SCADA SISTEMI
SADRAJ: Uvod Istorijski razvoj SCADA sistema Koncept SCADA sistema Elementi SCADA sistema Merna oprema i izvrni organi Udaljeni U/I moduli Udaljene stanice Sistem za komunikaciju Centralna stanica Arhitektura SCADA sistema SCADA sistemi integracija SCADA u integrisanom DMS VT SCADA Zakljuak
UVOD
Ovi sistemi, postoje u raznim oblicima od 60-tih godina, a od 90-tih godina 20. veka doivljavaju veliku ekspanziju sa pojavom sve brih i efikasnijih raunarskih i mikrokontrolerskih ureaja. Mogu se upotrebiti od npr. jednostavnog praenja temperature, vlanosti vazduha, pritiska, do npr. veoma kompleksnog praenja i kontrole proizvodnih procesa fabrike ili saobraaja na eleznici. SCADA je izraz koji se koristi raznim oblastima industrije kao npr.elektroprivreda, vodoprivreda, masovni transport sistemi itd. Najprostiji primer SCADA sistema je obian PC raunar koji preko akvizicioneupravljake kartice prima podatke, obrauje ih, formira informacije o procesu i na taj nain vri nadzor, ali i upravljanje ako je potvreno na tom nivou. Programska podrka za ovaj model SCADA sistema se svodi na podrku PC bus magistrali. Kompleksniji primer SCADA sistema je mrea raunarom podranih radio veza upravljanih terminalom TU( Terminak Unit) koji komuniciraju sa raunarskim centrom. I najkompleksniji primer scada sistema je mrea SCADA sistema koja funkcionie po principu server-server, server-klijent-WASCAD sistemi.
esto se za njihovu realizaciju koriste razni tipovi PLC (engl. Programmable Logic Controller).Za prenos podataka izmeu MTU i RTU se koristi neki od standardnih ili specijalizovanih medija kao to su Ethernet, Modbus, ProfiNET...
Optiki kablovi su idealni za realizaciju SCADA mree jer nude potpunu zatitu od emisije raznih zraenja koja bi mogla da dovede do prenosa pogrenih informacija. U idealnom SCADA sistemu svi elementi su redundantni to dostupnost i pouzdanost sistema podie na visok nivo.
Velika je raznolikost u SCADA implementacijama i deava se da se funkcije MTU, RTU i ostalih delova sistema prepliu tako da je teko razluiti specifine komponente. Ipak jedan od delova tzv. HMI (engl. Human Machine Interface) je svakako veoma lako prepoznati jer je njegova uloga da prezentuje informacije korisnicima SCADA pa je to najee raunar sa softverom koji na jasan nain prikazuje sve informacije o sistemu i realizuje njegovu upravljivost.
SCADA sistemi obuhvataju irok spektar opreme, podsistema i tehnikih reenja koji omoguavaju prikupljanje i obradu podataka o procesima (udaljenim sistemima), i reagovanje na adekvatan nain. Upravljanje procesima, u opem sluaju, moe biti automatsko ili inicirano od strane operatera.
Slika 2.-elementi SCADA sistema SCADA sistem pripada klasi sloenih hijerarhijskih sistema sa nekoliko izdvojenih celina:
Merna oprema i izvrni organi, Udaljeni U/I moduli, Udaljene stanice, Sistem za komunikaciju, i Centralna stanica
UDALJENE STANICE
Udaljene stanice su nezavisni mikroprocesorski ureaji koji obezbeuju komunikaciju izmeu merne opreme, izvrnih organa i centralne stanice. Podaci sa merne opreme se prenose ka centralnoj stanici a iz centralne stanice se prenose upravljake komande ka izvrnim organima. Udaljena stanica nadzire i status procesne opreme i signalizira odgovarajue alarme.Udaljene stanice su obino programabilni logiki kontroleri PLC , koji poseduju aplikativni softver, mikroprocesor i komponente za kontrolu aktiviranja nekog ureaja. PLC su specijalizovani raunari iji operativni sistem omoguava da se jednostavno i u realnom vremenu obavi akvizicija velikog broja podataka, njihova osnovna obrada i prenos rezultata obrade na izvrne organe.
SISTEM ZA KOMUNIKACIJU
Sistem za komunikaciju obezbeuje prenos informacija izmeu udaljenih stanica i dispeerskog centra. Komunikacija izmeu udaljenih stanica i centralne stanice, kao i izmeu samih centralnih stanica, odvija se preko komunikacionog medijuma u zavisnosti od mogunosti i zahteva korisnika. Lokalne mree se zasnivaju na razliitim topologijama (otvorene - magistrale, zatvorene prsten, i point to point zvezde). Moderni SCADA sistemi kombinuju razliite komunikacione medijume i topologije u cilju formiranja snanog informatikog SCADA vora.
CENTRALNA STANICA
Centralna stanica predstavlja centralno mesto SCADA sistema. Obino je opremljena PC raunarom ili nekim snanim raunarskim sistemom na kome se realizuje nadzor i upravljanje procesom. Ti raunari su podrani aplikacijom tipa MMI (engl. Man Machine Interface) koja omoguava interaktivan dijalog operatera sa raunarom za konkretan sistem nadzora i upravljanja. Osnovu za donoenje odluka i upravljanje na ovom nivou ine podaci koji se prikupljaju sa udaljenih stanica i to periodino, inicirano odreenim dogaajima ili na zahtev operatera.Svi podaci se uvaju u bazi podataka odakle se radi njihova prezentacija i generisanje upravljakih akcija.Na centralnoj stanici se definiu i prenose referentni signali, zadaju se recepture, sinhronizuju funkcije pojedinih podsistema, odreuju reakcije na pojedine alarme, optimiziraju algoritmi itd.Jedna od osnovnih karakteristika SCADA sistema je centralizacija najprioritetnijih funkcija na nadzorno upravljakoj jedinici. Naime, programska podrka u udaljenim stanicama osigurava akviziciju podataka i lokalno upravljanje procesom do nivoa koji se zadaje sa centralne stanice, ali se iniciranje svih kontrolnih funkcija i krajnja verifikacija njihovog izvrenja vri u centralnoj stanici.
Centralizovani sistem podrazumeva skup mernih ureaja i opreme koji su direktno povezani sa centralnim raunarom, koji prima i obrauje informacije, radi nadzor i upravlja procesom. Distribuirani SCADA sistem obuhvata skup udaljenih stanica koje su lokalnom radio mreom povezane sa upravljakim centrom, odakle se realizuje nadzor i upravljanje procesima. WASCAD sistemi podrazumevaju geografski distribuirane SCADA sisteme koji funkcioniu po principu serverserver ili serverklijent. Razmenom podataka izmeu dva ili vie nezavisnih SCADA sistema koji kontroliu razliite segmente istog tehnolokog procesa ili privrednog sistema, stie se celovita slika o njegovom stanju. WASCAD je orijentisan na upravljanje kompleksnim poslovnim sistemima kod kojih je akcenat na hijerarhijskoj strukturi i superviziji procesa, zbog sloenosti procesa i mogunosti greaka u komunikaciji.SCADA sistemi imaju veoma veliku primenu u razliitim poslovnim sistemima i razliitim oblastima, svuda gde je neophodno nadgledati i upravljati velikim skupom procesa. Primeri primene su u elektro-energetskim sistemima, vodoprivredi, industrijskim kompleksima, proizvodnji, saobraaju i transportu, i dr. Struktura i arhitektura SCADA sistema zavise od konkretnih procesa i zahteva realnog poslovnog sistema.
10
vizuelizacija procesa HMI (Human Machine Interface) - zadavanje parametara rada sistema protokolisanje dogaaja protokolisanje alarma i alarminh poruka arhiviranje podataka prikazivanje trendova
Bilo da se radi o jednoj PC radnoj stanici sa SCADA aplikacijom, SCADA serveru sa jednim ili nekoliko klijenata ili o redundantim serverima ili mrei SCAD raunara, INDAS e pronai optimalno reenje za SCADA sistem, u skladu sa potrebama aplikacije i korisnika. SCADA aplikacija moe da bude dostupna ostalim korisnicima (onima koji nisu operateri koji nadgledaju i upravljaju procesom) korienjem Web Servera na SCADA raunaru i obinog Intermnet Explorera na raunarima klijenata.
Ovakav pristup moe da bude obezbeen samo unutar LAN mree korisnika, ali i da se uini dostupnim za pristup putem Interneta, korisnicima kojima je takvo pravo dodeljeno.IT industrija je poslednjih godina razvila tehnologije koje obezbeuju unificiran prenos podataka, brze i univerzalne prenosne puteve i nisku cenu opreme. SCADA sistemi-prednosti: Kontrolna jedinica funkcionise kao PLC,RTU ili DCU. Kontrolna jedinica vri merenje i kontrolu podataka nezavisno od centralnog raunara. PID kontrola se nastavlja ak i ako se izgubi kontrola sa glavnim raunarom. Kontrolna jedinica ima mnogo tipa kanala za merenje vecine na raspolaganju korisnih senzora. Sistemi su kompatibilni sa naim ili drugim proizvoaima HMI softverskih paketa. Upravljake jedinice imaju sopstvene UPS ureaje tokom gubitka elektrine energije, one i dalje rade i vre odreena merenja i uvanje tih podataka. 11
Sistem se lako proirava,dodaju se nove stranice ili se proveravaju senzori na ve postojeim stranicama. Upravljake jedinice imaju irok radni opseg rada,radna teperatura varira i radi u raznim sredinama.
12
Korienje laboratoriske opreme uesnici su povezani sa raunarom na principu automatizacije kontrole.Ovakvom kontrolom su povezani sa infrastrukturnim sistemima kao to su elektrina mrea,voda,kanalizacioni sistemi,kao i skladita gasa i nafte.Oni su takoe sastavni u izgradnji kontrole kao to su grejanje,ventilacija i hlaenje.
VT SCADA
VT SCADA je softver zaduen za oitavanje merenja relativne vlanosti i temperature sa senzorima tipa VT i VTS, arhiviranje izmerenih vrednosti i njihovo prikazivanje, pamenje alarmnih stanja i alarmiranje zatim za nadzor na lokalnom raunaru ili za rad u lokalnoj mrei preko interneta. VT SCADA uz odgovarajuu opremu (senzore, kablovsku mreu i napajanje) ini zaokruen sistem za dugorono merenje relativne vlanosti i temperature. Sistem je zastupljen u mnogim oblastima a najvanije su: 13
Oitavanje trenutno izmerenih vrednosti se vri u realnom vremenu na displeju PC raunara na kome se izvrava softver. Takoe, mogue je instalirati klijent verziju VT Scada na jednom ili vie udaljenih raunara koji su povezani preko TCP/IP mree, radi oitavanja merenja sa udaljenih pozicija.
Slika 5.- VT Scada radi sa mreom od 255 ili ak sa 510 senzora Zapis merenja se vri u regularnim intervalima. Korisnik sa administratorskim pravom moe da postavi duinu intervala merenja u opsegu od 30 sekundi do 30 minuta ali na zahtev budueg korisnika ovaj opseg moe biti proiren. Podaci se zapisuju u dve vrste fajlova: u binarnom, koji onemoguava promenu rezultata (falsifikovanje) i u tekstualnom spreadsheet formatu koji omoguava obradu izmerenih vrednosti u softveru za tabelarne kalkulacije, kao to je Microsoft Excel. Zapisi se mogu oitati na grafiku, i odtampati u obliku tabele ili grafika, i to iskljuivo zapis iz binarnog fajla.
Slika 6.-Mapa merenja vlanosti i temperatura u visokoregalnom skladitu za uvanje lekova sa preko 200 merenja
14
Alarmna stanja se zapisuju u odgovarajue fajlove prema datumu i vremenu. Oitavanje snimljenih alarmnih stanja se vri tabelarno, pri emu korisnik moe da vidi vreme ulaska i izlaska iz alarmnog stanja, srednju i maksimalnu vrednost merenja tokom trajanja alarma
VT Scada omoguava upotrebu korisnikog sistema pristupa, pri emu je mogue postaviti jednog admini-stratora, koji ima pristup svim opcijama programa i maksimalno etiri korisnika, koji mogu pregledati i koristiti arhivu merenja i alarma. Osoba bez korisnikog naloga moe gledati samo trenutna merenja. Samo administrator ima pravo da promeni korisniko ime ili lozinku. Svaki pristup bilo kog korisnika, osim gledanja trenutnih merenja se zapisuje.
Slika 9.- VT Scada podrava 3D grafiku koja se moe prikazati u dinamikom modu sa brzim promenama u vremenu Mogue je isporuiti i verziju VT Scada-CFR11 koja sve zapise vri u temper-proof formatu. Ovaj zapis je za odreene primene, kao to su medicina ili farmacija zahtevan zakonom. Format zapisa je takav da, ako bilo ko pokua da promeni sadraj zapisa, on postaje neupotrebljiv. Ovo je zakonski priznata zatita od falsifikovanja rezultata merenja. 15
Primena softverskog paketa VT Scada-CFR11 se preporuuje u procesu proizvodnje i uvanja hrane i lekova. Kada je potrebno da se mrea senzora prikljui na PLC koristi se softverski alat VT Protokol, dokumentovani kod za komunikacije izmeu senzora i bilo kog PLC-a. VT Protokol koristi komande i odgovore preko ASCII koda, to omoguava jednostavno testiranje mree iz bilo kog terminal programa
ZAKLJUAK
Sistem procesnog upravljanja ine: proces koji se upravlja, njegova oprema i ovekoperator,i sve ovo kratko nazivamo SCADA sistem. Proizvodni procesi, kao objekt nadzora i upravljanja SCADA sistema, esto su prostorno udaljeni u okviru industrijskog postrojenja, ili u mnogo irem geografskom podruju. Stoga se struktura SCADA sistema odlikuje prostornom distribucijom autonomnih raunarskih komponenti, koje su komunikacionom mreom spregnute u jedinstven sistem. Razmenom poruka izmeu njih ostvaruje se meusobna kooperacija u ostvarenju zajednikog cilja. Zato se SCADA sistemi svrstavaju u distribuirane raunarske sisteme. Obzirom na visoke trokove prekida rada procesnog sistema usled eventualnog otkaza raunarskih komponenti, vaan zahtev koji SCADA sistem mora zadovoljiti je postizanje maksimalne pouzdanosti i raspoloivosti.
16
LITERATURA: http://www.mikroe.com/sr/magazine/1broj/1broj1.htm http://www.beljic.net/index2.php?option=com_content&do_pdf=1=37 http://www.google.rs/url? sa=t&source=web&ct=res&cd=3&ved=0CBEQFjAC&url=http%3A %2F%2Fwww.mikroe.com%2Fsr%2Fmagazine%2F2broj %2F2broj4.htm&rct=j&q=scada+sistemi&ei=mahwSKpI46s4QaGk9jKCQ&usg=AFQjCNH6hsRxsCxYcNP7ZIJ8x6OJqXe A6Q http://www.google.rs/url? sa=t&source=web&ct=res&cd=8&ved=0CCIQFjAH&url=http%3A %2F%2Fwww.indas.rs%2Fmain.php%3Flang%3Dsr%26page %3Dsistemi%2Faplikacije %2Fscada&rct=j&q=scada+sistemi&ei=mahwSKpI46s4QaGk9jKCQ&usg=AFQjCNGaRLwZugFdtWshp5rIoATo_E XibQ http://www.tehnickaue.edu.rs/srp/cas/?conid=2641 http://www.google.rs/url? sa=t&source=web&ct=res&cd=7&ved=0CBkQFjAG&url=http%3A %2F%2Fwww.scribd.com%2Fdoc %2F25996319%2FAUTOMATIZOVANISISTEMI&rct=j&q=scada+sistemi+znacaj&ei=PDJxS5nmMoWs4Qa px9HbCQ&usg=AFQjCNHcxH161G5_0WNxQjr2tDm-0on1AA
17