Linearni operatori.

Stepenovanje matrica
Neka su X i Y vektorski prostori nad istim poljem skalara K. Preslikavanje
A : X Y zovemo operator. Za operator A kazemo da je linearan ako je istovre-
meno
1. aditivan: A(u + v) = Au +Av,
2. homogen: A(u) = Au,
za svako u, v X i K. Uslovi 1. i 2. se mogu zameniti uslovom
A(u + v) = Au + Av, u, v X, , K.
Oznake:
R
A
= A(X), N
A
= ker A = {u | Au = , u X},
dim R
A
= rang A = r
A
(rang), dim N
A
= def A = n
A
(defekt).
Matrica linearnog operatora u konacno dimenzionalnim prostorima:
Neka su X i Y vektorski prostori konacnih dimenzija, dim X = n, dim Y = m,
{e
1
, . . . , e
n
} je baza u prostoru X, {f
1
, . . . , f
m
} je baza u prostoru Y . Matrica
linearnog operatora A : X Y jednaka je
A
fe
=
_

_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_

_
,
gde su elementi matrice odredeni sa
1
2
Ae
1
= a
11
f
1
+ a
21
f
2
+ + a
m1
f
m
Ae
2
= a
12
f
1
+ a
22
f
2
+ + a
m2
f
m
.
.
.
Ae
n
= a
1n
f
1
+ a
2n
f
2
+ + a
mn
f
m
.
Operacije sa matricama:
Neka su date matrice A = [a
ij
]
mn
, B = [b
ij
]
mn
, C = [c
ij
]
mn
i skalar K.
Tada se moze denisati
1. mnozenje matrice skalarom:
C = A, c
ij
= a
ij
, i = 1, . . . , m, j = 1, . . . , n;
2. sabiranje matrica:
C = A + B, c
ij
= a
ij
+ b
ij
, i = 1, . . . , m, j = 1, . . . , n.
Ako je A = [a
ij
]
mn
, B = [b
ij
]
np
, C = [c
ij
]
mp
denisemo
3. mnozenje matrica:
C = A B, c
ij
=
n

k=1
a
ik
b
kj
, i = 1, . . . , m, j = 1, . . . , p.
Ako je A = [a
ij
]
mn
, tada je
4. transponovana matrica
A
T
= [a
ji
]
nm
.
Zadaci:
1. Neka je A : R
2
M
22
linearan operator denisan sa
A(a, b) =
_
a a + b
0 b
_
.
Odrediti matricu operatora A u bazama
{(1, 0), (0, 1)},
__
1 0
0 0
_
,
_
0 1
0 0
_
,
_
0 0
1 0
_
,
_
0 0
0 1
__
.
Naci rang i defekt operatora A.
3
Resenje: Oznacimo bazne vektore u prostorima R
2
i M
22
sa e
1
, e
2
i E
11
, E
12
,
E
21
, E
22
redom. Kako je dimR
2
= 2 i dimM
22
= 4, matrica operatora A je
matrica A = [a
ij
]
42
. Odredimo slike baznih vektora prostora R
2
:
Ae
1
= A(1, 0) =
_
1 1
0 0
_
=
_
1 0
0 0
_
+
_
0 1
0 0
_
= 1 E
11
+ 1 E
12
+ 0 E
21
+ 0 E
22
,
Ae
2
= A(0, 1) =
_
0 1
0 1
_
=
_
0 1
0 0
_
+
_
0 0
0 1
_
= 0 E
11
+ 1 E
12
+ 0 E
21
+ 1 E
22
.
Koordinate vektora Ae
1
su elementi prve kolone, a vektora Ae
2
druge kolone ma-
trice A. Zato je
A =
_

_
1 0
1 1
0 0
0 1
_

_
.
Za odredivanje defekta operatora A potrebno je odrediti njegovo jezgro N
A
. Kako
je
A(a, b) =
_
0 0
0 0
_

_
a a + b
0 b
_
=
_
0 0
0 0
_
a = b = 0,
to je
N
A
=
_
(a, b) R
2
| A(a, b) =
_
0 0
0 0
__
= {(0, 0)} .
U vektorskom prostoru ciji je jedini element nulavektor nema linearno nezavisnih
vektora, pa je
def A = dimN
A
= 0,
rang A = dimR
2
def A = 2.
2. Dat je linearni operator A : R
2
M
22
na sledeci nacin:
A(a, b) =
_
a a + b
b a + b
_
(a, b R).
Odrediti matricu operatora A:
4
a) u prirodnim bazama;
b) u bazama
B
1
= {(1, 0), (1, 1)} i B
2
=
__
1 0
0 0
_
,
_
1 1
0 0
_
,
_
1 1
1 0
_
,
_
1 1
1 1
__
.
M
R
2
: (e) = {(1, 0), (0, 1)},
M
22
: (E) =
__
1 0
0 0
_
,
_
0 1
0 0
_
,
_
0 0
1 0
_
,
_
0 0
0 1
__
.
Za formiranje matrice A operatora A potrebne su slike vektora baze (e) koje se
dobijaju ovim preslikavanjem.
A(1, 0) =
_
1 1
0 1
_
=
_

_
1
1
0
1
_

_
(E)
, (0.1)
A(0, 1) =
_
0 1
1 1
_
=
_

_
0
1
1
1
_

_
(E)
. (0.2)
Koordinate vektora slika (0.1) i (0.2) predstavljaju kolone matrice A, dakle
A =
_

_
1 0
1 1
0 1
1 1
_

_
.
b) Potrazimo slike operatora A primenjenog na vektore baze B
1
.
A(1, 0) =
_
1 1
0 1
_
,
A(1, 1) =
_
1 2
1 2
_
.
Odredimo koordinate ovih vektora slika u bazi B
2
. Polazeci od linearne kombinacije
vektora baze B
2
5

_
1 0
0 0
_
+
_
1 1
0 0
_
+
_
1 1
1 0
_
+
_
1 1
1 1
_
=
_
+ + + + +
+
_
,
trazene koordinate dobijamo iz uslova
_
1 1
0 1
_
=
_
+ + + + +
+
_
i
_
1 2
1 2
_
=
_
a + b + c + d b + c + d
c + d d
_
.
Izjednacavanjem odgovarajucih komponenti matrica dolazimo do sistema jednacina
_

_
+ + + = 1,
+ + = 1,
+ = 0,
= 1,
i
_

_
a + b + c + d = 1,
b + c + d = 2,
c + d = 1,
d = 2.
Eliminacijom nepoznatih dobijamo
_

_
= 0,
= 1,
= 1,
= 1,
i
_

_
a = 1,
b = 1,
c = 1,
d = 2.
Trazena matrica A operatora A formira se od pronadenih koordinata smestenih u
kolone
A =
_

_
0 1
1 1
1 1
1 2
_

_
.
3. Neka je A : R
2
M
22
operator zadat sa
A(a, b) =
_
a + b a
b a b
_
.
a) Dokazati da je A linearan operator.
b) Odrediti matricu operatora A u bazama {(1, 0), (1, 1)} i
_
_
1 0
0 0
_
,
_
1 1
0 0
_
,
_
0 0
1 0
_
,
_
0 0
1 1
_
_
.
c) Odrediti rang i defekt operatora A.
6
Resenje: a) Dokazacemo da je A(u + v) = Au + Av, za u, v R
2
,
u = (a, b), v = (p, q):
A(u + v) = A((a, b) + (p, q)) = A(a + p, b + q)
=
_
(a + p) + (b + q) a + p
b + q (a + p) (b + q)
_
=
_
a + b a
b a b
_
+
_
p + q p
q p q
_
=
_
a + b a
b a b
_
+
_
p + q p
q p q
_
= A(a, b) + A(p, q) = Au + Av.
b) Preslikacemo bazne vektore prostora R
2
operatorom A:
A(1, 0) =
_
1 1
0 1
_
. (0.3)
Izrazicemo dobijenu matricu kao linearnu kombinaciju vektora baze prostora M
22
,
to jest, kao matricu

_
1 0
0 0
_
+
_
1 1
0 0
_
+
_
0 0
1 0
_
+
_
0 0
1 1
_
=
_
+
+
_
.
Iz jednakosti
A(1, 0) =
_
1 1
0 1
_
=
_
1 0
0 0
_
+
_
1 1
0 0
_
+
_
0 0
1 0
_
+
_
0 0
1 1
_
=
_
+
+
_
imamo
_
1 1
0 1
_
=
_
+
+
_
+ = 1, = 1, + = 0, = 1.
Resenje dobijenog sistema jednacina, vektor
_
0 1 1 1

T
,
predstavlja prvu kolonu u matrici A operatora A.
Na slican nacin odredicemo i drugu kolonu matrice A. Ako preslikamo drugi
bazni vektor, dobijamo
7
A(1, 1) =
_
2 1
1 0
_
=
_
1 0
0 0
_
+
_
1 1
0 0
_
+
_
0 0
1 0
_
+
_
0 0
1 1
_
=
_
+
+
_
,
odakle je
_
2 1
1 0
_
=
_
+
+
_
+ = 2, = 1, + = 1, = 0.
Resenje ovog sistema jednacina je vektor druge kolone matrice A
_
1 1 1 0

T
.
Matrica A operatora A je
A =
_

_
0 1
1 1
1 1
1 0
_

_
.
c) Za rang i defekt operatora vazi relacija
rang A+ def A = dim R
2
.
Znamo da je dim R
2
= 2 i da vazi dim ker A = def A. Neka je
Au = A(a, b) =
_
a + b a
b a b
_
=
_
0 0
0 0
_
a + b = 0, a = 0, b = 0, a b = 0,
odakle je a = b = 0. To znaci da jezgro operatora cini samo nula vektor (0, 0), pa
je dimenzija jezgra nula, to jest, defekt je nula. Rang operatora je sada jednak 2.
4. Neka je operator A : P
2
[x] P
1
[x] denisan sa
A(ax
2
+ bx + c) = (a 3b + c)x + (a + b c).
a) Dokazati da je A linearan operator.
b) Odrediti matricu operatora A u bazama
{2x
2
+ x + 1, x
2
+ 4x + 2, x
2
+ x} i {x + 1, x 1}.
c) Odrediti rang i defekt operatora A.
8
Resenje: a) Neka je P(x) = ax
2
+ bx + c i Q(x) = px
2
+ qx + r. Dokazacemo
da je A linearan
A(P(x) + Q(x)) = A((ax
2
+ bx + c) + (px
2
+ qx + r))
= A((a + p)x
2
+ (b + q)x + c + r)
= ((a + p) 3(b + q) + (c + r))x + ((a + p) + (b + q) (c + r))
= ((a 3b + c)x + (a + b c)) + ((p 3q + r)x + (p + q r))
= ((a 3b + c)x + (a + b c)) + ((p 3q + r)x + (p + q r))
= A(P(x)) + A(Q(x)).
b) Odredicemo slike baznih vektora i izrazicemo ih preko baze u prostoru P
1
[x]:
A(2x
2
+x+1) = (23+1)x+(2+11) = 2 = (x+1)+(x1) = (+)x+(),
odakle je
+ = 0, = 2 = 1, = 1.
Slicno,
A(x
2
+4x+2) = (112+2)x+(1+42) = 9x+3 = (x+1)+(x1) = (+)x+(),
odakle je
+ = 9, = 3 = 3, = 6,
i
A(x
2
+x) = (13)x+(1+1) = 4x = (x+1)+(x1) = (+)x+()
+ = 4, = 0 = 2, = 2.
Matrica operatora A je jednaka
A =
_
1 3 2
1 6 2
_
.
c) Jezgro operatora cine svi polinomi P(x) = ax
2
+ bx + c cija je slika nula
polinom. Imamo
A(ax
2
+bx+c) = (a3b+c)x+(a+bc) = 0x+0 a3b+c = 0, a+bc = 0.
Za resenje dobijenog sistema imamo
a =
1
2
c, b =
1
2
c, c R P(x) =
1
2
c(x
2
+ x + 2).
9
Jezgro operatora je ker A = {
1
2
c(x
2
+ x + 2) | c R} i njegova dimenzija je 1, pa
je def A jednak 1. Iz relacije
rang A+ def A = dim P
2
[x]
i dim P
2
[x] = 3 dobijamo da je rang A = 2.
5. Neka je operator A : R
3
P
1
[x] denisan sa
A(a, b, c) = (2a + b)x + (b c).
a) Dokazati da je A linearan operator.
b) Odrediti matricu operatora A u bazama
{(0, 1, 2), (0, 3, 0), (1, 1, 0)} i {2x + 1, x}.
c) Odrediti rang i defekt operatora A.
Resenje: a) Dokazacemo da vazi A((a, b, c) + (p, q, r)) = A(a, b, c) +
A(p, q, r):
A((a, b, c) + (p, q, r)) = A(a + p, b + q, c + r)
= (2(a + p) + b + q)x + (b + q (c + r))
=
_
(2a + b)x + (b c)
_
+
_
(2p + q)x + (q r)
_
= ((2a + b)x + (b c)) + ((2p + q)x + (q r))
= A(a, b, c) + A(p, q, r).
b) Odredicemo elemente prve, druge i trece kolone matrice operatora A:
A(0, 1, 2) = x 1 = (2x + 1) + x = (2 + )x +
2 + = 1, = 1 = 1, = 3,
A(0, 3, 0) = 3x + 3 = (2x + 1) + x = (2 + )x +
2 + = 3, = 3 = 3, = 3,
A(1, 1, 0) = 3x + 1 = (2x + 1) + x = (2 + )x +
2 + = 3, = 1 = 1, = 1.
Matrica operatora A je jednaka
A =
_
1 3 1
3 3 1
_
.
10
c) Odredicemo ker A = {(a, b, c) | A(a, b, c) = , a, b, c R}. Imamo
A(a, b, c) = (2a + b)x + b c = 0x + 0,
i vazi
2a + b = 0, b c = 0 a R, b = 2a, c = 2a.
Sada je ker A = {(a, 2a, 2a) | a R}, pa je dim ker A = 1 i s obzirom na
jednakost
rang A+ def A = dim R
3
i dim R
3
= 3, dobijamo rang A = 2.
6. Neka je u prostoru X zadata baza {e
1
, e
2
, e
3
} u kojoj operator A : X X ima
matricu
A =
_
_
1 0 3
2 1 2
1 7 5
_
_
.
Odrediti matricu operatora A
2
u bazi {e
1
, e
1
+ e
2
, e
1
+ e
2
+ e
3
}.
Resenje: Ako sa f
1
, f
2
, f
3
oznacimo vektore druge baze, imacemo
f
1
= e
1
e
1
= f
1
f
2
= e
1
+ e
2
= e
2
= f
2
f
1
f
3
= e
1
+ e
2
+ e
3
e
3
= f
3
f
2
.
Takode, iz date matrice operatora A vazi
A(e
1
) = e
1
+ 2e
2
+ e
3
,
A(e
2
) = e
2
+ 7e
3
,
A(e
3
) = 3e
1
+ 2e
2
+ 5e
3
.
Da bismo odredili matricu operatora A u drugoj bazi, odredicemo slike
A(f
1
) = A(e
1
) = e
1
+ 2e
2
+ e
3
= f
1
+ 2(f
2
f
1
) + (f
3
f
2
) = f
1
+ f
2
+ f
3
,
A(f
2
) = A(e
1
+ e
2
) = A(e
1
) +A(e
2
) = (e
1
+ 2e
2
+ e
3
) + (e
2
+ 7e
3
)
= e
1
+ e
2
+ 8e
3
= f
1
+ (f
2
f
1
) + 8(f
3
f
2
) = 0f
1
7f
2
+ 8f
3
,
A(f
3
) = A(e
1
+ e
2
+ e
3
) = A(e
1
) +A(e
2
) +A(e
3
)
= (e
1
+ 2e
2
+ e
3
) + (e
2
+ 7e
3
) + (3e
1
+ 2e
2
+ 5e
3
) = 4e
1
+ 3e
2
+ 13e
3
= 4f
1
+ 3(f
2
f
1
) + 13(f
3
f
2
) = f
1
10f
2
+ 13f
3
.
11
Matrica operatora A u bazi {f
1
, f
2
, f
3
} je
A
f
=
_
_
1 0 1
1 7 10
1 8 13
_
_
,
a matrica operatora A
2
je A
2
f
, gde je
A
2
f
=
_
_
1 0 1
1 7 10
1 8 13
_
_

_
_
1 0 1
1 7 10
1 8 13
_
_
=
_
_
2 8 12
18 31 59
20 48 90
_
_
.
7. Dat je linearni operator A : R
2
R
2
, A(a, b) = (b, a) (a, b R). Odrediti
matrice operatora A, A
2
i A
1
u prirodnoj bazi.
Resenje: Matrica operatora A je A = [a
ij
]
22
jer je dimR
2
= 2. Za odredivanje
njenih elemenata potrebno je odrediti slike baznih vektora. Kako prirodnu bazu u
prostoru R
2
cine vektori e
1
= (1, 0) i e
2
= (0, 1) i
Ae
1
= A(1, 0) = (0, 1) = e
2
, Ae
2
= A(0, 1) = (1, 0) = e
1
,
to je
A =
_
0 1
1 0
_
.
Matrica operatora B = A
2
je
B = A
2
=
_
0 1
1 0
_

_
0 1
1 0
_
=
_
1 0
0 1
_
= I.
Kako je
A
2
(a, b) = A(A(a, b)) = A(b, a) = (a, b),
to je A
2
= AA = I, gde je I identicki operator, pa je A
1
= A. Stoga je matrica
operatora A
1
jednaka A.
8. Dat je operator A : R
3
R
3
,
A(a, b, c) = (2a + b + 3c, 2b + c, 2c).
Odrediti matrice operatora A i A
n
, n N u prirodnoj bazi.
12
Resenje: Prirodnu bazu prostora R
3
cine sledece uredene trojke realnih brojeva
R
3
: (e) = {(1, 0, 0), (0, 1, 0), (0, 0, 1)}.
Za odredivanje matrice A operatora A potrebne su slike vektora baze (e) dobijene
preslikavanjem A.
A(1, 0, 0) = (2, 0, 0) = [2 0 0]
T
(e)
,
A(0, 1, 0) = (1, 2, 0) = [1 2 0]
T
(e)
,
A(0, 0, 1) = (3, 1, 2) = [3 1 2]
T
(e)
.
Dobijene koordinate vektora slika smestamo u kolone matrice A
A =
_
_
2 1 3
0 2 1
0 0 2
_
_
.
Matrica operatora A
n
, n N jeste A
n
. Da bismo je odredili, uvedimo oznake
A = 2I + B,
gde su
I =
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
i B =
_
_
0 1 3
0 0 1
0 0 0
_
_
.
Matrica I komutira sa svakom drugom matricom istog reda (dakle IB = BI = B),
tako za odredivanje stepena A
n
mozemo koristiti Njutnovu binomnu formulu
A
n
= (2I + B)
n
=
n

k=0
_
n
k
_
(2I)
nk
B
k
=
n

k=0
_
n
k
_
2
nk
B
k
. (0.4)
Odredimo stepene matrice B.
B
2
=
_
_
0 1 3
0 0 1
0 0 0
_
_

_
_
0 1 3
0 0 1
0 0 0
_
_
=
_
_
0 0 1
0 0 0
0 0 0
_
_
,
B
3
= B
2
B =
_
_
0 0 1
0 0 0
0 0 0
_
_

_
_
0 1 3
0 0 1
0 0 0
_
_
=
_
_
0 0 0
0 0 0
0 0 0
_
_
= O,
B
n
= O, n 3.
13
Zamenom vrednosti matrica B
k
u (0.4), za n 2 dobijamo
A
n
=
n

k=0
_
n
k
_
2
nk
B
k
=
2

k=0
_
n
k
_
2
nk
B
k
=
_
n
0
_
2
n
B
0
+
_
n
1
_
2
n1
B +
_
n
2
_
2
n2
B
2
= 2
n
I + n2
n1
B +
n(n 1)
2
2
n2
B
2
= 2
n
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
+ n2
n1
_
_
0 1 3
0 0 1
0 0 0
_
_
+ n(n 1)2
n3
_
_
0 0 1
0 0 0
0 0 0
_
_
=
_
_
2
n
0 0
0 2
n
0
0 0 2
n
_
_
+
_
_
0 n2
n1
3n2
n1
0 0 n2
n1
0 0 0
_
_
+
_
_
0 0 n(n 1)2
n3
0 0 0
0 0 0
_
_
=
_
_
2
n
n2
n1
n(n 1)2
n3
+ 3n2
n1
0 2
n
n2
n1
0 0 2
n
_
_
=
_
_
2
n
n2
n1
n(n + 11)2
n3
0 2
n
n2
n1
0 0 2
n
_
_
.
9. Odrediti A
n
(n N) ako je
A =
_
_
2 0 0
a 2 0
0 a 2
_
_
, a R.
Resenje: Napisacemo matricu A u obliku zbira
A =
_
_
2 0 0
a 2 0
0 a 2
_
_
=
_
_
2 0 0
0 2 0
0 0 2
_
_
+
_
_
0 0 0
a 0 0
0 a 0
_
_
= 2I + B,
gde je matrica B jednaka
B =
_
_
0 0 0
a 0 0
0 a 0
_
_
i za nju vazi B
3
= 0 (nilpotentna je, reda 3). Sada je B
k
= 0, za k 3. Odredicemo
14
B
2
=
_
_
0 0 0
a 0 0
0 a 0
_
_

_
_
0 0 0
a 0 0
0 a 0
_
_
=
_
_
0 0 0
0 0 0
a
2
0 0
_
_
.
Primenom binomne formule
(a + b)
n
=
n

k=0
_
n
k
_
a
nk
b
k
=
n

k=0
_
n
k
_
a
k
b
nk
,
_
n
0
_
= 1,
_
n
k
_
=
n(n 1) (n k + 1)
k!
,
na komutativne matrice 2I i B dobijamo
A
n
= (2I + B)
n
=
n

k=0
_
n
k
_
(2I)
nk
B
k
=
_
n
0
_
(2I)
n
B
0
+
_
n
1
_
(2I)
n1
B
1
+
_
n
2
_
(2I)
n2
B
2
+
_
n
3
_
(2I)
n3
B
3
+
. .
=0
= (2)
n
I + n(2)
n1
B +
n(n 1)
2
(2)
n2
B
2
= (2)
n
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
+ n(2)
n1
_
_
0 0 0
a 0 0
0 a 0
_
_
+
n(n 1)
2
(2)
n2
_
_
0 0 0
0 0 0
a
2
0 0
_
_
=
_
_
(2)
n
0 0
n(2)
n1
a (2)
n
0
n(n1)
2
(2)
n2
a
2
n(2)
n1
a (2)
n
_
_
, n N.
10. Naci A
n
, n N, ako je
A =
_
_
1 1 0
0 1 1
0 0 1
_
_
.
Resenje: Napisacemo matricu A kao zbir dve matrice na sledeci nacin
A =
_
_
1 1 0
0 1 1
0 0 1
_
_
=
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
+
_
_
0 1 0
0 0 1
0 0 0
_
_
= I + B,
pri cemu je matrica B nilpotentna, reda 3 i vazi B
k
= 0, k 3. Racunamo
15
B
2
=
_
_
0 1 0
0 0 1
0 0 0
_
_

_
_
0 1 0
0 0 1
0 0 0
_
_
=
_
_
0 0 1
0 0 0
0 0 0
_
_
.
Za n N imamo:
A
n
= (I + B)
n
=
n

k=0
_
n
k
_
I
nk
B
k
=
_
n
0
_
I
n
B
0
+
_
n
1
_
I
n1
B
1
+
_
n
2
_
I
n2
B
2
+
_
n
3
_
I
n3
B
3
+
. .
=0
= I + nB +
n(n 1)
2
B
2
=
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
+ n
_
_
0 1 0
0 0 1
0 0 0
_
_
+
n(n 1)
2
_
_
0 0 1
0 0 0
0 0 0
_
_
=
_
_
1 n n(n 1)/2
0 1 n
0 0 1
_
_
.
11. Naci sve matrice M komutativne sa matricom
A =
_
3 1
0 3
_
,
a zatim naci M
n
, n N.
Resenje: Neka je
M =
_
a b
c d
_
, a, b, c, d R.
Iz uslova komutativnosti AM = MA dobijamo
_
3 1
0 3
_ _
a b
c d
_
=
_
a b
c d
_ _
3 1
0 3
_

_
3a + c 3b + d
3c 3d
_
=
_
3a a + 3b
3c c + 3d
_
odakle imamo sistem jednacina
3a + c = 3a, 3b + d = a + 3b, 3d = c + 3d a = d, c = 0.
Matrica M je jednaka
16
M =
_
a b
0 a
_
, a, b R.
Odredicemo M
n
, n N uz napomenu da je B =
_
0 b
0 0
_
i da vazi B
2
= 0:
M
n
= (aI + B)
n
=
n

k=0
_
n
k
_
(aI)
nk
B
k
=
_
n
0
_
(aI)
n
B
0
+
_
n
1
_
(aI)
n1
B
1
+
_
n
2
_
(aI)
n2
B
2
+
. .
=0
= a
n
I + na
n1
B =
_
a
n
na
n1
b
0 a
n
_
.
12. Odrediti A
n
, n N, ako je
A =
_
_
a b c
0 a b
0 0 a
_
_
.
Rezultat: Imamo
A
n
=
_
_
a
n
na
n1
b na
n1
c +
n(n1)
2
a
n2
b
2
0 a
n
na
n1
b
0 0 a
n
_
_
.
13. Izracunati A
3
ako je
A =
_
_
1 1 3
5 2 6
2 1 3
_
_
,
a zatim odrediti (I + A)
n
, n N.
Resenje: Uzastopnim mnozenjem matrice A dobija se
17
A
2
=
_
_
1 1 3
5 2 6
2 1 3
_
_

_
_
1 1 3
5 2 6
2 1 3
_
_
=
_
_
0 0 0
3 3 9
1 1 3
_
_
,
A
3
= A A
2
=
_
_
1 1 3
5 2 6
2 1 3
_
_

_
_
0 0 0
3 3 9
1 1 3
_
_
=
_
_
0 0 0
0 0 0
0 0 0
_
_
.
Koristeci dobijeni rezultat moze se jednostavno odrediti (I +A)
n
, n N. Primena
binomne formule za n 3 daje
(I + A)
n
=
n

k=0
_
n
k
_
I
nk
A
k
=
n

k=0
_
n
k
_
A
k
=
_
n
0
_
A
0
+
_
n
1
_
A
1
+
_
n
2
_
A
2
+
_
n
3
_
A
3
+ +
_
n
n
_
A
n
.
Kako je A
3
= O, to je i A
k
= O, k = 3, 4, . . ., pa za n = 1, 2, 3, 4, . . . vazi
(I + A)
n
= I + nA +
n(n 1)
2
A
2
=
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
+ n
_
_
1 1 3
5 2 6
2 1 3
_
_
+
n(n 1)
2
_
_
0 0 0
3 3 9
1 1 3
_
_
=
1
2
_
_
2(1 + n) 2n 6n
n(7 + 3n) 2 + n + 3n
2
3n(1 + 3n)
n(3 + n) n(1 + n) 2 3n 3n
2
_
_
.
14. Odrediti A
n
(n N) ako je
A =
_
_
a 0 0
a a 0
a a a
_
_
(a R).
Resenje: Primetimo da je A = aJ, gde je J donje trougaona matrica sastavljena
od jedinica
J =
_
_
1 0 0
1 1 0
1 1 1
_
_
,
18
tj. matrica istog tipa kao i A za konkretno a = 1. Zbog osobina mnozenja matrica
skalarom (brojem), vazi
A
n
= a
n
J
n
.
Potrazimo J
n
.
I nacin: Njutnova binomna formula
J =
_
_
1 0 0
1 1 0
1 1 1
_
_
=
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
+
_
_
0 0 0
1 0 0
1 1 0
_
_
= I + B,
uz jasne oznake za I i B. Kako jedinicna matrica I komutira prilikom mnozenja sa
svakom drugom matricom, to za izraz J
n
= (I + B)
n
mozemo koristiti Njutnovu
binomnu formulu
(I + B)
n
=
n

k=0
_
n
k
_
I
nk
B
k
=
n

k=0
_
n
k
_
B
k
,
jer je I
nk
= I i IB
k
= B
k
. Ostaje jos da se odrede stepeni matrice B.
B
2
=
_
_
0 0 0
1 0 0
1 1 0
_
_

_
_
0 0 0
1 0 0
1 1 0
_
_
=
_
_
0 0 0
0 0 0
1 0 0
_
_
,
B
3
= B B
2
=
_
_
0 0 0
1 0 0
1 1 0
_
_

_
_
0 0 0
0 0 0
1 0 0
_
_
=
_
_
0 0 0
0 0 0
0 0 0
_
_
= O.
Dakle, B
k
= O za k 3. Tada
J
n
= (I + B)
n
=
n

k=0
_
n
k
_
B
k
=
2

k=0
_
n
k
_
B
k
jer su preostali sabirci binomne formule za k = 3, . . . , n nula matrice O. Konacno,
J
n
= I + nB +
n(n 1)
2
B
2
=
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
+ n
_
_
0 0 0
1 0 0
1 1 0
_
_
+
n(n 1)
2
_
_
0 0 0
0 0 0
1 0 0
_
_
=
_

_
1 0 0
n 1 0
n(n + 1)
2
n 1
_

_
,
19
tj.
A
n
= a
n
_

_
1 0 0
n 1 0
n(n + 1)
2
n 1
_

_
=
_

_
a
n
0 0
na
n
a
n
0
n(n + 1)
2
a
n
na
n
a
n
_

_
. (0.5)
II nacin: Matematicka indukcija
J
2
=
_
_
1 0 0
1 1 0
1 1 1
_
_

_
_
1 0 0
1 1 0
1 1 1
_
_
=
_
_
1 0 0
2 1 0
3 2 1
_
_
,
J
3
= J
2
J =
_
_
1 0 0
2 1 0
3 2 1
_
_

_
_
1 0 0
1 1 0
1 1 1
_
_
=
_
_
1 0 0
3 1 0
6 3 1
_
_
,
J
4
= J
3
J =
_
_
1 0 0
3 1 0
6 3 1
_
_

_
_
1 0 0
1 1 0
1 1 1
_
_
=
_
_
1 0 0
4 1 0
10 4 1
_
_
.
1
1 1
1 2 1
1 3 3 1
1 4 6 4 1
1 5 10 10 5 1
Paskalov trougao
Poredeci elemente matrica J
n
, n = 2, 3, 4
sa vrednostima binomnih koecijenata
_
n
k
_
datih Paskalovim trouglom za n = 2, 3, 4
(poslednje tri vrste trougaone seme), for-
mulisemo induktivnu hipotezu:
J
n
=
_

_
1 0 0
n 1 0
_
n + 1
2
_
n 1
_

_
=
_

_
1 0 0
n 1 0
n(n + 1)
2
n 1
_

_
. (0.6)
Proverimo induktivnu hipotezu (0.6) za n + 1 :
J
n+1
= J
n
J =
_

_
1 0 0
n 1 0
n(n + 1)
2
n 1
_

_
_
1 0 0
1 1 0
1 1 1
_
_
=
_

_
1 0 0
n + 1 1 0
n(n + 1)
2
+ n + 1 n + 1 1
_

_
=
_

_
1 0 0
n + 1 1 0
(n + 1)(n + 2)
2
n + 1 1
_

_
=
_

_
1 0 0
n + 1 1 0
_
n + 2
2
_
n + 1 1
_

_
.
20
Na osnovu principa matematicke indukcije zakljucujemo da je induktivna hipoteza
(0.6) tacna za svako n N, sto nas dovodi ponovo do formule (0.5).
15. Odrediti A
n
(n N) ako je
A =
_
0 1
1 0
_
.
Resenje: I nacin: Uzastopnim mnozenjem matrice A dobija se
A
2
= A A =
_
0 1
1 0
_

_
0 1
1 0
_
=
_
1 0
0 1
_
= I,
A
3
= A A
2
= A (I) = A,
A
4
= A A
3
= A (A) = A
2
= I,
A
5
= A A
4
= A.
Na osnovu ovog rezultata moze se pretpostaviti oblik matrice A
n
:
A
n
=
_

_
I, n = 4k,
A, n = 4k + 1,
I, n = 4k + 2,
A, n = 4k + 3,
k N
0
.
Dokaz matematickom indukcijom cemo izostaviti zbog obimnosti.
II nacin: Oznacimo sa a
n
, b
n
, c
n
, d
n
nepoznate elemente matrice A
n
(n N),
tj.
A
n
=
_
a
n
b
n
c
n
d
n
_
.
Tada je
A
n+1
= A A
n
=
_
0 1
1 0
_

_
a
n
b
n
c
n
d
n
_
=
_
c
n
d
n
a
n
b
n
_
.
Imajuci u vidu da je
A
n+1
=
_
a
n+1
b
n+1
c
n+1
d
n+1
_
,
izjednacavanjem odgovarajucih elemenata dobijamo
a
n+1
= c
n
, b
n+1
= d
n
, c
n+1
= a
n
, d
n+1
= b
n
.
Posmatrajmo najpre jednakosti
21
a
n+1
= c
n
, c
n+1
= a
n
.
One vaze za svaki prirodan broj n, pa se zamenom n sa n + 1 u prvoj jednakosti,
a zatim primenom druge jednakosti, dobija
a
n+2
= c
n+1
= a
n
.
Prema tome, clanovi niza a
n
zadovoljavaju linearnu homogenu diferencnu jednacinu
drugog reda sa konstantnim koecijentima
a
n+2
+ a
n
= 0.
Njena karakteristicna jednacina je kvadratna jednacina

2
+ 1 = 0,
cija su resenja konjugovano kompleksni brojevi
1,2
= i = e
i/2
. Zato je resenje
diferencne jednacine oblika
a
n
= k
1
cos
n
2
+ k
2
sin
n
2
,
gde su k
1
i k
2
konstante koje se odreduju na osnovu poznatih prvih clanova niza.
Kako su a
1
i a
2
elementi na mestu (1, 1) u matricama A
1
i A
2
redom, imamo:
a
1
= k
1
cos

2
+ k
2
sin

2
= 0,
a
2
= k
1
cos
2
2
+ k
2
sin
2
2
= 1,
tj. k
1
= 1, k
2
= 0. Tako je
a
n
= cos
n
2
,
c
n
= a
n1
= cos
(n 1)
2
= cos
_
n
2


2
_
= sin
n
2
.
Elemente b
n
i d
n
dobijamo na isti nacin upotrebom jednakosti
b
n+1
= d
n
, d
n+1
= b
n
.
Njihovim kombinovanjem dobijamo
b
n+2
= d
n+1
= b
n
,
sto znaci da clanovi niza b
n
zadovoljavaju istu diferencnu jednacinu
22
b
n+2
+ b
n
= 0.
Zato je
b
n
= k
3
cos
n
2
+ k
4
sin
n
2
,
gde se konstante k
3
i k
4
odreduju na osnovu poznatih elemenata na mestu (1, 2) u
matricama A
1
i A
2
. Tako, za n = 1 i n = 2 imamo:
b
1
= k
3
cos

2
+ k
4
sin

2
= 1,
b
2
= k
3
cos
2
2
+ k
4
sin
2
2
= 0,
tj. k
3
= 0, k
4
= 1, pa je
b
n
= sin
n
2
,
d
n
= b
n1
= sin
(n 1)
2
= sin
_
n
2


2
_
= cos
n
2
.
Konacno, matrica A
n
je
A
n
=
_

_
cos
n
2
sin
n
2
sin
n
2
cos
n
2
_

_
.
16. Odrediti A
n
(n N
0
) ako je
A =
_
1 4
3 2
_
.
Resenje: Neka je
A
n
=
_
a
n
b
n
c
n
d
n
_
(n N
0
).
Tada je
A
n+1
= A A
n
=
_
1 4
3 2
_

_
a
n
b
n
c
n
d
n
_
=
_
a
n
+ 4c
n
b
n
+ 4d
n
3a
n
+ 2c
n
3b
n
+ 2d
n
_
.
Imajuci u vidu da je
A
n+1
=
_
a
n+1
b
n+1
c
n+1
d
n+1
_
,
23
izjednacavanjem odgovarajucih elemenata dobijamo
a
n+1
= a
n
+ 4c
n
, b
n+1
= b
n
+ 4d
n
, c
n+1
= 3a
n
+ 2c
n
, d
n+1
= 3b
n
+ 2d
n
.
Posmatrajmo najpre jednakosti
a
n+1
= a
n
+ 4c
n
, c
n+1
= 3a
n
+ 2c
n
.
One vaze za svaki prirodan broj n, pa se zamenom n sa n + 1 u prvoj jednakosti,
a zatim primenom druge jednakosti, dobija
a
n+2
= a
n+1
+ 4c
n+1
= a
n+1
+ 4(3a
n
+ 2c
n
).
Izrazavajuci c
n
iz prve jednakosti imamo
a
n+2
= a
n+1
+ 12a
n
+ 8c
n
= a
n+1
+ 12a
n
+ 2(a
n+1
a
n
) = 3a
n+1
+ 10a
n
.
Prema tome, clanovi niza a
n
zadovoljavaju linearnu homogenu diferencnu jednacinu
drugog reda sa konstantnim koecijentima
a
n+2
3a
n+1
10a
n
= 0.
Njena karakteristicna jednacina je

2
3 10 = 0,
cija su resenja
1
= 5 i
2
= 2. Zato je resenje diferencne jednacine oblika
a
n
= k
1
5
n
+ k
2
(2)
n
,
gde su k
1
i k
2
konstante koje se odreduju na osnovu poznatih prvih clanova niza.
Kako su a
0
i a
1
elementi na mestu (1, 1) u matricama A
0
= I i A
1
= A redom,
imamo:
a
0
= k
1
5
0
+ k
2
(2)
0
= 1,
a
1
= k
1
5
1
+ k
2
(2)
1
= 1.
Resavanjem sistema linearnih jednacina
_
k
1
+ k
2
= 1,
5k
1
2k
2
= 1
dobija se k
1
= 3/7, k
2
= 4/7, pa je
24
a
n
=
3
7
5
n
+
4
7
(2)
n
i
c
n
=
1
4
(a
n+1
a
n
) =
1
4
_
3
7
_
5
n+1
5
n
_
+
4
7
_
(2)
n+1
(2)
n
_
_
=
3
7
(5
n
(2)
n
).
Elemente b
n
i d
n
dobijamo na isti nacin upotrebom jednakosti
b
n+1
= b
n
+ 4d
n
, d
n+1
= 3b
n
+ 2d
n
.
Njihovim kombinovanjem dobijamo
b
n+2
= b
n+1
+ 4d
n+1
= b
n+1
+ 4(3b
n
+ 2d
n
) = b
n+1
+ 12b
n
+ 2(b
n+1
b
n
)
= 3b
n+1
+ 10b
n
,
sto znaci da clanovi niza b
n
zadovoljavaju istu diferencnu jednacinu
b
n+2
3b
n+1
10b
n
= 0.
Zato je
b
n
= k
3
5
n
+ k
4
(2)
n
,
gde se konstante k
3
i k
4
odreduju na osnovu poznatih elemenata na mestu (1, 2) u
matricama A
0
i A
1
. Tako, za n = 0 i n = 1 imamo:
_
b
0
= k
3
5
0
+ k
4
(2)
0
= 0,
b
1
= k
3
5
1
+ k
4
(2)
1
= 4

_
k
3
+ k
4
= 0,
5k
3
2k
4
= 4

_

_
k
3
=
4
7
,
k
4
=
4
7
.
Sada je
b
n
=
4
7
_
5
n
(2)
n
_
,
d
n
=
1
4
(b
n+1
b
n
) =
4
7
5
n
+
3
7
(2)
n
.
Konacno, za proizvoljno n N vazi
A
n
=
_

_
3
7
5
n
+
4
7
(2)
n
4
7
_
5
n
(2)
n
_
3
7
_
5
n
(2)
n
_
4
7
5
n
+
3
7
(2)
n
_

_
=
1
7
_
3 5
n
+ 4 (2)
n
4 5
n
4 (2)
n
)
3 5
n
3 (2)
n
4 5
n
+ 3 (2)
n
_
.
25
17. Odrediti A
n
(n N) ako je
A =
_
4 2
1 3
_
.
Rezultat: Za proizvoljno n N vazi
A
n
=
_

_
1
3
_
2 5
n
+ 2
n
)
2
3
_
5
n
2
n
_
1
3
_
5
n
2
n
_
1
3
_
5
n
+ 2
n+1
_
_

_
.