Sei sulla pagina 1di 22

49

irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
GRADNJA PRVE CRKVE I SAMOSTANA
NA IROKOM BRIJEGU
Joli, R.
Saetak: U lanku se najprije obrauje nastanak samostalne zajednice hercegovakih
franjevaca sredinom XIX. stoljea. Odvojili su se od drevne provincije Bosne Srebrene, s
kojom su ivjeli od njezina nastanka 1340. do odcjepljenja 1844. (slubeno 1852.). Prvi sa-
mostan u Hercegovini nakon to su samostane u Mostaru, Konjicu i Ljubukom Turci
sruili u XVI. st. bio je sagraen upravo na irokom Brijegu. Uza nj je podignuta i malena
crkva; sve to sredinom XIX. st. Sagraeni su milodarima iz svijeta koje su isprosili franjevci
te prilozima samih franjevaca i njihovih siromanih upljana. Tako Brijeg postaje sredite
ne samo hercegovakih franjevaca nego i cjelokupnoga vjerskog, kulturnog i prosvjetnog
ivota u Hercegovini.
Kljune rijei: franjevci, samostan, crkva, iroki Brijeg, kustodija, Bosna Srebrena.
Podatci o autoru: mr. sc. Joli, R.[obert], Franjevaki samostan Tomislavgrad / Naa ognji-
ta, Trg fra Mije uia 1, 80240 Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina, rjolic1@tel.net.ba
fra Robert Ioli
50 POVIJEST
THE CONSTRUCTION OF THE FIRST CHURCH AND
MONASTERY IN IROKI BRIJEG
Joli, R.
Abstract: This article frstly deals with the foundation of the independent community of
Herzegovinian Franciscans in the middle of the 19
th
century. They separated from the an-
cient province of Bosna Argentina, within which they lived from its foundation in 1340
up to its secession in 1844 (of cially in 1852). After the Turks pulled down monasteries in
Mostar, Konjic and Ljubuki in the 16
th
century, the frst monastery in Herzegovina was
constructed right in iroki Brijeg. A small church was also built next to it; all that hap-
pened in the middle of the 19
th
century. They were built by charity from abroad obtained
by begging of the Franciscans and cont1ributions from the Franciscans themselves and
their poor parishioners. That is how Brijeg became the center not only of Herzegovinian
Franciscans, but also of the entire religious, cultural, and educational life in Herzegovina.
Key words: Franciscans, monastery, church, iroki Brijeg, Franciscan custody, Bosna
Argentina.
Authors data: M. Sc. Joli, R.[obert], Franciscan Monastery of Tomislavgrad / Naa
ognjita, Tomislavgrad, Trg fra Mije uia 1, 80240 Tomislavgrad, Bosnia and Herzegovina,
rjolic1@tel.net.ba
51
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
Uvod
Nakon to su Osmanlije u 6. stoljeu
poruili tri hercegovaka samostana,
ili njih vie, sve do sredine XIX. st.
dakle kroz oo godina na tome
prostoru nije bilo nijednog franjeva-
kog samostana.

Franjevci su iz samo-
stana u Ljubukom i Mostaru prebjegli
na obalu Jadranskog mora te sagradili
samostane u Zaostrogu i ivogou,
a

odakle su sluili puk u Hercegovini sve
do kraja XVII. st. No nakon zavret-
ka Beko-morejskog rata i potpisiva-
nja Karlovakog mira (6,,.) bilo im
je pod prijetnjom smru zabranjeno
prelaziti preko novostvorene tursko-
mletake granice na podruja koja su
ostala pod osmanskom vlau. Stoga su
pastoralnu skrb za hercegovake kato-
like preuzela tri preostala franjevaka
samostana u Bosni. Tako su franjevci
iz samostana u Kreevu pastorizirali
upe u zapadnoj Hercegovini, iz Fojni-
ce duvanjske upe, a iz Kraljeve Sutje-
Za dio (dananje) Hercegovine brinuli su se
franjevci iz samostana u Imotskom, a za dio
franjevci samostana iz Rame (Pandi, B.,
Hercegovaki franjevci sedam stoljea s
narodom, Mostar-Zagreb, aoo., str. a).
a Glava R., Spomenica pedesetgodinjice
Hercegovake Franjevake Redodrave,
Mostar, 8,;., str. a-a6, Mandi, D., Etnika
povijest BiH, Toronto etc., ,8a. (a. izd.), str.
a-aa.
ske upu Roko Polje.

Takvo je stanje
potrajalo kroz gotovo o godina.
Zbog daljine i drugih nevolja te za-
putenosti hercegovakog puka odlu-
ili su franjevci podrijetlom iz Herce-
govine, lanovi kreevskog samostana,
sagraditi jedan samostan u Herce-
govini kako bi popravili teko stanje
hercegovakog puka. Ideja je sazrela
sredinom XIX. st., makar ni do tada
nije nedostajalo razmiljanja o potre-
bi osnutka vlastitog samostana. God.
8., kada su se hercegovaki franjev-
ci odijelili od kreevskog samostana i
preselili u Hercegovinu, u zapadnoj su
Hercegovini postojale sljedee upe:
Blato (poslije erigaj zatim . Brijeg),
Brotnjo (sa sjeditem u Gradniima),
Posuje, Mostar (sa sjeditem u M.
Gracu), Ljubuki (sa sjeditem u Velja-
cima), Ruii, Zaslivlje (poslije Konjic)
te kapelanija Gorica i planinska kape-
lanija Polja.

Na itavom dananjem
Mandi, D., Franjevaka Bosna, Rim, ,68.,
str. ao,-ao, Pandi, B., Hercegovaki fra-
njevci, str. a.
Duvanjski kraj u poetku nije pripadao za-
jednici hercegovakih franjevaca, tonije
oni nisu odmah preuzeli pastoralnu skrb
za podruje duvanjskih upa, ukljuujui
Rakitno, Drenicu i bukoblatski kraj. O
tome svjedoi prvi razmjetaj osoblja to
su ga 8. travnja 8. na erigaju odrali
hercegovaki franjevci, u kojem se uope
ne spominju duvanjske upe (Pandi, B.,
Acta franciscana Hercegovinae, sv. II., Mo-
star-Zagreb, aoo., str. -). Pa ipak po-
fra Robert Ioli
52 POVIJEST
podruju Hercegovake franjevake
provincije nije bilo ni jedne crkve jer
su sve do sredine XVI. st. bile poru-
ene, osim one jedine u Rokom polju
koja je sruena stotinjak godina kasni-
je, dakle u XVII. stoljeu.
vijesna je injenica da je granica, i politika
i crkvena, izmeu Bosne i Hercegovine bila
onakva kakva je i danas. Znai da je duvanj-
ski kraj, s Bukim blatom, pripadao Herce-
govini. O tome izrijekom svjedoi makarski
biskup Stjepan Blakovi u Dnevniku sa
svojega pastoralnog pohoda iz ;. godine.
On kae kako je granica njegove jurisdikcije
bila Matina voda u Buku blatu (Niki, A.,
Dnevnik makarskog biskupa Stjepana Bla-
kovia iz ;., Mostar, ,,., str. ,), dakle
podruje dananjih upa Grabovice, Prisoja
i Raeljaka. Takoer je injenica da makarski
biskupi, sve do ;., redovito nisu prelazili
tu granicu. Veina ih je dolazila u pastoralne
pohode staroj duvanjskoj upi (koja je obu-
hvaala dananje upe u Duvanjskom polju,
Rakitno i Drenicu te Roko Polje i Vinicu)
te u Buko blato, koje je tada bilo dio livanj-
ske upe, ali ne i u samo Livno, a pogotovo
ne sjevernije od toga (o pastoralnim poho-
dima makarskih biskupa gl. Joli, R., Duvno
kroz stoljea, str. a-ao. O duvanjskim u-
pama gl. ibidem, str. a-ao, Joli, R., ivot
i smrt u Duvnu, str. 6-aa te graki prikaz
str. I-VIII). Isto je bilo i u politikom smislu.
Nakon to je, naime, 8a. Hercegovina po-
stala poseban paaluk pod vlau Ali-pae
Rizvanbegovia, granica joj se protezala
do Matine vode u Bukom blatu i uice na
zapadu, te do Nikia i Prijepolja na istoku.
Kae se da su to bile stare mee, dakle gra-
nice predosmanske Hercegovine (Bakula,
P. , Hercegovina prije sto godina, str. -8,
Mandi, D., Dravna i vjerska pripadnost
sredovjene Bosne i Hercegovine, a. izd.,
Chicago-Rim, ,;8., str. ;).
Osnutak samostalne zajednice
hercegovakih franjevaca
Prva vijest o nakani hercegovakih fra-
njevaca, lanova kreevskog samosta-
na, da u svome rodnom kraju osnuju
novi samostan i crkvu potjee iz godi-
ne 8o. Njih se nekolicina, na elu s
fra Ilijom Vidoeviem i fra Anelom
Kraljeviem, tajno sastala, vjerojatno
u Kreevu, radi dogovora oko budueg
rada u Hercegovini te s toga sastanka
uputili molbu generalu Franjevakog
reda i Kongregaciji za rairenje vjere
da im se dopusti gradnja samostana i
crkve u Hercegovini.

Ta je misao me-
utim izgledala gotovo neizvediva, po-
glavito zbog protivljenja bosanskih fra-
njevaca. Budui da je naime kreevski
samostan u najveoj mjeri ekonomski
ovisio upravo o Hercegovini, iz koje
su svake godine dobivali priloge u itu,
stoci, vinu i drugim namirnicama,
6

teko bi kreevski franjevci pristali na
izgradnju drugog samostana, u samoj
Hercegovini, jer bi sami onda teko op-
stali.
;
I openito bi bosanski franjevci
Glava, R., Spomenica, str. -a.
6 Usp. Bogdanovi, M., Ljetopis kreevskog
samostana (;6-8;), prir. Gavran, I., Sara-
jevo, ,8., str. ;o, ;, , 6, 6o, 8;, a8,.
; Jo 8. bosanski su se franjevci nadali da e
Hercegovci opet sjediniti s Bosanskom pro-
vincijom te da e onda duvanjske upe pri-
pasti kreevskom samostanu, kako bi se neka-
ko nadoknadio gubitak upa u Hercegovini.
To su trebale biti upe: Gornje i Donje Duvno,
53
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
teko pristali na cijepanje drevne Pro-
vincije Bosne Srebrene, koja je i onako
bila svedena na uske granice onoga to
je ostalo pod osmanskom vlau. Inae
je neko ta provincija obuhvaala puno
iri prostor, kako u Dalmaciji, tako u
Slavoniji i Ugarskoj.
8
K tome, teko je
bilo zamisliti da e i uprava Franjeva-
kog reda, kao i vatikanska Propaganda
lako pristati na razbijanje zajednike
provincije. Jo je tee bilo oekivati
da e se s izgradnjom novog samosta-
na i crkve sloiti osmanske vlasti, koje
su svakako nerado gledale na katolike
u podrujima kojima su upravljali. K
svemu ovomu, hercegovaki franjevci
bili su sami skroz siromasi, ne imaju-
i nigdje nita, a nisu se mogli niemu
nadati, ni od svoje bosanske brae, koji
su bili protivni njihovu dijeljenju. Her-
cegovaki takodjer puk bio je do skraj-
nosti siromaan, sbog mnogih prolih
ratova, nutarnjih nevolja, progonstva i
estih gladnih godina, te stoga niesu se
mogli ni od svoga puka ikakvoj izdani-
joj pomoi nadati.
,
Pa ipak, unato svemu tome, Herce-
govci nisu popustili. Trojica prvaka her-
cegovakih franjevaca: fra Aneo Kra-
Rakitno, Grabovica i Roko Polje (Struki, I.,
Povjestnike crtice Kreeva i franjevakog sa-
mostana, Sarajevo, 8,,., str. 6).
8 Pandi, B., Hercegovaki franjevci, str.
a8-o.
, Glava, R., Spomenica, str. a-.
ljevi, fra Ilija Skoko i fra Ilija Vidoevi
sastae se a;. travnja 8a. u upnoj kui
na Posuju te uputie pismo biskupu
Bariiu, apostolskom vikaru u Bosni i
Hercegovini, da se odijele od bosanske
provincije, kao i da se odijeli vikarijat
(biskupija) za Hercegovinu od onog
bosanskog.
o
Osobito je pak znaajan
sastanak odran takoer na Posuju 8.
srpnja 8. Devetorica hercegovakih
franjevaca uputie odatle Kongregaciji
dugo pismo u kojem nabrajaju valjane
razloge za osnivanje novog samostana u
Hercegovini, kao i za odjelidbu provin-
cije i apostolskog vikarijata od Bosne.

Unato svim zaprekama za ostvarenje


toga svetog cilja franjevci su hercego-
vaki imali i dvije pogodnosti. Ponajpri-
je, na ruku im je iao ondanji apostolski
vikar u Bosni fra Rafo Barii.
a
On je
bio u dugogodinjem sukobu s upra-
vom Provincije Bosne Srebrene, koja
je bila uglavnom vezana za nadlenosti
nad pastoralom i nad pastoralnim oso-
bljem.

Hercegovaki su franjevci savje-


o Niki, A., Gradnja crkve i samostana na iro-
kom Brijegu, Kai XIII, Split, ,8., str. ,a.
Pismo u latinskom izvorniku u cijelosti do-
nosi Pandi, B., Acta franciscana Hercego-
vinae, sv. II, str. o-o, usp. Isti, Hercego-
vaki franjevci, str. ;.
a O ivotu fra R. Bariia (Oevija, ;,6.
Mostar, 86.) opirno je pisao Glava, R.,
Spomenica, str. -a;, Isti, ivot i rad bi-
skupa fra Rafe Bariia, Mostar, ,oo.
O tom dugogodinjem sukobu iscrpne, ali
fra Robert Ioli
54 POVIJEST
tovali Bariiu da podri osnutak nove
franjevake kustodije, kao i novoga apo-
stolskog vikarijata u Hercegovini, jer je
bilo vie nego jasno da u Bosni nije bio
dobro doao. Barii je bio sklon tome
rjeenju te ve a6. rujna 8. pie pre-
fektu Propagande da odobrava osniva-
nje samostana u Hercegovini.

Nakon
to su Hercegovci ve dobili doputenje
za izgradnju vlastitog samostana, biskup
Barii 8. pie Propagandi kako bi on
zastalno preuzeo brigu za hercegovake
katolike,

da bi se a. oujka 86. pi-


smeno odrekao Bosanskog apostolskog
vikarijata.
6
Na to je Propaganda 8. ruj-
na 8;. osnovala samostalni apostolski
vikarijat u Hercegovini. Prvi biskup bio
je fra Rafo Barii.
;
Granice vikarijata
bile su iste kao i danas mostarsko-du-
vanjske biskupije. Od 8,o. pod upravu
hercegovakog biskupa dola je i tre-
ne uvijek i nepristrane, vijesti donosi fra
Jako Balti u svom poznatom ljetopisu Go-
dinjak od dogadjaja i promine vrimena u
Bosni ;-88a, Sarajevo, ,,. (prir. Zir-
dum, A.), usp. i Kecmanovi I., Bariieva
afera, Sarajevo, ,.
Pandi, B., Acta franciscana Hercegovine,
II, str. a-a.
Pandi, B., Acta franciscana Hercegovinae,
II, str. ;-6a.
6 Pandi, B., Acta franciscana Hercegovinae,
II, str. 66-6,.
; Pandi, B., Kratka povijest franjevaca u
Hercegovini (izvorno na tal. jeziku, Dubrov-
nik, 8.), Mostar-Veljaci, ,,. (prir. Niki,
A.), str. 8-8a.
binjsko-mrkanska biskupija, kojom je
do tada upravljao dubrovaki biskup.
Posve iste granice dobila je i kustodija
hercegovakih franjevaca.
Hercegovakim je franjevcima na
ruku iao i Ali-paa Rizvanbegovi, u
ono vrijeme apsolutni gospodar Herce-
govine. On je u pobuni bosanskih mu-
slimanskih velikaa protiv carske vla-
sti (8.) stao na stranu carske vojske
i sultanovih reformi pa je za nagradu
Hercegovina postala samostalan paa-
luk, posve neovisan o Bosanskom paa-
luku (8a.), prvi put u svojoj povijesti.
Stoga je Ali-pai odgovarala i samostal-
na zajednica hercegovakih franjevaca,
neovisna o Bosni, pa je stoga franjev-
ce svojski podupirao i podpomagao.
Osim toga bio je prisan prijatelj s fra
Nikolom Kordiem, koji je kod njega
mogao uspjeno zagovarati ideju o iz-
gradnji samostana i crkve u Hercegovi-
ni te odcjepljenje hercegovakih franje-
vaca od bosanskih.
8
Konano je Propaganda 6. veljae
8. dopustila Hercegovcima da smi-
ju sagraditi jedan samostan u Herce-
govini.
,
Na to franjevci podrijetlom iz
8 Glava, R., Spomenica, str. -.
, Pandi, B., Acta franciscana Hercegovinae,
II, str. 8-,. U hrvatskom prijevodu u
Bakula P., Kratka povijest franjevaca u Her-
cegovini, str. ;. Vie o procesu dobivanja
doputenja gl. Niki, A., Gradnja crkve i sa-
mostana na irokom Brijegu Poeci her-
55
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
Hercegovine, koji su jo bili u Kreevu i
drugdje u Bosni, s novacima i acima iz
Kreeva, u proljee 8. napustie Bo-
snu i dooe u Hercegovinu.
ao
To meu-
tim jo uvijek nije znailo da su oni bili
samostalna redovnika zajednica. Fra
Petar Bakula pie kako je stvarno zajed-
nica hercegovakih franjevaca bila ute-
meljena jo 8;., istim onim dekretom
kojim je 8. rujna te godine bio ustanov-
ljen posebni vikarijat za Hercegovinu: U
isto vrijeme bosanskim redovnicima je
zabranjeno vrenje samostanske uprave
nad hercegovakim redovnicima (),
tako da su stvarno Bosna i Hercegovina
postale odijeljene ne samo s obzirom na
Vikarijat, nego i s obzirom na Redov-
niko-misionarsku provinciju.
a
Pravno
je meutim kustodija bila odijeljena od
Bosne tek 8a. godine. Uspostavi nove
samostalne zajednice protivio se gene-
ral Franjevakog reda Luigi da Loreto
(8.-o.), smatrajui biskupa Bariia
odgovornim za sve neprilike nastale iz
sukoba Bariia i bosanskih franjevaca.
I doista, dok je on bio general Reda, ni-
ta se nije dalo rijeiti. Svoje doputenje
cegovake franjevake zajednice, Kai, god.
XIII, Split, ,8., str. ,6-ao.
ao Glava, R., Spomenica, str. o, Struki, I.,
Povjestnike crtice Kreeva, str. -,
Pandi, B., Hercegovaki franjevci, str. -
6, Niki, A., Gradnja crkve i samostana na
irokom Brijegu (Kai), str. ao-ao8.
a Bakula, P., Kratka povijest franjevaca u Her-
cegovini, str. 8a.
dao je konano novi general Reda fra
Venancije Metilda da Celano. No nastale
su sada nove komplikacije, i to na relaciji
franjevci biskup Barii. Barii je nai-
me traio da on sam, to jest apostolski vi-
kar (biskup) po samoj svojoj slubi bude
prvi diskret u upravi Hercegovake fra-
njevake kustodije. To niti franjevci niti
general Reda nisu mogli prihvatiti. Upra-
vo je zbog slinih razloga u Bosni godina-
ma plamtio sablanjivi sukob na relaciji
biskup uprava Franjevake provincije
Bosne Srebrene. Kako je stvar zapinjala,
franjevci su u Rim poslali svoga izvrsnog
predstavnika fra Petra Bakulu, koji je u
ljeto 8a. uspio privoljeti franjevaku
Generalnu upravu, kao i Propagandu da
zajednicu hercegovakih franjevaca pro-
glase samostalnom kustodijom.
aa
Prijed-
log Propagande potvrdio je papa Pio IX.
. kolovoza 8a, a Propaganda je onda
izdala dekret o osnutku Hercegovake
franjevake kustodije . listopada 8a.
a

Kustodija e 8,a. biti uzdignuta na razi-
nu provincije.
a
aa Bakula, P., Kratka povijest franjevaca u Her-
cegovini, str. 8;-,;, Glava, R., Spomenica,
str. ,-o, Pandi, B., Hercegovaki fra-
njevci, str. -6.
a U lat. izvorniku dekret donosi Pandi, B.,
Acta franciscana Hercegovinae, III, str. ,-
6. U hrv. prijevodu kod Bakula, P., Kratka
povijest franjevaca u Hercegovini, str. 88-,,
Glava, R., Spomenica, str. o-6, Pandi,
B., Hercegovaki franjevci, str. ;-6.
a Pandi, B., Herc. franjevci, str. -a.
fra Robert Ioli
56 POVIJEST
Predradnje za izgradnju
samostana i crkve na . Brijegu
Zacijelo su franjevci i prije nego su do-
bili doputenje za izgradnju samostana
u Hercegovini razmiljali o mjestu na
kojem bi ga sagradili. erigaj, gdje se
tada nalazila upna kua, nije imao za
to prikladna i zgodna prostora, a suvi-
e tude je i velika bezvodica. Otpao je
i lokalitet Jela (danas Podjela) u blizini
erigajskog groblja, kao i mjesto zvano
Sajmite nie Borka jedno zbog be-
zvodice, drugo jer je bilo zabaeno i
potoinom Ugrovaom, preko koje nije
bilo mosta, posve odvojeno od blatske
(poslije irokobrijeke) upe. Stoga su
se franjevci odluili za golo i zapute-
no mjesto, gdje potok Ugrovaa utie u
Liticu, nazvano iroki-brieg. Mjesto
je bilo bez plodne zemlje i bez ume, ali
se inilo zgodnim jer je bilo uzdignuto
i svojim poloajem primamljivalo je
svaiji pogled. Na tom se mjestu nala-
zilo staro katoliko groblje. Zemljite su
franjevci kupili od Ahmet-age Kurta za
zlatnih dukata. Ahmet-aga je zbog
te prodaje kod muslimanskog ivlja pao
u nemilost te bio izoben za dvie godi-
ne, niti je smio polaziti damiju nit ine
obrede, sa svojim suvjernicima.
a
Prvi stan franjevcima koji su iz Kre-
eva doli na iroki Brijeg bila je trati-
a Glava, R., Spomenica, str. .
na s june strane Brijega na Spai, gola
ledina u blizini dananje crkve i samo-
stana, a prvi im je krov bila kronja
velikoga prastarog kitnjastog hrasta.
Tako su franjevci, pod nekim atorom,
stanovali prva etiri mjeseca po svom
dolasku, a za to su vrijeme gradili neku
daanu potleuicu u blizini, u koju su
se preselili kad je bila dovrena, vjero-
jatno u jesen 8. Ta je potleuica bila
prvi samostan, dok nakon tri i pol
godine nije sagraen prvi dio kame-
nog samostana, u koji su preselili 8,.
Prvi poglavar irokobrijekog bratstva,
gvardijan bez samostana, bio je fra An-
eo Kraljevi, poslije apostolski vikar u
Hercegovini.
a6
Zapravo je stvarni pogla-
var, ne samo u pitanjima pastorala (bi-
skup), ve i u isto redovnikim poslo-
vima, dakle franjevaki poglavar (da je
zajednica pravno bila ustanovljena zvao
bi se kustod ili provincijal) bio fra Rafo
Barii, apostolski vikar. Takvo je stanje
potrajalo sve do 8a., dok nije rijeen
status zajednice koja je proglaena ku-
stodijom i dobila svoju vlastitu upravu,
neovisnu o apostolskom vikaru.
a;
a6 Glava, R., Spomenica, str. -. Franjevci
su u povodu o. obljetnice dolaska fratara
na Spau (,86.) postavili tu spomen-kri te
lancem dimenzija ,x; m obiljeili prvu
kuu sagraenu od prua i blata (Dugan-
di, I., irokobrijeka batina, . Brijeg,
aoo., str. o, fotograja str. o).
a; Niki, A., Gradnja crkve i samostana na i-
rokom Brijegu (Kai), str. aa.
57
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
U potleuici na Brijegu redovito je
stanovao jedan franjevac, koji je pripre-
mao gradnju ili je pak vodio. U kuici su
bile smjetene stvari potrebne za grad-
nju, a nisu mogle stati na otvorenom.
a8

Ostali franjevci stanovali su u upnim
kuama u Hercegovini i duvanjskom
kraju, gdje su pastoralno djelovali. Prvi
novicijat, nakon to su novaci i aci s
fra Matom oriem Beljom ,. svibnja
8. napustili Kreevo, smjeten je u
upnoj kui u Mostarskom Gracu. Me-
tar im je bio fra Pako Kvesi, a prva
dvojica novaka bili su fra Andrija ara-
vanja i fra Mate Buli Prskalo. U Gracu
su novaci ostali vrlo kratko. Naime, iste
je godine erigajski upnik fra Nikola
Kordi pokraj upne kue sagradio jo
jednu, u koju su smjeteni aci i novaci.
Tako je ostalo do 8,., kada je novicijat
premjeten u tek dovreni dio samosta-
na na irokom Brijegu.
a,
Biskup Bari-
i sa svojim suradnicima smjestio se u
upnu kuu u Seonici, gdje je tada bilo
sjedite drevne duvanjske upe. U Seo-
nicu je Barii doao u oujku 8., te
ondje ostao s prijekidima do 8.,
dok nije bila izgraena biskupska rezi-
dencija u Mostaru, na mjestu zvanom
Vukodol.
o
a8 Pandi, B., Hercegovaki franjevci, str. o.
a, Ili, ., Hercegovaki franjevaki novicijat,
Krni zaviaj, br. 6iaoo., str. 6-,.
o Balti, J., Godinjak, str. a-, a, Kecma-
Dobivanje fermana
Iako je sam Ali-paa Rizvanbegovi
obeao da e raditi kod sultana oko
dobivanja fermana za izgradnju samo-
stana i crkve u Hercegovini, to nije ilo
nimalo lako. Osobita je tekoa bila i-
njenica da na irokom Brijegu nikada
prije nije postojala ni crkva ni samo-
stan. A osmanske vlasti nisu doputale
izgradnju nikakvih novih crkava i samo-
stana nego samo moebitno izgradnju
tih objekata na mjestima gdje su neko
postojali, ili pak obnovu ve postojeih.
Prema jednoj staroj legendi fratri su se
posluili varkom. Naime, fra Pile Ani,
arhitekt i voa gradnje budueg samo-
stana na irokom Brijegu, ode jednog
dana u oblinje selo Ljubotie, pozove
desetak seljaka s konjima te ode u ari-
a dubravu. Ondje su bile ruevine a-
ria kule. Na konje su natovarili neko-
liko velikih isklesanih kamenova te ih
nou ukopali na Brijegu, ondje gdje su
namjeravali graditi crkvu i samostan,
te ih zatrpali zemljom. Kad je nakon
dvije-tri godine dolo povjerenstvo da
ustanovi je li se tu doista nekad nalazila
crkva i samostan, pronalo je navedene
kamene blokove, pravilno rasporeene,
te ustanovilo da su se ondje neko nala-
zili katoliki crkveni objekti.

novi, I., Bariieva afera, str. 8-,, -8,


Joli, R., ivot i smrt u Duvnu, str. -6.
Tu je puku predaju prvi put zabiljeio fra
fra Robert Ioli
58 POVIJEST
Na temelju izdanog fermana mo-
Vojislav Mikuli tek ,;.: Legenda o gradnji
samostana na irokom Brijegu, ^aa ognfi-
ta, br. 6i,;., str. 8.
glo bi se doista zakljuiti da je legenda
istinita.
a
Naime, u sultanovu fermanu,
a Moda je ipak vjerodostojnija vijest koju o
tome donosi Mikuli, M.: Ondje je posto-
Ferman sultana Abdul Medida, od 22. listopada 1845.
59
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
izdanom u listopadu 8., stoji zapisa-
no: Budui da su gore spomenuti (her-
cegovaki franjevci, op. R. J.) smjerno
jalo staro groblje Kristovih vjernika u kojem
se nalazio humak na kojem su se do tada,
kao po nekakvom znamenju, njihovi lanovi
pokapali. On im je u tim sveanim danima
sluio umjesto oltara. I tako su stvorili plan
kako ispotovati sultanovu zapovijed, iako
su podizali novu crkvu: lukavo su izmislili
da je stari humak neko bio glavni oltar pra-
stare crkve, a da su oblinji grobovi prekrili
njezine temelje. Izmjerivi doskora povrinu
izmislili su da je crkva bila duga 6a, iroka
a, a visoka 8, lakata (Hercegovina ,o.
ematizam franjevake provincije, prir.
Knezovi, P., Mostar, aoo., str. a).
zamolili moju carsku milost da bi mo-
gli obnoviti spomenutu crkvu u njezinu
prvobitnom obliku skupa s dva krila
soba za stanovanje redovnika, bilo po
dnu bilo po vrhu, a i potrebnu kuhi-
nju. Po naredbi velikog vezira sudac je
propisno pregledao spomenutu crkvu,
a strunjaci su pronali da je, s drugim
potrebnim zgradama toj crkvi pripoje-
nim, bila duga , iroka o i visoka ;,
lakata, pokrivena drvetom. Oko crkve
nalazi se dvorite ograeno zidom od
kamena, s juga i sjevera dugim a, iro-
kim 6a, a visokim lakta.


Ferman je valjalo skupo platiti. Bi-
skup Barii pie iz Carigrada a6. svib-
nja 86. kako je za ferman isplatio
o.oo turskih pijastara. U sijenju iste
godine ve je molio Kongregaciju da
mu poalje njegovu godinju potporu,
Pandi, B., Hercegovaki franjevci, str. a.
fra Robert Ioli
Bujruntija Ali-pae Rizvanbegovia
od 5. sijenja 1846.
Murasela mostarskoga kadije
od 13. sijenja 1846.
60 POVIJEST
Tloris prve crkve i samostana
61
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
fra Robert Ioli
kako bi mogao isplatiti ferman.

Ali to
nije bilo sve! Nakon to je ferman ve
bio izdan, zapelo je kod Ali-pae Rizva-
nbegovia. Fratri su stoga njemu, nje-
govim sinovima i slubenicima morali
dati veliko mito kako bi dobili ferman i
njegovo doputenje.

Blagoslov temeljnog kamena


Nakon to su dobivene kako crkvene
tako i carske ovlasti, blagoslov kame-
na temeljca za prvu crkvu i samostan
u Hercegovini nakon vie stotina godi-
na, obavio je biskup fra Rafo Barii a.
srpnja 86. Nazoni su bili svi herce-
govaki franjevci te neizmjerno mno-
tvo hercegovakih katolika, koje su na
iroki Brijeg doveli njihovi duobri-
nici.
6
Crkva i samostan bili su posve-
eni uznesenju blaene Djevice Marije
na nebo. Neizmjerno je to bilo veselje
hercegovakih katolika i franjevaca,
koji nemajui u itavoj domovini nit
crkve, nit samostana, nit ikakve javne
bogotovne zgrade, inilo jim se, kao
da su preporodjeni, kao da se nalaze u
njekomu raju, to jim je sve napunjivalo
Niki, A., Ferman za gradnju crkve i samo-
stana, str. ,.
Detaljnije o tome Glava, R., Spomenica, str.
, bilj. , Mikuli, M., Hercegovina ,o.,
str. a, Niki, A., Gradnja crkve i samostana
na irokom Brijegu (Kai), str. ao-a.
6 Bakula, P., Hercegovina prije sto godina,
str. o.
srce i duu svetim zadovoljstvom i naj-
viom odvanou. Njihove davne i go-
rue elje, eto se sada vre. Ono, to su
prije njekoliko godina drali kao milim
i ugodnim snom, koji se teko izpunja,
sad vide, da je to prava injenica.
;
Najvie je brige oko pripremnih rad-
nji vodio gvardijan fra Aneo Kraljevi.
Samu je gradnju pak vodio fra Filip An-
i. tovie, on je vlastoruno izradio i
nacrt budueg samostana i crkve. Cr-
kva je ipak bila malih dimenzija: duga
oko ,8 m, iroka o,ao m, s prezbite-
rijem ;,6ox6,o m (sve vanjske mjere!)
viestruko manja nego dananja cr-
kva (graena poev od ,o. godine).
8

Crkva je bila povezana sa samostanom.
Prikupljanje
milodara za gradnju
Iako su svi franjevci u Hercegovini
nastojali to vie pridonijeti izgrad-
nji, ipak je bilo posve jasno da sami, sa
svojim siromanim pukom, nisu bili u
stanju dovriti tako velik projekt. Sto-
ga je valjalo poi u pronju po boga-
tim zapadnim zemljama. U pronju su
fratri poslali fra Filipa oria. On je sa
sobom ponio sve potrebne preporuke
; Glava, R., Spomenica, str. .
8 Arhitekt fra P. Nui rekonstruirao je izgled te
prve crkve na . Brijegu. Nacrt objavljen u:
Niki, A., Gradnja crkve i samostana na iro-
kom Brijegu, Krni zaviaf, br. 8i,;, str. .
62 POVIJEST
iz Hercegovine,
,
na temelju kojih mu
je u Propagandi 8. srpnja 86. izdana
takoer preporuka da moe skupljati
, Sauvano je popratno pismo fra Anela Kra-
ljevia, biskupova generalnog vikara i starje-
ine redovnika, hercegovakog gvardijana,
od a6. oujka 86., u kojem izmeu ostalog
pie da se trae veliki trokovi, da se posti-
gne ovaj eljeni cilj i da se reena graevina
sretno dovri napose meu nevjernicima,
meu kojima se mora platiti gotovo svaki
vjerski in. Katoliki pak narod, koji najvru-
e eli vidjeti to prije crkvu, postao je upra-
vo nemoan i okamenjen zbog svakojakih
trabina, nepravednih poreza i besplatnog
rada dravnoj vlasti. Dobiti od njega (=naro-
da) kakvu pomo malo obeaje. Stoga smo
se na alost odluili na milodare pobonih
katolika i ostalih dobroinitelja Franjeva-
kog reda (Nastanak Kustodije, sv. II, f. ,aa:
hrvatski prijevod).
novac, a i sama je Propaganda obea-
la dati pomo. Fra Filip je dvije godine
obilazio Italiju skupljajui kako novac,
tako i crkveno ruho za buduu crkvu.
Imao je i neprilika.
o
Na kraju mu je
torinski nadbiskup zabranio prositi na
podruju svoje nadbiskupije. Razlog je
bio taj to je fra Filip sa sobom uzeo ne-
kog talijanskog sveenika za kojega je
nadbiskup drao da samo moe tetiti
ugledu fra Filipovu, kao i svih franjeva-
ca. Na to je general Reda opozvao fra
Filipa, koji se iz Rima morao vratiti u
o Vie o tome gl. Niki, A., Gradnja crkve i sa-
mostana, str. a-, Niki, A., Gradnja crkve
i samostana na irokom Brijegu (Kai), str.
a8.
I nakon izgradnje prve crkve, jer je bila premalena, sveta se misa slavila pokraj crkve na ematoriju
63
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
fra Robert Ioli
Hercegovinu, u kolovozu 88.

Osim
za izgradnju samostana i crkve na i-
rokom Brijegu, fra Filip je istodobno
prikupljao novac i za izgradnju biskup-
ske rezidencije u Mostaru. Sreom je i
nakon njegova povratka u Hercegovinu
novac sigurnim putem stizao iz Rima,
Lyona, Bea, Trsta, Ancone, Carigrada,
akova i Zadra.
a
To su bili odgovori
katolika iz itave Europe na pismene
zamolbe hercegovakih franjevaca za
novanu pomo.
Revolucionarna godina 88. sma-
njila je meutim priloge iz Europe na
najmanju moguu mjeru. O tome go-
vori biskup Barii u svom pismu od
a;. oujka 8,. Stoga biskup poziva
same fratre u Hercegovini da se odri-
u svega, koliko je vie mogue, kako
bi vlastitim sredstvima dovrili gradnju
zapoetih zgrada: Ve zapamtite koli-
ko ertve mi, kojismo juer pod dubom
ergu razapeli, imamo uiniti za ulisti
u gotove celie (=sobe), za providiti naj-
potrebitie pokuchstvo i hranu starcim
i mladei koja se u sveti red prima. Mi
smo bratjo u tome mnenju, da nemoe-
te ovoga doba svetije ni koristnie uloiti
vash trud, pomnju i siromashtvo vashe,
nego da Boia ova kucha i Redovniki
oni stan na as pria podignese i dopra-
Pandi, B., Hercegovaki franjevci, str. -
a.
a Niki, A., Gradnja crkve i samostana, str. .
ve. Uverenismo takoer iskushtvom,
da ima vruchi Redovnika kojise usteu
metnuti i use i nase, shtoto obiaju re-
chi zadamogu obilniu pomoch priniti
Obchini svetoj. Zato ovo napomigna-
mo, da bi oni slidili u svetim i vruchim
svojim odlukama, a drughi akoji ima da
su poeli laditi neka se zaghriu, i obiru-
ke podpomoghnu za reene zgrade.


Vrijedno je napomenuti da je za grad-
nju samostana i crkve od lipnja 8;. do
kraja 88. bilo utroeno 68.6 groa
ili ; kesa novca.

Izgradnja crkve
Nakon blagoslova temeljnog kamena
najprije se pristupilo izgradnji crkve.
Dimenzije crkve bile su tono odreene
fermanom. Bila je od poetka malena,
imala je dimenzije Crkve sv. Mihovila u
Vareu jedne od pet preostalih crkava
u osmanskoj Bosni (i Hercegovini) do
,. stoljea (ostale su bile tri samostan-
ske crkve: u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i
Kreevu, te Crkva sv. Ive u Podmila-
ju kraj Jajca). Uz crkvu su se najprije
gradile etiri sobe samostana, za nuni
smjetaj.

Ta je gradnja napredovala
dosta brzo, pa je biskup Barii ve u
Niki, A., Gradnja crkve i samostana, str. .
Niki, A., Gradnja crkve i samostana, str. ,
Niki, A., Gradnja crkve i samostana na i-
rokom Brijegu (Kai), str. a8.
Bakula, P., Hercegovina prije sto godina,
str. .
64 POVIJEST
svibnju 8;. izdao naredbu da se upa
odsada vie nee zvati blatskom ili e-
rigajskom nego irokobrijekom te da
spada na duhovnu slubu Manastira
samoga na irokom brigu.
6
Fra Petar Bakula nabavio je za brije-
ku crkvu dva zvona godine 86. Zvo-
nika nije bilo, nego su zvona najvjero-
jatnije bila postavljena na drvene grede
kako je bio obiaj onoga vremena.
Tek je 8;o. donesena odluka da se po-
digne kameni zvonik uz crkvu. U tu je
svrhu bilo odreeno o kesa novca: od
toga kese iz samostanke blagajne, a iz
Gospine milostinje, a od novaca koji
je skuptina u Peti slala za pripomo
kolovanja bogoslova. Gradnju zvo-
nika vodili su fra Pakal Buconji, ka-
snije apostolski vikar i prvi biskup mo-
6 Niki, A., Gradnja crkve i samostana, str.
-.
starsko-duvanjske biskupije, i fra Ante
Duspara. Na kraju odluke nadodano je
da zvona budu barem sporad slime-
nom Manastirskim, a irina upljine ar-
ina .
;
Bakula pie (8;.) da je razlog
to je zvonik bio tako nizak (od crkve je
bio vii samo deset lakata) to bi inae
svojom visinom mogao privlaiti gro-
move, a jo je vaniji razlog bila osku-
dica novca. Inae je zvonik graen vrlo
solidno.
8
Gradnja zvonika dovrena je
8;. godine.
,
I u svrhu izgradnje zvo-
nika slane su molbe za pomo na razne
strane. Sauvana je tako zamolba od
ao. svibnja 8;. Carskom sveuilitu da
pomogne izgradnju crkve i zvonika na
irokom Brijegu jer je dolo vrijeme da
se nakon oo godina mogu graditi cr-
kve, to su do tada Turci zabranjivali.
o
Crkva je ipak bila premalena. O tome
svjedoi fra Radoslav Glava krajem ,.
st. Po odredbi fermana nije se smjela
ni za dlaku produljiti oli proiriti. Bila
je sa svetitem duga samo m, a iroka
; m. A upa je tada imala ooo katolika.
; Odluka je donesena a,. travnja 8;o. Potpi-
sali su je: fra Ante Luburi, fra Filip ori,
fra Lujo Rado, fra Pako Buconji, fra imo
Martinovi, fra Nikola imovi, fra Andrija
aravanja, fra Petar Bakula, fra Andrija Ka-
rai i kustos fra Petar Kordi (Spisi Kusto-
dije, sv. VIII, f. a).
8 Bakula, P., Schemtismus iz 86;. (navod prema
Mikuli, M., Hercegovina ,o., str. 6, bilj. ,).
, Mikuli, M., Hercegovina ,o., str. o.
o Spisi Kustodije, sv. IX, f. a
Zvonik, dovren 1871.
65
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
fra Robert Ioli
Zbog toga su se nedjeljne mise morale
slaviti vani, na ubavom briegu tik same
crkve. Ljeti je to dosta ugodno, ali zimi
na smrznutoj oli mokroj zemlji po ita-
vi saht kleati, kako to biva, upravo je
nepodnosljivo!

Stoga se moralo mi-


sliti na novu crkvu.
Izgraen prvi dio samostana
Usprkos svim potekoama, pogotovo
nedostatku novca, prvi dio samostana
trebao je biti dovren do rujna 8,.
Stoga je biskup Barii traio u svibnju
8,. da se hercegovakim franjevcima
dopusti da otvore pravi novicijat u novo-
sagraenom dijelu samostana, u kojem
je trebalo imati ao pripravljenih soba.
a

Ve krajem svibnja 8,. bilo je uree-
no soba za stanovanje. Krajem lipnja
8,. javlja gvardijan i voditelj gradnje
fra Filip Ani: Poelismo dizat japiu
na onu stranu do (kue), i mallo onamo
digli duvara do pod pendere. Takoer
javlja da bi do poetka rujna moglo biti
dovreno jo pet soba za stanovanje.


Glava pie da su se franjevci u to krilo
samostana doista preselili u listopadu
8,. Dva preostala krila dalje su se do-
graivala.

Biskup Barii izvijestio je


sredinom prosinca 8,. Kongregaciju
Glava, R., Spomenica, str. 6;-6,.
a Pandi, B., Hercegovaki franjevci, str. a.
Niki, A., Gradnja crkve i samostana, str. 6.
Glava, R., Spomenica, str. .
za rairenje vjere da u dovrenom dijelu
samostana ve stanuju franjevci. Moli
da se u samostan smjesti i novicijat, jer
za nj ima dovoljno prostora. Klauzura
bi se mogla brzo postaviti.

Prema nekim izvorima nekoliko je


soba u zapadnom krilu samostana bilo
ureeno jo 88. U njih je bila smjetena
kola za franjevake ake-sjemenitar-
ce, koji su se dotada kolovali u tijesnim
prostorijama upne kue na erigaju.
kolske su se prostorije nalazile u pri-
zemlju zapadnoga krila samostana, od-
mah do dananjeg upnoga ureda.
6
Kako je izgledao samostanski kom-
pleks krajem XIX. stoljea svjedoi fra
R. Glava. Najprije je dovreno zapad-
Niki, A., Gradnja crkve i samostana, str. 6.
6 Mandi, D., Franjevake kole u Herce-
govini, Stopama otaca (almanah), god. V
(,8.i,.), Mostar, ,,., str. .
Jedina sauvana fotografja stare crkve, oko 1900.
66 POVIJEST
no krilo, 8,. godine. Juno je krilo
bilo stavljeno pod krov te se poslije po-
lagano dovravalo. Istono je krilo bilo
dovreno tek 86o.
;
Zapadno i istono
krilo dugo je svako po a metra, a i-
roko , metara. Najdue je juno krilo,
metra. Ono je smjeteno u maloj
uvali uz brijeg, pa se ispod njega nala-
zio veliki podrum, visok 6 metara. Taj
je dio najugodniji za stanje. Poslije je
u produetku junog krila bio sagra-
en jo jedan dio, dug a, a irok o
metara. U prizemlju je bila kuhinja, a
na prvom se katu najprije nalazio novi-
cijat, potom probandat za franjevake
pitomce.
8
Oko samostana i crkve podi-
gnut je zid. Na nekoliko mjesta nalaze
se vrata s bravama. U klaustru je 8o.
iskopana atrnja. God. 8. istono
krilo samostana ima sobe. Cijeli sa-
mostan s crkvom, izvjeuje Bakula,
graen je solidno. Krov samostana, a
vjerojatno i crkve, bio je od kamenih
ploa. God. 86;. sagraene su jo dvije
atrnje. Franjevci su sagradili i kolsku
zgradu te pristojno prenoite za goste.
U blizini samostana sagradili su osam
duana, koje su iznajmljivali trgovci-
; Odluku o izgradnji istonoga krila donijela
je uprava samostana . Brijeg na sastanku
a. lipnja 86o. Odluku su potpisali fra An-
eo Kraljevi, fra Petar Bakula, fra Ilija Sko-
ko i fra Andrija Karai (Spisi Kustodije, sv.
III, f. o).
8 Glava, R., Spomenica, str. 68.
ma. Imali su i dvije gospodarske zgrade
tale. Kupili su poslije jo zemljita uz
samostan od muslimanskih posjednika
Bakamovia. Odatle do danas naziv Ba-
kamua za fratarsku livadu.
,
O ljepoti zdanja lijepo je pisao bo-
sanski franjevac, rodom Hercegovac,
fra Grgo Marti: Svrha njezina (=
zgrade samostana, op. R. J.) sveta je, a
trud je toliki, da e narataj dugo, dugo
klanjat mu se, jedan drugomu apui:
gle! ta moe aka brae skladne! Samo-
stan je brae franciskana zdanje jedno
s obilatim etverouglastim obsegom i
krasnom crkvicom.
6o
Zakljuak
Najbolji dokaz o tekoj muci u kojoj su
graeni samostan i crkva prua natpis
koji su franjevci postavili iznad ulaznih
vrata samostana: ODCIPLJENI OD
BOSNE i BREZ KRUHA I KROVA i
BOGATI SAMO NADOM U BOGA
i OVI SAMOSTAN SA CRKVOM i
IZ TEMELJA DNE a. SRPNJA 86. i
POD OKRILJEM UZNEENJA GOS-
PINA i NA NEBO FRANJEVCI HER-
CEGOVAKI i PODIGOE.
6
Parti-
zanski su komunisti natpis god. ,;.
, Niki, A., Gradnja crkve i samostana na i-
rokom Brijegu (Kai), str. a,-aao.
6o Navod prema Mikuli, M., Hercegovina
,o., str. o.
6 Fotograja natpisa kod Niki, A., Gradnja
crkve i samostana, str. ;.
67
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
fra Robert Ioli
otukli i unitili. Natpis je ipak sauvan
na jednoj fotograji.
Koliko je sudbonosan i plodotvoran
bio pothvat hercegovakih franjevaca
da imaju najprije svoj vlastiti samostan,
a potom i redovniku zajednicu (naj-
prije zvanu kustodija, potom provin-
cija), kao i samostalni apostolski vika-
rijat (poslije biskupija), moda najbolje
svjedoe rijei fra Radoslava Glavaa
(8,;.) i fra Martina Mikulia (,o.).
Glava pie:
Od nazad o god. potie sve im
se imamo pohvaliti. Nove upe, kole,
crkve, samostani i sve ine nae vjerske
zgrade i zavodi, plod su o. godinjega
rada hercegovakih franjevaca, sa svo-
jim vjernim i odanim stadom. Od 8 na-
ih upa naraslo ih je do blizu o. Gdje
niesmo imali ni jedne crkve, imamo
aa. Od nijednoga samostana, imamo
velebna i ukusna, od a sveenika, bli-
zu do ;o. Od 6.ooo katolika, blizu do
oo.ooo! Dao svemogui Bog, da kad
nai potomci budu slaviti stogodinji-
cu, mognu se i stostrukim uspjehom
pohvaliti! Samo sloga i rad!
6a

Mikuli, piui o istoj proslavi, naime
prigodom o. obljetnice uspostave ku-
stodije, govori upravo o toj slozi i radu,
na jedan simbolian nain: U vrijeme
proslave jubileja postavljanja redovnike
6a Glava, R., Spomnica, str. 8.
provincije, proslavljenoga 8,6. godine,
u ovaj ve upalj i star hrast sluajno se
smjestio roj pela! Stvarajui tu sve do
sada med bez varke, kojom se ne slui-
mo, podsjea nas na slogu i ljubav naih
otaca, a nama i bez sudbine (kojoj nipo-
to ne vjerujemo) svakodnevno pokazu-
je, kako uzajamna ljubav, radinost i mar-
ljivost njihovim trudom donosi med.
6
Izvori
Arhiv Hercegovake franjevake
pro vi ncije:
- Nastanak Kustodije, sv. II,
- Spisi Kustodije, sv. III, VIII, IX.
Literatura
Bakula, P., Hercegovina prife sto godina
(ematizam iz 86;.), preveo V. Ko-
sir, Mostar, ,;o.
Bakula, P., Kratka povifest franfevaca u
Hercegovini (Dubrovnik, 8.), prir.
A. Niki, Mostar-Veljaci, ,,.
Balti, J., Godinfak od dogadfafa i
pronine vrinena u Bosni I,,,-I88:.
(prir. A. Zirdum), Sarajevo, ,,.
Bogdanovi, M., Lfetopis kreevskog sa-
nostana (;6-8;), prir. I. Gavran,
Sarajevo, ,8.
Dugandi, I., irokobrifeka batina,
iroki Brijeg, aoo.
6 Mikuli, M., Hercegovina ,o., str. ,, bilj.
.
68 POVIJEST
Glava, R., Sponenica pedesetgodinfi-
ce Hercegovake Franfevake Redodr-
ave, Mostar, 8,;.
Glava, R., ivot i rad biskupa fra Rafe
Bariia, Mostar, ,oo.
Ili, ., Hercegovaki franjevaki novi-
cijat, Krni zaviaf, br. 6iaoo., str.
-6.
Ili, ., Stoljee i po hercegovake Cr-
kve, Krni zaviaf, br. a,i,,6., str.
;-;8.
Joli, R., Duvno kroz stolfea, Tomislav-
grad-Zagreb, aooa.
Joli, R., ivot i snrt u Duvnu. Demo-
grafska kretanja u Duvnu od 8. do
ao. stoljea na temelju crkvenih ma-
tinih knjiga, Tomislavgrad, aoo.
Kecmanovi, I., Bariieva afera, Sara-
jevo, ,.
Mandi, D., Dravna i vferska pripad-
nost sredovfene Bosne i Hercegovine
(a. izd.), Chicago-Rim, ,;8.
Mandi, D., Etnika povifest Bosne i
Hercegovine (a. izd.), Toronto etc.,
,8a.
Mandi, D., Franfevaka Bosna (razvoj
i uprava Bosanske vikarije i provinci-
je o.-;.), Rim, ,68.
Mandi, D., Franfevake kole u Hercego-
vini, Stopana otaca (almanah), god.
V (,8.i,.), Mostar, ,,, str. .
Mikuli, M., Hercegovina Io,. ena-
tizan franfevake provincife (prir. P.
Knezovi), Mostar, aoo.
Mikuli, V., Legenda o gradnfi sanosta-
na na irokon Brifegu, ^aa ognfi-
ta, br. 6i,;., str. 8.
Niki, A. (prir.), Dnevnik nakarskog
biskupa Stfepana Blakovia iz ;.,
Mostar, ,,.
Niki, A., Fernan za gradnfu crkve i
sanostana na irokn Brigu, Krni
zaviaf, br. ;i,;., str. a,-o.
Niki, A., Gradnfa crkve i sanostana
na irokon Brifegu, Krni zaviaf, br.
8i,;., str. -8.
Niki, A., Gradnfa crkve i sanostana
na irokon Brifegu Poeci herce-
govake franjevake zajednice, Ka-
i, br. XIII, Split, ,8., str. ,-aa.
Pandi, B. (prir.), Acta franciscana
Hercegovinae, sv. II. (;oo.-8,.),
sv. III. (8o.-8,a.), Mostar-Zagreb,
aoo.
Pandi, B., Hercegovaki franfevci
sedan stolfea s narodon, Mostar-
Zagreb, aoo.
Struki, I., Povfestnike crtice Kreeva
i franfevakog sanostana, Sarajevo,
8,,.
Znanstveno-struni skup / The scientifc-expert symposium
Sto godina nove crkve na irokom Brijegu /
One hundred years of the new church in iroki Brijeg
20. lipnja 1905. - 20. lipnja 2005. / 20 June 1905 - 20 June 2005
Zbornik radova / Proceedings
Nioi i Puniisnru nr
Franjevaki samostan iroki Brijeg
Te Franciscan Monastery iroki Brifeg
Z ioi i Fov 1nr vuniisnrv
fra Branimir Musa
Uvvois:vo i Eui1ovini nonvu
dr. Ivo olak
fra Vendelin Karai
dr. Antun Karaman
Uvvoi i Eui1ov
dr. Ivo olak
Fo:oovriiv i Pno1os
Kruno Hrka i drugi
Lv:ov i Ln:ounor rui1ov
fra Vendelin Karai
Pviivvoo voivsi i E:oiisn 1vn:sin1io:
Goran amo
Danijela Koul
Ivana Medi
Rcui onvo i vviivior i Co+vu1rv vvocrssi:o n:u inrou1
Damir Zadro
Boo Penavi, prof.
Tis i Pvi:1ru nr
Fram-Ziral, Mostar
Nio i Eui1io:
1500 primjeraka i 1500 copies
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
726.54(497.6 iroki Brijeg)1905i2005(091)
ZNANSTVENO-struni skup Sto godina nove crkve na irokom Brijegu (2005)
Sto godina nove crkve na irokom Brijegu : 1905.-2005. i Znanstveno-struni skup Sto godina
nove crkve na irokom Brijegu, 20 lipnja 2005 , [prijevod na engleski, English translation Goran
amo, Danijela Koul, Ivana Medi , fotograje, photos Kruno Hrka i drugi]. - iroki Brijeg :
Franjevaki samostan , Mostar : Graevinski fakultet Sveuilita, 2006. - 555 str. : ilustr.
Tekst na uporedo hrv. i engl. jeziku. - ... skup, koji je odran ... 20. lipnja 2005. ... ->
Proslov. - Bibliograja i biljeke uz tekst
ISBN 9958-9170-4-1
COBISS.BH-ID 15229702

Potrebbero piacerti anche