sTko je Gane ?

Gane je sveprisutni momak iz susjedstva, vragolan koji viri iza skuta istine. Pos
ebice na onim mjestima gdje ta istina postaje "preozbiljna" i prijeti da e se uru i
ti sama u sebi, povlaei za sobom i samu bit ivota koju je, navodno, poku ala izraziti
. Njegov izgled, posebice njegova slonovska glava, a i druga "ikonografija" koja
ga prati (primjerice kobra oko pojasa i takor koji ga s ljubavlju prenosi na uda
ljena mjesta ovoga i onoga svijeta), ne ostavljaju traga sumnji: Gane je doista n
e to posebno!
Slomljena ktiova
Qant ove -pricc, -prvi dio
Biblioteka AQUARIUS
Adrian P. Kezele Slomljena kljova - Gane ove prie, prvi dio Copyright 2008. by Adri
an P. Kezele
Sva prava pridr ana. Niti jedan dio knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem
obliku ili na bilo koji nain, niti pohranjivati u bazu podataka bilo koje namjene
bez prethodne pismene dozvole nositelja autorskih prava, osim u sluajevima kratk
ih navoda. Izrada preslika bilo kojeg dijela knjige je zabranjena.
Nakladnik i nositelj prava za Hrvatsku: Dvostruka Duga d.o.o., p.p. 184, 40001 ak
ovec www.dvostrukaduga.hr
Lektura: Vida Ozren
Dizajn i izrada ovitka: Melita Kravat
Tisak:
MTG-Topgraf d.o.o., Velika Gorica
Naklada: 1000
CIP zapis dostupan je u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuili ne knji nice u Zagrebu
pod brojem 681862 ISBN 978-953-287-011-4
aoua u rus
adrian T. %e,ze.Ce
Slomljena kljova
Qane ove prie, prvi dio
f
~ ^
DVOSTRUKA DUGA 2008. AKOVEC
KNJIZHICA ZELINA
Sadr aj
Tko je Gane ?....................................................... 7
Tko je "moj" Gane ?.............................................. 15
Ponovljeni posjet, studeni 2007............................ 18
Cjane ove prie
Parvati i Kamala...................................................29
Vraam ti ovo smrtno tijelo, oe!........................... 59
Bog plava grla.......................................................77
Gane ov dan.........................................................93
Kako nahraniti Gane a?.......................................105
Ako eli pobjei iz raja, stani ri iju na palac! .......119
Budna i Sposobna................................................141
Gola kuharica.......................................................159
Brahmina peta glava.............................................175
Sarasvati i Gajatri.................................................189
ena boga smrti....................................................205
Savi tri i Satjavan..................................................219
Lambodar - bo anstvo velikog eluca....................243
Slonovska glava....................................................255
Sutra dolazim k tebi, napisala je tuga...................265
Slomljena kljova...................................................279
Dodatak: Simboli i likovi u Gane ovim priama.....293
O autoru...............................................................305
(I^pje Qane ?
Ove e prie mnogima biti neobine. Zbog njihove egzotinosti, naravno, jer radi se o le
gendama i mitovima stare Indije, ali jednako tako i zbog naina na koji e biti ispr
iane. Naime, ispriat e ih jedna druga pria, legenda i o ivljen mit u obliku stvorenja

s tijelom ovjeka i glavom slona!

Gane je danas poznat irom svijeta. Njegova je popularnost planetarna. Poelo je na I
stoku, posebice u Indiji prije mnogo tisua godina. No, danas gotovo da nema ovjeka
na planetu koji nije barem vidio njegov kip ili sliku. Mnogi ak znaju i njegovo
ime, a nisu rijetki ni oni koji znaju pone to o njegovoj naravi. Kako su se granic
e svijeta polako su avale, tako je Gane postajao sve vei i vei. Simpatian momak s veli
kim trbuhom, aljivd ija i zavodnik, gurman i hedonist, miran ratnik, mudrac, uitelj,
glazbenik, pisac, plesa, asket, putnik, pustolov, ljubavnik, pripovjeda... sve je
to stopljeno u Gane ovom imenu. Ovo posljednje posebice - ah, kako je samo vje t s
rijeima! U to ete se ubrzo uvjeriti i sami. To jest, nadam se da e vas ova knjiga u
vjeriti u to. Jer, napisana je po uzoru na njega i njegov nain prianja. Kroz te pr
ie prosijava sve to on jest. Budui da se malo tko mo e oduprijeti njegovom armu, vjeru
jem da ete ga zavoljeti.
A.P. Kezele
Slave ga kao donositelja dobre sree i darovatelja blagoslova. U Indiji i mnogim z
emljama Istoka mole mu se kad im je potrebna podr ka. Poznat je kao onaj koji ukla
nja prepreke. Ka u da mo e pronai rje enje problema i tamo gdje ga zapravo doista nema.
Obraaju mu se prije poetka nekog novog pothvata, bez obzira da li pi u knjige, zainj
u djecu, odlaze na hodoa e, grade kuu ili investiraju na burzi.
Pa, onda, tko je zapravo Gane ? Da li je to neki neobini hinduistiki bog? Ako odluite
biti povr ni, u redu, mo ete ga staviti u tu ladicu. Ali, tako ete propustiti mnogo
toga to mu pripada, zajedno s dubokom mudro u koja izvire iz samog njegovog postojan
ja.
to se tie njegove "bo anskosti", da, istina je, njegovo podrijetlo se u indijskoj tr
adiciji povezuje s bogom Sivom i boginjom Parvati. Gane je njihov sin. No, nemojt
e ga ni poku ati usporeivati s "bo jim sinovima" iz nekih kasnijih razdoblja. Prije s
vega, Gane nije nikada pokrenuo nikakvu religiju. U Indiji postoje neki hramovi p
osveeni njemu, ali oni su sporadini i doista, tijekom povijesti nema naznaka bilo
kakvih veih pokreta ili vjera koje bi Gane a stavljale u sredi nji polo aj.
Umjesto toga, on je sveprisutni momak iz susjedstva, vragolan koji viri iza skut
a istine. Posebice na onim mjestima gdje ta istina postaje "preozbiljna" i prije
ti da e se uru iti sama u sebi, povlaei za sobom i samu bit ivota koju je, navodno, po
ku ala izraziti.
Njegov izgled, posebice njegova slonovska glava, a i druga "ikonografija" koja g
a prati (primjerice kobra oko pojasa i takor koji ga s ljubavlju prenosi na
Slomljena kljova
udaljena mjesta ovoga i onoga svijeta), ne ostavljaju traga sumnji: Gane je doist
a ne to posebno. Ali, to?
I tako vidite, rije po rije, do li smo do pravoga pitanja. Naime, mo ete pitati tko je
Gane i dobit ete milijun odgovora. ak i od mene koji se, eto, stavljam u nezavidan
polo aj njegovog "poznavatelja" (kao daje to mogue biti bez da, na neki nain, i sam
i ne postanete dio njega). Svaki od tih odgovora bit e pomalo razliit i, iskreno,
neete pogrije iti ako odaberete bilo koji od njih. Malo se strpite, uskoro u vam obj
asniti tko je Gane u mojem ivotu. Uz malo otvorenosti i zadr anog povjerenja u ivotnu
aroliju, mo da ete odabrati upravo taj odgovor.
No, na pitanje stoje gane (malo slovo namjerno!), mogu, sreom, biti mnogo odreeniji
. To ne znai da mogu biti kratak, jer gane je doista velik! Ovo to slijedi je samo
dio njega, ali uvjeravam vas, potpuno je tono! Ako se u bilo to u ovoj knjizi mo ete
pouzdati, onda je to sljedee:
gane je trenutak spoznaje, koji dolazi nakon to ste danima razmi ljali o nekom probl
emu...
gane je uzdah zadovoljstva nakon dobrog obroka i a e odlinog vina...
gane je smijeh koji ne mo ete zaustaviti jer je vic koji ste uli bio taaako dobar!
gane je suza u va em oku zbog pjesme koja vam je dirnula srce...
to je pria koju elite ispriati svom djetetu prije spavanja...
A.P. Kezele
onaj trenutak kad Sunce zalazi, a vi sjedite u miru poslije dobrog dana, i to je
gane ...
kad vas voljena ili voljeni kakljalu po osjetljivim mjestima poslije voenja ljubav
i, e pa to je gane na kvadrat!

mudar poslovni potez koji vam je osigurao godi nji prihod, to jest osjeaj koji tada
imate, znate ve, i to je..;
Ima jo toga u tom stilu, ali vjerujem da mo ete i sami nastaviti na isti gane ovski n
ain. No, da ne bi mislili daje gane samo to, evo jo par, malo neobinijih gane a:
kad znate da va prijatelj ne to zna, a on zna da i vi znate, meutim, ni ta ne ka ete, a
ipak radite kao da ste se o svemu jasno dogovorili...
ili, kad netko nepoznat uini ne to to ste po eljeli i za to nikad ne biste ni pomislili
da e se dogoditi ba na taj nain - gane l
gane je i osjeaj da iz vas ne to dolazi, da se raa, i da to jednostavno morate izrei,
opjevati, stvoriti...
i, nakon toga, ako jo i zakoraite u to to ste stvorili, ponete to ivjeti - gane , gane
gane l
Dakle, sada znate - kad god se osjeate dobro, ali onako zbilja dobro, puni ivota,
veselja, ponekad zbunjenosti, one pozitivne naravno, zaudno sti, vrckavog humora
i neobuzdane sree, zapravo osjeate gane osjeaj!
Prie koje ete proitati nastale su iz tog osjeaja i u tom smislu su apsolutno i potpu
no njegovel tovi e,
Slomljena kljova
one e i u vama probuditi iste osjeaje, probudit e gane stanje duha i na taj nain post
ati ritualne, duboko preobra avajue, i to na nain koji se ne mo e u potpunosti odredit
i ni opisati. Sve to pripada tom stanju svijesti zapravo je neopisivo, osim kroz
gane osjeaje, misli, dogodov tine.
Ako bih ba morao biti "mudar" i ozbiljan, rekao bih daje gane zapravo ivotni osjeaj
ureenosti. Svemir je ureeno i inteligentno mjesto, a gane je prirodni zakon koji ga
odr ava takvim.*
Obratite pozornost na prethodne opise gane a. Njih ste, naravno, prepoznali kao ivo
tnu radost. Kako se u to uklapa izjava o uvanju reda u svemiru?
Pa, vidite, to je jo jedna znakovito gane ovska zavrzlama! Red se ne odr ava na mehan
iki nain, iskljuivo pridr avanjem pravila i hodanjem utabanim stazama. tovi e, u osnovi
inteligencije koja odr ava svemir ureenim je stvarala tvo, a stvarala tvo nikad ne hoda
istim putem dvaput!
Ne znam ima li smisla nastavljati opisivati gane a na taj nain. Mogli bi iskoiti iz
njega i utopiti se u nekim drugim vodama. Takvo utapljanje bi nas, zauzvrat,
* Eto, prije nego doista doem do pria, moram napraviti digresiju i ispriati vam jed
nu, onako usput. Naime, kad sam ve spomenuo Gane ovo podrijetlo kao sina ive i Parva
ti, a sada sam rekao da on odr ava svemir ureenim, mislim daje sasvim primjereno po
dsjetiti se na priu o njegovom postanku. Dakle, radilo se o tome da su se iva i Pa
rvati, u to davno vrijeme na samom poetku vremena, prihvatili nezahvalnog pothvat
a ureenja svemira. Obavili su velik posao, ali izgleda da nisu dobro i precizno o
dredili zakon uzroka i posljedice. Posljedica pak toga je bila da se, ako ste ne t
o uinili, moglo dogoditi bilo to. Primjerice, ako ste iz ruke pustili kamen, on bi
jednom pao, kao to se i pristoji pod utjecajem gravitacije, a drugi put bi malo
zastao u zraku, kao da ga jo uvijek dr ite. Postojala je i vjerojatnost da poleti u
zrak, kao i niz drugih nepredvidljivih mogunosti. U toj zanimljivoj situaciji pr
oblem nije nastao na materijalnom planu, ve na duhovnom. Naime, legenda ka e da su
se bogovi pobunili jer se nije znalo koja djela vode ljudske du e u bolje svjetove
(raj), a koja u lo ije (pakao). Izgleda da je do lo do zloporabe jer je jedan od bo
gova iskoristio gu vu i sredio stvari tako daje gotovo svakog ovjeka koji je barem
jednom sa tovanjem pomislio na njega, poslao u raj. Naravno, nastala je velika ne
ravnote a jer su ljudi ubrzo shvatili trik i rajski svjetovi su postali prenapueni.
A.P. Kezele
moglo ko tati u itka otkrivanja istinskog gane stanja smjesti.
A to bi bila kozmika teta!
Zato u se tu zaustaviti. Tko je razumio, razumio je. Tko nije, razumjet e u priama,
pa e, na kraju, sve biti u redu!
Suoeni s velikim problemom stvaranja reda u svemiru, iva i Parvati su se povukli u
vrlo dugu meditaciju koju su zavr ili obrednim stapanjem. Iz njihove ljubavi roen
je Gane , a oni su svima objavili da je njihov sin odgovor na problem kaosa i da e
ga on znati rije iti.
Ima i druga inaica njegovog nastanka, ona u kojoj nije bilo voenja ljubavi, ve samo

jedan pogled izmeu bo anskih roditelja, svjetlost koja je bljesnula izmeu njih, a u
nutar svjetlosti - njihov sin Gane .
Kako god bilo, Gane je, eto, odgovor na sva pitanja oko ureenja svemira, zakona ka
rme i drugih pravila te, posebice, njihovih iznimaka.
1%pje "moj" Qane ?
Uh, te ko pitanje! A odgovor...
Pa, ve sam vam objasnio. Neete pogrije iti ako ga prihvatite kao stvarnost. Ali, neet
e pogrije iti niti ako ga smjestite u okvir pria. Meni je svejedno, doista. I vama e
postati, kad do ivite Gane a na gane ovski nain!
Dakle, Gane se pojavio u mom ivotu prije otprilike dvanaest godina (zbog bolje ori
jentacije, tamo negdje 1995. godine). Pojavio se najprije kao vizija u koju, nar
avno, nisam povjerovao. Zatim se pojavio malo stvarnije, djelujui opipljivo na on
o to sam zvao materijalnom stvarno u. Pod njegovim "utjecajem" napisao sam vi e knjiga
, poev i s knjigom Maitreya koja je predstavljala prekretnicu u mojem iskustvu i ivo
tu. Zatim su slijedile knjige Velianstveni Saturn, arobnica, Gospodar smrti i Sunan
i labirint. Svima njima kumovao je on, Gane , svime to jest i svime to je donio u mo
j ivot. ak i da ostanemo na definiciji "vizije", oigledno se radi o viziji dalekose n
og utjecaja!
U tim sam ga knjigama opisivao kao stvarnog sudionika, kakav je i bio, barem za
mene. Razgovori s njim, a ponekad i postupci koji su bili izravno povezani s moj
im ivotom, utjecali su na njegov tijek. itateljice i itatelji e svakako dobro uiniti
ako potra e te knjige i upoznaju "mog" Gane a malo bolje. No, ako se radi o sasvim n
ovim znati eljnicima, nema problema, Gane ove prie e sasvim dobro poslu iti toj istoj sv
rsi.
Od sada nadalje pisat u kao da svi zajedno prihvaamo njegovo postojanje kao zasebn
og stvorenja,
A.P. Kezele
o ivljene legende, koja na neki aroban nain razgovara s nama. Ve samim tim postupkom
odluili smo promijeniti svoju stvarnost i zakoraiti u priu. Pa, dobro do li!
Dakle, Gane se nakon prvog dolaska opisanog u knjizi Maitreya povremeno javljao,
dolazei i odlazei kako je ve njemu odgovaralo. Bilo je razdoblja kad ga nije bilo g
odinama, a onda bi se ponovno ukljuio u moj ivot iz meni nepoznatih razloga. Tijek
om tih susreta esto mije priao prie iz svog ivota ili prie u kojima je neizravno sudj
elovao, a koje su znaajne za razumijevanje njegovog postojanja. Upravo su te prie
bile presudne za moj vlastiti rast i hodanje putem koji je, kao to se pokazalo, b
io istodobno slobodan, ali i davno zacrtan.
Mislim da mogu rei kako je Gane moj uzor! Bio mi je i jo uvijek jest najbolji prija
telj u te kim trenucima. Nema mnogo stvorenja kojima se mogu u potpunosti povjerit
i. Malo ih je koji e me doista razumjeti. Zbog zadae koju obavljam, di em u rijetkom
zraku, a ljudsko utjelovljenje ponekad tra i razmjenu osjeaja. Gane je, na svoj nain
, ispunio tu prazninu.
Naravno, ne bi on bio svoj, da nije to iskoristio za poduku, zbunjujui me i izluuj
ui istodobno. Zasigurno, Gane je moj najbolji i najvei uitelj kojeg sam ikada imao.
Od njega sam preuzeo mnogo toga: humor, le ernost, u ivanje u ivotu, nevezanost za ob
rasce, stvarala tvo, zaigranost... Ali, dao mije i mnogo monog znanja o smrti, o lj
udima, o bogovima, o sebi...
Uio sam kroz njegove prie, a jo temeljitije kroz nain na koji ih je priao. I sada sam
, potaknut sna nom nazono u gane stanja svijesti, dakle njega samog, odluio dio toga pre
nijeti i drugima! Odluio
Slomljena kljova
sam zabilje iti dio pria koje sam uo od njega i tako ih podijeliti sa svakim tko e bi
ti dovoljno hrabar da im pristupi.
Nemojte se uditi to spominjem hrabrost. Trebat e vam toga ako doista mislite pratit
i ove prie. One imaju snagu preobrazbe. Mogle bi promijeniti va
ivot u trenu. A mog
le bi ga samo dotaknuti i posijati sjeme neke budue preobrazbe. Kako god bilo, na
kon ove knjige neete vi e biti isti. A za to vam je potrebna hrabrost.
Prie koje mi je Gane ispriao veinom su tradicionalne. Veinu njih (iako ne sve) mo ete n
ai u indijskim legendama, upani adama i narodnim predajama. Meutim, uvijek je, ama b
a uvijek, ne to dodao ili okrenuo smisao prie tako da je izgledala potpuno drukija. M
eni su takve prie, to moram priznati, uz gane ovski obrat bile mnogo prihvatljivije

i razumljivije nego one koje sam ranije uo ili proitao.

Tradicionalne prie esto imaju mnogobrojne "rupe" u sebi, nelogine dijelove koji su
nerazumljivi, nejasni pa ak i kontradiktorni. To je vjerojatno zato jer su se mno
gi detalji izgubili. Meutim, Gane je tvrdio da se ne radi samo o detaljima, ve i o
smislu i svrsi. Naime, kako su se vremena mijenjala, vladajua ideologija je prila
goavala stare prie svojoj istini. Kad to nije mogla, dio prie je jednostavno izbris
an ili preokrenut. enska bo anstva su postajala mu ka (primjerice, Kamala je u nekim
priama postao Kama, mu ki bog u itka, prethodnica Apolona ili Amora). Takve stvari su
se dogaale posvuda, pa i u Indiji.
Meutim, ovo stoje priao Gane ... Pa, priao je to iz prve ruke, iz iskustva! Nije onda
ni udo to su neke prie ispale sasvim drukije, obja njavajui skrivene nijanse i detalje
onog stoje tradicija izgubila.
A.P. Kezele
o ivljene legende, koja na neki aroban nain razgovara s nama. Ve samim tim postupkom
odluili smo promijeniti svoju stvarnost i zakoraiti u priu. Pa, dobro do li!
Dakle, Gane se nakon prvog dolaska opisanog u knjizi Maitreua povremeno javljao,
dolazei i odlazei kako je ve njemu odgovaralo. Bilo je razdoblja kad ga nije bilo g
odinama, a onda bi se ponovno ukljuio u moj ivot iz meni nepoznatih razloga. Tijek
om tih susreta esto mije priao prie iz svog ivota ili prie u kojima je neizravno sudj
elovao, a koje su znaajne za razumijevanje njegovog postojanja. Upravo su te prie
bile presudne za moj vlastiti rast i hodanje putem koji je, kao to se pokazalo, b
io istodobno slobodan, ali i davno zacrtan.
Mislim da mogu rei kako je Gane moj uzor! Bio mi je i jo uvijek jest najbolji prija
telj u te kim trenucima. Nema mnogo stvorenja kojima se mogu u potpunosti povjerit
i. Malo ih je koji e me doista razumjeti. Zbog zadae koju obavljam, di em u rijetkom
zraku, a ljudsko utjelovljenje ponekad tra i razmjenu osjeaja. Gane je, na svoj nain
, ispunio tu prazninu.
Naravno, ne bi on bio svoj, da nije to iskoristio za poduku, zbunjujui me i izluuj
ui istodobno. Zasigurno, Gane je moj najbolji i najvei uitelj kojeg sam ikada imao.
Od njega sam preuzeo mnogo toga: humor, le ernost, u ivanje u ivotu, nevezanost za ob
rasce, stvarala tvo, zaigranost... Ali, dao mi je i mnogo monog znanja o smrti, o l
judima, o bogovima, o sebi...
Uio sam kroz njegove prie, a jo temeljitije kroz nain na koji ih je priao. I sada sam
, potaknut sna nom nazono u gane stanja svijesti, dakle njega samog, odluio dio toga pre
nijeti i drugima! Odluio
Slomljena kljova
sam zabilje iti dio pria koje sam uo od njega i tako ih podijeliti sa svakim tko e bi
ti dovoljno hrabar da im pristupi.
Nemojte se uditi to spominjem hrabrost. Trebat e vam toga ako doista mislite pratit
i ove prie. One imaju snagu preobrazbe. Mogle bi promijeniti va
ivot u trenu. A mog
le bi ga samo dotaknuti i posijati sjeme neke budue preobrazbe. Kako god bilo, na
kon ove knjige neete vi e biti isti. A za to vam je potrebna hrabrost.
Prie koje mi je Gane ispriao veinom su tradicionalne. Veinu njih (iako ne sve) mo ete n
ai u indijskim legendama, upani adama i narodnim predajama. Meutim, uvijek je, ama b
a uvijek, ne to dodao ili okrenuo smisao prie tako da je izgledala potpuno drukija. M
eni su takve prie, to moram priznati, uz gane ovski obrat bile mnogo prihvatljivije
i razumljivije nego one koje sam ranije uo ili proitao.
Tradicionalne prie esto imaju mnogobrojne "rupe" u sebi, nelogine dijelove koji su
nerazumljivi, nejasni pa ak i kontradiktorni. To je vjerojatno zato jer su se mno
gi detalji izgubili. Meutim, Gane je tvrdio da se ne radi samo o detaljima, ve i o
smislu i svrsi. Naime, kako su se vremena mijenjala, vladajua ideologija je prila
goavala stare prie svojoj istini. Kad to nije mogla, dio prie je jednostavno izbris
an ili preokrenut. enska bo anstva su postajala mu ka (primjerice, Kamala je u nekim
priama postao Kama, mu ki bog u itka, prethodnica Apolona ili Amora). Takve stvari su
se dogaale posvuda, pa i u Indiji.
Meutim, ovo stoje priao Gane ... Pa, priao je to iz prve ruke, iz iskustva! Nije onda
ni udo to su neke prie ispale sasvim drukije, obja njavajui skrivene nijanse i detalje
onog stoje tradicija izgubila.
A.P. Kezele
Mo da e tradicionalisti biti zgro eni zbog takvih preokreta - ali, to se mo e? Gane je re

kao ba tako... Ako je slagao... pa, i to je valjda uinio da bi prenio istinu!

U ivajte!
Ponovljeni posjet, studeni 2007.
Sve to sam u prethodnim knjigama pisao o Gane u, bilo je zainjeno drugim priama, na n
eki nain povezanim s glavnom temom onoga to e se kasnije pretvoriti u knjigu. Meutim
, na i razgovori nisu uvijek bili usmjereni samo prema tome. Priali smo o svemu i s
vaemu. Imao sam milijun pitanja, a postavio sam ih samo tisuu! Gane nekada ne bi od
govarao, ve bi me odr avao usmjerenim prema onome to je smatrao va nijim. Ali, ponekad
bi "popustio" i na izgled se zapriao i skrenuo s teme. Ka em na izgled, jer se kas
nije ispostavilo da je ak i skretanje s puta vodilo do nekog drugog cilja!
Prie koje slijede ispriane su u raznim prigodama, nikako ne u pravocrtnom vremenu,
jedna za drugom. Njihov je redoslijed moja tvorevina- htio sam ih povezati u sm
islenu cjelinu i ako je to ikako mogue povezati ih vremenskom logikom. No, sasvim
mi je jasno da se to ne mo e u potpunosti uiniti jer je stvarnost Gane a i njegovih
bo anskih roditelja, roaka i drugih prijatelja sasvim drukija od na e. Zbog toga e neke
prie izgledati izdvojene iz ope cjeline, ali mislim da to itateljicama i itateljima
nee smetati. Svaka od njih je malo remek-djelo simbolike i pouke iz mudrosti. Sv
aka od njih je samostalna i prenosi jedno zrnce istine.
Slomljena kljova
Vjerujem da e se ta zrnca s vremenom skupiti u va oj du i i otkriti svoj izvor u vjeno
sti.
Poticaj za pisanje ove knjige dobio sam u studenom 2007., nakon to se Gane ponovno
pojavio, u vrijeme tik poslije bliskog susreta anija i Ketua na nebu iznad nas..
.*
* * *
Deseti mjesec 2007. godine bio je rezerviran za ti inu. Sudjelovao sam u nekoliko
"povlaenja" kao uitelj i voditelj. Meutim, i sam sam bio izlo en dugotrajnim razdoblj
ima ti ine, u meditaciji, ali i u svakida njoj aktivnosti. Osjeam veliku zahvalnost to
tako ne to uope mogu raditi. Meutim, vjerujem da svatko mo e, uz odgovarajuu odluku i
ulo enu energiju namjere.
Krajem mjeseca, kad je ti ina ve poprilino ostavila traga na meni (a to znate po tje
lesnim znakovima, primjerice po protoku posebno energiziranog osjeaja praenog nazn
akama luenja some, takozvanog nektara bogova, kojeg ljudsko tijelo stvara kad se
nalazi u stanju ravnote e), u mojim se meditacijama esto pojavljivala misao o Gane u.
Naravno, ignorirao sam je.
Meutim, misao je bila uporna, a sljedei dan se pretvorila u sliku.
I dalje nisam obraao pozornost na nju, iako moram priznati da sam tu i tamo, nako
n meditacije, sam sebi promrmljao u bradu kako je to zanimljivo. Sada sam ve imao
nekog iskustva s Gane om, pa sam gotovo oekivao njegovu pojavu.
* ani je sanskrtski naziv za planet Saturn, a Ketu za ju ni Mjeseev vor (toku u kojoj
se sijeku putanje Mjeseca i Sunca gledano sa Zemlje). Prema jvotishu, prastaroj
indijskoj astrologiji, takav susret je nabijen energijom, a ljudi na Zemlji osjea
ju ga bilo kao negativan (porivi usmjereni na uni tavanje), bilo kao pozitvan (pot
reba za okretanjem prema unutra).
KNJlt ZEl
A
A.P. Kezele
Ka em gotovo, jer s njim se nikad ne zna...
Ipak, ovoga puta bio sam u pravu. Pojavio se iza mene, u trenutku kad sam za sku
pinu ljudi provodio sveanost zahvalnosti upravo njemu, Gane u. Tradicionalna pua je
nain na koji usmjeravate svoju pozornost na prirodne zakone i ivotnu mudrost s koj
om se elite povezati. Obino se radi o simbolinim postupcima, praenim pjesmom ili nek
im drugim izrazom po tovanja. Pua za Gane a je dio mojega povezivanja sa svojim izvor
om znanja i obino je provodim u trenucima poduavanja ili preno enja onoga to sam nauio
. Ljudi vole takve stvari, ali one su rezervirane za posebne trenutke. Ovaj je b
io jedan od njih.
Kad ka em Gane se pojavio, mislim doslovno, barem to se tie mojeg zapa anja. Trgnuo sam
se zbog njega i gotovo ispustio cvijet koji sam dr ao u ruci. Bio je sjajan, upra
vo blje tav. Zapravo, isprva ga nisam ni vidio jer je stajao iza mene, malo slijev
a. Svjetlost me je zalila poput mlaza hladne vode, a tek sam nakon blagog trzaja

koji, nadam se, nije nitko primijetio, shvatio daje stigao Gane !
Da, bio je tamo, pokraj svih tih ljudi, njih tridesetak, koji ga nisu vidjeli. J
asan mojim oima, ali ne i njihovim. Meutim, osjetili su, to je bilo sigurno. Kasni
je toga dana, nekolicina mi je pristupila pitajui me za to je dana nja pua bila "tako
sna na". Nasmijao sam se. "To je zbog Gane a", rekao sam, a oni nisu ni slutili da s
am mislio doslovno.
A jesam!
Stajao je tamo jo sat vremena nakon zavr etka pue, a ja sam morao, uzbuen, ali vrlo,
vrlo sretan, obaviti svoju du nost. Kakav blagoslov! Uz nazonost Gane a...
Slomljena kljova
Zatim me je pratio, i dalje nevidljiv bilo kome drugome, do mojih prostorija. Zn
ao sam da emo tek tamo slobodno razgovarati, pa mi je u jednom trenutku doista bi
lo te ko odgovarati na usputna pitanja i zaustavljanja oko malih dogovora. Bio sam
jednostavno nestrpljiv! elio sam (brzo, brzo!) uti to mi ima za rei.
Ne sjeam se tko je zapravo zatvorio vrata za nama. Znam samo da sam se usred svoj
e dnevne sobe okrenuo prema svjetlosti, gledajui kako se smanjuje i pretvara u po
znati obris Gane a. Nije se promijenio! I dalje je bio visok preko dva metra. Znam
da za njega oblije ne znai mnogo, ali uglavnom mi se takav prikazuje. I sam sam p
rilino krupan, ali valjda ima neeg i u tom do ivljaju veliine i ogromne mase koja sto
ji ispred vas. Surla mu je, smotana, le ala u pregibu desne ruke (to jest pregibu
desne prednje ruke, budui da ih ima etiri iako one dvije, stra nje, rijetko pokazuje
). Smije io se, ali ne pre iroko, vi e oima nego lagano nakrivljenim usnama.
"I?" rekao je gotovo izazivaki. "emu imam zahvaliti ovaj neljubazni doek?"
Ha, mo ete misliti! Ne vidim ga vi e od godinu dana, a on ni dobar dan ni bog te po iu
io ve odmah po meni, kao da sam mu ne to skrivio. Mo da i jesam. Zabrinuo me.
"Kako to misli - neljubazan doek?" rekao sam zbunjeno. "Pa, tek si do ao, jo te nisam
doekao."
Odmahnuo je glavom. "Zna na to mislim. Kucao sam na tvoja vrata ve dva dana. Nisi s
e ni osvrtao."
Ovo me potpuno zbunilo. "Kakva vrata? Nisam uo kucanje..." A onda sam shvatio! "M
isli na meditaciju? Na misli i slike?"
Gane je utio i prodorno me promatrao.
A.P. Kezele
Poznavao sam taj pogled. Neiskusan ovjek bi ga te ko podnio bez drhtanja koljena. A
li, mene je on mnogo puta tako gledao, pre ivio sam i sad me vi e nije mogao prevari
ti. Znao sam to radi i za to. Ili sam barem mislio da znam. U svakom sluaju, zbunjen
osti je nestalo pa sam ra irio ruke, odmahujui glavom. "Hej, ne mora mene testirati.
Tu kolu smo davno pro li. Sve to se dogaa u meditaciji samo su zamke uma, prividi i
dizanje pra ine."
"Hmmm..." rekao je Gane jo ne skidajui taj pogled s lica.
"Nisam kriv to si odabrao pogrje an ulaz", nastavio sam, sada sve sigurniji u sebe.
"Misli i slike, vrlo va no, dou i prou. Ne eli valjda biti dio toga?"
Jo jedan dugi: "Hmmmm..."
"Eto", rekoh jo jednom, nagla avajui poentu.
"Zar ni ja nisam va an u meditaciji?" progovorio je napokon.
"U meditaciji?" ponovio sam nepotrebno za njim. "Ne, prijatelju moj i po tovani uit
elju, nisi va an tamo. Tamo nema nieg do tvog oca, to je njegovo podruje, zna to i sa
m. A ako si doista do ao testirati me, mo e poeti od neeg te eg, a ne od takvih sitnica."
Jo trenutak o trine u njegovom pogledu, ali ovaj put uz odbljesak moje vlastite. A
zatim, poput grmljavine, prolom smijeha, tre enje trbuha i siktanje uznemirene kob
re.
Gane mi se vratio!
* * *
Te ko je opisati kako izgledaju susreti s njim. Ma, to to govorim, te ko je opisati g
dje se i kada dogaaju, pa ak i koliko traju! Doista, ponekad njegov dolazak znai sa
te provedene u nekom neobinom stanju
Slomljena kljova
udaljenosti od ovoga svijeta. A ponekad ti sati prou u trenu, pa pogled na sat ot
kriva da mi je uzeo samo minutu ili dvije. Ali, kakve su te minute! Uvijek za pa
menje!

Ni sam ne znam za to sam ga ovaj put, nakon provale smijeha i srdanog zadirkivanja,
upitao ne to neoekivano. Obino ga pitam gdje je bio do sada, stoje radio ili za to je
ovdje (uvijek ima neki zato, naravno). Ovaj put sam bio tako sretan da mi ta pi
tanja nisu padala na um. Osjeao sam se kao netko kome je upravo usli ana najdublja
molitva. Mo da sam ga zato pitao upravo to: "Da li ti doista ispunjava molitve, Gan
e ?
Pogledao me iskosa, jo uvijek sa smijehom koji je tresao njegovo veliko tijelo. "
Molitve? Kako to misli ? Kakve molitve? ije molitve?"
"Pa, tako, molitve. Milijuni ljudi, tamo daleko u Indiji, ali ve sve vi e i ovdje,
upuuju ti molitve. Ne znam, razne molitve. iri se glas da ispunjava elje, uklanja pre
preke, ostvaruje snove... Da li to doista radi ?"
Gane je duboko uzdahnuo. "Sad ti mene testira , to li?"
"Ne, ne", brzo sam odmahnuo glavom. "Doista se to pitam ponekad..."
"Hm, u redu, onda", rekao je pomirljivo. " to ti misli ? Ispunjavam li ja molitve lj
udi?"
"Mislim da..." Ah, to sam mogao rei? Tko bi ga znao to on radi!? Pa sam upravo to i
rekao: "Ne znam. Tko bi ga znao..."
Gane me neko vrijeme promatrao, ovaj put mnogo bla e. Pro li smo fazu zbunjivanja i s
ad smo doista razgovarali. Ipak, nije mogao odoljeti pa je rekao: "Njega? Koga t
o?"
A.P. Kezele
Na moje napuene usne odgovorio je jo jednom provalom smijeha, a kad se smirio, odm
ahnuo je rukom: "Ma kakve molitve. Misli da imam vremena za sve to? Sva ta..."
Hm. Tako znai. Ni ta od jurnjave svemirom i ispunjavanja svih opravdanih zahtjeva o
nih koji se nadaju boljoj budunosti. Ipak, nisam mogao a da ne pomislim na sve on
e ljude koji tro e vrijeme molei Gane a, a vjerojatno i mnoge "druge" sline njemu, da
im pomognu u sitnim ivotnim problemima. Vjerojatno ne shvaaju da im je sve ve dano,
a oni vi e-manje tra e kruha preko pogae.
Meutim, Gane je na neki nain demantirao moje misli. "Ipak," rekao je znaajno, "ne to s
e dogaa s njima."
"S tim ljudima?" upitao sam zainteresirano.
"S molitvama", rekao je uz neizbje an vragolasti osmjeh. "Ali, naravno, i s ljudim
a. Ima nekog uinka to to tra e i mole. Ako vjeruju, lak e im je, a i u svojoj svijesti
do ivljavaju dio mene. Ja, naravno, ni ta ne radim, ali oni rade. Ako molitvu popra
te dobrom karmom, sami e je ispuniti."
Zanimljivo stajali te. Moram za trenutak objasniti da rije karma u ovom kontekstu z
nai djelo. Mislim da je Gane zapravo elio rei da ako elju poprati dobrom djelatno u, n
u no onom usmjerenom na njezino ispunjenje, evo uspjeha!
Ipak, ne to mi nije dalo mira, pa sam nastavio ispitivati. "Hoe li rei da molitve ima
ju smisla?"
"Hou rei da imaju smisla ako nema ni ta bolje od toga. Kako vi to zovete - psihologij
a, zar ne? Ali, ludost je pomisliti da u ja raditi ne to umjesto njih! Ne bi ostalo
ni G od Gane a da tako inim, zar ne?"
Nasmijao sam se. "To bi bila velika teta. Mislim da ostane samo G od Gane a..." Zat
im smo se malo
Slomljena kljova
zajedno smijali. Ah, kakvog li gusta smijati se zajedno s Gane om. Moram vam rei da
gotovo nema veeg zadovoljstva od toga!
No, nakon nekog vremena istog bla enstva Gane je krenuo u napad. Znao sam daje do ao s
razlogom. Uvijek je tako.
"A to je s tobom?" upitao je. "Ispunjava li ti molitve?"
"Kako to misli ?"
"Hm, da pojasnim: ispunjava li ti moje molitve?" Opet zbunjenost. Hoe li to ikada
prestati? "Tvoje molitve?"
Gane je odmahnuo glavom. "Pa, da, moje." Prazan pogled. Doista nisam imao pojma o
emu govori.
"Zamolbe, onda", rekao je otpuhujui. "Ispunjava li moje zamolbe?"
Ah! Zamolbe! Laknulo mije. Nisam mogao zamisliti Gane a kako moli, a posebice ne k
ako te "molitve" upuuje nekom ljudskom biu. Zamolbe su ne to sasvim drugo, a ja u bit
i vi e nego sretan da mu ih ispunim! "Uinit u sve to je u mojoj moi", rekao sam. "Reci

. to eli ?"
"Ispriaj im one prie", rekao je.
Zastao sam jer mije bilo potrebno nekoliko trenutaka da shvatim na koje prie misl
i. "Prie? eli da im ispriam prie koje si ti ispriao meni?"
"Da", odgovorio je Gane , ovaj put vrlo ozbiljan. " elim da im ispria moje prie."
"U redu", rekao sam. "Neke od njih su ve uli, ali da, mnoge jo nisu. Da li eli da to
bude u sklopu neeg veeg? Ima li to neki poseban smisao, neki cilj koji eli postii?"
A.P. Kezele
Gane se nasmije io. "Zna i sam da ima. Ali, dovoljno je rei daje jednostavno do lo vrij
eme za to."
"Znam. Ali nisam na to mislio. Ima li neki poseban projekt, neka posebna poruka
koju e te prie podr avati?"
Gane je odmahnuo glavom. "Ne razmi ljaj o tome. Sada to vi e nije va no. Poni priati, to
je sve."
Shvatio sam. Ili, kao to sam ve mnogo puta napisao, barem sam mislio da shvaam. Gle
dao sam ga ispred sebe, a on je zauzvrat gledao mene. I polako, moje se srce isp
unilo ljubavlju. Prelijevala se poput odavno napunjene a e, a Gane je bio slap koji
neprestano tee u nju.
A zatim se, iz tog bezvremenog trenutka pojavila svjetlost, ona ista koja je pra
tila njegov dolazak. Unutar nje, Gane je postajao sve bljei i bljei. Odlazio je.
elio sam da ostane. Posegnuo sam rukom prema njemu, ali to je bilo uzalud. "Hoe li
ponovno doi?" upitao sam odlazeeg prijatelja.
Nasmije io se nestajui u svjetlosti. "Poni priati. Vidjet emo se jo , ne brini. Samo pon
."
I poeo sam te veeri. Okru en ljudima oiju sjajnih od ti ine i dubine meditacija, ispriao
sam prvu priu. Smijali su se i beskrajno u ivali. Ve prve reenice bacile su ih u gan
e stanje svijesti. I, to je bilo to. Sve mi je postalo jasno. Znao sam za to se Gan
e pojavio i to eli postii.
Oh, ispunit u mu zamolbu! Kako ne bih! I, da, nee mi to uope biti te ko.
Jer, njegova je zamolba moja najdublja molitva.
jecam se, jednom na samom poetku na ih susreta, pitao sam Gane a kako to da on uope po
stoji; kako je nastao i to je zapravo on?
Ono to mi je odgovorio u svezi svog roenja i nastanka prenio sam u jednoj od preth
odnih knjiga. Spomenuo sam je u uvodu, zapravo je vrlo kratka. Ali stvar je bila
u tome da je, prialica kakav jest, morao prije nje ispriati i mnogo toga drugoga.
Uobiajeno je bilo da se Gane smjesti negdje ispred mene. Uglavnom je sjedio kad je
priao, ali ponekad je tako sna no gestikulirao da se zanio i ustao. Obino bih se ta
da pobojao za stvari koje su nas okru ivale -ipak je on jedan ogroman momak! Meutim
, upravo u tim trenucima postajao bih svjestan njegove svjetlosne naravi. Bio je
velik, ali prozraan i nekako neupleten u materijalni svijet. Kad ka em "neupleten"
ne mislim na unutarnje stanje, ve na tvar iz koje je bilo napravljeno njegovo ti
jelo. Bilo bi lako rei daje bio napravljen od misli ili da je dio vizije. To je b
ila istina onda kad je prolazio kroz zidove ili surlom lamatao kroz posude sa cv
ijeem. Meutim, vizije obino ne mogu pomicati predmete, a on je bez problema dr ao u r
uci knjige ili jastuke iz mojega svijeta. Sve u svemu, neobino, kao i sve u svezi
njega.
No, dakle, svaki put kad je priao neku priu, radio je to s mnogo priprema, dramatin
o, dajui joj snagu
A.P. Kezele
i dubinu koju ne bi imala da je nije dovoljno cijenio. Nikada se nije nametao. to
vi e, uglavnom sam ga morao moliti da pria. Ponekad se opirao, ali vidjelo se na nj
emu da u iva u tome. A mene su sve te prie ispunjavale odu evljenjem i nikada se nisa
m umorio od njih. Bile su tako - njegove.
Znai, ako zaboravim spomenuti, mo ete zamisliti svjetlucavog Gane a kako sjedi negdje
na podu (stolci su obino bili premali za njega), zakljanjajui sve drugo, duboko u
zdi e i na izgled se opire navali sjeanja. Poku ava stvari dovesti u red u svojim mis
lima, ispu tajui zvukove poput "hmmm", "ahaa" ili "tsc, tsc...". A zatim, podi e prst
u gesti koja ka e: "Aha, pozor, sjetio sam se!" te poinje priati. Neodoljivo!
"Kako sam nastao?" rekao je tada ljuljajui prstom u smjeru mojega ela. "Kako sam s
e rodio? Da bih ti to ispriao, moram ti ispriati puno drugih pria o ivi, mom ocu, i

Parvati, mojoj majci. Ali, i o drugima, tamo iz dimenzija koje zovem svojim domo
m..."
Ako me sjeanje dobro slu i, mislim daje upravo na taj nain Gane poeo priati prie o "svo
ima" i "sebi slinima". Prva pria bila je o tome kako su se susreli, odnosno spojil
i njegov otac iva i majka Parvati. I mi emo krenuti upravo s te toke. Kad razmi ljate
o susretu dvoje bo anskih stvorenja, tovi e, za mnoge vrhovnih bo anstava, stvari bi m
orale biti jednostavne i izravne. Jedan Bog i jedna Boginja valjda nemaju proble
ma prilikom upoznavanja. Ali, to je tako samo u na oj ma ti. U stvarnosti... pa nije
im uope bilo lako!
-*- * *
" iva je isprva bio asket", poeo je Gane . "I sada je takav, naravno, ali u poetku je
bio samo asket, ako me razumije ."
Slomljena kljova
Kimnuo sam glavom.
"Izgledao je onako, sasvim udno", nastavio je. "Posut pepelom, zapravo, dobro nat
rljan pepelom. Posebno je volio pepeo onih ljudi i drugih stvorenja koje je uni ti
o. Jesi li to znao?"
Ah. Onih koje je uni tio. Zgodno. "Ne, nisam", odvratio sam zbunjeno.
"Da, to je jako volio. Spalio bi ih, obino kad su ga uznemirili. A zatim je ustao
iz meditacije tek toliko da se dobro istrlja njihovim pepelom. Znam, zvui pomalo
perverzno, ali eto, iva ima svoje razloge..."
"Doista", potvrdio sam. Pred oima mi se pojavio prizor bo anstva koje meditira negd
je na planini. Zatim dolazi neki nesretni smrtnik i sluajno nabasa na njega. Uh..
.
"Meditirao je potpuno zaokupljen sobom", nastavio je Gane kao daje uhvatio sliku
u mojem umu. "Svako malo bi netko nai ao tra ei Boga. No, pod 'svako malo' mislim na
njegov protok vremena. Nije ba lako pronai ga, zna ?"
Pa, recimo da sam znao.
"Ali, s njegovog stajali ta, bilo je to previ e esto. Svakih stotinjak godina nae se n
etko tko misli da ima na to pravo i..." Gane je zastao dovoljno dugo da seja ubac
im sa svojim: "I?"
"I, onda bi iva obino otvorio svoje tree oko i pogledao uljeza. Zna li to se tada dog
aa? Kad te iva pogleda svojim treim okom?"
Odmahnuo sam glavom.
"Nitko iv to ne mo e izdr ati! Istina koja navire iz njegovog treeg oka odmah spaljuje
svu karmu, ukljuujui i tijelo onog tko je tu karmu donio."
Nisam znao to bih rekao, ali izraz na mom licu bio je dovoljan da se Gane nasmije.
"Ne brini", rekao je
A.P. Kezele
odmah. "Dobra vijest je da se svatko tako spaljen raa ponovno u mnogo boljoj situ
aciji, osloboen velikog tereta."
"Aha", rekao sam radosno. "Onda i nije tako lo e zasmetati Sivu!"
"Nije", ka e Gane . "Zapravo, svaki put ga na neki nain smeta kad meditira ."
"Molim?" Ovo je opet bio ok.
"Pa, to si mislio, kako transcendentalni bitak podnosi tvoje osobne nepodop tine?"
"Pa... nikako", rekao sam nakon malo razmi ljanja. "Nepodop tine nestaju... ako ih el
i tako zvati."
"Eto", rekao je Gane slavodobitno. "Nestaju, naravno. Spali ih iva. A o emu ti ja p
riam nego o tome?!"
esto su te prie, eto, zavr avale ba tako. Ja bih, odjednom, shvatio njihovu simboliku
. Otvorila bi se pred mojim umom i srcem poput, hm, lotosova cvijeta. U takvim s
am trenucima shvaao zastoje lotosov cvijet bio tako omiljena metafora u pradavnim
vremenima. Njegova slojevitost i tanahnost jednostavno se nameu kao prispodoba o
pisa raznih razina stvarnosti.
Mogao sam samo ponoviti svoj optimistini zakljuak od ranije: "To znai da nije tako
lo e smetati ivu... Hm..."
Gane je kimnuo glavom. "Da, ali to se odnosi na pravilan pristup. Ako mu doista s
meta , doista, doista ga probudi , onda otvara tree oko i... nema te vi e. Barem ne nek
o vrijeme..."
I eto, to je bio uvod u priu. Sad kada me je obavijestio koliko je iva opasan i to

ti mo e uiniti kad ga zasmeta , Gane je nesmetano nastavio priati o svojoj majci Parvat
i i njezinoj kerci Kamali. No,
Slomljena kljova
zapravo, Kamala u to vrijeme nije bila kerka Parvati. To e tek postati, nakon to...
Ali, brzam, neka vam Gane to sam ispria...
* * *
Ve kao vrlo mlada djevojka Parvati je znala da e jednoga dana pripasti Sivi. Najpr
ije je imala snove u kojima je vidjela neobinog isposnika, umrljanog pepelom, kak
o sjedi na vrhu planine. Ponekad je oko njega bio snijeg, a ponekad zelenilo pro
ljea. Meutim, on se nije micao. Sjedio je nedirnut promjenama koje su zahvaale svij
et. Parvati je ve od malih nogu znala i njegovo ime. " iva. iva. iva", ponavljala bi
u beskraj kad bi se probudila, izluujui svoje roditelje - kako oca, tako i majku.
Mo da zbog tog ponavljanja njegovog imena, a mo da i zbog prirodnog tijeka stvari, k
ako je Parvati rasla u prelijepu djevojku, snovi su se pretvorili u vizije. Priz
or usamljenog isposnika nije se vi e ograniavao samo na none sate, ve se pojavljivao
i usred bijela dana, zasjeniv i sve to su Parvatine oi vidjele. Tada bi zbunjeno zas
tala, ne vidjev i vi e ni ta osim ive te izgubiv i dodir s vanjskim svijetom. Njezini "na
padi", kako su ih neki zvali, postajali su sve e i i e i. Meutim, budui da nisu ostavlj
nikakvog traga osim e nje u njezinom srcu, s vremenom su ih svi prihvatili kao dio
njezinog ivota i plahe naravi.
Malo tko je znao to joj se zapravo dogaa. Ispriala je jednom svojoj majci koga vidi
u snovima i vizijama. Bri na kakva je bila, ona je nije ohrabrila u tome. Znala j
e da ljudi koji se previ e zbli e s bogovima, ubrzo napu taju ovaj svijet. A zasigurno
nije eljela izgubiti svoju kerku. "To mo da i nije bog", rekla joj je. "Ima
A.P. Kezele
mnogo isposnika s imenom iva." I to je bilo tono. Oni koji su se odrekli svega, od
rekli su se i svog imena, pa su ih ljudi esto zvali kako im drago.
No, Parvati je znala da se ne radi o tome. Onaj kojeg je ona vidjela svojim unut
arnjim okom, bio je bog iva, ni manje ni vi e! U to je bila toliko uvjerena da se n
jezina majka upla ila i priprijetila joj da e sve ispriati ocu koji je bio vrlo stro
g i konzervativan.
"Tvoje srce ezne za utvarom", rekla joj je. "ak i da to jest iva, on je asket, ispo
snik i zakleti- ne enja. Nema te ene koja e mu se pribli iti i ostati iva. Ti si zavede
na prividom i vrijeme ti je da to shvati !"
Parvati je shvatila.
Shvatila je daje nitko nikada nee razumjeti i da e svoju ljubav morati skrivati pr
ed svijetom.
Tako su prolazile godine, a Parvati je doista procvala. Njezina ljepota je bila
nadaleko poznata i mnogi mladii dolazili su izdaleka daje vide. Neki od njih su b
ili vrlo visokoga roda, prinevi, pa ak i kraljevi iz udaljenih zemalja. Otac joj j
e bio zadovoljan. Nije silio svoju kerku ni na to jer mu se nije urilo. Bio je uvje
ren da e se Parvati udati za najboljeg meu najboljima. Tako se i dogodilo, ali ne
ba na nain na koji je njezin uzorni otac to zami ljao.
Naime, Parvatina e nja je takoer rasla s njom. Bilo je samo pitanje vremena kada e ne t
o uiniti po tom pitanju. I uinila je. Na jedini nain na koji je znala.
U selu u kojem je Parvati ivjela sa svojom obitelji, nalazio se i jedan hram ljub
avi. I u njega su ljudi dolazili izdaleka ne bi li dobili blagoslov od sveenica k
oje su tamo ivjele.*
* Gane je ovdje jasno naglasio da se nije radilo o javnoj kui, niti bilo emu slinom.
"Hram ljubavi je sveto mjesto", rekao je. "Danas toga vi e nema u va em svijetu." I
pak, iz njegove prie takoer je bilo jasno da su sveenice poduavale ljubavnim vje tinam
a i daje taj hram bio mjesto gdje se prakticirala ljubav i seksualnost u punom s
mislu te rijei.
Slomljena kljova
Jedna od njih imala je prelijepu kerku imenom Kamala. Mlada je djevojka bila otpr
ilike Parvatinih godina, pa su se njih dvije brzo zbli ile. Kamala je, zapravo, bi
la jedina osoba koja je znala sve o Parvatinoj e nji. S vremenom, mlada je pripravn
ica za sveenicu ljubavi nauila mnoge korisne vje tine. Postala je nadaleko poznata p
o spravljanju posebnih ljubavnih i erotskih napitaka. Ali, ne samo to: njezina j
e senzualnost takoer imala velik utjecaj na ljude. Imala je snagu potaknuti na lj

ubav bilo koga, pa i one otvrdnulog srca ili usahlog tijela. Bilo je dovoljno da
se Kamala pojavi meu ljudima pa da meu njima nastane barem jedna nova ljubav.
U takvoj situaciji bilo je sasvim prirodno da Parvati pomisli kako bi Kamalina v
je tina, odnosno dar za izazivanje ljubavi, djelovali i na ivu, bo anskog asketu u pl
aninama.
"Misli li da odemo u planine i da ga potra imo?" upitala je Kamala, razmi ljajui o neo
binoj zamisli svoje prijateljice.
"Da, to mislim", rekla je Parvati gorljivo. "Naravno, va no je da ti osjea da bi to
moglo djelovati. to ka e , postoji li mogunost za uspjeh?"
Kamala se zamislila. Nije podcjenjivala svoj dar. Znala je da mo e u svakome pobud
iti osjeaj ljubavi ili elje za tim. No, kako stoje stvari s bogovima? Hoe li njezin
utjecaj biti dovoljan za jednog ivu?
"Ne znam, Parvati", odgovorilaje. "Mo dahoe, mo da nee. Mislim da to neemo znati dok ne
poku amo."
Dvije djevojke nisu ovakav razgovor vodile samo jednom. Niti su se otputile na d
alek i neizvjestan put iznenada ili iz nekog hira. Pretresle su sve mogunosti i p
ro le kroz mnogobrojne sumnje i oklijevanja. No, na posljetku su obje zakljuile daj
e cilj vrijedan poku aja.
A.P. Kezele
Parvati je znala, to oekuje: stavit e svoj ivot na kocku zbog mogue bo anske ljubavi. N
jezine vizije i snovi nisu dolazili ni iz ega, bila je uvjerena Parvati. Mora pos
tojati razlog za njih i ona e taj razlog potra iti na planini Kailasi gdje je, kako
ka u, meditirao iva.
to se tie Kamale, ona je, naravno, eljela pomoi svojoj prijateljici. Ako je i imala
nekih sebinih motiva, poput ponosa ili prevelike samouvjerenosti koju je, ah, elje
la testirati na bo anstvu, to nije izrekla niti na bilo koji nain pokazala. Ipak, d
aljnji tijek stvari ukazao je na vjerojatno postojanje tragova sujete. Jer, inae
je, sudbina Kamale, uzvi ena kakva jest, mogla biti ostvarena i na lak i nain...
* * *
I ovdje je Gane napravio stanku. esto je to inio na mjestima koja su, oigledno, poti
cala osjeaj drame i pustolovine. On je majstor pripovjeda, u to sam se uvjerio mno
go puta. Obino bi se pravio da se umorio ili ak da je pria zavr ila, iako ni izdaleka
nije bilo tako.
Naravno da sam ga poticao da nastavi! Zar vi ne biste?
Lukavo sam ponovio ono oigledno: "Hoe rei kako su Parvati i Kamala krenule tra iti ivu
na nekom planinskom vrhu?" Gane meutim nije nasjeo. Samo se smje kao i kimnuo glavom
.
U redu, pomislio sam. Imam ja jo pitanja!
"ekaj, a to je s uznemiravanjem? Zar nisu znale to e im se dogoditi ako prekinu ivu u
nezgodnom trenutku?"
"Oh, znale su one to jako dobro!" usklikuo je Gane . "ule su prie o tome, a kasnije,
kad su ponovile istu pustolovinu, osjeale su to u srcu i kostima, vjeruj mi!"
Slomljena kljova
Nisam ovo razumio. U ovom trenutku ni vi to ne razumijete, ali ne brinite, uskor
o e sve postati jasno. Za sada emo prijei preko ove tajanstvene reenice. I ja sam ta
da morao tako uiniti jer mi Gane , vragolan, nije elio rei vi e ni rijei o tome.
Ali, nije odmah nastavio. Dr ao me u napetosti dok sam ja izmi ljao pitanja kojim bi
h ga natjerao da nastavi priu. Recimo, pitao sam ga kako je Parvati znala kuda mo
ra ii? Glupavo, naravno. I neva no. Vjerojatno je u ono vrijeme Kailasa bila opepozn
ato mjesto. Mo da je bilo ak i putokaza do nje.
Na moje iznenaenje, ba gaje to pitanje potaklo na reakciju.
"Ha, kako je znala!" ponovno je namjestio zami ljen izraz lica, a onda uz sjaj u o
ku upitao: "Nisi valjda mislio da postoje putokazi za Kailasu?"
Brzo sam odmahnuo glavom. Nisam, nisam.
Gane me podsmje ljivo gledao. Sve je znao, vje tac jedan! Sreom, bio je dovoljno taktia
n da to ne spominje. Na moju veliku radost, nastavio je priu (i u prvoj reenici od
govorio na moje pitanje).
* * *
Parvati je slijedila komadie svojih vizija. Kailasa je skrivena izmeu dimenzija i
razliitih svjetova. Nije to planina u ije se podno je mo e odvesti automobilom, a zatim

pje ke do njezinoga vrha. Potrebne su neke druge vje tine da bi se ona prona la. Parv
ati i Kamala, dvije hrabre i odlune djevojke, oigledno su imale barem dio tih vje ti
na. Jer, njihovo je putovanje, iako dugotrajno, na posljetku zavr ilo uspjehom. Ka
ilasa je srebrno zablistala ispred njih, ogromna i vi a od planinskog masiva Himal
aje koju su poznavale iz svojega svijeta.
A.P. Kezele
Treba napomenuti da su djevojke na put krenule u tajnosti, izmisliv i neku slo enu p
riu o posjetu roacima, iskoristiv i njihovu dobru volju, a posebice podr ku Kamaline m
ajke. Ako je netko razumio ljubav, to je morala biti sveenica ljubavi! No, upravo
zbog toga im je vrijeme bilo ogranieno pa su pri kraju potrage obje bile pomalo
nestrpljive, ak i sumnjiave same prema sebi. Kailasa se pojavila pred njima gotovo
u zadnji as. Jo dan ili dva i Parvati bi se okrenula i vratila k roditeljima. Nar
avno, ne zato to bi odustala od potrage za Sivom, ve zbog obveze koju je imala pre
ma majci i ocu.
Sreom to se nije dogodilo, a djevojke su ustro poele svoj uspon prema vrhu. Planina
je bila strma, ali su je ovijale uske kamene staze. Bilo je opasno njima hodati
, ali nisu ih upla ile provalije koje su zjapile ispod njih, gotovo ih privlaei svoj
om dubinom.
Pred kraj je postalo vrlo hladno, a zrak je bio rijedak. Sreom, bilo je ljeto, pa
je snijega bilo samo u tragovima. Zapravo, kad se malo bolje razmisli o tome, d
jevojke su imale mnogo sree. Nepripremljenima, kakve su bile, trebala im je zapra
vo bo anska podr ka da dou do Sive. Oigledno, ima ne to u tome jer su ga na posljetku us
pjele pronai.
"To je ta zaravan!" uskliknula je Parvati nakon to su se popele preko jedne velik
e stijene. Ispred njih je bila mala dolina, okru ena s tri strane planinskim masiv
om i otvorena samo prema istoku. Pogled koji je pucao s nje, oduzimao je dah. U
dolini je raslo ne to zimzelenog drvea i rijetkoga grmlja. Usred toga, na uzvisini,
nalazila se koliba, a ispred nje, na prostrtoj tigrovoj ko i, sjedio je pepelom p
osut isposnik utonuo u meditaciju.
"To je on! To je iva!" pro aptalaje Parvati uzbueno, vrsto dr ei Kamalu za ruku.
Slomljena kljova
"Uh, boli me", jauknula je Kamala jer ju je Parvati doista jako stisnula. "Znam
da si odu evljena, ali polako, slomit e mi ne to..."
"Oprosti", rekla je Parvati. "Zna kako mi je sada, poslije toliko vremena i svih
tih vizija, vidjeti ga ispred sebe... to emo uiniti?"
Kamala je duboko udahnula. Do ao je trenutak za koji se spremala i kojeg se istodo
bno pribojavala. Hoe li uspjeti ili nee?
Sada je bilo kasno za odustajanje. Prevalile su toliki put i do le na ovo neobino m
jesto. Sada e uiniti ono zbog ega je ovdje. "Ti ostani skrivena", rekla je Kamala.
"Ja u sama doi pred njega i predstaviti te. Ako moj dar djeluje, nee ti moi odoljeti
."
"A ako ne?" pro aptala je Parvati drhturei.
Kamala ju je pogledala u oi. "Onda... Ne znam, Parvati. Onda e se dogoditi to se ve
mora dogoditi."
I tako je hrabra Kamala-jer njezin in je bio hrabar, to je svakome jasno - krenul
a prema isposniku ivi. Nije se vi e osvrtala prema Parvati. Znala je da ako samo ok
rene glavu, moglo bi se dogoditi da se pokoleba i potri glavom bez obzira natrag,
svojoj majci i ivotu koji joj je bio vrlo ugodan.
Umjesto toga, na la se u procjepu izmeu svjetova, poku avajui zavesti boga ivu! Bilo bi
dovoljno te ko probuditi strast u isposniku koji godine provodi daleko od ljudi.
A koliko lije tek te ko probuditi strast u bogu koji ini to isto tisuljeima i, zaprav
o, eonima? Kamala e tek nauiti pravo znaenje rijei "te ko"!
Pojavila se pred njim, ne skrivajui se, niti ne poku avajui smanjiti buku svojih kor
aka. Znala je da e je iva uti. Tako je i bilo. Otvorio je oi, smrknuta pogleda i sti
snutih usana. Kamalina nadaje u trenutku uvenula.
A.P. Kezele
Ipak, bacila se na tlo ispred njega, pognuv i glavu i ne di ui pogled. Znala, je da s
e ne smije prva obratiti ivi. To bi vjerojatno uzrokovalo njezinu trenutnu propas
t.
ivaje nekoliko trenutaka promatrao ensku priliku ispred sebe. Kao i obino, kad ga u

znemire i prekinu mu boravak u apsolutnom bla enstvu, bio je ljut. Samo ga je blag
i traak znati elje sprjeavao da odmah ne otvori i svoje tree oko i ne zavr i s ovom sme
tnjom istoga trenutka.
" ena!" na posljetku je progovorio. " to ena radi ovdje?"
Kamala se nije ni pomakla. ekala je dozvolu da progovori, a ivino pitanje nije uope
moralo biti upueno njoj. Bila je oprezna, vrlo oprezna.
"Ha!" ponovno je rekao iva, pomalo primiren injenicom da ova smetajua osoba nije ba
tako neobrazovana. "Ustaj, eno! I govori! to radi ovdje? Zar ne zna da je vrlo opasn
o pribli iti se mojem boravi tu? 1 zar ne zna da ovdje ene nemaju to tra iti?"
Kamala je smjerno ustala, popraviv i zgu vani sari. Nije bila u svom najboljem izdan
ju nakon dugog hodanja, ali je imala povjerenja u svoj osmjeh i oi iz kojih je iz
bijalo obeanje u itka. Uzdala se u svoj dar, ali kad je podigla pogled i vidjela ivi
ne poluotvorene oi, gotovo se zagrcnula. Neu uspjeti, pomislila je, a noge su joj
klecnule.
Ipak, sada, kad je stajala ispred samoga boga, morala je rei to ovdje radi. Natjer
ala je svoj ote ali jezik da se pokrene. "Znam da nije obiaj smetati te, uzvi eni ivo!
Ali, ovdje sam s dobrim razlogom. Znam i da nema nikakvog posla sa enama, ali mo da
, samo mo da..." i tu se Kamala ponovno zagrcnula, "ovaj put napravi iznimku."
Slomljena kljova
ivine oi su se jo malo skupile. Bio je na rubu bijesa. to si to ova ena umi lja!?
Kamala je, meutim, nastavila, usprkos tome stoje primijetila da se nalazi na kora
k od propasti. "Dovodim ti mladu enu, imenom Parvati. Ona od djetinjstva ima vizi
je o tebi. Ona smatra... daje tvoja dru ica, da pripada tebi. Molim te daje primi ."
Eto, uinjeno je. Kamala je smjerno spustila pogled. Znala je da ni ta vi e od toga ne
mo e postii. Ili je uspjela, ili nije. Ubrzo e saznati.
I saznala je.
iva nije mogao vjerovati svojim u ima "Ti si do la ponuditi mi enu? Meni?! Kako se sam
o usuuje !"
I ne ekav i vi e ni trenutka, iva je otvorio svoje tree oko. Blistava zraka svjetla pog
odila je Kamalu koja se, ba kao i sve u krugu od metar okolo nje, pretvorila u pr
ah i pepeo.
Parvati je cijelu scenu promatrala na sigurnoj udaljenosti. Vidjela je kako iva o
tvara oi i razgovara s Kamalom. vrsto je stiskala ake molei u sebi.da sve dobro proe.
Na trenutak, samo na trenutak, vidjev i drhtanje Kamalinog tijela, pomislila je k
ako je nepotrebno izlo ila opasnosti svoju prijateljicu. Pomislila je kako je sama
trebala podnijeti teret svoje odluke, ali sada je bilo kasno. I kad ju je zablj
esnula svjetlost i plamen Kamalinong izgorjelog tijela, Parvati je vrisnula u oaj
u. Nije mogla ostati skrivena i potrala je prema njima plaui i viui na ivu.
A iva, jo uvijek obuzet bijesom, nije razmi ljao ni trenutka. "Jo jedna smetnja", rek
ao je gotovo s dosadom, ponovno otvorio svoje tree oko i spalio Parvati dok je tra
la.
* * *
A.P. Kezele
Jeste li ikad bili iznenaeni? Ali, onako istinski, duboko iznenaeni?
Ja jesam. Tada. U trenutku kad je Gane za utio izrekav i reenicu koju doista nisam oeki
vao.
" to?"
To je bilo sve to sam mogao izustiti. " to ' to'?" odvratio je Gane pitanjem. Ra irio sa
m ruke. "Spalio ju je? Spalio je Parvati?" "Da, spalio ju je. to se udi ?" "Ne znam.
.. Kako to misli ? Pa nisam oekivao da e spaliti svoju buduu enu?"
Gane je slegnuo ramenima. "Eto. Takav je iva." Zapanjeno sam ga promatrao. "I?" " to
'I'?"
"Bo e! I stoje bilo dalje? Kako je mogue daje spalio Parvati? Pa kako je onda Parva
ti iva? Kako si se ti rodio? Kako?"
Mora da sam bio vrlo smije an u tom trenutku. Umom mi je prolazilo tisuu pitanja, a
zapravo sam bio zgro en injenicom da je Parvati tako naprasno poginula. I Kamalina
smrt je bila ok, ali to se jo nekako moglo uklopiti u mogui rasplet. No, ovo!
Na kraju se Gane smilovao i skratio moje muke. "Hajde, ne brini toliko! Parvati s
e ponovno rodila, vrlo brzo."
"Ah",, rekao sam. "Rodila se ponovno?"

"Naravno! Pa to si ti mislio? Da e pria ovdje zavr iti? Rodila se u istoj obitelji, i

li se obitelj rodila s njom, kao i Kamala, i sve drugo. Ma zna , rekao sam ti, kog
a iva spali, raa se ponovno bez velikog dijela karmikog tereta. Nije to tako lo nain
za zavr etak jednog utjelovljenja!"
Da, oito sam smetnuo s uma iri kontekst. U Gane ovom svijetu nije problem ono to u na e
m
Slomljena kljova
izgleda kao nepremostiva prepreka. tovi e, pouke se oigledno nastavljaju u kontinuit
etu, na izgled uope nedodirnute granicama ivota i smrti.
"Ali, ipak je patila kad je umirala", rekao sam. "Nije to ba bezbolno, biti tako
spaljen."
"Nije", potvrdio je Gane . "Doista nije."
"Dobro, u redu, prihvaam", rekao sam naposljetku. "I Parvati i Kamala rodile su s
e ponovno, u istim uvjetima. I stoje bilo tada?"
"Ni ta posebno. Ponovile su priu." Gane je bio olienje hladnokrvnosti.
"Misli ... Kako su ponovile?"
"A ti si ponekad zbilja slijep", nasmijao se Gane . "Ponovile su sve. Parvati je i
mala snove i vizije, Kamala je imala svoj dar, oti le tra iti ivu, prona le ga i..."
U tom sam trenutku, vjerojatno zijevao od uda. "I?"
"I ponovno."
"Ajme!" uskliknuo sam. "Ponovno ih je spalio!"
Gane me sa alno pogledao. "Da, bojim se da jest."
Duboko sam udahnuo. ekaj, rekao sam sam sebi, tu mora biti jo neeg. Ne mo e to ba tako
u nedogled...
I onda sam shvatio! I nije i lo u nedogled. Moralo je negdje prestati!
"Koliko puta se to dogodilo?" upitao sam Gane a.
"Aha!" likovao je. "Konano si pohvatao konce!"
"Da, da. Koliko puta?"
Gane je napravio znaajnu stanku. "Devet puta." "Devet? Devet puta ih je spalio obj
e? I svaki put isto?"
"Ah, ne. To ne!" odmahnuo je Gane glavom. "Nije bilo ba svaki put isto. Recimo, dr
ugi put je bilo ovako..."
A.P. Kezele
Moram li rei da sam naulio u i do bola?
* * *
Kad je iva drugi put spalio Kamalu, Parvati je ponovno iskoila iz skrovi ta te potral
a prema ivi i ostacima svoje prijateljice. " to si to uinio?!" vikala je. "Ubio si j
e! Kako si mogao? Nije ona ni ta kriva!"
iva ju je znati eljno promatrao kako tri prema njemu i kori ga. Ovaj put se suzdr ao o
d trenutne reakcije. Nasmijao se. Nije esto vidio takvu hrabrost. Njega je rijetk
o tko ikad prekoravao za bilo to. Osim toga, kad netko drugi put ponovi istu priu,
mora mu dati malo "kredita" za nju.
"Stani, eno!" naredio je. Parvati se bacila u Kamalin pepeo, uzalud tra ei njezine o
statke. Nije ostalo ni ta.
iva je promatrao njezino uplakano lice. "Bilo je budalasto doi ovamo", rekao je. "
Zar ona nije znala to je eka ako me uznemiri?"
Parvati je podigla glavu u suzama. "Znala je. Ali, ja sam je nagovorila. To je ui
nila zbog mene. Zbog ljubavi."
"Ako je znala, onda je platila cijenu", rekao je hladno iva. "ak i da nije znala,
dogodilo bi se isto."
Parvati je bila oajna. "Ali, to nije u redu! Nije i nije. Kako si mogao tako ne to
uiniti?"
Opet meprekorava, pomislio je iva. Kakva neobina ena.
"Takav je zakon", rekao je. " iva je takav. Ne mo e biti drukije."
Parvati je utjela, ponovno se predav i plau. iva ju je promatrao, razmi ljajui to da ui
s njom. Taj isti zakon nalagao je da je spali bez oklijevanja, kao to je to uinio
pro li put. A opet, ne to je u njemu
Slomljena kljova
zatitralo, ne to to nikada prije nije osjetio. Meutim, bilo je slaba no i odmah je oti l
o, tako da nije mogao zamijetiti o emu se radi.

I tad je Parvati uzela aku pepela u ruke i bacila ga na ivu. "Ti... ubojico!" vika
la je.
iva je duboko udahnuo i otvorio svoje tree oko.
Nisam znao to rei, a Gane je oigledno do ao do jednog od svojih zastoja. Tako smo neko
liko minuta sjedili u ti ini, svaki zadubljen u svoje misli.
Moram priznati da me sve to rastu ilo. Parvati je bila voena ljubavlju, a i Kamala
je slijedila isti poriv. I one su, kako Gane ka e, devet puta ponavljale isti postu
pak, vjerujui sebi vi e nego to su vjerovale samome ivi!
U toj je prii bilo mnogo toga skriveno iza slojeva vremena i legendi. tovi e, osjeao
sam kako skrivena znaenja bujaju ispod povr ine natapajui moju svijest spoznajama ko
je nisam mogao uobliiti u rijei. Ni sada, kad ovo pi em, ne mogu u potpunosti izrazi
ti sve to osjeam prema Parvati i njezinoj upornosti, jaoj od svih prepreka, jaoj od i
vota i od bo anstva samog!
Gane je vjerojatno osjetio daje pria uhvatila korijen u meni pa je progovorio sam,
bez dodatnog poticaja.
"U svakom ivotu Parvati je napravila korak dalje. Ni jednom se nije oslanjala na
prethodni, ba kao ni Kamala. S druge strane, iva se sjeao svega. Meutim, postupao je
bez plana, prema vlastitom kozmikom impulsu. Svaki put je Parvati do la malo dalje
, makar korak ili reenicu. Negdje etvrti ili peti put, suzdr ala se od zavr nog bijesa
i optu ivanja te nije bacila pepeo na ivu. tovi e, sama gaje zamolila da spali i nju.
"
A.P. Kezele
Ovo me je prenulo iz misli. "Zamolila ga je da je spali?"
"Da", potvrdio je Gane . "Iz oaja, naravno. Nije eljela ivjeti ako je Kamala mrtva i
ako je to njezina krivica."
"A iva? Stoje iva uinio?"
"Usli io joj je elju, barem sljedeih nekoliko puta. Ali, zapamtio je to. Nije ga ost
avilo ravnodu nim. Iz ivota u ivot, ta mu se djevojka sve vi e uvlaila pod ko u. Na kraju
je, deseti put, gotovo s nestrpljenjem ekao da se pojave pred njim. Zapravo, bio
je toliko nestrpljiv da taj put, jedini od svih, nije dao Kamali uope priliku da
govori. Jednostavno ju je spalio na licu mjesta, im je iskoraila pred njega. ekao
je Parvati. elio je vidjeti to e uiniti ovaj put."
Trebam li rei da sam se opet pretvorio u u i?
* * *
Ve deset ivota, ponovno i ponovno, Parvati je sanjala isti san: isposnika prekrive
nog pepelom na travnatoj istini okru enog visokim planinama. Nije znala da to traje
toliko dugo. Znala je samo da je sna no i da u njoj stvara osjeaje koje nije mogla
razumjeti. Sna na privlanost mije ala se sa strahom, ak i panikom.
Kad je ovaj put susrela Kamalu, isprva nije eljela s njom razgovarati. Pobjegla j
e, samo da bude to dalje od nje. Nije znala za to je mui takav osjeaj krivnje i za to j
e Kamalu pod svaku cijenu eljela za tititi.
Ali, ivina slika i zov ljubavi koju je osjeala u krvi, bili su jai od svega. Uvjeri
la je samu sebe da su svi njezini strahovi izraz slabosti i da ih jednostavno mo
ra prevladati. tovi e, negdje u njoj nalazila se tvrdoglavost i upornost koja nije
trpjela nikakve primisli. Usprkos svemu, znala je da e to uiniti: pronai e ivu.
Slomljena kljova
Pribli avajui se Kailasi, milijun puta je pro la s Kamalom scenarij njezinog dolaska
pred ivu. Nekoje vrijeme ustrajala na tome da Kamala samo promatra, a da se ona,
Parvati jednostavno pojavi pred njim. Meutim, Kamala za to nije htjela ni uti. I o
na se bojala - ula je prie o ivinom bijesu, a tu je bilo i ne to dublje, ne to to nije m
ogla objasniti. Meutim, i dalje je vjerovala u sebe i svoju mo izazivanja strasti
u svim stvorenjima. "Iako bo anstvo," uvjerava je Kamala i sebe i Parvati, " iva nee
moi odoljeti snazi ljubavi koju u mu posredovati."
Ponekad, prije spavanja, nakon razgovora i ponovnog pretresanja svega to e uiniti,
djevojke bi se pogledale, slutei osjeaje i misli koje su bile nedokuive i nezamisli
ve. Suze bi im do le na oi, a zatim bi pale jedna drugoj u zagrljaj, plaui i smijui se
istodobno.
Ve devet ivota u istoj potrazi, na istoj stazi s istim zavr etkom - nije to mala stv
ar. Dubina povezanosti izmeu Kamale i Parvati bila je nezamisliva obinom ovjeku. A
one, iako se nisu jasno sjeale prethodnih putovanja, negdje iznutra su znale. Zna

le su da e se i ovaj put dogoditi to isto. Ipak, usprkos tome, i jedna i druga su

pre utno ustrajale. Nije bilo prepreke koja e ih zaustaviti.
I da taj deseti put iva nije odluio drukije, one bi dolazile ponovno i ponovno, sam
o da budu spaljene u uni tavajuoj vatri istine koja sijeva iz njegovog treeg oka.
* * -*Kad je, mimo utvrenog scenarija, iva spalio Kamalu prije nego je progovorila i rij
e, ne to se u Parvati prelomilo. Nije se u potpunosti prisjetila, ali je znala da j
e kucnuo njezin as. Ovaj put e biti drukije.
A.P. Kezele
Izi la je polako iz svojeg skrovi ta, potpuno mirna, zanemarujui vapaj srca i potisku
jui suze za Kamalom. Kad je pro la pokraj pepela, sagnula se, uzela ga u aku i prini
jela usnama. Poljubila ga je i pritom razmazala cijelim licem.
iva ju je pozorno promatrao. Jedan ljudski ivot za njega nije znaio mnogo, ali ipak
je nestrpljivo ekao godinama da se Parvati konano pojavi. Nije odluio unaprijed to e
uiniti. Djelovao je prema unutarnjim osjeajima. Znao je da e mo da i ovaj put spalit
i Parvati, ali je takoer znao da joj duguje barem mogunost da poka e tko je i to je.
Parvati mu se pribli ila na jo nekoliko koraka. Rijetko kada mu netko prilazi tako
blizu, a eni to do sada nije nikada dopustio.
Parvati je sagnula glavu. Poklonila se, ali nije se prostrla pred njega. iva je t
o zamijetio. Drska djevojka, pomislio je.
ekali su u ti ini. Parvati pognute glave, a iva pomno je prouavajui. Bila je lijepa, t
o nije mogao porei. tovi e, sam se sebi zaudio to je tako to uope primijetio. Pepeo na
jezinom licu uinio ju je slinom njemu, ali nije mu to bilo va no. Malo pepela ne mo e
zaustaviti bo ansko zapa anje.
"Govori t eno!" konano je naredio iva. " to te dovodi do mene i to na tako drzak nain?
"
Parvati je zagrizla donju usnu. Nije se pripremala za ovo. Cijelo vrijeme je mis
lila da e nekim udom Kamala uspjeti i da e iva sam krenuti prema njoj. A sada, on je
tra io da ga uvjeri u ne to, da mu objasni svoju nazonost. I pritom je bez razmi ljanj
a ubio Kamalu!
Parvati je potisnula tu misao. Odluila je ne spominjati svoju mrtvu prijateljicu.
Ni ta time ne bi
Slomljena kljova
postigla, a nekako je osjeala da bi bijesom i optu bama samo smanjila svoje vlastit
e anse.
"Gospodaru svih svemira," reklaje smirenim glasom, "dolazim zbog vizija koje si
mi slao. Dolazim jer te volim i elim biti tvoja dru ica."
iva se nagnuo unatrag, kao pritisnut tim rijeima. "Nisam ti slao vizije, luda djev
ojko. One su tvoje, zar to ne zna ?"
"Mo da. Ali, ako su bile tako vrste i uporne, zar nije bila moja du nost da ih slijed
im?"
"Hm, niti ne sluti koliko su bile uporne", promrmljao je iva, a zatim glasnije dod
ao. "I odakle ti drskost da pomisli kako mo e biti moja dru ica? to ti meni, savr enom, m
o e dati?"
"Po teno pitanje, gospodaru", rekla je Parvati i podigla glavu. Sada je prvi put o
tvoreno i bez vidljivog straha pogledala ivu. Njegove crte lica bile su skrivene
iza debelih naslaga pepela. Ali, Parvati ih je vidjela, ba kao to je vidjela i pla
mene oi koje su je promatrale. Njegovo tijelo, iako mr avo i isposniko, za nju je bi
lo prepuno obeanja u itka. Sve je to zamijetila u jednom asu, kratkom poput treptaja
oka. Ali, to je bilo dovoljno da i iva prepozna te iste osjeaje koji su se javili
u njemu. Bio je zapanjen time, ali nije imao vremena razmi ljati jer je Parvati v
e progovorila.
"Ovo to si uinio, spalio moju prijateljicu, to je tvoja du nost, znam. I ne zamjeram
ti zbog toga. Ali, uvjeravam te, o gospodaru svih stvari, svoju si du nost mogao
izvr iti i drukije, bez nano enja nepotrebne patnje."
iva je podigao obrve. "Ja sam iznad patnje." "Ali drugi nisu", odvratila je Parva
ti. I nastavila, prije nego se iva sna ao: "Evo, to ti mogu dati, uzvi eni. Nje nost i
mekou, toplinu i
A.P. Kezele
ljubav koju do sada nisi poznavao. Svijetu je potrebna i ta tvoja strana, a ja j

e mogu upotpuniti."
iva je zami ljeno utio. Nisu ga toliko uvjerile njezine rijei, koliko ono ne to iza nji
h. Na posljetku, iako ni sama Parvati u tom trenutku to nije znala, deset dolaza
ka u susret smrti daje te inu neijoj odlunosti, te vrijednost onome to ta osoba govor
i.
"U redu", rekao je na kraju. "Mo da je i tako. Ali, moja dru ica mora biti ravna men
i. Zar misli da me mo e pratiti svuda kud god krenem? Biti uz mene to god inio i gdje
god i s kim god bio?"
"Da, mogu to uiniti", odgovorila je Parvati spremno.
"Kako to da si tako sigurna?" upitao ju je iva.
"Ljubav me ini sigurnom, uzvi eni. Ljubav e me svuda odnijeti, ak i na ona mjesta na
koja je i tebi te ko prodrijeti."
iva se nasmije io. "Doi," rekao joj je, "sjedni pokraj mene. Prati me."
Parvati mu se jo pribli ila i sjela na slobodni dio tigrove ko e. Nije bilo mnogo mje
sta na njoj, pa su se dodirivali koljenima i rukama. Parvati je zadrhtala od tog
dodira. Na trenutak se pokolebala i zapitala samu sebe da li je govorila istinu
? Mo e li ona doista pratiti ivu, bo anskog?
Ali, nije bilo vremena za kolebanje. im je zatvorio oi, iva je napustio Kailasu i o
dlutao u svemir, daleko od planeta Zemlje. Parvati je osjetila kako je ostala sa
ma, ali je zatvorenih oiju u sebi rekla: " iva, ljubavi, ja sam s tobom."
I kao udom, na la se pokraj njega, kao bestjelesna svijest, promatrajui zvijezde na
nain kako ih nikada do sada nije vidjela. Okrenula se prema ivi, a on joj
Slomljena kljova
se potvrdno nasmije io. Ili joj se to samo tako inilo, budui da nisu imali tijela.
Kako bilo da bilo, iva je odmah zatim nestao. A Parvati je ponovno ponovila svoju
"ljubavnu mantru": " iva, ljubavi, ja sam s tobom." Bez trenutka odlaganja, sada
se na la pokraj ive u svijetu bogova. Zauena, ugledala je Indru i Vi nua, mnoga druga n
ebeska bia, gandharve i druge stanovnike te prekrasne loke. Meutim, iva se nije dug
o zadr ao na tom mjestu. Krenuo je dalje.
Ovaj put su se na li u paklenim svjetovima, a Parvati je gotovo pozlilo od prizora
koje je vidjela izmeu iskrivljenih i jadnih stvorenja koja su patila. Kad ju je i
va ostavio na tom mjestu, uhvatila ju je panika, ali se ipak nekako uspjela smir
iti i vratiti k svojoj ljubavi. Toliko je silno vjerovala u nju da ju je ona sva
ki put odvela k ivi.
Nije to bio ni lagan ni kratak test. iva je isprobao sve trikove i iskoristio sve
prednosti svoje bo anske snage. Isprva se kretao polako, dajui Parvati vremena da
se snae. Ali, vidjev i da Parvati svladava te zadae bez problema, poeo je juriti svem
irima, mijenjajui i vrijeme i mjesto svog pojavljivanja. as se vraao u pro lost, as od
lazio u daleku budunost. Skrivao se na dnu mora i na zabaenim napu tenim planetima;
upu tao se u svakojake radnje, neke ugodne, ali uglavnom odbojne, samo da se otres
e Parvati. Ali, nije u tome uspio. Njezina ju je ljubav nepogrje ivo vodila njegov
im tragom i on joj jednostavno nije mogao pobjei.
Na posljetku se malo zabrinuo, iako je duboko u svom srcu bio ponosan na Parvati
. Osim njega, nitko iv, pa ak nitko od bogova ne bi se mogao kretati na taj nain i
svladavati takve prepreke. A Parvati je to mogla!
A.P. Kezele
Ipak, neumjeren kakav je bio, elio je ispitati njezine krajnje mogunosti. elio je v
idjeti koliko doista mo e i da li su granice njezine ljubavi doista beskonano raste
zljive. Poeo se kretati nezamislivm brzinama. U jednom milijuntom dijelu sekunde
pre ao je milijune svemira i u svakom se zaustavio za jo krai djeli vremena. Parvati
ga je slijedila. Bila je kraj njega i, tovi e, ubrzo vi e nije mogao napraviti ni jed
an jedini pokret a da ona to ne uini istodobno. Kuda god i ao, Parvati je bila tu,
u isto vrijeme, na istom mjestu s njim!
Eh, ti moji roditelji!
Bio sam toliko opinjen priom da mi je trebalo nekoliko sekundi da shvatim kako Gan
e vi e ne govori. Mo da sam samo na trenutak osjetio to to znai kretati se tako brzo, b
iti u toj mjeri gospodar vremena i prostora da te ni ta ne mo e zaustaviti! A mo da mi
se to samo uinilo. Uglavnom, sve to sam mogao rei, bilo je: "Wow!"
"Eh, da", rekao je Gane . "Tako je to bilo." Neko je vrijeme kimao glavom, a zatim
dodao: "Tko zna, mo da bi njihova suluda jurnjava trajala zauvijek jer bi iva i ao s

ve br e i br e, ali prekinuli su ih drugi bogovi."

"Kako to misli 'prekinuli ih'?"
Gane me pogledao vragoljasto. "Svemir se poeo previ e zagrijavati, zna . Materijane mo e
izdr ati toliku silu, a iva i Parvati su samo nastavljali i nastavljali sa svojom
trkom. Naravno, za to je bio odgovoran iva. Parvati gaje samo slijedila. On ponek
ad ide u krajnosti. Vjerojatno se nikad ne bi zaustavio."
"Hm", zamislio sam se. "Svemir se zagrijao, ka e . I to je bilo s tim bogovima?"
Slomljena kljova
"Do li su na Kailasu, prona li tijela ive i Parvati i poeli ritual kojim su ih zamolil
i za milost. Usput su svi priznali Parvati bo anski status jer bez toga ne bi mogl
a biti ivina dru ica. Vjerojatno se iva i zbog toga zaustavio. Bio je toliko ponosan
na Parvati da ju je htio svima pokazati. I svi su joj se poklonili. Dakle, otad
a..."
"... iva ima dru icu, a svemir majku Prirodu!" nadopunio sam ga.
Gane je veselo kimao glavom.
"Lijepo", rekao sam. "Izvrsna pria. Hvala ti."
"Eh, ali nije jo gotova!" rekao je Gane nasmije eno. "Zaboravio si nekoga..."
"Zaboravio sam? Koga?"
"Razmisli, razmisli..."
Malo sam treptao oima, jo uvijek pun dojmova o jurnjavi ive i Parvati preko svih gr
anica vremena i prostora. Nekako mi nije i lo razmi ljanje. Odmahnuo sam glavom. "Ne
znam."
"Kamala, ludo, Kamala", prekorio me Gane . "Zar te ne zanima to je bilo s njom?"
"Ah, da, Kamala! Jadna, bila je spaljena i deseti put..."
"Ali, na posljetku i nagraena!" rekao je Gane . "Zna , moja sestra je izvrsna u onome
to radi. U potpunosti je to zaslu ila."
Ne to mi nije zazvualo ba dobro u onome to je rekao. Trebalo mi je par sekundi da shv
atim. "Tvoja sestra?!"
"Aha", kimnuo je glavom Gane .
"ekaj, Kamala je tvoja sestra? Pa kako?"
Gane je tajanstveno zaklimao surlom i prekri io ruke. Duboko je uzdahnuo i ispriao m
i posljednji dio prie o Parvati i Kamari.
A.P. Kezele
Nakon iskazivanja po tovanja Parvati bogovi su polako krenuli s Kailase, svaki svo
jim putem i poslom. Bili su uzbueni zbog novosti i drukijeg poretka stvari, sada n
akon to je iva dobio ensku stranu.
No, nisu daleko stigli. Odjednom su osjetili kako se u najtanahnijim slojevima m
aterije nakuplja ogromna energija. Svemir se ponovno poeo zagrijavati!
"Pa to je s njima?!" vikali su neki. "Zar su se ponovno poeli ganjati naokolo?"
"Ne, ovo je ne to drugo", odgovarali su drugi. "Jo je gore i opasnije. Energija je
mnogo vea. Moramo po uriti natrag inae e se svemir raspasti!"
I dok su bogovi urili natrag k ivi i Parvati, njih dvoje su bili zaokupljeni voenje
m ljubavi! Naime, im su svi oti li, iva je pogledao Parvati pogledom za koji nije ni
znao da je sposoban, a Parvati mu je uzvratila jednako sna nim ljubavnim zovom. U
brzo su se na li usred kovitlaca energije kojeg nije bilo mogue zaustaviti. I to je
, naravno, uzrokovalo novi poremeaj kojeg su bogovi i te kako osjetili.
Prekinuli su ih milozvunim pjevanjem hvalospjeva njihovoj ljubavi, ali i to je bi
lo dovoljno da iva izgubi kontrolu i prospe svoje sjeme po Parvatinom trbuhu. Ona
gaje jedva zaustavila da ne popali pola nebeskog svijeta zbog toga. "ekaj, dragi
", rekla mu je umilno, "Ne brzaj. U pravu su. Moramo paziti na svijet. Na a ljubav
ne smije uni tavati, ona mora stvarati."
I tako je iva obeao da e razviti posebnu znanost i vje tinu voenja ljubavi koja e usmje
ravati energiju u smjeru u itka i stvaranja, a nikad uni tavanja. Nazvao ju je Sada iv
a tantra, a bogovi su oti li smireni. Ovaj put ni ta ih nije sprijeilo u povratku u n
ebeske sfere.
Slomljena kljova
A nakon toga, kad su doista svi oti li, a bo anski se ljubavni par odmarao od veliki
h uzbuenja, Parvati se sjetila svoje prijateljice Kamale.
" iva, gospodaru moj, na a ljubav je neprocjenjiva, zar ne?"
"Tako je, preuzvi ena moja", odvratio je iva, sav nje an od ljubavi.

"Zna li tko je zaslu an za nju? Osim nas, naravno. Zna li bez koga se mi ne bismo ni
kada sreli?"
"Hm...", iva se pravio da razmi lja iako je dobro znao na koga Parvati misli. "Ne p
ada mi na um..."
Parvati je namjestila ljut izraz na lice. "Nemoj se izmotavati. Moja prijateljic
a Kamala zaslu ila je bolji tretman."
"Mo da. Ali, znala je u to se upu ta i dragovoljno je platila tu cijenu", rekao je iva
, pomalo se vraajui svojoj strogoj naravi.
"Upravo zato, gospodaru moj", bila je uporna Parvati. "Zar takva odlunost i jedno
usmjerenost ne zaslu uje nagradu? Deset puta je pro la kroz vrata smrti da bismo se
nas dvoje prona li."
iva je pogledao svojoj ljubljenoj u oi. Kako da odoli njezinim arima! Naravno da e ui
niti sve to bude po eljela.
"Reci, Parvati, o mudra, to misli da bi trebalo uiniti?"
I Parvati mu je rekla svoje mi ljenje, a iva je, kao i svaki zaljubljeni bog, ispun
io elju svoje ljubljene.
* * -*Rekav i to, Gane je za utio, sasvim zadovoljan sam sa sobom. Mene je ostavio u napeto
sti. Namjerno.
"Dobro, stoje na kraju bilo s Kamalom?" upitao sam strpljivo.
-U
v<3
i
A.P. Kezele
Gane me promatrao par sekundi, a onda popustio. "Sperma koju je iva prosuo - Parva
ti ju je sauvala, natopila svojim ljubavnim sokovima i zalila suzama sree. Kamalin
a du a je odmah uzdignuta na razinu bo anstva i od bo anskih sokova mojih roditelja, iv
e i Parvati, Kamala je dobila svoje novo postojanje. Otada nadalje, ona je bogin
ja u itka i radi ono to je i kao ena najvi e voljela raditi: bavi se ljubavlju. Eto, t
o ti je pria o mojoj sestri!"
"Pa, doista lijepo!" rekao sam iskreno ganut. "Sad mi je malo lak e. Onih deset sp
aljivanja zvuilo je grozno!"
"Alije i vrijedilo!" rekao je Gane . "Postati bo anstvo nije ba esta pojava. Kamala je
platila cijenu, da, ali je zapravo za to zaslu no njezino povjerenje u ljubav. Bi
la je sigurna da ljubav mo e pobijediti sve, pa ak i tvrdoglavog bo anskog isposnika,
kakav je tada bio moj otac."
"Znai, Kamala je doista tvoja sestra! I to prvo dijete tvojih roditelja. A ja sam
mislio daje prvi bio Kartikeja ili kako ga jo zovu..."
"Subramanja", nadopunio me Gane . "Ili Skanda. Ne, on nije prvi, ve drugi. A ja, ja
sam im tree dijete. Kamala, boginja u itka kao prva; Subramanju, za titnik, kao drug
i, i ja, Gane , kao trei. Trea srea, zna kako to ide...!"
I s tim se rijeima Gane savio u trbuhu od silne navale smijeha.
to sam drugo mogao? Poeo sam se smijati s njim!
ednom drugom prigodom, ni sam ne znam tono kada, ponovno sam upitao Gane a o Parvat
i i tom nesretnom deveterostrukom spaljivanju. Moram priznati da sam mnogo razmi l
jao o tome. Gotovo bi se moglo rei da me proganjao prizor u kojem Parvati izlazi
pred ivu, zgro ena ubojstvom svoje prijateljice, samo zato da bi i sama bila spalje
na i to devet puta zaredom!
" to te mui, prijatelju?" rekao je Gane lakonski. "Ne to ti nije jasno?"
"Da, doista mi nije jasno", rekao sam zami ljeno. " ivino svjetlo treeg oka, kako si
mi objasnio, moralo bi spaliti karmu osobe, zajedno s njezinim tijelom. To znai d
a bi Parvati, a to se toga tie i Kamala, morale biti prosvijetljene ve nakon prvog i
vota."
"Da? I?" Gane je podigao obrve u nemoguem luku.
"I, kako to?" poku ao sam ozbiljno u prevladati poriv za smijehom zbog njegovog iskri
vljenog lica. "Rodile su se ponovno i nisu se sjeale niega. Ponovile su ivot iznova
. Kako to?"
"ekaj, ekaj", zaklimao je surlom Gane . "Nisam rekao da se nisu sjeale niega. To nisam
nikada rekao."
Zapanjeno sam ga promatrao. "Kako nisi? Pa, to se..."

A.P. Kezele
"Podrazumijeva?" prekinuo me. "To si elio rei, da se podrazumijeva budui da su pono
vile istu stvar, zar ne?"
Kimnuo sam glavom.
"E, pa, nemoj previ e podrazumijevati!" glumio je ljutnju Gane . "Tako se najlak e pog
rije i."
"U redu", uzdahnuo sam. "Onda mi ponovno objasni. Kako je to zapravo, s tim spal
jivanjem?"
"Hm, postoje tri stvari koje mora znati kad slu a moje prie..." Gane je upro pogled u
mene uz dramatinu stanku. "Prvo: dobro slu aj to ti govorim. Svaka rije je va na. Ba sva
ka."
Lagano sam kimnuo. U redu, to sam odavno znao. Samo, ponekad nas um zavara, odvl
aei nas putevima privida i ovjek uje i vidi stvari kojih nema.
"Drugo," nastavio je Gane , "dobro slu aj to ne govorim. Svaka rije koju nisam rekao,
takoer je va na. Ba svaka."
Eh, ovo je tipino gane ovskil Va no je i ono to ne ka e! Kako da ovjek ostane pri zdravoj
pameti uz ovakvog uitelja? Koliko ima rijei koje nije rekao?
Razmi ljao sam o tome dok me Gane promatrao, a zatim sam polako poeo shvaati. Zapravo
, nije stvar u mno tvu rijei koje nisu izgovorene, ve u onim ti inama koje oblikuju iz
govorene rijei. Ti ina nije uvijek ista. Ona poinje negdje - u zvuku koji je upravo
zavr io. A negdje i zavr ava - u zvuku koji je upravo poeo. Ti ina je apsolutna, ali nj
ezini rubovi su uvijek drukiji. Zbog toga sve ti ine nisu uvijek iste!
Ba sam se spremao izrei tu svoju mudrost, kad je Gane nastavio sa svojim treim pravi
lom. Namjerno, siguran sam, jer sam vidio sjaj u njegovom oku. Znao sam da zna to
sam "smislio" i znao sam da ne eli da to kvarim rijeima.
Slomljena kljova
Mo da e vam izgledati neobino, ali taj trenutak je u sebi sadr avao jedan od najsna niji
h uvida koje sam ikada do ivio. Trajao je tako kratko, a znaio tako mnogo!
"I tree," nastavio je Gane kao da se ni ta nije dogodilo, "...pa, ovo su samo prie!"
Nasmije io sam se. Naravno, nisam mu povjerovao. Mislim da mije tree pravilo pre utio
. Odnosno, izrekao gaje skrivenog i obuenog u drugu odjeu.
Samo prie, dakle, ako vam se tako vi e svia.
Toga dana sam uo jo jednu od njih, "samo priu", a tek danas, kad sam je zapisao, sh
vatio sam igru rijei iza kojih se skriva istina, barem u mojem, hrvatskom jeziku.
Objasnit u vam to nakon to saznate ne to o Parvatinim roditeljima. Naime, Gane me eli
o razuvjeriti u moju zamisao da prosvjetljenje donosi med i mlijeko, pa me obavi
jestio o tome to se dogodilo s Parvati u njezinom desetom utjelovljenju, nakon to
je postala ravnopravna dru ica bo anskom Sivi.
* * *
U svojem desetom utjelovljenju Parvati je roena u obitelji oca Dak ine i majke Miin
e.
Dak ina je bio tradicionalan ovjek. Kad je Parvati poela ponovno imati vizije pustin
jaka ive, Dak ina je to saznao prilino kasno u njezinom ivotu. U nekom od prethodnih
utjelovljenja to bi ga okiralo i vjerojatno bi reagirao vrlo burno. Sada, u deset
om, nije bilo tako. Prihvatio je to kao neobinost svoje kerke; neobinost koja nij e
vrijedna velike pozornosti. Mo daj e upravo zato bio vrlo iznenaen kad je Parvati
nestala iz roditeljske kue. Dok ga je Miina smirivala, Dak ina je bijesnio i prijet
io izopenjem zbog ugro avanja obiteljske asti.
A.P. Kezele
Ali, tu nije bio kraj njegovoj muci. Usprkos srei koju je osjetio kad se Parvati
konano ponovno pojavila pred njim, nije mogao zatomiti svoj u as kad je ugledao ivu!
iva je na prvi pogled bio doista neugodan. Prljav, namazan pepelom, omotan starom
i smrdljivom tigrovom ko om, dok mu je oko vrata, o u asa, visjela zmija! Te ko je op
isati taj prvi susret jer Dak ina nije elio progovoriti ni rijei sa Sivom. Zgranuto
je gledao as svoju kerku, as prido licu, i nije se mogao nauditi za to je njegova prekra
sna kerka, koja je mogla za mu a uzeti bilo kojeg uzvi enog kralja ili vladara, izabr
ala ovog otrcanog isposnika?
Mo da bi Dak ina jo i razumio ljubav prema nekom siroma nom, mladom i zgodnom pjesniku
ili svirau; da, to bi mo da i razumio, ali ovo nije mogao nikako! Kakvu to strast m
o e osjeati Parvati prema mr avom, upalom i neuglednom joginu?

Ispriavam se, ali moram za trenutak prekinuti tijek prie. Prekinuo sam je i u stva
rnosti, kad ju je priao Gane . Ne to mi (opet!) nije bilo jasno.
"ekaj, pa zar Dak ina nije prepoznao ivu?" upitao sam.
"Hm," odgovorio je Gane , " to se njega ticalo, pred njim je bio ovjek koji se zvao iv
a, i to je bilo sve. Zar kod vas ljudi ne nose imena poput ive?"
Odgovorio sam prije nego sam ugledao skriveni smije ak na Gane ovom licu. "Ne, misli
m da danas kod nas nitko ne nosi to ime..." A onda sam shvatio da me zadirkuje.
Naravno. Zaslu io sam.
No, Gane je nastavio hinei zbunjenost. "Dobro, onda se zovu Isus ili Jahve ili tak
o ne to..."
Slomljena kljova
to da mu ka em? "Ne," promrmljao sam "rijetko tko se zove Isus. To bismo mi smatral
i preuzetnim, ak uvrjedljivim. Ali, negdje drugdje, recimo u latinoamerikim zemlja
ma, ponekad djeci daju ime Isus. No, dobro, shvatio sam, ne mora dalje obja njavati
..."
Gane se nasmije io. "U redu je. Dakle, iva je za Dak inu bio prljavi asket koji se zov
e " iva" i to je sve, ni ta neuobiajeno, ak i oekivano. Naje e ime za askete i sadhue io
o je bilo jednostavno - iva."
"Ali, za to mu Parvati nije rekla koga je dovela u kuu?"
"Ne znam", odgovorio je Gane djelujui iskreno. "Mo da mu je i rekla, pa joj nije vje
rovao... Ili, poznavajui Parvati, vjerojatno mu nije rekla jer je eljela da joj mu a
prihvate takvoga kakav jest, zbog toga jer ga ona voli, a ne zbog toga to je - B
og!"
Ah.
* -*Dak ina je bio uporan u svojoj tvrdoglavosti. Nikako se nije smirivao i svojom je u
tnjom i pasivno u gotovo pokvario svadbenu sveanost. Parvati je bila uporna poput nj
ega, pa je sve obavljala prema propisima i tradiciji, samo da ga uvjeri kako je
njezina odluka ispravna. U tome je imala punu podr ku svoje majke, mada je Miina m
orala oprezno odr avati ravnote u izmeu svog mu a i voljene kerke.
No, svadba je nekako pro la, a Parvati i iva su se vratili na Kailasu, u svoj vlast
iti dom. Za to vrijeme Dak ina je smi ljao kako da sa svoje obitelji spere sramotu k
oju im je nanijela Parvati udav i se za prljavog isposnika. Domislio se organizira
nja velike obiteljske sveanosti rtvovanja, na kojoj e od jednog
A.P. Kezele
do drugog punog Mjeseca paliti vatre, pjevati svete pjesme i moliti za podr ku bog
ova.
Kad je sve bilo spremno, odaslani su pozivi velikoj obitelji kojoj su pripadali,
a takoer i mnogobrojnim gostima. Dak ina e za tu prigodu potro iti vi e od polovice svo
g imetka. Pozivi su bili upueni svima, osim Parvati i ivi, koje je Dak ina prigodno
zaboravio pozvati.
"Moram otii, voljeni moj", rekla je Parvati ivi im je od Kamale saznala za sveanost r
tvovanja. "To je moja obitelj i moj otac. Moram biti tamo."
ivi se nije sviala ta zamisao. "Ako ba mora iako nas nije pozvao, onda u i ja ii s tob
om."
Parvati mu je stavila prst na usta, a zatim ga poljubila u elo. "Ne, najdra i. To j
e moja zadaa. Ako te dovedem sa sobom, Dak ina e se opet uvrijediti. Koliko god mi t
o bilo te ko, otii u sama. Ako ga uzmognem nagovoriti da promijeni stav prema tebi,
pozvat u te istoga trenutka. A ako ne..."
iva je promatrao svoju voljenu. Osjetio je da Parvati ima tmurne misli. Ipak, usp
rkos lo im slutnjama, morao ju je pustiti neka ide. Ono "a ako ne..." ostalo je vi
sjeti izmeu njih jo dugo nakon to se Parvati spustila s njihove planine. I, na alost
, upravo se taj "ako ne..." dogodio i oblikovao im sudbinu.
Dak ina je bio vrlo hladan prema Parvati ne elei razgovarati s njom. Izbjegavao ju j
e nekoliko dana, a Parvati je plakala na majinom ramenu, ne znajui to uiniti. Na pos
ljetku je bila toliko oajna da je zaustavila oca usred priprema za veernju molitvu
i napala ga o trim rijeima pred mno tvom rodbine i gostiju.
"Ne pona a se prema meni kao otac", uzviknula je hvatajui ga za rukav. " to sam ti uini
la da si takav
Slomljena kljova

prema meni? Zar nisam nastala iz tvoje krvi? Zar me nisi ti poduavao ivotu i mudro
sti? Za to sada porie sve emu si me uio?"
Zacrvenjev i se na tu novu sramotu, Dak ina je pobjesnio i izgubio kontrolu nad sobo
m. "Da, rodio sam te i poduavao sam te. Ali emu taj trud, kad si me iznevjerila? N
i ta nisi shvatila i... zapravo, ti i nisi moja kerka!"
Naravno daje Dak ina to rekao u bijesu i da duboko u sebi nije tako mislio. Ali, r
ijei su va ne, a posebno su bile va ne u to davno vrijeme. Parvati ih je ula i one su,
poput dobro naciljane strijele, probile njezino srce. Pognulaje glavu dok su jo
j suze tekle niz obraze. Vi e od rijei zabolio ju je hladan i okrutan pogled u oima
njezinog oca.
"U redu," rekla je na posljetku, polagano podi ui glavu. "Ako je tako, ako ti vi e ni
si moj otac, a ja vi e nisam tvoja kerka, vratit u ti ono malo to si mi dao. Moja du a
ti ionako ne pripada, a ovo moje smrtno tijelo - tvoj dar - sada ti vraam jer mi
vi e nije potrebno."
U trenutku dok je to izrekla, Parvati se sru ila pred Dak inom, ostavljajui svoje tij
elo poput skinute ko ulje.
Uzalud su ljudi pritrali, uzalud zazivali lijenike i bogove. Uzalud je Miina neutj
e no plakala nad tijelom u kojem je sve donedavna obitavala njezina kerka, a Dak ina
stiskao zube u nemonome bolu. Sve je bilo uzalud. Parvati je oti la.
* * *
Gane je gledao nekud u daljinu, zapev i u jednoj od svojih zami ljenih ti ina.
A ja, to sam mogao rei? Kakva pria! Dogodilo joj se ponovno: nesretna Parvati je po
novno umrla! ak i
A.P. Kezele
prije nego se Gane pojavio na ovome svijetu, njegova je majka imala buran ivot. Il
i, bilo bi tonije rei: burne ivote i burne smrti.
Ovaj, put, meutim, znao sam da slijedi neki obrat. Parvati nije mogla nestati zau
vijek jer onda ne bi bilo ni Gane a, ni ove prie, ni mene koji je prenosim, ni vas
koji je itate. Ne to se moralo dogoditi, ne to zbog ega emo mi, smrtnici, dugo pamtiti
Parvati, enu i majku, kerku i boginju.
* * *
Planina se zatresla. iva je klonuo. Daleko na sjeveru, daleko od doma Miine i Dak i
ne, doma njegove Parvati, veliki iva je zadrhtao do kostiju.
"Neee!" zavikao je u oaju. "Za to, voljena? Za to si to uinila? Za to si oti la?"
U suzama koje su razmazale pepeo na njegovom licu napustio je Kailasu i krenuo o
dmah prema mjestu na kojem je Parvati ostavila svoje tijelo. "Nije vrijedno toga
, najdra a moja", govorio je sam sebi, nadajui se da ga Parvati nekako uje. "Nije vr
ijedno te rtve..."
Ali, to je uinjeno, uinjeno je. Parvati je oito smatrala da je njezin in bio opravdan
. Usprkos gubitku ivota i odlasku od ive, Parvati nije eljela ostati kerkom ovjeka ko
ji nju nije prihvaao takvom kakva je bila.
iva je znao to se dogodilo. Uporabio je svoje bo anske moi spoznaje i u umu vidio pri
zor izmeu Dak ine i Parvati. Zbog toga nije urio. Da se odmah stvorio pokraj Dak ine,
vjerojatno bi ga u bijesu ubio. A to nije elio uiniti. Dak ina e vi e i bolje ispa tati s
voj grijeh ako ostane iv.
Stigao je miran i ozbiljan, probijajui se kroz uplakane ljude. Parvati je le ala na
odru ukra enom cvijeem. Pokraj nje je kleala njezina majka. Ugledav i
Slomljena kljova
ivu, zavapila je: "O plemeniti, spasi moju kerku, svoju suprugu! Ti poznaje tajna z
nanja. Tebi pripada sanivini vidja, znanje o o ivljavanju umrlih. Uporabi svoje zna
nje, svoj bo anski dar, o ivi na u Parvati, preklinjem te!"
iva joj je uzvratio pogled, a zatim joj pri ao i uspravio je ispred sebe. "Po tovana
majko," rekao je smjerno, "razumijem tvoju bol. Jednaka je mojoj, jer izgubio sa
m dru icu koja me nadopunjuje kao to dan nadopunjuje no. Ali, ne mogu to uiniti, ne m
ogu je vratiti u ivot."
"Za to, za to?" zavapila je Miina.
"Zato to Parvati nije umrla", odgovorio je iva. "Onaje oti la svojom voljom. Napusti
la je tijelo ne zbog dolaska Jame, boga smrti, ve zbog toga to nije eljela ivot koji
je ivjela. Takve ni sanivini vidja ne mo e vratiti. Ni ja, iva, ne mogu je vratiti."
Dak ina je cijelo vrijeme ukoeno stajao sa strane. uo je to iva govori, a bijes je pon

ovno prokuljao iz njega. "Ti si jedini krivac za sve!" povikao je Dak ina. "Da nij
e bilo tebe, sve se ovo ne bi dogodilo! Ali, neka, neka bude tako. Parvati vi e ni
je eljela biti moja kerka, a ja vi e ne elim njezino tijelo. Nosi ga sa sobom!"
iva je doista do ao u miru. elio je samo oplakati svoj gubitak. Ali, Dak ina je sada p
retjerao, pokazav i da ga kerkina smrt nije poduila niemu. Bijes i tvrdoglavost jo su
uvijek u njemu plesali svoj divljaki pir. Osjetiv i ga i u sebi, iva mu se takoer pre
pustio. "Neka bude, onda, slijepi ovjee", rekao je i otvorio svoje tree oko. Zaslij
epljen istinom, Dak ina se pretvorio u prah i pepeo.
Ne osvrui se na zapomaganja Miine koja je sada izgubila i supruga, ali i strku koj
a je nastala jer su ljudi poeli u strahu bje ati od njega, iva se probio do
A.P. Kezele
Parvatinog tijela i podigao je na ramena. Suze su mu ponovno tekle kad ju je trei
nosio, elei pobjei to dalje od tog u asnog mjesta tragedije.
Trao je satima, neumoran, elei istopiti bol koja ga je pro dirala. Nije nikada ni san
jao da e zbog neega tako patiti. Bio je samodostatan i potpuno zadovoljan. Ali, ot
kad je Parvati u la u njegov ivot, onaje postala sredi te njegovog svijeta. Nije to n
i primijetio sve dok je nije izgubio. A sada, sadaje nosio njezino tijelo svijet
om, u uzaludnoj nadi da e je negdje ipak pronai.
Da, iva se zapravo nadao da e njegova ljubav vratiti Parvati. Da je umrla, oteo bi
je bogu Jami. Ali, nije. Oti la je svojom voljom, ne podigav i ruku na sebe, ve napu
stiv i tijelo istom snagom namjere. Takve du e su iznad i izvan dohvata bogova.
Ipak, Parvati je negdje bila. iva je znao da se s tog mjesta mogla i vratiti. Sam
o, kako daje prizove? Kako daje vrati?
Njegov se um vrtio u zatvorenoj petlji boli, elje i pitanja. Milijun puta je pred
bacio sam sebi to je dopustio da Parvati ode sama do oca. Daje on bio tamo, stvar
i bi bile drukije. A opet, znao je, na neki nainje i bio tamo, prisutan u Parvatin
oj ljubavi. Polako, ta je spoznaja sazrijevala u njemu. Doista polako, jer je ve
mjesecima trao pustinjom, nosei sa sobom tijelo koje se raspadalo. Punu godinu dan
a, tonije. Toliko mu je trebalo da zastane, a toliko je trebalo i smrtnom tijelu
da se ospe, uni tavano vjetrom, ki om i suncem. U ivinim rukama na posljetku je ostao
samo naramak Parvatine kose; sve ostalo je pogubio putem.
Tek kad je zastao, konano iscrpljen, dr ei tu kosu u svojim rukama, i nekako shvaajui
da sve ipak ima svoj smisao, iva se okrenuo i iza sebe, na mjestu gdje je prije b
io samo pijesak i gole stijene, ugledao procvale umarke i zelene livade.
Slomljena kljova
"Parvati..." pro aptao je, odjednom shvaajui u to gleda.
"Najdra i..." odgovorio mu je tihi glas mirnih oaza i vode koja tee.
"Parvati..." ponovno je pro aptao iva.
"Voljeni..." zapjevale su ptice i nasmijale se srne u bijegu.
iva je zaplakao.
Plakao je dugo pu tajui da se u njemu smjenjuju tuga i -srea. Prona ao je Parvati, ali
ju je istodobno ponovno izgubio.
Tek kad je pala no, tek su mu se tada oi umorile od suza. iva je podigao pogled pre
ma tamnome nebu posutom svjetlom i rekao Mjesecu i zvijezdama: "Gdje si, najdra a?
"
I tamo gore, u izmaglici mlijene staze, oblikovao se lik njegove voljene. "Ovdje
sam", rekla je Parvati s nebesa. "Posvuda sam oko tebe. Nalazim se u tragovima k
oje si ostavljao. Moje je tijelo oploivalo Zemlju. To sam sada ja, najdra i moj."
Grcajui od sree to je vidi, iva je ponovno zaplakao. "Ali, ja te elim cijelu, tjelesn
u. elim voditi ljubav s tobom. Tako emo lak e i br e stvarati ivot. Tako mora biti, a n
e ovako."
Parvati se nasmije ila treptanjem zvijezda. "Sla em se, ljubavi moja, ali s tim se m
ora slo iti i Dak ina, moj tjelesni otac."
"Ah!" zavapio je sada iva. "Dak ina je mrtav. Ubio sam ga istinom!"
"Onda idi natrag, najdra i, i o ivi ga. To nam je jedina ansa! Ovako e uiniti..." rekla
je Parvati, naputiv i ivu kako da postupi prema njezinim roditeljima. Zatim je nest
ala, dok su zvijezde poprimale svoj uobiajeni raspored.
A.P. Kezele
ivaje ustao shvaajui istinu u Parvatinim rijeima. Onaje posvuda oko njega i njihova
ljubav nikada nee nestati. Ali, ako je eli na nain na koji ju je imao ranije, Parva

ti se mora ponovno roditi. A za to joj je potreban otac: Dak ina se mora vratiti u
ivot!
Pro lo je godinu dana od ivinog odlaska i smrti Dak ine. Miina j e nj egov pepeo uvala
u glinenoj po sudi. Nije ga prosula u rijeku kako je nalagala tradicija. Iz nek
ih, ak i njoj nepoznatih razloga, uvala ga je kao da u srcu uva nadu u sretan ivot s
mu em i voljenom kerkom.
Tijekom te duge godine Miina se mnogo puta zapitala to osjea prema ivi. Da lije sma
trala daje on doista kriv za njezinu nesreu, kao to je to mislio Dak ina? Koliko god
ispitivala samu sebe i svoje srce, nije prona la tragove optu be. ivaje uinio to je mo
rao, a Dak ina je sam na sebe navukao njegov bijes. Miina je molila za spas du e svo
jeg zaslijepljenog mu a.
Zbog toga se nije upla ila kad je pred sobom ugledala ivu, jo mr avijeg nego prije i p
otpuno iscrpljenog. "Do ao si", jednostavno je rekla. "Nisi prona ao Parvati?"
ivaje odmahnuo glavom. "Nisam. Jesam. Pronai u je. Zato sam do ao. O ivjet u tvog mu a. G
je mu je pepeo?"
Miina nije razmjela to to iva govori, ali joj je srce zaigralo od radosti. Brzo mu
je donijela posudu s pepelom,a ivaje dubokim glasom poeo pjevati tajne mantre sani
vini vidje. Nije pro lo mnogo, a Dak ina se pojavio pred njima, stvoren ponovno iz s
vog vlastitog pepela. im se oblikovao, pao je na koljena pred Sivom.
"Oprosti mi, gospodaru!", zavapio je. "Bio sam slijep, tvrdoglav i ponosan. Nisa
m te prepoznao, nisam znao tko si, nisam vidio... Sada znam istinu. Oprosti mi!"
Slomljena kljova
iva ga je hladno promatrao. "Sada zna istinu o meni. A da li zna istinu o Parvati?
Zna li tko je ona koja je roena u tijelu tvoje krvi?"
Dak ina je poeo plakati. "Parvati, Parvati... ni nju nisam prepoznao. Nisam bio svj
estan tko je... moja kerka. Moja... Oh, Parvati!"
Vidjevi i kako je Dak ina sada iscijeljen istinom, iva se smek ao. Cilj je postignut: D
ak ina je preobra en.
"Ustani", rekao mu je. "Vi ste rodili Parvati jednom, iz va e ljubavi e se ona rodi
ti i drugi put."
Miina i Dak ina su ga gledali zapanjeno. "Zar se Parvati mo e vratiti? Nisi li rekao
da ona nije umrla i da zato..."
"Da, rekao sam tako i to je istina. Ne mogu je vratiti sanivini vidjom. Ali, vi i
va a ljubav je mo ete ponovno stvoriti. Ove ete noi voditi ljubav i zaeti je ponovno.
A ja u va tjelesni dar pretvoriti u dom pogodan za Parvatinu du u. Vratit e nam se ve
sljedeeg jutra!"
Miina i Dak ina zbunjeno su se pogledali. "Uinit emo to, iva plemeniti", rekao je Dak i
na pomalo oklijevajui. "Ali, mo da si zaboravio na na u dob. Parvati je roena u na im po
znim godinama, a sada ih je jo mnogo pro lo. Na a tijela nisu ono to su bila neko..."
iva se nasmijao. "Ne brinite", rekao je, "Strast ne umire s godinama, pa niti s t
ijelom. Strast i ljubav su vjeni, ako im samo osigurate dom u svom srcu i du i."
Zatim je posegnuo za kobrom koju je nosio oko vrata. Uhvatio ju je iza glave koj
a je opasno zasiktala i usmjerio ih prema Parvatinim roditeljima. Miina i Dak ina
su ustuknuli.
"Ne bojte se", rekao je iva smirujui ih. "Ovo je smrtonosni otrov za sve, osim za
one kojima ga
A.P. Kezele
ja ponudim." I s tim je rijeima iscijedio par kapi kobrinog otrova na dlan svoje
ruke. "Evo", ponudio im je, "Ku ajte."
Miina i Dak ina oprezno su mu pri li, jo uvijek oklijevajui. Ali, iva im je vrsto nudio
svoj dlan, smije ei im se i ohrabrujui ih. Jedan po jedan prislonili su lice uz njeg
ovu ruku i poljubili mjesto gdje se nalazio kobrin nektar. Gotovo trenutno, otro
v je poeo djelovati, ali umjesto da ih usmrti, Miina i Dak ina su osjetili nalet en
ergije. I, to su znali im su se pogledali, buenje davno uspavane elje.
"Uzmite ovo", rekao im je iva dajui im ostatke Parvatine kose. "Neka bude pokraj v
as kada ete noas slaviti Boginju u itka." I s tim se rijeima okrenuo, ostaviv i ih same
.
I dok su Miina i Dak ina vodili ljubav cijele noi, iva je najprije zazvao Kamalu, sv
oju kerku, zamoliv i je da budno pazi na dvoje ponovno probuenih ljubavnika. Kamalu
nije trebalo nagovarati da sudjeluje u o ivljavanju svoje prijateljice i majke, pa

se nevidljiva zavukla u njihove odaje, pjevajui ljubavne pjesme, neujno svakome o

sim onih koji su od ive dobili nektar mladosti iz usta njegove kobre.
A iva je cijelu no proveo u dubokoj meditaciji, potpuno tih i nepomian. Nije se mog
lo ni ta vi e uiniti. Sada e pomoi samo ti ina.
Jo je bio mrak, tik pred zoru, kad je iva osjetio dodir neije ruke na svojem ramenu
. Znao je ija je to ruka.
Odmah je otvorio oi. "Parvati!" pro aptao je.
"Ovdje sam, najdra i", rekla je njegova boginja bacajui mu se u zagrljaj. "Ljubav i
istina su nas ponovno spojili."
Slomljena kljova
*
*
Y
to bi ovjek mogao rei na takvu priu? Ni tada kad sam je prvi put uo, a moram priznati
ni sada, ne znam gdje bih poeo o njoj misliti, a kamoli ne to zakljuiti. Kao i sve
druge prie i ova me progonila noima, danima i mjesecima. Ponekad mora proi stvarno
mnogo vremena prije nego detalji ovakve pustolovine sjednu na svoje mjesto. Tada
odjednom shvatite svu dubinu onog to je reeno.
Ne zavaravam se da u ovom trenutku razumijem sve to se dogodilo izmeu ive i Parvati
. Vjerojatno ima nijansi koje mi izmiu. Jer, kako bi inae moglo biti da svaki put
kad se sjetim te prie zamijetim ne to novo? Odakle te "novosti" dolaze, kad sam priu
ve uo, pa ak i zapisao? Oigledno, pria je iva. Ona mi svaki put apne ne to drugo, ve
a tome koliko sam sposoban uti.
Sjeate li se razgovora s Gane om koji sam vam ispriao na poetku? Onog dijela kad je r
ekao da su to "samoprie"? E, pa, shvatio sam igru rijei iza tog izraza! Samoprie su
prie koje idu same od sebe; prie koje ive same po sebi. Jednom ispriane, dalje se p
riaju same, svaki put kad ih se prisjetite.
Zgodno, zar ne?
211/ oram priznati da mi je posebnu pozornost _y I vprivukao detalj s otrovom ivi
ne kobre koji je Miini i Dak ini poslu io kao eliksir mladosti i kao, uh, duhovna tu
rbo vijagra. Kao to znate, Gane takoer nosi kobru, ali ne oko vrata nego oko pojasa
. Oigledno se ta sklonost kobrama prenosi u obitelji.
"Stoje to u zmijama", pitao sam ga jednom, "da ih vi, duhovna stvorenja, tako ja
ko volite?"
"Ah, kobre!" uzviknuo je Gane pogladiv i je u predjelu svog pupka, gdje joj je u to
m trenutku bila glava. "Kobre su - a to se toga tie, sve zmije - vrlo zanimljiva s
tvorenja. Zna , presvlae svoju ko u, pa su dobar simbol preobrazbe. Onda, imaju taj o
trov koji mo e poslu iti i kao lijek. Pa, onda..."
Tu je iznenada zastao znaajno podi ui jedan prst. "Hej, a zna li ti onu priu o Vasukij
u i kako su ga iskoristili i bogovi i demoni?"
Znao sam tu priu jer mi ju je ve jednom ispriao. tovi e, ak sam je i ja ispriao svojim
ateljima u knjizi Maitreya. No, nije se lo e podsjetiti na nju, posebice to je sada
Gane dodao neke detalje koje prije nije spominjao.
Kimnuo sam glavom na nain koji se mogao protumaiti dvojako: "da, znam tu priu", ali
i "da, znam, ali ipak mi je ispriaj jo jednom". Gane ,
A.P. Kezele
naravno, nije obraao pozornost na moje "znakove". Kad odluci ne to ispriati, svejedn
o mu je to vi mislite. Ispriat e vam to ovako ili onako, obino na nain da izgleda kao
da ste upravo to tra ili.
"Bogovi i demoni", zapoeo je udobno se namjestiv i u polo aju polulotosa, "oduvijek s
u bili u nekoj vrsti natjecanja, da ne ka em rata. Jedna strana vue ovamo, a druga
onamo. Meutim, bez jedne od njih, svemir ne bi bio cjelovit, zna ."
Da, taj dio njegove filozofije upoznao sam ve odavno. Za razliku od suvremenog sh
vaanja dobra i zla, Gane ov svijet se sastoji od sila, energija i inteligencija koj
e same po sebi nisu nikad iskljuivo dobre ili iskljuivo zle. Zapravo, mogu biti i
jedno i drugo, zavisno s kojeg stajali ta im pristupate. Na taj nain, Gane ov svijet
je mnogo stvarniji od idealizirane filozofije crno-bijele borbe dobra i zla. Kak
o na nebu, tako i na zemlji - to Gane prihvaa. Ali, eto, kao to na zemlji nije sve
crno-bijelo, tako to nije ni na "nebu". tovi e, mo da je ak dobro rei kako na i izrazi "b
ogovi" i "demoni" danas zvue izrazito obojeno pozitivnim, odnosno negativnim nabo
jem. Na sanskrtu, kojim se Gane esto koristi, izrazi "devas" i "asura" ne nose tak
av naboj. Radi se o vrstama nebeskih ili duhovnih stvorenja, to je sve. Kao to mi

je objasnio, s vremenom su ti izrazi poprimili znaenja nositelja dobra, odnosno z

la. U poetku to nije bilo tako. Svemir je morao funkcionirati kao cjelina i svako
stvorenje u njemu, posebice ono duhovno, imalo je svoje mjesto. Bez tog mjesta
jedan mali kotai svemira ne bi djelovao kako treba. A bez par tih kotaia uru io bi se
i nestao.
Zbog toga je cijela pria o ratu bogova i demona zapravo la na i iskonstruirana da b
i se naivni dr ali u strahu. Jasno je da svaki prirodni zakon ima svoju svrhu i na
mjenu, te da uope ne bi bilo dobro da
Slomljena kljova
jedna skupina prirodnog zakona nadvlada onu drugu. Na posljetku, zato je taj "ra
t" vjena pojava. Nikad nee prestati jer niti nije rat - vi e je nalik plesu. Ali, pr
etpostavljam daje i to stvar toke gledi ta, zar ne?
Kako god bilo, pria koju mije Gane tada ispriao drugi put, u sebi sadr i i nevjerojat
an obrat u kojemu su upravo bogovi ti koji se ne dr e dogovora, odnosno varaju dem
one elei zadr ati amritu, to jest napitak besmrtnosti samo za sebe.
"Da bi se dobila amrita," nastavio je Gane , "mora se uzburkati prvobitni ocean sv
ijesti. I to dobro uzburkati! I bogovi i demoni imaju elju za besmrtno u. Svaka je s
kupina za sebe tra ila nain da stvori amritu. Meutim, ubrzo su shvatili da to ne mog
u postii sami - bili su preslabi. Jedino su udru eni to mogli napraviti pa su, uspr
kos razlika u naravi i svjetonazoru, dogovorili suradnju."
Vidite, besmrtnost nije bila dostupna kad je "prvobitni ocean svijesti" bio mira
n i neuznemiren. Trebalo ga je "promukati". U toj prispodobi se krije velika isti
na o ivotu. Ima jedna suvremenija poslovica koja me podsjea na tu istinu: "Brodovi
su sigurni u luci, ali su graeni za plovidbu morima i oceanima." Nema ivota bez p
okreta i "uznemirenosti". U tome se krije opasnost, ali ta opasnost u sebi nosi i
vot. Nepominost i prividna sigurnost donose smrt.
"Dakle, i stvaralake i uni tavajue sile moraju se udru iti da bi ivot bio besmrtan!" ub
acio sam se, potvrujui Gane ove rijei.
On me pogledao malo iskosa, kao da procjenjuje da li se ja to alim ili sam doista
"ponosno" izrazio duboku mudrost. "Da, naravno", rekao je produ ujui taj procjenji
vaki pogled. Zadirkivao me je kad god je stigao, ak i pogledima!
A.P. Kezele
"Dogovor je bio", nastavio je bez zastoja, "da se amrita ravnopravno podijeli iz
meu bogova i demona. Kao poluga za mukanje oceana poslu la je jedna zmija! Naravno,
bila je to ogromna zmija, jedan od starih nagasa imenom Vasuki. Ukrutio se i pos
lu io kao poluga za pokretanje planine koju su zajednikim snagama ubacili u ocean.
Bio je to velianstveni pothvat!"
Naravno da je bio! Mo da jedini iz njegovih pria u kojem su bogovi i demoni radili
zajedno. Ali, upravo je zato va an. Sam Vasuki, kako sam ve opisao u Maitregi, bio
je u dogovoru s Vi nuom. Upravo je on bio taj koji je elio suradnju jedne i druge s
ile. Poslu io je kao poluga, ali je na posljetku bio i rtvovan, rasjeen na dvije pol
ovice. Naime, kad se amrita na posljetku pojavila na povr ini oceana, bogovi su je
eljeli prisvojiti za sebe. Lo i deki, oigledno. A Vasuki, pokreta zamisli o suradnji
i sredstvo pomou kojeg je amrita stvorena, pripadnik demona, a opet u ovom sluaju
na strani koju bismo nazvali dobrom, krenuo je u pravedniki pohod krae amrite od i
zdajnikih bogova. Popio je malo tog blagoslovljenog napitka, ali mu je onda Vi nu s
vojim stra nim diskom odrezao glavu. Budui je amritu ve popio, postao je besmrtan, p
a su njegovi dijelovi, glava i tijelo, bili poslani na suprotne strane svijeta,
neka kru e oko Zemlje. Postali su ono to astrolozi danas zovu "Mjeseevim vorovima", i
li u jvotishu Rahu i Ketu. Zbog svoje plemenitosti i dobrih namjera Vasuki je pr
etvoren u dvije grahe, i praktino uzdignut na razinu va nih initelja u stvaranju sve
mira.
No, Gane ova pria je toga dana i la u jednom drugom smjeru, mo da ne manje va nom. "Dok s
u tako mije ali ocean pomou Vasukija i planine," nastavio je Gane , "bogovi i demoni
su se prilino umorili. No,
Slomljena kljova
nisu smjeli odustati, nisu smjeli stati. Tonije, stali su jednom ili dvaput, ali
je to bilo lo e po njih. Morali su poeti iznova. Jedino stalno i neprekinuto mije anj
e na kraju e donijeti rezultate."
Gane je predahnuo i kad sam ve pomislio da e zastati, iznenadio me pitanjem: "Zna li

to je prvo izi lo iz oceana?"

"Kako to misli ?" odvratio sam zbunjenim pitanjem.
"Tako kako sam rekao. to je prvo izi lo iz oceana?"
"Pa, valjda amrita", rekao sam ve znajui da nije. Ne bi me inae to ni pitao.
"Ne, ne", odmahivao je Gane glavom veselo. "Prvo je izi la Surabhi - u obliku krave
. Onaje izvor sveg tog mlijeka, zna ...
Vjerojatno sam imao glupav izraz na licu jer se Gane poeo bjesomuno smijati. "Pa, z
na , ocean mlijeka, mislim svijesti", grcao je, "... morao je odnekud doi..."
U redu, pomislio sam, krava kao izvor mlijeka... Naravno daje Surabhi vi e od krav
e, ali to sam saznao kasnije, u nekoj drugoj prii...
"A onda," nastavio je Gane dok mu je trbuh jo podrhtavao od prigu enog smijeha, "ond
a je do la Varuni, boginja opojnih pia. Nju su slijedile mnogobrojne apsare, bo anske
nimfe, zavodnice i zavodnici neizmjerne ljepote i senzualnosti. A zatim se poja
vilo nebesko drvo, Pariata, koje je svojim mirisom omamilo itav svijet..."
U udu sam slu ao. Ranije sam znao samo za amritu, a sad, eto, izgleda da se sva ta dr
ugo pojavljuje iz prvobitnog oceana svijesti kad ga se zajedno dohvate bogovi i
demoni!
A.P. Kezele
Gane je ponovno znaajno podignuo ka iprst. "Neki ka u da se pojavio i neki udni Mjesec
hladnih zraka, iz kojeg je istjecao otrov. Ali, nije bilo ba tako: otrov je do ao s
drugog mjesta, mnogo jednostavnijeg. Podsjeti me da ti to ispriam na kraju, to j
e jako va no!"
Kimnuo sam glavom, iako sam znao da ga neu morati podsjeati. Tono je znao to radi i
kada e ne to rei, a kada nee.
"I na posljetku," nastavio je Gane , "pojavila se boginja Lak mi, prekrasna, prelije
pa..."
Boginja obilja, naravno. Kad se snage svemira udru e, obilje je prirodni rezultat.
"I tu je, vidi , nastao prvi sukob meu bogovima", znaajno je istaknuo Gane .
"Sukob?"
"Mhm. Indra, poglavar bo anskih vojski je po elio Lak mi, ak ju je i proglasio svojom p
rije nego je ikoga i ta pitao. Lak mi jo nije progovorila ni rijei, a Indra je ve dogov
arao vjenanje."
"Ali..." zamucao sam, "nije li Lak mi Vi nuova ena?
"Naravno da jest", nasmijao se Gane . "Indra se zaletio. Zavela ga ljepota. A poma
lo i obilje."
"Hm, pretpostavljam da se Vi nu pobunio protiv toga.?"
"Ne, Vi nu nije ni ta rekao, ali je Lak mi sredila stvar. Naime, Indra se zaletio i ob
eao svima da e 'narediti' Lak mi da im podari obilje, jer je on sam najdare ljivi]i u
svemiru. 'Ako si takav', odgovorila mu je Lak mi ljubazno, sada je vrijeme da poka e
kako duboko idu korijeni tvoje dare ljivosti. Jer, ja Lak mi, pripadam onome koji na
jvi e daje, onome koji najvi e titi.' I dok je Indra zbunjeno razmi ljao o njezinim rij
eima, Lak mi je pri la Vi nuu. Zatim je, stojei uz njega, svima objasnila da bi ona mogl
a pripadati
Slomljena kljova
stvaranju - pri tom je pogledala Brahmu - ali da na posljetku, najvi e odgovara za t
iti i davanju. tovi e, rekla je, nekako bi bilo neprilino da obilje stoji pokraj rat
a."
Gane je na trenutak zastao, nagla avajui poruku koju je upravo izrekao, a zatim nast
avio. "Ipak, kao to zna , Indrinu pogrje ku ponavljaju mnogi ljudi. Va a povijest poslj
ednjih nekoliko tisua godina predstavlja njezino ponavljanje. Lak mi nikad nije bil
a, niti nee biti, Indrina ena. Razumije li?"
Razumio sam. Pitanje je meutim, koliko usijanih glava imajo na ovome svijetu, a ko
je nikad nisu ule za Indru i Lak mi, niti za Vi nua za titnika i darovatelja? Nisu va na
njihova imena, ali bilo bi dobro da znaju bar njihova znaenja. Mo da bi takvima bil
o dobro e e ponavljati Gane ovu reenicu: Lak mi (obilje) nikad nije, niti hoe, stajati uz
Indru, ratnika.
S druge strane, im je nastala, Lak mi, boginja obilja, krenula je prema svom odredi t
u - prema Vi nuu, za titniku i podr avatelju. Zastala je pokraj Brahme, pokraj onoga k
oji stvara, jer bi lako mogla biti i njegova, ali je na posljetku oti la onome koj
i daje. Eto. U par reenica, ivotna pouka kakvu samo po eljeti mo ete! Tako to radi Gan

e .
No, menije ne to drugo palo naum. Ponekad previ e mislim, ali to nije tako lo e, poseb
ice ako imate pokraj sebe nekoga tko odgovara na va a pitanja.
"ekaj," rekao sam, "zar nije Lak mi ve ranije postojala? Nije li ona nastala u istom
trenutku kad i Brahma?*"
"Ah, da, jest", odgovorio je Gane lakonski. "Tada je nastala, onako, zna ... nastal
a je, razumije ?"
* Naime, prije ove prie Gane mi je ispriao onu o Sarasvati i Gajatri, vrlo neobinu d
ogodov tinu o jo neobinijoj ljubavi. Kad proitate tu priu koja se nalazi ne to kasnije u
ovoj knjizi, shvatit ete za to sam bio zbunjen pojavljivanjem Lak mi u tom trenutku
A.P. Kezele
Hm, nisam ba razumio, ali nisam to ni trebao rei. Vidjelo mi se na licu.
"No dobro, kad ti se sve mora obja njavati", Gane je otpuhnuo kroz surlu, glumei nes
trpljivost. "Kad je nastao Brahma, pojavila se i Lak mi, to je istina. Ali, oni ni
su bili u ovome svijetu. Brahma je u ao u svoje stvorenje, u na svijet. Lak mi je, ka
o Vi nuova pratiteljica, postojala u neoitovanom obliku, kao zamisao, ali ne i kao
stvorena unutar Brahminog svemira. Razumije li? Lak mi je dobila konkretno postojan
je tek kad su se sile svemira udru ile i zajedno pokrenule apsolutno podruje svijes
ti. Tada se pojavila da je svi vide i zauzela svoje mjesto pokraj Vi nua. Prije to
ga je bila s njim u duhu, a sada se oitovala i uobliila."
"Aha", rekao sam, pomalo shvaajui, ako se ljudskim umom uope mogu shvatiti dogaaji n
a toj razini stvarnosti.
Gane je, meutim, bio u raspolo enju za poduavanje. "Da se vratimo na najva niju pouku!"
uskliknuo je. "Ona se sastoji u tome da se nikad ne smije zaustaviti kretanje naime da bi se dobilo ne to, mora se mije ati ocean svijesti, mora ga se uznemiriti
. On ne smije ostati miran. Ako ostane miran, sve to se poelo stvarati, umrijet e."
Zajedno smo zaklimali glavama, sla ui se oko ovog va nog zakljuka.
"ak i ako je to 'mije anje' ponekad naporno..." dodao sam.
"Eh, da", slo io se Gane . "To doista mo e biti na izgled neugodno, ali to je jedini n
ain."
"Mnogima se to ne svia, to stalno kretanje", nastavljao sam u istom smjeru. "Kao
da tra e mirnu luku..."
Slomljena kljova
"Mirna luka je u njima i moraju je nositi sa sobom..." zakljuio je Gane .
Zatim smo neko vrijeme mudro utjeli, dopu tajui da ti ina uvrsti ono to smo rekli. Gane
e cijelo vrijeme lagano klimao glavom kao da ima jo ne to, ne to ega se prisjea. Ja sam
ekao, udubljen u misli o kretanju i rezultatima toga kretanja. Da li je Lak mi dov
oljan motiv za poduzimanje tako velikih pothvata i odr avanje naporne aktivnosti?
A onda sam se sjetio da je amrita bila pravi razlog, a ne obilje! Lak mi je do la ka
o dobrodo ao bonus!
I ba kad sam elio izrei svoju misao, Gane se oito dosjetio onog to je tra io. "Nisi li
e trebao na ne to podsjetiti?" preduhitrio me je ponovno podi ui jedan prst, uperiv i g
a u moje elo.
"Ah..." to je bilo sve to sam mogao rei.
Gane je pribli io svoj prst mojem elu tako da je izgledalo da e me kucnuti njime. "Ot
rov, uenice, otrov! Zaboravio si na otrov!"
Zaboravio sam, istina je. A tko bi i mogao sve te konce dr ati u rukama, to jest u
mislima?
"Dakle, to se mo e rei o tom otrovu...", nastavio je Gane uspravljajui se. "Mnogi misl
e daje do ao s mjesta s kojeg je do la i Lak mi, ali nije tako. Vasuki je 'kriv' za nj
ega..."
"Vasuki?"
"Da, jadniku je mnogo puta pozlilo..." odgovorio je Gane lakonski.
Evo, to je bio jedan od onih gane ovski posebnih trenutaka! Ne to je rekao, da. I uo
sam to je rekao, ali nisam nikako mogao povezati to s bilo im. "Pozlilo mu? Kako?
Kada?" brbljao sam bez reda.
"Pa, pozlilo mu je", odvratio je Gane
turo, namjerno produ ujui moju zbunjenost.
A.P. Kezele
Moj upitni pogled nije bio dovoljan da ga potakne da nastavi. "Kako mu je pozlil
o?" " to - 'kako?'"

"Pa, kako mu je pozlilo? Za to mu je pozlilo?"

Gane je ra irio ruke izgledajui kao da ni ta ne razumije. Oigledno sam bi vrlo glupav i
te ak u shvaanju. Ili je mo da on elio da tako ispadne. U svakom sluaju..."A to? Tebi n
e bi pozlilo da su te tak^o bjesomuno okretali?" rekao je na posljetku, poku avajui
suspregnuti smijeh.
Gledao sam u njega dok mi je spoznaja polako dolazila do uma. " eli rei da mu je poz
lilo od vrtnje? Jer su ga vrtjeli?"
"Da, da, jer su ga vrtjeli", veselo je potvrdio Gane , sada se otvoreno smijui.
"Ti se, naravno, ali !" Nisam valjda morao vjerovati ba u sve to je govorio.
Odmahivao je glavom poput djeteta kad ne to odluno porie. "Ni sluajno! Pozlilo mu je
i to jako. Mislim, to ti govorim u svezi one neugode koju si spominjao. Pozlilo
mu je i, tovi e, ak je jadnik i povraao, sve u esnaest. Tone i tone bljuvotine trcale s
u naokolo prijetei da zaliju vrijedne bogove i demone koji su ga okretali!"
Sigurno poznajete one trenutke kad vam je neega previ e? Kad mo ete doi do neke granic
e, ali ne i dalje. E, pa, ja sam se tada tako osjeao! Sve je to u redu, pomislio
sam. Fantastino je i zanimljivo, ali zar taj momak ispred mene nema nikakvog obzi
ra prema zdravom razumu? Zar ba sve mora biti tako... tako... nevjerojatno!
"Ozbiljan sam, vjeruj mi", rekao je Gane , kao da je proitao moje misli. "Ne poku ava
m te zbuniti niti zadirkivati. Vasuki je doista povraao zbog silne vrtnje."
Slomljena kljova
Gledao sam u njega poku avajui zamisliti sliku ogromne ukruene zmije omotane oko vrh
a planine i velikoga broja neobinih stvorenja koja lete naokolo, upirui se o to og
romno tijelo, vrtei ga sve br e i br e. Bio je to nezamisliv prizor dostojan nekog fa
ntastinog filma. I na to sam jo dodao prizor munine na licu gigantske zmije (mo ete l
i to zamisliti?) i konano nagli izlazak sadr aja njezinog eluca koji prekriva sve nj
ih, i bogove i demone i kvadratne kilometre povr ine oceana... Uh.
"Problem je bio u tome", nastavio je Gane , poku avajui ozbiljnijim tonom otjerati sl
ike iz mojega uma, " to je svaka stanica Vasukijevog tijela pro eta iznimno sna nim ot
rovom. Zovu ga halahala. Da je bilo to od te halahale dospjelo na ko u bilo demona
bilo bogova svi bi pomrli, tada i tamo."
Aha! Jo jedan element u fantastinoj prii: Vasukijeva bljuvotina je bila otrovna!
"Ali, to znai..." zamucao sam.
"...da ni bogove ni demone otrov nije dohvatio", nadopunio me Gane . "Nije?"
Sada sam ve bio potpuno ukljuen u priu. Vjerojatno su mi oi bile ra irene, a donja vil
ica obje ena. Nisam vi e ni ta mislio, samo sam slu ao, potpuno prenesen u neki drugi sv
ijet u kojemu se dogaa vjeni prizor iznimne neobinosti.
"A-a, nije", odvratio je Gane . "Moj otac iva se pobrinuo za to. Progutao je sve st
oje iz Vasukija izi lo i za titio sve ostale."
"Progutao je...?"
"Da, to se udi ? Progutao je Vasukijevu bljuvotinu, sve do zadnje kapi."
"A njemu nije bilo ni ta? Mislim, nije umro od otrova?"
A.P. Kezele
"Kako e iva umrijeti od otrova, jesi li ti normalan?"
Nisam, elio sam odgovoriti. Vjerojatno nisam. Ali, bio sam toliko zbunjen da sam
jednostavno od utio. Zato je Gane nastavio: " ivi ne mo e ni ta nikakav otrov. No, pa sad
, ne to mu je ipak napravio..."
"?" To je bilo sve to sam mogao rei i to ne glasom, ve pogledom.
A Gane je rekao: "Jesi li ikada vidio slike ive i primijetio da mu vrat esto oslika
vaju plavom bojom?"
Doista, to je istina. Obratite pozornost drugi put kad negdje naiete na neku ivinu
sliku: vrat mu je esto tamnoplav, ili ak crn.
"Hoe rei...?"
"Da", potvrdio je Gane . "Hou rei da je to od Vasukijevog otrova. Neutralizirao ga j
e vrlo brzo, ve u grlu. Inae sav otrov neutralizira ve dodirom, u najgorem sluaju sl
inom. Meutim, Vasuki je bio vrlo velik i te je, hm, bljuvotine, bilo jako puno. Z
bog toga ivu otada zovu i 'plavogrli'. Nisi to znao, zar ne?"
Nisam. Meutim, s tim mi se obja njenjima malo povratila prisebnost. Kao i uvijek, k
oliko god bile neobine, Gane ove prie imaju svoju duboku poentu i na kraju se poka u v
a nim. Tako je bilo i ovaj put. Odjednom sam shvatio to sve to skupaznai. Gane ovo pit
anje bilo je kratko i do lo je kao narueno.

"Simbolika?"
Um mi je poeo raditi velikom brzinom. Znao sam to treba odgovoriti! "Mislim da je
simbolika vrlo razumljiva. iva predstavlja apsolutno, ti inu i nepominost. Mora imati
nepominost da bi izdr ao pominost. To jest, ako smijem biti vrlo konkretan, mora med
itirati i do ivljavati istu svijest da bi mogao
Slomljena kljova
ostati aktivan. Ukoliko to ne ini , 'bljuvotina' nastala zbog silnog kretanja e te u
ni titi! Da ive tamo nije bilo, bogovi i demoni bi pomrli prije nego bi bilo to post
igli!"
"Tako je!" uzviknuo je Gane s odobravanjem. "Kretanje stvara mnogo neugode, kako
si to lijepo rekao ranije. Ali, iva, bog plava grla, mora biti prisutan u tom kre
tanju da neutralizira neugodu. Stoje plavo grlo prema smrti od zmijskoga otrova!
"
"Znai," nastavio sam u istom odu evljenom tonu, "da nije bilo ti ine, ni bogovi ni de
moni ne bi mogli nastaviti sa svojim pothvatom..."
"...niti bi tada stvorili Lak mi", nadovezao se Gane .
"Obilje", potvrdio sam.
"Ali, i jo ne to...", dodao je Gane .
" to?"
"Besmrtnost!" odgovorio je odmah, odustajui od svog uobiajenog naina poduavanja. "Be
smrtnost, smrtnice! Besmrtnosti ne bi bilo!"
"Ah, da," prisjetio sam se, "napravili su nektar, amritu."
"Tako je. A zna li kako se amrita pojavila? Donio ju je Dhanvantari, bo anski iscje
litelj koji je posljednji izi ao iz sveg tog kaosa i okretanja. Uz amritu, napitak
besmrtnosti, Dhanvantari je sa sobom donio znanje o svim bolestima, biljkama, l
ijekovima, ajurvedi i svemu drugome. Nieg od svega toga ne bi bilo da demoni i bo
govi nisu odlulili zaj edno raditi i 'uznemiravati' ocean svijesti! I naravno, da
ive nije bilo pokraj njih da ih spasi od negativnih posljedica tog 'uznemiravanj
a'."
"Ah", uzdahnuo sam, zadovoljno promatrajui neobinog stvora ispred sebe koji je sad
a izgledao kao da je u ekstazi.
A.P. Kezele
"I, to sad?" pitao je s onim vragolastim sjajem u oima. Znao sam da eli samo jednu
potvrdu - cijela ova pria svodila se na par rijei. Upravo sam njih izgovorio odgov
arajui na pitanje koje to i nije bilo. "Ni ta. Idemo dalje."
Nasmijao se. "Naravno. Neemo se zaustavljati. Idemo. Zauvijek."
* * -*Hm, vidite, nakon ovakvog iskustva obino bih zaboravio s kojeg je mjesta pria poela
. I tada sam smetnuo s uma o emu sam ga zapravo pitao. Vjerojatno se ni vi toga s
ad ne sjeate. Bilo je to pitanje o zmijama. Ali, yidite, to pitanje vjerojatno ni
je va no samo po sebi. Jer, nikako da povezem kakve veze sve ovo ima s kobrama oko
ivinog vrata i Gane ovog pojasa. Veza vjerojatno postoji, ali kakva? Ako vam ne to p
adne na um, javite.
U svakom sluaju, eljeli mi to ili ne, zmije su s njima, gotovo sveprisutne. Zato u
se sada malo vratiti na Gane ovu kobru. Vjerujem da e vam biti zanimljivo saznati k
ako se ona na la tamo, oko njegovog pojasa.
Kao to ete vidjeti, u trenutku kad ju je prvi put svezao oko sebe ona je imala sam
o sporednu, gotovo neprimjetnu ulogu. Nije ni udno, kad uzmete u obzir razlog za to
ju je svezao!
Ali, polako, da ne brzam, prosudite sami, kroz priu o Gane ovom roendanu!
ijetko kad sam uo da se Gane zbog neega ali ili jadikuje. Ali jednom je uinio ba to. I
li je mo da glumio da bi mi opet ne to poruio. No, izgledalo je uvjerljivo, a budui da
je pria sadr avala u sebi ijedan nevjerojatan trenutak gubljenja kontrole i prepu tan
ja ljutnji, povjerovao sam u nju, kao i u mogunost daje i Gane u zbog neega ao.
"Ljudi su ponekad tako smije ni i naivni", zapoeo je svoju lamentaciju. "Kao da ni ta
ne razumiju. Obja njavam im, priam, radim, pokazujem svojim ivotom, a oni... Upravo
je nevjerojatno kako su slijepi. Ne samo da ne vide nego i kad vide, naje e to iskr
ive i okrenu naglavake."
Mogao bih potpisati te rijei. Zapravo, odmah ih potpisujem. Jedino to mi je bilo n
eobino gledati pomalo razoaranog Gane a. Nisam navikao na prizor obje ene surle i tu nih

oiju. Do sada je uvijek iza toga bila neka iskra obijesti ili lukavosti. Ovaj pu
t mi se inilo da svjedoim pravoj tuzi.
"Danas mije roendan, zna ..." rekao je ne podi ui pogled.
Oh. Roendan. Gane u je roendan? A ja sjedim ispred njega u potpunom neznanju o tome!
"Nisam znao... Oprosti..." poeo sam mucati. "Ma, nije to", odmahnuo je rukom. "N
isam ti htio
A.P. Kezele
ni ta predbaciti. Samo, iskrivili su priu o mojem roendanu. Proglasili su ga danom p
rivida, zna ."
Nisam znao jer nisam imao ba nikakvog pojma o njegovom roendanu, a niti o nekom is
krivljavanju. Naravno da sam ga pitao o tome, a kao odgovor dobio jednu od njego
vih najneobinijih dogodov tina!
"Zar nisi uo za gane aturti i zabranu promatranja Mjeseca?" otpoeo je Gane pitanjem.
"Hm, gane aturti? aturti je etvrti Mjeseev dan*, zar ne?
"Da, tako je", odgovorio je Gane . "A postoji i ta glupava zabrana da se Mjesec pr
omatra etvrtog Mjeseevog dana od mlaaka."
"Nisam znao za to..."
"A nisi ni znao da je ta zabrana posebno va na krajem osmog i poetkom devetog mjese
ca, na sam "rnoj roendan?"
Odmahnuo sam glavom.
"Ah, kakav si ti to jvotishi onda?" Gane je sada ve prelazio u svoj uobiajeni zadir
kujui nain ophoenja. "I kakav si to prijatelj kad zna tako malo o meni, svojem prija
telju i uitelju?"
Nisam znao to bih rekao, pa sam slegnuo ramenima.
"No dobro, ispriat u ti kako je to izgledalo... Mo da ponekad naie na one koji jo uvije
k ire la i o meni, pa da barem zna pravu istinu..."
Kao i uvijek, bio sam vi e nego spreman za njegove prie! Najprije mije objasnio da
se njegovo zaee, ali
* Prema indijskom kalendaru od mlaaka do punog Mjeseca ima dvadeset osam thitija
ili Mjeseevih dana. Budui da traju ne to manje od dvadeset etiri sata, njihovo prekla
panje s na im danima i kalendarom je slo eno. Dani se nazivaju prema brojevima, tako
da izraz aturti jednostavno znai etvrti. Oigledna je i slinost s hrvatskim jezikom.
Kasnije sam saznao da se gane aturti odnosi na etvrti dan rastueg Mjeseca, takozvani
ukla aturti ili etvrti dan "svijetle noi" kad Mjesec raste.
Slomljena kljova
i roenje (opisao sam ga kratko u uvodu - to je bio dan kad su iva i Parvati ritual
no vodili ljubav sa eljom da pronau rje enje za nakupljene probleme odr avanja reda u
svemiru) dogodilo etvrtog dana rastueg Mjeseca u mjesecu Badhrapadu. Badhrapad je
ime dvojnog zvije a koje bi po zapadnoj astronomiji odgovaralo zvijezdama "etiri kva
drata Pegaza", tonije zvijezdi Alpha Pegazus ili Markab (na arapskom taj izraz zn
ai "sedlo", "brod", odnosno bilo to na emu se putuje).
Indijski kalendar imenuje mjesece prema zvije u u kojemu je Mjesec pun, a gane aturti
u mjesecu Badhrapadu dolazi obino izmeu 23.08. i 22.09. po na em kalendaru. Ako bis
te eljeli tono znati kada je to, bio bi vam potreban neki toan Mjeseev kalendar, ast
rolo ki program ili ne to slino. Otprilike, morate pronai kad je pun Mjesec unutar tih
datuma. Deset ili jedanaest dana prije toga je Gane ov roendan!
Ali, evo i Gane ove, vrlo neobine prie o roendanu koji je postao dan privida!
* *
"Ah, uvijek sam obo avao roendanske proslave!" poeo je, ponovno u meni izazva i neugod
u to nisam prije saznao za roendan. "Zna , ja sam ti obo avatelj slatkog! Volim kolae, o
koladu, voe, bombone, med... Ah, sve to jednostavno obo avam!"
Taj dio sam znao. Osim toga njegov veliki trbuh je jasno govorio da za sve to to
voli pojesti ima mnogo, mnogo mjesta!
"No, zna , problem je u tome to nemam mjeru. Uvijek se najedem tako da mi pozli. A
posebno je to bio sluaj dok sam jo bio mlad. Tada sam doista bio neumjeren! Sjeti
me da ti kasnije ispriam jednu priu o meni i Kuberi, bogu obilja. Nisam siguran da
bih
A.P. Kezele
sada mogao ponoviti isti pothvat, ali... sjeti me, nemoj zaboraviti!"
Ovaj put sam podsjeanje shvatio ozbiljno, pa sam to ak i zapisao da ne bih zaborav

io. I doista, strpite se malo, sljedea pria bit e o tome kako je Gane iskoristio svo
ju pro drljivost da bi izvr io nemoguu misiju: trebalo je Kuberu, boga obilja, nauiti
skromnosti! Ali, o tome kasnije...
"Sjeam se dobro te veeri", nastavio je Gane . "Najeo sam se tako da sam jedva hodao.
Kad sam sjeo na svog vjernog Mu iku - mada je u tom trenutku nosio ime Krona, no ak
mu ni to nije pomoglo da me nosi kako valja - bio sam stra no te ak od svih tih kol
aa. Jadniku je bilo vrlo te ko!"
Eh, sad, da vam priam ovu priu u ivo, vjerojatno biste me prekinuli tra ei neka obja njen
ja. No, strpite se, ima jo pria, a ja ih moram nekako poredati po redu i smislu. N
o, ponekad se neke isprepliu, pa smo tako ve spomenuli Kuberu koji eka svoj red, a
sada eto i dva nova imena, koja se odnose na jedno stvorenje... Hm, da vas ne zb
unjujem dalje, u jednoj od sljedeih pria saznat ete vi e o Gane ovom vjernom "prijevozn
om sredstvu", sasvim nalik takoru ili mi u. Kao to ste ve uli, on ima dva imena: Mu ika
(opet slino hrvatskom mi iu ili dijalektnom mi eku) ili Krona. Kad je Mu ika, onda je mal
en i prolazi kroz sve prepreke, a kad je Krona, onda je velik i bez te koa nosi ogro
mnog Gane a!
"Nebo je bilo vedro te veeri, a andra je (sanskrtski naziv za Mjesec, esto se koris
ti u enskom rodu) u rastu sjajila ba lijepo", nastavio je Gane . "Kretali smo se put
em kroz umu, na trenutke je bilo mrano. Ipak, bilo je ba lijepo putovati te noi. andr
a mi se smije ila s neba, ja sam joj uzvraao osmjehe... Ah,
Slomljena kljova
da me samo nije eludac tako bolio! No, nisam mogao odoljeti svim tim poslasticama
..."
Slu ajui ga, zamislio sam taj prizor: nebo ispunjeno zvijezdama, uma, a putem kroz n
ju baulja te ko optereen takor na kojemu sjedi Gane , dr ei se za bolan eludac. Ajme!
"Zna ," govorio je Gane , "stvar je u tome da se na moj roendan andra doista neobino po
na a. Budui da sam ja jednom nogom u apsolutnom, drugom u relativnom, a cijelim eluc
em u arobnom prijelaznom podruju..." Tu se Gane nasmijao pogladiv i svoj veliki trbuh
... "...svemir je svaki put malo uzdrman kad se sjeti tko je tada do ao na svijet!
"
Nisam znao to bih rekao na ovo. Ali sam znao da u od toga trenutka nadalje malo pa
ziti na te dane, te aturtijel
"Uglavnom," nastavio je Gane , "istina je da tada andra stvara privide u umovima lj
udi. Svi se tada pomalo otkae, to uope nije lo e. Tada se zapravo vidi dalje i vi e neg
o inae, svijet se pro iri, otvori unutarnjoj viziji... Sve u svemu, to su zapravo d
obri dani.
No, te je noi na jednom proplanku slavila i jedna skupina asura i nagasa, dakle d
emona. Oni slave moj roendan, zna . Ponekad iziu van pa to ine buno i svima vidljivo.
Mo da su se zato ljudi toga upla ili... Hm...
Uglavnom, te je noi andra bila sjajna i izrazito vidljiva, pa je ak i moj takori bio p
od njezinim utjecajem. Vjerojatno mu se malo zamutilo u glavi, pa je jadnik bulj
io u andru kao zaaran. Ja sam se za to vrijeme dr ao za eludac i stenjao. Nisam bio s
preman kad je moje vozilo iznenada i u strahu zastalo - a sve zbog toga jer je n
a putu ugledao ispru enog pijanog nagasa, dakle zmiju, to jest kobru!
A.P. Kezele
Mu ika je zastao, poku avajui shvatiti to je to ispred njega, a ja sam nastavio - zrak
om! Pao sam koliko sam dug i irok i to tono na trbuh. Mo e misliti!"
Pa, svakakvi prizori su ve prolazili mojim umom slu ajui njegove prie. Gane koji leti
sa takora i pada na trbuh nije bio neobiniji od ostalih. "Uh, mora daje boljelo?"
rekao sam suosjeajno.
"Boljelo?" zaudio se Gane . "Ne znam. Ali znam da mi se eludac raspukao i da su svi
oni kolai pokuljali van..."
Da, da, mogu ja sebe tje iti da sam uo i zamislio sve, ali on e me uvijek iznenaditi
neim neoekivanim. " to?!!! eludac ti je puknuo?"
"Da. A kolai su poeli izlaziti van. Svi ti fini, fini kolai i sve te poslastice...
Nisam to mogao dozvoliti."
Bio sam potpuno zbunjen. "Ali, zar nisi...? Zar nisi umro ili tako ne to? Mislim, e
ludac ti je puknuo?"
Gane /me samo gledao ispod oka. Shvatio sam da ne moram dalje ni ta pitati. Neke st
vari kod njega jednostavno nisu jednake onima u na em svijetu i toka.

U meuvremenu on je nastavio: "Morao sam ne to uiniti pa sam dohvatio tu zmijetinu ko

je se Mu ika upla io i vrsto je svezao oko pojasa." Potap ao je kobru koja je zasiktala
.
"Ah, tako si dobio kobru?"
"Aha... Ali, to nije bilo sve. Oni demoni i asure, nevaljalci jedni, poeli su se
smijati kao ludi. Zamisli prizora: debeli slon koji ja e na takoru, pada i kotrlja
se po umskom putu! Mo e misliti! Bilo je toliko smije no da se ak i andra na to nasmijal
a na nebu."
"Hm... rekoh, da mogu zamisliti, ali..." jo sam uvijek bio zbunjen.
Slomljena kljova
"Vidi , tebi nije smije no. Ti si ok. Znam ja to." Gotovo da me potap ao, a ja, kao i
obino, nisam znao da li se ali ili je ozbiljan.
"Ali, oni gadovi su se smijali! Meni!" Gane je podignuo ruke i na licu mu se ocrt
ao istinski bijes. Rijetko sam ga vidio takvog. Vjerojatno je elio doarati svoje s
tanje u tom trenutku. Izgledao je zastra ujue!
"Naljutio sam se, stvarno sam se naljutio. Vikao sam na njih. Meni ete se smijati
?! Meni kojeg tuju svi bogovi i kojeg je sam iva, moj otac zadu io da sredim stvari
u svemiru? Sad ete vidjeti moju snagu!"
Izra avajui svoje tada nje osjeaje, Gane je i sada gotovo vikao. Meutim, u trenutku se u
mirio i spustio ruke. "I doista, zna , skoro sam ih sve sredio, pretvorio ih u pra
h i odpuhao s ovoga svijeta..."
"Skoro?"
"Pa, ipak nisam; andra se umije ala. Rekla mi je, pa... podsjetila me daupravo ja G
ane , aljivd ijakakav jesam, moram razumjeti kakvom su prizoru demoni nazoili i da im
moram oprostiti. Bila je u pravu. Ali, ipak sam ih morao poduiti neemu. Da sam sam
o oti ao, ne bi shvatili pouku, a ostala bi injenica da su se smijali ivinom sinu. R
azumije li?"
Pa, na neki nain sam razumio. Odnosno, barem sam se nadao da razumijem.
"andra mi je priskoila u pomo", nastavio je Gane . "Zasvijetlila je jo udnije nego inae
Pod njezinim svjetlom sve se na svijetu promijenilo, pa ak i ti demoni. Odjednom
su me vidjeli drukijeg. Shvatili su koliko sam moan i kakvu su sudbinu za dlaku i
zbjegli zahvaljujui andri. Zamro im je smijeh na usnama i potekle su im suze. I sv
e to bez rijei s moje strane: sve zahvaljujui mistinom utjecaju andre! Vidjev i to je i
kako uinila, zahvalio sam joj se na
A.P. Kezele
plemenitosti. Da nije bilo nje ja bih, vjerojatno, stvar rije io na anti-gane ovski
nain, uporabom sile i to u bijesu koji mije inae tako stran."
Gane je prestao govoriti, aja sam u ti ini razmi ljao
0 onome to sam uo. I ovoj e bio jedan od onih trenutaka kad su njegove prie dirnule
neka nepoznata mjesta u meni. Na izgled su smije ne, ak banalne, neobine
1 kao da dolaze s nekog drugog mjesta, a ne s ovoga svijeta. Meutim, u sebi imaju
neku mekou koja vas dirne u srce, pa ak i iza njega, negdje duboko, na mjesto za
koje uope niste ni znali da postoji.
Uglavnom, kad je Gane oti ao, demoni zapravo nisu znali to im se dogodilo, ali je pr
ia o gane aturtiju ostala. andra je obeala da e u njegovu ast svakog aturtija svijetl
neobino i izazivati promjenu u zapa anju svijeta. No, kao to je Gane tu no na poetku re
kao, ljudi sve izokrenu naopake.
"I vidi ," dodao je, " zato se ka e da etvrtog dana rastueg Mjeseca ne smije gledati pr
ema njemu. To je naravno glupost za one koji su isti iznutra. tovi e, oni e od toga i
mati samo dobrobiti. Ali oni koji nisu, e takvima se sva ta mo e dogoditi! Mogli bi
se promijeniti, vidjeti ne to to do sada nisu... A toga se ljudi boje."
"Dakle," elio sam potvrditi svoje shvaanje dobivenih informacija, "to znai daje cij
ela pria oko "ne gledanja Mjeseca" pretjerana?"
"Naravno", odgovorio je Gane . "Meutim, ljudi su takvi. Ne ele promjene, pa ak ni ova
ko slatke kao to su kolai iz mog eluca... Izmislili su sva ta: da sam ja prokleo andru
, pa da je postala opasna tijekom aturtija, posebice na moj roendan. ak su izmislil
i da sam bacio svoju kljovu na nju, stoje ista glupost. Ne bih ja to, ni sluajno!
Izmislili su da gledanje Mjeseca tijekom etvrtog dana od mlaaka donosi lo u sreu i ta
ko to... Kao da bih ja naudio dobroj majci andri!
Slomljena kljova

tovi e, od toga dana nadalje, andra je boginja suosjeanja. Dakle, ne samo daje nisam
prokleo nego sam je i blagoslovio..."
Ponovno sam bio zapanjen. Simboliku andre kao suosjeanja poznajem iz jvotisha, ali
ovo je bilo nevjerojatno obja njenje o tome kako se uzdigla na razinu prirodnog z
akona i bo anstva suosjeanja. Spasila je demone od bijesa nekoga tko inae nikad nije
bijesan, i to nakon to su se na alili na raun onoga tko se ali na svaiji raun! I jo to
a, jo ... recimo, njegova kobra kojom je sprijeio da iz njega ne izlazi ono to mu je
bilo jako drago, i to nakon to ga je ta ista kobra, opijena proslavom, zaustavil
a na neprimjeren nain...
Kakvo neizmjeno blago simbolike! Bio sam previ e ukljuen u nju, previ e sam je razumi
o i prihvaao na nekoj unutarnjoj razini, pa sam zaboravio bilo to pitati. Nije bil
o ni va no. Ono stoje ostalo u meni nakon te prie bilo je dragocjenije od bilo kakv
og obja njenja koje bi prihvatio moj um.
Umjesto toga sam rekao: "Hm, ali taj dan privida, gane aturti, to misli , bi li bilo
dobro nekako ga proslaviti? ak i kad ti nisi tu?"
Gane me pogledao, onako udno, kako samo on to zna. "To je tvoja odluka, zar ne? Uv
ijek e biti tvoja, ba kao i svakog od njih..." Neodreeno je mahnuo rukom mislei valj
da na ljude. "Ali, da," iznenada se uozbiljio, "ak i kad me nema, toga dana nekak
o u biti ovdje. Nekako..."
* * *
Samo da vas podsjetim, krenuli smo od prie o zmijama, pa smo se zadr ali na Vasukij
u, ogromnoj zmiji pomou koje su demoni i bogovi stvorili nektar besmrtnosti, bog
inju obilja i savr enog lijenika.
8
si
<\.. ja
si
A.P. Kezele
To nas je odvelo do prie o Gane ovom roendanu, neobinom padu, pucanju eluca i kobri ko
ja je imala tu ast zadr ati poslastice tamo gdje im je mjesto -unutra!
Znam da je neobino, ali rekao sam vam da e ta kobra imati samo sporednu ulogu! Nje
zina simbolika je zasigurno mnogo vea te je odavno prerasla ulogu opasaa. No, i to
emo ostaviti za neku drugu priu, ako na nju naiemo.
Prije toga, du an sam vam jo barem dvije: onu o Kuberi i podui o skromnosti, a zatim
i o Gane ovom prijevoznom sredstvu s dva imena.
adu io si me da te podsjetim", rekao sam mu im je do ao. "I eto, podsjeam te!"
Gane se namje tao u udoban polo aj, istodobno gladei svoj veliki trbuh. "Aha, dobro",
odgovorio je klimajui glavom, a zatim za utio.
ekao sam neko vrijeme, mislei da e poeti svakog asa. Ali, nije. Pro lo je nekoliko minu
ta prije nego sam ja upitno podignuo obrve, poku avajui saznati za to ne poinje s priom
.
" to?" upitao me Gane , pravei se da ne razumije to elim.
"Pa, ne bih htio biti napasan, ali izgleda mi kao da nee poeti s priom..."
"A s kojom priom?" upitao je izgledajui nevin poput malog djeteta.
"Priom na koju sam te podsjetio..."
"Ah! Ti se me podsjetio na priu! Pa to ne ka e ! Koju priu?"
Eh.Takav je on - mora biti toan kad ne to radi , tra i , pita ... Mnogo puta me uhvatio u z
mku netono izreenih zahtjeva, nepotpunih dogovora, suvi nih rijei i svega drugoga to i
te kako smeta komunikaciji, a mi to uope ne primjeujemo. I zato se mnogo puta opee
mo, shvaajui dogovore, pa ak i svakida nje izraze na sasvim drukiji nain od svog sugovo
rnika.
Kad bismo samo obratili pozornost na znaenja i te inu izgovorenih rijei, mnogi nespo
razumi bi otpali.
U ovom sluaju, naravno, radilo se o igri, ali na taj me nain Gane poduavao o vrijedn
osti izgovorenog. Svaka rije koja je izi la iz vas ima vrijednost uinjenog djela. Is
to vrijedi i za one rijei koje niste izgovorili, a mo da ste morali.
Uglavnom, Gane i ja smo tada kroz smijeh ustanovili da ga podsjeam na priu o Kuberi
, bogu obilja, koju je spomenuo priajui o svom roendanu. Ono to je uslijedilo jedna
je od najljep ih pria koje sam od njega uo.
Ovaj put u vam je prepriati. Nekako mi izgleda primjerenije sadr aju. Naime, te ko bih

mogao opisati kako je izgledao Gane glumei sebe punih usta Kuberinog blaga! Bolje
da se ne upu tam u to. Bit e vam dovoljno ovo to slijedi...
I ova pria poinje na jednoj roendanskoj proslavi. Gane je tada bio mlad, tek je za ao
u tinejd erske godine. Nisam dodu e siguran to to znai za stvorenje njegovog ranga, to
jest koliko je tono to godina u ljudskim mjerilima, ali za razumijevanje prie bit
e dovoljno reci daje bio jo pomalo nezreo. Nije jo razvio svoj osjeaj za mjeru, pos
ebice to se tie hrane. Njegov izgled sugerira vrhunskog gurmana i hedonistu, ali k
ao to ete vidjeti, u poetku je jednostavno mnogo jeo. Po njegovim vlastitim rijeima
morao je - jer "trebalo je narasti do ove veliine"!
Uzgred, zaboravio sam vam spomenuti da Gane mo e biti velik koliko mu se svidi. Pop
ut planine, recimo. A mo e se i smanjiti na ljudske proporcije, ve u skladu s potre
bom i sugovornikom. No, izgleda daje
Slomljena kljova AS-,'
najprije morao narasti do svog najveeg oblika, a zatim razviti vje tinu smanjivanja
. Tako nekako. Moram priznati da mi taj dio o veliini nije ba do kraja jasan, pa g
a, na alost, i vama moram prenijeti u nejasnom obliku.
Ali, sasvim je sigurno da je u mladosti pro dirao ogromne koliine hrane. Njegovi su
ga roditelji pomalo obuzdavali, ali nije im bilo lako. Gane je posebice, kao to s
mo vidjeli u prethodnoj prii, volio svoje roendanske proslave. Tada je mogao pojes
ti koliko god je elio, a da mu ni majka ni otac ne upuuju prijekorne poglede zbog
pretjeranog prejedanja.
Na jednoj od takvih proslava, u nazonosti mnogih nebeskih stvorenja, bogova i oni
h drugih, iva se pred svima po alio na Gane ov apetit i te koe koje ima s njegovom prehr
anom. "Nije lako prikupiti toliko hrane", rekao im je iva, po prirodi asket koji
je duga razdoblja pre ivljavao samo pijui ki nicu. Prehrambene navike njegovog sina p
riinjavale su mu prilian problem. Odnosno, tako je barem ispalo na tom skupu. Meuti
m, iz prie e postati jasno da je iva glumio svoju neugodu i alio se iz posebnog razl
oga. Kao to mi je rekao Gane : "Ne misli valjda da je mom ocu te ko stvoriti beskonanu
koliinu hrane, samo daje htio?!"
Dakle, ispalo je daje ivina meta tog dana bio Kubera, bog obilja. Taj debelju kasti
bog, izgledom pomalo nalik Gane u, samo ne to manji, skupio je mnoga bogatstva i ug
radio ih u svoju palau koja je stajala usred njegovog grada u njegovoj prebogatoj
dolini. Zapravo, ovdje se moram ispraviti: u trenutku kad se zbivala ova dogodo
v tina, Kubera je bio bo anstvo bogatstva, a ne bo anstvo obilja. Ono to se dogodilo po
diglo gaje na vi u stepenicu, a nas poduilo va noj razlici izmeu bogatstva i obilja.
A.P. Kezele
Kubera se na sav glas hvalio svojim bogatstvom, tvrdei da nema mjesta u svemiru,
ni u jednoj dimenziji, koje bi bilo bogatije od njegovoga kraljevstva. Budui da s
e radilo o bogu zadu enom za bogatstvo, njegove tvrdnje su vjerojatno bile istinit
e. Ali, ivaje prepoznao hvalisanje i pomalo pogrje an, iskrivljen odnos prema bogat
stvu. Odluio je Kuberu nauiti pameti i pokazati mu na kojem mjestu le e prave vrijed
nosti. A njegov je nezasitan sin Gane , koji e u budunosti postati stvaratelj ravnot
e e i donositelj svjetla, ak i u toj mladoj dobi bio savr eno sredstvo za takvu poduk
u.
uv i o navodnim ivinim mukama s dobavljanjem hrane za Gane a, Kubera je zagrizao mamac
i velikodu no ponudio svoje gostoprimstvo mladom pro drljivcu. "Neka doe kod mene, g
ospodaru iva!" rekao je samouvjereno. "Kod mene ima hrane koliko mu du a i tijelo el
e. Mo e jesti koliko hoe. Po alji ga k meni, ja u ga nahraniti!"
"Ne znam, Kubera", skanjivao se iva. "Velika je to briga. Ne bih te elio opteretit
i takvim teretom. Osim toga, moglo bi biti skupo."
"Skupo?!" uskliknuo je Kubera irei ruke. "Nema toga na ovome svijetu to je za mene
skupo! Sva bogatstva ovoga svijeta su mi na raspolaganju, ti to dobro zna , o plem
eniti iva. I nije mi to nikakav teret - s velikim zadovoljstvom ugostit u tvoga si
na!"
I tako je (jane , nakon roendanske proslave na kojoj se dobro najeo, krenuo s Kuber
om u njegovo kraljevstvo. Do av i u Kuberin grad, Gane je morao priznati da tako ne to
jo nije vidio. Svaka kua bila je ukra ena dragim kamenjem, a ak i najmanja ulica popl
oana skupocjenim mramorom. Fontane s vodom iz raznih dijelova svijeta, izvorskom
i morskom, bile su na svakom trgu, a ljepotu grada isticala su profinjena
Slomljena kljova

umjetnika djela, kipovi i reljefi, razno drvee i obilje cvijea.

A Kuberina palaa bila je doslovce neopisiva. Cijelo proelje bilo je protkano dijam
antima, a ulaz u zgradu obrubljen rubinima veliine ljudske glave. Nebrojene prost
orije, sale za bankete, dvorane, sobe za goste, nekoliko kuhinja... sve je ovdje
odisalo nevjerojatnim bogatstvom koje je bilo na raspolaganju Kuberi.
Domain je svog mladog gosta proveo kroz nekoliko prostorija u palai. Gane je pristo
jno iskazivao svoje divljenje onim to je vidio, meutim, najvi e se odu evio kad su do li
u salu za bankete. Bila je to prostorija dugaka nekoliko stotina metara, a u nje
zinom je sredi tu bio gotovo jednako toliko dugaak stol napravljen od plemenite hra
stovine sa sjevera. Gane u je, meutim, izmamilo usklik odu evljenja ono to se nalazilo
na stolu! Bili su to nepregledni pladnjevi raznovrsne hrane pripremljene od naj
boljih kuhara, kako je istaknuo Kubera, samo za njega, uzvi enog gosta s planine K
ailase.
Gane je poeo trati oko stola divei se jednom po jednom jelu, a kad je do ao do slatki a,
pokrio je rukama usta: "Kakva gozba! Kakve slastice! Ah!"
Kubera je zadovoljno promatrao kako njegov gost odu evljeno prouava hranu. "Tvoj go
spodin otac mi je rekao da si zaljubljenik u dobro jelo i da, ovaj, voli izvjesne
vee koliine hrane", rekao je Kubera smjerno se klanjajui. "Eto, bio sam toliko slo
bodan i nalo io da se sve ovo pripremi za tebe!"
"Sve ovo je za mene?" izra avao je svoju nevjericu Gane .
"Ba sve!" potvrdio je Kubera. "Sve to vidi , samo je za tebe i tvoje u ivanje. Mo e pojes
ti to god eli i koliko eli !"
A.P. Kezele
I dok mu je Gane zahvaljivao na tolikoj velikodu nosti i dobroti, Kubera se zadovol
jno smije io, ni ne slutei da je upao u dobro smi ljenu zamku te da je upravo "potpis
ao" vlastitu propast. Sam si je kriv jer nije pazio to govori, a rijei su, kao to s
am vam napomenuo na poetku prie, vrlo va ne. Kubera e to uskoro nauiti na vrlo zoran n
ain.
Gane se bacio na "posao", dok je Kubera s odobravanjem promatrao. Morao je prizna
ti da je apetit njegovog gosta bio nevjerojatan! Nije izgledalo da Gane jede brzo
, ali jeo je temeljito i stalnom brzinom. Malo-pomalo, pladnjevi sa stola su se
praznili dok je Gane oblizivao prste i stenjao od zadovoljstva.
Negdje na sredini stola (dugakog nekoliko stotina metara, da vas podsjetim), Kube
ra je prvi put pomislio kako je doista te ko zasititi mladog Gane a. No, tada se jo n
ije zabrinuo. Zabrinutost je do la nakon to je Gane slistio posljednji komadi hrane p
ripremljen za njega, okrenuo se prema Kuberi i rekao: "Bilo je odlino! I to je sv
e to ima od hrane?"
Kuberaje vrlo pristojno zatomio trenutak oklijevanja, ne elei ga pokazati Gane u. "J
o uvijek si gladan?" upitao gaje.
"Pa, tako. Mogao bih jo , ako ima..." odgovorio je Gane ogledavajui se oko sebe.
Kubera je duboko uzdahnuo, ali je ispunio svoju domainski^ du nost. "Nemaproblema,
mladigospodine! Kod Kubere nema to nema. Malo priekaj, kuhari e ti pripremiti jo hra
ne! U meuvremenu, zabavi se ispijanjem dobrog vina i napitaka pripremljenih u egz
otinim krajevima."
Gane a nije trebalo dva puta tjerati na u ivanje u "napicima". I dok je on gutao lit
re i litre svega to su iznijeli Kuberini poslu itelji, kuhari su pripremili jo jednu
gozbu za njega.
Slomljena kljova
Kubera je bio siguran da e Gane pojesti jo ne to, a zatim se zaustaviti, ali se elio i
skazati, pa je naruio jo jedan prepun stol svega i svaega. Gane ovom veselju nije bil
o kraja kad je vidio to ga jo eka! Uz rijei zahvale bacio se na tamanjenje ukusnih j
ela, ovaj put ak i br e i temeljitije nego ranije.
I tu negdje je Kubera, promatrajui u urbanog Gane a kako obilazi oko stola, po prvi p
ut osjetio ubod sumnje. Negdje u njemu se oglasio alarm. "Pa dobro," promrmljao
si je u bradu, tako da ga gladni gost ne uje, "koliko ovaj jo mo e pojesti?"
Mnogo. Gane je doista mogao pojesti mnogo. Smazao je cijeli stol hrane za nekih sa
t vremena. Na Kuberino, sada ve pomalo oajno pitanje, da li je zadovoljan, odgovor
io je da jest, ali osjea kako mu se budi apetit i kako je vrijeme za veeru. Kubera
je klonuo.
Uglavnom, mislim da u ovom trenutku mogu preskoiti daljnji razvoj situacije, bare

m do odreenog trenutka. Naime, Gane je jeo bez mjere i granica. Kuberini kuhari su
radili dan i no. Danima, tjednima, pred Gane a je dono ena hrana iz Kuberinih zaliha
. Na posljetku su morali hranu dovoziti iz susjednih kraljevstava, ali Gane nije
prestajao. tovi e, izgledalo je kao da se tek zahuktava. Svaki put kad bi ga Kubera
u oaju upitao da li se zasitio, Gane je odgovarao da je u redu, ali osjea kako mu e
ludac zavija i da bi doista bilo lijepo gricnuti jo ne to.
Jadni Kubera! Kad je nestalo hrane iz svih njegovih skladi ta i kad su karavani s
hranom iz drugih krajeva prestali dolaziti, morao je priznati poraz. Pao je na k
oljena pred Gane om. "Sramota! Velika sramota za boga bogatstva! Nema vi e hrane u m
ojem kraljevstvu. Nema vi e hrane nigdje u blizini. Sve si pojeo, Gane u, sine ivin."
L
A.P. Kezele
Gane je zaueno promatrao Kuberu kako le i na podu ispred njega. "Ali, kako emo sad dal
je? Zasigurno ima jo hrane na svijetu. Zar je ne mo e kupiti?"
Kubera je oblizivao usne. "Ve sam potro io mnogo toga za hranu, ali da, mogu jo kupi
ti. Priekaj desetak dana i stii e hrana iz daljine."
"Desetak dana?" Gane je odmahnuo glavom i uhvatio se za eludac. "Kako da izdr im des
etak dana? Ova gozba mije otvorila apetit. Stra no sam gladan!"
Kubera je izgledao oajno. "Ali, nema vi e hrane. Nema ni vina, sve si popio."
"Hm", Gane se zami ljeno e kao po bradi. " to da radimo? Aha, sjetio sam se! Zar nisi re
kao da mogu pojesti sve to vidim?"
"Jesam, jesam", zavapio je Kubera. "Ali nema vi e ni ta za jelo!"
"Aha!" odu evljeno je uskliknuo Gane . "Ni ta se ti ne brini. Ima mnogo toga to jo vidim
! Ja u se baciti na posao, a ti, molim te, osiguraj da hrana doe to prije."
I pred zapanjenim oima potpuno u asnutog Kubere, Gane se bacio na pro diranje pladnjev
a i tanjura. S njima je brzo zavr io, a za te ki hrastov stol trebalo mu je nekih sa
t vremena. Nakon toga su slijedile zavjese, slike na zidovima, prozori, vrata...
Nije pro lo dugo vremena, a Gane je, sada sasvim u formi, pro dirao zidove Kuberine
palae!
Eh, sad, vjerujem da bi vas tijek ove prie iznenadio da niste ranije barem malo u
poznali Gane a. Ovako, mo da ste ak i oekivali da e se ne to tako dogoditi? U redu, u red
u, znali ste da e tako zavr iti im je Kubera rekao Gane u da mo e pojesti sve to vidi, za
r ne? Ili mo da niste? U svakom sluaju, Kubera je sada jasno shvatio da je vrag odn
io alu. Nikakvi
Slomljena kljova
vapaji nisu pomagali - njegovo mu se bogatstvo topilo pred oima. Ponudio gaje Gan
e u, a Gane gaje sada uzimao. A stoje najgore, nije ni ispunio obeanje dato ivi - nij
e mu nahranio sina. Ma to nahranio - Gane je sada kao furija trao naokolo, pro dirui s
ve na to je nai ao: kue, koije, cijele trgove i ulice. Kubera, hvalisavi bog bogatstv
a je propadao uni ten apetitom jednog tinejd era. Bo anskog dodu e, ali ipak...
Usred pra ine i kaosa izazvanog Gane ovom glau, Kubera se priklonio jedinom moguem rje e
nju. Brzo je pohitao na planinu Kailasu, na mjesto gdje je njegova tragedija i p
oela. Do ao je do ive, bacio se na zemlju pred njega i zaplakao.
"Oprosti mi gospodaru svemira, oprosti! Bio sam ohol i ponosan. Tek sada vidim k
akvu sam pogrje ku napravio. U svojoj sam neumjerenosti pomislio da mogu pukim bog
atstvom zadovoljiti sve apetite i sve elje! Pomislio sam da mogu napuniti eludac t
voga sina, ali grdno sam se prevario. Bogatstvo nije dovoljno. Nema ga dovoljno
- na cijelom svijetu i u cijelom svemiru nema dovoljno bogatstva da se postigne
taj cilj."
iva je mirno sjedio, promatrajui Kuberu sa smije kom na licu. "Rekoh ti da je s njim
problem, Kubera. Ali, nisi me poslu ao. I to sad eli ? to emo uiniti?"
"Ne to se mora uiniti! Dok mi ovdje priamo, Gane pro dire sve bogatstvo ovoga svijeta.
Nee se on zaustaviti, to je oigledno. Najprije e uni titi mene, boga bogatstva, a zat
im i sve ostalo. To nije dobro. To mora prestati."
"Ali, kako?" upitao gaje iva, i dalje savr eno miran. "Kako zaustaviti Gane a?"
"Ne znam", oajno je kr io ruke Kubera. "Zar nema nikakvog naina? Mora da postoji ne to
to e ga
A.P. Kezele
zadovoljiti? Ti si gospodar svemira, ti to zasigurno zna . Reci mi, to da radim? Ka
ko da zasitim Gane a?"

iva se nasmijao. "U redu, Kubera. Mislim da si shvatio poduku. Evo..." iva se sagn
uo i dohvatio aku ri e iz zdjelice koja je bila pokraj njega. "Odnesi Gane u ovaj ruk
ohvat ri e. To e biti dovoljno."
Kubera je zbunjeno gledao u ivinu ruku. "Ali, ali...", mucao je, "...zna li ti kol
iko je on ri e ve pojeo? Tone i tone... pojeo je cijelu pro logodi nju etvu i nije zasta
o ni za trenutak!"
"Ne brini", umirivao gaje iva. "Samo mu to odnesi i ponudi mu da pojede. Sve e bit
i u redu."
Iako nije ba bio uvjeren u ivino rje enje problema, Kubera nije imao drugog izbora.
Stoje br e mogao vratio se natrag do svog kraljevstva. Na ao gaje napu tenog i ...nest
alog. Na mjestima velebnih zgrada bili su jo samo temelji, a Gane je dovr avao poslj
ednju gradsku etvrt. Jo je samo nekoliko kua stajalo nedirnuto.
"Ah, stigao si", rekao je Gane ugledav i Kuberu kako tri prema njemu. "Ba sam se spre
mao poi u polja, tamo ima jo nekih naselja i imanja koja pripadaju tebi, zar ne? A
ima i rudnika u planinama... Hm, jesi li donio ne to hrane, gladan sam?"
Kubera nije elio ni misliti o onome to mu je Gane rekao. Samo je kleknuo pred njega
i bez rijei mu ponudio aku ri e.
"Stoje to?" upitao je Gane . "Ri a? Hm, dobro. Volim ri u."
Kubera je u panici promatrao Gane a kako jede to malo ri e koje mu je donio, uvjeren
da e Gane nakon toga nastaviti svoj pro drljivi pohod po svemu to je njemu, Kuberi,
neko pripadalo. Ali, na njegovo uenje i veliko, veliko olak anje, Gane je odjednom pod
ignuo obrve. "Ah, kako je ovo bilo dobro!" promrmljao je
Slomljena kljova
pogladiv i se po trbuhu. "Mislim... mislim da... mislim da sam..." Gane je premje tao
po ustima zadnja zrna ri e, kao da ispituje njihov okus. "Hm, da, izgleda da sam.
.."
" to? Stoje? Jesi li...? Jesi li...?" Kubera nije mogao povjerovati da bi to moglo
biti istina. "Jesi li...?"
Gane je konano kimnuo glavom: "Da, jesam! Sit sam. Konano!"
"Ajajajajaj...." zaplakao je Kubera, spu tajui glavu u pra inu, istresajui iz sebe svu
brigu i oaj koji je osjeao posljednjih mjeseci, sve otkad je brzopleto i budalast
o pomislio da svojim bogatstvom mo e zadovoljiti sve elje i apetite, pa i one bo ansk
e.
*
Ako bilo koja od Gane ovih pria zapravo ne zahtijeva obja njenje, onda je to ova. Kad
sam je uo, ostao sam sjediti zapanjen njezinom jednostavno u i istinom koju prenosi
. Sve je bilo jasno - bogatstvo nije nain za zadovoljavanje elja jer one su uvijek
jae i vee od bogatstva, pa makar ono pripadalo samom bo anstvu zadu enog za njega. to
tek rei o ljudima i bogatstvu koje oni mogu skupiti? Ni ta im ono ne znai ako uz nje
ga ne stoji... to?
to je bilo u tom rukohvatu ri e to je zasitilo Gane a, kad to nisu mogle uiniti tone i
tone hrane? Pitao sam ga to, kad sam ve imao prigodu, mada sam ve nasluivao odgovor
. Evo to je rekao.
"Ri a? Ma nije u njoj bilo ni ta posebno. Nije ak bila ni previ e ukusna. Zna , moj otac
voli onako, bez zaina. Ali, bila je pripremljena s ljubavlju i predano u. Imala je u
sebi ono ne to ega nema u bogatstvu, ali ima u osjeajima, u stavu, u odnosu... Ma z
na ."
Znao sam, naravno.
A.P. Kezele
A nakon te pustolovine to je saznao i Kubera. Vratio se k ivi, jo mu se jednom isp
riao za svoju oholost, a iva ga je blagoslovio i uzdignuo na polo aj boga obilja. Je
r, sada je i Kubera znao da se obilje ne mjeri bogatstvom i koliinom, nego nekim
drugim mjerama, nevidljivim oku, ali i te kako vidljivim srcu.
\
Ako eli pobjei

i/*
iz raja, stani nsiju na p ataci
O 1J / islim da je vrijeme da upozna mog vjernog C/ I v/prijatelja. Bez njega ne
bih nikamo stizao, barem ne na vrijeme!" rekao je Gane
iroko se smijui.
"Tvog prijatelja?" malo sam se skupio jer, iskreno, ovakve bezazlene najave obino

su u pozadini imale neko iznenaenje, ili barem odstupanje od stvarnosti na koju

sam navikao. I ovaj put je bilo tako, ali sreom nije se dogodilo ni ta stra no. Bilo
je samo - neobino. Ali, ni ta nova, zar ne?
"Ma ne boj se", poku ao me umiriti Gane proitav i na mom licu j asno ispisane strepnj
e. "Ve si ga upoznao. tovi e, sreo si ga prije nego to si sreo mene..."
U prvi mah nisam shvatio o kome govori, a onda je on laganim pokretom ruke negdj
e iz skuta svoje odjee (onog komada tkanine koji nosi oko pojasa) izvukao malog m
i ia. Nije mi promaklo daje drugom rukom zadr ao kobrinu glavu koja se odmah podigla,
privuena prido licom. Ve sam ranije primijetio neku vrstu animoziteta izmeu kobre i
Gane ovog "vozila". Jer, mi je bio upravo to - vozilo na kojem je Gane odlazio u sve
kutke poznatog i nepoznatog svemira.
Istina je, njega sam upoznao prije samog Gane a. Pojavio se u mojoj sobi, sasvim n
eoekivano, najaviv i najveu pustolovinu mojega ivota.*
* Vidi knjigu Maitreua.
A.P. Kezele
I eto, sad je ponovno bio ovdje, nju kajui zrak svojom iljatom glavicom, kao da bolj
e vidi mirisom nego vidom. Izgledao je vrlo malen na Gane ovom irokom dlanu. Zaprav
o, na trenutak sam posumnjao da je to isti stvor koji me posjetio prije toliko g
odina. "Kako je malen! Jesi li siguran daje to...?"
I tad se dogodila prva neobinost toga dana, ako se, naravno, izuzme neobinost same
injenice da sjedim u sobi s Gane om. Naime, u trenutku kad gaje Gane spustio na pod
, mi se poveao barem pet- est puta, pa je sad vi e nalikovao takoru.
"Ah!" uskliknuo sam iznenaeno "To je ipak on!"
"Naravno da je on", rekao je Gane podi ui jednu obrvu. "Pa ne nosim ja naokolo bilo
koga! Evo, da vas konano slu beno upoznam. Ovo je moj vjerni pratitelj, Mu ika. Bez n
jegove ljubazne pomoi ja bih se te ko kretao po svijetu. Njemu treba zahvaliti za m
oju brzinu i djelotvornost."
Nasmije io sam se i lagano se poklonio u smjeru Mu ike koji se sada propeo na stra nje
noge i dalje bjesomuno nju kajui zrak. Kad smo se prvi put sreli, bio sam u asnut - n
e toliko zbog njegovog izgleda, ve zbog injenice da mi se u sobi nalazi veliki glo
davac. Osim toga, tada je Mu ika izveo jo jedno udo - obratio mi se u mislima, pa sa
m se morao suoiti s pitanjem o svojem zdravom razumu. takor koji govori, ma dajte!
I ba je u tom trenutku, pogaajui slijed mojih misli, taj " takor koji ne govori" jasn
o rekao: "Ne zovem se oduvijek Mu ika. Nastao sam kao Krona, ali me Gane pretvorio u
Mu iku. Samo ponekad ponovno postajem Krona, kad je potrebno, naravno."
Malo sam se trgnuo i ukoio to Gane u nije promaklo. Vjerojatno je moj izraz lica bio
vrlo komian jer se poeo smijati, a zaklinjem se da je to uinio i
Slomljena kljova
Mu ika, baciv i se na lea i prevrui se nekoliko puta ispu tajui cijukave zvukove odu evlj
a.
"Jesmo ga, zar ne? Jesmo ga... heh, heh..." okrenuo se Mu ika Gane u koji je zadovol
jno kimao glavom.
"Nije njega problem oboriti s nogu!" u povjerenju mu je odvratio Gane pravei se da
mene nema pred njima. "Ludo se zabavljam s njim. Tako je prostodu an i naivan. Pr
ihvati ne to, ali ne sve. Pa se onda opet iznenadi. Vidi , sad si ga okirao injenicom
da zna govoriti. A nije okiran injenicom da mu slon sjedi u sobi!"
Posljednje rijei Gane je jedva izgovorio jer su se obojica, Mu ika i on, svaki u svo
m opsegu valjali po podu, dr ei se za trbuhe.
A ja... pa ja sam to neko vrijeme gledao (nemam namjeru opisivati vam kako izgle
da kad se Gane nezaustavljivo smije - izvolite zamisliti sami), a onda sam im se
pridu io. Barem toliko prilagodljivosti sam mogao pokazati. A, uostalom, doista je
sve to skupa bilo do neba smije no. Kad se obrasci raspadaju, bolje je da se rasp
adnu u vriskovima radosti!
Kad smo se konano umirili - a trajalo je neko vrijeme jer je to bila jedna od oni
h situacija kad se ponete smijati neemu, a onda smijeh postane zarazan, irei se u va
lovima od jednog do drugog suuesnika u smijanju, te na posljetku vi e uope ne znate e
mu se smijete, ali znate da vas boli trbuh od naprezanja, dok vam niz lice cure
suze koje ne mo ete kontrolirati - dakle, kad je to konano prestalo, Mu ika se ponovn
o propeo na stra nje noge, odnosno sjeo je na njih, izgledajui kao da mu je vrlo ud
obno i kao da ne to oekuje.

Vjerojatno su to bila moja pitanja. Htio sam postaviti samo jedno, ali im sam poeo
, iz mene su pokuljala i
A.P. Kezele
ona druga. "Kako da te zovem onda, Mu ika ili Krona?" upitao sam ga, jo se uvijek os
jeajui malo nelagodno. Mo da sam upravo zato i nastavio s pitanjima prije nego je st
igao bilo to odgovoriti. "Ima li neka pria iza toga? Kako ste se ti i Gane sreli? S
luajno, ili? I jeste li se uope sreli ili ste oduvijek zajedno?"
Mu ika je irom otvorio oi na svom mi jem licu. "Uh", rekao je. "Mnogo pitanja!"
"Ma, rekao sam ti", ubacio se Gane . "Luda zabava. Tko e mu ispriati? Ti ili ja?"
"Hajdemo zajedno", pomirljivo je rekao Mu ika. "Ti se ubaci kad bude potrebno."
Naulio sam u i. Ah, jo jedna poslastica za moj znati eljni duh!
Krona je prvobitno bio jedan od gandharva -nebeskih ljubavnika i glazbenika. Do ao
je na svijet zajedno sa svojom braom i sestrama apsarama, istodobno kad i boginja
Lak mi. Dakle, izi ao je iz oceana svijesti koji su pomou zmije Vasukija bukali bogov
i i demoni zajednikim snagama.*
Kad je Lak mi odbacila nametljivog Indru, boga oluje i ratovanja, te oti la k svom p
ravom partneru, za titniku i darovatelju Vi nuu, Indra je isprva bio zbunjen. No, nj
egov jak osjeaj vrijednosti i velik ego nisu mu dozvoljavali da dugo tuguje. Uzeo
je to mu je preostalo, a to su bile apsare i gandharve. Apsare su stvorenja ensko
ga roda, iznimno lijepe, zavodljive i predane ljubavi. Gandharve su obino mu koga r
oda, pjesnici i glazbenici, jednako tako lijepi i skloni u icima kao i apsare.
* Vidi priu pod naslovom "Bog plava grla" na str. 77
Slomljena kljova
Vidjev i ih kako izlaze iz oceana svijesti, Indra ih je po elio u svom kraljevstvu.
Tek na intervenciju ostalih bogova neki od njih su ostali na ovome svijetu ili u
drugim dimenzijama. Veina ih je, meutim, zavr ila u Indrinoj loki zvanoj Svara. Mi
bismo to nazvali rajem, barem po veini znaajki toga svijeta.
Jedan od gandharva koji je oti ao u Svaru bio je i Krona. Ni njemu, kao ni ostalima
njegova roda, tamo nije bilo lo e. Pjevali su i svirali, voljeli se meusobno, ali
i s bogovima i drugim sretnicima pa i ljudima koji su nekako na li put do tog mjes
ta. Indra, gospodar tog svemira, nije bio lo prema njima. Izdr avao ih je i davao i
m sve to su po eljeli. Oni su trebali biti ukras njegovog kraljevstva, dar svakom g
ostu i ne to ime se Indra ponosio i hvalio pred drugima.
Po svojoj naravi, svaka apsara, pa tako i gandharva, vrlo rado prihvaa takav "ara
n man". Njihova zadaa je jednostavno biti tono to to jesu, a za uzvrat imaju sve to po e
le. U tom smislu ih nije ni smetalo stoje u Svari za njih postojalo samo jedno j
edino ogranienje: nisu je smjeli, ni mogli, napustiti bez Indrine dozvole.
Veini apsara i gandharva to uope nije padalo na um. Za to bi eljeli napustiti raj? No
, Krona je bio drukiji. Isprva mu je godilo kad su bogovi i druga stvorenja u ivala
u njegovoj glazbi i pjesmama, ali je ubrzo postao nemiran.
"emu sve to?" ispitivao je svoju brau i sestre. "emu mi sve ovo radimo? Na a umjetnos
t i vje tina nemaju nikakvu svrhu. Niemu ne slu e, osim pukom pokazivanju."
"Umjetnost je sama sebi svrhom, kao i ljubav", odgovarali su mu oni zadovoljni.
"Umirujemo bogove i inimo ivot ljep im njihovim gostima. To je na a svrha", odgovarali
su mu oni koji su u to vjerovali.
A.P. Kezele
"Ma, sve je to ta tina", ustrajao je Krona. "Na gospodar Indra nema ak ni sluha! Kao
ni polovica onih koji dolaze ovamo!"
Na to bi se ostale apsare i gandharve oprezno povlaile iz njegovog dru tva jer... I
ndra je bio poznat po naglosti. Neka Kronine rijei budu milijun puta istinite, bol
je ih je ne izgovarati tako glasno. Uvrjeda Indri vjerojatno bi izazvala o tru kaz
nu.
Ponekad bi se i Krona toga pribojavao. Jer, znao je da ima i gorih mjesta od ovog
a. Indra ga je mogao poslati u neki demonski svijet u kojem ne bi mogao ba ni ta ra
diti osim spa avati ivu glavu iz dana u dan.
No, nezadovoljstvo je u njemu raslo, iako nije bio siguran u to to bi on tono elio.
S vremena na vrijeme Indra bi neku od apsara ili nekog od gandharvi poslao na p
osebnu misiju na Zemlju. Obino se radilo o nekom zavoenju ili nagradi za pomo u Ind
rinim poslovima. Oni kojima bi takva zadaa bila povjerena, priali su prie o svijetu
ljudi koje je Krona zadivljeno slu ao. Iako je taj svijet bio na izgled mnogo gori

od Svare, Krona je osjeao neku privlanost prema njemu. Bio je mnogo grublji, mater
ijalniji, ali opet, za Kronu, mnogo stvarniji. Nije znao zastoje tako poeo razmi lja
ti, ali inilo mu se da se prave stvari odvijaju "tamo dolje", a ne ovdje u uzvi eno
m i za tienom kutku svemira koji je pripadao Indri.
I tako je Krona sam sebi postavio cilj: dospjeti na Zemlju. Trebalo je samo smisl
iti nain kako e to postii.
Prijavio se dragovoljno za jednu od misija na Zemlji! Slu ao je pozorno o emu govor
e Indra i njegovi saveznici te iskoristio situaciju u kojoj se tra io jedan gandha
rva. Dragovoljno javljanje za odlazak iz Svare
Slomljena kljova
nije uobiajeno. tovi e, samo po sebi mo e izazvati sumnju. No, u njegovom sluaju, razlo
g za to ga Indra nije poslao na tu misiju bio je sasvim drukiji. Krona je na te ak nain
saznao istinu o sebi.
Indra se prvi poeo smijati, a zatim su mu se pridru ili i ostali bogovi, uglavnom r
atnici. "Ti!? Ti eli ii dolje meu ljude?! Pa treba nam netko tko e zavesti i odu eviti
jednu enu. Jesi li se ti ikada pogledao u ogledalo!?"
Krona je bio zbunjen. Naravno da se pogledao u ogledalo. Mnogo puta. Svakoga dana
. Ali, nije nikada vidio ono to su vidjeli bogovi.
"Izgleda ... izgleda stra no", objasnio mu je netko. "Ljudi bi te se bojali."
"Ma, da," dodao je netko drugi, "slian si... slian si ogromnom takoru. "Tko e tebe,
dolje na Zemlji, slu ati kako pjeva !"
Krona je bio okiran spoznajom da... nije lijep. On, gandharva, pa da nije lijep?!
Ali, tako su tvrdili bogovi, i koliko god mu njihovo poznavanje umjetnosti bilo
mrsko, morao je prihvatiti injenicu da o Zemlji znaju vi e od njega.
Morate znati da gandharve dolaze u mnogo razliitih oblika. Njihovi pojmovi ljepot
e znatno se razlikuju od na ih, posebice kod onih koji u svom izgledu, poput Krone,
sadr e neke naznake ivotinjskih oblika. U nebeskim svjetovima ta je razliitost prih
vatljiva, a standardi privlanosti prilagodljivi. Meutim, za ljude vrijede ljudska
pravila, pa je Krona s boli u srcu shvatio da on nije taj koji e umjetno u ne to postii
na svijetu zvanom Zemlja.
Ta je spoznaja bila toliko bolna da mu je sasvim promijenila ivot. Krona je postao
prvi gandharva koji je izgubio sposobnost pjevanja. Osim toga, od
A.P. Kezele
toga trenutka nadalje nije napisao ni jednu pjesmu, naslikao ni jednu sliku niti
napravio bilo to to bi makar izdaleka podsjealo na umjetnost.
Moram priznati da mi je ovaj dio prie u grudima izazvao neku te inu. Promatrao sam
Mu iku kako ozbiljno pria o svojoj sudbini, i kako mu pokreti brkova sa svakom rijej
u postaju sve sporiji i sporiji. U oima mu se pojavilo more tuge i bilo je jasno
da ak i poslije toliko vremena (koliko je to vremena u ljudskim mjerilima, zapita
o sam se) ali za svojom izvornom misijom. Gandharva bez glazbe, pjesnik bez pjesa
ma, slikar bez slika, ljubavnik bez ljubavi... Koliko te ko to mora biti?
Kao daje osjetio moje misli, Mu ika je za trenutak zastao. Ti ina je trajala desetak
sekundi, a zatim je Gane nje no rekao: "Ipak, Mu ika je prona ao nain. Do ao je na Zemlju
i tamo prona ao - mene!"
Vidjev i daje Mu ika i dalje pomalo tu an, elio sam ga potaknuti na daljnju priu. "Kako
ti je to uspjelo? Vjerojatno Indra nije bio zadovoljan gandharvom koji ne pjeva,
stoje bilo jako dobro za tebe, pretpostavljam..."
"Ah, ne...", odmahnuo je jednom maju nom apom Mu ika. "Indra je previ e posesivan da bi
se samo tako rije io jednog gandharve, ak i ako mu vi e ne slu i svrsi. Mo da je bio i n
amjerno zao prema meni, ne znam. Uglavnom nije me pustio ni kad je postalo oigled
no da u Svari propadam. Tvrdio je da u se oporaviti, neka samo pustim vremenu da
uini svoje."
"Ali, to se nije dogodilo, pretpostavljam..." ubacio sam se.
"Ne, to se nije dogodilo", potvrdioje Mu ika. "Prolazila su, pa... stoljea. A ja sa
m sve vi e i vi e patio..."
Slomljena kljova
Ne elei da Mu ika opet zapadne u samosa alije-vanje, Gane je podignuo glas u veselom to
nu: "Na posljetku gaje spasio Vamadeva, ovjek sa Zemlje, ri i velike mudrosti!"
"ovjek?" nadovezao sam se. "Zar ima i takvih u Svari?"
Mu ika je radosno kimnuo glavom. Vidjelo se na njemu da je malo ivnuo. Pria o promje

ni sudbine mnogo mu je vi e godila od prisjeanja na neuspjehe svoje mladosti.

* * *
Rijetki ljudi dolaze do Svare za svog ivota. Ponekad dou nakon smrti, izmeu jednog
i drugogutjelovljenja, u ivajui u plodovima svojih dobrih djela. Meutim, takvi ne os
taju stalno. Nisu osloboeni karme, ve se vraaju natrag, utjelovljuju se i prolaze k
roz ivot ponovno, ne bi li tijekom sljedeeg prolaza kroz smrt prona li put do slobod
e.
Ali, ponekad se nae netko, osloboen jo u tijelu, tko nekim poslom, nekom vi om svrhom
, posjeti Indrino kraljevstvo. Takvi mudraci su mona stvorenja, sustvaratelji koj
e ak i bogovi po tuju i slu aju. Vamadeva je bio jedan od njih, a bio je i prvi koji
je od Kronina gubitka umjetnike vje tine posjetio Svaru.
uv i za dolazak velikog ri ija, Krona je skupio snage i natjerao se da ga posjeti i za
moli za pomo. Nije to bilo lako jer se uglavnom nalazio u stanju te ke depresije. G
otovo daje odustao i od nade, ali mora da je neka sitnica ostala u njemu, jer in
ae ne bi do ao.
Vidjev i potpuno iscrpljenog i uni tenog gandharvu, Vamadeva se sa alio nad njim. uv i nj
egovu priu odluio mu je pomoi i smislio je lukavstvo kojim e ga izbaviti iz Svare.
A.P. Kezele
"Prije nego to provedemo, Krona," govorio mu je Vamadeva, "moram znati da li si s
iguran u svoju elju da ode na Zemlju?"
Krona vi e nije bio toliko siguran u elju za Zemljom koliko je bio siguran u elju da
ode iz Svare i da se rije i svog otu nog stanja.
"Moram te upozoriti", nastavio je Vamadeva, "da dolazak tamo nee rije iti tvoje pro
bleme. Mo da ti se sposobnost pjevanja nikad nee vratiti."
Krona je to znao. tovi e, osjeao je da je tako. Meutim, ipak je elio otii. "Mo da me e
ka druga svrha tamo dolje, tko zna..."
Vamadeva gaje pa ljivo promatrao. "Mo da. Ali, nee biti lako. Idemo opasnim putem. Al
i, ako si spreman, uinit emo to..."
Krona je kimnuo glavom, odluan da prekine svoje muke na ovaj ili onaj nain.
Plan koji je smislio Vamadeva bio je pomalo bizaran. "Postoji jedan nain izlaska
iz Svare koji zaobilazi Indru - kletva ri ija. Ja sam ri i, dakle moja kletva te mo e
izbaciti odavde. Meutim, ona mora biti opravdana. Jer ako Indra posumnja u nju, o
na nee vrijediti. Dakle, mora mi ne to uiniti, dovoljno bolno i nezgodno, da te ja u
bijesu prokunem."
Krona je izgledao zbunjeno. "Ali to da ti uinim? Ne elim te povrijediti..."
Vamadeva se nasmijao: "Morat e , barem malo. Gledaj, ako bi me povrijedio jako, mog
li bi te ubiti odmah. Ali, ima ne to to mo e uiniti. Svi znaju da imam problema s artri
tisom i iskrivljenim bolnim no nim prstima. Zato pomalo epam kad moram hodati. Sve t
o mora uiniti je da sutra na veer, na gozbi, pred svima glumi nespretnog gandharvu k
oji je sluajno svom te inom stao na moj palac. Ostalo prepusti meni. Vjeruj mi, kle
tva e biti vrlo uvjerljiva!"
Slomljena kljova
Usprkos zbunjenosti, Kronaje poslu ao Vamadevu. Sutradan je priekao pravi trenutak k
ad je Vamadeva stajao i razgovarao s Indrom, Agnijem i nekolicinom ratnika. Dr ei u
ruci a u nektara i glumei opijenog gandharvu, nespretnojezakoraiopremanjima, proliv i
pri tom tekuinu po nekome, a zatim, poku avajui se odr ati na nogama, gotovo pao u Vam
adevin zagrljaj pri tom mu nagnjeiv i nogu punom snagom.
Krik koji se prolomio iz Vamadevinih usta iznenadio je svakoga, a Krona je u stra
hu pomislio da je pretjerao. Vamadeva je bio crven u licu, uz grimasu stra ne boli
, zajedno sa suzama koje su mu navrle na oi. U drugim situacijama Indra bi vjeroj
atno reagirao prvi, ali Vamadeva je toliko zavijao da je zbunio ak i njega.
"Ah, ti nespretni glupane, idiote jedan nepa ljivi", siktao je Vamadeva na Kronu. "
Ah, kako me boli! Moj palac! Budaletino jedna, takoru ni tavni... Zar nisi mogao ma
lo bolje paziti!?"
Trenutak kasnije Indra se pokrenuo, posi ui za svojim ubojitim diskom, elei kazniti K
ronu smru. No, prije nego je to uinio, Vamadeva ga je pretekao svojom kletvom. "Nes
tani odavde, nespretni mi oliki stvore! Proklinjem te kletvom ri ija i istjerujem iz
Svare. Idi na Zemlju i tamo mui druge, a ne mene!"
To je zaustavilo Indrinu ruku. Mo da je na trenutak i prosuivao pravednost ovakve k
azne, ali kletva je bila izreena, a Indra je znao kakvu snagu ona ima. Meutim, dok

je Krona, jo uvijek zbunjen, nestajao iz Svare, Indra je u posljednji trenutak do

dao svoj dio kletve: "I kad ve tako lii na takora, onda tamo i budi takor!"
I tako je Krona stigao na Zemlju.
A.P. Kezele
-**
*
"Ah!" to sam drugo mogao rei? Kakva zavrzlama! "I zbog toga si...", malo sam zasta
o, "...zbog toga si sada, mi , to jest takor? Tako si postao Mu ika?"
"Aha", kimnuo je glavom Mu ika. "To jest, aha, da, zbog toga sam sada to to jesam,
ali ne, nisam tada postao Mu ika. Jo sam bio Krona kad sam stigao. I to vrlo ljut i
razoaran Krona!"
"Kako to misli ?"
"Pa stigao je u obliku ogromnog takora", ubacio se Gane veselo. "Zar bi ti bio sre
tan s tim?"
Odmahnuo sam glavom. Naravno dane bih. Ali, ne to drugo mi je palo na um. "Kako to
mislite 'ogromnog takora'? Pa, nisi tako velik za takora. Mogao bi proi za obinog,
onog iz kanalizacije..."
Gane i Mu ika su se pogledali, a onda zajedniki prasnuli u smijeh.
"Kad sam rekao 'ogromnog'," strpljivo mi je obja njavao Gane , "mislio sam na stvarn
o ogromnog. Krona je jaaako veliki takor!"
"Aha", potvrdio je Mu ika. "Kad sam Krona, onda sam stvarno jako velik. Hoe vidjeti?"
Gotovo sam kimnuo glavom. Vjerojatno bih to i uinio da me Gane ov panini izraz lica
i mahanje rukama nije zaustavilo. Sreom, jer tko zna to bi se dogodilo da sam po eli
o vidjeti Kronu!
"Velik je poput brda", u urbano je objasnio Gane . "Vei od va ih zgrada i nebodera. Zna ,
Svara je drukiji svijet, a kad je Krona do ao na Zemlju, zadr ao je tamo nje proporcije
. Uglavnom, pretvorio se u takora, ali je bio, pa... nesrazmjerno velik."
"Ah." Ponovno, to se drugo mo e rei? Zamislio sam velikog Kronu kako se odjednom poja
vljuje negdje
Slomljena kljova
usred neke livade, te sluajnim udarcem repa ru i neko veliko drvo. Zatim se probija
kroz umu i nailazi na neko selo. Ups, jedan krov manje... Ljudi tre u panici, dok
ogromni mi tra i ne to za pojesti...
"Ba je tako i bilo", nadovezao se Gane kao da prati moje misli u slikama.
"Bio sam doista ljut u tom trenutku", rekao je Mu ika. "I zbunjen i ljut. to mi je
to trebalo, govorio sam sam sebi. Doi na ovakvo mjesto, u potpuno neprimjerenom o
bliku. Bio sam ljut i na Vamadevu to me u sve to uvalio. Upozorio me na opasnost,
ali tko je mogao predvidjeti da e se moj bijeg izroditi u takvu katastrofu!"
"Ono to na dragi Krona nije tada znao", nadopunio ga je Gane pouno, "jest da je Vamad
eva ipak malo ubla io posljedice Indrinih posljednjih rijei. Shvatio je to e se dogod
iti i apatom dodao jo ne to na svoju kletvu. '...I tamo pronai svoju pravu svrhu i sm
isao ivota', to je rekao Vamadeva u posljednji as, poku avajui spasiti jadnog Kronu od
jo te e sudbine nego ju je imao do sada."
"Da, to ja tada nisam znao," nastavio je Mu ika, "nego sam mislio da sam gotov i d
a me eka u asan ivot dok netko ne smisli nain kako da me se rije i. Neku veliku maku, mo
a ili tako ne to. U meuvremenu sam divljao, terorizirajui ljude, ivotinje, i itav svij
et. A onda..."
"...a onda se umjesto make, pojavio slon, to jest ja!" zavr io je Gane Mu ikinu jadiko
vku.
"To mora da je bio zanimljiv susret!" rekao sam potpuno siguran da sam u pravu.
I bio sam!
No, prije opisa njihovog susreta Gane mije najprije morao objasniti to to znai - va
hana.
Svako bo anstvo, rekao mi je, ima svoje vozilo, svoju vahanu. Vahana je sredstvo n
a kojem bo anstvo
A.P. Kezele
dolazi, ali ona ima svoj vlastiti ivot, a gotovo uvijek i neku posebnu simboliku.
Tako Gane ov otac iva ja e na Nadniju, monom biku koji predstavlja snagu, ali jednako
tako i plodnost. ani (Saturn), primjerice, ja e na gavranu, zloglasnoj ptici za ko
ju se vjeruje da donosi zlo, ali njegov jaha, ani, to zlo mo e pretvoriti u pouku. B
oginja mudrosti, Sarasvati, uvijek se nalazi u blizini labuda na kojem milostivo

dolazi kad je potrebna. Skanda, Gane ov brat, ja e na Parvani, paunu koji jasno uka
zuje na njegovu ta tinu.
Kad zavirite u panteon raznih bo anstava s kojima je Gane blizak, uvijek ete pronai i
vahanu koja je va an i neodvojiv dio njihovog ivota.
"I stoga sam ja", nastavio je Gane , "takoer trebao svoju vahanu. Ali, problem je b
io u tome to nitko nije znao to bi to bilo, a sve posebne ivotinje su bile vi e-manje
zauzete. Trebao nam je znak, dar s neba, ne to to bi jasno ukazivalo daje upravo t
o moja vahana..."
"I stigao sam ja! Izravno s neba!" ubacio se Mu ika smijui se.
"S neba - doslovce!" potvrdio je Gane .
"Ali, nije ti bilo lako...", kimao je glavom Mu ika.
"Nije, doista nije", kroz smijeh je nastavio Gane . "Bio si jedan nezgodan takor, a
trebalo te je dozvati k pameti..."
* * -*Kad se Krona pojavio, Gane je privremeno boravio kod Parashare, budueg oca jvotisha
. To jest, bilo je to jedno od ranijih utjelovljenja tog mudraca. iva i Parvati s
u bili zauzeti jednom od svojih estih ljubavnih rituala. uv i za Kronin dolazak, a u
nemogunosti da prizove ivu, Parashara se po alio Gane u. U svemiru je nastala pukotina
kaosa, a razmjeri uni tavanja su postajali preveliki. Ne to se moralo uiniti.
Slomljena kljova
Mo da to jo nije bio njegov posao, ali Gane je tada bio mlad, pa mu je ukroivanje pob
je njelog takora veliine planine predstavljalo pravi izazov! Isprva gaje malo kopkal
a injenica da se slonovi boje mi eva. No, budui daje on samo imao slonovsku glavu, a
ionako nije bio obian stvor, pristupio je tom problemu na drukiji nain.
Razmi ljao je o namamljivanju u neku "mi olovku", ali nije se mogao sjetiti nieg dovo
ljno velikog da bi Krona stao u takvu stupicu. Zbog toga je iskoristio svoju spos
obnost poveavanja (a tu je morao zadovoljno dodati da mu je pritom dobro poslu ila
Kuberina gozba i sva ona hrana koju je pojeo!) te prerastao Kronu. Meutim, ak ni ta
da ga nije mogao uhvatiti. Krona je bje ao i pri tom radio jo vi e tete nego ranije. St
vari se nisu dobro razvijale i Gane je potra io pomo.
Usprkos tome stoje znao da ne smije prekidati ivu i Parvati, ipak je to uinio u mi
slima. Obratio im se iznutra, molei za pomo. No, umjesto nekog savjeta ili konkret
ne akcije, od roditelja je primio jednu jedinu zraku svjetla. Bila je to duga i
savitljiva zraka koja se prigodno smotala u njegovu ruku. Isprva nije znao to da
s njom uini, a zatim je shvatio: Parvati i iva su mu poslali oru je pomou kojeg e ukro
titi pobje njelog Kronu!
Vratio se k njemu i prona ao ga kako ga lukavo promatra skriven iza nekog brda. U
meuvremenu je potamanio jo nekoliko sela i dva grada. Do lo je vrijeme za osvetu!
Zraka svjetla u Gane ovoj ruci, potekla od njegovog bo anskog oca i majke, reagirala
je na njegove misli. Jednostavno ju je izbacio iz ruke, poput ome ili lasa. I do
ista, poletjela je prema zbunjenom Kroni i omotala mu se oko vrata.
A.P. Kezele
Osim to je sada bio zauzdan, Krona je bio i omamljen zbog toga to je pa a - tako se i
nae zove to mono Gane ovo oru je kojima mo e zauzdati i najsna nije protivnike - svjetlila
toliko jako da nije ni ta drugo vidio. Pa a je zasjenila Sunev sjaj, ali je uinila i
vi e od toga: zasjenila je i Kronine misli, potpuno ih umirila, a Krona je konano pro
na ao trenutak mira i spokoja.
Umjesto da se bori i otima, Krona se potpuno prepustio svojoj sudbini. tovi e, nekak
o je znao da je jedan dio njegovog ivota zavr io, a da sada poinje drugi, mo da mnogo
bolji i va niji od onog stoje ikada zami ljao.
Zbog toga je smireno i pokorno gledao Gane a kako mu prilazi, ne pokazujui ni najma
nju elju za bijegom. tovi e, iako je Gane bio i za njega neobino stvorenje, osjeao je n
azonost snage i mudrosti koju nije nikada do sada osjetio. Mo da je to bio utjecaj
pa e, ali Krona je odjednom shvatio da je prona ao svoju ivotnu zadau.
Prije nego to je Gane mogao bilo to rei, Krona je zavapio: " elim ti slu iti! elim svoj
t posvetiti tebi!"
Pomalo zbunjen, jer je oekivao otpor, Gane je zapitao Kronu: "A kako e mi slu iti? to t
mo e uiniti za mene?"
Sada se Krona na ao na mukama. Isprva je elio rei da e mu pjevati ili tako ne to, ali se
odmah sjetio da je tu sposobnost izgubio te da je vi e nee nikad povratiti. Umjest

o toga je rekao: "Ja u te... nositi! Nosit u te kuda god ti bude po elio. Nema smisla
da stvorenje tvojeg statusa dolazi samo. Bit u tvoje vozilo, tvoja vahana!"
I, kao to sada ve znate, tako je i bilo. Gane je prihvatio Kronu kao svog vjernog po
monika, glasnika i suradnika.
Slomljena kljova
Dodu e, poetak njihove suradnje nije pro ao bez te koa, ali taj dio prie u prepustiti nji
a dvojici...
* * *
"Nije me mogao nositi, jadnik!" kroz smijeh je priao Gane .
"Pa dobro," bunio se Mu ika, "tko bi tebe nosio, pogledaj se koliki si!"
"Nisi ni ti bio mi i, Mu ika moj!"
"A niti ti nisi bio ba sloni, Gane iu!
Zbunjeno sam slu ao kako se dva neobina prijatelja meusobno zadirkuju. U tom su tren
utku bili tako slatki, kao daje iz njih isijavala sama nje nost i ljubav. Ipak, mo
rao sam ih prekinuti pitanjem. "I to ste onda uinili? Kako ste rije ili taj problem?
"
"Pa," odgovorio je Gane , "morao sam ga nauiti vje tini smanjivanja i poveavanja."
"Isprva sam poku avao nemogue", nadovezao se Mu ika. "Poku avao sam postati sve vei i vei
da bih nosio Gane a. Ali, kako sam ja bivao sna niji, tako je on, vragolan jedan, p
ostajao sve te i i te i. Na posljetku sam pokleknuo pod njm i molio za milost jedva
dolazei do daha."
Mogao sam zamisliti taj prizor. "Jadni Mu ika!" rekao sam suosjeajno.
"Ah, nisam tada jo ..." rekao je Mu ika.
"...bio Mu ika", dopunio ga je Gane . "Mu ika je postao kad se nauio smanjiti. Rekao sa
m mu da ja ne mogu postati lak i i da e se ugu iti ako se ne smanji..."
"Nisam mu vjerovao nego sam mislio da u tako jo vi e patiti pod njegovom te inom..." p
riao je Mu ika...
A.P. Kezele
"Ali, kad je konano popustio..." ubacio se Gane , a Mu ika nastavio: "...pretvorio sa
m se u malog mi ia, i izvukao ispod njegovog te kog tijela, koristei nabore ko e i odjee.
Mu ika je uspio tamo gdje Krona nije!"
"Mogao mi je sasvim lijepo pobjei tada", rekao je Gane . "Ne bih uope vidio kuda se
zavukao. Ali, nije. Ostao je i..."
"...postao Mu ika!" zavr io je Mu ika ponosno.
Toga dana mi je taj par stvorenja s onoga svijeta ispriao jo o tome kako je Mu ika i
liti Krona, zavisno od veliine, savr eno svladao vje tinu smanjivanja i poveavanja, tak
o da je u tome nadi ao i samog Gane a. tovi e, to je postala njegova umjetnost, njegova
vje tina kojom zadivljuje sve one koji za nju saznaju, a ponekad ak i svog dragog
Gane a. Mu ika e pronai put kroz najveu prepreku; pobjei e najstra nijem neprijatelju, s
iti se od nevolje, ali i postati ogromni i zastra ujui Krona kad god to situacija bu
de zahtijevala. Pitao sam ga, prije nego je oti ao, da li mu nedostaje njegov ivot
kao gandharve, da li ponekad ezne za glazbom i pjesmom? Mu ika je, ne bez sjete, pr
iznao daje to istina i dajako voli slu ati dobru glazbu kad god za to ima prigodu.
esto zajedno ple u, on i Gane , a ponekad i poduavaju plesu.*
Ali, Mu ika je odluno rekao kako svojim najveim postignuem smatra slu enje Gane u i da se
nijedna pjesma, koju je ikada ispjevao dok je bio Krona u Indrinom raju, ne mo e u
sporediti s ljepotom, skladom i smislom koji osjea kad nosi svoga gospodara u
* Ovo me doista iznenadilo. Poduka u plesu? Ali, kao to ete vidjeti u jednoj od sl
jedeih pria, upravo je to spasilo jednu princezu od smrti! Osim toga, nekoliko Gan
e ovih imena ukazuje na glazbu i ples kao va ne u njegovom ivotu. Tako ga, izmeu ostal
og, zovu Nadapratiti ta - onaj koji voli zvuk (glazbu); Kirti - gospodar glazbe; S
varup - onaj koji voli ljepotu ili Kave a - gospodar pjesnika. U tom svjetlu nije
neobino to mu kao vahana slu i jedan biv i gandharva!
Slomljena kljova
najdalje kutke svemira, kroz mnoge dimenzije i svjetove. To mu vjerujem, punim s
rcem i du om.
Kad su nestali te veeri, dugo sam razmi ljao o svemu to sam uo. Svakojake misli prola
zile su mi umom. Kasnije sam iz drugih izvora saznao da Mu iku esto smatraju simbol
om nekontroliranih elja koje je Gane "ukrotio". Takoer, neka tumaenja govore o tamno
j strani Mu ike koji se - "mno i poput mi eva u tami", ako mu se ne stane na kraj. No,

takva tumaenja su besmislena u svjetlu iste i jednostavne elje za slu enjem koju je
Mu ika pokazao Gane u jo dok je bio Krona. A i u njegovoj elji da mu ivot ima smisao, na
lazim veliku poduku, kao i u injenici da ga je konano spasila oma napravljena od zr
ake svjetla proiza le iz bo anskog izvora. Ima tu jo stvari za porazmisliti, poput Va
madevine dogovorne kletve, Indrinog odbijanja da pusti Kronu i strukture same Sva
re, raja, iz kojeg je Krona elio otii usprkos njegovom nebeskom blje tavilu. Kako tak
vu motivaciju mo emo nazvati niskom ili nepotrebnom? Ne, Mu ika ima svoje mjesto pok
raj Gane a i to mjesto nije negativno, ve savr eno nadopunjava onu tajanstvenu mudros
t koja nepogrje ivo dopire do svaijeg srca im se u igri pojavi Gane !
<3
sa
ednom smo tako do li i do ljubavi. Onako usput, na izgled sluajno. Naravno, mene je
zanimala ljudska ljubav, ali je Gane uspio cijelu priu skrenuti u sasvim drugom s
mjeru. Ve sam otprije uo da ima dvije ene. Znao sam i njihova imena: Buddhi i Siddh
i. U tim starim priama, a oigledno i u ivotima stvorenja koja pripadaju nekim drugi
m dimenzijama postojanja, ljubav i njezini izrazi uvijek su nekako umno eni. Za na
s ljude, barem u ovome asu, ljubav je jednina. Jer ako nije, ini nam se da se neka
ko osipa, da nije toliko vrijedna. Meutim, kao to je to jedan pjesnik lijepo rekao
: ljubav je jedina stvar na ovome svijetu koja se poveava onda kad se dijeli. Iz
nekog, ak i nama ljudima nepoznatog razloga, mi smo to zaboravili pa nam ljubav u
mno ini izgleda neprimjereno, nemoralno, pa ak i pomalo perverzno.
Ali, kao to ete vidjeti, pria je poela, tekla i zavr ila u sasvim drugom ozraju, pa je
pitanje ljubavi, jednine ili mno ine, sasvim zaboravljeno, a u prvi plan je do la vj
ena dvojba oko naina na koji svjesna stvorenja provode svoj ivot. Jesu li u tome sa
mostalna ili nisu? Postoji li slobodna volja ili je sve ve odavno odsanjano i izv
r eno, a mi poput lutaka u kazali tu ple emo po unaprijed predvienoj koreografiji, baha
to sami sebi pripisujui slobodu izbora?
>M A.P. Kezele
Zasigurno ste barem jednom u ivotu razmi ljali o tom pitanju. Vjerojatno je, meutim,
da niste do li do konanog odgovora. Jednako je tako vjerojatno da vam nikada nije
palo na um da ak i bogovi raspravljaju
0 tom istom pitanju, iznosei argumente za obje mogunosti, ba kao to to ine i ljudi.
Evo kako je izgledala jedna takva rasprava. Za razliku od sukoba mi ljenja meu ljud
ima, bogovima su na raspolaganju mnogobrojni naini trenutnog dolaska do istine, ak
i ako nakon toga ne promijene stav od kojeg su krenuli!
I koliko god to izgledalo neobino, upravo je jedna takva rasprava omoguila Gane u da
slu beno osvoji svoje dvije ljubavi, Buddhi i Siddhi.
* * *
Bio je to skup povodom... zapravo nije ni va no kojim povodom, ali dogodilo se da
su se na okupu na li svi junaci starih pria i mitova. Bilo ih je mnogo, ali su za o
vu priu najva niji Parvati i iva, Gane ovi roditelji, te Skanda*, Gane ov brat; Vi nu i nj
egova supruga Lak mi; Brahma sa mudrom Sarasvati i prelijepom Gajatri te bog smrti
Jama i njegov pomonik, pticoliki itragupta.
Vi nu i iva su nekako tradicionalno na suprotnim stranama barem to se tie veine bitnih
filozofskih
1 duhovnih pitanja. To ne znai da je jedan od njih u pravu, a drugi nije. Obino to
samo znai da zastupaju dva razliita gledi ta koja otkrivaju dva razliita lica istine
. Tako je Vi nu ovaj put spomenuo svog oca Narajanu koji je ionako zaslu an na nasta
nak svega
* Skanda mu je samo jedno od imena. Ponekad ga zovu jo i Kartikeja ili Subramanja
. Mogue je da sam na drugim mjestima u knjizi uporabio ta imena.
Slomljena kljova
to postoji. Narajana zapravo sanja na svemir, sanje na neki nain ve odsanjan, a liko
vi u tom snu nipo to nemaju svoju zasebnu autonomiju, pa je stoga pria o slobodnoj
volji samo tlapnja uobra enog ega koji ne razumije svoj izvor.
"Hm, nisam ba siguran u to", suprotstavio se iva tom mi ljenju. "Mislim da ne cijeni
dovoljno vlastitog oca, Narajanu. Ne bi on stvorio lutkarski svemir. Narajana ne
ma veze s odlukama svojih stvorenja. Odnosno ima, ba kao to ima veze s mojom eljom
da zagrizem jabuku..." I rekav i to, ivaje doista zagrizao u jabuku, na iznenaenje m
nogih koji su ga vrlo rijetko vidjeli da bilo to jede.

Parvati mu se umilno nasmije ila i privila uz njega. "Moja ljubav prema ivi nije Na
rajanina", reklaje. "Nije mije on usadio, jer mije on ne mo e ni oduzeti!"
"Ali," umije ala se Lak mi, "kako to zapravo zna ? Moglo bi biti da ti se ini kako ne to e
li i odluuje , a zapravo je i taj proces odluivanja unaprijed usaen u tebe!"
"Hm, hm..." zagunao je Brahma. "Mo daje ijedno i drugo u pitanju. Mo da postoje stvar
i koje je Narajana ve odsanjao, koje se ne mogu promijeniti..."
"...a ima i onih koje nisu takve, ve su ostavljene ljudima i drugim stvorovima da
ih promijene", nadopunila ga je Gajatri, pjevnim tonom, dok joj se mudra Sarasv
ati nasmije ila.*
Ti inu koja je nastala nakon tih rijei prekinuo je Jama. "Samo je jedna stvar sigur
na na ovome svijetu", rekao je. "Sve stoje roeno, mora i umrijeti. Ostalo se mo e i
ne mora dogoditi..."
* Ako se pitate tko su Sarasvati i Gajatri, strpite se do jedne od sljedeih pria.
Tamo ete saznati sve o njima i njihovom odnosu. Za sada je dovoljno rei da su one
Brahmine dru ice.
A.P. Kezele
Naravno, bilo je tu jo izreenih mi ljenja, ali sva se mogu svesti na te tri mogunosti
. Prva ka e da je sve ve unaprijed odreeno; druga da ni ta nije odreeno i da se sve mo e
promijeniti i trea, da ima stvari koje su odreene, kao i onih koje nisu. Rasprava
je bila iva i strastvena. Rijetko je tko mogao ostati ravnodu an prema ovako va nom p
itanju.
Naravno, i Gane je bio ovdje, pa ljivo slu ajui to se govorilo. U to vrijeme on vi e nije
bio tinejd er, ali ne bi se moglo ni rei daje bio potpuno odrastao. Bio je mlad i
- a to je vrlo va no za ovu situaciju -zaljubljen u dvije prekrasne mlade djevojke
. Kao to sam napomenuo u uvodu ove prie, nemojte razbijati glavu s tim kako se mo e
biti zaljubljen u dvije djevojke. Gane mo e, a mo da mo ete i vi, samo si niste dali pr
igodu za tako ne to. U svakom sluaju, osim to je bio zaljubljen, Gane je polako poeo o
stvarivati svoju ivotnu zadau: uvodio je red u svemir. Pitanje predodreenosti i slo
bodne volje mo da nije najhitnije, ali je zasigurno vrlo va no, te postavlja ili ru i
temelje mnogih drugih zakona koji i te kako utjeu na stanje svemira.
Mora se spomenuti da je u ovom sluaju va an initelj bio i Gane ov brat Skanda. Ne toli
ko za rje enje pitanja slobodne volje, koliko za rje enje pitanja ljubavi dotinih dje
vojaka. Pomalo mi je ao to tu priu spominjem usput, u okviru ove, ali tako je nekak
o ispalo, pa onda neka bude.
Naime, Skanda, moan i sna an ratnik, po svemu tjelesno nadmoan Gane u, a osim toga i s
tariji meu njima, takoer se zagledao u Buddhi i Siddhi, sestre blizanke neviene lje
pote i privlanosti. Braa su otvoreno razgovarala o tom problemu, pa su ga ak poku ala
rije iti na klasian nain "jedna meni, jedna tebi". Meutim, usprkos svim na im oekivanji
ma,
Slomljena kljova
sestre su bile te koje su takvo rje enje odbacile kao potpuno neprihvatljivo. Nisu
se eljele razdvajati ni po koju cijenu. Kud ide jedna ide i druga, pa je umjesto
podjele preostalo samo rje enje "jednom dvije, a drugom nijedna".
Skanda i Gane su ve eljeli iznijeti taj problem pred majku i oca, ali do sada za to
nisu imali prigode. Ali, kad se povela rasprava o slobodnoj volji i predodreenos
ti, Gane je uoio prigodu da barem predstavi izabranice svog (i bratovog) srca svoj
im roditeljima. Naime, Buddhi i Siddhi ne samo da su bile prelijepe ve su imale s
posobnost koja do sada nije viena meu ljudima: mogle su sa stopostotnim uinkom pred
viati budunost!
"Postoje dvije sestre, Buddhi i Siddhi," ubacio se Gane , "koje predviaju budunost.
Mo e ih se testirati - one uvijek znaju unaprijed to e netko rei."
"Znaju li?" zapitao je iva sumnjiavo, budui da je takva sposobnost bila potvrda pre
dodreenosti i pobijala njegov stav o slobodnoj volji.
"Koliko sam ja uspio vidjeti, doista to znaju", nastavio je Gane , na izgled nezab
rinut to se nehotice suprotstavio ocu. "Ali, bilo bi zanimljivo to provjeriti. No
siteljice takve sposobnosti mogu pru iti odgovore na va u raspravu."
Cijela se dru ina slo ila s tim da bi takvo to bilo vrlo zanimljivo i... nije pro lo du
go i Buddhi i Siddhi su se na le oi u oi s gomilom bo anstava koja su ih znati eljno pro
matrala.
* *

Na tom je mjestu Gane prekinuo svoju priu i uhvatio se za srce. "Zna , jo i sad se sj
eam kako mi je tada srce lupalo!"
A.P. Kezele
"Bio si oigledno vrlo uzbuen!" rekao sam.
"Uzbuen?! Ma bio sam izvan sebe! Kad su oti li po Buddhi i Siddhi, po alio sam istoga
trenutka to sam to uinio na taj nain. Mogao sam ih pozvati sam i predstaviti majci
i ocu. Ovako..."
"Hm..." nisam znao to bih rekao.
"Riskirao sam, razumije li. Riskirao sam mnogo toga. Jer, moglo seje dogoditi da
se djevojke ne poka u dostojnima rje enja ovoga problema, a to bi znailo da nee biti d
ovoljno cijenjene u dru tvu bogova. Meni to ne bi smetalo, ali status je status, m
i ljenje je mi ljenje. Trebao mi je blagoslov Parvati i ive prije nego se za njih slu b
eno ve em. A nisam znao kako e sve na kraju zavr iti!"
"Pa, da, bacio si ih u vatru. Ali, vidim daje sve bilo u redu. One su postale tv
oje ene."
"Jesu, da, ali moglo je biti drukije..."
"Zar je doista moglo?" upitao sam lukavo se smje ei.
Gane je zaustio ne to rei, a onda je shvatio da se radi o trik pitanju. Zaprijetio m
ije prstom kroz smijeh: "Nemoj moja oru ja isku avati na meni! Vratit e ti se stostru
ko!"
U to nisam sumnjao. Ve mi se vratilo, na emu sam beskrajno zahvalan!
Ipak, morao sam jo ne to pitati, tek toliko da si razjasnim stvari.
"Za to je bio va an blagoslov? Pa, ni Parvati nije dobila blagoslov svoga oca za vje
nanje sa Sivom. Ponekad mora slijediti zov svog srca, bez obzira na sve."
"Naravno", potvrdio je Gane . "Ne bih ja od njih odustao da tada nisu uspjele doka
zati svoju vrijednost. Ali, bilo bi nam mnogo, mnogo te e, zar ne? Slijediti
Slomljena kljova
srce, to da, ali ako se mo e, slijediti ga putem s najmanje prepreka!"
Mudrica je on, taj moj Gane . Pametna mudrica.
* -*- *
Test je bio zami ljen na sljedei nain: jedan od bogova e izgovoriti neku reenicu, po v
lastitoj volji i izboru, a Siddhi e je, prije nego to je izgovorena apnuti itragupti
, Jaminom glasniku, koji je slovio kao najneutralniji svjedok svemu to se dogaa u i
votima ljudi pa i bogova. Nakon to reenica stvarno i bude izgovorena, itragupta e po
svjedoiti da li je ona istovjetna onoj koju je prethodno uo od Siddhi.
Prvi se testiranja prihvatio Vi nu. Izrekao je tri reenice, i sve tri je Siddhi pre
thodno apnula itragupti. Nije pogrije ila ni u jednoj rijei, ni u jednom slovu.
Bogovi su bili zadivljeni dok su, s novo pronaenim po tovanjem, promatrali dvije se
stre koje su im se dra esno smje kale. Vi nu je radosno govorio kako je sada oigledno d
aje on bio u pravu! Djevojke na neki nain, ak i njemu nepoznat, od Narajane dobiva
ju informaciju o razvoju sna koji mi zovemo na a stvarnost. I stoga, eto, znaju un
aprijed to e netko izgovoriti.
Gane je bio ponosan na njih. Srce mu se malo smirilo, ali gaje brinuo izgled lica
njegova oca. iva nije bio tako uvjeren u njihovu sposobnost. "Ne ka em da ste u do
govoru, ali mo da djevojke samo itaju misli. Dopustite meni da poku am."
ivinu reenicu "nije mogue znati unaprijed to e rei bog iva jer je on slobodan od bilo
akve vezanosti", Siddhi je bez previ e razmi ljanja apnula itragupti, a ovaj je potvrd
io daje reenica ispravna i bez pogrje ke unaprijed predviena!
A.P. Kezele
Vi nuov tabor je poeo klicati, slavei Buddhi i Siddhi kao najvei dokaz veliine Narajan
e, vjenog snivaa koji upravlja ivotima svega to postoji. Ali, njihovu je buku prekin
ula Parvati.
"Stanite, stanite. Za sve postoje obja njenja. Evo izazova za na e proroice. Neka gla
sno ka u to e moj suprug iva sljedee rei, tako da ih svi uju!"
Gane u je srce povenulo. Ah, majko, pomislio je, zar ti sve mora znati! Ali, uzalud
je brinuo za svoje ljubavi. One su bile spremne na sve i toga su dana podnijele
sve testove kojima su bile izlo ene. Izmeu ostalog, to su uinile za njega i njihovu
meusobnu ljubav, kako su mu kasnije, mazei ga, priznale.
Parvatin je prijedlog najprije nai ao na neodobravanje. "Za to da uju svi?" pitala je
Lak mi. "Zar ne vjeruje itragupti?"

"Nije stvar u vjerovanju itragupti", ubacila se sada Sarasvati. "Razumijem to Parv

ati eli rei. Ako je sve unaprijed predodreeno, onda je svejedno da li to zna samo it
ragupta ili svi mi."
Vi nu je malo o tome razmi ljao, a zatim pristao. "U redu", rekao je. "Ako je predod
reeno, predodreeno je. Neka svoje proroanstvo ka u glasno i pred svima."
Buddhi i Siddhi sada su pribli ile glave jedna drugoj, oigledno se dogovarajui oko n
eega. Sve su oi bile uprte u njih kad je Buddhi progovorila. "U redu, ako tako elit
e, tako e i biti. Ali, prije toga emo ipak ne to apnu ti itragupti."
Nitko nije vidio nikakav razlog da se taj uvjet ne ispuni, pa je iva eljno oekivao
proroanstvo o njegovoj sljedeoj reenici. Vrlo je brzo shvatio na to Parvati cilja i
jedva je ekao da opovrgne Vi nu ovu teoriju.
Siddhi je pri la itragupti i ne to mu podu e aptala na uho, a zatim je nakon nekoliko tr
enutaka dramatine
Slomljena kljova
ti ine objavila proroanstvo o buduoj ivinoj reenici: "Slobodna volja je zakon koji upr
avlja svemirom i to je poklon stvoritelja svim svjesnim stvorenjima - tu e reenicu
izrei bo anski iva."
uv i to je Siddhi izgovorila, iva je duboko uzdahnuo, a usne su mu se razvukle u obe en
jaki smije ak. I on je priekao trenutak, dajui do znanja svima daje svjestan dramatino
sti situacije.
Gane se uhvatio za glavu. Ah, kako e se njegove Buddhi i Siddhi iz toga sad izvui?
Jasno je to e se dogoditi: nema anse da iva sad izgovori ba to!
A iva je, uz slavodobitan smije ak, rekao: "Ne postoji ljep a, pametnija i mudrija dr
u ica od moje voljene Parvati, koja tako dobro poznaje sve zakone svemira!"
I dok se iz Vi nuovog tabora zauo uzdah razoaranja, ivine pristalice su kliktale od v
eselja. Za samog Vi nua to je bilo malo previ e, pa se najprije smrknuo, a onda razl
jutio. "Tu ne to nije kako valja", povikao je ustajui. "Ove djevojke oigledno nisu u
kontaktu s Narajanom. Da jesu, ovo se ne bi dogodilo! Varalice i la lj ivice!"
* * *
"E, tu su mi stvarno klecala koljena", uvjeravao me Gane . "Vi nu se stvarno razljut
io i posegnuo za svojom ubojitom akrom. Kunem se, elio ih je ubiti na licu mjesta!
Ve je dr ao akru u ruci, a ja sam bio spreman baciti se izmeu njega i djevojaka. Sup
rotstavio bih mu se, asna rije. Ali, ne znam da li bih ih uspio spasiti. Bilo me d
oista strah. Da ih je ubio... Pa, svemir bi izgledao sasvim drukije. Istina, moj
bi ih bo anski otac mo da mogao o ivjeti, ali za to bi trebao imati dobre razloge. Ja
sam jo bio mlad i ni
A.P. Kezele
izdaleka nisam imao takvu mo uvjeravanja kao to imam sada. Nisam siguran da bi ih
mogao spasiti."
"Ali, to se nije dogodilo, zar ne?"
"Ne, sreom se nije dogodilo. Prije nego je Vi nu stigao zamahnuti, Jama, bog smrti,
mu je zaustavio ruku. Pri ao mu je br e od ikog drugog i ne to apnuo na uho. Vi nu se od
jednom umirio i poeo se smijati!"
Sada je mene osvijetlila zraka svjetla: "Znam to se dogodilo! Siddhije itragupti p
rije ivinog testa apnula sve tono tako kako se dogodilo! I svoju prvu reenicu, ali i
ivinu namjernu promjenu, zar ne? Djevojke su ipak znale sve unaprijed i to su re
kle itragupti, a Jama je znao sve to je znao itragupta i...!"
Gane je kimao glavom smije ei se. "Da, tono tako se dogodilo. tovi e, itragupta je potvr
io da su djevojke predvidjele sve do u detalje, ukljuujui i Vi nu ovu reakciju. Nevj
erovatne su, zar ne?"
"Da, doista nevjerojatne...", potvrdio sam, ali sam se istodobno i namr tio.
"Stoje?" uptao me Gane .
"Ali, ali... zar je tome ba tako? Zar nije..." zvuio sam zbunjeno. I vi biste bili
, vjerujte mi, da ste pola ivota proveli poduavajui ljude u vrijednost i postojanje
slobodne volje, a sad odjednom uli prekrasnu priu koja to opovrgava i to iz ustij
u svog vlastitog uitelja od kojeg ste to nauili!
"Zar nije... to?" Gane se pravio lud iako je dobro znao to me mui.
Budui da nisam odgovorio i dalje lomei glavu na nemoguem pitanju, Gane se smilovao.
"Priekaj malo", rekao je. "Ba kao to ni prvi zakljuak nije bio ispravan jer je dones
en na osnovi nepotpunih podataka, jednako je tako i s ovim drugim zakljukom. Stva

rnost je slojevita, kako su to toga dana zorno pokazale bogovima moje drage Budd
hi i Siddhi..."
Slomljena kljova
*
*
I dok su Vi nu i ostali slavili estitajui sami sebi i govorei svima kako su djevojke
sve znale i kako je svemir ipak predodreen, Brahma je mudro zatra io ti inu.
"Mislim da opet brzate", rekao je mudro. "Ima tu vi e od onog to se na prvi pogled i
ni. Meni se ini da se ne radi o jednostavnoj podjeli predodreeno/slobodno..."
"Tako je", ubacila se Sarasvati, jedna od njegovih dru ica. "Vjerujem da su nam Bu
ddhi i Siddhi danas pokazale ne to vrlo vrijedno, ali da mi to jo uvijek ne razumij
emo u potpunosti. Takoer vjerujem da e nam one same objasniti u emu je stvar. Jer,
onaj tko posjeduje takvu vje tinu, mora je znati i objasniti, zar ne?"
Na neki nain, bio je to izazov postavljen pred djevojke, ali je istovremeno bila
i zamolba za obja njenjem. Ne dogaa se svaki dan da Sarasvati, boginja mudrosti i z
nanja, u ime svih bogova, zamoli nekog za poduku. A Buddhi i Siddhi su do ivjele t
u ast! Ne treba ni spominjati da se Gane ov rizik mnogostruko isplatio. Ni u svojim
najluim snovima nije zami ljao da e nazoiti takvom prizoru. Njegove ljubavi poduavale
su bogove! Tko e se nakon toga usuditi rei da nisu dostojne partnerstva s bo anskim
sinom!
"Evo kako stoji stvar sa slobodnom voljom i predodreenim svemirom", poela je Buddh
i obraajui se svima. "Postoje obrasci u Narajaninom snu, kao to govori po tovani Vi nu.
On je sasvim u pravu u svezi toga."
Vi nu je zadovoljno kimao glavom, uv i pohvalu svom stajali tu.
"Ali," nastavila je Buddhi, "ti su obrasci slo eni. Toliko slo eni da postaju svjesn
i svog vlastitog postojanja."
A.P. Kezele
Na to su i Buddhi i Siddhi znaajnim pogledom pre le preko okupljenih. Nije meu njima
bilo nikog tko nije shvatio da govore upravo o njima, o bogovima, zakonima prir
ode, toliko slo enim da posjeduju svoju vlastitu osobnost i svjesnost o sebi i dru
gima.
"Evo kako zapravo stoje stvari", rekla je sada Siddhi. "Ako nema buddhi, obrasci
preuzimaju stvar u svoje ruke. Kad se ovjek probudi, on dobiva siddhi' i postaje
sposoban djelovati po svojoj volji. Neprobueni ovjek nema tu sposobnost."
Siddhi se sada okrenula prema ivi: "Tek kada je iva saznao to e navodno rei, on je to
mogao izmijeniti. Da bi to mogao, najprije je morao dobiti buddhi..."
"...a tek nakon toga siddhi." dovr ila je reenicu Buddhi.
"Siddhi, sposobnost, ne pripada onome tko nije budan", nastavila je Buddhi. "Ona
j koji spava je poput lista u vodi, no en bujicom do neizbje nog cilja. Malo to takav
mo e uiniti nesvjestan onog to ga nosi, nesvjestan pitanja i odgovora, nesvjestan n
iega osim onoga to se trenutno nalazi u njegovom umu."
"U trenutku buenja," preuzela je poduku Siddhi, "a to je dobivanje znanja, poinje
sposobnost djelovanja. Meutim, postoje i dublji obrasci koji tada preuzimaju stva
r u svoje ruke. ovjek misli da je slobodan, ali zapravo je njegova sloboda ogranie
na. Zato je bilo mogue predvidjeti to e iva uiniti kad sazna na e 'predvianje'. On je z
pravo dobio malu buddhi, malo buenje. A ono je ogranieno u svojoj naravi."
Svi bogovi su utjeli i razmi ljali o nevjerojatno mudrim rijeima koje su izrekle ove
dvije djevojke. Gane je, naravno, pucao od ponosa! I upravo je on
* Ako ve negdje nisam napomenuo, rije buddhi znai budan, a rije siddhi sposoban. To
jest, sada znate odakle naslov ovoj prii - "Budna i Sposobna"!
Slomljena kljova
bio taj koji je prekinuo ti inu pitanjem koje je bilo va no za sve: "Ima li konanog b
uenja, o po tovane? Postoji li mogunost da netko uini ne to to ni vi ne mo ete predvidjet
; netko tko je potpuno slobodan?"
Buddhi i Siddhi su se okrenule prema Gane u i nasmijale se zavodljivo. Bio je to,
bez ikakve sumnje, smije ak pozivanja, koji nije promaknuo Parvati, Gane ovoj majci.
Ali, odgovor je bio u kontrastu s onim to su govorila njihova tijela, posebice oi
. "Postoji takvo buenje, o moni Gane u. Onaj koji nas posjeduje, posjeduje tu slobod
u i tada nitko ne upravlja njegovim djelatnostima. ak ni uzvi eni Narajana vi e ne up
ravlja tim dijelom svog vlastitog sna."
* * *

"I to je bilo to", rekao je Gane . "Ako sam imalo sumnjao do tada, u tom trenutku
sam znao da one pripadaju meni! Znao sam i gotovo!"
A zatim je krenuo ispriati mi priu o tome kako je na posljetku rije io sukob sa Skan
dom. Jer, naravno, i Skanda je bio tamo. Mo da nije sve razumio to je bilo reeno, al
i i on je zadivljeno promatrao dvije prekrasne ljepotice koje poduavaju bogove is
tini o zakonima svemira. Ni on nije mogao odoljeti njihovoj privlanosti.
Nakon toga to se dogodilo, ni Parvati ni iva nisu imali nikakvog prigovora da Budd
hi i Siddhi postanu ene jednog njihovog sina. I sad, kao to sam ve napisao, pomalo
mi je ao to taj dio prie spominjem usput, ali eto, Gane je nadmudrio svog brata na s
ebi svojstven nain. Parvati i iva su mudro prepustili sinovima da sami odlue, a Ska
nda je odmah, u svom stilu, predlo io natjecanje. Gane je lukavo pristao, predla ui da
to bude trka oko svijeta. Skanda je bio uvjeren da e, moan i sna an kakav je ve bio,
bez
A.P. Kezele
muke pobijediti nezgrapnog Gane a. Ali, jo dok je on zamicao za prvo brdo, Gane se m
irno otputio do majke i oca, obi ao oko njih - jer oni jesu svijet - i proglasio s
e pobjednikom! Ni iva ni Parvati, kao ni Buddhi ni Siddhi, nisu imali nikakvih pr
imjedaba na Gane ovu pobjedu, pa je Skanda, usprkos rekordu postignutom u dugom i
brzom tranju, danima kasnio na bratovo vjenanje.
I dok mije Gane priao tu dogodov tinu, koju mije, uzgred reeno, ve jednom ispriao, ja s
am razmi ljao o Buddhi i Siddhi. Bo e moj i Boginjo, koliko lije opet simbolike u to
j prii! Ako se samo vratim natrag na pitanje ljubavi, odjednom se ne to to gotovo iz
gleda kao bo anska izopaenost i neumjerenost - to s dvije djevojke i zaljubljenosti
u njih - pretvorilo u najveu mudrost svih vremena! Naravno da ne mo e djelovati ako
nisi budan! Naravno da ne mo e biti budan ako ne djeluje ! Znati ne to o Narajaninom s
nu i to mi radimo u njemu dio je Buddhine zadae. Zatim na pozornicu dolazi Siddhi
- mudro djelovanje na osnovi toga znanja. Ah!
Mislei o tome, promatrao sam Gane a koji mi je upravo priao kako je napravio krug ok
o svojih roditelja ive i Parvati, prelazei tako cijeli svijet, dok je njegov sna an
ali ne toliko mudar brat Skanda doslovce jurio preko mora i planina, samo da bi
zakasnio na bratovo vjenanje s dvije ljepotice! Ah, kakav sretnik!
Meutim, Gane je primijetio da ga ba ne slu am, pa je zastao, ili je mo da "uo" moje misl
i to ne bi bilo prvi put. "Slu aj ti," rekao je polu aljivo, "ja ti ovdje priam prie za
koje bi drugi mnogo dali, a ti ne pazi , ha?"
Ra irio sam dlanove prema njemu i lagano se naklonio. "Ispriavam se, samo sam ti se
divio..."
Slomljena kljova
Osjetio sam njegov prodorni pogled na sebi. Trajao je nekoliko sekundi, a onda j
e rekao: "No dobro, samo da ti jedna stvar bude jasna. Cijela ta pria s mojim vje
nanjem s Buddhi i Siddhi je bila drama. Obljubio sam ih mnogo ranije. Bile su moj
e prije nego to smo jedno drugom - hm, i treem - ponudili svoje zavjete."
Nisam ga odmah shvatio. Tek nakon nekog vremena mije sinulo da on nije govorio o
nekoj vrsti pronevjere tradicije. Nije elio rei da ih je osramotio vodei ljubav s
njima prije slu benog braka, niti se hvalio svojom mu ko u i neodoljivim armom. Na svoju
sramotu, moram priznati da sam upravo to pomislio kad sam uo reenicu koju je izgo
vorio. Ali, opet me posramio! On je zapravo elio rei da su Buddhi i Siddhi njemu p
ripadale oduvijek. Rodio se s njima - to je njegova bit, njegovo srce. Budno i s
posobno za sve, to god se mo e po eljeti ili pomisliti.
Gane . Budan i sposoban.
011 / ora li se volja bogova uvijek ispuniti?" c/ I V/Ni sam ne znam za to sam pos
tavio to pitanje, ali eto, jesam. Bilo je to negdje nakon prie o Buddhi i Siddhi,
pa sam vjerojatno podsvjesno razmi ljao o slobodnoj volji i predodreenosti - ako m
i to mo e poslu iti kao opravdanje. Iz Gane ovog pogleda sam shvatio da slijedi jo jedn
a pouka na njegov nain. No, prije toga me morao malo "okrenuti" oko moje gluposti
.
"A to ti misli , mora li se?" upitao je jo malo suziv i oi.
"Pa..." zaustio sam, ali me on odmah prekinuo.
"Eh, da te sad uju moje Buddhi i Siddhi! Mislim da bi se uhvatile za glavu!"
Oigledno, ve je i kolebanje s moje strane bilo dovoljno za u asavanje nad mojim nezn
anjem!

Mo da me to ponukalo da razmi lj am bistrij e, a mo da sam samo jo vi e potonuo u maglu n

erazumijevanja. Ali, odjednom sam pomislio da razumijem zastoje tako reagirao i
za to sam zapravo pitao nepotrebno pitanje. Pa, ispriao mi je o svojim enama, o prob
uenju i djelovanju, o obrascima i uvjetovanju. to je "bo ja volja" ako ne ti obrasci
? Mogao sam i sam zakljuiti da je odgovor "ne". Ako ima slobodne volje, onda se v
olja bogova ne mora uvijek ispuniti, jer postoje stvari koje su izvan njihovog d
osega.
r
A.P. Kezele
I taman sam htio izrei svoje mudrolije, kad me Gane preduhitrio.
"Nemoj niti poku avati to izgovoriti", rekao je. "Zasigurno e pogrije iti. Bolje da te
spasim sramote. Dakle, DA, dragi moj uenice, volja bogova se uvijek mora izvr iti!
"
Paf.
I sad je pokuljalo iz mene: "Kako? Pa to je onda sa slobodnom voljom? Kako u biti
slobodan ako moram izvr avati neiju tuu volju? ak i ako se radi o obrascima, kako izii
iz njih ako ih moram po tovati?"
"Snai se, prijatelju", nasmijao se Gane . Oigledno, stvari su ponovno iskliznule iz
poznatog tijeka. Gane je pre ao u aljivo raspolo enje i sve to sad mogu oekivati je zvrk
za zvrkom, zamka iza stupice. Ipak, kao i uvijek, nasjeo sam...
"Da se snaem? Kako?"
"Mora nai dvije ene..." rekao je tako smireno i ozbiljno da sam za trenutak razmatr
ao da li bi doslovno izvr avanje takvog naputka doista bilo rje enje problema bo je vo
lje. Nakon nekoliko sekundi zatresao sam glavom. "Molim?"
"Dvije ene, kao ja", nije se dao smesti Gane .
Treba li rei da sam bio zbunjen? Vjerojatno ne. Ali, osim toga bio sam pomalo i r
azdra en. Za to me stalno zadirkuje?
"Ni ta te ne razumijem!" rekao sam malo povi enim glasom. "Kakve sad imaju veze dvij
e e..."
"Buddhi i Siddhi, tupane!" prekinuo me Gane jednako o tro. "Mora biti budan i sposob
an, ti pospani nesposobnjakoviu! to si mislio da ti preporuujem da pobjegne u zagrlj
aj dvjema apsarama i da tamo provede vjenost skrivajui se od vlastitog ivota?!
Slomljena kljova
Hajde, probudi se..."
Ostao sam otvorenih usta. Nije ovo bilo prvi put da vie na mene. Ako ste mislili
da je uvijek blag i pristojan, onda o Gane u pojma nemate. I te kako je osoran i j
eziav, kad god je to potrebno. Moram priznati, meutim, da sam, gledajui unatrag, uv
ijek zakljuio kako je svaka o tra rije ili postupak s njegove strane bio opravdan i
smislen. Uvijek mije pomogao da bolje i dublje shvatim istine koje mije otkrivao
.
U tom trenutku, meutim, nisam znao to da ka em. Bio je u pravu, kao i uvijek. Mogao
sam se ja truditi koliko hou, ali on bi me uvijek iznenaivao i hvatao na "lijevoj
nozi", kako se ka e. Znai, imao je nos, uhm, surlu, za moje slabosti.
"Dobro, shvaam", rekao sam pomirljivo prihvaajui kritiku. "Mislim da shvaam. Iako, t
e ko je biti budan i snala ljiv kad su bogovi u pitanju..."
Gane je zaklimao glavom. "Tu si u pravu. Ali, ako si mislio daje tebi te ko, prevar
io si se. to bi tek rekao da si se na ao na mjestu Anasuve, najbolje kuharice i arob
nice u ovom svemiru. I ire, zapravo..."
Anasuva? Kuharica i arobnica? Uh, ovo miri e na jo jednu dobru priu, zar ne?
I bila je! Odlina!
Pustit u Gane a daje ispria izravno vama...
* * *
Slavni trojac Brahma, Vi nu i iva ponekad se zabavljaju dolazei meu ljude, prouavajui n
jihov nain ivota, duhovni napredak i stanje svijesti. Njihovi izleti nisu esti jer
uglavnom koriste druge naine dobivanja obavijesti. Imaju oni svoje glasnike koji
im rado donose vijesti iz raznih kutaka svemira. Takoer, za njihove bo anske sposob
nosti nije nikakav problem
A.P. Kezele
vidjeti bilo koga bilo gdje ili barem uti rijei koje izgovaramo, a to se toga tie i
misli koje mislimo.*

Postoje trenuci kad, usprkos svim svojim sposobnostima i mogunostima koje su im n

a raspolaganju, bogovi osobno dou provjeriti neko mjesto ili neku osobu. Mo ete o t
ome razmi ljati kao o nekoj vrsti ispita zrelosti. Ako, nekako, uju za vas i va a dje
la, mo da e odluiti provjeriti na licu mjesta jeste li doista takvi kakav vas glas b
ije. Nemojte napraviti pogrje ku pa pod "glasom" podrazumijevati prie koje ljudi o
vama priaju. Prije e se raditi o priama koje bogovi o vama priaju, a one uope ne mora
ju biti izgovorene. Razumijete li?
Ne? Nije va no, pria o Anasuvi nee biti manje vrijedna ako ne razumijete tono za to su
Brahma, Vi nu i iva te veeri zajedno pokucali na njezina vrata. Recimo, tek toliko d
a odr imo tijek prie na okupu, da su eljeli vidjeti hoe li ih Anasuva prepoznati. I d
odajmo da su, recimo, eljeli vidjeti kako e se Anasuva snai s nemoguim zahtjevom koj
i e pred nju postaviti.
Dakle, Anasuva je poznata sveenica kulinarstva! Neki je zovu arobnicom jer se, nar
avno, bavi i biljkama moi, lijekovima i drugim pripravcima koji vam mogu smutiti
svijest, ali je mogu i pro iriti. Obrok pripremljen njezinom rukom mogao bi vas za
sititi, ali bi mogao uiniti mnogo vi e od toga. Primjerice, mogao bi vas iscijeliti
, ali i ubiti, ve prema potrebi i namjeri.
* Ako smijem dodati - ovjeka bi mogla zbuniti i zapanjiti takva sposobnost - vidj
eti i uti sve to se dogaa bilo gdje u svemiru. Kad sam jednom drugom prigodom Gane a
upitao kako se bogovi nose s takvim sposobnostima, znate li to mije odgovorio? Pi
tao me kako seja nosim s televizijom? Naravno, bilo bi glupo pretpostaviti da su
bo anstva bombardirana svim moguim obavijestima iz svih dijelova svemira. Sve je t
o pitanje pozornosti - ukljue se na mjesto i u vrijeme koje odaberu. Zato su im i
potrebni glasnici - da im usmjere pozornost na va ne dogaaje. No, mi ljudi ponekad
razmi ljamo pojednostavljeno, a ponekad previ e slo eno, pa bogovima pridodajemo i on
o to bi ak i njih zbunilo. Poput, primjerice, previ e informacija odjednom.
Slomljena kljova
U svakom sluaju, Anasuva je mona ena kojoj mnogi dolaze po pomo, ali je se mnogi i p
la e.
Mo koncentrirana na jednom mjestu privlai pozornost, a bogovi znaju kako to izgled
a - pa i oni sami su koncentrirana mo! Nadzor nad tom moi dio je njihovog ivota i o
sobnosti. Uglavnom se s tim dobro nose i rijetko je zlorabe. Ali, pitanje je to A
nasuva ini s tim? Ima li ona dovoljno mudrosti da barata svojim znanjem i sposobn
ostima kako valja?
Vidite, mo da je to razlog za to se bo anski trojac pojavio na vratima mone arobnice, a
mo da su do li provjeriti raste li njezina mo preko mjere, pa e ugroziti i njih same?
U prvom sluaju, njihova motivacija bi bila plemenita i za titnika. U drugom, pa i bo
govi su ponekad zavidni jedno drugom i mo da je to sluaj i sada, kada svijest jedne
ene poinje svijetliti sjajem jednakim njihovom.
Ali, kao to smo rekli, za priu nije va no za to su bogovi do li, ali je va no to je Anasuv
uinila. Ponajprije, kad je te usamljene veeri zaula kucanje na svojim vratima, zap
itala se tko bi to mogao biti? Nije nikoga oekivala tako kasno, a vani je bilo pr
ohladno i ki ovito vrijeme. Otvorila je vrata ni ne pitajui tko je.
Jo uvijek dr ei kutlau u rukama - jer, upravo je pripremala jednu posebno naruenu juhu
za sutra nju gozbu kod lokalnog bogata a - Anasuva je pred sobom ugledala tri odrpa
na prosjaka. Bili su oigledno promrzli i pokisli do ko e.
"Ah", rekla je Anasuva i pustila ih unutra.
Nisu joj trebali ni ta ni govoriti. Biti vani na ovakvom vremenu te ko je ak i za lju
de navikle na ivot na ulici. Bez rijei im je pokazala neka sjednu pokraj vatre, a
preru eni bogovi su je zahvalno poslu ali.
Eh, sad, prvo je pitanje bilo da li e Anasuva prepoznati bo ansku osobu kad se pred
njom pojavi u
A.P. Kezele
tjelesnom obliku? Netko moan i osvije ten to bi morao znati. Ali, Anasuva nije uinil
a ni ta ime bi im to dala do znanja. Primila ih je u svoju kuu, to je bilo u redu. A
li, mo da je samo bila dobra srca pa bi to napravila za svakog prosjaka?
Brahma, Vi nu i iva sjede pokraj vatre i griju svoja stvarno promrzla tijela te raz
govaraju o Anasuvi. Obratite pozornost, oni razgovaraju u mislima, tako da ih An
asuva ne mo e uti. Osim, ako...
" to mislite?" progovara Brahma trljajui ruke u smjeru vatre.

"Za sada ni ta ne mislim", odgovara Vi nu uzaludno se poku avajui zagrijati. "Nezgodno

je ovo, jako nezgodno. Ve sam nekoliko puta rekao da neu vi e izvoditi ovakve stvari
. Kad uzme tijelo poput ovoga, mora trpjeti i njegove slabosti. Hladno mije!"
"Hajde, ne budi tako mekan", prekorava ga iva. Na njemu se vidi da ga hladnoa i ki a
uope ne smetaju, iako mu je kosa potpuno mokra. "To je samo zrnce iskustva mater
ijalnosti. Dobro e ti doi."
Brahma ih obadvojicu prijekorno gleda. "Prestanite, vas dvojica. Stalno se oko n
eega sukobljavate. To sad nije va no. to mislite? Da li nas je prepoznala? Da li zna
tko smo?"
Vi nu i iva slije u ramenima.
"Mislim da nije", ka e Vi nu.
"Mislim daje", ka e iva.
"Ah." Brahma preokree oima.
Za to vrijeme Anasuva u kuhinji dovr ava juhu dodajui posebne zaine. Jo uvijek ne zna
mo o emu misli na a kulinarska sveenica. Za to je zapravo pustila prosjake unutra? Nij
e to morala uiniti. Ni jedan moralni zakon je na to nije obvezivao. A opet,
Slomljena kljova
postoji jedna legenda o tome da se bogovi u obliju prosjaka ili drugih potrebitih
ljudi mogu pojaviti na vratima u bilo kom trenutku. Ako ih ugosti , ka e ta legenda
, slijedi ti bo anska nagrada. Mo e li biti da Anasuva jednostavno vjeruje starim pr
iama, pa za svaki sluaj, zlu ne trebalo...?
No, sasvim je mogue da takve i sline legende izmi ljaju sami prosjaci iz istog korist
oljublja. Da poznajete Anasuvu bolje nego to je mo ete poznavati na osnovi ove krat
ke prie, vjerojatno biste se priklonili ovom posljednjem zakljuku. Te ko da bi Anasu
va ugo avala nekog imajui na umu bilo kakvu nagradu. No, jo ostaje da se vidi za to je
to uinila i to e s njima dalje?
Zavr iv i posao oko juhe i ostaviv i je da se lagano krka u velikom kotlu, Anasuva se v
raa do trojice prido lica. Odmjerava ih pogledom, kao da ne to odluuje, a zatim pita:
" elite li ne to pojesti? Mislim da bi vam okrijepa dobro do la."
"Ah, ponudila nam je hranu!" uskliknuo je Brahma u mislima. "Vjerojatno nas je p
repoznala!"
"Hm, ne znam", mrmlja Vi nu sebi u bradu, to jest bilo bi u bradu da stvarno govor
i. Ovako samo mislima izra ava svoje nezadovoljstvo situacijom u kojoj se na ao. "Ha
jde da je stvarno testiramo. iva, izmisli ne to!"
"Ja?" iznenaeno e iva. "Mogli smo se prethodno dogovoriti to emo napraviti. Hm, Brahm
a, to ti misli ?"
"Ne znam", odgovara Brahma. "Mogli bismo tra iti za jelo ne to to nam ne mo e dati, pa
da vidimo to e..."
iva odmahuje glavom. "Zna daje vje ta arobnica. Izmislit e bilo to. Stvoriti, ako je po
trebno. Mislim da takav zahtjev nee biti dovoljan..."
A.P. Kezele
"Sla em se", odjednom progovara Vi nu, a iva i Brahma se zabulje u njega zbunjeni ne
toliko injenicom daje ne to rekao, ve ovim "sla em se". Znate ve, kad se Vi nu sla e sa Si
om, mora da se radi o neemu vrlo, vrlo posebnom!
" to je?" pita ih Vi nu jo uvijek mrzovoljan. "Zar se ne mogu jednom slo iti s onim to iv
a ka e? Sla em se, nee biti dovoljno zatra iti posebnu hranu. Mora biti ne to drugo, ne to
stvarno... drukije..."
Zapazite, molim vas, da se cijeli ovaj razgovor odvija u potpunoj ti ini, tijekom
jedne jedine sekunde nakon to je Anasuva izgovorila posljednju rije svoje ponude o
krijepe trojici prosjaka. Dakle, ni jedno ljudsko bie uobiajenih sposobnosti ne bi
primijetilo ni ta posebno. Sve to se izvana vidjelo je da su trojica odrpanaca pod
igla pogled prema njoj. A zatim je jedan od njih, onaj koji je izgledao najvr i i na
jmanje zabrinut zbog ki e i hladnoe, progovorio...
Prije nego saznate to je iva rekao - jer, da, naravno, to je bio iva - morate znati
da su tijekom jo jedne, ljudima sasvim neprimjetne sekunde, trojica bogova malo
raspravljala o ivinoj zamisli. Bilo je nekih primjedaba na nju, ali na posljetku
su se slo ili tako da se s punim pravom mo e smatrati daje ivina molba potekla od sva
tri bo anstva istodobno.
"Zahvaljujemo ti na gostoprimstvu, dobra i plemenita eno", rekao je iva. "Smjestil
a si nas pokraj vatre, na toplo i suho, na emu smo ti zahvalni. Sada nam nudi hran

u, to svjedoi o tvojoj dobroj i dare ljivoj naravi."

Anasuva je podigla jednu obrvu slu ajui tu kienu zahvalu. Da li je u tom trenutku ne t
o posumljala? Ako jest nije ni ta rekla, samo je slu ala.
Slomljena kljova
A ivaje nastavio: "Meutim, ne mo emo prihvatiti tvoju hranu bez odreenih uvjeta."
Sada se ona podignuta Anasuvina obrva podigla jo i vi e. Ali, ni na to nije ni ta rek
la.
"Jedini nain da prihvatimo to nam nudi , po tovana, je da nas poslu i potpuno gola." iva
e njihov zahtjev izrekao mirno, gledajui Anasuvu u oi, kao da tra i malo soli ili ko
mad kruha.
I sad, protjee jo jedna sekunda u kojoj se Anasuvina obrva polako spu ta. Oi joj, meut
im, ne odaju nikakvu posebnu reakciju, ba kao ni crte lica. Nije poela vikati na n
jih, niti se ukoila, niti na bilo koji nain pokazala da su je uvrijedili ili iznen
adili. Tijekom te jedne sekunde bogovi u urbano razgovaraju u mislima.
"Zanimljivo", ka e Brahma. "Nije uope reagirala. Kakva kontrola!"
"Mo da joj je to uobiajeno", dodaje Vi nu, malo manje mrzovoljno, mo da zbog toga jer g
aje konano zainteresirala situacija s Anasuvom.
"Ma daj", ka e Brahma. " to misli koliko joj ljudi dolazi s ovakvim zahtjevima?"
"Ti ina, vas dvojica", smiruje ih iva. "Mo da nas je upravo sada prepoznala. Sad emo v
idjeti to e uiniti..."
Anasuva polako podi e desnu ruku k licu i dodiruje bradu. Na trenutak izgleda kao
da razmi lja. Sekunda, dvije... tako kratko u ljudskom svijetu, ali sasvim dovoljn
o da napetost meu bo anskom trojicom poraste!
"Ha, to emo uiniti ako nas poslu a?" pita Brahma.
A.P. Kezele
"Ako nas je prepoznala, upravo to e uiniti", ka e Vi nu. " elja bogova se ne odbija!"
"Ako nas nije prepoznala," ka e iva, "vjerojatno e nas istjerati metlom van..."
"A to ako nas nije prepoznala i poslu a nas?" pita Brahma.
"Ma nee," odgovara iva, "to ne bi uinila. Zapravo... mislim da..."
" to? to misli ?" znati eljan je Brahma koji oito ima povjerenja u ivu u ovoj situaciji.
"Ma ni ta" odgovara iva. "Pitam se, imali li pravih rje enja za ovu zagonetku?"
"Ti se pita ?" ubacuje se Vi nu. "Pa to je bila tvoja zamisao! Jadna ena, u to smo je
uvalili!"
"Ako je ono to mislimo da jest, snai e se", vrst je iva. "Ba me zanima to e uiniti!"
"Evo je", prekida ih Vi nu. "Sad e ne to rei, sad emo saznati..."
Anasuva kratko kima glavom. Pristaje! "Ako je to va a elja, bit ete poslu eni", govori
, a zatim se odluno okree i odlazi u kuhinju, ostavljajui zapanjene prosjake u oekiv
anju.
"Pristala je!" odu evljeno e Brahma. " to sad?"
"Nije nas prepoznala, rekao sam vam", tvrdi Vi nu. "To je ena laka morala i jednost
avno e se predati trojici nepoznatih mu karaca. I jo k tome ovako smrdljivih mu karaca
..." Oigledno je da Vi nu i dalje te ko prihvaa tijelo koje nosi.
"Ma, prepoznala nas je", suprotstavlja mu se iva. "Samo je pitanje to e se sad dogo
diti. Evo je, dolazi..."
Anasuva dolazi natrag k njima, jo uvijek obuena. U rukama ne nosi ni ta, nikakvu zdj
elu hrane. Bogovi
Slomljena kljova
u prosjakim tijelima gledaju u oekivanju. Za sada jo ne znaju to ih eka.
Prije samo nekoliko trenutaka, dok su oni raspravljali o moguem raspletu situacij
e, Anasuva se vratila u kuhinju zami ljena lica. Te ko je rei o emu je mislila. Ni jed
nom jedinom kretnjom nije pokazala oaj ili zabrinutost. Nije ak uinila nijedan uobia
jeni pokret koji bi veina ljudi uinila. Primjerice, nije odmahivala glavom, niti s
e prijetei okrenula prema dnevnoj sobi u sigurnosti izra avajui ogorenje zbog zahtjev
a koji joj je upuen. Zapravo, uope nije izgledalo da je iznenaena ili zabrinuta. Da
li to znai da je prepoznala svoje goste? Hm, te ko je rei. Sigurno je jedino daje t
ra ila nain da ispuni njihov zahtjev i da gaje prona la vrlo brzo. Samo je na trenuta
k zatvorila oi, stojei sama u kuhinji, kao da se neeg prisjea. A zatim se vratila k
trojici prosjaka.
Sjela je k njima i promatrala ih pogledom punim topline. Njezine oi su bile velik
e i tople. Isijavale su nje nost. Upirala je taj dugi pogled u svakog od njih pona

osob, ne govorei ni rijei.

" to to ona poku ava?" pitao se Vi nu. "Gleda nas", odgovorio je iva.
"Vidim da nas gleda", otresao se Vi nu. "Ali za to?"
"Mislim da ne to eli", rekao je Brahma. "Ne to mi je poznato..."
"Hm, da", nadovezao se iva. "Taj pogled... mislim da ga prepoznajem..."
"Gle, stvarno", rekao je Brahma. "To je... kao da..."
"Aha, kao daje... poput...." mucao je Vi nu.
"...majinog." dovr io je iva.
I tu je bio kraj njihovog razgovora. Ne zato to oni ne bi dalje razgovarali, ve za
to to to vi e nisu mogli!
A.P. Kezele
Naime, kako ih je Anasuva promatrala pogledom punim majinske ljubavi, tako su se
oni pretvarali u djecu. Njihova tijela su se smanjivala, postajali su sve manji
i nje niji, sve dok pod budnim okom bri ne Anasuve nisu postali dojenad.
A zatim je Anasuva ogolila svoje grudi, skinula svoju odjeu i takva, gola poput p
rvobitne majke, nahranila trojicu bogova svojim vlastitim mlijekom.
* * *
Iako sam u opasnosti da se ponavljam, moram opet istaknuti kako sam nakon ove pr
ie neko vrijeme ostao bez rijei. Ma to bez rijei, ostao sam bez misli! Istjecale su
iz mene i moga uma poput mlijeka iz Anasuve. Sve to sam bio, nahranilo je ta tri
obje enjaka, Vi nua, ivu i Brahmu, a ja sam se za neko vrijeme udobno smjestio u njih
ovim dojenakim elucima. Gane me "spasio" iz te situacije.
"Svia ti se pria?"
"Da li mi se svia? Ah!"
"Dobra je Anasuva, zar ne?" ustrajao je Gane .
"Vi e nego dobra! Izvrsno se sna la!" rekao sam odu evljeno. "I ponovno, tako pouno: vo
lja bogova je izvr ena, ali na nain koji je Anasuva odabrala. Savr eno!"
Neko vrijeme sam razmi ljao o tome dok me Gane promatrao. Vjerojatno je znao da ima
m jo pitanja, samo je ekao da ih se prisjetim.
"Meutim," prisjetio sam se, "iz prie nije do kraja jasno da li ih je prepoznala il
i nije?"
"Hm", rekao je Gane . "Mo da nije jasno iz prie -Anasuva nije to nijednom rekla ili p
okazala. Meutim, to nije ni va no. ak i daje ispunila zahtjev nepoznatih prosjaka, b
ilo bi isto. No, mo da si ipak ne to propustio. Anasuva je ipak prepoznala bogove!"
Slomljena kljova
"Kako?"
"Pa, vidi , da se radilo o prosjacima i daje odluila udovoljiti njihovoj elji na ist
i nain, njih ne bi mogla pretvoriti u dojenad samo pogledom. Mo da bi mogla uporabit
i neku drugu aroliju koju je vjerojatno znala. Ili, mogla ih je zaarati da vide go
lu enu kako ih poslu uje, iako ona uope ne bi bila tu. Ali, ona je uporabila posebnu
tehniku koja mo e djelovati samo i iskljuivo onda ako ima posla s bogovima!"
Ne treba posebno napominjati da sam s velikom znati eljom elio saznati kakva je to
tehnika koja djeluje samo na bogove...
"Vidi ", rekao je Gane nagnuv i se k meni sa zavjerenikim izrazom na licu. "Ovo to u ti
sad otkriti jedna je od najveih tajni o bogovima. Pozorno slu aj!"
A vi, upravo vi koji sad dr ite ovu knjigu u ruci, pozorno itajte. I dobro pamtite!
Tko zna kada e vam zatrebati ova tehnika i mo da vas spasiti od mnogih muka i te koa
nastalih bo anskim hirovima i efovima...
"Bo anske osobnosti su samo izraz prirodnih zakona", rekao mije Gane . "Slo eni obrasc
i, sjea li se, kako su to objasnile moja Buddhi i Siddhi, toliko slo eni da su posta
li svjesni svog vlastitog postojanja. Ali, ima jedan zakon koji moraju slu ati ak i
oni, ma koliko moni bili. On djeluje ba zbog toga to su bogovi to to jesu. Taj zako
n ka e da e oni prema svjesnom stvorenju biti tono onakvi kakvo je svjesno stvorenje
prema njima! Razumije li? Bit e prema tebi tono onakvi kakav si ti prema njima..."
Te su rijei odjekivale mojim umom, ba kao to se nadam da sada odjekuju va im. Bit e pr
ema vama tono onakvi kakvi ste vi prema njima... To je osnova Anasuvine arolije. Z
apravo, uope se nije ni radilo
<3
s
<3 <3

A.P. Kezele
o aroliji. Vjerojatno je da na Vi nua, ivu i Brahmu ne bi djelovale nikakve trave, l
judska hrana ili napici. Ali, djelovala je ljubav i to, u ovom sluaju majinska! On
oga trenutka kad je Anasuva k sebi prizvala majinske osjeaje, bogovi nisu mogli bi
ti s njom ni ta drugo nego djeca! Daje eljela ljubavnike, onda bi stvar bila drukija
. Ali, oigledno to nije eljela. Osim toga u tom je trenutku kuhala veeru, a prosjaka
tijela, promrznuta, mokra i vjerojatno smrdljiva, nisu joj bila privlana, pa ak n
i kad su u njima bogovi!
U svakom sluaju, znala je tko su oni jer na obine ljude to ne bi djelovalo, barem
ne u tolikom opsegu da se pretvore u dojenad. Ipak, mo da je dio pouke i u tome da
svemu pristupa onako kako eli da to pristupa tebi. Gane je uostalom rekao da nije ni
va no da li je Anasuva prepoznala bogove ili nije. Mo da je samo poku ala primijeniti
tu tehniku, pa kad je uspjela, eto, saznala je s kirnje imala posla.
"Bit e prema meni tono onakvi kakav sam ja prema njima..." ponovio sam polako, kao
da ku am okus tih rijei u ustima, a zatim sam sa smije kom i ljubavlju pogledao Gane a
.
A Gane je lagano pognuo glavu kao da se klanja na kraju predstave. U oima mu se za
iskrilo dok je, naravno, isti takav pogled uputio meni.
jerojatno ste u prethodnoj prii, a mo da i u nekim drugim priama, primijetili stalnu
napetost izmeu ive i Vi nua. Ako znate ne to o suvremenijoj indijskoj tradiciji, onda
vam taj "sukob" nije nepoznat. Naime, u dana nje vrijeme se njihovi sljedbenici d
oslovce natjeu u uvjeravanju jedni drugih koji je bog vei i va niji, koji je bio prv
i, a koji drugi i koji ima vee moi i sposobnost za tite svojih poklonika.
Iskreno se nadam da su nepristrasne itateljice i itatelji do sada od Gane a nauili ba
rem toliko da se tome nasmiju! Ljudska posla - natjecati se oko bo jeg prvenstva,
rekao bi na to Gane . No, ipak, mo da bi bilo dobro rei par rijei i o tome jer, na pos
ljetku, u kome se od nas nije javilo pitanje o pravom i istinskom izvori tu? Mo da s
mo i zavedeni svjetonazorom koji te ko dahe pod teretom samoprogla ene vrline jednobo t
va, ali bilo bi dobro malo razjasniti odnose i polo aje koje zauzimaju sva ta neob
ina prastara imena i bo anstva koja iza njih stoje.
Pogaate, upravo sam to jednom pitao Gane a. I, takoer pogaate, dobio op iran odgovor u
obliku prie! Moram priznati, ovaj je put kao uvod u nju vrlo jasno i bez zadirkiv
an]a objasnio to su i kakvi su Brahma, Vi nu i iva. tovi e, taj je uvod iskoristio kao
polaznu toku jedne vrlo zanimljive pripovijesti o enama, brakovima i bogovima. Nij
e to dodu e bilo ba
A.P. Kezele
ono to sam tra io, ali budui da sam u uvodu dobio dovoljno obja njenja, rado sam prihv
atio i bonus koji je do ao s prekrasnom priom o Sarasvati i Gajatri, dvije nerazdvo
jne ljubavnice.
"Ne, ne", odmahivao je glavom Gane slu ajui s negodovanjem moje pitanje o tome tko j
e zapravo vrhovni bog i tko je otac i majka svega to postoji: Brahma, Vi nu ili iva.
"Ni jedan od njih to nije. Razmi lja na pogrje an nain."
"Hoe rei da tvoj otac iva nije vrhovni bog, moniji i va niji od ostale dvojice?" Morao
sam to tako pitati, iako sam znao da e ga to pomalo uznemiriti. To jest, jedan di
o mene je to znao, a drugi je samo zastupao uobiajeni nain razmi ljanja, ali i zdrav
u znati elju.
"Testira me, zar ne?" zaklimao je Gane pomirljivo, bez uobiajene iskriavosti. "Ipak,
danas u ti ozbiljno odgovoriti: ne, tome nije tako. Ni jedan od njih - ni Brahma
, ni Vi nu, ni iva - nisu nadreeni jedan drugom. Osim istinitih pria koje ti priam, po
stoje i one la ne, one koje su izmislili sljedbenici da bi opravdali svoje mi ljenje
i nain ivota. Zaboravi na njih. Prepoznat e ih po neprimjerenim zavr ecima u kojima s
e jedan od njih priznaje kao glavni. Istina je jedino to da se oni meusobno po tuju
i provode sveanosti i rtve u ast onog drugog, pa kad to rade izgleda da se predaju
onom koji je moniji ili va niji. Ali, u nekom sljedeem trenutku situacija e se okren
uti i onaj obo avani e postati onaj koji obo ava."
"Ali, koji je zapravo bio prvi? Tko je onaj iz kojeg je nastalo sve ostalo?" Nar
avno, razumijete da sam ovo pitao samo zato jer sam elio od njega uti odgovor. Men
i su njihovi odnosi nekako spontano jasni. Ipak, dobro je da sam pitao, jer da n
isam, propustio bih
Slomljena kljova

obja njenje koje je u sebi sadr avalo do tada mi nepoznate nijanse.

"Vidi ," rekao je Gane nakon kraeg razmi ljanja, "ni jedan od njih nije izvori te svega.
Barem ne ti i takvi Brahma, Vi nu i iva o kojima ti govorim. ak ni moj otac nije to
. Opet, barem ne u punom smislu te rijei. Sjea li se to su moje Buddhi i Siddhi rekl
e o bogovima? 'Osvije teni obrasci' ili 'osvije teni prirodni zakoni', tako su ih na
zvale. I sam sam takav, ba kao i one. A opet, mi smo dio stvorenog svemira, odavd
e smo, odakle potie i sve ostalo. Ne nalazimo se u potpunosti u oitovanom svijetu,
velik dio nas pluta i boravi u drugim dimenzijama i skrivenim svemirima, ali ip
ak smo odavde, s ovoga mjesta. Takvi su i moj otac iva, Brahma stvoritelj i Vi nu o
dr avatelj. Njih trojica su najbli e onoj strani, ali ovdje, na ovome mjestu, imaju
svoje zadae. Ti ih zasigurno dobro poznaje ..."
Gane je malo zastao, a ja sam kimnuo glavom. Vjerujem da i vi uglavnom poznajete
njihove uloge. Brahma je stvoritelj, Vi nu odr avatelj a iva uni titelj. Kao takvi, oni
predstavljaju zatvoreni ciklus stvaranja, odr avanja i uni tavanja svemira. Suprotn
ost i napetost izmeu Vi nua koji odr ava i ive koji uni tava sasvim je razumljiva. Oni v
uku na suprotne strane. No, bez njih Brahmino stvaranje ne bi opstalo, niti bi m
oglo nastati, budui da iva mora uni titi staro da bi napravio mjesta za novo. Sve u
svemu, njihova meuigra je vrlo oigledna posvuda oko nas.
Meutim, ono to je Gane dalje rekao bilo mi je novo i, kao i uvijek, vrlo zanimljivo
!
"U trenutku kad oni, odnosno bilo koji od njih, prijee u potpunosti u stanje neoit
ovanog, tada gube svoje znaajke i postaju... hajdemo ga nazvati Jedno. Jer, ako m
u damo ime, opet emo se zbuniti, zar ne? Jedno, jest jedno, nepodijeljeno, isto, a
psolutno... U
A.P. Kezele
tom smislu, Jedno je jako blisko onome to predstavlja moj otac iva. Ali, iva predst
avlja jedno s ove strane, dok je Jedno na drugoj strani... Hm, razumije li?"
Za divno udo, doista sam razumio! iva je neka vrsta ivog zastupnika Jednog, to jest
onog to jedno velikim svojim dijelom jest. To se isto mo e rei i za Brahmu i Vi nua..
.
"Tako je", potvrdio je Gane . "Jedno u sebi sadr i svijest koja postaje svjesna sebe
, pa stoga ukljuuje proces spoznaje, elju za irenjem i stvaranjem. Takoer u sebi ukl
juuje prvobitno bla enstvo ili anandu, koja se umno ava tim istim procesom stvaranja.
Drugim rijeima, i Brahma (stvaranje) i Vi nu (postojanje, irenje) dio su Jednog. I
oni su njegovi predstavnici na ovoj strani. Kako bi moglo biti daje netko od nji
h vi i, a drugi ni i?"
Vrlo jasno! Bo anski trojac je neka vrsta preslike Jednog u mnogostrukom svijetu.
I vi i ja smo takva preslika, ba kao i ova knjiga. No, postoje razlike izmeu kvali
tete tih preslika i to je ono to ini razliku izmeu vas i Vi nua, mene i Gane a, ove knj
ige i Brahme.
U tom trenutku se Gane u iznenada vratio obje enjaki sjaj u oi. Veselo je podigao ka ipr
st desne ruke i izjavio: "Ali, ima jedna pria o tome kako su bogovi zapravo u li u
svemir. No, to je pria o mnogo emu drugom, ali mislim da e ti se svidjeti. Govori o
vrijednosti enskog vida stvarnosti, tonije o dvije ene koje su spasile Brahmu od n
eznanja i propasti..."
Ah, jedva sam ekao da ujem tu priu!
* * *
Netko je morao biti stvoritelj! Taj netko rodio se u snu odr avatelj a, ali ne u o
binom snu, jer odr avatelj a tada jo nije ni bilo. Bio je to san prije roenja, vi e slu
tnja o snu, val nastao na oceanu apsolutne ti ine.
Slomljena kljova
Odr avatelj je spavao u kolijevci ni tavila, upravo onog u emu sve nestaje, odneseno
zavr nim plesom uni titelja. Ali, ni uni titelja jo nije bilo, samo je njegova sjenka,
poput ogromne zmije u movari, plutala beskonanim vodama onog Jednog.
Da bi postali, i uni titelj i odr avatelj trebali su stvoritelja. Zato je uni titelj o
sigurao kolijevku, a odr avatelj um i snove da iz njih nastane onaj koji e ih stvor
iti.
Brahma je nastao usred ni tavila u snu koji nije postojao. Kad se pojavio bio je n
ejak i nesiguran u ono to vidi i osjea. Nije ni udno, budui da se nalazio u snu, bez
oslonca u bilo kojem iskustvu prije toga.

Polako, sasvim polako, u stvoriteljevu umu nastale su misli o stvaranju. Te je m

isli poticalo ono Jedno, bubrei eljom za umno avanjem svojega bla enstva. Brahma je bi
o dio sna, ali je u tom snu bilo mnogo vi e stvarnosti nego bi se to moglo oekivati
. Jedno se moralo umno iti, pokazati, ostvariti. To je bio cilj i smisao postojanj
a Brahme, stvoritelja.
Odr avatelj je sanjao Brahmu, ali u kolijevci uni titelja. Stoga je i dio uni titelja
u ao u san i to u obliku dva demona imenom Madhu i Kaitabha. Njih su dvojica krenu
la prema nemonom i malenom Brahmi, obavljajui svoju zadau uni tenja.
Na taj nain su se sva trojica - stvaratelj, odr avatelj i uni titelj - na la u prvobitn
om snu. Ali, uz njih je do lo i ono Jedno, cjelovito i potpuno. Poput ostalih sjen
ki u kolijevci ni tavila i ono je ostavilo svoj trag - sjenku ene, za titnice i majke
svemira. Pojavila se pokraj Brahme, na izgled iznikla iz njega, a zapravo stvor
ena izravnim djelovanjem Jednog.
Ugledav i je, Brahma je u sebi osjetio elju: biti s njom, voljeti je, davati i dije
liti. Bila je to prva jasna
A.P. Kezele
misao u Brahminom umu. Zbog toga i nije pravo razumio to mu to ena eli rei.
"Brzo, Brahma," govorila mu je, "mora ojaati. Prema tebi idu dva demona. Ako stign
u prije nego postane cjelovit, uni tit e te i nee moi stvoriti svijet."
Brahma, zaveden ljepotom ene, nije vi e mislio o stvaranju, ve samo o njoj. "Tko si
ti?" pitao je uzbueno.
"Ime mi je Sarasvati, roena od vode", rekla je ena. "Od onog Jednog sam primila mu
drost. Ona je tvoja, samo ako uspije postati cjelovit. Brzo, Brahma, nemamo mnogo
vremena!"
Brahma je bio zbunjen. " to to znai 'postati cjelovit'?" pitao je.
"Mora znati tko si, Brahma", odgovorilaje Sarasvati. "Zna li tko si?"
"Ja sam elja", rekao je Brahma. "Ja elim tebe."
"Tako je, Brahma", poduavala ga je Sarasvati. "Budi elja i prati me! Prisjeti se t
ko si, i demoni e biti pobijeeni!"
"Ne elim se prisjetiti tko sam", govorio je Brahma. " elim samo tebe!"
"To je jedno te isto", nasmijala se Sarasvati. "Budi ta elja!"
I s tim je rijeima Sarasvati nestala iz Brahminog vidokruga. Morate znati da je B
rahma sjedio, poput dojeneta, naslonjen na listove lotosovog cvijeta. Nije imao n
i snage da se pomakne. Zato ga je Sarasvati jednostavno obi la tako da je Brahma v
i e ne vidi. Meutim, Brahma je stvoritelj, a njegove misli imaju snagu oitovanja. Ni
ne znajui kako i za to, Brahma je jednostavno po elio i dalje gledati Sarasvati. Umj
esto da okrene glavu u njezinom smjeru, snagom njegove
Slomljena kljova
elje izrasla mu je nova glava ije su oi sada bile okrenute prema eni!
Te ko je rei da li je Sarasvati oekivala upravo to, ali je nastavila sa svojim plano
m i ponovno izmakla njegovom pogledu. Pomaknula se iza njega, a Brahmi je izrasl
a jo jedna glava! I tako se to ponovilo etiri puta! etiri glave na tijelu Brahme st
voritelja sada su gledale u svim smjerovima, tako da se mu Sarasvati nije mogla
sakriti.
"Moan si, Brahma! ak i ovako slaba an izvodi stvaralaka uda", rekla je Sarasvati kroz s
mije ak. "Ali, moramo po uriti. Pribli ava ti se propast. Da vidimo mo e li me pratiti po
svuda."
I s tim je uzvikom Sarasvati poletjela u prostor "iznad" i uokolo Brahminih glav
a. To je mogla, naravno, jer se cijela ova dogodov tina odvijala u izvornom snu, m
nogo ranije nego to su stvoreni prostor, planeti i gravitacija. Iz istog razloga
Brahmi je izniknula i peta glava koja je gledala ravno "gore", u Sarasvati!
Ali, ak i prije negoli je Sarasvati mogla bilo to rei, nastanak novih Brahminih gla
va uzrokovao je probleme druge vrste. Samo jedna glava je vidjela Sarasvati, a o
stale nisu! Te su ostale takoer eljele u ivati u prizoru ene. A Brahmina elja znai - po
stanak!
I tako je, silom Brahmine elje, iz jedne Sarasvati nastalo njih pet, imenom Satar
upa, Savitri, Brahmani i Gajatri.
Bile su one potpuno jednake i iste, jer Brahmina mo stvaranja nije ni ta manja od o
ne koju je uporabilo ono Jedno kod stvaranja prve ene. I tako je Brahmina sposobn
ost stvaranja, iz elje za Sarasvati, donijela mnogo toga dobrog. Ponajprije, etiri

oitovanja ene u ravnini s Brahmom posjedovalo je snagu Prirode. U svakoj od njih

je nastao jedan element - zemlja, voda, vatra i zrak. Peti element, onaj "iznad"
Brahme,
A.P. Kezele
sve ih je objedinjavao. Svaka od ena postala je jedno Brahmino osjetilo. Sarasvat
i je bila vid, Brahmani dodir, Savitri miris, Satarupa okus, a Gajatri sluh.
Puka snaga elje za enom, ojaana s pet glava i umova, stopila je Brahmu sa svojih pe
t supruga i on je u trenutku uinio upravo ono to mu je Savitri govorila da mora uin
iti: postao je svjestan sebe i svoje prave naravi. Kad su demoni stigli do njega
, pukom mi lju je prizvao snagu uni titelja i demoni su nestali poput mjehura od sap
unice.
I da je sve bilo kako valja, Brahma bi sada bio spreman za stvaranje.
Ali...
* *
Uvijek postoji neki "ali"! Isto tako, Gane uvijek zna kako poveati dramatinost prek
inuv i priu u pravom trenutku. Zastao je i kimao glavom, kao da ne to premi lja, ali po
izgledu njegovog lica znao sam da ne to oekuje. Mo da je pravo vrijeme za neko pitan
je?
Ali, nisam imao pitanja. Umjesto toga komentirao sam nain na koji je Brahma uspio
uiniti ono to mu je Sarasvati nalo ila. "Vidi , kako je to zanimljivo", rekao sam. "B
rahmina elja gaje u konanici vratila k sebi! Nije bio cjelovit bez svojih osjetila
. Ili, mo e se rei da nije bio cjelovit bez elemenata s kojima e stvarati. injenica d
a su oni do li od elje, govori mnogo o stvaranju. Stvoritelji ne mogu ni ta napraviti
dok se ne javi elja."
Gane se oito slagao s tim. "Zapazi da je enu u tom prvobitnom snu stvorilo ono Jedn
o. Ona je bila izraz cjelovitosti, a Brahma, stvoritelj, je to tek trebao postat
i."
Slomljena kljova
"Mislim da e enama biti drago ovo proitati!" rekao sam uvjereno. "Na posljetku ispa
da da su one prvobitne uiteljice, ali i za titnice. Pet Sarasvati je pobijedilo dem
one, zar ne?"
"etiri", odvratio je Gane .
"etiri?"
"Da, etiri. Onih u ravnini s njim. Peta, Gajatri, ostala je oko Brahme, apui mu na u
ho to mora uiniti. Dakle, na neki nain svih pet, ali u stvarni okr aj u le su etiri, dok
ih je peta podr avala."
"Oh", rekao sam izgledajui zbunjeno.
"Pita se za to je to va no, zar ne?" nasmije io mi se Gane , a zatim odgovorio sam sebi p
rije nego to sam stigao ne to rei. "Va no je, jer je upravo tu bio uzrok problema koji
su nastali upravo tamo, u Brahminoj kolijevci, a zatim se pro irili u stvoreni sv
emir i bili razrije eni tek eonima kasnije..."
Uh, dobro, slijedi nastavak prie...
* * *
Peta Brahmina glava ostala je prikovana pogledom za Gajatri. Pobjeda nad demonim
a izbacila ga je u nove visine spoznaje o svojim moima. Meutim, etiri glave su bile
zauzete ljubavlju s etiri ene ispunjene prirodnim elementima, dok je peta gledala
Gajatri sveprisutnu. Iako su svih pet bile izraz jedne, u Brahmi je nastala pod
jela. etiri glave bile su zauzete djelatno u, a peta spoznajom. I ta peta je poela br
idjeti i bubriti od silne svjetlosti koja se u njoj skupljala. Sreom to je ve pobij
edio demone, jer ubrzo nakon toga vi e nije ni ta vidio. Neprekinuto gledanje u Gaja
tri gaje odvojilo od osjetila i odjednom se na ao na samom poetku, u stanju prvobit
nog sna u kojem nema niega osim sjenki i slutnji.
A.P. Kezele
Meutim, ipak je mnogo toga bilo drukije. Oko njega se nalazilo pet inaica ene. Savr en
e kakve su bile, prepoznav i se jedna u drugoj, meu njima se javila ljubav. No, Bra
hma, koji je morao nastaviti proces stvaranja i oitovanja, sada je bio potpuno ne
pomian, zaslijepljen svjetlom znanja.
"Gajatri, to si to uinila?" pitale su ostale ene.
"Ni ta. Gledao je u mene cijelo vrijeme, nisam mogla nikud pobjei budui da sam posvu
da, a vi ste zauzele odreene dijelove prostora. I sada me gleda, jadnik. Ali, ni ta

vi e ne vidi osim svjetla. to emo sad?"

"Moramo nekako doi do njega", rekla je Savitri.
"Ali, kako?" nadovezala se Brahmani.
"Poku ajmo probuditi u njemu ljubavno uzbuenje" predlo ila je Satarupa. " elja gaje uzd
igla i preobrazila, mo da e ga elja sada ponovno probuditi."
ene su pristale, s tim da se Gajatri morala dr ati po strani, barem neko vrijeme, d
ok se ostali dijelovi Brahme ne aktiviraju.
Te ko je opisati to su Sarasvati, Satarupa, Savitri i Brahmani radile Brahminom tij
elu. Takav bi opis nu no bio opscen i moralno upitan. Ali, tada jo nije bilo ni svi
jeta, a kamoli neeg tako apstraktnog kao to je udoree. Ljubav ene prema Brahmi bila j
e neobuzdana, iako isprva neuzvraena. Bilo je te ko vratiti Brahmu iz svjetlosti zn
anja u uzbuenje osjetila. Trajalo je dugo, ali su na kraju osjetile kako uspijeva
ju. Malo-pomalo Brahma se budio. Najprije je osjetio Satarupin jezik u svojim us
tima i poeo u ivati u okusu njezinih usana. Svjetlo koje je izlazilo iz pete glave
malo je oslabljelo.
Zatim je osjetio opojan miris Savitrine enskosti. To ga je toliko opilo da se got
ovo trgnuo. Svjetlost iznad njega je postala jo manja, a Gajatri je osjetila olak a
nje.
Slomljena kljova
Zatim je slijedilo buenje dodira kroz milovanje Brahmaninih grudi, a na posljetku
mu se Sarasvati pokazala naga u svoj svojoj zamamnoj ljepoti. U tom trenutku pe
ta glava je zatvorila oi, a Gajatri je za Brahmu postala nevidljiva.
Osjetiv i se potpuno budan, iako to nije bio jer mu je peta glava "spavala" a da t
o on nije ni znao, Brahma je vodio ljubav sa svoje etiri ene kao da su bile jedna.
Upravo iz te ljubavi, iz te elje i ekstaze, malo-pomalo nastao je svijet, njegov
i zakoni, zvije a, planeti, dimenzije, bo anski i pakleni zakuci, te sva iva bia i stvo
renja koja ih ispunjavaju.
Iako su bile etiri, Brahma je vidio samo jednu. Bile su toliko bliske i jednake d
a ih je zvao Sarasvati, po onoj koja mu se prva prikazala. I kad je Brahma odluio
ui u svemir koji je stvorio, sa sobom je poveo svoju dru icu, etverostruku Sarasvat
i, gospodaricu mudrosti i majku svega to postoji.
No, u tom trenutku nije znao da je njegova ena krnja i da joj nedostaje jedan va an
dio. Sarasvati mu to nije eljela rei, bojei se Brahmine reakcije na jo jedan susret
s Gajatri. Mo da bi proces stvaranja ponovno zastao, a Sarasvati nije bila sigurn
a da li bi tada ponovno mogla probuditi Brahmu.
Umjesto toga otisnula se zajedno s Brahmom u svemir, vrsto dr ei za ruku svoju sestr
icu Gajatri, jedinu koja je ostala izvan njihovog jedinstva, a koju Brahma zbog
uspavane pete glave nije mogao vidjeti.
^11/ oram vas obavijestiti da su prethodna pria i ova l/ I Vkoja slijedi bile isp
riane u jednome danu. Ali, nekako mi se uinilo odgovarajuim razdvojiti ih. Na poslj
etku, njezin prvi dio odigrao se najednom sasvim drukijem mjestu od ovoga. Gane na
m je ispriao kako se radilo o "kolijevci u ni tavilu", dakle o neemu nastalom u samo
m tkivu uni titelja ive. Neki ga jo zovu i "kozmikim jajetom" ili sjemenom.
Kako bilo da bilo, na tom je mjestu zaspao odr avatelj Vi nu i sanjao snove o Brahmi
, stvoritelju. U priu se umije alo jo i ono Jedno, stvarni i konani izvor svega. Sazn
ali smo da Jedno mo emo nazvati Brahma, Vi nu ili iva, samo ako se obraamo onome to nij
e iz ovog svemira. Ovdje, meutim, bogovi predstavljaju Jedno, ali s odreenom ulogo
m ili zadaom.
Zanimljivo je da je tamo, u tom prvobitnom snu, Jedno bilo zastupljeno pojavom en
e koja je Brahmi stvoritelju donijela cjelovitost. No, vidjeli smo i da se cijel
i taj proces nije odvijao bez te koa. Svjedoili smo najprije usijanju Brahmine pete
glave koja je zaslijepila i ugu ila sve ostalo, a zatim i "spa avanju" putem buenja B
rahminih osjetila u pomalo delikatnoj ljubavnoj igri s etiri oblika ene. Na poslje
tku je i sam ulaz Brahme u svijet koji je stvorio bio obilje en zata kavanjem postoj
anja pete ene imenom Gajatri. Brahma je, dakle, u svoj svemir u ao nepotpun, i tek
A.P. Kezele
rasplet prie o Savitri i Gajatri uinit e ga cjelovitim.
I dok je poetak ove prie bio ozbiljan i filozofski nabijen obavijestima, nastavak
je mnogo sliniji prethodnim priama, prepunim nevjerojatnih zapleta i neobinih postu
paka.

U biti, radilo se o tome da je Sarasvati morala nekako natjerati Brahmu da vidi

i prepozna Gajatri, a da pritom ne zastane u procesu stvaranja. Kao to ete vidjeti
, za ostvarenje toga plana bilo joj je potrebno punih sto i osam tisua godina!
Poslu ajmo Gane a...
-*- -* *
Prve godine Brahminog boravka u svijetu koji je stvorio bile su popraene mnogobro
jnim udima novog stvaranja. Nastala su mnogobrojna stvorenja, ljudi, bo anstva i de
moni. Plele su se intrige i zauzimale strate ke pozicije. Nije nedostajalo ni ljub
avi ni sukoba, kao ni dubokih duhovnih uvida i mudrosti.
Sve stoje inio tijekom tog prvog razdoblja, Brahma je inio uspavane pete glave. No
, te injenice nisu bili svjesni svi. tovi e, samo malobrojni su mogli vidjeti Brahmu
s pet glava, od kojih je jedna dr ala zatvorene oi. U uobiajenim okolnostima i u uo
biajenom stanju svijesti Brahma je izgledao prilino "ljudski", s jednom glavom na
ramenima.
Ni on sam, ba kao ni nitko drugi osim Sarasvati, nije se zamarao tom injenicom. Za
obavljanje veine poslova bila mu je dovoljna jedna glava, a kamoli njih etiri. On
i bogovi, poput ive ili Vi nua, koji su znali da peta glava spava, smatrali su to i
zrazom ti ine u ivotu Brahme. Sasvim je mogue da su i smatrali da se peta glava nala
zi u stanju dubokog samadhija, i daje zbog toga nedostupna podra ajima vanjskoga s
vijeta.
Slomljena kljova
No, Sarasvati je znala istinu. Peta glavaje bila slijepa i gluha, a ne u samadhi
ju! Prije bi se moglo rei da se nalazila u stanju nesvijesti, to jest dubokog sna
bez snova, a nikako u stanju povi ene svjesnosti.
Osim to je znala na koji nain je i zbog ega peta glava zatvorila oi, Sarasvati je iz
Brahminog pona anja znala da jo uvijek nije cjelovit. Prije svega, im su se pojavil
i u ovom svijetu, postalo je jasno da Brahma ne vidi Gajatri! Vidio je Sarasvati
, ali ne i njezinu sestru i ljubavnicu!
Sarasvati je za njega bila u jednom utjelovljenju, do ivljavao ju je kao jednu, ia
ko su u njoj obitavale i Savitri, Satarupa i Brahmani. I to je bila posljedica n
ecjelovitosti. Jer daje peta glava bila budna, mogao bi razluiti njih etiri. Ovako
, Sarasvati je bila jedna, a Gajatri, peta ena, jednostavno nije pripadala njegov
om svijetu.
Shvativ i tu injenicu, Sarasvati i Gajatri su se na le na mukama. Poetni poku aji predst
avljanja Gajatri zavr ili su Brahminim bijesom. Mislio je da ga Sarasvati eli uiniti
ludim. "Ja sam Brahma, eno! Stvoritelj ovoga svijeta! Zar misli da ja ne to ne vidi
m u tom svijetu?!" bunio se Brahma povi enim glasom.
Sarasvati je znala da nee ni ta postii silom, pa je odustala od uvjeravanja. Mogla m
u je, primjerice, objasniti da Gajatri nije s ovoga svijeta, ba kao ni oni i da s
e ne to dogodilo prije nego je svijet stvoren, ali nije to uinila. Radije je ekala.
U svojoj je mudrosti znala da e doi pravo vrijeme i da e Gajatri na posljetku zauze
ti svoje mjesto pokraj Brahme i nje.
Meutim, ekanje nije bilo lako ni za nju ni za Gajatri. Bilo je stra no te ko ivjeti bez
svoje ljubavi, odnosno pred svima se pona ati kao da je nema. Bilo je dovoljno lo e
to je samom stvoritelju nedostajao
A.P. Kezele
komadi du e, a da toga on nije bio ni svjestan. Trpjeti emocionalnu bol i stalnu ne
potpunost ponekad je jednostavno bilo previ e. Sarasvati i Gajatri esto su plakale e
kajui pravo vrijeme.
Dugo je potrajalo, vrlo dugo! Tek nakon stotinu i osam tisua godina do ao je trenut
ak u kojem je Sarasvati uoila mogunost rje avanja nastale situacije, mada ni tada ni
je bila sigurna kako e se sve zavr iti.
Obljetnica stvaranja i Brahminog ulaska u svemir najavljenaje u trenutku posebno
g poravnanja nebeskih tijela. Upravo tada, u tono odreenom trenutku, trebalo je na
praviti ritualnu sveanost da bi se potvrdilo Brahmino stvarala tvo. Bio je to moan t
renutak koji se nije smio propustiti. Sva bo anstva bila su pozvana da nazoe toj sv
eanosti, pa tako i Indra, Agni, Vi nu, Lak mi i iva koji je tada jo uvijek bio asket; d
akle Parvati se nije pojavila na ovome svijetu.
"Jesi li sigurna daje to pravi trenutak?" razmi ljala je Sarasvati, upuujui pitanje
kako Gajatri tako i samoj sebi.

"Trenutak je odlian, boljeg mo da nee biti, a meni je ve dosta ekanja", odluno je odgov
orila Gajatri. "Svemir me mora upoznati. Niti ti niti Brahma niste potpuni bez m
ene."
"Mora zauzeti svoje mjesto pokraj Brahme, dakle on mora sklopiti kozmiki brak s to
bom", ponavljala je Sarasvati ono to su ve odavno isplanirale. "To e uiniti tek ako
mene ne bude. Moramo uspjeti!"
Da bi se razumjelo to su Sarasvati i Gajatri smislile, mora se znati sljedee: na s
veanosti uz Brahmu mora stajati njegov enski vid, dakle njegova dru ica- tek tada e r
itual biti djelotvoran. U suprotnom, Brahmina mo nee biti potvrena, a mo da e izgubiti
i sposobnost daljnjeg stvaranja. U najgorem sluaju, ako se tako
Slomljena kljova
ne to dogodi, svemir bi se mogao uru iti sam u sebe. I druga va na stvar je tonost tren
utka za odr avanje tog rituala. Nebeska tijela bit e u odreenom polo aju samo nekoliko
sati, to ostavlja vrlo malo vremena za njegovo provoenje. Drugim rijeima, ka njenja
nije smjelo biti.
Ali, Sarasvati je odluila uiniti upravo to - zakasniti na ritual! Umjesto nje, tam
o e biti Gajatri. Brahma e se nai u stisci i, tako su nagaale Sarasvati i Gajatri, p
od pritiskom e se ne to dogoditi, Brahma e ugledati Gajatri, prepoznati je, a ona e k
ao njegova dru ica stajati pokraj njega u trenutku kozmike proslave. Sarasvati e ipa
k doi u zadnji as i sve e biti u redu.
Eh, da, bio je to plan pun rizika i nepoznanica. Ali, to se drugo moglo uiniti? Dj
evojkama je dosadilo skrivanje, a i Brahmi je bilo potrebno buenje jer, znala je
Sarasvati, bez toga nee moi nastaviti svoju zadau.
* * *
"Mogu li ne to pitati?" iskoristio sam krau stanku koju je Gane napravio u prii. "Ne
znam da li sam dobro razumio: Gajatri je bila nevidljiva svima u svijetu?"
"Ah, ne", odgovorio je Gane . "Bila je nevidljiva samo Brahmi. Ostali su ju vidjel
i kao nekog... obinog. Budui da mene tamo nije bilo, ne mogu ti o tome posvjedoiti
iz prve ruke, ali moj mije otac iva rekao daje izgledala kao vrlo lijepa, ali obin
a djevojka."
"Znai nije u njoj bilo nieg posebnog, nieg po emu bi se isticala?"
"Koliko ja znam ne", rekao je Gane nakon kraeg razmi ljanja. "Ali, tada, na samoj sv
eanosti, bila je
A.P. Kezele
pripremljena i ureena. Ionako su sve Brahmine ene sline jedna drugoj, a sada ju je
Sarasvati na minkala tako da oigledno slii njoj. Naravno, nitko to ne bi primijetio
sam od sebe. Brahmina ena i nepoznata djevojka - to se ba ne usporeuje, ak i ako pri
mijeti neku slinost."
"I uspjelo im je? Mislim, Brahma ju je o enio ba tada i tamo?"
"Oigledno im je uspjelo!" uskliknuo je Gane . "Ali, ne bez te koa!
Naravno, pria ne bi bila zanimljiva da nema "te koa"!
Zamislite prizor velikog skupa bogova i ljudi! Sve je spremno za ritual u kojem e
se upaliti bezbrojne vatre, izrecitirati mnoge mudre izreke pa i cijeli spisi.
Zatra it e se milost bogova i onog Jednog ne bi li se priskrbila snaga i energija z
a nastavak velikog procesa stvaranja u kojem su svi tada vi e-manje sudjelovali, n
a elu, naravno, s Brahmom.
Svi su tamo, stoje spremni za poetak. Jvotishiji su izraunali tono vrijeme koje se
munjevito pribli iva. Brahma je pomalo uznemiren, to zbog potvrde svoje snage, to zb
og injenice da - Sarasvati kasni!
Iako jo ima malo vremena, Brahma alje glasnike po Sarasvati, a oni se vraaju s poru
kom da mu ena jo nije spremna jer se mora urediti! Brahma gotovo pada u nesvijest
od muke. Ipak, eka jo malo, a zatim njegovo nestrpljenje, kao i nestrpljenje drugi
h, postaje oigledno.
" to ako ne doe?" pita zbunjeni Indra. " to emo onda?"
"Ne mo e se poeti bez enskog vida Brahme", tvrdi ri i Brighu koji e izvoditi ritual. "T
ako to bi moglo biti opasno, da ne ka em nepotpuno."
Slomljena kljova
iva slije e ramenima. "Strpljenja. Mo da stigne u posljednji as."
No, nakon nekog vremena postaje oigledno da bi se sasvim lako moglo dogoditi da S
arasvati uope ne doe. "Moramo imati rezervni plan", govori Vi nu. "Treba ti ena, Brah

ma, i to brzo."
Brahma ga gleda zbunjeno, ali iva se sada zainteresirano ukljuuje: " eli li rei da ga
o enimo na brzinu, za bilo koga?"
"I to je bolje", potvruje Vi nu iako se Lak mi pokraj njega dr i pomalo ukoeno, "nego da
propadne savr en trenutak za ritual."
iva klima glavom zaintrigiran, ali ne suprotstavlja se toj ideji. Indra, meutim, n
e gubi vrijeme. "Sla em se!", uzvikuje. "Hajdemo to odmah napraviti!"
I prije nego to se Brahma mogao usprotiviti, Indra skae meu okupljene i odmah ugled
a lijepu Gajatri. "Evo, ti e biti savr ena ena", govori vukui Gajatri za sobom prema B
rahmi, ni ne trudei se da je pita za mi ljenje. Sreom, takav postupak je savr eno u sk
ladu s unaprijed smi ljenom zavjerom. Gajatri stoga ne govori ni ta sve dok ne doe pr
ed Brahmu.
"Evo, Brahma," govori Indra, "ova djevojka e ti biti ena. Brighu e vas vjenati i mo em
o pristupiti ritualu." Okupljena bo anstva gledaju s visoka na Gajatri, ali ne gov
ore ni ta protiv nje, budui da su i njihove moi pod upitnikom ako se ritual ne odr i.
No, odjednom postaje jasno da se s Brahmom ne to udno dogaa. Zbunjen je i nesigurno
gleda lica okupljenih kao da eli proniknuti u narav ovog novog obrata. Jesu li se
svi urotili protiv njega? O emu se ovdje radi?
Naravno, Brahma je na mukama jer on ne vidi Gajatri! Odjednom se prisjea nekih da
vnih trenutaka
A.P. Kezele
kad mu je Sarasvati poku ala ne to takvo objasniti, a on se na nju ljutio. Shvaa daje
pogrije io i daje morao biti manje ohol i samouvjeren, a vi e slu ati svoju mudru enu.
Meutim, sada se nalazi pred tisuama ljudi i stotinama bogova. Ne mo e sada pokazati
svoju slabost. Ako saznaju da on, Brahma, nekoga ne vidi, to e biti katastrofa. t
o da radi?
I u tom trenutku Brahmu obuhvaa neodoljiva elja za Sarasvati! Tako je silno elio da
je ovdje, pokraj njega, da ga je to podsjetilo na one prve trenutke elje, tamo u
kozmikoj kolijevci, kad je izludio od ljubavi te stvorio sam sebi pet glava samo
da bi mogao stalno, u svakom trenutku gledati onu koju je toliko elio.
Mo da je upravo to prisjeanje bilo presudno za ono to se tada dogodilo. Naime, Brahm
aje odjednom osjetio da Sarasvati nije daleko, tovi e, daje vrlo blizu, to jest tono
ispred njega! Istodobno kako se javio taj osjeaj u njemu, primijetio je neki nem
ir meu bogovima oko njega. Pro irio se uzdah iznenaenja, praen laganim odmicanjem i z
aklanjanjem lica.
Brahma to nije tada znao, ali upravo u tom trenutku njegova peta glava je poela o
tvarati oi. Malo-pomalo, pokraj Indre koji je je stajao pred njim pojavljivao se
neki nejasni obris. A zatim je, kao obasjan unutarnjim svjetlom, obris postao ja
sniji i pretvorio se u prelijepu mladu enu. U djeliu sekunde Brahmaju je prepoznao
! Sjetio se svega, ali mu to nije pomoglo. Naime, kao i prvi put, njegova se pet
a glava toliko uzbudila da se ispunila nevjerojatno jakim svjetlom. A on sam se
toliko zadubio u Gajatri da je sve ostalo prestalo postojati, ba kao i tada, na s
amom poetku stvaranja.
Gajatri je isprva bila sretna zbog prepoznavanja, ali ju je odmah uhvatila panik
a. Znala je to se dogodilo prvi put, a sada nije bilo njezinih sestrica da pomogn
u
Slomljena kljova
Brahmi. Sarasvati jo nije stigla, a pitanje je da li bi ona sama, u jednom tijelu
, mogla ne to uiniti.
No, rje enje se pojavilo s druge strane. Kako je Brahmina peta glava poela svijetli
ti sve jae i jae, tako se mno tvo u strahu odmicalo. Nije bilo mogue izdr ati taj sjaj
i toplinu. Meutim, iva se nije odmaknuo. im se svjetlo pojavilo, on gaje prepoznao!
Bio je to sjaj istine, ar prvobitnog Sunca du e, onaj isti plamen koji izlazi iz n
jegovog treeg oka kad ga otvori!
Znao je da Brahma nema kontrolu nad tom snagom. Izgledao je potpuno uvuen u sebe,
nesvjestan iega osim mlade ene pred sobom. Pogledav i je malo bolje, iva ju je takoer
prepoznao. "Sarasvati, ili kako god da ti je ime u ovom obliku, to si ti?"
Gajatri je kimnula glavom, sada ve na koljenima. "Uini ne to, gospodaru iva", progovo
rila je. "Ako se Brahma ne zaustavi, svemir e biti spaljen ovim sjajem."
ivaje samo na trenutak oklijevao, a zatim je uinio ono jedino to je mogao. Stao je

ispred Brahme i otvorio svoje tree oko uperiv i ga tono u Brahminu petu glavu.
Sve drugo to ivi bilo bi uni teno ivinim pogledom. ak ni sam iva nije znao hoe li se to
dogoditi i sada. Jer, radilo se o istim silama. Kad se one suoe jedna s drugom, to
e se dogoditi?
Pa, moglo se dogoditi sva ta: od niega pa do kozmike eksplozije. No, na na u sreu, rasp
let je bio povoljan i upravo onakav kakvog elimo. Naime, Brahmina peta glava nije
nestala, niti je uni tena kako neki tvrde, ve je probuena! Brahmin problem je bio u
tome to nije integrirao sve svoje dijelove. Jo je zapravo bio mlad i nekoordinira
n. Gajatri je u sebi
A.P. Kezele
nosila snagu privlanosti prvobitne ene, ali na nain koji je Brahmu uvlaio u sebe. Meu
tim, osvijetljena ivinim treim okom, peta je glava poela djelovati drukije. Osvijest
ila se i spojila svoju svjesnost s ostalim dijelovima Brahme. im se to dogodilo,
sna nog svjetla je nestalo, odnosno ono je ostalo unutra, na raspolaganju Brahmi,
kad mu bude potrebno.
Istodobno s tim do la je i svjesnost o potrebi da Gajatri bude uz njega. Zbog toga
je, sada probuen i cjelovit Brahma, povikao: "Brighu! Indra! Dolazite ovamo i ob
avite obred vjenanja!"
Iako pomalo zbunjeni, bogovi su se ponovno okupili i nazoili razmjeni zakletvi iz
meu Brahme koji je jo uvijek udno sjajio i nasmije ene Gajatri. Sve je to bilo toliko
neobino da nitko nije ni primijetio kako u gomili stoji Sarasvati i promatra obr
ed.
Kad im je konano do lo do svijesti da je prva Brahmina ena ipak ovdje, nastao je taj
ac. Svi su oekivali bijes i scenu koju e Sarasvati napraviti. No, Gajatri je sve p
reduhitrila baciv i se pred noge Sarasvati. "Ti, koja si ja, dopusti da ti slu im i
da budem dio tebe. Bila si i ostat e prva Brahmina ena. Ja sam tvoj oblik! Tamo gdj
e si ti sadr aj, ja u biti posuda. Na e mjesto nas oekuje - stajat emo zajedno pokraj B
rahme, stvoritelja!"
Sarasvati je gracioznim pokretom pri la Gajatri, podigla je s tla, zagrlila i polj
ubila u obraz. Zatim su, tono na vrijeme za poetak rituala, zajedno stale pokraj B
rahme, dok je Brighu, veliki ri i, poeo pjevati prve napjeve u njihovu slavu.
Slomljena kljova
"Kakva neobina pria!" uskliknuo sam nakon to je Gane zavr io.
"Doista", slo io se on. "Priznajem - ovo je jedna od neobinijih, ak i za mene. Ali,
zna li to je jo neobinije?"
Nisam znao.
"To to Sarasvati, Gajatri i Brahma nisu nikome do kraja objasnili to se dogodilo. a
k je i moj otac iva to saznao tek kad se pojavila Parvati."
"Kako to 'nisu objasnili'? Pa, kako su onda drugi primili cijelu tu stvar?"
"Hm, kako tko", nasmijao se Gane . "Zapravo je Sarasvati kasnije ak odglumila neku
ljutnju na Brahmu i ostale, posebice na Indru, Vi nua i ivu. Pitala ih je, najprije
u ali, kako su je mogli tako lako zamijeniti za nekog drugog. A onda, kad nije d
obila zadovoljavajue odgovore - navodno je Indra ak ne to promrmljao o podreenosti ena
, a iva ionako tada nije znao to je to ljubav - njezin se la ni bijes pretvorio u pr
avi, pa ih je "proklela" s namjerom da shvate vrijednost ene. enomrzac Indra ovisi
t e o eni kad oslabi, iva e upoznati nekog bez koga nee moi ivjeti, a Vi nu e esto b
dvojen od Lak mi i provesti mnogobrojne ivote motiviran ljubavlju prema njoj.
Bilo mi je jako zanimljivo uti ova Sarasvatina "prokletstva". Jer, kao to znate, iv
aje doista upoznao Parvati, a iz prethodnih pria ste saznali koliko je patio kad
je "umrla". Indri se takoer obistinilo Sarasvatino proroanstvo, a isto se dogodilo
Vi nuu. U nizu utjelovljenja gubio je svoju dru icu, pa ju je nalazio, kao to je to,
primjerice, opisano u Ramajani, jednoj od naslo enijih pria o njegovim pustolovina
ma, gdje kao Rama tra i svoju otetu ljubav Situ.
A.P. Kezele
Ali, od svega toga najzanimljivije su mi bile rijei koje je Gajatri izrekla kad s
e bacila pred noge Sarasvati. Kako je ispalo, one u sebi sadr e najdublju simbolik
u te obja njavaju pravu ulogu Sarasvati i Gajatri u procesu stvaranja.
"Ja sam tvoj oblik!" rekla je Gajatri. "Tamo gdje si ti sadr aj, ja u biti posuda."
Mo da ste pomislili da se radi o ceremonijalnoj izreci koja nema posebno znaenje, o
sim mo da poetskog. Meutim, nije tako. Gane mije objasnio da Sarasvati i Gajatri od

toga trenutka stoje zajedno te da ih je nemogue odvojiti. Na okupu ih dr i potpuno

osvije ten i cjelovit Brahma, stvoritelj.
Kao to znate, Sarasvati predstavlja mudrost i znanje. Onaje sadr aj. A Gajatri pred
stavlja posudu u kojoj se znanje prenosi! Jedno bez drugog ne bi moglo postojati
, zato je i bilo va no da Brahma zapazi i prihvati Gajatri kao dio Sarasvati.
Svatko tko je ikada poduavao, zna koliko je va an nain na koji se poduka prenosi. Za
lud vam znanje ako nemate pravi nain njegovog preno enja. Sarasvati je uzaludna i i
zgubljena ako uz nju i oko nje nije Gajatri da znanju podari oblik. Jednako tako
je izgubljen i Brahma, to znai da ni stvaranje nije mogue bez znanja prenesenog na
pravi nain.
U prastaroj Indiji postajao je jo konkretniji izraz povezanosti mudrosti i "njezi
ne posude". Naime, Gajatri je, kao to ste mogli proitati u ove dvije prie, povezana
sa zvukom i sluhom. Njezina je uloga uobliiti znanje. Ka u da je, nakon stapanja s
Brahmom i Sarasvati, poela pjevati mudrost i to u tono odreenom ritmu i metrici. T
a se metrika (broj slogova u stihovima) prigodno naziva njezinim imenom: gajatri
.
Ako ete ikada itati ili slu ati vede, izraz gajatri metrika ut ete mnogo puta. A mnogi
od vas su ve
Slomljena kljova
uli za izraz gajatri mantra. Iz neznanja, taj se izraz poistovjetio s jednom tono
odreenom mantrom, i to onom posveenoj Suncu. Gane mi je jednom rekao da se zapravo
radi o Savitri mantri - posveena je Savitri, jednoj od dijelova Sarasvati. uli ste
je sigurno, zar ne?
Tat sauitur uarenijam bhargo devasja dimahi dijo jo nah praodajat.
Dakle, ta poznata mantra se pjeva u gajatri metrici. Gajatri je doista, kako je
rekla u tom svom ritualnom obraanju Sarasvati prije stapanja s njom, postala posu
da u kojoj se nalazi mudrost.
Evo jednog od moguih prijevoda ovih rijei:
Dozovimo svjetlost u svoj ivot
da bismo svijet pred sobom vidjeli onakvim
kakav u stvarnosti jest.
Gajatri mantri ima mnogo, a mislim daje prigodno zavr iti ovu priu s dvije posveene
njezinim glavnim junacima, Brahmi i Sarasvati.
Param e varaje vidmahe para tatvaje dimahi tano Brahma praodajat.
Sarasvateje vidmahe Brahma putrije dimahi tano Sarasvati praodajat.
Tako je pjevala Gajatri, ljubavnica mudrosti, slavei stvaranje i znanje koje mu o
moguava neiscrpnu snagu
A.P. Kezele
i vjeno postojanje. Da se ne bi osjeali zakinuti, evo to, otprilike, znae te rijei na
na em jeziku:
Spoznajmo prvobitnog stvoritelja,
neka njegova bit obitava u na im srcima,
neka nas stvaranje vodi putem kojim kroimo.
Spoznajmo bo ansku mudrost, neka kerka i ljubavnica stvaranja obitava u na im srcima,
neka nas rijeka znanja vodi putem kojim kroimo.
JlT/ ogli ste ve primijetiti da Gane pokazuje veliko I V^po tovanje prema enama. U pr
ii o Brahmi i njegovih pet glava ustrajao je na tome daje ono Jedno, dakle neimen
ovana transcendentalna cjelina, izravnim zahvatom u kozmikoj kolijevci, stvorilo e
nski vid Brahmine osobnosti. Razlog je bio za titnike naravi - Sarasvati je morala
za tititi Brahmu od oitovanja uni tavajue sile u obliku dva demona. Na posljetku su se
stvari malo zakomplicirale, ali bez toga ne bi bilo dobrih pria, zar ne?
No, Gane uvijek i bez iznimke govori o svojim enama, Buddhi i Siddhi, s velikom po
nizno u i ljubavlju. Ponekad se stjee dojam daje on samo orue koje obavlja ponekad za
bavan, ali zapravo grub posao. On sam najvi e u iva i najvi e je "kod kue" kad je u nji
hovim rukama.
Kad se govori o indijskoj tradiciji, esto se stjee dojam da je ona izrazito mu ki or
ijentirana. I taj je dojam ispravan! Naime, veina podataka koja je stigla do nas
kroz provaliju vremena, obojena je vedskim obja njenjem strukture svemira. A ona j
e poprilino anti- enska. Da se razumijemo, ne radi se o tome da enskih likova nema,
ve o tome da im je namjerno umanjena uloga, ili da se te uloge ne spominju. A nji

h ipak ima i to izrazito mnogo, samo je potrebno malo

A.P. Kezele
odlunije ukloniti zavjesu privida koja je stvorena tijekom mu ki obojene povijesti.
Gane je to uspje no inio, usprkos tome to se on sam odlino snalazi ba u svijetu u kojem
, na izgled, mu ka stvorenja igraju glavnu ulogu. Ali, kao to ste ve i sami mogli pr
imijetiti, u veini pria enski likovi su zapravo najva niji, koliko god izgledalo da o
ni mu ki imaju prevlast.
Uglavnom, ne bih elio sada detaljnije ulaziti u problematiku ensko-mu kih odnosa. eli
o sam istaknuti ulogu ene u Gane ovim priama, a eto, potkrijepit u ih s dvije vrlo li
jepe prie u kojima je glavni lik Jama, bog smrti. Ali, u obje se na ao suoen sa enama
koje su ga, na neki nain svladale. Prva pria govori o njegovoj vlastitoj dru ici Vj
aji, a druga
0 upornoj plesaici imenom Savitri (da, tako je, to je jedno od imena Brahminog ens
kog dijela), koja mu je pokvarila posao na neobian i neoekivan nain.
* * *
"Mnogi misle da je Jamina ena njegova sestra Jami", poeo je priu Gane . "Ali, to nije
istina. Jama
1 Jami su roeni kao blizanci, brat i sestra. Kao to zna , bili su to prvi ljudi i pr
ed njima je bila zadaa stvaranja ljudske rase."
Znao sam to jer mije ranije Gane detaljno ispriao priu o bogu smrti. A nju sam ja i
spriao vama u dvije knjige: Gospodar smrti i ivot-smrt- ivot. Tradicionalno ona se n
alazi u spisu imenom Katha upani ad, a govori o djeaku Naiketi kojeg je otac nehotic
e osudio na susret s Jamom prije nego bi to bilo uobiajeno. Umjesto da se upla i, N
aiketa odluuje potra iti boga smrti i pogledati ga u oi. Naiketina pustolovina je dois
ta vrijedna cijele knjige pa je stoga ovdje neu
Slomljena kljova
ponavljati. Ali, to se Jame tie, on i njegova sestra su dakle zaetnici ljudskoga ro
da. Legenda ka e da se Jama opirao tome jer je smatrao kako nije primjereno da bra
t i sestra vode ljubav. Jami je na tome ustrajala, pa je tako bilo i uinjeno. U o
dreenom smislu, ova pria odgovara kr anskom mitu o Evi i Adamu, u kojem je na Evinu s
avjest stavljen grijeh, dok je Adam, nevina ce, bio samo rtva. Ne moram posebno ist
icati to mislim o takvim obja njenjima. Ona su uglavnom iskrivljena zbog za tite mu kar
aca i lak eg dovoenja ena u podreeni polo aj.
Mit o Jami i njegovoj sestri Jami je ipak malo drukiji. Budui prvi ovjek, Jama je b
io i prvi koji je umro. Pro av i kroz proces umiranja nauio je sve o smrti i kao taka
v zauzeo mjesto onog koji njome upravlja. Postao je bog smrti! Zanimljiva se sim
bolika skriva u injenici da je smrt zapravo roditelj ovjeanstva. Na taj nain u sredi t
e pozornosti dolazi jedna drukija uloga smrti. Ona pokree nove cikluse i novi ivot.
Ako proitate neku od spomenute dvije knjige, posebice ivot-smrt- ivot, nauit ete kako
je jedna od najva nijih zadaa Jame, boga smrti, usmjeriti du u prema novim ivotima. U
mjesto kraja, smrt postaje novi poetak.
Gane me je poduio da je razumijevanje i upoznavanje smrti jedan od najva nijih postu
paka koje je potrebno provesti jo za ivota. Mnogim ljudima se takva misao ne svia j
er se boje smrti. Meutim, budui da je to jedino iskustvo koje nas bez iznimke sve
oekuje, mislim da je dobro poslu ati Gane ov savjet i pripremiti se za njega. Ukoliko
tako uinite, va do ivljaj smrti e se promijeniti, a strah e ustupiti mjesto beskonanoj
radosti i povjerenju.
No, kao to sam ve rekao, vi e o tome mo ete saznati na drugim mjestima. Hajdemo mi sad
a natrag na priu koja tek daje zapoela!
A.P. Kezele
"Kad je Jama umro i postao bog smrti," nastavio je Gane , "neko vrijeme je radio s
am, dok je Jami, njegova sestra i majka ovjeanstva, gotovo nevidljiva nadgledala p
roces umiranja i pomagala du ama na tom putu. Ona to ini i sada, naravno. No, Jama
je ubrzo prona ao svoju pravu dru icu - partnericu na putu i suradnicu u ivotnoj misi
ji. Koliko god je u to te ko povjerovati, Jama se zaljubio!"
"Bog smrti se zaljubio?!" iznenadio sam se. Doista je te ko prihvatiti takvu misao
. Nekako odudara od svega to znamo o smrti, zar ne?
"Tako je", nije se dao smesti Gane . "Tijekom jednog od svojih 'poslova', sasvim s
luajno je nai ao na djevojku imenom Vjaja. Bila je to ljubav na prvi pogled!"
Eh, sad, morat u napraviti mali odmak od prie da bih vam objasnio za to je meni to i

me bilo poznato. Naime, izraz vjaja znai doslovce gubitak. A u jvotishu, indijsko
j astrologiji kojom se bavim, postoji jedno astrolo ko podruje, takozvana kua ili bh
ava, s istim imenom. Radi se o dvanaestoj bhavi ije znaenje je takoer gubitak ili s
mrt. Dakle, kad promatrate neiju natalnu kartu u dvanaestoj bhavi, vjaji, gledat e
te to sve osoba mo e, i kada, izgubiti.
U ovom sluaju, dotina se djevojka zvala Vjaja. To je kao da se netko meu nama zove
Gubitak! Ne ba privlano ime, zar ne? Zbog toga me nije iznenadilo kad je Gane ukrat
ko opisao kakav je ivot Vjaja imala.
"Vjaja je bila uvijek sama" govorio je Gane . "Nitko nije elio biti s njom jer nitk
o nije volio gubitke. Pronio se glas da ak i mali razgovor s njom donosi te koe, a d
ulje dru enje mo e biti pogubno. Na to treba dodati povuenu narav Vjaje, kao i izgled
'nevidljive osobe', i dobit e arhetip usamljenice."
Slomljena kljova
Zasigurno znate na stoje Gane mislio spomenuv i "nevidljivu osobu". Mo da ste i sami
ponekad, ili stalno, takvi. To su ljudi koji se niim ne istiu i koje jednostavno n
e primjeujete, toliko su obini i svakida nji. "Keep low profile" rekli bi u amerikim
filmovima, i dr i se podalje od nevolja. Gubitak je ona stvar u na em ivotu koja obino
dr i "low profile" jer ga ne vidimo dok se s njim ne sudarimo, a onda je naje e kasno
.
Sve u svemu, ako sve to utkate u jednu osobu i ako joj date ime Vjaja, otprilike
vam je jasno za to nitko s njom nije elio imati nikakvog posla. To jest, nitko osi
m Jame!
"Kad ju je vidio, do av i po nekog ovjeka iz njezinog susjedstva..." Ah, vidite, mora
m opet prekinuti tijek prie. Naime, ovakve Gane ove rijei u meni uvijek izazivaju ni
z nevjerojatnih slika. Zamislite Jamu, boga smrti, kako dolazi po va eg susjeda ko
ji umire. Vi ga naravno ne vidite, ali on vidi vas, odu evi se va im izgledom i osob
no u i... paf, evo ga pred vama i nudi vam...
No, dobro, vi niste Vjaja pa vam se to vjerojatno nee dogoditi. Ali, eto, ba to se
, kako ka e Gane , dogodilo Vjaji!
".. .odmah je znao daje na ao nekog posebnog. Pri ao joj je, uobliio se ispred nje, t
ako da gaje mogla vidjeti, a zatim se predstavio. Netko drugi bi pobjegao glavom
bez obzira, ali Vjaju je ugodno iznenadila injenica da joj se uope netko obraa, pa
je potisnula strah i pogledala Jamu u oi. A kad joj je Jama ispriao stoje osjetio
i odmah joj, bez mnogo razmi ljanja, ponudio da postane njegova ena, Vjaja je zadr
htala. Ne od straha, ve od iznenadne spoznaje daje njezin ivot na Zemlji zavr io i d
a je zapravo slu io kao uvod u njezinu pravu
A.P. Kezele
ulogu, tamo negdje, u nekim drugim dimenzijama i svjetovima koji se nazivaju Jam
inim kraljevstvom."
Pogaate ve: Vjaja je pristala na Jaminu ponudu i oti la s njim usprkos protivljenju
njezine obitelji i velikoj tuzi njezine majke Sahae. Na nju, majku, vratit emo se
kasnije, jer ona zapravo u sebi nosi najva niju poruku prie. Gane mije, meutim, obrat
io pozornost na ne to drugo.
"im je pristala poi s Jamom, Vjaja je uzdignuta na razinu bo anskog. Vidi , ponovno se
pokazuje daje vrlo va no rei 'da' Jami. Ukoliko ga odbijamo i poriemo njegovo posto
janje i ulogu, neemo postii ni ta osim patnje i straha koji e nas pratiti cijeli ivot,
a jo vi e cijelu smrt. S druge strane, ako mu pogledamo u oi i pristanemo na njega,
dobrobiti za na
ivot bit e neizmjerne."
Razumio sam to mi eli rei. Na posljetku, o tome sam mnogo puta govorio drugim ljudi
ma poku avajui razbiti strah od smrti. Ipak, budui da sam bio u ulozi uenika, morao s
am upitati da li to znai da se svi moramo odrei ivota kakvog imamo da bismo prona li
svoju ivotnu misiju?
"Naravno", odgovorio je Gane smijui se. "To jest, ako je sada ne ispunjavate. Ako i
vot sada nije dobar, potrebno je odrei ga se da bi se imao ivot koji je dobar, to
je barem jasno!"
Hm, nisam ba na to mislio - ali, dobro, poruka je jasna. Smrt je dio ivota i takva
e ostati. Ona uvijek donosi promjenu, a poricanje promjene donosi patnju.
Pria, meutim, nije ovdje zavr ila. Njezin glavni dio odvija se u Jaminom kraljevstvu
gdje Jama ljubazno doekuje svoju novu enu Vjaju, nudei joj sve to eli i dijelei s njo
m sve to ima, osim...

Slomljena kljova
"Jama je zatra io od Vjaje da ne odlazi u ju ni dio njegovog kraljevstva", priao je d
alje Gane . "Isprva to Vjaji nije bilo neobino, odnosno nije bilo ni ta neobinije od s
amog dolaska k Jami. No, kako je vrijeme odmicalo, Vjaja se sve vi e privikavala n
a novu okolinu, pa joj je s vremenom i "ju ni dio" postao zanimljiv. Znati elja joj
je rasla tim vi e to je vidjela kako Jama svakoga dana odlazi tamo, dakle na mjesto
na koje ona nije smjela ii. Na njezine ponovljene upite Jama nije odgovarao. Sam
o je ponavljao kako ne dolazi u obzir da Vjaja ode tamo.
Zanimljiva situacija, zar ne? Jadna Vjaja je mnogo razmi ljala o tome, smi ljajui raz
na obja njenja za Jamine postupke. Jedna od misli koje su je opsjedale bila je da
Jama tamo ima drugu enu za koju ona ne smije znati. Mo da je to bio motiv za Vjajin
u neposlu nost, a mo da i nije, ali jednoga je dana Vjaja uspkros Jaminom zahtjevu o
ti la u ju ni dio njegova kraljevstva. Ono to je tamo prona la promijenilo joj je ivot.
Prvi ok do ivjela je kada je shvatila da se tamo nalazi neka vrsta "pakla", a to zn
ai svijeta u kojem du e ispa taju za svoje pro le grijehe. Ve to bi bilo dovoljno bolno
za nju pa je odjednom shvatila za to ju je Jama elio po tedjeti tog prizora. No, stva
r je postala gora kad se okrenula i eljela otii. Krajikom oka meu muenima je spazila
svoju vlastitu majku Sahau!"
"Ah, to je doista bilo iznenaenje!" uskliknuo sam. "Oigledno, kod Jame nema protek
cije!"
"Doista!" potvrdio je Gane . "ak ni kad je Vjaja dotrala u bijesu do njega, predbacu
jui mu to se na takav nain odnosi prema njezinoj majci, Jama nije popustio. Zapravo
, nije to ni mogao uiniti. Objasnio je Vjaji kako postoje odreeni prirodni zakoni
koji se moraju po tovati i da Sahaa, prema tim prirodnim zakonima, mora biti u pakl
u."
A.P. Kezele
Eh, sad, ponovno moramo zastati i malo objasniti simboliku ove prie. Za sada smo
se upoznali sa znaenjem izraza vjaja, pa smo na taj nain lak e razumjeli za to je gubi
tak postao partnerica smrti. Slina simbolika postoji i u izrazu saha. Kad biste zn
ali jvotish, u tom biste izrazu prepoznali naziv jo jednog astrolo kog podruja, tree
kue ili bhave, koja opisuje na u djelatnost. tovi e, zbog odreenih jvotish okolnosti iz
raz sahaa bismo mogli prevesti kao "vezana za djelatnost".
Znam da ovo nije kola jvotisha - za to bi nam bilo potrebno mnogo vi e vremena - al
i rei u vam samo toliko daje trea bhava (saha) u majinskom odnosu prema dvanaestoj (v
jaja)* te da odnosi unutar prie savr eno odgovaraju znanju o jvotishu.
U svakom sluaju, za potrebe razumijevanja bolje e biti da se vratimo na svakida nju
razinu. Dakle, simbolika prie najprije ka e daje Sahaa (vezana za djelatnost) majka
Vjaje (gubitka) te da ju ta injenica vodi u pakao!
Kljuni dio prie je "vezanost". to znai kad smo vezani za djelatnost? Mo da e biti jasni
je ako ka emo da smo "vezani za rezultate djelatnosti". Znate li onu: "Put u pakao
je poploan dobrim namjerama"? E, pa vidite, ba o tome govori situacija u kojoj Sa
haa (vezanost za rezultat, dakle namjera!) zavr ava u paklu!
Budui da su mi sve ove misli pro le kroz um u trenu, zadivljeno sam uskliknuo: "Nar
avno! Tako dugo dok djelatnost obavljamo vrsto vezani za neka oeki* Za one koji ipak znaju ne to o jyotishu, evo obja njenja. Radi se o naelu koje se n
aziva bhavat bhavam. Prema tom naelu trea bhava (saha) je etvrta bhava (majka) od dv
anaeste (vjaja). Dakle, saha (djelatnost) je majka vjaje (gubitak), stoje i sluaj
u ovoj prii!
Slomljena kljova
vanja, tako dugo nam nema spasa!" elio sam dodati i jednu reenicu koju u Bhagavat
Giti Kri na upuuje princu Aruni ("Djeluj, a rezultate djelatnosti prepusti meni!"),
ali je Gane odmah nastavio dalje.
"No, ipak je bilo spasa za Sahau", rekao je. "Vjaja se uspjela izboriti za nju i
izbaviti je iz pakla."
"Doista?" zaudio sam se. "Kako joj je to uspjelo kad je Jama toliko strog i nepop
ustljiv?"
"Jama je Vjaji objasnio postupak spa avanja zabludjele djelatnosti, dakle njezine
majke Sahae. Rekao joj je da se Sahaa mo e iskupiti dobrim djelima, ali ne s razine
na kojoj se oni sada nalaze, ve iz ljudskoga svijeta, dakle s materijalne razine
utjelovljenja."

"Hm," zamislio sam se, "znai Jama je zapravo rekao da je on nemoan u tom sluaju, te
da je potrebno ljudsko utjelovljenje za spas Sahae?"
"Upravo tako!" potvrdio je Gane .
Na ovakvu zamisao sam ve nekoliko puta nai ao - daje utjelovljenje bolji polo aj za i
spravno djelovanje od takozvanih "vi ih razina". Usprkos tome to veina dana njih novod
obnih duhovnih tra itelja sanjari o nebeskim svjetovima i drugim dimenzijama, izgl
eda da je jedino povratak u tijelo nain na koji se mo emo izbaviti od posljedica lo e
djelatnosti, te se tako osloboditi karme i postii prosvjetljenje.
"Nakon to je saznala kako izbaviti svoju majku," nastavio je Gane , "Vjaja je odluil
a otii od Jame, usprkos njegovom negodovanju. Budui da je i sama bila uzdignuta na
razinu bo anstva, imalaje sposobnost utjelovljenja bez potrebe za roenjem, sposobn
ost koja se pripisuje auatarima. Vratila se na Zemlju i poela s obavljanjem niza
dobrih djela, odriui se njihovih
A.P. Kezele
dobrobitiuimesvojemajke, Sahae. Vjaja se preobrazila: zadr ala, je svoju narav i im
e, ostala je gubitak, ali je sada, na neki nain, postala 'neusmjereno usmjerena'.
Pretvorila se u upayu, evolutivnu djelatnost za koju nismo vezani, a koja ima p
roi avajue djelovanje na na u pro lu karmu."
I tim je rijeima Gane zavr io priu o Vjaji, dru ici Jame, boga smrti. No, znaenje njegov
ih posljednjih reenica u menije pokrenulo itavu lavinu misli, pa i projekata. Naim
e, onako kako sam je do ivio, Vjaja je zapravo postala "umijee davanja"!
Razmotrite jo jednom simboliku prie. Ponajprije, Vjaja sama, dakle gubitak, nastaj
e zbog "vezanosti", odnosno djelatnosti koja sebi prisvaja rezultate djelovanja.
U to spadaju i oekivanja, namjere, sebinost, posesivnost, tra enje neeg zauzvrat, pr
ojekcija svojih elja na druge, manipulacija drugima da bi se ispunile na e namjere
i elje, ma koliko bile dobre, i svi drugi slini postupci. Dakle, oni su "majka" gu
bitka, a na posljetku rezultiraju patnjom u "paklu".
A na koji nain se to mo e ispraviti, to jest na koji nain se mo e ukloniti patnja? Tak
o da se gubitak preobrazi u usmjereno davanje, dakle u umjetnost davanja! Kad da
jete bez da tra ite zauzvrat, a inite to u posebno vrijeme i s posebnim ljudima te
na taj nain preusmjeravate rezultate dobrih djela u smjeru odreenih prirodnih zako
na, spa avate svoju djelatnost i od gubitka i od patnje!
Vjerojatno ima jo mnogo toga to bi se moglo rei o tako preobra enoj Vjaji, ali pustim
o neka pria sama u vama odradi svoj dio posla. Ponekad razumijevanje nije najva nij
i dio tog procesa. A za one koji bi ipak eljeli znati vi e o tome, preporuujem zavir
iti u projekt i
Slomljena kljova
knjigu Umjetnost davanja. Oni su nastali pod izravnim utjecajem ove prie.
Ali, mi emo krenuti dalje, na sljedeu priu u kojoj se takoer pojavljuje Jama, bog sm
rti, a takoer i jo jedna ena, princeza Savitri, koja ga je morala dobro upoznati da
bi ga, na neki nain, na kraju mogla i svladati.
Ova pria se nije vremenski nastavljala na prethodnu, ali su mi izgledale bliske z
bog nazonosti boga Jame. Zapravo, priu o Savitri i Satjavanu uo sam nakon jo jednog
razgovora o slobodnoj volji.
"Sjeam se", rekao sam tada, "da si spomenuo Jamu i njegovu tvrdnju kako je jedino
smrt neizbje na. Ako je to istina, to pobija slobodnu volju, ili je barem znatno
ograniava..."
Gane me pogledao malo skupljenih oiju. "Tako je, ograniava je. Ali, uvijek ima naina
, uvijek se ne to mo e uiniti..."
"Dakle, ima naina da se pobijedi smrt, odnosno da se ne moramo s njom suoiti?"
"Ah, ne!" Gane je odluno odmahnuo glavom. "Nemoj iskrivljavati moje rijei! Pitanje
si postavio na takav nain daje na njega nemogue odgovoriti jer u sebi sadr i pogrje ke
! Odnosno, evo ti odgovora: ima naina da se pobijedi smrt, a jedan od najboljih j
e da se s njom suoimoV
Ovo je jo jedan dokaz da doista morate paziti to govorite! esto nam se dogaa da nesv
jesno izra avamo svoje neznanje i mije amo ga sa svojim eljama. Za veinu ljudi "pobije
diti smrt" znailo bi izbjei je. Za Gane a, koji nas poduava, upravo je suprotno: pobi
jediti je, znai biti s njom, susrestije - ali spreman.
A.P. Kezele
Razmislite o toj razlici; ona govori mnogo o ivotnoj mudrosti.

"Osim toga," nastavio je Gane , "ve sam ti iznio barem nekoliko naina na koji se mor
a pristupati smrti. Sada u ti objasniti jo barem jedan, a vjerojatno i vi e njih. Zn
a li priu o princezi Savitri i drvosjei Satjavanu?"
Nisam znao tu priu, a Gane mi ju je, naravno, vrlo ljubazno ispriao. No, prije nego
vas prepustim njegovim rijeima, elio bih vas podsjetiti na poduke o smrti koje sm
o do sada saznali iz pria. ini mi se va no pa ne zamjerite to u ih, kao da se radi o u
d beniku, pobrojati u jednoj knjizi pria!
1. Suprotnost smrti je roenje, a ne ivot. To smo
saznali iz injenice da je Jama, bog smrti, roen, pa umro, ali je nastavio ivjeti. S
mrt je dio ivota, a ne njegov kraj ili suprotnost.
2. Prihvaanje smrti donosi besmrtnost. To se dogodilo Naiketi u njegovoj prii, a ta
koer i Vjaji, kad je prihvatila Jamu za mu a te tako postala besmrtna.
3. Smrt je mogue pobijediti samo s razine utjelovljenja.
Ovo je vrlo va na poduka, a do nas je do la kroz Vjaju koja je bila primorana utjelo
viti se da bi spasila Sahau od paklenih muka pod nadzorom boga smrti.
4. Djelovanje bez vezanosti za rezultat oslobaa nas smrti. Nain na koji je Vjaja i
zbavila Sahau je ukljuivao nevezanost za djelatnost, odnosno preobrazbu gubitka u
"umjetnost davanja", a to znai - usmjerena dobra djela.
Slomljena kljova
Evo, toliko o poukama za sada. Jo tri slijede u zakljuku, nakon Gane ove prie o Savit
ri i Satjavanu!
*-*--#Savitiri je dobila ime prema jednoj od boginja, Brahminih dru ica. No, mnogi su sm
atrali da je jednako lijepa kao i prava Savitri. Njezino ime pripada svjetlosti,
odnosno radi se o jednoj od rijetkih enskih inaica naziva za Sunce. Mo da biste je
u dana njim jezicima nazvali Sunica, ali u tom imenu ima i drugih znaenja. Naime, sa
uitur je i naziv za svjetlost unutarnjeg jastva, ili samo unutarnje jastvo. A ens
ki oblik mu daje gracioznost, nje nost i razigranost. Mo da bi najbolji prijevod znae
nja izraza, savitri bio - ple ue jastvo.
Kao to ete vidjeti, princeza Savitri je u potpunosti opravdala znaenje svoga imena.
Ah, da, Savitri je doista bila princeza, kerka jedinica monoga kralja koji ju je b
eskrajno volio. Kako to obino biva u starim priama, otac kralj je elio najboljeg mu a
za svoju ljubimicu. Nije imao povjerenja u dogovorene brakove koji su se esto sk
lapali dok su djeca bila mala. Kao bri ni otac kojemu je na srcu dobro kerke, smatr
ao je ispravnim da Savitri sudjeluje u odluci koja e joj oblikovati cijeli ivot. N
o, kao kralj morao je misliti i na politiku, pa je napravio odreeni kompromis izm
eu kraljevskih i oinskih potreba. Kad je do lo vrijeme za vjenanje, organizirao je do
lazak pomno odabranih prosaca, sve redom kraljevia ili kraljeva te ponekog utjeca
jnog plemia. Bio je siguran da e meu njima Savitri odabrati nekog po svom ukusu, to
bi zadovoljilo i oinsku brigu ali i kraljevske obveze.
"Ako se on ne pojavi," govorila mu je Savitri, "nikog neu odabrati, to neka ti bu
de jasno!" A kralj je kimao
A.P. Kezele
glavom, potvrujui da prihvaa njezin uvjet, umirujui tako kerku koja je bila vrlo sumn
jiava prema "toj predstavi", kako je nazivala dolazak prosaca.
Treba rei da on nije bio samo apstraktni princ na bijelom konju. On nije imao svo
je ime, ali je imao lice koje bi Savitri prepoznala i najavi i u snovima. Posebi
ce u snovima, jer upravo je njega sanjala cijeli ivot, od najranijih dana do koji
h je sezalo njezino sjeanje.
Otac kralj je znao za tu opsesiju svoje kerke. Naslu ao se pria o tome to je on uinio
u ovom ili onom snu. Mala Savitri bila je odu evljena svojim ljubavnikom iz snova.
To jest, tadajo nije bio ljubavnik, a kad je postao jer je Savitri narasla, otac
vi e nije imao uvid u njegova djelovanja u kerkinim snovima. Savitri je za utjela, k
ako se i pristoji. Ipak ima stvari koje otac i kerka ne bi trebali dijeliti.
Ali, nije pro ao ni tjedan dana a da mu Savitri nije spomenula injenicu da ona zna
kako izgleda njezin budui mu i da nikakvi kompromisi ili promjene ne dolaze u obzi
r. Naravno da je kralj na sve to kimao glavom, ali je u sebi mislio svoje. I on
je pro ao kroz mladalake ludosti. Znao je koliko su one sna ne i nepobjedive, barem k
ada si mlad. Ali, jednako je tako dobro znao da vrijeme i ivot nose svoje, te da
se ludosti uglavnom pretvaraju u slatke uspomene. Neka njegova Savitri samo ma ta,

a kad sretne pravog ovjeka od krvi i mesa, smatrao je otac kralj, u njoj e se pro
buditi stvarna vatra, a mladalaki snovi bit e zaboravljeni.
Eh, ali ispalo je malo drukije! Stvarnost je pokazala da su upravo njegovi planov
i bili nalik snovima, dok je Savitri usprkos svemu i svima svoje ostvarila.
Naime, prva "pro nja" ispala je vrlo neugodna jer je Savitri nakon jednog jedinog
pogleda otpustila sve
Slomljena kljova
goste odlunim odmahivanjem glave. "Nema tu njega, oe", rekla je glasno daje svi uju
. "Po alji ih kui."
Kralj je svoju neugodu morao sakriti isprikama, a goste utje iti obilnom vi ednevnom
gozbom. No, nije mogao ni ta uiniti, pa ak ni zamjeriti kerci. Na posljetku, zar mu
nije unaprijed lijepo objasnila to e uiniti ako njega nee biti?
Nakon tog prvog poku aja otac kralj se malo ozbiljnije zamislio nad problemom, ali
nije odustao. Drugi skup prosaca pojavio se u njegovoj palai za nepunih dva mjes
eca. No, bez uspjeha! Odnosno s istim pora avajuim uspjehom. Jedan jedini pogled i
Savitri je znala: njega ovdje nema!
I trei je poku aj otac poduzeo bez posebnih pritisaka na kerku. Na posljetku, znao j
e daje Savitri posebna i izbirljiva. Meutim, bio je uvjeren da e se, nekako, on po
javiti, samo ako bude dovoljno ustrajan.
No, Savitri nije tako mislila. Bilo joj je ao svih tih mladia i ljudi koji su dola
zili radi nje, a bilo joj je ao i oevog bogatstva koje se nemilice tro ilo na nepotr
ebne gozbe odbijenih prosaca.
"Dostaje bilo, oe", rekla mu je Savitri. "Neemo ga tako pronai. To je besmisleno. O
n e se jednostavno pojaviti preda mnom i to e biti to. Prestanimo s tim, molim te!
"
No, kralj je mislio drukije. "Mo da su to samo snovi, kerko. Mo da on ni ne postoji, z
ar ti je to tako te ko prihvatiti?"
Da, Savitri to nije mogla prihvatiti! tovi e, zbog takvih je rijei shvatila da je ot
ac ne razumije, pa su se malo-pomalo poeli udaljavati. Njihovi razgovori su sve v
i e i vi e poprimali o tre tonove i pretvarali se u male svae. Zaveden time, otac kralj
je u jednoj takvoj situaciji poeo vikati na Savitri i priprijetio joj da e joj on
odabrati mu a, ako ga sama ne mo e.
A.P. Kezele
Tvrdoglava i osjetljiva kakva je bila, Savitri mu je okrenula lea i istrala iz pro
storije, a zatim, bez mnogo razmi ljanja napustila dvorac i kroz umu se zaputila u
nepoznatom smjeru.
Kralj je tek na veer shvatio daje Savitri pobjegla, a suoen s tom injenicom shvatio
je koliko je pogrije io. Nije njemu bio va an taj mu , bila mu je va na samo Savitri i
njezina srea. Kad je krenuo u potragu za njom, bilo je to samo zato da joj ka e kak
o je voli i kako joj vi e nikada nee poku avati nametnuti neki izbor. Tko mari za mu a!
Neka ostane sama, samo ako je to ono to ona eli!
Potraga je trajala tri dana, a kad su konano sustigli Savitri, ona vi e nije bila s
ama! Naime, neposredno prije toga, Savitri je, ve posustala od umora, izubijana i
prljava, zaula ljudske glasove u umi. Krenula je prema njima mislei zatra iti vode i
hrane, a mo da i neko mjesto gdje mo e prespavati. Po zvukovima koji su do nje dola
zili, znala je da se radi o drvosjeama koji su obavljali svoj posao.
Izbiv i na istinu, privukla je svaiji pogled. Ne susree se svaki dan prekrasna djevoj
ka koja posrui izlazi iz ume. Savitri je zaustila da se predstavi i zamoli za pomo,
ali nikad nije dovr ila reenicu. Tamo, meu tim ljudima, stajao je on\ Bio je mlad i
sna an, gol do pojasa i znojan od napornog rada. Njegove tople oi, koje je toliko p
uta gledala i ljubila u svojim snovima, sada su je gledale u stvarnosti! A to je
najljep e, u njima se ogledalo ogromno uenje i srea. I on je nju prepoznao! Njezini s
novi nisu bili privid - dijelila ih je s njirrd
I dok su Satjavan - jer tako se zvao mladi iz princezinih snova - i Savitri potral
i jedno drugom u zagrljaj, na istini se pojavio kralj i njegova svita na
Slomljena kljova
konjima. Okrenuv i se k njima, dr ei njega za ruku, Savitri je rekla: "Oe, ovo je Satj
avan, moj mu ."
-*- * *
"Ah, pa ovo je prava klasina romansa!" uzviknuo sam odu evljeno.

"Hmm..." promrmljao je Gane , ali se ipak nasmije io.

"Znam to znai ovaj 'hmm'", rekao sam. "Pria nije ni izdaleka zavr ena. Ali, poetak je
odlian! Ba u skladu s djevojakim snovima..."
"Da, tako izgleda", potvrdio je Gane . "Ali, kao to si rekao, tek nastavak prie post
avlja prave izazove pred Savitri i Satjavana."
"Ni ta novog", nasmijao sam se. "To je uvijek tako - na poetku romansa, a nastavak
pun problema!"
Gane se smijao sa mnom, iako sumnjam da je on u svom braku do ivio takav rasplet st
vari. No, poznavatelju ivota poput njega takve stvari nisu strane, ak i ako ih je
on nekako izbjegao.
"I kakvi su to problemi bili?" upitao sam kad smo zavr ili sa alama.
"Jvotish problemi, ponajprije", odgovorio je i, naravno, opet me iznenadio.
"Kako to misli ?" upitao sam zbunjeno.
"Zna da je u Indiji svako tradicionalno vjenanje popraeno astrolo kom analizom nataln
ih karata, da se vidi mo e li par biti sretan zajedno i da li bi u vezi i ivotu mog
lo biti nekih problema. U dogovorenim brakovima takve se usporedne analize rade
s djecom. To je, zapravo, jedini oslonac u prosudbi hoe li dvoje djece, obeano jed
no drugom u dobi od pet godina, kao odrasli odgovarati jedno drugom."
"Nisam ba odu evljen takvim pristupom", odmahnuo sam glavom. "Ispriao si mi toliko p
ria o slobodnoj
A.P. Kezele
Tvrdoglava i osjetljiva kakva je bila, Savitri mu je okrenula lea i istrala iz pro
storije, a zatim, bez mnogo razmi ljanja napustila dvorac i kroz umu se zaputila u
nepoznatom smjeru.
Kralj je tek na veer shvatio daje Savitri pobjegla, a suoen s tom injenicom shvatio
je koliko je pogrije io. Nije njemu bio va an taj mu , bila mu je va na samo Savitri i
njezina srea. Kad je krenuo u potragu za njom, bilo je to samo zato da joj ka e kak
o je voli i kako joj vi e nikada nee poku avati nametnuti neki izbor. Tko mari za mu a!
Neka ostane sama, samo ako je to ono to ona eli!
Potraga je trajala tri dana, a kad su konano sustigli Savitri, ona vi e nije bila s
ama! Naime, neposredno prije toga, Savitri je, ve posustala od umora, izubijana i
prljava, zaula ljudske glasove u umi. Krenula je prema njima mislei zatra iti vode i
hrane, a mo da i neko mjesto gdje mo e prespavati. Po zvukovima koji su do nje dola
zili, znala je da se radi o drvosjeama koji su obavljali svoj posao.
Izbiv i na istinu, privukla je svaiji pogled. Ne susree se svaki dan prekrasna djevoj
ka koja posrui izlazi iz ume. Savitri je zaustila da se predstavi i zamoli za pomo,
ali nikad nije dovr ila reenicu. Tamo, meu tim ljudima, stajao je oni Bio je mlad i
sna an, gol do pojasa i znojan od napornog rada. Njegove tople oi, koje je toliko p
uta gledala i ljubila u svojim snovima, sada su je gledale u stvarnosti! A to je
najljep e, u njima se ogledalo ogromno uenje i srea. I on je nju prepoznao! Njezini s
novi nisu bili privid - dijelila ih je s njim]
I dok su Satjavan - jer tako se zvao mladi iz princezinih snova - i Savitri potral
i jedno drugom u zagrljaj, na istini se pojavio kralj i njegova svita na
Slomljena kljova
konjima. Okrenuv i se k njima, dr ei njega za ruku, Savitri je rekla: "Oe, ovo je Satj
avan, moj mu ."
* -*- *
"Ah, pa ovo je prava klasina romansa!" uzviknuo sam odu evljeno.
"Hmm..." promrmljao je Gane , ali se ipak nasmije io.
"Znam to znai ovaj 'hmm'", rekao sam. "Pria nije ni izdaleka zavr ena. Ali, poetak je
odlian! Ba u skladu s djevojakim snovima..."
"Da, tako izgleda", potvrdio je Gane . "Ali, kao to si rekao, tek nastavak prie post
avlja prave izazove pred Savitri i Satjavana."
"Ni ta novog", nasmijao sam se. "To je uvijek tako - na poetku romansa, a nastavak
pun problema!"
Gane se smijao sa mnom, iako sumnjam da je on u svom braku do ivio takav rasplet st
vari. No, poznavatelju ivota poput njega takve stvari nisu strane, ak i ako ih je
on nekako izbjegao.
"I kakvi su to problemi bili?" upitao sam kad smo zavr ili sa alama.
"Jvotish problemi, ponajprije", odgovorio je i, naravno, opet me iznenadio.

"Kako to misli ?" upitao sam zbunjeno.

"Zna da je u Indiji svako tradicionalno vjenanje popraeno astrolo kom analizom nataln
ih karata, da se vidi mo e li par biti sretan zajedno i da li bi u vezi i ivotu mog
lo biti nekih problema. U dogovorenim brakovima takve se usporedne analize rade
s djecom. To je, zapravo, jedini oslonac u prosudbi hoe li dvoje djece, obeano jed
no drugom u dobi od pet godina, kao odrasli odgovarati jedno drugom."
"Nisam ba odu evljen takvim pristupom", odmahnuo sam glavom. "Ispriao si mi toliko p
ria o slobodnoj
A.P. Kezele
volji da ne mogu a da ne pomislim o svim raskri jima na kojima se dvoje mladih lju
di mo e nai izmeu dogovorenog vjenanja i stvarnoga braka. Mislim da bi se tvoje Buddh
i i Siddhi slo ile sa mnom!"
"Naravno da bi!" potvrdio je Gane . "One uvijek okreu oima kad se spomene takva prak
sa. Ali, to da se radi, takav je obiaj, glupav ili ne..."
"Hm, ali rekao si da Savitrin otac nije bio tako 'zatucan', da se izrazim po dom
ae. Za to se sada u igri pojavljuje taj initelj?"
"Nije bio 'zatucan', odnosno promi ljen kao politiar, kako god na to eli gledati, u s
mislu da dogovara kerkin brak u njezinom djetinjstvu. Ali, ne misli valjda rei da n
e razumije potrebu prouavanja natalne karte prije braka?" Gane me upitno gledao pod
igav i jednu obrvu.
"Ah," uzdahnuo sam, "na to misli ! Znai, prouili su im natalne karte da bi mogli dje
lovati preventivno i sprijeiti probleme prije nego to se pojave..."
"Tako je", potvrdio je Gane , a zatim brzo dodao. "Zna li to je to vi a kanja?"
Zaudo, znao sam. Izraz vi a kanja doslovce znai otrovna djevica. U jvotishu on oznaav
a odreene kombinacije prilikom roenja (uglavnom su to dani u tjedni, Mjeseevi dani
i polo aj Mjeseca u nekom zvije u) koje osobu ine "otrovnom" za njezine partnere. Zavi
sno od jaine i broja takvih kombinacija, svi partneri s kojima takva osoba doe u l
jubavnu vezu bilo koje vrste u poveanoj su opasnosti od bolesti, nezgoda ili smrt
i. Naravno, takva situacija mora biti potvrena u natalnoj karti partnera. Ukoliko
jest, ljubavna veza s osobom koja ima vi a kanja kombinaciju doista predstavlja o
pasnost.
Slomljena kljova
U Indiji kru e prie da su u davnini kraljevi uvali takve "djevice" kao posljednji "p
oklon" osvajaima koji bi ih pokorili. Na taj su se nain osveivali za poraz, a ponek
ad bi ih slali k neprijatelju ne bi li mu na kodili prije bitke. No, to su samo st
are legende, a budui da ih nisam uo od Gane a, vjerojatno u njima ima manje od pola
istine...
"Eto vidi ," nastavio je Gane kad sam potvrdno kimnuo glavom na pitanje o znaenju vi a
kanje, "Savitri je imala takvu kombinaciju u natalnoj karti."
"Ah, to znai daje Satjavan bio u opasnosti?"
"Tako je. Kombinacija nije bila jako opasna, ali ju je i Satjavanova natalna kar
ta potvrivala. Sve u svemu, jvotishiji su proglasili takozvanu drida karmu, iliti
nepromjenjivu sudbinu. Ukoliko Savitri i Satjavan preklope svoju karmiku situaci
ju stupanjem u brak, Satjavan e umrijeti tono za godinu dana od vjenanja."
"Opa..." izletjelo mije. "To je doista problem. Drida karma, ka e . Hm, to bih volio
vidjeti*. I kako su ljubavnici reagirali na tu vijest?"
"Mo e misliti da im nije bilo svejedno!" rekao je Gane . "Dugo su se premi ljali, razgo
varali, savjetovali se... Meutim, odgovor koji su dobivali od kraljevih astrologa
je uvijek bio isti: ako se vjenaju, Jama, bog smrti, zakucat e im na vrata tono za
godinu dana i sa sobom odnijeti Satjavana.
Savitri je eljela odustati, samo da Satjavan ostane iv, ali on se nije elio razdvaj
ati od nje. Rekao joj je
* U svojih dvadesetak godina prouavanja jvotisha vrlo rijetko sam vidio situacije
koje su bile nalik drida karmi, dakle situacije za koje bih rekao da se nisu mo
gle izbjei, odnosno promijeniti. Osobno sam uvjeren da se sve mo e promijeniti, ako
se poznaju pravi naini. O tome, uostalom, svjedoi i ova pria. No, takoer je istina
da e mnogi tradicionalni jyotishi, uvjereni u predodreenost dogaaja, na ovo frknuti
nosom. Ni ta zato, neka im. Oni oigledno nisu upoznali Gane ove ene Buddhi i Siddhi!
A.P. Kezele
kako mu je bolje provesti godinu dana kao njezin mu , a zatim umrijeti nego proves

ti ivot sam ili s nekim drugim."

"Tako joj je rekao?"
"Da, tono tako. Bili su vrlo zaljubljeni, njih dvoje. Kako i ne bi kad su dijelil
i snove itavog ivota! Sve u svemu, jedno su drugo uvjerili da e se boriti protiv sm
rti i da nee odustati. Vjerovali su da je njihova ljubav jaa ak i od Jame i da e pro
nai nain kako rije iti taj problem. S jedne strane, bili su naivni, a s druge..." Ga
ne je zastao i ra irio dlanove.
"S druge?" ubacio sam se ne shvaajui njegovu gestu.
"S druge strane, ljubav ih je spasila", zakljuio je Gane . "Takvo povjerenje i pred
anost nije pro lo nezamijeeno. Privukli su pozornost moje sestre, a onda je o probl
emu obavijestila mene."
"Sestre?" bio sam na trenutak zbunjen, a onda sam se sjetio: "Kamala! Misli na Ka
malu?"
"A na koga drugog?" nasmijao se Gane . "Kad se dogodi ovakva ljubav, ona ne mo e proi
bez njezine nazonosti!"
"I to ste onda uinili?" sada me ve sve to jako zainteresiralo.
"Posjetili smo ih, zajedno", odgorio je Gane . "Nakon vjenanja, kad smo bili sigurn
i da su oni sami doista odluni u svojoj nakani. Kamala ih je podr ala, a ja sam im
ponudio obuku. Ni ta im nismo obeali, zna kako je to. Jama je moan i ne da se tako la
ko odvratiti. Ali, ako su eljeli imati bilo kakve anse s njim, morali u se dobro p
ripremiti."
"Uh, naravno", rekao sam. "I?"
"I, Satjavana sam poduavao vje tini paljenja i odr avanja tri Naiketine vatre*. A Savi
tri..." tu je Gane
Slomljena kljova
malo zastao, "...pa, Savitri je oduvijek bila plesaica, pa smo nju obuili u vje tini
plesanja!"
"Vje tina plesanja?" zaudio sam se. "Kako bi joj to moglo pomoi protiv Jame, boga sm
rti?"
Gane se lukavo nasmije io. "Pomoglo joj je, na vrlo neoekivani nain, kao to e vidjeti.
eutim, moram ti rei da nisam ni sam znao da li e to djelovati ili nee. Nikad nitko d
o tada, a ni otada, to nije uporabio protiv Jame. Ipak, djelovalo je, a njezin j
e primjer postao velika kola svima nama."
Jedva sam ekao da ujem to se zapravo dogodilo. Ipak, prije toga sam morao jo neke st
vari razjasniti. " to je to Vje tina plesanja'? Ne radi se samo o ljepoti ili gracio
znosti, zar ne?"
"Naravno da ne", odmahnuo je glavom Gane . "Prava vje tina plesanja sastoji se u stv
aranju odreenog stanja svijesti. Pokret tijela mo e biti posljedica unutarnjeg stan
ja, ali jednako tako mo e to stanje izazvati. Majstorice i majstori plesanja mogu
u sebi, ali i u drugima izazvati razliita stanja svijesti. Tome smo poduavali Savi
tri."
"Zanimljivo", rekao sam razmi ljajui o tome. "Kad ka e 'poduavali', misli na Kamalu i se
be, zar ne?"
Gane se nasmijao i odmahnuo glavom. "Ne, ne! Kamala ih nije trebala poduavati niemu
, sve su ve znali o u ivanju i ljubavi. Pokazala im je neke sitne tehnike, ali ni ta
bitno, ni ta to ne bi i sami otkrili.
* "Tri Naiketine vatre" su vatra atmana, vatra karme i vatra dharme. O njima je b
ilo ve rijei i u ovoj knjizi, a detalje o tome mo ete pronai u knjigama Zivot-smrt- ivo
t i Gospodar smrti. Dakle, Satjavan je prolazio klasinu Gane ovu kolu vje tine ivljenja
: od meditacije i do ivljaja apsolutnog unutar sebe, preko ispravne aktivnosti uz
nevezivanje za rezultat i na posljetku, ostvarivanja svoje ivotne misije.
A.P. Kezele
Kad sam se izrazio u mno ini, mislio sam na Kronu, mog vjernog vahanu!"
I u tom se trenutku, prigodno, Mu ika - ije ime je prethodno, kao to sada ve znate bi
lo Krona - pojavio ispod Gane ovih skuta i mahnuo mi brkom.
"Ah, Krona, naravno", uzviknuo sam mahnuv i mu natrag. "Bio je Gandharva, pa zna sv
e o glazbi, zar ne?"
"Tono tako!" rekao je Gane , uzimajui Mu iku u ruke. "Dobro smo se zabavili sa Savitri
, zar ne, Mu ika?"
A Mu ika je ciknuo i, vjerovali ili ne, uzdignuo se na stra nje noge i zaplesao neki

slo eni ples na Gane ovom dlanu! E, da ste to mogli vidjeti! Znam da je te ko zamisli
ti mi a koji ple e, a jo je te e prihvatiti da je to to sam vidio ostavilo mnogo vei utis
ak na mene od bilo kojeg plesa zamamnog enskog ili mu kog tijela. Meutim, upravo tak
o je bilo. Mu ika je doista bio majstor vje tine plesanja!
I dok se Gane tajanstveno smijuljio, meni je bilo te ko nakon toga se usmjeriti na
zavr etak prie o Savitri i Satjavanu. Ali to je, tu je. Nakon godinu dana brane sree,
ali i predanog uenja i pripreme, ljubavnici su doekali Jamu, boga smrti...
* * -*Zapravo, doekala ga je Savitri, jer je Satjavan, slu ajui savjet o dharmi, jednostav
no nastavljao sa svojim poslom bez obzira na "proroanstvo". Jama se pojavio ispre
d njihove kue, a Savitri je bila spremna za njega. Nauila je kako mo e vidjeti bo ansk
a stvorenja i sada je, pomalo iznenaenom Jami, ponudila zamjenu za svog mu a.
"Da nema mene, ti ne bi danas do ao po mog mu a Satjavana", rekla mu je Savitri. "Mo
ja vi a kanja
Slomljena kljoua
situacija je uzrok tvom dolasku. Zato sam ja ovdje da te doekam. Satjavan e doi kas
nije."
Jama je utke prihvatio ovaj pomalo neobian nastup. Ali, nije se okrenuo i oti ao jer
svatko tko svjesno doeka smrt, zaslu uje njegovu pozornost.
"Ima li ne to to bi elio imati, po tovani Jama?" pitala gaje Savitri.
Jama je odmahnuo glavom. "Nema niega to ja elim, eno. Do ao sam po tvog mu a i s njim u
tii."
Savitri je malo klonula. Usprkos tome to je bila upozorena da Jama nema drugih elj
a, nadala se nekoj mogunosti. Jer, bila je sigurna u to, kad bi Jama ne to elio, ona
bi mu to i dobavila, po svaku cijenu. Ovako, morala je prijei na drugi plan.
"Ali, za to zapravo dolazi po njega? Zar nije tome u najveoj mjeri kriva moja situac
ija? Radije uzmi mene. Evo nudim ti se umjesto Satjavana. Mene danas povedi sa s
obom u svoje kraljevstvo."
Jama se lagano nasmije io. Ovo jest bilo neuobiajeno. ena koja ga mo e vidjeti i razgo
varati s njim, a sada se jo i dragovoljno nudi za odlazak u smrt umjesto nekog dr
ugog!
"Ne, Savitri. Do ao sam po Satjavana i s njim u i otii. Tebe eka dug ivot. Proi e jo m
o godina prije nego ti proe kroz vrata moje palae."
Neoekivano, Savitri je sada ivnula. U Jaminim rijeima je, nekako, vidjela svoju ansu
. Ali, ipak je bilo potrebno mnogo drskosti da se ka e ono to je Savitri rekla slje
dee!
"U redu, po tovani Jama. Ako je tako, neka tako bude. Uzmi, Satjavana, ako ba mora .
Ali, samo da zna , na moje odluke ne mo e utjecati. I ja idem s vama. Pratit u te kuda
god bude i ao i neu odustati!"
A.P. Kezele
Sada ve prilino zainteresiran, Jama se lagano naklonio u njezinom smjeru. "Uini kak
o eli , uporna eno. Ali, to god inila, Satjavan se nee vratiti."
"To emo jo vidjeti", rekla je Savitri sada se ve otvoreno suprotstavljajui bogu smrt
i. "Takoer te upozoravam, po tovani Jama, da u te pratiti ple ui. Kuda god ti i ao, ii u
ja, ali u slaviti ivot svojim plesom! Svi oni po koje bude dolazio bit e preobra eni k
ad me vide. Uila sam od najveeg majstora plesa u svemiru, a njegova vje tina je sada
i moja. Uzmi Satjavana, ali od sada nadalje tvoji e posjeti biti ispunjeni rado u,
a tvoj posao pokvaren. Upozoravam te, po tovani, jer upravo u to uiniti!"
Savitri se vjerojatno jo uvijek dr ala zadnje slamke spasa u nadi da e Jama ipak nek
ako odustati. Naime, sve stoje izrekla bila je istina. Doista je postala majstor
ica u vje tini plesanja, i doista je bila odluna u izvr avanju svog nauma, ali ako bi
se samo moglo, rado bi od toga odustala. Sve to Jama mora uiniti je odustati od S
atjavana! Ali, to se nije dogodilo. uv i otvorenu prijetnju - mada je izreena smjern
o i s po tovanjem, to je ipak bila prijetnja, upuena od jedne smrtne ene izravno bog
u smrti! - Jama je malo podignuo jednu obrvu, ali nije ni ta rekao. Ponovno se lag
ano poklonio, a onda se odmah okrenuo na drugu stranu. Naime, u tom trenutku im
se pridru io Satjavan, a stvari su se poele odvijati brzo.
Savitri je s rukama na ustima gledala kako Jama ste e svoju omu oko njezinog mu a dok
ovaj pada mrtav pred njezinim oima. Posljednji dah ivota Satjavan je iskoristio k
ako bi joj uputio rijei ljubavi, a zatim su njegove oi ugasle. Jama ga je na izgle

d bezosjeajno poeo vui za sobom.

Savitri je morala skupiti svu svoju snagu da bi krenula za Jamom. Prizor mrtvog
Satjavana, njezinog
Slomljena kljova
voljenog, kako se be ivotno klati na Jaminoj omi, izazivao joj je muninu. No, morala
je ispuniti ono to je obeala. Malo-pomalo, u sebi je na la snagu prisjeajui se na tre
nutke ljubavi, kao i na trenutke poduke koju je primila od svojih uitelja. Satjav
an je oti ao mirno, slijedei svoju dharmu i u potpunosti zadovoljavajui svoj dio uenj
a. Sada je bio red na njoj. Poela je plesati.
I doista, Savitrin ples je imao iznimnu mo. Isprva Jama na to nije obraao pozornos
t, ali je nakon nekog vremena morao priznati daje Savitri doista majstorica vje ti
ne plesanja. Ve u prvih nekoliko "posjeta" koje je Jama morao obaviti, Savitrin u
tjecaj je postao oigledan. Umirui ljudi bi na trenutak zaboravili strah gledajui u
Savitri. On bi se vratio tek kad bi ponovno ugledali Jamu, a on bi ih tada lako
zgrabio i odnio sa sobom.
No, kako je vrijeme prolazilo, Savitri je postajala sve vje tija i vje tija. Pomalo
je nauila kako zasjeniti Jamino ozraje. Veselje i radost te osjeaj ivota, sve je to
bilo tako jako u ljudima kojima je do ao zadnji as daje Jama poeo osjeati velik otpor
pri uzimanju takvih du a. I konano, na kraju se dogodilo da se jedna od njih uspro
tivila. Jama je nije mogao povesti sa sobom jer je Savitri stvorila toliko sna an
osjeaj ivotne proslave da nije bilo vi e mjesta za smrt.
Do lo je vrijeme za razgovor. Jama vi e nije mogao zanemariti Savitri.
"Dobro, eno, to to radi ?" rekao joj je. "Dokazala si svoje - tvoj je utjecaj vrlo j
ak. Ali, nemoj misliti da me mo e pobijediti time. Mo e mi samo smetati. Radije odusta
ni. Reci to eli i ispunit u ti elju, samo ne diraj u mrtve."
"Ti zna to ja elim", odgovorila je Savitri. " elim Satjavana. Daj mi ga i prestat u te
pratiti i plesati uz tebe."
A.P. Kezele
"To ne mo e biti", odgovorio je Jama. "Zakon karme je zakon karme. Ne mogu ti vrat
iti tvog mu a. Izaberi ne to drugo."
Savitri se nasmijala i rekla mu, ne bez ironije u glasu: "Nema nieg to ja elim, o s
mrti, osim svog mu a. Do la sam po njega i s njim u otii."
Jama je odmahnuo rukom i razgovor je bio zavr en. Za sada. Jer, Savitri nije odust
ajala. Njezin se ples nastavljao i malo-pomalo vi e nije bilo nikoga koga bi Jama
mogao uzeti. U meuvremenu je jo nekoliko puta razgovarao sa Savitri, nudei joj sve t
o po eli, osim Satjavana. ak joj je ispunio nekoliko neizreenih elja, poput ozdravlje
nja njezinog oca i ivota u obilju za njezin narod. Ali, Savitri nikad nije prista
la na tu cijenu, pa se uvijek pristojno zahvalila na darovima, a zatim nastavila
plesati.
I tako je Jama na kraju shvatio da je vrag odnio alu. Ve dugo nije odnio nikoga, a
to je znailo da ne ispunjava svoju dharmu. A za Jamu je dharma bila svetinja!
"Savitri, plesaice", rekao joj je na kraju. "Ti si mudra i zasigurno razumije da j
e sada nja situacija neodr iva. Ako ljudi nee prolaziti kroz smrt, nestat e i ivota. Tv
oj postupak je moan i ja mu se divim, ali mora razumjeti da na taj nain potkopava sv
e zakone karme. To nee dobro zavr iti! Molim te, odustani od svoga nauma."
Savitri se poklonila pred bogom smrti. "Ne mogu, po tovani. Na taj bi nain izdala s
voju ljubav, a takoer i svoje rijei, a to znai i svoju dharmu. Barem bi ti, gospoda
r dharme, morao znati da to ne smijem i ne mogu uiniti."
"Ali, nije mogue vratiti ti Satjavana!" sada je gotovo zavapio Jama. "Poku aj se po
miriti s tim!"
Slomljena kljova
"Nikad se neu s tim pomiriti", rekla je Savitri, a zatim za utjela oigledno o neemu r
azmi ljajui. "Imam prijedlog", rekla je na posljetku. "Mo da mo emo pronai rje enje."
"Kakvo rje enje?" upitao je Jama, ne vjerujui zapravo da se ne to mo e uiniti ukoliko Sa
vitri ne odustane.
"Moji su me uitelji poduili tome, a ja se nadam da e ti to prihvatiti", rekla je Sav
itri oprezno. "Gledaj, ne tra im mnogo od tebe. U redu, odustat u od Satjavana - na
kraju e ga imati. Ali mi ga vrati barem na kratko, barem na jednu sekundu tvog vr
emena. Zbog jedne sekunde nee propasti svemir, zar ne?"
Jama ju je najprije blijedo promatrao, a onda su mu se oi poele iriti. Shvatio je!

"Imala si dobre uitelje! Tko god da je ovo smislio, bio je pametniji i od mene i
od tebe. U redu", rekao je Jama po prvi put vidjev i mogunost razrje enja ove neobine
situacije. "Dajem ti Satjavana na jednu sekundu mog vremena, a zatim u ga ponovno
uzeti natrag!"
Savitri se veselo nasmijala, pljesnula rukama i zagrlila o ivljenog Satjavana. Jam
a se jo uvijek smije io dok su se ljubavnici zajedno vratili natrag u svoje kraljev
stvo, sretni kao nikada do sada.
* *
Gane je izgledao kao daje pria zavr ila, a ja sam bio zbunjen, ba kao to ste, pretpost
avljam, i vi sada.
"ekaj", rekao sam nakon par trenutaka razmi ljanja. "Ni ta mi nije jasno. Zar ih je J
ama na kraju ipak pustio?"
"Aha", potvrdio je Gane iznenada zabavljen promatranjem svojih noktiju.
A.P. Kezele
"Ma, ekaj", nisam se obazirao na njegovo ignoriranj e. "Kako sad to? Najprije tvr
di da to ne mo e uiniti, a onda to napravi, i ni ta se ne dogodi... Ma u emu je ovdje
stvar??"
Gane je nakrivio glavu kao da mu je te ko objasniti mi poentu, to, naravno, nije bil
o istina. U ivao je u ovome, samo je odugovlaio, namjerno me izluujui.
"Nisi li zamijetio kako je pohvalio uitelje koje je Savitri imala?"
Naravno da jesam - kako bih to mogao propustiti! Pohvalio je njega - Gane a, a on,
Gane , je to morao istaknuti! "I jesi li uo kako je Jama rekao da je to smislio ne
tko pametniji od njega?"
E, pa, Gane je ponekad stvarno poput malog djeteta. Slu ajui ga ovako, ovjek bi pomis
lio da mu je doista stalo do toga to netko ka e o njemu!
"uo sam sve to si rekao", odvratio sam glumei hladnou. "Ali, jo uvijek ne razumijem..
."
"Ma, stvar ti je u vremenu", konano je popustio Gane .
"U vremenu?"
"Tako je. Zna ono s relativno u vremena; mislim da ste vi to uli od, kako se zove, Ei
nstein, zar ne? Vrijeme ne protjee isto za sve, zavisno od..."
"No, dobro, znam", prekinuo sam ga. Nisam elio da mi Gane obja njava teoriju relativ
nosti. Ima on drugog posla sa mnom. "Ali, kakve to veze ima s..."
"Ne slu a !" sad je on prekinuo mene. "Savitri nije tra ila Satjavana natrag na jednu
sekundu, nego je naglasila da ga eli na jednu sekundu Jaminog vremena]"
Zastao sam razmi ljajui to bi to moglo znaiti. "U redu, tra ila je jednu sekundu njegov
og vremena. A to to zapravo znai?"
Slomljena kljova
"Eh, mogao sam misliti da ne zna !" rekao je Gane glumei gnu anje. "Evo, neznalice, sv
ako dijete zna da je jedna sekunda za bogove sto godina za ljude! Sad valjda raz
umije !"
Hm, koje to dijete zna da je odnos bo anskog vremena prema ljudskom jedan naprama.
.. koliko ono? No, nije va no, shvatio sam poentu: za bogove vrijeme protjee sporij
e. Oni u jednoj svojoj sekundi naprave ono za to nama treba sto godina. Ili bi se
moglo rei drukije: da za njih vrijeme protjee br e, pa u na ih sto godina zapravo samo
trepnu okom. Kako elite, to je stvar toke gledi ta, to jest relativno je. Ali, za S
avitiri i Satjavana to je znailo da su dobili sto godina ivota! Problem je bio rij
e en u jednoj sekundi koja je za Jamu bila samo trenutak ekanja (zapravo i nije pre
kr io zakon karme), a za ljude predstavlja cijeli ivotni vijek! Briljantno. Tko je
to smislio, svaka mu ast!
A evo ga, taj koji je to smislio sada je sjedio ispred mene i bezazleno me gleda
o kao da je sve to njemu uobiajeno i normalno. Eh, taj Gane !
I kao da sam elio dodati malo ulja na vatru njegovog ponosa, na um mi je palo pri
lino oigledno pitanje: "Dobro, a za to se Jama ranije nije toga sam sjetio, kad je v
e bio u kripcu? Mogao je to ponuditi Savitri na samom poetku, a ne ekati do kraja?"
Moram priznati da sam napola oekivao da e Gane izvesti neku vragoliju kojom e opet d
ati do znanja da samo njemu padaju na um takva genijalna rje enja. Meutim, iznenadi
o me i odgovorio mi vrlo ozbiljno. Zapamtite to mije rekao - u tome se krije obja n
jenje mnogih na ih nevolja, kao i njihovo mogue rje enje.
"Nije smio to uiniti. U prii izgleda kao da se nije sjetio, ali nije tako. Jama ja

ko dobro zna kakve su

A.P. Kezele
njegove mogunosti, a kakve su mogunosti ljudi. Mona bo anstva ne smiju otkrivati ljud
ima tajne svemira, osim ako za to nisu zamoljeni i osim ako nisu dobro provjeril
i zaslu uje li uenik takvo znanje. Savitri i Satjavana poduio sam tome jer sam znao
da su spremni rtvovati svoj ivot jedno za drugo, za ljubav. Jama to nije morao zna
ti ili prihvaati. Niti bi pristao na takvu pogodbu ranije, kad nije znao kakvu mo
Savitri posjeduje kroz vje tinu plesanja. Ovako, pristao je kad je Savitri to pred
lo ila i zatra ila, pokazujui time da razumije ivot i njegove zakone. Tek na taj nainje
sve ispalo savr eno."
Eto, to da ovjek jo ka e? Doista je sve ispalo savr eno. Jama je bio zadovoljan, a Savi
tri i Satjavan su sretno pro ivjeli svoj ivot, kao u bajci, te su se na posljetku z
ajedno vratili pred Jamu koji ih je ekao na onom istom mjestu gdje su ga prethodn
o ostavili, jo uvijek se smije ei. Za njega, to je doista bio samo tren.
Meni pak, na kraju ipak dozvolite da zavr im s jo tri pouke (sjeate se, njih etiri, k
oje se odnose na smrt, spomenuo sam prije nego to nam je Gane ispriao ovu priu).
Dakle, evo ih, od broja pet nadalje.
5. Ne ekajte da smrt doe do vas - pripremite se za
nju. Savitri i Satjavan nisu bespomono ekali. Pripremali su se i tra ili znanje o sm
rti i o ivotu. Zbog toga su na posljetku uspjeli pro ivjeti svoju ljubav.
6. "Ple ue jastvo" je simbol u ivanja u ivotu, vjere u njega i to je najva nije, u ljubav
. U ovome se krije tajna besmrtnosti. Mo da vi neete poput Savitri kvariti posao Ja
mi, barem ne to se tie
Slomljena kljova
drugih ljudi, ali ukoliko u svojoj du i, umu i tijelu posjedujete "ple ue jastvo", va
i
vot e proi u srei i ljubavi, pa makar on bio samo jedna jedina sekunda u oima svemir
a!
I na posljetku, pouka koju morate dobro zapamtiti to god eljeli i kako god vam ivot
izgledao u ovome trenutku.
7. ak i kad izgleda nemogue, ak i kad je protiv zakona svemira, uvijek ima naina, je
r stvarnost je razliita u razliitim stanjima svijesti.
Ne zaboravite na ovo - sve se mo e, samo morate otkriti kako. A da bi nam pokazao
kako je on, pomou jo jednog trika, rije io svoj problem s jednim stvorenjem slinim Ja
mi, s uzvi enim anijem, Gane mi je ispriao priu o svom roenju, slonovskoj glavi koju no
si i zabavi koju je ani, gospodar tuge, elio prekinuti, ali nije u tome uspio.
No, prije toga, moram vam ispriati ne to drugo: jednu kratku, ali pounu priu o tome k
ako su Parvati i iva pouavali malog Gane a i kako je dobio jedno od svojih imena - L
ambodar, bog velikog eluca.
Lambodar bo anstvo velikog eluca
indijskom panteonu Gane je jedno od rijetkih bo anstava koje nema u potpunosti ljud
ski izgled. Njegova slonovska glava se jako istie nasuprot drugim bo anstvima koja,
to se mora priznati, takoer imaju "problem" s glavama. Uglavnom ih imaju vi e, bar
em etiri, mada je oigledno da se mogu pojaviti i u sasvim pristojnom obliku s jedn
im ljudskim tijelom i jednom glavom. Uobiajeno obja njenje njihove pojave s vi e glav
a ukazuje na injenicu da oni vide, ali i znaju, mnogo vi e od obinog ovjeka koji gled
a u jednom smjeru i misli samo na jedan nain. ini mi se da se upravo u ovom zadnje
m nalazi ispravno obja njenje "vi eglavosti" nebeskih stvorenja. Njihovo postojanje
obuhvaa mnogo dimenzija, pa je stoga i njihovo zapa anje stvarnosti vi eslojno, kao i
naini razmi ljanja. Netko tko ima samo jednu glavu te ko e razumjeti svijet u kojem s
e razliite stvarnosti preklapaju u jednu. Nedokuivi su putevi... takvih stvorenja!
Vjerojatno ste primijetili da uz vi e glava obino idu i etiri, est ili osam ruku. Zap
ravo, ak i kad je glava jedna, ruku ima mnogo. I dok glave ukazuju na mnogostruko
st i slojevitost osobnosti koja ih posjeduje, ruke, naravno, govore o mnogostruk
im moima koje takva stvorenja imaju. Najjednostavnije reeno - oni mogu uiniti mnogo
! Ne sve, ali zasigurno mnogo vi e
A.P. Kezele
nego da imaju samo dvije ruke, poput prosjenog ovjeka!
No, i u sluaju ruku, cijela je pria stvar zapa anja. Jer, inae bi bo anstva stalno hoda
la naokolo s mnogostrukim izraslinama na svojim tijelima. Pet glava, osam ruku,
mnogobrojne oi (ne samo tree oko)... ako tome dodate neizbje nu vahanu u obliku neke

ivotinje neobinih proporcija, dobili ste scenografiju koja bi te ko pro la kao uobiaje
na, ak i za svijet prastarih ri ija i mudraca.
Vjerojatno je to razlog za to se bo anstva ipak, da bi nama ljudima bilo lak e prihvat
iti ih, obino prikazuju kao ljudi, vi e-manje obini, uz samo neke simbole u obliku o
djee, ukrasa ili predmeta koje dr e u ruci.
Kao to sam napomenuo, Gane je rijetka iznimka od toga pravila. On svoju slonovsku
glavu nosi stalno! Iako ju, kao to mi je sam potvrdio jednom prigodom, mo e zamijen
iti ljudskom kad god to po eli. I dok su u mitologijama drugih starih naroda mnogo
e i prizori kombinacije ljudskih i ivotinjskih oblika, ovdje tome nije tako. Uz Gane a
tu je jo primjerice itragupta, glasnik boga smrti, koji takoer ima tijelo ovjeka, a
li glavu ptice. Ostali su, kao to sam napisao, uglavnom prihvatili ljudima uobiaje
n izgled.
Tko zna, mo da upravo tome Gane duguje svoju popularnost. Naime, u cijeloj ljudskoj
povijesti rijetko koje stvorenje je osvojilo tako mnogo srdaca kao to je to uinio
Gane . im ga vidite, u kojem god obliku to bilo, prizor simpatinog, debelju kastog st
vorenja slonovske glave izaziva u vama neku toplinu i nje nost. Posebno ga vole dj
eca jer im izgleda poput igrake. Ali, i odraslima je privlaan jer samim svojim izg
ledom ukazuje da svijet nije ba takav kakav se na prvi pogled ini. Manomaj, osvaja
srca, je takoer jedno od njegovih imena.
Slomljena kljova
Gane je, a i to se mora priznati, na prvi pogled pomalo smije an. A kad ga bolje up
oznate, onda vidite da je prepun vrckavog humora, to ga takoer ini jedinstvenim. Ri
jetko koje bo anstvo toliko u iva u zbijanju ala, sluajnom ili namjernom iskrivljavanj
u tuih pa i svojih rijei i igrama koje e svakoga zbuniti. Njegov smijeh je zarazan,
a mo ete ga osjetiti ak i kad se ne smije glasno. Njegov pogled se smije, njegovo
veliko tijelo, ruke, surla i slomljena kljova - sve se to smije svakim svojim po
kretom... Ma to pokretom -smije se svojim postojanjem!
Ali, nemojte pogrije iti i u njemu vidjeti klauna koji zbija besmislene ale samo da
bi vas zabavio. Sve to ka e ima dubok smisao i tek e rijetki intelektualci od prve
shvatiti to je elio rei nekom svojom reenicom ili postupkom. Njegovo znanje je neizm
jerno, a njegove sposobnosti zapanjujue. On je majstor poduavanja, ali i majstor ue
nja. Znate li za to ima velik trbuh? Neki misle da je to zato to mnogo jede, ali uz
sve te sposobnosti koje ima, zar mislite da bi debljina bila problem? Neki pak
jednostavno ka u da to ide uz slonovsku glavu - na mr avom, pa ak i atletskom ljudsko
m tijelu takva glava jednostavno ne bi izgledala prikladno. Mo da je sve to i isti
na, ali meni se ini daje odgovor u jednom od njegovih imena - Lambodar.
Doslovce to znai "onaj s velikim elucem" {lamba je veliko, a udar je eludac). Meutim
, tanahnije nijanse znaenja govore o "onome koji se mo e probaviti". Ili, jo korak d
alje, Lambodar je "onaj koji je sve pojeo", a to u prenesenom smislu znai da sve
mo e prihvatiti i integrirati u sebe. Morate imati "velik eludac" da bi tako ne to po
stigli, zar ne? Svijet je veliko mjesto, s mnogo pitanja i odgovora, a da bi sve
njih nosili u sebi i sve njih objedinili u neku smislenu cjelinu... Pa, doista,
potrebna vam je velika sposobnost uenja i prihvaanja!
A.P. Kezele
Dakle, kad nekoga nazovete Lambodar, u duhovnom ste mu smislu rekli da se u njem
u nalazi cijeli svemir, te da je on toliko velik da ga cijelog obuhvaa! To nema n
ikakve veze s doslovnom veliinom tjelesnog eluca, kao to e pokazati pria o Gane ovom im
enu Lambodar koje je dobio prije nego je postao... hm, debelju kast.
Kad smo ve spomenuli sposobnost prihvaanja i uenja, hajdemo poeti od toga jer je Gan
e i u tome doslovce nevjerojatan. Znate li kako je zapravo nauio sve to zna? Kako j
e, a to je bitno za ovu priu, nauio sve stihove Veda? Kao to znate, tih stihova ima
jako mnogo, a rijetko koji ovjek ih zna sve. U Indiji postoji tradicija uenja ved
skih tekstova napamet od malih nogu. Postoje cijele obitelji iji pripadnici ue sam
o jedan dio Vede, i to iz nara taja u nara taj.
E, vidite, Gane je sve to nauio jo kao dijete, gotovo u kolijevci, ak i prije nego s
toje nauio govoriti ljudskim jezikom!
Mo da ete pomisliti da u tome nema ni ta udnog, posebice u svjetlu svih drugih uda koja
su, na ovaj ili onaj nain, povezana s njim. Ali, osjeam daje vrijedno saznati ne to
o tome, ne toliko zbog Gane a koliko zbog pouke o tome gdje se, tono, nalazi istin
sko znanje i kako ga se mo e nauiti na izravni nain.

Pria o tome je vrlo kratka. Gane mi ju je jednom spomenuo usput, a ja sam tek kasn
ije imao prigodu razmisliti o njezinom znaenju. Zbog toga u vam je sada prenijeti
bez njegove pomoi, onako kako sam je uo i shvatio.
Dakle, dogaaj se zbio na jednoj od kozmikih proslava koje su bogovi odr avali u ast r
azliitih postignua u stvaranju svemira. Bilo je to ne to nalik onoj Brahminoj obljet
nici iz prie o Sarasvati i Gajatri, ali manjeg opsega. Svaki ciklus, manji a pose
bno vei,
Slomljena kljova
razlog je za slavlje i potvrdu snage prirodnog zakona, a to odmah znai i izra avanj
e hvale i slave razliitim bo anstvima koji te prirodne zakone utjelovljuju. Moram p
riznati da sam zaboravio o kakvom se tono slavlju radilo, ali to za priu nije ni v
a no.
Va no je to da se tijekom tih proslava obino stvaraju posebni zvukovi koji predstav
ljaju prirodne zakone iji ciklus poinje ili zavr ava. Naime, morate znati da je Gane u
i njegovima odavno poznato kako je svemir napravljen od titraja energije, a da
je materija samo nain na koji na a osjetila tumae neki odreeni skup titraja, odnosno
neku vibraciju.
Knjiga koju dr ite u ruci zapravo je odreena vibracija osnovnog polja energije koje
se nalazi posvuda oko vas. Znam da to mo e zvuiti apstraktno, ali s fizikalnog sta
jali ta to je neporeciva istina. E sad, osim matematikih formula i drugih slo enih zn
anstvenih izraza, postoji vrlo izravan nain da se u ljudskim okvirima opi e odreeno
stanje osnovnog polja, a to znai odreeni prirodni zakon ili ak neki njegov konkretn
i izraz u obliku pojave ili predmeta. Taj nain je uporaba zvuka!
Naime, zvuk je medij kroz koji je ljudskoj svijesti najlak e prihvatiti istinu o v
jenim titraj ima koji ine svemir oko nas. Pomou njega mo emo izraziti odnose unutar p
ojedinog prirodnog zakona, a da ne koristimo apstraktne alate matematike. Svaka
matematika formula se mo e izraziti u obliku neke krivulje, a to znai da se mo e izraz
iti vibracijom. Kad tu vibraciju prenesete ljudskim govorom, dobijete pjevanje V
eda. Izraz veda znai znanje, a prastari ri iji iz Indije su prepoznali vedu kao dio
sebe, pa su sastavili Vede da bi tu spoznaju prenijeli onima koji e doi nakon nji
h.
Poenta ovog obja njenja nalazi se u injenici da je zvuk taj u kojem se krije znanje
! Ili, tonije, u kojem se mo e skrivati znanje, samo ako znate dobro slu ati!
A.P. Kezele
A Gane je to oito znao jo odmalena. Uz roditelje koji su ga poduavali samim svojim p
ostojanjem, nikakvih drugih uitelja mu nije bilo potrebno imati.
U prii o kojoj sam poeo govoriti, Gane je bio jo vrlo malen, gotovo dojene. tovi e, mis
im da tada jo nije ni imao slonovsku glavu. Nju je dobio na svom prvom roendanu, a
li o tome u sljedeoj prii.
Tijekom te proslave do lo je vrijeme za pjevanje Veda. Kad su okupljeni ljudi i bo
govi zapoeli s tim, odjednom ih je iznenadio neki nepoznat zvuk, glas koji nisu p
oznavali, pomalo nesiguran poput djejeg, ali vrlo zvonak i sna an. Isprva nisu shvaa
li da taj glas pripada nekom nepoznatom, ve su se meusobno pogledavali ne bi li us
tanovili tko to pjeva na takav nain. Malo-pomalo, glas je postajao sve jai i jai, a
njegova snaga je zasjenila sve ostalo. Takoer, postalo je jasno odakle taj glas
dolazi - iz Gane ove kolijevke!
I dok su svi okupljeni polako prestajali ne bi li bolje uli kako pjeva to neobino
dijete, Parvati i iva su se ponosno smije ili. Iako su ga i oni sada prvi put uli pj
evati, znali su to se dogodilo pa sposobnost njihovog sina nije za njih bila potp
uno iznenaenje, ve razlog za dodatnu radost.
Gane ovo pjevanje Veda bilo je toliko duboko i sna no da je na kraju ostao samo on.
Slu ali su ga satima. Umjesto djejeg plaa Gane je slavio svemir, pjevajui znanje u nje
govu ast. Mnogobrojne boginje i bogovi toga su dana ostali zapanjeni nad tim udom.
ak i za njih, ovo je bilo neobino. Jer, usprkos bo anskim moima s kojima se neki od
njih raaju, i oni su morali uiti, posebice u poetku. Odr avanje svemira nije lak posa
o, a iskustvo, a to znai i uenje, u tome jako poma e. A evo, ovdje je bio netko vrlo
malen, tek nastao, a znao je pjevati Vede kao da ih je uio cijeloga ivota!
Slomljena kljova
Sarasvati, boginja mudrosti i znanja, bila je ta koja je na posljetku izrazila p
itanje koje je svima bilo na umu. Naravno, to je nju najvi e i zanimalo jer po svo

joj je dharmi bila zadu ena za preno enje znanja.

"Kako je to maleno dijete nauilo ovako pjevati?" pitala je zadivljeno promatrajui
Gane a, ali i njegove roditelje. "Zar ste ga poduavali Medama prije nego to je nauio
govoriti kako valja?"
Parvati se nasmijala i odmahnula glavom. "Ne, nismo to uinili. Nema potrebe za nei
m takvim. Postoje mnogo bolji naini. I mnogo lak i, ako smijem primijetiti!"
"Ali kako onda?" ustrajala je Sarasvati. "Da li je to doista njegova sposobnost
ili se radi o nekom triku?"
"Uvjeravam te da nema nikakvog trika", sada joj je odgovorio iva. "Nismo se ni na
koji nain umije ali u ovo. tovi e, i nas je Gane iznenadio. Nismo ni znali da sve to v
e zna!"
"Ali, razumijemo za to se to dogodilo i na koji nain je Gane usvojio Vede, zar ne?"
ponosno je rekla Parvati gledajui ivu.
"Tako je", potvrdio je njezin bo anski mu . "Znamo to se dogodilo!"
"Pa, onda nam objasnite", zamolila je Sarasvati u ime svih okupljenih. "Ako post
oji nain preno enja znanja koji je tako lagan da ga i dijete u kolijevci mo e prihvat
iti, to je ne to to svatko treba znati, a posebice oni ija je ivotna zadaa prenositi z
nanje."
Na to je iva podignuo mali bubanj koji je stalno nosio uz sebe. Bio je manji od d
jeje glave, ali kad je iva zglobom srednjeg prsta udario po njemu, zvuk je bio dub
ok i zvonak. "Ovo je damaru, instrument na kojem sviram svakoga dana, slavei prir
odne ritmove. Otkada se Gane rodio, to inim u njegovoj nazonosti. Ritam odsviran na
damaruuje ritam svemira. Gane ga
A.P. Kezele
je slu ao i iz njega nauio sve to mu je potrebno znati. To je jedino obja njenje za nj
egovo znanje Vedal"
"To je istina! U zvuku se nalazi sva istina!" glasno su potvrdili okupljeni gand
harve, nebeski glazbenici. Njima je, naravno, godilo stoje iva potvrdio vrijednos
t zvuka ne samo za zabavu ve i za stjecanje znanja i prosvjetljenja.
Sarasvati je kimnula glavom, ali je i dalje zami ljeno promatrala maloga Gane a. "U
redu, zvuk ima veliku mo, to prihvaamo. Ali, da bi netko mogao shvatiti istinu iz
zvuka, pa makar on bio proizveden ivinim damaruom, mora doista imati velik eludac!
"
I s tim se rijeima Sarasvati poklonila pred Gane ovom kolijevkom, a nakon nje su to
isto uinile i sve boginje, bogovi i druga nebeska stvorenja. Rije koju je uporabi
la da bi oznaila "onog s velikim elucem" bila je, naravno, Lambodari Svi su shvati
li da se radi
0 velikoj sposobnosti uenja, prihvaanja i primjene nauenog znanja. Klanjajui se, bog
ovi su slavili malog Gane a kao Lambodara, majstora uenja koji sve to ga okru uje mo e b
rzo "upiti" u sebe. "Lambodar, gospodar svemira", tako su mu klicali dok su mu o
davali poast, a njegovi su se roditelji smije ili, vrlo ponosni na svoga sina koji
je tako brzo uio.
I evo, to je ta kratka ali va na pria o brzom uenju, otvorenosti i sposobnosti da se
iz svega dostupnog izvue pouka. Naravno, nemamo svi tako velik eludac poput Gane a,
ali bilo bi dobro da tome te imo!
Uzgred, od toga trenutka nadalje Sarasvati, boginja mudrosti i znanja, jako se z
ainteresirala za glazbu
1 mogunosti poduke putem nje. Ako je na nekim prikazima vidite s harfom ili nekim
drugim glazbalom, onda znajte daju je upravo ovaj dogaaj usmjerio u tom smjeru.
Prije toga je mislila da se znanje mo e prenijeti samo rijeima ili postupcima. A na
kon toga je glazba,
Slomljena kljova
a to znai isti utjecaj zvuka, zauzeo visoko mjesto na njezinoj ljestvici uspje nih n
aina preno enja znanja. No, to je bilo davno, pa nitko vi e i ne pamti Sarasvati bez
glazbenog instrumenta! Kao daje roena s njim...
A Gane je postao Lambodar, najprije u prenesenom, a kasnije - valjda iz efa ili mo d
a iz na poetku prie navedenih razloga usklaivanja sa slonovskom glavom - i u doslov
nom smislu tog imena! Tek toliko da napomenem da njegova sposobnost uenja nije za
stala na slu anju oevog bubnja. Ples je nauio gledajui oca kako ple e tandauu, svoj ple
s uni tavanja, ali i jednostavno gledajui kako hoda njegova majka Parvati. Pravila

harmonije i radost glazbe usvojio je slu ajui zvuk ukrasnih zvonia na njezinim gle njev
ima. Kad god bi se pomakla, mali je Gane uo nebesku glazbu. I tako je postao gospo
dar glazbe i plesa, a sve bez posebne poduke. Uio je izravno iz prirode, od majke
Zemlje i oca Neba.
I sad, kad netko ka e da mu je znanje nedostupno ili sumnja u to da se ne to mo e nauit
i bez slu bene tradicije, tek tako, po samoj prirodi stvari, ja se sjetim Gane a i s
legnem ramenima.
to se mo e, takvi oigledno nemaju dovoljno velik eludac!
akle, najprije da rije imo pitanje Gane ove slonovske glave. Kao to sam napomenuo, on
je jedan od rijetkih meu bo anskim stvorenjima koji stalno nosi neki "ne ljudski"
dio tijela. I to, vjerovali ili ne, ini namjerno!
"Zar ti misli da ja ne mogu maknuti tu glavu?" retoriki me upitao jednom kad smo s
e dotakli njegovog izgleda. Ne znam da li sam tako mislio do tada, ali nakon tog
a vi e nisam. Naravno da mo e, u to nema sumnje! Ako mo e po volji postati veim ili man
jim, ako mo e putovati po svim kutevima i zakucima svemira, za to ne bi mogao i izgl
edati kako po eli? A to znai da izgleda ba tako kao to eli! I, kao to smo ve mnogo puta
vidjeli, taj izgled u sebi krije mno tvo simbola i pouka.
tovi e, iza svega to se vidi na Gane u postoji neka pria koju je vrijedno ispriati i o n
joj porazmisliti. Posebice zato, a to me ispoetka vrlo zbunjivalo, to u Gane ovim pr
iama sve nekako ispada namjerno i dogovoreno. Rijetko kad se stvari jednostavno d
ogode, bez da ovo ili ono nebesko stvorenje nije takav rasplet situacije ve odavn
o imalo u planu. Na neki nain kao da se u njima ispreplee slobodna volja koja plan
ira sa slobodnom voljom koja izvr ava, rezultirajui u nevjerojatnom bogatstvu mnogo
strukih raspleta. Ali, to god da se na kraju dogodi, sve ispadne vrlo glatko i
A.P. Kezele
usklaeno s prirodnim zakonima. Kako i ne bi, kad su glavni akteri, ali i scenaris
ti i re iseri u tim priama ti isti prirodni zakoni!
Ispriat u vam sadaponovno dvije prie o Gane ovom izgledu, poev i od toga kako je dobio s
lonovsku glavu. Ka em "ponovno" jer sam ih ve jednom ispriao*, ali nije na odmet pri
sjetiti ih se, posebice u svjetlu pria koje im prethode u ovoj knjizi.
Ah, da , najavio sam i prie o Gane ovom odnosu sa anijem, gospodarom tuge. E, pa, to
su iste prie, jer je upravo ani "kriv" za slonovsku glavu!
* * *
Kad je roen, Gane je bio osobito lijepo dijete po svim ljudskim standardima. Taj d
io - po ljudskim standardima - je naravno ovdje zato da bi ga mi mogli razumjeti
i prihvatiti. Parvati, njegova majka, bila je osobito ponosna na sposobnosti sv
oga sina, kao to smo vidjeli u prethodnoj prii o Lambodaru, bo anstvu velikog eluca.
Ali, u njoj se javljalo i zrnce ta tine, pa je jednako tako bila ponosna i na njeg
ov izgled.
Kad je ponovno do ao mjesec Badhrapad i prvi Gane ov roendan, Parvati je sazvala veli
ki skup u njegovu ast. Inzistirala je da svi bogovi dou Gane u na dar an. Dar an znai bla
goslov susretom ili pogledom. Drugim rijeima: svi koji ne to znae u nebesima, morali
su doi vidjeti Gane a!
Izmeu ostalih bile su pozvane i sve grahe, a to znai prirodni zakoni koji se obino
nazivaju "astrolo kim hvataima" ili nositeljima karme svega to je roeno. Jedna od tih
graha je i ani, inae utjelovljen u planetu Saturnu. ani je izgledom stari, hromi a
sket, veliki
* Vidi knjigu Maitreya - duhovna pustolovina.
Slomljena kljova
protivnik svjetovnih zabava. Dugo se odupirao Parvatinom pozivu da uope nazoi neemu
takvome. Ali, pristao je zbog Gane a, jer i on je uo Lambodara kako pjeva Vede. Bi
ti u blizini takvog stvorenja, znailo je ne to ak i strogom aniju.
O aniju je potrebno znati sljedee: sin je Surje, bo anstva Sunca, i aje, sjenke ivota.
Kao takav u sebi objedinjuje suprotnosti: svjetlo i tamu. U njegovom se ivotu to
oituje u mogunosti da stvara duhovne spoznaje i vi a stanja svijesti, uglavnom kroz
meditaciju i tapas, a to znai povlaenje od ivota i duhovnu disciplinu. Taj dio pri
pada svjetlu. Tami, pak, pripada tuga i gubitak koju donosi svima na koje nailaz
i, a koji odbijaju prihvatiti svjetlo. Donosei gubitke, on ih tjera na okretanje
prema unutra njem svjetlu istine.
Od Surje je naslijedio i jednu nezgodnu znaajku "spaljivanja" koja je sasvim nali

ivinom treem oku. Koga god ani pogleda, taj se pretvori u prah i pepeo! Zbog toga
ani uvijek hoda spu tena pogleda, a podi e ga samo onda kad eli nekoga poduiti. Naravn
o, upravo zbog te znaajke spaljivanja, takve su poduke uglavnom te ke.
Neki ka u daje taj ubitani pogled zaradio zbog nekog prokletstva, ali Gane mije obja
snio da tome nije tako. Taje pria izmi ljena jer je ljudima te ko prihvatiti da takva
nezgodna znaajka mo e biti odabrana. U ovom sluaju, ne samo daje odabrana ve ju ani s
punim pravom nosi kao svoju.
No, dakle, na av i se na Gane ovoj roendanskoj proslavi, ani se dr ao po strani, pomno spu
ene glave da ne bi nekog sluajno pozlijedio pogledom. I dok su sva bo anstva obilaz
ila Gane a divei se njegovoj ljepoti, ani to nije mogao uiniti. Znao je da bi njegov
dar an bio poguban za dijete.
A.P. Kezele
No, Parvati je primijetila njegovu suzdr anost i pogrje no je protumaila. "Po tovani ani
," rekla mu je, "doi i udijeli dar an mome sinu."
"Ne mogu to uiniti, boginjo", odgovorio je ani i dalje gledajui u tlo. "Moj je pogl
ed ubojit. Ne eli da pogledam Gane a."
"Ali, mora ", Parvati se nije dala smesti. "Do ao si zbog toga, i sad se to mora izv
r iti. Doi."
ani se jo jednom poku ao pobuniti, ustrajui na scenariju stra ne nesree ako je poslu a, n
Parvati je bila uporna. Tvrdila je daje Gane kao bo ansko dijete izvan zakona karm
e pa tako i izvan zakona kojima upravljaju grane. ani u to nije bio siguran, to j
est bio je uvjeren da nije tako. Sve u svemu, nastala je ak i mala prepirka koja
je zavr ila Parvatinom prijetnjom da e aniju oduzeti dharmu, dakle njegov posao, ako
ne uini to to se od njega tra i. Rijeju, neposluh je Parvati proglasila uvrjedom, a a
ni se na posljetku na ao u situaciji da mora udijeliti dar an Gane u, ma koliko taj da
r an bio poguban.
E, sad, mo daj e ovo zgodno mjesto da se prokomentira ta Parvatina ustrajnost. Kad
mi je prvi put ispriao tu priu, Gane je spomenuo da je njegova majka bila pomalo t
a ta i da se cijela stvar dogodila kao pouka za nju. Mo da je to istina na jednoj ra
zini (sjeate li se onog to sam napisao o vi e glava?), ali na drugoj razini Parvati
je, kao boginja, morala znati to e se dogoditi. Prie koje ste proitali o njoj jasno
govore o njezinoj mudrosti i sposobnosti. No, istina je, govore i o tvrdoglavost
i, ali te ko je pomisliti da bi Parvati -ona ista koja je pro la kroz nekoliko smrti
, odlazaka iz tijela i usporeivanja sposobnosti sa samim bogom Sivom - mogla sada
biti ovako nerazumna te pukom ta tinom na koditi svom voljenom sinu. Ne, istina je
vjerojatno malo drukija.
Slomljena kljova
A na nju mi je Gane ukazao sljedeom reenicom: "Svako od prisutnih bo anstava uinilo je
ne to da bi me spasilo od smrti. Na taj nain su dio svoje moi predali meni. Parvati
je to vjerojatno znala i cijelu scenu izazvala namjerno. ani je bio pravo sredst
vo za obavljanje takve zadae."
Jasno vam je to se dogodilo: ani je pogledao Gane a, a odmah nakon toga djetetova se
glava poela pretvarati u prah. Vidjev i da je bio u pravu, ani je odvratio pogled, t
o je vjerojatno spasilo ostatak Gane ova tijela, ali glava je ipak glava, pa Gane z
apravo nije pre ivio anijev dar an.
Te ko je rei to se dogaalo nakon toga. Parvati je, namjerno ili ne, podigla stra nu buk
u zapomaganjem. Da bi ga odr ali na ivotu bo anstva su hranila Gane ovo tijelo raznim m
oima, a Indra je na brzinu rtvovao svog slona Puro otama, odrezav i mu glavu i nasadiv i
je na be ivotno tijelo. Hranjen snagom i dobrim eljama svih bo anstava Gane je pre ivio
-ali, eto, slonovska glava je ostala. Barem to se tie vanjskog izgleda.
"Zna li to sam prvo rekao uporabiv i Puro otamovu glavu?" upitao me Gane dok sam ja jo r
azmi ljao o tom neobinom prizoru.
"Ne znam", odmahnuo sam glavom.
"Bacite Puro otama u prvobitni ocean svijesti. Njemu e izrasti nova glava. Eto, to
sam im rekao, a oni su se svi poklonili pred mudro u malog djeteta neobina izgleda.
Morao sam, zna . Jadni Puro otam!"
Eto, to je Gane . Ostao je bez glave, udom ga spasili, a on se brine o slonu! Zapra
vo, kad malo razmislite, ni ta se manje od njega ne bi moglo ni oekivati.
A simbolika? Opet mnogobrojna.
Prije svega, morate znati da se na "gubitak glave" u Gane ovom svijetu uope ne gled

a kao na ne to
A.P. Kezele
lo e. Dapae! Glava je mjesto gdje se simbolino nalazi osobnost, a "izgubiti glavu" u
ope ne znai umrijeti ili poludjeti. To znai - prosvijetliti se. Kad nemate glavu, d
jelujete na osnovi kozmikih impulsa, a ne osobnih elja. Dakle, Gane ov gubitak glave
ukazuje na njegovo rano prosvjetljenje, a injenicom daje takvu situaciju zadr ao (
dakle, uglavnom nosi slonovsku glavu) stalno nas podsjea na ispravnu djelatnost i
ivotnu mudrost. U ovom sluaju to znai: "ne misliti svojom glavom, ve onom kozmikom".
U tom smislu, slonovska glava je simbol svemira. Velika je, sna na, pouzdana, nena
silna (osim ako nije izazvana), ali i nepobjediva. Ona u potpunosti oslikava Gan
e ov status nakon "gubitka glave".
ani je, kao karmiki nositelj, poseban uitelj. Ljudi katkada te ko ue iz dobrog. Lako i
h se zavede pa se prepu taju niskim strastima. Ako nema te nje duhovnom razvoju, a v
rijeme se posveuje samo materijalnim u icima, ani je taj koji e se, iz ljubavi, pobri
nuti da im se vrati elja za duhovnim. To se obino odvija tako da ani pretvori u pra
h objekt na e vezanosti. Zbog te ke situacije i patnje koju tada do ivljavamo, okreemo
svoju pozornost k duhovnom.
Gane ova iznimna ljepota mogla bi zavarati, ak i njegovu majku Parvati, ak i njega s
amog. Na ovaj nain, ta opasnost je, uz anijevu pomo, otklonjena.
"On i ja suraujemo od toga trenutka", rekao mi je Gane . I doista, veza izmeu njih j
e jaka. O njemu je uvijek govorio kao o ozbiljnom i strogom, ali bliskom i drago
m prijatelju. Poetak njihove "suradnje" bio je obilje en tom navodnom tragedijom, a
li su mnoge druge prie zapravo aljive, poput ove koja slijedi.
No, prije togajo par rijei o Parvati. anijeve poduke dolaze onima koji ne slijede s
voju dharmu. Namjerno
Slomljena kljova
ili ne, Parvati se pona ala kao ta ta i ponosna majka koja vjeruje u svoju bo ansku ne
dodirljivost. Ve sam motiv sazivanja bo anskog skupa bio je sumnjiv sa stajali ta dha
rme. Jer, to znai djetetova ljepota? Ba ni ta.
S druge strane, sve to znamo o Parvati, ukljuivo i ono to smo saznali u posljednjoj
prii o Gane ovom pjevanju Veda, njezinom poduavanju pukim hodanjem i zvukovima zvonia
, govori nam o pravoj bo anskoj naravi i statusu. Oigledno je daje cijela situacija
bila isplanirana. S jedne strane, tu je bila pouka o dharmi (evo to slijedi kad
majke, ali i svi drugi, va nost pridaju onome to nije va no), a s druge, podr ka koju j
e umirui Gane dobio od svih bogova.
Moram priznati da mi je taj drugi dio najmanje jasan. Naime, Gane je spomenuo da
je upravo tako dobio ovlasti za stvaranje reda u svemiru - ovlasti koje bi nadil
azile samo jedno duhovno stvorenje. Ako eli, on mo e uporabiti bilo koju mo da bi sp
asio ivot svemira. To je velika snaga, ali i velika odgovornost. Oigledno je da se
, na neki nain, upravo u trenutku o kojem govori ova pria, odigrao taj "transfer"
snage s drugih bo anstava na Gane a. Te ko je rei kako se to tono dogodilo i kakva se sv
e znaenja i tajne skrivaju iza toga.
Ali, stoje tu je: od toga trenutka nadalje Gane ima slonovsku glavu, s kojom je p
ridobio dio mudrosti i moi svih prirodnih zakona.
Jedna stvar me ipak malo muila u svemu tome. "Jesi li ikada pitao svoju majku o t
oj 'zavjeri? Usprkos svemu, ona te izlo ila smrti. Stvari se nisu morale odvijati
na taj nain, da ne govorim o tome kako je, hm, spaljivanje glave moralo biti boln
o."
"Zaudio bi se," nasmijao se Gane , "ali ne sjeam se boli. Mislim daje nije bilo. A to
se tie moje majke...
A.P. Kezele
Pa, pitao sam je, to jest ona mi je ovo i ispriala. Ali, bojim se da ne mogu biti
odreeniji u svezi toga. Zna , i ona, ba kao i ja, ponekad uva svoje tajne. Smatrala
je dovoljnim prenijeti mi ba toliko da mogu sumnjati u spontanost tog dogaaja."
"A ani? Stoje s njim? Misli li daje u on sudjelovao u tom planu?"
"Ah, vidi , to ne znam", odgovorio je Gane neobino se smije ei. "Iskreno, mislim da nij
e. On ti je udan svat, taj ani. Vrlo doslovan i strog. Ne vjerujem ba da bi pristao
glumiti u bilo kakvoj predstavi, pa bila ona smi ljena i od same Parvati. Ne, mis
lim da je on jednostavno i izravno radio tono ono to inae radi. Takav ti je on - ne
pokolebljiv, odluan i savr eno discipliniran!"

Da, takav je ani. Kao i ostali iz Gane ovog dru tva, i ani je mnogo toga, ali jedno je
sigurno - glumac nije! tovi e, njegovo nepokolebljivo pridr avanje karmikih zakona sl
ino je onome u boga smrti, Jame. Ako se ne to uini ili ka e, posljedice se ne mogu izb
jei. Svaki dogovor za njega je zakon koji se nikako ne mo e izmijeniti.
No, zato je Gane uvijek bio majstor u tra enju "rupa u zakonu", a sljedea pria govori
o tome kako je svog prijatelja i suradnika anija natjerao da njega, Gane a, preskae
u dono enju lo ih vijesti, uporabiv i pritom trik zasnovan na poznatoj anijevoj predan
osti doslovnom ispunjavanju dogovora.
Sutra dolazim kttbi, napisala je tuga
naprijed vas upozoravam, nemojte priu koja slijedi shvatiti kao ismijavanje anija,
gospodara tuge i darovatelja unutarnjeg mira! To nikako ne bi bilo dobro jer, p
onajprije, u stvarnosti nije tako, a drugo, ako bismo pogrije ili i na taj nain gle
dali na odnos Gane a i anija, posljedice bismo snosili samo mi i nitko drugi!*
elim ponoviti da je Gane uvijek s neizmjernim po tovanjem govorio o aniju, pa ak i kad
mi je ispriao ovu aljivu priu. Moram vam takoer priznati da imam odreene sumnje u nj
ezin tijek, to jest u anijevu ulogu u svemu tome. No, najprije u vam ispriati priu,
ovaj put u obliku razgovora s Gane om, a zatim u s vama podijeliti svoja razmi ljanja
.
-*- *
"Zanimljiv mije taj odnos anija i tebe", rekao sam jednom prigodom, vjerojatno po
d utjecajem prie o Gane ovom prvom roendanu i dobivanju slonovske glave. Hm, da, bil
o je to zapravo najednom drugom
* Iznimno mije drago stoje knjiga Velinastveni Saturn koja opisuje veliinu i snagu
Saturna kao uitelja ivotne mudrosti do danas ve sedamnaest puta ponovno tiskana! O
naje u cjelosti posveena na em odnosu prema Saturnu, to jest prema ozbiljnosti, dha
rmi, obvezama, tuzi, gubitku, duhovnosti, miru pa i smrti. itateljice i itatelji t
e knjige prisjetit e se to se dogodilo kralju Vikarami kad je neoprezno prosudio an
ija kao nepo eljnog i zlog. Dakle, oprez - nemojte ponoviti tu pogrje ku, ak ni u naj
manjem opsegu
A.P. Kezele
mjestu, ne ovdje... Ali, to sada nije va no. Dakle, obasuo sam ga pitanjima: " to je
s karmom u takvim sluajevima? Stoje s tvojom karmom? Da li si ti zaslu io takvu 'k
aznu'? I to je sa anijem? Dogovoreno ili ne, on je proveo u djelo spaljivanje tvoj
e izvorne glave. To mora sa sobom nositi odreene posljedice. I, kako..."
"ekaj, ekaj!" prekinuo me Gane , okrenuv i otvorene dlanove prema meni. "Tko bi mogao
odgovoriti na toliko pitanja odjednom? Osim toga, neke od postavki su ti pogrje ne
. Polako."
Zastao sam, ra iriv i oi u upitnom izrazu lica.
"Polako", ponovio je Gane jo jednom. "Ponajprije, ne smatram to to se dogodilo kazn
om, ve blagoslovom. Zaslu io sam to!"
"Zaslu io si?"
"Naravno, prosvjetljenje se zaslu uje. Nije ono kazna, ve blagoslov!"
Vidite, tada sam saznao to zapravo predstavlja "gubitak glave". Ve sam to spomenuo
u prethodnoj prii. Obja njenje je bilo malo du e, uz mnogo zadirkivanja i komentara
mojeg zauenog izraza lica. Ali, sve se svodi na isto: kad u Gane ovom svijetu netko
"izgubi glavu", to znai da vi e ne djeluje iz osobnih pobuda, ve iz onih kozmikih. Ip
ak, na neki nain se mora odr avati meudjelovanje s vanjskim svijetom, pa ak i privid
ili trag osobnosti. Gane to radi koristei slonovsku glavu i zapravo nas tako staln
o podsjea na svoju kozmiku narav.
Ako cijelu situaciju pogledate s te strane, odjednom postajejasno daje stari ani,
asket s ubojitim pogledom, Gane u zapravo donio prosvjetljenje!
"A osim toga," nastavio je Gane , "ne bih nikada bio ovako lijep da nije bilo anija
!" A zatim se nasmijao svojim naj armantnijim osmjehom. Koliko god to bilo
Slomljena kljova
neobino, znao sam da misli ozbiljno. On je doista lijep!
"Nadalje, doista sam dobio podr ku, a i velik dio znanja i sposobnosti svih bo ansta
va pomalo. To je tek blagoslov!"
Da, to je doista blagoslov! Nije morao nastavljati, znao sam to mi eli rei: ne samo
da se ne radi o kazni ve mu je ani svojim postupkom osigurao potpuno ostvarenje z
adae zbog koje je nastao!

Vidite, kad bi svi mi anijeve postupke u na em ivotu - a to su obino trenuci kad nam
je po ljudskim mjerilima najte e - promatrali na taj nain, ani bi bio i na najbolji p
rijatelj! Jer, njegovo je da donosi poduku, a na e je da uimo, a ne da se tome opir
emo!
U tom sam se trenutku prisjetio zloglasnog razdoblja koje zovu sade sati, sedam
i pol godina tuge. To je vrijeme koje svakom ovjeku dolazi dva do tri puta u ivotu
, a koje veina astrologa smatra te kim. To je vrijeme gubitaka i usporenosti. Ponav
lja se svake dvadeset i dvije godine - toliko je aniju potrebno da obie oko Sunca
i vrati se na polo aj u kojem e ponovno uzrokovati sade sati. S astronomskog stajal
i ta, Saturnu je, naravno, potrebno dvadeset devet godina i jo ne to mjeseci da obie o
ko Sunca. Ali, budui da sade sati traje sedam i pol godina koje se nalaze unutar
tih dvadeset devet, mo e se rei da smo dvadeset dvije godine izvan sade satija, pa
sedam i pol u njemu, pa dvadeset dvije izvan i tako dalje. Kao to mo ete izraunati,
tri takva ciklusa e vas dovesti do stote godine, ali je mogue da vam prvi sade sat
i pone s deset godina, pa e brojke biti malo drukije. Kada e tono poeti prvi sade sati
i kako e se ciklusi odvijati dalje, ovisi od polo aja anija i andre (Mjeseca) u neko
j natalnoj karti. Natalna karta je, naravno, slika
A.P. Kezele
neba u trenutku neijeg roenja. Uglavnom, eto, dva do tri puta u ivotu svaki ovjek pr
olazi kroz sade sati, to jest sedam i pol godina tuge.
Takvo me razmi ljanje dovelo do sljedeeg pitanja za Gane a. "U redu, shvatio sam to z
a anija i tvoju glavu. Ali, nisi mi odgovorio na druga pitanja..."
"Nisam stigao..." prekinuo me Gane uz osmjeh, pravei se da mi zamjera to "previ e pit
am".
"Dakle, to je s karmom?" zanemario sam zadirkivanje. "Kako na tebe, primjerice, d
jeluje sade sati? Kad se ani pribli i tvom andri, kako ti onda... Hej, ima li ti uope
natalnu kartu?"
Ovo zadnje mije sinulo upravo u tom trenutlku. Ja ga ispitujem o karmi, a tko zn
a, mo da se to uope na njega ne odnosi!
"Pa, ispriao sam ti o svom roenju, zar nisam? To znai da imam natalnu kartu, kao i
svatko tko je roen. To je bilo davno i nebeska tijela su bila drukija, pa je ak i r
aspored zvije a na nebu bio drukiji.* No, natalna karta je tu, dakle posjedujem je."
* * *
Kimnuo sam glavom. "To znai da i na tebe djeluje karma. Da li...?"
"ekaj!" opet me prekinuo, ovaj put o trije. "Rekao sam ti da su ti neke postavke po
grje ne pa ti ni pitanja ne stoje kako valja. Ovo je jedno od takvih postavki. Za to
zakljuuje da na mene djeluje karma?"
"Pa... zato to ima natalnu kartu..." zamucao sam, sada ve pokoleban u svoje uvjeren
je.
* Ne bih elio itatelje gnjaviti s nepotrebnim detaljima, ali samo da znate da je o
va tvrdnja ispravna. Naime, zbog precesije, odnosno pomicanja Zemljine osi u odn
osu na okolni svemir, s vremenom se mijenja i izgled neba gledano sa Zemlje.
Slomljena kljova
"Sve to je roeno ima natalnu kartu, ali karma nije stvar posjedovanja natalne kart
e. Karma je stvar odnosa s djelatno u ili unutarnje svjesnosti. Prosvijetljeni ljud
i takoer imaju natalnu kartu, ali imaju i ne to mnogo vi e od toga. Oni su izi li izvan
natalne karte. To je izravna posljedica prosvjetljenja, i to se toga tie, mo dajedi
ni vanjski, to jest objektivni, pokazatelj prosvjetljenja. Ako to vrijedi za lju
de, to misli , vrijedi li i za bogove?"
Ovu posljednju reenicu Gane je izgovorio aljivim tonom, s licem podignutim prema st
ropu i desnom rukom usmjerenom na svoju glavu. Slonovsku glavu, a ne onu koju je
"izgubio". Tada mije simbolika "gubitka glave" bila jo nova, pa sam bio prilino z
bunjen onim to sam uo. Zato sam se prizoru "ta tog" Gane a nasmijao pomalo boja ljivo.
U obranu svoje zbunjenosti istiem daje ovaj razgovor voen prije vi e od deset godina
. U meuvremenu sam u teoriji i praksi shvatio stoje Gane elio rei. tovi e, mnogim drugi
m ljudima sam obja njavao filozofiju karme i polo aj jvotisha unutar nje. Ali, ako s
te vi ti koji ste sada zbunjeni, nemojte se previ e optereivati s tim. Mo da emo jedno
m drugom prigodom detaljnije raspraviti ovaj problem. Za sada u samo iznijeti zak
ljuak: Gane ima natalnu kartu, ali to ne znai da je vezan karmom poput prosjenog ovje
ka koji e itati ove rijei. Eto.

A kao potporu ovoj tvrdnji, Gane je ispriao aljivu dogodov tinu sa anijem - priu koju s
am vam najavio.
"Budui da imam natalnu kartu," nastavio je Gane , "to znai da i meni, prema svim pra
vilima jvotisha, s vremena na vrijeme dolazi sate sati. Znai, moj prijatelj ani po
sjeuje mojeg andru i ja bih morao biti tu an, ozbiljan i odgovoran."
A.P. Kezele
neba u trenutku neijeg roenja. Uglavnom, eto, dva do tri puta u ivotu svaki ovjek pr
olazi kroz sade sati, to jest sedam i pol godina tuge.
Takvo me razmi ljanje dovelo do sljedeeg pitanja za Gane a. "U redu, shvatio sam to z
a anija i tvoju glavu. Ali, nisi mi odgovorio na druga pitanja..."
"Nisam stigao..." prekinuo me Gane uz osmjeh, pravei se da mi zamjera to "previ e pit
am".
"Dakle, to je s karmom?" zanemario sam zadirkivanje. "Kako na tebe, primjerice, d
jeluje sade sati? Kad se ani pribli i tvom andri, kako ti onda... Hej, ima li ti uope
natalnu kartu?"
Ovo zadnje mije sinulo upravo u tom trenutlku. Ja ga ispitujem o karmi, a tko zn
a, mo da se to uope na njega ne odnosi!
"Pa, ispriao sam ti o svom roenju, zar nisam? To znai da imam natalnu kartu, kao i
svatko tko je roen. To je bilo davno i nebeska tijela su bila drukija, pa je ak i r
aspored zvije a na nebu bio drukiji.* No, natalna karta je tu, dakle posjedujem je."
* * *
Kimnuo sam glavom. "To znai da i na tebe djeluje karma. Da li...?"
"ekaj!" opet me prekinuo, ovaj put o trije. "Rekao sam ti da su ti neke postavke po
grje ne pa ti ni pitanja ne stoje kako valja. Ovo je jedno od takvih postavki. Za to
zakljuuje da na mene djeluje karma?"
"Pa... zato to ima natalnu kartu..." zamucao sam, sada ve pokoleban u svoje uvjeren
je.
* Ne bih elio itatelje gnjaviti s nepotrebnim detaljima, ali samo da znate da je o
va tvrdnja ispravna. Naime, zbog precesije, odnosno pomicanja Zemljine osi u odn
osu na okolni svemir, s vremenom se mijenja i izgled neba gledano sa Zemlje.
Slomljena kljova
"Sve to je roeno ima natalnu kartu, ali karma nije stvar posjedovanja natalne kart
e. Karma je stvar odnosa s djelatno u ili unutarnje svjesnosti. Prosvijetljeni ljud
i takoer imaju natalnu kartu, ali imaju i ne to mnogo vi e od toga. Oni su izi li izvan
natalne karte. To je izravna posljedica prosvjetljenja, i to se toga tie, mo da jed
ini vanjski, to jest objektivni, pokazatelj prosvjetljenja. Ako to vrijedi za lj
ude, to misli , vrijedi li i za bogove?"
Ovu posljednju reenicu Gane je izgovorio aljivim tonom, s licem podignutim prema st
ropu i desnom rukom usmjerenom na svoju glavu. Slonovsku glavu, a ne onu koju je
"izgubio". Tada mije simbolika "gubitka glave" bila jo nova, pa sam bio prilino z
bunjen onim to sam uo. Zato sam se prizoru "ta tog" Gane a nasmijao pomalo boja ljivo.
U obranu svoje zbunjenosti istiem daje ovaj razgovor voen prije vi e od deset godina
. U meuvremenu sam u teoriji i praksi shvatio stoje Gane elio rei. tovi e, mnogim drugi
m ljudima sam obja njavao filozofiju karme i polo aj jvotisha unutar nje. Ali, ako s
te vi ti koji ste sada zbunjeni, nemojte se previ e optereivati s tim. Mo da emo jedno
m drugom prigodom detaljnije raspraviti ovaj problem. Za sada u samo iznijeti zak
ljuak: Gane ima natalnu kartu, ali to ne znai da je vezan karmom poput prosjenog ovje
ka koji e itati ove rijei. Eto.
A kao potporu ovoj tvrdnji, Gane je ispriao aljivu dogodov tinu sa anijem - priu koju s
am vam najavio.
"Budui da imam natalnu kartu," nastavio je Gane , "to znai da i meni, prema svim pra
vilima jvotisha, s vremena na vrijeme dolazi sate sati. Znai, moj prijatelj ani po
sjeuje mojeg andru i ja bih morao biti tu an, ozbiljan i odgovoran."
A.P. Kezele
Jo jedan mali prekid i obeavam da to vi e neu initi do kraja prie. Dakle, sade sati je
stvar "posjeta anija neijem andri". andra oznaava um, duh, osjeaje i slino. Kad je Gan
rekao da " ani dolazi u posjet njegovom andri", zapravo je rekao da se to dogaa u nj
egovom duhu. Dakle, sade sati je stvar unutarnjeg do ivljaja, a ne vanjskih okolno
sti. Shvaate li?
"To bi bilo sasvim suprotno mojoj naravi, zar ne?" rekao je Gane dalje. "Odgovora

n jesam, to je tono. Zato me ani i voli. Ali, te ko bi se moglo rei da sam ozbiljan i
li tu an. Upravo suprotno! Zato sam se sa anijem dogovorio da me preskae u mojim pos
jetima. Ni ta od sade satija za mene."
"Kako preskae?" pitao sam. "Zar se ani ne dr i nekog naela? To mije te ko povjerovati!"
"Ma dr i se naela i pravila, u tome i jest kvaka! Na to sam ga i dobio!"
Nisam razumio to mi govori, pa sam jednostavno priekao da objasni svoje rijei.
" ani me, kao stari poznanik i prijatelj", nastavio je nakon nekoliko sekundi "pri
preme", "do ao upozoriti da mi slijedi sedam godina tuge. U tom trenutku sam bio z
abavljen nekom ludom proslavom, ali sam usprkos tome bio spreman za njega. Naime
, mora znati da sam prvi sade sati morao provesti u peini, kao asket, po uzoru na
svog oca ivu. Imao sam tada trinaest godina pa mi sve to skupa nije bilo drago. A
li, i majka i otac su me uvjeravali da je to za moje dobro te da je, kad za to d
oe vrijeme, potrebno pognuti glavu pred anijem. No, nekako sam to izgurao - tovi e, m
oram rei da je tih sedam godina meditacije ispalo vrlo korisno utro eno vrijeme, pa
imam jo jedan razlog za osjeaj zahvalnosti prema aniju - a zatim sam smi ljao nain ka
ko da se izvuem iz daljnjih slinih 'problema'. Jer, vidi , meditacija je bila odlina,
ali kao i svatko drugi,
Slomljena kljova
elio sam biti slobodan, i initi to elim u vrijeme koje elim. Smatrao sam da e ak i an
ijeniti takvu motivaciju. Uglavnom, kad je do lo vrijeme za drugi sade sati, uvjer
io sam anija da me preskoi."
"Uvjerio si ga?" zaueno sam ponovio.
"No, pa...", namjerno je odugovlaio Gane . "Zapravo sam ga natjerao da mi potpi e!"
Moram li vam rei kakav sam pogled imao u tom trenutku? ovjek sva ta oekuje od Gane a, a
li -potpisivanje!? Poeo sam se smijati: "Potpisao ti je? Stoje potpisao? Da te os
lobaa tuge zauvijek?"
Gane mi se pridru io u smijehu. "Ma ne," rekao je nakon nekog vremena, "potpisao mi
je ne to drugo. Budui da smo prijatelji i suradnici, dan prije mog drugog sade sat
ija do ao me upozoriti na to. Na ao me na zabavi, plesao sam i pjevao sa Siddhi i Bu
ddhi, a bilo je tu i nekih drugih gostiju. Uglavnom, luda no... Kad je do ao, izgle
dalo je kao da se ispriava. A ja sam izgledao malo opijen, bilo je amrite tamo, z
na . Malo sam i odglumio da me amrita udarila u glavu vi e nego to zapravo jest, pa s
am ga zamolio neka mi napi e poruku na papiri i potpi e. Tako sigurno neu zaboraviti!"
"ekaj, a za to bi zaboravio?"
"Pa, inae sam sklon zabavama, zna on to. A tada sam izgledao prilino, pa zna ..."
Hm, znam li? I kako zapravo djeluje ta amrita? Ako je to ne to poput alkohola, ond
a je sigurno bilo ludo! Iako, pokraj sve te otkaenosti u Gane u, vjerujem da njemu
nije potrebno ni ta posebno da bi izgledao - veselo!
"I tako," nastavio je Gane , "rekao mi je da bih od sutra trebao prestati sa svim
tim ludovanjima, smijanjima, pjevanjima i plesanjima. A ja sam mu,
A.P. Kezele
naravno, rekao da u rado to uiniti, samo neka mi on lijepo, jel'te, napi e kad je to
tono. Rekao mije, znam, uo sam, ali neka mi napi e, bit e sigurnije."
I sad je Gane uinio ne to vrlo udno. Posegnuo je negdje u svoj dhoti te izvukao smotu
ljak ukastog papira. Odnosno, kasnije mije rekao da se radi o listu palme. Izgleda
o je vrlo staro, ali jo se nekako dr ao u jednom komadu. Oprezno gaje odmotao i pru i
o mi ga uz iroki osmjeh.
Prihvatio sam taj list ili papir, a na njemu zamijetio ne to napisano rukom. Isprv
a nisam mogao proitati to pi e jer se radilo o nekim neobinim znakovima. Ali, kad sam
malo bolje pogledao, poeo sam prepoznavati slova. Naravno, tek sam kasnije shvat
io da se vjerojatno radilo o nekoj vrsti arolije, budui da je malo vjerojatno da j
e ani ne to napisao na jeziku kojim se danas govori.
Kako bilo da bilo, na tom prastarom smotuljku je pisalo: "Sutra dolazim k tebi j
er ti sutra poinje sade sati." Potpis: ani.
Gledao sam u udu u ta slova. Da li je mogue da je stvorenje poput anija doista ispi
salo ne to na komadu... ega ve? Nevjerojatno!
"Ali, ne razumijem", rekao sam. "To valjda jest anijev potpis. Ali u emu je stvar.
To je samo potvrda da ti sade sati dolazi."
"Kako ne razumije ?" nastavio je Gane . "Dolazi, da. Ali dolazi sutra."
Blijedo sam ga gledao jo uvijek ne shvaajui poen tu.

"Sutra", ponovio je Gane . " ani e k meni doi sutra."

"ekaj, pa ne eli valjda rei daje stvar u..." polako mije svitalo!
Slomljena kljova
"Ma, da!" uskliknuo je Gane . "Upravo je u tome stvar! Kad je ani sutradan do ao, ja
sam mu pokazao ovaj papir i rekao mu da se nismo tako dogovorili i neka on lijep
o doe sutra!"
Posljednje rijei nisu se dobro ni ule jer je Gane grcao od smijeha. Ni ja nisam bio
u boljem stanju. I uskoro sam od smijeha poeo osjeati greve u elucu. Smijali smo se
do suza, dok mi je Gane kroz poplavu neobinih zvukova jo govorio kako je ani, budui
dosljedan svojoj ozbiljnosti, dolazio jo nekoliko dana uzastopce, ali Gane se nije
dao smesti i stalno mu je pokazivao taj potpis tra ei da doe sutra. Sve u svemu, bi
la je to jedna od najzabavnijih Gane ovih pria koju sam ikada uo.
Kad se dobrano nasmijao, Gane me upozorio na ono isto na to sam ja upozorio vas na
poetku prie. "Slu aj", rekao je. "Ispriao sam ti ovo jer smatram da si sposoban razu
mjeti na e uloge, anijevu i moju. Nadam se da nisam pogrije io."
Pa, i ja se nadam da nismo pogrije ili u tome. Vjerujem da ste ispravno razumjeli
njegov nain obja njavanja, jer kao to sam napomenuo, pogrje an odnos prema aniju mogao
bi nas skupo stajati...
* * *
Dakle, Gane je prona ao nain da izbjegne sedam i pol godina tuge. Bio je to lukav, p
omalo i prevarantski nain. Navukao je jadnog anija na izjavu - i to jo u pismenom o
bliku! - kojom ga oslobaa tuge u sada njem trenutku. Ne znam kako je ani to podnio,
ali kao to sam napomenuo na poetku, u ovom sluaju imam neke sumnje. One nisu nastal
e iz nepovjerenja prema Gane u. tovi e, on ih je sam potaknuo kasnije, ustvrdiv i nekol
iko puta da sam lakovjeran. Primjerice, pokazao mi je komad neega sa anijevim potp
isom.
A.P. Kezele
Tamo je bila ispisana reenica koju sam mogao proitati, to je samo po sebi bilo dovo
ljno neobino. Meutim, meni lakovjernom bi Gane mogao pokazati bilo to i tvrditi da j
e rukopis bilo kojeg bo anstva ili drugog neobinog stvorenja! Kad je Gane u pitanju,
te ko da mo ete biti sigurni u takve stvari!
Jedno od pitanja je za to bi on uinio tako ne to? Za to bi me zavarao s komadom papira?
Nisu mu trebali dokazi - vjerovao sam mu na rije. Mo da je sve bilo dio scenografi
je - predstave koja mu je u tom trenutku pala na um? Zgodno, moram priznati, i u
njegovom stilu!
Drugo pitanje je to zapravo znai cijela ta pria? Zar je samo stvar u tome daje Gane
svojom lukavo u prevario anija? Ili se iza toga krije dublja pouka?
Uvjeren da je ovo drugo u pitanju, dugo sam razmi ljao o ovoj dogodov tini i na kraj
u zakljuio da ona ukazuje na mogunosti. Ili, ako hoete, ovdje je rije o slobodi koju
svatko mo e imati, bez obzira na sve kozmike zakone. Zakoni su utvreni, a izmeu osta
log, Gane je taj koji se brine da budu po tovani. Ali, eto, on poznaje i naine kako
da ih se ponekad i zaobie. Sve se mo e - u tome je stvar!
Ali, imajte na umu tko je taj koji je to mogao uiniti! Gane , odr avatelj reda, u ijim
rukama je odgovornost (ah, kako anijevski!) za djelovanje cijeloga svemira; Gane ,
mudrac i arobnjak, asket po potrebi i poznavatelj najdubljeg znanja o ivotu; Gane ,
sveprisutni za titnik i utje itelj; Gane , sposoban rtvovati svoje vlastito tijelo za
obvezu koju je preuzeo (kao to ete vidjeti u sljedeoj prii!).
Takoer, da bi taj "trik" mogao uspjeti, Gane mora zauvijek, od sada do kraja svih
dana, ivjeti u sada njem trenutku - danasl Jer, sutra, sasvim neizbje no, k njemu dol
azi tuga.
Slomljena kljova
Dakle, ako i vi to mo ete, ili barem ponekad sliite njemu, mo ete se nadati izvoenju i
stog trika sa anijem. Moglo bi vam uspjeti ako ga izvedete s po tovanjem! ani ima mn
ogo posla i bez vas, pa bi takva situacija i njemu odgovarala.
I kad smo ve kod toga, duboko sam uvjeren daje ani i te kako znao o emu se radi kad
je potpisivao onu reenicu, a da je nakon toga dolazio nekoliko dana samo zato je
r je volio biti u Gane ovom dru tvu.
Ako sam u pravu, svejebilo na neki nain dogovoreno. Ali, moralo se odigrati na ta
kav nain jer inae bi se zakoni svemira pobunili. Sve mora biti po propisima, znate
. Ali, dobra je vijest da su oni tako sastavljeni da se ipak sve mo e, samo ako st

e dovoljno mudri. A Gane je oigledno pravi mudrac!

A ani... pa i on je mudar, bez daljnjega. Razmi ljao sam o tome da lije mo da pristao
na tu igru poput boga Jame na onu jednu sekundu koju je dao Satjavanu? Ilije mo d
a jednostavno elio pomoi svom prijatelju, a mo da se elio ipak nekako iskupiti za slo
novsku glavu, smatrajui da ona sama predstavlja dovoljnu koliinu nevolja za jedan
kozmiki ivot?
Tko bi to mogao znati? Morat emo pitati anija kad ga sretnemo. Ako e biti voljan od
govarati na takva tipino ljudska pitanja...
ije sluajno to sam priu o Gane ovoj slomljenoj kljovi ostavio za kraj ove cjeline (da
, da, ima jo pria, pa ako e biti volje i sree, mo da ih ispriam u nekoj drugoj knjizi!)
. Naime, ta mije pria objasnila toliko toga o ivotu, karmi, dharmi, a posebice o j
votishu i njegovoj najva nijoj primjeni - upajama, posebnim djelatnostima ije djelo
vanje se osjea unatrag u vremenu.
Da, dobro ste proitali - unatrag u vremenu. Sve druge djelatnosti svoje posljedic
e ostavljaju unaprijed u vremenu. Ako sada nazovete nekog od svojih najdra ih i ka e
te mu da ga volite, va e postupak imati posljedice na va u sada njost, ali i budunost.
Uinit e je boljom, u ovom sluaju. To vrijedi za svaki uobiajeni postupak. Pri tome m
islim na djelovanje unaprijed u vremenu, ne na onaj dio o "boljoj" budunosti. Nar
avno, ima postupaka koji e vam je i upropastiti!
Taj zakon uzroka i posljedice koji neki lijepo izra avaju uzreicom "kako ije , tako e i
ti", vrijedi u svakom sluaju, pa ak i za takozvane upaje, s tim da ako upaju prove
dete kako valja, njezin rezultat je uvijek dobar za vas.
Ali, da se vratimo na tu neobinu znaajku upaja da djeluju unatrag u vremenu. Da li
je tako ne to uope mogue?
A.P. Kezele
Gledano sa stajali ta suvremene fizike, naravno da jest, barem u teoriji. Vrijeme
je samo funkcija materije i sila koje je ine. Kretanje u jednom smjeru vremenske
crte jednako je mogue kao i kretanje u drugom smjeru. Ako se dobro sjeam svojih sa
tova fizike, o tome govore Fevnmanovi dijagrami. No, na stranu teorija, u praksi
nema niega to bi ukazivalo na uporabu injenice kretanja u suprotnom pravcu na vrem
enskoj skali. Na izgled sve se kree u istom smjeru: od pro losti prema budunosti.
E, pa, to je samo na izgled tako, ka e teorija upaja. Postoje postupci ije posljedi
ce se osjeaju u pro losti. Zamislite samo na trenutak da je to doista istina, bez o
bzira to za sada nema pravog obja njenja na koji nain se to dogaa. Kakav bi bio rezul
tat takvog postupka? Budui da ivimo u sada njosti, oigledno je da rezultate ne mo emo o
sjeati u pro losti jer tamo vi e nismo. Meutim, ako je na a pro lost izmijenjena
- a jest ako su rezultati upaje otplovili u tom smjeru
- onda se mijenja i sada njost!
Kao to smo nauili od Buddhi i Siddhi, na
ivot u sada njosti je kombinacija karmikih uvj
eta, a to znai posljedica na ih djela u pro losti te slobodne volje koju kao svjesno
bie izra avamo. Upaja je promijenila pro lost, a to znai daje promijenila karmike uvjet
e s kojima se suoavamo u sada njosti. Razumijete li?
Vjerujem da razumijete. A ak i ako to nije sluaj
- ne brinite, upaje su nepoznanica, neka vrsta tajnog znanja - stvar je vrlo jed
nostavna: napravite upaju danas i karmiki uvjeti e vam se promijeniti - danas!
Promjena karmikih uvjeta obino znai daje ivot lak i, mada to nije uvijek sluaj. Naime,
pitanje lak eg i te eg je pitanje osobnih procjena ili ak ukusa. Zato je bolje rei da
upaje ivot ine sadr ajnijim i
Slomljena kljova
zanimljivijim. One ga jednostavno ubrzavaju, mada to ponekad mo e znaiti da vodite
miran i stalo en ivot.
Hm, znam, znam, ponekad je te ko objasniti neke stvari, a upaje zasigurno spadaju
meu one te e obja njive. Da probam jo s izrazom evolucija, mo da pomogne. Upaje, dakle,
stvaraju povoljnije uvjete za uenje i napredovanje, kakvi god ti uvjeti bili.
Eto, mislim da bi to bilo dobro obja njenje!
Akakvi su to postupci, te upaje? Ponekad svakida nji, ponekad neobini, a naje e u sebi
sadr avaju neku vrstu davanja, pomaganja ili rtve. " rtva" (a to je i davanje, odnosn
o pomaganje) mora biti uinjena svjesno te mora biti u skladu s karmikim posljedica
ma koje elimo neutralizirati.
Aha, sada sam opet spomenuo ne to to moram objasniti: neutralizacija karmikih poslje

dica. Ve sam, zapravo, to spomenuo. Promjena karmikih uvjeta podrazumijeva neku ne

utralizaciju onih koji su bili prisutni prije upaje. Recimo da ste u pro losti poin
ili neko lo e djelo. Posljedice tog ina, va a karma, susti u vas danas. Ukoliko napravi
te upaju, neutralizirali ste tu karmu i promijenili karmike uvjete.
Znai, kad se ka e da upaja mora biti u skladu s karmom koju neutralizira, misli se
na istovjetnost rtve s moguim te im posljedicama karme. Shvatit ete o emu se radi kroz
poslovicu koja govori o upajama. Ona ka e da upaje pretvaraju ugriz tigra u ubod
komarca. U oba sluaja pretrpjeli smo ozljedu od ivotinje - ali, hm, nema sumnje da
emo radije izabrati malo svrbe a i neugode nasuprot trajnom osakaivanju.
Pria koja slijedi govori o Gane ovoj slomljenoj kljovi. Kao to ete vidjeti, ona je si
mbol upaja, rtvi koje ponekad moramo napraviti da bismo zadovoljili karmike uvjete
, ali na nain koji nas nee trajno
A.P. Kezele
sprijeiti u ostvarenju svoje ivotne zadae. Ispriao mu je tijekom na ih ranih susreta,
i to zato jer sam ga o tome ispitivao na nagovor jednog mudrog ovjeka imenom Para
shara. Bila je to poduka o upajama, odnosno preventivnim mjerama iz jvotisha. Al
i, kao i sve njegove prie i ova je toliko bogata simbolikom da negdje u srcu i du i
ostavlja mnogo dublji utisak. Na a tumaenja su uvijek jednoslojna, a ivot., pa, ivot
je, kao i Gane ove prie, mnogo slo eniji od toga.
* * *
"Jednom sam morao dokazivati svoju snagu, zna ", rekao je Gane . "Ne mudrost ili zna
nje, ve istu tjelesnu snagu, borilaku vje tinu i ratnike sposobnosti."
"Zar doista?" upitao sam iznenaeno. Iako sam znao da je Gane zapravo ratni poglava
r Gana, nebeskih ratnika, i da je jedno od njegovih imena Ganapati, to znai upravo
to, nikad ga nisam tako do ivljavao. Njegov izgled, pona anje, a i narav, nekako su
mi sasvim suprotni od te funkcije.
"Da, doista", potvrdio je Gane , nekako neobino ispuniv i grudi zrakom tako da je na
trenutak izgledao poput mi iavog gladijatora. "Bilo je to neposredno nakon mojeg na
dmudrivanja sa Skandom. Kako to obino biva, pobjeda zasnovana na mudrosti i razum
ijevanju nije ostavila prevelik utisak na ljude i bogove. Ja sam dodu e dobio Budd
hi i Siddhi, a s njima i divljenje mudrih. Ali ostala je sumnja u moju snagu i s
posobnost za tite. Sva bia koja ive u neznanju, posebice ljudi i demoni, ele konkretn
e dokaze moi, a to se najbolje posti e u bitki ili ratu. Zato Skandi nije bilo te ko
privui pozornost svih. Njegove ratnike vje tine tako su velike da e zadiviti svakoga.
Imati Skandu na svojoj strani znai biti potpuno za tien."
Slomljena kljova
"To je istina, ali radi se o gruboj sili", pobunio sam se. "Mnogo je bolje imati
um i srce, nego samo snagu. Mislim da si ti to savr eno dokazao prilikom osvajanj
a svojih ena."
"Naravno da je tako", slo io se Gane . "Ali, mora ponekad misliti i na dojam koji ost
avlja na ljude. Zna li to je arudha?"
Ha, trebalo mi je malo vremena da se sjetim na to je mislio - ali, da, znao sam!
Arudha znai slika i koristi se u jvotishu kod tumaenja nekih podruja ivota. Radi se
o sjenkama ili prividima koje "bacamo" od sebe. Primjerice, va a arudha bi mogla b
iti va nija za politiku karijeru, nego va e stvarna situacija. Ako ste politiar, koga
zapravo briga kakvi ste vi zapravo i tko to uope zna? Ono to znamo o javnim osobam
a uglavnom je njihov image - ili ti arudha).
"Upravo tako", rekao je Gane opet nepozvan uskaui u moje misli. "A ja sam po defini
ciji neka vrsta politiara. To je dobro znao i moj otac iva. Ako je elio da me ljudi
i bogovi po tuju i kao za titnika i ratnika, morao sam se dokazati u bitkama, kolik
o god ih ja mrzio iz dna du e. Zato mi je smjestio jednu zadau osiguranja. Dugotraj
nu. Umjesto Skande koji je obino radio takve poslove, mene je zadu io da uvam njegov
mir tijekom trideset godina meditacije. Posao dosadan da ne mo e biti dosadniji!
Ali, iako se povukao u ti inu, iva se pobrinuo da se na stra i ne dosaujem. Smislio je
pakleni plan i dogovorio se sa svojim uenikom Para uramom da me testira."
Moram malo objasniti Gane ove rijei, jer bez tog obja njenja jedan va an detalj nee biti
uoljiv. Prvo, morate znati da je Para urama jedno od Vi nuovih utjelovljenja. Njegov
o ime znai "Rama sa sjekirom", to je takoer iznimno va no za priu.
A.P. Kezele
Para urama je velik ratnik, umjetnik uni tavanja. Uio je kod boga uni tenja, dakle ive,

Gane ovog oca. Upravo je iva bio taj koji mu je zbog vje tine i uspjeha u svladavanju
ratnikih znanja podario svoju vlastitu sjekiru i na taj ga nain uinio onim to jest
- Rama sa sjekirom.
Mo da e vam biti zanimljivo saznati i to da je Para urama jedino Vi nu ovo utjelovljenj
e koje nije izravno, poput poznatijih Kri ne ili Rame, ve je Vi nuova svijest probuena
unutar ve postojeeg ljudskog utjelovljenja. Usprkos tome, moi takvog ave a avatara (
utjelovljenje druge vrste) su jednako velike kao i kod obinog bo anskog utjelovljen
ja, ako se rije obino uope mo e uporabiti uz rije bo anske Primjerice, kru i legenda da
ara urama, za razliku od ostalih avatara, ostati zauvijek na Zemlji. Ako je to ist
ina, on se jo uvijek kree tu medu nama, i ostat e ovdje do ovjekovog kraja, ako ga b
ude.
Dakle, taj i takav Para urama je morao testirati Gane ovu sposobnost za tite mira svog
oca ive!
"Uh", promrmljao sam kad sam to uo. "Slutim da to nije bio lagani test!"
"I u pravu si" uskliknuo je Gane kimajui glavom kao da se prisjea neeg neugodnog. "T
im vi e to ni ja ni Para urama nismo znali da se radi o testu!"
"Molim? Kako to misli ?
"Pa, tako. Meni otac nije ni ta rekao, osim da po cijenu ivota sprijeim svakog tko b
i ga elio uznemiriti. Para urama je takoer imao polovine informacije. Reeno mu je da u
odreeno vrijeme mora doi do ive, takoer po cijenu ivota i to bez obzira tko stajao n
a ulazu u ivinu peinu!"
"Ajme!" uzviknuo sam. "Pa na taj je nain mogao . izazvati potpuno krvoprolie! I je
dan i drugi ste dobili naputke da se borite do smrti?"
Slomljena kljova
"Tako je", potvrdio je Gane s dubokim uzdahom. "Ali, mogao si poginuti!" "Mogao s
am, da."
Zaueno sam ga gledao. Nisam bio siguran da razumijem za to bi iva ne to takvo uinio. Pos
lao je jednog od svojih najboljih uenika na obraun sa svojim sinom! Vrlo neobino.
"Neobino je", slo io se Gane . "I ne samo to, nego je i vrlo opasno. Ali, vidi , iva je
oigledno imao vi e povjerenja u mene nego to ga imam sam u sebe. A svakako vi e nego to
ga ima ti!"
Izgovarajui ovu posljednju reenicu, Gane me prijekorno pogledao. Slegnuo sam rameni
ma. Da, istina je, mo da su moje sumnje bile izazvane nepovjerenjem. Jer, nakon sv
ega to znam o Gane u, bilo bi prirodnije pomisliti da e on pronai neko rje enje za taj
problem. Zadaa je, meutim, bila vrlo slo ena. Morao je za tititi ivu suprotstavljajui se
jednom od najveih ratnika svih vremena, ostati iv i po mogunosti ne ozlijediti svo
g protivnika. Nije li tako ne to u danim okolnostima izvan dosega ak i nevjerojatno
g Gane a?
Ne, nije, kako je pokazao rasplet prie!
"Dakle, nakon nekoliko godina dosaivanja i odvraanja samo sluajnih namjernika, ugla
vnom sitnih demona ili bogova koji su eljeli neki savjet ili pomo, pred ulazom u p
einu se pojavio ogroman div vrlo neugodnog izgleda. Bio je barem dva puta vei od m
ene! I taj je omjer zadr avao bez obzira koliko se ja poveavao ili smanjivao. Po to
me sam znao da ima bo anske moi, ali nisam znao tko je i to zapravo eli. Ustrajao je
u namjeri da odmah vidi ivu. Poku ao sam ga odvratiti obja njenjima, molbama, darovim
a i na kraju prijetnjama, ali ru nije stvor bio uporan."
I dok sam ja zadivljeno slu ao, Gane mije opisivao bitku koja se razvila izmeu njega
i diva. Bio je to
A.P. Kezele
pravi pravcati okr aj u kojemu su se hrvaki zahvati izmjenjivali s munjama i potres
ima, a energetske bombe s arolijama i bo anskim moima. Sav taj spektakl - a Gane je t
vrdio da se odjek te bitke vidio i uo stotinama kilometara uokolo njih - potrajao
je danima i tjednima. Para urama - jer to je naravno bio on-isprva je elio rije iti
sukob istom silom. Iznenadio se Gane ovom spretno u i vje tinom u obrambenim zahvatima.
Zatim se malo odmarao smi ljajui sljedei napad, pa brzo krenuo u bitku poku avajui izne
naditi Gane a. Uglavnom, prema Gane ovim rijeima, bio je to epski sukob vrijedan neko
g Spilbergovog filma!
"Mogao sam ga tako zadr avati svih trideset godina da sam htio", pomalo se hvalio
Gane . "Meutim on je odjednom zastao i odnekud izvukao para u ili sjekiru. To je bila
prekretnica u na em okr aju. im sam je vidio, znao sam da sam u nevolji. Takoer sam s

hvatio da imam posla sa Para uramom i da sam zapravo obavio izvrstan posao izdr av i t
oliko dugo u bitki protiv njega.
Taj dotini para u pripadao je mojemu ocu, a sve njegove sjekire posjeduju jednu pos
ebnu zaajku. Zna li o emu se radi?"
Nisam to znao, pa sam brzo odmahnuo glavom.
"Jednom izvuene s namjerom da se ukljue u borbu," objasnio mi je Gane , "one moraju
pogoditi cilj, to jest ozlijediti protivnika."
"Ah", rekao sam, shvaajui za to se Gane na ao u velikim problemima.
"Para urama je zamahnuo sjekirom i bacio je na mene. U tom sam se trenutku na ao pre
d stra nom dilemom. Evo dileme i sada me, molim te, pozorno slu aj!"
Nagla avajui svaku izgovorenu rije, Gane me o tro promatrao. Nije me zapravo trebao upo
zoravati:
Slomljena kljova
iz mojih je misli nestalo sve drugo osim Gane a i njegove prie.
"Osjetio sam da je moja mo vea od one koja je utkana u sjekiru", nastavio je polak
o izgovarajui svaku rije. "Mogao sam je zaustaviti. Meutim, da sam to uinio, ivina bi
rije, koja jednom izgovorena predstavlja samu sudbinu, bila poga ena. A sudbina je
glasila: jednom izbaena sjekira mora pogoditi cilj! Moja je dilema bila sljedea:
dopustiti sudbini da se ispuni, ali i sam nastradati te tako ne ispuniti svoju o
bvezu ili zaustaviti sjekiru i pogaziti vjeru u rije mojega oca. Ovo drugo je znai
lo uzdrmati povjerenje u osnovna naela svemira i kao takvo nije dolazilo u obzir.
Meutim, takoer nije mi se pogibalo sada kad sam tako lijepo uredio pitanje karme
i ostalih problema u svemiru. U tim kratkim trenucima kad je sjekira letjela pre
ma meni, shvatio sam da moram ne to rtvovati da bih ispunio i jedan i drugi zahtjev
, a ipak ostao iv. I tako sam, u trenutku shvaanja, podmetnuo svoju kljovu koju je
sjekira odsjekla kao daje granica suhoga drveta.
Gane je zastao i dalje me o tro promatrajui. Kao daje elio vidjetijesam li shvatio to
mi eli rei. Ja sam mu zadivljeno uzvratio pogled. Ima li ne to na tome biu to nije dub
oko znakovito? Izgubio je kljovu, da, ali je istodobno utvrdio naelo koje mo e spas
iti tisue ljudi od sudbine - karme koju su si sami nametnuli svojim pro lim djelima
.
Budui da je izgleda bio zadovoljan mojim izrazom lica - ili mojim mislima ako ih
je mogao itati - Gane je nastavio: "Bilo mi je ao kljove. Ionako izgledam neobino s
tom slonovskom glavom, a sad jo nemam jednu kljovu. Meutim, sve je dobro zavr ilo. A
para u je ostala u mojem posjedu!"
A.P. Kezele
Odjednom se u Gane ovim rukama na la sjekira vrlo ubojita izgleda. Zamahnuo je njome
iznad moje glave, ne tako visoko da bih se osjeao udobno. Zakleo bih se da mi je
njome odrezao milimetar nemirnih vlasi kose na vrhu glave.
"Hej", uzviknuo sam prekasno se saginjui.
Gane se samo nasmije io i odjednom sjekire vi e nije bilo.
"A to je bilo s Para uramom?" upitao sam. "On, jadnik, nije izvr io svoju zadau?"
"Hm, vjerojatno bi me i dalje napadao, sve do smrti, kako mu je reeno. Para u mu je
bila najjae oru je, a podbacila je. No, on bi nastavljao, sasvim sigurno, sve dok
netko od nas ne bi pao mrtav. Sreom to se nije dogodilo."
"Ah, sad mije lak e", rekao sam iskreno.
"Pa, da, ne misli valjda da je to bio Para uramin kraj? Jo je on morao odigrati svoj
u ulogu kasnije, u nekim drugim priama*. No, tada je problem rije io sam iva. Pojavi
o se pred nama, a meni je gotovo pozlilo! Pomislio sam na najgore. Naime, ako sm
o ga uznemirili, to bi znailo da nisam uspio."
"I? to je bilo? to je iva rekao?"
"Eto, tada nam je objasnio to se zapravo dogaalo. Zahvalio se Para urami na pomoi osl
obaajui ga obveze da se bori do smrti jer je cilj postignut - iva se pojavio pred n
jim. A takoer je i mene pohvalio za sranost i pobjedu u bitki. Na taj nain Para urama
nije posramljen - iako ostaje injenica da me nije mogao pobijediti - a ja sam st
ekao ugled sposobnog ratnika i za titnika."
* Para urama se, izmeu ostalog, pojavljuje kao ratnik i uitelj ratnika u Mahabharati
Slomljena kljova
I taj ga ugled, ako smijem dodati, prati do dana dana njega!
Dopustite mi mali komentar na ovu priu. Kao to sam ve istaknuo, ona je vrlo va na za

razumijevanje zakona karme, ali i naela rtvovanja, odnosno upaja. ivina sjekira je
simbol karme. Jednom izbaena mora doi do cilja, ba kao to jednom uinjena, djela za so
bom nose svoje posljedice.
Nitko, pa ak ni bo anska mo poput Gane ove, ne smije se u to mije ati. Primijetili ste,
Gane je mogao izbjei udar para ua. Ali, to bi bio in jednak pu tanju uljeza k ivi! to go
uinio, bilo bi to protiv kozmikih zakona.
Umjesto da ih kr i, on je izabrao put upaje. Dopu tajui da ga paru u udari i slomi mu k
ljovu, ispunio je zakon karme, odnosno ivin blagoslov nad sjekirom koja uvijek po
gaa cilj. Istodobno, ostao je iv i spreman obraniti ivin mir, ime je ispunio drugu k
armiku obvezu - onu dobivenu od ive.
Slomljenakljovaje simbol rtvovanja kojim posti emo cilj zadovoljavajui zakone karme.
Bila je to prva prava upaja, a iz nje se kasnije, na istim naelima, razvila cjel
ovita umjetnost davanja.
* * -*
I tako, priu po priu, do li smo do kraja ove knjige. Nadam se da ste u ivali u dogodov t
inama simpatinog, ali monog Gane a. Mnogo ste saznali o njemu, ali vjerujem da ete jo
mnogo toga otkriti u danima koji dolaze.
Naime, ovom prigodom sam vam prenio neke od pria koje su na mene ostavile sna an ut
isak. Njih ima jo , tovi e, ima ih jo jako mnogo! Vrlo je vjerojatno da e ova knjiga do
biti svoj nastavak - Gane ove prie, drugi dio!
A.P. Kezele
Ali, kad sam napisao da se nadam kako ete saznati jo mnogo toga o Gane u, nisam misl
io samo na to. Mislio sam zapravo na onaj nevidljivi proces koji se dogaa u svako
me tko ih uje. Te su prie sna ne koliko su i lijepe. Kad jednom uu u vas, poinju ivjeti
svoj ivot.
Mnogo puta mi se dogodilo da se iznenada prisjetim nekog detalja iz neke prie i o
djednom mi sve postane jasno. Ne samo da priu razumijem drukije nego se osvijetle
neke ivotne situacije ili problemi, nametnu se rje enja koja ranije nisam vidio i p
ro me me neka unutarnja srea.
Sjeate se kako sam vam u uvodu napisao kako postoji osjeaj koji zovem imenom svog
prijatelja i uitelja? Dakle, za kraj vam elim mnogo, mnogo gane osjeaja! Neka vas on
prati svuda, neka boravi kao osmjeh na va em licu i kao sjaj u va em oku.
irite ga svijetom, molim vas!
(Dodatak Simboli i likovi u Cjane ovim priama
Iako je ovaj popis simbola i likova iz Gane ovih pria nepotpun, mislim da e dobro po
slu iti kao pregled onoga to smo saznali u ovoj knjizi.
Napitak besmrtnosti. Nastao je iz svijesti i to njezinim uznemirauanjem. U tome
su morali sudjelovati i bogovi i demoni jer inae ne bi mogao biti stvoren. Besmrt
nost je, dakle, dinamian proces, a ne statino stanje. U tom procesu podjednako sud
jeluju sile stvaranja i uni tavanja.
"Gola kuharica" - mudra ena koja je pokazala kako se volja bogova mora poslu ati, a
li da je nain u na im rukama. Pretvorila je bogove u dojenad, ispunjavajui njihov nem
ogu zahtjev da ih poslu i gola. Pritom nam je otkrila zakon koji oblikuje odnos lju
di i bogova. Taj zakon ka e da e bogovi prema svakom svjesnom stvorenju biti tono on
akvi kakvo je svjesno stvorenje prema njima.
Nebeske ljubavnice i umjetnice. Nevjerojatno lijepe i po eljne polubo anske ene. Veino
m ive u Svari -nebeskom svijetu kojem je poglavar Indra. Kad nisu tamo, zavode sm
rtnike i pru aju im nebeska u ivanja. Obino se za to plaa visoka cijena. U ovaj svemir
su do le u trenutku "bukanja" prvobitnog oceana svijesti od strane bogova i demona
.
A.P. Kezele
Za razliku od suvremenog shvaanja dobra i zla, Gane ov svijet se sastoji od sila, e
nergija i inteligencija koje same po sebi nisu nikad iskljuivo dobre ili iskljuivo
zle. Zapravo, mogu biti i jedno i drugo, zavisno s kojeg stajali ta im pristupate
. Na taj nain, Gane ov svijet je mnogo stvarniji od idealizirane filozofije crno-bi
jele borbe dobra i zla.
Stvoritelj. Nastao je u snu odr avatelja (Narajane) kojeg on sanja u kolijevci ni ta
vila ( iva). Ima pet glava koje su nastale iz elje da u svakom trenutku vidi svoj en
ski vid, svojih pet dru ica imenom Sarasvati, Satarupa, Savitri, Brahmani i Gajatr
i. One predstavljaju njegovih pet osjetila, a tek kad je spojen sa svih njih pet

, spreman je za stvaranje.
Budna i Sposobna - to su imena Gane ove dvije dru ice, inae sestre. Osvojio ih je u "
natjecanju" sa Skandom, svojim bratom. Umjesto da su pristale na podjelu "jedna
meni, jedna tebi", sestre su takvo rje enje odbacile kao potpuno neprihvatljivo. N
isu se eljele razdvajati ni po koju cijenu pa je preostalo rje enje "jednom dvije,
a drugom nijedna". Onome tko je budan, pripada i sposobnost djelovanja.
Buddhi i Siddhi imaju sposobnost vienja budunosti i poduile su bogove u pravilnom r
azumijevanju odnosa izmeu predodreenosti i slobodne volje.
aturti
etvrti dan nakon mlaaka. Legende ka u da tada Mjesec posebno svijetli i mijenja stan
je svijesti onoga tko u njega gleda. Gane aturti je Gane ov roendan, pada negdje izmeu
23.08. i 22.09., u vrijeme kad je Mjesec pun u zvije u Pegaza (Badhrapad).
Sanskrtski naziv za Mjesec. Ponekad u mu kom, ponekad u enskom rodu. Oznaitelj za su
osjeanje, a
Slomljena kljova
status bo anskog je dobio nakon stoje sprijeio Gane a da kazni demone zbog smijanja.
ClTJ&gVFTJl
Glasnik boga smrti. Zapisniar. On prati sve to se dogaa ljudima i drugim ivim stvore
njima i o tome izvje tava Jamu prilikom njihove smrti. Ima glavu ptice na ljudskom
e tijelu. Za sada smo ga upoznali samo kao pouzdanog uvara tajni.
ivin bubanj, instrument na kojem on svira svakoga dana, slavei prirodne ritmove. O
tkada se Gane rodio, slu ao je zvukove damarua. Ritam odsviran na damaruu je ritam
svemira. Gane je iz njega nauio sve to mu je potrebno znati.
Gane je na prvi pogled pomalo smije an. A kad ga bolje upoznate, onda vidite da je
prepun vrckavog humora, to ga takoer ini jedinstvenim. Rijetko koje bo anstvo toliko
u iva u zbijanju ala, sluajnom ili namjernom iskrivljavanju tuih pa i svojih rijei i i
grama koje e svakoga zbuniti. Njegov smijeh je zarazan, njegov pogled se smije, n
jegovo veliko tijelo, ruke, surla i slomljena kljova - sve se to smije svakim sv
ojim pokretom, odnosno samim svojim postojanjem! Duhovitost je va an dio Gane ove na
ravi i prenosi nam zdrav, ivotan odnos prema svijetu, pun energije i veselja.
Jedna od pet Brahminih dru ica i predstavlja njegov sluh. Njezino ime oznaava poseb
nu metriku, odnosno ritam kojim se izra ava znanje. Isprva je bila zanemarena jer
je njezin utjecaj na Brahmu bio presna an. Tek kad je Brahma postao sposoban prihv
atiti je i prepoznati, zauzela
A.P. Kezele
je svoje mjesto pokraj njega i ispunila svoju ljubav prema Sarasvati. Tamo gdje
je Sarasvati sadr aj (znanje), tamo je Gajatri posuda (oblik u kojem se znanje pre
nosi).
Nebeski glazbenici i umjetnici. Kao i apsare, veinom ive u Svari, "Indrinom nebu".
Ima ih raznih oblika: onih ljudskom oku lijepih, ali i onih nalik ivotinjama. U
ovaj svemir su do li u trenutku "bukanja" prvobitnog oceana svijesti od strane bogo
va i demona.
I ona, kao i kobra njegovog oca, simbolizira kundalini energiju, te je jednako t
ako smrtonosna. Meutim, njezin polo aj oko pojasa ukazuje na sasvim drukiju ulogu. U
prii "Gane ov dan" taje kobra zapravo poslu ila da "zadr i slastice u Gane u". Dakle, go
spodarenje nad kundalini energijom osigurava unutarnje bla enstvo i sprjeava gubita
k obilja.
Postojanje "nebeskih stvorenja" obuhvaa mnogo dimenzija pa je stoga i njihovo zap
a anje stvarnosti vi eslojno, kao i naini razmi ljanja. Netko tko ima samo jednu glavu,
te ko e razumjeti svijet u kojem se razliite stvarnosti preklapaju u jednu. Ispravn
o obja njenje "vi eglavosti" nebeskih stvorenja podrazumijeva dakle njihovu vi edimenz
ionalnost.
Glava je mjesto gdje se simbolino nalazi osobnost, a "izgubiti glavu" uope ne znai
umrijeti ili poludjeti. To znai - prosvijetliti se. Kad nemate glavu, djelujete n
a osnovi kozmikih impulsa, a ne osobnih elja. Dakle, Gane ov gubitak glave ukazuje n
a njegovo rano prosvjetljenje, a s injenicom daje takvu situaciju zadr ao (dakle, u
glavnom
Slomljena kljova
nosi slonovsku glavu), stalno nas podsjea na ispravnu djelatnost i ivotnu mudrost.
U ovom sluaju, to znai "ne misliti svojom glavom, ve onom kozmikom".

Gubitak njegove glave uzrokovan je anijevim dar anom (pogledom), a potaknut kroz nj
egovu majku Parvati koja je navela mnoge prisutne bogove da mu, navodno spa avajui
Gane a od smrti, predaju dio svojih moi.
Bog munjonosac. Ratnik i vojskovoa. Pojavljuje se u sporednim ulogama u ovim Gane o
vim priama. Iako inae posjeduje veliku mudrost, za sada nam je Indra prikazan kao
nagao, ta t i ohol ratnik te vladar nebeskog svijeta prepunog glazbe, iako, prema
Kroninim rijeima, sam uope nema sluha.
Bog smrti. Strog, discipliniran i beskompromisan. Prvi ovjek i roditelj ovjeanstva.
Prvi je koji je umro, pa je uzdignut na razinu boga smrti. Kroz njega smrt popr
ima drukiju ulogu: ona pokree nove cikluse i novi ivot.
Gane ova sestra. Roena kao ena, sveenica ljubavi, uzdignuta na razinu bo anskog interve
ncijom Parvati koja joj je prijateljica i majka istodobno. Njezino spaljivanje i
stinom ne ukazuje na slabost u itka, kao to to neki misle, ve na predanost ljubavi i
prijateljstvu. Ako je i bilo bahatosti u njezinom pona anju, onaje bila iskupljen
a odano u.
'K^mE'KA
Bog bogatstva koji je postao bog obilja nakon to je Gane u ponudio "da pojede sve to
vidi" te nakon toga nauio da bogatstvo nije nain za zadovoljavanje elja, jer one s
u uvijek jae i vee od bogatstva. Umjesto toga va nije je obilje, koje se ne mjeri ko
liinom, nego nekim drugim mjerama, nevidljivim oku, ali zato vidljivim srcu.
A.P. Kezele
Ime gandharve koji je bio nalik mi u, a koji nije bio zadovoljan u Svari. Glumljen
om nespretno u "prognan'' je s neba. Nakon to ga je Gane ukrotio, postao je njegova v
ahana ili vozilo. Tada je dobio ime Mu ika. Krona je prvi i jedini gandharva koji j
e promijenio svoju dharmu - ivotnu zadau. Umjesto glazbe i umjetnosti njegova prve
nstvena uloga postala je slu ba Gane u, a ime koje otada nosi je - Mu ika.
Boginja obilja, Vi nuova dru ica. Pojavila se u svijetu zbog udru ivanja stvaralakih i
uni tavajuih sila. Odbila je biti dru ica Indri, bogu ratniku, uz primjedbu da "obilj
e nikad ne stoji uz rat". Tamo gdje je odr avanje (Vi nu), tamo je i obilje.
Jedno od Gane ovih imena. Lambodar je "onaj koji je sve pojeo", a to u prenesenom
smislu znai da sve mo e prihvatiti i integrirati u sebe. Morate imati "velik eludac"
da bi tako ne to postigli. Kad nekoga nazovete Lambodar, u duhovnom ste mu smislu
rekli da se u njemu nalazi cijeli svemir, te da je on toliko velik da ga cijelo
g obuhvaa! Doslovce, Gane je Lambodar - bo anstvo velikog eluca.
Drugo ime Krone, Gane ovog vahane. Napustiv i dharmu gandharve, nebeskog glazbenika,
i postav i Gane ovo vozilo, Mu ika je rekao da se ni jedna pjesma koju je ikada ispjev
ao, dok je bio Krona u Indrinom raju, ne mo e usporediti s ljepotom, skladom i smis
lom koji osjea kad nosi svog gospodara u najdalje kutke svemira, kroz mnoge dimen
zije i svjetove.
ivina sjekira koja, jednom izbaena, mora pogoditi cilj. Simbol je karme koja neizb
je no mora biti izvr ena. Nakon
Slomljena kljova
to je Gane podmetnuo svoju kljovu da bi zadovoljio obje ivine zapovijedi (sjekira p
ogaa cilj, a on ostaje iv da bi za titio ivin mir), sjekira ju je slomila i od toga t
renutka nadalje Gane ima samo jednu kljovu. Sjekira je ostala u njegovu vlasni tvu,
pa ete je esto vidjeti prikazanu na slikama ili kipovima.
Para urama je jedno od Vi nuovih utjelovljenja. Njegovo ime znai "Rama sa sjekirom".
Veliki ratnik, umjetnik uni tavanja koji je uio kod boga uni tenja, dakle ive, Gane ovog
oca. iva mu je podario sjekiru, para u, i na taj ga nain uinio onim to jest - Rama sa
sjekirom. Para urama je jedino Vi nuovo utjelovljenje koje nije izravno, poput pozn
atijih Kri ne ili Rame, ve je Vi nuova svijest probuena unutar ve postojeeg ljudskog utj
elovljenja. Upoznali smo ga kod Gane ovog testiranja kao za titnika.
Gane ova majka. Predstavlja mnogostrukost prirode pa se zato pojavljuje u mnogim o
blicima. Donosi za titu, ljubav i nje nost svemu to postoji. Ona je Majka. Nikad ne o
dustaje, njezina energija je vjena kao i volja, to smo zorno do ivjeli u prii o njezi
nih devet spaljivanja. Osnovna pokretaka energija Parvati je ljubav.
Najmonije Gane ovo "oru je". Svjetlosna oma koja "svijetli poput tisuu Sunaca" i pretva
ra u ni tavilo sve misli onoga koga zauzda. Pa a oko vrata oznaava mir u du i. Gane je s
voju pa u dobio od roditelja ive i Parvati, kao pomo u zauzdavanju Krone. Zbog toga et
e u e ili omu, ponekad u obliku neobinog vijenca, esto vidjeti u Gane ovoj ruci na slik

ama ili kipovima.

'PavVo Q'Xto
Pripisuje se ivi zato to je svojom moi neutralizirao otrov nastao stvaranjem amrite
(vidi pod Vasuki). Popio
A.P. Kezele
je otrovnu Vasukijevu bljuvotinu da bi za titio bogove i demone. Iako ga to nije u
bilo, njegovo grlo je poplavilo.
Uz "vi e glava" koje imaju "nebeska stvorenja" obino idu i etiri, est ili osam ruku.
Zapravo, ak i kad je glava jedna, ruku ima mnogo. I dok glave ukazuju na mnogostr
ukost i slojevitost osobnosti koja ih posjeduje, ruke, naravno, govore o mnogost
rukim moima koje takva stvorenja imaju. Najjednostavnije reeno - oni mogu uiniti mn
ogo! Ne sve, ali zasigurno mnogo vi e nego da imaju samo dvije ruke, poput prosjeno
g ovjeka.
Majka Vjaje (gubitka). Njezino ime simbolino znai "vezanost za djelatnost" te simb
olizira izreku da je "put u pakao poploan dobrim namjerama".
Brahmina dru ica, boginja mudrosti i znanja, predstavlja Brahmin vid. Nastala je i
z Jednog da bi za titila stvoritelja od propasti. Stekla je povjerenje u zvuk i gl
azbu nakon to je shvatila da je Gane nauio sve to zna samo slu ajui dubok zvuk bubnja s
vog oca ive i ples svoje majke Parvati. Zaljubljena je u Gajatri, svoju sestru bl
izanku, koju uvijek prati gdje god ona i la.
Izvorno, Savitri je jedna od Brahminih dru ica te predstavlja jedno od rijetkih ens
kih naziva za Sunce. Meutim, u ovim priama upoznali smo i djevojku s istim imenom
koja je "pobijedila" boga Jamu. Za veinu ljudi "pobijediti smrt" znailo bi izbjei j
e. Savitri nam je pokazala da je upravo suprotno: pobijediti je, znai biti s njom
, susresti je - ali spreman.
Savitri je takoer uspjela od Jame izmamiti sekundu njegovog vremena za njezinog l
jubljenog mu a Satjavana koji je bio osuen na smrt (sekunda u bo anskim mjerilima
Slomljena kljova
je sto godina u ljudskim). Na taj nain nam je zorno prikazala kako se uvijek mo e p
ronai izlaz iz nemogue situacije, zadovoljiv i zakone svemira, ali i elju ljudskoga s
rca.
S'Kpa^pA (9QwsrrKEW ili SvB'Ksiv^mju)
Gane ov brat. Za titnik i vojnik. U ovim priama nema istaknutu ulogu, osim to ukazuje
na slabost sirove snage i tjelesne sposobnosti u usporedbi s mudro u i znanjem. Izg
ubio je "bitku" za Buddhi i Siddhi jer je Gane , umjesto tranja oko svijeta, pro etao
oko svojih roditelja koji predstavljaju cijeli svemir.
Slomljena kljova je simbol upaja, rtvi koje ponekad moramo napraviti da bismo zad
ovoljili karmike uvjete, ali na nain koji nas nee trajno sprijeiti u ostvarenju svoj
e ivotne zadae. Kad je Gane podmetnuo svoju kljovu pred para u, ivinu sjekiru, izvr ena
je prva prava upaja, a iz nje se kasnije, na istim naelima, razvila cjelovita umj
etnost davanja.
Slonovska glava je simbol svemira. Velika je, sna na, pouzdana, nenasilna (osim ak
o nije izazvana), ali i nepobjediva. Ona u potpunosti oslikava Gane ov status nako
n "gubitka glave", odnosno prosvjetljenja.
Jedan od karmikih hvataa ili graha. Izgleda kao stari, hromi asket, veliki protivn
ik svjetovnih zabava. Sinje Surje, bo anstva Sunca, i aje, sjenke ivota. Kao takav u
sebi objedinjuje suprotnosti: svjetlo i tamu. U njegovom se ivotu to oituje u mog
unosti da stvara duhovne spoznaje i vi a stanja svijesti, uglavnom kroz meditaciju
i tapas, a to znai povlaenje od ivota i duhovnu disciplinu. Taj dio pripada svjetlu
. Tami, pak, pripada tuga i gubitak koju donosi svima na koje nailazi, a koji od
bijaju prihvatiti svjetlo. Donosei
A.P. Kezele
gubitke, on ih tjera na okretanje prema unutra njem svjetlu istine.
Njegov pogled je uvijek usmjeren prema dolje, a kad nekog pogleda, taj se pretva
ra u prah. Upravo je taj pogled "kriv" za to to je Gane na svom prvom roendanu izgu
bio glavu.
anija smo upoznali i kao dragovoljnu " rtvu" svoje vlastite strogosti kad je Gane u p
otpisao da mu godine tuge dolaze "sutra" i tako ga zauvijek oslobodio svojih pos
jeta, budui da Gane uvijek ivi u sada njem trenutku (danas).
Siva

Gane ov otac. Sam po sebi simbolizira apsolutni bitak. Meutim, on u sebi nosi eleme
nt uni tenja budui da sve relativno nestaje u ni tavilu i sveprisutnosti apsolutnog.
Svojim treim okom mo e spaliti utjelovljeno stvorenje - tolika je snaga apsoluta u
njemu. Isprva je bio asket i pustinjak, a zatim je upoznao Parvati i postao majs
tor tantre. Pomalo je nagle naravi i sklon brzom rje avanju problema. Osim to medit
ira, svakoga dana svira na svoj bubanj domaru i ple e ples zvan tandava.
lVl9& %P^%a
Za sada smoje upoznali kao davateljicu "eliksira mladosti" koji je u Parvatinim
ostarjelim roditeljima probudio ljubavnu strast. Inae je smrtonosna za sve osim z
a one kojima iva osobno ponudi njezin otrov. Ona predstavlja kundalini energiju.
Ako osoba nije bliska sa Sivom (apsolutnim bitkom), igranje s posebnim energetsk
im moima je smrtonosno.
Vahana je sredstvo na kojem bo anstvo dolazi, ali ona ima svoj vlastiti ivot, a got
ovo uvijek i neku posebnu simboliku. Tako Gane ov otac iva ja e naNadniju, monom biku
koji predstavlja snagu, ali jednako tako i plodnost. ani (Saturn), primjerice, ja e
na gavranu, zloglasnoj ptici za koju se vjeruje da donosi zlo, ali njegov jaha, a
ni, to
Slomljena kljova
zlo mo e pretvoriti u pouku. Boginja mudrosti, Sarasvati, uvijek se nalazi u blizi
ni labuda na kojem milostivo dolazi kad je potrebna. Skanda, Gane ov brat, ja e na P
arvani, paunu koji jasno ukazuje na njegovu ta tinu. A Gane ja e na Kroni ili Mu iki, sv
om voljenom takoru!
Ri i (mudrac ili znalac) koji je kao iv ovjek posjetio nebeski svijet te u dogovoru
s Kronom izrekao ri ijevu kletvu koja je tog gandharvu "protjerala" na Zemlju.
Nagas ili prazmija koja je poku ala ujediniti bogove i demone u stvaranju amrite.
No, pri tom je nastradao i pretvoren je u dva hvataa, dvije grahe, Rahua i Ketua.
Upoznali smo ga kao sredstvo za stvaranje besmrtnosti, ali i kao stvaratelja tet
nih popratnih pojava sna noga kretanja. On je "povraao" otrov koji je iva neutralizi
rao. Dakle, on simbolizira intenzivnu aktivnost tijekom koje se stvara napetost,
a iva predstavlja apsolutno, meditaciju, ti inu i nepominost koja tu napetost neutr
alizira.
l/tLl'KI /ELVDAC
Lambodar je jedno od Gane ovih imena, a znai "onaj koji ima veliki eludac". Simbolino
, to ime oznaava veliku sposobnost prihvaanja i "probavljanja" informacija iz okol
ine, a to odmah znai i sposobnost nevjerojatno brzog uenja. Na jednom mjestu je Ga
ne rekao da se "nalazi jednom nogom u apsolutnom ( iva), jednom nogom u relativnom
(Parvati), a cijelim elucem u arobnom prijelaznom podruju koje ih spaja".
Bog odr avatelj svemira. Na neki nain vjeni "suparnik" ivi, iako zapravo uvijek djelu
ju zajedno. Predstavlja drugu toku gledi ta. Dok su ivi detalji i osobne razlike nev
a ne, Vi nu upravo na tome gradi svoju ulogu. Za razliku od ive, koji zastupa slobodn
u volju, Vi nu je sklon
A.P. Kezele
filozofiji predodreenosti. On je onaj koji daje, pa mu stoga u najveoj mjeri pripa
da obilje (Lak mi). Mogue je da u nekim situacijama Vi nu preuzima ulogu enskog vida b
o anskog, otuda njegove pomalo hermafroditske znaajke i ljepu kastost.
Dru ica Jame, boga smrti. Njezino ime znai "gubitak". Uzdignuta je na razinu bo ansko
g jer je prihvatila smrt. Nakon toga je postala utjelovljenje upaje ili umijea da
vanja, radei na uklanjanju lo e karme svoje majke Sahae (vezanosti za djelatnost).
Simboli preobrazbe, vjenosti i iscjeljenja. Istodobno, simboli smrtonosne opasnos
ti. Jedna od prazmija, takozvanih nagasa, imenom Vasuki, odigrala je glavnu ulog
u u stvaranju amrite, napitka besmrtnosti, kao i u pojavljivanju boginje obilja
Lak mi te Dhanvantarija, bo anskog lijenika, u ovome svijetu.
O autoru
Adrian Predrag Kezele je do sada napisao vi e od trideset knjiga, a i dalje radi n
a novim knjigama u kojima na praktian nain predaje znanje itateljima. Neovisno od h
rvatske naklade, knjige su mu od drugih izdavaa objavljivane na srpskom, slovensk
om, mad arskom i engleskom jeziku. Te su knjige rezultat ivotnog vijeka provedenog
u prouavanju i poduavanju znanja iz podruja duhovnosti.
Osniva je Duhovne akademije (www.dagroup.org) unutar koje poduava Integralnu medit
aciju, vodi trogodi nji studij indijske astrologije - jvotisha, poduava duhovnom pl

esu Neodanceu (www.neodance.com) te vodi mnogobrojne druge seminare i radionice

(Skrivene poruke, ivot-smrt- ivot, Vastu i tako dalje). Osniva je globalne mre e intui
tivne komunikacije SoulNet (www.soulnetweb.com) te udruge Umjetnost davanja (www
.umjetnost-davanja.hr) koja se bavi promicanjem neolitske kulture. Jedan je od o
snivaa i poasni predsjednik udruge Dupinov san (www.dupinovsan.org), pokreta vrlo z
naajnog projekta "Nebeskih labirinata" (www.nebeskilabirinti.org) i suradnik na p
rojektu www.ljubavi.org. Osim toga, Adrian esto obavljuje svoja razmi ljanja i do ivl
jaje na svom blogu - www.apk.hr.
Zajedno sa svojim suradnicima pokrenuo je Centar za NeoKulturu te sudjelovao u o
snivanju prve neokulturalne zajednice na na em podruju (www.neokultura.org) koja se
nalazi u mjestu Badlian nedaleko Vara dina i akovca, gdje Adrian sada ivi i radi bar
em est mjeseci u godini. Ostalo vrijeme provodi u malom ibenskom naselju Jadrija i
na otocima ibenskog arhipelaga pi ui knjige i dru ei se s vjetrom www.soul-windsurf.co
m), morem i svojim dragim prijateljima dupinima.
KNJI NICA ZELINA
Dosad objavljene knjige:
Korak naprijed (1994.) Istina u pjesmi (1994.) Stvaranje sree (1995.) Stvaranje s
ree, II. promijenjeno izdanje (2000., 2007.) Skrivene poruke, skrivena znaenja (19
96., 1999., 2006.) Trojedna - o ljubavi i vjenosti (1996.) Intuicija - mudrost pr
avoga izbora (1997., 1999., 2007.) Maitreya (1997., 2001., 2005.) Velianstveni Sa
turn (17 izdanja, od 1998. do 2008.) Tajne indijske astrologije (1998., 2000., 2
003.) Tajne indijske astrologije, izmijenjeno i dopunjeno izdanje (2007.) Aneo po
d maskom (1998., 2007.) Umjetnost davanja (1999., 2002., 2005., 2007., 2008.) Se
dam akri, sedam stanja svijesti (1999., 2002., 2006.)
Moj put do arolije (2000.) Kratki pregled novih misli koje mijenjaju svijet (2000
.) Zdravlje s neba (2000.) Dupinovsan (2001.) Kozmika proslava (2001.)
Vastu - dobri duh prostora (2001., 2008.) 108 pitanja o Integralnoj meditaciji (
2002.) arobnica (2002., 2008.)
Bijela ptica (2002.) Gospodar smrti (2003.) ivot-smrt- ivot (2003., 2004., 2006., 2
007.)
Povratak Boginje (2003.) NeoDance - duhovni ples Stare Europe (2004.) Du a Stare E
urope (2004.) Jedno svjetlo, mnogo du a (2005.) Sunani labirint - ivotna joga za roen
e voe (2006.) Labirinti i njihove tajne (2007.) Sada iva tantra (2008.) Tajna i Obl
ak (2008.) Slomljena kljova - Gane ove prie -1. dio (2008.)
CD
Savr ena ljubav 1. dio (2000.) Zvjezdanooka (2008.)
Video
Kultura ti ine (2001.) Praktina primjena joti a (2001.) Istina o iscjeljivanju (2001.)
Bog- Ona osobno! (2001.) Duhovno partnerstvo (2002.) Otkrivanje pravoga znaenja
umiranja i smrti (2003.)
Knjige mo ete naruiti na adresi nakladnika: Dvostruka Duga d.o.o., p.p. 184, HR-400
01 akovec telefon 040 347 343 www.dvostrukaduga.hr e-mail: info@dvostrukaduga.hr
Dosada nja izdanja Dvostruke Duge:
Biblioteka Jupiter
A.P. Kezele: Stvaranje sree (1995., 2000., 2002., 2007.) Deepak Chopra: Tijelo i
duh, rijeka vjenosti (1995., 2002.) John Douillard: Tijelo, duh i port (1996., 200
0., 2004.) A. P. Kezele: Skrivene poruke.skrivena znaenja (1996.,2004., 2007.) De
epak Chopra: Put do ljubavi (1998., 2000., 2004.) D. Epstein: Dvanaest stupnjeva
iscjeljenja (1998.) A.P. Kezele: Tajne indijske astrologije (1998., 2001.) A.P.
Kezele: Tajne indijske astrologije, novo izdanje (2007.) Hanna Kroeger: Zdravlj
e iz prirode (1999., 2007.) Caroline Myss: Anatomija duha (1999., 2000., 2003.,
2006., 2007.) A.P. Kezele: Umjetnost davanja (1999., 2002., 2005., 2007., 2008.)
A.P. Kezele: Moj put do arolije (2000.) Caroline Myss: Za to se ljudi ne iscjeljuj
u (2001.) Deepak Chopra: Kako spoznati Boga (2001., 2004.) A.P. Kezele: Vastu dobri duh prostora (2001., 2008.) A. P. Kezele i A. Hampamer: Integralna meditac
ija (2002.) Caroline Myss: Izaberimo zdravlje (2002., 2003.) Caroline Myss: Svet
i ugovori (2002., 2004.) A. P. Kezele: ivot - smrt - ivot (2003., 2004., 2006., 20
07.)
A. P. Kezele: Neodance (2004.) Joan Z. Borysenko: Unutarnji mir za prezaposlene
(2004.) Joan Z. Borvsenko: Unutarnji mir za prezaposlene ene (2004.) Deepak Chopr

a: Spontano ispunjenje elja (2005.) Bija Bennett: Emocionalna joga (2005.) Judith
Orloff: Pozitivna energija (2005., 2007.) Deepak Chopra: Knjiga tajni (2005., 2
007.) Don Campbell: Mozart efekt (2005., 2007.) Deepak Chopra: Mir je put (2006.
) David Simon/Deepak Chopra: Biljke za zdravlje (2006.) Deepak Chopra: Savr eno zd
ravlje (2006.) Kathy Cordova: Prepustite se - neka se dogaaju uda (2007.) P. Kezel
e: Labirinti i njihove tajne (2007.) Skupina autora: Ta ravnopravna stvorenja (2
007.) Deepak Chopra: ivot poslije smrti (2007.) Caroline Myss: Dvorac du e (2008.)
Dr. Deepak Chopra/dr. David Simon/Leanne Backer: Kuharica Chopra centra (2008.)
John Douillard: Dijeta tri godi nja doba (2008.) Sandra Anne Tavlor: Kvantni uspje
h (2008.)
Biblioteka Aquarius
Rene Erdos: Indijski gost (1996.) Deepak Chopra: Povratak Medina (1997., 2002.,
2003.) M.S. Peck: Na Nebu kao i na Zemlji (1997.) Daniel Quinn: Ishmael (1997.,
2001., 2006.) A.P. Kezele: Maitreya (1997., 2001., 2005.) James F. Twyman: Posla
nik svjetla (1998.) A.P. Kezele: Aneo pod maskom (1998., 2002., 2005., 2007.) Mar
io Morgan: Tihi zov Australije (1999., 2002., 2007., 2008.) Daniel Quinn: Pria o
B (1999.) Dan Millman: Put mirnog ratnika (2000., 2008.) Mario Morgan: Poruka iz
Zauvijek (2001., 2002., 2007.) Michael Roads: apat Prirode (2002.) Malidoma Patr
ice Some: Afrika inicijacija (2001.) A.P. Kezele: arobnica (2002., 2008.) A. P. Ke
zele: Bijela ptica (2002.) Dan Millman: Sveto putovanje mirnog ratnika (2003.) A
. P. Kezele: Gospodar smrti (2003.) A. P. Kezele: Povratak Boginje (2003.) Deepa
k Chopra: Srodna du a (2003.) Thom Hartmann: Prorokov put (2004.) Robin Sharma: Sv
etac, surfer i direktorica (2004., 2007.) A. P. Kezele: Du a Stare Europe (2004.)
Robert Vvblff: Izvorna mudrost (2005.) Robin Sharma: Redovnik koji je prodao svo
j Ferrari (2006., 2007.)
A.P. Kezele: Sunani labirint (2006.) Thom Hartmann: Najvea duhovna tajna svih vrem
ena (2006.) Marcia Powers: Zmajoubojica te koga srca (2007.) Daniel Quinn: Moj Ish
mael (2007.) Deepak Chopra: Buddha - pria o prosvjetljenju (2007.) A. P. Kezele:
Tajna i Oblak (2008.) A. P. Kezele: Slomljena kljova - Gane ove prie - prvi dio (20
08.)
Biblioteka Aurora
Deepak Chopra: Sedam duhovnih zakona uspjeha (1996., 2004.) Deepak Chopra: Put ar
obnjaka (1997., 2002.) A.P. Kezele: Intuicija - mudrost pravoga izbora (1997., 2
001., 2004., 2007.) Louise L. Hay: ivot! (1997., 1998., 1999., 2004.) Louise L. H
ay: Mo ene (1998., 2004.) Deepak Chopra: Sedam duhovnih zakona za roditelje (1998.
, 2007.) A.P. Kezele: Sedam akri, sedam stanja svijesti (1999., 2002., 2006.) Way
ne W. Dyer: Ostvarite svoju sudbinu (1999., 2002.) A.P. Kezele: Kozmika proslava
(2001.) A. P. Kezele: Rijei nadahnua (2003.) Dan Millman: Zakoni duha (2004.) Barb
ara De Angelis: Samopouzdanje (2004.)
Robin Sharma: Tko e suze liti kad te vi e nee biti (2007.) Robin Sharma: Vodi prema v
rhunskom uspjehu (2008.) Dan Millman: ivjeti sa svrhom (2008.) Deepak Chopra: Mo,
sloboda i milost (2008.)
Biblioteka Znanost novoga vremena
M. Fox & R. Sheldrake: Fizika anela (1999.) Daniel Quinn: Izvan civilizacije (200
0.)
F. David Peat: Sinkronicitet (2000.) Gary Zukav: ivot du e (2002., 2007.) Gary Zuka
v i Linda Francis: Srce du e (2003., 2007.) Riane Eisler: Snaga partnerstva (2003.
) Daphne Rose Kingma: Budunost ljubavi (2004.) Peter Russel: Od znanosti do Boga
(2004.) A. P. Kezele: Jedno svjetlo, mnogo du a (2005.) Gary Zukav: Izbor du e (2008
.)
Biblioteka Stara znanja
A. P. Kezele: Sada iva tantra (2008.)
Biblioteka Savr eno zdravlje
Deepak Chopra: Savr ena te ina (1996.) Deepak Chopra: Savr ena probava (1996.) Deepak
Chopra: Odmorno spavanje (1996.) Deepak Chopra: Neograniena energija (1996.) Deep
ak Chopra: Prevladajte ovisnost (1997.)
A.P. Kezele: Zdravlje s neba (2000.) A. Hampamer: Ajurveda za svaki dan (2001.)
Ostala izdanja
A.P. Kezele: TM-Korak naprijed (1994.) A. P. Kezele: Istina u pjesmi (1994.) Adr
ian B. Smith: Klju za kraljevstvo nebesko (1994.) A. Hampamer & K. Kezele: Nova k

uharica (1995., 1997., 2004., 2007.) A.P. Kezele: Kratki pregled novih misli koj
e mijenjaju svijet (2000.) A.P. Kezele: Savr ena ljubav 1. dio (2000.) A.P. Kezele
: Dupinovsan (2001.) Dr. Janez Drnov ek: Misli o ivotu i osvje ivanju (2006., 2007.)
Dr. Janez Drnov ek: Smisao svijeta i postojanja (2007.) Dr. Janez Drnov ek: Razgovor
i (2007.)
Nije u prodaji
A.P. Kezele: Trojedna - o ljubavi i vjenosti (1996.) A.P. Kezele: Velianstveni Sat
urn (dosad objavljeno 17 izdanja)
Dvostruka duga je nakladnika kua posveena izdavanju knjiga koje istra uju mogunosti ovj
ekova duha i tijela, ukazuju na blizak odnos ovjeka i prirode te naine putem kojih
mo emo sauvati dragocjeni planet na kojemu ivimo. elite li ubrzati svoju evoluciju i
sudjelovati u stvaranju boljeg i sretnijeg svijeta - ovo su knjige za vas!
^7 Bilo da se radi o duhu, tijelu ili okolini, uvijek postoje mjesta koja je pot
rebno istra iti i vje tine koje je potrebno l | r> nauiti.
vHImV NaPuci 1 savJeti" Biblioteka JUPITER.
U trenucima kad je potrebna podr ka i vizija, knjige iz Biblioteke AURORA bit e izv
or nadahnua, poput zvijezde ije ime nose.
b i h 1 i o t e k
ao.uarius BIBLIOTEKA
'ZNANOST NOVOG VREMENA
m
Biblioteka AQUARIUS posveena je romanima. Prie, parabole, legende i mitovi - mudro
st se oduvijek prenosila ba tako.
Uzbudljivo istra ivanje podruja u kojem se susreu znanost i duh! Knjige koje spajaju
objektivno i subjektivno te tako ocrtavaju put u novo tisuljee - tisuljee duhovnog
razvoja.
Stara izgubljena znanja ponovno otkrivena u dana njem vremenu, mudrost koja ne bli
jedi - Biblioteka STARA ZNANJA.
stara znanja
to je gane *.
Kad god se osjeate dobroj
ali onako zbilja dobro,
puni ivota, veselja,
ponekad zbunjenosti, I
one pozitivne naravno. \
zaudnosti, vrckavog I
humora i neobuzdane 1
sree, zapravo osjeate I
gane osjeaj!
|
"Mudrim" i "ozbiljnim"
..... .. i
rijeima reeno: ganes je'
ivotni osjeaj ureenosti.'
Svemir je ureeno i
inteligentno mjesto, a
gane je prirodni zakon
koji ga takvim odr ava. 1
Biblioteka
ACJUARIOS