Adolescencija I Mentalno Zdravlje

Adolescencija i mentalno zdravlje
Kratki obiteljski prirunik
Uredili:
Anita Sujoldi, Vlasta Rudan i Amelia De Lucia
Sponzor
Ova publikacija nastala je u okviru meunarodnog projekta Kulturna
osjetljivost i kompetencija u promociji, prevenciji i ranoj intervenciji
mentalnog zdravlja adolescenata uz financijsku potporu Europske
unije (FP6-Specific Support Action CSCAMHPPEI, Contract no.:
015127).
Izdava
Institut za antropologiju, Zagreb
Hrvatsko antropoloko drutvo
institut@inantro.hr
Priprema i oprema: Ivan Joshi Tomi

Tisak: Laser-Plus, Zagreb, 2006.

O
O e
em
mu
u jje
e rriijje
e
esscce
en
nttn
nii rra
azzv
vo
ojj
N
No
orrm
ma
alla
an
na
ad
do
olle
P
Pssiih
ho
ollo
ok
kii ssttrre
ess
S
Sa
am
mo
op
po
otto
ov
va
an
njje
e
D
De
ep
prre
essiijja
a
Sttrra
ah
ho
ov
vii ii ttjje
essk
ko
ob
ba
a
S
em
me
ea
ajjii u
up
prre
eh
hrra
an
nii
IIzzg
glle
ed
d ii p
po
orre
ho
oll ii d
drru
ug
ge
ed
drro
og
ge
e
P
Pu
ue
en
njje
e,, a
allk
ko
oh
po
on
na
aa
an
njju
u
P
Po
orre
em
me
ea
ajjii u
up
niittii

tto
o rro
od
diitte
elljjii m
mo
og
gu
uu
uiin
K
Ka
ad
da
a ii g
gd
djje
ep
po
ottrra
aiittii p
po
om
mo
o
Adolescencija je ivotno razdoblje koje trai ogromno prilagoavanje i

djeteta i roditelja. Kada djeca prelaze iz djetinjstva u odraslu dob, ona
doivljavaju mnoge fizike i emocionalne promjene, kao i promjene u
ponaanju. Te godine obiluju kako uzbuenjima i izazovima, tako i mnogim
brigama i problemima: adolescenti su pod pritiskom da budu uspjeni u
koli, da se svide drugima, da imaju dobre odnose s vrnjacima i vlastitom
obitelji, da prebrode rastanke i da donose vane odluke o svojem buduem
ivotu. Veina ovih stresova je neizbjena i prirodno je da ponekad izazivaju
zabrinutost u samog adolescenta i/ili roditelja.
Razumljivo, roditelji se pitaju je li ponaanje njihovih tinejdera
tipino, ili se trebaju vie zabrinjavati. Ponekad je roditeljima teko odrediti
kada se trebaju ukljuiti u probleme svojih adolescenata i pruiti im pomo.
Oni znaju za brojne izazove s kojima se dananji tinejderi suoavaju, od
kojih su neki drugaiji od onih s kojima su se oni suoavali u razdoblju
vlastite adolescencije. Odraslima je esto teko sagledati proces vlastitog
razvoja. Veina nas iz tog razdoblja zadrava samo neke naznake prolih
zbivanja, osjeaja, vanih osobnih prioriteta i razmiljanja koja su
uobiajena u adolescenciji Roditelji esto idealiziraju lijepe trenutke i
zbivanja, a skloni su zaboraviti ili negirati one teke i nesretne aspekte
vlastite adolescencije, stoga ponekad mogu previdjeti neke probleme u
ponaanju i osjeajima svojih adolescenata.
Meutim, razumjeti ove izazove i znati kada i kako pomoi svojem
djetetu da ih savlada, kljuna je uloga roditelja. Ova knjiica nastoji pomoi
roditeljima da rijee neke dvojbe vezane za razvoj njihove djece u dobi
izmeu 11. i 22. godine. Ona se bavi uobiajenim, normalnim stvarima kao
to je utjecaj vrnjaka, tenja za neovisnou, pitanje identiteta, seksualnost
i odgovornost, ali i nekim ozbiljnijim problemima, kao to su nedostatak
samopotovanja, depresija, tjeskoba, eksperimentiranje s alkoholom i
drogama, nasilno ponaanje i poremeaji u ponaanju i prehrani. Iako
veina mladih izae iz adolescencije bez ozbiljnih tekoa, znaajan broj njih
se ne moe suoiti sa svim izazovima. Kod njih se mogu javiti emocionalni
problemi koji, ako se ne lijee na odgovarajui nain, mogu imati pogubne
posljedice na njihovo budue mentalno, pa i fiziko zdravlje. Stoga je jako
vano da i adolescenti i njihovi roditelji znaju prepoznati upozoravajue
znakove takvih problema, kako bi na vrijeme potraili pomo i lijeenje.
Adolescencija je razvojna faza koja obuhvaa vremensko razdoblje

priblino izmeu 11. i 22. godine ivota. Naziv pubertet se esto koristi kako
bi se oznaile fizike manifestacije spolnog sazrijevanja. Na adolescenciju se
moe gledati kao na ukupni pokuaj psihike prilagodbe na stanje puberteta,
na nova unutarnja i vanjska stanja s kojima se osoba suoava.
U oba spola njezin poetak je karakteriziran fizikim promjenama koje
se odraavaju na svim podrujima adolescentskog ponaanja, njihovim
interesima, socijalnom ponaanju i kvaliteti afektivnog ivota.
Kraj
adolescencije je tee definirati jer je vie odreen psiholokim i sociolokim
zakonitostima, nego to je vezan uz fizike ili bioloke promjene.
Adolescencija se najee dijeli u podfaze: ranu, srednju i kasnu
adolescenciju. Rana adolescencija poinje s pubertetom i zavrava s
usporavanjem fizikog rasta, udrueno s pomakom od obitelji prema grupi
vrnjaka, a obuhvaa dob izmeu 11 i 14 godina. Srednja adolescencija je
doba orijentacije na vrnjake, karakterizirana je jakom usmjerenou na
uspostavljanje spolnog identiteta i uobiajene naine bavljenja s drutvom u
irem smislu, a obuhvaa dob izmeu 15 do 17 godina. Kasna adolescencija
je razdoblje usavravanja i konsolidacije identiteta u kojem se obitelj,
prijatelji i vlastita osoba opaaju na uravnoteenije i sloenije naine. Njezin
je kraj osobito teko procijeniti (posebno u mnogim razvijenim drutvima), a
smjeta se u razdoblje izmeu 18. i 22. godine.
Adolescenti se osjeaju drugaije
od onoga kako su se osjeali kao djeca i ta
ih razlika zbunjuje (kao i one oko njih).
Takoer znaju da im se tijela mijenjaju na
nain s kojim nisu uvijek zadovoljni.
Opaaju da su udljiviji, ali im nije jasno od
kuda ta udljivost potjee. Prepoznaju da
su im se osjeaji prema roditeljima
promijenili i to ih esto uznemiruje. Sve to
ukazuje da je unutarnja uznemirenost ili
nemir vrlo stvarno iskustvo za same
adolescente. Hoe li ih to voditi do
poduzimanja nekih akcija razliito je od
osobe do osobe, premda su, pogotovo rani
adolescenti, esto skloniji izraavanju nekog
konfliktnog stanja kroz djelovanje, nego
SREDINJA PITANJA U
ADOLESCENCIJI SU:
Tko sam?
Kamo idem?
Kako u tamo
doi?
kroz razmiljanje i razgovor. Meutim, sami adolescenti se osjeaju drugaijima

i ele da njihova djelovanja odraavaju tu razliitost. Na taj nain
adolescentski nemir izgleda vrlo stvaran, a takvim ga doivljavaju i sami
adolescenti.
Fizioloke i hormonalne
promjene u pubertetu s vidljivim i manje
vidljivim tjelesnim promjenama vode
remeenju emocionalne ravnotee. Nekada
se emocionalno sazrijevanje odvija
bre od fizikog ili obrnuto, fiziko
sazrijevanje se odvija prije nego to
je na njega adolescent emocionalno
spreman. Adolescent se pokuava
upoznati sa svojim promijenjenim
tijelom i njegovim funkcioniranjem i
mora poeti spoznavati da ima tijelo
koje funkcionira na odrasli nain,
koje ima odraslu veliinu, snagu,
koordinaciju i reproduktivnu sposobnost.
KAD POINJE PUBERTET?

Prosjena pubertetska
dob se tijekom desetljea
sniavala na nain da
pubertet u djevojica u
prosjeku poinje s 10
godina, a u djeaka s
12 godina.
Hormonalne promjene rezultiraju oitim pubertetskim znakovima: rast pubine i

pazune dlakavosti, produbljenje glasa, rast dlaka na licu, prsima nogama i podlakticama u
djeaka; rast grudi i irenje bokova u djevojica. Djevojice dobijaju menstruaciju, a djeaci
poinju stvarati ivu spermu. Sve te fizike promjene imaju vaan utjecaj na naine na koje
adolescent opaa samoga sebe.
Kognitivne promjene doprinose poveanom osjeaju autonomije
adolescenata. Oni opaaju sebe i svijet oko njih na naine koji se jako razlikuju
od onih u djetinjstvu. U adolescenciji ideje i koncepti, svijet apstraktnog
miljenja, postaju razumljive na nov nain i postaju izvor bezgraninog
oaranja. Oni omoguuju adolescentima da mogu misliti o samom procesu
miljenja, da mogu razvijati pretpostavke i razmiljati o budunosti. Oni ne
moraju vie traiti objanjenje od drugih, nego mogu sami stvarati i
provjeravati svoje pretpostavke. Adolescenti jasnije sagledavaju svoj
unutarnji, intrapsihiki i vanjski, stvarni svijet i uviaju njihove sloenosti. Za
razliku od djece, adolescenti opaaju i prihvaaju dvojbe i nedoreenosti.
U ovom razdoblju djeaci i djevojice se moraju odvojiti od svojih
roditelja i usmjeriti panju na same sebe jer to od njih zahtijevaju temeljne
promjene koje moraju obaviti tijekom adolescencije. Oni se moraju moi
osloniti na vlastite osjeaje, misli i reakcije te prema tome moraju imati
povjerenja u ove unutarnje procese kako bi mogli autonomno funkcionirati.
Bez povjerenja u njih morali bi se stalno oslanjati na gledita, miljenja i
vjerovanja drugih. Kako bi postali svjesniji vlastitih zapaanja, adolescenti
trebaju ovo razdoblje usmjerenosti na sebe koje poinje u ranoj, zadrava se u
srednjoj i razrjeava u kasnoj adolescenciji.
Psihike promjene u adolescenciji, premda esto manje opipljive i tee
prikazive od fizikih, takoer predstavljaju teak ivotni zadatak. Adolescencija se
esto opisuje kao prijelazno razdoblje koje vodi do nepovratnog prijelaza iz
3
djetinjstva u odraslost, od stanja biti neije dijete do stanja postati neija

majka ili otac . To je razvojno razdoblje u kojemu postoji jaka svijest o sebi. Rani
adolescenti postaju svjesniji sebe uglavnom zbog tjelesnih promjena. Srednji
adolescenti skupljaju iskustva kroz interakciju s vrnjacima, usporeujui se s
drugima koji se nalaze u slinim stanjima previranja. Kasni adolescenti se
usmjeruju na proiavanje doivljaja samog sebe kako bi ga doivjeli stvarnim
i jedinstvenim (koherentnim).
Rani adolescenti su jako zaokupljeni istovjetnou i razlikama: na koji
nain su isti kakvi su i prije bili ili u emu su razliiti; na koji je nain njihova obitelj
istovjetna s obitelji njihovih prijatelja ili u emu je razliita; na koji su nain njihovi
prijatelji istovjetni s njima ili u emu su razliiti. Kada i kako adolescenti
sazrijevaju, postaje vaan imbenik u izboru prijatelja. Tako se npr. udruuju
djevojke i djeaci koji rano sazrijevaju. One koji sazrijevaju sporije esto se dri na
distanci ili oni sami dre druge na distanci. Odnosi s vrnjacima istog spola od
velike su vanosti u ranoj adolescenciji. Zbog toga to osjeaju tolike promjene
rani adolescenti ele znati dijele li i njihovi prijatelji sline osjeaje i iskustva. Bliski
odnosi s roditeljima su nadomjeteni odnosima s najboljim prijateljima.
Dok je u ranoj adolescenciji glavna
potreba prilagodba na velike fizike
promjene koje mijenjaju adolescentove
obiteljske i drutvene odnose, u srednjoj
adolescenciji je glavna potreba da se
adolescent osjea vrsto ukorijenjen meu
vrnjake, kolu i specifine drutvene
sredine. Postoji jasan pomak od obiteljskog
doma prema svijetu vrnjaka. Najbolja
prijateljstva ostaju dalje znaajnima,
meutim sve vie ustupaju mjesto lojalnosti
grupi, koja se manifestira kroz npr. sluanje
iste vrste muzike, noenje odreene vrste
odjee, ukljuivanje u odreene sportske ili
drutvene aktivnosti i dr. Rani adolescenti
gledaju naprijed, iz djetinjstva u sadanjost.
Srednji adolescenti ive u sadanjosti.
Pokazuju malo interesa za djetinjstvo, a
esto i za odraslu dob. Oni ele saznati to su
i tko su, tko je jo kao oni i tko jo eli
biti s njima, a sve to ele znati sada.
ADOLESCENTI I RODITELJI
Dok su u djetinjstvu roditelji za
dijete bili svemoni i sveznajui,
za adolescenta su obini smrtnici,
srueni idoli, promjena koju je
esto teko prihvatiti i roditeljima
i adolecentima. Adolescenti se
mogu osjeati razoaranima,
a roditelji povrijeenima i
ugroenima. Meuigra ovih
osjeaja sastavni je dio procesa
odvajanja koji karakterizira
adolescenciju i pripada u
podruje psihikih promjena.
Velika ulaganja u roditeljsku
ljubav i odobravanja tijekom
djetinjstva vodila su osjeaju
zadovoljstva u roditelja i
osjeaju sigurnosti u djeteta.
Stoga, uope nije udno da
se tijekom ovog razdoblja
adolescencije i jedni i drugi
teko odriu ovih osjeaja.
Kredo srednjih adolescenata

moe se izraziti rijeima Upoznaj
sebe. Oni se punom snagom
probijaju u drutvo s glavnom
svrhom da u to vie socijalnih
situacija
upoznaju
sami
sebe.
Takoer, oni nastoje upoznati i ono
to je unutar njih kroz sanjarenja,
fantazije i pisanje dnevnika, poezije i
4
pria. esto je ovo

poveane kreativnosti.
razdoblje
NORMALNI OSJEAJI I
Adolescenti ove dobi su jako svjesni

onog to su ostavili iza sebe. Mnogi autori su
pisali o procesu alovanja karakteristinom
za razdoblje adolescencije. Zbog odvajanja
od roditelja, unutarnjeg i vanjskog (manjeg
oslanjanja na roditeljsko vodstvo), srednji
adolescent se moe nai u stanju
izoliranosti i usamljenosti. Mrzovolja, tako
karakteristina za srednju adolescenciju,
esto potjee od procesa alovanja.
Adolescentu je potrebno izvjesno vrijeme da
stvori nove odnose s roditeljima koji
odgovaraju nastalim promjenama, kao i
znaajne nove odnose sa drugima.
PONAANJA U ADOLESCENCIJI:
udan i nelagodan osjeaj

o samom sebi i vlastitom
tijelu
Zabrinutost je li
njegov/njezin izgled
normalan
Zabrinutost oko vlastite
fizike i spolne privlanosti
Poveano zanimanje za seks

Srameljivost, crvenjenje i
skromnost
este promjene u
druenjima
Novi odnosi za kojima traga

adolescent u srednjoj adolescenciji
su odnosi s vrnjacima, mukim i
enskim.
Oni
se
pomiu
od
primarnog druenja s istospolnim
vrnjacima na druenja u mijeanoj
grupi prijatelja. U srednjoj adolescenciji
adolescenti punu panju posveuju ljudima
i situacijama izvan obitelji, do stupnja koji
moe ozlovoljavati roditelje, koji esto sve
tee podnose adolescentovu zaokupljenost
sobom i njegovim drutvenim ivotom i
angamanima.
Usredotoenost na samog
sebe
Naizmjenino iskazivanje
visokog i niskog
samopotovanja
Loe raspoloenje
Shvaanje da roditelji nisu

savreni
Malo izraza ljubavi prema
roditeljima, uz povremene
grubosti
Pritube da se roditelji
mijeaju u njegov/njezin
ivot
U stresnim situacijama
sklonost djetinjastom
ponaanju
Odijevanje i interesi pod
utjecajem vrnjaka
Oni
takoer
tragaju
za
odraslima koji nisu njihovi roditelji.
Tragajui za osobinama s kojima se
mogu identificirati i osobama kojima
mogu vjerovati, a koje nisu tako
obojene ambivalentnim osjeajima
kao sami roditelji, adolescenti sve
veu vanost daju npr. profesorima,
trenerima
ili
roditeljima
svojih
prijatelja. Roditelji nekada teko
podnose ova esta divljenja prema
drugim odraslima, dok su istovremeno
oni meta estih kritika i podsmjeha.
Istovremeno dok su oarani drugim
odraslima, srednji adolescenti esto
se dre na udaljenosti od svojih
roditelja.
Uglavnom zainteresirani za
sadanjost bez puno
razmiljanja o budunosti
Iskuavanje granica u
dozvoljenom ponaanju
Eksperimentiranje sa
seksom i drogama
Tijekom srednje adolescencije

dolazi do promjena od identifikacije s
grupom na jae razgranatu mreu
socijalnih kontakata. Tako se npr. u
ovoj dobi mnogi mladi zaljubljuju i poinju
odlaziti na ljubavne sastanke. Matanje
o osobnoj vezi s jednim od ovih novih
objekata elja, bilo da se radi o popularnoj
osobi u koli, muzikoj ili filmskoj zvijezdi,
predstavlja jedan od izvora dobrog stanja
adolescenata. Pogledi sa slika njihovih idola
polijepljenih po zidovima adolescentskih
soba doaravaju osjeaj bliskosti i
umirenja (u nedostatku nedavno odbijene
roditeljske panje).
KULTURNE RAZLIKE
Mladi iz manjinskih etnikih
zajednica se mogu suoavati s
posebnim
pritiscima
povezanim
s
njihovom
pripadnou etnikoj skupini.
Roditelji
tih
adolescenata
trebaju biti posebno osjetljivi
na ove pritiske koji mogu
utjecati na odnose ovih
adolescenata u
koli,
s
vrnjacima i drugdje.
Nakon stadija zaljubljivanja, imati

djevojku ili mladia dobiva drutvenu i
osobnu vanost. Drutveni status esto je
vezan uz imanje stalne djevojke ili mladia
to moe ostavljati dojam vee zrelosti,
ukljuujui i seksualno eksperimentiranje.
esto izgleda kao da je glavna svrha ranih
zaljubljivanja stjecanje iskustva sastajanja.
Tek kasnije, u kasnoj adolescenciji imati
djevojku ili mladia proizlazi iz elje za veom
bliskou, tj. za dubljim upoznavanjem
drugoga, kao i samoga sebe.
Mladi iz razliitih kultura

mogu doivljavati dodatne
stresne utjecaje na mentalno
zdravlje zbog itavog niza
faktora:
Kulturne i/ili
razlike
jezine
Iskustvo migracije ili

izbjeglitva
Problemi koji proizlaze
iz ivota izmeu
"dviju kultura"
Srednji adolescenti bolje su upoznati

sa svojim tijelima, osjeajima, osjetima i
snovima. Bolje koriste promjene u procesu
miljenja i svjesniji su seksualnih impulsa i
tjelesnih dijelova. Bolje su upoznati s
drutvenim ivotom, u njemu se bolje
snalaze i neovisniji su od obitelji. Openito,
osjeaju se samosvjesnijima i sposobnijima.
U kasnu adolescenciju kreu pripremljeni za
proces konsolidacije ove samosvijesti i
hvatanja u kotac s onim to im nosi
budunost.
Meugeneracijski
sukob
Izloenost
diskriminaciji i raznim
drugim tekim
ivotnim iskustvima
Rani adolescenti su svjesni toga da su vei, ali rijetko o sebi misle kako
napreduju prema odraslosti. Srednji adolescenti primarno su usmjereni jedni
na druge, esto u suprotnosti sa svijetom odraslih. Kasni adolescenti
poinju na sebe gledati kao na osobe koje se pribliavaju odraslosti i esto
razmiljaju o tome tko i kakvi bi eljeli biti, koji im odrasli imponiraju i zbog
ega. U kasnoj adolescenciji princip stvarnosti sve vie prednjai nad
principom zadovoljstva, fantaziju sve vie ispravlja i nadomjeta stvarnost.
Ovo predstavlja vaan dio kognitivnog razvoja tijekom kasne adolescencije.
6
Pojaava se sposobnost tonog opaanja realiteta koji je manje ometan

psihikim zahtjevima. Sukob s roditeljima poinje slabiti, nezavisnost u ivotu
je sve vea, usporedo sa sve snanijom emocionalnom stabilnou,
samopouzdanjem i brigom za druge. Odnosi s vrnjacima i dalje su vani, ali
zauzimaju odgovarajue mjesto meu ostalim interesima mladih usmjerenih
na budui ivot.
Normalan prolaz kroz adolescenciju ukljuuje izvjesnu mjeru poremeaja,
kako osjeaja i stavova unutar samoga sebe, tako i u odnosu prema drugima. I
u najboljim okolnostima adolescencija je stresno ivotno razdoblje. Ipak, veina
adolescenata prolazi kroz taj period bez ozbiljnih i tetnih posljedica. Uz
odgovarajuu podrku roditelja, obitelji, kole i ire zajednice, mladi se
razvijaju u zadovoljne, dobro prilagoene i samopouzdane odrasle osobe, koje
se mogu nositi sa stresom i graditi normalne odnose s drugim ljudima.
Meutim, kod nekih mladih ljudi koji ne mogu izdrati sve izazove
adolescencije, najee zbog nekih osobitih obiteljskih ili drutvenih okolnosti,
mogu se javiti emocionalni problemi ili poremeaji u ponaanju koji, ukoliko se
ne lijee na odgovarajui nain, mogu imati tetne posljedice na mentalno i
fiziko zdravlje osobe u kasnijem ivotu.
Mentalno zdravlje je, poput fizikog zdravlja, vano u svim ivotnim
razdobljima. Ono utjee na sve aspekte naeg ivota i ukljuuje takve stvari
kao to je subjektivno dobro osjeanje sa samim sobom i u odnosu s drugima,
bolje savladavanje stresa, odnoenje s drugim ljudima, mogunost stvaranja
bliskih odnosa s drugima, sigurnije stvaranje odluka i dr. Mentalno zdravlje je
nain na koji mislimo, osjeamo ili djelujemo u raznim ivotnim situacijama. To
je nain na koji poimamo sami sebe, na ivot i ljude u naem ivotu, kao i
nain na koji procjenjujemo svoje mogunosti i donosimo odluke.
Mnogi ljudi imaju problema s
mentalnim
zdravljem
u
pojedinim
razdobljima svog ivota. Poput odraslih
osoba i adolescenti mogu imati takvih
problema koji utjeu na njihovo miljenje,
osjeaje i ponaanje. Prema postojeim
podacima, oni se javljaju kod svakog petog
adolescenta u vidu tjeskobe, niskog
samopotovanja, depresije ili raznih
poremeaja u ponaanju. Ukoliko se
pravodobno ne lijee, ovi problemi mogu
dovesti do neuspjeha u koli, sukoba u
obitelji, zloupotrebe droga, nasilja i ponekad
samoubojstva. Stoga je vrlo vano da
roditelji znaju prepoznati ove probleme to
ranije i uz vlastitu, adolescentu osiguraju
i strunu pomo.
Adolescencija donosi nova iskustva

i izazove, koji mogu biti i uzbudljivi i
stresni. Mladi, poput odraslih, mogu
svakodnevno doivljavati stres i zato bi
trebali nauiti kako ga mogu ublaiti.
Veina mladih doivljava stres kada se
suoava sa situacijom koju percipira
kao opasnu, teku ili bolnu i vjeruju da
se ne mogu s njom nositi.
NEKI SIMPTOMI STRESA:
esti izvori stresa su kolski

zadaci i frustracije, mijenjanje kola
ili mjesta boravka, bavljenje prevelikim
brojem raznih aktivnosti, prekomjerna
oekivanja ili problemi s prijateljima
i/ili vrnjacima u koli. Vrlo esto
izvor stresa su i negativne misli i
osjeaji povezani s promjenama na
vlastitom tijelu i slikom o sebi. Uz to,
stres
mogu
prouzroiti
osobite
okolnosti u obitelji, npr. razvod
roditelja, kronina bolest ili financijski
problemi roditelja, kao i nesigurna
okolina u kojoj adolescent ivi.
Hladne ili vlane ruke i

stopala
Prekomjerno znojenje
Ubrzan rad srca i
disanja
Bolovi u trbuhu ili glavi
Razdraljivost
SAVLADAVANJE STRESA
Redovito vjebanje i
prehrana
Izbjegavanje kave u
veoj mjeri jer
pojaava napetost
Izbjegavanje cigareta,
alkohola i droga
Vjebanje situacija koje
uzrokuju stres
Izbjegavanje negativnih
misli o samom sebi
Zadovoljiti se dobro
obavljenim poslom, a
ne teiti savrenstvu
Odmoriti se od stresne
situacije uz aktivnosti
kao to su sluanje
muzike, crtanje,
pisanje, razgovor s
prijateljem ili bavljenje
kunim ljubimcem
Druenje s prijateljima
koji mogu pomoi na
pozitivan nain
Ako adolescenti doivljavaju

prekomjeran stres, treba im pomoi
da ga pokuaju smanjiti, jer u
suprotnom
on
moe
izazvati
tjeskobu, povlaenje u samog sebe,
agresivnost,
fiziku
bolest
ili
pogrene pokuaje da se ovlada
stresom kroz upotrebu alkohola ili
droga. Stoga roditelji trebaju paljivo
motriti utjee li stres na zdravlje,
ponaanje, misli i osjeaje njihova
djeteta i pomoi mu da naui kako
e njime ovladati i kako ga moe u
nekim situacijama izbjei.
Istraivanja
pokazuju
da
adolescenti koji pokazuju poremeaj u
ponaanju, esto uz zloupotrebu
alkohola ili droga, najee pate od
niske razine samopotovanja. Stoga
se
s
pravom
pretpostavlja
da
podizanje
razine
samopotovanja
moe adolescente uiniti otpornijima
na takve poremeaje. Meutim, ne pate
samo ovi adolescenti od niskog
samopotovanja. Ono se, naime, gradi
od najranije dobi iz odnosa majka dijete i roditelji - dijete. Roditelji od
najranije
dobi
djeteta
trebaju
pokazivati da su im djetetovi osjeaji,
potrebe i misli vani i trebaju nastojati
ih razumjeti, to ne znai da im uvijek
trebaju udovoljiti. Oni moraju biti
odgajatelji djece, a da ih ne
zanemaruju i negiraju kao djeje
budalatine ili prema njima ostaju
ravnoduni, ve trebaju ui u dijalog
s
djetetom
na
njegovoj
razini
razumijevanja.
Tada e dijete
razvijati osjeaj da vrijedi svom
roditelju (pa tako i samom sebi) i da
roditelj
potuje
njegovu
osobu
(izraenu kroz elje, misli i postupke)
to je preduvjet da potuje i samo
sebe. Naalost, ima mnogo odraslih
koji trae potovanje za sebe, a da pri
tome razliitim rijeima ili postupcima
ugroavaju potovanje drugoga, pa
tako i vlastitog djeteta, to je
uglavnom vezano uz osobnu povijest
tih osoba i mehanizama obrane koje
koriste u odnosu s drugima.
Samopotovanje je na neki nain
rezultat neusklaenosti ili usklaenosti
izmeu predodbe o sebi i eljene slike o
sebi. Openito, mladi
proivljavaju
odreene probleme sa samopotovanjem
Roditelji su vani uzori za

djecu, a nain na koji se odnose
prema obitelji, prijateljima i
kolegama ostavlja tragove i na
njihovoj djeci.
Roditelji ije je samopotovanje
krhko (nesigurno) trebaju vie
pripaziti da i nehotino takav
svoj primjer ne prenose na
djecu. Ne trebaju pred djecom
naglaavati, ali niti skrivati taj
svoj problem. Autentinost je
manje opasna za razvoj od
glumljenog ponaanja. Djeca
imaju i druge primjere u obitelji i
izvan nje, koji takoer mogu
sluiti kao uzori.
Mladi, iji roditelji imaju na
zdravim osnovama izgraeno
samopotovanje
(a
ne
obrambeno prenaglaeno) i sami
lake
razvijaju
vlastito
samopotovanje.
tijekom jednog dijela adolescencije jer uz sve fizike i emocionalne izazove, u tijeku
odrastanja moramo nauiti procjenjivati svoje potencijale i prihvatiti vlastita ogranienja.
Ako se adolescenti vie oslanjaju na eljenu sliku o sebi nego na realnu procjenu sebe, u
kasnoj adolescenciji to moe uzrokovati osjeaj manje vrijednosti, nedostatka ljubavi i
potovanja od strane drugih, potitenost, zbunjenost i tjeskobu povezanu s tjelesnim
zdravljem. Nisko samopotovanje adolescenta smanjuje povjerenje u samog sebe.
Osobe kojima nedostaje samopotovanja izbjegavaju upoznavanje novih drutava ili
suoavanje s raznim drutvenim situacijama. Oni se ne ele izloiti tome da im se drugi
podsmjehuju zbog toga to su stidljivi, nervozni ili neupueni. Umjesto toga, radije se dre
po strani i tako se izdvajaju iz drutva. esto poseu za alkoholom ili drogama kako bi
umjetno podigli i ojaali svoje samopouzdanje, ali time mogu samo jo vie ugroziti svoj
osjeaj samopotovanja.
Djeca sa zdravim samopotovanjem, koja zbog toga nisu ovisna o stalnim
dokazima vlastite vrijednosti i uspjenosti, lake e podnositi i neuspjehe koje donosi ivot.
Ona nee na njih reagirati s pretjeranim strahom, omalovaavanjem sebe, depresijom ili
odustajanjem. Adolescenti moraju spoznati da nisu jedini koji imaju slabe toke, a roditelji
im trebaju pomoi da se usredotoe na svoje dobre strane umjesto na osobine koje im se
ine slabima ili negativnima.
Kada se roditeljima ini da bi neko ponaanje, poput izbora prijatelja ili neke
aktivnosti, moglo nakoditi njihovom djetetu, umjesto da stvaranjem sukoba smanjuju
njegovo samopotovanje, uvijek trebaju nastojati ostvariti atmosferu za razgovor s
djetetom i kompromis. Takoer bi trebali omoguiti svojim adolescentima da sudjeluju u
donoenju nekih odluka koje se tiu cijele obitelji jer time pridonose njihovom osjeaju
vlastite vrijednosti i tako pozitivno utjeu na njihovo samopotovanje.
DJEVOJKE
MLADII
Tijekom odgoja, djeake se jo
uvijek esto ui da moraju biti
snani, da ne smiju pokazivati
svoje osjeaje i svoju ranjivost, to
u njima moe izazvati osjeaj
izoliranosti od drugih ljudi. Kada
djeaci ne mogu izraziti ono to
osjeaju, mogu izgubiti povjerenje
u same sebe i imati nisko
samopotovanje.
Prema
nekim
istraivanjima,
problem niskog samopotovanja
prisutniji je u djevojaka nego u
djeaka.
To se objanjava mnogim razlozima
kao to su hormoni rasta, razliiti
drutveni odnosi, nain odgajanja i
neke druge rodne razlike. Mnoge
djevojke
koje
su
izloene
zadirkivanju, psihikom, verbalnom
ili fizikom zlostavljanju imaju
izrazito
nisku
razinu
samopotovanja i esto su plaljive,
nesigurne i neodlune u odnosima s
drugim osobama.
To,
meutim,
moe
imati
pogubne posljedice jer mladii
tada, u nastojanju da uklone
neugodne osjeaje i misli o sebi,
mogu potraiti izlaz u loem
drutvu ili
u negativnim
oblicima ponaanja koja mogu
prouzroiti probleme u koli i
drugdje.
Nisko samopotovanje, meutim,

moe
uzrokovati
depresiju
ili
poremeaje u ponaanju, posebno u
vezi s pravilnom prehranom.
10
Izraz depresija upotrebljava

se za stanje koje obiljeavaju
osjeaji tuge, potitenosti, jada i
oajanja. Svi mi, ukljuujui i
adolescente, ponekad se tuimo na
depresivno raspoloenje kada se
osjeamo potiteno ili tuno, i to je
izgleda neizbjeno. Meutim, treba
razlikovati prolaznu neraspoloenost,
eventualno izazvanu nekim vanjskim
dogaajima
ili
frustracijama,
od
depresivnih simptoma prisutnih u
mnogim mentalnim poremeajima ili
depresije kao klinike bolesti koja ima
svoju etiologiju, kliniku sliku i
odgovore na specijalistiko lijeenje.
Adolescencija je vrijeme estih
stanja potitenosti. este promjene
raspoloenja sastavni su dio ivota,
ali neki adolescenti su osobito skloni
takvim estim periodima depresije,
imaju uznemirujue simptome koji
prelaze granicu normalne potitenosti ili
depresije. Kada takvo stanje potraje
tjednima, osjeaji se pogoravaju i
nita ih ne moe ublaiti te kada
takvi osjeaji utjeu na normalno
funkcioniranje u koli, kod kue ili
obavljanju raznih aktivnosti, mogue
je da adolescent ili adolescentica pati
od klinike depresije.
Mnogi faktori u ivotnim

okolnostima takoer mogu
pogodovati nastanku
depresije u mladih osoba. To
su, na primjer:
Gubitak vanih, bliskih
osoba zbog smrti, razvoda ili
prekida veza.
Problemi s prijateljima i/ili
vrnjacima u koli.
Izloenost nasilju, kao
svjedok ili kao rtva fizikog
ili spolnog zlostavljanja.
Klinika depresija je pravi

mentalni poremeaj koji, kad se
dijagnosticira, moe se uspjeno
lijeiti. Meutim, ponekad ju je teko
prepoznati
jer
adolescenti
ne
razumiju ili ne mogu izraziti uvijek
ono to osjeaju, dok odrasli esto
pretpostavljaju da su neraspoloenja
normalna pojava u adolescenciji i
pogreno
tumae,
na
primjer,
poremeaj
spavanja
kao
naviku
Stres povezan s
diskriminacijom,
siromatvom ili drugim
ivotnim tekoama.
11
gledanja televizijskog
kasno u no.
programa
do
Roditelji trebaju biti u stanju

prepoznati upozoravajue znakove,
promjene na svojoj djeci, koje
ukazuju
da
je
neraspoloenost
prerasla u depresiju i znati kada
treba potraiti pomo. Kada su mladi
uznemireni zbog neega, trebali bi
imati priliku da razgovaraju s nekim
tko e pokazati da mu je stalo do
njih i da im eli pomoi. Stoga,
roditelji trebaju pokazati svoju brigu
i razgovarati sa svojim djetetom o
razlozima njegove potitenosti kako
bi vidjeli je li rije o privremenom
stanju ili sluaju klinike depresije.
I roditelji i adolescenti moraju znati da takva dugotrajna stanja potitenosti nisu
normalna pojava u adolescenciji, da ne znae neiju slabost ili karakternu manu, ve
poremeaj zdravlja radi kojeg moraju potraiti strunu pomo.
ZNAKOVI DEPRESIJE
Depresivna bolest ukljuuje nekoliko navedenih znakova kroz dulji
vremenski period:
Promjena apetita uz znaajnije mravljenje ili debljanje
Promjena u nainu spavanja (prekomjerno spavanje ili tekoe pri
pokuaju da se zaspi)
Gubitak zanimanja za dosadanje aktivnosti
Gubitak energije, umor bez vidljivog razloga
Osjeaji bezrazlone krivnje
Nemogunost koncentracije, neodlunost, zaboravnost
Osjeaji potitenosti, bespomonosti i beznadnosti
Stalna negativnost, ljutnja, razdraljivost i bijes
esta razmiljanja o smrti
Loe ocjene i problemi u koli
Prestanak aktivnosti i druenja s prijateljima
Tekoe u odnosima s drugima
Pretjerana reakcija na kritiku, problemi s autoritetom
Izuzetna osjetljivost na odbijanje ili neuspjeh, nisko
samopotovanje
Samodestruktivno ponaanje, konzumacija alkohola ili droga
Nemarnost u izgledu i odijevanju
12
Tjeskoba (ili anksioznost) je

normalni dio naeg ivota i svi je s
vremena na vrijeme doivljavamo.
Rije tjeskoba oznaava zabrinutost,
strah i napetost koji su obino
sastavni dio privremenog odgovora
na stres. Za veinu mladih u
adolescenciji tjeskoba se javlja samo
u odreenim situacijama kao to su
kolski testovi, vani ljubavni
susreti
ili
sportska
i
druga
natjecanja. Osjeaj tjeskobe moe
ponekad pozitivno djelovati i zapravo
potaknuti motivaciju mladih kada se
pripremaju za neki veliki test ili u
traenju izlaza iz neke potencijalno
opasne situacije. Stoga, povremeni
osjeaj tjeskobe nije neto zbog
ega bi se trebali zabrinuti.
Ali, za neke mlade ljude tjeskoba je
stalni pratilac u njihovom ivotu, koji
ih ometa u normalnom svakodnevnom
funkcioniranju. Mladi koji pate od
tjeskobnog poremeaja doivljavaju
dugotrajan, intenzivan strah ili
zabrinutost i druge simptome, i to u
situacijama kada takvi osjeaji
nemaju prave uzroke u stvarnosti.
Tjeskobni poremeaji su vrlo esti i
mogu se javiti u bilo kojoj dobi pa
tako i u adolescenciji.
Mnogi mladii i djevojke imaju
tjeskobne poremeaje s takvim
osjeajima
straha,
zabrinutosti,
panike ili intenzivnog stresa koji im
mogu
ponekad
znatno
oteati
svakodnevni ivot. Takva tjeskoba
moe negativno utjecati na obine
stvari
kao
to
su
spavanje,
koncentracija, apetit, a posebno na
sposobnost uivanja u ivotu i
oputanja.
ZNAKOVI TJESKOBE
Adolescenti s tjeskobnim
poremeajem mogu imati
sljedee simptome:
stalna zabrinutost za
vlastitu sigurnost i sigurnost

roditelja
odbijanje odlaska u kolu
esti bolovi u trbuhu i
druge sline pritube
uznemirenost ili
zabrinutost zbog kratkih
odlazaka od kue na par
dana (npr. izlet)
tekoe u sklapanju novih
poznanstava i razgovoru s
novim osobama
pretjerani strah od
dogaaja prije nego to se
dogode
pretjerana zabrinutost
zbog kole, prijatelja ili
sporta
potreba za silnim
razuvjeravanjima prije
ulaska u novu situaciju
pretjerana zaokupljenost
istoom i pranjem ruku
tekoe pri oputanju i
spavanju
Ukoliko takva tjeskoba kod

adolescenata potraje dulje vrijeme,
tada treba potraiti strunu pomo.
Ako se ne lijei na odgovarajui
nain, moe im zagorati ivot i
onemoguiti obavljanje normalnih
aktivnosti. Neki mladi mogu u elji
da
umanje
osjeaj
tjeskobe
posegnuti za alkoholom ili drogama,
a kod nekih se moe javiti i depresija
i sklonost samoubojstvu.
Postoji nekoliko tipova tjeskobe koji
se javljaju kod djece i adolescenata koji
mogu poprimiti ozbiljne razmjere i
zahtijevaju pomo specijalista.
OPSESIVNO-KOMPULZIVNI
OPI TJESKOBNI POREMEAJ
POREMEAJ
Pretjerana i neutemeljena zabrinutost koja

nije povezana s nekim dogaajem ili
stvarnim uzrokom straha. Adolescenti s
ovim poremeajem neprekidno se brinu
zbog kole, budunosti, zdravlja ili
sigurnosti lanova obitelji, ili se boje da e se
oni sami ozlijediti ili razboljeti. Uvijek misle
da e se dogoditi najgore, a njihov strah
esto prate i fiziki simptomi kao to su bol
u grudima, glavobolja, umor, napetost
miia, bolovi u trbuhu ili ak povraanje.
Opsesivno-kompulzivni poremeaj odnosi

se na prisilno ponavljanje nekih radnji
(poput pranja ruku) ili prisilnih misli poput
brojanja ili tihog ponavljanja nekih rijei,
to uzrokuje znatnu tjeskobu. Mladi koji
imaju ovaj poremeaj boje se da e se
dogoditi neto loe ukoliko prestanu
ponavljati ove radnje ili misli i esto se
toga stide. Takoer im se esto ini da su
poludjeli i nastoje prikriti ono to im se
dogaa od obitelji i prijatelja.
PANINI POREMEAJ
FOBIJE
Prisutnost estih, neoekivanih napadaja

panike i stalan strah od takvih napadaja.
Napadaj panike ukljuuje iznenadan osjeaj
jakog straha zajedno s ubrzanim radom
srca i ubrzanim disanjem, vrtoglavicom,
znojenjem, muninom ili osjeajem smrtne
opasnosti. Ovi napadaji mogu trajati od
nekoliko minuta do nekoliko sati i esto se
javljaju bez upozorenja.
Adolescenti koji imaju takve napadaje
mogu poeti izbjegavati sve situacije, pa i
kolu, u kojima misle da se napadaj moe
dogoditi.
Adolescenti koji imaju fobije pate od

neutemeljenog i pretjeranog straha od
nekih situacija ili predmeta. Mnoge fobije
imaju posebna imena, a obino se odnose
na strah od ivotinja, oluje, vode, visine,
otvorenog ili zatvorenog prostora. Mladi
ljudi koji imaju socijalnu fobiju uasavaju
se drutvenih situacija u kojima bi ih drugi
mogli kritizirati ili otro osuivati. Mladi
ljudi s fobijama nastoje izbjei sve
predmete ili situacije koje u njima
izazivaju strah, tako da ovi poremeaji
mogu stvarati velika ogranienja u
njihovom ivotu.
14
Odreeno poklanjanje panje vlastitom tijelu i izgledu normalan je dio

procesa odrastanja. Kada djeca dou u adolescenciju, njihova tijela se
mijenjaju i oni postaju svjesniji svog izgleda. Mnogim djevojkama i djeacima
se njihovo tijelo ne svia. esto smatraju da su predebeli ili neprivlani, ak i kad
zrcalo pokazuje suprotno. Djevojke esto misle da su debele, a djeaci se boje da
nisu dovoljno snani ili visoki. Ipak, istraivanja pokazuju da su djevojke znatno
vie usredotoene na veliinu i oblik svoga tijela nego djeaci.
Mnogi mladi ljudi, koji imaju problema s vlastitim izgledom susreu se s
njima ve kod kue. Kako vrlo esto adolescenti svaku primjedbu o njihovoj
teini ili izgledu shvaaju vrlo ozbiljno, roditelji ne bi trebali s tim u vezi davati
negativne komentare. Odnos roditelja i djeteta koji ostavlja djetetu dovoljno
mentalnog prostora za gradnju sebe kao autonomne i neovisne osobe (od ranih
dana pa do kraja razvoja), preduvjet je za upoznavanje sa vlastitim potrebama,
eljama i osjeajima djeteta. Previe i ponekad nasrtljivo kontrolirana djeca nemaju
prilike za razvijanje svoje autentinosti, nego se najee samo prilagoavaju
potrebama roditelja, stvarajui iskrivljeni (lani) doivljaj sebe. Takva djeca nemaju
ni zdravu osnovu da se suoe s pubertetskim promjenama, ve dalje kao da
podravaju djeji status koji se manifestira kroz odbijanje nastupajuih tjelesnih
promjena. Takoer, ne mogu prihvatiti ni unutarnje promjene vezane uz status
njihovih spolnih uloga niti se odvojiti od roditelja.
Budui da imaju vanu ulogu u adolescenciji, i vrnjaci mogu utjecati na
percepciju vlastitog tijela i izgleda adolescenata. Filmovi, tv-emisije, asopisi i
reklame igraju veliku ulogu u ivotu svih mladih ljudi, a svi oni najee
zagovaraju ideju savrenstva i vitkosti koja se znatno razlikuje od prosjenih
pojedinaca. Mravost se izjednaava sa sreom, uspjehom i prihvaanjem od
strane vrnjaka.
15
Roditelji moraju nai vremena za

razgovor o ovim stvarima jer adolescenti
nemaju dovoljno iskustva da shvate kako
ovi iskrivljeni i nestvarni ideali tjelesne
ljepote nisu norma i ne mogu se zapravo
postii, a u svojem nastojanju da ostvare
neostvariv izgled tijela mogu posezati za
drastinim i pogubnim mjerama.
SIMPTOMI I UPOZORAVAJUI
ZNAKOVI POREMEAJA
HRANJENJA:
Tinejderi vjeruju da su
predebeli, iako im je teina
normalna ili ak
ispodprosjena.
Izbjegavanje jela zajedno sa
lanovima obitelji ili odlasci u
kupaonicu neposredno nakon
jela.
Prejedanje velikim
koliinama hrane bez dobitka
na teini (bulimija).
Opsjednutost hranom,
razmiljanjima o jelu i dijetama.
Pretjerano vjebanje kako bi
se izgubilo na teini.
Skrivanje hrane ili skrovito
hranjenje.
Noenje iroke odjee koja
prikriva tijelo.
Roditelji trebaju znati da su

neki od ovih osjeaja povezanih sa
percepcijom
vlastitog
tijela
u
adolescenciji uobiajeni. Ali, kada
djevojka
ili
mladi
ne
ele
sudjelovati u sportskim aktivnostima
jer im se ne svia kako izgledaju u
dresu, to moe biti znak da se radi o
problemu. Izbjegavanje i izolacija su
upozoravajui znaci da se radi o
problematinoj slici o vlastitom tijelu
i da bi moda bilo dobro posavjetovati
se s nekim strunjakom. Pretjerana
zaokupljenost hranom i njezinim
kalorijskim vrijednostima, kao i
iskrivljena slika o vlastitom tijelu
mogu izazvati ozbiljne poremeaje u
prehrani.
Na
nesreu,
mnogi
tinejderi skrivaju ove ozbiljne i
ponekad fatalne poremeaje od
svoje obitelji i prijatelja, tako da ih
je teko u poetku prepoznati.
Kod anoreksije osoba vjeruje da je

predebela bez obzira na stvarni izgled.
Takva osoba pati od niskog
samopotovanja i u bezumnom
nastojanju da bude mrava izgladnjuje se
neprekidnim dijetama. To dovodi do
tekih tjelesnih oteenja koja mogu
uzrokovati smrt.
Kod bulimije osoba ima faze prejedanja
velikim koliinama hrane, nakon ega
slijedi proiavanje organizma prisilnim
povraanjem, postom ili uzimanjem
sredstava za ienje. Ovo ienje
predstavlja ozbiljnu prijetnju za fiziko
zdravlje jer moe izazvati dehidraciju,
bubrene komplikacije i druga oteenja
vitalnih organa.
Meutim, opsjednutost hranom

obino je samo simptom dubljeg
emocionalnog problema. kao to je nisko
samopotovanje, depresija, tenja za
savrenstvom, koji uzrokuje loe navike
u prehrani. Uz pretilost, najei
poremeaji u prehrani su anoreksija
nervoza (izgladnjivanje) i bulimija
nervoza (prejedanje). Ukoliko poremeaj
hranjenja traje kroz dulji vremenski
period, zdravlje i razvoj adolescenata
moe biti ozbiljno ugroeno. Ali, ako se
zapone s lijeenjem kada se pojave
prvi simptomi, mogu se izbjei trajni i
ponekad pogubni zdravstveni problemi i
tada takvi adolescenti imaju dobre
izglede za ozdravljenje.
Tinejderi mogu biti skloni prejedanju

kako bi ublaili osjeaje poput depresije,
tjeskobe, krivnje ili ljutnje. Takvo
ponaanje moe dovesti do
prekomjerne debljine i pretilosti koja
je povezana s poveanim rizikom za
emocionalne i druge zdravstvene
probleme.
16
Adolescencija je doba iskuavanja

novih stvari, tako da je i eksperimentiranje s
alkoholom i drogama uobiajena pojava.
Adolescenti uzimaju alkohol ili droge iz puno
razliitih razloga: iz radoznalosti, zato to se
tada osjeaju dobro, kako bi smanjili stres,
kako bi se osjeali odraslima ili pak kako bi
se bolje uklopili u drutvo. Meutim, teko je
predvidjeti koji adolescenti e nakon faze
eksperimentiranja prestati s konzumacijom,
a koji e nastaviti i s vremenom zapasti u
ozbiljne probleme i ovisnosti.
Naalost, tinejderi najee
ne uoavaju vezu izmeu njihovog
ponaanja danas i posljedica koje
ono moe imati za njih u budunosti.
Takoer su skloni smatrati se
neunitivima i otpornima na probleme
koje
drugi
doivljavaju.
Ipak,
konzumacija alkohola i cigareta u ranoj
dobi poveava mogunost kasnije
upotrebe drugih droga.
Neki tinejderi e nakon faze eksperimentiranja prestati ili nastaviti s
povremenom konzumacijom bez znaajnijih problema. Kod drugih e se razviti
ovisnost i prelazak na druge droge koje e prouzroiti tetu ne samo njima, nego
i drugima u njihovoj okolini. Ne smijemo, stoga, umanjivati vanost puenja i
konzumaciju alkohola jer su oni esto uvodne droge za one znatno opasnije
(marihuana, kokain, halucinogene droge i heroin). Kombinacija adolescentske
radoznalosti, sklonosti rizinom ponaanju i drutvenog pritiska oteava
adolescentu da odbije drogu.
Rizina skupina tinejdera kod kojih je vea vjerojatnost da e imati
probleme s alkoholom i drogama ukljuuje one u ijoj obitelji ima ovisnika, koji
imaju depresiju ili neki drugi mentalni neprepoznat poremeaj, one koji su
emocionalno ili odgojno zaputeni, pa im ulica poinje sluiti kao dnevni
boravak, i one kojima je sve dozvoljeno zbog krivih shvaanja odgoja samih
roditelja. Radi se o shvaanju tzv. modernog odgoja koji esto pokriva
izbjegavanje povremenih neminovnih sukoba izmeu dvije generacije i temelji se
gotovo samo na poputanju i udovoljavanju eljama tinejdera.Tinejderi mogu
uzimati razne legalne i nelegalne droge. Droge koje se legalno mogu nabaviti su
alkoholna pia, inhalirajue droge (ljepila, otapala), lijekovi protiv kalja, prehlade
i slino.
17
Upotreba
ilegalnih
droga
(marihuana, kokain, speed, LSD,
opijati, heroin, ecstasy) je u porastu,
i to u sve ranijoj dobi. Prosjena dob
prvog iskustva s marihuanom je 14.15. godina, a konzumacija alkohola
moe poeti i prije 12. godine ivota.
Upotreba ovih droga postala je
uobiajena u srednjoj koli.
NEKI ZNAKOVI ZLOUPOTREBE

ALKOHOLA I DROGA
FIZIKI:
Umor, zdravstveni problemi,
kronino crvene oi, jako
proirene ili suene zjenice,
dugotrajan kaalj.
EMOCIONALNI:
Nagle promjene raspoloenja,
razdraljivost, neodgovorno
ponaanje, nisko
samopotovanje, loa
sposobnost prosuivanja,
depresija i ope pomanjkanje
interesa.
Poetak puenja u ranoj

dobi znai vei rizik za
zdravlje i tee odvikavanje.
Veina odraslih puaa
poela je puiti prije 13.
godine ivota.
Rizina skupina tinejdera

za puenje je ona iji
roditelji, braa ili prijatelji
pue. Oni naizgled djeluju
sigurni u sebe i ponaaju se
kao odrasli, ali zapravo
obino imaju nisko
samopotovanje i pue kako
bi ublaili stres ili depresiju.
OBITELJ:
Svadljivost, nepotivanje
pravila ili udaljavanje od
obitelji.
KOLA:
Smanjeno zanimanje,
negativan stav, loe ocjene,
puno izostanaka, markiranje i
problemi s disciplinom.
DRUTVENI PROBLEMI:
Novi prijatelji koji imaju manje
interesa za uobiajene kune i
kolske aktivnosti, problemi s
krenjem zakona,
nekonvencionalan stil
odijevanja i izbor muzike.
Konzumacija droga je povezana

s raznim negativnim posljedicama, kao
to je povean rizik za razvijanje
ovisnosti u kasnijem ivotu, neuspjeh
u koli i slaba sposobnost prosuivanja
koja moe utjecati na povean broj
nesrea,
nasilje,
neplaniran
ili
nesiguran seks, pa ak i na
samoubojstvo. Roditelji mogu pomoi
kroz ranu edukaciju o drogama,
otvorenu komunikaciju te kroz vlastito
ponaanje, kao i kroz rano prepoznavanje
takvih problema.
Ovi znakovi ne moraju uvijek biti

sigurni dokazi da se tinejder
drogira, a mogu ukazivati i na
druge probleme. Roditelji e na
pravi nain pokazati svoju brigu
ako otvoreno razgovaraju o
zloupotrebi alkohola i droga sa
svojim tinejderom.
18
Dijete koje ulazi u razdoblje

adolescencije uglavnom dobro zna
koja se ponaanja od njega oekuju,
a koja su neprihvatljiva. Ipak, svi
tinejderi se ponaaju povremeno na
problematian
nain
iz
raznih
razloga. Oni osjeaju potrebu da
potvrde svoju samostalnost ili pak
ispituju granice u ponaanju koje su
im nametnute. Ponekad su uzrok
takvom ponaanju njihovi emocionalni
problemi: ljutnja, tjeskoba, frustracija,
razoaranje ili beznadnost. Osobito su
mlai adolescenti skloniji vie djelovanju
nego razgovoru.
RIZINI FAKTORI POREMEAJA

U PONAANJU:
Neki
adolescenti
svojim
ponaanjem neprekidno uznemiruju
druge
oko
sebe.
Njihovo
je
ponaanje
znatno
ozbiljnije
od
obinih nestaluka ili neslanih ala
i oito prelazi granice onoga to se
smatra normalnim i prihvatljivim.
Adolescenti s ovim poremeajem
esto se opisuju kao delinkventi ili
asocijalne osobe, a neki od njih
mogu imati i druge psiholoke
poremeaje.
Poremeaji u ponaanju mladih
oznaavaju skupinu emocionalnih problema i
problema u ponaanju adolescenata
koji imaju tekoa u prihvaanju pravila
i drutveno oekivanog ponaanja.
Oni stalno iznova kre temeljna
drutvena oekivanja i pravila i
ugroavaju druge osobe ili njihovo
vlasnitvo. Drugi ih obino smatraju
loim ili delinkventima, a ne
osobama koje imaju problema s
mentalnim zdravljem. Moda najvie
zabrinjava injenica da mnogi meu
takvim adolescentima ne osjeaju ni
grinju savjesti, ni krivnju, niti
Prijanje agresivno ili

nasilno ponaanje
rtva fizikog ili

seksualnog zlostavljanja
Izloenost nasilju u kui

ili neposrednoj okolini
Izloenost nasilju u
medijima (TV, filmovi
itd.)
Zloupotreba alkohola i/ili

droga
Prisutnost oruja u kui
Kombinacija stresnih
faktora u obitelji
(siromatvo, razvod
roditelja, nezaposlenost,
nedostatak podrke u
obitelji)
Oteenje mozga zbog

povrede glave
Genetiki, nasljedni
faktori
Djeca koja imaju nekoliko

rizinih faktora i pokazuju
sljedea ponaanja trebaju
strunu pomo:
Jaka srdba
19
este provale bijesa i

naprasitost
Velika razdraljivost
Velika naglost
est osjeaj
nezadovoljstva
pokazuju razumijevanje za tetu ili

povrede koje su svojim ponaanjem
prouzroili. Obino imaju vee tekoe
kod kue, u koli i neposrednoj okolini, a
esto vrlo rano zapoinju sa seksualnim
aktivnostima. Samopotovanje im je
obino na niskoj razini, iako naizgled
ostavljaju dojam samouvjerenosti i
vrstoe. Ako se takvi simptomi
ponavljaju u periodu od est mjeseci ili
vie, vjerojatna je dijagnoza poremeaj u
ponaanju. Ovaj poremeaj je ei u
djeaka nego u djevojica i znatno ei u
gradu, nego na selu. Brojna istraivanja u
svijetu pokazuju da kombinacija raznih
faktora ili njihovo meusobno djelovanje
dovodi do rizika za pojavu poremeaja u
ponaanju adolescenata. Nijedan od tih
faktora sam za sebe ne ukazuje na
problem, ali ako u ponaanju uoimo
obrazac s nekoliko rizinih faktora, tada
trebamo poduzeti neke mjere opreza.
ZNAKOVI POREMEAJA U
PONAANJU
Agresivno ponaanje
prema ivotinjama ili
ljudima
Destruktivno ponaanje
kojim se oteuju ili
unitavaju stvari
Laganje
Kraa
Markiranje ili druga
ozbiljna krenja pravila
Rana konzumacija i
zloupotreba cigareta,
alkohola i droga
Prerana seksualna
aktivnost
Tekoe u koli,
kolske kazne, ukori,
iskljuivanje iz kole
Roditelji i druge odrasle osobe koje

primjeuju takva ponaanja adolescenata
u svojoj okolini obino se zbog toga
zabrinu, ali se esto nadaju da se radi
samo o prolaznoj pojavi koja e ubrzo
prestati. Meutim, ova ponaanja djece u
bilo kojoj dobi treba uzeti vrlo ozbiljno, a
ne smatrati da se radi o normalnoj fazi
odrastanja koja e proi.
Loi odnosi s
vrnjacima ili odraslim
osobama
Uestale povrede,
tunjave i problemi s
krenjem zakona.
Mnogi adolescenti s poremeajima u ponaanju esto na takav nain

reagiraju na neke dogaaje ili situacije u njihovim ivotima, stoga roditelji i
kolski nastavnici ne smiju zanemariti takva ponaanja i smatrati ih
beznaajnima. Roditelji, drugi skrbnici i nastavnici trebaju posvetiti punu
panju upozoravajuim znakovima i moraju nastojati otkriti prave razloge
takvim ponaanjima, kako bi pomogli da se situacija popravi.
Istraivanja pokazuju da tinejderi s poremeajima u ponaanju esto
imaju problema i u kasnijoj, odrasloj dobi, ukoliko na vrijeme ne dobiju
potrebnu strunu pomo. Neka ponaanja je teko promijeniti nakon to
prijeu u naviku, a mnogi takvi adolescenti imaju tekoa u prilagoavanju na
zahtjeve odrasle dobi, imaju problema u odnosima s drugima, s krenjem
zakona ili asocijalnim ponaanjem u kasnijem ivotu. Poremeaji ponaanja
esto se javljaju zajedno s nekim drugim emocionalnim ili neurolokim
poremeajima. Stoga je potrebno temeljito dijagnostiki istraiti koja je
glavna osnova promjena u ponaanju, a to je vano i radi terapijskog
djelovanja.
20
Vrnjako zlostavljanje ili

ono djece i tinejdera od strane drugog
djeteta ili tinejdera (eng. bullying)
spada u esta iskustva mnogih
tinejdera. Radi se nasilju u kojem su
djeak ili djevojica trajno i uestalo
izloeni negativnim postupcima od
strane jednog ili vie tinejdera, koji ih
namjerno ele povrijediti, poniziti ili
izloiti neugodnostima, tako da im
stalno govore ili rade stvari koje su im
neugodne. Ovo ponaanje moe
imati ozbiljne posljedice kako za
zlostavljaa tako i za rtvu, stoga
je vano utvrditi razloge zbog kojih
se dogaa, kako bi se izbjegla vea
teta. Zlostavljanje moe biti fiziko,
verbalno, emocionalno ili njihova
kombinacija, a zlostavljai mogu biti
i djeaci i djevojice. Dok djeaci
podjednako zlostavljaju druge djeake i
djevojice i pri tome koriste fiziko ili
verbalno zastraivanje, djevojice
obino
zlostavljaju druge djevojice
uvredama, ogovaranjem ili ignoriranjem.
MOGUI ZNAKOVI
VRNJAKOG ZLOSTAVLJANJA:
Strah i odbijanje odlaska u kolu

Prljava ili poderana odjea
po povratku iz kole
este ogrebotine i masnice
i neuvjerljivi razlozi za njih
Gubitak novca ili stvari bez
jasnih objanjenja
Loiji uspjeh u koli
Izbjegavanje omiljenih
aktivnosti
Nesretan izgled, osamljivanje
rtve zlostavljanja proivljavaju stvarnu patnju, strah i tjeskobu koji

mogu negativno utjecati na njihov emocionalni razvoj i uspjeh u koli. Oni
koji zlostavljaju druge nastoje ih kontrolirati i vladati njima, a esto se radi o
tinejderima koji su i sami rtve fizikog ili drugog zlostavljanja, nesigurni u
sebe i svoje kvalitete, pa im treba potvrda grupe. Oni obino odabiru za
svoje rtve manju ili slabiju djecu koja se lako mogu zastraiti i teko
obraniti ili one koji se po neemu razlikuju bilo zbog vjerske ili etnike
pripadnosti, siromatva, fizike mane, udnog hobija i sl. Tinejderi esto
zlostavljaju druge jer su zavidni i sebini, a nauili su da zastraivanjem
mogu dobiti to ele i gledaju previe nasilja u filmovima i kompjuterskim
igrama. Takoer mogu imati tekoa u savladavanju srdbe i iskazivanju
vlastitih osjeaja.
Roditelji trebaju pomoi djetetu da se nosi s takvim zlostavljanjem tako
da razgovaraju o tome i nastoje mu podii samopouzdanje, a u nekim
sluajevima trebaju kontaktirati i kolu kako bi zatitili dijete od daljnjih
emocionalnih i fizikih ozljeda. Ako posumnjaju da je njihovo dijete
zlostavlja, trebaju za njega to prije potraiti pomo strunjaka koji e i
djetetu i roditelju pomoi da shvate uzroke ovakvog ponaanja i pronau
naine kako da se ono zaustavi. U protivnom, zlostavljanje moe izazvati
ozbiljne kolske, drutvene i emocionalne probleme.
21
Solidna, odgovarajua razina

samopotovanja je vjerojatno najbolji
lijek za emocionalne probleme, te
poremeaje u ponaanju i hranjenju u
razdoblju adolescencije. Roditelji trebaju
uiniti sve to je u njihovoj moi kako
bi poduprli i ojaali samopotovanje
svojih keri i sinova u njihovim
aktivnostima. Trebali bi iskoristiti
svaku priliku da ih pohvale za ono
to su uinili dobro i da ih ohrabre
kako bi dali sve od sebe u onome to
ine.
sudjelovanje
u
ivotu
njihovih
adolescenata najbolji je nain za
roditelje da im pomognu da ovo
prijelazno razdoblje prebrode bez
tetnih
posljedica
za
njihovo
samopotovanje i mentalno zdravlje.
Druenje s njihovim adolescentima
omoguuje roditeljima informaciju iz
prve ruke o moguim problemima
keri ili sina, i omoguuje im da
pokuaju popraviti situaciju. Potreba
za otvorenom komunikacijom ne moe
se dovoljno naglasiti pa roditelji moraju
biti dostupni i nai vremena da
razgovaraju
s
adolescentima
o
njihovim prijateljima, koli, aktivnostima ili
interesima, kako bi zadobili njihovo
povjerenje.
Jednako tako, poeljno je da

djeacima i djevojicama osiguraju
iste mogunosti u razvoju i istu
podrku u svim njihovim naporima.
Nije dobro da roditelji pridonose
rodnoj neravnopravnosti i stavu da
su mukarci na neki nain vaniji od
ena, tako da npr. govore kako se
mukarci ne bi smjeli baviti kunim
poslovima
ili
brigom
o
djeci.
Takoer, treba pokazati djeacima
da je normalno pokazati svoje prave
osjeaje jer je izraavanje osjeaja
izuzetno vano za njihovo samopouzdanje i
samopotovanje. Nisu svi djeaci dobri
u sportu pa im treba pomoi da
iskuaju razne aktivnosti i pronau
one u kojima su dobri. Kako se tinejderi, a
posebno djeaci, meusobno esto
prosuuju prema aktivnostima kojima se
bave, roditelji ih trebaju od rane dobi uiti
razliitosti i ohrabrivati da se osjeaju
dobro zbog toga tko su, a ne zbog
onoga to rade ili kako izgledaju.
Kada roditelji uoe da njihov

adolescent, sin ili ki, ima neki
problem, prvi korak je da obazrivo i
otvoreno s njima porazgovaraju o
njihovim osjeajima kako bi bolje
utvrdili teinu problema. To esto
pomae ako je adolescent u stanju
izraziti i opisati probleme s kojima se
suoava. U nekim sluajevima,
roditelji se mogu posavjetovati i s
lijenikom, nastavnicima, ili drugim
odraslim
osobama
koje
dobro
poznaju adolescenta i na taj nain
moda rijeiti postojee probleme.
Ako problemi s osjeajima ili
ponaanjem (ak i ako nisu tako
ozbiljni
da
se
mogu
smatrati
mentalnim poremeajem) potraju, i
roditelji misle da je adolescentu
potrebno vie od onoga to oni mogu
pruiti, tada trebaju potraiti strunu
pomo.
Roditelji su esto u najboljoj

situaciji da prepoznaju imaju li
njihovi adolescenti neki problem sa
osjeajima ili ponaanjem. Aktivno
22
Razni znakovi, prikazani u ovoj

knjiici, mogu ukazivati na probleme s
mentalnim zdravljem adolescenata ili
njegove ozbiljne poremeaje.
ne vadi se na to da te je strah; ili

obeshrabrivati traenje pomoi: Nitko ti
ne moe pomoi ako sam sebi ne
moe pomoi i slino.
Ako adolescenti imaju veih

tekoa u koli, koje ukljuuju loe
ocjene (pogotovo nagla opadanja ili
zakazivanja u kolskom radu i
zalaganju), probleme u ponaanju ili su
izloeni zlostavljanju od strane vrnjaka,
vano je da roditelji kontaktiraju
nastavnike u koli, kao i kolskog
psihologa ili pedagoga. Oni roditeljima
mogu pruiti podrku u njihovom
nastojanju da rijee probleme, a isto
tako mogu im dati i neke dodatne
informacije
o
tome
to
se
s
adolescentom zbiva. kolsko osoblje
takoer moe biti i dobar izvor podataka
o strunim slubama za mentalno
zdravlje adolescenata.
Kada dijete ozlijedi ruku ili nogu,

kada ima temperaturu i bolove u nekom
dijelu tijela, roditelji obino spremno
trae lijeniku pomo. Poremeaji
mentalnog
zdravlja
su
takoer
zdravstveni problemi, jednako kao i
problemi s fizikim zdravljem, i tako ih
treba shvatiti. Ako netko ima neku
tekou
ili
poremeaj
mentalnog
zdravlja, to nipoto ne znai da je ta
osoba slaba, slabija od drugih ili
neuspjena, ili da ne nastoji dati sve od
sebe. To jednostavno znai da on ili ona
trebaju pomo i lijeenje.
Ukoliko se mentalni poremeaji u
adolescenciji ne lijee na odgovarajui
nain, oni mogu prouzroiti ozbiljnije
smetnje u razini samopotovanja, loe
rezultate u koli, probleme u odnosima
s drugim ljudima i dugorone tetne
posljedice u kasnijem ivotu, a ponekad
mogu voditi do pokuaja ili izvrenja
samoubojstva. Lijeenje pomae da se
ublae ili otklone simptomi i/ili potpuno
izlijei mentalni poremeaj, to ujedno
vodi boljem ili dobrom subjektivnom
osjeaju adolescenta, poboljanju ili
unapreenju
odnosa
s
okolinom
poboljaju
odnosi
adolescenta
s
njegovom/njezinom
okolinom
te
usvajanju
i
razvoju
adekvatnijih
ponaanja koja pomau u kvalitetnijem
rjeavanju ivotnih problema. Drugim
rijeima, to prije on ili ona dobije
potrebnu pomo, tim prije e se poeti
osjeati bolje.
Ako adolescenti imaju odreeni

emocionalni problem koji traje neko
due vrijeme, a osobito ako su i druge
osobe ukljuene u njihov ivot zbog
toga
zabrinute,
konzultacija
sa
psihijatrom za djecu i mlade ili
psihologom i drugim strunjakom
posebno
obuenim
za
rad
s
adolescentima moe pomoi. U tom
sluaju ni roditelji, ni adolescenti se ne
smiju bojati toga to e drugi ljudi rei ili
misliti o takvom lijeenju, ve trebaju
slijediti interese vlastitog mentalnog
zdravlja, a ne potpadati pod utjecaje
raznih predrasuda. One su uostalom
esto rezultat straha od emocionalnih
poremeaja te se stoga pokuava
negirati njihovo postojanje: Nije to
nita, to je samo pubertet; ili
umanjivati njihov znaaj: Moe se uiti,
RODITELJI I ADOLESCENTI MOGU POTRAITI STRUNU POMO

KOD:
Obiteljskog lijenika
Specijaliste psihijatra, ue specijalnosti za djeju ili

adolescentnu psihijatriju, ili
Specijaliste psihijatra ope psihijatrije u opim ili
specijaliziranim (psihijatrijskim) bolnicama i klinikama
Drugih strunjaka koji se bave s adolescentima s odreenim

tipovima problema, poput psihologa, socijalnih pedagoga,
logopeda, rehabilitatora i socijalnih radnika.
U hitnim sluajevima treba kontaktirati lijenika ope prakse ili

odjel za hitne sluajeve u lokalnoj bolnici.
USTANOVE U ZAGREBU:
Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade, Kukuljevieva 11;
Poliklinika za djeju i adolescentnu psihoterapiju i Dnevna bolnica

za mlade Klinike za psiholoku medicinu KBC Zagreb (Rebro);
Klinika za bolesti ovisnosti, Klinika bolnicaSestre milosrdnice,

Vinogradska;
Pojedine psihijatrijske specijalistike ambulante u javnom i

privatnom sektoru;
USTANOVE U SPLITU:
Psihijatrijska klinika KBC Split;

privatnom sektoru;
USTANOVE U OSJEKU:
Psihijatrijski odjel za djecu i mlade Psihijatrijske klinike KBC

Osijek;
USTANOVE U RIJECI:
Odjel za adolescentnu psihoterapiju Psihijatrijske klinike KBC

Rijeka;

privatnom sektoru.
24

Adolescencija I Mentalno Zdravlje

Caricato da

Informazioni sul documento

Titolo originale

Copyright

Formati disponibili

Condividi questo documento

Condividi o incorpora il documento

Opzioni di condivisione

Hai trovato utile questo documento?

Questo contenuto è inappropriato?

Copyright:

Formati disponibili

Adolescencija I Mentalno Zdravlje

Caricato da

Copyright:

Formati disponibili

Adolescencija i mentalno zdravlje

Kratki obiteljski prirunik

Priprema i oprema: Ivan Joshi Tomi