Adobe Photoshop 7.

0
1. Radna povrina Photoshopa (Workspace)

Izbornici (Menu bar)

Palette Well Traka s opcijama alata (Tool Options bar)

Palete Prikaz prozora slike (Document Window) Kutija s alatima (Toolbox)

Kutija s alatima (Toolbox) Sadri alate za kreiranje i oblikovanje slike koji se nalaze sa lijeve strane i podijeljeni su u 4. kategorije: alati za izbor (selektiranje), alati za slikanje, alati za putanje, tekst i oblike, te alati za prikaz. Klikom na pojedini alat mijenja se sadraj trake s opcijama alata (Tool Options bar). Skriveni alati oznaeni su trokutiem nalaze se ispod trenutno aktivnog alata. Alat se mijenja: klikom na alat pomou desne tipke mia i odabirom drugog alata ili pritiskom na tipku Shift i slovo koji je preica do alata, npr. Shift+L mijenja alate za izbor. U kutiji s alatima nalaze se i alati koji omoguuju promjenu boje, naina rada, prijelaz u program Image Ready i spajanje na web stranice Adobe Online.

www.adobe.com

Alati za izbor (selektiranje)

Okviri za izbor Laso Crop (obrezivanje)

Pomicanje (Move) arobni tapi Dijeljenje (Slice) Kist/Olovka (Brush/Pencil) Kist s povijeu (History Brush) Gradijent/Kanta s bojom Alati za toniranje (Dodge/Burn/Sponge) Alati za tekst (Type) Alati za vektorske oblike (Shape/Line) Kapaljka/Mjerenje Zumiranje Zamjena boja Boja pozadine (Background) Quick Mask Mode (Screen Mode)

Alati za slikanje

Retuiranje (Healing/Patch Brush) Umnoavanje (Clone/Pattern Stamp) Gumice za brisanje (Eraser) Alati za promjenu fokusa (Blur/Sharp)

Alati za putanje, tekst i oblike Alati za prikaz Boje

Izbori putanje (Path Selection) Alati za putanje (Path) Alat za biljeke (Notes) Pomicanje Boja prednjeg plana (Foreground) Inicijalne boje (c/b)

Naini rada

Standard Mode Prikazi radne povrine Prijelaz u program Image Ready

Palete Omoguuju jednostavnije modificiranje slika. Palete je mogue prikazati odabirom imena palete iz izbornika Window Sadraj palete pojavljuje se pritiskom na trokuti pokraj palete. Palete se pojavljuju u grupama (inicijalno etiri grupe) koje je mogue reorganizirati: nova grupa nastaje odvlaenjem tabulatora palete izvan postojee grupe, paleta se moe premjestiti u drugu grupu odvlaenjem njenog tabulatora u eljenu grupu. Palete je mogue uvrstiti u tzv. Palette Well koji takoer omoguuje organizaciju paleta. Palete su sakrivene tako dugo dok se ne ne klikne na tabulator s imenom palete. Prilagodba radne povrine Reorganizirana radna povrina moe se pohraniti odabirom Window Workspace Save Workspace (upii ime radne povrine). Odabir pohranjene radne povrine: Window Workspace i odabir imena radne povrine.

Brisanje radne povrine: Window Workspace Delete Workspace Vraanje na inicijalnu radnu povrinu Photoshopa: Window Workspace Reset Palette Location File Browser Photoshopov preglednik slika, aktivira se pomou Window File Browser ili se nalazi u Palette Well pri rezoluciji 1024*768 ili veoj. Prikaz radne povrine i prozora slike Radna povrina moe biti prikazana u Standard Mode-u, Full Screen Mode-u s prikazom trake izbornika i Full Screen Mode. Prebacivanje u razne prikaze mogue je pomou ikona u kutiji s alatima ili pritiskom na tipku F. Slika se moe prikazati u vie prozora i u vie verzija: 1. vie prozora: Window Documents New Window Promjena na slici u jednom prozoru odraava se sliku u drugom prozoru.

2. vie verzija slike: Image Duplicate

Slika se duplicira u memoriji bez pohrane na disk. Promjene na duplikatu ne odraavaju se na originalnoj slici i obratno.

Navigacija kroz sliku Za prikaz slike koristimo sljedee: - Hand alat, Zoom alat, Zoom naredbe, paletu Navigator Hand alat - za pomicanje slike. Preica do alata kada je aktivan drugi alat: drati razmaknicu (Spacebar). Zoom alat - za poveanje ili smanjivanje povrine pogleda na sliku. - inicijalni alat je Zoom in (poveanje) - Zoom out se dobiva dranjem tipke Alt Zoom naredbe - View Zoom in ili Ctrl++ - View Zoom out ili Ctrl+- View Fit on Screen, Actual Pixels, Print Size Paleta Navigator - pomicanje po slici pomou klizaa i pravokutnika na smanjenoj slici u paleti Dodatni alati za precizno pozicioniranje slike ili njenih elemenata - ravnalo, mrea, vodii, alat za mjerenje Ravnalo (Rulers)

- View Rulers - promjena mjerne jedinice: kliknuti na ravnalo desnom tipkom mia Mrea (Grid) - View Show Grid Vodii (Guides) - da bi ih mogli dodati ravnalo treba biti aktivno - View New Guide ili izvlaenje ravnala na sliku - pomicanje vodia pomou alata Move i - brisanje vodia pomou View Clear Guides Alat za mjerenje (Measure Tool) - nalazi se ispod alata kapljke (Eyedropper Tool) slovo preice: I Prikaz informacija o datoteci i slici - u paleti Navigator - u statusnoj traci (Status Bar): Window Status Bar Dodavanje biljeki slikama (Annotations) Za dodavanje opisa slika, vlastitih komentara i sl. Ako se slika pohrani kao PDF dokument, biljeke se mogu itati pomou Adobe Readera ili dodatno editirati pomou Adobe Acrobata. Tekstualne biljeke dodajemo pomou alata Notes Tool, Zvune biljeke dodajemo pomou alata Audio Annotation Tool alata Notes Tool. Podeavanje parametara programa (Preferences) Parametri programa poput prikaza veliine alata, mjernih jedinica, smjetaja plugin-ova za Photoshop definiraju se u preko izbornik Edit Preferences General. 2. Rad s datotekama i osnovne transformacije slike Slika se u raunalu prikazuje na dva naina: bitmapirano (rasterski) i vektorski. U Photoshopu moemo raditi sa obje vrste slika. Bitmapirane slike dok koji se nalazi ispod

praenja pozicije vodia u paleti Info

Zovu se i rasterske slike. Pojam bitmapa (bitmap) oznaava mreu toaka ili piksela, gdje svaki piksel ima svoju vrijednost koja je pohranjena u jednom ili vie bitova. Svaka slika prikazuje se kao polje toaka (piksela). Piksel (od pixel to je kratica od picture element) ili slikovni element je najmanja jedinica slike koju skener i digitalni fotoaparat mogu detektirati, ekran monitora prikazati, a memorija raunala pohraniti. Svaki piksel je odreen specifinom lokacijom i vrijednou boje. Boja i svjetlina svakog piksela je jednolina. Bitmapirani prikaz je nuan kod prikaza kontinuirano promjenjivih tonova, npr. kod fotografija, jer mogu prikazati finu stupnjevitost sjena i boja.
4

Bitmapirane slike ovise o rezoluciji sadre fiksan broj piksela. Kao rezultat, mogu se izgubiti detalji i pojaviti se mrlje ako su printane u nioj rezoluciji od potrebne.

Vektorska grafika Vektorski prikaz slike sastoji se od linija i krivulja koje su matematiki definirane vektorima. Npr. guma bicikla je vektorska grafika matematiki definirana krugom odreenog radijusa, pozicije i boje. Objekte na slici moemo micati, mijenjati im veliinu ili boju bez straha da emo izgubiti na kvaliteti grafike. Vektorska grafika ne ovisi o rezoluciji moe biti prikazana u bilo kojoj veliini i isprintana u bilo kojoj rezoluciji bez gubljenja detalja ili pojave mrlja. Najee se koristi za prikaz tehnikih crtea. Princip postizanja vizualnog dojma moe se kod rasterskog prikaza slike usporediti sa slikanjem, dok je vektorski usporediv s crtanjem.

Veliina slike, rezolucija i veliina slikovne datoteke Da bi se proizvele kvalitetne slike potrebno je razumjeti kako se mjere i prikazuju pikseli na slikama. Veliina slike (dimenzije piksela, image size) - veliina slike ili image size odnosi se na irinu i visinu slike koja se moe mjeriti u pikselima (broj piksela po duini i visini), inima, centimetrima, ili nekoj drugoj mjernoj jedinici. Prikaz veliine slike na monitoru je odreen dimenzijom piksela te slike, plus veliina i postavke monitora. Npr. kod 15'' monitora postavljenog na rezoluciju 800x600, slika

dimenzija 800x600 ispunila bi cijeli ekran. Na veem monitoru rezolucije 800x600 ista slika bi isto ispunila ekran, ali bi pikseli izgledali vei. Promjenom postavki na veem monitoru na 1024x768 piksela, slika bi zaokupljala samo manji dio ekrana.

Rezolucija slike Rezolucija (resolution) oznaava broj piksela na slici i direktno utjee na kvalitetu slike, tj. na njezinu jasnou i otrinu. Slike s veom rezolucijom obino predstavljaju vie detalja i mirniji prijelaz boja od slika sa niom rezolucijom. Poveavanjem rezolucije sa slike sa loom rezolucijom samo rairuje originalni broj piksela kroz vei broj piksela; rijetko kad pobolja kvalitetu slike. Rezolucija digitalne slike izraava se kao broj prikazanih piksela na jedinicu duine u slici, obino mjereno kao broj piksela po inu (npr. 300 ppi pixel per inch) ili broj toaka po inu (npr. 300 dpi dots per inch). U Photoshopu veliina slike i rezolucija slike su meusobno ovisne. Koliina detalja u slici ovisi o dimenziji piksela. Ako elimo zadrati iste dimenzije izlaza (kod printanja), mijenjanjem rezolucije slike potrebno je promijeniti i totalni broj piksela.

Primjer slike sa rezolucijom od 72ppi i 300ppi.

Veliina datoteke (file size) Veliina slikovne datoteke izraena u KB (MB, GB) ovisi o nekoliko faktora: - veliini slike i rezoluciji, - grafikom formatu datoteke i koritenim metodama saimanja, - dubini bita (bit depth) ili dubini boje (broj bitova koji pohranjuju jedan piksel). Ako je piksel prezentiran samo jednim bitom, tada moe imati jednu od dvije vrijednosti crnu ili bijelu boju, a ako je prezentiran s vie bitova, tada sadri jednu od vie nijansi sivoga ili jednu od vie nijansi boje, te je datoteka vea. - broju slojeva i kanala u slici. Grafiki formati Neki od najee koritenih univerzalnih grafikih formata su slijedei:

BMP (Windows Bitmap) BMP je standardni grafiki format Windows operativnog sustava. Omoguuje pohranjivanje slika sa do 16.7 milijuna boja. BMP je pomalo zastario i sve rjee upotrebljavan format, ali ga podravaju sve Windows aplikacije, pa u odreenim situacijama moe biti dobar izbor za spremanje slike. TIFF (Tagged-Image File Format) TIFF je jedan od najboljih i najkorisnijih formata za pohranu digitalne fotografije jer je neovisan o raunalnoj platformi, pa se moe upotrebljavati i u Windows i u Macintosh aplikacijama. Najee koristi LZW saimanje bez gubitka informacija. Na taj se nain postie i do 50% manja veliina datoteke, ime se tedi memorijski prostor. JPEG (Joint Photographic Expert Group) JPEG je inicijalno shema saimanja s gubitkom informacija koja se koristi u razliitim grafikim formatima. JPEG grafiki format podrava 16.7 milijuna boja, te je standard za pohranu digitalnih fotografija, a posebno onih koje se prikazuju na Webu. Kod pohranjivanja digitalne fotografije u JPEG formatu moemo odabrati izmeu 12 stupnjeva saimanja regulirajui time kvalitetu pohranjene slike i veliinu datoteke. Gubitak u kvaliteti primjeuje se tek kada datoteku zatvorimo, pa je ponovo otvorimo i usporedimo s originalnom slikom. Svako uzastopno pohranjivanje slike u JPEG formatu degradira sliku sve vie i vie. GIF (Graphics Interchange Format) GIF je grafiki format prvenstveno namijenjen za pohranjivanje slika s grafikim prikazima jednolinih boja (npr. crtei, logotipovi, grafikoni), a ne za pohranu digitalnih fotografija jer podrava samo sivu skalu i indeksirane boje (do 256 boja). Zbog male dubine boje (8bita), slika spremljena u GIF formatu zauzima malo memorijskog prostora, pa je pogodna za prijenos preko komunikacijskih linija. Koritenjem LZW saimanja jo se vie smanjuje veliina datoteke, pa je GIF format postao grafiki standard na Internetu za pohranjivanje nefotografskih slika u boji. GIF format posjeduje neka zanimljiva svojstva: pozadina na slici moe se uiniti transparentnom, a takoer, slika se moe animirati na taj nain da se vie slika brzo izmjenjuju jedna za drugom simulirajui tako pokret. PNG (Portable Network Graphics) PNG je noviji format za web grafiku koja kombinira karakteristike GIF formata (transparentnost) i JPEG formata (neograniena paleta boja). Postoje 2 vrste PNG-a: 8bitni PNG koji podrava samo 256 boja i koristi metodu saimanja bez gubitka kvalitete i 24-bitni PNG koji podrava 16 milijuna boja, saima s gubitkom kvalitete, a pogodan je za prikaz slika kontinuiranih tonova.

EPS (Encapsulated PostScript) Format koji se upotrebljava u pripremi za ispis. Koristi jezik PostScript za opisivanje izgleda stranice. PDF (Encapsulated PostScript) Format koji se upotrebljava u pripremi za ispis. Koristi jezik PostScript za opisivanje izgleda stranice.

Otvaranje datoteka - pomou File Browsera - preko izbornika File Open ili Ctrl+O - otvaranje nedavno otvarane datoteke - File Open Recent Uvoz (Import) datoteka Omoguava da u Photoshopu otvorite slike snimljene u formatima za ije su uvoenje u Photoshop potrebni dodatni moduli. - File Import PDF (uvoz PDF formata) - File Import Annotations (uvoz biljeki iz PDF formata) - File Import WIA Support (uvoz slika sa skenera ili digitalnog fotoaparata) Kreiranje nove datoteke - File New - podeavanje svojstva budue slike (ime, dimenzije piksela, model boja, sadraj slike) Smanjivanje datoteke Postie se na nekoliko naina: - smanjivanjem veliine slike i/ili rezolucije - smanjivanjem broja boja na slici - pohranom u format za saimanje - spajanjem slojeva u Photoshopovom matinom formatu (ili TIFF-u) - brisanjem alfa kanala na slici - Image Image Size (promjena veliine slike i rezolucije) Downsampling smanjivanje broja piksela na slici (smanjenje veliine slike Resamling ili interpolacija poveanje veliine slike dodavanjem novih piksela na temelju vrijednosti boja postojeih pikesla - Image Canvas Size (promjena veliine platna, tj. dodavanje i oduzimanje piksela rubovima slike. Dodani pikseli imaju boju pozadine.) - Image Crop obrezivanje slike (prethodno treba biti selektiran dio koji se obrezuje pomou alata Crop Transformacije slike - rotiranje slike: Image Rotate Canvas 180, 90 CW, 90 CCW, Arbitrary - obrtanje slike: Image Rotate Canvas Flip Canvas Horizontal, Flip Canvas Vertical

Pohrana slike - File Save (pohrana datoteke na kojoj radimo) - File Save As (pohrana datoteke s drugim imenom i na drugoj lokaciji) - File Save For Web (omoguuje optimizaciju slike) Prilikom odabira grafikog formata potrebno je podesiti postavke formata.

(2. dio)
1. Boje u Photoshopu 1.1. Modeli boja i naini rada s bojama U Photoshopu postoje dva termina vezana za rad s bojama: modeli boja (color models) i nain rada s bojama (color modes). Odabirom prikladnog modela i naina rada s bojama, mogu se podeavati boje i tonovi na slici.
Modeli boja su naini definiranja boja opisuju razliite naine predstavljanja boja na papiru i na ekranu monitora.

Nain rada s bojama odreuje koji model boja se koristi za prikaz i ispis slike. Modeli boja postoje 4 modela boja:

RGB model reprezentira veliki dio vidljivog dijela spektra mijeajui 3 osnovne komponente svjetlosti: crvenu (R-red), zelenu (G-green) i plavu (B-blue) u razliitim proporcijama i intezitetima. Potpunim preklapanjem tih boja dobije se bijela boja, pa se RGB boje ujedno nazivaju i aditivne boje. Aditivne boje koriste se kod prikaza boje na monitoru. CMYK model bazira se na karakteristici tiskarske boje apsorbiranja svjetlosti. Kada svjetlost pada na tiskarsku boju, dio svjetla se apsorbira, a dio se reflektira prema naim oima. CMYK model se sastoji od cyan (grimizno plave), magenta (purpurne) i yellow (ute) komponetne (pigmenta tiskarske boje) koje potpunim preklapanjem apsorbiraju svu svjetlost i daju crnu boju (tj. blatnjavo smeu, pa se u model dodaje i K (kljuna) crna komponenta). Zato se te boje nazivaju i suptraktivnim bojama. HSB model bazira se na ljudskoj percepciji boje, pa opisuje 3 osnovne karakteristike boje: - nijansa, ton boje (Hue) boja reflektirana od ili projicirana iz objekta. Prikazuje se kao lokacija na standardnom krugu boja. - zasienost (Saturation) odnosi se na jainu ili istou boje. Prikazana je koliinom sive u nijansi boje. - svjetlina (Brigthness) relativna svjetlost ili tama boje mjerena u postocima od 0% (crno) do 100% (bijelo). CIE Lab model definira se preko sjaja (luminance) i dvije kromatske komponente: a komponente (od zelene do crvene) i b komponente (od plave do ute). Model je device independent, tj. dizajniran je s ciljem postojanosti prikaza boje na bilo kojem ureaju (monitor, skener, pisa).

Nain rada s bojama u Photoshopu zasnovan je na modelu boja. Od spomenutih modela boja, jedino HSB model nema svoj nain rada s bojama. Postoji ukupno 8 naina rada s bojama:

RGB nain rada za rad sa slikama koje e se prikazivati na ekranu monitora. Svakom pikselu slike za svaku pojedinu komponentu (R,G,B) pridjeljuje se vrijednosti od 0 (crno) do 255 (bijelo). RGB slike koriste 3 boje (3 kanala) za prikaz do 16.7 miljuna boja. CMYK nain rada koristi se ako pripremamo sliku za ispis. Pikselu slike dodijeljen je postotni iznos svake osnovne tiskarske boje. Npr. crvena boja moe biti prikazana kao 5% C, 90 M%, 85 Y% i 0% K. Konverzija RGB modela u CMYK model naziva se separacija boja. Pri tom postupku neke boje mogu promijeniti nijansu zbog toga to raspon boja (gamut) nije isti kod oba modela boja. LAB nain rada prijelazni model koji se koristi prilikom konverzije iz jednog modela boja u drugi; kod rada sa PhotoCD slikama, rada sa slikama na razliitim operativnim sustavima itd. Komponenta sjaja (L) poprima vrijednost od 0-100, a komponente a i b imaju vrijednosti izmeu +128 i 128. Bitmap nain rada ovaj nain rada za prikaz piksela na slici koristi jednu od dvije vrijednosti boje (crnu ili bijelu). Slike u bitmapnom nainu rada nazivaju se jednobitim slikama zato jer je dubina bita 1 (piksel je prikazan jednim bitom). Grayscale nain rada koristi 265 nijansi sive u rasponu od crne (0) do bijele (255) boje. Mogue su konverzije slika u boji i bitmapnih slika u Grayscale i obratno, iz Grayscale u RGB, CMYK i Lab sliku. Duotone nain rada slika u sivoj skali moe biti prikazana sa dva (duotone), tri (tritone) ili etiri tona (quadtone). Indexed Color indeksni nain rada koristi do 256 boja u raznim paletama boja koje definiraju dodavanje meutonova slici (dithering), tj. definiraju kako se rasporeuju susjedni pikseli na slici tako da izgleda kao da ima vie od 256 boja. Ovaj nain rada znaajno smanjuje veliinu slikovne datoteke, pa se koristi za prikaz slika na Webu. Multichannel nain rada viekanalni nain rada koristi 256 nijansi sive za svaki kanal boje. Koristi se kod specijaliziranih ispisa slike. Konverzija RGB slike u viekanalni nain rada dodaje nove nijanse sive i pretvara R, G i B kanal u C, M i Y kanal.

Raspon boja (Color Gamut) Svaki od spomenutih modela boja ima svoj raspon boja koje moe prikazati ili ispisati. Spektar boja koje vidi ljudsko oko je puno vei od raspona boja pojedinog modela boja. Boje koje se ne mogu prikazati ili ispisati su boje izvan gamuta. A Lab raspon boja B RGB raspon boja C CMYK raspon boja

Konverzija jednog naina rada u drugi nain rada s bojama:

Image Mode

10

Ope pravilo: raditi u RGB nainu rada ak i ako pripremamo sliku za tisak. Konvertirati u CMYK model neposredno prije slanja slike na ispis. Da bismo vidjeli koje boje ulaze u raspon CMYK boja odabrati View Gamut Warning. 1.2. Podeavanje boja i tonova na slici Osnovni koraci u podeavanju boja i tonova: 1. Kalibracija monitora 2. Provjera histograma 3. Podeavanje raspona tonova i boja na slici 4. Podeavanje ravnotee boja 5. Specijalni efekti boje na slici 6. Primjena filtra izotravanja 2. Provjera histograma
Histogram je vrsta dijagrama koji ilustrira kako su pikseli rasporeeni na slici. Dijagram slike sveden je na sive tonove, na kome linije oznaavaju broj piksela svake nijanse sive od 0-255. Pomou histograma moemo zakljuiti da li slika sadri dovoljno detalja u sjenama, srednjim tonovima i svjetlim tonovima da bi se mogla uspjeno korigirati.

Nedovoljno detalja u sjenama

Dovoljno detalja

Uz to, histogram prua uvid u tonski raspon slike ili tzv. registar (key type). Kod slike prosjenog registra (average key), detalji su koncentrirani u srednjim tonovima.

Slika prosjenog registra

Korigirana slika

Kod slike svjetlog registra (high key), detalji su koncentrirani u svijetlim tonovima.

Slika svjetlog registra

Korigirana slika

Kod slike tamnog registra (low key), detalji su koncetrirani u tamnim tonovima.

11

Slika tamnog registra Prikaz histograma: Image Histogram

Korigirana slika

3. Podeavanje raspona tonova i boja na slici

Alati za podeavanje raspona tonova i boja na slici funkcioniraju na isti nain: postojeem rasponu vrijednosti piksela pridjeljuju novi raspon vrijednosti piksela. Razlika u alatima oituje se u koliini kontrole koje pruaju u podeavanju. Alati koje koristimo za podeavanje raspona tonova i boja su Levels (razine) i Curves (krivulje). Levels (Razine) Pomou Levels dijalokog okvira ispravljamo raspon tonova i boje na slici tako da podeavamo tamne, srednje i svjetle tonove na histogramu. Koritenje naredbe Levels: a. Image Adjustments Levels (ili Ctrl+L) b. raspon tonova podeavamo pomicanjem klizaa (trokutia) ulijevo ili udesno na histogramu Input Levels: crni trokuti (reprezentira tamne tonove) povlaimo na mjesto najvee koncentracije tamnih tonova bijeli trokuti (reprezentira svijetle tonove) povlaimo na mjesto najvee koncentracije svijetlih tonova sivi trokuti (reprezentira srednje tonove) pomiemo ulijevo ili udesno promatrajui promjene na slici c. kontast slike podeavamo koristei histogram Output Levels d. boje na slici podeavamo na sljedei nain: odabiranjem odgovarajueg kanala boja (R,G,B) i pomicanjem klizaa pojedinog kanala ili koritenjem kapaljke crne kojom odabiremo najtamniji dio slike, bijele kojom odabiremo najsvjetliji dio slike i sive kapaljke za odabir srednjih tonova na slici

Curves (Krivulje) Pomou Curves dijalokog okvira ispravljanje raspona tonova i boja na slici je puno suptilnije i prua vie kontrole jer ne podeavamo samo tri varijable (tamne, srednje i svijetle tonove) nego bilo koju vrijednost tona na skali od 0-255.

12

Toke na krivulji: A. Svijetli tonovi B. Srednji tonovi C. Tamni tonovi

Koritenje naredbe Curves: e. Image Adjustments Curves (ili Ctrl+M) f. u dijalokom okviru Curves pojavljuje se dijagonalna linija i mrea (moemo je prikazati guom, tako da kliknemo na mreu drei tipku Alt)

4. Podeavanje ravnotee boja na slici

Podeavanjem jedne boje na slici, mijenjamo druge boje na slici, tj. utjeemo na ravnoteu boja. Odnos izmeu boja lako je razumijeti koristei krug boja.

Krug boja: A zelena B uta C crvena D magenta E plava F cyan

Boje na krajevima linije su suprotne. Boju smanjujemo ako dodajemo njoj suprotnu boju ili oduzimamo susjedne boje. Npr. magenta tih na slici smanjujemo ako dodajemo zelenu boju ili oduzimamo crvenu i plavu. Alati za podeavanje boje su Color Balance i Hue/Saturation. Color Balance (Ravnotea boja) Pomou naredbe Color Balance mijenjaju se pojedine boje u raznim podrujima tonova da bi se popravio opi dojam boje na slici. Koritenje naredbe: g. Image Adjustments Color Balance (ili Ctrl+B) h. odabiremo raspon tonova u kojem elimo korigirati boju (Shadows, Midtones, Highlights) i. povlaimo kliza prema boji koju elimo pojaati na slici ili odvlaimo od te boje ako je elimo smanjiti Hue/Saturation (Nijanse/Zasienost) Koritenje naredbe: j. k. l. boje Image Adjustments Hue/Saturation (ili Ctrl+U) odabiremo Master ako elimo korigirati sve boje odjednom povlaimo kliza u polju Hue kada elimo promijeniti nijanse

13

m. povlaimo kliza u polju Saturation ako elimo promijeniti zasienost boje (+100 jako zasieno, -100 bez boje, tj. nijanse sive) n. povlaimo kliza u polju Brightnes kada elimo poveati ili smanjiti svjetlinu slike o. kada odaberemo Colorize mijenjamo samo jedan ton boje Naredbe za automatizirana podeavanja boja i tonova: Image Adjustments Brightnes/Contrast za podeavanje raspona tonova Image Variations za podeavanje boja, te svjetlih, srednjih i tamnih tonova Image Auto Levels Image Auto Contrast Image Auto Color 2. Naini izbora (selektiranje) Alati za izbor ili selektiranje nalaze se pri vrhu kutije s alatima:

- alati za izbor s definiranim oblikom: p. pravokutni q. eliptini r. 1 piksel u redu s. 1 piksel u stupcu - alati za izbor piksela na osnovu njihovog poloaja: t. laso alat za odabir nepravilinih oblika u. poligonalni laso daje nepravilne geometrijske selekcije v. magnetni laso prianja uz rub na osnovu razlike u kontrastu, pogodan za izbor nepravilnih objekata - alat za izbor piksela na osnovu vrijednosti boja: arobni tapi selekcija na osnovu boje piksela, omoguava da se objekti iz prednjeg plana izdvoje od pozadine Vrijednost Tolerance odnosi se na osjetljivost arobnog tapia na razlike u boji Kod svih alata za selekciju vrijede neka pravila: dodavanje nove selekcije postojeoj selekciji dranjem tipke Shift oduzimanje dijela selekcije od postojee selekciji dranjem tipke Alt Izbornik Select - Select All (ili Ctrl+A) selektira cijelu sliku - Select Deselect (ili Ctrl+D) brisanje selekcije

14

- Select Inverse inverzna selekcija - Select Feather omekva rub selekcije - Select Modify Border dodaje selekciju u obliku okvira Smoth zaokruivanje otrih kuteva selekcije Expand proirivanje selekcije za odreeni broj piksela Contract smanjivanje selekcije za odreeni broj piksela - Select Save Selection pohranjivanje selekcije

- Select Load Selection pozivanje ranije spremljene selekcije

(3. dio)
Slikanje kistovi i umjetniki alati Postupak koritenja raznih slikarskih i umjetnikih alata u Photoshopu svodi se na slijedee: a. odabir boje prednjeg plana pomou izbornika boje (Color Picker), palete Color, palete uzoraka (Swatches) ili pomou kapaljke uzimajui boju sa slike b. odabir alata za slikanje c. odabir postavki alata (oblik, veliina, tvrdoa, razmak, kut nagiba...) d. odabir naina mijeanja kista s pozadinom (Mode: Normal, Disolve, ...) e. podeavanje drugih postavki u traci s opcijama (Option Bar) Alati za slikanje: olovka, kist, zrani kist
Kist (zrani kist) Olovka

Koritenje alata: - dranjem tipke Shift: crtamo vodoravnu ili horizontalnu ravnu crtu - definiranjem toaka i dranjem tipke Shift: crtamo ravnu liniju izmeu toaka - pritiskom na Alt: alat se pretvara u kapaljku kojom odabiremo boju sa slike Alat mijenjamo pritiskom na strelicu uz kist na traci s opcijama (Option Bar). Otvara se pop-up paleta Brush u kojoj odabiremo oblik i veliinu alata za slikanje. U traci s opcijama mijenjamo prozirnost, protok kista i ukljuujemo/iskljuujemo zrani kist.

15

U paleti Brushes (Window Brushes ili je paleta usidrena u Palette Well-u) mijenjamo mogunosti kista: veliinu i oblik, tvrdou i razmak izmeu kapljica boje, dinamiku kista, teksturu, rubove itd.

Zrani kist (Airbrush) ukljuujemo u ovoj paleti ili u traci s opcijama. Zranim kistom boju nanosimo rasprivanjem, a ne mazanjem. to dulje drimo zrani kist na jednom mjestu, boja postaje zasienija i tamnija.

Izrada vlastitog kista: - otvaramo novu sliku u veliini budueg kista (npr. 50*50 piksela) - pomou alata za slikanje crtamo oblike koji e predstavljati oblik kista - u izborniku Edit Define Brush definiramo kist pod nekim imenom - pozivamo kist iz pop-up palete Brush, mijenjamo mu veliinu i ostale postavke prema potrebi Alati za brisanje 1: gumica
Gumica Gumica za pozadinu Magina gumica

Alati za brisanje oponaaju znaajke alata za slikanje: moe im se mijenjati veliina, oblik, koliina brisanja... w. alat gumice brie u boji pozadine (Background Color) i brie sve to je naneeno na pojedini sloj. Uz opciju Erase to History brie se samo ono to je naneseno na pozadinu. x. alat gumica za pozadinu (Background Eraser) brie pozadinu oko objekata otrih rubova y. alat magina gumica brie do prozirnosti piksele iste/sline vrijednosti Alati za brisanje 2: kist povijesti (umjetnosti)

16

Kist povijesti Kist povijesti umjetnosti

z. kist povijesti (History Brush) omoguuje povratak izgleda slike aa. kist povijesti umjetnosti (Art History Brush) omoguuje
slikanje raznim potezima kista i promjenu slike u stil nekog umjetnikog pravca (npr. impresionizam, poentilizam). Stil, veliina kista, pozirnost i ostalo podeavaju se u traci s opcijama Alati za bojanje: gradijent i kantica s bojom
Alat gradijenta (prijelaza) Alat kantice s bojom

bb. pomou gradijenta kreiramo postepene prijelaze izmeu vie boja cc. u traci s opcijama odabire se gradijent, podeava se njegov smjer, nain mijeanja s pozadinom itd. dd. izrada vlastitog gradijenta: kliknuti na gradijent da se otvori Gradient Editor. Odabire se tip gradijenta (solid/noise) i u solid tipu dodaju boje, njihova prozirnost i odreuje razmak boja. ee. pohranjivanje vlastitog gradijenta: upisati ime gradijenta pod Name i kliknuti New. Gradijent je dodan u postojeu paletu gradijenta. Pohrana nove palete sa Save.

ff.

kantica s bojom omoguuje bojanje piksela ista/sline vrijednosti bojom prednjeg plana ili nekim uzorkom

Retuiranje popravak digitalnih slika Alati za popravak slike Alat za ozdravljivanje Clone Stamp Tool (ig za kloniranje) Alat za krpanje

gg. ig za kloniranje (Clone Stamp Tool) upotrebljavamo kada dijelove slike elimo kopirati na drugo mjesto. Koristi se za uklanjanje manjih ogrebotina i nesavtrenopsti slike. Uzorak koji se eli kopirati odabire se pomou tipke Alt. hh. alat za ozdravljivanje (Healing Brush Tool) ima preciznije djelovanje od iga za kloniranje . Izraunava prosjek u uzorku, sjeni i osvjetljenju oteenog dijela i njega koristi pri zamjeni oteenih piksela dobrima. Prijelazi su puno meki jer se zamjenski pikseli stapaju s izvornima. Uzorak koji se eli preseliti na oteeni dio odabire se pomou tipke Alt. ii. alat za krpanje (Patch Tool) ima istu funkciju kao i Healing Brush Tool, samo to njime selektiramo povrinu koju elimo zakrpati. Treba voditi rauna o tome to je izvorite, a to odredite (u traci s opcijama: source/destination).

17

Alati arita Alat za zamuivanje Alat za izotravanje Alat za mrljanje

jj. alat za zamuivanje (Blur Tool) zamagljuje sliku, tj. omekava vrijednosti piksela kk. alat za izotravanje (Sharpen Tool) dodavanjem kontrasta stvara privid otrine ll. Alat za mrljanje (Smudge Tool) uzima boju na mjestu poetka povlaenja i pomie je u smjeru povlaenja

Alati toniranja Alat za izbljeivanje Alat za zatamnjivanje Alat spuve mm. nn. oo. boja na povrini primjene alat za izbljeivanje (Dodge Tool) posvjetljuje sliku alat za zatamnjivanje (Burn Tool) potamnjuje sliku alat spuve (Sponge) alat smanjuje ili poveava zasienost

(4. dio)
1. Kanali i maske
1.1. Kanali Kanali su slike u nijansama sive koje sadre razliite informacije o slici: f. kanali slike u boji automatski se kreiraju im otvorimo sliku. Broj kanala ovisi o modelu boja na slici (RGB model ima 3 kanala: red, green, blue, dok CMYK model sadri 4 kanala: cyan, magenta, yellow i black). g. kanal moe biti dodan u obliku alfa kanala koji pohranjuje selekciju, tj. masku kojom izoliramo i titimo odreeni dio slike pri njenoj obradi, h. kanal moe biti dodan u obliku spot kanala koji sprema informacije za ispis tzv. spot bojama (Focoltone, Pantone....). Slika moe imati do 24 kanala i spremiti se u formatima Adobe Photoshop-a (PSD), PDF, PICT, Pixar, TIFF ili RAW formatu. Paleta Channels omoguuje pregled kanala, kreiranje novih kanala i njihovu manipulaciju. U paleti je vidljiv zajedniki kanal i kanali pojedinih boja. Vidljivost kanala odreujemo pomou ikone oka pokraj imena kanala. Kada je aktivan samo 1 kanal, slika je u nijansama sive. Kada su aktivna dva i vie kanala, rezultat je uvijek slika u boji.

18

Rad s kanalima: - brisanje nekog od osnovnih RGB kanala: u paleti Channels kliknuti desnom tipkom mia i odabrati Delete Channel. Drugi nain je odvlaenje kanala na ikonu brisanja. Ostaju kanali susjednih boja CMYK modela boja (npr. brisanjem blue kanala, ostaju cyan i magenta kanali provjeri krug boja iz vjebi br. 2!) - dupliciranje kanala: u paleti Channels kliknuti desnom tipkom mia i odabrati Duplicate Channel. Kanal moe biti dupliciran u istoj slici ili novoj. - razdvajanje kanala: u paleti Channels odabrati Split Channels. Kanali se pojavljuju na zasebnim slikama. - mijeanje kanala u istoj slici: Image Adjustments Channel Mixer Klizaima se podeavaju inteziteti pojedinih kanala u konanoj slici. Opcijom Monochrome podeavaju se nijanse sive na pojedinom kanalu, a njegovim deselektiranjem kanali se stapaju stvarajui efekt koloriziranja. - mijeanje kanala izmeu razliitih slika (iste veliine): naredbe Image Apply Image i Image Calculations - slikanje po kanalu: samo u nijansama sive! Bijelom bojom dodajemo boju kanala sa 100% inteziteta, crnom bojom briemo boju kanala. 1.2. Maske Maske omoguavaju izolaciju i zatitu maskiranih podruja slike dok na ostatak slike primjenjujemo razne transformacije, promjenu boje, filtre i druge efekte. Maske mogu sakrivati selektirani objekt ili pozadinu, a mogu biti neprozirne ili poluprozirne. Maska je prikazana kao kanal u tonovima sive. Neprozirna maska je crna, poluprozirna je 50% siva, a prozirna maska je 100% bijela i ne moe nita sakriti.

A Neprozirna maska koja titi pozadinu. B - Neprozirna maska koja titi koljku. C Poluprozirna maska koja djelomino titi koljku.

Vrste maski: brza maska (Quick Mask) omoguuje brz i jednostavan nain stvaranja i ureivanja privremene maske, maska kanala alfa kanali pohranjuju selekciju koja se koristi kao maska, maska sloja i vektorska maska omoguuju maskiranje dijelova slojeva i primjenu raznih specijalnih efekata. Brza maska (Quick Mask)

19

Upotrebom brze maske ureujemo bilo koju selekciju tako da istodobno vidimo i sliku i masku. Selekciju moemo napraviti bilo kojim alatom za selektiranje, a dovriti je u brzoj maski upotrebom alata kist (Paintbrush). U nain rada brze maske (Quick Mask Mode) ulazimo pritiskom na ikonu u kutiji s alatima. U brzoj maski dio izvan selekcije je zatien (maskiran) i prekriven prozirno crvenom bojom. Masku proirujemo crnom bojom kista, a smanjujemo je bijelom bojom kista. Nijanse sive omoguuju poluproziran efekt, koristan za omekavanje selekcije. Vraanjem u standardni nain rada (Standard Mode, ikona ), vraamo selekciju izmijenjenu u brzoj maski i primjenjujemo eljene promjene slike. Maska u alfa kanalu Maske u alfa kanalu imaju trajniji karakter i mogu se ponovno upotrijebiti u istoj ili drugoj slici. Masku u alfa kanalu moemo kreirati na dva naina: 1. pohranjivanjem selekcije napravljene u brzoj maski i 2. kreiranjem alfa kanala te dodavanjem maske. 1. Pohrana selekcije u alfa kanal: - napraviti selekciju i kliknuti gumb Save Selection u paleti Chennels ili - napraviti selekciju i odabrati iz izbornika Select Save Selection. U dijalokom okviru upisujemo ime kanala, mjesto gdje e kanal biti pohranjen (u istu ili novu sliku) i kako e biti pohranjen ako na slici ve postoje drugi alfa kanali. 2. Kreiranje alfa kanala - kliknuti na gumb za izradu novog kanala u paleti Channels

ili odabrati New

Channels iz izbornika paleti Channels - pomou alata za slikanje crtajte po slici, crnom bojom da bi dodali kanalu, bijelom bojom da bi oduzeli od kanala, ostalim nijansama sive da bi dobili prozirnost kanala Promjena opcija alfa kanala: - dvaput kliknuti na ime kanala u paleti Channels moemo promijeniti ime kanala i opcije prikaza kanala Maska sloja Opisana je pod cjelinom 2. Slojevi 2. Slojevi Slojevi omoguuju jednostavniju organizaciju rada prilikom ureivanja slike i izradu raznih montaa. Sloj omoguava rad na jednom elementu slike bez da se mijenjaju drugi elementi slike. Slika moe imati do 999 slojeva, kojima moemo mijenjati poredak, prozirnost, stil, itd. i stvarati sofisticirani efekti.

20

A Izbornik palete Layers B Skup slojeva C Sloj D Prikaz sloja (thumbnail) E Efekt na sloju

Prozirna podruja slojeva omoguuju Dodavanje stila sloju pogled na slojeve ispod.

Izrada skupa slojeva

Izrada novog sloja

Stvaranje novog sloja: - iz izbornika Layer New Layer ili kliknuti na gumb za izradu novog sloja u paleti Layers ili odabrati New Layer iz izbornika palete Layers Dupliciranje postojeeg sloja: - iz izbornika Layer Duplicate Layer ili odabrati Duplicate Layer iz izbornika paleti Layers ili odvui sloj koji elimo duplicirati na gumb za izradu novog sloja u paleti Layers Dodavanje slike drugoj slici: - na izvorinoj slici selektirati dio koji elimo na prebaciti na odredinu sliku i pomou naredbe Copy/Paste zaljepiti na odredinu sliku ili - selektirani dio odvui na odredinu sliku (Drag&Drop) Transformacija sloja: - iz izbornika odabrati Edit Transform Scale (promjena veliine, pomou tipke Shift ne mijenjamo omjer na sloju) Rotate (zakretanje) Skew (ukoavanje) Distort (izobliavanje, skuplja ili rastee sliku) Perspective (mijenja perspektivu, mijenja dva kuta istovremeno) Brisanje sloja: - kliknuti na gumb kante za smee pri dnu palete Layers Skrivanje i prikazivanje sloja: - kliknuti na ikonu oka ispred smanjenog prikaza sloja na paleti Layers

Dodavanje maske sloja Brisanje sloja Dodavanje fill ili adjustment sloja

Neprozirnost sloja (Opacity): - neprozirnost sloja odnosi se na stupanj neprozirnosti gornjeg sloja i otkrivanje/sakrivanje donjeg sloja. Neprozirnost 1% znai da je sloj skoro proziran, a 100% da je sloj neproziran.

21

- mijenja se pomou klizaa Opacity na paleti Layers sloj mora biri aktivan. Pozadini ne moemo mijenjati neprozirnost, osim ako je ne pretvorimo u sloj (Layer New Layer from Background) Ispunjenost sloja (Fill) - utjee na neprozirnost piksela na sloju, bez obzira na neprozirnost efekata dodanih sloju Naini mijeanja slojeva (Blending Mode) - iz izbornika Mode u paleti Layers odabiremo nain mijeanja sloja sa slojem ispod. Sloj ispod je osnovna boja, a sloj iznad je umijeana boja. - mijeanje slojeva moemo podesiti u dijalokom okviru stila slojeva (Layer Style) pod opcijom General Blending (vidi nie) Stilovi sloja (Layer Style) dodatne opcije pri mijeanju slojeva (Blending Options) - stilovi sloja omoguuju dodavanje razliitih efekata sloju poput sjena, izboenja, ispuna... - dijaloki okvir stila slojeva (Layer Style) poziva se pritiskom na gumb pri dnu palete i odabirom Blending Options ili desnim klikom mia na sloj te odabirom Blending Options Grupiranje slojeva: - kod grupiranja slojeva donji sloj djeluje kao maska u odnosu na gornji sloj, pa se prilikom grupiranja gornj sloj prilagoava obliku donjeg sloja - postupak: odaberemo u paleti Layers gornji sloj koji elimo grupirati s donjim i iz izbornika Layers odaberemo Group With Previous Spajanje slojeva: - iz izbornika Layer Merge Down (Ctrl+E) Layer Merge Visible (Shift+Ctrl+E) Layer Flatten Image Maskiranje sloja: Maske sloja omoguuju skrivanje i otkrivanje dijelova sloja te primjenu specijalnih efekata tono prema potrebi. To su rasterske slike i ureujemo ih kistovima (alatima slikanja). Izrada maske sloja: - napraviti novi sloj pomou ikone New Layer u paleti Layers i selektirati dio koji elimo pretvoriti u masku. Selektirani dio u maski e se pretvoriti u bijelo podruje (tj. prozirni dio), a inverzni dio pretvorit e se u crno podruje, tj. dio koji je maskiran. - maska se dodaje klikom na ikonu Add Layer Mask Ureivanje maske sloja: - masku ureujemo kad je aktivna, tj. mora biti odabran smanjeni prikaz maske (thumbnail) - masku proirujemo alatom slikanja crne boje, a oduzimamo od maske bijelom bojom Ureivanje maskiranog sloja: - ureivanje sloja na kojeg je primjenjena maska mogue je kada odvojimo sloj od maske, tj. prekinemo link izmeu maske i sloja i aktiviramo sloj. - nakon ureivanja sloja link moemo ponovo vratiti i primjeniti masku klikom na smanjeni prikaz maske te iz izbornika odabrati Apply Layer Mask

22

Link izmeu maske i sloja

(5. dio)
Oblikovanje teksta u Photoshopu Tekst u Photoshopu predstavlja matematiki definirane oblike koji opisuju slova, brojeve i simbole pisma. Kada tekst dodajemo slici, on je prikazan u vektorskom obliku, pa mu moemo mijenjati veliinu bez gubitka otrine ili glatkoe ruba. No, s obzirom da je Photoshop u osnovi program namijenjen radu s bitmapama, a ne vektorima, tekst mora biti rasteriziran (pretvoren u toke) da postao dijelom slike. Poveanjem rasteriziranog teksta, uoit e se nazubljeni rubovi teksta. U Photoshopu koristimo etiri alata za tekst. Odabirom alata aktivira se traka s opcijama za tekst.
Horizontalni tekst Vertikalni tekst Maskirani horizontalnog teksta Maskirani vertikalnog teksta

Smjer alata

Font

Stil fonta

Veliina fonta Anti-aliasing Poravnavanje Boja Izobliavanje

Dodatne opcije za tekst nalaze se u paleti znakova Character i paleti odlomaka Paragraph (Window Character, Paragraph)

Unos teksta Nakon odabira alata za tekst, tekst moemo unositi na dva naina: definiranjem poetne toke teksta (point type) za unoenje 1 rijei ili 1 reda teksta, ili

23

definiranjem odlomka (paragraph type) za unoenje vie redova teksta. Odlomak se definira dranjem tipke mia dok crtamo pravokutnik. Moemo ga rotirati i mijenjati veliinu. Istovremenim dranjem Ctrl+Shift odlomak moemo ukoavati (Skew). Tekst se unosi tipkanjem ili kopiranjem iz drugog programa. U Photoshopu tekst je postavljen na odvojen sloj. Sloj teksta prikazan je ikonom T u paleti slojeva. Tekst se moe selektirati dvostrukim klikom na ikonu i naknadno ureivati. Izobliavanje teksta (Warp Text) Kada aktiviramo napisani sloj teksta odabirom alata za tekst, moemo iz trake s opcijama ili izbornika Layer Type Warp Text pozvati dijaloki okvir za izoblienje teksta. Ovdje moemo odabrati stil izoblienja (lik prema kojem se tekst izobliuje), te nagib, vertikalno i horizontalno izoblienje.

Sjene i specijalni efekti nad tekstom Sjene iza slova ine tekst i openito sliku s tekstom privlanijom i izazivaju pozornost. Sjena i drugi efekti poput sjaja, izboenja, prekrivanja, obrubljivanja i slino spadaju pod stil sloja i primjenjuju se odabirom sloja s tekstom i opcije Blending Options (desna tipka mia kod aktivacije sloja) ili iz izbornika Layer Layer Style Blending Options. Savjeti za djelotvorniju primjenu sjena: ne koristite previe sjena jer na kraju ono to elite istaknuti nee biti dovoljno vidljivo! pripazite na jednolikost sjena odaberite isti smjer sjena koje koristite i primjerenu dubinu sjena (sjena koja pada dolje bolje istie objekt!), sjene ne smiju biti pretamne uinite ih njenima i profinjenima!
Primjer specijalnog efekta nad tekstom - "uklesani" tekst

tekst je upisan alatom Horizontal Type Tool u paleti Layers kliknuto je desnom tipkom mia na sloj slova i odabran Blending Options.

dodana je sjena "Drop Shadow" s opcijama Blend mode: Multiply, Angle: 150, te sjena "Inner Shadow" s opcijom Opacity 10% konaan efekt postignut je kada se u Advanced Blending (glavna kartica Blending Options: Custom) opcija Fill podesi na otprilike 4-5%. Fill se moe podesiti i u paleti Layers.

24

Slian efekt postie se kombinacijom Bevel and Emboss, Conture; Fill 0%

Slovni rezovi i ispune Alatima maskiranog teksta izraujemo selekciju u obliku teksta. Ako elimo selekciju na zasebnom sloju, potrebno je prvo napraviti novi sloj u paleti Layers. Selekciju tada moemo micati neovisno od ostalih objekata, kopirati, ispuniti gradijentom, uzorkom ili nekom slikom. Prije ureivanja maskiranog teksta, sloj teksta je potrebno rasterizirati: Layer Rasterize Type S obzirom da se tekst rasterizira, ne moe se ponovo odabrati alatom teksta radi promjene fonta, veliine i slino. Primjer izrezivanja teksta iz pozadine

na sloju pozadine (Background) pomou alata Horizontal Type Mask Tool upisan je tekst da se dobije selekcija slova. selekcija je iskopirana pomou naredbe Copy i na novoj slici (File New) odabrana je naredba Paste. Dodana je sjena na sloj s tekstom.

Filtri i specijalni efekti 2.1. Filtri Filtri su alati koji omoguuju izmjenu izgleda slike s ciljem poboljavanja (ne nuno) njenog sveukupnog izgleda te postizanja zauujuih specijalnih efekata. Filtri su plug-in-ovi koji se mogu naknadno instalirati te se u Photoshopu nalaze u izborniku Filter. Filtre moemo podijeliti u nekoliko grupa: filtri koji unaprijeuju sliku, filtri za stvaranje umjetnikog dojma, filtri renderiranja, filtri za izobliavanje i stvaranje drugih efekata.

25

Filtri koji unaprijeuju sliku Radi se o filtrima kojima se rjeavaju uobiajeni fotografski problemi poput neotre slike (skupina filtera Sharpen) te filtri za postizanje dubinske otrine i drugih vrsta zamuenja (skupina filtera Blur). Sharpen Ovim filterima ne moe se izotriti mutna fotogrfija, ali ako je samo malo premekana Photoshop moe stvoriti privid otrine. Filtri izotravanja naroito su korisni kad mijenjamo veliinu slike, npr. kod smanjivanja slike veliine 800*600 piksela ili vee na veliinu thumbnaila npr. 180*135 piksela ili manje, uvijek se na slici izgubi otrina te ju je potrebno izotriti. Filtri iz skupine Sharpen: Sharpen (izotravanje) Sharpen More (dodatno izotravanje) Sharpen Edges (izotravanje rubova) Unsharp Mask (maska izotravanja za precizno izotravanje Amount: koliina izotravanja, Radius: irina rubova koje elimo izotriti, Threshold: odreuje koliko se moraju razlikovati dva susjedna piksela da bi se smatrali rubom). Blur Filtri zamuenja koriste se kada elimo omekati obrise slike. Dobri efekti se postiu sa zamuenjem selekcije, npr. pozadine, pa se pozadina ini manje nametljivom. Filtri iz skupine Blur: Blur (zamuenje) Blur More (dodatno zamuenje) Gaussian Blur (precizno zamuenje) Radial Blur (zrakasto zamuenje) Smart Blur (pametno zamuenje pomou postavki odreujemo koliinu zamuenja) Motion Blur (zamuenje pokreta postie se fotografski efekt uzrokovan sporim zatvaranjem objektiva pri snimanju brzog objekta) Filtri za stvaranje umjetnikog dojma
To su filtri koji mogu oponaati druge medije. Moemo ih grupirati u sljedee filtre:

umjetniki filtri (Artistic) Colored Pencil (drvena bojica), Cutout (izrez), Dry Brush (suhi kist), Film Grain (zrnatost fotografskog filma), Neon Glow (neonski sjaj), itd. potezi kistom (Brush Strokes) Accented Edges (naglaeni rubovi), Angled Strokes (potezi pod kutom), Crosshatch (krino rezbarenje), Spatter (prskanje), ... filtri skiciranja (Sketch) Bas Relief (plitke izboine), Chalk and Charcoal (kreda i ugljen), Chrome (krom), Graphic Pen (crtae pero), ...

Filtri renderiranja
To su filtri koji mogu kreirati nove objekte (npr. oblake) ili stvoriti efekte koji se postiu odreenim fotografskim objektivom ili osvjetljenjem. Filtri iz skupine Render: 3D Transform (transformacija slike prema nekom 3D objektu) Clouds (oblaci u boji prednjeg plana i pozadine) Difference Clouds (oblaci u boji suprotnoj od boje prednjeg plana i pozadine) Lens Flare (simulacija refleksije svjetla u lei objektiva fotoaparata) Lightning Effects (simulacija razliito postavljenog umjetnog izvora svjetlosti)

26

Podeavanje tonova slike

Filtri za izobliavanje i stvaranje drugih efekata Ovo su filtri uglavnom namijenjeni postizanju zabavnih, specijalnih efekata. Moemo ih grupirati u sljedee filtre: filtri izobliavanja (Distort) Diffuse Glow (raspren sjaj), Displace (razmjetaj), Glass (staklo), Ocean Ripple (mrekanje oceana), Spherize (zaobljivanje)... filtri tokanja (Pixelate) Color Halftone (polutonovi u boji), Crystalize (kristalizacija), Pointilism (poentilizam), Mosaic (mozaik)... stiliziranje (Stylize) Ebboss (izboenje), Find Edges (pronalazak rubova), Glowing Edges (sjajni rubovi), Trace Contour (ocrtavanje obrisa)... teksturiranje (Texture) Craquelure (ispucala slika), Grain (zrnata slika, Patchwork (goblen)... 2.2. Specijalni efekti Iako se specijalni efekti najee postiu koritenjem raznih filtera, postoje i neke naredbe kojima se postiu specijalni efekti boje, a nalaze se pod izbornikom Image. To su Image Adjustments Invert Equalize Threshold Posterize Desaturate Gradient Map

- podeavanje svjetlih, srednjih i tamnih tonova na slici: Image Adjustments Levels - podeavanje krivulje (finije podeavanje): Image Adjustments Curves - podeavanje svjetline i kontrasta: Image Adjustments Brightness/Contrast

Podeavanje boje

- podeavanje ravnotee boja: Image Adjustments Color Balance - podeavanje nijanse boja i zasienosti: Image Adjustments Hue/Saturation - podeavanje obabranih boja: Image Adjustments Selective Colors - podeavanje boja: Image Adjustments Variations

Odabiranje (selektiranje)
- razliiti alati za odabiranje:

- obrezivanje (Crop) odbacivanje neeljenih dijelova slike ili Napraviti selekciju pomoi alata za selektiranje i odabrati Image Crop odabrati alat za obrezivanje Options Bar-u (ili C na tipkovnici) i definirati dimenzije nove slike u

Transformacije (pretvaranja) slike

- promjena veliine slike: Image Image size - promjena veliine platna: Image Canvas Size - rotiranje slike: Image Rotate Canvas 180, 90 CW, 90 CCW, Arbitrary - obrtanje slike: Image Rotate Canvas Flip Canvas Horizontal, Flip Canvas Vertical - transformacija selekcije: Edit Transform Scale (promjena veliine selekcije) Rotate (rotiranje selekcije) Skew (ukoavanje selekcije) Distort (izobliavanje jedog kuta selekcije) Perspective (izobliavanje 2 kuta selekcije) itd. 27

Retuiranje slike
- alati za retuiranje slike: Healing i Patch Tool

Healing Tool retuira sitne detalje na slici (ogrebotine, prainu) Patch Tool krpa vee povrine uklapajui ih u pozadinu Retuiranje: potrebno je odabrati veliinu alata (Brush u Option baru) i uzorak (ALT+klik), te kliknuti na dio koji elimo retuirati - alati za umnoavanje (kloniranje): Clone Stamp Tool i Pattern Stamp Tool

28