Univerzitet u Sarajevu Fakultet za saobraaj i komunikacije

Odsjek: Komunikacijske tehnologije Seminarski rad iz predmeta Metodologija naunoistraivakog rada Tema:

Tehnike prikupljanja empirijskih podataka

Predmetni nastavnik: Red. Prof. dr. efkija eki Ass. Dipl. ing. Amel Kosovac Student: Selma Muharemovi

Sarajevo, April 2009. godine.

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada -

Sadraj:
Uvod..........................................................................................................................................3 Tehnike prikupljanja podataka..................................................................................................4 Analiza znanstvene dokumentacije...........................................................................................4 Promatranje opaanje.............................................................................................................5 Anketiranje................................................................................................................................8 Intervjuiranje.............................................................................................................................11 Prosuivanje i procjenjivanje ljestvice stavova i ljestvice procjene......................................13 Zakljuak...................................................................................................................................16 Literatura...................................................................................................................................17

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada -

Uvod
U ovom seminarskom radu pokuat u objasniti i pribliiti itaocu tehnike prikupljanja empirijskih podataka. Ovim uvodnim dijelom, uvest u krucijalne pojmove kojim u se koristiti u ovom radu. Prije svega to su pojmovi znanosti, istraivanja, podataka, i na kraju pojam empirizma i empirijskog, kao najznaajniji pojmovi za ovaj rad. Kao to je poznato, definicije znanosti su mnogobrojne. Mnogi teoretiari i filozofi su dali svoju definiciju znanosti. Jedna od tih mnogobrojnih definicija kae: Znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u odreenom historijskom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se dolo svjesnom primjenom odreenih objektivnih metoda istraivanja. Kao to vidimo, iz definicije znanosti namee nam se pojam istraivanja. Da se zakljuiti da bez istraivanja nema znanosti. Pojam istraivanja odnosi se na onaj dio znanstvenog rada koji je neposredno usmjeren na otkrivanje, opisivanje, objanjavanje i predvianje fenomena, tj dolazak do novih znanstvenih spoznaja i podataka primjenom ope znanstvene metode i posebnih istraivakih metoda. Kao produkt istraivanja, pored spoznaja, javljaju se i injenice, odnosno podaci, koji potpomau dokazivanje ili oporvgavanje postavljene hipoteze. Podatke moemo podijeliti na teorijske i empirijske. Iz klasifikacije podataka, upoznajemo se sa pojmovima empirizma i empirijskog. Empirizam predstavlja filozofiju iskustva, gnoseoloki pravac koji cjelokupno saznanje izvodi iz iskustva; u metodolokom pogledu, empirizam predstavlja princip da se sve nauke trebaju zasnivati na iskustvu. Empirijski (gr) iskustven, koji potie iz iskustva. Nakon upoznavanja sa osnovnim pojmovima mog seminarskog rada, u nastavku u se pozabaviti razradom teme Tehnike prikupljanja empirijskih podataka, te njihove uloge u znanstveno istraivakom radu.

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada -

Tehnike prikupljanja empirijskih podataka

U znanosti postoje razni naini kojima se vri oslukivanje i evidentiranje injenica kao osjetilnih doivljaja stvarnosti i njihovo pretvaranje u znanstvene podatke. Ti naini oslukivanja, registrovanja, informacija, odnosno injenica i njihovo pretvaranje u simbole odnosno znanstvene podatke nazivaju se posebnim metodama ispitivanja ili ee, tehnikama prikupljanja empirijskih podataka. Znanost je razvila bogat inventar tehnika za prikupljanje i evidenciju iskustvenih injenica i instrumenata pomou kojih se dolazi do znanstvenih podataka. Te tehnike su: Analiza znanstvene dokumentacije Opaanje promatranje Intervjuiranje Anketa Procjenjivanje prosudjivanje; ljestvice stavova i ljestvice procjene Testovi

Analiza znanstvene dokumentacije

Prikupljena znanstvena dokumentacija sastoji se od utvrivanja radnih teza, podteza, osnovnih dijelova i njihovih teza. Ovo obuhvata i izradu orijentacijskog plana, tzv koncepta koji predstavlja okvirni program za prikupljanje materijala. Analizom i izuavanjem znanstvene dokumentacije odreuju se naini i mogua rjeenja problema, ali se istovremeno obrauje i ostala tematika koju je potrebno obraditi da bi djelo bilo sveobuhvatno, temeljito, cjelovito i sadrajno. Pri obradi dokumentacije nekog znanstvenog djela elaboriraju se slijedei elementi: a) Predmet problem istraivanja b) Cilj istraivanja c) Struktura i kompozicija projekta Prikupljena dokumentacija predstavlja temelj na kojemu e istraiva graditi svoje znanstveno istraivako djelo. Bez adekvatne dokumentacije i materijala, istraiva ne moe dokazati radnu hipotezu, odnosno nee moi obraditi zadatu temu. Kada se radi o analiziranju znanstvene dokumentacije, istraiva se mora koristiti svim svojim sposobnostima: pamenjem, miljenjem, matom, emocijama, ulima itd. U skladu s tome ivkovi kae: "Umeti ne samo gledati, nego i videti, ne samo sluati nego i uti, i to videti najsitnije pojediosti i uti najfinije umove, umeti ne samo razumeti proitanu knjigu nego i zapamtiti njene najvanije stavove, umeti zamiljati razne injenice i u razliitim situacijama, umeti se unositi u pojave i proivljavati, oseati dobro i zlo, lepo i runo, prijatno i neprijatno, umeti analizirati i iz te analize izvoditi logike zakljuke sve su to uslovi od kojih zavisi da li e o

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada jednoj temi prikupiti to vie injenica i da li e one biti znaajne, interesantne, nove i pouzdane ili emo o toj temi umeti da kaemo samo malo, i to optih stvari i injenica."1 Tehnika analiziranja prikupljene dokumentacije sastoji se u tehnici ili vjetini itanja. itanje mora biti racionalno i znalako, a to nije mogue postii bez odgovarajue tehnike ili vjetine itanja koju treba temeljito savladati. itanje moe biti: a) Letimino itanje. To je itanje na preskok. Slino je itanju s pregledanjem, ali razlikuje se od njega po tome to je itanje mnogo vie zastupljeno od jednostavnog pregledavanja. Primjenjuje se u znanstvenoistraivakom radu, naroito u iznalaenju pojedinih dijelova nekog dijela koji istraivaa interesuju. b) Potpuno itanje. To je itanje od korica do korica. Rijetko se primjenjuje u znanstvenoistraivakom radu. c) Studijsko itanje. To je itanje odgovarajua kombinacija letiminog i potpunog itanja. To je zapravo stvaralako itanje, a sastoji se u tome da istraiva ita s najveom pozornou samo one dijelove bibliografskih jedinica koji ga najvie interesuju. Pri takvom itanju on mora pronai i otkriti samo relevantne podatke, informacije, injenice, spoznaje, dok nevane zanemaruje.

Promatranje opaanje
Opaanje je postupak kojim se ljudi slue u svakodnevnoj, neznanstvenoj spoznaji i kao takvo ima veliki znaaj za opu spoznaju i snalaenje. Ono je prigodno, nesistemsko, podlono subjektivnom konstruiranju stvarnosti i selektivnom pamenju. Slijedom toga takvo opaanje je esto nevaljano, neobjektivno, nepouzdano i neprecizno i ne udovoljava naelima znanstvene spoznaje. Da bi opaanje kao postupak prikupljanja empirijskih injenica o stvarnosti moglo udovoljiti znanstvenoj svrsi ono mora biti planirano, sistemsko i obavljeno u kontroliranim uvjetima uz pomno biljeenje rezultata. Poeci i razvoj mnogih znanstvenih disciplina (biologija, etologija, antropologija, psihologija, pedagogija) vezani su uz znanstvenu primjenu postupka opaanja. Postupak opaanja kao nain prikupljanja empirijske evidencije o ponaanju ljudi ima velike prednosti pred drugim postupcima. On je prirodan, i izravan nain prikupljanja injenica o ponaanju i stoga neusporedivo vie valjan i pouzdan od posrednih naina prikupljanja injenica kao to su intervju i anketa. Osim toga opaanje je neizbjean nain prikupljanja injenica o ponaanju kada ispitanici ne ele suraivati u ispitivanju. Sistemsko opaanje je u stvari zajedniki naziv za vie specifinih postupaka koji se koriste za prikupljanje empirijskih injenica o ponaanju jednog ili vie subjekata. Predmetom interesa istraivaa rjee je ope ponaanje (sve manifestacije), a ee se vri izbor samo nekih pojedinanih manifestacija ponaanja o kojima se vode zapisi prije, tijekom ili nakon opaanja. Druga varijanta je da se neke manifestacije ponaanja koje se rijetko pojavljuju mogu manjim intervencijama u okruenju isprovocirati ili, uz ogranienja, namjerno izazvati kako bi se opaala i registrirala.
1

Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog djela prof dr efkija eki, skripta, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 1999

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada Posebno, u svrhu opaanja neke manifestacije ponaanja koje se ne mogu drugaije zatei ili ih nije iz bilo kojeg razloga mogue isprovocirati mogu se za potrebe opaanja dramatizirati i odglumiti. Jedna od bitnih pripremnih radnji planiranja opaanje je temeljita prethodna analiza manifestacija ponaanja to jest kodiranje. Tim postupkom se pojedinane manifestacije ponaanja nastoje podvesti pod openitije kategorije koje se podudaraju s definicijama pojmovnih konstrukata. Podjela postupaka opaanja na razliite vrste ili tehnike mogua je po vie kriterija: S obzirom na stepen u kojem istraiva utjee na uvjete ili se ukljuuje u situaciju razlikuju se: Opaanja bez ukljuivanja Opaanja s ukljuivanjem Prema obuhvatu promatranog ponaanja i nainu biljeenja podataka razlikuju se: Opaanja cjelokupnog ponaanja (holistika) Opaanja izdvojenih jedinica ponaanja (parcijalna) Prema stupnju strukturiranosti polazinog teorijskog modela kojim se objanjava ponaanje: Strukturirano opaanje (jedinice promatranja, manifestacije i njihovo trajanje odreeni u predvienim uvjetima kvantitativni pristup) Nestrukturirano opaanje (bez ikakvih unaprijed zadanih okvira, potpuno prirodno kvalitativni pristup)

Opaanje bez ukljuivanja Odvija se u prirodnim uslovima. Istraiva, kao pasivni promatra, biljei to se deava i ni u kakvoj mjeri ne utjee na praeno ponaanje i okolnosti u kojima se odvija. Cilj takvog ispitivanja je jest detaljan i potpun opis ponaanja svojstvenog opaanoj situaciji i izuavanje povezanosti izmeu manifestacija ponaanja i situacijskih odrednica. Rezultat takvog opaanja zove se etogram (etologija), koji se kasnije analizira i utvruje porijeklo odreenih obrazaca ponaanja. Pri tome se etolozi najee vode redukcionistikim pristupom kojem je svojstveno tumaenje ponaanja viih organizama uroenim obrascima niih vrsta. Opaanje s ukljuivanjem Primjenjuje se kada opaanje nije mogue izvoditi u prirodnim uslovima ili kada prirodni uslovi nisu pogodni za izuavanje nekog specifinog istraivakog zadatka.

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada Ako istraiva u prirodne okolnosti unosi stanovite nove elemente kako bi bolje mogao sagledati odnos ponaanja i situacijskih odrednica on najee nastoji: Omoguiti opaanje ponaanja u razliitim uslovima uz kontrolu i variranje situacijskih odrednica Izazvati neko ponaanje koje se samo po sebi rijetko pojavljuje ili se pojavljuje u okolnostima u kojima ga je teko opaati Varijante postupka opaanja s ukljuivanjem jesu: a) sudjelujue opaanje, b) strukturirano opaanje i c) eksperiment u prirodnim uvjetima. Sudioniko opaanje izvodi se tako da je istraiva-opaa na neki nain ukljuen u promatranu situaciju. Najee on sam, neprikriveno ili prikriveno sudjeluje u ponaanju koje opaa. Strukturirano opaanje moe se izvoditi i u prirodnim i laboratorijskim uvjetima s tim da istraivai potiu ili prilagoavaju okolnosti ili izazivaju dogaaj koji je nuan da bi se promatralo odreeno ponaanje. esto se koristi u klinikoj praksi, psiho-terapiji, pri izboru kandidata za odreene poslove, treningu itd. (primjeri: izbor kandidata za voe- otpornost na frustraciju, hladnokrvnost, prisebnost) Eksperiment u prirodnim uvjetima je varijanta postupka opaanja u kojoj istraiva u prirodnom okruenju manipulira s jednom ili vie nezavisnih varijabli kako bi usporeivao njihov utjecaj na ponaanje Vrste ponaanja koje su pogodne za opaanje Iako se moe pomisliti da su sve manifestacije ponaanja pogodne za opaanje, ipak izbor i odluka to je mogue, a to ne promatrati nije jednostavna. Odreena vrsta ponaanja kao varijabla mora udovoljavati odreenim metrijskim kriterijima. Meu njima najvanije je pitanje njene konstruktne valjanosti, odnosno vezanost za odreeni teorijski konstrukt koji predstavlja. Npr. Prati li se agresivnost u djece valja tono razlikovati manifestacije ponaanja koji spadaju u tu kategoriju od onih koji to nisu. (primjeri: guranje, udaranje , ali je li agresivnost tranje za nekim, blago potezanje itd.) Uspostavljanje konstruktne valjanosti temelji se na naelima konvergencije (povezanosti jedne skupine pokazatelja istog konstrukta s drugim pokazateljima istog konstrukta) i naelom diskriminativnosti (skupina pokazatelja jednog konstrukta mora biti razliita od skupine pokazatelja drugog konstrukta. Pouzdanost izabranih pokazatelja mora biti osigurana izborom veeg broja indikatora kako bi bili sigurni u pojavljivanje ili nepostojanje promatranog ponaanja.

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada Kao opi kriteriji za izbor odreenog ponaanja za zavisnu varijablu u istraivanju primjenom postupka opaanja mogu posluiti slijedei elementi: Konstruktna valjanost estina javljanja i praktina pogodnost za opaanje Jednostavnost za opaanje Mogunost razlikovanja od drugih vrsta- manifest. pon. Metrijska prikladnost Osjetljivost na promjene nezavisnih varijabli (situacijskih odrednica ponaanja kao moguih uzroka) (Weick).

Koje vrste ponaanja su pogodne za opaanje? Neverbalno ponaanje Prostorno ponaanje Lingvistiko ponaanje Ekstralingvistiko ponaanje

Anketiranje
Pojam anketa odnosi se na postupak istovremenog i pismenog prikupljanja podataka od veeg broja ljudi (ispitanika) o neemu to oni znaju, osjeaju ili misle. Postupak anketiranja (anketnog ispitivanja) moe se provoditi a) kao pribavljanja informacija o karakteristikama neke populacije u svrhu donoenje praktinih odluka iz domene socijalne politike, b) kao pribavljanja informacija o karakteristikama neke populacija u svrhu njenog znanstvenog opisa, klasifikacije ili objanjenja masovnih pojava. Anketna istraivanja na zlu su glasu iz razloga to se esto nestruno provode i zlorabe. Ukoliko se uvaavaju metodoloka naela putem ankete je u drutvenim znanostima mogue doi do vrijednih spoznaja o : a) demografskim obiljejima populacije b) obiljejima drutvenog i fizikog okruenja neke ljudske zajednice c) miljenju i stavovima neke populacije d) ponaanju ljudi Planiranje i provedba anketnog istraivanja Anketom kao temeljnim postupkom prikupljanja empirijskih injenica mogu se ostvariti vrijedni znanstveni rezultati ako se odabere prihvatljiv cilj i briljivo planiraju i provedu sve nune faze anketnog istraivanja.

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada -

Problemi i ciljevi istraivanja

Raspoloiva sredstva i vrijeme

Prihvatljiva razina greke

upitnik

Varijanta prikupljanja podataka

uzorak

Sastavljanje upitnika i kontrola

Odabir metode

Odreivanje veliine uzorka

Trening anketara

Prikupljanje podataka

Kodiranje, unos i obrada

Kodiranje otvorenih odgovora

Interpretacija podataka i pisanje izvjea

Slika 1: Faze anketnog istraivanja2

www.ffh.hr

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada -

Anketni upitnik U anketnim istraivanjima veliki broj potekoa proizlazi iz nedovoljno strunog i savjesnog pristupa konstruiranju anketnog upitnika instrumenta kojim se pismenim putem (bilo u izravnom kontaktu ili na distanci) od ispitanika prikupljaju injenice, miljenja ili stavovi. Temeljna pitanja kvalitete anketnog upitnika vezana su za ostvarivanje dviju psihometrijskih odlika: valjanosti i pouzdanosti. Problem valjanosti u anketi najizravnije je vezan za pitanje je li anketnim pitanjem "mjerimo" ono to elimo ili smo dobili odgovor iskrivljen neiskrenou, strahom, eljom udovoljavanja ispitivau itd. S druge strane, pouzdanost rezultata ankete se svodi na to odgovaraju li ispitanici na istovjetna pitanja dosljedno. Izvori nevaljanosti i nepouzdanosti ankete brojni su i isprepliu se. Odgovori-rezultati koji nisu pouzdani ne mogu biti ni valjani, a odgovori koji su pouzdani ne moraju biti valjani. Zapravo se pojednostavljeno moe rei da veina problema s valjanosti i pouzdanosti ankete proizlazi iz naina postavljanja i sadraja anketnih pitanja. Utvreno je, naime, da razlike u odgovorima ispitanika esto vie proizlaze iz , razliitog doivljavanja i razumijevanja pitanja, nego iz razlika u stavovima i miljenjima. Drutveni istraivai su stoga izvrili brojne analize kako bi doli do to vie praktinih spoznaja koje valja slijediti da se izvori pogreaka svedu na najmanju mjeru. Izvori i naini izbjegavaja greaka u anketnom upitniku 1. Vie pitanja u jednom (sloena pitanja) 2. Vieznana ili nejasna pitanja 3. Neuravnoteena pitanja 4. Izbor rijei i formulacija 5. Naglasak i navoenje u pitanjima 6. Forma (otvorena, zatvorena, kombinirana) pitanja 7. Ukljuivanje odgovora ne znam 8. Ne posjedovanje stava 9. Redoslijed pitanja 10. Osjetljiva pitanja i drutvena poeljnost 11. Akviesencija (potvrivanje) Naini podizanja valjanosti i pouzdanosti anketnih upitnika - Struna ekspertiza - Pokusna aplikacija upitnika (pilot ispitivanje - Promatranje i kodiranje ponaanja koja upuuju na probleme tijekom glavnog ispitivanja. - Usporedba odgovora vjerodostojnim podatkom iz nekog drugog izvora

10

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada Postavljanje veeg broja pitanja iz iste domene i usporedba odgovora

Snaga i kristalizacija stavova je pojam kojim se oznaava razlika u jasnoi i vrstini uvjerenje, odnosno vanost koja se pridaje nekom stavu. U anketi se moe podii valjanost i pouzdanost rezultata ako se za pojedini stav nakon odluke o sadraju dodatnim pitanjem izmjeri intenzitet uvjerenja. Npr. Koliko vrsto vjerujete u to? Tehnike prikupljanja podataka anketom 1. Potanskom distribucijom 2. Izravnim kontaktom (lice u lice) 3. Telefonskim anketiranjem, internetom Svaka od tehnika ima svoje prednosti i slabosti i u konkretnom sluaju primjenjuje se ona koja odgovara problemu i zahtjevima istraivanja. Potanska anketa: prednosti: ekonomina, brza i razmjerno jeftina- ako ne zahtijeva vie pournica i ponavljanja; ispitanici popunjavaju na miru u vrijeme kad im odgovara; vee povjerenje u anonimnost; izbjegava se pristranost izazvana anketarom. nedostaci: pitanja moraju biti potpuno razumljiva i doraena jer nema mogunosti pojanjenja; ne moe se kontrolirati redosljed odgovaranja to moe uvjetovati pristranost; Ostaju nepopunjena pitanja; nema kontrole tko odgovara; odziv ispitanika je mali (50% je zadovoljavajue); problem selektivnog odziva ispitanika; Izravno anketiranje : prednosti: Omoguava bolje razumijevanje pitanja; vei odziv; veu popunjenost; omoguuje sloena pitanja. nedostaci: velik troak; dugotrajnost; nepovjerenje ispitanika u anonimnost; Pristranost koju izaziva anketarTelefonsko anketiranje : prednosti: vea brzina i manji trokovi; pogodno za prostorno rasprenu populaciju; nedostaci: mogua pristranost zbog neposjedovanja telefona na selu; smanjenje uzorka zbog odbijanja sudjelovanja;

Intervjuiranje
Nauni razgovor ili intervju (en. Interview) je svako prikupljanje podataka putem razgovora, s ciljem da se dobijena obavjetenja upotrijebe u naune svrhe. Upitnik po kome se vodi razgovor naziva se osnova razgovora. Glavne faze izrade interviewa Izrada interwijua vri se u nekoliko faza: 1. utvrivanje osnovnih ciljeva ankete proizilaze istraivanja i uloge koju je u njemu dobila anketa iz opih ciljeva

2. njihove teorijske i operacionalne izrade da se postavljeni cilejvi teorijski razrade i zatim to adekvatnije prevedu na operacionalni jezik

11

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada 3. prilagoavanje operacionalnog plana prikupljanja podataka ivotnom iskustvu ispitanika u sadrinskom i jezikom pogledu upitnik se ne stvara prostim izmiljanjem pitanja koja e u anketi biti postavljena, uspjeh zavisi od toga da li je nain kako se prikupljaju podaci ispitanicima razumljiv i pristupaan i da li se traena obavjetenja nalaze u njihovom ivotnom iskustvu. 4. odluka o formalnom obliku razgovora (pismenog upitnika) i konanoj strukturi njegove osnove (odredaba osnovnog skupa, izbor tipa i veliine uzorka, drutvene i kulturne karakteristike pojedinih dijelova osnovnog skupa i sl.), kao i o finansijskim i kadrovskim mogunostima. Niz faktora u savremenom drutvu djeluje u pravcu ujednaavanja jezika: obavezno kolovanje, sve vea pismenost, sve ira rasprostranjenost tampe, radija, televizije, vea teritorijalna pokretljivost stanovnitva itd. Treba koristiti jeziko jezgro, koje sainjava nekoliko hiljada najee upotrebljavanih rijei. Naini ispitivanja - Blago ispitivanje naglaavanje neophodnosti da ispitiva uspostavi to prisniji odnos sa ispitanikom i stekne njegovo potpuno povjerenje. Ovako se mogu uspjeno prikupljati podaci samo o sadrajima koji imaju dublje znaenje u ivotu ispitanika (o kojima ima iskristalizirano miljenje). Sljedea proceduralna pravila: anketar mora sluati ispitanika na inteligentan i kritian nain strpljivo i prijateljski, ali i

anketar mora biti vrlo aktivan u toku razgovora, ali ne smije nareivati, niti davati bilo kakve savjete ili moralne opomene

- Neutralno anketiranje meusobni odnos izmeu anketara i ispitanika sastoji se u formalnoj utivosti. Dranje anketara je treba biti, strogo formalizovano i rutinsko. Ovaj metod omoguuje upotrebu anketara sa malim strunim kvalifikacijama, to olakava istraivanja veeg obima. - Otro ili stogo ispitivanje vrlo slino sasluanju u istrano-sudskom postupku, razlika je to se razgovor vodi uz saglasnost ispitanika, kao i to se na osnovu dobijenih obavjetenja ne preduzimaju nikakve drutvene sankcije. Moe se primijeniti za prikupljanje nekih injeninih podataka, ali nije pogodno za ispitivanje dubljih pobuda i irih psihikih posljedica ponaanja.3 Potrebne osobine anketara a) dobro poznavanje jezika ispitivane sredine, poznavanje ivotnog stila i uobiajenog naina linog ophoenja b) tanost i preciznost u radu c) izdrljivost u fizikom i psihikom pogledu (staloenost, mirnoa itd.)
3

njenog

Dr Fuad Saltaga, Metodologija drutvenih i pravnih nauka, Sarajevo, 2005.

12

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada d) da dovoljno razumije sadraj ankete i da raspolae bar elementarnim strunim znanjima iz oblasti u koju spadaju njeni osnovni problemi

Prosuivanje i procjenjivanje Ljestvice stavova i ljestvice procjene

Likertova ili sumirana ljestvica za ispitivanje stavova danas je najkoritenija skala u drutvenim znanostima. Ona se odlikuje jednostavnou konstrukcije i primjene u istraivanju, a pritom zadrava zadovoljavajui stupanj pouzdanosti i valjanosti. Konstruiranje Likertove ljestvice: 1. Prikupljanje odreenog broja sudova o predmetu istraivanja (iz raznih izvora mediji, razgovor, brainstorming, vlastita intuicija. Za konstrukciju Likertove ljestvice potreban je relativno manji poetni broj sudova nego kod Thurstoneove ljestvice. Neki autori smatraju da treba teiti to veem broju tvrdnji da se povea mogunost pravilnog odabira, no treba paziti na ogranienja koja sa sobom nosi istraivanje na uzorku naspram strunih sudaca-procjenjivaa (npr. pad pozornosti ispitanika pri odgovaranju na vei broj pitanja i sl.). 2. Prva grupa ispitanika (barem 100, a poeljno je i vie) izraava pozitivan, odnosno negativan stav prema svakoj od navedenih tvrdnji (najee preko 5 stupnjeva; na primjer: uope se ne slaem, ne slaem se, neodluan, slaem se, izrazito se slaem. Meutim upotrebljava se i skala sa 7, 9 ili vie stupnjeva. Uvjet je da stupnjevi pokrivaju kontinuum od najnegativnijeg do najpozitivnijeg stava. Katkada se, meutim, izostavlja neutralna kategorija i time onemoguava bijeg ispitanika u prosjek (dakle ostaje 4, 6 ili vie stupnjeva). 3. Stupnjevi se pretvaraju u proizvoljni brojani iznos, gdje najmanji broj (1) predstavlja najnegativniji stav, a najvei broj (4, 5, 7..ovisno o broju moguih odgovora) najpozitivniji stav. Meutim treba paziti da numeriki izraen stupanj slaganja logiki predstavlja odgovor na pitanje (npr. u upitniku sa 5 ponuenih odgovora na svako pitanje, kategoriju uope se ne slaem (najnegativniji stav) zamijeniti emo brojkom 1, a potpuno se slaem (najpozitivniji stav) brojkom 5, meutim ukoliko je neka tvrdnja konstruirana tako da stupanj uope se ne slaem izraava najpozitivniji stav, a potpuno se slaem najnegativniji, moramo ih tako i tretirati (tj. obrnuto zamijenjivati odgovore numerikim iznosima tzv. obrnute stavke). 4. Zatim slijedi analiza stavaka kojom se ispituje unutarnja konzistencija (suvislost) stavaka i njihova mo diskriminacije: a) Ispituje se korelacija vrijednosti svake pojedine stavke sa zbrojem vrijednosti svih stavaka na slijedei nain: Bodovi odgovora na sve stavke se zbrajaju i dijele sa brojem stavaka. Tako dobiveni prosjeni rezultat dovodi se u vezu sa svakim pojedinim rezultatom stavke pomou koeficijenta tetrahorine korelacije. Ova radnja vri se za svakog ispitanika posebno) 13

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada - drugi cilj je pronai stavke koji imaju visoku mo diskriminacije (to oznaava one stavke koje jasno odvajaju ispitanike koji zauzimaju visoko mjesto na kontinuumu ljestvice od onih na niskom): kao i kod korelacije, zbrajaju se vrijednosti svih odgovora pojedine osobe, te se zbrojevi postavljaju u niz od najnie do najvie vrijednosti. Zatim se usporeuju rezultati koji se nalaze ispod prve kvartilne vrijednosti sa rezultatima veim od tree kvartilne vrijednosti (tj. najnia skupina ispitanika sa najviom). Od ponderirane sredine visoke skupine oduzima se ponderirana sredina niske skupine, a dobiveni iznos se naziva mo diskriminacije (Discriminating power-DP). - U finalnu skalu ulaze stavke koje imaju najveu unutarnju konzistentnost i DP, ali konani izbor stavaka naposljetku ipak ovisi o samom istraivau. Navedene vrijednosti moraju biti to vee, meutim ne postoji fiksno pravilo ili egzaktan iznos konzistentnosti i DP-a koji bi uvjetovali izbor tvrdnji za Likertovu skalu. Istraivanje pomou Likertove ljestvice: Istraivanje pomou kompletirane Likertove skale vri se na isti nain kao i kod grupe koja je konstruirala skalu. Ispitanici izraavaju svoj stav prema svakoj od navedenih tvrdnji preko nekoliko ponuenih odgovora od najpozitivnijeg do najnegativnijeg, a konaan rezultat svakog ispitanika je zbroj vrijednosti svih njegovih odgovora. Likertova ljestvica za ispitivanje stavova nastala je kao pokuaj pojednostavljivanja Thurstoneove ljestvice. Pokazalo se da ona daje vrlo sline rezultate u istraivanjima, a pritom ju je znatno lake i jednostavnije konstruirati. Takoer, Likertova ljestvica ispituje intenzitet svakog pojedinog stava, bilo u njegovoj pozitivnoj ili negativnoj dimenziji, to omoguava razne interkorelacije meu stavkama. Zahvaljujui ovim prednostima, Likertova ljestvica je i do danas ostala najee koritena ljestvica za ispitivanje stavova. Najvei nedostatak ove ljestvice je u tome to ispitanici koji u biti imaju vrlo razliite pojedinane stavove mogu zavriti na slinom mjestu na sumiranoj skali (npr. ispitanik A daje ekstremno pozitivne i ekstremno negativne odgovore, dok ispitanik B uglavnom daje neutralne odgovore, meutim na sumiranoj skali zavravaju na istom mjestu), to moe nepaljivom istraivau sakriti neke bitne stvari za pravilnu interpretaciju podataka. Boghardusova ljestvica socijalne distance Ljestvica mjerenja socijalne distance za koju je zasluan R. E. Boghards, jedna je od prvih ljestvica za mjerenje stavova. Socijalna distanca je pojam koji se odnosi na jedan kontinuum koji je opisao Boghardus. Park kao "stupnjeve i stepenice razumijevanja i intimnosti to obiljeavaju predsocijalne i socijalne odnose uope." Intimne i tople odnose a takoer i one ravnodune i neprijateljske i hladne oznaava socijalna distanca. Boghardusova ljestvica socijalne distance jest skala za mjerenje odnosa izmeu raznih etnikih grupa. Skala se sastoji od 7 kategorija (stupnjeva) u koje ispitanik biljei svoj stav prema raznim etnikim grupama. Stupnjevi su poredani du logikog kontinuuma, koji ide od maksimalnog prihvaanja do maksimalnog odbijanja neke etnike grupe4. Primjena ove tehnike s obzirom na nosioce ili predmete stavova moe se upotrebljavati za utvrivanje socijalne distance prema: a) Drutvenim grupama
4

www.en.wikipedia.org

14

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada b) Vrednotama c) Pojedincima Na osnovu pretpostavke istaivaa ili eksperata prethodno se odabiru se sudovi i oni predstavljaju stupnjeve na ljestvici. Kod Boghardsove ljestvice nemamo podjednake intervale izmeu posebnih stavaka, a takoer nema ni nulte toke.

Definicija kontinuuuma: Predmet koji prouavamo nalazi se u jednom odreenom kontinuumu. Stavke koje se smjetaju u smislu jednog kontinuuma, a nisu logiki povezane s ostalima treba eliminirati kako ne bi dolo do zbrke izmeu razliitih kontinuuma. Kada stvaramo jednu ljestvicu, moramo potpuno poznavati predmet koji istraujemo. Svi sudovi i miljenja o nekom predmetu se moraju paljivo prouiti prije stvaranje neke ljestvice. Takoer se uvijek moraju iznijeti razlozi koji su nas naveli da odaberemo stavke za stvaranje pojedine ljestvice. Ljestvica mora poivati na jednom kontinuumu koji mora biti reprezentativan, a to provjeravamo empirijskim putem.. Pouzdanost Kod ovog tipa ljestvice ne moemo mjeriti pouzdanost pomou metode razdvojenih polovina ili ekvivalentnih formi (multipnih formi), ve nam preostaje jedino da primjenimo test-retest metodu. Valjanost U pogledu valjanosti ovdje moemo primijeniti ispitivanje logike suvislosti izmeu pojedinih stavaka i zamiljenog kontinuuma. Socijalna distanca od jednog predmeta moe biti u prilinoj mjeri nezavisna od aktualnih osjeajnih odnosa prema istom predmetu. Socijalna distanca je sloena pojava u uskoj vezi s osobnim shvaanjima pojedinaca, kao i s normama njihove grupe, sa shvaanjima opeg ugleda neke etnike grupe ili slino. Pozitivna crta ove ljestvice jest da pojedinac donosi sudove o etnikim ili rasnim grupama u konkretnim ivotnim situacijama, u kojima se osjea osobno angairan. Takoer trebamo imati dvije grupe sa razliitim stavovima prema jednom odreenom pojmu. Ako su njihovi odgovori suprotni, tada je ljestvica valjana. Reverzibilnost kriterija Kod Boghardsove ljestvice socijalne distance mogue je kombinirati ocjenu individualnog stava ocjenjivaa i stav grupe kako je pojedinac zamilja i dobiveni se rezultati,zahvaljujui elastinosti ovakvog tipa ljestvice mogu usporeivati. Ogranienja i primjene Iako ova ljestvica nije neelastina,podaci koje nam daje su sirovi. Glavni problemi jesu:

15

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada

Pretpostavka o jednakim intervalima izmeu toaka ljestvice Pretpostavka da je svaka toka nuno iznad druge koja joj prethodi injenica da moemo testirati pouzdanost samo pomou nespretne tehnike testa - retesta Boghardusova ljestvica socijalne distance ubraja se u aprioristike skale za mjerenje stavova, jer su sve njezine kategorije, kao i sam pojam socijalne udaljenosti stvorene na osnovi logikog rezoniranja, a bez adekvatnih empirijskih provjeravanja, kasnije su na istom principu stvarane i druge skale za ispitivanje stavova.

Iz gore navedenih razloga ova metoda skaliranja se ograniava na pokusne studije koja moraju biti brzo izvrena, a ne trae veliki stupanj tanosti. Ali, i dan danas se govori o ovoj metodi jer ova tehnika ipak moe biti zadovoljavajua pod valjanim uvjetima, a i zbog toga to predstavlja jednu od prvih metoda. Puno razumijevanje Boghardusove ljestvice moe pomoi sociolozima da preciznije razviju tehnike skaliranja

Zakljuak
Znanstvena teorija moe se promatrati kao hijerarhijska struktura. U njenoj osnovi nalaze se empirijski podaci koji predstavljaju opaene i evidentirane injenice iz objektivne stvarnosti. Sve ostale razine predstavljaju uvijek viu razinu apstrakcije i openitosti spoznaje. Osim vee openitosti, svaka via razina u strukturi teorije sadri vie hipotetinosti, nagaanja, pretpostavki, a manje dokazanih tvrdnji. Empirijska razina ne trpi i ne sadri pretpostavke, dok hipoteze znae upravo pretpostavke o moguem stanju stvari kao i objanjenja. Znanstveni konstrukti su temeljni strukturalni elementi svake teorije i predstavljaju prvi odmak od pojedinanih empirijskih podataka. Oni pokuavaju na razini apstrakcije definirati pojmove kojima se oznaavaju fenomeni koji nisu izravno dostupni iskustvenom promatranju, mjerenju itd. O njima se zakljuuje na osnovi promatranja vie razliitih pokazatelja. (npr. kolsko postignue, motivacija, odgojna klima itd.). Treba ih razlikovati od pojmova koji imaju pojedinane konkretne empirijske korelate (uenik, kola, kua). Konstrukti posreduju izmeu opaenih fenomena i teorijom pretpostavljenih odnosa i zakonitosti. Znanstveni zakoni su, iskustveno utvrene, ope tvrdnje o nunim ili vjerojatnim odnosima meu fenomenima pod odreenim uvjetima. Znanstveno objanjenje je ira i openitija spoznajna struktura od zakona. U pravilu ono daje odgovore o stanju fenomena, odnosno vie pojava podvodi pod isto pravilo. Tada govorimo o 16

- Seminarski rad Metodologija naunoistraivakog rada uopavajuem objanjenju. Ako je rije o korelacijskim odnosima i uzronoposljedinim odnosima govorimo o strukturalnom objanjenju. Objanjenja omoguuju predvianja i kontrolu fenomena na irem deterministikom podruju.

Literatura
Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog djela prof dr efkija eki, skripta, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 1999. dr. Fuad Saltaga, Metodologija drustvenih i pravnih nauka, Sarajevo 2005 Internet resursi

17