Sei sulla pagina 1di 20

SADANJE VREME

Parl- ARE Prend- ERE Part- IRE Cap- IRE



io parl- O prend- O part- O cap- isc- O
tu parl- I prend- I part- I cap- isc- I
lui parl- A prend- E part- E cap- isc- E
noi parl- IAMO prend- IAMO part- IAMO cap- IAMO
vio parl- ATE prend- ETE part- ITE cap- ITE
loro parl- ANO prend- ONO part- ONO cap- isc- ONO

ESSERE (biti) AVERE (imati)
io sono ho
tu sei hai
lui ha
noi siamo abbiamo
vio siete avete
loro sono hanno
PASSATO PROSSIMO (prolo vreme)
ESSERE/AVERE + PARTICIP PROLI
PARTRICIP PROLI: -ARE -ATO -ERE -UTO -IRE -ITO

PRIMER: sono andato/-a ho comprato
sei andato/-a hai comprato
andato/-a ha comprato
siamo andati/-e abbiamo comprato
siete andati/-e avete comprato
sono andati/-e hanno comprato

Essere: trae ga glagoli kretanja
Sono venuto/-a doao/-la sam; sono uscito/-a izaao/-la sam;
Avere: samo sa njim se gradi prolo vreme prelaznih glagola (onih koji imaju pravi obekat, tj.
Kod kojih se moe postaviti pitanje koga?/ta?)
Ho guardato gledao sam; ho visitato posetio sam;
ho preso - uzeo sam; ho venduto - prodao sam;
Kod neprelaznih glagola sigurnih pravila nema.
Slaganje participa:
Sa pomonim essere nastavci participa se slau u rodu i u broju.
Sa pomonim avere particip ostaje u jednini mukog roda. Izuzetak je ako glagolu predhodi
nenaglaena zamenica, particip e se slagati sa njom u rodu i u broju (Hai incontato Lucia- Si,
lho incontata)

ESSERE AVERE
io sono stato/-a (bio/bila sam) ho avuto (imao sam)
tu sei stato/-a hai avuto
lui stato/-a ha avuto
noi siamo stati/-e abbiamo avuto
vio siete stati/-e avete avuto
loro sono stati/-e hanno avuto






GERUNDIO (gerund)
-ARE -ANDO -ERE, -IRE -ENDO

Parlare parlando (govorei); legere leggendo (itajui);
finire fiendo (zavravajui)

Tri nepravilna gerunda su:
Fare facendo; dire dicendo; bere bevendo;

To je oblik koji odgovara naem glagolskom prilogu na i.
Sa glagolom stare gerund izraava radnju koja traje, koja je upravo u toku. Ali ovakva
konstrukcija nije obavezna.
Che cosa facendo? ta radi? (u ovom trenutku)






POVRATNI GLAGOLI

PREPARSI (spremiti se)

Sadanje vreme Prolo vreme
io mi preparo (spremam se) mi sono preparato/-a (spremio-la sam se)
tu ti prepari ti sei preparato/-a
lui si prepara si preparato/-a
noi ci prepariamo ci siamo preparati/-e
vio vi preparate vi sete preparati/-e
loro si preparano si sono preparati/-e

U prolom vremenu je uvek glagol essere, to podrazumeva slaganje participa sa subektom.
Iste ove zamenice upotrebie se i uz infinitiv, posle njega napisane i napisane sastavljeno.
Domani devo svegliarMI alle sei (Sutra moram da se probudim u 6);
Domani devo svegliarTI alle sei (Sutra mora da se probudi u 6);


TRAPASSATO PROSSIMO (davnno prolo vreme)
IMPERFEKT POMONOG GLAGOLA + PARTICIP PROLI

Oznaava prolu radnju koja se desila pre neke druge prole radnje.


Avevo incontrato bio sam sreo; Ero salita bila sam se popela;
Avevo avuto bejah imao; Eravamo stati bejasmo imali;


Avevamo lasciato la lampada accesa, e la tenda era piena di zanzare.
Bili smo ostavili upaljenu lampu, i ator je bio pun komaraca.
Non si sono sentiti male perch gli avevo dato una pillola.
Nije im pozlilo jer sam im (predhodno) dala tabletu.



IMPERFEKAT
Parl ARE Prend ERE Fin- IRE

io parl- AVO (govorio sam) prend- EVO (uzimao sam) fin- IVO (zavravao sam)
tu parl- AVI prend- EVI fin- IVI
lui parl- AVA prend- EVA fin- IVA
noi parl- AVAMO prend- EVAMO fin- IVAMO
vio parl- AVATE prend- EVATE fin- IVATE
loro parl- AVANO prend- EVANO fin- IVANO

ESSERE AVERE
io ero (bio sam) avevo
tu eri avevi
lui era aveva
noi eravamo avevamo
vio eravate avevate
loro erano avevano
Iskazuje nesvrenu radnju u prolosti, radnju koja je u datom tenutku bila u toku.

Kod glagola fare, dire i bere osnova mora proiriti fa- CEVO (ini sam), di- CEVO (govorio
sam), be- VEVO (pio sam).

U veini sluajeva imperfekat odgovara naem nesvrenom, a passato prossimo svrenom vidu.
Uscivo izlazio sam; sono uscito izaao sam;
Kod glagola essere (gde ne razlikujemo vidove) moramo znati da li je radnja zavrena ili je u
toku.
Ieri siamo stati al mare (Jue smo bili na moru zavreno)
Alle otto eravamo gia al mare (U 8 smo ve bili na moru u tom trenutku bili i ostali
jo)
Kod glagola avere izbor vremena utie na znaenje
Avevano un figlio Imali su sina
Hanno avuto un figlio Dobili su sina

Slaganje vremena
Imperfekat e se upotrebiti u zavisnoj reenici za radnju koja je istovremena sa prolom radnjom
u glavnoj reenici Davide ha detto|che potevamo uscire (Davidi je rekao da moemo izai)
Ako se glagol odnosi na neku optepoznatu istinu, injenicu, u zavisnoj reenici e se
upotrebiti sadanje vreme.
IL FUTURE (futur buduce vreme)

Gradi se od inf. istim nastavcima za sve glagole. S tim to se u inf. prve vrste
vokal a zamenjuje vokalom e

Parl ARE Prend ERE Fin - IRE
io parler (govoricu) prender- (uzecu) finir- (zavrsicu)
tu parler- AI prender- AI finir- AI
lui parler- prender- finir-
noi parler- EMO prender- EMO finir- EMO
vio parler- ETE prender- ETE finir- ETE
loro parler- ANNO prender- ANNO finir- ANNO

Manji broj glagola ima nepravilan futur, u tom smislu to se infinitiv saima ili menja.
Andare- andr..; Vedere- vedr..; Potere- potr..; Dovere- dovr..;
Sapere- sapr..; Volere- vorr..; Venire- verr..;
Fare, stare, dare ne menjaju vokal a far, star, dar.

ESSERE AVERE

io sar (biu) avr
tu sarai avrai
lui sar avr
noi saraemo avraemo
vio sarete avrete
loro saranno avranno










FUTURO ANTERIORE (predbuduce vreme)
FUTUR POMONOG GLAGOLA + PARTICIP PROLI

Oznaava buduu radnju koja e se zavriti pre neke druge budue radnje
Lo richiamer quando avremo visto l'apartamento.
Ponovo u vas nazvati kada budemo videli stan.


Za radnje koje su istovremene u budunosti upotrebljava se obian futur. U zavisnoj reenici e
se upotrebiti i sadanje vreme.
Za radnju koja se moe odmah ostvariti (Pokazau vam) upotrebljava se sadanje vreme u
znaenju futura.
Italijanski futur ponekad izraava pretpostavku, neizvesnost, verovatnou u sadanjosti i tada
se naziva futur verovatnoe
Sai che ore sono? Non ho l'orologio, ma saranno le deci.
Zna li koliko je sati? Nemam asovnik, ali valjda je (bie oko) 10.
Isto ovakvo znaenje moe imati i predbudue vreme kada je re o proloj radnji.
Ti avr mandato almeno una cartolina. (Valjda ti je poslao bar razglednicu.)
esto izraava i neizvesnost u pitanju
Dove sar andato? (Kud li je otiao?)
IMPERATIV
Njegovi oblici, osim za 2. lice jednine prve vrste, jednaki su odgovarajuim oblicima sadanjeg
vremena

Parl ARE Prend- ERE Fin- IRE Apr- IRE
tu parl- A prend- I fin- isc- I apr- I
noi parl- IAMO prend- IAMO fin- IAMO apr- IAMO
voi parl- ATE prend- ETE fin- ITE apr- ITE


ESSERE AVERE

tu sii abbi
noi siamo abbiamo
voi siate abbiate

DARE, STARE, FARE, ANDARE, DIRE u 2.l.j. pored navedenih oblika imaju i skraen oblik, DA',
STA', FA', VA', DI'.
Odrian oblik dobija se kada se ispred imperativa stavi NON. Izuzetak je 2.l.j. gde se za
odrian oblik upotrebljava NON + INF.

Nenaglaene zamenice i prtikule, pojedinano ili u parovima, dolaze posle imperativa i piu se
sastavljeno.
Finiscilo- zavri ga; Portamele- donesi mi ih; Prendetene- uzmite (od toga)
Isto vai i za povratne zamenice
Lavati- operi se; Vestiamoci- obucimo se; Alzatevi- dignite se;
Maloas pomennuti skraeni oblici izazivaju udvajanje suglasnika zamenice
Fallo (fa' + lo)- uini to; Dammeli (da' + me + li)- daj mi ih
jedino gli ne udvaja suglasnik digli- reci mu.
U odrinom oblikuimp., zamenice mogu doi bilo ispred bilo iza glagola.
Non compralo ili non lo compralo ne kupuj ga

Poto se u it. Za utivo obraanje koriste 3. Lica i imperativ mora imati 3. Lice posudjeno od
konjuktiva.
Parl - ARE Prend ERE Fin IRE Apr - IRE

Lei parl- O prend- A fin- isc- A apr- A
Loro parl- INO prend- ANO fin- isc- ANO apr- ANO
KONDICIONALI
Sadanji kondicional

Parl ARE Prend ERE Fin IRE

io parler- EI (govorio bih) prender- EI (uzeo bih) finir- EI (zavrio bih)
tu parler- ESTI prender- ESTI finir- ESTI
lui parler- EBBE prender- EBBE finir- EBBE
noi parler- EMMO prender- EMMO finir- EMMO
vio parler- ESTE prender- ESTE finir- ESTE
loro parler- EBBARO prender- EBBERO finir- EBBERO


Obrazuje se od inf. osnove kao i kod futura, samo sa drugim nastavcima.

Glagoli sa nepravilnom osnovom u futuru imae istu osnovu i u kondicionalu
Andrei (iao bih); Vedrei (vidio bih); Potrei (mogao bih); Dovrei (morao bih);
Storei (bio bih); Darei (dao bih); Farei (inio bih); Cercherei (traio bih); Mangerei(jeo bih)
ESSERE AVERE

io sarei (bio bih) avrei (imao bih)
tu saresti avresti
lui sarebbe avrebbe
noi saremmo avremmo
vio sareste avreste
loro sarebbero avrebbero

Proli kondicional
KONDICIONAL POMONOG GLAGOLA + PROLI PARTICIP

Avrei datto bio bih rekao
Sarei venuto/-a bio/-la bih doao/-la

Avrei voluto chiamarti prima.
Htela sam (bila sam htela) ranije da te zovem.

BEZLICNI GLAGOLI
Obrazuje se od povratne zamenice i glagola u 3. Licu jednine
Che cosa si fa qui? - ta se ovde radi?

I povratni glagoli mogu biti bezlini, ali tada se prvo si pretvara u ci
A Roma non ci si annola mai. U Rimu se ovek nikada ne dosadjuje.


INFINITIV PROLI
INFINITIV POMONOG GLAGOLA I PARTICIP PROLI

U zavisnim reenicama gde infinitiv izraava radnju istovremenu sa radnjom u glavnoj reenici,
infinitiv proli izraava predhodnu.
Credo di vederli. Mislim da ih vidim.
Credo di averli visti. Mislim da sam ih video.




PASIV
ESSERE U ODGOVARAJUEM VREMENU + PROLI PARTICIP

La pata aperta. - Vratasu otvorena.
I colpevoli saranno puniti - Krivci e biti kanjeni

Ako je u pitanju sloeno vreme (od dve rei) pasiv e se sastojati od ukupno tri rei
Tutte le proposre sono state accettate Svi predlozi su prihvaeni


Vrilac radnje u pasivnim reenicama uvodi se pomou dredloga DA. Takve reenice se na srpski
prevode aktivom.

Il Presidente eletto dai membri del Parlamento
Predsednika biraju lanovi parlamenta
Siamo stati criticati da un giornalista
Kritikovao nas je jedan novinar

KONJUKTIV
Congiuntivo presente (sadanji konjuktiv)
Parl ARE Prend ERE Fin IRE Apr - IRE
io parl- I prend- A fin- isc- A apr- A
tu parl- I prend- A fin- isc- A apr- A
lui parl- I prend- A fin- isc- A apr- A
noi parl- IAMO prend- IAMO fin- IAMO apr- IAMO
vio parl- IATE prend- IATE fin- IATE apr- IATE
loro parl- INO prend- ANO fin- isc ANO apr- ANO

ESSERE AVERE
io sia abbia
tu sia abbia
lui sia abbia
noi siamo abbiamo
vio siate abbiate
loro siano abbiano
Konjuktiv se izvodi od prvog lica jednine sadanjeg vremena
Venire (1.l: vengono) venga
Salire (1.l: salgo) - salga
Dire (1.l: dico) - dica
Od ovog pravila odstupaju
Dare - dia
Stare - stia
Sapere - sappia
Za glagole uscire, andare i dovere koji u prezentu imaju razliitu osnovu u 1. i 2. licu mnoine
nego u ostala 4 lica, imae istu razliku i u konjuktivu
Debba, ali dobbiamo.

CONGIUNTIVO PASSATO (konjuktiv proli)
KONJUKTIV POMONOG GLAGOLA + PARTICIP PROLI

Trovare abbia torvato; Partire sia partito/-a
Essere - sia stato/-a; Avere - abbia avuto;


UPOTREBA KONJUKTIVA:
U nezavisnoj reenici izraava elju ili naredbu
U zavisnoj reenici od predikata glavne reenice zavisi da li e biti upotrebljen indikativ ili
konjuktiv. Ima mnogo varijacija a ovo su neki od sluajeva:
1. Posle glagola ili gl izraza koji znae miljenje, sumnju, pretpostavku, neizvesnost:

Credo che (Mislim da); Spero che (Nadam se da); Dubito che (Sumnjam da);
Sembra che, Pare che (Izgleda da); possibile che (Mogue je da);

2. Jedan isi glagol moe ii u jednoj prilici sa indikativom, a u drugoj sa konjuktivom:
Npr. Dire u zavisnosti da li izraava izvesnost ili predpostavku
Mi ha detto che HA trentadue anni Rekao mi je da ima 32 godine
Si dice che ABBIA un'amante Govori se da ima ljubavnicu

3. Posle svih glagola koji izraavaju stav o radnji, bilo kakvo oseanje ili potrebu:

Npr. gl. elje: Volere (hteti); Desidere (eljeti); preferire (vie voleti);
Bezlini izrazi: meglio che (bolje je da); strano che (udno je da);
Bisogna che (treba da); basta che (dovoljno je da);

4. Moe biti uslovljen pojedinim reima u glavnoj reenici
A meno che (osim ako); chiunque (ko god); qualunque (koji god); comunque (kako god);
Takve su i superlativi i rei superlativnog znaenja (primo, ultimo, unico..

Potrebbero piacerti anche