UDK 624.072.2:624.

043

Primljeno 13. 1. 2003.

Dijagram moment savijanja zakrivljenost za armiranobetonske grede

Tomislav Kiiek, Zorislav Sori
Kljune rijei armiranobetonska greda, dijagram moment savijanja zakrivljenosti, prirast sile, prirast pomaka, progib T. Kiiek, Z. Sori Izvorni znanstveni rad

Dijagram moment savijanja zakrivljenost za armiranobetonske grede

U radu su opisani postupci proraunavanja dijagrama moment savijanja zakrivljenost za armiranobetonske grede pravokutnog i T-presjeka gdje su razlike u polju i na leaju. Prikazan je postupak odreivanja dijagrama s pomou tri karakteristine toke, postupnog poveanja momenta savijanja i postupnog poveanja zakrivljenosti. Navedene su razlike ova tri pristupa. U zakljuku je istaknuto da je za praktinu uporabu dovoljno toan dijagram odreen preko tri karakteristine toke. T. Kiiek, Z. Sori Original scientific paper

Key words reinforced-concrete girder, bending moment curvature diagram, increase in force, increase in displacement, deflection Mots cls poutre en bton arm, diagramme du moment flchissant courbure, augmentation de la contrainte, augmentation du dplacement, flche , , , ,

Bending moment - curvature diagram for reinforced-concrete girders

Procedures for calculating bending moment - curvature diagram for rectangular and T-shaped reinforced-concrete girders, with differences in the field and bearing, are described in the paper. The procedure of forming diagram with three typical points, gradual increase in bending moment and gradual increase in curvature, is presented. Differences between these three approaches are indicated. It is emphasized in the final part of the paper that the diagram determined by three typical points is sufficiently accurate for practical use. T. Kiiek, Z. Sori Ouvrage scientifique original

Diagramme du moment flchissant courbure pour les poutres en bton arm

Larticle dcrit les mthodes de calcul des diagrammes du moment flchissant courbure pour les poutres en bton arm de section rectangulaire et en T, qui prsentent des diffrences au niveau des traves et des points dappui. On prsente la mthode dtablissement du diagramme laide de trois points caractristiques, avec une augmentation progressive du moment flchissant et une augmentation progressive de la courbure. On prcise les diffrences entre ces trois approches. En conclusion, on souligne quun diagramme dtermin par trois points caractristiques est suffisamment prcis pour lutilisation pratique. . , . Op

-, . , . . , , . T. Kiiek, Z. Sori Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Schlsselworte: Stahlbetonbalken, Diagramm Biegemoment Krmmung, Kraftzuwachs, Verformungszuwachs, Durchbiegung

Diagramm Biegemoment - Krmmung fr Stahlbetonbalkenelemente

Im Artikel beschreibt man Verfahren fr die Berechnung von Diagrammen Biegemoment - Krmmung fr Stahlbetonbalken mit Rechteck- und T-Querschnitt bei denen im Feld und ber dem Auflager Unterschiede vorliegen. Dargestellt sind Verfahren der Bestimmung des Diagramms mit Hilfe von drei charakteristischen Punkten, stufenweiser Steigerung des Biegemoments und stufenweiser Steigerung der Krmmung. Angefhrt sind Unterschiede bei diesen drei Zutritten. Im Schluss wird hervorgehoben dass fr die praktische Anwendung das Diagramm bestimmt durch drei charakteristische Punkte gengend genau ist.

Autori: Mr. sc. Tomislav Kiiek, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Zorislav Sori, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb GRAEVINAR 55 (2003) 4, 207-215 207

Dijagram moment-zakrivljenost 1 Uvod Prema postojeim propisima, progib armiranobetonskih nosaa proraunava se s pomou zakrivljenosti poprenih presjeka nosaa. Svaki popreni presjek du nosaa ima odreenu zakrivljenost, nastalu zbog naprezanja od momenata savijanja. Za odreen oblik poprenog presjeka nosaa, uz poznate karakteristike materijala te iznos vlane i tlane armature, mogue je proraunati dijagram moment savijanja zakrivljenost (M 1/r). Pritom se zanemaruju zakrivljenosti i progibi zbog poprenih sila. Dijagram moment savijanja zakrivljenost moe se opisati trima karakteristinim tokama, odnosno trima podrujima u kojima se presjek moe nalaziti tijekom poveavanja optereenja (momenta savijanja). U prvom se podruju popreni presjek ponaa elastino, moment savijanja je manji od momenta savijanja pri kojem dolazi do pojave prve pukotine u presjeku, tj. presjek je neraspucan. Nakon pojave prve pukotine, a prije pojave poputanja vlane armature, popreni se presjek nalazi u drugom podruju. Smatra se da, od tog trenutka dalje, tlana naprezanja u presjeku preuzimaju beton i tlana armatura, a vlana naprezanja samo vlana armatura. Nakon poputanja vlane armature, popreni se presjek nalazi u treem podruju, i to sve dok ne nastupi slom presjeka. U tim se podrujima veza izmeu momenta savijanja i zakrivljenosti moe uzeti kao linearna, to je dovoljno tono za praktini proraun progiba, no u ovom e se lanku prikazati proraun tonijeg oblika tog dijagrama. Toniji oblik dijagrama moment savijanja zakrivljenost moe se odrediti postupnim poveanjem momenta savijanja uz proraun pripadne zakrivljenosti ili postupnim poveanjem zakrivljenosti uz proraun pripadnog momenta savijanja. Popis oznaka prema Eurokodu 2 nalazi se u sklopu lanka. 2. Karakteristine toke dijagrama moment savijanja zakrivljenost Dijagram moment savijanja-zakrivljenost (M 1/r) nekog armiranobetonskog presjeka sastoji se od tri karakteristine toke, tj. parova vrijednosti (1/r ; M) (slika 1.). TOKA (1) dijagrama: 1/rcr je zakrivljenost poprenog presjeka pri dosezanju vlane vrstoe betona, odnosno pri pojavi prve pukotine. Mcr je moment savijanja pri dosezanju vlane vrstoe betona, a dobiva se iz izraza:
M cr = f ct , m I 0 y0 d
2 gdje je f ct , m = 0.33 f ck

T. Kiiek, Z. Sori (u N/mm2) vlana vrstoa

betona, I0 moment tromosti punog betonskog presjeka, a y0d udaljenost neutralne osi od donjeg (vlanog) ruba poprenog presjeka. Za leajni presjek to je veliina y0g, jer je, u tom sluaju, gornji rub poprenog presjeka vlani.

Slika 1. M 1/r dijagram, po odsjecima linearan

Zakrivljenost 1/rcr iz dijagrama sa slike 1. izraunava se iz izraza:

M cr 1 , = rcr Ecm I I

(2)

gdje je Ecm = 95003 f ck + 8 (u N/mm2) sekantni modul elastinosti betona, a II je moment tromosti poprenog presjeka u naponskom stanju I (beton + armatura). TOKA (2) dijagrama: 1/ry je zakrivljenost poprenog presjeka s pukotinom pri relativnoj deformaciji armature u vlanoj zoni s1 = sy = f yk / E s tj. s1 = f yk . Veliine s1, c2, x, z, Fc, Fs1 itd. prikazane su na slici 2. Moment savijanja iznosi:
M y = (Fc + Fs 2 ) z = Fs1 z

(3)

Sila u vlanoj armaturi odreuje se iz: Fs1 = As1 f yk , a rezultanta tlanih naprezanja u betonu, sila u tlanoj armaturi i krak unutarnjih sila dobivaju se iterativnim postupkom (metodom raspolavljanja) u kojem se mijenja relativna deformacija betona izmeu vrijednosti 0 0 00 c 2 3.5 0 00 . Postupak se prekida kada se izjednai zbroj (rezultanta) tlanih naprezanja u betonu i sile u tlanoj armaturi sa silom u vlanoj armaturi, tj. kada je apsolutna vrijednost razlike izmeu sila manja od neke unaprijed zadane vrlo male vrijednosti. Zakrivljenost poprenog presjeka 1/ry iz dijagrama sa slike 1. rauna se s pomou izraza: GRAEVINAR 55 (2003) 4, 207-215

(1)

208

T. Kiiek, Z. Sori

Dijagram moment-zakrivljenost

Slika 2. T-presjek s raspodjelom relativnih deformacija i naprezanja neutralna os u rebru presjeka

+ s1 1 , = c2 = c2 ry x d
gdje su veliine c 2 , s1 , d i x dane na slici 2.

(4)

Postupak se prekida kada se izjednai zbroj (rezultanta) tlanih naprezanja u betonu i sile u tlanoj armaturi sa silom u vlanoj armaturi, tj. kada je apsolutna vrijednost razlike izmeu sila manja od neke unaprijed zadane vrlo male vrijednosti. Zakrivljenost poprenog presjeka 1/ru iz dijagrama sa slike 1. rauna se s pomou izraza:

TOKA (3) dijagrama: 1/ru je zakrivljenost poprenog presjeka s pukotinom pri relativnoj deformaciji betona u tlanoj zoni c 2 = 3,5 0 00 (slom preko betona) ili pri relativnoj deformaciji vlane armature s1 = su (slom preko armature). su je relativna deformacija vlane armature pri slomu, koja je prema dijagramu sa sl. 1.-12. iz [17]: za GA 240/360 su = 265 0 00 , za RA 400/500

+ s1 1 , = c2 = c2 ru x d
gdje su veliine c 2 , s1 , d i x dane na slici 2.

(6)

su = 140 0 00 , za MA 500/560 su = 95 0 00 , za BiA 680/800 su = 80 0 00 .Moment savijanja pri slomu jest:

M u = (Fc + Fs 2 ) zu = Fs1 zu

(5)

U tokama 2.1 i 2.2 opisani su postupci prorauna unutarnjih sila u poprenom presjeku koji se rabe pri proraunu karakteristinih toaka dijagrama M 1/r, a i pri proraunu tonijeg oblika tog dijagrama.

gdje je krak unutarnjih sila zu malo vei nego z u izrazu (3). S obzirom na to da je relativna deformacija armature u vlanoj zoni s1 > f yk / Es , tj. s1 = f yk uz uvjet horizontalne grane poputanja armature na raunskom dijagramu elika, sila u vlanoj armaturi dobiva se iz izraza: Fs1 = As1 f yk , a rezultanta tlanih naprezanja u betonu, sila u tlanoj armaturi i krak unutarnjih sila dobivaju se iterativnim postupkom ovisno o vrsti sloma: a) Slom preko betona - relativna deformacija betona u tlanoj zoni jest c 2 = 3,5 0 00 , a mijenja se relativna deformacija armature izmeu vrijednosti sy = f yk / Es < s1 su . b) Slom preko armature - relativna je deformacija vlane armature s1 = su , a mijenja se relativna deformacija betona izmeu vrijednosti 0 0 00 c 2 3,5 0 00 .

2.1 Raunanje rezultante tlanih naprezanja u betonu kod T-presjeka kada je donje podruje naprezano vlano
Za pretpostavljene relativne deformacije betona, c2, i armature, s1, izraunava se udaljenost neutralne osi od gornjeg ruba prema izrazu:
y2 g = x =

c2 d . c 2 + s1

(7)

Najprije e se razmatrati sluaj kada je x > hf to jest kada se neutralna os nalazi u rebru presjeka (slika 2.). Dijagram tlanih naprezanja poprenog presjeka rastavlja se na dva dijela, dio u rebru i dio u ploi. Da bi se mogla izraunati rezultanta tlanih naprezanja u betonu potrebno je izraunati povrine tih dvaju dijelova te poloaje teita tih povrina (slika 3.). Najprije se rauna relativna deformacija betona na c2 (x h f ) c1 = x . (8) donjem rubu ploe: 209

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 207-215

Dijagram moment-zakrivljenost POPIS OZNAKA

1/r 1/rcr 1/rM 1/ru 1/ry As1 As2 b beff bw d d2 Ecm Es Fc Fc1 Fc2 fck fct,m Fs1 Fs2 fyk hf I0 II ka ka1 M Mcr Mr MRd Mu My Pc1 Pc12 Pc2 x xu y0d y0g y2g yc yc1 yc12 yc2 yr z zu

T. Kiiek, Z. Sori

zakrivljenost poprenog presjeka openito zakrivljenost poprenog presjeka prilikom dosezanja vlane vrstoe betona, odnosno pri pojavi prve pukotine zakrivljenost poprenog presjeka prilikom dosezanja vlane vrstoe betona za presjek sa pukotinom (kontrola prirasta sile) zakrivljenost poprenog presjeka s pukotinom pri slomu zakrivljenost poprenog presjeka s pukotinom pri relativnoj deformaciji armature u vlanoj zoni

s1 = f yk / Es

tj.

s1 = f yk

v v1 c1 c2 s1 s2 sy su s1 s2

povrina vlane armature povrina tlane armature irina pravokutnoga poprenog presjeka efektivna (raunska) irina ploe (pojasnice) T-presjeka irina hrpta (rebra) T-presjeka statika visina udaljenost teita tlane armature od tlanog ruba betonskog presjeka sekantni modul elastinosti betona modul elastinosti elika rezultanta tlanih naprezanja u betonu rezultanta tlanih naprezanja u betonu na podruju hrpta (rebra) presjeka rezultanta tlanih naprezanja u betonu na podruju ploe (pojasnice) presjeka karakteristina tlana vrstoa betonskog valjka vlana vrstoa betona sila u vlanoj armaturi sila u tlanoj armaturi karakteristina granica poputanja elika debljina ploe (pojasnice) T-presjeka moment tromosti punoga betonskog presjeka moment tromosti poprenog presjeka u naponskom stanju I (beton + armatura) koeficijent udaljenosti teita povrine Pc12 od tlanog ruba betonskog presjeka koeficijent udaljenosti teita povrine Pc1 od donjeg ruba pojasnice moment savijanja - openito moment savijanja pri dosezanju vlane vrstoe betona moment savijanja za presjek s pukotinom pri kontroli prirasta pomaka moment nosivosti presjeka moment savijanja poprenog presjeka pri slomu moment savijanja poprenog presjeka pri poetku poputanja vlane armature povrina dijagrama naprezanja betona na podruju hrpta (rebra) presjeka ukupna povrina dijagrama naprezanja betona (Pc12=Pc1+Pc2) povrina dijagrama naprezanja betona na podruju ploe (pojasnice) presjeka udaljenost neutralne osi od tlanog ruba betonskog presjeka udaljenost neutralne osi od tlanog ruba betonskog presjeka pri M=Mu udaljenost neutralne osi od donjeg ruba poprenog presjeka udaljenost neutralne osi od gornjeg ruba poprenog presjeka udaljenost neutralne osi od tlanog ruba betonskog presjeka udaljenost rezultante tlanih naprezanja u betonu od tlanog ruba presjeka udaljenost teita povrine dijagrama naprezanja betona na podruju hrpta (rebra) presjeka od tlanog ruba betonskog presjeka udaljenost teita ukupne povrine dijagrama naprezanja betona presjeka od tlanog ruba betonskog presjeka udaljenost teita povrine dijagrama naprezanja betona na podruju ploe (pojasnice) presjeka od tlanog ruba bet. presjeka udaljenost rezultante tlane sile od tlanog ruba poprenog presjeka krak unutarnjih sila krak unutarnjih sila pri slomu koeficijent punoe dijagrama Pc12 koeficijent punoe dijagrama Pc1 relativna deformacija betona na donjem rubu ploe relativna deformacija betona na tlanom rubu presjeka relativna deformacija vlane armature relativna deformacija tlane armature relativna deformacija vlane armature pri poputanju sy = fyk/Es relativna deformacija vlane armature pri slomu naprezanje vlane armature naprezanje tlane armature

210

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 207-215

T. Kiiek, Z. Sori

Dijagram moment-zakrivljenost ako je 0 0 00 c 2 2.0 0 00 :

v =

1000 c 2 8 1000 c 2 (6 1000 c 2 ) ; ka = 12 4(6 1000 c 2 )

(17)

ako je 2.0 0 00 < c 2 3.5 0 00 :

Slika 3. Odreivanje teita povrina dijagrama naprezanja neutralna os u rebru

v =

Povrine dijagrama naprezanja odrede se iz sljedeih izraza: Povrina Pc1: Pc1 = 0.85 f ck v1 ( x h f ) Povrina Pc12: Pc12 = 0.85 f ck v x Povrina Pc2: Pc 2 = Pc12 Pc1 Poloaji teita tih povrina odrede se iz izraza: Za povrinu Pc1: yc1 = k a1 ( x h f ) + h f Za povrinu Pc12: yc12 = k a x Za povrinu Pc2: yc 2 =
Pc12 yc12 Pc1 yc1 Pc 2

3000 c 2 2 1000 c 2 (3000 c 2 4) + 2 ; ka = (18) 3000 c 2 2000 c 2 (3000 c 2 2)

Sile u betonu su:

Fc1 = Pc1 bw ; Fc 2 = Pc 2 beff ; Fc = Fc1 + Fc 2

(9) (10) (11)

(19)

Udaljenost rezultante tlanih naprezanja u betonu od gornjeg ruba presjeka jest:

yc = Fc1 yc1 + Fc 2 yc 2 Fc

(20)

(12) (13) (14)

Tlana relativna deformacija u tlanoj armaturi jest: . x Sila u tlanoj armaturi je:
Fs 2 = As 2 s 2 ; s 2 = s 2 E s f yk

s2 =

c2 ( x d2 )

(21)

(22)

Koeficijenti v1 i ka1 odreeni su za c1 sljedeim izrazima: ako je 0 0 00 c1 2.0 0 00 :

Udaljenost ukupne tlane sile od gornjeg ruba poprenog presjeka jest:

yr = Fs 2 d 2 + Fc yc , Fs 2 + Fc

(23)

v1 =

1000 c1 8 1000 c1 (6 1000 c1 ) ; ka1 = 12 4(6 1000 c1 )

(15)

pa je iz toga krak unutarnjih sila:

z = d yr .

ako je 2.0 0 00 < c1 3.5 0 00 :

3000 c1 2 1000 c1 (3000 c1 4) + 2 ; k a1 = (16) v1 = 2000 c1 (3000 c1 2) 3000 c1

(24)

Ako se neutralna os nalazi u ploi, tj. x hf (slika 4.), sila u tlanom dijelu betona i sila u tlanoj armaturi proraunavaju se na sljedei nain: Sila u tlanom dijelu betona izraunava se prema izrazu:
Fc = 0.85 f ck v x beff ,

Koeficijenti v i k a odreeni su za c 2 s pomou sljedeih izraza:

(25)

Slika 4. T-presjek s raspodjelom relativnih deformacija i naprezanja neutralna os u ploi presjeka

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 207-215

211

Dijagram moment-zakrivljenost gdje se udaljenost neutralne osi presjeka od gornjeg ruba, y2 g = x , rauna prema izrazu (7). Koeficijenti v i k a odreeni su za c 2 s pomou izraza (17) i (18). Udaljenost sile u tlanom dijelu betona, odnosno udaljenost teita dijagrama tlanih naprezanja u betonu od gornjeg ruba poprenog presjeka (slika 5.) rauna se prema izrazu:
yc = k a x

T. Kiiek, Z. Sori Ako se radi o pravokutnom poprenom presjeku, mogu se upotrijebiti izrazi kao i za T-presjek kada se neutralna os nalazi u ploi poprenog presjeka, samo to se u izraz (25) mora uvesti pretpostavka da je irina tlanog podruja beff = b .

2.2 Raunanje sile u betonu kod T-presjeka kada je gornje podruje naprezano vlano
Ako se radi o T-presjeku kada je gornje podruje naprezano vlano, neutralna se os u veini sluajeva nalazi u rebru poprenog presjeka (slika 6.). Unutarnje sile i krak unutarnjih sila raunaju se jednako kao i za T-presjek pri kojem je donje podruje naprezano vlano i kada je neutralna os u ploi presjeka (toka 2.1), samo to se u izraz (25) umjesto irine tlanog podruja beff stavlja bw. Ako se radi o T-presjeku s jako debelom ploom, moe se dogoditi da neutralna os padne u plou. Tlano se podruje betona nalazi u rebru i dijelom u ploi (slika 7). Unutarnje sile u poprenom presjeku raunaju se na sljedei nain: Dijagram naprezanja poprenog presjeka se rastavlja na dva dijela (kao i u toki 2.1), dio u rebru i dio u ploi. Da bi se mogla izraunati rezultanta tlanih naprezanja u betonu potrebno je izraunati povrine tih dvaju dijelova, te poloaje teita tih povrina (slika 8.).

(26)

Relativna deformacija i sila u tlanoj armaturi odreuju se prema izrazu (21) odnosno (22). Udaljenost rezultante sila u tlanom dijelu betona i u vlanoj armaturi od gornjeg ruba poprenog presjeka odreuje se prema izrazu (23), dok se krak unutarnjih sila odreuje prema (24).

Slika 5. Odreivanje teita povrina dijagrama naprezanja neutralna os u ploi

Slika 6. T-presjek s raspodjelom relativnih deformacija i naprezanja kada je gornje podruje naprezano vlano neutralna os u rebru presjeka

Slika 7. T-presjek s jako debelom pojasnicom kada je gornje podruje naprezano vlano neutralna os u ploi presjeka

212

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 207-215

T. Kiiek, Z. Sori

Dijagram moment-zakrivljenost a) odreivanjem zakrivljenosti postupnim poveavanjem momenta savijanja ili b) odreivanjem pripadnog momenta savijanja postupnim poveavanjem zakrivljenosti.

Slika 8. Odreivanje teita povrina dijagrama naprezanja neutralna os u ploi

3.1 Odreivanje zakrivljenosti postupnim poveanjem momenta savijanja

Unaprijed se izraunaju karakteristine toke dijagrama M-1/r. To su toke (1), (2) i (3) sa slike 1. Proraunavaju se izrazima (1) do (6). Zatim se moment savijanja M u koracima poveava od nule do vrijednosti momenta Mu i za svaku se vrijednost rauna zakrivljenost poprenog presjeka. Za M Mcr vrijedi linearni odnos izmeu momenta savijanja i zakrivljenosti:
1 M 1 = r M cr rcr

Najprije se rauna relativna deformacija betona na donjem rubu ploe: . (27) x Povrine dijagrama naprezanja odrede se iz slijedeih izraza: Povrina Pc1: Pc1 = 0,85 f ck v1 ( x h + h f ) Povrina Pc12: Pc12 = 0,85 f ck v x Povrina Pc2 dobije se iz izraza (11) Poloaji teita tih povrina odrede se iz slijedeih izraza: Za povrinu Pc1:
yc1 = k a1 ( x h + h f ) + h f

c1 =

c2 ( x h + h f )

(28) (29)

(32)

Za Mcr < M Mu zakrivljenost se odreuje iterativnim postupkom, na sljedei nain: a) Pretpostavi se vlana relativna deformacija armature, s1, i izraunava se sila u armaturi Fs1 b) Trai se takva relativna deformacija tlanog ruba betona, c2, da se postigne ravnotea unutarnjih sila (Fc + Fs2) = Fs1 c) Izraunava se moment savijanja za dobivene unutarnje sile, prema izrazu:
M Rd = (Fc + Fs 2 ) z = Fs1 z

(30)

Poloaji teita povrina Pc12 i Pc2 odrede se prema izrazima (13) i (14) Koeficijenti v1 i ka1 odreeni su za c1 s pomou izraza (15) i (16), dok su koeficijenti v i k a odreeni za c 2 izrazima (17) i (18). Sile u betonu su:
Fc1 = Pc1 beff , Fc 2 = Pc 2 bw ; Fc = Fc1 + Fc 2

(33)

d) Usporeuju se momenti savijanja M i MRd e) Ako je M > MRd poveava se pretpostavljena relativna deformacija armature, a u obratnom se sluaju smanjuje i postupak se ponavlja od toke 2. Unaprijed se mogu iskoristiti ve poznate karakteristine toke dijagrama M -1/r pa tako vrijedi: Ako je Mcr < M My, tada je s1 f yk / Es , a ako je My < M Mu, tada je f yk / Es < s1 su (su je relativna deformacija vlane armature pri slomu toka 2). Time se smanjuje broj raunskih operacija kod gore spomenutog iterativnog postupka. Na slici 9. prikazani su dijagrami M 1/r odreeni preko tri toke i raunanjem zakrivljenosti uz poveanje momenta savijanja. Na slici se vidi da se dijagrami gotovo poklapaju, osim u podruju momenta nastanka prve pukotine, i to zbog toga jer se pri pojavi prve pukotine naglo poveava zakrivljenost poprenog presjeka na 1/rM uz isti moment savijanja (slika 11.a), to nije uzeto u obzir pri odreivanju dijagrama dobivenog preko tri toke, opisanog 213

(31)

Udaljenost rezultante tlanih naprezanja u betonu od donjeg ruba rauna se prema izrazu (20). Relativna deformacija u tlanoj armaturi rauna se s pomou izraza (21), a sila u tlanoj armaturi s pomou izraza (22). Udaljenost ukupne tlane sile od donjeg ruba poprenog presjeka rauna se s pomou izraza (23), a krak unutarnjih sila prema izrazu (24) 3. Odreivanje tonijeg oblika dijagrama M-1/r Dijagram M-1/r, opisan u toki 2, jest priblian zbog pretpostavljene linearne ovisnosti zakrivljenosti o momentu savijanja izmeu karakteristinih toaka dijagrama. Toniji oblik dijagrama M-1/r moe se odrediti na dva naina: GRAEVINAR 55 (2003) 4, 207-215

Dijagram moment-zakrivljenost

T. Kiiek, Z. Sori

Slika 9. a) Dijagram M - 1/r odreen preko tri toke, b) Toniji oblik dijagrama M - 1/r odreen postupnim poveanjem momenta savijanja, c) Usporedni prikaz dijagrama M 1/r

u toki 2. Ta je razlika vrlo mala ako se usporedi s najveom zakrivljenosti (1/ru), pa se ne radi velika pogreka ako se uzima dijagram M 1/r odreen preko tri toke.

d) Raunaju se sile u betonu i tlanoj armaturi Fc i Fs2 prema postupku opisanom u toki 2.1 ili 2.2 e) Ako nije postignuta ravnotea unutarnjih sila, tj. (Fc + Fs2) Fs1, postupak se ponavlja od toke a) (pretpostavi se nova relativna deformacija armature, s1). f) Kada se postigne ravnotea rauna se moment savijanja
M = (Fc + Fs 2 ) z = Fs1 z

3.2 Odreivanje momenta savijanja postupnim poveanjem zakrivljenosti

Zakrivljenosti se poveavaju od nule do (1/ru) i za svaku se vrijednost rauna pripadni moment savijanja. Prva toka dijagrama M 1/r je (0,0), a kao druga toka dijagrama uzima se (1/rcr, Mcr). Izmeu tih dviju toaka vrijedi linearni odnos zakrivljenosti i momenta. Za vrijednosti zakrivljenosti izmeu (1/rcr) i (1/ru) raunaju se pripadni momenti na sljedei nain: Za odreenu zakrivljenost (1/r) potrebno je nai par vrijednosti relativnih deformacija elika s1 i betona c2, takvih da je zadovoljena ravnotea unutarnjih sila. a) Pretpostavi se relativna deformacija armature, s1, i rauna se sila u armaturi, Fs1 b) Izrauna se relativna deformacija tlanog ruba betona, c2, prema izrazu:

(35)

c2 =

1 d s1 r

(34)

Na slici 10 prikazani su dijagrami M 1/r odreeni preko tri toke i odreivanjem pripadnog momenta savijanja uz postupno poveanje zakrivljenosti. Na slici se vidi da se dijagrami gotovo poklapaju, osim u podruju momenta nastanka prve pukotine i to zbog toga jer se pri pojavi prve pukotine naglo smanjuje moment savijanja na Mr uz istu zakrivljenost poprenog presjeka (slika 11.b), to nije uzeto u obzir pri odreivanju dijagrama dobivenog preko tri toke, opisanog u toki 2. Ta je razlika vrlo mala ako se usporedi s najveom zakrivljenosti (1/ru), pa se ne radi velika pogreka ako se uzima dijagram M 1/r odreen preko tri toke. Razlika izmeu M 1/r dijagrama odreenih na dva naina a) postupnim poveanjem momenta savijanja i b) postupnim poveanjem zakrivljenosti, prikazana je na slici 11. Neposredno prije pojave prve pukotine u poprenom presjeku s pomou oba naina prorauna dijagrama dostignuta je zakrivljenost, 1/rcr, uz pripadni moment savijanja Mcr. Rauna li se dijagram M 1/r postupnim poveanjem

c) Ako je relativna deformacija tlanog ruba betona c 2 < 0 , tj. cijeli je betonski presjek naprezan vlano, postupak postaje nestabilan, pa treba pretpostaviti manju relativnu deformaciju armature kako bi relativna deformacija betona za istu zakrivljenost postala vea od nule, tj. dio betonskog presjeka bio tlano naprezan. Postupak se ponavlja od toke a).

Slika 10. a) Dijagram M - 1/r odreen preko tri toke, b) Toniji oblik dijagrama M - 1/r odreen postupnim poveanjem zakrivljenosti, c) Usporedni prikaz dijagrama M 1/r

214

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 207-215

T. Kiiek, Z. Sori

Dijagram moment-zakrivljenost

Slika 11. a) Dijagram M - 1/r odreen postupnim poveanjem momenta savijanja, b) Dijagram M - 1/r odreen postupnim poveanjem zakrivljenosti, c) Usporedan prikaz dijagrama M - 1/r. Dijagrami M 1/r su prikazani do druge karakteristine toke (1/ry ; My)

momenta savijanja, pri pojavi prve pukotine, za moment savijanja Mcr doi e do naglog prirasta zakrivljenosti od vrijednosti 1/rcr do vrijednosti 1/rM (slika 11 a)). Ta je pojava analogna pojavi koja se javlja pri ispitivanju nosaa na savijanje uz kontrolu prirasta sile. Pri pojavi prve pukotine, dolazi do naglog prirasta pomaka. Ako se, pak, rauna dijagram M 1/r postupnim poveanjem zakrivljenosti poprenog presjeka, pri pojavi prve pukotine, za zakrivljenost 1/rcr doi e do naglog pada vrijednosti momenta savijanja od vrijednosti Mcr do vrijednosti Mr (slika 11.b). Ta je pojava analogna pojavi koja se javlja pri ispitivanju nosaa na savijanje uz kontrolu prirasta pomaka. Pri pojavi prve pukotine dolazi do naglog pada sile na prei.

4.

Zakljuak

Opisanim postupcima u ovom lanku prikazuje se problematika prorauna zakrivljenosti poprenih presjeka optereenih momentom savijanja. Detaljno su opisani postupci odreivanja karakteristinih toaka dijagrama M 1/r za T - presjek s vlanom zonom u donjem ili gornjem podruju i za pravokutni popreni presjek. Za praktinu uporabu dovoljno je toan dijagram M 1/r odreen preko tri toke, dok se za tonije proraune, u svrhu daljnjeg znanstvenog izuavanja, mogu uporabiti dijagrami odreeni postupnim poveavanjem momenta savijanja ili postupnim poveavanjem zakrivljenosti. Progibi armiranobetonskih nosaa se proraunavaju s pomou dijagrama M 1/r.

Zahvala Ovaj rad napravljen je u okviru znanstvenog projekta br. 082001, Granina stanja uporabljivosti armiranobetonskih konstrukcija koji podupire Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Autori se zahvaljuju Ministarstvu na potpori. LITERATURA
[1] [2] [3] [4] Tomii, I.: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb 1996., str. 32, 55, 476.-498. Tomii, I., Prirunik za proraun AB konstrukcija, DHGK, Zagreb 1993., str. 139.-144. Beton-kalender 1994., Teil I, Grenzzustnde der Tragwerksverformung, str. 798.-805. CEB Design manual on CRACKING AND DEFORMATIONS, Ecole polytechnique federale de Lausanne, 1985., str. 1.1-1.9, 3.1-3.16 ENV 1992-1-1, Eurocode 2 - Design of Concrete Structures; Part 1: General Rules and Rules for Buildings, Revised final draft, Brussel, October 1990. Kiiek, T.: Progibi armiranobetonskih nosaa pri poveanju optereenja, Magistarski rad, Zagreb, 2001. Sori, Z.; Kiiek, T.; Gukov, I.; Bjelajac, N.: Program za proraun progiba AB nosaa, etvrti opi sabor HDGK, Brijunski otoci, 11. 6. - 13. 6. 1998., str. 539.-546. Kiiek, T.; Sori, Z.: Proraun progiba kontinuiranih AB nosaa, Peti opi sabor HDGK, Brijunski otoci, 26.4.28.4.2001., str. 681.-686. Branson, D. E.: Design Procedures for Computing Deflections, ACI Journal, September 1968, str. 730.-742. [10] Prirunik za primjenu Pravilnika BAB 87 o tehnikim normativima za beton i armirani beton, Simpozij SDGKJ, Dubrovnik 25.-27. 04.1989., Beograd, 1989., str. 235.-353. [11] Pravilnik BAB 87 o tehnikim normativima za beton i armirani beton, Simpozij SDGKJ, Dubrovnik 25.-27. 04.1989., Beograd, 1989., str. 34.-35. [12] Building Code Requirements for Structural Concrete (ACI 31895) and Commentary (ACI 318R-95), ACI, Farmington Hills, MI, 1996., str. 93.-100. [13] Pakvor, A., Baji, D.: Kriterijumi za analizu G.S. deformacija i prslina AB linijskih elemenata, Jugoslovensko drutvo za ispitivanje i istraivanje materijala i konstrukcija, XVII Kongres, Sarajevo, 1982., str. 379.-393.

[5]

[6] [7]

[14] Nawy, E. G.: Reinforced concrete: a fundamental approach, Prentice Hall, New Jersey, 1996. [15] Ferguson, P., M.: Reinforced concrete fundamentals, John Wiley & Sons, New York, 1979. [16] Winter, G.; Nilson, A., H.: Design of concrete structures, McGraw-Hill, New York, 1979. [17] Radosavljevi, .: Granina nosivost linijskih betonskih elemenata, Graevinski kalendar, Beograd, 1981., str. 411.-491.

[8]

[9]

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 207-215

215