TOMINO

....
1.sto je rasadnik/sumski rasadnik, sto sve prema Zakonu o sumskom reprodukcijsko
m materijalu obuhvaca sadni materijal?
Pod rasadnikom se razumijeva posebno uredjena povrsina zemljista na kojoj se kro
z sustav tehnolosko- tehnickih postupaka proizvode sadnice za odgovarajucu privr
ednu granu (sumarstvo, hortikulturu, vocarstvo i dr.).
sumski rasadnici sluze za proizvodnju sadnica za posumljavanje goleti, osnivanje
kultura i plantaza, melioracije degradiranih suma i sikara, erodiranih terena,
jalovista, i dr.
Prema Zakonu o sumskom reprodukcijskom materijalu sadni materijal obuhvaca: sje
menski materijal, biljne dijelove i sadni materijal sumskih svojti i krizanaca c
ija je namjena upotreba u sumarstvu i znanstvenoistrazivackom radu u sumarstvu.
Pod upotrebom u sumarstvu podrazumijeva se:
bioloska obnova suma sukladno propisima o sumama,
osnivanje i odrzavanje zastitnih i protuerozijskih pojaseva sumskog drveca,
osnivanje i odrzavanje kultura i plantaza sumskog drveca.
.....
2.Izbor stanista za rasadnik i koji su najvazniji kriteriji za odabir lokacije r
asadnika?
Osnovne karakteristike zemljista, provjera kvalitete zamljista, koja su tla najp
ogodnija za rasadnike?
Kriterij za odabir lokacije rasadnika
radna sposobnost tla i dreniranost, dostupnost vode, tekstura tla, klima, cijena
zemljista, dubina tla, stanje hranjiva (ukljucujuci pH, kapacitet izmjene katio
na), stanje radne snage, nadmorska visina
KOJA SU TLA NAJPOGODNIJA ZA RASADNIKE?
Uglavnom za rasadnike su pogodna ilovasta zemljista i ilovasto-pjeskovita zemlji
sta. Zemljiste mora biti duboko i propusno. Vecina korijena se nalazi na dubini
od 30-40 cm i do te dubine ne bi smio biti nepropusni sloj. Zemljista za rasadn
ik moraju biti povoljnog granulometrijskog sastava, ucesce sitne frakcije ( 0,05
mm) treba se kretati izmedju 15 i 20%.
Pedoloska analiza (biljno hranindbena analiza) zemljista je neophodna osnova za
organiziranje rasadnicke proizvodnje. Analize se provode prije osnivanja rasadni
ka a postoje i kasnije, povremene, pedoloske analize sa ciljem da se utvrdi u k
ojoj su se mjeri proizvodnjom pogorsale fizicke osobine zemljista i iscrpila hra
njiva. Nivo podzemne vode ne smije biti blizu povrsine, u zoni korijenovog siste
ma. Kvalitetne sadnice najveceg broja vrsta i formi drveca i grmlja proizvode se
u uvjetima izmedju pH 5 i 6.
.....
3. sto sve spada u reprodukcijski materijal prema Zakonu o sumskom reprodukcijsk
om materijalu? U koje se kategorije razvrstava sumski reprodukcijski materijal?
sumski reprodukcijski materijal prema ovome Zakonu obuhvaca siemenski materiial
. biline diielove i sadni materiial sumskih svojti i krizanaca cija je namjena
upotreba u sumarstvu i znanstveno-istrazivackom radu u sumarstvu.
sumski reprodukcijski materijal razvrstava se u 4 kategorije:
poznato podrijetlo (pp), . selekcioniran(SE) , . kvalificiran(KV), . testiran (

TE)
.....
4. Tko, kada i kako prema Zakonu o sumskom reprodukcijskom materijalu obavlja st
rucni nadzor rasadnicke proizvodnje? sto je glavna svjedod ba i sto sadrzi?
TKO OBAVLJA STRcNI NADZOR? SLUzBENO TIJELO...
KAKO? ZDRAVSTVENI PREGLED: PROLJETNI I JESENSKI;;; STRUcNI NADZOR
KADA- INVENTURA: 30.09. TEKUcE GODINE
Za sav sumski reprodukcijski materijal iz istog sumskog sjemenskog objekta dobav
ljacu se izdaje glavna svjedod ba o istovjetnosti sumskog reprodukcijskog materija
la.
Glavna svjedod ba sadrzi:
kod i broj glavne svjedod be, datum izdavanja glavne svjedod be, botanicki naziv sum
ske svojte ili krizanca, naziv, te sjediste/prebivaliste dobavljaca, oblik sumsk
og reprodukcijskog materijala,
kolicinu sumskog reprodukcijskog materijala, kategoriju sumskog reprodukcijskog
materijala, namjenu koristenja sumskog reprodukcijskog materijala, tip sumskog s
jemenskog objekta, registarski broj sumskog sjemenskog objekta, lokaciju ili izv
or sumskog sjemenskog objekta, provenijenciju, nadmorsku visinu ili visinski ras
pon sumskog sjemenskog objekta, godinu uroda sjemenskog materijala, vrijeme uzgo
ja sadnog materijala, podrijetlo smjese.
....
5. Dijelovi rasadnika na kojima se proizvodnja zasniva na sjetvi sjemena. Dijelo
vi rasadnika na kojima se proizvodnja zasniva na vegetativnome nacinu proizvodnj
e sadnica.
Rasadnici u kojima se proizvodnja zasniva na sjetvi sjemena imaju dva osnovna di
jela:
A. sjemeniste i B. rastilise
A. U sjemenistu se sjeme sije i proizvode se jednogodisnje ili dvogodisnje sadni
ce koje se presadjuju u rastiliste.
B. U rastiliste se presadjene sadnice pripremaju za sadnju na terenu. Presadnjom
se dobiju sadnice s
bogatijim i guscim korijenom, te jacim i stabilnijim stabljikama. Takve su sadni
ce sposobne dobro podnijeti sok sto ga dozive vadjenjem korijena i sadnjom na te
renu.
Biljke u sjemenistu provode jednu do dvije godine, dok u rastilistu mogu provest
i i 10 godina, ovisno o vrsti drveca i cilju proizvodnje.Sadnice koje su provele
u sjemenistu 2, a u rastilistu 3 godine nose oznaku 2+3, a sadnice koje nisu sk
olovane u rastilistu oznacavamo s 1+0, 2+0.
xxxx
II. Rasadnici koji se temelje na vegetativnome nacinu proizvodnje (reznice - top
ola i vrba ) imaju
A. oziliste i B. rastiliste.
A. Oziliste je dio rasadnika u kojem se iz reznica proizvode jednogodisnje ozilj
enice od cijih se stabljika prave reznice, a iz korijenova (korijenjaka) uzgajaj
u sadnice. U ozilistu se dakle proizvodi vegetativni reproduktivni materijal.
B. Rastiliste je dio rasadnika u kojem se proizvode sadnice za sadnju u plantaze
ili zasade drugoga tipa.
U rastilistu iz posadjenoga korijena koji je star jednu godinu, nakon dvije godi

ne dobijemo sadnicu sposobnu za osnivanje sumskih kultura i plantaza. Takve sadn

ice oznacavamo s razlomkom 2/3 sto znaci da joj je nadzemni dio (stabljika) star
dvije, a podzemni dio 3 godine. Ukoliko sadnicu proizvedemo u cijelosti u pikir
alistu (ozilistu) gdje ona provede 1, 2 ili 3 godine, takve sadnice nose oznaku
1/1, 2/2, 3/3, sto znaci da im je jednako star i podzemni i nadzemni dio
....
6. Osnovni nacini proizvodnje sumskih sadnica. Nabrojite nacine sadnje biljaka s
golim i oblozenim korijenom?
sumske sadnice mogu se proizvesti kao: Sadnice golog korijena ;;Sadnice oblozen
og korijena
-Sadnja biljaka s golim korijenom - Biljke s golim korijenom jesu sadnice izvadj
ene iz rasadnika ili sume ciji korijen nije oblozen tlom.
-Sadnja biljaka s busenom (oblozenim korijenom)
Ovim se nacinom sadnje biljke sa
de zajedno s busenom s kojim su izvadjene iz rasadnika ili su uzgojene u posebni
m posudama (kontenjerima
1) Sadnja biljaka s golim korijenom sadnja na humke i nasipe (na rabate)

sadnja u jame
sadnja u jarke

sadnja u zasjeke i jamice

2) Sadnja biljaka s busenom (oblozenim korijenom)

Poznajemo vise nacina uzgoja biljaka s oblozenim korijenom u posudama i kontejne
rima. Primjena pojedinih sustava kontejnerske proizvodnje ovisi o ekoloskim kar
akteristikama podrucja gdje obavljamo posumljavanje. Od kontejnerskih sustava ko
d nas se najvise upotrebljavaju Bosnaplast kontejneri visine 12-18 cm u kojima s
e uzgajaju sadnice cetinjaca do 1 god starosti. Nisula roll je sustav uzgoja sa
dnica koji je patentiran u Finskoj. Karakterizira ga koristenje treseta uvijenog
u plasticnu foliju.
,......
7. sto je kontejner, kontejnerska proizvodnja sadnica, osnovni tipovi kontejnera
i koji se najcesce koriste u sumarskoj praksi?
Kontejner je posuda u kojoj se uzgaja sadnica.
Kontejnerske sadnice su skuplje u pogledu uzgoja i transporta, a vjerojatno jeft
inije prilikom sadnje, sigurno takodjer jeftinije prilikom popunjavanja(visi pos
totak primanja) i vrlo cesto jeftinije prilikom njegovanja kultura (brzi i veci
visinski prirast).
Postoje dva tipa kontejnera:
A. koji se zajedno sade s biljkom u tlo. Ovdje se primjenjuju biomaterijali koji
se sami razgradjuju ili materijali koje moze prorasti korijenski sustav
B. kontejneri iz kojih se biljke vade neposredno prije presadnje. Tu razlikujemo
dvije varijante i to pojedinacni kontejneri i tzv. zbirni kontejneri
multikonte
jneri.
Kontejneri koji se koriste u sumarskoj praksi
glineni lonci, posude od treseta, Polietilenske kesice, Tresetno celulozne posu
de, Nisula-roll, Paperpot i enso tube-pot
.....
8.
Nabrojite radove u sijalistu u prvoj godini uzgajanja (do pojave i posli
je pojave ponika) odnosno radove drugoj godini uzgajanja.
RADOVI U SIJALIsTU U PRVOJ GODINI UZGAJANJA

Radovi
A)
B)
C)
D)
E)
F)

u sijalistu do pojave ponika

Valjanje ljeha (gredica) poslije sjetve
Malciranje
Zalijevanje zasijanih povrsina
Rahljenje (prozracivanje) povrsinskog sloja zemljista
Zastita od miseva
Zastita od ptica

Radovi
A)
B)
C)
D)
E)

u sijalistu poslije pojave ponika

Zasjenjivanje
Zastita ponika od kasnih mrazeva
Reduciranje klijanaca
Unistavanje korova i razaranje pokorice
Prihranjivanje biljaka u rasadniku

RADOVI U SIJALIsTU U DRUGOJ GODINI UZGAJANJA

A)
Mjere njegovanja korjenskog sustava
B)
Vadjenje, klasiranje, brojenje, pakiranje i skladistenje sadnica
....
9. sto je Nisula roll, a sto maticnjak (u rasadniku)?
Svaki rasadnik mora imati maticnjak. To je proizvodni posebno uredjeni dio koji
prestavlja polaziste za daljnju proizvodnju biljaka u rasadniku. Sa biljaka u ma
ticnjaku uzimaju se vegetativni i generativni dijelovi koji sluze za proizvodnju
biljaka.
Nisula-roll: patentirana je u Finskoj. Karakterizira je koristenje treseta uvije
nog u plasticnu foliju. Sam postupak formiranja je sljedeci: na ravnoj podlozi s
e razvije plasticna folija duzine 2,5 m i sirine 20 cm, na koju se stavi supstra
t (treset), postave biljke u razmaku od 5 cm jedna od druge i zarolaju, tako da
se dobije smotak i cvrsto zaveze. Na terenu se on odmotava i s ostrim nozem se r
ezu i sade.
.....