kalcijum
karbon
magnezijum
azot
kalijum
natrijum
fosfor
hlor
vodik
sumpor
kisik
Mikroelementi
cink
mangan
eljezo
fluor
bakar
jod
selen
bor
hrom
silicijum
molibden
kobalt
Klasina definicija minerala koji ulaze u sastav naeg organizma bila bi: to su stvari
koje se u organizmu nalaze u vrlo malim koliinama, neki gotovo u tragovima (po
tome su i dobili naziv - "elementi u tragovima"), ali su neophodni za normalno
odvijanje
izmjene
stvari
(metabolizma).
Nekad se smatralo da su etiri elementa (eljezo, bakar, jod i cink) neophodni za
normalno funkcionisanje organizma. Tokom posljednjih 30 godina tom je popisu
dodato je jo desetak elemenata, ali najvjerojatnije ni to nije konaan broj. Bakar,
eljezo, cink, kalcijum, kalijum, vanadijum, hrom, mangan, molibden, kobalt, jod,
fluor, selen i neki drugi elementi nosioci su ivotnih funkcija organizma, jer
uestvuju u enzimskom sastavu bez kojeg nema neophodnih biohemijskih procesa.
Dovoljno je rei da su oni za enzime (nae katalizatore) isto to i kiseonik za disanje
ovjeka.
Njihov se nedostatak u prehrani oituje cijelim nizom naizgled beznaajnih
oteenja, ali na kraju ipak ozbiljnih, pa ak i smrtonosnih. Neki naunici smatraju
da su minerali vaniji od vitamina, jer se u ivom organizmu gotovo nikako ne mogu
stvoriti. Cink, bakar i magnezijum vani su minerali koji nas tite od stresa (naroito
magnezijum), odravaju nau kou i kosu njenom (naroito cink) i sprjeavaju
nastanak anemije (naroito bakar - pomae eljezu prilikom stvaranja crvenih krvnih
zrnaca). Ova tri elementa nedostaju kod ena koje pate od tzv. predmenstrualnog
sindroma, imaju krhku kosu, nokte i tanku kou, a njihov se nedostatak uz eljezo,
moe javiti i kod obilnih menstrualnih krvarenja.
VODA
Voda je najvei i najvaniji sastavni dio naeg tijela. U vrijeme fetalnog ivota
organizam sadri oko 90% vode. Ukupni volumen tjelesne vode ini 80% tjelesne
mase novoroeneta. U dobi od 6 mjeseci organizam sadri 75% vode, a na kraju
prve godine 65%. Neki organi kao mozak, poglavito siva masa, imaju ak 85% vode.
Sazrijevanjem organizma sadraj vode se postupno smanjuje i u odraslog mukarca
iznosi 60%, odnosno u ene 55%. Tako, primjerice, mukarac od 75 kg u svom tijelu
ima 45 litara vode. Voda se gubi iz organizma mokrenjem (dnevni gubitak vode
putem urina je 1 do 1,5 litara), znojenjem preko koe (500 do 600 ml/dan), disanjem
(400 do 500 ml/dan) i stolicom (100 do 200 ml/dan). ovjek bez hrane moe ivjeti
jedan mjesec, a bez vode manje od jednog tjedna.
Fizioloke uloge vode u organizmu su mnogobrojne i znaajne. Kao univerzalno
otapalo organskih i neorganskih tvari, voda omoguava odvijanje razliitih kemijskih
reakcija u stanicama, osigurava transport i razmjenu tvari, odravanje
izoosmolarnosti (jednakih osmotskih tlakova) u stanicama i izvanstaninom
prostoru, ionizaciju razliitih spojeva i druge procese. Voda je, dakle, vaan imbenik
disanja (prijenos kisika u stanice), probave (apsorpcija hranjivih tvari), staninog
metabolizma i detoksikacije organizma (eliminacija suvinih produkata izmjene
tvari). Uz navedeno, voda ima nezamjenjiv znaaj u regulaciji tjelesne temperature.
Pri viim vanjskim temperaturama hladi organizam procesom znojenja, a pri niim
temperaturama okoline djeluje kao izolator. Voda je vaan sastojak hrskavice i
zglobne tekuine koja okruuje zglobove te osigurava adekvatnu vrstou, gipkost i
elastinost tkiva. Izvrsno je sredstvo za prevenciju karijesa - zubi se kvare zbog
nakupljanja kiseline koja nagriza zubnu caklinu.
VODA RJEAVA PROBLEME
Popijte ujutro jednu au vode na prazan eludac. Na taj nain pospjeujete
proiavanje organizma.