Sei sulla pagina 1di 6

Lovaka etika i obiaji

Potivanje lovake etike, tradicije i obiaja nije samo vrlina lovaca, ve bi to trebala biti i njihova nezaobilazna obaveza. Njegovanje i osuvremenjivanje postojeih lovakih obiaja, uvoenjem novih, lijepih i sadr ajnih koji su se ve udomaili u drugim lovakim organizacijama, obogatilo bi nam drutveni ivot, a dru enje bi nam inilo ljepim, raznovrsnijim, veselijim. !vijek moramo imati na umu da divlja nije samo meta, da se ba nikad ne smije posmatrati iskljuivo kao meso, ve dio prirode koji svaki lovac mora duboko potovati i cijeniti. Ljubav prema prirodi i divljai lovci iskazuju aktivnim i strunim radom na uzgoju, uvanju, zatiti, naseljavanju i prehrani divljai, posebno za vrijeme nepogoda i prirodnih katastro"a.

Lovac treba pri samom inu odstrela da dozvoli divljai ansu za bijeg. Na divlja se ne puca ako je udaljenost prevelika jer mo e doi do manjeg ranjavanja divljai i samim tim gubitka kako za lovca tako i za prirodu. !koliko ipak doe do ranjavanja divljai lovac je du an pronai ranjenu divlja pomou psa krvosljednika i to u roku #$ sata od momenta ranjavanja i po potrebi izvriti dostrel. Potivanje etikih pravila mora uvijek biti na umu lovca, pa se napr. na zeca ne puca ako le i na logi, na "azana se ne puca ako hoda po zemlji, na patku dok je na vodi ili na jarebicu dok je na zemlji. Na divlja visokog lova gaa se dok nije u pokretu %izuzetak je lov na divlju svinju&. Pri samom utvrivanju 'krivca' za odstrijel primjenjuje se pravilo 'prva kugla, posljednja sama'. Puca li na krupnu divlja vie lovaca, lovina %tro"eja& pripada lovcu koji ju je smrtno ranio, makar divlja ne pala u vatri i lovci je morali tra iti. (a se rana rauna za 'prvu kuglu'. Ne mora biti prva po redu, ako je divlja prvim pogocima samo lake ranjena. )aljnje mogue rane raunaju se kao dostrjelne. Puca li na divlja niskog lova vie lovaca, smatra se da lovina pripada onom koji je divlja zaustavio. ! spornim sluajevima o lovini odluuje rukovoditelj lova.Postoje jo neka etika pravila kojih se lovci trebaju pridr avati* ! lov se dolazi tano u zakazano %dogovoreno& vrijeme na zborno mjesto. ! lov se ne ide neispavan ili jo gore pijan, prljav ili nedolino obuen. +bog vlastite sigurnosti dobro je na sebi nositi "luoroscentni prsluk ili traku. Prije odmora ili jela obavezno isprazni puku i dr i je prelomljenu tako da je svakome uoljivo. ,ad se prazni puka puka se usmjerava uvis ili u zemlju. ! lov se uvijek nosi dovoljno municije, jer nije pristojno pozajmljivati municiju. Pri odlasku na eku ili odlasku sa eke ne smije se glasno priati, pjevati ili na drugi nain uznemiravati divlja. -eka na koju je lovac postavljen od strane lovovoe ne smije se naputati dok se za to ne dobije signal. +apovjedima lovovoe %grupovoe& se mora pokoravati kako zbog svoje tako i zbog ttue sigurnosti. Na divlja koja ide tvom susjednom lovcu na eku se nikad ne puca, bez obzira u 'sigurnost' pogotka. .ko su lovci na putu ili prosjeci blizu jedan drugome, po pravilu se puca u divlja koja ti je s lijeve strane. ! sluaju da je lovac pozvan u goste nije pristojno, bez obzira na eventualnu brojnost divljai, pucati na sve to se kree. ! lov se ne vode psi koji nemaju rodovnik, kuju koja se tjera ili mlado i neiskusan ker. (ui pas se ne doziva, ne hrani i ne ve e/ to je obaveza njegovog vlasnika. Pri pucanju uvijek se vodi rauna o okolini i pozadini kako bi se izbjegli nesretni sluajevi. +a vrijeme odmora pas treba biti svezan a treba mu dati da jede i, posebno u vruim danima, pije svje u vodu.

potivanje lovakih tradicija i lovakih obiaja vrlina je lovca. ! tome se ogleda i njegov odnos prema lovakim kolegama i njegov odnos prema divljai. Pravilo je da se ne mimoiu ovi tradicionalni obiaji* zajedniki sastanak i dogovor prije poetka lova, sastanak i pozdrav odstrijeljenoj divljai poslije lova, pru anje granice poslije uspjenog lova na krupnu divlja, lovako suenje 0 uvoenje pripravnika u krug zrelih lovaca i posmrtni ispraaj lovca.+ajedniki sastanak i dogovor prije poetka lova

Na mjestu okupljanja, zbornom mjestu, trubi se '+bor'. 1udionici lova postroje se u neku od "ormacija %2 vrsta&. Poslije postrojavanja trubi se 'Pozdrav svima'. Prisutni su 'gologlavi' %uni"ormirani salutiraju&. Pozdravni govor dr i predsjednik drutva %upravitelj lovita&, koji, osim ostaloga, ka e da je glavni ovovoa rukovoditelj lova i da e on dati daljnje upute. Poslije predsjednikova 'Pozdrava lovu' nazoni stavljaju eire i kape na glavu. +atim rukovoditelj lova %lovovoa& iznosi potrebne podatke te upute i pravila lova, kojih se sudionici moraju pridr avati* nain lova, broj prigona %ako se lovi pogonom&, vrsta divljai koja se lovi, upozorava na pravila sigurnosti pri rukovanju oru jem %kontrola lovakih i dokumenata o oru ju i oru ja&, nain koritenja lovakih pasa %kontrola kinolokih dokumenata, ukljuujui i onih o lovnoj upotrebljivosti pasa&, koritenje zvunih signala, in"ormacije o stankama i ruku itd. Na kraju, on izrie 'Pozdrav lovu'. Prije toga skida eir %kapu&, to uine i ostali sudionici lova.

! toku lova lovci se okupe da malo odahnu, da dorukuju ili ruaju. Nije lijepo vidjeti lovce kako pojedinano ili u grupicama sjede i jedu svako iz svog ranca. Lijep je lovaki obiaj da se lovci skupe na jednom mjestu koje odredi lovovoa. 1vi lovci sjedaju u krug, vade iz ranaca hranu koju su ponijeli i stavljaju je pred sve lovce 0 na zajedniki stol 0 trpezu. Lovac nazdravlja lijevom rukom po emu se nepogrjeivo mogu prepoznati. 1astanak i pozdrav odstrijeljenoj divljai poslije lova3biaj je da se po zavretku lova lovci okupe oko odrjeljene divljai kako bi joj odali posljednju poast. Prije sveanog ceremonijala uz posebno poslaganu divlja mo e se trubiti '+bor' na iji znak lovci skidaju eire ili kape. 1voje mjesto na elu %s lijeve strane od poredane divljai& zauzima lovovoa, lovni vodii, lovci a an suprotnoj strani su trubai, vodii lovakih pasa i pogonio. 1vi su okrenuti prema divljai. 1vaki komad divljai treba le ati u pravilu na svojoj desnoj strani. .ko je organiziran veliki lov u kojem se lovi sitna i krupna divlja, divlja se razvrstava poslije lova na slijedei nain* 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 jeleni po jakosti tro"eja %rogova& koute divlje svinje bez obzira na spol ali po te ini srndai srne zeevi "azani ljuke jarebice prepelice nezatiena divlja

1vaki deseti komad sitne divljai izvue se malo van reda radi lakeg brojanja. ! velikim lovovima i danas se potuje vrlo lijep lovaki obiaj, da se sva divlja sakupi i polo i u

etvrtine, npr.* 45 redova po 45 "azana, #2 redova po #2 zeeva itd. 3vaj tzv. 'tableau' pokazuje lovcima uspjeh u lovu. .ko je ulovljena 'tetna' divlja, primjerice lisica, stavlja se na isti nain, s tim da je rep otklonjen od tijela pod pravim kutem. 6oditelj lova %lovovoa& izvjetava organizatora lova o uspjehu lova, broju odstrjeljene divljai te ocjenjuje ponaanje lovaca i sudionika lova. Nakon ovog trubai trube 'pozdrav lovu'. Lijep je lovaki obiaj, da lovinu mora podii sam lovac koji je divlja odstrijelio, a ako je divlja vea 0 te a, onda ju lovac mora prvi rukom dotai. 7zlo ena se divlja ne prekorauje. Na kutevima izlo ene divljai mogu biti zapaljene logorske vatre. Lovcim nije doputeno prekoraivati ili gaziti divlja a jo manje nakon raspodjele zasukati rukave i prionuti na 'mesarski posao'. Lijep je obiaj izvriti "otogra"isanje ili snimanje odrstrijeljene divljai ali paziti pri tom da se to radi uz du no potovanje prema divljai. Poslije zavretka lova trubai sviraju 'lov je proao' a voditelj lova jo jednom pozdravlja sve sudionike lova i poziva ih na zajedniko dru enje odnosno 'posljednji pogon'. (o je sastanak, najee ruak, svih uesnika u lovu. Lovaka granica 1tari je i dobri lovaki obiaj da se pri odstrelu papkaste divljai, druge vrijednije dlakave %medvjeda, risa i sl.&, a od pernate tetrijeba gluhana i ru evca, za odavanje poasti lovcu i lovini koristi lovakom dlomljenom granicom %nipoto ne odrezana&. (o je zelena granica obino etinara ili hrasta. .ko nema zelene, mo e poslu iti i granica hrasta ili drugo s suhim liem. (akvu granicu u skupnim lovovima predaje rukovoditelj lova ili njegov zamjenik, odnosno najstariji, najiskusniji lovac u grupi. Pri lovu uljanjem, ekanjem ili vabljenjem onaj koji lovca prati. 3dlomljena granica, umoena u krv ulovljene divljai, pru a se lovcu lijevom rukom na eiru ili lovakom no u uz estitanje. ! skupnim %sveanijim& lovovima prilikom predavanja granice zatrubi se primjereni signal. )ruga granica stavi se u usta %kljun& ulovljene divljai, te u otvor koji je metak napravio prilikom ulaska u tijelo divljai. .ko se osim sretnog lovca na ulovu divljai naao i netko drugi, primjerice lovac koji je ranio divlja, ili je nazona loveva supruga, iako nije pucala, odlomi lovac s granice dio i preda ga kolegi ili supruzi. Lovac tog dana granicu nosi na eiru. Lovaka odlomljena granica nosi se i na lovevu pogrebu i kao posljednji oprotaj baca se u grob. Lovako suenje Prema starim pisanim ili usmeno prenoenim statutima, lovakoj etici i obiajima lovakog drutva, svaki mladi lovac mora biti lovaki suen eli li postati pravi lovac. )aljnji tekst je primjer lovakog suenja, kako slijedi* L363638.* 9ovori kako je jedan mladi lovac u lovu ubio divlja, pa bi ga trebalo lovaki suditi. Predaje rije starjeini da on vodi ceremoniju lovakog suenja %starjeina je obino najstariji lovac koji prisustvuje suenja&. 1(.:;<=7N.* '-uli ste, lovci, optu bu lovovoe i glas, jedan mladi lovac bit e danas lovaki suen meu nama. (aj mladi lovac je %ime lovca&. >vala vam lovci naeg drutva %grupe& to ste se okupili i uveliali ovo slavlje naeg budueg lovca, u ali i veselju.' Pita mladog lovca* ';e li istinit navod iz optu be da si u lovovima poslije polo enog lovakog ispita odstrijelio zeca ili "azana?' @L.)7 L36.A*

Pokuava umanjiti svoju krivicu izgovorima o lovcu regulatoru "onda divljai i sl. ali na kraju ipak priznaje uinjeno 'nedjelo'. 1(.:;<=7N.* '.ko je istina, moramo te najprije suditi a zatim i kazniti za uinjeno.. )a bi smo ceremoniju mogli privesti kraju, potrebno je izabrati* 4. -asni sud %predsjednik i # lana&. #. (u ioca %uobiajeno je da to bude lovovoa %grupovoa&. B. Cranitelja %bira ga mladi lovac&. $. ,uma %bira ga mladi lovac& koji izvrava kaznu i uveliava ga u lovca. 2. )oktora %biraju ga lovci& za provjeru 'psiho"izikih sposobnosti budueg lovca.' P:<)1;<)N7, -.1N39 1!).* +ahvaljuje na povjerenju i prihvaa se voenja suda po regulama, statutima i etici. (!D73A* 9ovori ili ita optu nicu i predla e kaznu. C:.N7(<L;* Crani mladog lovca i tra i bla u kaznu. P:<)1;<)N7, -.1N39 1!).* ,onzultira se s lanovima asnog suda i donosi presudu u obliku* @3,:7>, >L.)N7> i 6:!E7> kazni, uz objanjenje* @okre se ne mogu otkupiti %to su litre vina&. >ladne nije potrebno ubla avati %to su blagi udarci&. 6rue kazne mogu se otkupiti pravilnim odgovorima. +a svaku vruu kaznu lovci postavljaju pitanja iz podruja lovstva na aljivi nain. .ko mladi lovac pogodi odgovor, ne dobiva vruu, a lovac koji je pitao plaa litru vina. )3,(3:* ,ad je mladi lovac osuen, prilazi na pregled doktoru koji ga pregleda i pita je li sposoban primiti kaznu i postati lovac %pribor je obino crijevo za vaenje vina, puno pricera i lijevak koji slu i kao stetoskop. =pricer na kraju pregleda zavrava ili za vratom ili u izmi mladog lovca&. 1voj nalaz javlja asnom sudu. 1(.:;<=7N.* Pita ima li lovaca koji hoe postaviti pitanja za smanjenje kazne i postavlja ih mladom lovcu. ,!@* !zima batinu i izvrava kaznu. 16<-.N7 -7N 1(.:;<=7N.* Pita mladog lovca* 4. 3beava li da e biti odan lovu i lovakoj brai? #. 3beava li da e tititi, uvati i uzgajati divlja? B. 3beava li da e pametno i po lovnom redu loviti? $. 3beava li da e potivati sve lovake propise i zakone? @L.)7 L36.A* )aje starjeini lovaku zakletvu i obeanja. 1(.:;<=7N.* 'Cudui da si dao zakletvu i obeanje, ponovno legni %uz le aj se postavlja puka, odstrijeljena divlja pred glavu&. 3vako le ei odaje potu lovu %puka&, divljai %zec, "azan& i majci prirodi, koja nam je omoguila da u njoj u ivamo i lovove provodimo.' %govori kumu& ',ume, ti e ovog mladog lovca lovaki kazniti, uveliati ga u pravog lovca s udarca tri, da e se %ime mladog lovca& uvijek i rado ovoga dana sjeati.'

1tarjeina ljubi batinu i predaje je kumu. 'Prvi udarac tvoj mora biti za domovinu, drugi je za lovaku ast i ponos, a trei za sve lovce pada, jednakost i drugarstvo da meu nama vlada.' ,!@* !dara mladog lovca i govori* ';a te ka njavam.' Ponavlja rijei starjeine, a pri treem udarcu kuma pridru uju se svojim udarcima lovaka braa. 1(.:;<=7N.* Poslije ka njavanja ita mladom lovcu napisano priznanje %potvrdu&, estita mu i poljubi ga, govorei* 'N.P71.N! P3(6:)! 1.). E! (7 P:3-7(.(7, P3(6:)! P31L7;< E! (7 +. !1P3@<N! ).(7, 167 L36A7 N. C.(7N7 E< (7 1< P3(P71.(7, 7 (63;< !638<N;< ! L36 (<C7 -<1(7(.(7.' Na predanoj potvrdi potpisuju se* 1tarjeina, ,um i @entor. Podjela divljai 3biaj je da se ulov dijeli meu sudionicima lova. .ko su u lovu gosti onda se prvo oni darivaju, zatim mlai lovci i ostali sudionici lova. (ro"ej divljai pripada lovozakupcu. Podjelu odstrijeljene divljai vri lovovoa uz pomo jednog od starijih i iskusnijih lovaca. Prije konzumiranja divljai obavezno se meso daje na veterinarsku analizu, to se posebno odnosi na krupnu divlja. 3baveza je lovakog drutva da svom preminulom lanu lovcu oda posljednju poast, izrazi svoje potovanje i zahvalnost za doprinos dobrobiti lovake organizacije. 7spraajem u cijelosti rukovodi lovovoa a ako je sprijeen zamjenjuje ga predsjednik, predsjednika sekretar. Lovci koji sudjeluju u ispraaju moraju biti u sveanim lovakim uni"ormama, sa eirima na glavi za vrijeme obreda. Poasna stra a i lovac koji e odr ati poasni govor moraju imati zataknutu jelovu granicu za eir i po pravilu bijele rukavice. 3dreuju se trojica lovaca izmeu onih koji su najbli i pokojniku koji u sveanim odorama odlaze u posjet obitelji preminulog i izraziti im suut u ime lovakog drutva i njezinih lanova, te zamoliti za odobrenje radi ukljuivanja u pogrebni obred. Poasna stra a od est lovaca odaje posljednju poast pet minuta prije iznoenja lijesa ili tabuta i poetka pogrebnog obreda. Poasna stra a se postavlja bono, po trojica sa svake strane odra/ ni i lovci dolaze sprijeda a vii otraga. .ko je potrebno poasna stra a iznosi lijes %tabut& i prevozi ga do ukopnog mjesta gdje ga sputaju u raku. (u ostaju sve do zavretka obreda okrenuti licem prema raci, odnosno do zavretka oprotajnog govora predstavnika lovakog drutva %lovovoa, predsjednik ili tajnik& koji je prema pravilu posljednji govor. 3soba koja je odr ala oprotajni govor skida jelovu granicu iz eira, stavlja je na obod eira, a zatim sa eira istresa je na lijes govorei* 'Poivaj u miru u sjeni vjenih lovita ili uz prigodnu molitvu'. Lovci poasne stra e ponavljaju postupak i udaljuju se od rake. Lovovoa odreuje dvanaest lovaca koji e na kraju oprotajnog obreda simulirati poasni oprotajni lov. (i se lovci postrojavaju ispred lijesa %tabuta&, po dvojica u redu s preklopljenim cijevima puaka samarica preko lijeve ruke i drutvenom zastavom na elu grupe. (a skupina lovaca, kad u povorci doe do ukopnog mjesta, odvaja se i odlazi na unaprijed odreeno mjesto za poasni lov. (o mjesto mora biti udaljeno najmanje B5 metara od mjesta ukopa, potpuno osigurano od bilo kakvih neugoda. Lovci se postrojavaju u jedan red meusobno udaljeni jedan od drugoga najmanje jedan metar. Na znak da je pogrebni obred zavren, lovovoa odnosno grupovoa lovaca za simulirani sveani oprotajni lov, jednim drugim zvunim signalom %lovaki rog, truba ili puana cijev& oznaava poetak paljbe. Lovci se okreu u pravcu suprotnom od mjesta ukopa,

pune puke sa po dvije patrone iz kojih je prethodno izvaena sama te poinju pucati pojedinano u zrak s lijeva na desno u nejednakim vremenskim razmacima simulirajui situaciju kao u stvarnom lovu. Poto je i posljednji lovac s desne strane ispucao svoje patrone, lovovoa oznaava zavretak poasnog oprotajnog lova. 3stali lovci koji nemaju zadu enja u obredu, du ni su takoer u pogrebnoj povorci biti u sveanoj uni"ormi.