Nastavni Plan I Program - CNC Operater

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA

PORTA

STRUKOVNI DIO
NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
CNC operater/CNC operaterka

LIPANJ 2011.
- 2 -

3

Sadraj

1. Opi dio ..................................................................................................... ...3
1.1. Obrazovni sektor ...................................................................................... 3
1.2. Trajanje obrazovanja ................................................................................ 4
1.3. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ................................................. 4
2. Nastavni plan i program .................................................................................. 4
2.1. Cilj i zadae obrazovanja CNC operatera ...................................................... 4
2.2. Nastavni plan .......................................................................................... 5
3. Kadrovski uvjeti ............................................................................................... 6
4. Minimalni materijalni uvjeti za izvoenje programa ............................................... 8
5. Okvirni nastavni programi ................................................................................. 9
6. Izborni dio programa ...................................................................................... 68
7. Zavrni rad .................................................................................................... 87

4

1. Opi dio
1.1. Obrazovni sektor
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
1.2. Trajanje obrazovanja
3 godine
1.3. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja
Zavrena osnovna kola
Zdravstvena sposobnost

2. Nastavni plan i program
2.1. Cilj i zadae obrazovanja CNC operatera
Razvojem novih tehnologija u proizvodnim procesima, a posebice u serijskoj
proizvodnji kao i uvoenjem novih naina upravljanja sa proizvodnim procesima
(posebice sa brzim razvojem IT tehnologija), vie nije umijee izraditi proizvod,
umijee je izraditi ga po konkurentnoj cijeni, dovoljno kvalitetno, a pritom utroiti
minimalno vrijeme izrade. Stoga se tritu rada namee potreba za strukturom
zaposlenika koji e biti kompetentni za rad i upravljanjem CNC strojevima sa novim
tehnologijama strojne obrade, tj. za zanimanje CNC OPERATER.
Cilj programa je motivirati uenika izuavanju profesionalnih sadraja iz podruja
numeriki upravljanih alatnih strojeva, razvijati interes i sposobnost uenika za
itanje tehniko - tehnoloke dokumentacije te upoznati strukturu NC koda i postii
kompetencije za upravljanjem CNC strojevima.
Djelokrug poslovanja CNC operatera
CAD-CAM moderna kompjuterska tehnologija zasigurno je postala sastavni dio nae
svakodnevnice. Danas, skoro svaka profesija koristi prednosti raunala jer prua
nebrojene mogunosti za kvalitetan i nadasve precizan rad.
CNC Operater radi u tvrtkama strojne obrade, u pogonima odravanja i proizvodnje
strojnih dijelova i ureaja. Obrazovanjem za ovo zanimanje stjeu se kompetencije
za samostalno obavljanje poslova i radnih zadataka rukovanja klasinim i numeriki
upravljanim alatnim strojevima (NUAS) u proizvodnji kao i izradi strojnih dijelova pri
remontu strojeva i ureaja

5

Strune kompetencije:
Kategorizirati osnovne vrste CNC strojeva i opisati njihove principe rada
Koristiti se postojeom i pratiti nove tehnologije obrade na NUAS-ima
Uoavati izvore opasnosti i uvati zdravlje i zdrav ovjekov okoli,
itati i primijeniti program za izradu izradka na NUAS-ima
Sluiti se mjernim alatima, napravama i priborom CNC strojeva
Samostalno upravljanje CNC strojem do razine efikasnog rjeavanja
problema u razliitim problemskim situacijama upravljanja strojem.
primjeniti najnovija naela koritenja raunala u proizvodnim procesima
(CAD/CAM)
Poznavanje principa rada CAD modula i 3D programskih paketa
Koristiti se s programom za simulaciju koji slui za programiranje CNC
stroja i izvoenje 3D simulacija obrade za dvoosnu tokarilicu i troosnu
glodalicu...
Crtanje jednostavnijih tehnikih crtea i skica koritenjem raunala,
Samostalno odabrati rezne alate koji se koriste na CNC strjevima
(geometrija, oznaavanje, prihvat na stroju i prednamjetanje alata).
Racionalno organizirati rad i racionalno koristiti materijal i energiju
itati tehnike crtee i izraditi predmete rada prema tehniko-tehnolokoj
dokumentaciji,
itati i primijeniti program za izradu izradka na NUAS-ima
Vladati osnovama raunalstva, informatike i programima za crtanje na
raunalu, tako da se moe samostalno sluiti korisnikim programima
Uoiti izvore opasnosti i uvati zdravlje i zdrav ovjekov okoli,

6

2.2. Nastavni plan

Napomene :
Kod odabira izbornih predmeta, uenici u svakoj godini biraju jedan nastavni
predmet
Kod odabira izbornog predmeta u 1.godini obrazovanja, preporua se
nastavni predmet: Tehniko crtanje a u 2. godini nastavni predmet Tehnika
mehanika

Red.
broj
NASTAVNI PREDMET Tjedni broj sati
1. r 2. r 3. r
A OPE OBRAZOVNI DIO
1. Hrvatski jezik 3 3 3
2. Strani jezik 2 2 2
3. Povijest 2 - -
4. Etika /Vjeronauk 1 1 1
5. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2
6. Politika i gospodarstvo - 2 -
7. Matematika 2 2 2
UKUPNO A 12 12 10
B STRUKOVNI DIO
8. Osnove raunalstva 1 - -
9. Tehniko crtanje 1 - -
10. Tehnika mehanika - 1 -
11. Tehniki materijali 1 - -
12. Elementi strojeva - 2 -
13. Osnove automatizacije - - 1
14. Tehnologija obrade materijala 1 - -
15. CNC strojevi

- 1 2
16. Posluivanje CNC strojeva - - 2
17. CAD-CAM tehnologije - 1 2
18 Tehnologija odravanja alatnih strojeva 1 - -
UKUPNO B 5 5 7
C - IZBORNI DIO
19 Tehniko crtanje
1 1 1
20 Tehnika mehanika
21 CNC strojevi
22. CAD-CAM tehnologije
23 Posluivanje CNC strojeva
UKUPNO C 1 1 1
D PRAKTINA NASTAVA
24. Praktina nastava 14 14 14
UKUPNO D 14 14 14
UKUPNO A+B+C+D 32 32 32
7

3.Kadrovski uvjeti

Red.
broj
Naziv predmeta Struna sprema nastavnika
1.
OSNOVE
RAUNALSTVA
mag. ing. raunalstva
mag. ing. elektrotehnike , smjer raunalstvo
mag. edukacijske matematike i informatike
mag. ing. strojarstva
2. TEHNIKO CRTANJE
mag. ing. elektrotehnike
prof.strojarstva
3.
TEHNIKA
MEHANIKE
prof. strojarstva
4.
TEHNIKI
MATERIJALI
prof. strojarstva
5.
ELEMENTI
STROJEVA
prof. strojarstva
6.
OSNOVE
AUTOMATIZACIJE
mag. ing.strojarstva
prof. strojarstva

7.

CNC STROJEVI
prof. strojarstva

8.
CAD-CAM
TEHNOLOGIJE
prof. strojarstva

9.
POSLUIVANJA
CNC STROJEVA
prof. strojarstva

10.
TEHNOLOGIJA
OBRADE
MATERIJALA
prof. strojarstva

11.
TEHNOLOGIJA
ODRAVANJA
ALATNIH STROJEVA
prof. strojarstva

12.
PRAKTINA
NASTAVA
(1.RAZRED)
bacc. inenjer strojarstva
sss strojarske struke s radnim staom u struci u
trajanju od najmanje 5 godina

13.
PRAKTINA
NASTAVA
(2. I 3. RAZRED)
bacc. inenjer strojarstva
prof. strojarstva

8

4. Minimalni materijalni uvjeti za izvoenje
programa

Za ostvarivanje i provoenje nastavnog programa za zanimanje CNC Operater treba
osigurati specijalizirani CNC-CAD/CAM praktikum kao i strojeve PC Turn (tokarilica) i
PC Mill (glodalica)

Mjesto izvoenja
nastave
Potrebna oprema Nastavni predmeti

1.

Raunalna
uionica
Standardna oprema 14+1
radnih mjesta,
LCD projektor,
Pisa
Grafoskop
Programska oprema za
obradu teksta i tablinih
prorauna.

Osnove
raunalstva

2.
Specijalizirana
uionica
Klasina uionica
oprememljena sa 14+1
radnih mjesta
LCD projektor,
pisa,grafoskop
Program za crtanje
(AutoCAD...)
Radni pano za pneumatiku

Tehniko crtanje

Osnove
automatizacije

3.
CNC/CAD-CAM
praktikum
CNC edukacujski strojevi sa
pripadajuim alatima i
steznim priborom,
ormarima za alate i pribor
10+1 radno mjesto sa
raunalima sa programima
za simulaciju obrade i
programskim paketom
CAD- CAM tehnologije
LCD projektor
Pisa
Grafoskop

CNC strojevi,

CAD-CAM
tehnologije,

Posluivanje
CNC strojeva
4. Klasina uionica
Klasina uionica
(1+28 mjesta)
1 radni mjesto sa PC
LCD projektor
Nastavni
predmeti
opeobrazovnog
dijelao

9
5. Okvirni nastavni programi

5.1. OSNOVE RAUNALSTVA

Razred 1 2 3
Broj sati tjedno/godinje 1/35 - -
CILJ I ZADAE PROGRAMA
Cilj programa je:
da uenik nakon uenja samostalno koristi raunalo, operacijski sustav Windovs i
programe Word-a te da koristi programske pakete kao podrku pri
korespodenciji, prezentaciji, proraunu te dostupnosti informacija putem
interneta.

Zadae programa su:
Sluiti se raunalom u svrhu pristupa informacijama, organizacije pohrane i
prijenosa informacija koje su na razliitim medijima (disk, mrea, Internet) te
prilagodbi suelja operativnog sustava.
Sluiti se raunalom pri pisanju razliitih tekstova sa slikama, tabelama,
listama i crteima.
Sluiti se raunalom pri izvoenju jednostavnijih tablinih prorauna vezanih
na struku.
Sluiti se raunalom pri koritenju gotovih baza podataka u svrhu unosa,
promjene i razliitih naina prikaza podataka.

SADRAJI

Nastavna
cjelina
Oekivani rezultati Nastavni sadraji

1. Osnove
rada s
raunalom

Povezati dijelove raunala u
funkcionalnu cjelinu. Navesti
namjenu dijelova raunala i
funkcionalnu ovisnost.
Podesiti i oitati osnove
postavke radne okoline
Raditi s miem i
tipkovnicom
Raditi sa mapama i
dokumentima
Koristiti raunalnu mreu za
osnovne potrebe
Pripremiti medij za pohranu
podataka
Provjeriti podatke od virusa
Instalirati i deinstalirati neki
program
Fiziki na kuite spojiti
monitor, tipkovnicu, mi,
mreu, pisa. Spojiti
karticu(mrea, grafika),
memoriju i disk u kuitu.
Pokrenuti raunalo, prijaviti
se,upoznati suelje
operativnog sustava, podesiti
razluivost, jezik tipkovnice,
pozadinu, jainu zvuka.
Proitati podatke o
operativnom sustavu,
procesoru i koliini memorije
te imenu raunala. Odjaviti se
i ugasiti raunalo. Pokazati
mogunost pristupa
postavkama operativnog
sustava preko upravljake
ploe i desnim klikom.
Formatirati USB stick. Prisilno
zavriti program. Napraviti
mapu i datoteku u mapi.
Odrediti veliinu datoteke i
broj podmapa mape. Pronai
10

mape i datoteke u mapi i
raunalu. Kopirati,
premjetati, brisati i vratiti
izbrisano, preimenovati.
Pokretanje programa. U
tekstualnom editoru upisati
tekst, korigirati tekst,
pohraniti dokument u mapu.
Raditi sa dva i vie prozora.
Kopirati tekst i sliku sa web
stranice. Dokument spremiti i
ispisati na pisau.
Pristup raunalu na mrei,
spajanje na mreni pisa.
Uklanjanje dokumenta iz
poslova ispisa pisaa.
Instalacija i deinstalacija
programa. Skeniranje od
virusa.
Pristup raunalu na mrei,
spajanje na mreni pisa.
Uklanjanje dokumenta iz
poslova ispisa pisaa. .
Instalacija i deinstalacija
programa. Skeniranje od
virusa.

2. Internet

Objsaniti pojmove vezane
uz mreu kao i prednosti i
opasnosti koritenja mree
Pretraivati na Internetu i
prijenositi podataka u druge
programe
Koristiti se e-potom
Upoznati pojmove: Internet,
klijent, server, protokol
(namjena), IP adresa,
preglednik, pretraiva, usluge
na Internetu.
Pronai stranice i slike sa
zadanim pojmom, bez nekog
pojma, sa zadanom frazom.
Vezati na struku.
Poslati e-mail sa privitkom,
odgovoriti i proslijediti e-mail.
Paziti na pravila sastavljanja
poruka i pismenost.
Socijalne mree kao oblik
komuniciranja i udruivanja.
Opasnosti na mrei.

3. Obrada
teksta

Objasniti osnove ureivanja
i manipulacije s
dokumentom.
Sastaviti dokument sa
tekstom razdijeljenim u
odlomke, slikama,
tabelama, zaglavljem i
podnojem te crteom.
Nacrtati jednostavan
element iz podruja
strojarstva s kotama.
Primjere vezati na mogue
zadatke na poslu.
Suelje programa
Upisati, ispraviti, kopirati,
premjestiti tekst. Razlomiti
tekst u odlomke. Ispraviti
krivo unesene rijei pomou
samoispravka. Spremiti,
otvoriti, zatvoriti, ispisati
dokument.
Primijeniti oblikovanje
teksta:visina teksta, font,
efekti.
Primijeniti oblikovanje
odlomaka:poravnanje, uvlake,
razmak i prored.
Umetnuti i oblikovati tablicu:
dodavanje i brisanje,obrubi,
11
sjenanje, spajanje elija,
poravnanje.
Umetnuti i oblikovati sliku.
Urediti zaglavlje sa brojem
strane, naslovom, datumom

Napraviti popis odlomaka sa
grafikim i brojanim
oznakama.
Primijeniti crtanje(samooblici)
za izradu nekog jednostavnog
crtea sa kotama.
Primjeri vezani uz struku i
posao:ivotopis, molba za
posao, popisa nabavke
materijala, ugovor za neki
posao,promidbeni letak,
reklama, oglas

4.Tablini
programi

Koristiti osnove rada u
programu za tabline
kalkulacije
Koristiti jednostavne formule
Izraditi grafikon
Filtrirati i sortirati podatke
Primjere vezati na mogue
zadatke na poslu.
Suelje programa. Imenovanje
elija, raspona elija.
Unos podataka: brojeva,
datuma, valute, postotaka .
Podeavanje prikaza
podataka. Oblikovanje
elija:poravnanje, boje,
obrubi, pozadina, spajanje.
Unos formula: zbrajanje,
oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, postoci, primjena
funkcija za sumu, minimum,
maksimum, prosjek, brojanje.
Grafiki prikazati podatke
Primjeri vezani uz struku. Npr.
popis materijala, kalkulacija
cijene nekog proizvoda za
odreeni broj komada,
evidencija potronje struje,
vode plina

5. Baze
podataka

Koristiti programe za baze
podataka
Unositi i ureivati podatke
Organizirati prikaz podataka
iz tablica
Sastaviti jednostavan upit.
Prilagoditi kriterije filtriranja
i sortiranja.
Sastaviti jednostavan
obrazac i izvjetaj.
Prilagoditi redoslijed prikaza
podataka i natpise.
Suelje programa.
Unos podataka u tabele: tekst,
broj, polja koja su odreena
podacima iz drugih tablica,
polja koja su kljuevi, polja
koja ne smiju biti prazna,
polja koja su ograniena
pravilima unosa u bazu.
Operacije sa zapisom:
brisanje, dodavanje, brisanje i
dodavanje podataka koji su u
relacijskom odnosu. Kopiranje
podataka u i iz drugih
programa.
Koritenje podataka iz tabela:
sortiranje, filtriranje,
skrivanje, zamrzavanje, ispis
Stvaranje upita arobnjakom i
12
promjena kriterija filtriranja i
sortiranja.
Stvaranje obrasca
arobnjakom i promjena
natpisa, boja, redoslijeda
pojavljivanja podataka.
Obrazac i podobrazac
arobnjakom.
Stvaranje izvjetaja
arobnjakom i promjena
natpisa, boja, redoslijeda
pojavljivanja podataka.
Primjeri vezani uz struku. Npr.
katalozi proizvoda, popisi
materijala na skladitu.

NAPOMENE
Cjelokupnu nastavu ovog predmeta potrebno je izvoditi u raunalnoj uionici.
Metodikim pristupom u izvedbenom programu obraditi sadraje teorijskom nastavom
i vjebama.
Razredni odjel dijeliti na dvije skupine.
Uionica mora biti tako opremljena da za vrijeme vjebi omogui individualan
praktini rad jednog uenika na jednom raunalu. Vjebe treba izvoditi u najmanje
dvije grupe tako da na jednom raunalu radi najvie jedan uenik. Provjera znanja
obavlja se na raunalu. Vjebe koje uenici izvode moraju imati jasne zadatke i
upute kako ih rijeiti te se vrednuju u praenju uenikovih postignua. Poeljno je
izvesti nekoliko nastavnih jedinica koristei materijale namijenjene samouenju
(video materijali, tekstualno voene vjebe,). Takoer je poeljno izvesti provjeru
znanja uenika na nekom dostupnom sustavu za elektroniku provjeru znanja (npr.
Moodle, Propyx,) kako bi se uenici to bolje pripremili za buduu elektroniku
certifikaciju znanja. Ovakve provjere ne moraju se koristiti kao zavrne provjere ali
mogu se vrednovati u praenju uenika.

LITERATURA
Za uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta

Za nastavnika:
Gvozdanovi, Ikica, Kos, Lipljin, Milija, Srnec, Zvonarek: INFORMATIKA /
RAUNALSTVO, PROMIL, Varadin
Galeev, Kocijan, Kora, Kralj, Sokol,Soldo: INFORMATIKA I RAUNALSTVO,
SYSPRINT, Zagreb
Dokumentacija za raunala i programske pakete ukljuujui i Internet
Struni informatiki asopisi.

13

5.2.TEHNIKO CRTANJE

Razred 1 2 3


Cilj programa je:
- da uenik samostalno izradi tehnikii crte pomou
raunala primjenom odgovarajuih raunalnih programa u svrhu
grafikog komuniciranja potrebnog u zanimanju operatera CNC

Zadae programa:
Koristiti tehnike crtee u izradi dijelova, sklopova i gotovih proizvoda.
Kreirati jednostavnije tehnike crtee
Koristiti se raunalnim programima za crtanje
Stvoriti potrebu za cjeloivotnim obrazovanjem.

SADRAJ

PRVI RAZRED
Nastavna cjelina Oekivani rezultati Nastavni sadraji
1. Vrste crtea i
standardi u
tehnikom crtanju
Intepretirati vrste
crtea i prilagoditi
tehniku dokumentaciju
standardima
Vrste crtea
Standardi u tehnikom
crtanju: -Vrste crta
-Mjerila
-Formati crtea
-Zaglavlja i
sastavnice
2. Prostorno
prikazivanje i
kotiranje
Koristiti se prostornim
prikazivanjem
Pojam prostornog
prikazivanja
Crtanje jednostavnih
kolskih modela u
izometriji
3. Pravokutno
projiciranje i
kotiranje
Skicirati predmete i
jednostavnije sklopove
u ortogonalnoj
projekciji
Prikazati i kotirati
predmete i sklopove u
ortogonalnoj projekciji
Osnovni pojmovi iz
nacrtne geometrije:
oktanti ravnine i
projekcije:nacrt, tlocrt i
bokocrt
Skiciranje ortogonalnih
projekcija
4. Presjeci
Nacrtati presjeke
jednostavnijih dijelova
Puni i djelomini
presjeci
Predoavanje presjeka
rafurom
5. Tolerancije i kvaliteta
obrade
Objasniti vanost
tolerancija na
proizvodnju
Koristiti tablice sa
tolerancijama i
hrapavostima povrine
ISO tolerancije
Tolerancije duina
Oznaavanje kvalitete
obraene povrine
Oznake povrinske
hrapavosti
6. Pojednostavljeno
crtanje i kotiranje
Nacrtati i kotirati
standardne dijelove
Pojednostavljenja pri
crtanju i kotiranju
14
provrta, uputenja i
navoja
7. Crtanje pomou
raunala
Koristiti se raunalom
pri izradi crtea
Primjena raunala u
izradi tehnikih crtea
8. Izrada radionikih
crtea
Nacrtati i koristiti prave
radionike crtee
jednostavnijih strojnih
dijelova
Izrada radionikih
crtea

NAPOMENE

Tijekom nastavne godine, uenici trebaju izraditi minimalno 5 grafikih radova:
1-Standardi u tehnikom crtanju
2-Prikaz predmeta u izometriji
3-Ortogonalni prikaz tijela
4-Radioniki crte dijela
5-Radioniki crte nacrtan raunalom (ovisno o mogunostima polaznika)

LITERATURA

Za uenike:

Za nastavnike:
Koludrovi: Tehniko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Rijeka
1990.
Osnovne vjebe iz tehnikog crtanja s kompjutorskim aplikacijama, Rijeka
(novo izdanje)
unar: Tehniko crtanje, Zagreb
i ostala literatura odobrena od Ministarstva znanosti obrazovanja i porta.

15

5.3. TEHNIKA MEHANIKA

Razred 1 2 3
Broj sati tjedno/godinje - 1/35 -
Cilj programa je:
da uenik nakon uenja intepretira zakonitosti statike i dinamike koja su nuna za
razumijevanje i rjeavanje jednostavnih tehnikih problema iz podruja strojarske
tehnologije.
Zadae programa su:
Protumaiti temeljne pojmove i koristiti zakonitosti statike i dinamike
Znanjem proiriti i produbiti sadraje u predmetima struke
Primijeniti steena znanja u rjeavanju jednostavnih tehnikih problema

SADRAJI


1. Uvod u tehniku
mehaniku
Objasniti znaaj programa
Koristiti mjerne jedinice
SI-sustava
Primjena trigonometrijskih
funkcija u mehanici
Temeljni pojmovi i zadaci
mehanike
SI - sustav jedinica
Trigonometrijske funkcije i
vektori
Primjena trigonometrijskih
funkcija

2. Temeljni pojmovi
i naela statike
Komentirati to je sila kao
osnovnu statiku veliinu i
kako ona djeluje na tijelo
Prikazati silu kao vektor
Opisati to su aksiomi na
kojima se temelje naela
statike
Objasniti naela statike
Odreenost sile i vrste sila
Grafiki prikaz sile
Osnovna naela statike
Sastavljanje i rastavljanje
sila
Slobodna i vezana tijela
Veze i reakcije veze

3. Konkurentni
sustav sila u ravnini

Objasniti pojam kolinearnih
i konkurentnih sila
Primijeniti pravilo
paralelograma i trokuta sila
Primijeniti uvjete
ravnotee
Rastaviti sile na dvije
komponente

Kolinearni sustav sila;
(grafiko i analitiko
odreivanje rezultante i
ravnotea)
Dvije sile konkurentnog
sustava sila (grafiko i
analitiko odreivanje
rezultante)
Konkurentni sustav sila
Ravnotea konkurentnog
sustava sila
16

4. Statiki moment
sile

Objasniti pojam statikog
momenta sila i njegovu
vanost
Koristiti momentno pravilo
Prepoznati par sila i
njegovo djelovanje

Statiki moment sile i
momentno pravilo
Odreivanje veliine
statikog momenta oko
toke i osi
Par ili spreg sila
Transformacija sprega sila

5. Paralelni sustav
sila u ravnini

Grafiki i analitiki odrediti
veliinu i poloaj rezultante
Primijeniti otvoreni i
zatvoreni lanani poligon
Dvije paralelne sile istog i
suprotnog smjera
Odreivanje veliine i
poloaja rezultante
Poligon i lanani poligon sila
Odreivanje rezultante i
ravnotea sustava
paralelnih sila

6. Uvjeti ravnotee

Primijeniti uvjete
ravnotee u rjeavanju
tehnikih problema
(grafike i analitike)
Primijeniti uvjete
ravnotee na rjeavanju
jednostavnih ravnih punih
nosaa
Grafiki uvjeti
ravnotee
Primjena grafikih uvjeta
kod rjeavanja tehnikih
problema
Analitiki uvjeti ravnotee
Primjena analitikih uvjeta
ravnotee
Nosa na dva oslonca
Primjena grafikih i
analitikih uvjeta ravnotee
na ravnim punim nosaima
s dva oslonca

7. Trenje klizanja i
kotrljanja

Primijeniti uvjete
ravnotee u situacijama
kada djeluje trenje

Objasniti pojam trenja i
koeficijenta trenja klizanja i
kotrljanja
Primijeniti zakonitosti trenja

LITERATURA
Za uenike:

Za nastavnika:
Boris Kulii: TEHNIKA MEHANIKA STATIKA KRUTOG TIJELA, NAUKA O
VRSTOI, KINEMATIKA, DINAMIKA; udbenik za trogodinje strukovne kole,
"ELEMENT", Zagreb
Markovi, Pasanovi, utalo:TEHNIKA MEHANIKA 1
STATIKA,"NEODIDACTA",Zagreb
Markovi, Pasanovi, utalo: TEHNIKA MEHANIKA 2 NAUKA O VRSTOI,
"NEODIDACTA", Zagreb
Markovi, Pasanovi, utalo: TEHNIKA MEHANIKA 3 KINEMATIKA I DINAMIKA,

17

5.4. TEHNIKI MATERIJALI

Razred 1 2 3


Cilj programa je:
- da uenik nakon uenja nabroji vrste, protumai sastav, svojstva i standarde
te primjenu materijala koji se koriste u strojarstvu.
Zadae programa su:
- Klasificirati tehnike materijale prema vrstama, svojstvima, nainom
dobivanja i primjenom.
- Izabrati materijal prema zahtjevu tehnikog crtea, prema standardima i
trgovakim oznakama.
- Sluiti se standardima, podacima o materijalima u tehnikoj literaturi i
katalozima.
- Procijeniti utjecaj tehnikih materijala na ekologiju i izabrati ekoloki
najprihvatljivija rjeenja.

SADRAJ

1. Uvod
Razlikovati tehnike
materijale u praksi
Odabrati osnovna svojstva
tehnikih materijala
Opisati svojstva i
strukturu metala
Razlikovati to su to
alotropske modifikacije
eljeza i kada se koriste
Znaenje i podjela
tehnikih materijala
Osnovna svojstva
tehnikih materijala
Osnove metalografije:
-osnovni pojmovi
-kristalografija i kristalizacija
-dijagrami stanja
2. Dobivanje sirovog
eljeza
Opisati postupak
dobivanja sirovog eljeza
Dobivanje sirovog
eljeza:
- eljezne rude, talioniki
dodaci i koks
- visoka pe i proces u
visokoj pei
- proizvodi visoke pei
3. Prerada sirovog eljeza
u lijevano eljezo
Razlikovati vrste lijevanog
eljeza, njihova svojstva,
karakteristike i primjenu
Prerada sirovog eljeza:
- sivi lijev
- ilavi (nodularni) lijev
- tvrdi lijev
- kovkasti (temper) lijev
- elini lijev
4. Prerada sirovog eljeza
u elik
Opisati razliite postupke
prerade sirovog eljeza u
elik
Postupci dobivanja elika:
Bessemerov iThomasov
postupak
Siemens-Martenov
postupak
Postupak dobivanja elika
s upuhivanjem kisika
18
Elektro-postupak
dobivanja elika
5.Vrste, svojstva,
primjena i oznaavanje
elika i lijevanog eljeza
Izabrati odreeni elik ili
lijev prema standardu i
trgovakim oznakama
Podjela elika
Oznaavanje elika i
lijevanog eljeza prema
standardima
6. Obojeni metali i njihove
legure
Razlikovati svojstva i
karakteristike najvanijih
obojenih metala i njihovih
legura
Izabrati odreeni obojeni
materijal prema zahtjevu
tehnikog crtea i
standardnim i trgovakim
oznakama
Vrste obojenih metala i
njihovih legura
Laki obojeni metali
Legure lakih obojenih
metala
Teki obojeni metali
Legure tekih obojenih
metala
7. Sinterirani materijali
Opisati postupak izrade
Razlikovati najvanije
sinterirane materijale
Prepoznati sinterirane
materijale za izradu alata
Sinteriranje
Sinterirani eljezni
materijali
Sinterirani obojeni metali
Tvrdi metali
Oksidno-keramiki rezni
materijali
8. Nemetali
Razlikovati osnovne vrste
nemetala i njihovu
primjenu
Vrste nemetala
Plastine mase
Drvo, guma, koa, tekstil
Staklo, porculan, azbest
9. Goriva i maziva
Razlikovati svojstva i
primjenu najvanijih
goriva i maziva
Goriva
Maziva

LITERATURA
Za uenike:

Za nastavnike:

Mijo Matoevi: Tehnologija obrade i montae
Franjo Toufar: Tehniki materijali 1, kolska knjiga, Zagreb
Zvonimir Vlai: Osnove tehnikih materijala
I druga literatura odobrena od MZOI-a

19

5.5. ELEMENTI STROJEVA

Razred 1 2 3
Broj sati tjedno/godinje - 2/70 -


Cilj programa je:
da uenik protumaiti osnovna svojstva elemenata strojeva koja se odnose na
funkciju, materijal, postupak izrade, optereenje i naprezanje, ugradnju i
odravanje.
Zadae programa su:
Klasificirati elemente strojeva i objasniti njihovu funkciju u podsklopovima i
sklopovima,
Navesti materijale za izradu elemenata strojeva, opisati postupke izrade,
objasniti naine ugradnje u podsklopove i sklopove i pokazati odravanje u
eksploataciji,
Primjeniti standarde i koristiti tehniku literaturu koja obrauje elemente
strojeva,
Razviti radne navike za tonost, urednost i sustavnost u podruju izrade,
ugradnje i odravanja elemenata strojeva.
SADRAJ

1. Tolerancije i
dosjedi strojnih
dijelova
Prepoznati vanost
precizne izrade mjera
Koristiti tablice
tolerancija
Ovi sadraji obrauju se u
nastavi tehnikog crtanja
2. Elementi za
spajanje
- Nerastavljivi
spojevi

Prepoznati razliite
vrste nerastavljivih
spojeva
Objasniti podruje
primjene
nerastavljivih spojeva
i vrste optereenja
kod nerastavljivih
spojeva
Zakovani, zavareni,
lemljeni, lijepljeni, utaljeni,
utisnuti, porubljeni i
preklopljeni
Vrste i svojstva, materijal,
izradba i podruje
primjene
- Rastavljivi
spojevi

Prepoznati razliite
vrste elemenata za
rastavljivo spajanje
Objasniti podruje
primjene vrste i
karakteristike
elemenata za
rastavljivo spajanje

Elementi za rastavljivo
kruto spajanje:
Vijci (navoj, vrste navoja i
vijaka, materijal za izradbu,
standardi i podruje
primjene).
Zatici i svornjaci (vrste,
materijal i podruje
primjene).
Elementi za elastino
rastavljivo spajanje:
20
opruge, gibnjevi i elastini
elementi (svojstva, vrste,
materijal, izrada i
primjena).
Stezni spojevi, stezne
trake i stezni obrui,
upresani i uvrnuti spojevi
(vrste, svojstva, izradba i
primjena).
Spojevi s glavinama (vrste,
svojstva, izvedba i
primjena).
Spojevi s klinovima i
perima (vrste, svojstva,
materijal za izradbu i
primjena).
3. Elementi za
okretno i
pravocrtno
gibanje i prijenos
snage

Opisati vrste, zadau,
svojstva i primjenu
elemenata za okretno i
pravocrtno gibanje te
elemenata za prijenos
snage u strojarstvu
Razlikovati materijale
koji se upotrebljavaju
za izradu tih elemenata
Navesti vrste i
karakteristike razliitih
naina prijenosa snage
i podruje njihove
primjene
Osovine i vratila (vrste,
materijal, izradba i
primjena).
Spojke (zadaa, vrste,
svojstva i primjena).
Leaji: zadaa i podjela
leaja, klizni, kotrljajui,
prizme i vodilice (materijal
za izradu, izbor leaja,
ugradnja, podmazivanje i
odravanje leaja).
Remenski prijenosi
(prijenosi s plosnatim i
klinastim remenjem).
Tarni prijenosi,
Uetni prijenos
Lanani prijenosi,
Zupani prijenosi (osnovne
dimenzije zupanika, zakon
ozubljenja, prijenosni
omjer, materijal za izradu,
vrste i primjena
zupanika).
4. Elementi i ureaji
za podmazivanje

Opisati zadau
podmazivanja
Navesti vrste maziva i
naine podmazivanja
Navesti elemente i
ureaje za
podmazivanje
Zadaa podmazivanja, vrste
mazivih sredstava i naini
podmazivanja.
Podruja primjene mazivih
sredstava
Elementi i ureaji za
podmazivanje
5. Elementi za
brtvljenje
Objasniti zadau
brtvljenja
Nabrojati vrste,
materijale i podruja
primjene brtvi
Zadaa brtvljenja
Vrste i naini ugradnje
brtvi.
6. Elementi za
protok i
Prepoznati razliite
elemente za protok i
Cijevi i cijevni elementi,
Ventili,
21
regulaciju regulaciju
Prepoznati ulogu
elementa za protok i
regulaciju
Slavine,
Pipci,
Zasuni

7. Finomehaniki
elementi

Prepoznati ulogu, vrste
i karakteristike
elemenata za
pretvaranje gibanja i
navesti podruje
njihove primjene
Razlikovati vrste i
objasniti naine
djelovanja
finomehanikih
elemenata
Vijani - navojno vreteno,
Poluni,
Krivuljni.

Elementi za ograniavanje
putanje graninici,
Elementi za zadravanje i
stezanje,
Elementi za intermitirajue
kretnje
8. Osnove
mehanizama
Prepoznati dijelove
jednostavnog
mehanizma i objasniti
princip rada
Princip rada mehanizma,
Dijelovi jednostavnog
mehanizma
NAPOMENE
Pri izradi izvedbenog programa potrebno je posebnu pozornost dati elementima
strojeva koje CNC operater susree u radu na NUAS-ima. Svako teorijsko
objanjenje potkrijepiti odgovarajuim primjerima.
U nastavi elemenata strojeva treba osigurati to vii stupanj zornosti primjenom
demonstracijskih metoda.
Teite treba usmjeriti na utvrivanje funkcije elemenata strojeva, ugradnje u
sklopove, primjenu standarda i odravanje.
Kod provjere znanja koristiti razliite metode s naglaskom na usmenoj i pismenoj
provjeri (najmanje 4 provjere godinje).

LITERATURA
Za uenike:

Za nastavnike:
J. Pandi, B. Pasanovi: Elementi strojeva, "Neodidacta d.o.o.", Zagreb,
E. Hercigonja: Elementi strojeva, "kolska knjiga", Zagreb,
Sva ostala literatura, koja obrauje ove sadraje ili je u korelaciji s njima.

22

5.6. TEHNOLOGIJA OBRADE MATERIJALA

Razred 1 2 3

CILJ I ZADACI PROGRAMA
Cilj programa je:
Da nakon uenja uenik samostalno obradi materijale (strojna obrada
materijala odvajanjem estica, strojna obrada materijala deformacijom,
lijevanje, toplinska obrada) koji su potrebni za zanimanje CNC operater.
Kod uenika razviti radne navike, tonost, urednost i sustavnost kao i
primjenu standarda i uporabu tehnike dokumentacije.
Zadaci programa su:
Objasniti osnovne pojmove iz strojne obrade materijala odvajanjem estica i
pokazati pojedine obrade;
Objasniti osnovne pojmove iz strojne obrade materijala odvajanjem
deformacijom i pokazati pojedine obrade;
Objasniti osnovne tehnologije lijevanja i gdje ih primjeniti;
Navesti osnovne toplinske obrade, objasniti njihovu ulogu u obradi i gotovom
proizvodu;
Razviti radne navike, disciplinu, odgovornost pri donoenju odluka,
zanimanje za struno usavravanje i samoobrazovanje;
Razviti naviku za stalnu primjenu zatitnih sredstava i odgovornost prema
zatiti okolia.
SADRAJ

1. Osnove strojeva i
ureaja
Opisati stroj kao tehniki
sustav
Klasificirati podjelu
strojeva
Opisati CNC alatni stroj
kao tehniki sustav
funkcionalnih jedinica

Stroj kao tehniki sustav (stroj,
ureaj, naprava, postrojenje, alat,
pribor)
Pogonski strojevi
Radni strojevi
Strojevi s elektronikom obradom
podataka
Proizvodna postrojenja
CNC alatni stroj kao tehniki
sustav

23
2. Strojna obrada
materijala
odvajanjem
estica
Osnovni
pojmovi iz
strojne obrade
odvajanjem
estica

Tokarenje

Glodanje

Blanjanje

Strojno
buenje

Bruenje

Objasniti osnovne pojmove
iz strojne obrade
odvajanjem estica

Objasniti obradu
tokarenjem, navesti
strojeve za tokarenje,
prepoznati osnovne
dijelove tokarilice, pokazati
rezne alate, stezanje alata
i obratka, opasnosti na
radnom mjestu i mjere
zatite
Objasniti obradu
glodanjem, navesti
strojeve za glodanje,
prepoznati osnovne
dijelove glodalice, pokazati
rezne alate, stezanje alata
i obratka, opasnosti na
zatite
Objasniti obradu
blanjanjem, navesti
strojeve za blanjanje,
prepoznati osnovne
dijelove blanjalice, pokazati
rezne alate, opasnosti na
zatite
Objasniti obradu strojnog
buenja, navesti strojeve
za buenje, prepoznati
osnovne dijelove stupne
builice, izabrati rezne
alate, pokazati stezanje
alata i obratka, opasnosti
na radnom mjestu i mjere
zatite
Objasniti obradu
bruenjem, razlikovati
strojeve za bruenje,
izabrati brusne ploe,
pokazati opasnosti na
zatite
Objasniti obradu piljenjem,
razlikovati strojeve za

Osnovni pojmovi iz strojne
obrade odvajanjem estica
Geometrijski oblik otrice reznog
alata,

Osnovna gibanja alata i
predmeta obrade
Nastanak i vrste strugotina,
Stvaranje topline pri obradi,
Sredstva za hlaenje i
podmazivanje,
Troenje i postojanost reznih
alata
Materijali reznih alata
Tokarenje
Strojevi za tokarenje,
Osnovni dijelovi univerzalne
tokarilice,
Rezni alati za tokarenje
Stezanje obratka,
Stezanje alata,
Opasnosti na radu i mjere zatite

Glodanje
Strojevi za glodanje,
Osnovni dijelovi univerzalne
glodalice,
Rezni alati za glodanje
Stezanje obratka,
Stezanje alata,

Blanjanje
Strojevi za blanjanje
Osnovni dijelovi kratkohodne
blanjalice
Rezni alati za blanjanje,

Strojno buenje
Strojevi za buenje
Osnovni dijelovi stupne builice
Rezni alati za buenje,
Stezanje alata
Stezanje obratka

Bruenje
Strojevi za bruenje,
Brusne ploe,

24
Strojno
piljenje

Provlaenje

Zavrne obrade

Elektroerozija

piljenje, pokazati opasnosti
na radnom mjestu i mjere
zatite

Objasniti obradu
provlaenjem, pokazati
rezne alate i prepoznati
strojeve za provlaenje

Razlikovati i objasniti
zavrne obrade

iz elektroerozije, razlikovati
obrade elektroerozijom,
opisati alate i strojeve za
elektroeroziju

Strojno piljenje
Rezni alati za piljenje,
Strojevi za piljenje,

Provlaenje
Rezni alati za provlaenje,
Strojevi za provlaenje,

Zavrne obrade
Honanje,
Superfini,
Lepanje

Elektroerozija
Vrste obrada elektroerozijom,
Alati za elektroeroziju,
Strojevi za elektroeroziju

3. Obrada
materijala
deformacijom

Kovanje

Valjanje

Vuenje

Istiskivanje

Objasniti obradu
kovanjem, usporediti
proizvode kovanja s
proizvodima drugih obrada,
prepoznati strojeve za
kovanje
Objasniti obradu
valjanjem, pokazati
proizvode valjanja,
prepoznati strojeve za
valjanje
Objasniti obradu vuenjem,
pokazati proizvode
vuenja, opisati strojeve za
vuenje
Objasniti obradu
istiskivanjem, pokazati
proizvode dobivene
istiskivanjem, opisati
strojeve za istiskivanje
Kovanje
Vrste obrada kovanjem,
Proizvodi kovanja,
Strojevi za kovanje

Valjanje
Vrste obrada valjanjem,
Proizvodi valjanja,
Strojevi za valjanje

Vuenje
Vrste obrada vuenjem,
Proizvodi vuenja,
Strojevi za vuenje
Istiskivanje
Vrste obrada istiskivanjem,
Proizvodi istiskivanja,
Strojevi za istiskivanje

4. Lijevanje
Osnovni
pojmovi o
lijevanju

Objasniti obradu materijala
lijevanjem, opisati
potrebne alate i postupke
lijevanja i navesti strojeve
za lijevanje
Lijevanje
Kalupi, modeli, jezgre, kalupnici,
Taljenje,
Naini lijevanja,
Zavrna obrada odljevaka
Strojevi za lijevanje
5. Toplinska obrada
Osnovni
Razlikovati i opisati
postupke toplinske obrade
Toplinska obrada elika
Strukture elika
25
pojmovi o
toplinskoj
obradi elika

elika, primjeniti postupke
toplinske obrade u obradi
materijala

Najvaniji postupci toplinske
obrade
- arenje
- Kaljenje,
- poputanje,
- poboljavanje
- Povrinsko otvrdnjavanje
Ureaji i
sredstva za
toplinsku
obradu
Navesti ureaje i sredstva
za toplinsku obradu

Ureaji i sredstva za toplinsku
obradu
Pei za toplinsku obradu
Solne kupke

6. Vjebe Razlikovati alatne strojeve
za obradu odvajanjem
estica
Prepoznati oblik i opisati
geometriju reznog alata
Objasniti reime rada na
alatnim strojevima
Razlikovati rezne alate
Pokazati stezanje reznog
alata i obratka
Upoznati mogunosti
osnovnih strojnih obrada
odvajanjem estica
Razlikovati funkcionalne
jedinice CNC alatnog stroja
Vjeba 1: Alatni strojevi za
obradu odvajanjem estica
Vjeba 2: Oblik i geometrija
reznog alata
Vjeba 3: Reimi rada, vrste
obrada, vrste strugotina
Vjeba 4: Buenje
Vjeba 5: Tokarenje
Vjeba 6: Glodanje
Vjeba 7: Bruenje
Vjeba 8: CNC alatni stroj

NAPOMENE

Nasatava se sastoji iz teorijskog dijela i tehnolokih vjebi.
Teorijska nastava ovog predmeta izvodi se u klasinoj uionici opremljenoj s
raunalom i LCD projektorom ili specijaliziranoj uionici.
Tehnoloke vjebe izvode se u kolskoj radionici i u CNC praktikumu.
U izvoenju nastave ovog predmeta treba koristiti demonstracijsku opremu uz
uporabu raunala i LCD projektora.
U izlaganju sadraja nisu potrebna detaljna teoretska razmatranja i analiziranja, a
razina izlaganja treba biti u skladu s praktinim potrebama u obavljanju poslova
zanimanja CNC operater.
Nastava ovog predmeta neposredno je povezana s praktinom nastavom.

LITERATURA

Za uenike:

Za nastavnike:
M. Matoevi: Tehnologija obrade i montae, udbenik
M. Matoevi: Tehnologija obrade i montae, metodiki prirunik za
nastavnike
M. Matoevi: Tehnologija obrade i montae, zbirka grafofolija
26
Z. Vlai: Tehnologija obrade i montae, udbenik
Z. Vlai, A. Dela: Tehnologija obrade i montae, metodike vjebe
Strojarski prirunik,
Sva ostala literatura, koja obrauje ove sadraje ili je u korelaciji s njima

5.7. OSNOVE AUTOMATIZACIJE
Razred 1 2 3
Broj sati tjedno/godinje - - 1/35
Cilj programa je :
Stjecanje znanja za odravanje automatiziranih ureaja i strojeva , te
spajanje jednostavnih automatskih sustava
Zadae:
Objasniti osnovna naela automatizacije
Prepoznati vrstu automatskih sustava
Prepoznati i odabrati odgovarajue senzore
itati sheme spajanja pneumatske, hidraulike, elektrike i elektronike
opreme.
Spojiti opremu prema razraenim shemama
Poznavati osnove primjene pojedinih izvrnih komponenata i njihova primjena
u karakteristinim sklopovima.
Objasniti rad i primjenu robotskih sustava

SADRAJI

1. Osnovni pojmovi
automatizacije
Nabrojati osnovne
pojmove i definicije
automatizacije,
upravljanja i regulacije.
Osnovni pojmovi automatizacije
Definicije upravljanja i regulacije
Jednostavniji primjeri upravljanja
i regulacije.
Upravljaki i regulacijski krug
prikaz pomou blok dijagrama i
njihove karakteristike
2. Sustavi

Objasniti pojam sustava Vrste sustava
Tehniki sustavi- primjeri
tehnikih sustava
3. Signali

Objasniti znaaj signala u
automatizaciji, te navesti
vrste i primjenu.

Vrste i podjele signala
Analogni signali
Binarni signali
Digitalni signali
4. Senzori u
automatizaciji

Objasniti rad pojedinih
vrsts senzora koji se
koriste u automatizaciji te
njihovu primjenu.
Samostalno snimiti
karakteristike razliitih
Osjetila i pretvornici, vrste
Senzori blizine , vrste, primjena
Analogni senzori , vrste
primjena.
Enkoderi primjena na
strojevima
27
senzora. Vjebe:- rad i karakteristike
raznih vrsta i izvedbi senzora
5. Upravljanje

Upoznati sustave
pneumatskog i
elektropneumatskog
upravljanja.
Samostalno sastaviti
jednostavnije sustave
Opisati elemente i sustave
hidraulikog i
elektrohidraulikog
upravljanja
Samostalno izvesti
jednostavnije hidraulike
sustave.
Upravljanje pneumatskog
sustava preko PLC-a
Upravljanje raunalom
Elementi pneumatskih sustava
Pneumatski izvrni ureaji

Vjebe poznavanja pneumatskih
sustava:
Izravno upravljanje jedan
cilindar
Posredno upravljanje
Upravljanje I funkcijom
Upravljanje ILI finkcijom
Memorijsko upravljanje
cilindrom
Ugradnja jednosmjerno
prigunog i brzoisusnog
ventila.
Upravljanje ovisno o tlaku
Upravljanje ovisno o
vremenu
Upravljanje
elektromagnetskim ventilima
Elementi hidraulikih sustava
Hidraulini izvrni ureaji
Vjebe poznavanja
hidraulikih sustava:
Hidraulika prea
Posmak suporta stroja
Vjebe iz prakse stezna
naprava na stroju
6. Osnove robotike

Objasniti osnovne principe
rada i primjenu robota za
posluivanje alatnih
strojeva
Vrste i podjele robota
Graa robota
Princip rada robota
Primjena robota jednostavnije
vjebe programiranja robota za
posluivanje- prijenos materijala.
NAPOMENE
Prilikom izvoenja nastavnog programa potrebno je koristiti literaturu iz podruja
automatizacije- senzori, hidraulika i pneumatika,robotika, nacrte, sheme spajanja,
upute proizvoaa strojeva i ureaja kako bi uenici to lake savladali stvarnu
problematiku i lake primijenili steeno znanje. Kroz razliitost nastavnog oblika,
predavanja i vjebe kao i na praktinoj nastavi razvijati sposobnost uoavanja i
prepoznavanja pojava automatskog upravljanja i samostalnost uenika. Od ukupnog
broja sati nastave 32 sata (50%)nastave treba utroiti na vjebe. U izlaganju
sadraja treba se zadrati na osnovnim principima rada elemenata i sklopova bez
ulaenja u detaljna teoretska razmatranja. Razina izlaganja treba biti u suglasnosti s
praktinim potrebama u obavljanju poslova zanimanja za koje se uenik koluje.

LITERATURA

Za uenike:

28
Za nastavnike:
Boievi:Temelji automatike,kolska knjiga, Zagreb 1990.
Turina:Automatska regulacija,kolska knjiga, Zagreb1981.
Nikoli G. Pneumatika, kolske novine, Zagreb 2002
Nikoli G, Novakovi J: Hidraulika, kolske novine , Zagreb 1998
Nikoli G. Pneumatika i elektropneumatika, Radni listovi za vjebe, Tipex, Zagreb
1998.
Nikoli G. Metodikodidaktiki prirunik, Pneumatika i elektropneumatika,
kolske novine , Zagreb 1998.
Nikoli G. Upravljanje, kolske novine, Zagreb 2003
urina T., Crnekovi M. Industrijski roboti, kolska knjiga, Zagreb 1980

29

5.8.CNC STROJEVI

Razred 1 2 3
Broj sati tjedno/godinje 1/35 2/64


Cilj programa je:
da uenik samostalno programira jednostavne dijelove na numeriki
upravljanim alatnim strojevima CNC tokarilicama i CNC glodalicama te
izradi strojni dio.
Zadae programa su:
Opisati vrste, naine upravljanja CNC strojevima, te znaaj i ulogu
upravljakog raunala na stroju.
Sluiti se mjernim alatima, napravama i priborom CNC strojeva radi
kontrole tonosti izratka sa ciljem postizanja visoke razine kvalitete.
Upoznati se reznim alatima koji se koriste kod CNC strojeva (geometrija,
oznaavanje i prihvat sa prednamjetanjem alata)
Posluivati CNC strojeva te poznavati strukturu NC koda.
Koristiti sustave programiranja numeriki upravljanih alatnih strojeva
Programirati izradu jednostavnih dijelova na numeriki upravljanim
alatnim strojevima i izraditi strojni dio
Razvijati interes i sposobnost uenika za itanje tehniko - tehnoloke
dokumentacije te upoznati strukturu NC koda te razumijeti osnovna naela
upravljanja CNC strojevima.
Objasniti znaaj koritenja. literature,raunala te drugih izvora podataka
iz podruja numeriki upravljanih strojeva.
Uoavati izvore opasnosti i uvati zdravlje i zdrav ovjekov okoli.
Ukazivanje na znaaj i potrebu za cjeloivotno kolovanje

SADRAJI

Drugi razred

1. Uvod
Osnove NUAS-a

Opisati povijesni
razvoj NUAS-a te
shvatiti osnovnu
razliku i prednosti
CNC strojeva u
odnosu na
klasine alatne

Kratki povijesni razvoj
CNC strojeva
Karakteristike CNC
strojeva.
Razlika izmeu
konvencionalnih
(klasinih) i CNC
30

strojeve

Objasniti osnovne
uloge dijelova kod
NUAS-a
strojeva te prednosti
NUAS-a nad klasinim
strojevima
Dijagram toka
programiranja i vrste
kodiranja CNC
strojeva
31

2. CNC strojevi -
Numeriki upravljani
alatni strojevi

Objasniti
mogunosti
razliitih sustava
djelovanja raznih
CNC strojeva

CNC:
-builica,
-tokarilica,
-glodalica,
-brusilica
-obradni
centar...

3. Kodirane
informacije

Objasniti osnovne
naine kodiranja,
ulogu i znaaj
kod upravljana
NUAS-ima

Vrste kodiranja

Formati naredbi

4. Tehnologija obrade
na CNC strojevima
-NUAS-ima

Opisati znaaj,
izradu i primjenu
tehnoloke
dokumentacije

Objasniti vrste i
primjenu alata i
steznog pribora,

Ukazati na pravila
koritenja alata i
pribora u odnosu
na vrstu operacije
izrade obratka

CNC tehnoloka
dokumentacija

Znaaj i uloga
tehnoloke
dokumentacije

Reimi obrade brzina
rezanja, posmak, dubina
rezanja, brzina vrtnje

Alati vrste i primjena kod
NUAS-a.

Poloaj vrha otrice alata
i primjeri primjene
reznih alata

Sustav smjetaja alata
CNC glodalice ili
obradnog centra

Funkcija izmjene alata
M06

5. Primjena raunala
kod CNC strojeva

Koritenje
raunala i
raunalnih
programa kod
NUAS-a

Koristiti raunalo
u izradi programa
i radionikih crtea

Primjena vanjskog
raunala i raunalnih
programa kod
programiranja NUAS-a

Auriranje datoteka i
koritenje baze podataka
kod programiranja
NUAS-a

32

6. Programiranje
osnovni pojmovi

Objasniti strukturu
programa , itati
program te
poznavati osnove
programiranja

Objasniti
kordinatni sustav i
referentne toke
CNC stroja.

Definicija programa

Struktura programa i
adrese

Koordinatni sustav
stroja-KS

Apsolutni i
inkrementalni KS

Karakteristine toke:
M, W, N, P, R..

7. Vrste upravljanja
CNC strojeva

Objasniti naine
rada i upravljanja
NUAS-ima
Objasniti ulogu
mjernog sustava

Razine upravljanja

Vrste interpolacija

Mjerni sustavi cnc
stroja

8. Runo
programiranje CNC
strojeva

Objasniti primjenu
i znaaj glavnih i
pomonih funkcija
pri programiranju

Ukazati na razlike
u nainu pisanja
programa kod
razliitih vrsta
upravljakih
jedinica

Objasniti provjeru
programa te
korekciju
programa na CNC
stroju.

Glavne G funkcije
Pomone M funkcije
Funkcije za definiranje
koordinatnog sustava
(aps., inkr.)
mjernog sustava (mm,
inch)
Funkcije za pomicanje
ishodita koordinatnog
sustava G54, G55,
G56 i G57..
reima obrade
Linearno gibanje G00,
G01/G1
Kruna gibanja G2, G3
Podruje primjene
funkcija za
kompenzaciju radijusa
otrice alata G41, G42

9. Strojno
programiranje-
programiranje
pomou raunala

Pokazati kako se
koristiti
CAD-CAM
tehnologijom

3D konstruiranje
izratka na raunalu u
CAD-CAM-u i izrada
uz generiranje NC
koda

33

10. Alati kod
CNCstrojeva

Objasniti
izvedbe i vrste
alata

Ukazati na znaaj
pravilnog izbora
alata

Objasniti nain
oznaavanja
draa i reznih
ploica kod alata
cnc stroja

Objasniti nunost i
znaaj mjerenja
alata kod CNC
strojeva
.
Izvedbe i vrste
alata

Izbor alata prema
vrsti obrade na cnc
stroju

Oznaavanje reznog
alata kod cnc strrojeva

Vrste prihvata i
stezanja reznih alata
kod cnc strojeva

11. Vjebe

Koritenje
osnovnog znanja o
programiranju cnc
stroja, alatima ,
korekciji i provjeri
programa na
simulatoru-
raunalu cnc stroja
Vjeba 1.
Unos programa u upravljaku
jedinicu stroja sa simulacijom
na stroju
Vjeba 2.
Pomicanje koordinatnog
sustava G54.G55,..
Vjeba 3.
Linearna gibanja G00 ,G01
Vjeba 4.
Kruna gibanja G02 ,G03
Vjeba 5.
Mjerenje alata na cnc
tokarilici
Vjeba 6.
Mjerenje alata na cnc glodalici
Vjeba 7.
Izrada izratka na cnc tokarilici
Vjeba 8.
Izrada izratka na cnc glodalici

34

TREI RAZRED


1. Uvod u premet i
znaaj predmeta

Objasniti nastavni
program i sadraje

Osnovni tehnoloki
postupci u pripremi
cnc stroja za obradu
predmeta rada

2. Stezni pribor i
ureaji na cnc
strojevima

Objasniti naine
stezanja obratka

Ukazati na uvjete i
pravila stezanja
obratka

Vrste steznih pribora i
ureaja
Definiranje sile
stezanja obratka
Naredbe za stezanje i
otputanje obratka na
cnc stroju

3. PROGRAMIRANJE CNC TOKARILICE

3.1 Karakteristike
CNC kolske
edukativne
tokarilice

Objasniti tehnike
mogunosti
kolske cnc
tokarilice

Tehnoloke
mogunosti cnc
tokarilice
Reimi rada cnc
tokarilice
Mjere sigunosti kod
rad na cnc tokarilici

3.2 Osnovne
naredbe kod
programiranja
CNC tokarilice

Objasniti osnove
programiranja cnc
stroja
Pokazati postupak
provjere programa
na cnc stroju

Osnove upravljanja
programom
upravljaih raunala
cnc stroja
Simulacija obrade na
upravljakom raunalu
CNC tokarilice

3.3 Brzina rezanja

Objasniti vrste
brzina rezanja te
primjenu i nain
odreivanja brzine
rezanja

Odreivanje brzine
rezanja

Odreivanje broja
okretaja

konstantna brzina
rezanja G95 G96

3.4 Tokarenje
navoja

Objasniti nain
tokarenja navoja
kod cnc tokarilice
Objasniti izradu
navoja na cnc
tokarilici

Tokarenje navoja na
cnc tokarilici
Tokarenje vievojnog
navoja
35

3.5 Narezivanje i
urezivanje navoja

Objasniti postupak
narezivanja i
urezivanja navoja
na cnc tokarilici
Narezivanje navoja
Urezivanje navoja sa
kompenzacijom stezne
glave
Urezivanje navoja bez
kompenzacije stezne
glave

4. Ciklusi za cnc
tokarilicu

Objasniti znaaj i
ulogu ciklusa kod
programiranja cnc
tokarilice

Ukazati na
mogunost
primjene ciklusa
kod programiranja
cnc strojeva

Standardcycles
(standardni ciklusi)
User cycles (korisniki
ciklusi
Popis funkcija ciklusa
Ciklusi za tokarenje
Ciklus za uzduno
(popreno) tokarenje
Ciklus izrade utora
Ciklus konturnog
tokarenja Cycle95
Ciklus tokarenja
navoja Cycle97
Tokarenje niza navoja
Cycle98
Ciklus 81-zabuivanje
Ciklus 82
Ciklus 83

5. Potprogram
Objasniti ulogu i
zanaaj
potprograma i
primjenu istog u
programiranju cnc
strojeva.
Objasniti nain
pozivanja
podprograma

Izrada potprograma za
cnc tokarilicu za
razliite programske
pakete upravljakih
jedinica

6. Tehnoloka
dokumentacija
programiranja
CNC tokarilice

Objasniti znaaj i
koritenje
tehnoloke
dokumentacije kod
posluivanja cnc
tokarilice

Operacijski list
Plan stezanja i alata
Plan rezanja
Ispis programa

7. Vjebe

Koritenje
osnovnog znanja o
programiranju cnc
stroja, alatima ,
programa na
simulatoru-
raunalu cnc
tokarilice

Vjeba 1.
Programiranje Linearna
gibanja
Vjeba 2.
Programiranje Kruna
gibanja
Vjeba 3.
Korekcija polumjerom alata
36

Izvoenje
konkretnih
primjera na cnc
stroju
Vjeba 4.
Ciklus izradu utora
Vjeba 5.
Ciklus tokarenja
Vjeba 6.
Tokarenje kontura
Vjeba 7.
Tokarenje navoja
Vjeba 8.
8. PROGRAMIRANJE CNC GLODALICE
8.1 Karakteristike
kolske CNC
glodalice
Objasniti tehnike
mogunosti
kolske cnc
glodalice
Tohnoloke
mogunosti cnc
glodalice
Reimi rada cnc
glodalice
Mjere sigunosti kod
rad na cnc glodalici

8.2 Osnovne
naredbe kod
programiranja
CNC glodalice

Objasniti osnove
programiranja
CNC glodalice

Pokazati postupak
provjere programa
na cnc stroju

Osnove upravljanja
programom
upravljaih raunala
cnc glodalice
upravljakom raunalu
CNC glodalice

8.3 Definiranje
radnih povrina i
koordinatnog
sustava.

Objasniti postupak
definiranja radnih
povrinai
koordinatnog
sustava kod cnc
glodalice
Izbor radnih povrina i
sustava
Apsolutni koordinatni
sustav G90
Inkrementalni
koordinatni sustav
Polarni koordinatni
sustav kod cnc
glodalice

8.4 Reimi obrade
kod cnc glodalice
(broj okretaja i
posmak kod
glodanja i buenja).

Objasniti reime
obrade na cnc
glodalici uz
vjebanje
koritenja
preporuka
proizvoaa
strojeva i alata

Odabir broja okretaja
Odabir brzine rezanja
Odreivanje broja
okretaja kod glodanja i
buenja
Odreivanje dubine
rezanja i posmaka kod
glodanja i buenja

37

8.5 Dubina rezanja i
posmak kod
glodanja i buenja

Objasniti primjenu
preporuka
proizvoaa alata i
strojeva na
primjeru

Odreivanje dubine
rezanja i posmaka kod
glodanja i buenja

8.6 Pomak G94,G95

Pokazati nain
odabira pomaka
G94 G95

Odabir pomaka G94,
G95
8.7 Definiranje
granica radnog
prostora
Objasniti postupak
definiranja radnog
prostora
kod cnc glodalice
Programiranje granica
radnog prostora cnc
glodalice
9. Narezivanje
navoja G33 kod cnc
glodalice
Urezivanje navoja
G63 kod cnc
glodalice

Objasniti postupak
programiranja
narezivanja i
urezivanja navoja
na cnc glodalici

Izrada navoja na cnc
glodalici

10. Ciklusi za cnc
glodalicu

Objasniti znaaj i
ulogu ciklusa kod
programiranja cnc
glodalice

eono glodanje
Ciklus 71
Konturno glodanje
Ciklus 7
Pravokutni dep
Kruni dep
ablone glodanja
Utori na krunici
Utori po obodnici
Produljeni utori
Ciklusi za izradu
navoja
Ciklus 90 glodanje
navoja
Ciklus 840

11. Potprogrami
Objasniti ulogu i
zanaaj
potprograma i
primjenu istog u
programiranju cnc
strojeva.
Objasniti nain
pozivanja
podprograma

Izrada potprograma
kod glodanja za
razliite programe
upravljanja
upravljakim
raunalom cnc
glodalice

12. Dokumentacija
programiranja
CNC glodalice
Objasniti
koritenje
tehnoloke
dokumentacije kod
posluivanja cnc
glodalice

Izrada tehnoloke
dokumentavije za cnc
glodalicu
Operacijski list
38

Plan stezanja i alata
Plan rezanja
Ispis programa

13. Vjebe

Primjena steenog
znanja
o programiranju
cnc stroja, alatima
programa na
simulatoru-
raunalu cnc
glodalice

Izvoenje
konkretnih
primjera na cnc
stroju

Vjeba 1.
Linearna gibanja
Vjeba 2.
Kruna gibanja
Vjeba 3.
Korekcija polumjerom alata
Vjeba 4.
Ciklusi buenjai
Vjeba 5.
Ciklusi glodanja
Vjeba 6.
Izrada potprograma
Vjeba 7.
Izrada utora na cnc glodalici
Vjeba 8.

14. Izrada probnog
uzorka na cnc stroju

Zavrna provjera
znanja pri izradi
probnog uzorka .

Izraditi probni uzorak
na cnc stroju uz
prethodnu simulaciju
na raunalu stroja .

NAPOMENE

Tijekom svake nastavne godine treba izraditi odreeni broj vjebi:

U drugom razredu ukpno 8 vjebi:
Unos programa u upravljaku jedinicu stroja sa simulacijom na stroju
Pomicanje koordinatnog sustava G54.G55,..
Kruna gibanja G02 ,G03
Mjerenje alata na cnc tokarilici
Mjerenje alata na cnc glodalici

U treem razredu ukupno 16 vjebi:
Programiranje linearnog gibanja kod cnc tokarilice
Programiranje Krunog gibanja kod cnc
Korekcija polumjerom alatana cnc tokarilici
Ciklus tokarenja
Ciklus izrade utora
39
Konturno tokarenje
Tokarenje navoja
Izrada probnog izratka na cnc tokarilici
Programiranje linearnog gibanja kod cnc glodanja
Programiranje krunog gibanja kod cnc glodanja
Korekcija polumjerom alata na cnc glodalici
Ciklusi buenjai
Ciklusi glodanja
Izrada potprograma
Izrada utora na cnc glodalici

U drugoom i treem razredu vjebe izvoditi u skupinama do 14 uenika uz primjenu
raunala ,cnc strojeva i odgovarajuih didaktikih pomagala i materijala.

Teorijska nastava ovog predmete izvodi se u CNC praktikumu koji je pored
strojeva opremljen sa raunalima video projektorom i programskim paketima
za simulaciju obrade na CNC strojevima
Praktine vjebe se obvezno izvode u CNC praktikumu.

LITERATURA

Za uenike:

Za nastavnike:
Mladen Bonjakovi : Numeriki upravljani alatni strojevi,K-Zagreb
Sva ostala literatura i struni asopisi koji obrauju sadraje nastavnog Predmeta:
CNC strojevi
40

5.9. CAD-CAM TEHNOLOGIJE

Razred 1 2 3
Broj sati tjedno/godinje - 1/35 2/64
Cilj programa je:
Da uenik nakon uenja koristi CAD-CAM program kao alat za pomo pri
programiranju numeriki upravljanih alatnih strojeva .
Zadae programa su:
Sluiti se nekim od brojnih CAD-CAM programa
Koristiti osnovne naredbe za crtanje
Crtati tehnike crtee u 2D i 3D geometriji
Generirati G-cod uz pomo CAD-CAM programa za tokarenje i glodanje
Unijeti i prilagoditi generirani G-cod u upravljako raunalo CNC stroja

SADRAJI

DRUGI RAZRED

1.Uvod u predmet
Primijeniti CAD program za
programiranje
jednostavnijih primjera

Temeljni pojmovi CAD i
CAM
Znaaj rada u CAD
programu kao pomo kod
runog programiranja CNC
strojeva
2.Rad u CAD
programu
Podesiti osnovne
parametre za crtanje u
CAD-u
Prepoznati koordinatni
sustav kao ishodite za
programiranje CNC-a
Sluiti se osnovnim
naredbama za crtanje 2D
geometrije, kao i
modifikacije koje se mogu
izvoditi nad elementima.
Objasniti naine kotiranja
crtea
Spremiti crte u razliitim
formatima.
Namjetanje parametara za
crtanje
Koordinatni sustavi pomak
koordinatnog sustava i
definiranje ishodita.
Crtanje elemenata 2D
geometrije
Modificiranje elemenata
crtea
Kotiranje i prikaz
karakteristinih toaka
elemenata crtea.
Spremanje crtea i izvoz u
razliitim formatima,
DWG, DXF PDF.
3.Prikaz puta alata
kod tokarenja
Prepoznati i nacrtati
geometriju crtea kod
obrade tokarenjem
Objasniti kako pravilno
prikazati pojedine toke iz
Crtanje puta alata kod
obrade tokarenjem:
Prikaz karakteristinih
toaka puta alata tabelarno
41
cretea koje su bitne kod
programiranja.
Objasniti kako je mogue
crte sa svim podacima
prenijeti na papir.

ili unutar crtea:
Za linearna gibanja alata
Za kruna gibanja alata
Za konturno gibanje alata
Spremanje crtea u
odgovarajui format
pogodan za izvoz crtea u
drge CAD-CAM programe i
ispis crtea na papir.
4. Vjebe
(tokarenje)

Primjena nastavnih
sadraja pri crtanju i
definiranju karakteristinih
toaka crtea koje su
vane kod runog
programiranja CNC
tokarilica.

Vjeba 1. Crtanje i prikaz
puta alata kod tokarenja za
linearno gibanje jednim
prolazom.
puta alata za linearno
gibanje sa vie prolaza
puta alata za kruno
kretanje kod tokarenja-
jedan prolaz.
puta alata za kruno
kretanje alata sa vie
prolaza.
puta alata kod konturne
obrade sa linearnim i
krunim prijelazima
5.Prikaz puta alata
kod obrade
glodanjem i
buenjem

Razlikovati geometriju
crtea kod obrade
buenjem i glodanjem
Razlikovati karakteristine
toke kod obrade
buenjem i glodanjem
Definiranje pojedinih
koordinata iz nacrtanog
puta alata.
Pokazati postupke kako
izvriti ispis crtea u
razliitim formatima na
papir.

Crtanje puta alata kod
obrade glodanjem i
buenjem
Prikaz karakteristinih
toaka puta alata tabelarni
ili unutar crtea.
Prikaz toaka kod obrade
buenjem
Za linearno gibanje alata
Za kruno gibanje alata
Za gibanje alata po konturi
Spremanje crtera u
odgovarajui format i ispis
crtea na papir.

6.Vjebe
( glodanje-buenje)

Vjeba 1. Cratnje i prikaz
puta alata kod buenja-
pojedinani, pravokutni i
42
Primjena nastavnih
sadraja pri crtanju i
definiranju
crtea koje su vane
kod runog
programiranja CNC
glodalica - builica

kruni raspored rupa.
puta alata kod linearnog
gibanja jednostavne i
sloene forme ( poligon
razliitih stranica).
puta alata kod krunog
gibanja alata za razliite
forme.
puta alata kod sloenih
formi sastavljenih iz krunih
i linearnih prijelaza.
Vjeba 5. Izrada
kompletne vjebe od
crtea do izvedbenog
programa za odgovarajuu
upravljaku jedinicu.

TREI RAZRED

1.Uvod u predmet Objasniti ulogu predmeta
Opisati ulogu CAD-CAM
programa

Temeljni pojmovi CAD i CAM
Mogunosti primjene CAD-
CAM programa

2.Rad u CAD-CAM
programu -
tokarenje

Nacrtati jednostavni 3D
crte u CAD-CAM
programu
Definirati potrebne
ulazne parametre CAD-
CAM programa
Sluiti se osnovnim
operacijama CAD-CAM
programa
Pokrenuti simulaciju (2D
i 3D) te izvriti analizu
simulacije
Generirati te unijeti G-
code u eljenu
upravljaku napravu
Crtanje 3D crtea
Definiranje ishodita
koordinatnog sustava,reimi
rada,alati
Osnovne operacije kod
tokarenja u CAD-CAM programu
Definiranje prilaza i odmaka
alata
Pokretanje 2D i 3D simulacije
te analize simulacije
Generiranje G-coda za
eljenu upravljaku napravu
Unos G-coda u upravljaku
napravu te izrada simulacije

43

3.Vjebe
Primjena nastavnih
sadraja pri izradi
G-koda u CAD-CAM
programu za tokarenje

Vjeba1. Modeliranje
jednostavnog cilindrinog
predmeta
Vjeba2.
Modeliranje sirovca,definiranje
Vjeba3. Samostalna vjeba
(Modeliranje jednostavnog
cilindrinog predmeta te
definiranje sirovca)
Vjeba4. Izrada tehnoloke
dokumentacije
Vjeba 5 . Definiranje reima
rada,alata ,prilaza i odmaka u
CAD-CAM programu, definiranje
operacija,simulacija, generiranje
coda
Vjeba 6. Samostalna vjeba
Izrada tehnoloke dokumentacije
te generiranje G coda
Vjeba7.Unos G-coda u
upravljaku napravu
stroja,analiza,simulacija

4.Rad u CAD-CAM
programu -glodanje

nacrtati jednostavni 3D
crte u CAD-CAM
programu
Definirati potrebne ulazne
parametre CAD-CAM
programa
Sluiti se osnovnim
operacijama CAD-CAM
programa
pokrenuti simulaciju (2D i
3D) te izvriti analizu
simulacije
Generirati te unijeti G-code
u eljenu upravljaku
napravu
Crtanje 3D crtea
rada,alati
Osnovne operacije kod
glodanje u CAD-CAM programu
alata
Pokretanje 2D i 3D
simulacije te analize simulacije

Primjena nastavnih
sadraja pri izradi
G-koda u CAD-CAM
programu za glodanje

Vjeba1.
Modeliranje jednostavnog
prizmatinog predmeta
Vjeba2. Modeliranje
sirovca,definiranje
44

5.Vjebe
Vjeba3. Samostalna vjeba
(Modeliranje jednostavnog
cilindrinog predmeta te
definiranje sirovca)
Vjeba4. Izrada tehnoloke
dokumentacije
Vjeba 5 . Definiranje reima
rada,alata ,prilaza i odmaka u
CAD-CAM programu, definiranje
operacija,simulacija,
generiranje coda
Vjeba 6. Samostalna vjeba
Izrada tehnoloke
dokumentacije te generiranje G
coda
Vjeba7.Unos G-coda u
upravljaku napravu
stroja,analiza,simulacija

NAPOMENE
Nastava iz ovog predmeta izvodi se u CNC/CAD-CAM praktikumu ili u specijaliziranoj
uionici za raunalstvo. Uionica mora biti tako opremljena da za vrijeme vjebi
omogui individualan praktini rad jednog uenika na jednom raunalu. Vjebe se
izvode u dvije grupe uenika do 14 u grupi. U nastavi koristiti CAD i CAD-CAM
programe koje posjeduje kola i koji su prikladni za primjenu u ovom zanimanju.
Razina vjebi i izlaganja treba biti u suglasnosti s praktinim potrebama u
obavljanju poslova zanimanja CNC operater.

LITERATURA

Za uenike:

Za nastavnike:
Upute za rukovanje i koritenje licenciranih programa CAD-CAM tehnologije
Prirunici (vodii) za primjenu raunalnog CAD/CAM programa .
Prirunici o programiranju CNC strojeva za razliite upravljake jedinice.

45

5.10. POSLUIVANJE CNC STROJEVA
Razred 1 2 3
Broj sati tjedno/god. - - 2/64


Cilj programa je :
Da nakon uenja uenik samostalno pripremi i posluuje CNC strojeve te
primjeni tehniko-tehnoloku dokumentaciju u radu s numeriki
upravljanim alatnim strojevima.
Zadae programa su:
Opisati glavne dijelove numeriki upravljanih alatnih strojeva, njihovu
ulogu, principe i pravila rada na temelju ega e uenici moi izvriti izbor
metoda rada u skladu s racionalizacijom proizvodnje;
Samostalno sluenje upravljakim raunalom na stroju;
Samostalna priprema numeriki upravljanih alatnih strojeva za rad;
Samostalno posluivanje numeriki upravljanih alatnih strojeva;
Sluiti se reznim alatima koji se koriste kod CNC strojeva (odabir,
postavljanje, mjerenje)
Sluiti se nainima prijenosa i kopiranja datoteka sa programima
Primjenjivati standarde i koristiti tehniko-tehnoloku dokumentaciju;
Kod uenika formirati disciplinu i odgovornost pri donoenju odluka,
zanimanje za struno usavravanje i samoobrazovanje
SADRAJI


1. Uvod i znaaj
predmeta

Objasniti znaaj
predmeta i vanost
rada na siguran nain
Rad sa CNC strojevima

Sigurnosne mjere u radu
sa CNC strojevima

2. Osnovni dijelovi i
ureaji stroja
princip rada CNC
stroja

Opisati osnovne
sklopove CNC stroja

Objasniti ulogu i
znaaj sklopova kod
upravljanja CNC
strojem

Postolje CNC stroja

Glavno vreteno

Vodilice

Prigon

Posmini motori

46
Kuglino navojno vreteno

Stezni ureaji CNC stroja

Revolverski suport

Revolverska glava

3. Osnovni dijelovi
upravljake jedinice
CNC stroja
Objasniti nain
koritenja adresno
upravlj.jedinice

Objasniti nain
koritenja strojno
upravljake jedinice

Koristiti tipkovnicu i
funkcijske tipke

Objasniti ulogu i nain
koritenja zaslona
upravljake jedinice

Adresno-brojana
upravljaka jedinica

Strojno upravljaka
jedinica

Funkcijske tipke
upravljake jedinice

PC tipkovnica CNC stroja

Zaslon upravljake
jedinice

4. Funkcije
upravljake jedinice
CNC stroja

Koristiti osnovna
znanja o primjeni
kompjuterskih
programa u radu sa
CNC strojevima

Objasniti nain rada
upravljkog raunala
stroja

Objasniti program
upravljakog raunala
te unosu podataka u
upravljako raunalo
stroja

Osnovni prozor
tokarenje/glodanje

Radna podruja

Radno podruje stroja

Runo pomicanje suporta
(JOG)

Runi nain rada (MDA)
Automatski nain rada
(AUTO)
Podaci o alatima
R parametri

5. Koordinatni sustav
i referentne (nul)
toke CNC stroja

Koristiti osnovna
znanja o
koordinatnom sustavu
CNC stroja i izratka te
definiranju nul toaka
na CNC stroju
Objasnit nain unosa
referentnih (nul)
toaka te njihovo
memoriranje u
upravljakom
raunalu CNC stroja.

Koordinatni sustav stroja

Koordinatni sustav
izratka

Postavljanje nul toaka
M, W, N, P, R
Pomak nul toke stroja
(M)
Sigurnosna toka, sigur.
linije
47

6. Rad sa podacima u
upravljakoj jedinici
CNC stroja

Objasniti mogunosti
programa i pravilno
koristiti CNC strojeve

Objasniti postupak
rada sa podacima
nunim za koritenje
CNC stroja

Postavljanje podataka

Radno podruje

Rad sa podprogramima

Uitavanje podataka-
slanje podataka u
upravljako raunalo
stroja

Kopiranje podataka iz
meuspremnika

Brisanje programa

Ispravak programa

Preimenovanje programa

7. Mjerenje i
upravljanje
alatima kod CNC
strojeva

Proiriti znanja i
vjetine

Izvesti mjerenje alata
i unos podataka u
memorijsku jedinicu
stroja.

Izvesti korekciju
programa zbog
kompenzacije alata

Koristiti osnovna
znanja o alatima i
sustavima montae
alata

Sustav stezanja alata
CNC tokarilice

Mjerenje i
prednamjetanje alata
kod CNC tokarilice

Unos podataka u
upravljako raunalo cnc
tokarilice

Definiranje poloaja vrha
otrice alata i radijusa i
unos podataka u raunalo

Sustav smjetaja i
stezanja alata CNC
glodalice

Mjerenje i
prednamjetanje alata
kod CNC glodalice

Unos podataka u
upravljako raunalo CNC
glodalice

8. Stezni ureaji za
prihvat obratka

Pokazati pravilno i
sigurno stezanje
obratka

Nain stezanja obratka

Naredbe za stezanje i
otputanje obratka

48

9. Posluivanje CNC
stroja pri izradi
izratka

Koristiti osnovna
znanja i razvijati
vjetine

Prikazati pravilan
postupak izrade
probnog izratka na
CNC stroju

Koristiti osnovna
znanja o pravilnom
protokolu izrade
izratka na CNC stroju

upravljakom raunalu

Izrada probnog izratka na
CNC tokarilici

Izrada probnog izratka na
CNC glodalici

10. Vjebe

Proiriti znanja i
vjetine

Pripremiti prema
tehniko-tehnolokoj
dokumentaciji:
CNC stroj, materijal,
alat, pribor, ureaje ,
te sredstva za zatitu
na radu

Provesti pravilan
postupak izrade
probnog izratka na
CNC stroju

Vjeba 1.Ukljuivanje
CNC stroja i poziv
programa
Vjeba 2. Provjera
programa-Simulacija
obrade
Vjeba 3. Unos i provjera
programa uz simulaciju
obrade
Vjeba 4. Mjerenje alata
sa prednamjetanjem
Vjeba 5. Definiranje
radnog podruja

Vjeba 6.Unos podataka
o alatima
Vjeba 7.Postavljanje nul
toaka
Vjeba 8. Simulacija
obrade na uprav.raunalu
Vjeba 9. Korekcija
programa uz provjeru
Vjeba 10. Izrada
probnog uzorka na CNC
stroju

POSLUIVANJE CNC TOKARILICE

Redovita priprema
CNC tokarilice

Izvesti provjeru i
podeavanje opreme
neophodne za
normalan rad stroja
Ukljuivanje stroja

Kontrola i podeavanje
pneumatike opreme
hidraulike opreme
agregata za centralno
podmazivanje stroja
Kontrola spremnika za
rashladno sredstvo

49

Rad na upravljakoj
jedinici CNC tokarilice

Izvesti unos
programa sa
provjerom na
simulatoru
Prijenos, kopiranje i unos
programa u upravljaku
jedinicu

Simulacija obrade

Rad sa alatima

Objasniti nain izbora
alata za CNC
tokarilicu

Izvesti pravilnu
postavu i mjerenje
alata te upis ostalih
podataka o alatima u
upravljaku jedinicu
stroja

Odabir i priprema alata

Postavljanje alata

Mjerenje alata
mjernim ureajem

Mjerenje alata
doticanjem predmeta

Kompenzacija alata

Orijentacija otrice
alata

Radijus otrice alata

Troenje otrice alata

Postavljanje
referentne (nul)
toke

Izvesti postupak
postavljanja nul toke
Odreivanje nul toke
predmeta obrade i
upis u upravljaku
jedinicu

Izrada uzorka
koritenjem CAD-CAM
tehnologije

Izvesti postupak
unosa generiranog NC
koda CAD-CAM
tehnologijom te
njegovo ureivanje za
upravljaku jedinicu
CAD-CAM
konstruiranje i
generiranje NC koda
uz provjeru programa-
simulacija obrade

Izrada probnog uzorka
na CNC tokarilici

Kontrola zadanih
mjera izratka i
kvalitete obraene
povrine

Objasniti metode
kontrole zadanih
mjera na izratku

Provjera programa,
korekcija programa
zbog istroenosti
otrice reznog alata

Kontrola kvalitete
obraene povrine i
zadanih mjera izratka

POSLUIVANJE CNC GLODALICE

Redovita priprema
CNC glodalice

Izvesti provjeru i
podeavanje opreme
neophodne za
normalan rad stroja
Ukljuivanje stroja

pneumatike opreme

hidraulike opreme

50
agregata za centralno
podmazivanje stroja

Kontrola spremnika za
rashladno sredstvo

Rad na upravljakoj
jedinici CNC glodalice

Izvesti unos
programa sa
provjerom na
simulatoru
Prijenos, kopiranje i unos
programa u upravljaku
jedinicu

Simulacija obrade

Rad sa alatima

Objasniti nain izbora
alata za CNC glodalicu

Izvesti pravilnu
postavu i mjerenje
alata te upis ostalih
podataka o alatima u
upravljaku jedinicu
stroja

Odabir i priprema alata

Postavljanje i izmjena
alata

Mjerenje alata
mjernim ureajem

Mjerenje alata
doticanjem predmeta

Kompenzacija radijusa
alata

Troenje otrice alata

Postavljanje
referentnih (nul)
toaka

Izvesti postupak
postavljanja nul toke

Izvesti postupak
pomicanja nul toke u
NC kodu-programu
Odreivanje nul toke
predmeta obrade i
upis u upravljaku
jedinicu

Pomicanje nul toke u
tijeku izvoenja
programa

Izrada uzorka
koritenjem CAD-CAM
tehnologije

Izvesti postupak
unosa generiranog NC
koda CAD-CAM
tehnologijom te
njegovo ureivanje za
upravljaku jedinicu
CAD-CAM
konstruiranje i
generiranje NC koda
uz provjeru programa-
simulacija obrade

Izrada probnog uzorka
na CNC glodalici

Kontrola zadanih
mjera izratka i
kvalitete obraene
povrine
Izvesti kontrolu
zadanih mjera i
kvalitete obraene
povrine na izratku

Provjera programa,
korekcija programa
zbog istroenosti
otrice reznog alata
Kontrola kvalitete
obraene povrine i
zadanih mjera izratka

Vjeba 1: Priprema
CNC tokarilice za unos
generiranog NC koda
(CAD-CAM tehnologija)
51

Vjebe

Pravlno posluiti stroj
prema tehnolokoj
dokumentaciji te znati
kontrolirati tonost
izrade izratka uz
pravilno koritenje
sredstava za zatitu
na radu

Objasniti postupak
pravilnog tekueg-
dnevnog odravanja
stroja

Vjeba 2:
Postavljanje
referentne (nul) toke
na CNC tokarilici

Vjeba 3: Unos
podataka o alatima

Vjeba 4: Putanje
stroja u rad nakon
prednamjetanja alata
i radnog podruja

Vjeba 5: Izrada
probnog uzorka na
CNC tokarilici

Vjeba 6: Mjerenje i
kontrola tonosti
izrade uzorka

Vjeba 7:
Postavljanje nul toaka
i definiranje radnih
povrina na CNC
glodalici

Vjeba 8: Putanje
stroja u rad nakon
prednamjetanja alata
i radnog podruja

Vjeba 9: Pomicanje
nul toke u toku
izvoenja programa

Vjeba 10: Izrada
probnog uzorka na
CNC glodalici

NAPOMENE

U izvoenju nastave treba koristiti demonstracijsku opremu koja e omoguiti
uenicima lake i bre shvaanje principa rada numeriki upravljanih alatnih strojeva i
njihovu pripremu i posluivanje. U izlaganju sadraja ne treba ulaziti u detaljna
teorijska razmatranja i analiziranja posebnih izvedbi.
Razina izlaganja treba biti u suglasnosti s praktinim potrebama u obavljanju poslova
Nastava ovog predmeta neposredno je povezana s predmetom praktina nastava.

52
Tijekom svakog polugodita treba izraditi 10 vjebi navedenih u sadraju.
Vjebe izvoditi u skupinama do 14 uenika uz primjenu raunala , cnc strojeva i
odgovarajuih didaktikih materijala.

Teorijska nastava ovog predmeta izvodi se u CNC praktikumu ili specijaliziranoj
uionici sa raunalima i LCD projektorom.

Praktine vjebe se izvode obvezatno u CNC praktikumu.

LITERATURA

Za uenike:

Za nastavnike:
Mladen Bonjakovi: Numeriki upravljani alatni strojevi "kolska knjiga", Zagreb

5.11. TEHNOLOGIJA ODRAVANJA ALATNIH
STROJEVA

RAZRED 1 2 3
BROJ SATI TJEDNO/GOD. 1/35 - -
Cilj programa je:
Da uenik nakon uenja moe samostalno odravati alatne strojeve
(organizacija odravanja, rukovanje, podmazivanje, osnove elektrotehnike)
koji su potrebni u zanimanju CNC operater.
Zadaci programa su:
Objasniti osnovne pojmove iz organizacije odravanja;
Razlikovati sustave odravanja strojeva;
Navesti osnovne dijelove i sklopove alatnih strojeva;
Upravljati strojevima prema uputama za rukovanje
Provesti preventivne preglede, ienje i podmazivanje osnovnih dijelova i
sklopova alatnih strojeva;
Ispitati ispravnost osnovnih dijelova i sklopova alatnih strojeva;
Objasniti uinke elektrine struje i koristiti osnovne zakone elektrotehnike
Prepoznati elektrine strojeve i pokazati mjere zatite od elektrine struje
Razviti radne navike, disciplinu, odgovornost pri donoenju odluka,
zanimanje za struno usavravanje i samoobrazovanje;
Razviti naviku za stalnu primjenu zatitnih sredstava i odgovornost prema
zatiti okolia.

53

SADRAJ

1. Organizacija
odravanja

o organizaciji odravanja
strojeva
Razlikovati sustave
odravanja
Navesti dokumentaciju
odravanja
Sustavi odravanja strojeva
Korektivno odravanje
Preventivno odravanje
Planski popravci
Dokumentacija odravanja
Konstrukcijska
Tehnoloka
Radna
2. Odravanje
glavnih dijelova i
sklopova alatnih
strojeva

Imenovati osnovne
elemente i sklopove alatnih
strojeva

Pokazati odravanje alatnih
strojeva prema uputama za
odravanje

Upute za rukovanje alatnim
strojevima
Elementi za posluivanje
univerzalne tokarilice
Elementi za posluivanje
univerzalne glodalice

Osnovni elementi i sklopovi alatnih
strojeva i njihovo odravanje
Postolja
Vodilice
Radni stolovi
Nosai alata
Pogoni i prigoni
Prijenosni mehanizmi
Ureaji za posluivanje i
stezanje
Upute o preventivnom odravanju
alatnih strojeva
Dnevno odravanje
Tjedno odravanje
Kvartalno odravanje
Godinje odravanje

3. ienje i
podmazivanje
strojeva
Objasniti zadatke ienja i
podmazivanja strojeva i
pokazati podmazivanje
strojeva po uputama za
podmazivanje

Podmazivanje strojeva
Zadaci ienja i podmazivanja
Upute za podmazivanje
Karta podmazivanja
Sredstva za podmazivanje
Svojstva maziva,
Podjela maziva
4. Provjera tonosti
alatnih strojeva

Objasniti dozvoljena
odstupanja alatnih strojeva
Pokazati provjeru tonosti
pomicanja dijelova CNC
stroja kojima se
programira gibanje
Provjera tonosti alatnih strojeva
Dozvoljena odstupanja alatnih
strojeva
Provjera tonosti pomicanja po
koordinatnim osima

54
5. Osnove
elektrotehnike

iz elektrotehnike, pokazati
uinke elektrine struje,
razlikovati elektrine
strojeve i provesti mjere
zatite od elektrine struje
Elektrina struja
Nastanak elektrine struje
Vrste elektrine struje
Izvori elektrine struje
Vodii i izolatori
Uinci elektrine struje
Kemijski, magnetni, toplinski,
svjetlosni, fizioloki
Osnovne veliine elektrine struje
Strujni krug
Jakost elektrine struje
Elektrini napon
Elektrni otpor
Osnovni zakoni elektrotehnike
Ohmov zakon
Pad napona
Grananje struje
Spajanje izvora struje
Spajanje otpora
Elektromagnetska indukcija
Indukcija sjeenjem magnetskih
silnica
Indukcija promjenom
magnetskog toka
Meusobni uinak magnetskih
polja
Elektrini strojevi
Generatori izmjenine struje
Generatori istosmjerne struje
Elektromotori
Zatita od elektrine struje
Zatita izolacijom
Zatita uzemljenjem
Zatita nulovanjem

NAPOMENE
Nastava ovog predmeta izvodi se u klasinoj uionici opremljenoj raunalom i LCD
projektorom, a neke sadraje preporuljivo je obraditi u kolskoj radionici i CNC
praktikumu.
uporabu raunala i LCD projektora, raspoloive alatne strojeve i opremu kolske
radionice i CNC praktikuma.
U izlaganju sadraja nisu potrebna detaljna teoretska razmatranja i analiziranja, a
razina izlaganja treba biti u skladu s praktinim potrebama u obavljanju poslova
Nastava ovog predmeta neposredno je povezana s praktinom nastavom.

55
LITERATURA:

Za uenike:

Za nastavnike:
M. Matoevi: Tehnologija obrade i montae, metodiki prirunik za
nastavnike
M. Matoevi: Tehnologija obrade i montae, zbirka grafofolija
Z. Vlai: Tehnologija obrade i montae, udbenik
Z. Vlai, A. Dela: Tehnologija obrade i montae, metodike vjebe
M. Matoevi: Tehnologija strojobravarije, udbenik
Z. Kalini: Tehnologija strojobravarije, udbenik
Z. Kalini: Odravanje alatnih strojeva, udbenik
E. Stani: Osnove elektrotehnike
Strojarski prirunik,
Sva ostala literatura, koja obrauje ove sadraje ili je u korelaciji s njima

5.12. PRAKTINA NASTAVA
Razred 1 2 3
Broj sati tjedno/god. 14/490 14/490 14/448

Cilj programa je:
Usvajanje osnovnih praktinih znanja i stjecanje odreenog stupnja vjetina i
radnih navika. Posebno je vano svladati tehnologiju, tonost, primjenu
standarda i sluenje tehniko tehnolokom dokumentacijom.
Isto tako vano je nauiti primjenjivati mjere zatite pri radu i zatite okolia,
uoiti povezanost prakse i teorije i njihovu vanost na formiranje profila CNC
operatera.
Zadaci programa su:
Rukovanje CNC strojevima
Upotreba alata i naprava na CNC strojevima
Razlikovati razliite metode rada i primijeniti rad na siguran nain
Koristiti tehniko-tehnoloku dokumentaciju i standarde
Stvoriti potrebu za cjeloivotnim usavravanjem i obrazovanjem
Kritiki prosuivati utjecaj rada ovjeka na okoli i upotrebljavati ekoloki
prihvatljiva rjeenja

56

SADRAJ
Prvi razred (14/490)

1.Obrazovanje za
zanimanje
Prepoznati
svrhu i cilj
obrazovanja za
zanimanje
Svrha i cilj obrazovanja za
zanimanje
2.Ustrojstvo i
organizacija
obrazovnih
pogona
Opisati zadae i
funkcije pogona
za obrazovanje
Zadae i osnovne funkcije
pogona za obrazovanje:
- kolske radionice
- obrtnike radionice
- industrijski pogoni
3.Radno pravo Navesti bitne
dijelove
ugovora o
obrazovanju -
naukovanju
Bitni dijelovi ugovora o
obrazovanju - naukovanju
4.Organizacija
rada u radionici
Opisati radna
mjesta za runu
i strojnu obradu
materijala te
radnu i
tehnoloku
disciplinu u
radionici
Unutarnja organizacija
radionice.
Osnovna naela organizacije
rada.
Upoznavanje uenika s
radnim mjestima za runu i
strojnu obradu materijala
Radna i tehnoloka discipline u
radionici.
Zaduivanje uenika
s radnim mjestom i
opremom radnog
mjesta
5.Sigurnost na
radu i
protupoarna
zatita, zatita
okolia i
racionalno
koritenje
energije
Provoditi
mjere za
spreavanje
nezgoda na radu te
upoznavanje s
izvorima opasnosti
i osobnim zatitnim
sredstvima,
moguim
zagaivaima
okoline, vrstama
koritene energije
te nainom
racionalne uporabe
energije

Uloga i znaenje zatite na radu
(nezgode, profesionalna
oboljenja, ljudske rtve,
materijalne tete).
Mjere za spreavanje nezgoda
na radu.
Propisi o zatiti na radu.
Izvori opasnosti i njihova
otklanjanja u podruju obrade
materijala.
Osobna zatitna sredstava,
vanost i primjena.
Mogui zagaivai okoline.
Vrste koritene energije u
pogonu.
Nain racionalne uporabe
energije u strukovnom podruju
rada.
6.Planiranje i
priprema rada
Pripremiti materijal
predmeta obrade,
alat, pribor,
ureaje, i strojeve
Tijek tehnolokog postupka
rada.

57
Koristiti sredstva
osobne zatite na
radu
Priprema prema tehniko-
tehnolokoj dokumentaciji:
- materijal predmeta obrade
- alate, pribor, ureaje i
strojeve
- sredstva osobne zatite na
radu
Priprema radnog mjesta
sukladno radnom nalogu
7.Tehniko crtanje
itanje, primjena i
izrada tehniko-
tehnoloke
dokumentacije
Primjeniti i izraditi
tehniko-
tehnoloku
dokumentaciju
prema osnovnim
normama i
standardima
tehnikog crtanja u
struci
itanje i primjena oznaka s
tehnikih crtea, uputa, tablica,
dijagrama, kataloga
Skiciranje jednostavnih
radionikih crtea
Osnovne norme i standardizacija
Projekcije likova i tijela
Kotiranje
Tolerancije
Oznake kvalitete obrade
8.Mjerenje
Uvod u postupak
mjerenja
Opisati to je
mjerenje zato je
bitno, te mjerne
sustave
Pojam mjerenja,
Vanost mjerenja a procesu
rada,
Mjerni sustavi (jedinine mjere,
prametar, metriki sustav,
engleski mjerni sustav, IS
sustav)
9.Mjerenje
Vrste mjerila
Objasniti to je
metar,pomino
mjerilo,
mikrometar,
mjerni sat,
kutnik,kutomjer,
ablona, etalon,
kalibar, rava,
rukovati
mjerilima te
kako ih uvati i
odravati

Metar,
Pomino mjerilo,
Mikrometar,
Mjerni sat,
Kutnik,
Kutomjer,
ablona,
Etalon,
Kalibar,
Rava,
Tonost mjerenja pojedinim
mjerilima
Hrapavost povrine
Rukovanje mjerilima i praktina
primjena
uvanje i odravanje mjerila
10.Ocrtavanje i
obiljeavanje
Primjena ocrtavanja
i obiljeavanja
Ocrtavati,
obiljeavati
odgovarajuim
alatom ovisno o
materijalu
Pojam ocrtavanja,
Pojam obiljeavanja,
Alat za ocrtavanje i
obiljeavanje (crtaa igla,
paralelno crtalo, estar),
Ovisnost primjene alata o
materijalu
11.Ocrtavanje i
obiljeavanje
Priprema obraenih i
neobraenih ploha
za ocrtavanje
Pripremiti plohe za
ocrtavanje uz
primjenu
odgovarajue
zatite na radu (
od ogrebotina i
udarca ekiem)
Premazivanje eline obraene
plohe bakrenim sulfatom
Premazivanje neobraenih
metalnih ploha kredom
Praktino ocrtavanje
Praktino obiljeavanje

58
Zatita na radu od ogrebotina i
udarca ekiem, paljivo
rukovanje runim alatima
12.Piljenje
Primjena sjeenja
Razlikovati vrste
sjeenja
Vrste sjeenja,
Pojam otrice i djelovanja sila
13.Piljenje
Praktina primjena
piljenja
Odabrati vrste pila
s obzirom na
materijal za
piljenje izvesti
piljenje uz
primjenu
odgovarajue
zatite na radu
glede ozljede ake
i prstiju
Brzina rezanja,
Vrste pila s obzirom na
rukovanje (runa, strojna)
Vrste pila s obzirom na materijal
za piljenje (elik, obojeni metali,
drvo i sl.),
Uvjebavanje operacija piljenja,
Zatita od ozljede ake i prstiju
14.Sjeenje
Primjena sjeenja
Opisati primjenu i
svrhu sjeenja,
princip rada, vrste i
kutove sjekaa
Princip rada i kutovi sjekaa,
Vrste sjekaa,
Svrha sjeenja
15.Sjeenje
Rukovanje alatom za
sjeenje
Rukovati alatom za
sjeenje te izvesti
runo sjeenje
sjekaem, runo
sjeenje karama
Runo sjeenje sjekaem,
Runo sjeenje karama,
Strojno sjeenje karama,
Strojno sjeenje alatima,
Zatita na radu od ozljeda i
udara elektrine struje
16.Turpijanje
Obrada predmeta
turpijanjem
Primjeniti obradu
predmeta
turpijanjem
Pojam turpijanja,
Primjena turpijanja,
Brzina turpijanje
18.Turpijanje
Vrste turpija
Odabrati vrste
turpija prema
obliku, veliini i
vrsti nasjeka s
obzirom na
materijal koji se
turpija
Oblik turpija (plosnati, kvadratni,
poluokrugli, okrugli, trokutasti,
noasti, krovasti, jeziasti i dr.),
Veliina turpija prema standardu
Vrste nasjeka (krini,
jednostruki, luni, u obliku
rape)
19.Turpijanje
Pritezanje predmeta
za obradu
Izvesti pritezanje
predmeta za
obradu, odabrati
poloaj tijela pri
turpijanju
primjenom
odgovarajue
zatite glede
ozljede i
ogrebotina
Odreivanje visine kripca,
Uvrivanje predmeta u kripac
(predmeti s neobraenom i
predmeti s obraenom
povrinom),
Nasaivanje turpija,
Poloaj tijela pri turpijanju,
Zatita od ogrebotina i ozljeda
20.Turpijanje
Vrste turpijanja i
primjena
Izvesti uzduno,
popreno, krino,
koso, stepenasto,
zaobljeno, okruglo
turpijanje te prema
finoi grubo ili fino
turpijanje vodei
rauna o
sprjeavanju
zaepljenja pri
turpijanju.
Uzduno,
Popreno,
Krino,
Koso,
Stepenasto,
Zaobljeno,
Okruglo turpijanje,
Grubo turpijanje,
Fino turpijanje i sprjeavanje
zaepljenja,

59
Izbor turpije prema materijalu,
obliku i finoi zahtijevane
obrade,
Zatita otrica turpija od dodira
zakaljenih predmeta
21.Savijanje i
ravnanje
Proces savijanja i
njegova primjena
Objasniti to je
savijanje odnosno
ravnanje te njihov
utjecaj na
stvaranje sila u
strukturi materijala
Pojam savijanja,
Ravnanje,
Utjecaj savijanja i ravnanja na
stvaranje sila u strukturi
materijala
22.Savijanje i
ravnanje
Vrste savijanja i
ravnanja
Izvesti runo
savijanje i
ravnanje ice,
limova i cijevi
odabravi
odgovarajui alat
uz tehniku zatitu
od ozljeda
Runo savijanje i ravnanje ice,
limova i cijevi,
Alat za runo savijanje i
ravnanje,
Strojno ravnanje i savijanje ica,
limova i cijevi,
Tehnika zatita od ozljeda
23.Probijanje i
izbijanje
Probijanje provrta
na metalu i
nemetalu
Izvesti runo
probijanje provrta
na metalu i
nemetalu
odabravi
odgovarajui alat
Runo probijanje provrta,
Strojno probijanje provrta,
Alat za probijanje provrta,
Tehnika zatita pri radu od
ozljede prstiju i udara elektrine
struje
24.Probijanje i
izbijanje
Izbijanje
Izvesti izbijanje
svornjaka, osovine,
leaja primjenom
odgovarajueg
alata
Izbijanje svornjaka,
Izbijanje osovina,
Izbijanje leaja,
Alat za izbijanje

25.Runo
narezivanje
navoja
Primjena runog
narezivanja navoja
Izvesti runo
rezanje navoja uz
utvrivanje
dimenzija svornjaka
za vanjski navoj i
provrta za unutarnji
navoj pomou
tablica prema
standardu

Obrada runim rezanjem
navoja
Utvrivanje dimenzija
svornjaka za vanjski
navoj i provrta za
unutarnji navoj pomou
tablica prema standardu
Uputanje provrta i skidanje
kosine na svornjaku,
Zatita na radu od ozljeda
26.Kovanje
Kovanje i njegova
primjena
Objasniti to je
kovanje te njegov
utjecaj na
strukturu
materijala
Pojam i svrha kovanja,
Alat za kovanje
Utjecaj kovanja na strukturu
materijala
27.Kovanje
Runo kovanje
Izvesti runo
kovanje
jednostavnih oblika
primjenom
odgovarajueg
alata
Tehnika runog kovanja
Kovanje jednostavnih oblika

28.Spajanje
Spajanje vijcima i
maticama
Prepoznati vrste
vijaka i matica,
izvesti spajanje
vijcima i maticama
Vrste vijaka i matica
Vrste elemenata za osiguranje
protiv odvijanja
Alat za spajanje vijaka i matica
60
i elemenatima za
osiguranje protiv
odvijanja,
primjenom
odgovarajueg
alata
Spajanje vijaka i matica
29.Spajanje
Spajanje klinovima i
zaticima
Objasniti princip
spajanja elemenata
klinovima i
zaticima
Razlikovati klinove
i zatike
Izvesti spajanje
klinovima i
zaticima
pripremivi
elemente za
spajanje
Princip spajanja klinovima i
zaticima
Vrste klinova i zatika
Priprema elemenata za spajanje
klinovima i zaticima
Izvoenje spajanja
Primjena spajanja klinovima i
zaticima
Zatita na radu od ozljeda
30.Lemljenje Objasniti princip
spajanja
lemljenjem,
vrste lemljenja,
izvesti lemljenje
pripremivi
predmet i materijal
Princip spajanja lemljenjem,
Vrste lemljenja,
Priprema predmeta i materijala
za lemljenje,
Izvoenje lemljenih spojeva,
Primjena lemljenja u struci.
Opasnost na radu i mjere zatite
31.Zavarivanje Opisati princip
zavarivanja,
materijal,
Vrste zavarivanja
Izvesti zavarivanje
pripremivi
predmet,
Odabrati materijal
za izvoenje
(elektrodu te pribor
za izvoenje i
kontrolu zavarenog
spoja
Ispitati zavareni
spoj funkcionalno
Princip zavarivanja materijala,
Vrste zavarivanja (kovako,
plinsko, elektrino),
Priprema predmeta za runo
zavarivanje (plinsko i
elektrino),
Materijal za zavarivanje,
Alat i pribor za zavarivanje,
Izvoenje zavarenih spojeva,
Pogreke pri zavarivanju,
Ispitivanje zavarenih spojeva,
Primjena zavarenih spojeva u
strojarstvu.
Opasnost na radu i mjere zatite

32.Ljepljenje Opisati princip
spajanja
lijepljenjem,
Izvesti lijepljenje
odabravi
odgovarajua
sredstva za
lijepljenje
Princip spajanja lijepljenjem,
Sredstva za lijepljenje,
Priprema predmeta za
lijepljenje,
Izvoenje lijepljenih spojeva,
Primjena lijepljenih spojeva u
struci.
Opasnosti na radu i mjere
zatite
33.Zatita
materijala (obrade
nanoenjem)
Prepoznati vrste
korozije te
postupke zatite
materijala

Vrste korozije.
teta od korozije.
Otpornost materijala na
koroziju.
Postupci zatite materijala od
korozije.
61
Izvesti pripremu
predmeta za
zatitu i
sredstava za
zatitu te izvesti
zatitu

Priprema predmeta za zatitu
i sredstava za zatitu.
Izvoenje odreenih
postupaka zatite (ovisno o
mogunostima kolske
radionice ili tvornice).
Opasnost na radu i mjere
zatite
34.Buenje
Buenje i njegova
primjena
Opisati princip rada
svrdla te ovisnost
oblika, brzine
rezanja i posmaka
svrdla o vrsti
materijala koji se
bui koritenjem
tablica.
Princip rada svrdla,
Ovisnost oblika svrdla o vrsti
materijala koji se bui,
Brzina rezanja, brzina vrtnje i
posmak svrdla,
Koritenje tablica za izbor brzine
rezanja,
Vrste hlaenja alata
35.Buenje
Vrste strojeva za
buenje
Nabrojiti i opisati
vrste builica
Runa elektrina builica,
Runa mehanika builica,
Stolna builica
36.Buenje
Priprema stroja i
alata za buenje
Pripremiti stroj i
alat za buenje
uporabom runog i
strojnog kripca te
izvesti buenje
primjenjujui
propise zatite na
radu glede
moguih udara
elektrine struje
Uporaba runog i strojnog
kripca,
Pritezanje predmeta u kripac,
Pritezanje svrdla u bunu glavu,
Buenje provrta do 10 mm
runom mehanikom, runom
elektrinom i stolnom builicom,
Zatita na radu od posjekotina,
ogrebotina, udara elektrine
struje i uklanjane strugotine

37.Buenje
Uputanje provrta
Objasniti svrhu
uputanja provrta
te odabrati alat i
brzinu vrtnje alata
i sredstvo za
hlaenje
Izvesti uputanje
provrta
Svrha uputanja,
Alat za uputanje,
Brzina vrtnje alata,
Sredstvo za hlaenje,
Praktino izvoenje,
Zatita na radu od posjekotina,
ogrebotina, udara elektrine
struje i uklanjanje strugotine i
drugih neistoa
38.Razvrtavanje
Primjena
razvrtavanja
Objasniti svrhu
razvrtavanja,
princip rada
razvrtaa,
Vrste razvrtaa te
kakvu kvalitetu
obraene povrine
dobivamo
razvrtavanjem
Pojam i svrha razvrtavanja,
Princip rada razvrtaa,
Vrste razvrtaa,
Kvaliteta obraene povrine
razvrtavanjem
39.Razvrtavanje
Priprema provrta za
runo i strojno
razvrtavanje
Izvesti
razvrtavanje
provrta runo i
strojno
Odreivanje dimenzija provrta,
Buenje provrta strojno,
Razvrtavanje provrta runo i
strojno,
Tehnika razvrtavanja,
Zatita na radu od ozljeda i
udara elektrine struje

62
40.Bruenje alata
Namjena bruenja
Opisati namjenu
bruenja odabrati
alat i sredstva za
bruenje te
namjestiti brusnu
plou na stroj i
provjeriti joj
ispravnost
Operacija bruenja i izbor alata,
Sredstva za bruenje,
Namjetanje brusne ploe na
stroj i provjeravanje ispravnosti
prema uputstvu proizvoaa

41.Bruenje alata
Tehnike bruenja i
njihova primjena
Izvesti runo
bruenje
primjenom
sredstava za
hlaenje te zatitu
od estica, ozljeda
i udara elektrine
struje
Runo bruenje sjekaa, crtae
igle, tokala, svrdla, tokarskog
noa na stroju za bruenje,
Primjena sredstava za hlaenje,
Tehnika zatita od estica,
ozljeda i udara elektrine struje
42.Obrada
materijala
odvajanjem
estica
Tokarenje
Rad na tokarskom
stroju
Osnovni pojmovi o tokarenju,
Upoznavanje radnog mjesta,
zatite,
Rukovanje tokarskim strojem,
Priprema alata i stroja za red,
Namjetanje izratka a steznu
glavu,
Odreivanje reima obrade
prema zadanim podacima,
Izvoenje tokarenja (uzduno,
popreno, unutarnje tokarenje,
odrezivanje, grubo i fino
tokarenje). izrada jednostavnih
dijelova, npr. svornjaka,
osovinica, arke, prirubnica itd.
Mjerenje i kontrola izratka
43.Obrada
materijala
odvajanjem
estica
Glodanje
Raditi na glodalici Osnovni pojmovi o glodanju,
zatite,
Rukovanje glodalicom,
Priprema stroja i alata za rad,
Namjetanje izratka na radni
stol glodalice,
Odreivanje reima rada prema
zadanim podacima,
Izrada jednostavnih predmeta
glodanjem.
Mjerenje i kontrola izratka.
Hlaenje alata i predmeta.
Odravanje stroja i alata
44.Obrada
materijala
odvajanjem
estica
Blanjanje
Raditi na
kratkohodnoj
blanjalici
Osnovni pojmovi o blanjanju,
Upoznavanje i rukovanje
kratkohodnom blanjalicom,
Namjetanje izratka,
Odreivanje reima rada,
63
Obrada izratka na kratkohodnoj
blanjalici.
Mjerenje i kontrola.
45.Obrada
materijala
odvajanjem
estica
tancanje
Raditi na prei Osnovni pojmovi o tancanju,
Upoznavanje i rukovanje
preom,
Namjetanje izratka,
Odreivanje reima rada,
Obrada izratka na prei.
Mjerenje i kontrola.

Drugi razred (14/490)

1.Osnove CNC
tehnologije
Objasniti princip
upravljanja CNC
strojevima,
nabrojiti vrste CNC
strojeva, opisati
sastavne dijelove
CNC strojeva,
objasniti strukturu
CNC sustava
Princip upravljanja CNC
strojevima
Osnove numerikog
upravljanja
Vrste CNC strojeva
Sastavni dijelovi CNC stroja
Struktura CNC sustava
2.Materijali
obrade
Prepoznati vrste
metala za obradu,
tehnoloka svojstva
i svojstva
obradivosti metala
Vrste metala za obradu
Tehnoloka svojstva metala
Svojstva obradivosti metala
3.Tehnoloki
postupci obrade
metala
Primjeniti reime
rada zapojedine
metale, izabrati
alat i pomoni
pribor
Reimi rada za pojedine
metale
Izbor alata i pomonog
pribora
4.Upravljaka
jedinica
Koristiti
upravljaku
jedinicu za
podeavanje,
pripremu i rad
stroja
Princip rada upravljake
jedinice
Dijelovi radne ploe
upravljake jedinice
Zaslon upravljake jedinice
Tipkovnica

5.Koordinatni
sustav
Primjeniti
koordinatni i mjerni
sustav pri izboru
osi i nainu
mjerenja stroja
Osi i ravnine stroja
Ravninski koordinatni sustav
Prostorni koordinatni sustav
Apsolutni mjerni sustav
Inkrementni mjerni sustav
6.Stezanje
predmeta obrade
Primjeniti pravilno i
sigurno stezanje
predmeta obrade
Vrste stezanja predmeta
obrade
Nain stezanja predmeta
obrade
64
Sila stezanja predmeta
obrade
Koritenje naredbe za
stezanje i otputanje
predmeta obrade
7.Upravljanje
alatom
Primjeniti pravila
postavljanja i
stezanja alata,
izmjene alata,
upotrijebiti alate
prema vrsti
stezanja i obrade,
provjeriti osnovne
uvjete za izmjenu
alata
Sustav stezanja alata CNC
tokarilice (revolver glava)
Broj alata prema mjestu
stezanja u revolver
glavu(funkcija T)
Alati prema vrsti stezanja i
obrade:
- uzduni
- popreni
- pogonjeni
Sustav smjetaja alata CNC
glodalice ili obradnog centra
Funkcija izmjene alata M06
Osnovni uvjeti za izmjenu
alata
8.Referentne
toke
Objasniti nul-toku
stroja, opisati i
primjeniti
referentnu toku
stroja i nul-toku
predmeta obrade
Nul-toka stroja (M)
Referentna toka stroja (R)
Definicija nul-toke predmeta
obrade
Odrediti nul-toku predmeta
na CNC tokarilici vodei brigu
o sigurnosti izvoenja
programa
Odrediti nul-toku(e)
predmeta na CNC glodalici
vodei brigu o sigurnosti
izvoenja programa
9.Mjerenje alata Objasniti princip
mjerenja
geometrije alata,
primjeniti mjerenje
svih alata,
provjeriti upis
izmjerenih alata,
primjeniti korekciju
alata i njen upis u
memorijsku
lokaciju
Osnovni princip mjerenja
geometrije alata
Referentna toka alata (N)
Nain runog voenja osi
Mjerenje geometrije alata
optikim ureajem na stroju
optikim ureajem izvan
stroja
doticanjem predmeta obrade
Upis podataka o:
-izmjerenim vrijednostima
alata
-korekciji alata
-tipu alata
-radijusu otrice alata
10.Alati, ploice i
sustavi draa
alata
Upotrijebiti razliite
kataloge
proizvoaa alata
pri odabiru draa
reznih ploica,
reznih ploica,
Izvedbe i vrste alata
Izbor alata prema vrsti
operacije obrade
Materijali rezne otrice
Oblici reznih ploica
Tipovi reznih ploica
65
kvalitete reznih
ploica, reima
rada za odabrani
materijal obrade,
Upotrijebiti nain
oznaavanja draa
i reznih ploica za
odabir istih, izvesti
montau reznih
ploica na dra,
utvrditi uzrok
oteenja reznih
ploica i otkloniti ga
Nain oznaavanja reznih
ploica
Odabir rezne ploice iz
kataloga alata
Odabir kvalitete rezne ploice
Nain oznaavanja draa
reznih ploica
Odabir draa rezne ploice
iz kataloga alata
Odabir sustava nosaa alata
Montaa reznih ploica na
dra i odravanje
Odabir reima rada prema
reznoj ploici
Uzroci oteenja reznih
ploica i njihovo otklanjanje

Trei razred (14/448)

Nastavna
cjelina
Oekivani
rezultati
Nastavni sadraji
1. Struktura i
sadraj programa
Izvriti prijenos i
kopiranje
programa,
simulaciju obrade
po programu,
ispravak
programa,
automatsko
izvoenje
programa
Naziv programa
Sintaksa bloka
Osnovne G-naredbe
Osnovne M-naredbe
Broj alata i korekcije
Smjer i broj okretaja vretena
Podruje brzine
Uvjeti puta
Runo unoenje naredbi
Izvoenje bloka
Prijenos i kopiranje programa
Odabir programa
Ispravak programa
Simulacija obrade
2.Osnovne
funkcije za rad
CNC stroja
Izvesti gibanja
alata u brzom hodu
i radnom hodu uz
primjenu raznih
vrijednosti
posmaka, izvesti
ukljuivanje,
iskljuivanje i
vrtnju glavnog
vretena u oba
smjera, izvesti
kruno gibanje
alata u oba smjera,

Upotrijebiti
rashladno sredstvo,
Primjeniti
kompenzaciju
reznog radijusa,
konstantnu brzinu
Izvoenje brzog hoda G00
Izvoenje pravocrtnog
gibanja G01 uz zadani
posmak F
Izvoenje smjera okretaja
glavnog vretena M03 i M04
Zaustavljanje glavnog
vretena M05
Ukljuivanje (M08) i
iskljuivanje (M09)
rashladnog sredstva
Kruno gibanje u smjeru
kazaljke na satu G02
Kruno gibanje u smjeru
suprotnom od kazaljke na
satu G03
Kompenzacija reznog
radijusa u lijevo G41
Kompenzacija reznog
radijusa u desno G42
66
rezanja i
konstantan broj
okretaja
Iskljuenje kompenzacije
reznog radijusa G40
Konstantna brzina rezanja
G96
Konstantan broj okretaja G97
3.Potprogrami i
ciklusi
Objasniti pojam
potprograma i
primjeniti
potprogram u
glavni program,
Objasniti i
prepoznati cikluse,
primjeniti cikluse u
izradi
Pojam potprograma i njegovo
koritenje
Pojam i vrste ciklusa
Ciklus za obradu konture
Ciklus za obradu provrta
Ciklus izrade navoja
4.Tehniko-
tehnoloka
dokumentacija
Koristiti sve
raspoloive upute
za posluivanje
strojeva i ureaja,
Napisati tehnike
sadraje u obliku
zapisnika i
izvjea,
Primjeniti tehniko-
tehnoloku
dokumentaciju za
pripremu i izradu
predmeta
Koristiti pogonske upute i
upute za posluivanje
strojeva i ureaja
Napisati tehnike sadraje u
obliku zapisnika i izvjea
Izrada tehnikog crtea
Izrada plana stezanja
predmeta obrade
Izrada operacijske liste
Izrada plana rezanja
Izrada plana alata
Izrada programskog lista
5.Odravanje CNC
strojeva
Objasniti potrebu
redovitog
odravanja CNC
strojeva,
Provesti redovito
odravanje CNC
strojeva, alata i
ureaja
Prirunici i ostala
dokumentacija proizvoaa
za odravanje
Redovito odravanje CNC
stroja
Redovito odravanje alata i
pribora
6.Samostalna
izrada predmeta
CNC tehnologijom
Samostalno
pripremiti i podesiti
stroj,
Izvriti unos i
odabir programa,
Izvriti simulaciju
obrade,
Izraditi predmet,
izvriti mjerenje i
kontrolu izratka
Priprema i podeavanje
stroja
jedinicu
Simulacija obrade
Izrada predmeta
Mjerenje i kontrola izratka

NAPOMENE

Pri izradi izvedbenog programa nuna je suradnja s nastavnicima strukovnih
predmeta zbog uske povezanosti istih s praktinom nastavom. Priprema nastave
znaajan je initelj u ostvarivanju postavljene zadae ovog predmeta. Posebno je
znaajna tehnika i materijalna priprema.
Elementi ocjene trebaju biti pravilno rukovanje opremom, odnos prema radu, izrada
tehniko-tehnoloke dokumentacije.

67
U prvom razredu posebnu panju posvetiti nastavnim cjelinama pod rednim brojem 7
Tehniko crtanje, 8. i 9. Mjerenje zbog vanosti primjene istih u nastavku
kolovanja.

U prvom razredu izvoditi nastavne cjeline od rednog broja 01. do 31. u prvom
polugoditu, a od rednog broja 32. do 43. u drugom polugoditu zbog stjecanja to
vieg stupnja vjetina i radnih navika u strojnoj obradi.

6. IZBORNI DIO PROGRAMA

6.1.TEHNIKO CRTANJE


Cilj programa je:

Samostalno koritenje raunala za izradu tehniko-tehnoloke dokumentacije
u korelaciji s klasinim tehnikim crtanjem.

Zadaeprograma su:
Koristiti neki od CAD programa za crtanje
Crtati tehnike crtee u 2D geometriji

SADRAJI

1.Uvod u predmet Objasniti CAD radne
tehnike
Objasniti koritenje
raunala u
konstrukcijskom uredu
CAD radno mjesto
CAD radne tehnike
2.Rad u 2D CAD
programu
Objasniti suelje 2D
CAD programa
Koristiti osnovne
naredbe za 2D crtanje
Suelje 2D CAD
programa
Priprema crtea
Postavljanje slojeva
Odabir mjernih jedinica
Koordinatni sustavi
Osnovne naredbe 2D
crtanja
Izrada pozicija
Izrada sklopova
3.Vjebe Koritenje CAD
programa za 2D prikaze
razliitih pozicija
Koritenje osnovnih
naredbi za 2D crtanje
Nacrtati radioniki crte
po pravilima tehnikog
crtanja
Vjeba 1:Rad sa
slojevima
Vjeba 2:WCS,UCS
koordinatni sustavi
Vjeba 3:2D
koordinate,apsolutni i
relativni koordinatni
sustav

68
Vjeba 4:Crtanje
pojedinanih crta i 2D
segmentnih crta
Vjeba 5:Crtanje
viekutnika. raunanje
razmaka
Vjeba 6:Crtanje
krunica i krunih
lukova
Vjeba
7:Umnoavanje i
odsijecanje objekata
Vjeba 8:Pomicanje i
kopiranje objekata
Vjeba 9:Ureivanje
teksta
Vjeba 10:Mijenjanje
svojstava objekta
Vjeba 11:Podruja
Vjeba 12:Kotiranje
Vjeba 13:Tolerancije
mjera, oblika i poloaja
Vjeba 14:Crtanje
tehnikog crtea

LITERATURA

Za uenike:

Za nastavnike:
Upute za rukovanje i koritenje licenciranih programa CAD tehnologije
Prirunici (vodii) za primjenu raunalnog CAD programa .

69

6.2. TEHNIKA MEHANIKA

Cilj programa je:
Objasniti zakonitosti kinematike, dinamike i nauke o vrstoi vezanih za
gibanje i dimenzioniranje strojnih elemenata i dijelova te produbljivanje i
proirivanje znanja iz tehnike mehanike.
Zadaa programa su:
Zakonitosti i metode prouavanja kinematike
Zakonitosti i metode prouavanja dinamike
Zakonitosti i metode prouavanja nauke o vrstoi
Znanjem proiriti i produbiti sadraje u strukovnih predmeta
Primijeniti steena znanja u rjeavanju jednostavnih tehnikih
problema u praksi

SADRAJI


1. Kinematika
Objasniti temeljne
pojmove kinematike
Definirati kinematike
veliine
Izraunati veliine kod
pravocrtnog i krunog
gibanja
Temeljni pojmovi
kinematike
Osnovne i sloene veliine
kinematike i njihove
jedinice
Jednoliko pravocrtno i
kruno gibanje
Brzina i ubrzanja kod
jednolikog pravocrtnog i
krunog gibanja
Jednoliko ubrzano i
usporeno pravocrtno
gibanje
Odreivanje nepoznatih
veliina kod ubrzanog i
usporenog gibanja

2. Dinamika

Objasniti osnovne zakone
dinamike
Primjena zakona dinamike
Definirati pojmove rada,
snage i mehanike energije
Zakonitosti dinamike i
kinematike primijeniti na
gibanja tijela u ravnini

Zakoni dinamike
Primjena zakona dinamike
na gibanja tijela u ravnini
Rad, snaga i energija
Odreivanje snage kod
pravocrtnog i krunog
gibanja

3. Znanost o
vrstoi materijala
Usvojiti temeljne pojmove
Prepoznati osnovne vrste
optereenja i naprezanja
Usvojiti pojam doputenog
naprezanja i koeficijenta
sigurnosti

Temeljni pojmovi znanosti o
vrstoi i pojam vrste
optereenja i naprezanja
Doputena naprezanja i
koeficijent sigurnosti

70
Definirati geometrijske
karakteristike presjeka
(teita, momente inercije
i otpora)
Geometrijske karakteristike
jednostavnih povrina
(teita, momente inercije i
otpora)
Odreivanje geometrijskih
karakteristika presjeka
pomou tablica

4. Aksijalna
naprezanja

Definirati i izraunati
naprezanje na vlak i tlak
Analizirati utjecaj i
djelovanje temperature na
naprezanje

Naprezanje na vlak i tlak
Dimenzioniranje aksijalno
optereenih nosaa
Naprezanje zbog promjene
temperature
Odreivanje naprezanja i
deformacije zbog promjene
temperature

5. Naprezanje na
odrez i smik

Prepoznati osnovne
pojmove o smicanju
Opisati uvjete smika
Izraunati naprezanja na
smik ili odrez
Naprezanje na smik ili
odrez
Dimenzioniranje elemenata
optereenih na odrez

6. Naprezanje na
savijanje

Prepoznati uvjete kod kojih
dolazi do savijanja
Izraunati momente
savijanja, poprene i
uzdune sile
Dimenzionirati elemente
izloene savijanju
Odrediti deformacije kod
savijanja jednostavnih
greda
Temeljni pojmovi i vrste
savijanja
Odreivanje uzdunih i
poprenih sila te momenata
savijanja
Jednostavni ravni puni
nosai optereeni na
savijanje
Dimenzioniranje nosaa
optereenih na savijanje
Deformacije kod savijanja
Odreivanje deformacije pri
savijanju (pomou
literature)

7. Naprezanje na
uvijanje

Opisati temeljne pojmove i
zakonitosti kod uvijanja
Dimenzionirati lakih vratila
u odnosu na doputeno
naprezanje i doputenu
deformaciju

Temeljni pojmovi uvijanja
Dimenzioniranje lakih
vratila glede doputenog
naprezanja
Deformacije pri uvijanju
Dimenzioniranje lakih
vratila glede doputene
deformacije
NAPOMENE
Metodikim pristupom u izvedbenom programu obraditi sadraje predavanjima i
vjebama. Dio vjebi preporuljivo je izvoditi na raunalu to je potrebno radi bolje
uspjenosti u radu.
Uenici trebaju imati potrebna znanja iz matematike, fizike i tehnikog crtanja.
Upuivati uenike na koritenje literature i primjenu sadraja iz ovog predmeta u
ostalim predmetima struke.

71
LITERATURA

Za uenike:

Za nastavnika:
Boris Kulii: TEHNIKA MEHANIKA STATIKA KRUTOG TIJELA, NAUKA O
VRSTOI, KINEMATIKA, DINAMIKA; udbenik za trogodinje strukovne kole,
"ELEMENT", Zagreb
Markovi, Pasanovi, utalo:TEHNIKA MEHANIKA 1
STATIKA,"NEODIDACTA",Zagreb
Markovi, Pasanovi, utalo: TEHNIKA MEHANIKA 2 NAUKA O VRSTOI,
Markovi, Pasanovi, utalo: TEHNIKA MEHANIKA 3 KINEMATIKA I DINAMIKA,

72

6.3.CNC STROJEVI


Cilj programa je:
Da sadraji izborne nastave CNC strojeva trebaju dati mogunost uvoenja
uenika u podruje struke i pripomoi pri stvaranju temeljnih predznanja za
svaladavanje uestrukovnih sadraja.
Razvijati interes i sposobnost uenika za itanje tehniko - tehnoloke
dokumentacije te upoznati strukturu NC koda te razumijeti osnovna naela
upravljanja CNC strojevima.

Zadae programa su:
Objasniti znaaj razvijanja sposobnosti koritenja literature, raunala
te drugih izvora podataka iz podruja numeriki upravljanih strojeva.
Razvijati interes i motivirati uenike za proirivanjem znanja i vjetina
iz podruja upravljanja cnc strojevima
Sluenje mjernim alatima, napravama i priborom cnc strojeva radi
kontrole tonosti izratka sa ciljem postizanja visoke razine kvalitete.
Stei osnovne kompetencije posluivanja CNC strojeva te poznavati
strukturu NC koda.
Uoavati izvore opasnosti i uvati zdravlje i zdrav ovjekov okoli.
Ukazivanje na znaaj i potrebu za cjeloivotno kolovanje.

SADRAJ


1.Uvod u predmet

Objasniti ulogu i
znaaj nastavnih
sadraja predmeta

Objasniti principe
rada upravljakih
raunala cnc stroja

Osnovni principi
upravljanja cnc
strojevima
Dijagram toka
programiranja i
vrste kodiranja
CNC strojeva
Upravljako
raunalo stroja
73

2. Karakteristike CNC
strojeva

Objasniti
mogunosti i
razliite sustave
djelovanja raznih
CNC strojeva

Definiranje
i koordinatnog sustava
cnc strojeva
Programski pomak nul
toke stroja
Apsolutni koordinatni
sustav G90
Inkrementalni
koordinatni sustav

3.Runo
programiranje
CNC strojeva

Objasniti osnovne
naine kodiranja,
ulogu i znaaj
runog
programiranja
kod upravljana
CNC strojevima

Osnovne naredbe kod
programiranja

Runo programiranje
CNC tokarilice

Runo programiranje
cnc glodalice

Potprogrami znaaj i
primjena

4.Primjena raunala
kod CNC strojeva

Koristiti raunala i
raunalne
programe kod
NUAS-a

Koristiti raunalo u
izradi programa i
radionikih crtea

Objasniti naine
upravljanja prema
vrsti upravljakog
raunala

Primjena vanjskog
raunala i raunalnih
programa kod

Auriranje datoteka i
koritenje baze
podataka kod

Vrste upravljakih
raunala kod cnc
strojeva

5.Strojno
programiranje
CNC strojeva

Objasniti osnove
programiranja cnc
stroja
Pokazati postupak
provjere programa
na cnc stroju

Osnove koritenja
CAM,CIM tehnologija
pri programiranju
upravljakih cnc stroja
Unos auriranje
programa u UR stroja
upravljakom raunalu
CNC tokarilice
6. Kompenzacija
alata
Razlikovati rad sa
i bez
kompenzacije te
ukazati na znaaj
kod postizanja
tonosti izrade
Naredbe za koritenje
kompenzacije alata

74

7.Strojno
programiranje-
Programiranje
pomou raunala

Pokazati kako se
koristiti
CAD-CAM
tehnologijom

3D Konstruiranje
izratka na raunalu u
CAD-CAM-u i izrada
Uz generiranje NC
koda .

8. Vjebe

Primjena steenog
znanja
o programiranju
cnc stroja,

Rad na
simulatoru-
raunalu cnc
stroja

Izvoenje
konkretnih
primjera na cnc
stroju

Vjeba 1.
jedinicu stroja sa simulacijom
na stroju
Vjeba 2.
Definiranje nul toke obrade
Vjeba 3.
Izrada izratka koristei
I kruna gibanja G02,G03
Kod tokarenja i glodanja
Vjeba 4.
Izrada skoenja brida i
radijusa
Vjeba 5.
Izrada izradka koritenjem
kompenzacija alata
Vjeba 6.
Generiranje G- koda uz
prilagodbu upravljakoj
jedinici stroja
Vjeba7.
Prenamjetanje alata uz
postavljanje nul toke i
definiranje radnog prostora.
Vjeba 8.
Izrada probnog izratka na cnc
stroju

75

PROGRAMIRANJE CNC TOKARILICE

9. Brzina rezanja
kod odrezivanja i
izrade navoja na
cnc stroju

Objasniti vrste
brzina rezanja te
primjenu i nain
odreivanja brzine
rezanja

Odreivanje brzine
rezanja
Odreivanje broja
okretaja
Konstantna brzina
rezanja G95 G96

10. Tokarenje
navoja

Objasniti nain
tokatrnja navoja
kod cnc tokarilice
Objasniti izradu
navoja na cnc
tokarilici

Tokarenje navoja na
cnc tokarilici
Tokarenje vievojnog
navoja

11. Ciklusi za cnc
tokarilicu

Objasniti znaaj i
ulogu ciklusa kod
programiranja cnc
tokarilice

Ukazati na
mogunost
primjene ciklusa
kod programiranja
cnc strojeva

Ciklusi
Ciklus grube obrade s
tokarenjem konture
standardni ciklusi
Ciklusi za tokarenje
Ciklus konturnog
tokarenja Cycle95
Tokarenje niza navoja
Cycle98

12. Vjebe

Koritenje
osnovnog znanja o
programiranju cnc
stroja, alatima ,
programa na
simulatoru-
raunalu cnc
tokarilice
Izvoenje
konkretnih
primjera na cnc
stroju

Vjeba 1.
Odabir brzine rezanja
Vjeba 2.
Ciklus izradu utora
Vjeba 5.
Ciklus tokarenjagrube obrade
Vjeba 6.
Tokarenje kontura

PROGRAMIRANJE CNC GLODALICE

13. Osnovne
naredbe kod
programiranja
CNC glodalice

Objasniti osnove
programiranja
CNC glodalice
Pokazati postupak
provjere programa
na cnc stroju
Osnove upravljanja
programom kod
upravljakih raunala
cnc glodalice
upravljakom raunalu
CNC glodalice
14. Odabir
Koordinatnog
sustava
Pokazati rad u
pojedinim vrstama
koordinatnih sustava
Absolutni koordinatni
sustav
Inkrementalni
koordinatni sustav
Polarni koordinatni
sustav
76

15. Ciklusi za cnc
glodalicu

Objasniti znaaj i
ulogu ciklusa kod
programiranja cnc
glodalice
eono glodanje
Ciklus 71
Konturno glodanje
Ciklus 7
Pravokutni dep
Kruni dep
ablone glodanja
Produljeni utori
Ciklusi za izradu
navoja
Ciklus 90 glodanje
navoja
Ciklus 840

16. Vjebe

Primjena steenog
znanja
o programiranju
cnc stroja,
Rad na simulatoru-
raunalu cnc
glodalice
Izvoenje konkretnih
primjera na cnc
stroju

Vjeba 1. Programski pomak
nul toke G52
Vjeba 2. Rad u polarnom
koordinatnom sustavu
Vjeba 3. Korekcija
polumjerom alata
Vjeba 4. Ciklusi buenja
Vjeba 5. Ciklusi glodanja
Vjeba 6.Izrada navoja na
cnc glodalici

17. Izrada
probnog uzorka
na cnc stroju

Zavrna provjera
znanja pri izradi
probnog uzorka .

Izraditi probni uzorak
na cnc stroju uz
prethodnu simulaciju
na raunalu stroja .

NAPOMENA

Teorijska nastava ovog predmete izvodi se u CNC praktikumu koji je pored
strojeva opremljen sa raunalima ,sa video projektorom i programskim
paketima za simulaciju obrade na cnc strojevima.
Praktine vjebe se obvezno izvode u CNC praktikumu.

LITERATURA

Za uenike:

Za nastavnike:
1. Mladen Bonjakovi : Numeriki upravljani alatni strojevi,K-Zagreb
2. M. Matoevi: Tehnologija obrade i montae, udbenik
3. Sva ostala literatura i struni asopisi koji obrauju sadraje nastavnog
Predmeta: CNC strojevi.

77

6.4. CAD-CAM TEHNOLOGIJE

Cilj programa je:
da uenika nakon uenja samostalno koristi CAD-CAM programe kao alate za
pomo pri programiranju numeriki upravljanih alatnih strojeva .
Zadae programa su:
Sluiti se nekim od brojnih CAD-CAM programa
Crtati tehnike crtee u 3D geometriji
Generirati G-cod uz pomo CAD-CAM programa za tokarenje i glodanje
Unijeti i prilagoditi generirani G-cod u upravljako raunalo CNC stroja

SADRAJI

1.Uvod u predmet Objasniti znaaj 3D
modeliranja u CNC
programiranju

Temeljni pojmovi CAD
Znaaj rada u CAD
programu kao pomo kod
programiranja CNC strojeva
2.Rad u 3D CAD
programu
Objasniti suelje 3D
programa
Objasniti metodologiju
3Dmodeliranja
Koristiti osnovne naredbe
za crtanje 3D objekata
Nacrtati prizmatini 3D
objekt
Nacrtati rotacioni 3D
objekt
Objasniti nain dobivanja
ostalih podataka o 3D
objektu (masa, momenti
inercije)
Nacrtati jednostavni sklop
Suelje 3D CAD programa
Metodologija 3D
modeliranja
Izrada skice osnovne
naredbe
Naredbe za definiranje skice
Osnovne naredbe 3D CAD
modeliranja
Naini vizualizacije 3D
modela
Dodatne informacije o 3D
modelu
Izrada sklopova

78

3.Vjebe Koritenje znanja o 3D
modeliranju za izradu 3D
modela na temelju
radionikih crtea

Vjeba 1.
Suelje 3D CAD programa
upotreba mia i tipkovnice
Vjeba 2.
Metodologija izrade 3D modela
Vjeba 3.
Izrada skice i 3D modela
jednostavnih
tijela(kocka,valjak)
Vjeba 4.
Izrada skice i 3Dmodela
jednostavnog prizmatinog
predmeta
Vjeba 5.
Samostalna upotreba
usvojenog znanja
Vjeba 6.
sloenog prizmatinog
predmeta
Vjeba 7.
jednostavnog rotacionog
predmeta
Vjeba 8.
sloenog rotacionog predmeta
Vjeba 9.
Samostalna upotreba
usvojenog znanja
Vjeba 10.
sloenog prizmatino rotaciong
predmeta
Vjeba 11.
Vizualizacija i dodavanja
materijala 3D modelu
Vjeba 12.
Prikupljanje informacija o 3D
modelu

79

Vjeba 13.
Modeliranje jednostavnog
sklopa metodologijom
dodavanja tijela u 3D CAD
programu
Vjeba 14.
Samostalna upotreba naredbi

Nastavna cjelina Okivani rezultati Nastavni sadraji
1.Rad u CAD-CAM
programu glodanje
- 3D glodanje -

Nacrtati 3D crte u CAD-
CAM programu
Objasniti potrebne ulazne
parametre CAD-CAM
programa
Koristiti osnovne
operacije 3D glodanja
CAD-CAM programa
Pokrenuti simulaciju (2D
i 3D) te izvriti analizu
simulacije
Generirati te unijeti G-
code u eljenu
upravljaku napravu
Crtanje 3D crtea
rada,alati
Osnovne operacije kod 3D
glodanje u CAD-CAM programu
alata
Pokretanje 2D i 3D simulacije
te analize simulacije

2. Vjebe
Izraditi G-cod u CAD-
CAM programu za 3D
glodanje

Vjeba1.
Modeliranje sloenog
prizmatinog predmeta
Vjeba2.
Modeliranje sirovca,definiranje
Vjeba3.
Samostalna vjeba
Vjeba4.
Izrada tehnoloke dokumentacije
Vjeba 5 .
Definiranje reima rada,alata
,prilaza i odmaka u CAD-CAM
programu, definiranje
operacija,simulacija, generiranje
coda
Vjeba 6.
Samostalna vjeba.Izrada
tehnoloke dokumentacije te
generiranje G coda
80
Vjeba7.

napravu stroja,analiza,simulacija

Vjeba 8.

Izrada dijela , analiza izratka

NAPOMENA
Nastava iz ovog predmeta izvodi se u CNC/CAD-CAM praktikumu ili u specijaliziranoj
uionici za raunalstvo. Uionica mora biti tako opremljena da za vrijeme vjebi
omogui individualan praktini rad jednog uenika na jednom raunalu. Vjebe se
izvode u najmanje dvije grupe uenika do 14 u grupi ovisno o opremljenosti
praktikuma (uionice). U nastavi koristiti CAD i CAD-CAM programe koje posjeduje
kola i koji su prikladni za primjenu u ovom zanimanju. Razina vjebi i izlaganja
treba biti u suglasnosti s praktinim potrebama u obavljanju poslova zanimanja CNC
operater.

LITERATURA

Za uenike:

Za nastavjnike:

81

6.5. POSLUIVANJE CNC STROJEVA

Cilj programa je:
Da uenik nakon urnja samostalno pripremi i posluuje CNC strojeve i
primjeni tehniko-tehnoloku dokumentaciju za rad s numeriki
upravljanim alatnim strojevima.
Zadaci programa su :

Opisati glavne dijelove numeriki upravljanih alatnih strojeva, njihovu
ulogu, principe i pravila rada na temelju ega e uenici moi izvriti izbor
metoda rada;
Samostalno sluenje upravljakim raunalom na stroju;
Samostalna priprema numeriki upravljanih alatnih strojeva za rad;
Samostalno posluivanje numeriki upravljanih alatnih strojeva;
Sluiti se reznim alatima koji se koriste kod CNC strojeva (odabir,
postavljanje, mjerenje)
Sluiti se nainima prijenosa i kopiranja datoteka sa programima
Primjenjivati standarde i koristiti tehniko-tehnoloku dokumentaciju;
Formirati disciplinu i odgovornost pri donoenju odluka kod uenika;
Ukazati na znaaj i potrebu za strunim usavravanjem i
samoobrazovanjem

SADRAJ

1. Uvod u predmet
Objasniti ulogu i znaaj
rada na CNC strojevima
Primjeniti sigurnosne
mjere pri radu s CNC
strojevima
Rad sa CNC strojevima

Sigurnosne mjere u radu
sa CNC strojevima

2. Materijali reznih
otrica
Opisati vrste reznih
otrica alata prema
materijalu iz kojeg su
izraene
Objasniti odabir i
uporabu raznih
materijala rezne otrice
alata
Primjena reznih otrica
alata od brzoreznog elika
alata od tvrdog metala
alata od cermeta
alata od keramike
alata od dijamanta
alata od bor nitrida
3. Prevlake
izmjenjivih ploica
Objasniti svrhu
prevlaka na izmjenjivim
reznim ploicama
Primjeniti pravilnu
izmjenjivu ploicu sa
prevlakom za razliite
reime rada i razliite
materijale obrade
Vrste prevlaka izmjenjivih
ploica
Prevlake izmjenjivih ploica
od tvrdog metala
od cermeta
od bor nitrida
4. Oznake kvalitete
izmjenjivih ploica
Objasniti pojam
kvaliteta izmjenjive
ploice (Grade)
Pojam kvaliteta izmjenjive
ploice

82
Odabrati ispravnu
kvalitetu izmjenjive
ploice prema
materijalu obrade
Oznake kvalitete izmjenjive
ploice
Izbor kvalitete izmjenjive
ploice prema materijalu
obrade
5. Sustav stezanja
izmjenjive ploice
na dra
Objasniti naine
stezanja izmjenjivih
ploica na nosa alata
Primjeniti razliite vrste
stezanja izmjenjivih
ploica na nosa alata
Primjeniti izmjenu
ploice i odravanje
nosaa alata u cilju
sigurnog rada na CNC
stroju
Stezanje izmjenjive ploice
vijkom
preko otvora i poluge
preko otvora i odozgo
odozgo
Izmjena ploica na nosau
alata
6. Katalozi alata Objasniti nain
koritenja kataloga
alata (Sandvik, Iscar...)
Primjeniti alat odabran
iz kataloga proizvoaa
alata
Odabir sustava alata
Odabir alata za tokarenje
Odabir alata za glodanje
Odabir alata za buenje
Odabir alata za odrezivanje
i utore
Odabir alata za navoje
7. Zamjena alata Izvriti zamjenu i
mjerenje alata
Izvriti upis novih
podataka u datoteku
alata u upravljakom
raunalu
Pozicioniranje alata za
zamjenu
Priprema novog alata za
uporabu
Stezanje alata u nosa
Mjerenje novog alata
Korekcija podataka o alatu
u datoteci upravljakog
raunala
8. Definiranje
obratka na CNC
glodalici
Objasniti naine
stezanja obratka na
stolu CNC glodalice
Izvesti pozicioniranje i
mjerenje obratka
Upisati izmjerene
vrijednosti u
upravljako raunalo
Pozicioniranje obratka na
stolu CNC glodalice
Stezanje obratka u steznu
napravu
Mjerenje obratka
Unos izmjerenih vrijednosti
u upravljako raunalo
9. Radijus vrha
otrice alata
Opisati ulogu radijusa
vrha otrice alata
Odabrati izmjenjivu
ploicu sa radijusom
vrha otrice prema
razliitim kriterijima
reima obrade
Uporaba malog radijusa
vrha otrice alata
Uporaba velikog radijusa
vrha otrice alata
Odnos radijusa vrha otrice
alata i posmaka
Odnos radijusa vrha otrice
alata i dubine rezanja
10. Odvajanje
strugotine
Objasniti nastanak
strugotine i nain
odvajanja
Prepoznati oblike
strugotine pri razliitim
obradama
Otkloniti greke
uzrokovane loim
odvajanjem strugotine

Nain odvajanja strugotine
Faktori utjecaja na
odvajanje strugotine
Oblici strugotine
Otklanjanje greaka
neispravnog odvajanja
strugotine
83
11. Oteenje rezne
otrice alata
Prepoznati vrstu
oteenja i uzrok
Otkloniti uzroke
oteenja rezne otrice
alata
Vrste oteenja rezne
otrice alata
Uzroci oteenja rezne
otrice alata
Otklanjanje uzroka
oteenja rezne otrice
alata
12. Vjebe Primjena steenog
znanja i vjetina
posluivanja CNC
tokarilice i CNC
glodalice
Izvoenje zadanih
vjebi na CNC stroju
Vjeba 1. Ukljuivanje
stroja i kontrola osnovnih
uvjeta za siguran rad CNC
stroju
Vjeba 2. Unos programa u
upravljaku jedinicu
Vjeba 3. Zamjena
izmjenjive ploice na
nosau
Vjeba 4. Zamjena alata u
nosau, mjerenje alata i
upis podataka o alatu u
upravljako raunalo
Vjeba 5. Odabir alata za
tokarenje iz kataloga alata
Vjeba 6. Odabir alata za
glodanje iz kataloga alata
Vjeba 7. Pozicioniranje,
mjerenje i upis podataka o
obratku u upravljako
raunalo glodalice
Vjeba 8. Provjera
programa-simulacija obrade
Vjeba 9. Izrada probnog
uzorka na CNC tokarilici
Vjeba 10. Izrada probnog
uzorka na CNC tokarilici

LITERATURA

Za uenike:

Za nastavnike:
Mladen Bonjakovi: Numeriki upravljani alatni strojevi "kolska knjiga", Zagreb
Sva ostala literatura i struni asopisi koji obrauju sadraje nastavnog predmeta
posluivanje CNC strojeva.

84

7. Zavrni rad

Zavrni rad reguliran je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(Narodne novine 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10.), Zakonom o strukovnom
obrazovanju (Narodne novine 30/09.) i Pravilnikom o izradi i obrani zavrnog rada
(Narodne novine 118/09.).

Izradba i obrana zavrnoga rada provodi se u organizaciji ustanove za strukovno
obrazovanje sukladno godinjemu planu i programu rada ustanove, odnosno
kolskome kurikulumu.

Nastavni Plan I Program - CNC Operater

Caricato da

Informazioni sul documento

Titolo originale

Copyright

Formati disponibili

Condividi questo documento

Condividi o incorpora il documento

Opzioni di condivisione

Hai trovato utile questo documento?

Questo contenuto è inappropriato?

Copyright:

Formati disponibili

Nastavni Plan I Program - CNC Operater

Caricato da

Copyright:

Formati disponibili

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA

Potrebbero piacerti anche