Sei sulla pagina 1di 175

ODABRANA DELA SIGMUNDA FROJDA

Knjiga esta

SIGMUND

FROJD

TUMAENJE SNOVA, I

TUMAENJE SNOVA
i
Preveo S/iiemakog Dr Albin Vilhar

URKDNIK: D r

HUGO

KLAJN

^Mii*iiiiiUi4iiUU

Naslov originala Die Traumdeutung

NAUNA LITERATURA O PROBLEMIMA SNA


Na sledeim stranicama pruiu dokaze za to da postoji jedna psiholoka tehnika koja dozvoljava ob janjavanje snova i da se primenom ovog postupka svaki san pokazuje kao smisaona psihika tvorevina koja se na mestu koje je moguno naznaiti moe uvrstiti u duevna zbivanja budnog stanja. Pokuau^ dalje, da objasnim zbivanja od kojih potiu neobinost i nerazgovetnost sna i da od tih zbivanja izvedeni za kljuak o prirodi psihikih sila iz ijeg se zajednikog ili suprotnog delovanja raa san. Kada dotle doem, moje e izlaganje prestati jer e dostii onu taku gde se problem snevanja uliva u obimnije probleme ijeg se reenja treba latiti na osnovu drugog mate rijala. Pregled radova i rezultata ranijih autora, i pre gled sadanjeg stanja problema snova u nauci izno sim unapred zato to u toku raspravljanja neu imati esto povoda da se na to vraam. Jer nauno razumevanje sna, uprkos viehiljadugodinjim nastojanjima, napredovalo je veoma malo. Ovu injenicu pisci tako jednoduno istiu da izgleda izlino navoditi pojedi ne glasove. U delima iji spisak prikljuujem na kra ju svoga rada nalaze se mnoge napomene koje mogu dati podstreka, i obilje zanimljivog materijala za nau temu, ali tu nema niega, ili malo ega od onog

1942 by Imago Fublisbing Co. Ltd., London

Tumaenje snova, I

Nauna literatura o problemima sna

to bi pogaalo sutinu sna ili to bi definitivno moglo resiti jednu od njegovih zagonetaka. Jo manje zna nja o tome, naravno, stekli su obrazovani laici. Kakvo je shvatanje naao san u praistorijskim vremenima oveanstva kod primitivnih naroda, i ka kav je uticaj mogao imati na stvaranje njihovih pred stava o svetu i o dui, to predstavlja temu od tako ve likog interesa da je vrlo nerado iskljuujem iz obrade u vezi sa ovim. Skreem panju na poznata dela ser . Luboka (Sir J. Lubbock), H. Spensera (Spencer), E. B. Tajlora (Tylor) i drugih. Dodau samo to da nam znaaj ovih problema i spekulacija mogu postati shvatljivi tek poto smo resili zadatak tumaenja snova koji nam lebdi pred oima. Odjek praiskonskog shvatanja sna oigledno sa injava osnovu vanosti koju snovima pripisuju na rodi klasinog starog veka. 1 Kod njih je postojala pretpostavka da snovi stoje u vezi sa svetom nadljud skih bia u koja su verovali i da oni donose otkrovenja od strane bogova i demona. Osim toga im se na metalo shvatanje da snovi imaju znaajnu svrhu za onog koji ih sanja, da mu po pravilu objave budu nost. Izvanredna raznovrsnost u sadrini i utisku sno va stvarala je svakako tekou da se sprovede jedin stveno shvatanje snova; ona je primoravala ljude da stvaraju raznovrsna razlikovanja snova i da ih raspo reuju u grupe, uvek prema njihovoj vrednosti i po uzdanosti. Kod pojedinih filozofa staroga veka ocenjivanje sna nije, razume se, bilo nezavisno od polo aja koji su oni uopte bili spremni da priznaju mantici. U oba spisa filozofa Aristotela koji obrauju san, ovaj je ve postao objektom psihologije. Mi saznajemo da san ne dolazi od bogova, da nije boanske, nego demonske prirode, poto je priroda demonska a ne boanska; to jest, san ne vodi poreklo od nekog natSledei podaci prema paljivom prikazivanju Biksenica (Biichsenschiitz) u delu: Traum und Traumdeutung im Altertum, Berlin 1861.
1

prirodnog otkrovenja, nego je posledica zakona ljud skoga duha koji je svakako srodan sa boanstvom. San je definisan kao duevna delatnost oveks koji spava, ukoliko spava. Aristotelu su poznate neke karakteristinosti sna; na primer da neznatne nadraaje, koji se javljaju u toku spavanja, san tumai kao neto veliko (ovek veru je da ide kroz vatru i da se zagrejao kad se ovaj ili onaj deo tela sasvim neznatno zagreje"). Iz toga stanja Aristotel izvodi zakljuak da snovi vrlo lako mogu odati lekaru 1 prve znake neke promene koja je poela da se javlja u telu, a koji danju nisu bili primeeni. Poznato je da ljudi pre Aristotela san nisu sma trali tvorevinom due koja sanja, nego nadahnuem od strane boanstva, i oba suprotna strujanja koja emo uvek nai prisutna u procenjivanju sna dola su ve kod njih do izraaja. Oni su razlikovali istinite i dragocene snove, poslate oveku u snu da bi ga opomenuli ili da bi mu objavili budunost, od praznih/ varljivih i nitavnih snova, iji je cilj da oveka zava raju ili da ga gurnu u propast. ^ U svome delu: Griechische Mythologie und Religionsgeschichte, str. 390 Grupe (Gruppe) daje ova kvu podelu snova prema Makrobiju i Artemidoru: Snovi se dele na dve klase. Na jednu grupu treba da utie samo sadanjost (ili prolost), dok je ona bez znaaja za budunost; ta grupa je obuhvatala insomnia, koja neposredno odraava datu predstavu ili njenu suprotnost, na primer glad ili njeno stiavanje, i , koja datu predstavu fantastino proiruje, kao na primer mora, Efijalt (Ephialtes = zastareli naziv za moru prim. prevodioca). Druga grupa, naprotiv, smatra se da odreuje budunost; u nju spadaju: 1) direktno predskazivanje koje ovek prima u snu ( , oraculum), 2) proricanje predstojeeg dogaaja ( , visio), simbolian san
O odnosu sna prema bolestima raspravlja grki lekar Hipokrat (Hippokrates) u jednoj glavi svoga uvenog dela.
1

/
0 , Tumaenje snova, 1
j

Nauna literatura o problemima sna

kome je potrebno tumaenje (ovEiopg-, somnium). Ova teorija se odrala kroz mnoge vekove. / Sa ovim promenljivim procenjivanjem snova sta jao je u vezi zadatak tumaenja sna". Poto su od snova uglavnom oekivana vana objanjenja, i po to ljudi sve snove nisu razumeli neposredno to nisu mogli znati da li neki nerazumljivi san moda ipak predskazuje neto znaajno, time je dat podstrek na stojanju koje bi nerazumljivu sadrinu sna moglo zameniti shvatljivom i pri tom sadrajnom. Kao naj vei autoritet u tumaenju snova vaio je u kasnom starom veku Artemidor iz Daldisa, i njegovo obimno delo nam mora nadoknaditi tetu za izgubljena dela iste sadrine. 1 Prednauno shvatanje sna kod starih bilo je sva kako u potpunoj saglasnosti sa njihovim celokupnim pogledom na svet koji je u spoljanji svet projicirao kao realnost sve ono to je imalo realnost samo unu tar duevnog ivota. Osim toga, taj pogled na svet vodio je rauna o glavnom utisku koji budno stanje prima od sna preko preostalog seanja ujutru; jer u ovom seanju san se pojavljuje to je ostaloj psihi koj sadrini kao neto strano, kao neto to, tako rei, dopire iz nekog drugog sveta. Bilo bi, uostalom, po greno misliti da uenje o natprirodnom poreklu sno va danas kod nas nema pristalica; bez obzira na sve pietistike i mistike pisce koji dobro rade to ostatke nekad veoma prostrane oblasti natprirodnog dre sve dok ih objanjenje prirodnih nauka ne osvo ji , nailazimo ipak i na otroumne ljude, nenaklonjene svemu to je pustolovno, koji svoje religiozno verovanje u postojanje i u uplitanje nadljudskih duO daljoj sudbini tumaenja snova tokom srednjeg veka v. u Diepgen-a, a i u specijalnim istraivanjima M. Ferstera (Forster), Gotharda (Gotthard) i drugih. O tumaenju snova kod Jevreja raspravljaju Almoli, Amram, L6winger, a u n a j novije doba, vodei rauna o psihoanalitikom gleditu, Lauer. Sa arapskim tumaenjem snova upoznavaju nas Drexl, F. Schwarz i misionar Tfinkdji; sa japanskim Miura i Iwaya; sa kineskim Secker; sa indijskim Negelein.
1

hovnih snaga pokuavaju da zasnivaju ba na neobjanjivosti pojava u snu (Hajfner). Uvaavanje do ivljavanja snova od strane mnogih filozofskih kola, na primer elingijanovaca, predstavlja jasno seanje na boanstvo sna koje je u starom veku bilo neospor no; ali ni raspravljanje o diviatornoj snazi sna, kojar predskazuje budunost, nije jo zavreno, jer nema dovoljno psiholokih pokuaja objanjenja da bi se savladao celokupni materijal, pa ma koliko nedvosmi sleno simpatije svakog oveka koji se posvetio nau nom nainu miljenja bile sklone da se ovakvo tvre nje odbaci. Pisati istoriju naeg naunog saznanja o proble mima sna teko je zato to se u ovom saznanju, ma koliko da je na pojedinim mestima postalo dragoceno, ne moe primetiti neki napredak u izvesnim pravci ma. Nije se dolo do izrade jednog temelja od osigu ranih rezultata, na kome bi sledei istraiva gradio dalje, nego svaki novi autor hvata iste probleme iz nova i uvek, tako rei, u samom poetku. Kad bihr hteo da se drim reda autora i da ukratko za svakog pojedinog kaem koja je shvatanja o problemu sna on iznosio, morao bih se odrei pokuaja da dam jed nu preglednu celokupnu sliku o sadanjem stanju po znavanja sna; stoga sam pretpostavio da svoje izla ganje veem za teme umesto za pisce, i naveu kod svakog problema sna celokupan materijal za njegovo reavanje koji se nalazi u literaturi. Ali poto mi nije polo za rukom da savladam celokupnu i u tolikoj meri rasturenu literaturu koja prelazi i u druge oblasti, moram svoje itaoce zamo liti da se zadovolje ako se samo neka osnovna inje nica i nijedno znaajno gledite u mom izlaganju nisu izgubili. Do nedavna veina pisaca smatrala se pobue nim da o spavanju i o snu raspravljaju kao o jednoj povezanosti, i da po pravilu tome pridodaju i ocenjivanje analognih stanja koja spadaju u psihopatologi ju, i sluajeva slinih snu (kao to su halucinacije, vizije itd.). Nasuprot tome, pojavljuje se u najnovi jim radovima tenja da se tema ogranii i da se kao

10

Tumaenje snova, I

Odnos sna prema budnom stanju

\\

predmet raspravljanja uzme eventualno neko pojedinuno pitanje iz oblasti doivljavanja sna. Ja bih u toj promeni eleo da vidim izraz jednog uverenja da se u tako tamnim stvarima objanjenje i saglasnost mogu postii samo nizom detaljnih ispitivanja. Ovde ja ne mogu dati nita drugo do jednu takvu detaljnu raspravu, i to specijalno psiholoke prirode. Nisam imao mnogo povoda da se bavim problemom spava nja, jer je to u sutini psiholoki problem, mada se u karakteristici stanja spavanja mora sadravati zajed no i promena uslova funkcije duevnog aparata. Pre ma tome, ovde je izostavljena i literatura o spavanju. Nauno interesovanje za fenomene sna kao takve dovodi do sledeih pitanja koja se meusobno delimino isprepliu:

A ODNOS SNA PREMA BUDNOM STANJU Naivni sud oveka koji se probudio pretpostavlja da je san ako ve ne dolazi iz nekog drugog sveta spavaa ipak odneo u neki drugi svet. Stari fizio log Burdah (Burdach), kome dugujemo briljivo i du hovito opisivanje fenomena sna, izrazio je ovo uverenje jednom veoma zapaenom reenicom (strana 474): . . . nikad se ne ponavlja ivot preko dana sa svima svojim naporima i uivanjima, radostima i bolom, ve naprotiv san tei da nas svega toga oslobodi. ak i ako je itava naa dua bila ispunjena jednim pred metom, ako je dubok bol razdirao nau unutranjost, ili ako je neki zadatak iziskivao nau celokupnu du evnu snagu, san nam daje ili neto sasvim strano, ili on iz stvarnosti uzima samo pojedine elemente za stvaranje svojih kombinacija, ili pak samo ulazi u skalu naeg raspoloenja i simbolizuje stvarnost." J.

H. Fihte (Fichte, I, 541) u istom smislu govori o sno vima dopunjavanja i naziva ih jednom od tajnih blagodeti prirode due koja se sama leci. Na slian nain izraava se jo i L. trimpel (Strumpell) u svo joj studiji o prirodi i postanku snova (str. 16) koju s pravom sa svih strana visoko cene: Onaj ko sanja okrenuo se od sveta budne svesti" . . . (str. 17): ,,U snu se tako rei potpuno gubi pamenje sreene sadrine budne svesti i njeno normalno d r a n j e . . . " (str. 19): Povuenost due u snu, koja je gotovo bez seanja, od redovne sadrine i toka budnog ivota . . . " Pretena veina pisaca, meutim, zastupala je su protno gledite o odnosu sna prema budnom stanju. Tako Hafner (str. 19): San pre svega nastavlja budno stanje. Nai se snovi prikljuuju uvek na predstave koje su kratko vreme pre toga bile u svesti. Tano posmatranje gotovo uvek nai e jednu nit kojom se san povezao za doivljaje prethodnog dana." Vajgani (Weygandt, str. 6) se direktno protivi gore navedenom tvrenju Burddhovom, jer se esto moe, naizgled u pretenom broju snova, posmatrati da nas oni vode ba natrag u obian ivot umesto da nas od njega oslobode". Mori (Maury, Le sommeil et les reves, str. 56) kae ukratko: Nous revons de ce que nous avons vu, dit, desire ou fait" ( = mi sanjamo o onom to smo videli, rekli, eleli ili uradili). Jesen (Jessen) u svojoj Psihologiji, objavljenoj 1855. godine (str. 530), kae neto opirnije: Sadrinu sna vie ili manje uvek odreuju individualna linost, godine starosti, pol, stale, stepen obrazovanja, uobiajeni nain ivo ta i dogaaji i iskustva tokom celokupnog dosada njeg ivota." Na naj nedvosmislenij i nain zauzima svoj stav prema ovom pitanju filozof I. G. E. Mas (Maass) (Vber die Leidenschaften 1805 = 0 strastima): Iskust vo potvruje nae tvrenje da najee sanjamo o onim stvarima kojima su upuene nae najmilije strasti. Iz toga se vidi da nae strasti moraju imati uticaja na stvaranje naih snova. Slavoljubiv ovek sanja o ste enim (moda samo u svom uobraenju) lovorikama i o onima koje jo treba da stekne, dok se zaljubljeni

12

Tumaenje snova, I

Odnos sna prema budnom stanju

13

u svojim snovima bavi predmetom svojih slatkih nadanja . . . Sve ulne elje i preziranja koje spavaju u srcu mogu izazvati, ako budu podstaknute bilo ka kvim razlogom, da iz predstave povezanih i udrue nih sa njima nastane san ili da se ove predstave umeaju u jedan ve postojei san." (Saoptio Vintertajn /V/interstein/ u asopisu Zeitschrift filr Psychounalyse). Tako isto su mislili i stari o zavisnosti sadrine sna od ivota. Ja citiram po Radentoku (Radenstock, Hir. 139): Kad je Kserks pre svoga ratnog pohoda pro tiv Grke dobrim savetom bio odvraen od te odluke, dok su ga snovi neprestano na to podsticali, rekao mu je ve stari racionalni persijski tuma snova Artaban vrlo zgodno da snovi najee sadre ono to ovek ve u budnom stanju misli. U didaktikom epu Lukrecijevu De rerum natura ( O prirodi stvari) nalazi se ovo mesto (IV, stih 959): Et quo quisque fere studio evinctus adhaeret, aut quibus in rebus multum sumus ante morati atque in ea ratione fuit contenta magis mens, in somnis eadem plerumque videmur obire; causidici causas agere et componere leges, induperatores pugnare ac proelia obire, ... itd. itd.1 Ciceron kae potpuno slino u svom delu De divmstione II, kao to mnogo kasnije tvrdi Mori: ,,Maximcque reliquise earum r e r u m moventur in animis et ugitantur, de quibus vigilantes aut cogitavimus aut cgimus."* Provod: I ukoliko ko intenzivnije vri neki posao, ili u 6emu smo se ranije mnogo due zadravali, te je u tom poslu duh bio mnogo vie zategnut, izgleda da se esto u snu bavimo istim stvarima: pravnici se bave procesima i sastavljanjom zakona, vojskovoe misle da se bore i da ratuju itd. (Citat u Frojda je pogrean; mesto je uzeto iz etvrte knjige LukrecljcvoK epa O prirodi stvari", stih 961966. Prim. prev.) * I najvie se u duama pokreu one stvari o kojima smo budni razmiljali ili se njima bavili.
1

Protivrenost ovih pogleda u odnosu izmeu do ivljavanja sna i budnog stanja izgleda stvarno ne*razreiva. Zato e biti na mestu da se setimo opisa F. W. Hildebranta (Hildebrandt, 1875) koji misli da se osobenosti sna uopte mogu opisati samo nizom su protnosti koje oigledno postaju protivrenosti" (str. 8) Prvu od ovih suprotnosti stvaraju s jedne strane stroga povuenost ili izdvojenost sna od stvarnog i istinskog ivota, i s druge strane neprestano zadira nje jednoga u drugo, neprekidna zavisnost jednog od drugoga. San je neto sasvim odvojeno od stvarno sti doivljene u budnom stanju, moglo bi se rei neko samo u sebe hermetiki zatvoreno postojanje, od stvarnog ivota neto odvojeno nepremostivom prova lijom. San nas oslobaa stvarnosti, brie u nama nor malno seanje na nju i stavlja nas u jedan drugi svet i u jedan sasvim drugi tok ivota koji u stvari nema nikakve veze sa stvarnim ivotom . . . " Hildebrant za tim izvodi kako sa padanjem u san nae celokupno bie sa svojim formama egzistencije nestaje kao iza nekog nevidljivog poklopca". ovek tada moda u snu obavlja putovanje morem do ostrva svete Jelene da bi Napoleonu, koji tamo ivi u zarobljenitvu, ponu dio kakvo izvrsno mozelsko vino. Ekskajzer nas do ekuje najljubaznije i ovek gotovo ali to se pro budio i tako omeo interesantnu iluziju. A sad uporeujemo situaciju u snu sa stvarnou. Nikad nismo bili vinarski trgovci i nikad nismo ni eleli da to bu demo. Nikad nismo putovali morem a ostrvo svete Jelene najmanje bi nam moglo predstavljati cilj jed nog takvog putovanja. Prema Napoleonu, dodue, ne oseamo uopte nikakvu simpatinu sklonost, nego naprotiv stranu patriotsku mrnju. A pored svega toga sneva uopte nije bio meu ivima u vreme kad je Napoleon umro na ostrvu; osim toga, bilo je izvan svake mogunosti stvoriti neki lini odnos prema nje mu. Tako doivljaj u snu izgleda kao neto strano, ugurano izmeu dva doba ivota koja potpuno odgo varaju jedno drugome i koji jedno drugo nastavljaju. Pa ipak", nastavlja Hildebrant, isto tako isti nita i pravilna je prividna suprotnost. Ja mislim da

14

Tumaenje snova, 1

Gradivo sna Seanje u snu

15

MU ovom povuenou i izdvojenou najintimniji od nos idu ruku pod ruku. Mi bismo mogli upravo rei: Sto god nam san prua, materijal za to on uzima iz stvarnosti i iz duhovnog ivota koji se na ovoj stvar nosti odvija , . . Ma kako neobino time postupao, on zapravo nikad ne moe da se odvoji od realnoga sveta, i njegove najuzvienije kao i najsmenije tvorevine moraju svoje osnovno gradivo uvek uzimati od onog to nam se pred oima pojavilo ili u ulnom svetu, ili pak to je na neki nain ve zauzelo mesto u naem budnom toku miljenja; drugim recima, od onog to smo spolja ili iznutra ve doiveli."

B GRADIVO SNA SECANJE U SNU Da celokupni materijal koji sainjava sadrinu sna na neki nain vodi poreklo od doivljenog, da se dakle u snu reprodukuje, spominje, to bar treba da nam vai kao neosporno saznanje. Ali bi pogreno bilo pretpostaviti da se takva povezanost sadrine sna sa budnim ivotom mora bez muke pokazati kao oigle dan rezultat postavljenog uporeenja. Ova poveza nost, naprotiv, mora se traiti paljivo i ona ume da se u itavom nizu sluajeva dugo krije. Razlog za to nalazi se u velikom broju osobenosti koje pokazuje sposobnost seanja u snu i koje su dosad ipak izbegle svako objanjenje, iako su opte primeene. Isplatie se trud ako se sa ovim osobenostima detaljno poza bavimo. Pre svega se deava da se u materiji sna pojav ljuje materijal koji posle toga u budnom stanju ne priznajemo da pripada krugu naeg saznanja i doiv ljen ja. Seamo se, dodue, da smo o tome sanjali, ali se ne seamo da li smo i kada to doiveli. Onda osta jemo u neizvesnosti o tome iz kojeg se izvora san

stvarao, i nalazimo se u iskuenju da pomislimo na delatnost sna koja samostalno stvara, dok esto posle dugog vremena neki novi doivljaj ponovo donese seanje na raniji doivljaj za koji smo smatrali da je izgubljen, te se time otkriva izvor sna. I onda moramo priznati da smo u snu neto znali i neeg se setili to u budnom stanju sposobnost pamenja nije imala. 1 Delbef (Delboeuf) pria iz svog sopstvenog isku stva o snu jedan naroito upeatljivi primer. On je u snu video dvorite svoje kue pokriveno snegom i na ao je dva mala gutera upola ukoena i zatrpana is pod snega; kao prijatelj ivotinja on ih je podigao, zagrejao i odneo u rupu u zidu koja je za njih bila odre ena. Osim toga dao im je nekoliko listova jedne male paprati koja je rasla na zidu i koju su oni, kao to mu je bilo poznato, jako voleli. U snu je znao ime te biljke: Asplenium ruta muralis. San se zatim na stavljao, vratio se posle ukljuivanja ponovo guteri ma i Delbef u, na njegovo zaprepaenje, pokazao dve nove ivotinjice koje su se latile ostataka paprati. Za tim on skrenu pogled preko polja i primeti petog, e stog gutera kako kreu ka otvoru u zidu, i naposletku je itava ulica bila prekrivena povorkom gutera koji su se svi kretali istim pravcem itd. U budnom stanju Delbef je znao samo nekoliko latinskih imena biljaka, i ono nije obuhvatalo pozna vanje nekog asplenijuma. Na svoje veliko iznenae nje morao se uveriti da zaista postoji neka paprat s tim imenom. Asplenium ruta muralis bilo je njeno pravo ime koje je san neto malo iskvario. Na sluaj no poklapanje svakako se nije moglo misliti; ali je za Delbefa ostala zagonetka odakle je u snu uzeo pozna vanje imena Asplenium. San se dogodio 1862. godine. esnaest godina ka snije, prilikom posete svome prijatelju, filozof naie na jedan mali album sa osuenim cvetovima kao to
1 Vaie (Vaschide) tvri takoe da je esto primeeno da u snu ovek strane jezike govori tenije i bolje nego kad je budan.

16

Tumaenje

snova,

Gradivo sna Seanje u snu

17

se u mnogim krajevima Svajcarske prodaju stranci ma kao uspomena. Tada se u njemu pojavi seanje, on otvara herbarij, nalazi u njemu asplenium svoga sna i prepoznaje svoj sopstveni rukopis u latinskom nazivu koji je stajao pored biljke. I sad se mogla us postaviti veza. Jedna sestra ovoga prijatelja posetila je Delbefa godine 1860. na svom svadbenom putu dve godine pre onog sna o guterima. Ona je tada so bom ponela album, namenjen bratu, i Delbef se po trudio da po diktatu jednog botaniara pored svake osuene biljice ispie njeno latinsko ime. Srean sluaj koji je ovaj primer nainio tako in teresantnim za objavljivanje dozvolio je Delbefu da jo jedan deo sadrine toga sna svede na svoj zabo ravljeni izvor. Jednoga dana godine 1877. doe mu sluajno do ruku jedna stara sveska nekog ilustrovanog asopisa, i u njoj je video naslikanu itavu gomi lu gutera onako kao to je to sanjao 1862. godine. Sveska je bila iz godine 1861. i Delbef se mogao setiti i toga da je na taj asopis bio pretplaen od prvog dana njegovog izlaenja. To da san raspolae seanjima nepristupanim budnom stanju jeste tako znatna i teorijski znaajna injenica da bih, saoptavajui jo druge hipermaestike" snove, eleo da jo vie pojaam panju za njih. Mori (Maury) pria kako mu je re Mussidan due vreme dolazila danju na pamet. On je znao da je to naziv neke francuske varoi, ali vie nita. Jedne noi sanjao je o razgovoru koji je vodio sa nekom osobom koja mu je rekla da dolazi iz Musidana, i na njegovo pitanje gde se taj grad nalazi, ovaj mu od govori da je Musidan jedan okruni grad u departmanu de la Dordonj (Departement de la Dordogne). Kad se probudio, Mori nije poverovao onome to mu je u snu objanjeno; ali mu je geografski leksikon re kao da je objanjenje bilo sasvim tano. U ovom slu aju potvreno je vee znanje sna, ali izgubljeni iz vor odakle ovo potie nije pronaen. Jesen (str. 55) pripoveda o jednom sasvim sli nom dogaaju u snu iz starijih vremena: Ovamo spa da, izmeu ostalog, i san Skaligera (Scaliger) (He-

nings, na navedenom mestu str. 300), koji je pisao pesmu pohvale slavnim ljudima iz Verone; njemu se u snu javio neki ovek po imenu Brugnolus, i alio mu se to ga je u pesmi bio zaboravio. Mada se Skaliger nije seao da je o tom oveku ikada ma ta uo, on je ipak nainio stihove njemu u poast, a njegov sin je kasnije u Veroni saznao da je nekad ranije u tom gradu bio uven kao kritiar ovek po imenu Brug nolus. O jednom hipermnestikom snu koji se istie na roitom osobenou da se, naime, u jednom kasnijem snu obavlja agnosciranje nekog seanja koje prvobit no nije moglo biti raspoznato pria markiz D'Erve de Sen Deni (Marquis d'Hervev de St. Denis, prema Vaidu, str. 232): Jednom sam sanjao o nekoj mladoj eni sa zlatnoplavom kosom; video sam kako aska sa mojom sestrom dok joj je ona pokazivala neki vez. U snu mi je izgledala veoma poznata, mislio sam ak da sam je ve vie puta video. Kad sam se probudio imao sam ovaj lik sasvim ivo pred sobom, ali ga uopte nisam mogao prepoznati. Ponovo sam zaspao i snovienje mi se ponovo pojavi. U ovom novom snu ja oslovljavam tu plavokosu damu i pitam je da li ve moda nisam imao zadovoljstvo da je negde vi dim. Sigurno", odgovori dama, setite se samo mor skog kupalita u Pornicu". Smesta se ponovo probu dili, i sad se sa potpunom sigurnou mogu setiti svih pojedinosti sa kojima je ovo ljupko snovienje bilo povezano." Isti pisac (kod Vaida, str. 233) pria: Neki muziar koga je on poznavao sluao je jed nom u snu neku melodiju koja mu je izgledala potpu no nova. Tek mnogo godina kasnije on je istu melodi ju naao zabeleenu u jednoj staroj zbirci muzikih komada, za koju se jo uvek ne sea da ju je ikad ranije imao u rukama. Ma jer s (Myers) je na nekom mestu, koje mi na alost nije pristupano (Proceedings of the Societv for Psvchical Research), objavio itavu zbirku ovakvih hipermnestikih snova. Ja mislim da e svako ko se bavi snovima morati priznati kao veoma obian fe2 Frojd, Odabrana dela, VI

18

Tumaenje snova, J

Gradivo sna Seanje u snu

19

nomen to da san svedoi o znanjima i seanjima koji ma budan ovek misli da ne raspolae. Prilikom psi hoanalitikih radova sa nervoznima, o kojima u pri ati kasnije, svake nedelje vie puta dolazim u polo aj da pacijentima na osnovu njihovih snova dokaem da oni zapravo dobro poznaju citate, opscene reci i slino i da se njima slue u snu, mada su ih u bud nom ivotu zaboravili. elim da na ovom mestu na vedem jo jedan bezazlen sluaj hipermnezije sna jer se kod njega sasvim lako moe utvrditi izvor iz kojeg je poteklo znanje pristupano samo snu. Jedan pacijent je sanjao, u jednom duem snu, da je u nekoj kafani poruio jednu ,,kontusz6wku"; po to je to ispriao, pitao je ta je to, jer to ime jo nikad nije uo. Ja sam mu mogao odgovoriti da je kontuszowka nekakva poljska rakija koju on nije mo gao u snu izmisliti, poto mi je to ime ve odavno poznato sa plakata. Pacijent u poetku nije uopte hteo da mi poveruje. Nekoliko dana kasnije, poto mu se san u jednoj kafani uinio stvarnim, primetio je to ime na jednom plakatu, i to na jednom uglu na ulici pored kojeg je ve mesecima morao proi bar dva puta dnevno. Na svojim sopstvenim snovima sam sam saznao u koliko velikoj meri zavisimo od sluaja prilikom utvrivanja odakle pojedini elementi sna dolaze. Go dinama pre nego to sam napisao ovu knjigu progo nila me je slika jednog veoma jednostavno obliko vanog crkvenog tornja za koji se nisam mogao setiti da sam ga ikada video. Onda sam ga odjednom pre poznao, i to sa potpunom sigurnou, na jednoj maloj stanici izmeu Salcburga i Rajhenhala (Salzburg, Reichenhall). To je bilo u drugoj polovini devede setih godina, a tom prugom sam se prvi put vozio go dine 1866. Kasnijih godina, kad sam se ve inten zivno bavio prouavanjem snova, slika jednoga zna ajnog mesta koja mi se esto javljala u snu postala mi je upravo dosadna. U izvesnom prostornom od nosu prema mojoj linosti, ja sam s leve strane video neki tamni prostor iz kojeg su se isticale nekolike groteskne figure od peara. Jedan zraak seanja,

kome nisam ba hteo poverovati, kazivao mi je da je to ulaz u neku pivnicu, ali mi nije polo za rukom da objasnim ni ta ovo snovienje treba da znai, niti odakle dolazi. Godine 1907. sluajno stigoh u Pa dovu, koju na alost nisam mogao ponovo da posetim jo od 1895. godine. Moja prva poseta lepoj univerzi tetskoj varoi nije me zadovoljila jer nisam mogao da razgledam otove (Giotto) freske u crkvi Ma&onna dell'Arena i okrenuo sam se sred ulice koja je vodila ka mestu im su mi rekli da je crkvica toga dana za tvorena. Prilikom svoje druge posete, dvanaest go dina kasnije, mislio sam da taj propust nadoknadim, pa sam pre svega potraio put koji vodi ka crkvici Madonna dell'Arena. I na ulici koja vodi ka crkvici, s leve strane u pravcu ulice, verovatno na onom me stu gde sam se 1895. godine okrenuo, otkrio sam ono mesto koje sam tako esto viao u snu, sa figurama od peara na njemu. To je u stvari bio ulaz u batu jednoga restorana. Jedan od izvora, iz kojeg san uzima materijal za reprodukovanje, delimino takav materijal kojeg se u misaonoj delatnosti budnoga stanja ne seamo i koji nije upotrebljavan, jeste ivot u detinjstvu. Naveu samo nekoliko pisaca koji su to primetili i istakli. Hildebrant (str. 23): Ve je izriito priznato da san ponekad sa udotvornom sposobnou reprodukovanja verno vraa pred duu sasvim udaljene pa ak i zaboravljene dogaaje iz najudaljenijeg vremena." Strimpel (Striimpell, str. 40): Stvar se jo vie pojaava ako primetimo kako san ponekad tako rei iz najdubljih i najmasovnijih zatrpavanja koje je kasnije vreme nagomilalo na najranije doivljaje mladosti slike pojedinih mesta, stvari, lica sasvim neoteene i sa prvobitnom sveinom ponovo izvlai na dan. Ovo se ne ograniava samo na one utiske koji su prilikom svoga nastanka stekli ivu svest ili se povezali sa snanim psihikim vrednostima, te se ka snije u snu ponovo vraaju kao prava seanja u ko jima probuena svest uiva. Dubina pamenja sna obuhvata i takve slike linosti, stvari, lokalitete i do ivljaje iz najranijeg doba koje su imale ili sasvim
2"

20

Tumaenje snova, I

Gradivo sna Seanje u snu

21

neznatnu svest ili uopte nikakvu psihiku vrednost, ili su jedno i drugo ve odavno izgubile, pa zato i u snu i posle buenja izgledaju kao sasvim strane i ne poznate sve dok se ne otkrije njihovo rano poreklo." Folkelt (Volkelt, str. 119): Naroito je znaaj no to kako rado seanja iz detinjstva i mladosti ula ze u san. Ono na to ve odavno ne mislimo, to je ve odavno izgubilo svaku vanost za nas: na to nas san neumorno podsea." Vladavina sna nad materijalom iz detinjstva, koji kao to je poznato najveim delom spada u praznine svesne sposobnosti pamenja, daje povoda za postajanje interesantnih hipermnestikih snova, od kojih elim da ponovo navedem nekoliko primera. Mori (Le sommeil, strana 92) pripoveda da je kao dete esto iz svoga mesta roenja Mo (Meaux) dolazio u oblinje mesto Trilpor (Trilport), gde je njegov otac upravljao izgradnjom jednog mosta. Jedne noi san ga premeta u Trilpor i ostavlja ga da se ponovo igra na gradskim ulicama. Prilazi mu jedan ovek obuen u nekakvu uniformu. Mori ga pita kako se zove, on se predstavlja da se zove C . . . i da je u var mosta. Poto se probudio, Mori, koji je jo uvek sumnjao u tanost seanja, upita jednu staru slu avku koja kod njega slui od njegovog detinjstva, da li se moe setiti nekog oveka s tim imenom. Si gurno", glasi odgovor, to je bio uvar na onom mostu koji je u ono vreme va otac gradio." O jednom isto tako lepo potvrenom primeru o sigurnosti uspomena iz detinjstva koje se javljaju u snu pripoveda Mori o nekom gospodinu F . . . , koji je kao dete odrastao u Moribrizonu (Montbrison). Taj je ovek odluio da dvadeset pet godina posle svoga od laska ponovo poseti svoj zaviaj i stare prijatelje po rodice koje od toga vremena vie nije video. Nou pre svoga odlaska on sanja da je stigao na cilj i da je u blizini Moribrizona sreo nekog oveka, nepozna tog iz vienja, i ovaj mu ree da je gospodin T., pri jatelj njegovog oca. Sneva je znao da je kao dete poznavao nekog gospodina s tim imenom, ali se u budnom stanju vie nije seao kako on izgleda. Kad

je nekoliko dana kasnije zaista stigao u Monbrizon, naao je ponovo lokalitet sna koji je smatrao nepo znatim i sreo jednog gospodina koga je smesta pre poznao kao gospodina T. iz svoga sna. Samo je stvar na linost bila starija nego to ju je slika u snu pri kazala. Mogu ovde da ispriam jedan svoj sopstveni san u kome je utisak kojeg se treba setiti zamenjen jed nim odnosom. U snu sam video jednu linost za koju sam u snu znao da je lekar u mom zaviajnom mestu. Lice te osobe nije bilo jasno, i linost se pomeala sa predstavom jednog od mojih gimnazijskih pro fesora koga jo danas ponekad sluajno sretnem. Ka kav odnos obe ove linosti povezuje kasnije u bud nom stanju nisam mogao prokljuviti. Ali kad sam se kod svoje majke raspitao za lekara koji me je leio u mojim prvim godinama detinjstva, saznao sam da je imao samo jedno oko; a jedno oko ima i moj profe sor gimnazije ija je linost u snu pokrila linost lekara. Prolo je ve trideset osam godina otkako le kara nisam video i, koliko znam, u budnom stanju nikad nisam ni mislio na njega. Kad vie pisaca tvrdi da se u veini snova moe dokazati postojanje elemenata iz najmlaih dana, on da to zvui kao da treba da se stvori neka protivtea prema preterano velikoj ulozi utisaka iz detinjstva u snovima. Robert (str. 46) ak tvrdi: Normalan san se uglavnom bavi samo utiscima iz poslednjih pro lih dana. Mi emo, dabome, saznati da teorija sna koju je Robert izgradio upravo energino zahteva ovakvo potiskivanje najstarijih i pomeranje najmla ih utisaka. Ali injenica koju Robert izraava s pra vom postoji kao to ja lino mogu da tvrdim, na osnovu svojih sopstvenih istraivanja. Jedan ame riki pisac, Nelson zastupa miljenje da se u snu naj ee iskoriavaju utisci dana koji prethode snu, ili utisci treeg prethodnog dana, kao da utisci dana koji neposredno prethode snu nisu ve dovoljno oslablje ni udaljeni. Veem broju pisaca koji nisu hteli da sumnjaju u intimnu povezanost sadrine sna sa budnim stanjem

22

Tumaenje

snova,

Gradivo sna Seanje u snu

23

palo je u oi da se utisci koji intenzivno zapolja vaju budno stanje pojavljuju tek onda u snu kada ih je misaoni rad preko dana donekle potisnuo u stra nu. Tako ovek po pravilu ne sanja o nekom dra gom pokojniku u prvo vreme, sve dok preiveloga sa svim ispunjava tuga (Dela, Delage). Meutim, jedna od poslednjih posmatraica, Mis Halam (Miss Hallam) prikupila je takoe primere i za suprotni stav i u tom pogledu zastupa pravo svakoga od nas na psiholoku individualnost. Trea, najznaajnija i najnerazumljivija osobenost seanja u snu pokazuje se u izboru reprodukovanog materijala, poto se ne smatra da je vredno pamenja, kao u budnom stanju, samo ono to je naj znaajnije nego, naprotiv, i ono to je najravnodunije i najbeznaajnije. Da vidimo ta o tome kau pisci koji su svoje uenje najjae izrazili. Hildebrant (str. 11): . . . jer znaajno je da san svoje elemente po pravilu ne uzima iz velikih i du bokih dogaaja, niti iz snanih i radnih interesa pro loga dana, nego iz sasvim sporednih dodataka, tako rei iz bezvrednih mrvica nedavno proivele ili malo udaljenije prolosti. Potresan smrtni sluaj u naoj porodici, pod ijim utiskom kasnije zaspimo, brie se iz naeg seanja, dok nas prvi budni trenutak sa tu nom snagom ponovo ne vrati u njega. Naprotiv, bradavica na elu nekog stranog oveka koji nas je sreo i na koga nijedan trenutak vie nismo mislili poto smo proli pored njega, ta bradavica igra ulogu u naem snu . . . " Strimpel (str. 39): . . . ovakvi sluajevi, kada analiza jednog sna pronae njegove sastavne delove, dodue, dolaze iz doivljaja prethodnog ili pretposlednjeg dana, ali koji su ipak bili u toj meri bez vrednosti za budnu svest da su odmah posle doiv ljavanja zaboravljeni. Takvi doivljaji su otprilike izjave koje smo sluajno uli, ili povrno primeene radnje nekog drugog oveka, zapaanja stvari ili lica koja su brzo prola, pojedini krai stavovi nekog tek sta i slino."

Havelok Elis (Havelock Ellis, strana 727): The profound emotions of waking life, the questions and problems on which we spread our ehief voluntarv mental energv, are not those which usuallv present themselves at once to dream consciousness. It is so far as the immediate past is conserned, mostlv the trifling, the incidental, the forgotten" impressions of daily life which reappear in our dreams. The psvchic activities that are aqake most intenselv are those that sleep most profoundlv. 1 Bine (Binz, str. 45) ba ove osobenosti seanja u snu, o kojima govorimo, uzima kao povod da izrazi svoje nezadovoljstvo sa objanjenjima sna koje je on sam podupirao: ,,I prirodni san postavlja nam sli na pitanja. Zato ne sanjamo uvek utiske seanja iz poslednjih preivelih dana, nego se esto bez ikakvog shvatljivog motiva uranjamo u prolost koja je da leko iza nas i koja je gotovo zaboravljena? Zato svest u snu esto prima utisak ravnodunih slika se anja, dok su modane elije, onde gde u sebi nose najrazdraljivije beleke proivljenog, u veini neme i nepokretne, osim ako ih je akutno osveenje za vreme budnosti malo pre toga nadrailo?" Lako se uvia kako je neobina sklonost seanja u snu prema ravnodunim, pa prema tome i nezapa enim stvarima iz dnevnih doivljavanja, morala ve im delom dovesti do toga da se zavisnost sna od i vota preko dana uopte ne zapaa i da se, zatim, ote ava dokazivanje da takva zavisnost postoji u sva kom pojedinanom sluaju. Tako je bilo moguno da je mis Vajton Kolkins (Miss Whiton Calkins), prilikom statistike obrade svojih snova (i snova njenog dru ga), ipak zadrala jedanaest procenata od ukupnog
1 Duboke emocije budnog ivota, pitanja i problemi na koje prostiremo svoju glavnu voljnu mentalnu energiju nisu one emocije koje se obino odjednom pojavljuju u snu. U n a em snu pojavljuju se, ukoliko se to tie neposredne prolosti, veinom beznaajni, sluajni, zaboravljeni" utisci svakodnev nog ivota. Psihike aktivnosti koje su najintenzivnije budne jesu ba one koje najdublje spavaju.

24

Tumaenje snova, I

Nadraaji sna i izvori sna

25

broja, u kojima se nije mogao nazreti neki odnos p r e ma ivotu preko dana. Hildebrant je svakako u p r a v u kada tvrdi da bi n a m se sve slike snova genetski objasnile kad bismo svaki p u t dovoljno v r e m e n a i panje posvetili istraivanju njihovog porekla. Taj posao, naravno, on naziva krajnje m u k o t r p n i m i n e zahvalnim". J e r uglavnom bi se sve veim delom svodilo na to da se p r o n a u svakojake psihiki sasvim bezvredne stvari u najudaljenijim kutovima seanja da se svakojaki sasvim indiferentni m o m e n t i iz dav no prolih v r e m e n a ponovo iznesu na svetio iz zatrpanosti koju im je moda ve sledei sat bio doneo." Ali ja ipak m o r a m da alim to je ovaj otroumni pi sac dozvolio da ne ide ovim p u t e m koji ovako n e u gledno poinje; taj p u t bi ga odveo neposredno u centar tumaenja snova. Stav seanja u snu je svakako od najvee vano sti za svaku teoriju o seanju uopte. On nas ui da nita, to smo jednom posedovali, ne moe u pot punosti da se izgubi" (olc, Scholz, str. 34). Ili, kao to kae Delbef ,,que toute impression meme la plus insignifiante, laisse une trae inalterable, indefiniment susceptible de reparaitre au jour",1 zakljuak, na koji nas isto tako gone m n o g e druge, patoloke pojave duevnog ivota. Treba da imamo p r e d oima samo ovu izvanrednu r a d n u sposobnost seanja u snu da bismo ivo osetili protivrenost koju moraju uspo staviti mnoge teorije sna koje emo kasnije p o m e nuti, a koje ele da apsurdnost i inkoherenciju snova objasne parcijalnim zaboravljanjem onog to n a m je preko dana poznato. Moglo bi se moda doi na pomisao da fenomen sanjanja uopte reduciramo na fenomen seanja, da u snu vidimo izraavanje j e d n e reprodukcione delatnosti koja i nou ne miruje, i koja je sama sebi cilj. Saoptenja, kao to su Pilcova (Pilcz), odgovarala bi tome, p r e m a kojima se moe dokazati postojanje Da ak i najbeznaajniji utisak ostavlja neizmenljiv trag koji je beskrajno sklon ponovnom oivljavanju.
1

vrstih odnosa izmeu v r e m e n a sanjanja i sadrine sna tako to se u dubokom snu r e p r o d u k u j u utisci iz najstarijih vremena, a u j u t r u svezi utisci. Ali ovakvo shvatanje ve u n a p r e d postaje neverovatno zbog n a ina na koji san postupa sa materijalom kojeg t r e b a da se sea. Strimpel s p r a v o m ukazuje na to da se u snu ne ponavljaju doivljaji. San nekako poinje s tim, ali sledei lan je izostavljen; on se javlja kao izmenjen ili se na njegovom mestu pojavljuje jedan sasvim drugi strani lan. San donosi samo odlomke reprodukcija. To je j e d n o t a k o sigurno pravilo da dozvoljava teorijske zakljuke bazirane na njemu. Meutim, dogaaju se izuzeci, u kojima san j e d a n doivljaj isto tako u potpunosti ponavlja kao to to nae seanje ini u b u d n o m stanju. Delbef pria o n e kom kolegi sa univerziteta da je j e d n o opasno p u tovanje kolima, na kome je kao nekim udom izbegao udes, opet u snu obavio u svima njegovim pojedino stima. Mis Kolkins (Calkins) pominje dva sna koja su kao sadraj imala t a n u reprodukciju jednog d o ivljaja od prethodnog dana, a ja lino imau kasnije priliku da saopstim m e n i poznat p r i m e r jednog dejeg doivljaja koji se neizmenjen vratio u snu. 1

C NADRAAJI SNA I IZVORI SNA Ono to t r e b a da podrazumevamo pod n a d r a a jima sna i izvorima sna, moe se objasniti poziva njem na n a r o d n u izreku: Snovi dolaze iz stomaka." Iz kasnijeg iskustva dodajem da se u snu ne ba tako retko ponavljaju bezazleni i nevani poslovi preko dana: pakovanje kofera, spremanje jela u kuhinji i slino. Ali kod ovakvih snova sneva sam ne istie karakter seanja, nego karakter stvarnosti". To sve sam stvarno danju uradio."
1

26

Tumaenje snova, I

Nadraaji sna i izvori sna

27

Iza postavljanja ovih pojmova krije se jedna teorija koja san shvata kao posledicu smetnji spavanja. Covek ne bi sanjao da se u toku spavanja nije pokre nulo bilo ta to mu smeta, a san je reakcija na ovu smetnju. Raspravljanja o uzrocima koji izazivaju snove zauzimaju najiri prostor u izlaganjima pisaca. Samo po sebi je razumljivo da se problem mogao javiti tek otkako je san postao predmetom biolokog istrai vanja. Stari za koje je san vaio kao boansko po slanstvo, za san nisu morali da trae izvor nadraaja; san je potekao iz boanske ili demonske sile, njego va sadrina od znanja ili namere ovih sila. Za nauku se uskoro postavilo pitanje, da li je podsticaj na snevanje uvek isti ili da li on moe biti mnogostruk, a time i razmiljanje da li uzrono tumaenje sna treba da pripadne psihologiji ili moda pre fiziolo giji. Izgleda da veina pisaca smatra da uzroci smet nji u spavanju, dakle izvori sna, mogu biti mnogo struke vrste i da i telesni nadraaji kao i duevna uz buenja primaju ulogu izazivaa sna. Ova shvatanja se u velikoj meri meusobno razlikuju u davanju prednosti jednom ili drugom meu izvorima sna, i u stvaranju nekog reda prvenstva (ranga u njima pre ma njihovom znaenju koje imaju pri postajanju snova). Gde je nabrajanje izvora sna potpuno, pojavlju ju se najzad etiri vrste izvora sna; te vrste se upo trebljavaju i kod podele snova: 1) Spoljni (objektivni) ulni nadraaj. 2) Unutranji (subjektivni) ulni na draaj. 3) Unutranji (organski) telesni nadraaj. 4) Cisto psihiki izvori nadraaja. Ad 1) Spoljni ulni nadraaji Mlai Strimpel, sin filozofa, ije nam je delo o snu ve vie puta posluilo kao putokaz u probleme sna, saoptio je, kao to je poznato, posmatranje jed nog bolesnika sa optom anestezijom povrina tela i oduzetou veeg broja viih ulnih organa. Kad bi

se kod toga oveka zatvorili jo oni malobrojni preo stali ulni otvori koji su ostali otvoreni prema spoljnjem svetu, on bi zaspao. Kad elimo da zaspimo, mi svi teimo ka jednoj situaciji koja je slina situa ciji u Strimpelovom eksperimentu. Mi zatvaramo najvanije ulne kanale, oi, i pokuavamo da ostala ula zatitimo od svakog nadraaja ili svake promene nadraaja koji na njih deluju. Zatim zaspimo, mada nam naa namera nikad u potpunosti ne polazi za rukom. Mi ni nadraaj e ne moemo u potpunosti odstraniti od ulnih organa niti pak potpuno ukinuti nadraljivost naih ulnih organa. injenica to nas jai nadraaji u svako doba mogu probuditi moe nam dokazati da je naa dua i za vreme spavanja ostala u trajnoj vezi sa svetom izvan naeg tela". ul ni nadraaji koji se u nama javljaju dok spavamo mogu vrlo lako postati izvori snova. Takvih nadraaja ima itav niz, poev od neizbenih koje stanje spavanja sobom donosi ili ih samo s vremena na vreme mora dozvoliti, pa do sluajnog nadraaja buenja koji je pogodan ili odreen za to da spavanju naini kraj. Moe da prodre u oi jaa svetlost, da se uje um, ili da neka mirisna stvar nadrai sluzokou nosa. Mi u snu moemo nevoljnim pokretom otkriti pojedine delove tela te ih tako iz loiti oseanju rashlaivanja, ili da promenom polo aja sami sebi stvorimo oseaje pritiska i dodira. Mo e da nas ubode muica, ili je neka nona nezgoda u stanju da napadne vie ula odjednom. Paljivi posmatrai prikupili su itav niz snova u kojima su se prilikom buenja konstatovali nadraaji i jedan deo sadrine sna u toj meri poklapali da se nadraaj mo gao prepoznati kao izvor sna. Niz ovakvih snova koji se svode na objektivno vie ili manje sluajno nadrai van je ula navo dim ovde prema Jesenu, str. 527: Svaki nejasno za paeni um budi u snu odgovarajue slike; grmlja vina nas premeta u centar bitke, kukurikanje petla moe se kod oveka pretvoriti u krik straha, kripa vrata moe da izazove snove o razbojnikim pro valama.

28

Tumaenje snova, I

Nadraaji sna i izvori sna

29

Ako nou izgubimo pokriva, onda emo moda sanjati kako idemo goli ili da smo pali u vodu. Ako u krevetu leimo popreko, pa nam tako noge dou preko ivice kreveta, moda emo sanjati da stojimo na ivici neke strane provalije, ili da smo se sur vali sa neke strme visine. Ako nam glava sluajno dospe pod jastuk, onda nad nama visi velika stena koja e nas pokopati pod svojim teretom. Nagomila van ja semena izazivaju poudne snove, lokalni bo lovi predstavu o trpljenim zlostavljanjima, neprija teljskim napadima ili o telesnim povredama koje nam se nanose... Majer (Meier, Versuch einer Erklarung des Nachtwandelns. Halle 1758, str. 33) jednom je sa njao da su ga napala neka lica koja su ga poloila po duini leima na zemlju, a izmeu palca drugog prsta do njega zabila u zemlju kolac. Dok je on to u snu doivljavao, probudio se i osetio da mu se iz meu prstiju na nozi nalazi slamica. Kako pria Henings (Hennings, Von den Traumen und Nachtwandlern, Weimar 1784, str. 258), jednom drugom prilikom, kad je malo vie pritegao koulju oko vra ta, Majer je sanjao da ga veaju. Hojbauer (Hoffbauer) je u svojoj mladosti sanjao kako pada sa jed nog visokog zida i prilikom buenja primetio je da se krevet rastavio i da je on zaista p a o . . . Gregori (Gregorv) pria da je jednom pri odlasku na spava nje stavio na noge bocu sa toplom vodom a zatim u snu obavio putovanje na vrh Etne gde je osetio da je toplota tla gotovo nepodnoljiva. Neko drugi je imao na glavi melem za izazivanje plikova, pa je posle toga sanjao kako ga gomila Indijanaca skalpira; dru gi opet, koji je spavao u vlanoj koulji, mislio je da ga vuku kroz reku. Neki bolesnik, kad je u snu dobio napad podagre, mislio je da se nalazi u rukama inkvi zicije i da podnosi patnje muenja (Mekni, Macnish)". Argument koji se zasniva na slinosti izmeu nadraaja i sadrine sna postaje snaniji ako nam poe za rukom da u spavaa planskim izazivanjem ul nih nadraaja izazovemo odgovarajue snove. Kako

pria Mekni, ovakve opite vrio je ve Ziron de Bizareng (Giron de Buzareingues). On je ostavio svo ja kolena nepokrivena i sanjao je da nou putuju potanskim kolima. Pri tom primeuje da e putnici svakako znati da se nou u koijama kolena rashlade. Drugi put ostavio je zadnji deo glave nepokriven pa je sanjao da prisustvuje nekom verskom obredu na otvorenom prostoru. Na selu, naime, gde je iveo, bio je obiaj da glava uvek bude pokrivena, izuzev kod ovakvih prilika kao to je ba sad pomenuta." Mori pripoveda o novim posmatranjima snova koje je sam na sebi bio izazvao (Niz drugih pokuaja nije doveo ni do kakvog rezultata). 1) Golicaju ga na usnama i na vrhu nosa percem. On sanja o stranom muenju; na lice mu stav ljaju masku od smole, zatim je deru sa lica tako da mu skidaju kou. 2) Na jednoj pinceti otre se makaze. On uje kako zvone zvona, zatim zvonjenje na uzbunu i od jednom se nalazi u junskim danima 1848. godine. 3) Daju mu da pomirie kolonjsku vodu. On se nalazi u Kairu u radnji Johana Marije Farine. Za tim dolaze lude pustolovine koje ne moe da reprodukuje. 4) Utinu ga lagano za potiljak. On sanja da mu stavljaju melem za izazivanje plikova, i misli na lekara koji ga je u detinjstvu leio. 5) Njegovom licu prinose usijano gvoe. On sanja o loaima" 1 koji su se uvukli u kuu i uku ane naterali da im predaju novac tako to su im noge stavili u mangal. Onda se pojavljuje vojvotki nja od Abranta (Abrantes) iji je on sekretar. 8) Na elo mu sipaju kap vode. On se nalazi u Italiji, jako se znoji i pije belo vino iz Orvijeta. 9) Nekoliko puta putaju da svetlost svece pada na njega kroz crveni papir. On sanja o vremenu,
Loai" to su chauffeurs, razbojnike bande u Vandeji koje su se sluile ovakvom vrstom muenja.
1

30

Tumaenje snova, I

Nadraaji sna i izvori sna

31

o egi i nalazi se ponovo u morskoj oluji koju je jed nom preziveo na Kanalu Lamanu. Drugi pokuaji da se snovi izazovu eksperimen talnim putem dolaze od D'Erveja, Veiganta (D'Hervey, Weygandt) i drugih. Sa vie strana primeena je upadljiva sprem nost sna, da iznenadne utiske iz ulnog sveta tako uplete u svoje tvorevine da oni u njima stvaraju ve pripremljenu i uvedenu katastrofu". (Hildebrant). U mlaim godinama", pria ovaj pisac, da bih mo gao ustati redovno u odreeni jutarnji sat, sluio sam se s vremena na vreme budilnikom koji je obino nameten na satu. Sigurno mi se stotine i stotine puta deavalo da se ton ove sprave tako uklapao u tobo nji veoma dugotrajni i povezani san, kao da je i tav ovaj san podeen ba prema njemu i kao da u njemu nalazi svoju logiki neophodnu poentu, svoj krajnji prirodni cilj." Tri ovakva sna sa budilnikom naveu jo u ne koj drugoj nameri. Folkelt (Folkelt, str. 68) pria: Jedan kompo zitor je jednom sanjao da dri as i da se ba sprema kako da svojim uenicima neto objasni. Ve je s tim zavrio i sad se obraa jednom deaku sa pitanjem: Jesi li me razumeo? A ovaj viknu kao sumanut: Da, da. Ljut zbog toga, on ga prekori zbog te vike. Ali ve i itav razred poinje da vie: orja. Posle toga: Eurjo. I najzad: Feiierjo! I tada se probudi od stvar ne vike Feuerjo" (= vatra!) na ulici. Garnije (Garnier, Traite des facultes de Fame, 1865) pria kod Rodentoka (Rodenstock) da je Napoleona I eksplozija jedne paklene maine probudila iz sna koji je sanjao dok je spavao u kolima i u kome je ponovo preziveo prelaz preko reke Taljamenta (Tagliamento) i kanonadu Austrijanaca, dok se nije trgao iz sna viui: Mi smo minirani!". Slavan je postao san koji je doiveo Mori (Le sommeil, str. 161). Mori je bio bolestan i leao je u krevetu u svojoj sobi; pored njega je sedela njegova majka. Sanjao je o strahovladi za vreme revolucije, doivljavao strane scene ubijanja i bio naposletku

i sam pozvat pred sud. Tamo je video Robespjera, Maraa, Fukje-Tenvila i sve ostale alosne junake onog stranog vremena, polagao im raun, bio posle svakojakih dogaaja koji se u njegovom seanju nisu fiksirali osuen, i posle toga u pratnji nepreglednog mnotva ljudi odveden na gubilite. On se uspinje na odar i delat ga privezuje za dasku; ona se prevrne; seivo giljotine pade; i on oseti kako mu se glava odvaja od tela, probudi se u najstranijem strahu i primeti da se ukras na krevetu sruio i, slino seivu giljotine, pogodio njegove vratne prljenove. Na ovaj san nadovezuje se interesantna diskusija koju su u asopisu La Revue philosophique zapoeli Le Loren (Le Lorraine) i Eger (Egger): da li i kako je to moguno da sneva, u kratkom vremenskom razmaku koji proe izmeu trenutka kad se nadraaj buenja oseti i samog buenja, zbije naoigled tako bogatu koliinu sadrine sna. Primeri takve vrste pokazuju nam da su objek tivni i ulni nadraaji za vreme spavanja najsigur nije utvreni izvor izvorima sna. Ba taj izvor jedini igra ulogu u znanju laika: Ako nekom obrazovanom oveku, koji inae ne poznaje literaturu o snovima, postavimo pitanje kako snovi nastaju, on e nesum njivo odgovoriti pozivajui se na neki njemu poznati sluaj u kome je san bio objanjen pomou objek tivnog ulnog nadraaja prepoznatog posle buenja. Nauno posmatranje moe se zaustaviti na tome; ono uzima povod za dalja pitanja iz posmatranja da nadraaj koji za vreme spavanja deluje na ula u snu ne nastupa u svom pravom obliku, nego da ga zamenjuje bilo koja druga predstava koja na bilo koji na in stoji u vezi s njim. A odnos, koji povezuje nadraaj sna i rezultat sna, po recima Morijevim, pred stavlja une affinite quelconque, mais qui n'est pas unique et exclusive (Analogies, str. 72)1. Da ujemo na primer tri Hildebrantova sna sa budilnikom; onda Bilo kakav afinitet, ali koji nije jedinstven ni eks kluzivan.
1

32

Tumaenje snova, I

Nadraaji sna i izvori sna

33

emo morati sebi postaviti pitanje, zato je isti nadraaj izazvao tako razliite, i zato ba ove rezul tate sna: (Str.37) Jednog prolenog jutra idem dakle u etnju i lutam preko zelenih polja sve do susednog sela; tamo vidim seljake u sveanim odelima, sa pesmaricom pod rukom, kako u velikom broju odlaze u crkvu. U redu! Nedelja je i uskoro e poeti rana sluba boja. Reih da uzmem uea u tom bogosluenju, ali da se pre toga, poto sam malo zagrejan, rashladim na groblju koje se nalazi oko crkve. I dok tu na groblju itam razne nadgrobne natpise, ujem zvonara kako se penje na toranj, i u visini tornja spazim malo seosko zvono koje e dati znak za po etak slube boje. Jo prilino dugo ono je stajalo nepokretno, zatim poe da se klati i odjednom nje govi udarci odjeknue jasno i prodorno tako jasno i prodorno da nainie kraj mom spavanju. A gla sovi zvona dolaze od budilnika." Druga kombinacija. Vedar je zimski dan; ulice su prekrivene dubokim snegom. Obeao sam da u uestvovati u vonji sankama, ali moram dugo da e kam dok stie glas da se sanke nalaze pred kapijom. Sad dolaze pripreme za penjanje u sanke nameta se krzno, vadi jastue za zagrevanje nogu i najzad ja sedim na svom mestu. Ali jo se odugovlai s polaskom dok dizginima konjima nije dat znak da se krene. Sad konji povukoe; i snano potreseni pra porci poinju svoju dobro poznatu janiarsku muzi ku, i to takvom snagom da se pauina sna odjednom prekide. I opet samo otri zvuk budilnika." Jo trei primer! Vidim kako jedna kuvarica ide hodnikom prema trpezariji, sa nekoliko tuceta tanjira nagomilanih na rukama. Izgleda mi kao da se por culanska kula u njenim rukama nalazi u opasnosti da izgubi ravnoteu. Pazi", opominjem je ja, itav te-, ret pae na zemlju." Razume se da nije izostalo obavezno protivljenje: da se ovek na to ve navikao itd., dok je ja jo uvek zabrinutim pogledom pratim. I tano, na samom pragu ona se spotie lomljivo

posue pada i razbija se u paramparad na podu. Ali zvuk koji se neprestano nastavlja nije zapravo, kao to sam uskoro primetio, zveket razbijenog po sua nego pravo pravcato zvonjenje; a tim zvo njenjem, kao to ovek budei se uvia, budilnik je samo izvrio svoju dunost." Na pitanje, zato dua u snu ne prepoznaje pri rodu objektivnog ulnog nadraaja, odgovorio je Strimpel a gotovo na isti nain i Vunt (Wundt) u tom smislu da se ona prema ovakvim nadraajima koji napadaju u snu nalazi pod uslovima stvaranja iluzije. ulni utisak mi prepoznajemo, pravilno tuma imo, tj. stavljamo ga u grupu seanja u koju on pre ma svima prethodnim iskustvima spada, ako je uti sak jak, jasan, i dovoljno trajan i ako raspolaemo vremenom koje je za ovo razmiljanje potrebno. Ako ovi uslovi nisu ispunjeni, onda ne prepoznajemo objekt od kojeg utisak dolazi; na osnovu njega, mi, onda stvaramo iluziju. Ako neko ide u etnju otvo renim poljem i ako nejasno primeti neki udaljeni predmet, moe se dogoditi da taj predmet najpre sma tra konjem." Kad se bolje pogleda, moe se namet nuti tumaenje da je to krava koja se odmara, i naj zad se predstava sa sigurnou moe pretvoriti u predstavu jedne grupe ljudi koji sede. Isto tako ne odreene prirode su i utisci koje dua prima u snu preko spoljnih nadraaja; ona na osnovu tih nadra aja stvara iluzije, tako to se utiskom izazove vei ili manji broj slika seanja, pomou kojih utisak dobija svoju psihiku vrednost. Iz kojih od mnogobroj nih seanja koja dolaze u obzir pripadajue slike budu izazvane, i koji od mogunih asocijacionih odno sa pri tom stupaju na snagu, to se i prema zakljuci ma trimpelovim ne moe odrediti i preputa se sa movoljnoj odluci duevnog ivota. Ovde se nalazimo pred izborom izmeu dve alter native. Moemo se sloiti da se zakonitost u stvara nju snova zaista ne moe dalje pratiti i da se tako odreknemo pitanja da li tumaenje iluzije stvo3 Frotfd, Odabrana dela, VI

mm

34

Tumaenje

snova,

Nadraiaji sna i izvori sna

35

rene ulnim utiskom moda ne podlee i nekim dru gim uslovima. Ili, pak, moemo naslutiti da objek tivno nadraivanje koje napada u snu igra samo ne znatnu ulogu kao izvor sna, i da drugi momenti determiniu izbor slika seanja koja treba da se iza zovu. I zaista, ako eksperimentalnim putem ispitamo Morijeve izazvane snove, koje sam ba u toj nameri tako opirno naveo, nalazimo se u iskuenju da ka emo da izvreni opit pokriva zapravo samo jedan elemenat sna prema njegovom poreklu, dok naprotiv preostala sadrina sna izgleda suvie samostalna, su vie u pojedinostima odreena da bi se mogla obja sniti zahtevom da se mora slagati sa elementom koji je eksperimentalno bio uveden. Stavie, ovek poi nje da sumnja ak i u teoriju iluzije i u snagu objek tivnog utiska da oblikuje san kad saznamo da je ba taj utisak u snu dozi veo na j neobini je i najudaljenije objanjenje. Tako, na primer, B. M. Simon pria o nekom snu u kome je video dinovska lica kako sede za stolom i jasno uo strano kloparanje koje su iza zivale njihove vilice prilikom vakanja hrane. Kad se probudio, uo je topot konja koji je galopirao ispred njegovog prozora. Ako je topot konjskih kopita ovde izazvao upravo predstave iz kruga seanja na Guliverova putovanja, na boravak kod dinova u Brobingnsgu i ednih konjskih bia 1 kao to bih ja eleo da objasnim bez ikakve pomoi od strane pisca zar izbor iz toga za nadraaj tako neobinog kru ga seanja ne bi osim toga morao biti olakan i dru 2 gim motivima?
U originalu autora Guliverovih avantura to su Houyhnhn-i (Prim. prev.) Uostalom, tumaenje ato u tek stu koje ukazuje na jednu reminiscenciju iz Guliverovih pu tovanja predstavlja dobar primer za to kakvo jedno tumae nje ne treba da bude. Tuma sna ne srne da pusti na volju svojoj sopstvenoj duhovitosti i da pri tom zanemari da se osloni na asocijacije snevaa. 2 Dinovska lica u snu doputaju pretpostavku da je u pitanju scena iz snevaevog detinjstva.
1

ad 2)

Unutranje (subjektivno) ulno nadraivanje

Uprkos svim prigovorima moraemo priznati da neosporno postoji uloga objektivnih ulnih nadraaja za vreme spavanja kao izazivaa sna, i ako ovi na draaj i prema svojoj prirodi i uestalosti moda iz gledaju nedovoljni da bi objasnili sve snove, onda se skree panja na to da se trae drugi izvori sna, koji deluju analogno. Nije mi poznato gde se najpre po javila misao da se pored spoljnih ulnih nadraaja uzmu u obzir i unutranja (subjektivna) uzbuenja u ulnim organima; ali je to injenica da se ovo sa vie ili manje isticanja deava u svima novijim opisima etiologije snova. Vunt (str. 363) kae: Bitnu ulogu igraju dalje, kao to ja mislim, kod iluzija sna one subjektivne senzacije vida i sluha, koje su nam iz budnog stanja poznate kao svetlosni haos tamnog vidnog polja, kao zvonjenje i zujanje u uima itd., meu njima naroito subjektivna nadraenja mrenjae. Tako se objanjava znaajna sklonost sna da u velikom broju doarava pred oi sline predmete ili predmete koji se u potpunosti slau. Pred sobom vidimo bezbrojne ptice, leptire, ribe, arene perle, cvee i slino. Ovde je svetlosna praina na tamnom vidnom polju poprimila fantastine oblike, a mnogo brojne svetle take, iz kojih se ona sastoji, ovaploene su od sna u isto tako mnogobrojnim pojedinim slikama koje se zbog pokretljivosti svetlosnog haosa vide kao predmeti koji se kreu. U tome, svaka ko, ima korena i velika sklonost sna prema najrazno vrsnijim ivotinjskim oblicima, ije se bogatstvo obli ka lako pripija uz naroiti oblik subjektivnih svetlosnih slika." Subjektivnim ulnim nadraivanjima kao izvoru snova oigledno pripada prvenstvo to ne zavise (kao subjektivna nadraivanja) od spoljanjeg sluaja. Ona tako rei stoje na raspolaganju objanjenju kad god su mu potrebna. Ali ona u poreenju sa objektivnim ulnim nadraajima zaostaju u tome to se njiho va uloga kao izazivaa sna teko, ili uopte ne moe
potvrditi, kao to je to sluaj sa objektivnim n a d r a S^I

3G

Tumaenje snova, I

Nadraaji sna i izvori sna

37

ajima posmatranjem i eksperimentom. Glavni dokaz za to da subjektivna ula na nadraivanja imaju snagu da izazivaju snove pruaju takozvane hipnagogike halucinacije koje je Johanes Miler (Muler) opisao kao fantastina privienja". To su esto veo ma ive slike pune promena, koje se obino pojav ljuju u periodu usnua, kod mnogih ljudi sasvim re dovno, i koje mogu neko vreme da se zadre i posle otvaranja oiju. Mori, koji je ovim slikama u velikoj meri bio podloan, posvetio im je podrobno ocenjivanje i tvrdio da postoji njihova veza, tavie i iden tinost sa slikama snova (kao to je, uostalom, tvrdio i Johanes Miler). Mori kae da je za njihov postanak neophodno potrebna izvesna duevna pasivnost, po putanje zategnute panje (str. 59. i sledea). Ali, do voljno je da ovek u ovakvu letargiju zapadne samo jednu sekundu da bi, ako je inae za to disponiran, video hipnagogiku halucinaciju, posle koje se moda ponovo budi, dok se igra nekoliko puta ponavlja i naposletku zavrava usnuem. Ako se ovek zatim, posle ne suvie dugog vremena, probudi, onda mu prema tvrenju Morija esto polazi za rukom da u snu dokae postojanje istih slika koje su pred njim lebdele kao hipnagogike halucinacije pre nego to je zaspao (strana 134). To se Moriju dogodilo jed nom sa nizom grotesknih likova sa izoblienim izra zom lica i neobinim frizurama koje su mu sa neverovatnom nametijivou dosaivale u periodu uspavljivanja, i za koje se posle buenja seao da je o njima sanjao. Drugi put, kad je upravo patio od oseaja gladi jer je sebi bio odredio suvie mravu di jetu, video je hipnagogiki jednu iniju i ruku nao ruanu viljukom koja je uhvatila neto od jela u iniji. U snu se nalazio za bogato postavljenim sto lom i uo je zvuk koji gosti svojim viljukama stva raju. Drugi put, kad je zaspao sa nadraenim oima koje su ga pekle, imao je hipnagogiku halucinaciju mikroskopski sitnih znakova koje je uz veliki napor morao pojedinano odgonetati: kad su ga posle jed noga sata probudili, seao se sna u kome se pojavlji-

vala jedna otvorena knjiga, tampana veoma sitnim slovima, i on ju je sa naporom morao itati. Potpuno slino kao ove slike mogu hipnagoki nastupiti i slune halucinacije reci, imena itd., pa se zatim u snu ponoviti, slino kao to uvertiru najav ljuju lajtmotivi opere koja tom uvertirom poinje. Istim putevima kao Joh. Miler i Mori kree se jedan noviji posmatra hipnagogikih halucinacija, G. Trumbull Ladd. On je vebom doterao dotle da se posle dva do pet minuta posle laganog usnua mogao naglo trgnuti iza sna, ne otvarajui pri tom oi, te je tako imao priliku da senzacije mrenjae koje su upravo nestajale uporeuje sa slikama sna koje su ostale ive u seanju. On tvrdi da se uvek mogao ra zaznati tesan odnos izmeu jednih i drugih tako to su svetlee take i linije idioretinalne svetlosti donele tako rei crte konture, shemu za psihiki zapaene likove u snu. Jednom snu, na primer, u kome je pred sobom jasno video tampane redove koje je i tao i prouavao, odgovarao je poredak svetlosnih taaka na mrenjai u paralelnim linijama. Da ka emo njegovim recima: Jasno odtampana strani ca koju je u snu itao razila se u objekt koji je njegovom budnom opaanju izgledao kao ko mad stvarno tampanog lista to ga ovek sa su vie velikog rastojanja, da bi mogao neto jasno da izdvoji, posmatra kroz rupicu napravljenu u komadiu hartije. Ladd misli, ne potcenjujui uo stalom centralno uee fenomena, da se jedva koji vizuelni san u nama odigrava a koji se ne bi oslanjao na materijal intraokularnog stanja nadraenosti mrenjae. To naroito vai za snove ubrzo posle usnua u mranoj sobi, dok za snove u jutru (blizu buenja) izvor nadraaja jeste objek tivna svetlost koja u osvetljenoj sobi prodire u oi. I promenljivi karakter nadraenosti idioretinalne svetlosti, koji je sposoban da se beskrajno menja, tano odgovara nemirnom bekstvu slika koju nam nai snovi pruaju. Ako ovim Ladovim posmatranjima pripiemo neko znaenje, neemo moi potceniti izda nost koju ovaj subjektivni izvor nadraaja ima za

38

Tumaenje snova, I

Na draaji sna i izvori sna

39

san, budui da, kao to je poznato, privienja sai njavaju najglavniji deo naih snova. Doprinos sa ostalih ulnih oblasti, osim za oblasti sluha, neznatniji je i nekonstantan. ad 3) Unutranji, organski telesni nadraaj Ako smo na putu da izvore sna ne traimo izvan organizma, nego ba u njemu, onda se moramo podsetiti toga da gotovo svi nai unutranji organi, dok su nam zdravi, jedva daju znak o tome da postoje, u stanju nadraenosti, koju tako nazivamo, ili u bo lestima, za nas postaju izvor uglavnom bolnih senza cija. Ove senzacije moraju se izjednaiti sa izaziva ima bola i oseanja koji dolaze spol ja. Vrlo stara iskustva dala su npr. Strimpelu (str. 107) povoda da kae: Dua u snu dolazi do mnogo dublje i ire sve sti oseanja telesnih zbivanja nego u budnom stanju; ona je primorana da prima izvesne nadraaj ne utiske i da dozvoli da oni na nju deluju; oni dolaze iz delova tela od promena u njima o kojima u budnom stanju nije nita znala." Jo je Aristotel rekao da je sasvim moguno da oveku bude u snu skrenuta pa nja na bolesna stanja u samom njihovom poetku, pre nego to se u budnom stanju ma ta moe primetiti (zbog efekta poveanja koja san utiscima da je); i pisci lekari koji su sigurno bili daleko od toga da veru ju u proroki dar sna nisu osporavali da san ovo znaenje ima bar za predskazivanje bolesti (upor. M. Simon, str. 31, i mnoge druge pisce).1
1 Osim ove dijagnostike primene snova (na primer u Hipokrata) moramo se setiti njihovog terapeutskog znaenja u starom veku. Kod Grka su postojala proroita koja su proricala iz sna i njih su obino poseivali ljudi koji su traili ozdrav ljenje. Bolesnik je odlazio u hram Apolona ili Eskulapa, gde se podvrgavao razliitim ceremonijama; kupali su ga, trljali, okadili, i kad je na ovaj nain, doveden do egzaltacije, stavili bi ga u hramu na kou jednog ovna prinetog na rtvu. On bi zaspao i sanjao o lekovima koji su mu pokazani u prirod nom obliku, ili u simbolima i slikama koje su mu svetenici kasnije protumaili.

Izgleda, da ni iz novijeg doba ne nedostaju po tvreni primeri za ovakav dijagnostiki rad sna. Ta ko, na primer, Tisije (Tissier), prema Artigu (Artigues, Essai sur la valeur semeiologique des reves), pria o istoriji jedne ene od etrdeset i tri godine koju su u na izgled savrenom zdravstvenom stanju nekoliko godina obuzimali snovi straha; prilikom lekarskog pregleda pokazao se poetak jedne srane afekcije od koje je uskoro umrla. Izraene smetnje unutranjih organa oigledno kod itavog niza lica deluju kao izazivai sna. Opte se ukazuje na uestalost snova straha kod ljudi koji boluju od srca i plua; tavie, ovu stranu snova mno gi autori u toj meri stavljaju u prvi red da se ovde mogu zadovoljiti jednostavno samo ukazivanjem na literaturu (Radestock, Spitta, Maury, M. Simon Tissiz). Tisije ak misli da oboleli organi sadrini sna daju odreeni karakteristini peat. Snovi sranih bolesni ka obino su veoma kratki i zavravaju se buenjem u strahu; gotovo uvek u njihovoj sadrini igra ulo gu situacija smrti pod stranim okolnostima. Bolesni ci od plua sanjaju o guenju, guvi, beanju i u upadljivo velikom broju podleu poznatoj mori koju je, uostalom, Berner (Borner) mogao eksperimental no izazvati leei na licu i pokrivajui otvore za di sanje. Kod probavnih smetnji san sadri predstave iz kruga uivanja hrane i gaenja. Naposletku, uticaj seksualnog nadraaj a na sadrinu snova dovoljno je pristupaan iskustvu svakog pojedinca i on itavoj teoriji o izazivanju sna preko ulnog nadraaja daje najsnaniju podrku. Ako obradimo literaturu o snu, postaje sasvim oevidno da je pojedine pisce (Mory, Vajgand) uticaj
Vie u terapeutskim snovima Lemana (Lehmann, I 74), BoucheLeclerq, Hermann, Gottesdienstliche Altertumer der Griechen 41, Privataltertimer, 38, 16. Betinger (Bottinger) u prengelovim (Sprengel) Beitrage zur Geschichte der Medizin II str. 163 ss., V. Lojd (W. Lloyd), Magnetism and Mesmerism in antiquity, London 1877, Delinger (Dollinger, Heidentum und Judentum=Neznabotvo i jevrejstvo), str. 130.

40

Tumaenje snova, I

Nadraaji sna i izvori sna

41

njihovih sopstvenih bolesnih stanja na sadrinu nji hovih snova doveo do toga da se bave problemi-* ma sna. Mada su, kao to bismo mogli pomisliti, ove i^ njenice nesumnjivo utvrene, ipak prirataj izvora sna za prouavanje izvora snova nije tako velik. San je fenomen koji se javlja i u zdravih ljudi moda u svih, moda i svake noi , i oboljenje organa oi gledno ne spada meu njegove neophodne uslove. Ali za nas se ne radi o tome odakle neki naroiti snovi potiu, nego koji bi mogao biti nadraajni izvor za obine snove normalnih ljudi. Meutim, sad je potrebno nainiti samo jo je dan korak dalje da bismo naili na izvor sna koji je bogatiji od svih ranijih i koji zapravo obeava da ni u jednom sluaju nee presuiti. Kad smo jednom utvrdili da unutranjost tela u bolesnom stanju po staje izvor nadraaja za snove, i ako priznamo da dua u stanju spavanja, okrenuta od spoljnjeg sveta, moe veu panju da posveti unutranjosti tela, onda nije daleko od pretpostavke da organi uopte ne moraju najpre da se razbole, pa da bi dali pristup dui u snu onim nadraajima koji na neki nain postaju slike snova. Ono to u budnom stanju nejasno oseamo kao opte oseanje samo prema njegovom kvalitetu, i emu prema miljenju lekara svi organski sistemi doprinose, to oseanje bi nou, kad pone snano da deluje i kad radi sa svim svojim komponentama, dalo najsnaniji a ujedno i najobiniji izvor za iza zivanje predstava u snu. Ostalo bi samo jo da se ispita po kojim pravilima se organski nadraaji pre tvaraju u predstave u snu. Ovde smo dotakli one teorije o postanku snova kojoj svi pisci lekari daju prednost. Mrak, kojom je obavijeno jezgro naeg bia, to moi splanchnique", kako ga Tisije naziva, i tama kojom je obavijen po stanak sna suvie dobro odgovaraju jedno drugome da ih ne bismo doveli u meusobni odnos. Tok misli koji vegetativnu senzaciju organa ini stvaraocem sna ima, pored toga, za lekara i jednu drugu privla nost poto moe da i etioloki povee san i poreme-

enost uma koji u svojim pojavama pokazuju toliko slaganja jer se cenestike promene (alternacije) i na draaji zajednikog oseanja i nadraaji koji dolaze iz unutranjih organa okrivljuju i zbog svog daleko senog znaaja za postanak psihoza. Stoga nije ni kakvo udo to se teorija o telesnim nadraajima moe svesti na vie od jednog nezavrenog izvora. Za niz pisaca bio je merodavan tok misli koji je godine 1851. razvio filozof operihauer (Schopenhauer). Slika sveta u nama nastaje tako to na in telekt utiske koji ga pogaaju spolja preliva u forme vremena, prostora i kauzaliteta. Nadraaji iz unutra njosti organizma, od simpatinog nervnog sistema, danju izraavaju najvie samo nesvestan uticaj na nae raspoloenje. Meutim, nou kad je zagluno delovanje dnevnih utisaka prestalo, mogu da na sebe skrenu panju oni utisci to navaljuju iz unutranjo sti na slian nain kao to nou moemo uti uborenje potoka koje nam je dnevna buka nainila neujnim. A kako drukije da intelekt reaguje na ove nadraaje osim ako izvri svoju funkciju koja mu je svojstvena? On e, dakle, nadraaje pretvoriti u likove to ispunjavaju prostor i vreme i upravljaju se prema pravilima o kauzalitetu i tako nastaje san. Serner (Scherner), a posle njega i Folkelt, pokuali su zatim da prodru u tenje odnose izmeu telesnih nadraaja i snovienja; ali ocenu o tim pokuajima zadravamo kasnije za odeljak o teorijama sna. Psihijatar Kraus (Krauss) u jednom naroito konzekventno sprovedenom istraivanju izvodio je po stanak sna kao i delirija i sumanutih ideja od istog elementa, organski uslovljene senzacije. Po njemu jedva da se moe zamisliti jedno mesto organizma koje ne bi moglo postati polaznom takom jednog sna ili neke sumanute ideje. Organski uslovljena senza cija moe se odvojiti u dve vrste": 1) u red totalnih raspoloenja (zajednikih oseanja), 2) na specifine senzacije imanentne glavnim sistemima vegetativnog organizma, od kojih smo razlikovali pet grupa: a) sen zacije miia, b) disajne pneumatske, c) gastritike,

42

Tumaenje snova, I

Nadraafi sna i izvori sna

43

d) seksualne i e) periferne senzacije (str. 33 drugog odeljka). Tok postojanja slika snova na osnovu telesnih nadraaja Kraus zamilja ovako: Probuena senzaci ja na osnovu bilo kog zakona o asocijaciji izaziva predstavu srodnu tom oseanju i povezuje se s njom u organsku tvorevinu, prema kojoj se, meutim, svest drugojaije odnosi nego normalno. Jer svest oseanju samome ne poklanja nikakvu panju, nego je u pot punosti posveuje prateim predstavama, to je ujed no i razlog zbog kojeg je ovo stanje stvar koja je tako dugo mogla ostati nepoznata (str. 11. i si.) Kraus za ovaj postupak nalazi takoe naroit izraz: transupstancijacija senzacija u slike snova (str. 24). Uticaj organskih telesnih nadraaja na formira nje sna prihvaen je danas gotovo opte, a na pi tanje zakonitosti odnosa izmeu njih odgovara se veoma razliito, esto nejasnim objanjenjima. Na polju teorije o telesnim nadraajima pojavljuje se dakle naroiti zadatak tumaenja snova da se sadrina sna svede na organske nadraaje koji ga izazi vaju, i ako ne prihvatimo pravila tumaenja koja je pronaao erner, nai emo se esto pred neprijat nom injenicom da se organski nadraajni izvor upra vo niim drugim ne odaje nego sadrinom sna. Ali postoji prilina saglasnost u tumaenju raz nih oblika snova obeleenim tako kao tipinim" po to se oni kod mnogih lica javljaju sa potpuno istom sadrinom. To su oni poznati snovi o padanju sa vi sine, o ispadanju zuba, o letenju i o neprilici da je ovek nag ili nedovoljno obuen. Ovaj poslednji san trebalo bi da potie prosto kod konstatacije nainje-1 ne u snu da smo odbacili prekriva, pa sad leimo razgolieni. San o ispadanju zuba svodi se na nadraaj zuba", ali se time ne mora misliti na neko bolesno razdraeno stanje zuba. San o letenju je, prema Strimpelu, adekvatna slika koju dua upotrebljava, ime objanjava koliinu drai koju stvara dizanje i sputanje plunih krila, ako je ujedno i kona senza cija u toraksu ve spala na stanje nesvesnosti. Ovom poslednjom okolnou dato je oseanje vezano za oblik

predstave o lebdenju. Padanje sa visine trebalo bi da nalazi povod u tome to, kad nastupi besvesno stanje oseanja pritiska na kou, ili kad se jedna ruka spusti niz telo, ili se savijeno koleno odjednom ispru i, oseaj pritiska koe ponovo postaje svestan, a prelaz na svesno stanje psihiki se predstavlja snom o padanju (Strimpel, str. 118). Slabost ovih prihvatljivih pokuaja objanjenja oigledno lei u tome to mogu postaviti hipoteze da se ova ili ona grupa organskih senzacija bez daljeg moe odstraniti iz duevne percepcije, ili ui u nju, sve dok se ne uspostavi konstelacija povoljna za obja njenje sna. Uostalom, kasnije u imati prilike da se ponovo vratim na tipine snove i na njihov postanak. M. Simon je pokuao da iz uporeivanja jednog niza slinih snova izvede nekoliko pravila o uticaj u organskih nadraaja na odreivanje njihovih rezul tata u snu. On kae (str. 34): Ako se u toku spavanja bilo koji aparat organa koji normalno ima udela u izraavanju jednog afekta, bilo kojim drugim povo dom nalazi u stanju nadraenosti u kojem inae taj afekat stvara, onda e san koji pri tom nastane sa drati predstave prilagoene afektu. Jedno drugo pravilo glasi (str. 35): Ako se za vreme spavanja aparat organa nalazi u stanju delatnosti, uzbuenja ili smetnje, onda e san stvarati predstave koje se odnose na vrenje organskih funk cija koje taj aparat obavlja. Morli Vold (Mourlv Vold) preduzeo je zadatak da za jednu pojedinanu oblast eksperimentalno do kae uticaj na stvaranje sna koji teorija o telesnim nadraajima iznosi. On je inio opite da izmeni polo aj udova oveka dok je spavao, i uporeivao je re zultate sna sa svojim izmenama. Kao rezultat iznosi sledee postavke. 1) Poloaj jednog uda u snu odgovara otprilike njegovom poloaju u stvarnosti, tj. ovek sanja o statikom stanju uda koji odgovara realnom stanju. 2) Ako ovek sanja o pokretu jednog uda, onda je taj pokret uvek takav da jedan poloaj prilikom tog pomeranja uda uvek odgovara stvarnom pokretu.

44

Tumaenje snova, I

Nadraaji sna i izvori sna

45

3) Poloaj sopstvenog uda u snu moemo pod metnuti i nekom stranom licu. 4) Moe se, takoe, sanjati da je odnosni pokret bio ometen. 5) U odgovarajuem poloaju, ud se u snu moe pojaviti kao ivotinja ili udovite, pri emu se stva ra izvesna analogija izmeu jednog i drugog. 6) Poloaj uda moe u snu izazvati misli koje imaju bilo kakav odnos prema njemu; tako, na primer, ako se bavimo prstima, mi sanjamo o brojevima. Na osnovu ovih rezultata, zakljuio bih da i teo rija o telesnim nadraajima ne moe sasvim izbrisati prividnu slobodu u odreivanju slika snova koje tre ba izazvati. 1 ad 4) Psihiki izvori nadraenja Raspravljajui o odnosima sna prema budnom ivotu i o poreklu materijala snova, saznali smo da je shvatanje najstarijih kao i najnovijih istraivaa snova da ljudi sanjaju o onome ta preko dana rade i o onome to ih u budnom stanju interesuje. Ovo interesovanje koje se iz budnog ivota prenosi i na stavlja u snu ne bi predstavljalo samo psihiku vezu koju san povezuje sa ivotom, nego prua i jedan iz vor za snove, koji ne treba potcenjivati i koji bi po red onog to je za vreme spavanja postalo interesant no to su nadraaji koji deluju za vreme spavanja bio dovoljan da objasni poreklo svih slika sna. Ali mi smo uli i prigovor upuen tvrenju da, na ime, san oveka kad spava odvraa od dnevnog interesovanja i da mi, veinom, tek onda sanjamo o stva rima koje su nas se danju najjae dojmile poto su za budan ivot ve izgubile ar aktuelnosti. I tako pri analizi sna na svakom koraku stiemo utisak da nije dozvoljeno postavljati opta pravila, a da recima

Detaljnije o zapisima snova ovog naunika, koji su otada objavljeni u dve sveske, videti docnije.

kao esto", po pravilu", veinom" ne predvidimo ogranienja i da se ne pripremimo da priznamo i vanost izuzetaka. Ako je budno interesovanje pored unutranjih i spoljanjih nadraaja za vreme spavanja bilo dovolj no za pokrivanje etiologije snova, morali bismo biti u stanju da poloimo i zadovoljavajui raun o po reklu svih elemenata jednoga sna; zagonetka izvora snova bila bi reena i preostao bi samo jo zadatak da se ogranii udeo psihikih i somatikih nadraaja u pojedinim snovima. U stvari, ovo potpuno razreenje jednoga sna nije ni u jednom sluaju uspelo, i svakome koji je to pokuavao da uradi preostali su i to u najvie sluajeva u vrlo velikoj meri sastojci sna o ijem poreklu nije mogao nita da kae. Dnevno interesovanje kao psihiki izvor sna oigled no nije tako dalekoseno kao to bismo mogli oeki vati prema verodostojnim tvrenjima da, naime, sva ko svoj dnevni posao nastavlja u snu. Drugi psihiki izvori sna nisu nam poznati. Sva objanjenja snova zastupljena u literaturi sa izu zetkom moda Semerovih objanjenja koje emo ka snije pomenuti ostavljaju veliku prazninu onde gde se radi o izvoenju slika predstava koje su za san najkarakteristiniji materijal. U toj neprilici ve ina pisaca pokazala je sklonost da, to je vie mo guno, umanji psihiki udeo u izazivanju snova kome je tako teko doskoiti. Oni, dodue, kao glavnu podelu razlikuju nervnonadraajni i asocijativni san, od kojih ovaj poslednji svoj izvor nalazi iskljuivo u reprodukciji (Vunt, str. 365), ali se ne mogu oslo boditi sumnje da li se oni javljaju bez telesnog na draaja koji daje podstrek" (Folkelt, str. 127). I ka rakteristika istog asocijacionog sna je zatajila: ,,U pravim asocijacionim snovima vie ne moe biti ni govora o jednom takvom vrstom jezgru. Ovde slo bodna grupacija prodire u samo sredite sna. ivot u predstavama, koji su pamet i razum ve ionako ostavili, ovde vie ne odraavaju ni znaajnija telesna i duevna nadraenja, i ostavljaju ga tako nje govim sopstvenim kalejdoskopskim pomeranjima i

46

Tumaenje snova, 1

Zato se san zaboravlja posle buenja

47

pokretima, njegovoj sopstvenoj labavoj zbrci (Folkelt, str. 118). Vunt, zatim, pokuava da umanji psihiki faktor u izazivanju snova, navodei da se fantazme sna svakako pogreno smatraju istim halucinacija ma. Verovatno, veinu predstava o snu predstavljaju, u stvari, iluzije tako to polaze od lakih ulnih uti saka koji se za vreme spavanja nikad ne gase" (str. 359). Vajgant je usvojio ovo gledite i uoptio ga. On za sve predstave u snu tvrdi da ,,su ulni nadraaji njihov najblii uzrok, a tek na to se nastavljaju re produktivne asocijacije" (str. 17). Jo dalje u poti skivanju psihikih nadraajnih izvora ide Tisije (str. 183): Les reves d'origine absolument psychique n'existent pas", i na nekom drugom mestu (str. 6): Les pensees de nos reves nous viennent du dehors .. ."! Oni naunici koji, kao uticajni filozof Vunt, zau zimaju neki srednji stav, ne proputaju priliku a da ne napomenu da u veini snova sarauju somatiki nadraaji i nepoznati psihiki podstrekai sna, poznati kao dnevno interesovanje. Kasnije emo saznati da se zagonetka stvaranja sna moe resiti otkrivanjem nekog nenasluenog psi hikog nadraajnog izvora. Mi se, zasad, neemo u diti precenjivanju nadraaja za stvaranje sna koji ne dolaze iz duevnog ivota. Ne samo to se ovi sami lako mogu nai, pa ak i eksperimentima potvrditi, somatsko shvatanje o postanku sna potpuno odgova ra miljenju koje danas preovlauje u psihijatriji. Vlada mozga nad organizmom istie se, dodue, veo ma energino, ali sve to bi moglo dokazati nezavi snost duevnog ivota od organskih promena koje se mogu dokazati, ili to bi moglo dokazati neku sponta nost u njegovom izraavanju, danas psihijatra tako plai kao da bi priznanje da ono postoji moralo po novo doneti vremena prirodne filozofije i metafizi kog duevnog bia. Nepoverenje psihijatrovo stavilo
1 Snovi apsolutno psihikog porekla ne postoje ... Misli naih snova dolaze nam spol ja...

je psihu tako rei pod starateljstvo i sada trai da nijedan od njenih pokreta ne oda njenu sopstvenu. sposobnost. Ali ovakvo postupanje svedoi samo o neznatnom poverenju u odrivost kauzalne poveza nosti koja se nalazi izmeu telesnog i duevnog. ak i onde gde se prilikom istraivanja jedno dublje psi hiko poniranje moe prepoznati kao primarni povod za jedan fenomen znae da nae nastavak puta do organskog obrazloenja psihikog. A onde gde bi psihiko za nae dosadanje znanje moralo oznaa vati poslednju stanicu zbog toga ne mora da se porie njegovo postojanje.

D ZATO SE SAN ZABORAVLJA POSLE BUENJA? Ulo je u poslovicu da se san ujutru razie". Covek je, naravno, sposoban da se sna sea. Jer za san mi znamo samo po seanju na njega posle bu enja; ali vrlo esto verujemo da ga se samo ne potpuno seamo, dok je u noi postojalo vie od nje ga; mi moemo posmatrati kako se u toku dana do neznatnih fragmenata gubi seanje koje je ujutru bilo jo svee; esto znamo da smo sanjali, ali ne zna mo ta smo sanjali, i tako smo se u toj meri navikli na iskustvo da je san podloan zaboravu da ne odbacu jemo kao apsurdnu mogunost da je i onaj ovek mogao sanjati nou koji ujutru ne zna nita ni o sa drim sna niti o injenici da je sanjao. S druge stra ne, dogaa se da snovi pokazuju izvanrednu postoja nost u seanju. Kod svojih pacijenata ja sam anali zirao snove koji su se kod njih odigrali pre dvadeset i pet i vie godina, i mogu da se setim svoga sopstvenog sna koji je od ovoga dananjeg dana odvojen naj manje trideset i sedam godina, pa ipak nije izgubio

48

Tumaenje snova, I

Zato se san zaboravlja posle buenja

49

nita od svoje sveine pamenja. Sve to je veoma znaajno i na prvi pogled neshvatljivo. O zaboravljanju snova najopirnije raspravlja Strimpel. Ovo zaboravljanje oigledno je jedan kom pleksni fenomen, jer ga Strimpel ne svodi samo na jedan razlog, nego na itav niz razloga. Pre svega, pri zaboravu snova deluju svi oni razlozi koji u budnom ivotu izazivaju zaboravljanje. Kad smo budni, mi obino itav niz oseaja i zapa anja brzo zaboravljamo zato to su bili suvie slabi, jer je duevno uzbuenje vezano za njih bilo suvie slabo. Isto tako je sluaj i s obzirom na mnoge snove; oni se zaboravljaju zato to su bili suvie slabi, dok se snanijih slika iz njihove blizine seamo. Uosta lom, momenat intenziteta, sam za sebe, sigurno nije dovoljno odluujui zato da se slike iz sna sauvaju; Strimpel, kao i ostali autori (Calkins), priznaju da se esto brzo zaboravljaju slike sna za koje se zna da su bile vrlo ive, dok se meu onima sauvanim u seanju nalaze mnogobrojne, ulno slabe slike. Da lje se u budnom stanju obino lako zaboravlja ono to se samo jednom dogodilo, i bolje pamti ono to se vie puta moglo zapaziti. A slike sna veinom su jednokratni doivljaji;1 ova osobenost doprinee pod jednako zaboravljanju svih snova. Mnogo znaajniji je, zatim, trei razlog zaboravljanja. Da bi oseaji, predstave, misli itd. stekle izvesnu veliinu seanja, potrebno je da ne ostanu pojedinane, nego da se na odgovarajui nain povezuju i udruuju. Ako jedan kratak stih razreimo u reci od kojih je on sastavljen, bie vrlo teko da ga zapamtimo. Lepo poredana i u saglasnosti sa injenicama poredana re pomae drugoj reci i celina se onda lako zadrava po punom smislu i dugo u seanju. Besmislicu, uglavnom, isto tako teko zadravamo i isto tako retko kao i ono to je pobrkano i bez reda." U najvie sluajeva sno vima nedostaju razumljivost i red. Kompozicije sno va, same po sebi, nemaju mogunosti sopstvenog seSnovi koji se periodiki vraaju esto su primeeni. Uporedi zbirku Sabanea (Chabaneix).
1

anja i one se zaboravljaju, poto se najee ve u sledeim trenucima raspadaju. Sa ovim izlaganji ma svakako se ne slae u potpunosti ono to eli da napomene Radestok (str. 168): da ba najneobinije snove najbolje pamtimo. Drugi momenti koji se izvode iz odnosa izmeu sna i budnog stanja trimpelu izgledaju kao jo efi kasniji za zaboravljanje sna. Sposobnost da snovi budu zaboravljeni predstavlja za budnu svest, oi gledno, samo antitezu ranije spomenutoj injenici da snovi (gotovo) nikad iz budnog ivota ne primaju sreene uspomene nego iz njega preuzimaju samo po jedinosti koje otimaju iz njegovih psihikih veza, a kojih se u budnom stanju seaju. Kompozicija sna, prema tome, nema mesta u drutvu psihikih nizova kojima je dua ispunjena. Nedostaje joj svaka pomo za seanja. Na ovaj na in tvorevina sna se tako rei odvaja od dna naeg duevnog ivota i lebdi u psihikom prostoru kao oblak na nebu koji prvi daak vetra ubrzo oduva" (str. 87). U istom pravcu deluje i okolnost to se bu enjem svet ula poinje probijati odmah napred i odjednom obuzima panju takvom snagom da joj se samo vrlo mali broj slika moe odupreti. I ovi se sno vi sklanjaju pred utiscima novog jutra kao to se uklanja sjaj zvezda ispred svetlosti sunca. Na poslednjem mestu treba da se kao stvari koja doprinosi zaboravljanju snova setimo i injenice to veina ljudi svojim snovima uopte poklanjaju malo interesovanja. Ko se, na primer, kao naunik izvesno vreme interesuje za san, za to vreme sanjae vie nego obino, a svakako e to znaiti da e se svojih snova lake i ee setiti. Jo dva razloga zaboravljanja snova koje Bonateli (Bonatelli), to je navedeno kod Beninija, dodaje Strimpelovim razlozima svakako su ve i u ovim sa drani, naime: 1) da je promena u cenesteziji izmeu spavanja i budnosti nepovoljna za njihovu naizmeninu reprodukciju; 2) da drukiji raspored materi jala predstava u snu tako rei san ini neprevodljivim za budnu svest.
4 Frod, Odabrana dela, VI

50

Tumaenje snova, I

Zato se san zaboravlja posle buenja

51

Posle svih ovih razloga za zaboravljanje postaje, kao to Strimpel sam istie, tek veoma neobino to se ipak toliko stvari iz sna zadrava u seanju. Ne prestana nastojanja naunika da seanje na snove obuhvate nekim pravilima slina su priznanju da je i ovde neto ostalo zagonetno i nereeno. U poslednje vreme neke pojedine osobenosti seanja na san s pra vom su bile istaknute, na primer da se nekog sna koji smo ujutru smatrali zaboravljenim, u toku dana po novo setimo povodom nekog zapaanja koje sluajno dodiruje iako zaboravljenu sadrinu toga sna (Radetok, Tisije). Ali celokupno seanje sna podlee jednom prigovoru koji je pogodan da ga kritikim oima veoma izdano umanji. Covek moe sumnjati da li nae seanje koje tako mnogo od sna izostavlja moda ne falsifikuje i ono to je sauvalo. Ovakve sumnje u egzaktnost reprodukcije sna iznosi i Strimpel: Onda se ba lako dogaa da budna svest poneto nehotice unese u seanje jednog sna, ovek uobraava da je svata sanjao to obavljeni san nije ni sadravao." Naroito odluan u svojoj izjavi je Jesen (str. 547): Osim toga prilikom ispitivanja i tumaenja povezanih i logikih snova treba, kako izgleda, dobro uzeti u obzir i okolnost kojoj je dosad poklanjano malo panje, da pri tom gotovo uvek malo zapinje sa istinom, jer mi, dozivajui preiveli san u svoje pamenje, a da to ne primeujemo niti da elimo, sami ispunjavamo i dopunjujemo praznine u slika ma snova. Retko kad, ili moda nikad, jedan pove zan san nije bio tako povezan kao to nam se u na em seanju javlja. I najiskrenijem oveku jedva da je moguno da ispria jedan doivljen neobian san, bez ikakvog dodatka i bez ikakvog doterivanja: te nja ovekovog duha da sve vidi povezano tako je ve lika da on prilikom seanja na donekle nepovezani san, i protiv svoje volje, dopuni nedostatke poveza nosti." Gotovo kao prevod ovih Jesenovih reci zvue na pomene V. Egera (Egger) koje ih je sigurno samostal-

no koncipirao: . . . l'observation des reves a ses difficultes speciales et le seul moyen d'eviter toute erreur en pareille matiere est de confter au papier sans le moindre retard ce que l'on vient d'prouver et de remarquer; sinon, l'oubli vient vite ou total ou partiel; l'oubli total est sans gravite; mais l'oubli partiel est perfide; car si l'on se met ensuite a raconter ce que l'on n'a pas oubli, on est expose a completer par imagination les fragments incoherents et disjoints journi par la mmoire ...; on devient artiste a son insu, et le rcit priodiquement repete s'impose a la creance de son auteur, qui, de bonne foi, le presente comme un fait authentique, dument itabli selon les bonnes mthodcs .. ."' Potpuno slino misli i Spita (Spitta, str. 338) koji izgleda da pretpostavlja da mi tek pri pokuaju da san reprodukujemo unosimo red u meusobno ne povezano asocirane elemente sna iz onog to je jedno do drugoga nainimo neto to je jedno iza dru goga, to je jedno od drugog razdvojeno, dakle da pridodajemo proces logike povezanosti koji u snu nedostaje. Poto, dakle, za vernost naeg seanja ne posedujemo neku drugu kontrolu kao objektivnu kontro lu, a ova je nemogua kod sna koji je na sopstveni doivljaj, i za koji nam je jedino seanje na njega poznato kao njegov izvor, koja vrednost onda jo preostaje za nae seanje sna?
1 Posmatranje snova ima svoje tekoe i jedino sredstvo da se u ovakvoj stvari izbegne svaka greka jeste da bez najmanjeg oklevanja poverimo hartiji sve Sto smo iskusili i primetili; inae zaborav postaje brz, ili totalan ili parcijalan; totalni zaborav je bez tekih posledica, ali je parcijalni zabo rav perfidan, jer kad ovek kasnije pone da pria ono to nije zaboravio nae se u situaciji da izmiljanjem dopunjava nepovezane i razbacane odlomke koje mu pamenje prua ...; ovek i bez svoga znanja postane umetnik i periodiki obnov ljena pria namee se njenom tvorcu da u nju poveruje, koji je u iskrenoj nameri prikazuje kao autentinu injenicu, pro pisno utvrenu prema dobrim metodima...

4*

52

Tumaenje snova, I

Psiholoke osobenosti sna

53

P S I H O L O K E OSOBENOSTI SNA

U naunom posmatranju sna mi polazimo od pretpostavke da je san rezultat nae sopstvene du evne delatnosti; pa ipak nam gotov san izgleda kao neto strano tako da nas neto tako neznatno goni na priznavanje njegovog stvaralatva, da isto tako lako kaemo: Prisnilo mi se", kao i Sanjao sam". Odakle dolazi to oseanje da su snovi strani naem duhu? Na osnovu naih raspravljanja o izvorima sna trebalo bi misliti da ona nisu uslovljena materijalom koji dospeva u sadrinu sna; taj materijal najveim delom zajedniki je i u snevanju kao i u budnom stanju. Moemo se pitati nisu li promene u psihikim zbivanjima u snu ono to taj utisak izaziva, i mo emo pokuati da damo psiholoku karakteristiku sna. Bitnu razliku izmeu sna i budnosti niko nije jae istakao i upotrebio za dalekosenije zakljuke od G. T. Fehnera (G. Th. Fechner) u nekim napomemenama u svom delu Elementi psihojizike (Elemente der Psychophysik, str. 520, II deo). On misli da ni jednostavno potiskivanje svesnog duevnog ivota ispod glavnog praga", niti pak oduzimanje panje od uticaja spoljnog sveta nisu dovoljni da bi objasnili osobenosti snevanja u odnosu prema ivotu u bud nom stanju. On, tavie, nasluuje da je i pozornica snova druga nego to je pozornica budnog ivota u predstavama. Kad bi pozornica psihofizike aktivnosti bila ista za vreme spavanja i za vreme budnosti, onda bi po mom miljenju san mogao biti samo nastavak budnog predstavnog ivota na niem stepenu inten zivnosti, i morao bi osim toga biti od iste materije i forme. Ali stvari stoje sasvim drukije." Sigurno nije postalo jasno ta Fehner misli sa jednim ovakvim preseljenjem duevne aktivnosti; niti mi je poznato da je iko drugi nastavio tim putem iji je trag onom napomenom pokazao. Svakako emo morati iskljuiti anatomsko objanjenje u smislu fi-

zioloke modane lokalizacije ili ak u odnosu na histoloku slojevitost modane kore. Ali e se ova misao moda jednom pokazati kao otroumna i plod na ako je dovedemo u vezu sa duevnim aparatom koji je sagraen od mnogih instancija ukljuenih jedna za drugom. Drugi pisci su se zadovoljili time to su istakli jednu ili drugu od opipljivih psiholokih osobenosti snevanja i nainili je eventualno polaznom takom za dalekosenije pokuaje razjanjenja. S pravom je primeeno da se jedna od glavnih osobenosti snevanja pojavljuje ve u toku samog procesa uspavljivanja i da je treba oznaiti kao feno men koji otpoinje spavanje. Prema Slajermaheru (Schleiermacher, str. 351), karakteristini znak bud noga stanja jeste taj da se misaona aktivnost obavlja u pojmovima a ne u slikama. A san uglavnom misli u slikama i moe se smatrati da se pribliava njem snu u istoj meri u kojoj hotimine aktivnosti pokazuju kao oteane javljaju i nehotine predstave koje sve spadaju u klasu slika. Nesposobnost za ta kav rad na stvaranju predstava koji oseamo kao namerno hotimian i pojavljivanje slika koje je redovno povezano sa ovom rasejanou to su dve karakte ristike koje ostaju u snu i koje mi prilikom psiho loke analize sna moramo priznati kao bitne karakte ristike snevanja. Za te slike hipnagoke halucina cije saznali smo da su samo po sadrini identine 1 sa slikama u snu. San dakle preteno misli u vizuelnim slikama, ali ipak ne iskljuivo u njima. On radi takoe sa slunim slikama i u manjoj meri takoe sa utiscima koje daju ostala ula. Mnoge stvari se i u snu samo jed nostavno javljaju kao misli ili predstave (verovatno zastupljene takoe ostacima predstava izraenim re1 H. Zilberer (Silberer) je na lepim primerima pokazao kako se ak i apstraktne misli u stanju pospanosti pretvaraju u zorno-plastine slike koje ele isto da izraze (Jahrbuch Blojler-Frojda, sveska I, 1909). Ja u se na ove nalaze vra titi u vezi s neim drugim.

54

Tumaenje snova, I

Psiholoke osobenosti sna

55

cima), sasvim kao i inae u budnom stanju. Ali su karakteristini za san ipak samo oni elementi sadrine koji se ponaaju kao slike, tj. koji su sliniji per cepcijama nego li predstavama seanja. Prelaenjem preko svih diskusija, dobro poznatih psihijatru, o su tini halucinacija moemo zajedno sa svim piscima koji te stvari poznaju izjaviti da san halucinira, da misli zamenjuje halucinacijama. U tom pogledu ne postoji nikakva razlika izmeu vizuelnih i akustinih predstava; primeeno je da se seanje na jedan niz tonova sa kojim ovek zaspi poniranjem u san pre tvara u halucinacije iste melodije; a kad se ovek osvesti, a to moe vie puta alternirati sa procesom usnua halucinacija, ponovo naini mesta laganijoj i kvalitativno drukije oblikovanoj predstavi iz seanja. Promena predstave u halucinaciju ne predstav lja jedino odstupanje sna od neke njemu odgovara jue misli u budnom stanju. Iz ovih slika san stvara jednu situaciju, on predstavlja neto to se stvarno zbiva, on dramatizuje neku ideju, kao to to kae Spits (str. 145). Ali znaajnost ove strane snovienja postaje potpuna tek ako tome dodamo da pri sanja nju po pravilu, a izuzeci trae posebno objanje nje, mislimo da ne razmiljamo nego da doivlja vamo, dakle primamo halucinacije potpuno im verujui. Kritika, naime, da nita nismo doiveli nego da smo samo na neki neobian nain mislili sanjali javlja se tek sa buenjem. Ova karakteristika od vaja pravi san za vreme spavanja od sanjarenja danju koja se nikad ne zamenjuju sa realnou. Burdah je ove dosad posmatrane karakteristi nosti sna obuhvatio sledeim reenicama (str. 476): ,,U bitne oznake sna spada: a) to to subjektivna ak tivnost nae due izgleda kao objektivna, tako to sposobnost percepcije proizvode fantazije shvata kao da su to ulne impresije... b) san je ukidanje samovoljnosti. Prema tome, da bi ovek zaspao, potrebna je izvesna pasivnost... Slike u snu uslovljene su po putanjem samovoljnosti." Sad je u pitanju pokuaj da se objasni pouzda nost due prema halucinacijama u snu koje se mogu

javiti tek posle predstava izvesne svojevoljne aktiv nosti. Strimpel iznosi da se dua pri tom ponaa ko rektno i u saglasnosti s njenim mehanizmom. Ele menti sna nipoto nisu samo predstave, nego istinski i stvarni doivljaji due, onako kako se oni javljaju u budnom stanju posredovanjem ula (str. 34). Dua u budnom stanju stvara predstave i misli u recima i govoru; a u snu stvara predstave i misli u stvarnim senzornim slikama (str. 35). Osim toga se u snu po red toga pojavljuje i prostorna svest tako to se, kao u budnom stanju, oseanja i slike pomeraju u neki spoljni prostor (str. 36). Moramo dakle priznati da se dua u snu prema svojim slikama i percepcijama nalazi u istom poloaju kao i u budnom stanju (str. 43). Ako pri tom i pored toga zaluta (pogrei), to do lazi odatle to joj u stanju spavanja nedostaje krite rij um koji jedini moe razlikovati izmeu ulnih per cepcija koja dolaze spol ja ili iznutra. Ona svoje slike ne moe izloiti probama koje jedine mogu dokazati njihovu objektivnu realnost. Ona osim toga zanema ruje razliku izmeu hotimino izmenljivih slika i onih gde ova samovolja otpada. Ona grei zato to zakon kauzaliteta ne moe primeniti na sadrinu svoga sna (str. 58). Ukratko reeno, njeno izdvajanje od spoljnjeg sveta sadrava i razlog za njeno verovanje u subjektivni svet snova. Posle psiholokih razvijanja koja se delimino razlikuju od ovih, Delbef dolazi do istog zakljuka. Mi slikama u snu poklanjamo veru da su realne po to u snu nemamo nikakvih drugih utisaka za uporeenje, jer smo od spoljnjeg sveta odvojeni. Ali mi u istinu naih halucinacija ne verujemo moda zbog toga to u spavanju nemamo mogunosti da izvri mo probe. San nas moe svima ovim probama zava ravati, moe nam eventualno pokazati da smo ruu koju smo videli i dodirnuli, pa ipak mi pri tom samo sanjamo. Prema Delbefu ne postoji nikakav verodostojan kriterij um za to da li je neto san ili budna stvar nost, osim a to samo praktiki uopteno inje nice buenja. Sve ono to je doivljeno izmeu uspavljivanja i buenja ja proglaavam obmanom ako pri-

56

Tumaenje snova, I

Psiholoke

osobenosti

sna

57

likom buenja konstatujem da na svom krevetu le im go (str. 84). Za vreme sna slike sna sam smatrao istinitim zbog navike miljenja (koja se ne moe uspa vati) da pretpostavim postojanje jednog spoljnjeg sveta, kome suprotstavljam svoje Ja. 1 Ako na ovaj nain okretanje sa spoljnjeg sveta postaje odreujui faktor u izraavanju najupadlji vijih karakteristika snevanja, onda e se isplatiti da navedemo neke otroumne napomene staroga Burdaha to bacaju svetlost na odnos due koja spava pre ma spoljnjem svetu i koje su pogodne za to da nas uvaju od precenjivanja predstojeih izvoenja. San se ostvaruje samo pod uslovom", kae Burddh, da
1 Slian pokuaj kao Delbef, da aktivnost sna objasni izmenom koja kao posledicu mora da ima abnormalan uslov kod inae korektne funkcije intaktnog duevnog aparata, p r e uzeo je Hafner (Haffner), ali je ovaj uslov opisao neto druk ijim recima. Prema njemu je prvi znak sna besprostornost i bezvremenost, tj. emancipacija predstave o mestu koje po jedincu pripada u prostornom i vremenskom redu. S ovim znakom povezuje se druga osnovna znaajnost sna, zamenjivanje halucinacija, imaginacije i kombinacija fantazije spoljnjim zapaanjima. Poto se sve vie duevne sposobnosti, naroito stvaranje pojmova, sud i zakljuivanje, s jedne stra ne, i njeno slobodno samoodluivanje, s druge strane, pove zuju za ulne slike mate i u svako doba ih imaju za svoju osnovu, to i ove aktivnosti uzimaju uea u nepravilnosti predstava u snu. One uzimaju uea, kaemo, jer sama po sebi naa mo suenja, kao i naa snaga volje, ni u snu nisu izmenjeni bilo na koji nain. Mi smo po aktivnosti isto tako otroumni i isto tako slobodni kao i u budnom stanju. Covek se ni u snu ne moe ogreiti o zakone miljenja kao takve, t j . on ne moe smatrati identinim ono to se pokazuje kao su protno. On i u snu moe eleti samo ono to se prikazuje kao dobro (,,sub ratione boni"). Ali ovekov duh je u primeni zakona miljenja i htenja u snu zaveden na pogrean put zamenjivanjem jedne predstave drugom. Tako se deava da mi u snu stvaramo i obavljamo najvee protivrenosti, dok s dru ge strane moemo donositi najotroumnije sudove i najkonzekventnije zakljuke, moemo donositi na j estiti je i najsve tije odluke. Nedostatak orijentacije jeste itava tajna leta sa kojim se naa fantazija kree u snu, i nedostatak kritike r e fleksije, kao i nedostatak sporazumevanja sa drugima jesu glavni izvori za beskrajne ekstravagancije naih sudova, kao i naih nada i elja u snu." (str. 18).

dua nije podstaknuta ulnim nadraajima, . . . ali uslov za spavanje nije toliko nedostatak ulnih nadraaja, nego vie nedostatak interesovanja za to; 1 mnogi ulni utisak potreban je samo ukoliko slui stiavanju due, kao to i mlinar samo onda spava kad uje kloparanje svoga mlina i kao to ni onaj ne moe u mraku da spava koji iz predostronosti smatra potrebnim da mu gori kandilo" (str. 457). Dua se u spavanju izoluje od spoljnjeg sveta i povlai se sa periferije . . . Ali veza nije u potpunosti prekinuta; kad ovek, ak i za vreme spavanja, ne bi uo i oseao, nego tek posle buenja, ne bismo ga uopte mogli probuditi. Jo vie se trajanje ove senzacije dokazuje time to ovek ne biva probuen uvek samo ulnom snagom utiska, nego i njegovim psihikim odnosom; neka ravnoduna re nee pro buditi spavaa, ali ako ga pozovemo njegovim ime nom, on e se probuditi. . . , dua, prema tome, za vreme spavanja razlikuje izmeu senzacija . . . Zato moemo biti probueni i kad nedostaje neki ulni nadraaj, ako se on odnosi na neku stvar koja je vana za predstavu; tako se ovek budi od gaenja kandila, a vodeniar kad njegov mlin prestane da klopara, dakle prestankom ulne aktivnosti, a ovo pretpostavlja da je ona bila percipirana, ali da kao ravnoduna, ili bolje reeno, zadovoljavajua duu nije poremetila" (str. 460 i ss.). Ako hoemo da ostavimo po strani ak i ove pri govore koji nisu za potcenjivanje, moramo ipak pri znati da osobenosti snevanja koje smo dosad posmatrali i izvodili iz okretanja od spoljnjeg sveta, nje govu neobinost ne mogu u potpunosti objasniti. J e r u drugom sluaju morala bi postojati mogunost da halucinacije sna ponovo pretvorimo u predstave, si tuacije sna u misli, i da na taj nain resimo zadatak tumaenja sna. I mi stvarno ne postupamo drukije
Uporedi sa ovim i raspravu Desinteret" (nezainteresovanost) u kojoj Klapared (Claparede 1905) nalazi mehani zam uspavljivanja.
1

58

Tumaenje snova, I

Psiholoke osobenosti sna

59

kad posle buenja reprodukujemo san po seanju, i bilo da nam je ovo (retranslacija) uspelo u potpuno sti, ili samo delimino: san zadrava svoju tajan stvenost i dalje u nesmanjenom obliku. Naunici takoe svi nedvosmisleno prihvataju pretpostavku da su se u snu dogodile i druge, jo zna ajnije i dublje promene sa materijalom predstava budnog stanja. Jednu od ovakvih promena pokuava da iznese i Strimpel u sledeem pasusu (str. 17): Prestankom ulno aktivnog saznavanja i normalne ivotne svesti dua gubi takoe tlo u kome imaju korena njena oseanja, njene elje, interesovanja i rad nje. I ona duevna stanja, oseanja, interesovanja, ocenjivanja vrednosti koja su u budnom stanju ve zana za slike seanja, podleu . . . jednom pritisku zatamnjivanja, zbog ega se njihova veza sa slikama prekida, perceptualne slike stvari, lica, lokaliteta, do gaaja i radnji budnog ivota reprodukuju se pojedi nano u veoma velikom broju, ali nijedno od njih ne donosi sobom i svoju psihiku vrednost. Ova vrednost je odvojena od njih i one lebde u dui onako po svojoj volji..." injenica da slike budu liene svoje psihike vrednosti (to se opet ponovo svodi na otuivanje od spoljnjeg sveta) treba prema trimpelu da ima glav nog udela u stvaranju utiska o neobinosti sa kojom se san u naem seanju suprotstavlja ivotu. Ve smo uli da jo uspavljivanje sobom donosi gubitak jedne od naih duevnih aktivnosti, naime gu bitak moi da samovoljno upravljamo tokom stvaranja predstava. I tako nam se namee ve inae bliska pretpostavka da se stanje spavanja moe rastegnuti i na duevne sposobnosti. Jedna ili druga od ovih sposobnosti eventualno se sasvim ukida; sad dolazi u pitanje, da li preostale sposobnosti mogu nesmeta no dalje da rade, da li one pod ovakvim uslovima mogu obavljati normalan rad. Pojavljuje se gledite da se osobenosti sna mogu objasniti sniavanjem psihike efikasnosti u stanju spavanja, a to gledite nalazi potporu u utisku koji san vri na nae budno suenje.

San je nepovezan, on bez ikakvog zazora sjedinjava najgore kontradikcije, doputa nemogunosti, ostavlja po strani nae znanje koje je danju uticajno, pokazuje nas i etiki i moralno tupim. Ko bi se u budnom stanju ponaao onako kao to to prikazuje san u svojim situacijama smatrali bismo ga ludim; i ko bi budan govorio ovako ili priao o takvim stva rima kao to nam u sadrini sna dolaze taj bi na nas ostavio utisak poremeenog oveka ili slaboumnika. Mislim da to govori injenino stanje, ako o psihi koj aktivnosti u snu damo vrlo nisko miljenje i ako izjavimo da su u snu odstranjene naroito vie inte lektualne aktivnosti ili da su bar teko oteene. Sa neobinom jednodunou o izuzecima e biti reci na jednom drugom mestu doneli su na unici takve sudove o snu koji vode i neposredno jed noj odreenoj teoriji ili objanjenju snevanja. I ve je vreme da svoj ba izreeni rezime zamenim zbir kom izreka raznih autora filozofa i lekara o psi holokim osobinama sna. Po Lemoenu (Lemoine), inkoherencija slike sno va jedini je bitni karakter sna. Mori se s tim slae; on kae (Le sommeil, str. 163): II n'y a pas des reves absolument raisonndbles et qui ne contiennent quelque incoherence, quelque 1 anachronisme, quelque absurdite." Prema Hegelu (navedeno kod Spite) snu nedo staje svaka objektivna i razumna povezanost. Diga (Dugas) kae: Le reve c'est l'anarchie psychique, affective et mentole, c'est le jeu des fonctions livrees a elles memes et s'exergant sans controle et sans but; dans le reve l'esprit est un automate spirituel."2
Nema snova koji bi bili apsolutno razumni i koji ne bi sadravali neku inkoherenciju, kakav anahronizam, kakvu apsurdnost. 2 San, to je psihika anarhija, afektivna i mentalna, to je igra funkcija preputenih samim sebi i koje se obavljaju bez kontrole i bez cilja; duh je u snu duevni automat.
1

60

Tumaenje

snova,

Psiholoke

osobenosti

sna

61

Poputanje, oslobaanje i brkanje predstava ko je jedno centralno ja u budnom stanju dri zajedno" priznaje ak i Folkelt (str. 14), po ijem uenju du evna aktivnost za vreme spavanja nipoto ne izgle da besciljna. Apsurdnost povezivanja predstava koje se zbi vaju u snu teko da je iko otrije osudio od Cicerona (De divinatione II): Nihil tam praepostere, tam incondite, tam monstruose cogitari potest, quod non possimus somniare."1 Fehner (str. 522) veli: Izgleda kao da se psi holoka aktivnost iz mozga jednog pametnog oveka preselila u mozak jednog luaka." Radetok (str. 145): Stvarno izgleda nemogue da se u ovom ludom meteu mogu sagledati vrsti zakoni. Uklanjajui se ispred stroge policije razumne volje koja vodi tok predstava u budnom stanju, san u ludoj igri kaleidoskopski brka sve jedno sa dru gim." Hildebrant (str. 45): Kakve neobine skokove dozvoljava sebi na primer sanja u svojim razumnim zakljucima! S kakvom bezazlenou vidi kako su najpoznatije postavke iskustva postavljene upravo na glavu. Kakve smene protivrenosti on moe podneti u redu prirode i drutva pre nego to mu je stvar postala, kako se to kae, takva da se ne zna ni ko pije ni ko plaa; i kad preterivanje u besmislici do vodi do buenja! Mi katkad sasvim bezazleno mno imo, tri put tri je dvadeset; uopte nas nita ne udi to jedno pseto recituje neki stih, to mrtvac na svo jim nogama ide ka svom grobu; to kamena stena pliva na vodi; mi sasvim ozbiljno po nekom viem nalogu idemo u vojvodstvo Bernburg ili kneevinu Lihtentajn da bismo posmatrali ratnu mornaricu te zemlje, ili dozvoljavamo da nas Karlo XII kratko vreme pre bitke kod Poltave zavrbuje kao. dobro voljce."
1 Nita se ne moe zamisliti tako naopako, tako nesre eno, tako udovino to ne bismo mogli sanjati.

Bine (Binz, str. 33), ukazujui na teoriju o snu koja rezultira iz ovih utisaka: Izmeu deset snova najmanje devet imaju apsurdnu sadrinu. U njima mi povezujemo meu sobom lica i stvari koje meu so bom nemaju ni najmanje veze. Ve u sledeem tre nutku, kao u kakvom kaleidoskopu, grupacija je po stala drukija, po mogustvu jo besmislenija i lua nego to je ve i ranije bila; i tako se nastavlja ova promenljiva igra mozga koji nepotpuno spava, sve dok se ne probudimo, dok se ne uhvatimo za glavu i ne upitamo: da li stvarno jo raspolaemo sposobno u razumnog predstavljanja i miljenja." Mori (Le sommeil, str. 50) nalazi za odnos slika snova prema mislima u budnom stanju jedno poreenje, vrlo upeatljivo za lekara: La produetion de ces images que hez l'homme eveille fait le plus souvent naltre la volonte, correspond, pour l'intelligence, a ce que sont pour la motiliie certains mouvements que nous offrent la ehoree et les affections paralytiques .. ." 1 San je, uostalom, za njega: toute une serie de degradations de la faculte pensante et raisonnante" (str. 27) .2 Nema gotovo ni potrebe navoditi miljenja auto ra koji ponavljaju Morijevu misao o pojedinim viim duevnim aktivnostima. Prema trimpelu u snu se samo po sebi se razume i tamo gde besmislica ne pada u oi pov lae sve logike operacije due koje se zasnivaju na odnosima i vezama (str. 26). Po miljenju naunika Spite (str. 148), izgleda da su predstave u snu sasvim uklonjene iz zaklona kauzalnosti. Radetok i drugi istiu slabost suda i zakljuka koja je svojstvena snu. Jodl (str. 123) misli da u snu nema kritike ni korek ture niza percepcija od strane sadrine celokupne
Stvaranje ovih slika, koje kod budnog oveka najee izaziva volja, odgovara u sferi inteligencije mestu koje u kre tanju predstavljaju izvesni pokreti koji se mogu posmatrati kod horeje i kod paralitikih bolesti. 2 itava serija degradacija sposobnosti miljenja i rezonovanja.
1

62

Tumaenje snova, 1

PsiholoSke osobenosti sna

63

svesti. Isti naunik izjavljuje: ,,U snu se javljaju sve vrste svesne aktivnosti, ali nepotpuno, sputano, izolovano jedna od druge." Protivrenosti u koje pada san sa naim budnim znanjem Striker (Stricker) sa mnogim drugim naunicima objanjava da proizlaze iz toga to su injenice u snu bile zaboravljene, ili da su se logiki odnosi izmeu predstava izgubili (str. 98) itd., itd. Meutim, pisci koji uglavnom ovako nepovoljno sude o psihikim funkcijama u snu priznaju da snu preostaje izvestan ostatak duevne aktivnosti. Vunt, ija su uenja postala merodavna, za tako mnogo brojne obraivae problema sna to izriito priznaje. Moglo bi se postaviti pitanje o tome kakve vrste i kakvoe je taj ostatak normalne duevne delatnosti koji se javlja u snu. Sada se prilino uopteno pri znaje da izgleda da je sposobnost reprodukovanja, seanje, u snu najmanje trpela, tavie, da ona moe pokazati izvesnu nadmo u poreenju sa istom funk cijom budnog stanja, mada jedan deo apsurdnosti sna treba objasniti upravo zaboravnou snevanja. Pre ma Spiti, deo due koji nije pogoen spavanjem jeste oseajni ivot (ivot oseanja) i on diriguje snom. Kao Gemut" (oseaj), on oznaava konstantno prikuplja nje oseaja kao najunutranjijeg ovekovog bia". Sole (Scholz, str. 37) vidi jednu od duevnih aktivnosti koje se u snu izraavaju u alegorizirajuoj reinterpretaciji" pod koju potpada materijal sna. Zibek (Siebeck, str. 11) u snovima vidi sposobnost due za dopunjavajue tumaenje" koje se vri nad svim senzacijama i percepcijama. Naroita potekoa za san postoji u prosuivanju tobo najvie duevne funkcije, funkcije svesti. Poto jedino preko svesti neto znamo o snu, ne moe postojati nikakva sumnja o tome da je ova u njemu sauvana; ipak, Spita misli da je u snu sauvana samo svest ali ne i samo svest. Delbef priznaje da nije u stanju da shvati ovo razli kovanje. Zakoni o asocijaciji, prema kojima se predstave povezuju, vae i za slike sna; tavie, njihova domi nacija dolazi u snu istije i snanije do izraza. trim-

pel (str. 70) veli: San tee ili iskljuivo, kako izgle da, po zakonima golih predstava ili organskih nadraaja sa takvim predstavama, to znai tako da reflek sija i razum, estetski ukus i moralni sud pri tome ni ta ne mogu." Naunici ije poglede ovde reprodukujem stvaranje snova otprilike ovako zamiljaju: suma senzacijskih nadraaja iz razliitih, na drugom mestu navedenih izvora koji deluju za vreme spava nja, bude u dui najpre izvestan broj predstava koje se prikazuju kao halucinacije (po Vuntu pravilnije kao iluzije zbog njihovog izvoenja iz spoljanjih i unutranjih nadraaja). Ove se meu sobom povezuju prema poznatim asocijacionim zakonima i na osnovu istih pravila sa svoje strane izazivaju jedan nov niz predstava (slika). itav ovaj materijal obraen je za tim od jo aktivnog ostatka duevnih sposobnosti koje sreuju i misle, onoliko koliko se moe (uporedi, na primer Vunta i Vajganta). Nisu samo jo uspeno otkriveni motivi koji odluuju o tome da se izazivanje slika koje ne dolaze spolja vri prema ovom ili onom zakonu o asocijaciji. Ali je ve vie puta istaknuto da su asocijacije, koje meu sobom povezuju predstave u snu, sasvim posebne vrste i da se razlikuju od asocijacija koje su aktivne u budnom miljenju. Tako kae Folkelt (str. 15): ,,U snu se predstave jure i love prema sluajnim slinostima i jedva primetnim povezanostima. Sve snove provejavaju ovakve nehatne i neusiljene aso cijacije." Mori polae najveu vrednost na ovaj ka rakter vezivanja predstava koje mu dozvoljava da snevanje dovede u tenju analogiju sa izvesnim du evnim smetnjama. On priznaje dve glavne karakte ristinosti delira": 1) une action spontanee et comme automatique de l'esprit; 2) une association vicieuse et irreguliere des idees1 (Le sommeil, str. 126). Od Mo rija potiu i dva izvrsna primera sna, u kojima jednozvunost reci sama posreduje povezivanju pred stava u snu. On je jednom sanjao da preduzima hoJedna spontana i tako rei automatska akcija duha; jedna pogrena i nepravilna asocijacija predstava.
1

(34

Tumaenje

snova,

Psiholoke osobenosti sna

65

doae (pelerinage) u Jerusalim ili u Meku; zatim e posle mnogih avantura stvori kod hemiara Pelles tiea (Pelletier); ovaj mu posle razgovora da jednu lopaticu (pelle) od cinka, i od nje je u toku sna koji se nastavio postao velik borbeni ma (str. 137). Drugi put je u snu iao drumom i na miljokazima itao kilometre, zatim se stvorio kod jednog prodavca za ina koji je imao velike terazije a jedan ovek je stavljao kilo tegove na tas da bi izmerio Morija; zatim mu trgovac zainima ree: ,,Vi niste u Parizu nego na ostrvu Gilolo." Onda doe vie slika u kojima je video cvet Lobelis, posle toga generala Lopeza, o i joj je smrti malo pre toga bio itao; najzad se pro budio igrajui partiju lota.1 Ali mi smo svakako spremni na to da ovo potcenjivanje psihikih delatnosti sna nije ostalo bez pri govora sa druge strane. Kontradikcija, dodue, ovde izgleda teka. Takoe nee mnogo znaiti ako jedan od omalovaavalaca snevanja tvrdi {Spita, str. 118) da isti psiholoki zakoni to vladaju u budnom sta nju upravljaju i snom, ili ako neko drugi (Diga) iz javljuje: ,,le reve n'est pas derasion ni meme irraison pure"2, sve dok se obojica ne potrude da ovu svoju ocenu dovedu u sklad sa psihikom anarhijom koju su opisali i prestajanjem svih funkcija u snu. Ali iz gleda da je drugima sinula mogunost da ludilo sna moe biti ipak nije bez metoda, moda samo pretva ranje kao ludilo danskog princa (Hamleta, napom. prev.) na ije se ludilo poziva ovde navedeni razbo riti sud. Mora da su ovi pisci izbegavali da sude pre ma izgledu, ili je moda izgled koji im je san pruao bio drukiji. Tako Havelok Elis (Havelock Ellis) ocenjuje san, ne elei da se zadri na njegovoj apsurdnosti, kao ,,an archaic world oj vast emotions and imperfect thoughts",3 ije bi nas prouavanje moglo nauiti da
Kasnije e nam biti pristupaan smisao takvih snova koji su puni reci sa istim poetnim slovom (aliteracija) i sli nim poetnim slogom. 2 San nije ni nerazumnost, pa ak ni ista besmislica. 3 Arhaiki svet velikih emocija i nedovrenih misli.
1

upoznamo stepene razvoja psihikog ivota. J. Sili (J. Sully) zastupa isto shvatanje o snu na nain koji ide jo dalje i prodire jo dublje. Njegove izreke za sluuju utoliko vie panje ako dodamo da je on kao moda nijedan drugi psiholog bio uveren u zavijeni smisao sna. ,,Now our dreams are a means of conserving these successive personalities. When asleep we go back to the old ways of looking at things and of feeling about them, to impulses and activities which long ago dominated us."* Mislilac kao to je Delbef tvrdi ne navodei, razume se, dokaz protiv kontradiktornog materijala, pa stoga zapravo nije u pravu: Dans le sommeil, hormis le perception, toutes les facultes de l'esprit, intelligence, imagination, memoire, volonte, moralit, restent intactes dans leur essence; seulement, elles s'appliquent d des objets imaginaires et mobiles. Le songeur est un acteur qui joue a volonte les fous et les sages, les bourreaux et les victimes, les nains et les geants, les demons et les anges."2 (Str. 222). Izgleda da je nipodatavanje psi hikog rada u snu najenerginije osporio markiz d'Erve (Marquis d'Hervev), protiv koga Mori estoko polemie i ije delo uprkos svim naporima nisam mogao da nabavim. Mori kae za njega (Le sommeil, str. 19): ,,M. le Marquis d'Hervey prete d l'intelligence durant le sommeil, toute sa liberte d'action et d'attention et il ne semble faire consister le sommeil que dans l'oclusion des sens, dans leur fermeture au Monde exterieur; en sorte que l'homme qui dort ne se distingue guere, selon se maniere de voir, de
Nai snovi su sredstva za konzervisanje ovih sukce sivnih linosti. Kad spavamo, mi se vraamo starim nainima posmatranja stvari i oseanja u vezi s njima, vraamo se im pulsima i aktivnostima koje su nekad (odavno) nama domi nirali. 2 U snu, osim percepcije, sve sposobnosti due: inteli gencija, imaginacija, pamenje, volja, moralnost ostaju u svo joj sutini nedirnute; samo se one vezuju za imaginarne i nestalne objekte. Sneva je glumac koji po volji igra i luake i mudrace, delate i rtve, kepece i dinove, demone i anele. 5 Froj, Odabrana dela, VT
1

66

Tumaenje snova, I

Psiholoke

osobenosti

sna

67

l'homme qui laisse vaguer sa pensee en se bouchant les sens; toute la difference qui separe alors la pensee ordinaire de celle du dormeur c'est que, chez celui-ci, l'idee prend une forme visible, objective et ressemble, d s'y meprendre, a la sensation determinee par les objets eocterieurs; le souvenir revet l'apparence du jait present."1 Ali Mori dodaje: ,,qu'il y a une difference de plus et capitale a savoir que les facultes intellectuelles de l'homme endormi n'offrent pas l'equilibre qu'elles gardent chez l'homme eveille."2 Kod Vaida koji nam prua bolje poznavanje d'Ervejeve knjige, nalazimo da se ovaj pisac ovako izraavao o prividnoj inkoherenciji snova: L'image du reve est la copie de l'idee. Le principal est l'idee; la vision n'est qu'accessoire. eci etabli, il faut savoir suivre la marche des idees, il faut savoir analyser le tissu des reves; l'incoherence devient alors comprehensible, les conceptions les plus fantasques deviennent des faits simples et parfaitement logiques." (str. 146). I na strani 147: Les reves les plus bizarres trouvent meme une explications des plus logiques quand on sait les analyser."s
Gospodin markiz d'Ervej daje inteligenciji za vreme spavanja svaku slobodu akcije i panje i izgleda da san ne smatra da se sastoji samo u zatvaranju ula, u njihovom za tvaranju od spoljnjeg sveta, tako da se ovek koji spava uopte ne razlikuje, prema njegovom nainu gledanja, od oveka koji ostavlja da njegova misao luta zatvarajui ula, sva r a zlika koja tada obinu misao odvaja od misli snevaa jeste ta to kod ovoga predstava prima vidljivu, objektivnu formu i potpuno lii na senzaciju odreenu spoljnjim objektima; seanje prima izgled sadanje injenice." 8 Da postoji jo jedna razlika i vana: da intelektualne sposobnosti zaspalog oveka ne pruaju ravnoteu koju one odravaju u budna oveka". 8 Slika sna je kopija predstave. Glavno je predstava; vizija je samo dodatna. Poto je to utvreno, treba znati pra titi tok predstava, treba znati analizirati tkivo snova; inkoherencija tada postaje shvatljiva, i najfantastinije koncepcije postaju proste i potpuno logine injenice."' Cak i najbi zarniji snovi nalaze najloginija tumaenja ako ih umemo analizirati."
1

terke (Starcke) je skrenuo panju na to da je ve 1799. godine neki stari autor koji mi je bio ne poznat, Wolf Datridson, branio slino objanjenje inkoherencije u snu (str. l.'JG): Neobini skokovi naih predstava u snu imaju svi razlog u zakonu asocija cija, samo to se ovo povezivanje asocijacija ponekad deava veoma nejasno u dui, tako da esto mislimo da posmatramo .skok predstave koji uopte to nije." Skala ocrnjivanja sna kao psihikog proizvoda zauzima u literaturi velik obim; od najdubljeg omalo vaavanja, H kojim smo se upoznali, preko nasluivanju neko Jo neotkrivene vrednosti ona dopire sve do precenjivanja, koje san stavlja daleko iznad funk cija u budnom stanju. Hildebrant koji je, kao to znamo, psiholoku karakteristiku snova izrazio u tri antinomije, obuhvata u treoj od ovih dva ekstremna kraja ovog niza vrednosti (str. 19): Ona se nalazi izmeu intenzifikacije duevnog ivota, jednog potenciranja koje se ne ba retko die do virtuoznosti i, s druge strane, jednog odlunog pogoravan ja i slab ljenja duevnog ivota koje esto vodi do ispod nivoa svega to je ljudsko." Sto se tie prvoga, ko ne bi iz sopstvenog isku stva mogao potvrditi da se u delovanju i radu genija sna ponekad javljaju takva dubina i prisnost due, takva nenost oseanja, jasnoa shvatanja, takva tananost posmatranja, i takva briljantnost vica, to bismo skromno porekli da posedujemo u budnom sta nju kao konstantnu svojinu? San ima divnu poeziju, izvanrednu alegoriju, neuporedivi humor, draesnu ironiju. On posmatra svet u jednoj jedinstveno idealizujuoj svetlosti i potencira efekat njegovih po java esto u najdubljem razume van ju sutine koja u tim pojavama lei. On nam zemaljsku lepotu pred stavlja u nebeskom sjaju, uzvieno prikazuje u najuzvienijem velianstvu, ono to nam je iz iskustva poznato kao strano prikazuje nam u najstranijem obliku, smeno u neopisivo drastinoj komici; a po nekad smo posle buenja tako ispunjeni bilo kojim od ovih utisaka da nam izgleda da nam stvarni svet tako neto jo nigde i nikad dosad nije pruio."
5*

68

Tumaenje snova, I

Psiholoke osobenosti sna

69

Moemo se zapitati: da li je to zaista onaj isti objekat za koji vae one primedbe omalovaavanja i ova oduevljena pohvala? Jesu li neki prevideli glu pe, a drugi dubokoumne i utanane snove? I ako se desi i jedno i drugo, snovi koji zasluuju ovakvu i drugi koji zasluuju onu drugu ocenu ne izgleda li izlino traiti neku psiholoku karakteristiku sna; zar nije dovoljno rei da je u snu moguno sve, od najdubljeg omalovaavanja duevnog ivota do nje govog neuobiajenog uzdizanja u budnom stanju? Ma koliko jednostavno bilo ovo reenje, ono ima jednu injenicu protiv sebe to izgleda da se u osnovi na stojanja svih istraivaa snova nalazi pretpostavka da postoji jedna takva karakteristika sna koja u svojim bitnim crtama ima optu vanost i koja. nam mora pomoi da prebrodimo one protivrenosti. Neosporno je da su psihiki rezultati sna naili na spremnije i toplije priznanje u onom intelektual nom periodu koji je sada iza nas, dok je duhovima vladala filozofija, nisu vladale egzaktne prirodne nauke. Danas nam izgledaju jedva shvatljive izjave, kao na primer Subertova (Schubert), da je san oslo boenje duha od sile spoljne prirode, osloboenje du e od okova ulnosti, i slini sudovi mladog Fihteja 1 (Fichte) i drugih naunika koji svi prikazuju san kao polet duevnog ivota ka jednom viem stepenu". Ove reci ponavljaju danas samo jo muziari i bogomolj2 ci. Uporedo sa prodiranjem naunoprirodnjakog miljenja pojavila se i reakcija u ocenjivanju vrednosti sna. Upravo pisci-lekari najpre su skloni da psihiku aktivnost u snu ocene kao neznatnu i bez vrednosti, dok su se filozofi i posmatrai koji ne pri padaju tom esnafu psiholozi amateri ije do prinose u ovoj oblasti ne smemo zanemariti, razuUpor. Hafner i Spiu. Duhoviti mistiar Di Prel (Du Prel), jedan od malo brojnih autora koje bi trebalo da zamolim da mi oproste to sam ih u ranijim izdanjima ove knjige zaboravio, kae da nije budno stanje, nego san vrata to vode u metafiziku, uko liko se to tie oveka (Philosophie der Mvstik, str. 59).
2 1

mevajui bolje nasluivanje naroda, veinom pridr avali psihike vrednosti snova. Onaj ko je sklon nipodatavanju psihikog funkcionisanja u snu, taj u etiologiji sna, kao to se moe shvatiti, daje pred nost somatskim nadraajnim izvorima; za onoga koji je snevajuoj dui ostavio vei deo njenih sposobno sti koje ima u budnom stanju otpada, naravno, svaki motiv da joj ne prizna i samostalne podstreke za snevanje. Meu superiornim sposobnostima koje bi oveka i uz trezveno uporeivanje mogla dovesti u iskuenje du ih pri pie snovima najvie pada u oi sposobnost seunja; o iskustvima koja nisu tako retka i koja nje govo postojanje dokazuju raspravljali smo opirno. Drugu prednost snova esto isticana od strane starih pisau, da su snovi suvereno superiorni iznad vre menskih i prostornih rastojanja, moe se sa lakoom prepoznati kao iluzija. Ova prednost, kao to Hildebrant primeuje, upravo je iluzorna prednost; sne vanje nije superiorno iznad vremena i prostora druk ije nego to je budno miljenje, i to ba zato to je jedan oblik miljenja. San bi trebalo da u odnosu na vremenost ima jo jedno drugo preimustvo, da je i u drugom smislu nezavisan od vremena. Snovi, kao to je ranije spomenuti Morijev san o njegovom usmrivanju giljotinom, izgleda da dokazuju da je san u stanju da mnogo vie perceptizne sadrine zbije u veoma kratak vremenski razmak nego to je naa psihiku uktivnost u stanju da savlada misaone sa drine. Ali je ovo zakljuivanje osporavano razno vrsnim argumentima; od pojava rasprava Le Lorena (Le Lorrain) i Egera (Egger) O prividnom trajanju snova ruzvila se o tome zanimljiva diskusija koja u ovom tugaljivom i dubokom pitanju verovatno nije 1 postigla definitivno objanjenje. Posle mnogobrojnih iz vesta ja i zbirke koju je sastavio abane (Chabaneix) izgleda da je neosporna Dalja literatura i kritiko pretresanje ovih problema nalaze se u parikoj disertaciji Tobovolske (Tobowolska) 1900.
1

70

Tumaenje snova, I

Etika oseanja u snu

71

injenica da je san u stanju da prihvati intelektualne poslove dana i da ih moe dovesti do zavretka koji danju nije bio postignut, da moe reavati sumnje i probleme, da kod pesnika i kompozitora moe biti izvor novih nadahnua. Ali ako je ve sama ta i njenica van spora, onda ipak njeno shvatanje podlee mnogim sumnjama koje dodiruju principijelnost. 1 Najzad i divinatorina snaga za koju se tvrdi da postoji predstavlja predmet spora u kome se teko savladljivi prigovori sukobljavaju sa uporno ponavljanim uveravanjima. Izbegava se i to svakako s pravom da se na ovoj temi porekne sve to je injenica zato to za jedan itav niz sluajeva moda ve u bliskoj budunosti predstoji mogunost jednog prirodnog psiholokog reenja.

F ETIKA OSECANJA U SNU Iz motiva koji mogu postati razumljivi tek poto se uzmu na znanje moja sopstvena istraivanja o snu izdvojio sam od teme psihologije snova poseban pro blem: da li se i ukoliko se moralne dispozicije i oseanja budnoga stanja prostiru i na snove. Jer nas ista protivrenost u pisanju pojedinih autora koju smo sa uenjem morali primetiti za sve ostale du evne radnje iznenauje i ovde. Jedni isto tako od luno uveravaju da san nita ne zna o moralnim zahtevima kao to drugi tvrde da moralna priroda ovekova ostaje sauvana i za san. Izgleda da pozivanje na svakonono iskustvo sa snovima pravilnost prvog tvrenja uzdie iznad sva ke sumnje. Jesen kae (str. 553): Covek za vreme spavanja ne postaje ni bolji ni puniji vrline, naprotiv,
1

izgleda da savest u snu uti, poto ne oseamo n\ sa aljenje i poto i najtee zloine, krau, ubistvo i lia vanje ivota moemo vriti potpuno ravnoduno i bez naknadnog kajanja." Radetak (str. 146): Treba uzeti u obzir da se asocijacije redaju u snu i da se vezuju predstave, a da pri tom nita ne mogu ni refleksija ni razum, estetski ukus ili moralni sud; sud je krajnje slab i preovlauje etika ravnodunost." Folkelt (str. 4) kae: Ali naroito neobuzdani u snu, kao Sto svako zna, su postupci u seksualnom pogledu. Kao Sto je i sneva sam krajnje bestidan i kao to je i sum izgubio svako moralno oseanje i svaki moralni sud, tako i sve ostale ljude, pa ak i najpotovanije osobe i sebe samoga nalazi da vri radnje za koje bi se u budnom stanju stideo da ih dovede u vezu s njima." Ovim pogledima se najotrije protive izjave, kao to su Sopenhauerove, da naime u snu svako postu pa i govori potpuno u saglasnosti sa svojim karakte rom. R. F. Fier1 (Fischer) tvrdi da se subjektivna oseanja i tenje, ili afekti i strasti ispoljavaju u sa movolji snova, da se moralne osobenosti ljudi odra avaju u njihovim snovima. Hafner (str. 25): Ako ne raunamo retke izu zetke . . . bie krepostan ovek i u snu pun vrline; on e se odupirati iskuenjima, opirae se mrnji, za visti, gnevu i svim porocima; a ovek greha nai e, po pravilu, i u snu slike koje je imao pred sobom u budnom stanju." Sole (str. 36): ,,U snu je istina, uprkos svakom maskiranju u neto uzvieno ili neto nisko; svoju sopstvenu linost mi prepoznajemo... Jedan estit ovek ni u snu ne moe izvriti neki neastan zloin, ili ako se to ipak dogodi, onda se toga uasava kao neega to je strano njegovoj prirodi. Rimski car koji je naredio da se jedan od njegovih podanika ubije
Grundziige des Systems der Anthropologie, Erlangen 1850 (Prema Spiti).
1

Upor. kritiku kod H. Elisa, World of dreams, str. 268.

72

Tumaenje snova, I

ft to je sanjao da je naredio da se caru odse glava nije sasvim greio u tome ako je svoj postupak prav dao time to ovek koji tako neto sanja mora i u budnom stanju da ima sline misli. I mi za neto to u naoj unutranjosti ne moe imati mesta kae mo: ,To mi ni u snu ne pada na pamet!'." Suprotno tome misli Platon da su najbolji oni ljudi kojima samo u snu pada na pamet ono to drugi rade budni. Pjaf1 (Pfaff), menjajui jednu poznatu poslovi cu, prosto kae: Priaj mi neko vreme o svojim sno vima, pa u ti rei kako stoje stvari u tvojoj unu tranjosti." Mali spis Hildebrantov, iz kojeg sam ve uzeo mnogobrojne citate, najsavreniji po obliku i misli ma najbogatije doprinosi istraivanju problema sna na koji sam u literaturi naiao, upravo problem mo ralnosti u snu stavlja u sredinu interesa. I za Hildebranta vai kao pravilo: Ukoliko je ivot istiji, uto liko je istiji i san; ukoliko je ivot neistiji, utoliko je i san neistiji. Moralna priroda ovekova ostaje i u snu: Ali dok nas ni jedna, ma koliko opipljiva raunska gre ka, ni jedan ma kako romantian preobraaj nauke, ni jedan ma kako aljiv anahronizam ne vreaju ili postanu ma i samo sumnjivi, ipak se nikad ne gubi razlika izmeu dobra i zla, izmeu vrline i poroka. Kako se mnoge stvari, koje su danju s nama, povla e u asovima spavanja Kantov kategoriki impe rativ se tako vezao za nas kao nerazdvojni pratilac da ga se ni u snu ne moemo osloboditi... Ali se (ova injenica) moe objasniti upravo time to je ono to je u ovekovoj prirodi fundamentalno to je moralno bie, suvie vrsto spojeno da bi uzelo uea u kaleidoskopskom isprevrtanju kome u snu podleu fantazija, razum, seanje i druge sposobnosti isto ga ranga." (str. 45 i dalje).
1 Das Traumleben und seine Deutung 1868 (kod Spite, str. 192).

Etika oseanja u snu

73

U daljoj diskusiji 0 ovom predmetu pojavila su se znaajna pomeranja i nedoslednosti kod obe gru pe autora. Strogo uzevi, za sve one koji smatraju da se ovekova moralna linost u snu raspada ovom izjavom interesovanje za nemoralne snove bilo bi privedeno kraju. Oni bi pokuaj da snevaa naine odgovornim za njegove snove, da zbog pokvarenosti njegovih snova zakljue da je po sredi lo karakter u njegovoj prirodi, mogli isto tako mirno otkloniti kao i prividno ist.ovrodni pokuaj da iz apsurdnosti njegovih snova dokau bezvrednost njegovih inte lektualnih sposobnosti u budnom stanju. Ostali, za koje se kategoriki imperativ" prostire i u san, mo rali bi odgovornost za nomoralne snove prihvatiti bez ikakvog ogranienja; moglo bi im se samo poeleti da ih njihovi sopslveni snovi iste vrste koja zaslu uje takvu osudu ne pomute u njihovom uvaavanju svoje sopstvene moralnosti do koje toliko dre. A sada, izgleda, da niko sam za sebe ne zna ba tako sigurno koliko je dobar a koliko zao, i da niko ne moe porei seanje na svoje sopstvene nemo ralne snove. Jer bez obzira na one suprotnosti u procenjivanju nemoralnosti sna, kod pisaca obeju grupa pokazuju se nastojanja da objasne poreklo nemoral nih snova; i tako se razvija jedna nova razlika u miljenju prema tome da li se njihovo poreklo trai u funkcijama duevnog ivota ili u njegovim somatski uslovljenim smetnjama. Tako prinudna logika stvarnosti i one koji zastupaju odgovornost i one koji zastupaju neodgovornost snova dovodi do toga da zajedniki priznaju da postoji neki naroiti psihiki izvor odgovoran za nemoralnost snova. Svi oni koji ostavljaju da moralnost u snu i dalje ostaje uvaju se ipak od toga da preuzmu punu odgovornost za svoje snove. Hafner kae (na strani 23): Mi nismo odgovorni za snove, poto je naem miljenju i htenju uklonjena baza na kojoj na i vot jedino poseduje istinu i stvarnost... Prema tome, nikakva elja u snu ni akcija u snu ne mogu biti ni vrlina rfi greh." Ali je ovek odgovoran za grean san ukoliko ga indirektno izazove. Za njega nastaje

74

Tumaenje snova, I

Etika oseanja u snu

75

dunost, kao i u budnom stanju, da pre odlaska na .spavanje moralno oisti svoju duu. Analiza ove zbrke otklanjanja i priznavanja od govornosti za moralnu sadrinu snova ide kod Hildebranta mnogo dublje. Poto je izneo da se moraju uzeti u obzir dramatski nain prikazivanja sna, zbi janje najkomplikovanijih procesa razmiljanja u naj manji deli vremena, a i smanjivanje vrednosti, koju i on sam priznaje, i brkanje elemenata predstava u snu, Hildebrant priznaje da postoji najozbiljnije dvo umljenje o tome da li treba jednostavno poricati svaku odgovornost za grehe i krivice u snu. (Str. 49): Ako ma kakvu nepravednu optubu, naroito takvu koja se odnosi na nae namere i mi ljenje, elimo veoma odluno da odbijemo, onda se svakako sluimo frazom: da nam to ni u snu nije palo na pamet. Time, svakako, s jedne strane konstatujemo da oblast snova smatramo za neto to je najdalje i poslednje za nas, u kojoj bismo bili od govorni za svoje misli, jer su nae misli u toj oblasti tako labavo i slabo povezane sa naim stvarnim bi em da se jedva jo mogu smatrati naima; ali, po to se oseamo pobuenim da ba i u ovoj oblasti iz riito poriemo postojanje takvih misli, mi time ipak u isto vreme indirektno priznajemo da nae samoopravdanje ne bi bilo potpuno kada ne bi dotle dopiralo. I ja mislim da mi ovde, iako nesvesno, go vorimo jezikom istine." (Str. 52): Ne moe se, naime, zamisliti nijedna akcija u snu iji prvi motiv ne bi na bilo koji nain pre toga proao kao elja, pouda ili impuls kroz duu budnoga oveka." O tom prvom impulsu bi se moglo rei: San te nije pronaao, on se samo na to ugle dao i ispleo ga, on je obradio samo jednu neznatnu koliinu istorijskog materijala koji je kod nas pre toga bio naao, i to u dramatskom obliku; on je na scenu doveo apostolovu re: ,Ko mrzi svoga brata, taj je ubica'. I dok posle buenja itavu, nairoko razra enu tvorevinu poronog sna moemo, svesni svoje moralne snage, izloiti smehu, ipak materijal od ko jeg je prvobitna tvorevina izvedena stvar nee uzeti

sa smene strane. ovek se osea odgovornim za snevaeve zablude, ne za celokupni zbir njihov ali sva kako za izvestan procenat od njih. Ukratko ako u ovom smislu koji se teko moe pobijati, raz'umemo Hristovu re: ,Iz pakosnog srca dolaze pakosne misli' onda emo se jedva osloboditi ubeenja da svaki gr eh nainjen u snu nosi sobom bar jedan nejasan minimum krivice." Hildebrant, dakle, u klicama i nagovetajima lo ih podsticaja koji preko dana misli iskuenja pro laze naim duama nalazi izvor za nemoralnost sno va i ne ustee se da ove imoralne elemente uzima u obzir pri moralnom procenjivanju linosti. To su iste misli i ista ocena koje su, kao to nam je poz nato, pobone i svete ljude svih vremena terale na to da se ale da su teki grenici. 1 Svakako, ne postoji sumnja o tome da se ovakve predstave koje odudaraju jedna od druge javljaju kod veine ljudi, ali i na nekom drugom i ne samo etikom polju. Osuda ovakvih predstava bila je po nekad manje ozbiljna. Kod Spite nalazimo navede nu sledeu izjavu A. Celera (Zeller) u lanku Irre" u Optoj enciklopediji nauka od Era i Grub era (Ersch, Gruber, str. 144): Duh je retko kada tako sreno organizovan da bi u svakom trenutku imao punu mo i da jasan tok njegovih misli ne bude uvek iznova prekidan ne samo nebitnim nego i potpuno iskrivljenim i zdravom razumu protivnim predsta vama; tavie, i najvei mislioci morali su se aliti na mnoinu loih predstava slinih snu, zadirkivajuih i munih, poto im smetaju u njihovom naj dubljem razmiljanju, u njihovom najsvetijem i naj ozbiljnijem misaonom radu."
1 Nee biti nezanimljivo saznati k a k a v je stav zauzela sveta inkvizicija prema naem problemu, u delu Tractatus de Officio sanctissimae Inquisitionis", koje j e narrisao Tomas Karena (Thomas Carena, izdanje u Lionu 1659 godine) nalazi se sledee mesto: Ako neko iznosi krivoverje u snu i'nkvizi tori treba da u tome vide povod da ispitaju njegov nain ivota, jer obino u snu ponovo dolazi ono 6ime se neko nreko dana zanimao." Dr Eniger (Ehniger, S. Urban, Svajcarska).

76

Tumaenje snova, I

Etiko oseanja u snu

77

Iz jedne dalje Hildebrantove napomene pada ja snija svetlost na psiholoki poloaj ovih kontrastnih misli; on kae da nam san ponekad dozvoljava da zagledamo u dubine i skrovita naeg bia koji nam u stanju budnosti veinom ostaju zatvoreni (str. 55). Isto saznanje iznosi Kant na jednom mestu svoje Antropologije kad zastupa miljenje da je san zbog toga tu da nam otkrije skrivene sklonosti i da nam ot krije ne ono to jesmo nego to bismo mogli postati da smo imali drukije vaspitanje; Radetok (str. 84) kae da nam san esto samo otkriva ono to sami sebi neemo da priznamo, i da ga stoga s pravom nazivamo laljivcem i varalicom. J. E. Erdman (Erdmann) izjavljuje: Meni san nikada nije otkrio kakvo miljenje treba imati o nekom oveku; naprotiv, ono to ja o njemu mislim i kakvog sam raspoloenja prema njemu, to sam u snu na svoje veliko iznena enje ve nekoliko puta saznao." I neto slino misli i J. H. Fihte. Karakter naih snova ostaje daleko vernije ogledalo naeg celokupnog raspoloenja nego to moemo saznati o tome samo posmatranjem u budnom stanju." Nama se skree panja da iskrsavanje ovih pobuda, stvarnih naoj moralnoj svesti, jeste samo analogno nama ve poznatom raspolaga nju sna sa ostalim predstavnim materijalom koji bud nom stanju nedostaje, ili pak u njemu igra samo ne znatnu ulogu napomenama kao to su Beninijeva. Certe nostre inclinazioni che si credevano soffocate e spente da un pezzo, si ridestano; passioni vecchie a sepolte rivivono; cose e persone acui non pensiamo mai, ci vengono dinanzi"1 (str. 149), i Folkeltova: ,,I one predstave koje su u budnu svest ule gotovo ne zapaene i koje od budne svesti moda nikad ne bi bile izvuene iz zaborava vrlo esto objavljuju snu svoje prisustvo u dui" (str. 105). Najzad, ovde je mesto da se setimo da je prema miljenju SopenIzvesne nae sklonosti za koje smo verovali da su ugu ene i ve due vremena ugaene bude se ponovo; stare i sahranjene strasti ponovo oivljavaju, pred nas izlaze stvari i osobe na koje nikada ne mislimo.
1

hauerovom ve uspavljivanje bilo praeno pojavom neeljenih predstava (slika). Kao neeljene predstave" smemo sad obuhva titi celokupan ovaj predstavni materijal, ija pojava i u nemoralnim i apsurdnim snovima izaziva nae uenje. Jedna vana razlika postoji samo u tome: neeljene predstave na moralnom polju pokazuju suprotnost sa naim obinim oseanjem, dok nam one druge ostaju samo neobine. Dosad nije nainjen ni jedan korak koji bi nam omoguio da jednim dubljim saznanjem ovu razliitost odstranimo. Kakvo znaenje ima sad pojavljivanje neeljenih predstava u snu, kakvi se zakljuci za psihologiju budne i snevajue due mogu izvesti iz ovog nonog iskrsavanja kontrastirajuih etikih impulsa? Ovde moemo ponovo zabeleiti razliku u miljenju pisaca i njihovu novu razliitu grupaciju. Tok misli Hildebranta i ostalih zastupnika njegovog osnovnog shvatanja svakako neemo nastaviti u nekom drugom pravcu nego u tome da je nemoralnim pobudama i u budnom stanju svojstvena neka mo koja je, dodue, inhibirana da prodre do akcije, i da u spavanju ne to ispada iz akcije to nas je, delujui danju kao neka inhibicija, spreilo da primetimo postojanje tog impulsa. San. je tako pokazao stvarnu, premda ne itavu prirodu ovekovu, i spadao je meu sredstva da skrivenu duevnu unutranjost naini pristupa nom naem poznavanju. Samo tako, polazei od ovih pretpostavki, Hildebrant moe snu dodeliti ulogu upozorivaa koji nam skree panju na skrivene mo ralne tete nae due, kao to, prema priznanju lekara, ponekad moe da svesti objavi i neke dotad neprimeene telesne bolesti. Ni Spitu nije moglo ruko voditi nijedno drugo shvatanje kad ukazuje na izvore nadraivanja, koji, na primer za vreme puberteta, ulaze u psihu i ako snevaa tei da je uinio sve to je u njegovoj moi, ako je u budnom stanju uvek vodio ivot strog i pun vrlina, ako se trudio da suz bija grene misli kad god bi se one pojavile, ne do zvoljavajui im da sazru i da se pretvore u delo. Po ovom shvatanju mogli bismo ove neeljene predsta-

78

Tumaenje snova, I

Etika oseanja u snu

79

ve nazvati eljama koje su danju potisnute i u nji hovoj pojavi morali bismo videti pravi psihiki fe nomen. P r e m a n e k i m drugim autorima, ne bismo imali nikakvo pravo na ovakav zakljuak. Za Jesena n e eljene predstave u b u d n o m stanju kao i u snu, u groznikim i drugim delirijima, predstavljaju ka r a k t e r jedne aktivnosti volje stavljene u mirovanje i nekog na izvestan nain mehanikog procesa slika i predstava nastalih u n u t r a n j i m impulsima" (str. 360). Po njemu j e d a n n e m o r a l a n san za snevaev duevni ivot ne predstavlja nita drugo nego da je ovaj na bilo koji nain jednom stekao saznanje o odgovara juoj sadrini predstave; svakako da to nije dokaz za duevni impuls snevaev. Kod jednog drugog pisca, Morija, mogli bismo posumnjati da li on i stanju sna ne pripisuje sposobnost rastavljanja duevne aktiv nosti na komponente umesto da ih razori sasvim bez plana. On za snove u kojima ne vodimo r a u n a o granicama moralnosti kae: ,,Ce sont nos penchants qui parlent et qui nous font agir, sans que la conscience nous retienne, bien que parjois elle nous avertisse. J'ai mes defauts et mes penchants vicieux; a. l'etat de veille, je tdche de lutter contre eux, et U m'arrive assez souvent de n'y pas succomber. Mais dans mes songes j'y succombe toujours ou pour mieux dire j'agis par leur impulsion, sans crainte et sans remords .. . Evidemment les visions qui se deroulenr, devant ma pensee et qui constituent les reves, me sont suggeres par les incitations que je ressens et que ma volonte absente ne cherhe pas a rejouler." (Le 1 sommeil, str. 113).

Ako se verovalo u sposobnost sna da otkriva jed nu stvarno postojeu, ali potisnutu ili skrivenu n e m o r a l n u dispoziciju snevaevu, onda ovo miljenje ne bismo mogli iskazati otrijim recima nego recima Morijevim (str. 115): ,,En reve l'homme se revele done tout entier a soi-meme dans sa nudite, et sa misere natives. Des qu'il suspend l'exercise de sa volonte, U devient le jouet des toutes les passions contre lesquelles, a l'itat de veille la conscience, le sentiment d'honneur, la crainte nous dejendent."2 Na j e d n o m drugom mestu on nalazi pogodnu re (str. 462): Dans le reve, c'est surtout l'homme instinetif qui se revele . .. L'homme revient pour ainsi dire a l'etat de nature quand U reve; mais moins les idees acquises ont pintr dans son esprit, plus les pen chants en desaceord avec elles conservent eneore sur lui l'influence dans le reve."3 Z a t i m kao p r i m e r n a vodi da ga njegovi snovi esto prikazuju kao rtvu upravo onog praznoverja protiv koga se u svojim spi sima najee borio. Ali vrednost svih ovih otroumnih napomena za psiholoko poznavanje snevanja kod Morija je srna- njena t i m e to se u fenomenima koje je t a k o p r a vilno posmatrao ne ispoljava nita kao dokaz za automatisme psychologique" (psiholoki automati zam), koji po njegovom shvatanju vlada snovima. Ovaj automatizam on shvata kao p o t p u n u protivnost psihikoj delatnosti. koje se pred mojom milju odvijaju i koje sainjavaju san sugerisane su mi podstrecima koje oseam i koje moja odsut na volja ne pokuava da odbije. * U snu se, dakle, ovek u potpunosti otkriva samom sebi u svojoj uroenoj golotinji i bedi. Cim obustavlja vre nje svoje volje, on postaje igrakom svih strasti protiv kojih nas u stanju budnosti brane svest, oseanje asti i strah. 8 U snu se, pre svega, otkriva instinktivni ovek . . . Kad sanja, ovek se, tako rei, vraa u prirodno stanje; ali uko liko su steene predstave manje prodrle u njegov duh, utoliko vie sklonosti u neskladu s njima zadravaju jo u snu svoj uticaj nad njim.

Nae sklonosti nam govore i podstiu nas na rad a da nas naa svest ne spreava, mada nam ponekad skree pa nju. Ja imam svoje nedostatke i svoje porone sklonosti; u budnom stanju, trudim se da se borim protiv njih, i dosta esto mi se dogaa da im ne podlegnem. Ali u snovima uvek im podleem, ili bolje reeno, radim po njihovom impulsu, bez straha i bez grize savesti . . . Oigledno, predstave (vizije)

80

Tumaenje snova, I

Teorije o snu i funkcija sna

81

Jedno mesto u Strikerovom (Stricker) delu Studien iiber das Bevmsstsein (Studije o svesti) glasi: San se ne sastoji iskljuivo i jedino od obmana; ako se ovek u snu, na primer, boji razbojnika, ti raz bojnici su, dodue, imaginarni, ali je strah realan." Tako nam je skrenuta panja na to da razvijanje efekata u snu ne dozvoljava ocenjivanje koje pokla njamo ostaloj sadrini sna, i pred nas se postavlja problem: ta od psihikih zbivanja u snu moe biti realno, to jest, ta srne da polae pravo na to da bude uvreno meu psihike procese budnog stanja?

G TEORIJE O SNU I FUNKCIJA SNA Jedan iskaz o snu koji pokuava da sa jednog gledita objasni to je moguno vei broj njegovih osobenosti i u isto vreme odredi poloaj sna prema jednoj opirnijoj oblasti fenomena, moi emo nazvati teorijom o snu. Pojedine teorije o snu razlikovae se meu sobom po tome to jednu ili drugu karakteri stiku sna odreuju kao bitnu, to ga uzimaju za po laznu taku za objanjenja i odnose. Jedna funkcija, to jest korist ili neki drugi efekat sna nee morati neophodno da se izvode iz teorije, ali nae oekiva nje, koje je po navici upravljeno teleologiji, ipak e izii u susret onim teorijama koje stoje u vezi sa uvidom u jednu funkciju sna. Ve smo upoznali vie shvatanja o snu koja su vie ili manje zasluila naziv teorije sna u ovom smislu. Verovanje starih da san alju bogovi da bi upravljali ljudskim radnjama predstavljalo je pot punu teoriju sna koja je dala objanjenje o svemu to o snu vredi znati. Otkako je san postao predme tom biolokog prouavanja poznat nam je vei broj teorija sna, ali meu njima ima i ponekih veoma ne potpunih.

Ako odustanemo od potpunog nabrajanja, mogli bismo pokuati, moda, sa sledeom grupacijom teo rije o snu, uvek prema osnovnom shvatanju o meri i vrsti psihike aktivnosti u snu: 1) Teorije koje dozvoljavaju da se potpuna psi hika aktivnost budnog stanja nastavlja u snu, kao to je teorija Delbefa. Ovde dua ne spava, njen apa rat ostaje intaktan, ali, preneta u stanje spavanja koje se razlikuje od uslova budnoga stanja, ona mora pri normalnom funkcionisanju dati druge rezultate od onih u budnom stanju. Kod ovih teorija postav lja se pitanje: da li su one u stanju da razlike sna od budnog stanja u potpunosti mogu izvesti iz uslova stanja spavanja? Osim toga im nedostaje jedan mo gui pristup ka jednoj funkciji sna; ne uvia se za to se sanja, zato komplikovani mehanizam duevnog aparata i dalje radi, i kad bude stavljen u odnose za koje nije proraunat. Spavati bez snova, ili, ako se pojave nadraaji koji smetaju, probuditi se, to bi bile jedine svrhovite reakcije koje bi preostale umesto tree, snevanja. 2) Teorije koje, naprotiv, za san pretpostavljaju smanjenje psihike aktivnosti, labavljenje meusob nih veza, osiromaenje u pristupanom materijalu. Prema tim teorijama morala bi se dati jedna sasvim drugaija karakteristika spavanja nego to ju je dao Delbef. Spavanje ima dalekoseni uticaj na duu; ono se ne sastoji samo u tome da duu iskljui iz spoljnjeg sveta, ono tavie prodire u njen mehanizam i ini ga privremeno neupotrebljivim. Ako smem da upotrebim jedno poreenje sa psihijatrijskim mate rijalom, rekao bih da prve teorije konstruiu san kao paranoju, a teorije pomenute na drugom mestu ine ga uzorom za maloumnost ili amenciju. Teorija po kojoj u snu dolazi do izraaja samo jedan deo duevne delatnosti paralizovane spavanjem jeste teorija koja uiva prednost kod pisaca-lekara i u naunom svetu uopte. Ukoliko se moe pretposta viti neko optije interesovanje za objanjenje snova, moemo je smatrati svakako dominantnom teorijom o snu. Valja istai sa kakvom lakoom upravo ova
6 Frojd, Odabrana dela, VI

82

Tumaenje snova, I

Teorije o snu i funkcija sna

83

teorija izbegava svaku i najgoru prepreku pri sva kom objanjavanju sna, naime razbijanje o jednu od protivrenosti sadrane u snu. San je za nju rezultat parcijalne budnosti (lagano, parcijalno i ujedno i veoma anomalino bdenje", kae za san Herbartova psihologija); zato se ona moe koristiti nizom stanja, od postepeno sve veeg i veeg buenja, do potpune budnosti, i pokriva itav niz nedovoljnog rada sna koji se odaje apsurdnou, pa do potpuno koncentrisanog misaonog rada. Kome je fizioloki nain opisivanja postao ne ophodan, ili koji naunije misli, nai e ovu teoriju izraenu u opisu Binca (str. 43): Ovo stanje (ukoenosti), meutim, pribliava se postepeno kraju u ranim jutarnjim asovima. Sve ne znatni je postaju koliine zamarajuih materija nago milanih u modanoj belanevini, i sve vie njih se rastavlja ili ih krvotok svojim neumornim tokom od nosi. Ovde-onde ve se pojavljuju pojedine gomile elija koje su se probudile, dok sve naokolo jo uvek ukoeno miruju. Sad pred nau zamagljenu svest na stupa izolovani rad pojedinih grupa, a nedostaje jo kontrola drugih delova mozga koji upravljaju asoci jacijama. Stoga se stvorene slike, koje veinom odgo varaju materijalnim utiscima bliske prolosti, reda ju divlje i bez reda jedna za drugom. Broj moda nih elija koje se oslobaaju postaje sve vei, i nerazumnost sna sve neznatnija." Shvatanje da je snevanje neko nepotpuno, parci jalno budno stanje ili da ono predstavlja tragove nje govih uticaja nai e se sigurno kod svih modernih filozofa i fiziologa. To shvatanje najopirnije je izneo Mori. Izgleda da taj autor stanje budnosti ili spa vanje esto smatra da se mogu pomeriti sa jednog anatomskog regiona na drugi, pri emu, svakako, auto ru jedna anatomska provincija i jedna odreena psi hika funkcija izgledaju vezane jedna za drugu. Ovde bih eleo samo da nagovestim: kad bi se teorija o parcijalnoj budnoi potvrdila, trebalo bi jo vrlo mnogo raditi na njenom finijem razraivanju.

Kod svakog shvatanja sna ne moe se, naravno, pojaviti nijedna funkcija sna. Naprotiv, Bine svojom izjavom na odluan nain daje svoj sud o poloaju i znaenju sna (str. 357): Kao to vidimo, sve inje nice upravljene su tome da san oznae kao jedan telesni, u svima sluajevima beskoristan, u mnogim sluajevima upravo bolestan proces . . . " Primenjivanje izraza telesni" na san, to je au tor Bine sam istakao, ukazuje svakako na vie od jed nog pravca. On se, pre svega, odnosi na etiologiju sna, koja je Bincu bila naroito na srcu kada je eks perimentalno izazivanje snova studirao davanjem otrova. Sa teorijama o snu ove vrste u vezi je, naime, da se podsticanje na san, ako je ikako moguno, izvodi iskljuivo sa somatske strane. Predstavljeno u naj ekstremnijem obliku, glasilo je ovako: Poto smo se, iskljuivi sve nadraaje, predali spavanju, nema ni kakve potrebe za snevanjem niti povoda sve do ju tra kad bi se proces laganog buenja preko novodolazeih nadraaja mogao ogledati u fenomenu sanjanja. Ali odrati da spavanje bude bez nadraaja ne polazi za rukom; sa svih strana dolaze spavau nadraaji, kao to se Mefisto ali na ivotne klice, spol ja, iznutra, ak i od svih telesnih oblasti za koje se ovek kao budan nikada nije brinuo. I tako je spa vanje ometano; najpre se jedan deo due probudi, posle toga drugi, zatim kratko vreme funkcionie sa svojim probuenim delom, radosna to ponovo moe zaspati. San je reakcija na smetanje spavanja, koje je nadraaj izazvao, sasvim izlina reakcija, uostalom. Obeleiti san, koji pored svega jo ostaje funk cija jednog duevnog organa, kao somatski proces, ima pored toga i drugi smisao. Time se snu eli porei dostojanstvo jednog psihikog procesa. Ono vrlo sta ro poreenje, poznato u primeni na san o deset prstiju jednog oveka sasvim nevetog muzici, koji se brzo kreu preko dirki instrumenta" moda naj bolje predoava miljenje koje o snevanju imaju obi no zastupnici egzaktne nauke. San po ovom shvatanju postaje neto to se nipoto i nikako ne moe tumaiti;
s*

84

Tumaenje snova, I

Teorije o snu i funkcija sna

85

jer kako bi ovih deset prstiju jednog nemuzikalnog sviraa mogli proizvesti jedan muziki komad? Jo u prolosti nisu nedostajali prigovori protiv teorije parcijalnog bdenja. Burdah je godine 1830. mislio ovo: Kad se kae da je san parcijalno bdenje, time se, prvo, ne objanjava ni bdenje ni spavanje, a drugo, time se ne kae nita drugo nego da u snu neke duevne sile deluju, dok ostale miruju. Ali ta kva nejednakost deava se u toku itavog ivota . . . " Na vladajuu teoriju o snu, koja u snu vidi je dan somatski" proces, oslanjala se jedno vreme za nimljiva hipoteza o snu koju je izneo Robert tek go dine 1836. Ona je naroito privlana poto za snevanje ume da navede jednu funkciju, jedan koristan uspeh. Kao osnovu za svoju teoriju, Robert uzima dve injenice posmatranja, na kojima smo se ve za drali kad smo govorili o ispitivanju materijala sno va, naime da tako esto sanjamo o najtrivijalnijim utiscima dana a da tako retko u san preuzimamo veli ka interesovanja preko dana. Robert kao iskljuivo tano tvrdi sledee: Stvari koje smo u potpunosti za mislili nikada ne postaju izazivai sna, ve to posta ju uvek samo one stvari koje su nedovrene u naem duhu ili kojih su se nae misli dodirnule samo u pro lazu." Zato obino ne moemo objasniti san jer su njegovi uzroci ba oni ulni utisci proteklog dana koji nisu dospeli do dovoljnog saznanja snevaevog." Uslov da jedan utisak dospe u san jeste dakle ili to je proces obrade ovog utiska bio prekinut, ili to je utisak bio suvie beznaajan, te uopte nije imao pra vo na takvu obradu. Robertu se, dakle, san javlja kao somatski" pro ces izluivanja kojeg postajemo svesni u duhovnoj reakciji na njega. Snovi su izluivanja misli koje su u samoj klici uguene." ovek kome bismo oduzeli mogunost da sanja, morao bi u datom roku postati poremeen umom, poto bi se u njegovom mozgu skupila ogromna masa nedovrenih, do kraja nedomiljenih misli i plitkih utisaka, pod ijom bi teinom moralo da se ugui ono to bi se kao gotova celina moralo priasimilirati pamenju. San za preoptereeni

mozak vri posao ventila sigurnosti. Snovi imaju snagu koja leci, koja rastereuje" (str. 32). Bilo bi pogreno, razumljivo, postaviti Robertu pitanje kako predstave u snu mogu dovesti do raste reenja due. Autor, oigledno, izvodi zakljuak iz obe osobenosti materijala snova da se za vreme spa vanja takvo izbacivanje bezvrednih utisaka bilo na koji nain vri kao somatski proces, i da snevanje nije nikakav naroiti psihiki proces, nego samo vest koju mi o tom izdvajanju dobijamo. Uostalom, to izdvajanje nije jedina stvar koja se nou u dui dogaa. Robert am dodaje da se osim toga do kraja izrauju i podstreci dana i ono to se ne moe iz dvojiti od misaonog materijala koji nesvaren lei u dui to misaoni konci pozajmljeni od fantazije po vezuju u jednu zaokrugljenu celinu i tako uvrtava ju u seanje kao bezazlenu sliku mate" (str. 23). Ali, Robertova teorija dolazi do najotrije pro ti vrenosti sa vladajuom teorijom u procenjivanju prirode izvora snova. Dok se tamo uopte ne bi sanja lo da spoljni i unutranji senzacioni nadraaji duu uvek iznova ne bude, prema Robertovoj teoriji na lazi se podstrek za snevanje samo u dui, u njenoj preoptereenosti koja zahteva rastereenja; Robert pot puno dosledno zakljuuje da uzroci koji uslovljavaju san i koji se nalaze u telesnom oseanju zauzimaju jedan podreen prostor i da oni nipoto ne bi mogli da izazovu na snevanje jedan duh u kome se ne bi nalazilo nikakvo gradivo za stvaranje sna, uzeto iz budne svesti. Treba priznati samo to da slike fanta zije koje se u snu razvijaju iz dubine due mogu biti pod uticajem nervnih nadraaja (str. 48). I tako san, prema Robertu, nije potpuno zavisan od somatskog; on, dodue, nije nikakav psihiki proces, nema mesta meu psihikim procesima bdenja, on je svakononi somatski proces na aparatu duevne aktivno sti i ima da izvri funkciju da ovaj aparat sauva od prenapetosti, ili, ako nam je dozvoljeno upotrebiti uporeenje: da duu oisti od ubreta. Na istim oso binama sna, kako se otkrivaju u izboru materijala sna, jedan drugi naunik, Iv Dela (Yves Delage) ba-

86

Tumaenje

snova,

Teorije o snu i funkcija sna

87

ira svoju sopstvenu teoriju i pouno je posmatrati kako se samo neznatnom varijacijom u shvatanju istih stvari dobija krajnji rezultat sasvim drugog znaaja. Poto je smru izgubio jedno drago lice, Dela je na samome sebi iskusio da ovek ne sanja ono to ga je preko dana obilno zanimalo, ili tek onda kad je poeo da se kloni drugih interesovanja preko dana. Njegova ispitivanja kod drugih osoba potvrdila su mu da je ovakvo stanje stvari opta stvar. Jednu lepu napomenu te vrste, ako se pokazala kao opte pra vilna, Dela je nainio o sanjanju mladog branog para: S'il n'ont reve l'un de l'autre avant le mariage ou pendant la lune de miel; et s'ils ont reve d'amour c'est pour etre infideles avec quelque personne indifferente ou odieuse."1 A o emu se sanja? Dela vidi da se materijal koji nam se javlja u snu sastoji od odlomaka i ostataka utisaka poslednjih dana i iz ranijih vremena. Sve to se u naim snovi ma javlja, i to bismo najpre mogli biti skloni da shvatimo kao tvorevinu snova, pokazuje se prilikom tanijeg ispitivanja kao nepoznata reprodukcija kao souvenir inconscient" (nesvesna uspomena). Ali ovaj materijal predstava pokazuje jednu zajedniku ka rakteristiku: on dolazi od utisaka koji su nau duu verovatno jae pogodili nego na duh, ili sa kojih je panja vrlo brzo posle pojavljivanja ponovo skrenuta. Ukoliko je utisak bio manje svestan i pri tom sna niji, utoliko vie ima izgleda da u sledeem snu odi gra neku ulogu. U sutini, postoje dve iste kategorije utisaka, sporedni i neizvreni, kako ih istie Robert; ali Dela ovu situaciju okree drukije time to misli da ovi utisci, poto su ravnoduni, ne postaju sposobni da izazovu san, nego to zato ine to su nedovreni. I trivijalni utisci na neki nain nisu bili u potpunosti
Ako su bili jako zaljubljeni, oni pre braka ili za vreme medenog meseca gotovo nikad nisu sanjali jedno o drugo me; a ako su imali erotine snove o ljubavi bili su neverni sa nekom indiferentnom ili odvratnom osobom.
1

dovreni; po svojoj prirodi kao novi utisci, autant de ressorts tendus"1, oni e se takoe za vreme spavanja opustiti. Jo vie prava nego to ga ima slabi i goto vo neprimeeni utisak imae na neku ulogu u snu sna an utisak koji je sluajno bio zadran u svojoj obra di ili pak bio svesno potisnut. Fizika energija, nago milana preko dana koenjem i potiskivanjem nou, postaje opruga-pokreta sna. U snu se pojavljuje psihiki potisnut materijal. 2 Na alost, Delaev tok misli na ovom mestu se prekida; on samostalnoj psihikoj aktivnosti u snu moe dopustiti samo najmanju ulogu, i tako se svo jom teorijom sna neposredno prikljuuje vladajuoj teoriji o parcijalnom spavanju mozga: ,,En somme, le reve est le produit de la pensee errante, sans but et sans direction, se fixant successivement sur les souvenirs, qui ont garde assez, Vintensite pour se placer sur sa route et l'areter sa passage, etablissant entre eux un lien tantt jaible et indecis, tantot plus fort et plus serre, selon que l'activite actuelle du cerveaux est plus ou moins abolie par le sommeil."3 U treu grupu moemo uvrstiti one teorije sna, koji snevajuoj dui pripisuju sposobnost i sklonost ka naroitim psihikim funkcijama koje u stanju budnosti uopte ne moe izvoditi ili ih izvodi samo na nepotpun nain. Iz delovanja ovih sposobnosti pro izlazi najee jedna korisna funkcija sna. Ocene koje
Tako mnoge zategnute opruge. Potpuno slino izraava se pisac Anatol Frans (France) u delu Le lys rouge (Crveni krin): Ce que nous vovons la nuit, ce sont le restes malheureux de ce que nous avons neglig dans la veille. Le reve est souvent la revanche des choses qu'on meprise ou le reproche des etres abandonnes (Ono to nou vidimo, to su nesreni ostaci onoga to smo prethodne veeri zanemarili. San je esto osveta stvari koje zanemaru jemo ili prebacivanje naputenih bia). 3 Ukratko, san je proizvod lutajue misli, bez cilja i bez pravca, privrujui se sukcesivno na seanja koja su sau vala dovoljno intenziteta da stanu na put i prekinu njegov prolaz, uspostavljajui izmeu njih jednu vezu as slabu i ne odreenu, as opet jau i tenju, prema tome kako je aktiv nost mozga u tom momentu vie ili manje ponitena od sna.
2 1

88

Tumaenje snova, I

Teorije o snu i funkcija sna

\l

su formirali psiholoki pisci veim delom spadaju u ovaj red. Ali ja u se zadovoljiti time to u umesto njih navesti jednu izjavu Burdaha, prema kojoj je san prirodna aktivnost due, koja nije ograniena snagom individualnosti, nije ometana samosveu, nije upravljana samoodreivanjem, nego je to vital nost senzibilnih centralnih taaka koja uiva u slo bodnoj igri" (str. 486). Ovo uivanje u slobodnom korienju sopstvenih snaga Burdah i ostali, oigledno, zamiljaju kao sta nje u kome se dua osveava i prikuplja nove snage za svoj dnevni rad, nekako slino godinjem odmoru i raspustu o ferijama. Burdah stoga navodi i prihvata ljubazne reci kojima pesnik Novalis hvali vladavinu sna: San je zatitno oruje protiv ravnomernosti i sivila ivota; on oslobaa fantaziju okova tako da sve slike svakodnevnog ivota, jedne preko druge, moe ispreturati, i neprestanu ozbiljnost odraslog oveka on prekida radosnom detinjom igrom; bez snova, mi bi smo sigurno rano ostareli. I tako san moemo sma trati, iako ne darom datim neposredno odozgo, ipak jednim dragocenim zadatkom, ljubaznim pratiocem na poklonikom putovanju ka grobu." Osveavajuu i lekovitu delatnost sna jo uverljivije opisuje Purkinje (str. 456): Ove bi funkcije naroito obavljali produktivni snovi. To su lake igre imaginacije koje sa svakodnevnim dogaajima nema ju nikakve veze. Dua ne eli da nastavlja zategnutosti budnog ivota, nego eli da ih razrei, da se od njih odmori. Ona, pre svega, stvara stanja suprotna stanjima budnosti. Ona tugu leci radou, brige na dama i vedrim razonoavajuim slikama, mrnju lju bavlju i ljubaznou, strah hrabrou i pouzdanjem; sumnju stiava uveravanjem i vrstom verom, uza ludno iekivanje ispunjavanjem. Mnoga ranjena mesta due koja bi dan neprekidno drao otvorenim spa vanje leci tako to ih pokriva i titi od novog uzbu enja. Na tome se delimino zasniva dejstvo vremena koje leci bol." Mi svi oseamo da je spavanje dobro instvo za duevni ivot, i tamno nasluivan je narod ne svesti oigledno ne doputa da mu se otme pred-

rasuda da san predstavlja jedan od puteva na koj ma spavanje deli svoja dobroinstva. Najoriginalniji i najdalekoseniji pokuaj obja njenja sna iz jedne naroite aktivnosti due koja s tek u stanju spavanja moe slobodno razviti jeste on to ga je godine 1861. preduzeo erner. Sernerov knjiga, napisana tekim i suvoparnim stilom, noen gotovo pijanim oduevljenjem za predmet, koje mor delovati odbijajue ako nije u stanju da itaoca povu e za sobom, stavlja pred analizu takve tekoe d spremno uzimamo u ruke jedan jasniji i krai opis kome nam filozof Folkelt iznosi Sernerova uenj ,,Iz mistikih konglomerata, iz sjajnog i bletavog lju ljukanja ponekad blesne i zasija tajanstvena svetlo smisla, ali putevi filozofa time ne postaju jasni Sernerov prikaz, ak i kod njegovog pristalice, naila na ovakvu ocenu. Serner ne spada meu autore koji dui dozvo ljavaju da svoje sposobnosti, nesmanjene, odnese so bom u snevanje. On sam izvodi kako u snu centra nost, spontana energija Ja postaju rastrojeni, kak zbog te decentralizacije saznanje, oseanje, htenje predstavljanje postaju izmenjeni, i kako preostacim ovih duevnih snaga ne pripada vie nikakav pra duhovni karakter, nego samo jo priroda jednog me hanizma. Ali zato se u snu aktivnost due, koju treb nazvati fantazijom, osloboena svake vladavine razu ma, pa prema tome slobodna od strogih mera, vin do neograniene vladavine. Ona, dodue, uzima po slednju grau iz seanja budnog stanja, ali ona o te grae izvodi graevine koje se od tvorevina bud noga ivota razlikuju kao nebo i zemlja, ona se u sn ne pokazuje samo kao reproduktivna, nego i ka produktivna. Njene osobenosti snovima daju njihov posebne karakteristinosti. Ona pokazuje naroit ljubav prema svemu to je neumereno, preteran monstruozno. Ali ujedno, budui da je osloboena, on od misaonih kategorija koje joj smetaju dobij a ve savitijivost, veu okretnost i veu volju za nain izr avanja; ona je u najveoj meri osetljiva na nen nadraaje raspoloenja srca, na buntovnike afekt

90

Tumaenje snova, I

Teorije o snu i funkcija sna

91

ona odmah ugrauje unutranji ivot u spoljanju plastinu oiglednost. Fantaziji sna nedostaje jezik pojmova, ono to eli da kae mora da kae oigledno u slikama, i poto pojam ovde ne deluje oslabljujue, ona se snano i puno koristi formom oiglednosti. Time njen jezik, ma kako bio razgovetan, postaje za metan, trom, nespretan. Razgovetnost njenog jezika naroito je oteana time to ima odvratnost prema tome da jedan objekat predstavlja njegovom sopstvenom slikom i to radije bira neku tuu sliku, ukoliko je ova u stanju da kroz sebe izrazi onaj atribut obje kta do ijeg joj je prikazivanja stalo. To je simbolizi ra jua delatnost fantazije . . . Veoma vano je, dalje, to to fantazija sna nikad predmete ne slika iscrpno, nego samo nejasno, i ovako nejasne samo na najslo bodniji nain. Njene slike zato izgledaju kao da su genijalno nabaene. Ali fantazija sna ne ostaje samo kod prostog predstavljanja predmeta, nego je iznu tra primorana da ono Ja-snova s predmetom vie ili manje zamrsi i da tako stvori jednu radnju. San izazvan vizuelnim nadraajem, slika, na primer, zlat nike na ulici: sneva ih skuplja, raduje se i odnosi kui. Materijal, na kome fantazija sna obavlja svoju umetniku delatnost, jeste prema Serneru preteno materijal organskih telesnih nadraaja koji su preko dana tako nejasni. Tako se ovde u potpunosti slau i Sernerova preterano fantastina teorija o pretpostav kama izvora sna i izaziva sna, i moda suvie prete rano teorija Vunta i drugih fiziologa, koji su inae meu sobom antipodi. Ali prema fiziolokoj teoriji, duevna reakcija na unutranje somatske nadraaje iscrpena je izazivanjem bilo kakvih predstava, koje odgovaraju nadraajima; te predstave izazivaju dru ge predstave putem asocijacije, i u ovom stadijumu izgleda da je tok psihikih zbivanja u snu iscrpen. S druge strane, somatski nadraaji prema Serneru pruaju dui samo materijal koji ona moe iskoristiti za svoje fantastine ciljeve. Za Sernera formiranje snova tek poinje upravo na onom mestu koje ostali autori smatraju zavretkom.

Razume se da neemo moi smatrati svrhovitim ono to fantazija sna preduzima sa somatskim nadra ajima. Ona se sa njima igra i zadeva, i organski izvor iz kojeg nadraaji vode poreklo u odgovarajuem snu predstavlja u nekakvoj plastinoj simbolici. Serner ak misli, u tome se Folkelt i ostali s njim ne slau, da fantazija sna ima odreeni omiljeni put da or ganizam predstavlja kao celinu, naime kao kuu. Ali izgleda da ona na sreu nije ograniena na ovaj je dini nain predstavljanja; ona, naprotiv, moe kori stiti i itav niz kua da bi obeleila samo jedan jedini organ; na primer veoma duge redove ulica sa kuama za predstavljanje nadraaja iz utrobe. Drugi put poje dini delovi kue stvarno predstavljaju pojedine delove tela, tako na primer u snu izazvanom glavoboljom tavanica sobe (koju sneva vidi pokrivenu odvratnim paucima nalik na krastae) predstavlja glavu. Ne uzimajui uopte u obzir simboliku kue, upo trebljavaju se bilo koji drugi predmeti da bi predsta vili delove tela iz kojih je ponikao nadraaj za san. (Tako plua koja diu nalaze svoj simbol u usijanoj pei, sa plamenom koji bukti slino vazduhu, srce u upljim sanducima i korpama, mokrana beika u okruglim predmetima slinim kesama, ili uopte samo izdubljenim predmetima. San izazvan nadraajem iz mukog polnog organa ostavlja snevaa da na ulici nalazi gornji deo klarineta, ili isti deo lule za pue nje, ili, opet, komad krzna. Klarinet i lula ovde pred stavljaju priblini oblik mukoga organa, a krzno predstavlja dlake oko polnih organa. U sluaju sek sualnog sna kod ene moe uzani prostor gde se bedra sastaju biti simbolizovan uzanim dvoritem okrue nim kuama, dok vagina moe biti simbolizovana me kom, ljigavom i veoma tesnom stazom koja vodi pre ko dvorita i kojom snevaica mora proi da bi ne kom gospodinu odriela pismo." Folkelt, str. 39). Od osobite vanosti je to to na kraju jednog takvog sna, poteklog od somatskog nadraaja, fantazija sna tako rei skida veo tako to sasvim otvoreno poka e izazivajui organ ili njegovu funkciju. Tako se san

92

Tumaenje snova, 1

Odnosi izmeu sna i duevnih bolesti

93

o nadraaju zuba" obino zavrava time to sneva vadi zub iz usta. Ali fantazija sna ne moe da svoju panju skre e iskljuivo na oblik organa koji nadrauje, nego moe isto tako za objekt simbolizovanja uzeti supstan ciju koja u njemu nastaje. Tako, na primer, san sa nadraajem iz utrobe vodi kroz blatnjave ulice, a san sa urinarnim nadraajem vodi ka penuavoj vodi. Ili nadraaj kao -takav, vrsta njegove nadraenosti, ob jekt koji eli, predstavljeni su simboliki, ili Ja-sna stupa u konkretnu vezu sa simbolizacijama svog sopstvenog stanja, kao kad se na primer kod bolnih nadraaja oajno borimo sa besnim psima, ili divljim bikovima, ili kad snevaica u seksualnom snu vidi da je progoni nag ovek. Ostavljajui po strani sve bo gatstvo sredstava kojima se slui, simbolizujua delatnost fantazije ostaje kao centralna sila svakog sna. Da bi pokuao dublje da prodre u karakter ove fanta zije, i da bi psihikoj delatnosti, upoznatoj na ovaj nain, odredio njeno mesto u jednom sistemu filozof skih misli, Folkelt je to uinio u svojoj lepo i toplo napisanoj knjizi; ali ova knjiga je, na alost, teko ra zumljiva za svakog oveka koji prethodnim kolova njem nije pripremljen za tajanstveno shvatanje filo zofskih pojmovnih shema. Neka korisna funkcija u snovima nije povezana sa radom Sernerove simbolizujue fantazije. Dua se u snu igra nadraajima koji na nju deluju. ovek bi mogao doi do pretpostavke da se ona nepristojno igra s njim. Ali moglo bi se i nama postaviti pitanje da li nas nae detaljnije bavljenje Sernerovom teori jom o snu moe odvesti bilo emu korisnom, poto njemu ipak suvie padaju u oi samovoljnost i nepokoravanje pravilima svakog istraivanja. Ovde bi, svakako, bilo na mestu da se stavi veto na odbaciva nje Sernerovog uenja pre nego to se ono ispita. Nje gova teorija je sagraena na utisku koji je neko ste kao o svojim snovima kojima je poklonio veliku pa^ nju, i koji je lino izgledao veoma sklon tome da traga za tamnim duevnim stvarima. To uenje, dalje, raspravlja o predmetu koji je ljudima hiljadama go-

dina kroz milenije izgledao zagonetan, ali ujedno i pun sadrine i odnosa i za ije osvetljenje stroga na uka, kao to to i sama priznaje, nije doprinela neto vie osim to je u potpunoj suprotnosti sa popularnim oseanjem pokuala da objektu porekne i sadrinu i znaenje. Najzad, priznaemo poteno sami sebi da nam izgleda da prilikom pokuaja objanjenja snova ne moemo lako pobei od fantastike. Postoji i fanta stika ganglijskih elija; mesto koje je citirao jedan trezven i egzaktni naunik kao to je Bine koje opi suje kako aurora (zora) buenja prelazi preko uspa vanih gomila elija u modanoj kori ne zaostaje po fantastici i neverovatnoi iza Sernerovih poku aja objanjenja. Ja se nadam da mogu pokazati da se iza ovih pokuaja krije neto realno, to se, razume se, pokazalo svakako samo kao neto rasplinuto i to nema karakter univerzalnosti na koji jedna teorija sna moe polagati pravo. Za sada nam Sernerova teo rija o snu u svojoj suprotnosti sa medicinskom teori jom moda moe pokazati izmeu kojih se krajnosti objanjenje ivota sna jo danas nesigurno koleba.

H ODNOSI IZMEU SNA I DUEVNIH BOLESTI Ko govori o odnosu sna prema duevnim poreme ajima moe imati na umu tri stvari: 1) etioloke i klinike odnose, ako jedan san otprilike zastupa me sto jednog psihotikog stanja, uvodi ga ili posle njega preostaje; 2) izmene koje snevanje u sluaju duevne bolesti pretrpi; 3) unutranje odnose izmeu sna i psihoza, analogije koje ukazuju na sutinsku srodnost. Ovi mnogostruki odnosi izmeu oba niza fenomena predstavljali su u ranijim vremenima medicine a

94

Tumaenje

snova,

Odnosi izmeu sna i duevnih bolesti

95

u sadanjosti opet iznova omiljenu temu pisaca-lekara, kao to nam pokazuje literatura o tom pred metu prikupljena kod Spite, Radetoka, Morija i Ti si jea. Nedavno je Sante de Sanktis (Sante de Sanctis) ovom predmetu posvetio svoju panju. 1 Za cilj naeg izlaganja bie dovoljno ako ovaj znaajan predmet samo dodirnemo. U vezi sa klinikim i etiolokim odnosima izmeu sna i psihoza hou da saoptim sledea svoja zapaa nja kao paradigme. Honbaum (Hohnbaum) saoptava (kod Krausa, Krauss), da se prvo izbijanje ludila e sto pripisivalo obespokojavajuem stranom snu, i da je dominantna predstava u vezi s ovim snom. Sante de Sanktis navodi slina posmatranja paranoiara i u pojedinih od ovih paranoiara izjavljuje da je san vraie cause determinante de la folie".2 Psihoza se od jednom moe stvoriti pojavom efikasnog sna, koji sa drava sumanuto objanjenje, ili se moe polagano razvijati kroz niz daljih snova koji jo imaju da se bore protiv sumnje. U jednom De Sanktis-ovom slu aju pridruili su se ovom snu laki histerini napadi, a posle toga se javilo uplaeno melanholino stanje. Fere (Fere) nam (kod Tisijea) javlja o jednom snu koji je za posledicu imao histerinu paralizu. Ovde nam se san prikazuje kao etiologija duevne poremeenosti, mada isto tako vodimo rauna o stanju stvari ako izjavimo da se duevni poremeaj prvi put ispoljio u snu, najpre probio tek u snu. U drugim primerima su sadrani u snu bolesni simptomi, ili pak psi hoza ostaje ograniena na snove. Tako Toma jer (Thomayer) skree panju na snove (nespokojstva-straha) koji se moraju shvatiti ekvivalentima epileptikih na pada. Alison (AUison) je opisao nonu duevnu bolest (nocturnal insanitv) (prema navodima Radetoka) u kojoj su pojedinci preko dana prividno potpuno zdra1 Kasniji pisci koji o takvim odnosima raspravljaju jesu: sFere, Ideler, Lasegue, Pion (Pichon), Regis (Rei), Vespa, Gisler (Giessler), Kazodovski (Kazodowsky), Paantoni (Pa chantoni) i drugi. ' Pravi determinantni uzrok ludila.

vi, dok nou redovno dobijaju halucinacije, napade besnila i slino. Slina zapaanja nalazimo kod de Sanktisa (paranoini ekvivalent sna u jednog alko holiara, glasovi koji suprugu optuuju za neverstvo kod Tisijea). Tisije navodi iz novijeg vremena velik broj posmatranja u kojima se radnje patolokog ka raktera (iz sumanutih pretpostavki, prisilni impulsi) izvode iz snova. Gizlen (Guislain) opisuje jedan sluaj u kome je san bio zamenjen intermitirajuim ludilom. Svakako nema nikakve sumnje da e lekare jed nog dana pored psihologije sna zanimati i psihopato logija sna. Naroito jasno postaje u sluajevima ozdravlje nja posle duevne bolesti da pored zdrave funkcije danju ivot sna moe jo uvek pripadati psihozi. Gregori (Gregorv) je, kau, prvi skrenuo panju na ovu pojavu (prema Krausu). Makario (Macario) nam (na vedeno kod Tisijea) pria o jednom manijaku koji je nedelju dana posle potpunog oporavljanja ponovo doiveo u snovima bekstvo ideja i strane pokrete ka rakteristine za njegovu bolest. O promenama koje ivot sna pretrpi kod hroninih psihotiara vreno je dosad samo malo istraiva nja. Naprotiv, rano je poklonjena panja unutranjem srodstvu izmeu sna i umne poremeenosti koje se izraava u tako dalekosenom slaganju pojava i kod sna i kod umne poremeenosti. Prema Moriju, prvi je na tu srodnost ukazao Kabanis (Cabanis) u svom delu Rapports du physique et du moral, posle njega su bili to Leli (Lelut), Z. Moro (J. Moreau) a naroito filozof Men de Biran (Maine de Biran). Uporeivanje je sigurno jo starije. Odeljak u kome o tom srodstvu govori Radetok poinje jednom zbirkom izreka koje dovode san i ludilo u analogiju. Kant veli na jednom mestu: Luak je sneva u budnom stanju." I Kraus: Ludilo je san u budnom stanju ula." Sopenhauer naziva san kratkotrajnim ludilom a ludilo dugotraj nim snom. Hagen oznaava delirijum kao snevanje koje nije izazvalo spavanje nego bolesti. Vunt u svom delu Psysiologische Psychologie kae: ,,I zaista mi u

96

Tumaenje snova, l

Odnosi izmeu sna i duevnih bolesti

97

snu moemo sami proiveti gotovo sve one pojave na koje nailazimo u ludnicama." Pojedina slaganja na osnovu kojih se ovakvo iz jednaavanje moe prihvatiti nabraja Spita (uostalom, veoma slino kao i Mori) ovim redom: 1) Ukidanje ili bar retardacija samosvesti, zbog ega nastaje nepo znavanje o stanju kao takvom, dakle nemogunost u enja, nedostatak moralne svesti; 2) modifikovana percepcija organa ula, i to u snu smanjena, u ludilu uglavnom veoma pojaana; 3) meusobno poveziva nje predstava iskljuivo prema zakonima asocijacije i reprodukcije, dakle automatsko stvaranje redova, odatle neproporcionalnost odnosa izmeu predstava (preterivanja, fantazme); a iz svega toga rezultira: 4) izmena, odnosno preokret linosti i katkad i osobenosti karaktera (perverziteti)." Radetok ovome dodaje jo neke crte, analogije u materijalu: Na podruju ula vida i ula sluha i opte cenestezije oseanja nalazimo veinu halucina cija i iluzija. Najmanje elemenata pruaju nam, kao i kod sna, ulo mirisa i ulo ukusa. Bolesniku u groznici javljaju se, kao i snevau u delirijumima, seanja iz daleke prolosti; ono to je izgledalo da je budan i zdrav ovek zaboravio, toga se seaju ovek dok spava i bolesnik." Analogija izmeu sna i psi hoze tek tako dobij a svoju punu vrednost to se kao neka porodina slinost prua u finiju mimiku i sve do pojedinih upadljivosti u izrazu lica. oveku koga mue telesne i duevne patnje san prua ono to mu je stvarnost odbila da prui: zdrav lje i sreu, tako se i kod duevnog bolesnika pojav ljuju svetle slike sree, veliine, uzvienosti i bogat stva. Tobonje posedovanje blaga i imaginarno ispu njavanje elja, ije su odbijanje ili unitavanje dali ba jedan psihiki razlog za ludilo, esto sainjavaju gfavnu sadrinu delirijuma. ena koja je izgubila svo je drago dete delirira u materinskim radostima; a onaj koji je pretrpeo gubitak imanja smatra se izvan redno bogatim; prevarena devojka osea se neno vo ljenom."

(Ovo mesto Radetokovo jeste skraenje jednog tananog izlaganja Grizingerovog (Griesinger) koje sa vreno jasno otkriva ispunjenje elje kao karakteri stiku koja je zajednika i snu i psihozi. Moja lina istraivanja pokazala su mi da se ovde moe nai klju za psiholoku teoriju o snu i o psihozama). Barokna povezivanja misli i slabost suda su ono to uglavnom karakteriu san i ludilo." Precenjivanje sopstvenih duevnih postignua, koja trezvenom sudu izgledaju besmislena, nalazi se i ovde kao i tamo; rapidnom toku predstava u snu odgovara bekstvo ideja u psihozi. I kod jednog i drugog nedostaje potpuno oseanje vremena. Cepanje linosti u snu, koje na primer svoje sopstveno znanje deli meu dva lica, od kojih strano lice koriguje sopstveno Ja u snu, ima potpuno istu vrednost kao poznato delenje linosti kod halucinatorine paranoje; i sneva uje svoje sopstvene misli kao da ih iznose strani glasovi. ak i za konstantne sumanute ideje nalazi se analogija u pato lokim snovima koji se stereotipno ponavljaju (reve obsedant). Posle ozdravljenja od delirijuma, bole snici esto kau da im je itavo vreme njihove bolesti izgledalo kao jedan esto ugodan san; oni nam ak saoptavaju da su ponekad jo u toku same bolesti imali oseaj da su samo obuzeti jednim snom, potpu no onako kao to se to esto deava u obinom snu za vreme spavanja. Ne treba se posle svega toga uditi ako Radetok i svoje miljenje i miljenje ostalih sumira recima da ludilo, abnormalnu bolesnu pojavu, treba smatrati intenzifikacijom normalnog stanja snevanja koja se periodino vraa". Kraus je moda hteo da, jo prisnije nego to je to moguno ovom analogijom fenomena koji se pojav ljuju, utvrdi srodnost izmeu sna i ludila u etiologiji (bolje reeno: u nadraajnim izvorima). Osnovni ele ment, koji je po njegovom shvatanju zajedniki i snu i ludilu, predstavlja, kao to smo uli, organski uslovIjena senzacija, senzacija somatskog nadraaja, onestezija stvorena doprinosom svih organa (uporedi Peise kod Morija).
1 Frajd, Odabrana dela, VI

98

Tumaenje snova, I

Odnosi izmeu sna i duevnih bolesti

99

Slaganje sna i duevne poremeenosti koje se ne moe osporiti i koja dopire sve do karakteristinih pojedinosti, spada meu najsnanije oslonce medicin ske teorije o snevanju, po kojoj se san predstavlja kao beskorisni i smetajui proces i kao izraz uma njene duevne delatnosti. Ali mi neemo moi da oekujemo da emo definitivno objanjenje o snu do biti iz duevnih smetnji, poto je opte poznata stvar u kakvom se nezadovoljavajuem stanju nalazi na uvid u sam tok duevnih smetnji. Ali je svakako verovatno da e izmenjeno shvatanje o snu morati uti cati na naa shvatanja o unutranjem mehanizmu du evnih poremeenosti, i tako moemo rei da radimo na objanjenju psihoza, ako se trudimo da rasvetlimo tajnu sna. Dodatak 1909: Potrebno je opravdanje to literaturu o pro blemima sna nisam navodio i dalje za vreme od pr vog objavljivanja ove knjige do njenog drugog izda nja. Ta literatura moe itaocu izgledati kao da ne zadovoljava: ali pri svemu tome ona me je opredelila. Motivi koji su me uopte podstakli da prikazem kako je san u literaturi opisan bili su ovim predstojeim uvodom iscrpeni; nastavak ovog rada traio bi od mene izvanredne napore a doneo bi mi vrlo malo koristi ili pouke. Jer vremenski razmak od devet go dina o kome je ovde re nije doneo nita to bi bilo novo ili vredno niti od stvarnog materijala niti pak od gledita za shvatanje sna. U veini publikacija ob javljenih od toga vremena moj rad je ostao nepomenut i nije uziman u obzir; na najmanju panju naiao je kod takozvanih istraivaa sna" koji su time dali sjajan primer za odvratnost svojstvenu nauniku, na ime da neto novo naui. Les savants ne sont pas curieux", veli podrugljivac Anatol Frans (France). Ako u nauci postoji pra vo revaniranja, onda bih svakako bio u pravu da i sa svoje strane zanemarim literaturu objavljenu posle

pojave ove knjige. Malobrojni referati, koji su se po javili u naunim asopisima, tako su puni neshvatanja i nerazumevanja da kritiarima ne bih mogao odgo voriti drukije nego da ih pozovem da ovu knjigu jo jednom proitaju. Moda bi ovaj poziv mogao da glasi i ovako: da je uopte proitaju. U radovima onih lekara to su se odluili za primenu psihoanalitikog leenja, i drugih, objavljeni su mnogobrojni snovi i protumaeni su prema mojim uputstvima. Ukoliko ovi radovi idu i preko potvri vanja mojih pretpostavki, ja sam njihove rezultate uneo u tekst svoga izlaganja. Jo jedan spisak litera ture na kraju prikupio je sve najvanije to je objav ljeno posle prvog objavljivanja ove knjige. Knjiga o snovima Santa de Sariktisa, bogata sadrinom, kojoj je uskoro posle njenog objavljivanja sledio i prevod na nemaki jezik, vremenski se ukrstila s mojom knji gom O tumaenju snova tako da ni ja nisam mogao povesti rauna o njemu kao to ni italijanski pisac nije mogao da se obazre na mene. Ja sam onda na alost morao izneti sud da je njegovo marljivo delo krajnje siromano u idejama, tako siromano da se po njemu ne bi uopte moglo ni naslutiti o mogunosti problema o kojima je raspravljano u mome delu. Treba da se podsetim samo na dve objavljene stvari koje dodiruju moju obradu problema sna. Je dan mlai filzof, H. Svoboda (H. Swoboda) koji je preduzeo da otkrie bioloke periodinosti (u nizovi ma od 23 do 28 dana), koja vodi poreklo od Vilhelma Flisa (Wilhelm Fliess), proiri na psihika zbivanja, 1 hteo je u jednom spisu punom fantazija izmeu osta log da ovim kljuem objasni i zagonetku snova. Zna enje snova pri tom ne bi dolo na svoj raun; njihov sadrajni materijal bi se objasnio sticanjem svih onih seanja koje te noi taj bioloki period ba po prvi ili po n-ti put zavravaju. Jedno lino saoptenje pisca podstaklo me je najpre na pomisao da on sam vie
H. Swoboa, Die Perioden des menschlichen Organismus", 1904.
1

100

Tumaenje snova, I

ne eli ozbiljno da zastupa to uenje, ini mi se da sam se u ovom zakljuku prevario; na jednom drugom mestu izneu neka zapaanja prema postavkama Svobodinim koja mi meutim nisu donela ubedljiv rezul tat. Mnogo prijatniji za mene je bio sluaj kad sam na sasvim neoekivanom mestu naiao na shvatanje o snu koje se sasvim slae sa sutinom moga tumaenja. Vremenski odnosi iskljuuju svaku mogunost da je itanje moje knjige izvrilo uticaj na to miljenje; u njoj moram dakle da vidim jedino slaganje jednog samostalnog mislioca sa sutinom moga uenja o snu koje se u literaturi moe dokazati. Knjiga u kojoj se nalazi mesto o snevanju koje sam ja uoio objavio je Lirikojs (Lvnkeus) 1900. godine u drugom izdanju pod naslovom Phantasien eines Realisten.1 Dodatak 1914: Predstojee opravdanje napisao sam 1909. godine. Otada se stanje stvari svakako izmenilo; vie u lite raturi ne prelaze preko moga doprinosa tumaenju snova". Ali tek nova situacija mi sasvim onemogua va nastavljanje predstojeeg izvetaja. Tumaenje snova donelo je itav niz novih tvrenja i problema o kojima su autori na na j razliiti je naine raspravlja li. A ja ipak ove radove ne mogu prikazati pre nego to razvij em svoje sopstvene poglede na koje se autori pozivaju. Ono to mi je od ove najnovije literature izgledalo od vrednosti ocenio sam u tekstu mojih sledeih izlaganja.

II

METOD TUMAENJA SNA


Analiza jednog uzorka sna Iz naslova koji sam dao svojoj raspravi moe se videti koju bih tradiciju u shvatanju sna eleo da sle dim. Postavio sam sebi za zadatak da pokaem da se snovi mogu tumaiti, i doprinosi osvetljavanju proble ma sna o kojima sam ba pretresao moi e mi se eventualno pokazati samo kao jedan sporedan dobi tak pri reavanju prvog zadatka. Sa pretpostavkom da se snovi mogu tumaiti, ja odmah ulazim u sukob sa vladajuom teorijom o snovima, tavie sa svima teo rijama o snovima izuzev Sernerove; jer tumaiti san" znai dati njegov smisao", zameniti ga neim, to se u povezanost naih duevnih akcija uklapa kao pot puno vaan, istovredan lan. Ali, kao to smo saznali, naune teorije o snu ne ostavljaju mesta za problem tumaenja sna, jer san za njih uopte nije nikakav duevni akt, nego somatski proces koji se signalizira pomou znakova na duevnom aparatu. Drukije se ponaalo miljenje laika u svima vremenima. Ono se slui svojim pravom da postupa neosledno, i mada priznaje da je san nerazumljiv i apsurdan, ipak ne moe da se odlui na to da snu ospori svako znaenje. Voeno tamnom slutnjom, laiko miljenje izgleda da ipak prihvata to da san ima neki smisao, premda skriven, da je san odreen kao zamena za neki drugi

Upor. Josef Popper-Lynkeus und ie Theorie es Traumes" (1923) u svesci XIII Sabranih dela.

102

Tumaenje

snova,

Metod tumaenja sna

103

proces miljenja, i da je pitanje samo to da se ova zamena na pravilan nain otkrije da bi se dospelo do njegovog skrivenog smisla. Laici su se zato odvajkada trudili da san tuma e", i pri tom su oprobavali dva u sutini razliita me toda. Prvi od ovih postupaka uoava sadrinu sna kao celinu i pokuava da tu sadrinu zameni nekom dru gom, razumljivom i u izvesnom smislu analognom. To je simboliko tumaenje sna; ono propada, razu me se, ve u samom poetku kod onih snova koji nam izgledaju ne samo nerazumljivi, nego i zbrkani. Primer za njihov postupak daje nam na primer tumae nje koje je biblijski Josif dao faraonovom snu. Se dam debelih krava, posle kojih dolazi sedam mravih krava koje one prve pojedu, to je simbolika zamena za predskazivanje sedam gladnih godina u zemlji Egiptu, koje progutaju sve izobilje stvoreno od sedam plodnih godina. Veina artificijalnih snova koje su stvorili pesnici odreena je za takvo simbolino tuma enje, jer oni misao koju je pesnik dao daju u onom preruenju za koje nalaze da odgovara karakteristi kama naih snova poznatim iz iskustva. 1 Miljenje da se san preteno bavi sa budnou ije oblikovanje on unapred nasluuje to je ostatak profetskog znae nja koje je nekad snovima pripisivano to miljenje postaje motivom da se smisao sna dobijen simboli kim tumaenjem stavlja u budunost sa jednim bie, desie se". Kako emo nai put ka jednom takvom simboli kom tumaenju? Za to se, naravno, ne moe dati neko
U jednoj noveli pesnika V. Jensena (W. Jensen) s na slovom ,,Gradi\fa" otkrio sam sluajno vie artifici jalnih sno va koji su bili oblikovani sasvim korektno i koji su se m o gli tumaiti kao da nisu izmiljeni nego da su ih sanjale stvarne linosti. Na moje pitanje pesnik je potvrdio da nije nita znao o mom uenju o snovima. Ovo slaganje izmeu mog istraivanja i pesnikovog stvaranja iskoristio sam kao dokaz za pravilnost moje analize snova. Der Wahn und die Trfiume in W. Jensens ,Gradiva'", u prvoj svesci spisa Schriften zur angewandten Seelenkunde", 1907, tree izda nje 1924, Sakupljena dela, sveska VII, koje ja izdajem.
1

uputstvo. Da li e ono uspeti, to ostaje stvar jedne duhovite dosetke, neposredovane intuicije i zato se tumaenje snova pomou simbolike moglo razviti do neke umetnike izvebanosti koja je izgledala kao ve zana za naroiti talent. 1 Druga vrsta popularnih me toda tumaenja sna sasvim je daleko od polaganja jednog takvog prava na tumaenje snova. Mogli bi smo je oznaiti kao metodu ifriranja", poto sa snom postupa kao sa nekom vrstom tajnog pisma, u kojoj se svaki znak prema utvrenom kljuu menja u neki drugi znak sa poznatim znaenjem. Ja sam na primer sanjao o jednom pismu, ali i o jednoj sahrani i slino; ja sad bacam pogled u sanovnik" i vidim da pismo" treba prevesti sa neugodnost", a sahranu" sa veridbom". Ostaje mi na volju da od glavnih reci koje sam odgonetnuo stvorim neku sadrajnu vezu, koju u ubudue opet primiti kao takvu. Jedna inte resantna izmena ovog postupka ifriranja, kojom se njegov karakter donekle koriguje kao isto mehani ko prenoenje, pojavljuje se u spisu o tumaenju snova koji je sastavio Artemidor iz Daldisa. 2 Ovde se
Aristotel se izjasnio u tom smislu da je najbolji tuma snova onaj koji najbolje shvati slinosti; jer slike snova bi vaju kao slike u vodi pokretom iskrivljene, i najbolje pogaa onaj koji u iskrivljenoj slici moe da prepozna istinu (Biksenic, Biichsenschutz). 2 Artemidor iz Daldisa, roen verovatno poetkom dru gog veka nae ere, ostavio nam je najpotpuniju i najbriljiviju obradu tumaenja snova u grko-rimskom svetu. Kao to istie Teodor Gomperc (Gomperz), Artemidor je polagao va nost na to da tumaenje snova zasniva na posmatranju i is kustvu i on je svoju umetnost strogo odvajao od ostalih var ljivih vetina. Prema Gompercovom opisu princip njegove umetnosti tumaenja identian je sa magijom, princip asoci jacije. Stvar u snu predstavlja ono na to podsea. Da se pra vilno shvati, ono na ta tumaa sna podsea! Iz samovolje i nesigurnosti koja se ne moe savladati rezultira zatim iz okol nosti to element sna tumaa podsea na razne stvari i da moe svakoga podsetiti na neto drugo. Tehnika, koju na sledeim stranama izlaem, razlikuje se od antike tehnike u jednoj bitnoj taki: to snevau samom nalae da sam izvri posao oko tumaenja. Ova tehnika ne eli da uzima u obzir ono to tumau snova pada na pamet u vezi sa odgovaraju1

104

Tumaenje

snova,

Metod tumaenja sna

105

ne vodi rauna samo o sadrini sna nego i o linosti i o ivotnim prilikama snevaevoj, tako da isti element sna za bogataa, oenjenog oveka, govornika ima drugo znaenje nego za siromaha, neoenjenog ove ka ili eventualno trgovca. Bitno u tom postupku je to to se rad na tumaenju snova ne upravlja ka celini sna, nego na svaki deo sadrine sna za sebe, kao da je san jedan konglomerat u kome svaki komadi kamena zahteva da se naroito odredi. Sigurno su to nepove zani i zbrkani snovi, od kojih je potekao podsticaj za stvaranje metode if rovan ja. 1
im elementom sna, nego ono to padne na pamet samom snevau. Ali prema novijim izvestajima misionara Tfinkdzita (Tfinkdjit) (u asopisu Anthropos 1913) uzimaju i moderni t u mai snova na Istoku u velikoj meri u obzir saradnju samoga snevaa. Ovaj svedok pria sledee o tumaima snova kod mesopotamskih Arabljana: Pour interpreter exactement un songe, les oniromanciens les plus habiles s'informent de ceux qui les consultent de toutes les circonstances qu'ils regardent necessaires pour la bonne explication . . . En un mot, nos oniromanciens ne laissent aucune circonstance leur echapper et ne donnent l'interpretations desiree avant, d'avoir parfaitement saisi et recu toutes les interrogations desirables" (Da bi tano protumaili san, najsposobniji tumai snova informiu se kod onih koji ih pitaju za savet o svim okolnosti ma koje oni smatraju potrebnim za dobro objanjenje . . . Jed nom reju, nai tumai snova ne proputaju nijednu okolnost i ne daju eljeno tumaenje pre nego to su potpuno shvatili i primili sva eljena pitanja). Meu ovim pitanjima nalaze se redovno pitanja o tanim podacima u vezi sa najbliim la novima porodice (roditeljima, eni, deci), kao i tipina for mula: habuistine in hec nocte copulam coniugalem ante vel post somnium? (Jesi li, ove noi imao polni snoaj pre sna ili posle njega?) L'idee dominante dans l'interpretation des songes consiste a expliquer le reve par son oppose" (Do minantna misao u tumaenju snova sastoji se u tome da san objasni njegovom suprotnou). 1 Dr Alfred Robicek (Robitsek) skree mi panju na to da orijentalski sanovnici, iju jadnu i bledu sliku predstavlja ju nai sanovnici, objanjenje elemenata sna veinom preduzimaju na osnovu istozvunosti i slinosti reci. Poto ovakve srodne veze prilikom prevoenja na na jezik moraju da se izgube, mogla bi odatle potei nerazumljiva zamena elemena ta snova u naim popularnim sanovnicima". O ovom iz vanrednom znaenju igre reci i igranja recima u starim orijcntalskim kulturama moemo neto nauiti iz dela Huga

Nijednog trenutka ne smemo posumnjati u to da su oba popularna postupka pri tumaenju snova ne upotrebljiva za nauno raspravljanje o snu. Simbo liki metod je ogranien u svojoj primeni i ne moe se na neki opti nain izloili. Kod metoda if rova nja, meutim, sve bi zavisilo od toga da klju", to jest sanovnik, bude pouzdan, a za to nedostaje svaka garantija. Covek bi bio u iskuenju da da za pravo filozofima i psihijatrima i da zajedno s njima izbrie problem tumaenja snova kao neki imaginarni za datak. 1 Ali ja sam stekao jedno bolje saznanje. Morao sam uvideti da je ovde opet u pitanju jedan od onih ne tako retkih sluajeva u kojima izgleda da se jedno prastaro, tvrdoglavo odravano narodno verovanje vie pribliilo istini nego to je to uradio sud nauke koja danas vai. Moram da tvrdim da san zaista ima neko znaenje i da je mogu nauni postupak tumaVinklera (Winckler). Najlepi primer jednog objanjenja sna koji nam je doao iz staroga veka zasniva se na jednoj igri recima. Artemidor pria: Meni izgleda da je i Aristandar dao sasvim sreno tumaenje Aleksandru Makedonskom kada je ovaj opsedao grad Tir (Tyros) i kada je zbog velikog gubitka vremena, bezvoljan i tuan, imao oseaj da vidi jednog satira (Satvros) kako igra na njegovom titu; sluajno se tada u bli zini Tira (Tyros) nalazio Aristandar, u pratnji kralja koji je ratovao protiv Sirijaca. Time to je Aristandar re Satyros razdvojio na ff& i Tupoi;, postigao je da je kralj energinije preduzeo opsaivanje grada, tako da ga je osvojio" (<r& T0po<; = Tiros je tvoj). San je, uostalom, tako tesno povezan sa izraavanjem recima da Ferenci (Ferenzi) s pravom moe tvr diti da svaki jezik ima svoj sopstveni jezik snova . . . Jedan san se po pravilu ne moe prevesti na strane jezike pa prema tome, kako ja mislim, i jedna knjiga kao to je ova. Dr. A. A. Brilu (Brill), u Njujorku, a posle njega i drugima, uprkos sve mu tome polo je za rukom da izvre prevod dela Tumae nje snova". 1 Poto sam zavrio svoj rukopis dola mi je do ruku jedna rasprava Stumpfova (Stumpf) koji se slae sa mojim radom u elji da dokae da san ima smisla i da se moe tu maiti. Ali tumaenje se vri pomou jedne alegorizirajue simbolike bez garantije za to da takav postupak ima optu vanost.

106

Tumaenje snova, 1

Metod tumaenja sna

107

enja snova. Do saznanja ovog postupka doao sam na sledei nain. Ve godinama se bavim u terapeutskoj nameri reavanjem izvesnih psihopatolokih struktura, tvore vina, histerinih fobija, prinudnih predstava i drugih, otkako naime znam iz jednog znaajnog saoptenja Jozeja Brojera (Joseph Breuer) da za ove strukture koje se oseaju kao simptomi bolesti, i analiza i reenje predstavljaju isto. 1 Ako se ovakva patoloka predstava moe svesti na elemente iz kojih je nastala u duevnom ivotu bolesnika, onda se ona i raspala, i bolesnik je od nje osloboen. Kod slabosti naih osta lih terapeutskih nastojanja i zbog zagonetnosti ovih stanja izgledalo mi je primamljivo da, uprkos svima potekoama, nastavim putem kojim je krenuo Brojer sve do potpunog objanjenja. Kako se naposletku razvila tehnika postupka i kakvi su bili rezultati tih napora o tome u jednom, kasnije, morati podneti op iran izvetaj. U toku tih psihoanalitikih prouava nja naiao sam na tumaenje snova. Bolesnici koje sam obavezao da mi saoptavaju sve dosetke i misli koje im se nameu u vezi sa jednom odreenom te mom priali su mi svoje snove i tako me uili da se jedan san moe ugurati u psihiki splet, koji se poev od patoloke ideje moe pratiti unatrag u seanju. T tad je bilo sasvim pri ruci da i sa samim snom postu pam kao sa simptomom i da na njega primenim metod tumaenja koji sam za taj simptom bio izradio. Za tu svrhu je sad potrebna izvesna psihika pri prema bolesnika. Kod njega teimo da postignemo dve stvari: intenzifikaciju njegove panje za njegova psihika zapaanja i iskljuivanje kritike kojom ina e obino preiava misli koje se u njemu poraaju. U cilju njegovog samoposmatranja sa pribranom pa njom je od kori*ti da bolesnik zauzme miran poloaj i da zatvori oi, izriito mu moramo narediti da se odrekne svake kritike zapaenih misaonih tvorevina. Brojer i Frojd, Studije o histeriji (Studien uber Hysteric), Be 1895. 4. izd. 1922 (Sabrana dela sv. I).
1

Kae mu se, dakle, da uspeh psihoanalize zavisi od toga da on sve posmatra i o svemu javlja to mu pad ne na pamet i da ne dozvoli da bude eventualno za veden da neku misao dosetku potisne poto mu iz gleda da nije vana ili da ne spada u zadatak, i neku drugu misao opet zato to mu izgleda da je besmisle na. On mora da bude potpuno nepristrasan prema svojim dosetkama; jer ba od kritike zavisi, ako mu to inae ne polazi za rukom, da se pronae traeno reenje sna, prinudne predstave i si. Kod psihoanalitikih radova primetio sam da je psihiko stanje oveka koji razmilja sasvim druki je nego kod onoga koji svoja psihika zbivanja posma tra. Kod razmiljanja psihika akcija stupa vie u igru nego kod najpaljivijeg samoposmatranja, kao to to pokazuju i zategnuti izraz lica i naborano elo oveka koji razmilja, nasuprot mimikog spokojstva samoposmatraa. U oba sluaja mora postojati pri branost panje, ali ovek koji razmilja u isto vreme vri i kritiku zbog koje jedan deo misli to se u nje mu poraaju odbacuje, poto ih je zapazio; druge opet jednostavno prekida tako da ne prati puteve misli koje bi one otvorile, a prema ostalim mislima ume tako da se ponaa da one uopte ne postanu svesne, nego ih potisne jo pre nego to ih je zapazio. Napro tiv, samoposmatra se trudi samo da potisne kritiku; ako mu to poe za rukom, onda se u njegovoj svesti pojavi velik broj dosetaka koje bi inae ostale neu hvatljive. Pomou ovog novosteenog materijala za samozapaanje moe se izvriti tumaenje patolokih ideja, kao i struktura sna. Kao to vidimo, radi se o tome da stvorimo jedno psihiko stanje koje ima izvesnu zajedniku analogiju i sa stanjem pre nego to se zaspi (a sigurno i sa hipnotikim stanjem) u podeli psihike energije (pokretljive panje). Prilikom usnua pojavljuju se neeljene predstave" poputanjem izvesne samovoljne (a sigurno i kritike) akcije koju ostavljamo da deluje na razvoj naih predstava; kao razlog za ovo poputanje obino navodimo zamor"; neeljene predstave koje se javljaju pretvaraju se u vizuelne i akustine slike. (Uporedi primedbe lajer-

108
1

Tumaenje

snova,

Metod

tumaenja

sna

109

maherove.) Kod stanja koje koristimo za analizu sno va i patolokih ideja odriemo se namerno i samovolj no one aktivnosti da uteenu psihiku energiju (ili jedan deo te energije) upotrebimo za to da paljivo pratimo neeljene misli koje se sada poraaju, koje zadravaju svoj karakter kao predstave (a to za ra zliku od stanja pre nego to se zaspi). Tako dakle od neeljenih" predstava inimo eljene". Zauzimanje stava, koji ovde zahtevamo, prema prividno slobodnim" dosetkama, sa odricanjem kri tike koja se inae vri prema ovim mislima, izgleda da mnogim osobama nije lako. Neeljene misli" obi no izazivaju najei otpor koji eli da ih sprei u tome da se pojave. Ali ako hoemo da poklonimo veru naem velikom filozofu-pesniku Fridrihu Sileru (Schiller), mora i uslov za pesniko stvaranje sadra vati isti takav stav. Na jednom mestu u njegovoj ko respondenciji sa Kernerom (Korner), za ije pronala enje imamo da zahvalimo Otonu Ranku (Rank), Siler odgovara svome prijatelju koji se ali da je nje gova produktivnost nedovoljna: Razlog tvojoj albi lei, kako mi izgleda, u primoravanju koje tvoj razum namee tvojoj fantaziji. Ja moram ovde da nabacim jednu misao i nainiti je opipljivom jednim poreenjem. Izgleda da za stvaralako delo due nije dobro, i da mu kodi, ako razum sve ideje koje se u njega ulivaju, tako rei jo na samoj kapiji, suvie otro ispituje. Jedna ideja, posmatrana izolovano, moe biti veoma neznatna i veoma neobina, ali ona moda po staje vana kroz neku drugu koja dolazi posle nje; moda moe u izvesnoj vezi sa drugim idejama, koje moda izgledaju isto tako neukusne, da stvori veoma zgodnu celinu: Sve to razum ne moe da proceni ako ih ne zadri sve dotle dok ih nije osmotrio u vezi sa ovim drugima. Naprotiv, izgleda mi da je kod jed-< ne stvaralake glave razum povukao svoju strau
1 H. Zilberer je iz direktnog posmatranja ovog pretva ranja predstava u vizuelne slike uinio je vane doprinose tumaenju snova (Jahrbuch fiir psychoanalytische F o r schungen I i II, 1909.

ispred kapije, ideje ulaze u snu pele-mele, i on tek onda tu veliku gomilu moe da pregleda i da oceni. Vi, gospodo kritiari, ili kako se ve nazivate, sti dite se ili bojte se trenutnih, prolaznih ekstravaganci ja koje se nalaze u svih pravih stvaralaca i ije due ili krae trajanje misaonog umetnika razlikuje od sa njara. Otuda vae albe na neplodnost, jer suvie rano odbacujete i suvie strogo izdvajate" (Pismo od 1. de cembra 1788.) Pa ipak, ovakvo povlaenje strae sa kapije ra zuma", kao to to naziva Siler, ovakvo premetanje u stanje nekritikog samoposmatranja nipoto nije teko. Veina mojih pacijenata u tome uspeva ve posle prvog uputstva; ja lino mogu to veoma savreno ako pri tom sebi pomognem zabeleavanjem pojedinih svojih dosetaka. Iznos psihike energije, za koju uma njujemo kritiku delatnost, i sa kojim moemo pove ati intenzitet samoposmatranja, koleba se znatno uvek prema tome koja od panje treba da bude fiksi rana. Prvi korak kod primene ovoga postupka pokazuje nam da predmetom panje ne smemo uiniti san kao celinu nego samo pojedine delove njegove sadrine. Ako jo nenaviknutog bolesnika upitam: Sta vam u vezi s ovim snom pada na pamet? on redovno ne ume nita da obuhvati u svom duhovnom vidiku. Ja moram da pred njega stavim san odvojen na delove, i onda e mi on za svaki deo dati itav niz dosetaka (misli), koje moemo oznaiti kao zadnje misli" ovo ga dela sna. U ovom prvom vanom uslovu odvaja se dakle moj metod tumaenja sna od popularnog, istorijskog i iz prie poznatog metoda objanjavanja sna pomou simbolike i pribliava se drugom metodu, metodu ifrovanja". On, kao i ovaj, su tumaenja en detail", ne ,,en masse", kao i ovaj metod, i onaj san od samog poetka shvata kao neto sloeno, kao konglomerat psihikih tvorevina. U toku svojih psihoanaliza kod neurotiara obja snio sam svakako vie od hiljadu snova, ali ja ovde ne bih eleo da taj materijal upotrebim kao uvod u

110

Tumaenje snova, I

Metod tumaenja sna

111

tehniku i uenje o tumaenju snova. Sasvim bez ob zira na to da bih se izloio prigovoru, da su to snovi n e u r o p a t a koji ne dozvoljavaju izvlaenje zakljuaka na snove zdravih ljudi, primorava me jedan drugi r a zlog na njihovo odbacivanje. T e m a na koju su ovi snovi u p e r e n i jeste, naravno, uvek istorija bolesti koja se nalazi u osnovi neuroze. Time bi za svaki san bio neophodan jedan prekomerno dugaak izvetaj i prodiranje u sutinu i etioloke uslove psihoneuroza, stvari koje su same po sebi nove i u najveoj m e r i n e obine, i tako bi one skrenule panju sa problema sna. Moja namera, naprotiv, tei u t o m pravcu da u reavanju sna stvorim p r e t h o d n u r a d n j u za otkrivanje i reenje tekih problema psihologije neuroza. A ako se o d r e k n e m snova neurotiara, svoga glavnog m a t e rijala, onda sa ostatkom ne s m e m biti suvie velik probira. Ostaju samo jo oni snovi koje su mi zgod n o m prilikom ispriale neke osobe iz k r u g a mojih p o znanika, ili na koje nailazim zabeleene kao p r i m e r e u literaturi o snovima. Na alost kod svih ovih snova ne raspolaem analizom, a bez ove ne mogu nai smi sao sna. Moj postupak nije tako udoban kao to je postupak popularnog metoda if rovan ja koji d a t u sadrinu sna prevodi p r e m a u t v r e n o m kljuu; ja sam naprotiv s p r e m a n na to da ista sadrina sna kod razli itih osoba i u razliitoj vezi moe kriti i neki drugi smisao. Tako sam upuen na svoje sopstvene snove kao na obilan i pogodan materijal koji dolazi od j e d n e otprilike n o r m a l n e osobe i koji se odnosi na raznovr sne povode svakodnevnog ivota. Sigurno e mi k a o prigovor iznositi sumnje u pouzdanost ovakvih ,,samoanaliza". P r i tom samovolja nipoto ne t r e b a da b u d e iskljuena. Po mome miljenju prilike kod samoposmatranja su pr.e povoljnije nego kod p o s m a t r a nja drugih; u svakom sluaju moemo pokuati u t v r diti dokle se samoanalizom moe dospeti u t u m a e nju snova. Ostale tekoe m o r a m savladati ja u svom sopstvenom interesu. ovek osea razumljiv zazor da iznese na videlo toliko intimnosti iz svoga duevnog ivota, a pri tom nije ni siguran od pogrenog t u m a enja stranih ljudi. Ali ovek p r e k o toga m o r a da

pree. Tout psychologiste, veli Delbef, est oblige de faire l'aveu metne de ses faiblesses s'il croit par la jeter du jour sur quelque probleme obscur."1 Potraiu dakle j e d a n od svojih sopstvenih snova i na njemu objasniti svoj nain tumaenja. Svaki t a kav san zahteva jedan uvod. A sad m o r a m da zamolim svoje itaoce da moje interese za dugo vreme n a i n e svojim interesima i da se sa m n o m zajedno u d u b e u najsitnije pojedinosti moga ivota, jer ovakvo p r e n o enje imperativno zahteva interesovanje za skriveno znaenje snova. Uvod U leto 1895. godine leio sam psihoanalitiki jed nu m l a d u d a m u koja je i sa m n o m i sa mojima bila u veoma bliskom prijateljstvu. Razumljivo je da ova kva meavina odnosa moe za lekara znaiti izvor r a znovrsnih uzbuenja, pogotovo za psihoterapeuta. Lino interesovanje lekara je vee, a njegov a u t o r i t e t manji. Svaki neuspeh p r e t i da oslabi staro prijatelj stvo sa bolesnikovim roacima. Leenje se zavrilo deliminim uspehom, pacijentkinja je izgubila svoj histerini strah, ali ne i sve svoje somatike simpto me. U to v r e m e jo nisam bio sasvim siguran u k r i terije koji odreuju definitivno reenje jedne histe rine istorije bolesti i oekivao sam od bolesnice jed no reenje koje joj nije izgledalo prihvatljivo. I u t a kvoj nesaglasnosti mi smo zbog leta prekinuli leenje. Jednog dana posetio me jedan mlai kolega, j e d a n od mojih najbliih prijatelja koji je bio posetio bole snicu I r m u i njenu porodicu za v r e m e njihovog boravka na selu. Pitao sam ga u kakvom ju je stanju
1 Svaki psiholog mora da prizna svoje slabosti ako veruje da time moe baciti svetlost na neki taman problem. Nipoto ne elim da propustim da u ogranienje gore na vedenoga iznesem da gotovo nikad nisam saoptio potpuno, meni pristupano tumaenje jednog svog sna. Verovatno sam bio u pravu da ne verujem suvie u diskreciju itaoca.

112

Tumaenje snova, I

Metod tumaenja sna

113

video i dobio sam odgovor: Bolje je, ali ne sasvim dobro. Ja znam da su me ljutile reci moga prijatelja Otona, ili ton kojim su one bile izgovorene. inilo mi se da iz njih ujem prebacivanje kao da sam pacijentkinji isuvie mnogo obeao i tobonji Otonov stav pro tiv mene svodio sam s pravom ili ne na uticaj roaka bolesnice koji, kao to pretpostavljah, moje leenje nisu ba rado gledali. Uostalom, moje nepri jatno oseanje mi nije bilo jasno i ja ga uopte ni sam ni izrazio. Jo iste veeri napisao sam Irminu istoriju bolesti da bih je predao, kao da se pravdam doktoru M., jednom zajednikom prijatelju koji je u ono vreme vodio glavnu re u naem krugu. U noi posle toga veera (bolje reeno ujutru) sanjao sam sledei san, koji sam odmah posle buenja zapisao.1 San od 23.124. jula 1895. Velika dvorana mnogobrojni gosti koje pri mamo. Meu njima Irma koju odmah odvodim u stra nu da bih joj u neku ruku odgovorio na njeno pismo, da bih joj prebacio to jo uvek ne prihvata reenje". Kaem joj: Ako jo ima bolove, onda je to za ista samo tvoja krivica. Ona odgovara: Kad bi ti znao kakve bolove sada imam u vratu, stomaku i u telu, guim se. Ja se uplaim i pogledam je. Ona izgleda bleda i podbula; pomislih da sam najzad ovde ipak prevideo neto sasvim organsko. Povedem je ka prozoru i pogledam joj u guu. Pri tom ona pokaza malo odupiranja kao to to rade ene sa vetakim zubima. Pomislih da joj to ipak nije potrebno. Usta se zatim lepo otvaraju i ja s desne strane nalazim veliku mrlju, i na drugom mestu na neobinim na branim tvorevinama koje su oigledno raene prema nosnim koljkama primetim belosive kraste na veoj povrini. Brzo pozovem doktora M. koji izvri po novni pregled i potvrdi . . . Dr M. izgleda sasvim
1

drukije nego obino; vrlo je bled, hramlje, nema dla ka na bradi . . . Moj prijatelj Oto sad isto tako stoji pored nje, a prijatelj Leopold perkutuje je preko steznika i kae: Ona s donje leve strane ima neki potmuo ton, pokazuje takoe na jedan infiltrirani deo koe na levom ramenu (to i ja, kao on, uprkos haljini oseam) . . . M. kae: Nema sumnje, to je infekcija, ali ne mari nita; pridruie se i dizenterija i otrov e se izluiti . . . Mi takoe neposredno znamo odakle ova infekcija dolazi. Prijatelj Oto dao joj je nedavno, kad se loe oseala, injekciju sa jednim propilpreparatom. Propilen . . . Propionska kiselina . . . Trimetilamin (iju formulu vidim pred sobom odtampanu krup nim slovima) . . . Takve se injekcije ne daju ovako lakomisleno . . . Verovatno i pric nije bio ist. Ovaj san ima ispred svih ostalih jedno preimustvo. Odmah je jasno na koje se dogaaje poslednjeg dana on nadovezuje i koju temu obrauje. O tome daje obavetenje uvodni tekst. Vest o Irminom sta nju, koju sam primio od Otona, istorija bolesti koju sam pisao duboko u no, zapoljavali su moju duev nu aktivnost i za vreme spavanja. Uprkos tome ne bi niko, ko god je uzeo na znanje prethodni uvod i sadrinu sna, mogao slutiti ta san znai. Ni ja sam to ne znam. Ja se udim simptomima bolesti na koje mi se Irma ali u snu, poto oni nisu isti simptomi zbog kojih sam je ja leio. Smejem se besmislenoj ideji o injekciji propionske kiseline i utehi koju je izrazio dr M. San mi prema kraju izgleda nejasniji i zbijeniji nego to je bio na poetku. Da bih saznao znaenje svega toga, moram se odluiti na opirnu analizu. Analiza Dvorana mnogobrojni gosti koje primamo. Toga leta smo stanovali na Belviju, u jednoj usamlje noj kui na jednom od breuljaka koji se naslanjaju na Kalenberg. Ta kua nekad je bila odreena da bude zabavni lokal, i otada je zadrala neobino viso ke prostorije sline dvorani, i san se takoe dogodio
8 Froid. Odabrana dela, VI

To je prvi san koji sam izloio detaljnoj interpretaciji.

114

Tumaenje snova, I

Metod tumaenja sna

115

u Belviju, i to na nekoliko dana pre roendana moje ene. Toga dana je moja ena rekla da oekuje da e nam za njen roendan kao gosti doi vie prijatelja, a meu njima i Irma. Moj san dakle anticipira ovu situaciju: Roendan moje ene, i mnoge ljude, meu njima i Irmu, mi kao goste primamo u velikoj dvo rani kue Belvi. Prebacujem Irmi to nije prihvatila reenje; ja joj jo kaem: Ako jo uvek ima bolove, onda je to tvoja sopstvena krivica. To bih joj mogao rei i u bud nom stanju, ili sam joj rekao. U ono vreme sam zastu pao miljenje (za koje sam kasnije uvideo da je po greno) da se moj zadatak iscrpljuje time to u bo lesnicima saoptiti skriveni smisao njihovih simpto ma; da li e oni to reenje posle toga prihvatiti ili ne, od ega zavisi uspeh, za to vie nisam odgovoran. Ovoj zabludi, koju sam sreom savladao, sada sam zahva lan za to to mi je olakala egzistenciju u jedno vre me kad je trebalo da u svom sv6m neizbenom nezna nju postiem uspehe u leenju. Ali u reenici koju u snu izgovaram Irmi primeujem da, pre svega, ne elim da budem kriv za bolove koje ona jo uvek osea. Ako je to lina krivica Irmina, onda ne moe biti moja krivica. Treba li nameru sna traiti u ovom pravcu? Irmine albe; bolovi u vratu, telu i stomaku, gui se. Bolovi u stomaku su spadali u kompleks simptoma moje bolesnice, ali se oni nisu suvie nametali; ona se pre alila na oseanje munine i gaenja. Bolovi u vratu, u telu, stezanje u gui kod nje jedva da su igra li neku ulogu. udim se zato sam se u snu odluio za ovaj izbor simptoma, i zasad ne mogu to ni da shvatim. Ona izgledajbleda i podbula. Moja bolesnica je uvek bila rumena. Nasluujem da se ovde mesto nje uvlai neka druga osoba. Plaim se pri pomisli da sam prevideo jednu or gansku afekciju. Kao to e mi se rado poverovati, to je kod specijalista strah koji se nikad ne gasi, jer on gotovo iskljuivo posmatra samo neurotiare, i na viknut je da tako mnogo pojava prebacuje na raun

histerije koje ostali lekari lece kao organske. S dru ge strane, ne znam odakle u mene se uvlai laka sumnja da li je moj strah sasvim poten. Ako su Irmini bolovi organski osnovani, onda opet nisam oba vezan da ih leim. Ta moje leenje otklanja samo hi sterine bolove. Izgleda mi dakle, zapravo, kao da e lim da sam pogreio u dijagnozi, jer bi onda bilo od stranjeno i prebacivanje neuspeha. Povedem je ka prozoru da bih joj pregledao guu. Ona se malo odupire, kao to to rade ene sa vetakim zubima. U sebi mislim da joj to nije ni potrebno. Kod Irme nikada nisam imao povoda da izvrim in spekciju usne duplje. Dogaaj u snu me podsea na pregled jedne guvernante koji sam pre izvesnog vre mena obavio; ta guvernanta nainila je najpre utisak mladalake lepote, ali je prilikom otvaranja usta izvo dila neke pokrete kao da eli da prikrije svoje zube. Na ovaj sluaj nadovezuju se druga seanja na lekarske preglede i na male tajne koje se pri tom otkriva ju i koje nijednom, lekaru a ni pacijentu ne stvaraju zadovoljstvo. Irmi to nije ni potrebno: to je, pre svega, svakako kompliment za nju; ali ja nasluujem i neko drugo znaenje. Prilikom paljive analize oseamo da li smo iscrpli zadnje misli koje se moraju oekivati ili ne. Nain na koji Irma stoji kraj prozora podsea me odjednom na jedan drugi doivljaj. Irma ima jednu intimnu prijateljicu koju ja veoma visoko cenim. Kad sam je neke veeri posetio, zatekoh je po red prozora u situaciji reprodukovanoj u snu, i njen lekar, onaj isti dr M. i skrama javljaju se ponovo u nastavku sna. Sad mi pade na pamet da sam u toku poslednjih meseci stekao opravdan razlog da o ovoj drugoj dami stvorim pretpostavku da je i ona isto tako histerina. Da, Irma mi je i sama to odala. Ali ta ja znam o njenim stanjima? Upravo samo to da i ona pati od histerinog grenja u snu kao i moja Irma. U snu sam, dakle, zamenio svoju bolesnicu njenom prijateljicom. Sad se seam da sam se esto poigra vao sa slutnjom da bi me i ova dama mogla isto tako obavezati da je oslobodim njenih simptoma. Ali onda sam i sam to smatrao neverovatnim jer je ona po prii*

116

Tumaenje snova, I

Metod

tumaenja sna

117

rodi veoma uzdrljiva. Ona se protivi kao to to san pokazuje. Drugo objanjenje bi bilo da ona to ne smatra potrebnim; ona se dosad zaista pokazivala do voljno snanom da svoje stanje savlada bez tue po moi. Preostalo je sad jo nekoliko crta koje ne mogu smestiti ni kod Irme ni kod njene prijateljice: bleda, podbula, vetaki zubi. Vetaki zubi odveli su me onoj guvernanti; a sad sam sklon da se zadovoljim slabim zubima. Onda mi pade na pamet jedna druga osoba na koju mogu one crte da smeraju. Ona isto tako nije moja pacijentkinja, i ja je ne bih eleo imati kao pacijentkinju poto sam primetio da se od mene enira i da je ja ne smatram poslunom bolesnicom. Ona je obino bleda, i kad je jednom bila naroito (osobito) zdrava, bila je podbula. 1 Ja sam dakle svoju pacijentkinju Irmu uporeivao sa dve druge osobe koje bi se takoe odupirale leenju. Kakav smisao moe imati to to sam ih u snu zamenio sa njihovom prijateljicom? Moda to da bih eleo da zamenim; ona druga kod mene budi jae simpatije ili o njenoj in teligenciji imam bolje miljenje. Ja, naime, Irmu smatram glupom to ne prihvata moje reenje. Ona druga bi bila pametnija, ona bi dakle pre popustila. Usta se zatim takoe dobro otvaraju; ona druga bi priala vie od Irme. 2 ta ja vidim na vratu: belu mrlju i okrastale nosne koljke. Bela mrlja podsea na difteriju i, pre ma tome, na Irminu prijateljicu, a osim toga i na
Na ovu treu linost moe se svesti ona jo neobjanjena alba na bolove u stomaku. U pitanju je, razume se, moja sopstvena ena; bolovi u stomaku podseaju me na jedan od povoda kad mi je njen strah postao jasan. Moram priznati da sa Irmom i svojom enom u ovom snu ne postupam ba veoma ljubazno; ali neka bude za* moje opravdanje primeeno da i jednu i drugu merim idealom jedne estite, poslune pacijentkinje. 8 Nasluujem da tumaenje ovoga dela nije voeno do voljno da bi se mogao pratiti celokupni skriveni smisao. Kad bih hteo da nastavim sa uporeivanjem ove tri ene veoma bih se udaljio. Svaki san ima najmanje jedno mesto na ko jem je nedokuljiv, kao nekakav pupak kojim je povezan sa onim to je ostalo nesaznato.
1

teko oboljenje moje najstarije keri pre otprilike dve godine i na svu strahotu onog stranog vremena. Kraste na nosnim koljkama upozoravaju na brigu o mom sopstvenom zdravlju. Tada sam esto upotreb ljavao kokain da bih suzbio dosadna oticanja nosa, i pre nekoliko dana uo sam da je jedna od mojih pa cijentkinja koja je radila isto kao i ja zaradila pro stranu nekrozu nosne sluzokoe. Preporuivan je ko kaina, koje je 1885. poteklo od mene, donelo mi je teka prebacivanja. Jedan od mojih dragih prijate lja, koji je ve 1895. godine umro. ubrzao je svoju propast zloupotrebom ovoga sredstva. Pozovem brzo doktora M. koji obnavlja pregled. To bi jednostavno odgovaralo poloaju koji je dr M. meu nama zauzimao. Ali ovo brzo" dovoljno je upadljivo da zatrai naroito objanjenje. Ono me podsea na jedan alostan lekarski doivljaj. Nepre stanim ordiniranjem jednog sredstva koje je tada jo smatrano bezazlenim (sulfonal), izazvao sam kod jed ne bolesnice teku intoksikaciju i onda sam se brzo obratio jednom iskusnom starijem kolegi za pomo. Da stvarno mislim na ovaj sluaj potvruje se jed nom sporednom okolnou. Bolesnica koja je pod legla intoksikaciji nosila je isto ime kao i moja naj starija ki. Ja dosad nikad nisam mislio o tome; a sada mi se ovo priinjava kao nekakva odmazda sud bine. Kao da zamena osoba treba da se nastavlja u jednom drugom smislu; ova Matilda za onu drugu; oko za oko, zub za zub. ini se kao da pronalazim sve prilike na osnovu kojih bih mogao da sebi pre bacim nedostatak lekarske savesnosti. Dr M. je bled, bez dlaka na bradi i hramlje. Od toga je tano toliko da njegov lo izgled esto iza ziva zabrinutost kod njegovih prijatelja. Obe ostale karakteristine pojedinosti moraju pripadati nekom drugom licu. Sada pada mi na pamet moj stariji brat koji ivi u inostranstvu, koji brije bradu, i, ako se dobro seam, dr M. iz sna sasvim je liio na njega. O njemu pre nekoliko dana doe vest da hramlje zbog jednog artritikog oboljenja u kuku. Mora da postoji neki razlog to oba ova lica u snu stapam u jedno

118

Tumaenje snova, I

Metod tumaenja sna

119

jedino. Stvarno se seam da sam iz slinih razloga prema obojici bio neraspoloen. Obojica su odbila je dan moj predlog koji sam im nedavno dao. Prijatelj Oto stoji sad pored bolesnice i prijatelj Leopold je pregleda i u donjem delu levo ukazuje na postojanje jednog potmulog tona. Prijatelj Leo pold je takoe lekar, Otonov roak. Sudbina je od obojice, budui da obavljaju istu specijalnost, nai nila konkurente koje ljudi stalno uporeuju meu sobno. Obojica su mi godinama asistirali jo dok sam vodio javnu ordinaciju za nervno obolelu decu. Scene, kao to je scena reprodukovana u snu, tamo su se esto dogaale. Dok sam sa Otonom debatovao o dijagnozi jednog sluaja, Leopold je ponovo pregle dao dete i dao neoekivani doprinos za donoenje od luke. Izmeu njih je ba postojala slina razlika u karakteru kao i izmeu inspektora Breziga (Brasig) i njegovog prijatelja Karla. Jedan se isticao svojom okretnou", a drugi je bio spor, razborit, ali teme ljan. Ako u snu uporeujem Otona i opreznog Leopolda, onda se to oigledno dogaa zato da bih Leopolda izbrisao. To je slino poreenje kao ono gore izmeu neposlune pacijentiknje Irme i njene prija teljice koja je smatrana pametnijom. Sad primeujem i jedan od koloseka kojim se pokree povezanost misli u snu: od bolesnog deteta ka institutu za bo lesnu decu. Potmuo ton levo sa donje strane stva ra mi utisak kao da odgovara svima pojedinostima jednog jedinog sluaja u kome me je Leopold fra pirao svojom temeljitou. Osim toga pred oima mi lebdi neto kao neka metastatina afekcija; ali to bi mogao biti i odnos prema pacijentkinji koju bih eleo da imam mesto Irme. Ova dama, naime, imitira tuberkulozu, koliko mogu da vidim. Infiltrirani deo koe na levom ramenu. Odmah mi je jasno da je to moj reumatizam u ramenu koji redovno oseam kad god sam ostao budan duboko u no. Tekst u snu glasi isto tako dvosmisleno: to ja . . . kao on oseam. Misli se, oseam na sopstvenom telu. Uostalom, pada mi u oi kako neobino zvui oznaka infiltriran deo koe". Na infiltraciju levo pozadi

gore" smo navikli; ona bi se odnosila na plua, pa prema tome opet na tuberkulozu. Uprkos odelu. To je svakako samo umetanje. Decu smo u bolnici, razume se, pregledali golu; to je, naravno, suprotno nainu na koji moramo pre gledati odrasle enske osobe. Prialo se o jednom izvrsnom kliniaru da je svoje pacijente pregledao uvek fizikalno samo kroz odelo. Ono to dolazi dalje, to mi je tamno, ja, otvoreno reeno, nisam sklon da se ovde dublje uputam. Dr M. kae: To je injekcija, ali ne mari nita. Doi e tome jo i dizenterija i otrov e se izluiti. To mi na prvi pogled izgleda smeno, ali se ipak, kao i sve ostalo, mora paljivo analizirati. Posmatrano poblie ipak pokazuje neki smisao. Ono to sam na pacijentkinji pronaao bio je lokalni difteritis. Iz vremena oboljenja moje erke ja se seam diskusije o difteritisu i difteriji. Difterija je opta infekcija koja potie od lokalnog difteritisa. Postojanje opte infekcije dokazuje Leopold potmulou tona koja, dakle, upuuje na pomisao da postoje metastatika arita. Ja, dodue, mislim da upravo kod difterije ovakve vrste metastaze ne dolaze. One me pre podseaju na pijemiju. Ne mari nita: to predstavlja utehu. Ja mislim da se ova uteha na svoj nain uklapa: Poslednji deo sna doneo je sadrinu da bolovi pacijentkinje dolaze od tekog organskog oboljenja. Ja nasluujem da i tim elim samo da svalim krivicu sa sebe. Psihiko leenje ne moemo nainiti odgovornim za to ako difterina oboljenja i dalje postoje. Ali mene ipak enira da Irmi jedno tako teko oboljenje izmiljam samo i jedino zato da bih skinuo teret sa sebe. To iz gleda tako svirepo. Meni je dakle potrebno osigura nje da e se sve lepo zavriti, i izgleda mi da nije nainjen ba lo izbor kad ovu utehu stavljam u usta upravo linosti doktora M. Ali ja se ovde uzdiem iznad sna, a za to je potrebno objanjenje. Ali zato je ova uteha tako besmislena? Dizenterija: Neka daleka predstava da se bolesne materije mogu odstraniti iz tela kroz creva. Hou li

120

Tumaenje snova, 1

Meto tumaenja sna

121

time da se narugam bogatstvu izdaleka donetih i neo binih patolokih povezivanja doktora M. Kod dizenterije pada mi na pamet jo neto drugo. Pre neko liko meseci primio sam na leenje jednog mladog oveka koji se alio na neobine tekoe sa stolicom, a kojeg su ostale kolege leile kao sluaj anemije sa nedovoljnom ishranom". Ja sam video da se radi o histeriji. Nisam hteo da svoju psihoterapiju opro bam na njemu i poslao sam ga na jedno putovanje morem. I sad, pre nekoliko dana, dobijem od njega iz Egipta jedno oajno pismo u kome mi javlja da je tamo preleao jedan novi napad koji je lekar pro glasio dizenterijom. Ja, dodue, nasluujem da je ova dijagnoza samo greka toga kolege neznalice koji do zvoljava da ga histerija vodi za nos; ali ipak nisam mogao a da samome sebi ne prebacim to sam bo lesnika doveo u stanje da pored jedne histerine afekcije creva dobije jo i jednu organsku. Dizenterija, dalje, zvui pomalo na difteriju ije se ime u snu ne pominje. Jeste, mora biti tako da se sa utenom progno zom: Pridruie se jo dizenterija itd. rugam dok toru M., jer se seam kako je on pre vie godina jed nom, srnejui se, neto sasvim slino priao o jednom kolegi. Bio je pozvat sa ovim kolegom na konsulta ciju kod jednog tekog bolesnika i oseao se pobue nim da onom drugom koji je izgledao pun nade, pri govori to u mokrai pacijentovoj nalazi belanevinu. Ali taj kolega se nije zbunio, nego je mirno od govorio: iVe mari to nita, gospodine kolega, ta belanevina e se ve izluiti! Za mene dakle vie nema sumnje da ovaj deo sna sadrava ruganje na raun kolege koji o histeriji nije znao nita. I kao za potvrdu ovoga proe mi sad kroz glavu: Zna li doktor M. da se pojave kod njegove pa*ijentkinje, Irmine prijateljice, koje izazivaju strah da postoji tuberkuloza t takoe temelje na histeriji? Je li on uoio tu histeriju, ili joj je naseo"? Ali koji motiv mogu imati ja da tako loe po stupam sa ovim svojim prijateljem? To je veoma jed nostavno: Dr M. se sa mojim reenjem" kod Irme

isto toliko ne slae kao i sama Irma. Ja sam se, dakle, u ovom snu osvetio ve dvema linostima; Irmi recima: Ako jo uvek osea bolove, onda je to tvoja krivica, i doktoru M. tekstom koji sadrava besmi slenu utehu koju mu ja stavljam u usta. Mi znamo neposredno odakle dolazi infekcija. Ovo neposredno znanje u snu je znaajno. Malopre. nismo jo nita znali poto je tek Leopold dokazao da postoji infekcija. Prijatelj Oton joj je dao injekciju kad se loe oseala. Oton je zaista priao da je za kratko vreme svoga boravka kod Irmine familije bio odveden u je dan hotel u suscdstvu da bi tamo dao injekciju ne kom oveku koji je odjednom osetio da mu nije do bro. Injekcije me opet podseaju na onog nesrenog prijatelja koji se otrovao kokainom. Ja sam mu dao savet da za vreme dok mu je uskraen morfijum upo trebi kokain, samo interno; ali je on sam sebi smesta davao injekcije kokaina. Sa propilpreparatom ... Propilen .. . Propionska kiselina. Kako samo dolazim do toga? Iste veeri kad sam pisao istoriju bolesti, pa posle toga sanjao, otvo rila je moja ena bocu likera na kojoj je bilo napi sano Ananas"^boca je bila poklon naeg prijatelja Otona. On je, naime, imao obiaj da u svim mogunim povodima deli poklone; verovatno e ga jednom neka ena od toga izleiti. Iz toga likera se irio takav mi ris na somu da sam odbio da ga probam. Moja ena je kazala: Ovu emo bocu pokloniti posluzi, a ja sam jo opreznije zabranio da to uradi uz dobronamernu napomenu da ni posluga ne treba da se otruje. Miris some (Amil...) kod mene je oigledno probudio seanje na itav niz: propil, metil itd. i taj niz je snu dao preparate propilena. Ja sam, pri tom, svakako preduzeo jednu supstituciju, sanjao sam propil, po to sam omirisao amil, ali su takve supstitucije moda ba u organskoj herniji dozvoljene.
Ananas", uostalom, sadrava neverovatnu zvunu slinost sa prezimenom moje pacijentkinje Irme.
1

122

Tumaenje snova, 1

Metod tumaenja sna

123

Trimetilamin. U snu vidim hemijsku formulu ove supstance to svakako svedoi o velikom naporu moga pamenja, i formula je tampana masnim slo vima kao da se iz konteksta htelo neto istai kao naroito vano. emu me sad vodi ovaj trimetilamin, na koji mi je na ovaj nain skrenuta panja? Na jedan razgovor s nekim drugim prijateljem koji go dinama ve zna za sve moje radove u toku nastaja nja, kao to ja znam za njegove. On mi je tada saoptio izvesne ideje za jednu seksualnu herniju i iz meu ostalog pomenuo da misli da je u trimetilaminu pronaao jedan od produkata seksualne izmene materije. Ova supstanca me je dakle odvela na sek sualnost, na onaj trenutak kome pripisujem najveu vanost u postanku nervoznih oboljenja koja hou da leim. Moja pacijentkinja Irma je mlada udovica; ako mi je stalo do toga da kod nje opravdam svoj neuspeh u leenju, pozvau se svakako najbolje na ovu injenicu koju bi njeni prijatelji rado izmenili. Kako je neobino, uostalom, sklopljen jedan takav san. Ona druga dama, koju imam u snu kao pacijentkinju mesto Irme, takoe je mlada udovica. Ja nasluujem zato je formula trimetilamina zauzela u snu tako mnogo mesta. U ovoj jednoj reci skupilo se tako mnogo vanih stvari: trimetilamin nije samo aluzija na nadmoni faktor seksualnosti, nego i aluzija na jednu linost na koju se sa zadovoljstvom seam kad se oseam usamljenim u svojim pogledima. Treba li da se ovaj prijatelj, koji je u mome ivotu igrao tako veliku ulogu, vie ne pojavljuje u misaonoj vezi sna? Naprotiv: on je na roiti poznavalac posledica koje proizilaze iz obolje nja nosa i nosnih duplja, i otkrio je nauci nekoliko izvanredno znaajnih odnosa koji postoje izmeu nos nih koljki i enskih seksualnih organa. (Tri nabrane tvorevine u gui kod Irme). Ja sam ga zamolio da pregleda Irmu i utvrdi nemaju li njeni bolovi u sto maku eventualno nazalno poreklo. Ali i on sam bo luje od gnojenja nosa, koje mu zadaje brige, i sva kako na ovo aludira pijemija koja mi kod meta staze u snu lebdi pred oima.

Takve se injekcije ne daju tako lakomisleno. Ovde se lakomislenost prebacuje neposredno prijate lju Otonu. Veruj em da sam neto slino mislio onoga popodneva kad je izgledalo da recima i pogledom zauzima stav protiv mene. Bilo je otprilike ovako: Kako lako pada pod uticaj; kako lako donosi svoj sud. Osim toga me gornja reenica ponovo podsea na pokojnog prijatelja koji se tako brzo odluio za injekcije kokaina. Kao to sam rekao, ja uopte nisam smerao na injekcije toga sredstva. Pri preba civanju, upuenom Otonu da sa tim hemijskim ma terijama lakomisleno postupa, ja primeujem da po novo dodirujem istoriju one nesrene Matilde, iz koje proizilazi isti prekor upuen meni. Ovde, oigledno, ja prikupljam primere za svoju savesnost, ali i za njenu suprotnost. Verovatno i pric nije bio ist. Jo jedan prekor upuen Otonu, ali on dolazi sa nekog drugog mesta. Jue sluajno sretoh sina jedne dame stare osam deset i dve godine, kojoj moram svakog dana davati dve injekcije morfijuma. Ona se trenutno nalazi na selu, i ujem o njoj da boluje od zapaljenja vena. Odmah sam pomislio na to da je u pitanju infiltrat koji je nastao zbog zaprljanja prica. Ponosim se time to joj tokom dve godine nisam stvorio nijedan infiltrat; naravno, stalno brinem o tome da li je pric ist. Ja sam ba savestan. Sa zapaljenja vena ponovo se vraam na svoju enu koja je za vreme jedne trudnoe patila od zaepljenosti vena, i sad se u mom seanju pojavljuju tri sline situacije: sa mojom enom, sa Irmom i sa pokojnom Matildom iji mi je identitet oigledno dao za pravo da u snu tri lica zamenim jedno sa drugim. * Zavrio sam dakle sa tumaenjem sna. U toku ovoga rada imao sam muke da se odbranim od svih
1 Mada nisam izneo sve, to je razumljivo, to mi je palo na pamet pri radu na tumaenju.

124

Tumaenje snova, I

Metod tumaenja sna

125

dosetaka za koje je moralo dati podsticaj uporeenje izmeu sadrine sna i misli koja se iza te sadrine krije. Takoe mi je u meuvremenu sinula misao o smislu" toga sna. Zapamtio sam jednu nameru koja se ostvaruje snom i koja je morala biti motiv sanjanja. San ispunjava neke elje koje su dogaaji ma poslednje veeri (vest Otonova, pisanje istorije bolesti) bile u meni probuene. Rezultat sna je na ime da ja nisam kriv za Irmine patnje koje jo po stoje, i da je za to kriv Oton. A Oton me je naljutio svojom primedbom o Irminom nepotpunom ozdrav ljenju, san mu se zato osvetio tako to je prekor uputio natrag na njega. San me oslobaa odgovor nosti za Irmino oseanje svodei ga na druge faktore (odmah itav niz obrazloenja). San izvesno stanje stvari prikazuje tako kao to bih ga ja sam eleo: njegova sadrina je dakle ispunjenje elje, a njegov motiv je elja. Toliko jasno pada u oi. Ali i od pojedinosti sna mnogo to-ta postaje mi jasno sa gledita ispunjenja elje. Ja se Otonu ne svetim samo za njegov prena gljeni stav prema meni tako to mu podmeem jednu prenagljenu lekarsku radnju (injekciju), nego mu se svetim i zbog loeg likera koji mirie na somu, i na lazim u snu jedan izraz koji objedinjuje oba prekora: injekcija sa jednim propilenskim preparatom. Jo nisam zadovoljan, nego nastavljam svoju osvetu tako to ga uporeujem sa njegovim pouzdanijim ko legom. ini se da time kaem: Ovaj mi je miliji od tebe. Ali Oton nije jedini koji treba da oseti teinu moga gneva. Ja se svetim i neposlunoj pacijentkinji time to je zamenjujem sa jednom pametnijom i poslunijom bolesnicom. Ni prigovor doktora M. ne ostavljam da proe mirno, nego mu jasnom aluzijom stavljam na znanje svoje miljenje da se pred pro blemom nalazi kao neznalica (Pridruie se dizenterija itd."). tavie, ini mi se da od njega apeliram na nekog drugog, koji vie zna (na prijatelja koji mi je priao o trimetilaminu), kao to sam se od. Irme obratio njenoj prijateljici, i od Otona Leopoldu. Sklonite mi ova lica, zamenite ih sa tri druga lica

prema mom izboru, onda u biti slobodan od prekora koje svakako ne elim da sam zasluio! Neosnovanost ovih prekora dokazivana mi je u snu veoma razvu eno. Irmini bolovi ne padaju meni na teret, jer je ona sama kriva za njih time to odbija da prihvata moje reenje. Irmini bolovi me se nita ne tiu, jer su oni organske prirode, te se uopte ne mogu izleiti psihikim leenjem. Irmine patnje se na zado voljavajui nain objanjavaju njenim udovitvom (trimetilamini!), koje ja ni u emu ne mogu izmeniti. Irmine patnje bile su izazvane nesmotrenom injekcijom jedne za tu svrhu nepogodne materije koju joj je dao Oton, a kakvu ja nikada ne bih dao. Irmini bolovi potiu od neistog prica kao i zapaljenje vena moje stare dame, dok ja pri davanju injekcija nikad ne izazovem neku nezgodu. Dodue, primeujem da se ova objanjenja koja se slau u tome da me oslobode odgovornosti meu sobom uopte ne sla u, da ak jedna druga iskljuuju. itava odbrana ovaj san i nije nita drugo ivo podsea na odbranu oveka koga je sused optuio da mu je vra tio kotao u oteenom stanju. Prvo, on ga je vratio neoteenog, a drugo, kotao je ve bio probuen kad ga je uzeo na zajam, a tree, on kotao uopte od suseda nikad nije ni pozajmljivao. Ali utoliko bolje: ako se kao verodostojan prihvati samo jedan od ova tri naina odbrane, oveka moraju osloboditi. U snu igraju ulogu jo i druge teme iji odnos prema mom osloboenju od krivice za Irminu bolest nije tako providan: bolest moje erke i jedne pacijentkinje sa istim imenom, tetnost kokaina, obolje nje moga pacijenta koji putuje po Egiptu, briga za zdravlje moje ene, moga brata, doktora M., moje sopstvene telesne nelagodnosti, briga o odsutnom pri jatelju koji pati od trulenja nosa. Ali ako sve to obu hvatim, povezae se to sve u jedan jedini krug misli, eventualno sa etiketom: briga o zdravlju, sopstvenom i tuem, lekarska savesnost. Seam se nejasnog ne prijatnog oseanja kad mi je Oton doneo vest o Irmi nom stanju. Iz misaonog kruga koji u snu igra ulogu hteo bih naknadno da unesem izraz za ovo prolazno

126

Tumaenje snova, 1

oseanje. Kao da mi je neko rekao: Ti svoje lekarske dunosti nikad ne shvata dovoljno ozbiljno, nisi savestan, ne odrava ono to obea. Posle toga stavio bi mi se taj misaoni krug na raspolaganje da bih mogao doneti dokaz u koliko sam visokom stepenu savestan, koliko mi mnogo lei na srcu zdravlje mo jih roaka, prijatelja i pacijenata. Vredi pomenuti i to da se meu ovim mislima nalaze i neprijatna seanja koja pre govore za krivicu koja se pripisuje mome prijatelju Otonu nego za moje opravdanje. Ma terijal je, tako rei, nepristrasan, ali povezanost ovog ireg materijala na kome se san zasniva sa uom te mom sna iz kojeg se porodila elja da nisam kriv za Irminu bolest ipak j e potpuno oigledan. Neu da tvrdirn da sam smisao ovoga sna u pot punosti otkrio, da j e njegovo tumaenje bez praznina. Mogao bih se jo dugo na njemu zadrati da iz njega izvadim dalja objanjenja i da raspravljam i o novim zagonetkama koje on postavlja. Znam, ak, i mesta odakle se mogu pratiti dalje misaone veze, ali me od rada na tumaenju odvraaju obziri o ko jima se vodi rauna kod svakog sopstvenog sna. Onaj ko je odmah gotov da me zbog takve rezerve prekori neka samo pokua da bude iskreniji od mene. Ja se zasad mirim sa jednim novosteenim saznanjem: Ako se stvarno^ drimo ovde prikazane metode tumaenja sna, nai emo da san stvarno ima neki smisao i da nipoto nije izraz jedne raskomadane modane aktiv nosti kao to to pisci ele. Posle zavrenog posla na tumaenju, san se moe prepoznati kao ispunjenje elje.

III
SAN JE ISPUNJENJE ELJE
Kad proemo kroz kakav tesnac i odjednom stignemo na vis odakle se putevi ravaju i gde se prua najdivniji vidik na sve strane moemo se za trenutak zaustaviti i razmisliti kamo najpre da kre nemo. Slino nam se deava poto smo savladali ovo nae prvo tumaenje sna. Mi se nalazimo u punom svetlu jednog iznenadnog otkria. San se ne moe uporediti sa nepravilnim zvukom jednog instrumenta koji je, umesto sviraeve ruke, pogodio udarac neke sile spol ja, on nije besmislen, nije apsurdan, ne pret postavlja da jedan deo riznice naih predstava spava dok drugi deo poinje da se budi. San je punovaan psihiki fenomen, i to jedno ispunjenje elje; on se moe uvrstiti u sastav duevnih akcija budnoga sta nja koje su nam razumljive; izgradila ga je jedna veoma komplikovana duhovna aktivnost. Ali u istom trenutku kad poelimo da se ovom saznanju raduje mo navaljuje na nas itav roj pitanja. Ako san, kao to tumaenje o njemu kae, predstavlja jednu ispu njenu elju, odakle potie onda onaj upadljivi i neo bini oblik kojim se ovo ispunjenje elje izraava? Kakva se to promena desila sa mislima u snu dok se iz njih nije oblikovao manifestni san onako kako ga se prilikom buenja seamo? Na koji nain se dogo dila ova promena? Odakle dolazi materijal koji je bio preraen u san? Odakle dolaze mnogobrojne osobenosti koje smo mogli zapaziti na mislima sna, kako

128

Tumaenje snova, I

San je ispunjenje elje

129

na primer to da jedna drugoj mogu protivreiti? (Ana logija sa kotlom). Moe li san da nas naui neem novom o naim sopstvenim unutranjim procesima, moe li njegova sadrina korigovati miljenja u koja smo preko dana verovali? Predlaem da sva ova pi tanja zasad ostavimo po strani i da produimo dalje jednim jedinim putem. Nae sledee interesovanje treba da bude da ispitamo da li je ovo jedan opti ka rakter sna ili samo sluajna sadrina onog sna (,,o Irminoj injekciji") sa kojim je naa analiza otpoela, jer ak i da smo spremni na to da svaki san ima jedan smisao i jednu psihiku vrednost, moramo ipak ostaviti otvorenu mogunost da ovaj smisao nije isti u svakom snu. Na prvi san je bio ispunjenje elje; jedan drugi san e se, moda, pokazati kao ispunje no strahovanje; trei, opet, moe kao svoj sadraj imati neku refleksiju, etvrti moda jednostavno reprodukovati neko seanje. Postoje li, dakle, jo i dru gi snovi elja ili moda uopte ne postoji nita osim snova elja? Lako je pokazati da snovi esto neuvijeno poka zuju karakter ispunjenja elje tako da se moemo uditi zato jezik snova ve odavno nije naiao na razumevanje. Postoji, na primer, jedan san koji mogu da izazovem u sebi kad god to zaelim, tako rei eksperimentalno. Ako uvee jedem sardele, masline ili inae neka jako slana jela, osetim nou e koja me probudi. Ali buenju prethodi jedan san koji svaki put ima istu sadrinu, naime da pijem. Halap ljivo srcem vodu, ona mi divno prija kao to moe prijati samo hladno pie kad ovek skapava od ei, i zatim se probudim i moram stvarno da pijem. Po vod za ovaj jednostavan san jeste e koju prilikom buenja stvarno i oseam. Iz ovog oseanja proizlazi elja da pijem, i san mi ovu elju pokazuje kao ispu njenu. On pri tom slui jednoj funkciji koju je lako dokuiti. Ja sam dobar spava, nisam naviknut da me neka potreba budi. Ako mi poe za rukom da svoju e utolim sanjajui da pijem, ne moram se probuditi da bi taj san zadovoljio. To je dakle san udobnosti. Snevanje dolazi na mesto radnje, kao i

inae u ivotu. Na alost, potreba za vodom, da bi se utolila e, ne moe se zadovoljiti jednim snom kao to je moja osvetoljubivost prema prijatelju Otonu i doktoru M., ali dobra volja je ista. Ovaj isti san se nedavno unekoliko modifikovao. Onda sam oedneo jo pre usnua i popio sam au vode do dna koja je stajala na ormaniu kraj moga kreveta. Ne koliko sati kasnije dobio sam nou jedan novi napad ei koji su pratile neudobnosti. Da bih doao do vode, morao bih ustati i doneti au koja je stajala na nonom ormanetu moje ene. Sanjao sam dakle shodno svrsi da mi moja ena daje da pijem iz jed nog suda; taj sud bila je etrurska urna koju sam doneo kui sa svoga putovanja po Italiji a od toga vremena i nekome poklonio. Ali je voda u njemu bila tako slana (oigledno zbog pepela) da sam se morao probuditi. Vidi se kako san ume stvari ko motno da sreuje: poto je njegov jedini cilj ispu njenje elje, san moe biti sasvim egoistian. Ljubav prema ugodnosti se s obzirom na druge zaista ne moe spojiti. To to se umeala urna verovatno pred stavlja opet jedno ispunjenje elje; ao mi je to ovu posudu vie nemam, kao to mi, uostalom, ni aa vode pored moje ene nije pristupana. Urna se takoe prilagoava senzaciji slanog ukusa koja je sad postala jaa, a ja za nju znam da e me prisiliti da se probudim. 1
1 injenino stanje snova o ei bilo je poznato i Vajgantiju, koji o tome kae: Upravo oseaj ei svi najpreci znije shvataju: on uvek stvara predstavu gaenja ei. Nain na koji san ovo gaenje ei predstavlja raznovrstan je i specijalizovan prema nedavnom seanju. I ovde postoji opta pojava da se odmah posle predstave gaenja ei javlja ra zoaranje o neznatnom delovanju tobonjih osveenja." Ali on proputa ono to je opte vano u reakciji sna na nadraaj. Ako se druge osobe koje je nou uhvatila e bude, a da prethodno nisu sanjale, to ne predstavlja nikakav prigovor mom eksperimentu, nego te ljude karakterie kao gore spava e. Uporedi uz ovo proroka Isaiju 29,8: Bie kao kad gladan sni da jede, pa kad se probudi a dua mu prazna; ili kad sni edan da pije, pa kad se probudi, a on iznemogao i dua mu edna . . . "

9 Frog', Odabrana dela, VI

130

Tumaenje snova, I

San je ispunjenje elje

131

Takvi snovi komoditeta bili su kod mene, u mo jim mlaim godinama, vrlo esta pojava. Naviknu tom od vajkada da radim duboko uno, rano buenje uvek je predstavljalo tekou za mene. Tada bih obino sanjao da sam ustao iz postelje i da stojim kraj umivaonika. Posle izvesnog vremena nisam mogao da ne primetim da jo nisam ustao, ali sam u meu vremenu ipak neko vreme spavao. Ovakav isti san lenosti poznat mi je od jednog mog mladog kolege u naroito duhovitom obliku: taj moj kolega, ini se, kao da je sa mnom delio sklonost ka spavanju. So barica koja je uvek stanovala u blizini bolnice imala je strogo nareenje da ga svakoga jutra blagovreme no probudi, ali i grdne muke da to nareenje spro vede. Jednog jutra je san bio naroito sladak. ena je do viknula u sobu: Gospodine Pepi, ustanite, mo rate u bolnicu. Posle toga ovaj spava sanjao je sobu u bolnici, krevet u kome je leao i tablicu pored glave na kojoj je stajalo napisano: Pepi H . . . , cand. med. dvadeset i dve godine. I on bi govorio sanja jui: Kad sam dakle ve u bolnici, ne moram ba da odem tamo, okrenuo bi se i nastavio da spava. Pri tom je motiv svog snevanja neprikriveno priznao. Jedan drugi san iji je nadraaj isto tako delovao za vreme samoga spavanja: Jedna od.mojih bo lesnica koja se morala podvrgnuti jednoj operaciji vilice koja se nepovoljno zavrila trebalo je da po elji lekara i danju i nou nosi na bolesnom licu apa rat za hlaenje. Ali ona bi ga obino odbacivala im bi zaspala. Jednog dana su me zamolili da je zbog toga prekorim; ona je aparat ponovo bacila na pod. Bolesnica se pravdala: Ovoga puta zaista nisam ni ta kriva; to je bila posledica sna koji sam nou imala. U snu sam se nalazila u jednoj loi u operi i ivo se interesovala za predstavu. A u sanatorijumu je leao gospodin Karl Ma jer (Meyer) i grozno stenjao od bolova u vilici. Ja sam rekla da nemam tih bolova, pa da mi ni aparat nije potreban; zato sam ga ba cila." Ovaj san te nesrene muenice zvui kao pred stavljanje jednog izraza koje oveku u tekim situa cijama navire na usta: Zaista sam znao za jedno bolje

zadovoljstvo. I san ovo bolje zadovoljstvo pokazuje. Gospodin Karl Majer, kome je ona svoje bolove pod metnula, bio je najindiferentniji mladi ovek meu njenim poznanicima kojeg se mogla setiti. Nita tee nije otkriti postojanje ispunjenja elje u nekim drugim snovima koje sam prikupio od zdra vih ljudi. Jedan prijatelj, kome je moja teorija o snu poznata i koji ju je ispriao i svojoj eni, ree mi jednoga dana: Treba da ti priam o svojoj eni da je jue sanjala dn jo dobila periodu. Ti e znati ta to znai," Ua/ume se da znam: ako je mlada ena sanjaln da ima periodu, onda je perioda izostala. Mogu da zamislim da bi ona jo neko vreme htela da uiva u svojoj slobodi pro nego to otponu tegobe mate rinstva. To je bio vrlo spretan nain objavljivanja njenog prvog graviditeta. Jedan drugi prijatelj mi pie da je njegova ena nedavno sanjala da je na grudima na svojoj koulji primetila mrlje od mleka. I to je nagovetaj gravidnosti, ali vie ne prve gravidnosti; mlada majka eli da za svoje drugo dete ima vie hrane no to ju je imala za prvo. Jedna mlada ena koja je nedeljama bila odseena od svakog saobraaja negujui svoje dete obolelo od infekcije, posle sreno zavrene bolesti sanja o jednom drutvu u kome se nalaze A. Doe (Daudet), Burze (Bourget), M. Prevo (M. Prevost) i drugi; svi ti ljudi su prema njoj veoma ljubazni i izvanredno je zabavljaju. Ovi pisci i u snu nose crte koje im daju njihove slike: M. Prevo, iju sliku ne poznaje, lii na dezinfektora koji je dan ranije oistio bo lesnike sobe i koji je kao njen prvi posetilac uao u sobu posle dugog vremena. Mislimo da se ovaj san moe prevesti bez praznina; Sad bi ve jednom bilo vreme za neto zabavnije nego to je ovo veito negovanje bolesnika. Moda e ovaj izbor biti dovoljan da pokae kako vrlo esto i pod najraznovrsnijim uslovima nalazimo snove koji se mogu razumeti samo kao ispunjenja elja, i koji svoju sadrinu neuvijeno iznose na videlo. To su veim delom kratki i jednostavni snovi, blagotvorno se izdvajaju od zbrkanih i prebogatih
9*

132

Tumaenje snova, I

San je ispunjenje elje

133

kompozicija stvorenih u snu koji su u sutini pri vukli panju pisaca na sebe. Ali se isplati zadrati se jo neko vreme na ovim jednostavnim snovima. Naj jednostavnije oblike snova moemo, svakako, oeki vati kod dece, ije su psihike funkcije sigurno manje komplikovane nego to su u odraslih. Psihologija dece je po mom miljenju pozvata za to da za psihologiju odraslih ljudi obavi sline usluge kao to ih ine i istraivanje grae ili razvitka niih ivotinja za ispi tivanje struktura najviih razreda u ivotinjskom car stvu. Do sada je nainjeno malo koraka svesnih svoga cilja da bi se psihologija dece u ovu svrhu iskoristila. Snovi male dece esto su jednostavna ispunjenja elje i onda, nasuprot snovima odraslih ljudi, uopte neinteresantni. Oni ne daju nikakve zagonetke za reavanje, ali su naravno od neprocenjive vrednosti za dokazivanje da san u svojoj najhitnijoj sutini zna i ispunjenje elje. Kod mog materijala dobijenog od svoje sopstvene dece mogao sam da prikupim neko liko primera takvih snova. Jednom izletu u divni Haltat (Hallstatt) u leto godine 1896. iz mesta Ausze (Aussee) dugujem dva sna: jedan koji je imala moja erka, tada joj je bilo osam i po godina, i drugi koji je imao deak od pet godina i tri meseca. Prethodno moram izneti da smo toga leta stanovali na jednom breuljku kraj mesta Ausze, odakle smo, kad je vreme bilo lepo, mogli da uivamo u velianstvenoj panorami Dahtajna (Dachstein). Dogledom se mogla lepo videti Simonijeva (Simonv) planinska kua. Maliani su se vie puta trudili da kuu vide dogledom; nije mi poznato sa kakvim uspehom. Pre izleta, ja sam deci priao da se Haltat nalazi u podnoju Dahtajna. Deca su se veoma radovala tom danu. Od Haltata smo krenuli u Eserntal (Escherntal), koji je svojom panoramom koja se neprestano menjala, decu veoma oduevljavao. Samo je jedan petogodinji deak bivao s vremena na vreme neraspoloen. im se pred nama pojavilo neko novo brdo, on bi pitao: Je li ovo Dahtajn? na ta sam ja morao da odgovorim: Ne, to je samo jedno brdo pre njega. Poto se ovo pitanje ponovilo nekoliko puta.

dete se sasvim uutalo; stepenicama koje vode ka vo dopadu uopte nije hteo da poe s nama. Smatrao sam da se zamorio. Ali sutradan mi je dete sasvim blaeno i zadovoljno prilo i pripovedalo: Noas sam sanjao da smo bili u Simonijevoj planinskoj kuici. Sad sam ga shvatio: kad sam priao o Dahtajnu, on je oekivao da e se prilikom izleta u Haltajn popeti na brdo i da e ugledati planinsku kuicu, o kojoj se uz dogled tako mnogo govorilo. Kad je posle toga primetio da od njega oekujemo da e se zadovo ljiti sa brdima ispred Dahtajna i sa vodopadom, on se osetio razoaranim i postao neraspoloen. Za sve to obetetio ga je san. Pokuao sam da saznam poje dinosti sna; one su bilo bedne. Penje se est sati gore", bio je odgovor, onako kao to je bio uo. I kod devojice od osam i po godina pokrenule su se na ovom izletu elje koje je san morao zado voljiti. Mi smo sobom u Haltat poveli dvanaesto godinjeg deaka, sina naih suseda, pravog viteza koji je, kao to mi je izgledalo, ve uivao sve sim patije malog enskog stvorenja. Sutradan ispriala nam je ona sledei san: Zamisli samo, sanjala sam da je Emil jedan od naih, da vas je zvao tata i mama i da spava s nama u naoj velikoj sobi kao i nai deaci. Zatim doe mama u sobu i baci pod nae po stelje pregrt velikih komada okolade uvijene u plavu i zelenu hartiju. Braa koja se na osnovu naslednog prenoenja ne razume ju u tumaenje snova izjavila su sasvim tako kao i nai pisci: Ovaj je san besmislica. Devojia se bar za jedan deo sna zauzela, a za teoriju neuroze vano je znati za koji: Da je Emil potpuno kod nas, to je besmislica, ali ono sa komadima okolade nije. Meni je ba ovo poslednje bilo nejasno. Za to mi je dala objanjenje mama. Na putu od stanice do kue deca su se zaustavila kod automata i zaelela da imaju ba takve komade o kolade u hartiji to se metalno presijava i koju auto mat po njihovom iskustvu prodaje. Mama je s pravom mislila da je taj dan ve doneo dovoljno ispunjenja elja i ostavila je ovu elju snu. Ja itavu ovu malu scenu nisam primetio. A onaj deo sna koji

134

Tumaenje

snova,

San je ispunjenje elje

135

je bio od moje erke proskribovan shvatio sam bez daljeg. Ja sam lino uo kako je utivi gost na putu pozvao decu da ekaju dok stignu tata i mama. San devojice je od ovog kratkotrajnog pripadanja poro dici nainio trajnu adapciju. Njena nenost jo nije znala za neke druge oblike drugarstva osim onog koji se pominje u snu i koji je zasnovan na odnosu pre ma brai. Zato su komadi okolade bili baeni pod krevet, to se, naravno, bez ispitivanja dece nije moglo objasniti. O jednom sasvim slinom snu kao to je bio san moga sina uo sam od svojih prijatelja. San se od nosio na osmogodinju devojiu. Njen otac sa vie dece napravio je izlet u Dornbah s namerom da poseti Rorerovu (Rohrer) planinsku kuu, ali se vratio jer je bilo suvie kasno i obeao je deci da e im to drugi put nadoknaditi. Na povratku oni su proli pored table koja pokazuje put za prnjavor. Deca su sad zatraila da ih odvede u zaselak, ali su ipak mo rala, iz istih razloga, da se utee time da e to ui niti neki drugi dan. Sutradan ujutru osmogodinja devojia poe zadovoljno u susret svome ocu sa re cima: Tata, noas sam sanjala da si bio s nama no as u zaseoku. Njeno nestrpljenje, dakle, anticipiralo je obeanje koje joj je otac dao. Isto tako iskren je i jedan drugi san koji je kod moje erke, koja je tada imala tri godine i tri meseca, izazvala lepota okoline zamka Ausze. Mala se tada prvi put vozila preko jezera, i vreme vonje pro lo joj je suvie brzo. Na mestu gde je amac tre balo da pristane, ona nije htela napustiti amac i gorko je plakala. Sutradan je priala: Noas sam se vozila jezerom. Nadajmo se da ju je trajanje ove vonje u snu u veoj meri zadovoljilo. Moj najstariji, u ono vreme osmogodinji sin, sanja ve o realizaciji svojih fantazija. On se sa Ahilom vozio na jednim kolima i Diomed je bio nji hov koija. On se, naravno, dan ranije oduevljavao grkim priama koje je njegova starija sestra do bila na poklon.

Ako se slaete sa mnom da govor dece u snu isto tako spada u krug sanjan ja, mogu da u narednim redovima navedem jedan od najnovijih snova moje zbirke. Moja najmlaa devojica, tada joj je bilo de vetnaest mosoci, jodnog je jutra povraala, pa su je zbog toga preko dana drali bez jela. U noi posle ovog dana gladovanja, uli smo je kako u snu uz bueno vie: Anna F. vud, Er(d)beer, Hochbeer, Eier(s)peis, Pappa. Svoje ime je tada upotrebila da bi izrazila du ni'to uzi mu u posed: spisak jela je obuhvatao, svakako, sve io joj je moralo izgledati kao pooljun ruak; to se na tom spisku jagode na laze u dve varijante predstavljalo je demonstraciju protiv domae sanitetske policije i imalo je razlog u sporednoj okolnosti koju ona pominje, to je da dilja njenu bolest pripisala tome to je ona pojela suvie jagoda; za ovo dadiljino miljenje, nepovoljno za Anu, ona joj se zatim u snu osvetila.1 Kad detinjstvo proglaavamo srenim to jo ne zna za seksualni prohtev, mi time ne elimo pogreno shvatiti kako velik izvor razoaranja, odricanja a ti me i podsticanje na san moe za njih postati ovaj drugi od velikih ivotnih nagona. 2 Evo ovde jo jed nog primera za to. Moj neak od dvadeset i dva meseca dobio je prilikom mog roendana zadatak da mi estita i kao poklon preda jednu korpicu treanja koje su u to doba godine smatrane jo uvek retkim!
1 Isti posao kao i kod najmlae unuke san malo posle toga vri i kod bake ija starost godine deteta dopunjava sa otprilike sedamdeset godina. Poto je bila primorana da zbog svog pokretnog bubrega jedan dan gladuje, ona sanja, oi gledno uz premetanje u sreno doba njenog devojatva, da je za oba glavna obeda isproena", pozvata u goste i da svaki put dobija najfinije zalogaje. 2 Detaljnije bavljenje sa duevnim ivotom dece poka zuje nam, naravno, da seksualne nagonske sile u infantilnom oblikovanju igraju dovoljno veliku ulogu u detetovoj psihi koj aktivnosti, i da je ova uloga isuvie dugo zanemarivana. To nam daje povoda da donekle sumnjamo u sreu detinjstva, kao to ga odrasli kasnije konstruiu (Uporedi pievo delo: Tri rasprave o seksualnoj teoriji", 1905. i 6. izdanje Sabranih dela, sveska 5).

136

Tumaenje

snova,

San je ispunjenje elje

137

Izgleda da mu je to teko, jer on neprestano ponavlja: Trenje su unut(r), a ne da se naterati na to da korpicu ispusti iz ruke. Ali on ume da se za to obeteti. On je dosad svakog jutra svojoj majci priao kako je sanjao o belom vojniku", jednom gardijskom ofici ru u mantilu kome se jednom na ulici divio. Sutra dan posle roendanske rtve probudio se veselo sa izjavom koja mora da vodi poreklo iskljuivo iz jed nog sna: He(r)man sve trenje pojeo! 1
1 Ne treba da ostane nepomenuto da se kod male dece uskoro javljaju komplikovani i manje pregledni snovi, i da se, s druge strane, i kod odraslih esto u datim okolnostima javljaju snovi tako infantilnog karaktera. Kako bogati nesluenom sadrinom mogu biti snovi ponekad kod dece od etiri do pet godina, pokazuju primeri navedeni u mojoj raspravi Analiza fobije jednog petogodinjeg deaka" (Analvse der Phobie eines fiinfjahrigen Knabe) objavljenoj u Godinjaku Blojler-Frojd I, 1909. i u Jungovom delu: O konfliktima deje due" (Ober Konflikte der kindlichen Seele) na istom mo stu, II. sveska 1910. Analitiki tumaene deje snove vidi jo kod fon Hug Helmut (Hellmuth), Putnam, Raalte, Spilrajna (Spielrein), Tauska, druge snove kod Bankjerija (Banchieri), Buzemana (Busemann), Dolje (Doglia) i, naroito, kod Vigama (Wigam), koji istie tendenciju isticanja elje kod ovih snova. S druge strane, izgleda da se kod odraslih naroito e sto javljaju snovi infantilnog tipa ako dolaze uz.neobine i votne uslove. Tako nam Oto Nordenjeld (Nordenskjold) u svojoj knjizi Antarktik, 1904, pria o posadi koja je zajedno s njim provela zimu (sveska I, str. 336): Veoma karakteristi ni za pravac naih najintimnijih misli bili su nai snovi koji nikad nisu bili ivahniji i mnogobrojniji nego ba sada. ak i oni nai drugovi koji su inae samo izuzetno sanjali priali bi nam ujutru duge prie, kada smo meu sobom izmenjivali svoja poslednja iskustva iz toga sveta fantazije. Svi snovi su govorili o onom spoljnjem svetu koji je sada bio tako daleko od nas, ali su esto bili prilagoavani naim sadanjim prili kama. Jedan naroito karakteristian san sastojao se u tome to je jedan od drugova mislio da se vratio natrag u kolsku klupu gde mu je bio dat zadatak da odere kou sa sasvim malih minijaturnih morskih pasa koji su bili napravljeni ba za samu svrhu nastave. Jelo i pie predstavljali su, uostalom, centralne take oko kojih su se nai snovi najee okretali. Jedan od nas koji se nou isticao u tome da odlazi u velika drutva za rukom bio je veoma srean ako bi ujutru mogao podneti izvetaj da je pojeo ruak od tri jela"; jedan drugi je sanjao o duvanu, o itavim brdima duvana; drugi opet o

O emu sanjaju ivotinje, ne znam. Jedna po slovica koju mi je pomenuo jedan moj slualac, tvrdi da zna, jer se postavlja pitanje: O emu sanja guska? i na to pitanje odgovara: O kukuruzu.1 itava teo rija o tome da je san ispunjenje elje saeta je u ove dve reenice. 8
lai koja se punim jedrima pribliava otvorenom moru. Jo jedan san zasluuje da bude pomenut: Dolazi raznosa pisama sa potom i d;ijc nnm duk'o objanjenje zato se na potu t a k o dugo ekalo; on ju je potrono bio rnzneo i tek posle velikog napora polo inu je zn rukom da je ponovo stigne. Razume se da smo se spavajui bavili Jo nomoRunijlm stvarima, ali u svim snovima gotovo koje sam Ja sam sanjao, ili o kojima sam sluao, naroito Je padao u oi nedostatak fantazije. Bilo bi sigurno od velikog psiholokog interesa kad bi svi ovi snovi bili zabeleoni. AH e se lako moi shvatiti kako je eljno oekivano bilo spavanje, poto nam je ono moglo pruiti sve to je svako od nas najarkije eleo." Navodim jo pre ma Di Prelu (str. 231): Mungo Park, na jednom putu u Africi blizu umiranja od ei, sanjao je neprekidno o doli nama i livadama svoga zaviaja bogatog vodom. Tako je jed nom i glau mueni Trenk (Trenck) u rovu kod Magdeburga video da se nalazi sred bogatih gozbi, a Dor Bek (George Back), uesnik u prvoj Frenklinovoj (Franklin) ekspediciji, kad je zbog stranih oskudica bio gotovo na pragu smrti, sa njao je stalno i redovno o bogatim gozbama. 1 Jedna maarska poslovica, koju navodi Ferenci, tvrdi potpunije da svinja sanja o iru, a guska o kukuruzu". Jed na jevrejska poslovica glasi: O emu sanja pile? O p r o su" (Zbirka jevrejskih poslovica i izreka, izdao Berntajn, Bernstein, 2. izdanje, strana 116). 8 Daleko sam od toga da bih tvrdio da jo nijedan au tor pre mene nije mislio o tome da san izvede iz elje (Uporedi prve reenice sledeeg odeljka). Svako ko polae na takva nagovetavanja mogao bi da navede jo iz staroga veka lekara Herofila koji je iveo za vreme Ptolomeja I, a koji je (prema navodima Biksenica, str. 33), razlikovao tri vrste snova: snove poslate od boga, prirodne koji nastaju tako to dua u sebi stvori sliku onoga to joj je korisno i to e se dogoditi, i meovite snove koji nastaju sami od sebe pribliavanjem slika, ako vidimo ono to elimo. Iz zbirke primera ernera, J. terke (Starcke) iznosi jedan san koji pisac sam obeleava kao ispunjenje elje (str. 239). erner kae: Budnu elju ispunila je fantazija odmah prosto zato to je ona postojala u dui snevaice." Ovaj san nalazi se meu snovima raspoloenja"; u njegovoj blizini se nalaze snovi za muku i ensku ljubavnu enju" i za mrzovoljno

138

Tumaenje snova, I

Mi sada primeujemo da bismo i kraim putem stigli do naeg uenja o skrivenom smislu sna, da smo samo pitali za savet jeziku upotrebu. Jezika mudrost, dodue, ponekad govori i dovoljno prezrivo o snu ovek bi pomislio da ona eli da nauci da za pravo ako sudi ovako: Snovi su pene (Traume sind Schaume) , ali za jeziku upotrebu san je ipak preteno blagosloveni ispunjiva elja. To ne bih mogao da zamislim ni u svojim najsmelijim snovi ma", uzvikuje oduevljeno onaj koji vidi da je stvar nost nadmaila njegova oekivanja.

IV

IZOPAEN JE SNA
Ako sad postavljam tvrdnju da je ispunjenje elje smisao svakoga sna, da prema tome nema dru gih snova do snova elja, onda sam ve unapred si guran da u naii na najenerginije protivljenje. Prigovorie mi: Da ima snova koje treba shvatiti kao ispunjenje elja, to nije nita novo, pisci su to ve odavno primetili" (Uporedi Radetok, str. 137, 138; Folkelt, str. 110, 111; Purkinje, str. 456; Tisije, str. 70, M. Simon, str. 42, o snovima gladi barona Trenka za tvorenog u tamnicu, i mesto kod Grizingera (Griesin1 ger, str. 111). Ali, s druge strane, da ne postoji ni ta osim snova ispunjenja elja, to je opet neoprav dano uoptavanje koje se na sreu lako moe odba citi. Ima dovoljno velik broj snova koji objavljuju i najneprijatniju sadrinu, ali u njima nema nikakvog traga nekog ispunjenja elje. Pesimistiki filozof Edvard fon Hartman (Hartmann) u teoriji o ispunje nju elja nalazi se sigurno najdalje. U svom delu Filozofija nesvesnog (Philosophie des Unbewussten, II. deo, stereotipno izdanje, strana 344) kae: Sto se sna tie, to zajedno s njim sve muke i nevolje bud nog ivota prelaze i u stanje spavanja, samo jedno Jo novoplatonik Plotin kae: Ako je podstaknuta elja, onda dolazi fantazija i tako rei poklanja nam njen predmet" (Di Prel, str. 276).
1

raspoloenje". Kao to se vidi, uopte nema govora o tome da je erner snu pripisivao neko drugo znaenje nego bilo kom drugom duevnom stanju budnoga stanja, a da uopte ne govorimo o tome da je on mogao dovesti elju u vezu sa sutinom sna.

140

Tumaenje

snova,

Izopaenje sna

141

ne to obrazovanog oveka donekle moe pomiriti sa ivotom: nauno uivanje i uivanje u umetnosti . . . " Ali i manje nezadovoljni posmatrai istakli su da su bol i neraspoloenje u snu ei od zadovoljstva, tako Sole (Scholz, str. 33, Folkelt str. 80) i drugi. tavie, gospoa Vid (Weed) i Florens Halam (Florence Hallam) izvukle su iz svoje obrade sna brojke kojim se izraava preo vladi van je nezadovoljstva u snovima. One 58 procenata snova oznaavaju kao tegobne i samo 28,6 procenata kao pozitivno prijatne. Osim ovih snova koji u tok spavanja prenose mnogobrojne te gobne oseaje u ivotu, postoje i snovi straha, u ko jima nas ovi najstraniji od svih oseaja neprijatno sti potresaju sve dok se ne probudimo. A ba ovakvi snovi straha snalaze tako lako ba onu decu (uporedi delo Dehakerovo (Debacker) o Pavor nocturnus") kod koje smo naili na neskrivene snove elja. Izgleda zaista da upravo snovi straha igou kao apsurdnost uoptavanje ove postavke do koje smo doli na osnovu nekoliko primera prethodnog odeljka, da je naime san ispunjenje elja. Pa ipak nije ba suvie teko izvui se iz ovih prividno prisilnih prigovora. Treba se samo osvrnuti na to da se nae uenje ne zasniva na procenjivanju manifestne sadrine sna, nego da se odnosi na mi saonu sadrinu koju pokazuje rad na tumaenju sna da se iza njega nalazi. Uporedimo manifestnu i la tentnu sadrinu sna jednu sa drugom. Tano je da postoje snovi ija je manifestna sadrina od najtegobnije vrste, ali je li ikad iko pokuao da objasni te snove, da otkrije njihovu latentnu sadrinu? A ako to nije pokuao, onda nas oba prigovora vie ne po gaaju; ostaje uvek mogunost da se i tegobni snovi i snovi strana posle tumaenja otkriju kao ispunje 1 nje elje.
Sasvim je neverovatno sa kakvom upornou se i i talac i kritiar odupiru ovom razmiljanju i kako to osnov no razlikovanje izmeu manifestne i latentne sadrine ostav ljaju nezapaeno. Ali nijedna od svih izjava to u literaturi postoje ne izlazi u susret ovoj mojoj postavci toliko koliko

Kod naunog rada esto je korisno, ako reenje jednog problema stvara tekoe, da se uz prvi uzme jo jedan problem, onako kao to dva oraha otpri like lake pokrckamo jedan sa drugim nego pojedi nano. I tako se ne nalazimo samo pred pitanjem: Kako tegobni snovi i snovi straha mogu biti ispunje nje elja, nego moemo iz naih dosadanjih rasprav ljanja o snu postaviti jo jedno drugo pitanje: Zato snovi indiferentne sadrine, koji se pokazuju kao ispunjenje elja, ovaj svoj smisao otvoreno ne po kazuju. Uzmimo onaj san o Irminoj injekciji, o kome smo opirno raspravljali; on nipoto nije tegobne pri rode, i on se posle tumaenja moe prepoznati kao eklatantno ispunjenje elje. Ali zato mu je uopte potrebno tumaenje? Zato san ne kae direktno kakvo znaenje ima? Stvarno ni san o Irminoj injek ciji ne stvara na poetku utisak da snevaevu elju prikazuje kao ispunjenu. italac svakako nee stei taj utisak, ali i ja sam to nisam znao, pre nego to sam pristupio analizi. Ako ovo dranje sna kome je
jedno mesto u Silijevom (Sully) lanku: Dreams as a revelation" (Snovi kao otkrovenje) ija zasluga ne treba da bude umanjena time to je tek ovde navodim: ,,It would seem, then, after ali, that dreams are not the utter nonsense they have been said to be by such authorities as Chaucer, Shakespeare and Milton. The caotic agrregations of our nightfancy have a significance an communicate neknowledge. Like some letter in cipher, the dream-inscription when serutinized closely loses its first look of balderdash and takes on the aspect of a serious intellegible message. Or, to vary the figure silghtly, wemaysay that, like some palimpsest the dream discloses bencath its worthless surface-characters traces of an old and precious communication", str. 364). Izgledalo bi tad, posle svega, da snovi nisu krajnja besmislica kao to su za njih govorili autoriteti kao oser, Sekspir i Milton. Haotine agregacije nae none fantazije imaju znaenje i posreduju nam neko novo znanje. Kao neko ifrovano pismo, natpis u snu, ako se posmatra izbliza, gubi svoj prvi izgled besmislene brbljarije i poprima izgled jedne ozbiljne ra zumljive poruke. Ili, da u nekoliko izmenimo poreenje, mo emo rei da san kao neki palimpsest ispod svoje povrine bez vrednosti krije tragove jednog starog i dragocenog obavetenja.

142

Tumaenje snova, l

Izopaenje sna

143

potrebno objanjenje nazovemo injenicom izopaa vanja sna, onda se dakle pojavljuje i drugo pitanje: Odakle dolazi ovo izopaavanje sna? Kad bismo o tome pitali ono to nam prvo padne na pamet, mi bismo mogli doi do razliitih mogu nih reenja, na primer da u toku spavanja postoji neka nemogunost da se mislima u snu stvori jedan odgovarajui izraz. Ali analiza izvesnih snova pri morava nas da za izopaavanje sna dopustimo neko drugo objanjenje. Ja u to pokazati na jednom dru gom svom snu, koji opet zahteva mnogostruke indi skrecije, ali nas za ovu linu rtvu obeteuje temelj nim osvetljenjem problema. Uvod: U prolee 1897. godine saznao sam da su me dvojica profesora na naem univerzitetu predlo ila za imenovanje za Prof. extraord. (izvanrednog profesora). Ova me je vest iznenadila i veoma obra dovala kao izraz jednog priznanja od strane dvojice profesora koje se meusobnim odnosima nije moglo objasniti. Ali sam smesta pomislio da za ovaj doga aj ne smem vezivati nikakva oekivanja. Ministar stvo tokom poslednjih godina predloge ovakve vrste nije uzimalo u obzir, i vie mojih kolega koji su bili stariji od mene i koji su po zaslugama u najmanju ruku bili meni jednaki oekivalo je uzalud svoje naimenovanje. Nisam imao nikakvog razloga da pret postavim da e sa mnom biti bolje. Odluio sam dakle da se teim. Ja, koliko znam, nisam slavoljubiv, obav ljam svoju lekarsku aktivnost sa zadovoljavajuim uspehom a da me nikakva titula ne preporuuje. Nije se, uostalom, uopte radilo o tome da li u rei za groe da je slatko ili kiselo, poto je oigledno visilo suvie visoko za mene. Jedne veeri posetio me je jedan moj kolega i prijatelj, jedan od onih ija mi je sudbina sluila kao opomena. Ve due vremena kandidat za unapree nje za profesora, koje lekara u naem drutvu za nje gove bolesnike podie na stepen poluboanstva, i ma nje rezigniran nego ja, on je s vremena na vreme podnosio predstavke u kancelarijama visokog mini starstva da bi ubrzao reenje svojih prilika. Posle

jedne takve posete on doe k meni. Priao mi je da je ovog puta jednog visokog gospodina naterao u kripac i da ga je direktno ispitao da li su za odga anje njegovog naimenovanja zaista krivi konfesio nalni obziri. Odgovor je glasio: da, na svaki nain, u sadanjim prilikama njegova ekselencija zasad jo nije u stanju itd. Sada bar znam na emu sam", za vri moj prijatelj svoje izlaganje koje mi nije donelo nita novo, ali me je u mojoj rezignaciji moralo samo jo vie da ojaa. Jer ti isti konfesionalni obziri mogu se naime primeniti i na moj sluaj. Ujutru posle te posete imao sam sledei san koji mi je bio znaajan i zbog svoga oblika. On se sasto jao od dve misli i iz dve slike, tako da su jedna mi sao i jedna slika jedna drugu izmenjivale. Ali na ovom mestu ja iznosim samo prvu polovinu sna, jer druga polovina nema nikakvog posla sa namerom ko joj ovo saoptenje sna treba da poslui. I . . . prijatelj R. je moj stric. Ja za njega oseam veliku nenost. I I . . . Njegovo lice vidim pred sobom neto izmenjeno. Kao da je izdueno, uta brada koja ga okruuje naroito je jasno istaknuta, Zatim dolaze oba ostala dela, ponovo jedna mi sao i jedna slika, preko kojih prelazim. Tumaenje sna izvreno je na sledei nain: Kad mi je san pao na pamet, u toku prepodneva, ja sam se nasmejao i rekao: San je besmislica. Ali nisam mogao da ga se oslobodim i on me je celog dana pratio dok mi je uvee uinio i prekore: Kad neko od tvojih pacijenata ne bi umeo nita drugo da kae uz tumaenje sna nego: to je besmislica, ti bi ga prekoreo i posumnjao da se iza sna krije neka ne prijatna stvar koju on ne eli da uzme na znanje. Postupi sa sobom isto tako: tvoje miljenje da je san besmislica pokazuje samo unutranji otpor prema tu maenju sna. Nemoj da te u tome sprei." I ja sam se prihvatio tumaenja.

144

Tumaenje snova, I

Izopaenje

sna

145

,,R. je moj stric". Sta to moe da znai? Ta ja sam imao samo jednog strica, strica Jozefa.1 S njim se dogodilo neto alosno. Njega je jednom, tome ima vie od trideset godina, elja za zaradom zavela da uradi neto to zakon teko kanjava, i kazna ga je posle toga i zadesila. Moj otac, koji je u toku od ne koliko dana osedeo od brige, govorio bi uvek da stric Jozef nikad nije bio lo ovek, nego slaboumnik; tako se izraavao. Ako je, dakle, prijatelj R. moj stric Jo zef, time hou da kaem: R. je slaboumnik! Jedva verovatno i veoma neprijatno! Ali to je ba ono lice koje vidim u snu, sa izduenim crtama i utom bra dom. Moj stric je stvarno imao takvo lice, dugulja sto, okrueno lepom plavom bradom. Moj prijatelj R. bio je intenzivno crn, ali kad ljudi sa crnom kosom poinju da sede onda bivaju kanjeni za sjaj svojih mladalakih godina. Njihova crna brada vri dlaku po dlaku neprijatnu promenu boje; ona najpre po staje crvenomrka, zatim utomrka, i tek onda defi nitivno seda. U tom stadij umu sada se nalazi brada moga prijatelja R.; uostalom, i moja brada ve, to primeujem sa nezadovoljstvom. Lice koje vidim u snu jeste ujedno lice moga prijatelja R. i lice moga strica. Ono je kao kakva fotografija Galtonova koji je dao da se na istoj ploi fotografie vie lica da bi utvrdio porodinu slinost. Nikakva sumnja dakle nije mogua, ja stvarno mislim da je prijatelj R. slabo umnik kao i moj stric Jozef. Ja jo uvek uopte ne slutim u koju sam svrhu uspostavio ovaj odnos protiv koga se neprestano moram boriti. Taj odnos ipak nije suvie dubok, jer je stric bio zloinac, a moj prijatelj R. je besprekoran. Otprilike do kazne zato to je biciklom oborio jednog egrta. Treba li da mislim na to? To bi znaZnaajno je kako se ove moje seanje u budnom stanju ograniava za svrhe analize. Ja sam poznavao pet strieva, jednog od njih sam voleo i potovao. Ali u trenut ku kad sam savladao otpor protiv tumaenja sna, ja sam sebi rekao: Imao sam samo jednog strica, upravo onoga, koji se u snu pominje.
1

ilo uporeenje initi smenim. A tada mi pade na pamet jedan drugi razgovor koji sam vodio pre ne koliko dana sa jednim drugim svojim kolegom N. i to o istoj temi. Kolegu N. sreo sam na ulici; i on je bio predloen za profesora, znao je za ast koja mi je uinjena i estitao mi na tome. Ja sam to odluno otklonio. Ba vi ne treba sebi da dozvoljavate ovak vu alu, poto ste vrednost ovakvog predloga iskusili sami na sebi." A on e posle toga, verovatno ne ba ozbiljno: To se ne moe znati. Protiv mene postoji neto naroito. Zar ne znate da je jedno lice jednom podnelo sudsku prijavu protiv mone? Ne moram vas uveravati u to da je istraga bila obustavljena, to je bio jedan ordinaran pokuaj uccnjivanja; i imao sam mnogo muke da i samu tuilju spasom od kazne. Ali moda ba ovaj sluaj u ministarstvu iskoriavaju protiv mene da me ne bi imenovali za profesora. A vi, vi ste bez ikakve ljage." Eto, uhvatio sam zloin ca, ali ujedno i tumaenje i tendenciju moga sna. Moj stric Jozef predstavlja obojicu kolega koji nisu bili naimenovani za profesore, jednoga kao slaboumnika, a drugog kao zloinca. Sad znam i to zato mi je ovo predstavljanje potrebno. Ako su za odlaganje ime novanja mojih prijatelja R. i N. merodavni konfe sionalni obziri", onda i moje imenovanje dolazi u pitanje; ali ako odbijanje od imenovanja i kod jed nog i drugog mogu da svalim na neke druge razloge koji me ne pogaaju, onda moja nada ostaje nepo muena. Tako postupa moj san; jednoga, R-a, stvara slaboumnikom, a drugoga, N-a zloincem; a ja nisam ni jedno ni drugo, mogu se radovati svom imenova nju za profesora i umakao sam neprijatnoj primeni, koju bih morao da izvrim na raun svoje sopstvene linosti, za koju sam saznao iz izvetaja moga prija telja R, to mu je onaj visoki inovnik priznao. S tumaenjem ovoga sna moram se baviti i da lje. On za moje oseanje jo uvek nije reen na za dovoljavajui nain, ja se jo uvek nisam pomirio sa lakoom kojoj sam degradirao dvojicu uvaenih ko lega da bih sebi ostavio slobodan put ka profesuri Moje nezadovoljstvo sa mojim postupkom na svaki
10 Froj, Odabrana dela, VI

146

Tumaenje snova, I

Izopaenje sna

147

nain se ve smanjilo otkako znam da procenim vrednosti iskaza u snu. Ja bih prema svakome osporavao da R-a zaista smatram slaboumnikom i da veruj em prikazivanju one afere iznuivanja kod N.-a. Ja takoe ne verujem da se Irma opasno razbolela zbog jedne Otonove infekcije jednim propilenskim preparatom: i ovde, kao i tamo, postoji samo moja elja da stanje bude takvo kao to ga moj san izraava. Tvrenje u kome se moja elja realizuje u drugom snu zvui ma nje apsurdno nego u prvom; ono je ovde oblikovano spretnim korienjem injenikih oslonaca, neto kao ispravljena kleveta na kojoj neto jeste", jer prija telj R. u svoje vreme imao je protiv sebe glas jed nog strunog profesora, a prijatelj N. mi je bezazleno i sam pruio materijal za klevetu. Ipak mi, ponav ljam, izgleda da je snu potrebno dalje objanjenje. Sad se seam da je san sadravao jo jedan deo na koji se moje tumaenje dosad nije obaziralo. Po to mi je palo na pamet da je R. moj stric, ja u snu oseam toplu nenost prema njemu. Kuda spada ovo oseanje? Za strica Jozefa naravno nikad nisam imao neka oseanja nenosti. Prijatelj R. mi je ve godinama mio i drag; ali kad bih doao k njemu i kad bih mu svoju naklonost prema njemu izrazio re cima, on bi nesumnjivo bio zapanjen. Moja nenost prema njemu izgleda mi neistinita i preterana, sli no kao i moj sud o njegovim duhovnim kvalitetima, koji izraavam stapanjem njegove linosti sa lino u moga strica; ali preterana u suprotnom smislu. A sad mi se pred oima pojavljuje jedno drugo stanje stvari. Nenost u snu ne spada u latentnu sadrinu, u misli koje se nalaze iza sna; ona stoji u suprotno sti sa ovom sadrinom; ona je sklona tome da mi pokrije poznavanje tumaenja sna. Verovatno je ba to njen smisao. Seam se sa kakvim otporom sam pri lazio tumaenju sna, koliko dugo sam hteo da ga odgodim proglaavajui san istom besmislicom. Iz svojih psihoanalitikih leenja znam kako ovakav odbijajui sud treba tumaiti. On nema nikakve vrednosti za saznanje, nego samo vrednost jednog izra avanja afekta. Ako moja mala erka ne voli jabuku

koju smo joj ponudili, ona tvrdi da je jabuka gorka a da je nije ni okusila. Ako se moji pacijenti po naaju onako kao moja mala, onda znam da je i kod njih u pitanju jedna predstava koju oni ele da po tisnu. To isto vai i za moj san. Ja ne elim da ga tumaim zato to tumaenje sadri neto emu se opirem. Posle izvrenog tumaenja sna, ja saznajem emu sam se opirao; to je bilo tvrenje da je R. slaboumnik. Nenost koju oseam prema R-u ne mogu da svedem na latentnu misao u snu, ali je mogu svesti na ovo moje opiranje. Ako je moj san u poreenju sa svojom latentnom sadrinom u toj taki izopaen, i to izopaen u suprotno, onda manifestna nenost u snu slui ovom izopaenju, ili, drugim re cima, izopaenje se ovde pokazuje kao namerno, kao sredstvo pretvaranja. Moje misli u snu sadravaju pogrdu za R.; da ne bih tu pogrdu primetio, u san dospeva suprotnost, neno oseanje za njega. To bi moglo biti jedno saznanje od opte vanosti. Kao to su pokazali primeri navedeni u treem odeljku (III), postoje snovi koji su neprikrivena ispunje nja elja. Tamo gde je ispunjenje elje neraspoznajno, prikriveno, tamo bi morala postojati tendencija ka odbrani protiv ove elje, i zbog te odbrane se elja ne bi mogla izraziti drukije nego izopaena. Ja u za ovaj sticaj prilika iz psihikog ivota potraiti od govarajui deo iz drutvenog ivota. Gde se u dru tvenom ivotu moe nai neko slino izopaenje jed nog psihikog akta? Samo onde gde se radi o dve osobe, od kojih jedna raspolae izvesnom moi, a druga mora da zbog te moi povede rauna. Ova druga osoba onda izopaava svoje psihike akte, ili, kao to takoe moemo rei, ona se pretvara. Utivost koju svakoga dana primenjujern predstavlja velikim delom jedno takvo pretvaranje; ako svoje snove tu maim za itaoca, primoran sam na takva izopaa vanja. O prisiljavanju na ovakvo izopaavanje tui se i pesnik: Najbolje to moe znati, ipak ne sme rei deacima."
10'

148

Tumaenje snova, I

Izopaenje sna

149

(Das Beste, was du ivissen kannst, Darfst du den Buben doch niht sagen"). U takvom poloaju nalazi se politiki pisac koji ima vlastodrcima da kae neprijatne istine. Ako ih kae neprikriveno, onda e vlastodrac njegovu izja vu spreiti, naknadno, ako se radi o usmenoj izjavi, a preventivno ako se objavi putem tampe. Pisac treba da se boji cenzure, i on zato ublaava i izopaava izraavanje svoga miljenja. Prema jaini i osetljivosti te cenzure, on je primoran ili da zadri samo izvesne oblike napada ili da govori u aluzijama umesto u direktnim navodima, ili pak mora svoje ne prijatno saoptenje zaviti u prerueni oblik koji e izgledati bezazlen; on, na primer, srne da pria o onome to se zbilo izmeu dvojice mandarina u Kini a da pri tom ima na umu inovnike u svojoj domo vini. Ukoliko je cenzura otrija, utoliko e to preruavanje ii dalje, utoliko e esto biti duhovitija sredstva koja itaoca ipak odvode na trag stvarnog znaenja.1
1 Gospoa dr H. fon Hug-Helmut (Hellmuth) objavila je 1915. godine u Meunarodnom asopisu za lekarsku psi hoanalizu (Internationale Zeitschrift fur arztliche Psvchoanalvse III) jedan san koji je moda pogodniji nego i jedan drugi da opravda moju nomenklaturu izopaavanja sna. U ovom sluaju radi se istim sredstvima kojima se slui i cen zura pisama da bi izbrisala ona mesta koja joj izgledaju podozriva. Cenzura pisama ovakva mesta ini neitljivim precr tavanjem, a cenzura sna ih zamenjuje nerazumljivim mrm ljanjem. Da bi se san razumeo, treba da kaem da je snevaica, j e d n i Veoma ugledna, veoma obrazovana dama, stara pede set godina, udovica jednog vieg oficira koji je umro otpri like pre dvanaest godina i majka odraslih sinova, od kojih se jedan za vreme ovoga sna nalazi na frontu. A sad o snu o ljubavnim uslugama". Ona odlazi u garnizonsku bolnicu broj 1 i kae straaru na kapiji da mora razgovarati sa lekarom efom . . . (pominje neko njoj nepo-

Slaganje izmeu fenomena cenzure i fenomena izopaavanja sna koje treba da se sprovede do svih pojedinosti daje nam prava da za oba pretpostavimo postojanje slinih uslova. Mi moemo, prema tome, kod oveka pojedinca kao vinovnike formiranja sna
znato ime) poto eli da radi neki posao u bolnici. Pri tom re posao" naglaava tako da straar smesta primeuje da se radi o ljubavnim poslovima". Poto je ona jedna starija dama, on je posle kratkog oklevanja puta da proe. Ali umesto da doe kod glavnog lekara, ona dolazi u jednu ve liku, mranu sobu, u kojoj mnogi oficiri i vojni lekari stoje pored jednog dugakog stola ili sede za njim. Ona se svo jom molbom obraa jednom tabnom lekaru koji je ve po sle nekoliko reci razume. Tekst njenog govora u snu je ovaj: Ja i mnoge druge ene i mlade devojke u Beu spremne smo da vojnicima, obinim vojnicima i oficirima bez razli ke . . . " Tu u snu dolazi neko mrmljanje. Ali da su svi prisutni ovo mrmljunjc pravilno shvatili pokazuju joj delimino zbunjeni a delimino i zluradi pokreti oficira. Dama nastavlja: Znam da naa odluka zvui neobino, ali za nas je to dozlaboga istina. Ni vojnik na frontu se ne pita da li eli da umre ili ne. Sledi neugodno utanje koje traje neko liko minuta. tabni lekar je sad zagrli rukama preko sredi ne i kae joj: Milostiva gospoo, pretpostavite da zaista doe do toga . . . (Mrmljanje). Ona se izvue iz njegovog za grljaja sa mislima: Svi su jednaki i odgovara: Gospode boe, pa ja sam jedna stara ena i moda neu uopte dospeti u taj poloaj. Uostalom, jedan uslov bi se morao odr ati: voenje rauna o godinama starosti; da jedna starija ena nekom sasvim mladom oveku ne . . . (Mrmljanje) to bi bilo strano! tabni lekar: Ja to potpuno razumem. Nekoliko oficira, meu njima jedan koji ju je u mladim godinama bio prosio, glasno se nasmejae i dama zaeli da je odvedu do glavnog lekara koga je poznavala, da bi se stvar izvela na istinu. Pri tome joj na njeno veliko izne naenje padne na pamet da njegovo ime uopte ne zna. tabni lekar je uprkos tome vrlo utivo i s puno potovanja uputi da ide na drugi sprat preko vrlo uzanih gvozdenih zavojitih stepenica koje vode iz sobe direktno na gornje spratove. Prilikom penjanja, ona uje jednog oficira kako kae: To je kolosalna odluka, svejedno, da li je neka mlada ili stara; svako potovanje. Sa oseanjem da prosto ini svoju dunost, ona se penje stepenicama bez kraja. Ovaj se san ponavlja jo dva puta u toku od nekoliko nedelja kao to dama kae samo sa sasvim beznaaj nim i zaista besmislenim izmenama.

150

Tumaenje

snova,

Izopaenje

sna

151

pretpostaviti dve psihike snage (strujanja, sistema), od kojih jedna stvara elju koja dolazi do izraaja kroz san, dok ona druga obavlja cenzuru na toj elji sna i kroz ovu cenzuru iznuava da njegovo ispoljavanje bude izopaeno. Pitanje je samo, u emu se sastoji vlast ove druge instancije na osnovu koje ona srne da vri svoju cenzuru. Ako se setimo da latentne misli sna pre analize nisu svesne, a da se manifestnih sadrina koje iz njih proizlaze seamo kao svesnih, onda nije daleko pretpostavka da je prednost ove druge instancije ba proputanje u svest. Iz prvog sistema ne bi nita moglo dospeti u svest to pret hodno ne bi prolo kroz drugu instancu, a druga in stanca ne proputa nita a da ne izvri svoja prava i da licu koje stie svest ne sprovede izmene koje su joj odobrene. Mi pri tom formiramo jedno sasvim odreeno shvatanje o sutini" svesti; osveivanje je za nas jedan naroiti psihiki akt, razliit i sasvim nezavisan od procesa formiranja predstavljanja, ili ideje, i svest nam izgleda kao ulni organ koji per cipira sadrinu datu negde na drugom mestu. Moe se pokazati da psihopatologija uopte ne moe da bude bez ovih osnovnih postavki. Detaljniju procenu o njima moemo ostaviti za jednu kasniju priliku. Ako zadrim ovu sliku obeju psihikih instanca i njihovih odnosa prema svesti, prua se za upad ljivu nenost koju u snu oseam prema svome prija telju R. koji u tumaenju sna biva tako unien, jed na potpuno kongruentna analogija iz politikog i vota ljudi. Zamislimo ivot u dravi, gde se meu sobom bore jedan vladar ljubomoran na svoju vlast i ivo javno miljenje. Narod se kao buni protiv jed nog inovnika koji im nije po volji i trai da bude otputen; da ne bi pokazao da mora voditi rauna o volji naroda, tiranin ovoga inovnika upravo tada od likuje jednim visokim odlikovanjem za koje inae ne bi bilo nikakvog povoda. Tako moja druga instancija, koja vlada prilazom svesti, odlikuje moga prijate lja R. izlivom prevelike nenosti poto bi ga nasto janja elje prvog sistema iz nekog naroitog intere-

sa kojeg se upravo predano pridravaju htele da ga nagrde kao slaboumnika. 1 Moda nas ovde obuzima slutnja da je tumae nje sna u stanju da nam da objanjenja o sastavu naeg duevnog aparata koje smo dosad uzalud oe kivali od filozofije. Ali mi ne kreemo tim tragom nego se vraamo natrag na na poetni problem, po to smo objasnili izopaen je sna. Postavljalo se pi tanje kako to da se snovi sa neprijatnom sadrinom mogu analizirati kao ispunjenje elja. Mi sad vidimo da je to moguno ako se dogodilo izopaen je sna, ako neprijatna sadrina sna slui samo za preruivanje eljenog sna. S obzirom na nae pretpostavke o dvema psihikim instancijama, mi sad moemo takoe rei: neprijatni snovi stvarno sadravaju neto to je toj drugoj instanci neprijatno, to meutim istovre meno ispunjava elju prve instance. To su utoliko snovi elja to svaki san polazi od prve instance, dok se druga instanca prema snu ponaa samo kao odbrambena a ne kao stvaralaka. 2 Ako se, sad, ogra niimo na vrednovanje onoga to druga instancija doprinosi snu, onda se u san uopte nikad ne moemo razumeti. Onda ostaju i dalje sve zagonetke koje je autor primetio na snovima.
1 Takvi dvolini snovi nisu retke pojave ni kod mene ni kod drugih ljudi. Dok sam se bavio obradom jednog n a unog problema uznemiravao me je vie noi, jednu za dru gom, jedan lako zbunjujui san koji je imao za sadraj po mirenje sa jednim prijateljem koga sam ve odavno odba cio. etvrti ili peti put uspe mi naposletku da shvatim smi sao ovoga sna. Smisao lei u bodrenju da ostavim i poslednji ostatak obzira prema dotinoj osobi, kako da se potpuno oslobodim od nje, pa se u ovako dvolinom obliku preruio u suprotnost. Ja sam objavio jedan dvolini Edipov san" o jednoj osobi, u kome su neprijateljske pobude i smrto nosne elje zamenjene manifestnom nenou (Tipini primer jednog preruenog Edipovog sna"). Jedna vrsta dvoli nih snova bie pomenuta na drugom mestu (vidi odeljak VI Rad sna"). 2 Kasnije emo upoznati i sluaj da, naprotiv, san izra ava elju ove druge instance.

152

Tumaenje snova, I *

Izopaenje sna

153

Da san zaista ima neki tajni smisao koji dovodi do ispunjenja elje mora se opet, za svaki sluaj, dokazati analizom. Zato uzimam nekoliko snova ne prijatne sadrine i pokuau da izvrim njihovu ana lizu. To su delimino snovi histerinih osoba koji zahtevaju dui prethodni uvod i mestimino prodi ranje u psihike procese kod histerije. Ali ja se ovom oteavanju prikazivanja ne mogu skloniti s puta. Kad uzmem nekog psihoneurotiara na analiti ko leenje, onda njegovi snovi redovno, kao to sam ve spomenuo, postaju predmetom naih razgovora. Pri tom, moram mu dati sva psiholoka objanjenja pomou kojih sam i sam doao do razumevanja nje govih simptoma, i pri tom doivljavam nemilosrdnu kritiku kakvu ni od kolega strunjaka u otrijem obliku ne mogu oekivati. Sasvim redovno javlja se protivljenje mojih pacijenata reenici da su svi snovi ispunjenja elja. Evo nekoliko primera za materijal snova koji mi se iznose kao dokazi protiv toga. Vi uvek govorite da je san jedna ispunjena e lja", poinje jedna dovitljiva pacijentkinja. ,,A sad u vam ja ispriati jedan san ija sadrina, sasvim suprotno tome, ukazuje na to da mi se elja ne ispu njava. Kako ete to dovesti u sklad s vaom teori jom? San glasi ovako": Hou da priredim veeru, ali nemam nita pri ruci osim malo dimljenog lososa. Mislim na to da poem u kupovinu, ali se setim da je nedelja poslepodne kad su sve radnje zatvorene. Hou da telefo niram nekolicini snabdevaa, ali je pokvaren telefon. I tako se moram odrei elje da priredim veeru." Ja, razume se, odgovaram da o smislu toga sna moe doneti odluku samo analiza, mada priznajem da san na prvi pogled izgleda razuman i povezan i da je slian neemu to je upravo protivno ispunjenju elje. ,,A iz koga je materijala nikao ovaj san? Vi znate da podsticaj za jedan san svaki put lei u do ivljajima prethodnog dana." Analiza: Pacijentkinjin mu, jedan valjan i sposo ban mesar na veliko, izjavio joj je dan ranije da se

suvie ugojio i da zato eli da pone sa kurom mr avljenja. Rekao je da e ustajati rano, da e se kre tati, odravati strogu dijetu, a da pre svega nee prihvatati nikakve pozive vie za veere. O muu nastavlja da pria, smejui se, da je za svojim stal nim stolom u kafani upoznao nekog slikara, koji na svaki nain eli da ga slika poto toboe jo nikad nije naao jednu tako izrazitu glavu. Ali je njen mu po svome grubom obiaju odgovorio da se lepo zahva ljuje i da je sasvim uveren da je jedan komad zad njice jedne lepe mlade devojke slikaru svakako mi liji nego itavo njegovo lice.1 Rekla je da je sad veoma zaljubljena u svoga mua i da se sa njim ova ko zadirkuje. Molila ga je, takoe, da joj ne poklanja nikakav kavijar. Sta to treba da znai? Ona, naime, ve odavna ima elju da bi svako prepodne mogla pojesti zemiku sa kavijarom, ali ne dozvoljava sebi izdatak za to. Ona bi kavijar naravno odmah dobila od svoga mua kad bi ga za to zamolila. Ali ona ga je, naprotiv, zamolila da joj nikakav ka vijar ne poklanja da bi ga tako due mogla peckati. (Ovo obrazloenje izgleda mi providno. Iza ova kvih nezadovoljavajuih obavetenja obino se kriju nepriznati motivi. Pomislimo na Berntajnove hipnotisane osobe koje izvode jedno posthipnotiko nare enje i, upitane za motive za to, one ne odgovaraju moda ja ne znam zato sam to uradio, nego mo raju esto izmisliti neko oigledno nedovoljno obra zloenje. Tome neto slino bie svakako i sa kavija rom moje pacijentkinje. Primeujem da ona u ivotu mora da stvori jednu neispunljivu elju. Njen san joj pokazuje da je stiglo i odbijanje elje. A zato joj je potrebna jedna neispunjena elja?).
1

Seeti slikaru kao model. Gete (Goethe): A ako nema zadnjice, kako plemi moe da sedi? (Un wenn er keinen Hintern hat, wie kann der Edle sitzen?)

154

Tumaenje snova, I

Izopaenje sna

155

Dosadanje dosetke nisu bile dovoljne za tuma enje sna. Ja tragam i dalje. Posle jedne kratke pa uze, kakva ba odgovara savlaivanju otpora, moja pacijentkinja izjavljuje dalje da je jue uinila posetu svojoj prijateljici, na koju je zapravo ljubomorna po to njen mu tu enu uvek toliko hvali. Na sreu, ta prijateljica je vrlo suva i mrava, a njen mu je lju bitelj punijih telesnih oblina. O emu je ova mrava prijateljica govorila? O svojoj elji, naravno, da po stane malo jaa. Ona ju je takoe pitala: Kad ete nas opet pozvati u goste? Kod vas se uvek tako do bro jede." Sada je smisao sna jasan. Svojoj pacijentkinji mogu da kaem: Stvari stoje upravo tako kao da ste prilikom poziva pomislili: Tebe u, naravno, pozvati da se moe kod mene najesti, ugojiti i mome muu jo vie dopasti. Vie volim da ne priredim nikakvu veeru vie. San vam zatim kae da vi ne moete pri rediti nikakvu veeru, on dakle ispunjava vau elju da nita ne doprinesete zaobljavanju telesnih oblika svoje prijateljice. Da se ovek od stvari koje u dru tvu pred njega iznose zaista ugoji, tome vas ui i odluka vaeg mua da u interesu svoga mravljenja vie ne prima nikakve pozive na veeru." Sad nedo staje jo samo neka koincidencija koja e potvrditi reenje. I dimljeni losos u sadrini sna jo nije obja njen. Kako dolazite do lososa koji se pominje u snu?" Dimljeni losos je omiljeno jelo ove moje prijateljice", odgovara bolesnica. Sluajno i ja pozna jem tu damu i mogu potvrditi da se i ona isto tako odrie lososa kao i moja pacijentkinja kavijara. Ovaj isti san doputa jo jedno drugo i finije tu maenje, koje postaje potrebno zbog jedne okolnosti. Oba tumaenja ne protive se jedno drugome, nego jedno drugo prekrivaju i pruaju lep primer za obi nu dvosmislenost snova kao svih ostalih psihopatolo kih struktura. uli smo da je bolesnica istovremeno sa svojim snom o odbijanju elje nastojavala da jed nu odbijenu elju ostvari u realnosti (zemika sa ka vijarom). I prijateljica je takoe izrazila jednu elju, naime da postane deblja, i nikakvo udo ne bi bilo

da je naa dama sanjala da se prijateljici elja ne ispunjava. To je, naime, njena sopstvena elja da se elja njene prijateljice elja da se ugoji ne ispu ni. Ali ona umesto toga sanja da se njoj samoj ta elja ne ispunjava. San sadrava jedno novo tumae nje, ako ona u snu ne misli na sebe nego na prijate ljicu, ako se stavila namesto prijateljice, ili, kao to moemo rei, ako se je s njom identifikovala. Mislim da je ona to zaista uradila i kao znak ovog identifikovanja ona je tu njenu odbijenu elju u realnosti ostvarila. A kakav smisao ima histerino identifikovanje? Za objanjenje ovoga potrebno je opirnije prikazivanje. Identifikacija je izvanredno vaan momenat za mehanizam histerinih simptoma; tim putem bolesnici uspevaju da u svojim simptomi ma izraze doivljaje itavog niza osoba, ne samo svo je, da, tako rei, pate za itavo mnotvo ljudi i da sve uloge u jednom pozorinom komadu predstave svima svojim linim sredstvima. Prigovorie mi da je to ona poznata histerina imitacija, sposobnost hi sterinih osoba da sve simptome podraavaju koji kod drugih ljudi ine utisak, tako rei simpatija intenzifikovana do reprodukcije. Ali time je samo nazna en put kojim tee psihiki proces kod histerike imi tacije, neto drugo su put i duevni akt koji idu tim putem. Duevni akt je neto malo komplikovaniji nego to volimo da sebi predstavimo imitaciju histe rinih osoba; (on odgovara jednom nesvesnom zavr nom procesu kao to e nam jedan primer to jasno pokazati). Lekar koji meu ostalim bolesnicima u istoj sobi u bolnici ima bolesnicu sa izvesnom vrstom trza nja nee biti iznenaen kada jednog jutra sazna da je ovaj osobiti histerini napad podraavan. On e jednostavno sam sebi rei: Ostale bolesnice su ga videle i imitirale; to je psihika zaraza. Jeste, ali psi hika infekcija se deava otprilike na ovaj nain. Bo lesnice, uglavnom, vie znaju jedna o drugoj nego to lekar zna o svakoj od njih, i poto je lekarska vi zita prola, one se brinu jedna o drugoj. Jedna dobija napad danas; ostalima ubrzo biva poznato da je uzrok za to neko pismo od kue, osveavanje nekog

156

Tumaenje

snova,

Izopaenje sna

157

ljubavnog bola i slino. U njih se budi sauee, u njima se stvara sledei zakljuak koji ne dolazi do svesti: ako ovek od ovakvih uzroka moe da dobije ovakav napad, onda mogu i ja da dobijem takve na pade, poto i ja imam iste povode za to. Kad bi to bio zakljuak sposoban svesti, onda bi se moda izlio u strah da e dobiti isti takav napad; ali se on izvr ava na jednom drugom psihikom terenu, pa se pre ma tome zavrava u ostvarenju simptoma koga se plai. Identifikacija dakle nije prosta imitacija, nego prisvajanje na osnovu istog etiolokog polaganja pra va; ona izraava jedno kao" i odnosi se na neto za jedniko to ostaje u nesvesnom. Identifikacija se u histeriji najvie koristi za izra avanje jednog zajednikog seksualnog elementa. Hi sterina se ena vrlo rado u svojim simptomima iako ne iskljuivo identifikuje sa takvim osobama s kojima je bila u seksualnim odnosima, ili koje sek sualno opte sa istim osobama sa kojima i ona sama ima seksualne odnose. Jezik takoe vodi rauna o jednom takvom shvatanju. Dvoje koji se vole su jed no". U histerinoj fantaziji kao u snu dovoljno je za identifikaciju da se misli na seksualne odnose, a da oni pri tom ne moraju vaiti kao realni. Pacijentkinja sledi dakle samo zakonima histerinih misaonih zbi vanja ako da izraza svojoj ljubomori prema prijate ljici (za koju uostalom i sama uvia da je neopravda na) tako to se u snu stavlja na njeno mesto i to se stvaranjem jednog simptoma (odbijene elje) sa njom identifikuje. Mi bismo ovaj dogaaj jeziki na sledei nain mogli objasniti: Ona se u snu stavlja namesto svoje prijateljice zato to se ova kod njenog mua stavlja na njeno mesto, to bi elela da zauzme njeno 1 mesto u ocenjivanju vrednosti njenoga mua.
Ja i sam alim to ove umeem ovakve delove iz psihopatologije histerije koji zbog svog fragmentarnog pri kazivanja i, istrgnuti iz celine, ipak ne mogu delovati do voljno razjanjavajue. Ako su mogli ukazati na duboke odnose teme sna prema psihoneurozama onda su ispunili nameru koju sam imao kad sam ih ovde uneo.
1

Na jednostavniji nain, ali ipak prema shemi da neispunjenje jedne elje znai ispunjenje jedne dru ge elje, nestao je otpor prema mojoj teoriji kod sno va jedne druge pacijentkinje, naj dovitljivi je meu svima mojim snevaicama. Ja sam joj jednog dana bio izloio da je san ispunjenje elja; sutradan je ona dola s jednim snom kako se sa svojom svekrvom vozi zajedno na odmor u selo. Ja sam znao da se ona veo ma estoko odupirala da leto provede u blizini svoje svekrve; znao sam takoe da je ovu zajednicu koje se plaila poslednjih dana sreno izbegla iznajmlji vanjem jednog boravita na selu koje je bilo veoma udaljeno od mesta njene svekrve. Sad je ovaj san osujetio ovo zaeljeno reenje; zar to ne predstavlja najotriju protivrenost mome uenju o ispunjenju elje kroz san? Sigurno, potrebno je bilo samo izvui konsekvence iz toga sna pa da se dobije njegovo tu maenje. Prema ovom snu ja nisam bio u pravu: to je, dakle, bila njena elja da ja ne budem u pravu i san je ovu njenu elju pokazao kao ispunjenu. Zelja da ja ne budem u pravu, koja se ispunila u temi boravka na selu, odnosila se u stvari na jedan drugi i ozbiljniji predmet. Ja sam, naime, u isto vreme iz materijala koji je dala njena analiza, zakljuio da se u izvesnom periodu njenog ivota moralo dogo diti neto to je bilo znaajno za njeno oboljenje. Ona je to poricala jer se to nije nalazilo u njenom seanju. Uskoro smo doli na to da sam ja bio u pravu. Njena elja da ja ne budem u pravu, pretvorena u elju da sa svojom svekrvom otputuje na selo, odgo varala je dakle opravdanoj elji da se one tek tada nasluene stvari nikad ne bi dogodile. Bez analize, samo pomou jednog nasluivanja, dozvolio sam sebi da tumaim jedan neznatan doga aj kod jednog prijatelja, koji mi je bio kolega u toku osam razreda gimnazije. On je jednom u jednom ma lom krugu uo jedno moje predavanje o novini da je san ispunjenje elje, otiao kui, sanjao da je sve svo je parnice izgubio bio je advokat , i poalio mi se na to. Ja sam se pomogao izgovorom: ovek ne moe dobiti sve parnice, ali sam u sebi mislio: ako

158

Tumaenje snova, 1

Izopaenje sna

159

sam osam godina kao prvi sedeo u prvoj klupi, dok je on menjao mesto negde na sredini razreda, da li mu nije moda iz ovih deakih godina ostala elja da se i ja jednom temeljno obrukam? Jedan drugi san sa vie sumornim karakterom iznela mi je takoe jedna pacijentkinja kao prigovor teoriji o ispunjenju elje u snu. Pacijentkinja, jedna mlada devojka, poela je ovako: Vi se seate da moja sestra sad ima samo jednog sina, Karla; starijeg sina, Otona, izgubila je jo dok sam ja bila u njihovoj kui. Oto je bio moj ljubimac, zapravo sam ga ja vaspitala. Maloga takoe volim, ali ni izdaleka ne toliko koliko sam volela pokojnika. A sad ove noi sanjam da Kar la vidim mrtvog pored sebe. On lei u jednom ma lom mrtvakom sanduku, sklopljenih ruku, sa sveama svuda unaokolo, ukratko reeno, potpuno isto kao to je i mali Oton tada leao ija me je smrt tako potresla. Recite mi sada, ta to treba da znai? Vi me poznajete: Jesam li ja tako loa osoba da bih svojoj sestri elela gubitak njenog jedinog deteta koje jo ima? Ili moda san znai da bih vie elela da je Karl mrtav nego Oto koga sam mnogo vie volela? Ja sam je uveravao da je ovo poslednje tumae nje iskljueno. Posle kratkog razmiljanja mogao sam joj dati pravilno tumaenje sna koje mi je ona i po tvrdila. To mi je polo za rukom poto mi je itava prethodna istorija sna bila poznata. Rano osirotela, devojka je odrasla u kui svoje mnogo starije sestre i meu prijateljima i posetiocima u kui srela je i oveka koji je na njeno srce ostavio trajan utisak. Neko vreme je izgledalo kao da e se ovi jedva iskazani odnosi zavriti brakom, ali je ovaj srean ishod stvari osujetila njena sestra, iji motivi za to nikad nisu nali puno objanjenje. Posle raski da ovek kojeg je naa pacijentkinja volela izbegavao je kuu; ona sama se neko vreme posle smrti maloga Otona, kome je otada bila poklonila svoju nenost, osamostalila. Ali joj nije polo za rukom da se oslo bodi zavisnosti u koju je dospela svojom naklonou prema prijatelju njene sestre. Njen joj je ponos na reivao da ga izbegava; ali bilo joj je nemoguno da

svoju ljubav prenese na druge prosce koji su se po sle toga javljali. Kad bi voljeni ovek, koji je spadao u stale pisaca, bilo gde objavio neko predavanje, ona bi sigurno bila meu sluaocima, a i inae koristila bi svaku priliku da ga na nekom treem mestu izdaleka posmatra. Setio sam se da mi je dan ranije priala da profesor odlazi na neki odreeni koncert, i da i ona sama eli da ide tamo da bi ponovo uivala u tome da ga vidi. To je bilo na dan koji je prethodio snu; onoga dana kad mi je ispriala san trebalo je da se odri koncert. I tako sam lako mogao da iskonstruiem pravilno tumaenje i postavio sam joj pitanje da li joj pada na pamet ikakav dogaaj koji se desio po sle smrti malog Otona. Ona je smesta odgovorila: Si gurno, tada je profesor posle dugog izostanka ponovo doao i ja sam ga ponovo jednom videla pored kove ga malog Otona. Bilo je tano onako kao to sam oe kivao. Ja sam dakle san protumaio na ovaj nain: Kad bi sad i drugi deak umro, ponovilo bi se isto. Vi biste dan proveli kod svoje sestre, profesor bi si gurno doao da izrazi sauee, i vi biste ga ponovo videli pod istim uslovima kao tada. San ne znai ni ta drugo nego ovu vau elju za ponovnim vienjem protiv koga se u dui borite. Ja znam da u torbici no site ulaznicu za dananji koncert. Va san je san ne strpljenja, on je ponovno vienje koje treba danas da se izvri preuranio za nekoliko asova." Da bi prikrila svoj san, ona je oigledno izabrala jednu situaciju u kojoj se takvi snovi obino potisku ju, situaciju u kojoj je ovek tako ispunjen tugom da se na ljubav i ne misli. Pa ipak, sasvim je moguno da i u realnoj situaciji, koju je san verno kopirao, uz mrtvaki koveg prvog od nje jae voljenog deaka, nije mogla da potisne neno oseanje za posetioca koga dugo nije videla. Drugo objanjenje naao je jedan slian san jed ne druge pacijentkinje koja se u ranijim godinama isticala brzim dosetkama i vedrim raspoloenjem, i koja je te osobine dokazivala za vreme leenja bar jo u svojim dosetkama. Toj dami se u vezi sa jednim du im snom priinilo da svoju jedinu petnaestogodinju

160

Tumaenje

snova,

Izopaenje

sna

161

erku gleda kako lei mrtva u jednoj kutiji. Ona je ba imala elju da od ove pojave u snu stvori prigo vor protiv teorije o ispunjenju elje, ali je i sama slu tila da pojedinost o kutiji mora pokazati put ka ne kom drugom shvatanju sna. 1 Prilikom analize palo joj je na pamet da je prethodne veeri u drutvu doao razgovor na englesku re boa;" i na raznovrsne pre vode te reci u nemakom jeziku, kao: kutija, loa, san duk, amar itd. Iz drugih sastavnih delova ovog sna moglo se sad dopuniti da je saznala za srodstvo engle ske reci ,,box" sa nemakim izrazom Biichse" i da se podsetila i na to da se ova re Biichse" u nemakom jeziku upotrebljava i kao vulgarni izraz za enski polni organ. Ako njenom poznavanju topografske anato mije pogledamo malo kroz prste moglo se pretposta viti da dete u kutiji" znai plod u majinom telu. I kad sam joj to u toj meri objasnio, ona nije poricala da ovaj san stvarno odgovara nekoj njenoj elji. Kao tako mnogo mladih ena, ni ona nije bila stvarno srena kad je postala gravidna i vie nego jedanput je sama sebi priznala da eli da joj dete u utrobi umre; u napadu besa, posle jedne estoke svae sa muem, ona je ak pesnicama udarala po svome telu da bi dete pogodila. Mrtvo dete je dakle zaista predstavljalo is punjenje jedne elje i nikakvo udo nije ako ovo ispu njenje jedne petnaest godina odstranjivane elje po sle jednog tako zakasnelog pojavljivanja uopte vie ne moemo prepoznati. U meuvremenu se ba mno go to-ta izmenilo. Grupu u koju spadaju oba ova poslednja sna, koja za sadraj imaju smrt milih roaka, treba ponovo da uzmemo u obzir kod tipinih snova. Pomou njih biu u mogunosti da na novim primerima pokaem da se svi ovi snovi imaju tumaiti kao ispunjenja elja uprkos neeljenoj sadrini koju oni imaju. Nijednom svom pacijentu, nego jednom inteligentnom pravniku iz kruga mojih poznanika dugujem poznavanje sledeeg sna koji mi je opet bio isprian u nameri da me
1

zadri od brzopletog uoptavanja o uenju o snu elje. Sanjam", tako pria moj svedok, da dolazim pred svoju kuu sa jednom damom pod rukom. Onde me ekaju zatvorena kola, prilazi mi jedan gospodin, legitimie se kao policijski agent i poziva me da poem s njim. Ja molim samo jo malo vremena da svoje stvari sredim. Verujete li vi da je to moda moja elja da budem uhapen?" Sigurno da nije, to moram priznati. Moda znate pod kojom ste optubom bili uhapeni?" Da, mislim zbog edomorstva." edomorstva? Pa vi znate da takav zloin moe da izvri samo majka nad .svojim novoroen etom?" To je tano." 1 A pod kakvim okolnostima ste sa njali, ta se dogodilo uvee pre toga?" Ne bih voleo da vam o tome priam, to je jedna tugaljiva stvar." Ali meni je to potrebno, inae se moramo odrei tumaenja toga sna." Sluajte dakle. No nisam proveo kod kue nego kod jedne dame koja za mene vrlo mnogo znai. Kad smo se ujutru probudili, dogodilo se izmeu nas ponovo neto. Zatim sam po novo zaspao i sanjao ono to vam je poznato." Da li je to neka udata ena?" Jeste". I vi ne e lite da imate dete s njom?" Ne, nikako, to bi nas moglo odati." Vi dakle ne vrite normalan sno aj?" Primenjujem panju da se pre svretka po vuem." Smera li pretpostaviti da ste u toku noi ovo vie puta uradili i da ste posle ponavljanja ujutru bili neto malo nesigurni, da li vam je to polo za ru kom?" To bi moglo biti." Onda je va san ispunjenje elje. Kroz taj san vi stiete spokojstvo da niste napravili dete, ili to je gotovo isto, vi ste toboe ubili dete. Postojanje srednjih lanova lako mogu da vam dokaem. Seate li se, pre nekoliko dana razgova rali smo o branim nevoljama i o inkonzekvenciji da je dozvoljeno da se snoaj obavi tako da se oploenje
1 esto se deava da se neki san nepotpuno ispria, i da se tek u toku analize pojavi seanje na izostavljene delove sna. Ovi naknadno umetnuti delovi redovno daju klju za tumaenje sna. Uporedi kasnije o zaboravljanju snova.

Slino kao i dimljeni losos u snu o osujeenoj veeri.

11 Frajd, Odabrana ela, VI

132

Tumaenje snova, I

Izopaen

je

sna

163

ne izvri, dok svaki zahvat kad su se jaje i seme jed nom sastali i oblikovali zametak biva kanjen kao zloin. Nastavljajui taj razgovor mi smo se setili i srednjovekovnog spornog pitanja o tome, u kom tre nutku zapravo dua ulazi u fetus, jer se tek od toga trenutka dozvoljava da postoji pojam umorstva. Vama je sigurno poznata i jeziva pesma pesnika Lenaua (Lenau) koji izjednaava i umorstvo deteta i predohranu od dece." Na pesnika Lenaua sam zaudo danas prepodne sluajno mislio." Jo jedan odjek vaeg sna. A sad u vam dokazati jo jedno malo spo redno ispunjenje elje u vaem snu. Vi sa jednom da mom pod rukom dolazite pred vau kuu. Vi je, dakle, vodite kui, umesto da u stvari no provedete s njom u njenoj kui. to se ispunjenje elje, koje sainjava jezgro sna, krije u tako neprijatnom obliku, za to mo da ima vie od jednog razloga. Iz moga lanka o etiologiji neuroze straha mogli biste saznati da ja coitus interruptus" (prekinuti snoaj) uzimam kao jedan od uzronih faktora postanka neurotinog strana. S ti me bi se slagalo kad bi vam posle vie snoaja te vrste ostalo neko nelagodno raspoloenje, koje sada kao element ulazi u sastav vaeg sna. Ovim neraspoloe njem vi se takoe sluite da biste ispunjenje elje pri krili. Uostalom, i pominjanje edomorstva nije obja njeno. Kako dolazite do ovog specifino enskog zlo ina?" Hou da vam priznam da sam ve pre ne koliko godina bio upleten u jedan ovakav sluaj. Bio sam kriv za to to je jedna devojka uklanjanjem plo da pokuala da se zatiti od posledica odnosa koji je odravala sa mnom. Sa izvoenjem te namere ja ni sam imao nikakve veze, ali sam dugo bio u razumlji vom strahu da e se stvar otkriti." Razumem, i ovo seanje dalo je drugi razlog zato vam je strah da ste stvar loe obavili morao biti neprijatan. Neki mladi lekar, koji je na mom predavanju slu ao da priam o ovom snu, mora da se osetio njime pogoen jer je pourio da ga naknadno sanja, i njegov misaoni oblik primeni na jednu drugu temu. On je dan ranije podneo prijavu o svojim prihodima, koja je bila sasvim iskreno napisana poto je imao samo

malo da prijavi. I sad je sanjao kako sa sednice poreske komisije dolazi jedan poznanik i saoptava mu da su sve ostale poreske prijave ostale bez prigovora, ali da je njegova prijava izazvala opte nepoverenje i da e mu doneti osetnu kaznu od poreskih vlasti. San predstavlja jedno povrno prikriveno ispunjenje elje da vai kao lekar sa velikim prihodima. On, uostalom, podsea na poznatu priu o onoj mladoj devojci kojoj se savetuje da odbije svoga prosca, poto je naprasit ovek i poto e je u braku sigurno tui. Odgovor devojke glasi: Samo neka me bije!" Njena elja da se uda je tako iva da prima i neprijatnost koja joj se stavlja u izgled pa da je ak i podie do stepena elje. Ako sve ove snove te vrste koji se esto javljaju, a koji izgleda kao da se direktno protive mom uenju tako to imaju za sadraj neispunjenje neke elje ili zbivanje neeg oigledno neeljenog, obuhvatim pod nazivom snovi protiv elje", onda vidim da se uglav nom mogu svesti na dva principa, od kojih jedan jo nije bio spomenut mada igra veliku ulogu u snovima ljudi. Jedna pokretna snaga ovih snova jeste elja da ne budem u pravu. Ovi se snovi dogaaju redovno u toku mojih leenja kad se pacijent nalazi u otporu protiv mene, i ja sa velikom sigurnou mogu raunati na to da u izazvati takav san im sam prethodno bo lesniku izneo svoje uenje da je san ispunjenje elje.1 tavie, mogu oekivati da e se sa mnogim od mojih italaca isto to dogoditi; oni e se u snu spremno od rei neke elje samo da bi sebi ispunili elju da nisam u pravu. Poslednji san te vrste, koji elim da saoptim, pokazuje opet to isto. Jedna mlada devojka koja je s mukom izborila da se i dalje leci kod mene, pro tiv elje svojih roaka i autoriteta koje je pitala za savet, sanja: kako joj kod kue brane da i dalje do lazi kod mene. Ona se onda poziva na obeanje koje
1 O slinim snovima protiv elje" priali su mi vie puta moji sluaoci u toku poslednjih godina, kao o svojoj reakciji na njihov prvi dodir sa teorijom elje sna".

u*

164

Tumaenje snova, I

Izopaenje sna

165

joj je bilo dato da u je u sluaju potrebe i besplatno leiti, i ja joj kaem: U pitanju novca, ne mogu miati nikakvih obzira. Ovde zaista nije lako dokazati da postoji neko is punjenje elje, ali u svima takvim sluajevima nalazi se osim jedne zagonetke jo i jedna druga, ije reenje pomae da bi se resila ona prva. Odakle dolaze reci koje mi moja pacijentkinja stavlja u usta? Ja joj, naravno, nikad nisam rekao neto slino, ali jedan od njene brae, i to ba onaj to ima najvei uticaj na nju, bio je tako ljubazan da te reci izgovori preko mene. San, dakle, eli da postigne da brat ostane u pravu i ona ne eli da samo u snu bratu da za pravo; to je sadraj njenog ivota i motiv njene bolesti. Jedan san koji na prvi pogled teoriji o ispunjenju elje priprema najveu tekou, sanjao je jedan lekar (August Sterke) i objasnio ga: Na svom levom kaiprstu imam i vidim sifilistini primarni afekt na poslednjoj falangi." Moda e nas razmiljanje o tome to ovaj san sve do neeljene sadrine izgleda jasan i koherentan za drati od toga da ga analiziramo. Ali, ako se ne plai mo truda oko analize, saznaemo da primarni afekt" treba izjednaiti sa prima affectio" (prva ljubav) i da se odvratan ir prema recima Sterkeovim pokazuje kao zastupnik ispunjenja elja punih velikom emo cijom". 1 Drugi motiv snova protiv elja jeste tako blizu da moemo lako doi u opasnost da ga previdimo kao to se to meni due vremena deavalo. U seksualnoj konstituciji mnogih ljudi postoji jedna mazohistika komponenta koja je nastala preobrtanjem u suprotno agresivne sadistike komponente. Takve ljude zove mo idealnim" mazohistima ako uivanje ne trae u sebi nanetom telesnom bolu, nego u poniavanju i du evnom muenju. Bez daljeg biva jasno da ovi ljudi mogu imati snove protiv elja i snove nezadovoljstva, koji za njih nisu nita drugo do ispunjenje elja, udo1

voljenje njihovih mazohistikih sklonosti. Ovde u navesti jedan takav san: Jedan mlad ovek koji je u ranijim godinama veoma muio svoga brata kome je bio homoseksualno odan posle temeljne promene karaktera sanja jedan san koji se sastojao od tri dela: I. Kako ga njegov stariji brat sekira". II. Kako se dva odrasla oveka u homoseksualnoj nameri lepo za bavljaju. III. Brat je prodao preduzee ije je voenje zadrao za svoju budunost. Iz ovog poslednjeg sna on se budi sa najmunijim oseanjima, pa ipak je to mazohistiki san elja, iji bi prevod mogao glasiti ovako: sasvim bi bilo u rodu da moj brat izvri tu prodaju za kaznu za sva muenja koja je od mene pretrpeo. Nadam se da e navedoni primeri biti dovoljni da do daljeg prigovora pokau da je verovatno da se i snovi sa munom sadrinom mogu reavati kao ispunjenja elja.1 Niko u tome nee videti pojavu slu aja to prilikom tumaenja ovih snova uvek dolazi mo na teme o kojima rado ne govorimo ili na koje rado ne mislimo. Neprijatno oseanje koje ovakvi sno vi izazivaju svakako je prosto identino sa odvratnou koje bi htelo da nas veinom sa uspehom sprei da raspravljamo ili razmiljamo o takvim tema ma, i koju mora svaki od nas savladati ako uvidimo da smo primorani da se njome ipak pozabavimo. Ali ovo oseanje nezadovoljstva koje se ovako u snu jav lja ne iskljuuje postojanje jedne elje; kod svakog oveka postoje elje koje ne bi eleo da iskae drugi ma, i elje koje ni sam sebi ne eli da prizna. S druge strane, mi smo u pravu da karakter nelagodnosti svih tih snova dovedemo u vezu sa injenicom izopaava nja sna i da zakljuimo da su ovi snovi ba zato tako izopaeni i da je ispunjenje elja u njima prikriveno tako da se ne mogu raspoznati, poto postoji odvrat nost, namera potiskivanja protiv teme sna ili protiv elje koja je iz njega crpena. Izopaavanje sna stvarUkazujem na to da ova tema ovde nije reena i da e se o njoj kasnije jo raspravljati.
1

Zentralblatt fur Psychoanalyse II, 1911/12.

166

Tumaenje snova, I

Izopaenje sna

167

no se pokazuje kao akt cenzure. Ali, mi o svemu to je analiza snova neugodnosti iznela na dan vodimo ra una ako svoju formulu koja treba da izrazi sutinu sna izmenimo na sledei nain: San je (prikriveno) is punjenje jedne (potisnute, suzbijene) elje.1 Sada preostaju jo snovi straha kao naroita pod vrsta snova sa tegobnom sadrinom, ije e shvatanje kao snova elja kod neprosveenih naii na najmanju spremnost da ga prihvate. Ali ipak sa snovima strana mogu ovde brzo da zavrim; nije to neka nova strana problema sna koja bi se u njima pokazala, nego se kod njih radi o razumevanju neurotikog straha uopte. Strah koji u snu oseamo objanjen je samo pri vidno sadrinom sna. Ako sadrinu sna izloimo tu maenju, primetiemo da strah u snu nije bolje oprav dan sadrinom straha nego moda strah jedne fobije predstavom o kojoj fobija visi. Istina je, dodue, da se ovek moe baciti sa prozora i da zato ima razloga da kod prozora bude na neki nain paljiv, ali se ne moe razumeti zato je kod odgovarajue fobije strah tako velik i da bolesnika prati daleko iznad povoda za nj. Isto objanjenje pokazuje se punovano za fobiju kao i za san straha. Strah je oba puta na predstavu koja ga prati samo prilemljen i vodi poreklo iz nekog dru gog izvora.
Jedan ivi veliki pesnik koji, kao to mi je reeno, nee nita da uje o psihoanalizi i tumaenju sna, nalazi ipak i sam skoro identinu formulu za sutinu sna: Nepo zvano pojavljivanje suzbijenih elja enje pod pogrenim licem i imenom." E. Spiteler (Spitteler), Meine friihesten Erlebnisse, u Suddeutsche Monatschefte, Oktobar 1913. Ovde unapred navodim proirenje i modifikaciju gore navedene osnovne formule koja potie od Ota Ranka: San redovno predstavlja na osnovi i pomou potisnutog infantilno-seksualnog materijala aktuelne, po pravilu i erotine elje, u zavijenom i simboliki obuenom obliku." (San koji sam sebe tumai"). Ni na jednom mestu nisam izjavio da sam ovu Rankovu formulu prihvatio. Krai u tekstu sadr ani oblik te formule izgleda mi dovoljan. Ali to sam Ran kovu modifikaciju uopte spomenuo, bilo je dovoljno da psihoanalizi doprinese prekor koji je bezbroj puta ponav ljan: da ona, naime, tvrdi da svi snovi imaju seksualnu sa1

Zbog ove intimne povezanosti straha u snu sa strahom u neurozi moram ovde prilikom raspravlja nja o prvom ukazati na drugi. U jednom kratkom lanku o Neurozi straha" (objavljenom u Neurologisches Zentralblatt, 1895, sabrana dela sveska I), tvr dio sam u svoje vreme da neurotini strah vodi po reklo iz seksualnog ivota i da odgovara libidu, skrenutom sa svoga cilju, koji nije dospeo do primene. Ova formula se od toga vremena uvek pokazala vie nego tana. Iz nje se sad moe izvesti postavka da su snovi straha seksualne sadrine, iji je pripadajui libido pretrpeo promenu u strah. I kasnije e se pru iti prilika da ovo tvrenje potkrepimo analizom ne kolikih snova kod neurotika. Takoe u u svojim da ljim pokuajima nastojati da se pribliim jednoj teo riji sna, te ponovo govoriti o uslovu snova straha i njihovom usklaivanju sa teorijom o ispunjenju sna.

drinu Ako tu reenicu razumemo onako kao to ona treba da bude shvaena, ona samo dokazuje koliko malo savesnosti kritiari obino koriste na svom poslu, i koliko rado pro tivnici najjasnije izjave previde, ako one nisu dobre za nji hovu sklonost ka napadu; jer nekoliko stranica ranije ja sam pomenuo raznovrsna ispunjenja elja u dejim snovima (da naine izlet na selo, ili vonju jezerom, da nadoknade pro puteni obrok itd.), na drugim mestima raspravljao sam o snovima gladi, o snovima draenja na e, o draenju na ekskreciju, o istim snovima komoditeta. Cak i sam Rank ne postavlja neko apsolutno tvrenje. On kae po pravilu i erotine snove", a to se moe za veinu snova odraslih ljudi u potpunosti potvrditi. Drukije stvari stoje ako re seksualan" upotrebimo u smislu erosa" koji je sada u psihoanalizi uobiajen. Ali, protivnici teko da su pred oima imali interesantan pro blem: da li svi snovi nisu stvoreni od libidinoznih" pokret nih snaga (nasuprot destruktivnim")?

Recentno i indiferentno u snu

169

MATERIJAL SNOVA I IZVORI SNOVA


Kad smo iz analize sna o Irminoj injekciji uvideli da je san ispunjenje elje, obuzelo nas je najpre interesovanje da li smo time otkrili opti karakter sna, i mi smo prethodno uguili svaku drugu naunu ra doznalost koja se moda u nama probudila u toku tog rada na tumaenju. Poto smo sad na tom putu stigli do cilja, moemo se vratiti i izabrati novo ishodite za naa lutanja kroz probleme sna; pri tome, za neko vreme moemo izgubiti iz vida temu o ispunjenju e lje koju jo nipoto nismo u potpunosti resili. Otkako smo u stanju da, primenom naeg postup ka u tumaenju sna, moemo otkriti latentnu sadrinu sna, koja po svom znaenju ostavlja daleko za sobom manifestnu sadrinu sna, moramo osetiti po trebu da pojedine probleme sna ponovo prihvatimo da bismo pokuali da li se zagonetke i protivrenosti za nas na zadovoljavajui nain reavaju koje su sve dotle, dok smo znali samo za manifestnu sadrinu sna, izgledale obezbeene od napada. Podaci pisaca o povezanosti sna sa budnim sta njem, kao i o poreklu materijala sna izneti su opirno u uvodnom odeljku. Mi se takoe seamo onih triju osobenosti seanja sna, koje su toliko puta bile primeene a nikad objanjene.

1. Da san razgovetno daje prednost utiscima poslednjih dana (Robert, Strimpel, Hildebrant, takoe Vid-Halam). 2. Da san izbor vri prema drugaijim principima od naeg pamenja u budnom stanju tako to se ne sea bitnog i vanog nego sporednog i nezapaenog. 3. Da san raspolae naim najranijim utiscima iz detinjstva i da ak donosi pojedinosti iz ovoga doba ivota, koje nam opet izgledaju kao trivijalne i koje smo u budnom stanju smatrali ve odavno zaborav ljenim. 1 Osobenosti u izboru materijala sna pisci su, ra zume se, posmatrali na manifestnoj sadrini sna.

A RECENTNO I INDIFERENTNO U SNU Ako sad pozovem svoje sopstveno iskustvo u po mo u vezi sa poreklom elemenata koji se javljaju u snu, moram pre svega postaviti tvrdnju da se u sva kom snu moe nai nadovezivanje na doivljaje poslednjeg proteklog dana. Kad god uzimam neki san, bilo svoj ili tu, uvek se ovo moje iskustvo potvru je. Poznavajui ovu injenicu, ja tumaenje sna mogu da eventualno ponem time to u se najpre raspiti vati o doivljaju toga dana koji je san podstakao; u mnogim sluajevima ovo je ak i najblii put. U oba sna koja sam u prethodnom odeljku tano analizirao (san o Irminoj injekciji, san o mom stricu sa utom bradom), odnos prema danu pada u oi u toj meri da Jasno je da se Robertovo shvatanje da je san odre en za to da nas rastereti od bezvrednih dnevnih utisaka, ne moe vie odrati ako se u snu donekle esto javljaju slike seanja iz naeg detinjstva. Morali bismo zakljuiti da san zadatak koji mu pripada obino obavlja veoma nedovoljno.
1

170

Tumaenje snova, I

Recentno i indiferentno u snu

171

mu vie nije potrebno nikakvo objanjenje. A da bih pokazao kako se redovno ovaj odnos moe dokazati, hteo bih da na toj osnovi ispitam jedan deo moje sopstvene hronike snova. Snove saoptavam samo onoli ko koliko mi je potrebno za otkrivanje traenog iz vora. 1. Obavljam posetu u jednoj kui gde me samo teko proputaju itd. u meuvremenu ostavljam jed nu enu da me eka. Izvor: razgovor sa jednom roakom uvee o tome da neka nabavka koju trai mora da eka, dok itd. 2. Pisao sam monografiju o jednoj izvesnoj (ne jasno) vrsti biljaka. Izvor: Pre podne u izlogu jedne knjiare video sam monografiju o vrsti ciklama. 3. Na ulici vidim dve ene, majku i erku, od ko jih je ova poslednja bila moja pacijentkinja. Izvor: Jedna pacijentkinja koja se kod mene na lazi na leenju javila mi je uvee kakve jo tekoe pravi njena majka u vezi sa nastavljanjem leenja. 4. U knjiari S. i R. uplaujem pretplatu na jed nu porodinu publikaciju koja godinje staje dvadeset talira. Izvor: Moja me je ena toga dana podsetila da joj dugujem jo dvadeset forinti od njenog nedeljnog novca za kune trokove. 5. Primio sam dopis od socijaldemokratskog ko miteta u kome me tretiraju kao lana. Izvor: Primio sam dopise istovremeno od liberal nog izbornog komiteta i od prezidij uma humanitarnog udruenja iji sam stvarno lan. 6. Jedan ovek na strmoj steni usred mora u Beklinovom (Bocklin) maniru. Izvor: Drajfus (Drevfus) na avoljem ostrvu, is tovremeno vesti o mojim roacima u Engleskoj, itd. Moglo bi se postaviti pitanje: da li se vezivanje sna nepogreivo vri za dogaaje poslednjeg dana ili da li se ono moe protegnuti i na utiske jednog du eg vremenskog perioda najblie prolosti? Ovaj pred met, verovatno, ne moe polagati pravo na principi jelno znaenje, ali ja bih se odluio za iskljuivo pra-

vo prvenstva poslednjeg dana pre sna (dana sna). Kad god sam mislio da sam pronaao da je neki utisak od pre dva ili tri dana bio izvor sna, mogao sam se de taljnim naknadnim ispitivanjem uvek uveriti u to da se taj utisak dan pre toga ponovo pojavio u seanju, da se, dakle, izmeu dana dogaaja i vremena sna uvukla reprodukcija prethodnog dana koja se mogla dokazati: moglo se osim toga dokazati postojanje re centnog povoda od kojeg je moglo potei seanje na stariji utisak. Naprotiv, nisam se mogao uveriti u to da se izmeu dnevnog nadraajnog utiska i njegovog ponovnog vraanja u snu ugurao jedan redovan inter val od biolokog znaaja (Svoboda kao prvi interval te vrste naziva 18 sati).' I Elis koji je ovoj stvari po svetio panju kae da u svojim snovima nije mogao nai ovakvu periodinost reprodukcije uprkos tome to je na to pazio". On pripoveda o jednom snu, u kome se nalazio u Spaniji, i da je hteo da otputuje u
1 H. Svoboda, kao to je izneto o dopunama uz prvi odeljak, u velikoj meri preneo je na duevno zbivanje biolo ke intervale od 23 i 28 dana koje je pronaao V. Flis (W. Fliess) i naroito tvrdio da su ova vremena odluujua za pojavljivanje elemenata sna u snovima. Tumaenje snova ne bi bilo bitno izmenjeno kad bi se to dalo dokazati, ali bi se pojavio jedan nov izvor za poreklo materijala sna. U poslednje vreme vrio sam nekoliko ispitivanja na svojim sopstvenim snovima da bih ispitao primenljivost" nauke o periodima na materijal sna, i odabrao sam za tu svrhu n a roito upadljive elemente materijala sna, ija se pojava u ivotu sa sigurnou mogla odrediti.

I. San od 1./2. oktobra 1910. (Odlomak) . . . negde u Italiji. Tri erke pokazuju mi sitne dragocenosti, kao u kakvoj antikvarnici, i pri tom mi sedaju u krilo. Kod jednog od tih komada ja kaem: Pa to imate od mene! Pri tom jasno vidim neku malu masku u profilu, sa otrim crtama Savonarole. Kad sam poslednji put video Savonarolin lik? Kako pokazuje moj putni dnevnik, bio sam 4. i 5. septembra u Firenci; tamo sam mislio da svome pratiocu pokaem m e daljon sa crtama fanatinog kaluera na trotoaru Piazza Signoria, na mestu gde je naao smrt u plamenu i mislim da sam mu 5. septembra pre podne skrenuo panju na taj

172

Tumaenje

snova,

Recentno

indiferentno

snu

173

jedno mesto: Daraus, Varaus ili Zaraus. Kad se pro budio, nije mogao da se seti nekog mesta sa takvim imenom, pa je san ostavio na miru. Nekoliko meseci
medaljon. Od toga utiska pa do vraanja u snu prolo je svakako 27 + 1 dan, jedna enska perioda" prema Flisu. Ali na nesreu za dokaznu mo ovog primera moram da navedem da je ba na sam dan sna ovaj valjani, ali n a m r teni kolega bio kod mene (prvi put posle moga povratka) za koga sam ve pre nekoliko godina stvorio aljivi nadimak rabi Savonarola". On mi je predstavio jednog bolesnika koji je nastradao u vozu za Pontebu, kojim sam i s&m osam dana pre toga putovao, te je tako moje misli ponovo odveo natrag na moje poslednje putovanje po Italiji. Pojava upadljivog elementa Savonarola" u snu objanjena je posetom ovog kolege na dan sna, i dvadesetosmodnevni inter val gubi svoje znaenje za izvoenje sna. II. San od 10./11. oktobra 1910. Ponovo radim herniju u univerzitetskoj laboratoriji. Dvorski savetnik L. poziva me da doem na jedno mesto i ide hodnikom ispred mene, nosei u uzdignutoj ruci jednu lampu ili neki drugi instrument, otroumnog (otrovidog) pogleda, neobinog dranja i sa ispruenom glavom. Zatim prelazimo preko jednog otvorenog mesta . . . (ostatak zabo ravljen). Ono to u ovom snu najvie pada u oi jeste nain kako dvorski savetnik L. pred sobom nosi lampu (ili lupu), oiju istraivaki uperenih u daljinu. Dvorskog savetnika L. ve dugo godina nisam video, ali ja ve sada znam da je on samo zamenik jedne druge, vee linosti, zamena za Arhimeda blizu Aretuzinog izvora u Sirakuzi. koji stoji tano onako kao u snu i na isti nain rukuje ogledalom, vrebajui gde se nalazi rimska vojska koja je vrila opsadu. Kad sam ovaj spomenik video prvi (i poslednji) put? Prema mojim zabelekama bilo je to 17. septembra uvee, i od toga datuma pa do sna prolo je stvarno 13+10=23 dana, muki" period prema Flisu. Na alost, ulaenje u tumaenje sna ukida i na ovom mestu jedan deo od neminovnosti ove veze. Povod za san bila je vest, primljena na sam dan sna, da klinika u ijoj sali ja kao gost treba da drim svoja predavanja treba usko ro da se preseli na neko drugo mesto. Pretpostavio sam da je novi poloaj vrlo nepogodno smeten, pa sam u sebi po mislio da e se desiti kao da uopte nijednu uionicu nemam na raspolaganju, i odatle su moje misli svakako krenule natrag sve do poetka moje delatnosti kao docenta, kad za ista nisam imao uionice i kad sam u svojim nastojanjima

kasnije stvarno je naao ime Zaraus kao ime jedne stanice izmeu San Sebastijana i Bilbaa, kroz koju je proao vozom, 250 dana pre sna. Ja, dakle, mislim da za svaki san postoji jedan izaziva sna iz onih doivljaja koje jo nijednu no nismo prespavali". Utisci najnovije prolosti (iskljuujui dan pre noi u kojoj se sanja) ne pokazuju dakle nikakav druda naem jednu prostoriju naiao na malo razumevanja kod svemone gospodo dvorskih savetnika i profesora. Tada sam otiao L.-u koji je ba tada bio dekan i koga sam 3matrao svojim pokroviteljem, da bih mu se poalio na svoju ne volju. On je obeao da e mi pomoi, ali se otada vie nita o njemu nije ulo. On je u snu Arhimod koji mi daje oslon i lino me prati na neko drugo mesto. Covek vest tumaenju lako e uvideti da mislima u snu nisu strani ni osvetoljubi vost ni svest o sopstvenoj veliini. A ja moram doneti sud da se bez ovoga povoda za san Arhimed svakako te noi ne bi u snu pojavio; ostaje neizvesno za mene da li se snani i jo uvek recentni utisak statue u Sirakuzi ne bi pojavio i u nekom drugom vremenskom intervalu. III. San od 2./3. oktobra 1910. (Odlomak) . . . Neto o profesoru Ozeru (Oser) koji je sam pripremio obrok za mene to veoma pomirljivo utie (ostalo zaboravljeno). San je reakcija na jednu smetnju u varenju toga dana zbog koje sam razmiljao o tome da li treba da se obratim jednom kolegi da bi mi odredio dijetu. Sto u snu za taj posao odreujem profesora Ozera, koji je toga leta umro, povezuje se sa smru jednog drugog univerzitetskog profe sora koga sam visoko cenio, a koji je umro neto ranije (1. oktobra). A kada je Ozer umro i kada sam saznao o nje govoj smrti? Prema podacima u novinama 22. avgusta, poto sam u to vreme boravio u Holandiji, gde su mi beke n o vine redovno slali, mora da sam vest o njegovoj smrti pro itao 24. ili 25. avgusta. Ali taj interval vie ne odgovara nijednoj periodi; on obuhvata 7 + 3 0 + 2 = 3 9 dana, ili moda 40 dana. Ne mogu da se setim da sam u meuvremenu razgo varao o Ozeru ili da li sam na njega mislio. Ovakvi intervali koji za uenje o periodima bez dalje obrade ne bi vie mogli biti upotrebljivi rezultiraju iz mo jih snova neuporedivo ee nego regularni. Nalazim da je konstantan jedino odnos prema jednom utisku na sam dan sna, kao to sam u tekstu tvrdio.

174

Tumaenje snova, I

Recentno i indiferentno u snu

175

gi odnos prema sadrini sna nego to ga pokazuju drugi utisci iz bilo kojih udaljenih vremena. San moe da svoj materijal odabere iz svakog vremena ivota ukoliko samo jedna misaona nit vodi od do ivljaja na dan sna (recentnih utisaka") ka ovim ra nijim doivljajima. A odakle davanje prvenstva recentnim utiscima? Mi emo doi do nagaanja o toj stvari ako jedan od pomenutih snova izloimo detaljnijoj analizi. Ja sam odabrao San o botanikoj monografiji Napisao sam jednu monografiju o jednoj biljci. Knjiga lei preda mnom, ba prevrem jednu umet nutu tabelu u boji. Uz svaki primerak knjige povezan je i osueni specimen biljke, slino kao u kakvom herbarijumu. Analiza U izlogu jedne knjiare video sam pre podne jed nu novu knjigu koja nosi naslov: Vrsta ciklama, oigledno monografija o toj biljci. Ciklama je omiljeni cvet moje ene. Sam sebi prebacujem to tako retko mislim o tome da joj do nesem sobom cvee onakvo kakvo to ona eli. Kod teme: doneti sobom cvee seam se jedne prie koju sam nedavno priao u krugu svojih prijatelja i upotrebio kao dokaz za moje tvrenje da je zaborav e sto izvoenje jedne namere nesvesnog i da uvek do puta zakljuak na tajna oseanja onoga koji zabo ravlja. Jedna mlada ena koja je bila naviknuta da na svoj roendan od svoga mua nalazi na stolu bu ket cvea jednog takvog dana primeti da nema toga znaka nenosti i zbog toga se rasplae. Mu joj prilazi, ne ume da sebi objasni razlog njenog plaa sve dok mu ona ne kae: Danas mi je roendan. Tada se on lupi po glavi i kae: Oprosti, ta sasvim sam zaboravio, i hoe da ode da joj donese cvee. Ali ona ostaje ne-

utena, jer ona u zaboravnosti svoga mua vidi dokaz za to da u njegovim mislima vie ne igra onu istu ulo gu kao nekad. Ova gospoa L. srela je moju enu pre dva dana, kazala joj da se dobro osea i raspiti vala se o meni. Ona je ranijih godina bila kod mene na leenju. Jedan novi poetak: Ja sam nekad zaista pisao neto slino kao neku monografiju o toj biljci, naime lanak o koka biljci, i taj lanak je skrenuo panju K. Kolera (K. Koller) na anestezirajue osobine koka ina. U svojoj publikaciji, ja sam sam nagovestio upo trebu alkaloida, ali nisam bio dovoljno temeljan da tu stvar i dalje pratim. Pored toga mi pade na pamet da sam pre podne onoga dana posle moga sna (za ije tu maenje sam naao vremena tek uvee) mislio na ko kain, u nekoj vrsti dnevnog fantaziranja. Kad bih ikad dobio glaukom, otputovao bih u Berlin i tamo bi me kod moga berlinskog prijatelja operisao inkognito neki lekar koga bi mi on preporuio. Operator koji ne bi znao na kome vri operaciju jo jednom bi se hvalio kako su lake postale ovakve operacije otkako je u nju uveden kokain; ja niim ne bih odao da i sam imam udela u tom otkriu. Na ovu fantaziju pri kljuile su se misli kako je nezgodno za lekara da od svoga kolege trai lekarske usluge za sebe. Berlinskog lekara koji me ne poznaje mogao bih nagraditi ona ko kao i svaki drugi. Poto mi je palo na pamet ovo dnevno sanjarenje, ja primetih da se iza njega krije seanje na jedan odreen doivljaj. Naime, ubrzo po sle Kolerova otkria, razbole se moj otac od glaukoma; operisao ga je moj prijatelj, oni lekar dr Kenigtajn (Konigstein), dr Koler se postarao za kokainsku anesteziju i zatim stavio primedbu da su se pri ovoj operaciji nala zajedno sva trojica koji su imali udela u uvoenju kokaina. Moje misli sada idu dalje: kad sam poslednji put bio opomenut na ovu istoriju o kokainu? To se dogo dilo pre nekoliko dana kad mi je doao do ruku sve ani spis, ijom su pojavom zahvalni uenici prosla vili jubilej svoga uitelja i predstojnika laboratorije. Meu poasnim natpisima na laboratorij umu naao

176

Tumaenje

snova,

Recentno i indiferentno u snu

177

sam i to da je tamo dr Koler otkrio anestezirajuu osobinu kokaina. I tad odjednom primetih kako je moj san povezan sa jednim doivljajem prethodne veeri. Upravo sam pratio kui dr Kenigtajna, sa ko jim sam otpoeo razgovor o nekoj stvari koja me uvek ivo uzbuuje kad god se dodirne. I dok sam se s njim zadravao u kapiji, prie nam i profesor Gertner (Gartner) sa enom. Nisam mogao da se uzdrim a da im ne estitam kako izgledaju u cvetu. A profesor je jedan od pisaca sveanog spisa o kome sam ba go vorio, i mogao me je podsetiti na taj sveani spis. T gospoa L., o ijem roendanskom razoaranju sam nedavno priao, bila je pomenuta u razgovoru sa dr Kenigtajnom, razume se s neim drugim u vezi. Pokuau da protumaim i ostale odredbe sadrine sna. Osueni primerak biljke dodat je uz monogra fiju kao da je herbarijum. Na herbarijum se nadovezuje jedna uspomena iz gimnazije. Na direktor gi mnazije sazvao je jednom prilikom uenike viih ra zreda gimnazije da bi im predao zavodski herbarijum da ga pregledaju i oiste. Naeni su sitni crvii knjiki moljac. Izgleda da nije pokazivao poverenja u moju pomo jer mi je ostavio samo nekoliko listova. Jo danas znam da su na njima bile oruciferae. Nikad nisam oseao nekakav naroito intimni odnos prema botanici. Prilikom prethodnog ispita iz botanike dobio sam opet zadatak da odredim jednu kruciferu i ni sam je prepoznao. Bilo bi loe po mene da me nije iz vuklo moje teorijsko znanje. Sa krucifera dolazim na kompozite. Zapravo je i artioka kompozita i to ona koju bih mogao nazvati svojim omiljenim cvetom. Plemenitija nego ja, moja ena mi ovaj omiljeni cvet donosi sa trga. Vidim kako monografija koju sam napisao lei preda mnom. I to nije bez neke veze. Moj vizuelni pri jatelj pisao mi je jue iz Berlina: Veoma mnogo se bavim tvojom knjigom o snovima. Vidim je kako lei zavrena preda mnom i ja je prelistavam." Kako sam mu samo zavideo na tom daru vidovitosti! Kad bih samo jednom mogao da je vidim pred sobom dovr enu!

Sklopljena slika u boji: Kad sam bio student me dicine, patio sam mnogo od impulsa da elim uiti samo iz monografija. Uprkos svojih ogranienih sred stava bio sam tada pretplaen na vie medicinskih ar hiva ije su slike u boji izazivale moje oduevljenje. Ponosio sam se tom sklonou ka temeljitosti. I kad sam posle toga i sam poeo sa objavljivanjem, morao sam crtati i slike za mojt: rasprave i znam da je jedna od njih ispala tako jadno da mi se neki moj dobronamerni kolega zbog nje rugao. Tome se, ni sam ne znam kako, pridruuje i jedna uspomena iz vrlo rane mladosti. Moj otac je jednom nainio alu da meni i mojoj najstarijoj sestri preda jednu knjigu sa slika ma u boji (opis jodnog putovanja u Perziju) da je uni timo. To se u vaspitnom pogledu jedva moglo oprav dati. Tada mi je bilo pet godina, sestri manje od tri, i slika, kako smo mi dcca ovu knjigu blaeno koma dali (kao kakvu artioku, list po list, moram rei) je ste gotovo jedina stvar koja mi je ostala u plastinom seanju iz ovog doba ivota. Kad sam zatim postao student, razvila se u meni izrazita ljubav da skupljam i imam knjige (analogno sklonosti da studiram iz mo nografija; jedna sklonost koja se u snu ve javlja u vezi sa ciklamom i artiokom). Postao sam knjiki moljac (uporedi herbarijum). Ovu svoju prvu strast u ivotu, otkako o sebi razmiljam, svodio sam uvek na ovaj utisak iz detinjstva, ili bolje reeno, saznao sam da je ova deja scena jedno pokrivajue seanje 1 za moju kasniju bibliofiliju. Naravno da sam takoe rano saznao da ovek kroz strasti lako dolazi do pat nje. Kad mi je bilo sedamnaest godina imao sam pri lian raun kod knjiara, ali nikakvih sredstava da ga isplatim i moj otac jedva da je prihvatio kao oprav danje moje reci da se moje sklonosti nisu izvrgnule na neto loe. Ali seanje na ovaj kasniji mladalaki doivljaj dovodi me odmah natrag do razgovora sa mojim prijateljem dr Kenigtajnom. Jer i u razgovoru
Uporedi moj lanak: O uspomenama pokrivalicama" (Monatsschrift fur Psychiatrie und Neurologie", 1899 (Sa brana dela sv. I). 12 Frojd, Odabrana dela, VI
1

178

Tumaenje snova, I

Recentno i indiferentno u snu

179

uvee onoga dana kad sam sanjao radilo se o istim prekorima kao i onda, da suvie poputam svojim sklonostima. Iz razloga koji ne spadaju ovamo neu da pratim tumaenje ovog sna, nego elim samo da ukazem na put koji do njega vodi. Za vreme rada na tumaenju bio sam opomenut na razgovor sa dr Kenigtajnom, i to sa vie mesta. Ako imam pred oima koje su stva ri u ovom razgovoru bile dodirnute, smisao sna posta je mi razumljiv. Svi zapoeti tokovi misli, o sklono stima moje ene i o mojim sopstvenim sklonostima, o kokainu, o tekoama leenja meu kolegama, o mojoj sklonosti prema monografskim studijama i mom za nemarivanju izvesnih struka kao to je botanika: sve to dobij a svoj nastavak i ulazi u bilo koji od konaca veoma razgranatog razgovora. San ponovo dobij a ka rakter opravdanja, jednog pledoajea (odbrane) za moje pravo, kao i san o Irminoj injekciji koji sam najpre analizirao; tavie, san nastavlja temu zapoetu tamo i o njoj raspravlja na novom materijalu koji je u intervalu izmeu oba sna pridoao. Cak, i na izgled indiferentna forma izraavanja sna dobij a svoj ak cent. Sad se kae: Pa ja sam ovek koji je napisao dragocenu i uspenu raspravu (o kokainu), slino kao to sam onda u svoje opravdanje izneo: Ta ja sam va ljan i vredan student; u oba sluaja dakle: to ja mogu sebi dozvoliti. Ali ja se ovde mogu odrei izvoenja tumaenja sna, poto me je na objavljivanje sna po krenula samo namera da na jednom primeru ispitam odnos sadrine sna prema doivljaju prethodnog dana koji taj san pobuuje. Sve dok o ovom snu znam samo za njegovu manifestnu sadrinu, padae mi u oi samo jedan odnos sna prema jednom dnevnom utisku; a po to sam i vrio analizu, pojavljuje se i drugi izvor san u jednom drugom doivljaju istoga dana. Prvi utisak na koji se san odnosi jeste ravnoduan utisak, jedna sporedna okolnost. U izlogu vidim knjigu iji me naslov povrno privlai i ija sadrina jedva da bi me mogla interesovati. Drugi doivljaj je imao veliku psihiku vrednost; ja sam sa svojim prijateljem, jed nim onim lekarom, ivo razgovarao svakako itav

sat, davao mu nagovetaje koji bi se morali ticati nas obojice i u sebi izazivao seanja, kod kojih sam zapa zio najraznovrsnija uzbuenja moje due. Osim toga ovaj razgovor bio je prekinut i ostao nedovren poto su nam prili poznanici. U kakvom odnosu dakle sto je oba utiska toga dana meusobno i prema snu koji se u noi pojavio. U sadrini sna nalazim samo aluziju na ravnodu ni utisak i mogu tuko potvrditi da san najradije u svoju sadrinu prima sporedne stvari iz ivota. U tu maenju sna, naprotiv, sve vodi ka vanom, s pravom uzbudljivom do/.ivljuju. Ako smisao sna, kao to je jedino pravilno, prosuujem prema latentnom sadra ju sna koji je unalizom dobijen, doao sam neprimetno do jednog novog i vanog saznanja. Vidim da se raspada zugonotku da se san bavi samo bezvrednim mrvicama svakodnevnog ivota; moram protivreiti i tvrenju da se duevni ivot budnog stanja ne nastav lja u snu i da zato san psihiku delatnost troi na bu dalast materijal. Istina je suprotnost; ono to nas je danju zaposlilo ovlauje u mislima u snu, i mi se tru dimo da sanjamo samo kod takvih materija koje bi nam danju pruile povod za razmiljanje. Najblie objanjenje za to da ipak sanjam o jed nom ravnodunom dnevnom utisku, dok me je na san podstakao dnevni utisak koji je s pravom uzbudljiv, jeste svakako to da ovde ponovo postoji fenomen izo paavanja sna koji smo ranije sveli na psihiku sna gu koja obavlja posao kao cenzura. Seanje na mono grafiju o rodu ciklama pretrpelo je jednu promenu, kao da predstavlja neku aluziju na razgovor s prija teljem, potpuno slino kao to u spreenoj veeri pominjanje prijateljice biva zamenjeno aluzijom dim ljeni losos". Pitanje je samo preko kojih posrednih lanova utisak o monografiji moe stupiti u odnos aluzije prema razgovoru sa onim lekarom, poto se takav odnos najpre ne moe videti. U primeru o spre enoj veeri odnos je unapred dat; dimljeni losos" kao omiljeno jelo prijateljice bez daljeg spada u krug predstava koji moe pobuditi kod snevaice linost prijateljice. U naem novom primeru radi se o dva
12

180

Tumaenje snova, I

Recentno i indiferentno u snu

181

odvojena utiska, koji najpre nemaju nita zajedniko, osim to se dogaaju istoga dana. Monografija mi pada na pamet pre podne, a razgovor vodim uvee. Odgovor koji nam analiza jasno daje glasi: Ovakvi odnosi izmeu oba utiska koji najpre ne postoji biva ju naknadno ispredani od predstavne sadrine jedno ga za predstavnu sadrinu drugoga. Odnosne posred ne lanove istakao sam ve prilikom pisanja analize. Na predstavu o monografiji o ciklami nadovezla bi se bez ikakvog uplitanja sa neke druge strane svakako samo ideja da je to omiljeno cvee moje ene, i moda jo seanje na buket cvea koji gospoa L. nije dobila. Ne verujem da bi ove zadnje misli bile dovoljne da izazovu jedan san. There nees no ghost, my lord, come from the grave to teli us this" 1 kae se u Hamletu. Ali gle, u analizi bivam opomenut na to da se ovek koji je na razgovor ometao zvao Gertner- i da sam naao da je njegova ena kao rascvetana;3 da, ja se sad naknadno seam da se jedna od mojih pacijentkinja, koja je imala lepo ime Flora*, neko vreme nalazila u centru naeg razgovora. Mora da se dogodilo tako da se preko ovih posrednih lano va iz botanikog kruga predstava izvrilo poveziva nje oba dnevna doivljaja: ravnodunog i uzbudljivog. Zatim su se pojavili dalji odnosi, odnos kokaina koji s punim pravom moe posredovati izmeu linosti dr Kenigtajna i jedne botanike monografije koju Gospodaru, ne mora izii duh iz groba da bi nam to rekao. 2 Re Gartner na nemakom znai: batovan (Prim. prev.). * Re bliihend znai na nemakom: u cvetu rascvetan (Prim. prev.). 4 ensko ime Flora isto tako ima veze sa cveem (re je latinskog porekla). Ovo treba imati na umu da bi se Frojdova izlaganja mogla pratiti, jer je nemogue na srpskom jeziku dati punu slinost nemakom prevodu. Ove reci pred stavljaju te posredne lanove (Prim. prev.).
1

sam ja napisao; ti odnosi su ovo stapanje oba kruga predstava povezali u jedan tako da se sad jedan deo iz prvog doivljaja mogao upotrebiti kao aluzija na drugi doivljaj. Spreman sam na to da e ovo objanjenje napa sti kao samovoljno ili prepredeno izmiljeno. ta bi se dogodilo da nije priao profesor Gertner sa svojom divnom (bliihend") enom, da se pacijentkinja o ko joj smo razgovarali nije zvala Flora nego Ana? Pa ipak je odgovor lak: da se nisu pojavili ovi odnosi mi sli, bili bi verovatno izabrani neki drugi. Tako lako je ostvariti takve odnose kao to to mogu dokazati a ljiva pitanja ili postavi janje zagonetaka kojima razvedravamo svoj ivot. Mo vica je neograniena. Da po emo jedan korak dalje: da se izmeu oba utiska dana nisu mogli uspostaviti nikakvi dovoljno izdani sred nji odnosi, san bi ispao naravno drukije; neki drugi ravnoduni utisak dana, kao to nam u gomilama pri stupaju pa od nas bivaju zaboravljeni, zauzeo bi za san mesto monografije", doao bi u vezu sa sadrinom razgovora i zastupao bi ga u sadrini sna. Poto nijedan drugi utisak osim onog o monografiji, nije doiveo tu sudbinu, mora da je svakako bio najpogodniji za povezivanje. ovek nikad ne treba da se udi kao Henshen lau (Hanschen Schlau) kod Lesinga (Lessing) o tome: da samo bogatai na svetu imaju naj vie novaca". Psiholoki proces, kojim prema naem izlaganju ravnoduni doivljaji dospevaju do toga da zamene psihiki znaajne dogaaje, mora nam jo uvek izgle dati podozriv i udnovat. U jednom kasnijem odeljku nai emo se pred zadatkom da osobenosti ove pri vidno nekorektne operacije vie pribliimo naem razumevanju. Ovde imamo posla samo sa efektom pro cesa, a da takav proces pretpostavimo na to nas gone bezbrojna iskustva koja se stalno vraaju kod analize snova. A proces je takav kao da se obavlja jedno pomeranje recimo: psihikog akcenta pomou onih posrednih lanova; na taj nain predstave koje su na poetku bile slabo napunjene intenzitetom, preuzima njem punjenja sa onih predstava koje su na poetku

182

Tumaenje snova, I

Recentno i indiferentno u snu

183

bile intenzivnije kathektirane i naposletku dostiu do voljno snage koja ih osposobljava da silom izbore pri laz u svest. Takva pomeranja nas nipoto ne ude onde gde se radi o koliinama afekta ili uopte o mo tornim akcijama. Da devica koja je ostala sama svoju nenost prenosi na ivotinje; da neenja postaje strastan skuplja; da vojnik jedan komad arenog platna, zastavu, brani svojom krvlju; da u ljubavnom odnosu jedan stisak ruke koji traje neki sekund due pred stavlja blaenstvo; ili da izgubljena maramica u Otelu izazove izliv besa: sve to su primeri za psihika po meranja koja nam izgledaju neoborljiva. A to se istim putem i na osnovu istih osnovnih principa do nosi odluka o tome ta dopire u nau svest i ta joj biva uskraeno, dakle ta mi mislimo, to nam stvara utisak bolesnog, i mi to nazivamo misaonom grekom koja se pojavljuje u budnom ivotu. Odajmo na ovom mestu tajnu kao rezultat istraivanja koja e se ka snije vriti, da se psihiki proces koji smo upoznali u pomeranju sna, dodue, nee pokazati kao bolesno ometani proces nego kao proces koji se od normalnog razlikuje, kao proces vie primarne prirode. Time mi injenicu, to sadrina sna prima ostat ke sporednih doivljaja, tumaimo kao izraz izopaa vanja sna (kroz pomeranje) i podseamo na to da smo u izopaavanju sna videli posledicu prolazne cenzure koja postoji izmeu dve psihike instance. Pri tome oekujemo da e nam analiza sna redovno otkriti stvarni, psihiki znaajan izvor sna iz budnog ivota, mada je akcenat bio pomeren sa seanja toga izvora na seanje iz ravnodunog izvora. Ovim shvatanjem doli smo u potpun konflikt sa Robertovom teorijom koja je za nas postala neupotrebljiva. Jer injenica koju je Robert hteo objasniti uopte i ne postoji; ona postoji na nekom nesporazumu, na proputanju da se prividna sadrina snova zameni njihovim stvarnim znaenjem. Uenju Robertovom moe se prigovoriti i ovo: kad bi san zaista imao zadatak da nae pame nje kroz naroiti psihiki rad oslobodi ljake" dnev nog seanja moralo bi nae spavanje biti muni je i upotrebljeno na naporniji rad nego to moemo tvrditi

za na budni duevni ivot. Jer broj indiferentnih uti saka dana od kojeg bismo morali tititi nae pamenje oigledno je neizmerno velik; no ne bi bila dovoljna da savlada ovu masu: Mnogo je verovatnije da se pro ces zaboravljanja ravnodunih utisaka vri bez aktiv nog uestvovanja naih duevnih snaga. Pa ipak mi ne smemo da urimo da se od Robertovih misli oprostimo bez daljeg uzimanja u obzir. Mi smo ostavili neobjanjenu injenicu da jedan od indi ferentnih dnevnih utisaka i to poslodnjeg dana redovno daje doprinos sadrini sna. Odnosi izmeu ovog utiska i pravog izvora sna u nesvesnom ne po stoje uvek ve unapred; kao to smo videli, oni se stvaraju tek naknadno, tako rei za slubu nameravanog pomeranja, za vreme rada u snu. Mora dakle po stojati neko primoravanje da se uspostave veze ba u pravcu recentnog, mada ravnodunog utiska: ovaj utisak mora imati bilo kakav kvalitet koji ga ini po godnim za tu svrhu. Jer inae bi isto tako lako bilo sprovodljivo da misli sna svoj akcenat pomere na je dan nebitni sastavni deo svog sopstvenog kruga pred stava. Sledea iskustva mogu nas odvesti na put ka ob janjenju. Ako nam je jedan dan doneo dva ili vie doivljaja, koji su dostojni da podstaknu san, san e pominjanje oba dogaaja sjediniti u jednu jedinstve nu celinu; on se povinjava prinudi da od njih stvori jednu jedinicu; na primer: Jednoga popodneva leti uao sam u jedan kupe u vozu, u kome sam zatekao dva poznanika, koji se meutim meu sobom nisu poznavali. Jedan od njih bio je jedan uticajan kolega, a drugi lan jedne otmene porodice u kojoj sam kao lekar imao posla. Ja sam oba gospodina upoznao meu sobom; ali je u toku duge vonje njihovo optenje dugo ilo preko mene tako da sam o nekom predme tu ja morao da razgovaram as s jednim as sa dru gim. Kolegu sam zamolio da da preporuku jednom naem zajednikom poznaniku koji je ba bio otpoeo sa lekarskom praksom. Kolega je odgovorio da je ubeen u valjanost i sposobnost mladoga oveka, ali da njegova neuglednost nee ba uiniti lakim njegov

184

Tumaenje snova, I

Recentno i indiferentno u snu

185

p r i s t u p u o t m e n e kue. Ja s a m odgovorio: Ba zbog toga mu je i p o t r e b n a preporuka. Kod drugog saputnika raspitivao sam se uskoro posle toga o zdravlju njegove tetke majke jedne od mojih pacijentkinja koja je t a d a bila teko bolesna. U noi posle toga putovanja sanjao sam da se moj mladi prijatelj, za koga sam traio protekciju, nalazi u jednom elegant nom salonu i kako pred j e d n i m odabranim drutvom u koje sam premestio sve svoje poznate otmene i bo gate ljude, sa m a n i r i m a jednog svetskog oveka, dri posmrtni govor staroj dami (koja je za san ve umrla), a koja je bila tetka mog drugog saputnika (Otvoreno priznajem da sa ovom d a m o m nisam bio u dobrim odnosima). Moj san je dakle opet pronaao veze izme u oba utiska dana i pomou njih komponovao j e d n u jedinstvenu situaciju. Na osnovu mnogih slinih iskustava m o r a m po staviti tezu da za r a d u snu postoji n e k a vrsta prisi ljavan ja da sve nadraajne izvore sna sastavi u s n u u jednu jedinicu. 1 Sada u raspravljati o pitanju da li izvor koji p o buuje san i na koji nas analiza dovodi mora uvek biti jedan recentan (i znaajan) dogaaj, ili da li j e d a n unutranji doivljaj, dakle seanje na jedan psihiki v r e d a n dogaaj ili jedan tok misli mogu primiti na sebe ulogu izazivaa sna. Odgovor koji iz mnogobroj nih analiza potpuno sigurno proizlazi glasi u korist ove poslednje alternative. Izaziva sna moe biti j e dan unutranji dogaaj koji je postao r e c e n t a n t a k o rei kroz misaoni r a d p r e k o dana. Ovo je svakako pravi t r e n u t a k da u jednoj shemi obuhvatimo razlii te uslove kojima su izvori sna podloni. Izvor sna moe biti: a) J e d a n recentan i psihiki znaajan doivljaj koji je u snu direktno zastupljen. 2 Sklonost raa u snu da stopi u jednu akciju sve va ne dogaaje koji se istovremeno deavaju, primetio je ve vei broj autora, na primer Dela (str. 41), Delbef (strana 236): 2 rapprochement force (prinudno pribliavanje). San o Irminoj injekciji, san o prijatelju koji je moj stric.
1

b) Vie recentnih, znaajnih doivljaja, koje je 1 san spojio u jednu celinu. c) J e d a n recentan i znaajan doivljaj, ili vie njih, koji su u sadrini sna zastupljeni pominjanjem jednog istovremenog, ali indiferentnog doivljaja. 2 d) J e d a n unutranji znaajan doivljaj (seanje, tok misli), koji zatim u snu biva redovno zastupljen pominjanjem jednog recentnog, ali indiferentnog utiska. 3 Kao to vidimo, za tumaenje snova bez izuzetka zadrava se uslov da jedan sastavni deo sadrine sna ponovi recentni utisak prethodnog dana. Ovaj u d e o odreen za zastupanje u snu ne moe pripadati ni k r u g u predstava samoga izazivaa sna i to bilo kao njegov bitan ili kao nevaan sastavni deo ili vodi poreklo iz oblasti jednog ravnodunog utiska, koji je bio doveden u vezu sa krugom izazivaa sna vie ili manje obilatim povezivanjem. Prividna veina uslova stvara se ovde jedino alternativom da je jedno pomeranje izostalo ili nije, i mi primeujemo ovde da n a m ta alternativa prua istu lakou da objasni k o n t r a s t e izmeu raznih snova isto tako lako kao to medicin ska teorija o snu objanjava niz od parcijalnog do potpunog budnog stanja modanih elija. Ako sad posmatramo ova etiri mogua sluaja, videemo da jedan psihiki v r e d a n ali ne recentan elemenat (tok misli, seanje) moe u svrhu stvaranja sna biti zamenjen recentnim, ali psihiki indiferent n i m elementom ako pri tom b u d u ispunjena samo ova dva uslova: da se 1) sadraj sna nadovee na ono to je recentno doivljeno, i 2) da izaziva sna ostaje je dan psihiki znaajan proces. U jednom jedinom slu aju (a) oba uslova su ispunjena istim utiskom. T r e b a da uzmemo jo u r a z m a t r a n j e da isti indiferentni u t i -

San o posmrtnom govoru mladoga lekara. San o botanikoj monografiji. s Veina snova te vrste su snovi mojih pacijenata za vreme analize.
2

186

Tumaenje snova, I

Recentno i indiferentno u snu

187

sci koji su iskorieni za san dok su recentni, ovu oso binu gube im su postali jedan dan (ili najvie nekoli ko dana) stariji; odatle moramo odluiti da pretposta vimo da sveina jednog utiska ovome daje izvesnu psihiku vrednost za stvaranje sna, koji je u neku ruku jednak vrednosti emocionalno obojenih seanja ili tokova misli. Tek u naim kasnijim psiholokim razmiljanjima moi emo saznati u emu moe biti utemeljena ova vrednost recentnih utisaka za stva ranje sna. Osim toga naa panja ovde skree na to da se nou i neprimeene od nae svesti mogu vriti vane modifikacije u naem materijalu seanja i predstava. Zahtev da se prespava neka stvar pre nego se defini tivno donese odluka o njoj oigledno je potpuno opravdan. 1 Ali mi primeujemo da smo na ovom mestu preli sa domena psihologije snevanja u domen psihologije spavanja; a to je korak za koji e se jo ee pruiti povod da ga nainimo. Postoji sad jedan prigovor koji preti da obori ove poslednje zakljuke. Ako indiferentni utisci mogu doJedan velik doprinos koji se odnosi na ulogu recent nog za stvaranje sna, daje O. Peci (Potzl) u jednom radu veoma bogatom nadovezivanjima. Eksperimentalno izazva ne slike snova u odnosima prema indirektnom vienju", ob javljenom u Zeitschrift fur die gesamte Neurologie und Psvchiatrie", XXXVII, 1917). Peci je zamolio razna opitna lica da mu fiksiraju na crteu sve to su svesno zapazila na jed noj slici koja im je tahistoskopski bila izloena. On se zatim interesovao za san opitne linosti sleee noi i dao je da se isto tako na crteu prikau pogodni delovi toga sna. I tada se oigledno pokazalo da su materijal za stvaranje sna dale pojedinosti eksponirane slike koje opitna linost nije zapa zila, dok se svesno zapaene i posle ekspozicije crteom fiksi rane pojedinosti nisu ponovo pojavile u manifestnom sadr aju sna. Od rada sna prihvaeni materijal obraen je u svrhu konstrukcije sna na poznati samovoljni", ili bolje reeno, autokratski" nain. Pitanja podstaknuta Peclovim istraivanjem daleko prelaze sferu tumaenja sna onakvog kakvo se u ovoj knjizi pokuava. Neka mi bude dozvoljeno da jednom reju ukazem na to koliko se mnogo ovaj novi nain eksperimentalnog prouavanja stvaranja sna razliku je od ranije grube tehnike koja se sastojala u tome da u sa draj sna uvodi nadraaje koji snu smetaju.
1

speti u sadraj sna samo dok su recentni, kako je onda moguno da mi u sadraju sna nalazimo i elemente iz ranijih perioda ivota koji u vreme dok su bili recent ni prema Strimpelovim recima nisu imali nika kvu psihiku vrednost, koji bi dakle odavno morali biti zaboravljeni, elementi dakle koji nisu ni svezi niti pak psihiki znaajni? Ovaj prigovor moemo resiti u potpunosti ako se oslonimo na rezultate psihoanalize u neurotiara. Reenje, naime, glasi: da je pomeranje koje psihiki va an materijal zamenjuje indiferentnim (za snevanje kao i za miljenje) ovde izvreno ve u ranim perio dima ivota i otada sigurno bilo fiksirano u pamenju. Oni, prvobitno indiferentni elementi, upravo vie nisu indiferentni otkako su pomeranjem preuzeli vred nost psihiki znaajnog materijala. Ono to je ostalo stvarno indiferentno ne moe se vie ni u snu reprodukovati. Iz prethodnih izlaganja zakljuiemo s pravom da ja postavljam tvrenje da ne postoje nikakvi indife rentni izazivai sna, dakle i nikakvi bezazleni snovi. To je strogo i iskljuivo moje miljenje, bez obzira na deje snove i eventualno na kratke reakcije sna na none senzacije. Sto se inae sanja moe se ili oi gledno prepoznati kao psihiki znaajno, ili je pak izo paeno, pa o tome treba suditi tek posle izvrenog tu maenja sna, posle ega e se opet pokazati kao zna ajno. San se nikad ne bavi sitnicama; zbog sitnica ne mamo smetnji za vreme spavanja.1 Naoigled bezazle ni snovi prikazuju se kao zli ako se trudimo oko nji hovog tumaenja; ako mi je dozvoljeno da upotrebim izreku oni su potuljeni". Budui da je ovo opet jed no mesto na kome mogu oekivati da e mi protivre1 H. Elis, ljubazni kritiar moga Tumaenja sna", pie na str. 169: Tu je mesto od kojeg dalje mnogi od nas vie nee biti u stanju da slede Frojda." Ali H. Elis nije vrio nikakve analize snova i nee verovati kako je neopravdano suenje na osnovu manifestne sadrine sna.

188

Tumaenje snova, I

Recentno i indiferentno u snu

189

iti, i poto se rado koristim prilikom da izopaavanje sna prikazem na njegovom poslu, izloiu ovde ana liziranju jedan niz bezazlenih snova" iz moje zbirke. I Neka inteligentna i fina mlada dama, ali koja i u ivotu spada meu rezervisane linosti, meu tihe vode", pria: Sanjala sam da dolazim na trg suvie kasno i da ni kod mesara ni kod piljarice vie nita ne nalazim. Sigurno jedan bezazlen san, ali tako san ne izgleda: Zamolio sam je da mi ga u pojedinostima ispria. Onda pria glasi ovako: Ona ide na trg sa svo jom kuvaricom koja nosi korpu. Mesar joj kae, po to je neto zatraila: Toga vie nema, i hoe da joj da neto drugo uz napomenu: To je takoe dobro. Ona odbija i ide piljarici, koja hoe da joj proda neku ne obinu zelen, povezanu u vezice, ali crne boje. Ona kae: Ovo ne poznajem, to neu uzeti. Nadovezivanje sna za prethodni dan dovoljno je jednostavno. Ona je zaista suvie kasno pola na trg i vie nita nije dobila. Kasapnica je bila ve zatvo rena (Die Fleischbank war schon geschlossen") 1 namee se oveku kao opisivanje doivljaja. Ali stani, nije li to jedna sasvim prostaka izreka koja se ili moda pre njena suprotnost odnosi na povrnost u oblaenju jednog mukarca? Snevaica te reci uostalom nije upotrebila, moda ih je izbegla. Potraimo tumaenje pojedinosti sadranih u snu. Gde neto u snu ima karakter jednog govora, dakle to se kae ili uje, a ne samo misli to se u veini sluajeva sigurno moe razlikovati do lazi od govora u budnom ivotu, obraenih naravno kao sirov materijal, raskomadanih, malo izmenjenih, ali pre svega istrgnutih iz celine. 2 Prilikom rada na
1 U Beu se tako kae u smislu: Nisi zakopao lic (Prim. prev.). 2 Uporedi o govorima u snu u odeljku o radu sna. Iz gleda da je jedan jedini autor shvatio poreklo govora u snu, i to Delbef (str. 226) tako to ih uporeuje sa cliches" (kli ejima).

tumaenju moe se poi od takvih govora. Odakle da kle dolazi govor mesara: Tu se vie nita ne moe do biti? Od mene samoga. Ja sam nekoliko dana ranije izjavio da se najstariji deji doivljaji kao takvi vie ne mogu dobiti, nego da u analizi bivaju zamenjeni prenoenjima" i snovima. Ja sam dakle kasapin, a ona odbija ova prenoenja na sadanjost starih naina miljenja i oseanja. Odakle dolazi njen govor u snu: Ovo ne poznajem, to neu uzeti? Taj govor treba za analizu podeliti na delove. Ovo ne poznajem" rekla je dan ranije svojoj kuvarici s kojom se neto prepirala, ali je tada dodala: Ponaajte se pristojno". Ovde postaje opipljivo jedno pomeranje; od obe re enice koje je upotrebila prema svojoj kuvarici pre uzela je u san beznaajnu reenicu; a potisnuta re enica: Ponaajte se pristojno!" jedino odgovara ostaloj sadrini sna. Tako bi se moglo doviknuti sva kome koji se usuuje da naini neku nepristojnu alu ziju i zaboravlja da zatvori kasapnicu". Da smo tumaenju zaista uli u trag dokazuje nam veza sa aluzijama koje se nalaze u dogaaju sa piljaricom. Zelen koja se prodaje u vezicama (duguljasta je, kao to ona naknadno dodaje), i pri tom crna, moe li to biti neto drugo nego sjedinjavanje u snu pargle i 1 crne rotkve? parglu ne moram da objanjavam ni jednom oveku i nijednoj eni koji to znaju, ali i 2 ostala zelen kao uzvik: Crni, spaavaj se! izgleda mi da ukazuje na istu seksualnu temu koju smo od mah na poetku pogodili, kad smo za prianje sna Meli da stavimo: kasapnica je bila zatvorena. Ne radi se o tome da bi se smisao ovoga sna u potpunosti sa znao; toliko je sigurno da on ima smisla i da nipoto 8 nije bezazlen. Crna rotkva = Schwarzer Rettig. Schwarzer, rett dich! Dakle, igra reci! 3 Za radoznale napominjem da se iza sna krije fanta zija nepristojnog, seksualno izazivakog ponaanja s moje strane i odbijanju od strane te dame. Kome ovo tumaenje
2 1

190

Tumaenje II

snova,

Recentno

indiferentno u

snu

191

III Prekinuu ovaj red tako to u umetnuti jedan kratak bezazlen san jednog mladog oveka. On je sa njao da ponovo oblai svoj zimski kaput, to je stra no. Povod za ovaj san je toboe hladnoa koja je odjednom ponovo nastupila. Jedan finiji sud e, me utim, primetiti da oba kratka dela sna ne odgova raju dobro jedan drugome, jer nositi na hladnoi te ak ili debeo kaput: ta bi na tome moglo biti stra no". Na tetu bezazlenosti toga sna i prva dosetka prilikom analize donosi seanje da mu je jedna dama jue u poverenju priznala da njeno poslednje dete svoj ivot duguje kondomu koji je prsnuo. On sad ovim povodom rekonstruie svoje misli: Tanak kon dom je opasan, a debeo lo. Kondom je s pravom kaput", jer se navlai preko; a tako zovemo i laki kaput. 1 Jedan dogaaj kao to je ovaj koji je dama ispriala bio bi za neenjenog oveka svakako straan". Vratimo se sad ponovo naim bezazlenim sno vima. IV Ona stavlja svecu u svenjak; ali sveca je slom ljena tako da ne stoji dobro. Devojke u koli kau da je nespretna; a gospoica da to nije njena krivica. I ovde jedan realan povod; ona je jue stvarno stavila svecu u svenjak; ali ona nije bila slomljena. Ovde je primenjena jedna providna simbolika. Sve ca je predmet koji nadrauje enske genitalije; ako je slomljena, tako da ne stoji dobro, onda to znai impotenciju mua (to nije njena krivica"). Da li sad ova mlada ena koja je bila briljivo vaspitana i ostala daleko od svega to je runo zna za ovu pri1 Ovo je opet neprevodljivo. Smisao se vidi, ali tanije tek ako se ima na umu sledee: nemaka re Uberzieher" dolazi od reci uberziehen to znai: navlaiti preko. Sad je slika kondom Uberzieher jasna (Prim. prev.).

Jedan drugi bezazleni san iste pacijentkinje, u nekom pogledu suprotnost prethodnom: Njen mu pita: Ne treba li da damo da se klavir timuje? Ona: Ne isplati se, moram ga ve inae prevui koom. Opet ponavljanje jednog realnog dogaaja od pret hodnog dana. Njen je mu tako pitao, a ona je tako slino odgovorila. Ali ta znai to to ga ona sanja? Ona, dodue, pria o klaviru da je to odvratan san duk koji daje lo ton, stvar koju je njen mu ve pre braka imao, 1 i tako dalje, ali klju za reenje daju tek reci: Ne isplati se. Ove reci dolaze od posete koju je jue uinila svojoj prijateljici. Tamo su je pozvali da skine jaknu, a ona se branila recima: Hvala, ne isplati se, moram odmah da idem. Prilikom ovog prianja mora mi pasti na pamet da se jue za vreme rada na analizi odjednom uhvatila za jaknu na kojoj se jedno dugme otvorilo. Izgleda, dakle, kao da je htela rei: Molim vas, nemojte gledati tamo, ne isplati se. I tako se sanduk dopunjava sa grudimai tumaenje sna vodi direktno u vreme njenog telesnog razvoja kad je poela da biva nezadovoljna sa svojim telesnim oblicima. Takoe vodi u ranija vremena ako se obazremo na izraze odvratno" i lo ton" i ako se setimo kako esto manje hemisfere enskog tela kao suprotnost i dopunjavanje za uzimaju mesto velikih, u aluziji i u snu.
izgleda neuveno, podsetiu ga na mnogobrojne sluajeve gde su lekari od histerinih osoba uli takve optube kod kojih se ona fantazija nije pojavila kao izopaena i kao san, nego je postala neprikriveno svesna i suluda. Ovim snom je pacijentkinja stupila na psihoanalitiko leenje. Ja sam tek kasnije shvatio da je sa njim ponovila inicijalnu t r a umu od koje je potekla njena neuroza, i otada sam kod dru gih osoba nailazio na isto dranje, koje su u svom detinjstvu bile izloene seksualnim atentatima, pa su sada u neku ruku prieljkivale njihovo ponavljanje u snu. 1 Zamena suprotnou kao to e nam posle tumaenja postati jasno. 2 Nemaki izrazi su Kasten" (= sanduk) i Brustkasten" (= grudni ko). U prevodu se to ne moe tano izraziti.

192

Tumaenje snova, I

Infantilno kao izvor sna

193

menu svece? Ona sluajno moe da da podatak i o tome kakvim je doivljajem dola do toga saznanja. Prilikom jedne vonje amcem na Rajni proe po red njih jedan amac u kome sede studenti koji sa velikim uivanjem pevaju ili urlaju pesmu: Ako vedska kraljica, pored zatvorenih prozorskih kapa ka sa apolo sveama . . . " Wenn die Konigin von Schweden, bei geschlossenen Fensterladen mit Apollokerzen . . . " Napomena prevodioca: Apollokerzen su se zvale neke vrste sveca. Re koja je ovde izostav ljena treba da glasi onanie". Poslednju re nije ula ili je ne razume. Njen mu mora da joj da traeno objanjenje. Ovi stihovi su zatim u snu zamenjeni bezazlenim seanjem na jedno nareenje koje je jednom u zavodu nespretno izvrila, i to pomou zajednikog: zatvorenih prozor skih kapaka. Povezivanje teme onanije sa impoten cijom dovoljno je jasna. Apolon" u latentnoj sadr im sna povezuje ovaj san sa jednim ranijim snom u kome je bilo govora o devici Paladi. 1 Sve ovo za ista nije bezazleno. V Da ne bismo zamiljali da su zakljuci sa snova na stvarne prilike u ivotu snevaa suvie laki, dodau jo jedan san koji isto tako izgleda bezazlen i dolazi od iste osobe. Sanjala sam neto, pria ona, to sam danju zaista uradila, naime, jedan mali kofer tako sam napunila knjigama da sam imala muke da ga zatvorim i sanjala sam tako kao to se zaista i do godilo. Osoba koja je to priala polagala je i sama glavnu vanost na slaganje sna i stvarnosti. Svi ovakvi sudovi o snu, napomene uz san, iako su stvorili mesto u budnom miljenju, spadaju ipak redovno u latentnu sadrinu sna to e nam i kasniji primeri
Palada (grki: Pallas Athene) je grka boginja, po mitologiji roena iz Zevsove glave. Oboavana je kao evica (Prim. prev.).
1

potvrditi. Kae nam se, dakle, da se ono to san pria zaista dogodilo dan ranije. Bilo bi suvie opir no iznositi na koji se nain dolazi do dosetke da se prilikom tumaenja pozove u pomo i engleski jezik. Dovoljno o tome radi se opet o jednoj maloj boy (uporedi ranije iznet san o mrtvom detetu u kutiji) koja je bila tako napunjena da vie nita ne moe ui u nju. Ovog puta bar nita loe. U svim ovim bezazlenim snovima" kao motiv cenzure veoma upadljivo prcovlauje seksualni mo ment. Ali to je tema principijelnog znaaja koju moramo ostaviti po strani.

B INFANTILNO KAO IZVOR SNA Kao tree meu svim osobenostima sadrine sna naveli smo sa svima autorima (osim Roberta) da se u snu mogu pojavljivati utisci iz najranijeg doba i vota, kojima pamenje u budnom stanju izgleda ne raspolae. Razumljivo je da je teko prosuditi kako se retko ili kako esto ovo deava, poto se odgova rajui elementi sna posle buenja ne mogu prepo znati odakle vode poreklo. Dokaz da se ovde radi o utiscima iz detinjstva mora se dakle doneti objek tivnim putem, a uslovi za to mogu se prikupiti samo u retkim sluajevima. Kao naroito ubedljivu navodi A. Mori priu oveka koji se jednog dana odluio da poseti svoje zaviajno mesto posle dvadesetogo dinjeg odsustvovanja. U noi pre polaska sanjao je da se nalazi na nekom sasvim nepoznatom mestu i da je tamo na ulici sreo nepoznatog gospodina sa ko jim je razgovarao. Vrativi se u svoj zaviaj, mogao se uveriti u to da ovo nepoznato mesto zaista postoji sasvim blizu njegovog zaviajnog grada, a i nepo znati ovek u snu pokazao se kao prijatelj njegovog pokojnog oca koji u tom mestu ivi. Svakako jedan
13 Frojd, Odabrana dela, VI

194

Tumaenje snova, I

Infantilno kao izvor sna

195

snaan dokaz za to da je on i jedno i drugo, i oveka i mesto, video u svom detinjstvu. San, uostalom, tre ba tumaiti kao san nestrpljenja, kao i san one de vo jke koja u svojoj torbici nosi ulaznicu za koncert, kao san deteta kome je otac obeao da e ga voditi na izlet na sala i slino. Motivi koji snevau reprodukuju upravo ovaj utisak iz detinjstva ne mogu se, naravno, otkriti bez analize. Jedan od mojih slualaca koji se hvalio da su njegovi snovi samo retko kad izloeni izopaavanju priao mi je kako je pre izvesnog vremena u snu video da se njegov nekadanji domai uitelj nalazi u krevetu vaspitaice koja je do njegove jedanaeste godine bila u njihovoj kui. Mesto gde se ova scena odigrala palo mu je na pamet jo u snu. Veoma zainteresovan, on je san ispriao i svom starijem bratu koji mu je, smejui se, potvrdio da stvarno postoji ono to je sanjao. Rekao je da se toga jo vrlo dobro sea, jer mu je tada bilo est godina. Ljubavni par bi njega, starijeg sina, opijao pivom kad god bi okol nosti za noni snoaj bile povoljne. Mlaeg deaka, kome je tada bilo tri godine, a to je na sneva i koji je spavao u sobi svoje vaspitaice, nisu sma trali preprekom. Jo u jednom drugom sluaju moe se sa sigur nou utvrditi, bez pomoi tumaenja sna, da san sa drava elemente iz detinjstva, kad je naime tako zvani perenirajui san, koji se, snevan najpre u de tinjstvu, kasnije uvek iznova pojavljuje za vreme spa vanja odraslog oveka. Poznatim primerima ove vrste mogu dodati jo nekoliko primera iz moga iskustva, mada ja ovakav perenirajui san na sebi nisam upo znao. Jedan lekar tridesetih godina priao mi je da mu se u snu od prvih vremena detinjstva pa sve do danas esto javlja jedan ut lav, o kome je u stanju da da najtanije podatke. Jer ovaj lav koji mu je bio poznat iz sna pronaen je jednoga dana ,,in na tura" kao davno nestali predmet od porculana, i mladi ovek je tada od svoje majke uo da je ovaj predmet bio naj eljeni ja njegova igraka u ranom detinjstvu, iako se sam vie ne moe da seti toga.

Ako se sad sa manifestne sadrine sna okrenemo mislima sna koje tek analiza moe otkriti, moemo sa zabezeknutou konstatovati da doivljaji iz detinj stva sudeluju i kod takvih snova ija sadrina jedno takvo nasluivanje nikad ne bi probudila. Potova nom kolegi sa utim lavom" dugujem jedan naro ito ljubak i pouan primer za takav san. Posle i tanja Nanzenovog (Nanson) putopisa o njegovoj po larnoj ekspediciji, sanjao je kako u jednoj ledenoj pustinji galvanizuje ovog od vanog istraivaa zbog iijasa na koji se on ali! Za analizu ovoga sna pade mu na pamet jedan dogaaj iz detinjstva bez kojega bi ovaj san svakako ostao nerazumljiv. Kad je bio dete od tri ili etiri godine, sluao je jed noga dana radoznalo kako odrasli govore o istrai vakim putovanjima, pa je onda pitao tatu da li je to teka bolest. On je oigledno re Reisen (= puto vanje) zamenio sa Reissen" (= sevanje, upanje) a ruganje njegove brae i sestara postaralo se za to da ovaj neprijatan doivljaj nije pao u zaborav. Jedan sasvim slian sluaj postoji kad se u ana lizi sna o monografiji o rodu ciklama" susretnem sa jednom uspomenom sauvanom iz mladih dana: kako otac petogodinjem deaku daje jednu knjigu oprem ljenu slikama u boji da je uniti. Moda e neko iz raziti sumnju da je ovo seanje zaista uzelo uea u oblikovanju sadrine sna, da li moda rad na analizi nije tek naknadno stvorio neki odnos. Ali bogatstvo i isprepletenost asocijacionih nadovezivanja jemi za prvo navedeno shvatanje (Ciklama omiljeni cvet omiljeno jelo artioka; raskidati kao artioku, list po list (fraza koja oveku prilikom podele ki neskog carstva svakodnevno dolazi do uiju); herbarijum knjiki moljac, ije su omiljeno jelo knji ge). Osim toga mogu da jamim da zadnji smisao ovog sna koji ovde nisam naveo stoji u najintimni jem odnosu sa sadrinom deje scene. Kod jednog drugog niza snova pokazuje nam analiza da elja sama koja je san izazvala, a za ije se ispunjenje san predstavlja, vodi poreklo iz de*

196

Tumaenje snova, I

Infantilno kao izvor sna

197

tinjstva tako da ovek na svoje iznenaenje nalozi da dete u snu i dalje ivi sa svojim impulsima. Na ovom mestu u nastaviti tumaenje jednoga sna iz kojeg smo jednom ve crpli novu pouku. Mi slim na san: prijatelj R. je moj stric. Mi smo tuma enje ovoga sna pratili dotle da se motiv elje ime novanja za profesora konkretno pojavio pred nama, i nenost u snu za prijatelja R. objasnili smo sebi kao stvaranje opozicije i prkosa protiv pogrde obo jice kolega koja je u mislima sna bila sadrana. San je bio moj lini, zato njegovu analizu mogu da na stavim recima da moje oseanje jo nije bilo zado voljeno postignutim reenjem. Znao sam da je moj sud o kolegama koji su u mislima sna bili zlostav ljani, u budnom stanju glasio sasvim drukije; sna ga moje elje da u pogledu imenovanja za profesora ne podelim njihovu sudbinu izgledala mi je suvie mala da bi u potpunosti razjasnila kontradikciju iz meu budnog procenjivanja i procenjivanja u snu. Ako je moja elja da budem oslovijen jednom dru gom titulom trebalo da bude tako jaka, onda to do kazuje bolesnu slavoljubivost koju ne poznajem na sebi, i koja je, mislim, daleko od mene. Ja ne znam kako bi drugi ljudi, koji misle da me znaju, sudili u ovoj stvari o meni; moda sam stvarno bio slavo ljubiv; ali ako sam bio, onda je moje slavoljublje odavno prelo na druge predmete nego to su titula i rang jednog professor extraordinarius" (= vanrednog profesora). Odakle, prema tome, ovo slavoljublje koje je san u meni stvorio? Sad mi pada na pamet ono to sam u detinjstvu tako esto sluao, kako se prialo da je prilikom moga roenja jedna stara seljanka mo joj majci, srenoj zbog svoga prvoroenog sina, pro ricala kako je svetu poklonila jednog velikog oveka. Ovakva proricanja moraju se vrlo esto doga ati; ima tako mnogo majki punih iekivanja i tako mnogo starih seljanki ili drugih starih ena, ija je mo na zemlji prola, i koje su se stoga okrenule bu dunosti. Niti je to pak proroici kodilo. Treba li da moja enja za veliinom dolazi sa ovog izvora?

Ali sad se ba seam jednog drugog utiska iz kasni jih mladikih godina koji bi bio jo pogodniji za objanjenje: Bilo je to jedne veeri u jednoj od kafanica u Prateru, kamo su roditelji obino sobom vo dili svoga jedanaesto- ili dvanaestogodinjeg sina; tada nam pade u oi jedan ovek koji je iao od stola do stola i za mali honorar improvizovao stihove o temi koju bi mu ljudi zadavali. Mene su poslali da pesnika dovedem za na sto i on se pokazao zahval nim izaslaniku koji je doao po njega. Pre nego to je pitao kakav mu je zadatak, nainio je nekoliko stihova o meni i u svojoj inspiraciji izjavio da je mo guno da u ja jednom postati ministar". Vrlo dobro se jo seam utiska koji je ovo drugo proricanje na mene ostavilo. Bilo je to vreme graanskog ministar stva, i otac je kratko vreme pre toga doneo kui sli ke graanskih doktora llerbsta, Giskre, ZJngera, Bergera i drugih, a mi smo u ast ove gospode kuu sveano osvetlili. Meu njima je bilo ak i Jevreja, svaki marljivi jevrejski deai, dakle, u svojoj kol skoj torbi nosio je i ministarski portfelj. Mora imati veze sa dogaajima onoga vremena ak i to da sam malo pre upisivanja na univerzitet bio voljan da stu diram pravo, i tek u poslednjem trenutku sam promenio odluku. Ta medicinaru je ministarska karijera uopte zatvorena! A sada moj san! Tek sada primeujem kako me on iz mutne sadanjosti premeta natrag u doba graanskog ministarstva, punog nade, i kako po svojim mogunostima ispunjava moj ondanji san. Ako sliku pejzaa u snu rastavim na njegove elemente, onda belo cvee ukazuje na meni poznatu Ravenu koja je bar za neko vreme kao prestonica Italije oduzela Rimu prvenstvo. U barama oko Ravene nali smo sred tamne vode najlepe lokvanje; u snu oni rastu na li vadama kao narcisi na naem jezeru Auszeu, poto je tada bilo tako teko da ih izvadimo iz vode. Tam na stena, tako blizu vode, ivo podsea na dolinu Tepl kod Karlsbada. Karlshad" mi omoguava sad da objasnim neobinu pojedinost to gospodina Cukera pitam za put. U ovom materijalu, iz kojeg je izatkan san, mogu se prepoznati dve aljive jevrejske

198

Tumaenje snova, I

Infantilno

kao izvor sna

199

anegdote koje kriju tako mnoge i duboke, tako e sto gorke ivotne istine i koje u razgovorima i pismi ma tako rado navodimo. Jedna od njih jeste pria o konstituciji", a njen sadraj je ovo: Jedan siromani Jevrejin uvukao se bez vozne karte u brzi voz za Karlsbad, zatim ga uhvate, prilikom svake revizije teraju iz voza i sve stroe postupaju s njim, a on posle toga jednom svom poznaniku, koji ga je sreo na njegovom putu stradanja, na pitanje kuda ide, odgovara: Ako moja konstitucija izdri, u Karls bad." Sasvim blizu ovoga miruje u seanju i jedna druga pria, o jednom Jevrejinu koji nije znao fran cuski, i kome su naloili da se u Parizu raspita za put koji vodi u ulicu Rielje (Richelieu). I Pariz je dugi niz godina bio cilj moje enje, i oseanje bla enstva koje sam imao kad sam prvi put nogom kro io na pariki trotoar uzimao sam kao garanti ju da u postii i ispunjenje ostalih elja. Raspitivanje o putu jeste dalje direktna aluzija na Rim, jer u Rim, kao to je poznato, vode svi putevi. Uostalom, i ime Cuker ponovo upuuje na Karlsbad, kuda aljemo sve ljude sa konstitucionalnom boleu, dijabetisom. Po vod za ovaj san bio je predlog moga berlinskog pri jatelja da se o Uskrsu naemo u Pragu. Iz stvari o kojima sam s njim imao da raspravljam, mogao bi se pokazati jedan dalji odnos prema Cukeru" i Diabetesu". 1 etvrti san koji se dogodio ubrzo posle sna koji sam kao poslednji pomenuo navodi me ponovo u Rim. Pred sobom vidim ugao jedne ulice i udim se to se tamo nalazi tako mnogo nemakih plakata. Jedan dan pre toga napisao sam svome prijatelju, kao da proroki predviam,, da Prag nije ba pogod no mesto za nemake etae. San je dakle istovre meno izrazio elju da se s njim naem u Rimu umesto u nekom ekom gradu, i interesovanje koje je valjda poticalo iz studentskog doba da bi se nema1 Cuker", nemaki Zucker = eer, Diabetes = eer na bolest (Prim. prev.).

kom jeziku u Pragu moglo pokloniti vie trpeljivo sti. Uostalom, mora da sam u prvim godinama svoga detinjstva razumeo eki, poto sam roen u jednom malom mestu u Moravskoj, ije je stanovnitvo bilo slovensko. Jedan eki deji stih koji sam uo u svo joj sedamnaestoj godini urezao se bez muke u moje pamenje tako da ga jo danas mogu izrecitovati, mada nemam ni pojma o tome ta on znai. Ni ovim snovima dakle ne nedostaju mnogostruki odnosi pre ma utiscima iz prvih godina moga ivota. Na svom poslednjem putovanju kroz Italiju, koje me je vodilo izmeu ostalog pored Trazimenskog je zera, pronaao sam najzad, poto sam video Tiber i vratio se bolno uzbuen i udaljen osamdeset kilome tara od Rima, pojaanje koje moju enju za veitim gradom crpe iz utisaka iz moje mladosti. Upravo sam razmiljao o planu da u jednoj od narednih go dina otputujem u Napulj, prolazei pored Rima, kad mi na pamet pade jedna reenica koju sam svakako bio proitao kod jednog od naih klasinih pisaca 1 : Pitanje je ko je ustrije koraao u sobi, poto je od luio da ide u Rim, konrektor Vinkelman (Winckelmann) ili vojskovoa Hanibal. Ta ja sam se kretao tragom Hanibala, ni meni kao ni njemu, nije bilo sueno da vidimo Rim, i on je krenuo u Kampaniju, poto ga je ceo svet oekivao u Rimu. Hanibal, sa kojim sam bio postigao ovu slinost, bio je omiljeni junak mojih gimnazijskih godina; kao i toliki mnogi mladii u tim godinama, svoje simpatije za vreme punskih ratova ja nisam okrenuo prema Rimljanima nego prema Kartaginjanima. Kad se posle toga u viim razredima gimnazije pojavilo kod mene prvo razumevanje za konzekvence koje za sobom vodi po reklo od jedne strane rase, i kad su me antisemitska buenja meu drugovima pozivala da zauzmem stav, lik semitskog vojskovoe porastao je jo vie u moPisac kod kojeg sam ovo mesto itao bio je svakako Zan Pol (Jean Paul). Njegovo ime bilo je zapravo Jean Paul Friedrich Richter (17631825), prethodnik romantizma Prim. prev.).
1

200

Tumaenje

snova,

Infantilno

kao

izvor sna

201

jim oima. Hanibal i Rim simbolizovali su za mladia suprotnost izmeu ilavosti Jevreja i organizacije katolike crkve. Znaaj koji je antisemitski pokret od tada dobio za na oseajni ivot pomogao je mi slima i oseanjima onog ranijeg doba da se fiksiraju. I tako je elja da doem u Rim postala za san po kriva (Deckmantel) i simbol za mnoge druge elje pune enje, na ijem bismo ostvarenju eleli da ra dimo sa izdrljivou i iskljuivou Punjanina Ha nibala, i ije ispunjenje privremeno, izgleda, isto tako malo favorizovano od sudbine kao to je bila i Hanibalova ivotna elja da ue u Rim. Sada tek nailazim na doivljaj iz moje mladosti koji jo danas izraava svu svoju snagu u svima ovim oseanjima i snovima. Bilo mi je, valjda, deset ili dvanaest godina kad je moj otac poeo da me vodi sobom u etnje i da mi u razgovorima otvara svoje poglede na zbivanja u ovom svetu. Tako mi je jed nom, da bi mi pokazao u koliko bolja vremena sam stigao ja nego on, priao sledee: Kad sam bio mlad ovek, iao sam jedne subote u etnju na ulici u tvom rodnom mestu, lepo obuen, sa novom ubarom na glavi. Onda naie neki hrianin, zamahne rukom i baci mi ubaru u blato i viknu: Dole s trotoara, ivutine!" ,,A ta si uradio ti?" Siao sam na kolovoz i podigao ubaru iz blata", glasio je ravno duan odgovor. To mi nije izgledalo kao neki ju naki podvig jednog tako visokog, snanog oveka koji je mene maliana vodio za ruku. Ovoj situaciji koja me nije zadovoljavala stavio sam nasuprot dru gu koja je mome oseanju bolje odgovarala, scenu u kojoj je Hanibalov otac, Hamilkar Barkas, svoga 1 sina pred oltarom naterao da se Rimljanima osveti.
1 U prvom izdanju stajalo je ovde ime: Hazdrubal gre ka koja me iznenauje, ije objanjenje sam dao u svojoj Psihopatologiji svakodnevnog ivota" (11. izdanje, 1929. Sa brana dela sveska IV, str. 243 i 245). Knjiga je prevede na kod nas godine 1937, Karijatide", X, Geca Kon, prevod: dr Hugo Klajn (Prim. prev.). Ovo mesto o kome govori Frojd nalazi se u prevodu na strani 279 (Prim. prev.).

Od toga doba Hanibal je zauzeo mesto u mojim fan tazijama. Mislim da ovaj svoj zanos za kartaginskog voj skovou mogu pratiti jo malo dalje natrag u svoje detinjstvo, tako da bi se ovde moglo raditi samo o prenoenju jedne ve stvorene relacije afekta na jednog novog nosioca. Jedna od prvih knjiga koja je pala u ruku detetu sposobnom da ita bila je Tjerova (Thiers) Konzulat i carstvo; seam se da sam svojim drvenim vojnicima lepio na njihova ravna lea listi e sa imenima carskih marala i da je ve tada Masena (Massena, kao Jevrejin: Menasse) bio moj istak nuti ljubimac. 1 (Ovo davanje prednosti, svakako, bie potrebno objasniti i sluajem to sam ja roen istog datuma, tano sto godina kasnije). Napoleon se i sam svojim prelaskom preko Alpa pridruio Hanibalu. A moda bi se razvoj ovog ideala ratnika mogao pra titi jo i dalje natrag u moje detinjstvo sve do elja koje je kod slabijeg od dvojice drugova u igri moralo izazvati as prijateljsko as opet ratoborno druenje s jednim godinu dana starijim dekom tokom prve tri godine. to se dublje uputamo u analizu snova, utoliko emo ee biti odvedeni na tragove doivljaja iz detinjstva koji u latentnom sadraju snova igraju ulogu kao i izvori sna. uli smo da san vrlo retko reprodukuje seanja tako da ona neskraena i neizmenjena sainjavaju jedini manifestni sadraj sna. U svakom sluaju po stoji nekoliko sigurnih primera za takvu pojavu, i njima mogu dodati jo neke nove koji se ponovo od nose na infantilne scene. Kod jednog moga pacijenta doneo je san jednom jednu jedva izopaenu repro dukciju jednog seksualnog dogaaja, i smesta se videlo da je ta reprodukcija samo verno seanje. Seanje na to se, dodue, u budnom stanju nikad nije sasvim izgubilo, ali je jako potamnelo, i njegovo po novno oivljavanje predstavljalo je uspeh jednog
1 Uostalom, marala.

sumnja

se

jevrejsko

poreklo

ovog.

202

Tumaenje

snova,

Infantilno kao izvor sna

203

prethodnog analitikog rada. Sneva je sa dvanaest godina posetio jednog bolesnog druga koji je leao u postelji i koji se verovatno pri nekom pokretu sa svim sluajno otkrio. Kad je ugledao njegove geni talije, otkrio se i on sam, gonjen nekom silom i uhva tio svoga druga za ud; ali on ga je ljutito i zaueno pogledao, na to se ovaj zbunio i ud pustio iz ruke. Ovu scenu ponovio je san dvadeset i tri godine ka snije sa svima pojedinostima oseanja koja su se u njoj pojavila, ali se sad izmenila utoliko to je sne va, umesto aktivne, preuzeo pasivnu ulogu, dok je linost kolskog druga zamenjena drugom linou koja pripada sadanjosti. Istina je da je infantilna scena po pravilu u ma nifestnoj sadrini sna predstavljena aluzijom i do nje se mora doi tumaenjem sna. Ako se iznose tak vi primeri, oni ne mogu ispasti vrlo ubedljivi, poto za doivljaje iz detinjstva u veini sluajeva ne po stoji nikakav drugi dokaz; nae seanje te doivljaje ne prepoznaje ako padaju u neko rano doba. Pravo da iz snova uopte zakljuujemo na doivljaje u detinjstvu dolazi kod psihoanalitikog rada iz itavog niza faktora koji nam u svojoj povezanosti izgledaju dovoljno pouzdani. Istrgnuti iz njihove celine, u cilju tumaenja sna, ova svoenja na deie doivljaje uinie moda malen utisak, naroito budui da ja, ak, od svog materijala ne saoptavam na koji se tumae nje oslanja. Pa ipak, to me nee spreiti da taj mate rijal objavim. I Kod jedne moje pacijentkinje svi snovi imaju karakter jurnjave": ona juri da bi stigla na vreme, da ne bi zakasnila na voz, i slino. U jednom snu ona treba da poseti svoju prijateljicu: majka joj je rekla da se odveze, da ne ide peke; ali ona tri i pri tom neprestano pada. Materijal koji se u analizi po javljuje dozvoljava da se podsetimo na deja jurenja (zna se ta Belija naziva eine Hetz") i specijalno za jedan san podsea da se svodi na alu omiljenu

kod dece: da, naime, reenicu: Die Kuh rannte, bis sie fiel" tako brzo izgovore kao da je itava ree nica samo jedna re, to je opet hajka, urba". Sve ove bezazlene jurnjave meu malim prijateljicama pominju se jer zamenjuju druge, manje bezazlene. 1 II Evo jo jednog sna neke druge pacijentkinje: Ona je u jednoj velikoj sobi, u kojoj se nalaze sva kojake maine, otprilike onako kao to ona zamilja jedan ortopedski zavod. Ona uje da ja nemam vre mena i da se mora podvri leenju istovremeno sa jo pet osoba. Ona se tome protivi i nee da legne u kre vet, ili u onaj to je ve odreen za nju. Stoji u jed nom uglu i oekuje da kaem da to nije istina. Ostali je u meuvremenu ismevaju da je sve to lakrdija s njene strane. Pored toga, kao da pravi mnoge male kvadrate. Prvi deo ovog sadraja sna predstavlja nadovezivanje na jedno leenje i prenoenje na mene. Drugi deo sadrava aluziju na deju scenu; pominjanjem kreveta oba su komada zalemljena jedan za drugi. Ortopedski zavod odnosi se na jedan od mojih govo ra u kome sam leenje, po njegovom trajanju i su tini, uporeivao sa ortopedskim leenjem. Na poet ku moga leenja ja sam joj morao saoptiti da za sada nemam mnogo vremena za nju, ali da u joj kasnije svakoga dana posvetiti jedan ceo sat. To je u njoj probudilo staru osetljivost koja predstavlja glavnu karakteristinu crtu dece odreene za histeriju. Ona su nezajaljiva u traenju ljubavi. Moja je pacijentkinja bila najmlaa od estoro dece (stoga: sa petero drugih) i kao takva oeva ljubimica, ali je, izgleda,
1 U originalu stoji Charakter des Gehetzten", to sam preveo sa karakter jurnjave". Re hetzen znai: natutkati, napujdati, goniti, terati. Eine Hetz", kako kau Belije, znai: potera, jurenje, vijanje. Reenica: Die Kuh rannte, bis sie fiel = krava je trala dok se sruila" podsea nas na jurnjavu", pa mislim da je ovaj termin pogodan za ovo mesto (Prim. prev.).

204

Tumaenje snova, I

Infantilno kao izvor sna

205

pronala da joj voljeni otac jo uvek posveuje su vie malo v r e m e n a i panje. To to ona oekuje da joj kaem da to nije istina objanjava se ovako: J e d a n mali krojaki egrt doneo joj je haljinu, i ona mu je zato dala novac da ga ponese sobom. Z a t i m je pitala svoga mua da li t r e b a taj novac ponovo da plati ako ga ovaj izgubi. A m u to potvrdi, da bi je draio: da (draenje u sadrini sna), i ona je uvek iznova postavljala to pitanje i oekivala da e joj on najzad rei da to nije istina. I sada se za l a t e n t n u sadrinu sna moe konstruisati misao, da li sad m e n i t r e b a da plati dvostruko ako joj posvetim dvostruko vreme, misao koja je cicijaka ili prljava. (Neistou dejeg doba san esto zamenjuje krtou; re p r ljav" pri t o m stvara most). Ako sve to o ekanju, dok ja ne kaem itd. treba da u snu opie re prljav", onda stajanje u uglu i ne hteti lei u krevet" odgo varaju tome kao deo deje scene u kojoj bi ona ispr ljala krevet i za kaznu bila poslata u ugao pod p r e t njom da je tata vie nee voleti, da e joj se braa i sestre smejati itd. Kvadra ti i ciljaju na njenu m a l u neakinju koja joj je pokazala vetinu raunanja, kako u devet kvadrata, ini mi se, moemo upisati brojeve tako da, ako se saberu, u svima pravcima daju rezultat petnaest. III San jednog mukarca: On vidi dva deaka koji se rvu, i to dva deaka pintera kao to moe zakljuiti iz stvari koje lee oko njih; jedan od deaka oborio je drugoga na zemlju, i taj deak koji lei ima minue sa plavim kamenima. On sa podignutim tapom tri za zloincem da bi ga kaznio. Ovaj bei ka jed noj eni koja stoji pored ograde od tarabe kao da je njegova majka. To je ena jednog nadniara i ona snevau okree leda. Najzad, ona se okrene i pogleda ga jednim stranim pogledom tako da ovaj uplaen pobegne. Vidi se kako iz njenih oiju sa donjeg kapka viri crveno meso.

S a n je obilato iskoristio trivijalna zbivanja p r e t hodnog dana. Sneva je jue stvarno video dva d e aka na ulici, od kojih je jedan oborio drugoga. K a d je dotrao da ih pomiri, oni su pobegli. Deaci p i n t e r i : to se objanjava tek j e d n i m sledeim snom u ijoj analizi upotrebljava izreku: b u r e t u izbiti dno.1 Minue sa plavim kamenom p r e m a njegovom zapaanju uglavnom nose prostitutke. Tako se n a d o vezuje jedan poznati stih o dvojici deaka: Drugi de ak, on se zvao Marija (tj. bio je devojka). ena koja stoji: posle scene sa dvojicom deaka, on ide u etnju obalom D u n a v a i koristi usamljeno mesto da bi u r i n i r a o uz ogradu tarabe. U toku dalje etnje nasmejala mu se veoma ljubazno jedna pristojno obuena starija d a m a i htela da mu p r e d a svoju vi zitkartu sa adresom. Poto ena u snu stoji onako kao on kod u r i n i ranja, u pitanju je ena koja urinira, i ovamo spada i straan pogled", izvirivanje crvenog mesa to moe oznaavati jedino genitalije koje su kod uanj a raz japljene a koje, viene u v r e m e detinjstva, u kasni j e m seanju ponovo nastupaju kao divlje meso", kao r a n a " . San objedinjuje dva povoda kod kojih je mali deak mogao videti genitalije devo j ia, kod obaran ja i njihovog uriniranja, i kao to proizlazi iz drugog, on je sauvao seanje na kaznu ili oevu p r e t n j u zbog seksualne radoznalosti koju je deak u ovim prilika ma dokazao. IV itav zbir seanja iz detinjstva, sjedinjenih za n u d u u j e d n u fantaziju, nalazi se i u sledeem snu j e d n e starije d a m e : 2 Ona uri napolje da obavi nabavke. Na Grabenu pada na kolena, kao pokoena. Mnogo ljudi su se
1 2

Dem Fass en Boden ausschlagen. Tako se zove jedan trg u Beu blizu crkve sv. Stezana.

206

Tumaenje snova, I

Infantilno kao izvor sna

207

skupili oko nje, naroito fijakeristi; ali niko da joj pomogne da ustane. Ona ini mnogo neuspelih poku aja; naposletku mora da joj je to polo za rukom, jer su je sad smestili u jedan fijaker koji treba da je odvede kui; kroz prozor bacaju za njom jednu teku, do vrha napunjenu korpu (slinu korpi za ku povinu). To je ona ista osoba koja u svojim snovima uvek juri, kao to je u detinjstvu jurila. Prva situacija u snu uzeta je, oigledno, od prizora sa konjem koji je pao, kao to padanje" ukazuje na trke. Ona je u mladim godinama bila jahaica, u jo mlaim verovatno i konj. U padanje spada prvo seanje iz detinjstva na sedmogodinjeg sina jednog portira koga su kolima doneli kui poto je na ulici dobio epileptiki napad. O tome je ona, naravno, samo ula, ali pred stava o epileptikim grevima, o padajuem", dobi la je veliku mo nad njenom fantazijom i kasnije uti cala i na njene sopstvene histerine napade. Kad neka enska osoba sanja o padanju, onda to svakako redovno ima seksualni smisao, ona je pala"; za na san e ovo tumaenje biti najmanje sumnjivo, jer ona pada na Grabenu, onom trgu u Beu koji je po znat kao korzo prostitucije. Korpa za kupovinu daje vie od jednog tumaenja: kao korpa podsea na mno ge korpe koje je najpre delila svojim prosiocima, a kasnije, kao to sama kae, i sama sebi. Ovamo spa da takoe da joj niko nee pomoi da se pridigne, to ona sama tumai kao tako da joj se rugaju: Korpa za kupovinu podsea dalje na fantazije koje su ana lizi ve postale poznate, u kojima se udala duboko ispod svoga stalea pa sad mora sama da odlazi na trg u kupovinu. A najzad bi se korpa za kupovinu mogla protumaiti kao znak jedne osobe koja slui. Ovamo dolaze jo dalja seanja iz detinjstva, na jed nu kuvaricu, koju su otpustili poto je krala; i ona je isto tako pala na kolena i molila za oprotaj. Tada joj je bilo dvanaest godina. Zatim na sobaricu koju su otpustili jer se upustila sa domaim koijaem, koji se uostalom kasnije njome i oenio. Ovo seanje jav lja nam se dakle kao izvor za koi jae u snu (koji se,

suprotno stvarnosti, ne zauzimaju za nju kad je pala). Ostaje da se objasni jo bacanje korpe za njom, i to kroz prozor. To je podsea na slanje prtljaga na eleznici, na Fensterln" na selu1, na sitne utiske sa boravka na selu, kako neki gospodin jednoj dami baca kroz prozor plaue ljive u sobu, kako se njena mala sestra plaila poto je neka budala u prolazu pogledala kroz prozor u nj onu sobu. A iza ovoga sad se pomalja jedno tamno seanje iz njene desete go dine, o jednoj dadilji koja je na selu izvodila ljubav ne scene s jednim domaim slugom, od kojih je dete ipak moglo neto primetiti, i koja je zajedno sa svo jim ljubavnikom bila ekspedovana", i izbaena" (u snu suprotno: ubaena unutra) pria kojoj smo prili i sa vie drugih strana. Prtljag, kofer jedne oso be koja slui obeleavaju se u Beu prezrivo kao Sedam ljiva". Pakuj svojih sedam ljiva i tor njaj se." 2 Moja zbirka, naravno, ima izvanredno bogatu zalihu ovakvih snova pacijenata, ija analiza vodi ka suvie tamnim utiscima iz detinjstva kojih se vie i ne seamo. Ali je tugaljiva stvar izvlaiti iz njih zakljuke koji treba da vae za san uopte; ta redov no su u pitanju neurotine, specijalno histerine oso be, i uloga koja u ovim snovima pripada scenama iz detinjstva mogla bi biti ulo vijena prirodom neuroze a ne samom sutinom sna. Meutim, isto tako esto mi se deava prilikom tumaenja mojih sopstvenih snova, koje ipak ne preduzimam zbog grubih simpto ma patnje, da u latentnoj sadrini sna neoekivano naiem na jednu infantilnu scenu, i da se itav niz snova zajedno ulije u staze koje polaze od nekog se anja iz detinjstva. Dokaze za to ve sam iznosio, i iznosiu ih jo, kod raznih povoda. Moda ovu glavu ne bih mogao zavriti bolje nego tako to u saoptiti nekoliko snova u kojima se kao izvori sna pojavFensterln, od reci Fenster = prozor, znai stajati pod prozorom (svoje drage) i razgovarati s njom kroz prozor. Uporedi re podoknica" u Slovenaca (Prim. prev.). 2 Pack' deine sieben Zwetschken zusammen und geh.
1

208

Tumaenje snova, I

Infantilno kao izvor sna

209

ljuju recentni povodi i davno zaboravljena seanja zajedno. I) Poto sam putovao, i u m o r a n i gladan potraio postelju, javljaju mi se za v r e m e spavanja velike i votne potrebe i ja sanjam: Odlazim u jednu kuu da potraim kola. Tamo stoje tri ene, od kojih je jed na gazdarica i neto okree u ruci kao da e praviti knedle. Ona odgovara da priekam dok ne zavri {nije jasno kao govor). Postajem nestrpljiv i odlazim uvreen. Navlaim kaput; ali mi je prvi koji sam probao bio suvie dugaak. Ponovo ga svlaim, ne to malo iznenaen to je oivien krznom. Drugi ka put koji sam navukao ima uivenu jednu dugu traku sa turskim crteom. Prilazi mi jedan stranac dugu ljasta lica sa kratkom zailjenom bradom i spreava me pri oblaenju, izjavljujui da je to njegov ka put. A ja mu tada pokaem da je kaput svuda turski izvezen. On pita: ta vas se tiu turski (crtei, tra ke ...)? Ali posle toga, mi razgovaramo sasvim prija teljski. Prilikom analize ovoga sna p a d e mi sasvim n e o ekivano na p a m e t jedan r o m a n koji sam itao kada mi je moda bilo trinaest godina, t j . poeo sam da ga itam sa krajem p r v e sveske. Naslov r o m a n a i ime njegovog a u t o r a nikada n i s a m zapamtio, ali mi je njegov kraj i sada ivo u seanju. J u n a k poludi i n e prestano doziva t r i enska i m e n a koja su za njega u ivotu znaila najvee zlo i nesreu. J e d n o od t i h imena je Pelagija (Pelagie). Ja jo uvek ne z n a m ta da ponem u analizi sa ovim. Odjednom se uz ove t r i ene pojave t r i P a r k e 1 koje p r e d u ovekovu sud binu i ja znam da je jedna od t r i ene u snu gaz darica majka koja daje ivot a ponekad takoe, kao meni, p r v u h r a n u oveku. Na g r u d i m a ene sa staju se ljubav i glad. J e d a n mlad ovek, t a k o pria

anegdota, koji je bio velik oboavalac enske lepote, jednom je, kada je povedena re o lepoj dadilji koja ga je kao dojene hranila, izjavio da mu je ao to tu dobru priliku onda nije bolje iskoristio. Ovom anegdotom se obino sluim da bih objasnio faktor naknadnosti u mehanizmu psihoneuroza. J e d n a od P a r k a , dakle, trlja ruke, jodnu o drugu, kao da p r a v i knedle. Neobino zaposlenje za jednu Parku, kome je h i t n o potrebno objanjenje! A ovo objanjenje sad dolazi iz nekog drugog i ranijeg seanja iz detinjstva. Kad mi je bilo est godina i kad sam kod svoje majke dobijao prvo obrazovanje, trebalo je poverovati da smo napravljeni od zemlje, pa da se zato u zemlju m o r a m o i vratiti. Ali to mi se nije svidelo i ja sam izrazio sumnju u to uenje. Tada je majka protrljala r u k e j e d n u o drugu sasvim slino kao kad se prave knedle, samo to izmeu njih nema t e sta, i pokazala mi je crne ljuske epidermisa koje se p r i tom skidaju, kao dokaz za zemlju od koje smo stvoreni. Moje zaprepaenje zbog ove demonstracije ,,ad oculos" bilo je bezgranino i ja sam se p r e d a o onome to sam uo kasnije izraeno recima: Prirodi duguje smrt. 1 Takve su, dakle, zaista te P a r k e koji ma odlazim u kuhinju kao to sam tako esto to r a dio u detinjstvu kad bih bio gladan i kad bi me majka kod ognjita opomenula da saekam dok r u a k b u d e gotov. A sad knedle! B a r jedan od mojih p r o fesora univerziteta, ali upravo onaj kome zahvalju j e m za svoje histoloko znanje (epidermis), seae se kod i m e n a Knedl (Knodl) j e d n e osobe koju je morao da tui zato to je izvrila plagijat njegovih spisa. Iz vriti plagijat, prisvojiti neto to moemo dobiti iako p r i p a d a n e k o m d r u g o m oveku, vodi oigledno ka drugom delu sna u kome sa m n o m postupaju kao sa kradljivcem kaputa koji je neko v r e m e harao po u n i verzitetskim sluaonicama. Napisao sam izraz plagijat Oba afekta koja pripadaju ovim dejim scenama, iz nenaenje i preputanje sebe neizbenome, nali su se malo ranije u jednom snu koji mi je ponovo doneo seanje na ovaj doivljaj iz detinjstva.
14 FrojL, Odabrana ela, VI
1

1 Parke, grki Mojre, u grkoj mitologiji keri Zevsa i Temide: Kloto poinje da prede konac ivota pri roenju deteta, Lahesis prede konac do kraja i Atropos, koja konac presee. (Prev. napomena).

210

Tumaenje

snova,

Infantilno

kao izvor sna

211

bez namere to mi se sam ponudio, a sada primeujem da moe posluiti kao most izmeu raznih delova manifestne sadrine sna. Asocijacioni lanac Pelagija plagijat plagiostome1 (vrsta morskih pasa) riblji mehur (nemaki: Fischblase) povezuje stari ro man sa aferom Knedl i sa kaputima koji, oigledno, predstavljaju neki predmet seksualne tehnike (Uporedi Morijev san o kiloloto, str. 62). To je jedna veo ma usiljena i besmislena veza, dodue, ali nijedna od onih koje bih mogao uspostaviti u budnom stanju, da ona ve nije uspostavljena radom sna. Stavie, kao da pritiskuje da se predstave iznude, nita nije sveto; drago ime Briicke (vidi gore Wortbrucke) slui sada za to da me podseti na isti institut u kome sam kao uenik proveo svoje najsrenije asove, slobodan od svih elja. ,,So wirds Euch an der Weisheih Briisten mit jedem Tage mehr gelusten". (,,I tako ete na grudima mudrosti svakoga dana oseati sve veu ud nju"), u punoj suprotnosti sa poudama koje me mue (nemaki: plagen) dok sanjam. I najzad, javlja se uspomena na jednog drugog dragog uitelja ije ime opet zvui kao neto to se moe jesti (Flajl = Fleischl, kao Knbdl)2, i na jednu tunu scenu u kojoj ljuske epidermisa igraju neku ulogu (majka gaz darica) i umna poremeenost (roman) i neko sredstvo 3 iz apoteke, koje utoljuje glad, a to je kokain. Tako bih mogao dalje pratiti zamrene misaone puteve i u analizi deo sna koji nedostaje potpuno objasniti, ali moram to propustiti budui da su line rtve koje bi ona traila isuvie velike. Uhvaticu samo jednu od niti koja direktno moe odvesti misli sna koja se nalazi u osnovi ove zbrke. Stranac sa dugu1 Plagiostome ne dopunjavam samovoljno; one me podseaju na jedan neprijatan sluaj blamae pred istim ui teljem. 2 Fleischl od nemakog Fleisch = meso; a Knodl posea na knedlu (Prim. prev.). 3 Kucne je nemaka re = kuhinja; Hunger = glad (Prim. prev.). Iz apoteke. U originalu stoji: aus der lateinischen Kucne.

ljastim licem i zailjenom bradom, koji hoe da me sprei pri oblaenju, nosi crte jednog trgovca u Spli tu kod koga je moja ena esto kupovala turske tofove. On se zvao Popovi jedno sumnjivo ime koje je i humoristi tetenhajmu (Stcttenheim) dalo povo da za jednu napomenu punu aluzije. (Kazao mi je svoje ime i, pocrvenevi, pruio mi ruku). 1 Uostalom, ista zloupotreba imena kao gore sa Pelagijom, Kned lom, Brike, Flajl. Bez straha da e nam neko protivreiti, moemo tvrditi da je ovakvo igranje ime nima deja nepristojnost; ako o ovome opirno pri am, onda je to akt odmazde, jer moje sopstveno ime bezbroj puta postalo je rtvom ovakvih maloumnih duhovitosti. Gete jednom primeuje kako je ovek osetljiv na svoje ime s kojim se osea srastao kao sa svojom koom, kao to je Herder na njegovo ime ispevao stih:
Der du von Gottern abstammst, von Gothen oder vom Kote" ,,So seid ihr Gotterbilder auch zu Staub." 2

Primeujem da je udaljavanje od predmeta o zloupotrebi imena trebalo da pripremi samo ovu albu. Ali prekinimo ovde. Kupovanje u Splitu podsea me na jednu drugu kupovinu u Kotoru, ko jom prilikom sam se suvie uzdravao, pa sam pro pustio priliku da doem do lepih stvari (Prilika kod dadilje proputena, vidi gore). Jer jedna od misli sna koju glad sugerie snevau glasi: ovek ne treba ni ta da propusti to se moe imati i onda ako s tim ide
1 Frojd ovde misli na igru reci: Popovi Popo to na nemakom znai: zadnjica (Prim. prev.). 2 Prvi od ova dva stiha je sa jedne ceduljice kojom je Herder traio od Getea neke knjige (Ti koji si potomak bo gova, ili Gota, ili blata" poalji mi ih!). A drugi deo pred stavlja jednu dalju asocijaciju Frojdovu, i uzet je iz Geteove drame Ifigenija na Taurii". Tamo Ifigenija, poto je ula od Pilada o smrti tolikih junaka za vreme opsade Troje, uzvikuje: Tako ste se i vi, boanski likovi, pretvorili u p r a h ! " (Prim. prev.).

i*

212

Tumaenje snova, I

Infantilno kao izvor sna

213

i mala nepravda; ne treba propustiti nijednu prili ku, ivot je tako kratak, a smrt neizbena. Poto ovo ima seksualno znaenje, i poto se pouda nee zau staviti p r e d nepravdom, m o r a se ovo carpe diem (la tinski: iskoristi dan) plaiti cenzure i m o r a se sakriti iza jednog sna. Zato sad sve misli sa s u p r o t n i m zna enjem dolaze do izraza, seanje na v r e m e kad je snevau bila dovoljna samo duhovna hrana, sva uzdra vanja pa ak i pretnje sa o d v r a t n i m seksualnim kaznama. II) J e d a n drugi san trai malo dui uvod: Odvezao sam se na Z a p a d n u stanicu da b i h k r e n u o na letnji odmor u Ausze, ali odlazim na p e r o n p r e m a vozu za Il koji polazi ranije. T a m o vidim grofa Tuna (Thun), koji opet p u t u j e u posetu caru u Il. On je, uprkos kii, doao otvorenim kolima, iziao direktno kroz ulazna v r a t a za lokalne vozove i k r a t k i m p o k r e t o m r u k e i bez ikakvog objanjenja oterao v r a t a r a koji ga nije poznavao i h t e o da mu uzme voznu k a r t u . Poto je otputovao vozom za Il, trebalo je ponovo da n a p u s t i m peron i da se v r a t i m u ekaonicu, ali sam s m u k o m postigao da tu osta nem. P r e k r a u j e m v r e m e t i m e to p o s m a t r a m ko e doi, da bih protekcijom dobio kupe; odluujem da u podii galamu, t j . traiti isto pravo. Za to v r e m e neto pevuim to je, uviam, kasnije arija iz Figarove enidbe: Will der Herr Graf ein Tanzlein wagen, Tanzlein wagen, Soli er's nur sagen, Ich spiel' ihm eins auf. (Neko drugi pesmu moda ne bi prepoznao). elo vee bio sam u razdraganom, borbenom r a spoloenju, zadirkivao sam k e l n e r a i koijaa, ne n a nosei im zlo, n a d a m se; kroz glavu mi prolaze sva kovrsne d r s k e i revolucionarne misli, kao to odgo varaju recima Figaroa i seanju na Bomarseovu (Beaumarchais) komediju koju sam gledao u pozoritu Comedie frangaise. Re o visokoj gospodi koja su se potrudila da se rode; p r a v o gospodara koje grof

Almaviva eli da ostvari kod Sizane; ale koje nai zlobni opozicioni novinari prave sa imenom grofa Tuna, nazivajui ga grofom Nichtsthun.1 Ja mu za ista ne zavidim; predstoji mu teak odlazak caru i ja sam pravi istinski grof Nichtsthun. Uz to, svi mogu ni veseli planovi za ferije. Sada dolazi j e d a n gospodin koji mi je poznat kao vladin zastupnik na medicin skim ispitima i koji je svojim postupcima u toj ulozi stekao laskav nadimak Regierungsbeischlafer" (vla din nalonik, prim. prev.). Pozivajui se na svoj inovniki rang, on zatrai polukupe prve klase, i ja ujem jednog inovnika kako govori drugome: A gde emo smestiti gospodina sa polovinom prve? Lepo povlaivanje; ja svoju prvu klasu plaam p u n o m cenom. Posle toga dobijam jedan kupe za mene, ali ne u prolaznom vagonu, tako da preko noi n e m a m na raspolaganju toalet. Moja alba kod inovnika ostaje bez uspeha; ja se svetim time to mu predlaem da u ovom k u p e u n a p r a v i b a r r u p u u patosu za even t u a l n e p o t r e b e putnika. I stvarno, u etvrt do t r i u jutru, sa oseanjem teranja na mokrenje b u d i m se iz sledeeg sna: Gomila ljudi, skup studenata. Jedan grof (Tun ili Taje, Taaffe) govori. Pozvan da kae neto o Nemcima, on podrugljivim gestom izjavljuje da je njegov omiljeni cvet podbelj (nemaki Huflattich) i stavlja zatim u rupicu za dugme neto kao pocepan list, za pravo jedan zguvan skelet lista. Ja skoim, skoim2 dakle, ali se udim ovom svom miljenju. Zatim ne jasnije: kao da je to aula, prilazi zaposednuti, i mo ralo bi se beati. Prokrim sebi put kroz niz lepo nametenih soba, oigledno vladinih soba, sa nametajem boje izmeu mrke i ljubiaste i stignem najzad

1 Opet jedna neprevodljiva duhovita igra reci. Re tun (po starom pravopisu thun znai: raditi. Nichtstun bi, prema tome, znailo: ne raditi nita. (Prim. prev.). 2 Ovo ponavljanje uvuklo se verovatno u tekst iz rastresenosti i ja to ostavljam tako, poto mi analiza pokazuje da ono ima smisla.

214

Tumaenje snova, I

Infantilno kao izvor sna

215

u jedan hodnik u kome sedi domoupraviteljica, jedna starija, debela ena. Izbegavam da razgovaram s njom, ali ona oigledno smatra da imam pravo da tuda proem jer me pita da li treba da pode sa mnom sa jednom lampom. Ja joj dajem znak ili joj kaem da ostane na stepenicama, i pri tom sam sebi izgle dam veoma lukav, to sam naposletku izbegao kon trolu. Tako se naem dole i nalazim jedan uzan put, koji se strmo penje, i ja krenem tim putem. Opet nerazgovetno... Kao da sad dolazi drugi zadatak da se izgubim iz grada kao pre iz kue. Vo zim se zapregom s jednim konjem i kaem koijau da me odveze na neku elezniku stanicu. Na samoj pruzi ne mogu da se vozim s vama", rekoh mu, poto mi je neto prigovorio kao da se sam premorio. Pri tom izgleda kao da sam se ve vozio s njim jednim delom puta kojim se inae ide vozom. Stanice su pu ne; razmiljam da li treba da krenem u Krems ili Znajm, ali pomislim da e biti tamo dvor pa se resim za Grac ili tako neto. Sad sedim u vagonu koji je slian tramvaju, a u rupici od kaputa imam neku neobino ispletenu dugaku stvar, na njoj Ijubiastomrke ljubiice od vrstog tofa, to ljudima veoma pada u oi. Ovde se scena prekida. Ponovo se nalazim ispred stanice, ali sa jednim starijim gospodinom; pronalazim plan kako bih ostao nepoznat, ali vidim da je ovaj plan ve sproveden. Miljenje i proivljavanje tako rei su jedno. Gospo din se pretvara da je lep, bar na jedno oko, i ja mu iznosim muku gusku za mokrenje (koju smo morali kupiti u gradu, ili smo je kupili). Ja sam, dakle, bol niar i moram da mu dam gusku poto je lep. Ako nas kondukter ovako vidi, morae nas pustiti da se neprimetno izgubimo. Pri tome se plastino vide po loaj dotinog oveka i njegov ud koji urinira. Posle toga buenje sa oseanjem teranja na mokrenje. itav san ini otprilike utisak jedne fantazije koja snevaa premeta u revolucionarnu godinu 1848, na koju je seanje obnovila jubilarna godina 1898, kao pored toga i jedan mali izlet u Vehau (Wachau), na kome sam upoznao Emersdoria (Emmersdorf, od-

maralite voe studenata Fihofa (Fischhof), na koga bi neke crte manifestne sadrine sna mogle ukazivati. Misaona veza vodi me zatim u Englesku, u kuu mo ga brata koji je svojoj eni obino u ali prebacivao ,,Fifty years ago" (= pre pedeset godina) prema na slovu jedne pesme lorda Tenisona (Tennison) na to su deca bila navikla da isprave: Fifteen years ago (= petnaest godina ranije). Ova fantazija koja se ve zuje za misli to su bile izazvane kad sam video grofa Tuna jeste, meutim, samo kao fasada italijanskih crkava koje nemaju nikakvu organsku vezu sa gra evinom iza njih. Ona je, uostalom, drukija od ovih fasada, puna praznina i praznina, i njeni sastavni delovi probijaju se iz unutranjosti na mnogim mestima napolje. Prva situacija sna predstavlja amal gam od vie scena na koje ju mogu rastaviti. Uobra eni stav grofa u snu kopiran je prema jednoj sceni iz gimnazije iz moje petnaeste godine. Mi smo nai nili zaveru protiv jednog nastavnika koji nije bio u naoj milosti i koji je bio neznalica; dua te zavere bio je jedan kolega koji je, izgleda, od toga doba uzeo za uzor engleskog kralja Henrika VIII. Izvo enje glavnog udarca palo je u deo meni, a jedna diskusija o znaaju Dunava za Austriju (Vahau!) bila je povod pri emu je dolo do opte pobune. Jedan od zaverenika bio je jedini aristokratski kolega koga smo imali, nazvan irafa" zbog upadljivog razvoja u duinu, i od kolskog tiranina, profesora nemakog jezika, pozvat na odgovornost, stajao je tako kao grof u snu. Proglaenje omiljenog cveta i stavljanje u ru picu od kaputa neega to opet mora biti cvet (to podsea na orhideje koje sam istoga dana doneo jed noj prijateljici, a osim toga na jerihonsku ruu) upadljivo podsea na scenu iz ekspirovih kraljev skih drama, a koja otvara graanski rat crvene i bele rue; pominjanje Henrika VIII pripremilo je put ka ovoj reminiscenciji. Pa onda, od rua do crvenih i belih karanfila vie nije daleko (Ovde se u analizu uvlae dva kratka stiha, jedan nemaki, a drugi panski):

216

Tumaenje

snova,

Infantilno kao izvor sna

217

Rosen, Tulpen, Nelken, alle Blumen \velken 1 . Isabelita, no llores, que se marchitan las flores. 2

panski stih dolazi iz Figaroa. Beli karanfili su kod nas u Beu postali znaka antisemita, a crveni socijaldemokrata. Posle toga jedno seanje na jedno antisemitsko izazivanje za vreme jedne vonje eleznicom u lepoj zemlji Saksonskoj (Anglosaksonci). Trea scena koja je dala sastavne delove za stvara nje prve situacije u snu pada u prve godine moga studentskog doba. U jednom nemakom studentskom udruenju voena je diskusija o odnosu filozofije pre ma prirodnim naukama. Zutokljunac, pun materija listikog uenja, ja se progurah napred da bih zastu pao jedno veoma jednostrano gledite. Tada se die jedan razborit stariji kolega, koji je otada dokazao svoju sposobnost da upravlja ljudima i da organizuje mase, koji, uostalom isto tako nosi ime iz carstva ivotinja, i dobro nas je izbrusio; rekao je da je i on u mladosti uvao svinje i da se zatim pokajniki vra tio u roditeljsku kuu. Ja skoih (kao u snu), postadoh krajnje grub i odgovorili da se ne udim tonu njegovih reci otkako znam da je uvao svinje. (U snu se udim svom nemakonacionalnom shvatanju). Ve lika guva; sa mnogih strana pozivali su me da opozovem svoje reci, ali sam ostao uporan. Uvreeni je bio isuvie razuman da pretpostavi da je to neko iza zivanje smiljeno protiv njega, pa je prepustio da se stvar sama po sebi smiri. Ostali elementi scene sna vode poreklo iz dubljih slojeva. ta treba da znai da grof proklamuje Huflattich?" Tu moram da pitam niz svojih asocijacija. Huflattich lattice Salat Salathund (pas koji ne da drugima ono to i sam ne dere). Ovde se pro1 2

vidi itava zaliha pogrdnih reci: Gir- affe1, Schwein, Sau, Hund; znao bih takoe da zaobilaznim putem, preko jednog imena, stignem do magarca i na taj nain opet do ruganja na raun jednog akademskog uitelja. Osim toga sam re Huflattich,ne znam da li s pravom, preveo sa ,,pisse-en-lit".2 To znam iz Zolinog romana Zerminal, u kome se pozivaju deca da donesu salatu od te biljke. Pas chien u svom imenu ima slinost sa veom funkcijom (chier, kao pisser za manju potrebu). 3 I sad emo ubrzo imati zajedno neprijatnost u sva tri agregatna stanja; jer u samom erm.inalu, koji ima dosta posla sa budu om revolucijom, opisuje se sasvim neobino takmi enje koje se odnosi na proizvodnju gasovitih ekskrecija koje se zovu flatus.4 I sad moram napo menuti kako je put do ovoga flatus ve odavno pri premljen, od cvea preko panskog kratkog stiha, Isabelite, ka Izabeli i Ferdinandu, preko Henrika VIII, engleske istorije do borbe armade sa Engleskom, i posle njenog pobedonosnog zavretka Englezi iskovae medalju sa natpisom: Flavit et dissipati sunt, poto je oluja pansku flotu rasturila. 5 I ovu izreku nameravao sam da uzmem kao napola aljiv naslov za glavu Terapija", ako bih ikad doao do toga da
1

prev.).
!

U reci Gir-affe drugi deo (Affe) znai: majmun (Prim.

Rue, lale, karanfili, svako cvee vene. Ne placi, Izabelita, to rue venu.

Re pisse-en-lit (takoe pissenlit) ima dvostruko zna enje u francuskom jeziku: 1. koji mokri u krevetu, i 2. to je ime jedne biljke (maslaak), od koje se pravi salata. Pisser znai mokriti (Prim. prev.). * Chier na francuskom znai: vriti veliku nudu (Prim. prev.). 4 To nije u delu Germinal" nego u ,,La Terre". Greka koju sam primetio tek posle analize. Uostalom, skreem panju na identina slova u recima Huflattich i Flatus. 5 Latinska re flatus znai duvanje vetra"; u medicini ovaj se izraz upotrebljava u znaenju: vetrovi (nadimanje) (Prim. prev.). Netraeni biograf kojeg sam naao, dr Fric Vitels (Fritz Wittels) zamera mi to sam u gornjoj izreci izo stavio ime Jehovah. Na engleskoj medalji boje ime ispisano je jevrejskim slovima, i to na pozadini jednog oblaka, ali tako da se moe shvatiti kao da pripada slici i natpisu.

218

Tumaenje snova, 1

Infantilno kao Izvor sna

219

opirno piem o mome shvatanju histerije i njenom leenju. U drugoj sceni san ne moe dati tako opirno reenje, i to iz obzira prema cenzuri. Ja se, naime, stavljam namesto jednog visokog gospodina onog re volucionarnog doba koji je takoe imao avanturu s jednim orlom, koji je toboe patio od incontinentia divi, i ja ne bih bio u pravu da ovde proem kroz cen zuru, mada mi je vei deo ovih pria ispriao jedan dvorski savetnik (aula, consiliarius aulicus). Niz soba u snu duguje svoj postanak salonskom vagonu Nje gove ekselencije u koji sam mogao da za trenutak bacim pogled; ali ona, kao tako esto u snu, znai Frauenzimmer (erarska Frauenzimmer). 1 Sa osobom stare domoupraviteljice loe se zahvaljujem jednoj duhovitoj starijoj dami za goenje i za mnoge lepe prie to su mi pruene u njenoj kui. Aluzija sa lampom svodi se na Grilparcera, koji je zabeleio je dan ushiujui doivljaj sna sa slinom sadrinom i zatim upotrebio u drami Hero i Leander (des Meeres und der Liebe Wellen armada i oluja).2 I detaljniju analizu oba ostala dela sna moram ostaviti, izvui u iz njih samo one elemente koji vode ka obema scenama detinjstva zbog kojih sam san uopte i izneo. S pravom e se nasluivati da me sek sualni materijal goni na to potiskivanje; ali ovek
1 Re Frauenzimmer na nemakom znai dve stvari: a) soba za ene; b) ena, enska glava. Uporedi u tome F r o j da, Uvod u psihoanalizu, Beograd, 1933. str. 167. (Prim. prev.). 2 Na osnovu ovoga dela sna pokuao je H. Zilberer (Silberer) u jednom sadrajnom radu (Phantasie und Mvthos, 1910) da pokae da rad sna moe da reprodukuje ne samo latentne misli sna, nego i psihika zbivanja pri stvaranju sna (Funkcionalni fenomen.") Ali ja mislim da je on, pri tom, smetnuo sa uma da psihiki proces pri stvaranju sno va" za mene predstavlja misaoni materijal kao i sve ostalo. U ovom razdraganom snu ja se, oigledno, ponosim time to sam otkrio ove procese (Prim. prev.): Grilparcer Franc (1791. do 1872. bio je najvei austrijski dramatik. Naslov ove dra me u prevodu glasi: Talasi mora i ljubavi". Sadraj lju bavne antike prie Here i Leandera).

ovim objanjenjem ne mora da se zadovolji. Od mno gih stvari ovek sam pred sobom ne ini nikakvu tajnu, ime pred drugim ljudima treba postupati kao sa tajnom, i ovde se ne radi o razlozima koji me primoravaju da sakrijem reenje, nego o motivima unutranje cenzure koji pravu sadrinu sna sakrivaju preda mnom samim. Zato moram rei da analiza ova tri dela sna prikazuje kao impertinentna hvalisanja, kao ishodite jednog smenog i u mom budnom i votu ve odavno savladanog ludila veliine, koje se sa pojedinim ograncima usuuje prodreti ak u ma nifestnu sadrinu sna (sam sebi ja izgledam lukav), a na svaki nain ume izvrsno da objasni raskalano raspoloenje one veeri pre snevanja. I to hvalisanje na svima poljima; tako se pominjanje Graca svodi na izreku: Sta staje Grac?", kojom se ovek razmee ako misli da je preko mere snabdeven novcem. Ko eli da pomisli na nenadmani opis majstora Rablea (Rabelais) o ivotu i delima Gargantue i njegovog sina Pantagruela moi e da i sadrinu navedenog prvog dela sna uvrsti meu hvalisanja. A u dve obeane scene iz detinjstva spada sledee: Za to putovanje kupio sam jedan nov kofer, ija se boja, mrkoljubiasta, u snu vie puta pojavljuje (ljubiastomrke lju biice od vrstog tofa pored jedne stvari koju zovu 1 Madchenfanger" nametaj u vladinim sobama). Da ovek novim ljudima neim pada u oi poznato je verovanje dece. I meni su ispriali sledeu scenu iz mog detinjstva, ije je seanje zamenjeno seanjem na priu. Kau da sam kada mi je bilo dve go dine s vreme na na vreme mokrio u krevetu, i kad su me zbog toga grdili, kau da sam oca uteio time to sam mu obeao da u mu u N. (najbliem veem gradu) kupiti jedan, nov, lep, crven krevet (Odatle u snu umetanje da smo staklo u gradu kupili ili da ga je trebalo kupiti; to se obealo mora se odrati). Uostalom, treba paziti i na uporeivanje mukog

Lovac na devojke. Izgleda da ovde znai neto kao rupica na kaputu".

220

Tumaenje

snova,

Infantilno

kao

izvor sna

221

stakla i enskog kofera (box). Celokupno ludilo veli ine deteta sadrano je u ovom obeanju. Znaenje tekoa u vezi sa mokrenjem kod deteta za san palo nam je u oi ve prilikom jednog ranijeg tumaenja sna. Iz psihoanaliza vrenih na neurotiarima upo znali smo i intimnu vezu mokrenja u postelji sa ka rakternom crtom slavoljublja. Ali tada je postojala i neka druga kuna pristoj nost, kad mi je bilo sedam ili osam godina, i koje se vrlo lepo seam. Uvee pre odlaska na spavanje ja sam se ogluio o zapovesti diskrecije da svoje potrebe ne obavljamo u spavaoj sobi svojih roditelja u nji hovom prisustvu, i otac je, grdei me zbog toga, primetio: Od ovog deaka nee biti nita." Mora da je to bila strana uvreda za moje slavoljublje, jer se aluzije na ovu scenu uvek iznova vraaju u mojim snovima i redovno su povezane sa nabrajanjem mojih radova i uspeha, kao da elim da kaem: Pogledaj, pa ipak je od mene neto postalo." Ova deja scena daje, dakle, materijal za poslednju sliku sna u kome su, naravno, uloge za osvetu izmenjene. Stariji ovek, oigledno otac, poto slepilo na jednom oku znai njegov jednostrani glaukom 1 , urinira sad preda mnom, kao to sam ja tada radio pred njim. Sa glaukomom ja ga podseam na kokain koji mu je pri ope raciji pomogao, kao da sam time ispunio svoje obe anje. Osim toga ja s njim teram egu; poto je lep, moram mu drati staklo (gusku) i uivam u aluzija ma na moja saznanja, kojima se ponosim u teoriji o 2 histeriji.
Drugo tumaenje: On je jednook kao OUn, otac bo gova. Uteha Oinova. Uteha iz deje scene da u mu kupiti novu postelju. 2 Uz ovo nekoliko materijala za tumaenje: Dranje stakla podsea na priu o seljaku koji kod optiara proba jed no staklo za drugim, ali ne ume da ita. (Bauernfanger Madchenfanger u prethodnom delu sna). Postupak kod seljaka sa ocem koji je postao slabouman u Zolinom romanu ,,La Terre". alosno zadovoljenje da je otac u svojim poslednjim danima ivota isprljao krevet kao dete; zato sam u snu ja njegov bolniar. Misliti i proiveti je ovde tako
1

Ako su obe scene uriniranja iz detinjstva ve ina e tesno povezane kod mene sa temom ludila veliine, njihovom buenju na putu za Ausze doprinela je i sa svim sluajna okolnost to moj kupe nije imao klozeta, pa sam morao biti spreman da doem za vreme vo nje u nepriliku, to mi se zatim ujutru i dogodilo. Probudio sam se sa oseanjem telesne potrebe. Mi slim da bismo lako mogli biti skloni da ovim oseanjima pripiemo ulogu stvarnog izazivaa sna, ali u ja dati prednost jednom drugom shvatanju, naime da su tek misli sna izazvale teranje na mokrenje. Kod mene je neto sasvim neobino da me bilo kakva po treba ometa kad spavam, a najmanje u vreme ovog buenja, u etvrt do etiri ujutru. Na dalji prigovor odgovaram napomenom da na drugim putovanjima pod povoljnijim uslovima gotovo nikada nisam osetio da me neto goni na mokrenje poto bih se probudio rano. Uostalom, tu stvar mogu ostaviti nereenu bez ikakve tete. Otkako su me iskustva pri analizi snova upozo rila na to da i od snova ije tumaenje najpre izgleda potpuno, poto se izvori sna i izazivai elja mogu lako dokazati, da i od takvih osnova vode vane mi saone niti koje dopiru u najranije detinjstvo, morao sam se zapitati da li u ovoj karakteristinoj crti nije
rei jedno". podsea na jednu snano revolucionarnu dra mu Oskara Panice (Panizza), u kojoj sa bogom ocem kao paralitikim starcem postupaju dosta sramno; tamo stoji: Volja i delo su u njega jedno, i njega mora njegov arhaneo, neke vrste Ganimed, spreavati da ne grdi i ne psuje, jer bi se te kletve odmah ispunile. Pravljenje planova je ocu upuen prekor, koji vodi poreklo iz kasnijeg vremena kri tike, kao to se uopte celokupna buntovnika sadrina, koja vrea velianstvo i ismeva visoke vlasti, svodi na pobunu pro tiv oca. Vladara nazivaju Landesvater" (otac zemlje), a otac je najstariji, prvi, za dete jedini autoritet, iz ije potpune samovlasti su u toku kulturne istorije oveanstva nastale ostale socijalne vlasti (ukoliko nas pravo matere" ne pri morava na ograniavanje ove postavke). Formula Misliti i doiveti je jedno" cilja na objanjenje histerinih simp toma, prema kome i muka guska ima neki odnos. Jednom Beliji ne bi trebalo da objanjavam princip jednog

222

Tumaenje

snova,

Somatski

izvori

sna

223

dat bitan uslov za snevanje. Ako bih ovu misao smeo, moda, da uoptim, onda bi svaki san u svom mani festnom sadraju bio povezan sa onim to je recent no proivljeno, a u svom latentnom sadraju povezan sa najstarijim doivljajima. Kod analize histerije ja sam stvarno mogao pokazati da su ovi stari doivljaji u pravom smislu ostali recentni sve do sadanjo sti. Ali tanost ovog nasluivanja, izgleda, jo je vrlo teko dokazati; ja u morati da se u nekoj drugoj vezi jo vratim na verovatnu ulogu koju u stvaranju sna igraju najraniji doivljaji iz detinjstva (Odeljak VII). Od one tri osobenosti seanja sna, o kojima smo u uvodu raspravljali, jednu davanje prvenstva sporednom u sadraju sna resili smo na zadovolja vajui nain tako to smo je sveli na izopaenje sna. Ostale dve, isticanje recentnog kao i infantilnog, mogli smo potvrditi, ali ih nismo mogli izvesti iz mo tiva snevanja. Oba ova karaktera, ije nam objanje nje ili primena jo preostaju, zadraemo u pame nju; one e morati biti uvrtene negde na nekom drugom mestu, bilo u psihologiji stanja spavanja ili kod onih razmiljanja o strukturi duevnog aparata o kojima emo se kasnije pozabaviti kad primetimo da je tumaenje sna kao prozor kroz koji moemo baciti pogled u unutranjost toga aparata.
Gschnas"; to se sastoji u tome da se naprave predmeti retkog i skupocenog izgleda od trivijalnog, najradije kominog i bezvrednog materijala, na primer oklop od kuhinjskih lonaca, guvi slame i slanih tapia, kao to to nai umetnici vole da rade na svojim veselim veernjim sedeljkama. P r i metio sam da histerini ljudi isto tako rade; pored onoga to im se stvarno dogodilo, oni nesvesno stvaraju grozna ili raskalana fantazijska zbivanja koja izgrauju od najbezazle nijeg i najbanalnijeg materijala svog ivota. Tek na ovim fantazijama vise simptomi, a ne na seanjima na stvarne do gaaje, bilo da su ozbiljni ili isto tako bezazleni. Ovo mi je objanjenje pomoglo da prebrodim mnoge tekoe, i priinilo mi je mnogo radosti. Mogao sam ga nagovestiti elementom sna mukom guskom", poto su mi o poslednjem Gschnassabendu" priali da je tamo bio izloen trgovaki pehar Lukrecije Bordije, ije je jezgro i glavni sastavni deo toboe predstavljala guska za mukarce, onakva kakva se upotreb ljava u bolnicama.

Ali jedan drugi rezultat poslednjih analiza sna hteo bih da istaknem ve sada. San esto izgleda viesmislen; u njemu, kao to pokazuju primeri, mogu biti jedno pored drugoga ujedinjenih vie ispunjenja elja, takoe moe jedan smisao, jedno ispunjenje elje pokrivati drugo, dok se sasvim na dnu ne doe do ispunjenja elje u prvom detinjstvu; i ovde po novo razmiljanje: da li u ovoj reenici re esto" ne bi valjalo pravilnije zameniti reju redovno"? 1

C SOMATSKI IZVORI SNA Ako nainimo pokuaj da obrazovanog laika zainteresujemo za probleme sna pa mu u toj nameri postavimo pitanje iz kojih izvora po njegovom mi ljenju snovi potiu, primetiemo najpre da upitani misli da se sigurno nalazi u posedu ovog dela reenja. On odmah pomilja na uticaj koji na san vre smetnje u varenju ili oteano varenje (Snovi dolaze iz stomaka"), sluajni poloaj tela i kratke doiv ljaje za vreme spavanja, i izgleda da i ne sluti da i posle uzimanja u obzir svih ovih inilaca ipak preostaje jo neto za to je potrebno objanjenje. Koju ulogu u stvaranju sna nauna literatura priznaje somatskim nadraajnim izvorima, o tome smo opirno raspravljali u uvodnom odeljku, tako da je ovde potrebno samo da se setimo rezultata ovog istraivanja. uli smo da se razlikuju tri vrste somatskih nadraajnih izvora: objektivni ulni nadra1 injenica da su snovi naslagani u slojevima jedan iz nad drugog predstavlja jedan od najtugaljivijih, ali i najsarajnijih problema tumaenja sna. Ko zaboravlja na ovu mogunost lako e zalutati i biti zaveden da postavi neodr iva tvrenja o sutini sna. Ali o toj temi suvie je malo istraivano. Dosad je samo O. Rank temeljno prouio, pri lino pravilno, stratifikaciju simbola u snu koju izaziva n a draaj beike.

224

Tumaenje snova, I

Somatski izvori sna

225

aji koji polaze sa spoljnih objekata, samo subjek tivno utemeljena unutranja stanja nadraenja ulnih organa i somatski nadraaji koji dolaze iz unutranjo sti tela, i zapazili smo sklonost autora da pored ovih somatskih nadraajnih izvora eventualne psihike iz vore sna potisnu u pozadinu ili ih u potpunosti isklju uju. Pri ispitivanju prava koja se polau u korist somatskih nadraajnih izvora, mi smo saznali ovo: Znaenje objektivnih nadraaja ulnih organa delimino sluajni nadraaji za vreme spavanja, delimino takvi koji deluju ak i na uspavani duevni ivot utvreno je mnogobrojnim posmatranjima i eks perimentalno potvreno. Izgleda da je uloga subjek tivnih ulnih nadraaja dokazana vraanjem hipnagogikih ulnih slika u snovima; i mada se, dodue, ne moe u potpunosti dokazati da slike i predstave koje se javljaju u naim snovima mogu biti svedene na in terne somatske nadraaje u onoj meri u kojoj se to tvrdilo, ipak ovo poreklo nalazi podrke u priznatom uticaju koji na nae snove vre stanja uzbuenja probavnih organa, organa za mokrenje i seksualnih or gana. Nervni nadraaj i somatski nadraaj bili bi dakle somatski izvori sna, tj. prema mnogim autorima uopte jedini izvori sna. Ali mi smo ve poklonili panju itavom nizu su mnji koje izgleda da su napale ne samo tanost so matske teorije nadraenja nego i njenu dovoljnost. Ma koliko se zastupnici ovog uenja oseali si gurni u odnosu na njegove stvarne osnove osobito ukoliko dolaze u obzir akcidentalni i spoljanji nerv ni nadraaji za koje ne treba nikakav napor pa da se u sadrini sna ponovo pronau ipak niko nije bio daleko od toga da uvidi da bogata predstavna sadrina snova ne doputa da se izvodi jedino iz spolj nih nervnih nadraaja. Mis Meri Viton Kelkins (Mary Whiton Calkins) ispitivala je svoje sopstvene snove i snove jedne druge osobe u toku est nedelja, pola zei sa toga gledita, i nala samo 13,2 procenata, od nosno 6,7 procenata, u kojima se mogao dokazati ele ment spoljanje ulne percepcije; i samo dva primera

iz njene zbirke mogla su se svesti na organske sen zacije. Statistika nam ovde potvruje ono to nam je dopustio da naslutimo ve jedan povran pregled naih sopstvenih iskustava. esto su se zadovoljavali i time da nervni nadraajni san" istiu kao jednu dobro ispitanu pod vrstu sna ispred njegovih ostalih oblika. Spita je sno ve delio na nervni nadraajni san i asocijacioni san. Ali bilo je jasno da je rcenje ostalo nezadovoljava jue sve dok nije uspelo da se dokae postojanje veze izmeu somatskih izvora sna i predstavne sadrine sna. Prvom prigovoru nedovoljna uestalost spoljanjih nadraajnih izvora pridruuje se jo i dru gi prigovor nedovoljno objanjenje snova koje ova kvim uvoenjem izvori daju. Zastupnici ovog uenja duguju nam dva objanjenja: prvo, zato se spoljanji nadraaj jednog sna ne moe percipirati u svojoj stvarnoj prirodi, nego se redovno pogreno prepozna (uporedi snove o budilniku), i drugo: zato rezultat re akcije percipiraj ue due na ovaj neprepoznati na draaj moe ispasti tako neodredljivo promenljiv. Kao odgovor na ovo pitanje uli smo od Strimpela da dua zbog svoga okretanja od spoljanjeg sveta za vreme spavanja nije u stanju da da pravilno tumaenje ob jektivnog ulnog nadraaja, nego je primorana da stvara iluzije na osnovu onoga to je u mnogim po gledima jedno neodreeno nadraivanje; on kae: im za vreme spavanja u dui kroz jedan spo ljanji ili unutranji nervni nadraaj nastaje senza cija ili kompleks senzacija, ili oseaj, ili uopte neki psihiki proces i biva od due percipiran, ovaj proces izaziva senzorne slike iz kruga iskustava koje su u dui preostale od budnog stanja, dakle ranije percep cije, koje su bilo gole ili pak sa pripadajuim psihi kim vrednostima. Proces tako rei oko sebe prikup lja jedan vei ili manji broj takvih slika, preko kojih utisak koji dolazi od nervnog nadraaja dobij a svoju psihiku vrednost. Obino se i ovde kae, kao to to jezik ini i za budno dranje, da dua za vreme spa vanja tumai utiske nervnih nadraaja. Rezultat ovog
15 Frog'd, Odabrana dela, VI

mmmmmi^mmmmmmmm

226

Tumaenje snova, X

Somatski izvori sna

227

tumaenja jeste takozvani nervni nadraajni san, tj. san, iji su sastavni delovi uslovljeni nervnim nadraajem koji stvara psihike efekte u dui prema zako nima reprodukcije." Vuntova izjava je u svemu to je bitno identina sa ovom teorijom: predstave u snu proizlaze na svaki nain najveim delom iz ulnih nadraaja, naroito od cenestetikih senzacija, pa su stoga najee fanta stine iluzije, verovatno samo manjim delom iste predstave seanja, pojaane na stepen halucinacija. Za odnos sadraja sna prema nadraajima sna, koji se prema ovoj teoriji zbiva, Strimpel nalazi zgodno poreenje (str. 84) kad kae: kao da deset prstiju jednog oveka potpuno nevetog muzici prebiraju dirke klavira". San na ovaj nain ne bi izgledao kao duevni fenomen, ponikao iz psihikih motiva, nego kao rezultat uspeh jednog fiziolokog nadraaja koji se izraava u psihikoj simptomatologiji, poto aparat pogoen nadraajem nije sposoban ni za kakav drugi izraaj. Na jednoj slinoj pretpostavci, na primer, izgraeno je objanjenje prinudnih predstava koje je pokuao da da Majnert (Mevnert) uvenim uporeenjem sa brojanikom na kojem su pojedini brojevi jae ispupeni. Makar koliko omiljena postala teorija o somatskim nadraajima sna i ma koliko privlana nam ona izgledala, ipak je lako dokazati u njoj postojanje jed ne slabe take. Svaki somatski nadraaj sna koji du evni aparat za vreme spavanja poziva na tumaenje kroz stvaranje iluzije, moe izazvati nebrojeno mno go takvih pokuaja tumaenja, moe dakle biti za stupljen u sadraju sna ogromnom raznovrsnou predstava. 1 A teorija trimpelova i Vuntova je nespo sobna da da bilo kakav motiv koji sreuje odnos izSvakome bih savetovao da proita opirne i tane pro tokole o eksperimentalno izazvanim snovima koje je Mourlv Vold prikupio u dve knjige, da bi se uverio o tome koliko malo objanjenja nalazi sadraj pojedinog sna u datim opitnim uslovima, i uopte koliko je neznatna korist takvih ekspe rimenata za razumevanje problema sna.
1

meu nadraaja spol ja i predstave u snu izabrane za njegovo tumaenje, da objasni dakle neobini izbor" koji nadraaji dovoljno esto vre u toku svoje pro duktivne delatnosti" (Lips, Lipps, Grundtatsachen des Seelenlebens, str. 170). Ostali prigovori upravljeni su protiv osnovne pretpostavke celokupnog uenja o ilu ziji, da dua za vreme spavanja nije u stanju da pre pozna pravu prirodu objektivnih senzornih nadraaja. Stari fiziolog Bnrdah dokazuje nam da je dua i za vreme spavanja svakako vrlo sposobna da pravilno tumai sve ulne utiske koji do nje dou i da reaguje onako u saglasnosti sa pravilnim tumaenjem: on iz lae da izvesne ulne utiske koji pojedincu izgledaju vani moemo izuzeti iz opteg zanemarivanja za vre me spavanja (dadilja i dete) i da nas nae sopstveno ime dal oko sigurnije budi nego neki ravnoduan sluni utisak, to naravno pretpostavlja da dua i za vre me spavanja pravi razliku izmeu senzacija (Odeljak I, str. 55). Burdah iz ovih posmatranja zakljuuje da za vreme stanja spavanja ne treba pretpostaviti da postoji nesposobnost za tumaenje ulnih nadraaja nego nedostatak interesa za njih. Isti argumenti koje Burdah iznosi 1830. godine vraaju se ponovo godine 1883. neizmenjeni kod Lipsa u borbi protiv somatske nadraaj ne teorije. Dua nam, prema tome, izgleda kao spava u anegdoti koji na pitanje Spava li?" odgovara ne", a posle drugog oslovljavan ja, pa on da mi pozajmi deset forinata" osigurava sebe izgovo rom: ja spavam". Nedovoljnost teorije o somatskim nadraajima sna moe se dokazati i na jedan drugi nain. Posmatranje pokazuje da ja spoljnim nadraajima ne bivam primoran na snevanje, mada se ovi nadraaj i javlja ju u sadrini sna, im sanjam i u sluaju da sanjam. Protiv jednog nadraaja koe ili pritiska, na primer, koji mi se dogode za vreme spavanja, stoje mi razli ite reakcije na raspolaganju. Mogu da nadraaj pre u j em i da zatim prilikom buenja vidim da mi, na primer, jedna noga nije bila pokrivena, ili je ruka bila pritisnuta; patologija mi pokazuje najbrojnije slua jeve da raznovrsni senzorni i motorni nadraaji koji
15*

228

Tumaenje snova, I

Somatski izvori sna

229

snano deluju mogu za vreme spavanja da ostanu bez efekta. Ja mogu da osetim senzaciju za vreme spava nja, tako rei u toku spavanja, kao to to po pravilu biva sa bolnim nadraajima, ali tako da bol ne uple teni u san; ja se, kao tree, na nadraaj mogu probu diti da bih ga uklonio. 1 Samo jedna etvrta moguna reakcija moe da me nervnim nadraaj em podstakne da sanjam; ostale mogunosti ostvaruju se najmanje isto tako esto kao i mogunosti stvaranja sna. Ovo se ne bi moglo obaviti da motiv snevanja nije izvan somatskih nadraajnih izvora sna. U pravednom proveravanju gore otkrivene pra znine u objanjenju sna pomou somatikih nadraaja, drugi autori erner, kome se pridruio filozof Folkelt pokuali su da poblie odrede duevne ak tivnosti koje iz somatskih nadraaj a stvaraju arene slike sna, dakle ipak sutinu snevanja preneli na du evno i na jednu psihiku aktivnost. erner nije dao samo jedan poetski arko oivljeni opis psihikih osobenosti koje se prilikom stvaranja sna razvijaju; on je verovao i da je pogodio princip, po kome dua po stupa sa nadraajima koji su joj prueni. Prema Serneru rad sna u slobodnom radu fantazije osloboene njenih dnevnih okova tei za tim da prirodu organa od kojeg nadraaj potie, i vrstu toga nadraaj a pri kae simboliki. Tako se dakle stvara neka vrsta sanovnika kao uputstvo za tumaenje snova, pomou koga se iz slika sna moe izvesti zakljuak o telesnim osecanjima, organskom i nadraajnom stanju. Tako slika make izraava ljutito neraspoloenje due, slika svetlog i glatkog peciva nagotu tela. Covekovo telo kao celinu fantazija sna prikazuje kao kuu, pojedini telesni organ jednim delom kue. U zubnim nadraajnim snovima" organu usta odgovara visoko zasvoeni trem, a sputanju drela prema jednjaku odgovaraju steUporei uz to K. Lanauer, Handlungen des Schlafenden (Zeitschrift fiir die gesamte Neurologie und Psychiatrie, XXXIX, 1918). Postoje za svakog posmatraa vidljive i smisaone radnje snevaa. Sneva nije apsolutno otupavljen, n a protiv, on moe raditi logino i sa snanom voljom.
1

penice; u snu glavobolje" vrh glave je predstavljen sobnom tavanicom prekrivenom odvratnim paucima, nalik na krastave abe" (str. 39;. Ove simbole san u mnogostrukom izboru upotrebljava za isti organ; tako plua koja diu nalaze svoj simbol u plamenom ispunjenoj pei sa njenim hujanjem; srce u upljim sanducima i korpama, mokrana beika u okruglim predmetima u vidu kese, ili uopte samo u izdublje nim predmetima. Naroito vano je da se na kraju sna nadraujui organ ili njegova funkcija esto pri kazuju neprikriveni, i to veinom na sopstvenom telu snevaevom. Tako se zubni nadraajni san" obino zavrava time to sneva sam sebi izvadi zub" (str. 35). Ne moe se rei da je ova teorija tumaenja sna naila na mnogo naklonosti kod autora. Pre svega, ona je izgledala ekstravagantna; oklevalo se ak da se u njoj pronae i jedan deo opravdanja na koje po mome shvatanju moe polagati pravo. Kao to vidi mo, ona vodi ponovnom oivljavanju tumaenja sna pomou simbolike, kojom su se sluili stari, samo to se oblast iz koje se tumaenje uzima ograniava na granice ovekovog tela. Nedostatak jedne nauno shvatljive tehnike pri tumaenju mora teko koditi granicama primene ernerove teorije. Samovolja u tumaenju snova nipoto ne izgleda iskljuena, pogo tovu to se i ovde nadraaj moe ispoljiti mnogobroj nim zamenama u sadraju sna; tako ve Sernerov pri stalica Folkelt nije mogao potvrditi tanost gledita da telo predstavlja kuom. Negodovanje to se i ovde dui rad sna namee kao beskorisna i besciljna funk cija mora se takoe izazvati, poto se prema ovoj teo riji o kojoj raspravljamo dua zadovoljava time da fantazira o nadraaju kojim je okupirana, a da se pri tom u daljini nigde ne pojavljuje neto kao oslobo enje nadraaj a. Ali ernerova teorija o simbolizovanju telesnih nadraaj a kroz san teko je pogoena jednim pri govorom. Ovi telesni nadraaji postoje u svako doba, dua je po optem miljenju pristupanija za njih za vreme spavanja negoli u budnom stanju. Onda je neshvatljivo zato dua ne sanja kontinuirano preko

230

Tumaenje snova, I

Somatski izvori sna

231

cele noi, i to svake noi o svima organima. Ako hoe mo da se izvuemo iz ovog prigovora pod uslovom da bi iz oka, uva, iz zuba, creva itd. morali polaziti na roiti nadraaji, da bi probudili aktivnost sna, onda se nalazimo pred tekoom da ove intenzifikacije nadraaja prikaemo kao objektivne, to je moguno samo u malom broju sluajeva. Ako san o letenju predstavlja simbolizovanje dizanja i sputanja plu nih krila pri disanju, onda bi se taj san, kao to ve Strimpel primeuje, morao mnogo ee sanjati ili bi se moralo dokazati da postoji poveana aktivnost di sanja za vreme takvog sna. Mogu je jo jedan trei sluaj, najverovatniji od svih, da naime s vremena na vreme deluju naroiti motivi, da bi poklonili panju ravnomemo prisutnim visceralnim senzacijama, ali ovaj sluaj vodi ve dalje od cilja ernerove teorije. Vrednost raspravljanja ernera i Folkelta lei u tome to skreu panju na jedan niz karakteristi nosti sadraja sna kojima je potrebno objanjenje i kao da prikrivaju nova saznanja. Sasvim pravilno je da snovi sadravaju simbolizovanja telesnih organa i funkcija, da voda u snu esto upuuje na draenje na mokrenje, da se muki polni organ moe prikazati uspravno stojeim tapom ili stubom itd. U snovima koji pokazuju vrlo pokretno vidno polje i sjajne boje, nasuprot zamuenosti drugih snova, moe se teko odbaciti tumaenje kao nadraajni san vida"; isto tako ne moe se osporiti uloga koju u snovima igra ju iluzije, a koje karakteriu larma i zvuna zbrka. Jedan san kao to je Sernerov san da se dva reda lepih plavokosih deaka na jednom mostu nalaze je dan prema drugom, da jedni druge napadaju, zatim ponovo zauzimaju svoja mesta, dok sneva najzad ne sedne na most i ne izvue dug zub iz svoje vilice; ili jedan slian san Folkeltov, u kome igraju ulogu dva reda fijoka, i koji se opet zavrava vaenjem jednog zuba: ovakve tvorevine sna, iznete kod oba autora u velikom broju, ne dozvoljavaju da ernerovu teo riju odbacimo u stranu kao kakav izlian pronala zak, a da ne potraimo zdravo jezgro u njoj. Postav lja se naposletku zadatak da za tobonje simbolizo-

vanje tobonjeg zubnog nadraaja donesemo jedno drugaije objanjenje. Za sve to vreme dok nas je zanimala teorija o somatskim izvorima sna, propustio sam da istaknem onaj argument koji se izvodi iz naih analiza sna. Ako smo jednim postupkom, koji drugi autori nisu primenili na svoj materijal snova, mogli pokazati da san ima svoju sopstvenu vrednost kao psihika akci ja, da jodna elja postaje motiv za njegovo stvara nje, i da doivljaji prethodnoga dana daju najblii materijal za njegov sadraj, onda je svako drugo uenje o snovima, koje zanemaruje jedan tako vaan istraivaki postupak, pa prema tome san prikazuje kao jednu beskorisnu i zagonetnu psihiku reakciju na somatske nadraaje, osuen i bez naroite kri tike. Jer morale bi postojati dve potpuno razliite vrste snova, to je veoma neverovatno, od kojih je jedna dola samo pod moje posmatranje, a druga samo pod posmatranje ranijih ocenjivaa sna. Preostaje jo samo to da unutar nae teorije o snu na emo mesto za injenice na koje se oslanja uobia jena teorija o somatskim nadraajima sna. Prvi korak u tom pravcu ve smo nainili kad smo postavili tezu da je rad sna pod prinudom da u jednu jedinicu preradi sva istovremeno postojea podsticanja na san. Videli smo, ako su od prethod nog dana preostala dva ili vie doivljaja sposobna da stvore utisak da se elje izvedene od njih sjedinjavaju u jednom snu; isto tako da se dragoceni utisak i indiferentni doivljaji prethodnoga dana u materijalu sna prikupljaju, pod pretpostavkom da se izmeu njih mogu uspostaviti komunicirajue pred stave. San, prema tome, izgleda kao reakcija na sve to je u snevajuoj dui istovremeno prisutno kao aktuelno. Ukoliko smo dosad analizirali materijal sno va, videli smo da on predstavlja zbirku psihikih ostataka, tragova seanja kojima smo (zbog davanja prednosti recentnom i infantilnom materijalu) morali pripisati tada psiholoki neodredljiv karakter aktuelnosti. Sad nam ne stvara mnogo neprilika da unapred kaemo ta e se dogoditi ako se ovim sada aktuel-

232

Tumaenje snova, I

Somatski izvori sna

233

nim seanjima za vreme spavanja pridrui sve ma terijal senzacija. Ovi nadraaji opet dobijaju vanost za san time to su aktuelni; oni se sjedinjuju sa osta lim psihiki aktuelnim materijalom da bi dali rriaterijal za konstrukciju sna. Da kaemo malo drukije, nadraaji za vreme spavanja prerauju se u jedno ispunjenje elje iji su ostali sastavni delovi nama poznati psihiki ostaci dana. Ovo sjedinjenje nej mora se obaviti; ve smo uli da je za vreme spavanja na telesne nadraaje mogu vie od jednog naina reagovanja. Onde gde se to sjedinjenje izvrilo, to znai da je upravo tu polo za rukom da se pronae ma terijal za sadraj sna, koji e moi predstavljati obe vrste izvora sna, somatske kao i psihike. Sutina sna se ne menja ako se psihikim izvo rima sna pridrui somatski materijal; san ostaje ispu njenje elje, bez obzira na to na koji nain je izra avanje toga ispunjenja elja od aktuelnog materijala odreena. Ovde u rado ostaviti mesto za jedan niz ini laca koji znaaj spoljnih nadraaja za san mogu na initi promenljivim. Ja zamiljam da jedno zajedni ko delovanje individualnih fiziolokih i sluajnih fak tora, datih u svagdanjim okolnostima, odluuje o tome kako e se neko ponaati u pojedinim sluaje vima relativno intenzivnog i objektivnog nadraivanja za vreme spavanja. Habitualna akcidentalna du bina spavanja, u saradnji sa intenzitetom nadraaja, u jednom sluaju omoguie spavau da nadraaj savlada tako da mu san ne bude prekinut; a drugi put e ga naterati da se probudi ili da potpomogne pokuaj da nadraaj savlada tako to e ga uplesti u san. U saglasnosti sa ovim mnogostrukim moguim kombinacijama, doi e spoljanji nadraaj do izra aja u snu kod nekog ee ili rede nego kod drugo ga. Kod mene, koji sam izvrstan spava i koji upor no odbijam da me bilo kakvim povodom ometaju u spavanju, vrlo retko je meanje spoljnih nadraaja uzrok nastanka snova, dok me psihiki motivi oi gledno vrlo lako dovode do snevanja. Ja sam zapra vo zabeleio jedan jedini san u kome se moe raspo-

znati objektivan, bolan nadraaj ni izvor, i ba u tom snu bie vrlo pouno da pogledamo efekat koji je spolni nadraaj u njemu postigao. Jaem na sivom konju, najpre bojaljivo i ne spretno, kao da sam samo naslonjen. Tada sretnem kolegu P., koji sedi na konju obuen u odelo od ne valjana sukna i on mi skree panju na neto (verovatno da ne sedim dobro). I sad se na veoma inteli gentnom konju sve irise i vie snalazim, sedim ugod no i primeujem da sam gore sasvim kao kod svoje kue. Kao sedlo imam neku vrstu jastuka koji u pot punosti ispunjava prostor izmeu konjskog vrata i konjskih sapi. Tako jaem izmeu dvoje sasvim priblienih teretnih kola. Poto sam izvesno vreme ja hao ulicom, okrenem se i hou da sjaem, najpre ispred jedne male otvorene kapele koja stoji kraj ulice. Zatim stvarno sjaem pred jednom kapelom koja se nalazi blizu nje; hotel je u istoj ulici, mogao bih ostaviti konja da ode sam tamo, ali ga radije sam odvodim. Kao da se stidim da tamo stignem kao ja ha. Pred hotelom stoji hotelski momak koji mi po kazuje jedan list hartije koji sam bio naao, pa me zato grdi. Na ceduljici stoji dvaput podvueno: Nita jesti, i zatim druga odluka (nejasno) kao: nita ne raditi; uz to jedna nejasna ideja da sam u nekom stra nom gradu u kome nita ne radim. Na snu se najpre nee nita primetiti da je na stao pod utiskom, bolje reeno pod primoravanjem jednog bolnog nadraaja. Ali dan ranije ja sam pa tio od furunkula koji su mi svaki pokret uinili mu nim, i naposletku je jedan furunkul na korenu skrotuma porastao u veliini jabuke i na svakom koraku stvarao mi naj nepodnoljivi je bolove i grozniav umor, gubitak apetita, a teak dnevni rad koji sam i pored toga obavljao sjedinio se sa bolovima izaziva jui smetnje mome raspoloenju. Nisam bio spo soban da obavljam svoje lekarske dunosti, ali s obzi rom na vrstu i mesto na kome se ovo zlo nalazilo, moglo se pomisliti na jedno drugo obavljanje rada, za koje bi sigurno bio isto tako nesposoban kao i za svako dugo, naime na jahanje. A san me premeta

234

Tumaenje snova, I
i

Somatski izvori sna

235

ba u ovu aktivnost, to je najenerginija negacija patnje koja je predstavi pristupana. Ja uopte ne umem da jaem, ni inae ne sanjam o tome, sedeo sam samo jednom na konju, i onda bez sedla, i to mi nije godilo. Ali u ovom snu ja jaem kao da ne mam furunkula na meici, ne ba stoga to ga ne elim imati. Moje je sedlo prema opisu obloga od kae koji mi je omoguio da zaspim. Verovatno za vreme prvih asova spavanja nisam ovako zati en osetio nita od bolova. Zatim su se pojavili bolni oseaji i hteli su me probuditi, ali je doao san i umirivajue mi rekao: Spavaj samo dalje, ti se ne e probuditi! Ti uopte i nema furunkule jer jae na konju, a sa furunkulom na tom mestu svakako se ne moe jahati!" I tako mu je to uspelo; bol je bio zagluen, i ja sam nastavio da spavam. Ali se san nije zadovoljio time da mi sugerie da nemam" furunkule, drei se uporno predstave ne spojive sa patnjama, pri emu se ponaao kao halucinatorsko ludilo majke koja je izgubila sina 1 , ili trgovca kome su gubici odneli imanje; nego mu po jedinosti senzacije koju porie i slike upotrebijene za njeno potiskivanje slue kao materijal da bi ono to se inae aktuelno nalazi u dui nadovezao na si tuaciju sna i doveo do izraaja. Ja jaem na sivom konju, boja konja tano odgovara dresu boje bih era i soli, u kome sam poslednji put sreo kolegu P. na selu. Kao uzrok furunkuloze naveli su mi otro za injenu hranu, to svakako kao etiologiju treba pret postaviti eeru na koji se kod furunkuloze moe misliti. Prijatelj P. voli da preko puta mene sedne na visokog konja, otkako me je zamenio kod jedne pacijentkinje sa kojom sam izvodio velike majstorije (u snu sedim na konju najpre tangencijalno kao umetnik jaha), a koja me je stvamo vodila kud god je htela kao to u anegdoti konj vodi nedeljnog
1 Uporedi mesto u Grizingera (Griesinger) i napomenu u mom drugom lanku o odbrambenim neuropsihozama (Abewehr-Neuropsychosen), Neurologisches Zentralblatt 1896. (Sabrana dela, sv. I).

jahaa. Tako konj dolazi do simbolikog znaenja pa cijentkinje (on je u snu veoma interesantan). Gore se oseam sasvim kao kod kue" odnosi se na poloaj koji sam imao u kui pre nego to me je P. zamenio. Mislio sam da sedite gore vrsto u sedlu", rekao mi je pre kratkog vremena u odnosu na istu kuu jedan od mojih malobrojnih zatitnika meu velikim lekarima. I to je bila majstorija da sa takvim bolovima osam do deset sati dnevno vrim psihoterapiju, ali ja znam da bez potpunog telesnog zdravlja svoj naro ito teak posao ne mogu dugo nastaviti, i san je pun mranih aluzija na situaciju do koje mora doi (ce duljica kakvu neurasteniari imaju i pokazuju je lekaru). Ne raditi i ne jesti. Pri daljem tumaenju vidim da je radu sna polo za rukom da iz situacije elje jahanja nae put ka vrlo ranim scenama deje svae koja se morala odigrati izmeu mene i moga neaka koji sad ivi u Engleskoj, uostalom godinu dana starijeg od mene. Osim toga primio je i elemen te iz mojih putovanja po Italiji; ulica u snu sastav ljena je od utisaka iz Verone i Sijene. Jo dublje tu maenje vodi ka seksualnim mislima sna, i ja se seam ta kod jedne pacijentkinje, koja nikad nije bila u Italiji, treba da znae aluzije sna na lepu zemlju (gen Italien1 Genitalien), ne bez istovremenog nadovezivanja na kuu u kojoj je prijatelj P. bio lekar, i na mesto na kome se moj furunkul nalazi. U jednom drugom snu polo mi je na slian na in za rukom da otklonim jednu smetnju spavanja kojoj je tada pretio jedan senzorni nadraaj, ali to je bio samo sluaj koji mi je omoguio da otkrijem vezu sna sa sluajnim nadraaj em sna i da tako san shva tim. Jednoga jutra probudih se, bilo je to usred leta, na jednoj planini u Tirolu sa saznanjem da sam sa njao: umro je papa. Objanjenje ovog kratkog, nevizuelnog sna nije mi polo za rukom. Seao sam se samo jednog oslonca za san, naime da je u novinama kratko vreme pre toga bilo javljeno o lakoj bolesti
1

Gen Italien = gegen Italien (Prim. prev.).

236

Tumaenje

snova,

Somatski

izvori

sna

237

Njegove Svetosti. Ali u toku prepodneva pitala me je ena: Jesi li uo jutros ono strano zvonjenje zvona?" Nisam znao nita o tome da sam ga uo, ali sam sad svoj san razumeo. San je bio reakcija moje potrebe za spavanjem na larmu kojom su poboni Tirolci hteli da me probude. Ja sam im se osvetio zakljukom koji stvara sadrinu sna, i nastavio da spavam bez ikakvog interesovanja za zvonjenje. Meu snovima pomenutim u predstojeim odeljcima nalazi se ve vie takvih koji mogu posluiti za preradu takozvanih nervnih nadraaja. Jedan od takvih jeste san o pijenju naduak: u njemu je somatski nadraaj verovatno jedini izvor sna, a elja koja proizlazi iz senzacije e jedini motiv sna. Slino stoje stvari i u ostalim jednostavnim snovima, ako je somatski nadraaj sam po sebi u stanju da stvori elju. San bolesnice koja nou zbacuje sa lica aparat za hlaenje pokazuje jedan neobian nain reagovanja ispunjenjem elje na nadraaje bola. Iz gleda da je bolesnici kratkotrajno polo za rukom da sebe naini analginom, pri emu je svoje bolove podmetnula jednom strancu. Moj san o trima Parkama oigledno je san gladi, ali on ume da elju za hranom pomeri natrag, sve do enje deteta za majinim grudima, i da bezazle nu poudu iskoristi kao pokriva za jednu ozbiljniju koja se ne srne tako neuvijeno izraziti. U snu o gro fu Tunu mogli smo videti kojim putevima se dovodi jedna akcidentalno data telesna potreba u vezu sa najjaim, ali i najjae potisnutim pokretima duev nog ivota. I ako, kao to je to sluaj o kome pria Garnije (Garnier), prvi konzul prasak paklene maine koja eksplodira uplie u jedan san o bitci, pre nego to se budi, onda se u tome naroito jasno pojavljuje tenja, u ijoj se slubi duevna aktivnost uopte bri ne o senzacijama za vreme spavanja. Jedan mlad advokat koji, pun misli o svom prvom velikom kon kursu, jedno popodne zaspi, ponaa se sasvim slino kao veliki Napoleon. On sanja o izvesnom G. Rajhu u Husjatinu (Husvatin) koga poznaje iz jednog kon kursa, ali Husjatin se i dalje zapovedniki namee;

on mora da se probudi i tada uje svoju enu, koja pati od bronhijalnog katara, kako snano kalje.1 Uporedimo sad, prvo, ovaj san Napoleona, koji je, uostalom, bio izvanredan spava, i san onog stu denta koji je voleo dugo da spava i koji, kad ga je gazdarica probudila da mora u bolnicu, sanja da se nalazi u bolnikoj postelji i nastavlja da spava dalje sa motivacijom: Kad sam ve u bolnici, ne moram ustajati da bih onamo otiao. Ovaj poslednji san si gurno je san komoditeta: spava sam sebi otvoreno priznaje motiv svoga snevanja, ali time otkriva jednu od tajni snevanja uopte. U izvesnom smislu svi sno vi su snovi komoditeta; oni slue nameri da san na stave umesto da snevaa probude. San je uvar spa vanja, a ne njegov naruivalac. Ovo shvatanje opravdaemo na jednom drugom mestu u vezi sa iniocima koji bude, a koji su psihike vrste, ali ve ovde mo emo dokazati da se san moe primeniti na ulogu objektivnih spoljnih nadraaja. Dua se ili uopte ne brine o povodima za senzacije za vreme spavanja, ako je to u stanju da uradi uprkos intenzitetu i zna enju ovih nadraaja koje i ona dobro razume; ili pak san iskoriuje za to da ove nadraaje porekne, ili, tree, ako mora da ih prizna, ona za njih trai jedno takvo tumaenje koje e aktuelnu senzaciju predstaviti kao sastavni deo jedne situacije koja se eli i koja se sa spavanjem moe sloiti. Aktuelna senzacija uplete se u jedan san da bi mu otela real nost. Napoleon moe i dalje da spava, to je samo seanje sna na gruvanje topova kod Arkole to eli da 2 ga omete. Zelja za spavanjem, na koju se svesno Ja koncentrisalo i koja, zajedno sa cenzurom sna i sekun darnom obradom" koju emo kasnije spomenuti, predstavlja udeo svesnog Ja u snevanju, mora se svaki put uraunati kao motiv stvaranja sna, i svaki
1 Kaljati se na nemakom kae husten. Otuda slinost u recima Hussyatin i husten (Prim. prev.). 2 Dva izvora iz kojih ovaj san poznajem, ne priaju saglasno o ovom snu.

238

Tumaenje snova, I

Somatski izvori sna

239

vspeli san je ispunjenje te elje. Kakav odnos ova opta, redovno prisutna elja i uvek ista elja za spavanjem ima prema ostalim eljama od kojih se kroz sadrinu sna ispunjava as jedna as druga, to e biti predmet jednog drugog raspravljanja. Ali u elji za spavanjem mi smo otkrili onaj faktor koji moe ispuniti prazninu u Strimpel-Vuntovoj teoriji i objasniti zabludu i kapricioznost u tumaenju spoljnjeg nadraaja. Pravilno tumaenje, za koje je dua za vreme spavanja svakako sposobna, polagalo bi pravo na aktivno interesovanje, postavilo bi zahtev da spavanju naini kraj; stoga se od svih uopte mo gunih tumaenja mogu dopustiti samo ona koja su ujedinjena sa apsolutistiki svrenom cenzurom elje za spavanjem. Otprilike: To je slavuj a ne eva. Jer ako je eva, onda je to kraj ljubavne noi. Meu tu maenjima nadraaja koji su, prema tome, doputeni izabere se ono koje moe dati najbolju vezu sa po kretima elje koji vrebaju u dui. Tako je sve nedvo smisleno odreeno i nita nije ostavljeno samovolji. Pogreno tumaenje nije iluzija nego ako tako e limo izgovor. A ovde moramo ponovo priznati, kao to je pomeranjem u korist cenzure sna izvrena zamena, da je to jedan akt koji skree sa normalnog psihikog procesa. Ako su spoljanji nervni i unutranji somatski nadraaji dovoljno intenzivni da skrenu psihiku pa nju na sebe, onda oni pod uslovom da je njihov rezultat snevanje a ne buenje predstavljaju vr stu taku za stvaranje sna, jezgro u njegovom mate rijalu trai ispunjenje elje, koje e odgovarati tom jezgru, na slian nain kao (vidi gore) to se trae posredujue predstave izmeu dva psihika nadraa ja sna. Stoga je za izvestan broj snova tano da u njima somatski element diktira sadrinu sna. U ovom krajnjem sluaju budi se u svrhu stvaranja sna jed na ne ba aktuelna elja. A san nema druge alter native nego da predstavi upravo elju u jednoj situa ciji kao ispunjenu; on je, tako rei, stavljen pred zadatak da trai koja se elja moe predstaviti kao ispunjena elja kroz sada ba aktuelnu senzaciju. Ako

je ovaj aktuleni materijal bolnog ili tegobnog karak tera, on ipak nije zbog toga neupotrebljiv za stva ranje sna. Duevni ivot raspolae i eljama ije ispu njenje izaziva neprijatnost, to izgleda kontradiktor no, ali postaje objanjivo ako se pozovemo na pri sustvo dveju psihikih instanca i na cenzuru koja iz meu njih postoji. Kao to smo rekli, u duevnom ivotu postoje potisnute elje koje pripadaju prvom sistemu protiv ijeg ispunjenja se drugi sistem odupire. Kad ka emo: postoje, ne mislimo moda na istorijsku kon stataciju, da je takvih elja bilo i da su one zatim bile unitene; teorija o potiskivanju, koja nam je u psihoneurotici potrebna, tvrdi da takve potisnute elje jo postoje, ali u isto vreme i jedna inhibicija koja na njima lei. Jezik pogaa tano kad govori o suzbijanju" takvih imuplsa. Psihiko pripremanje koje omoguava da se takve potisnute elje probiju do realizacije ostaje sauvano i sposobno za upotrebu. A ako se dogodi da se jedna takva potisnuta elja ipak izvri, onda se savladana inhibicija drugog si stema (sposobnog svesti) javlja kao neprijatnost. Da sada zakljuimo ovo raspravljanje: ako se u snu jave iz somatskih izvora senzacije neprijatne prirode, onda rad sna koristi ovu konstelaciju da bi prikazao ispu njenje jedne inae potisnute elje sa vie ili manje prisutnom cenzurom. Ovakvo stanje stvari omoguava jednu grupu snova straha, dok jedna druga grupa ovih za teoriju elja nepovoljnih tvorevina sna pokazuje neki drugi mehanizam. Strah u snu moe biti, naime, psihoneurotian strah, on moe voditi poreklo iz psihoseksualnih nadraaja, pri emu odgovara potisnutom libidu. Tada ovaj strah, kao i itav san straha, ima znaenje jednog neurotikog simptoma, i mi se nala zimo na granici na kojoj elja ispunjavajue tenden cije sna ne uspeva. Ali u ostalim snovima straha oseanje straha dato je somatski (na primer kod plunih i sranih bolesnika sa sluajnom smetnjom disanja), i onda se strah iskoristi za to da pomogne ispunjenje elje u obliku snova sa energino potisnutim eljama,

240

Tumaenje snova, I

Somatski izvori sna

241

koji bi, da su snevani iz psihikih motiva, doveli do slinih osloboenja straha. Nije teko sjediniti oba prividno odvojena sluaja. U obe g r u p e snova sa drana su dva psihika faktora: sklonost afektu i sa drina predstava; obe su meusobno tesno povezane. Ako je jedna od njih aktuelna, ona onu d r u g u i u snu ukida; u j e d n o m sluaju somatski determinisani s t r a h ukida potisnutu sadrinu predstava, a u d r u g o m sadrina predstava sa seksualnim nadraajem koji je prati, poto je osloboena od potiskivanja, uklanja putanje straha. Moemo kazati da je u p r v o m slu aju somatiki determinisanom afektu dato psihiko tumaenje, dok u drugom sluaju, m a d a je sve psi hiki determinisano, sadrina koja je bila potisnuta moe lako biti zamenjena somatskim tumaenjem ko je odgovara s t r a h u . Tekoe koje sve to p r u a n a em razumevanju nemaju mnogo veze sa snovima; one dolaze iz injenice da ovde dodirujemo jedan problem o stvaranju straha i p r o b l e m potiskivanja. Nesumnjivo je da se fizika cenestezija (opte t e lesno raspoloenje) nalazi m e u i n t e r n i m somatskim nadraajima koji mogu diktirati sadraj snova. Ona to moe uraditi ne u smislu da moe dati sadraj snova nego u smislu da mislima sna moe n a m e t n u t i izbor materijala koji t r e b a da b u d e predstavljen u sadraju, istiui jedan deo materijala kao odgo varajui njenom sopstvenom biu, a zadravajui d r u gi deo. Osim toga, cenestetika oseanja, preostala od prethodnog dana, povezuju ih nesumnjivo sa psihi k i m ostacima koji vre t a k o vaan uticaj na snove. Ovo opte raspoloenje moe ostati neizmenjeno u snu, ili se moe savladati, i tako, ako je neprijatno, moe se pretvoriti u suprotno. Tako, po m o m miljenju, somatski izvori n a d r a ivanja za v r e m e spavanja (to jest, senzacije za vreme spavanja), ako nisu neobinog intenziteta, igraju ulogu u formiranju snova koja je slina ulozi koju igraju recentni, ali indiferentni utisci preostali od prethodnoga dana. Ja, naime, mislim da se oni do vode u pomo p r i formiranju sna ako su pogodni da se sjedine sa sadrajem predstava psihikih izvora

sna, a u drugom sluaju ne. S njima se postupa kao sa jevtinim materijalom koji je uvek p r i ruci, koji se upotrebljava kad god se ukae p o t r e b a za njim, suprotno skupocenom materijalu koji sam propisuje nain na koji ima biti upotrebljavan. Da upotrebimo j e d n o uporeenje: ako neki zatitnik umetnosti jed n o m u m e t n i k u donese redak k a m e n kao to je, na primer, komad oniksa, pa od njega zatrai da iz njega stvori jedno umetniko delo, tada i veliina kamena, i njegova boja i linije pomau p r i donoenju odluke o t o m e kakva glava ili kakva scena treba da b u d e nji me predstavljena. Meutim, u sluaju kad postoji uniformni i obilan materijal, kao to je na p r i m e r m e r m e r ili pear, u m e t n i k se samo pridrava one ideje koja se u njegovom d u h u nalazi. I samo na taj nain, tako mi izgleda, mi moemo objasniti inje nicu da se sadraj sna, dat somatskim nadraajima ne preteranog intenziteta, ne pojavljuje u svima sno vima i svake noi. 1 Moda e j e d a n p r i m e r koji nas ponovo vraa na tumaenje sna najbolje objasniti moje miljenje. J e d nog dana muio sam se da bih shvatio ta bi moglo znaiti oseanje spreenosti, da se ovek ne moe p o k r e n u t i s mesta, da se neto ne moe u r a d i t i itd. Sledee noi imao sam ovakav san: Izlazim u vrlo ne potpunoj toaleti iz jednog stana u parteru preko ste penica na jedan vii sprat. Pri tom svaki put preska em po tri stepenice, radujem se to se stepenicama mogu tako spretno penjati. Odjednom primeujem da niz stepenice silazi jedna sluavka, dakle da mi ide u susret. Ja se stidim, hou da pourim i sad se po javljuje ovaj oseaj spreenosti, stojim nepomino na stepenicama i ne mogu da se pomerim. Analiza: Situacija sna je uzeta iz svakodnevne stvarnosti. U jednoj kui u Beu ja drim dva s t a n a
1 Rank je u nizu svojih radova pokazao da su izvesni snovi buenja, izazvani organskim nadraajima (nadraaj gonjenja na mokrenje, polucijski snovi) naroito pogodni da demonstriraju borbu izmeu potrebe za spavanjem i zahteva organske potrebe^ kao i uticaj ove potrebe na sadraj snova.

16 Fro^d, Odabrana dela, VI

242

Tumaenje snova, I

Tipini snovi

243

koja su meu sobom povezana samo stepenicama spolja. U visokom parteru nalaze se moj lekarski stan i moja radna soba, a sprat vie su stambene prostorije. Kad u kasne sate zavrim svoj posao dole, ja se pe njem stepenicama u spavau sobu. Uvee pre ovog sna ovaj kratki put nainio sam zaista u malo deraniranoj toaleti, tj. raskomotio sam kragnu, odloio kravatu i manetne; u snu se od toga stvorio jedan vii, ali kao obino, neodreeni stepen neobuenosti. Preskakanje stepenica je moj uobiajeni nain penja nja stepenicama, uostalom ve u snu priznato ispu njenje elje, jer lakoom ovog uspeha esto sam se teio zbog stanja rada moga srca. Dalje je ovaj nain penjanja stepenicama efikasna suprotnost smetnji u drugom delu sna. On mi pokazuje za to dokaz nije ni bio potreban da san nema nikakvu tekou da sebi predstavi motorne akcije izvedene u punom savrenstvu; pomislite samo na letenje u snu! Stepenice kojima idem, meutim, nisu stepenice u mojoj kui; najpre ja ih ne prepoznajem, tek oso ba koja mi dolazi u susret daje mi objanjenje na koje se mesto misli. Ova osoba je sluavka one stare dame koju dva puta dnevno poseujem da bih joj davao injekcije: stepenice su takoe potpuno sline stepe nicama kojima moram onde dva puta dnevno da se penjem. Otkud sad ove stepenice i ova enska osoba dola ze u moj san? Stid koji oseamo zato to nismo pot puno obueni ima nesumnjivo seksualni karakter; devojka o kojoj sanjam starija je od mene, namorasta i nimalo privlana. Na ova pitanja ne pada mi sad na pamet nita drugo nego ovo: Kad u ovoj kui obavljam svoju jutarnju posetu, obino me na stepe nicama obuzme nakaljivanje i tada pljujem na ste penice. U oba ova sprata, naime, ne nalazi se nijedna pljuvaonica, a ja zastupam gledite da odravanje istoe na stepenitu ne treba da ide na moj raun, nego da treba da se omogui postavljanjem jedne pljuvaonice. Domaica zgrade, takoe jedna starija i dandrljiva osoba, ali sa istinktom za istou, to sam spreman da joj priznam, u ovoj stvari zauzima drugo

gledite. Ona vreba na mene, da li u opet sebi dozvo liti pomenutu slobodu, i kad je to konstatovala, onda je jasno ujem kako guna. Takoe mi danima odrie uobiajeno potovanje ako se sretnemo. Na dan pre sna dobila je domaica zgrade pojaanje u vidu slu avke. Kao i obino, ja sam urno svrio sa posetom kod bolesnice kad me sluavka u predsoblju zaustavi i naini napomenu: Gospodin doktor bi mogli da nas ve da oiste cipele, pre nego to uete u sobu. Crveni tepih je opet sasvim prljav od vaih nogu." 1 ovo je jedino pravo koje stepenice i sluavka mogu ostvariti da bi se u mom snu mogli pojaviti. Izmeu mog letenja preko stepenica i pljuvanja na stepenicama postoji uska veza. Katar drela i sra ne tegobe treba da predstavljaju kazne za porok pu enja, zbog kojeg naravno ni kod domaice zgrade ne uivam ba glas nekog velikog istunca, u jednoj kui kao i u drugoj, koje je san stopio u jednu tvo revinu. Dalje tumaenje ovoga sna moram odloiti za kasnije, kada budem u stanju da ispriam odakle do lazi taj tipini san o nepotpunoj odevenosti. Pominjem samo kao prethodni rezultat isprianog sna da se senzacije sna o spreenom kretanju izazivaju svu da gde za njima osea potrebu neko stanje. Naroito stanje moga motiliteta za vreme spavanja nije moglo biti uzrok ove sadrine sna jer, trenutak ranije, vi deo sam samog sebe, kao za potvrdu ove injenice, kako lakih nogu jurim stepenicama.

D TIPINI SNOVI Uglavnom, mi nismo u stanju da protumaimo san drugog oveka ako on nee da nam iznese nesvesne misli koje se nalaze iza sadrine sna, a time je praktina upotrebljivost naeg metoda tumaenja
16*

244

Tumaenje snova, I
1

Tipini snovi

245

sna teko oteena. Ali, sasvim u suprotnosti sa dru gom slobodom pojedinca da svoj svet snova opremi sa individualnom osobenou i da ga time naini ne pristupanim za razumevanje drugih ljudi, postoji izvestan broj snova koje je gotovo svako na isti na in sanjao, a za koje smo navikli da pretpostavimo da i kod svakoga oveka imaju isto znaenje. Naroito interesovanje posveuje se ovim tipinim snovima i stoga to oni verovatno kod svih ljudi vode poreklo iz istih izvora, to dakle izgledaju naroito pogodni da nam dadu razjanjenje o izvorima snova. Mi emo, dakle, sa naroitim iekivanjem pri stupiti poslu da svoju tehniku tumaenja sna opro bamo na ovim tipinim snovima, i vrlo nerado emo priznati da se naa vetina ba na ovom materijalu ne pokazuje dobrom. Pri tumaenju tipinih snova po pravilu otkazuju pomisli snevaa koje su nas ina e vodile ka razumevanju sna, ili one postaju nejasne i nedovoljne, tako da svoj zadatak ne moemo resiti uz njihovu pomo. Odakle ovo dolazi, i kako emo ovom nedostatku nae tehnike nai leka pokazae se na jednom ka snijem mestu u naem radu. Tada e itaocu takoe postati shvatljivo zato na ovom mestu mogu da ra spravljam samo o nekim snovima iz grupe tipinih snova a da raspravljanje o drugoj grupi odlaem za ono kasnije mesto u svojoj knjizi. a) San nelagodnosti zbog nagosti San da se u prisustvu stranih ljudi nalazimo nagi ih lose obueni javlja se takoe uz dodatak da se toga uopste nismo ni stideli, i si. Ali nae interesovanje
* Reenica da se na metod tumaenja sna ne moe primeniti ako ne raspolaemo asocijacionim materijalom sneva a trai dopunjenje da je na rad na tumaenju u jednom sluaju nezavisan od ovih asocijacija, naime onda ako je sneva u sadrini sna upotrebio simbolike elemente. Mi se onda strogo uzev, sluimo drugim, pomonim metodom tumaenja sna (Vidi dole).

pripada snu o nagosti samo onda ako u njemu oseamo stid i nelagodnost, ako elimo da pobegnemo ili da se sakrijemo, pa da pri tom budemo izloeni nekoj neobinoj inhibiciji da se ne moemo pokre nuti s mesta i da oseamo kao da nismo u stanju da izmenimo munu situaciju. Samo u ovoj vezi je san tipian; jezgro njegove sadrine moe se, inae, uvui u svakovrsne druge kontekste ili moe biti doterano individualnim dodacima. U sutini, radi se o mu nom oseanju o prirodi stida da bismo eleli prikriti svoju nagost, veinom lokomocijom, pa to nismo u stanju da sprovedemo. Verujem da se najvei deo mojih italaca ve naao u ovakvoj situaciji u snu. Obino je priroda neodevenosti malo razgovetna. uje se otprilike da se pria: Bio sam u koulji", ali to je retko kada jasna slika; veinom je neodevenost tako neodreena da je u pripovedanju data alter nativom: Bila sam u koulji, ili donjoj suknji." Po pravilu, nedostatak toalete nije tako straan da bi iz gledao opravdan stid koji ovamo spada. Za onoga koji je nosio carev kaput nagost se esto zamenjuje protivpropisnim podeavanjem. Ja sam na ulici bez sablje i vidim da prilaze oficiri, ili ja sam bez kra vate, ili, nosim karirane civilne pantalone i slino." Ljudi pred kojima oseamo stid gotovo su uvek stranci sa neodreeno ravnodunim licem. Nikad se u tipinom snu ne dogaa da zbog odela, koje oveku samom zadaje toliko neprilika, budemo opomenuti ili ak samo i primeeni od posmatraa. Sasvim suprot no tome, ljudi prave ravnoduna ili, kao to sam u nekom naroito jasnom snu mogao zapaziti, sveano ukoena lica. To podstie na razmiljanje. Nelagodnost zbog stida u snevaa i ravnodunost ljudi daju zajedno jednu protivrenost kakva se u snu esto javlja. Oseanju snevaa odgovaralo bi sa mo to da ga strani ljudi zaueno posmatraju i da ga ismevaju, ili da se nad njim zgraaju. Ali ja mi slim da je ova neprijatna crta odstranjena ispunje njem elje, dok je druga crta ostala, zadrana nekom snagom, i tako se oba dela slabo slau jedan s dru-

246

Tumaenje snova, I

Tipini

snovi

247

gim. Mi imamo jedan zanimljiv dokaz za to to san nije bio pravilno shvaen u obliku u kome se javlja ispunjenjem elje parcijalno izopaen. On je, naime, postao osnova jedne bajke koja je svima nama po znata u Andersenovom obliku (Carevo novo odelo), a koju je u najnovije vreme L. Fulda pesniki obradio u svom Talismanu. U Andersenovoj bajci se pripoveda o dvojici varalica koji za cara tkaju jedno skupoceno odelo, koje e moi videti samo dobri i odani ljudi. Car izlazi obuen u ovo nevidljivo odelo, i zaplaeni snagom tkanine, koja kao ogledni kamen po kazuje ko je dobar i odan, ljudi se prave kao da ca revu nagost uopte i ne primeuju. A ovo poslednje jeste upravo situacija naeg sna. Nije potrebno mnogo odvanosti za to da se pretpo stavi da je nerazumljiva sadrina sna dala podstrek da se predstavi u obliku u kome situacija dobij a smi sao. Ova situacija je, pri tom, liena svog prvobitnog znaenja i stavljena u slubu stranim ciljevima. Ali, kao to emo kasnije uti, to je neto sasvim obino za svesnu misaonu delatnost jednog drugog psihikog sistema da pogreno razume sadrinu sna, a to nerazumevanje u odreivanju definitivnog oblika koji san prima mora se smatrati za jedan od faktora u definitivnom oblikovanju sna dalje; videemo da kod stvaranja prinudnih predstava i fobija slini nespora zumi isto tako unutar iste psihike linosti igra ju glavnu ulogu. Moe se i za na san navesti odakle se uzima materijal za drugo tumaenje. Varalica je san, car je sneva sam, i moralizujua tendencija oda je neko nejasno znanje o tome da se u latentnoj sa drim sna radi o nedozvoljenim eljama koje su po stale rtvom potiskivanja. Kontekst u kojoj se ovakvi snovi javljaju za vreme mojih analiza kod neurotiara ne ostavlja nikakvu sumnju o tome da se u osnovi sna nalazi neko seanje iz najranijeg detinjstva. Samo, u naem detinjstvu je postojalo vreme da su nas nepotpuno odevene mogli gledati lanovi porodice kao i strana lica, dadilje, sluavke, posetifft

ci, i mi se tada nismo stideli svoje nagosti. 1 Kod mno ge dece moemo jo i u kasnijim godinama posmatrati kako njihova golotinja na njih opojno deluje, umesto da ih navodi na stid. Ona se smeju, jure unaokolo, udaraju se po telu, majka ili ko bilo prekoreva ih sa: Fuj, pa to je sramota, to se ne srne." Deca esto po kazuju ekshibicione prohteve; ovek u naim kraje vima jedva moe da proe selom a da ne sretne neko dete od dve do tri godine kako pred putnikom, moda ba njemu u poast, zadie kouljicu. Jedan od mo jih pacijenata sauvao je u svom svesnom seanju scenu iz svoje osme godine kako je pokuao da posle svlaenja otri u drugu sobu svojoj sestrici u kou ljici, i kako mu je posluga to zabranila. U istoriji mladosti neurotiara razgaljivanje pred decom dru gog pola igra veliku ulogu; kod paranoje moe se na ove doivljaje svoditi i zabluda da ih posmatraju kod svlaenja i oblaenja; meu onima koji su ostali pre vareni postoji jedna klasa kod kojih je infantilni im puls postigao stepen simptoma, to je klasa ekshibicionista. Ovo detinjstvo koje ne zna za oseaj stida ini nam se kasnije, kad se na to osvrnemo, kao raj, a raj sam nije nita drugo do masovna fantazija o detinj stvu pojedinca. Zato su ljudi i u raju nagi i ne stide se jedni pred drugim dok ne doe trenutak u kome se stid i strah bude; tada dolazi do isterivanja, i po inje seksualni ivot i kulturni rad. U ovaj raj san nas moe svake noi odvesti natrag; mi smo ve iz razili slutnju da utisci iz prvog detinjstva (preistorijskog perioda do otprilike zavrene tree godine) sami po sebi ude za reprodukovanjem, moda i da im uopte nije stalo do njihove sadrine, da je nji hovo ponavljanje ispunjenje elje. Snovi o nagoti su 2 dakle ekshibicioni snovi.
1 A dete se pojavljuje i u bajci, jer jedno malo dete odjednom uzvikuje: Pa on nita nema na sebi". 2 Ferenci je saoptio niz zanimljivih snova o golotinji kod ena, koji su se bez tekoa mogli svesti na infantilnu

248

Tumaenje snova, I

Tipini snowi

249

Jezgro ekshibicionog sna predstavlja sopstvena figura koja se ne vidi kao figura deteta nego kao danas, i nepotpuno odelo koje ispada nejasno, ili zbog neslaganja slojeva tako mnogih kasnijih seanja o neglieu ili za ljubav cenzure; uz to dolaze sad i lica pred kojima se stidimo. Nije mi poznat nijedan primer da bi se stvarni posmatrai kod tih infantilnih ekshibicija ponovo pojavili u snu. Jer san gotovo nikad nije prosto seanje. Ali, zaudo, lica kojih se nae seksualno interesovanje u detinjstvu ticalo izo stavljena su u svima reprodukcijama sna, histerije i prinudne neuroze; tek paranoja ponovo uvodi posmatrae i, mada oni ostaju nevidljivi, sa fanatinim ubeenjem zakljuuje na njihovo prisustvo. Ono to san za njih uvodi mnogi strani ljudi", koji ne mare za predstavu koja im se prua, jeste upravo suprotnost elje prema onoj pojedinanoj, vrlo prisnoj osobi pred kojom se sneva svukao. Mnogi strani ljudi" nalaze se, uostalom, takoe esto u snovima i u ne koj drugoj vezi: oni uvek znae tajnu" kao suprot nu elju.1 Primeujemo kako se ak u paranoji, gde se uspostavlja staro stanje stvari, vodi rauna o ovoj suprotnosti. ovek vie nije sam, on vie ne sumnja da ga posmatraju, ali posmatrai su mnogi, strani, ljudi", iji je identitet neobino neodreen. Osim toga u ekshibicionom snu dolazi do reci i potiskivanje. Neprijatno oseanje sna jeste reakcija drugog psihikog sistema protiv toga, to je sadrina ekshibicione scene odbaena od nje ipak dospela da bude predstavljena. I da bi se to neprijatno oseanje utedelo, scena ne bi smela ponovo da se oivi. O oseanju sputanosti govoriemo jo jednom kasnije. Ono u snu izvrsno slui za to da prikae kon flikt volje da prikae ne. Nesvesna namera trai da se ekshibicija nastavi, a po zahtevu cenzure ona tre ba da bude prekinuta.
elju za ekshibicijom, ali se u mnogim crtama razlikuju od tipinih" snova nagote o kojima smo gore raspravljali. 1 To isto, iz razumljivih razloga, znai u snu i prisustvo ele porodice".

Odnosi naih tipinih snova prema bajkama i drugim materijalima pesnikog stvaranja sigurno nisu ni pojedinani niti sluajni. Ponekad se desi da je otro oko pesnikovo analitiki zapazilo proces menjanja ije orue, inae, pesnik prati u obratnom pravcu, dakle umetniko delo svodi na san. Jedan moj prijatelj skree mi panju na sledee mesto u Zele nom Hajnrihu pesnika Gotfrida Kelera (Keller): Ja vam ne elim, dragi Lee, da ikad iz iskustva osetite odabranu pikantnu istinu u poloaju Odisejevom kad se ovaj pred Nauzikajom i njenim drugaricama po javljuje nag i prekriven blatom! elite li znati kako se to dogaa? Zadrimo se na ovom primeru. Ako vi jednom, odvojeni od svoga zaviaja i od svega to vam je drago, lutate stranim svetom, pa ste mnogo stvari videli i mnogo iskusili, imali brige i tegobe i oseali se bednim i ostavljenim, onda ete nou si gurno sanjati da se pribliavate svome zaviaju; vi dite ga kako on ija i presijava se u najlepim bo jama, prilaze vam divni, mili i dragi likovi; i tada odjednom otkrivate da se etate pocepani, nagi i po kriveni prainom. Obuzimaju vas neiskazan stid i strah, pokuavate da se pokrijete, da se sakrijete i budite se okupani znojem. To je, otkako ima sveta i veka, san oveka punog jada, nesrenog putnika, i tako je Homer ovaj poloaj izvukao iz najdubljeg i veitog bia oveanstva." Najdublja i veita priroda oveanstva, na ijem buenju pesnik po pravilu radi kod svojih slualaca, to su oni pokreti duevnog ivota koji imaju koren u detinjstvu, a koje je kasnije postalo preistorijsko. Iza elja izgnanika iz domovine, svesnih i besprekornih, probijaju se u snu suzbijene deje elje koje su po stale nedozvoljene, i zato se san koji objektivira priu o Nauzikaji redovno pretvara u san straha. Moj lini san, pomenut ranije, o urbi uz stepe nice koji se uskoro zatim pretvara u zalepljenost za stepenice, isto tako je ekshibicioni san, poto poka zuje bitne sastavne delove jednog takvog sna. On bi se, dakle, morao svesti na doivljaje iz detinjstva, a poznavanje tih doivljaja moralo bi dati objanjenje

250

Tumaenje STiova, I

Tipini snovi

251

o tome u kolikoj meri ponaanje sluavke prema me ni, njeno prebacivanje da sam isprljao tepih, pomae da ona zauzme ovakav stav kakav u snu zauzima. Ova eljena objanjenja ja zaista mogu izneti. U jed noj psihoanalizi uimo kako vremensko pribliavanje moemo protumaiti kao stvarnu povezanost dve misli, na izgled bez meusobne veze, ako slede nepo sredno jedna drugoj, pripadaju jednoj jedinici koju treba pogoditi, isto tako kao to a i b, koje sam na pisao jedno pored drugoga, treba da se izgovore kao ab, kao jedan slog. Slino stoji stvar i sa snovima koji se odnose jedan na drugi. Pomenuti san o stepenica ma izvaen je iz jednog niza snova, iji su mi ostali lanovi poznati po tumaenju. San koji oni ukljuuju mora spadati u istu vezu. A u osnovi onih snova koji vre to ukljuivanje nalazi se seanje na dadilju koja me je negovala od nekog termina u vreme dojenja pa sve dok mi nije bilo dve i po godine, i u mojoj svesti ostala je takoe jedna tamna uspomena na nju. Prema obavetenjima koja sam nedavno dobio od svoje majke bila je stara i runa ena, ali veoma pametna i sposobna, prema zakljucima koje smem da izvodim iz mojih snova, u svojim postupcima ona nije uvek bila najljubaznija prema meni, i morao sam da ujem i neprijatne rei od nje kad ne bih poka zivao dovoljno razumevanja za vaspitavanje za i stou. Poto se dakle sluavka trudi da ovaj vaspitni rad nastavi, ona stie pravo na to da s njom u snu postupam kao sa inkarnacijom preistorijske starice. Moe se svakako pretpostaviti da je dete ovoj vaspitaici, uprkos njenim loim postupcima, poklonilo svoju ljubav. 1

P) Snovi o smrti dragih osoba Jedan drugi niz snova koji se mogu nazvati ti pinima jesu snovi sa sadrinom da su umrli neki dra gi roak, roditelji ili brat i sestra, deca itd. Kod ove vrste snova odmah moramo razlikovati dve varijante: jednu kod koje nas u snu alost ne pogaa, tako da se posle buenja udimo svojoj neosetljivosti, i drugu kod koje oseamo dubok bol zbog smrtnog sluaja, pa taj svoj bol izraavamo ak i gorkim suzama za vre me spavanja. Snove prve grupe moemo ostaviti po strani; oni nemaju bilo kakvog prava da vae kao tipini. Ako ih analiziramo, nai emo da znae neto drugo no to sadre, da su odreeni za to da pokriju bilo koju drugu elju. Tako je i sa snom tetke, ranije pomenutim, koja jedinog sina svoje sestre vidi pred so bom na mrtvakom odru. To ne znai da je ona svom malom neaku elela smrt, nego san samo prikriva, kao to smo saznali, elju da izvesnu voljenu osobu posle dugog liavanja ponovo vidi, onu istu koju je jednom ranije, posle slino duge pauze, ponovo ugle dala kraj lesa jednog drugog neaka. Ova elja, koja predstavlja pravu sadrinu sna, ne daje nikakav po vod za alost i zato se ona u snu i ne osea. Ovde primeujemo da oseanje sadrano u snu ne pripada manifestnoj, nego latentnoj sadrini sna, da je afektna sadrina sna ostala slobodna od izopaenja koje je pogodilo predstavnu sadrinu. Drukije je sa snovima u kojima je predstavljena smrt nekog dragog roaka kad se pri tom osea bolan afekt. Ti snovi znae, to im sadraj pokazuje, elju da dotina osoba umre, i poto na ovom mestu mogu oekivati da e se oseaji svih italaca i svih lica koja su neto slino sanjala protiviti mom objanjenju, moram se potruditi da dokaz za to iznesem na naj iroj mogunoj osnovi.
utvarati se, javljati se (o duhovima). Esprit d'escalier je, dakle, duh to se javlja na stepenicama". A Treppenwitz je dobilo i gornje znaenje. Ba kao i u snu: sve ispreturano!

1 Tumaenje ovoga sna: pljuvati na stepenicama (auf der Treppe spucken) odvelo je, budui da Spuken pokazuje aktivnost duhova, u slobodnom prevoenju, na esprit d'escalier" = duh stepenita" (nemaki: Treppenwitz). Treppenwitz znai koliko i nedostatak spremnosti za brz i duhovit odgovor". I to zaista mogu sebi da prebacim. A da li je da dilji takva spretnost nedostajala? (Prim. prev.): I ovde je neprevodljiva igra reci: spucken = pljuvati; spuken ~

252

Tumaenje snova, I

Tipini

snovi

253

Ve smo objasnili jedan san iz kojeg smo mogli nauiti da one elje koje se u snovima javljaju kao ispunjene nisu uvek aktuelne elje. To mogu biti i protekle, odbaene, naslagane i potisnute elje kojima ipak moramo priznati neku vrstu dalje egzistencije samo zbog njihovog ponovnog pojavljivanja u snu. One nisu mrtve kao to su mrtvi pokojnici prema na em shvatanju, nego su kao seni u Odiseji1 koje se, im popiju malo krvi, ponovo bude u izvestan i vot. U onom ranije pomenutom snu o mrtvom detetu u kutiji radilo se o jednoj elji koja je bila aktuelna pre petnaest godina i koja je otada bila ne uvijeno priznata. Moda za teoriju sna nije sporedno ako dodam da je ak i ovoj elji u osnovi lealo neko seanje iz najranijeg detinjstva. Snevaica je kao malo dete kada, to se vie ne moe sigurno utvr diti ula da je njena majka u toku gravidnosti iji je plod postala pala u teko neraspoloenje, pa je svome detetu i svome telu svesrdno zaelela smrt. Kad je, zatim, i sama odrasla i postala gravidna ugle dala se samo na primer svoje majke. Ako neko uz izraze bola sanja o tome da su mu umrli otac ili majka, brat ili sestra, onda takav san ja nikada neu navoditi kao primer za to da sneva njima eli smrt sada. Teorija snova ne trai tako mno go; ona se zadovoljava samo time da zakljui da im je on bilo kad u detinjstvu poeleo smrt. Ali ja se plaim da e ovo ogranienje, ma i malo, doprineti smirivanju onih koji ovo napadaju; ovi bi mogli isto tako energino osporavati mogunost da su ikad tako mislili kao to se oseaju sigurnim da u sada njosti nemaju takvih elja. Zato moram ponovo rekonstruisati jedan deo iz nestalog dejeg duevnog ivota, na osnovu svedoanstva koje sadanjost jo 2 pokazuje.
1

Pogledajmo, najpre, odnos dece prema njihovoj brai i sestrama. Ja ne znam zato mi pretpostavlja mo da taj odnos mora biti pun ljubavi kad se u isku stvu svakog oveka nameu primeri neprijateljstva izmeu brae i sestara meu odraslim, i poto tako esto moemo konstatovati da ova podvojenost vodi poreklo jo iz detinjstva, ili da je odvajkada postoja la. Ali i veoma mnogi odrasli ljudi, koji su sada neni prema svojim sestrama i svojoj brai i koji im po mau, iveli su u svom detin jstvu u gotovo neprekid nom neprijateljstvu s njima. Starije dete je zlostav ljalo mlae, klevetalo ga, otimalo mu igrake; mlae je ginulo u nemonom besu prema starijem, zavidelo mu i plailo ga se, ili su mu se prvi pokreti elje za slobodom i pravnom svesti obraale protiv njegovog ugnjetaa. Roditelji kau da se deca ne podnose, a ne mogu da nau razlog za to. Nije teko uvideti da je i karakter valjanog deteta drugaiji nego to bismo eleli da ga vidimo kod odraslog oveka. Dete je apso lutno egoistiko, ono svoje potrebe osea intenzivno i bezobzirno tei da ih zadovolji, naroito prema svo jim suparnicima, ostaloj deci, i u prvom redu protiv svoje brae i sestara. Ali zato dete mi ne nazivamo loim", mi ga zovemo nevaljalim"; ono je neodgo vorno za svoja zla dela kako pred naim sudom tako i pred krivinim zakonom. I to s pravom; jer mi mo emo oekivati da e se, jo u toku ivotnih perioda koje uraunavamo u detinjstvo, u malog egoiste pro buditi altruistike pobude i moral, da e, po recima Majnertovim (Mevnert), jedno sekundarno Ja stvoriti sloj iznad primarnog i zakoiti ga. Moralnost, svaka ko, ne nastaje istovremeno na celoj liniji, a i bezmoralni period detinjstva kod pojedinih individua traje razliito dugo. Gde je razvoj ove moralnosti izo stao, onde rado govorimo o degeneraciji"; oigledno se radi o nekom inhibiranju u razvoju. A gde je pri marni karakter kasnijim razvojem ve prekriven slogische Forschungen sv. I, 1909. Sabrana dela, sv. VTI), i O infantilnim seksualnim teorijama" u Sammlung kleiner Schriften zur Neurosenlehre" (Sabrana dela, sveska VII).

prev.).

Vidi Homer, Odiseja, XI verz. 97 i na vie mesta (Prim.

* Uporedi uz to: Analiza fobije jednog petogodinje deaka" (Jahrbuch fiir psychoanalytische und psychopatholo

254

Tumaenje snova, I

Tipini snovi

255

jem, tamo moe oboljenjem od histerije bar jednim delom biti ponovo otkriven. Slaganje takozvanog histerinog karaktera sa karakterom jednog loeg deteta upravo pada u oi. Prinudna neuroza, naprotiv, odgovara jednoj nadmoralnosti, kao pojaavajue optereenje nametnuto primarnom karakteru koji se ponovo budi. Mnoge osobe, dakle, koje danas vole svoju brau i svoje sestre i koje bi se njihovom smru osetile lie nima, nose od ranije u svom nesvesnom zlobne elje protiv njih, a koje se u snovima mogu realizovati. Ali je u najveoj meri zanimljivo posmatrati malu decu do tri godine ili neto malo iznad toga u njihovom odnosu prema mlaoj brai i sestrama. Dete je dotle bilo jedinac, sad mu se objavljuje da je roda donela jedno novo dete. Dete posmatra doljaka i onda od luno izjavljuje: Neka ga roda ponovo nosi sobom." 1 Ja sasvim ozbiljno zastupam miljenje da dete ume da proceni zapostavljanje koje od ovog stranca treba da oekuje. Od jedne dame koju dobro pozna jem, i koja se sada veoma dobro slae sa svojom e tiri godine mlaom sestrom, znam da je na vest o njenom dolasku na svet odgovorila uz rezervu: Ali moju crvenu kapicu ipak joj neu dati". Ako dete tek kasnije treba da doe do toga saznanja, njegovo neprijateljstvo e se probuditi u tom trenutku. Znam za jedan sluaj da je jedna devojia koja nije imala ni tri godine pokuavala da zadavi odoje u kolevci, jer je slutila da joj njegovo dalje prisustvo ne do nosi nita dobro. Deca su u ovim godinama sposobna da budu ljubomorna, i to u veoma jakoj i veoma razgovetnoj meri. Kad su mu sestrica ili brati stvar no ubrzo nestali, dete je ponovo svu nenost u kui
Troipogoinji Hans, ija je fobija predmet analize u ranije pomenutoj publikaciji, ubrzo posle roenja jedne se stre uzvikuje u groznici: Ali ja neu nikakvu sestricu." U svojoj neurozi, godinu i po dana kasnije, priznaje neuvijeno elju da majka devojicu prilikom kupanja ispusti u kadu, da umre. P r i tom je Hans dobroudno, neno dete, koje e uskoro i ovu sestru zavoleti i naroito rado tititi.
1

koncentrisalo na sebe, a sad dolazi jedno novo koje je poslala roda; zar tu nije korektno da na ljubimac u sebi stvori elju da novi konkurent doivi istu sud binu kao i prethodni da bi njemu opet sve bilo tako lepo i dobro kao to je u meuvremenu bilo? 1 Razu me se da je ovaj odnos deteta prema kasnije roe nima u normalnim prilikama jednostavna funkcija razlike u godinama starosti. Kod odreenog inter vala probudie se u starije devo j ie ve i materinski instinkti prema bespomonom novoroenetu. Oseanja neprijateljstva prema brai i sestrama moraju u detinjstvu biti daleko mnogobrojni ja nego to to pada uoi tupom posmatranju odraslih ljudi. 2 Kod moje sopstvene dece, koja su na svet dola zila ubrzo jedno za drugim, propustio sam priliku za takva posmatranja; sada to nadoknaujem kod svog malog neaka, ija je samovlada posle petnaest meseci pojavom jedne suparnice bila ometena. Dodue, ja ujem da se mali ovek veoma viteki ponaa pre ma svojoj sestrici, da joj ljubi ruku i da je miluje; ali sam se uverio da je ve pre navrene druge go dine svoju jeziku sposobnost upotrebio na to da kri tiku je tu osobu koja mu ipak izgleda izlina. Kad god se povede re o njoj, on se umea u razgovor i ljutito uzvikuje: Suvie ma(l)a, suvie ma(l)a." U toku
Ovakvi smrtni sluajevi doivljeni u detinjstvu mogu se u porodici brzo zaboraviti, ali psihoanalitiko istraiva nje ipak pokazuje da su oni za kasniju neurozu postali veoma znaajni. 2 Posmatranja koja se odnose na prvobitno neprijatelj sko dranje dece prema brai i sestrama i jednom delu rodi telja vrena su od toga vremena u velikom broju i zabeleena u psihoanalitikoj literaturi. Naroito prirodno i naivno je ovaj tipino deji stav iz svoga najranijeg detinjstva opi sao pesnik piteler: Uostalom, tu je bio jo jedan Adolf. Jedno sitno stvorenje o kome se tvrdilo da je moj brat, a o kome nisam shvatio zato bi bio od koristi, jo manje zbog ega diu takvu buku oko njega kao i oko mene. Za svoje potrebe bio sam dovoljan, zato mi je bio potreban brat? I ne samo to je bio nekoristan, ponekad je ak i smetao. Ako sam dosaivao baki, hteo je i on da joj dosauje; ako su me vo zili u kolicima, sedeo bi on preko puta i oduzimao mi pola prostora tako da smo se morali gurati nogama."
1

256

Tumaenje snova, I

Tipini snovi

257

poslednjih meseci, otkako se dete svojim izvanrednim razvojem otelo ovom nipodatavanju, on ume druk ije da opravda svoje upozorenje da ona ne zasluuje toliku panju. U svakoj pogodnoj prilici on podsea na to: Ona nema zuba!" 1 Od najstarije devojice jed ne druge sestre sauvali smo svi seanje kako su sve tetke pola sata potvrivale tada estogodinjem detetu: Je li, to Lucija jo ne moe da razume?". Lucija je bila konkurentkinja mlaa dve i po godine. Nedostajanje jednog sna o smrti brae i sestara koji bi odgovarao poveanom neprijateljstvu nisam primetio, na primer, ni kod jedne od mojih pacijentkinja. Naao sam samo jedan izuzetak koji se lako moe objasniti kao potvrda pravila. Kad sam jednom za vreme seanse, jednoj dami objasnio ovo stanje stvari, koje mi se inilo da dolazi u obzir kod simp toma koji je bio na dnevnom redu, na moje iznena enje, ona je odgovorila da nikad nije imala takve snove. Ali joj je na pamet pao jedan drugi san koji s prvim, toboe, nije imao nikakve veze: san koji je sanjala prvi put, kad joj je bilo etiri godine, tada najmlae dete, i koji je kasnije vie puta ponovo sa njala. Gomila dece, sve njena braa, sestre, braa i sestre od strica igrali su se na jednoj livadi. Odjed nom oni dobie krila, poletee sa zemlje i izgubie se." Pacijentkinja nije imala ni pojma o znaenju ovoga sna; a za nas nee biti teko da u njemu pre poznamo san o smrti svih sestara i brae u njegovom prvobitnom obliku na koji je cenzura malo uticala. Usuujem se da podmetnem ovu analizu. Prilikom smrti jednog iz gomile dece deca dvojice brae vaspitavana su u ovom sluaju u bratskoj zajednici bie da je naa etvorogodinja snevaica upitala jed nu mudru odraslu osobu: Sta biva od dece kad umru? Odgovor mora da je glasio: Onda dobivaju krila i po staju anelii. U snu posle ovoga objanjenja sva braa i sestre dobila su krila kao aneli i to je glavno odletela su. Naa mala devojica, tvorac
1 Istim recima troipogodinji Hans izraava unitava jui! kritiku svoje sestre (1. a ) . On pretpostavlja da ona ne moe da govori zato to nema zuba.

anela, ostaje sama, pomislimo samo, jedina u ovak voj gomili dece! To to se deca jure na jednoj livadi, sa koje odleu, jasno ukazuje na leptire kao da je ista misaona povezanost vodila dete koja je i stare na rode nagnala na to da Psihu predstavljaju sa krilima leptira. Moda e sad neko primetiti da postoje nepri jateljska oseanja dece prema njihovoj brai i se strama, svakako treba i to priznati, ali kako to da deje srce dostigne onu visinu pokvarenosti da svom suparniku ili jaem drugu u igri poeli smrt, kao da se svi prestupi mogu kanjavati samo smru? Ko tako govori ne razmilja o tome da predstava deteta o smrti" ima sa naom predstavom zajedniku samo re, a posle toga samo jo neto malo drugog to bi bilo zajedniko. Dete nita ne zna o strahotama tru ljenja, o smrzavanju u hladnom grobu, o strahotama beskrajnog nita, koje odrastao ovek, kao to svedoe svi mitovi o zagrobnom svetu, tako loe pod nosi u svojim predstavama. Strah od smrti detetu je stran, i zato se ono igra sa tom odvratnom reju i preti drugom detetu: Ako to jo jednom uradi, umree, kao to je umro Franc", pri emu jadnu majku obuzme groza koja moda ne moe zaboraviti na to da vea polovina ljudi roenih na zemlji svoj ivot ne produava iznad godina detinjstva. Jo sa osam godina dete, vraajui se iz posete Prirodno-istorijskom muzeju, moe da kae svojoj majci: Marna, tako te mnogo volim; kad jednom umre, ja u dati da te ispune i postaviu te ovde u sobi da te mogu uvek, uvek posmatrati!" Tako malo lii deja 1 predstava o smrti na nau!
1 Od jednog veoma obdarenog desetogodinjeg deaka uo sam posle smrti njegovog oca na svoje iznenaenje sledeu izjavu: to je otac umro, to razumem, ali zato ne dolazi kui na veeru, to sebi ne mogu da objasnim." Dalji materijal za ovu temu nalazi se prikupljen u rubrici koju rediguje gospoa dr v. Hug Hellmuth, sa naslovom De ja dua" u asopisu Imago", Zeitschrift fiir Anwendung des Psychoanalyse auf die Geisteswissenschaften, Sveska IV, 19121918.

17 Proj, Odabrana ela, VI

258

Tumaenje

snova,

Tipini snovi

259

Umreti" za dete, koje je, uostalom, poteeno da vidi scene patnji pre smrti, znai koliko i otii", ne smetati vie onima to su ostali u ivotu. Dete ne razlikuje na koji nain se ovo odsustvo zbiva, da li odlaskom na put, otputanjem, otuenjem ili smru. 1 Ako je u preistorijskim godinama jednog deteta nje gova dadilja bila otputena, pa je neko vreme posle toga i njegova majka umrla, onda za njegovo seanje, kao to to u analizi otkrivamo, oba dogaaja lee u jednom redu jedan iznad drugog. To to dete od sustvo odsutnih ne osea veoma intenzivno osetile su mnoge majke, na svoju alost, i bol kad bi se posle vienedeljnog letovanja vratile kui i na svoje raspi tivanje morale da uju: Deca ni jedan jedini put nisu pitala za majku. A ako je ona zaista otputovala u onu neotkrivenu zemlju", sa ije se teritorije nijedan putnik vie ne vraa", onda izgleda da su je deca najpre zaboravila i tek naknadno poinju da je se seaju mrtve. Ako dete, dakle, ima motiva da eli odsustvo jed nog drugog deteta, onda ne postoji nita to bi ga spreilo da svojoj elji da oblik drugog deteta koje je mrtvo. I psihika reakcija na san u kome se eli smrt dokazuje da su, uprkos razlici u sadrini elja u deteta, one, ipak, ma na koji nain, iste kao i elje odraslog oveka izraene na isti nain. Ako se sad elja deteta uperena protiv svoje brae i sestara da budu mrtvi objasni detetovim ego1 Posmatranje jednog psihoanalitiki izvebanog oca uhvatio je i trenutak u kome njegova duevno veoma razvi jena kerica od etiri godine priznaje razliku izmeu biti odsutan" i biti mrtav". Dete je stvaralo tekoe pri jelu i osetilo je kako je jedna negovateljica u zavodu neprijatelj ski posmatra. Jozefina treba da bude mrtva", izjavi zato ona svom ocu. ,,A zato ba mrtva?", upita otac stiavajui je. Zar nije dovoljno samo ako ode?" Ne", odgovori dete, onda e se opet vratiti." Za neogranieno samoljublje (narcizam) deteta svako smetanje predstavlja jedan crimen laesae maiestatis, i kao drakonsko zakonodavstvo oseaj deteta na svake takve prestupe odreuje samo jednu kaznu koja se ne moe dozirati.

izmom koji dozvoljava da sestru i brau smatra svo jim suparnicima: kako da se objasni takva elja upe rena protiv roditelja koji za decu predstavljaju darovaoce ljubavi i ispunjavaoce njegovih potreba, ije bi odranje trebalo da eli upravo iz egoistikih motiva? Reenju ove tekoe vodi nas iskustvo da snovi o smrti roditelja preteno esto pogaaju onaj deo roditeljskog para koji je istog pola kao i sneva, dak le da muko dete najveim delom sanja o smrti oca, a ensko dete o smrti matere. Ja to ne mogu tvrditi kao neto redovno, ali prevaga u naznaenom smislu jeste tako jasna da trai objanjenje jednim faktorom od opteg znaaja. 1 Odnosi se tako grubo reeno kao da se rano uspostavila neka naroita seksualna naklonost, kao da deak u ocu, a devojica u majci gleda svog suparnika, odnosno suparnicu, ije bi im odstranjenje moglo biti samo od koristi. Pre nego to ovu predstavu odbacimo kao mon struoznu, osmotrimo i ovde realne odnose koji posto je izmeu roditelja i dece. Treba odvojiti ono to od ovih odnosa trae kulturni zahtevi pijeteta, i ono to nam svakodnevno posmatranje prua kao injenicu. U odnosu izmeu roditelja i dece lei skriven vie nego jedan povod za neprijateljstvo; uslovi za ostva renje elja, koje ne mogu proi cenzuru, dati su u najveoj meri. Zadrimo se, najpre, na relaciji izme u oca i sina. Meni se ini da svetost koju smo pripisali propisima deset bojih zapovesti, dekaloga, otup ljuju na smisao za zapaanje stvarnosti. Mi se, mo da, jedva usuujemo da primetimo da sve vei deo oveanstva ne vodi rauna o pridravanju etvrte boje zapovesti. U najniim kao i u najviim sloje vima ljudskog drutva pijetet prema roditeljima obi no se povlai ispred ostalih interesa. Mrani izvetaji koji su kroz mitologiju iz prastarih vremena ljudskog
Situacija je esto zamagljena pojavom tendencije ka njavanja koja u moralnoj reakciji preti gubitkom onog r o ditelja koga voli.
17*
1

260

Tumaenje snova, I

Tipini

snovi

261

drutva doli do nas pruaju nam neprijatnu pred stavu o oevom obilju moi i o bezobzirnosti kojom ie ona iskoriavana. Kronos guta svoju decu, otpri like onako kao to to radi vepar sa leglom svinjemajke, i Zevs kastrira svoga oca 1 i stupa kao vladar na njegovo mesto. Ukoliko je otac u staroj porodici neogranieni je vladao, utoliko vie mora sin kao po zvati naslednik biti potisnut na poloaj neprijatelja, utoliko je vee moralo postati njegovo nestrpljenje da posle oeve smrti sam doe na vlast. Jo u naoj graanskoj porodici otac time to svome sinu odrie pravo samoodreivanja sredstava koja su za to po trebna obino pomae da se moe razviti prirodna klica za raanje neprijateljstva koja u tom odnosu lei. Lekar dovoljno esto dolazi u priliku da zapazi da bol za izgubljenim ocem kod njegovog sina ne moe uguiti zadovoljstvo to je najzad postigao slo bodu. Svaki otac se grevito dri ostatka potestatis patris familiae koja je u naem drutvu veoma antikvirana, i svaki pesnik je siguran da e postii efekat ako kao Ibsen ovu prastaru borbu izmeu oca i sina bude stavio u prvi plan u svojim priama. Povodi za konflikte izmeu keri i majke javljaju se kad ki odraste i u majci nalazi uvara, dok udi za seksual nom slobodom, i kad majku njena odrasla ki podseti na to da je dolo vreme da se odrekne seksualnih prava. Svi ovi odnosi, oigledno, lee pred svaijim oi ma. Ali nam oni ne pomau pri naoj nameri da ob jasnimo snove o smrti roditelja koji se nau kod oso ba za koje je pijetet prema roditeljima ve odavno postao neto u to se ne moe dirati. Takoe smo, na osnovu prethodnih izlaganja, spremni na to da e se
1 Bar u nekim mitolokim prikazivanjima. Prema dru gima ovo kastriranje vri samo Rronos na svom ocu Uranu. O mitolokom znaenju ovoga mita uporedi Otto Rank, Mit o roenju junaka (Der Mythus von der Geburt des Helden), 5. sveska u Schriften zur angewandten Seelenkunde", 1909. i Motiv o incestu u pesmi i prii" (Das Inzestomotiv in Dichtung und Sage), 1912.

elja za smru uperena protiv roditelja izvesti iz naj ranijeg detinjstva. Sa sigurnou koja iskljuuje svaku sumnju po tvruje se ovo nasluivan] e kod psihoneurotiara u analizama sprovedenim kod njih. Pri tome uimo da se seksualne elje deteta vrlo rano bude ukoliko one u embrionskom stanju to ime zasluuju i da prva sklonost devojke vai za oca a prve infantilne elje deakove vae za majku. Otac tako za deaka postaje suparnik koji smeta, a majka za devojicu suparnicom koja smeta, i koliko je malo detetu po trebno pa da ovaj oseaj dovede do elje za smru, to smo naveli ve u sluaju kod brae i sestara. Sek sualni izbor se po pravilu istie ve kod roditelja; izvesna prirodna sklonost brine se o tome da mu mazi mlade keri, da majka podrava sinove, dok oboje strogo rade na vaspitanju maliana, gde god njihov sud nije zaluen magijom. Dete vrlo dobro primeuje ovu pristrasnost i poinje da se odupire onom delu roditeljskog para koji mu se suprotstavlja. Biti vo ljen od odraslog za njega ne predstavlja samo zado voljenje neke naroite potrebe, nego znai i to da se u svemu ostalom poputa njegovoj volji. I tako ono ide za svojim sopstvenim seksualnim nagonom i u isto vreme daje snaan podsticaj sklonosti koja do lazi od roditelja, ako se njegov izbor izmeu roditelja poklapa sa izborom roditelja. Najvei broj znakova ovih infantilnih sklonosti koje imaju deca mi obino previamo, a neke od njih moemo zapaziti i posle prvih godina detinjstva. Jed na osmogodinja devojica iz kruga mojih poznani ka koristi priliku, kad majku pozovu od stola, da se proglasi njenom naslednicom. Sad u ja biti mama. Karlo, hoe li jo malo povra? Uzmi, molim te", itd. Jedna naroito talentovana i iva devojica od etiri godine, kod koje je ovaj deo deje psihologije naro ito providan, direktno izjavljuje: Sad mamica moe malo da ode, pa onda mora tatica da se sa mnom oe ni i ja u biti njegova ena." U dejem ivotu ova elja nipoto ne iskljuuje to da dete i svoju majku neno voli. Ako mali deak sme da spava pored svo-

262

Tumaenje snova, I

Tipini snoui

263

je majke im otac ode na put, pa posle oevog povrat ka moe da se ponovo vrati natrag u deju sobu osobi koja mu se mnogo manje dopada, moe se kod njega vrlo lako oblikovati elja da otac bude stalno odsu tan, kako bi mogao zadrati svoje mesto kod svoje drage i lepe mame. A jedno sredstvo u postizanju te elje jeste oigledno kad je otac mrtav, jer je deaka iskustvo nauilo jednoj stvari: Mrtvi" ljudi, kao deka na primer, uvek su odsutni, ne vraaju se nikad vie. Ako se ovakva posmatranja vrena na maloj deci potpuno uklapaju u tumaenje koje sam predloio, ona svakako jo ne pruaju puno uverenje koje se na mee lekarima za psihoanalize odraslih neurotiara. Saoptavanje odgovarajuih snova vri se ovde sa takvim uvodima da njihovo tumaenje postaje neizbeno kao tumaenje sna elje. Jednog dana nala zim jednu damu ucveljenu i rasplakanu. Ona kae: Ne elim vie da vidim svoje roake, oni me se mo raju groziti. Onda gotovo bez prelaska pria da se sea jednoga sna ije joj znaenje, naravno, nije po znato. Taj san je sanjala kad joj je bilo etiri godine, a on glasi ovako: Jedan ris ili lisica etaju se na kro vu, zatim neto pade, ili ona pade, i onda majku iz nose mrtvu iz kue, pri emu gorko plae. Tek to sam joj rekao da ovaj san mora znaiti elju iz nje nog detinjstva, da svoju majku vidi mrtvu, i da zbog ovog sna mora misliti da je se roaci groze, a ona mi ve prui neto materijala za objanjenje sna. Luchsaug" 1 jeste pogrdna re kojom ju je jednom prilikom grdio neki ulini mangupi dok je bila jo sasvim malo dete; njenoj majci je, kad je detetu bilo tri go dine, pao crep sa krova na glavu tako da je jako krvarila. Imao sam jednom priliku da detaljno prouavam jednu mladu devojku koja je prola kroz razliita psi hika stanja. U sumanutoj zbunjenosti, kojom je boLuchs" = ris, Luchsauge bi, prema tome bilo: risovo oko. U devojinom snu se javljaju ris (Luchs) i lisica (Fuchs). (Prim. prev.).
1

lest poela, pokazala je bolesnica naroitu odvratnost prema svojoj majci, tukla ju je i grdila im bi se pribliila njenoj postelji, dok je prema jednoj mnogo starijoj sestri u isto vreme ostala ljubazna i posluna. Zatim je dolo jasno, ali neto apatino stanje sa veo ma uznemirujuim snovima; u toj fazi poeo sam sa leenjem i analizirao njene snove. Jedan velik broj snova bavio se vie ili manje uvijeno smru njene majke; as bi prisustvovala sprovodu jedne starije ene, as bi videla sebe i svoju sestru kako u crnini sede za stolom; nije bilo nikakve sumnje o smislu ovih snova. Kod poboljanja koje je bivalo sve vee javljale su se histerine fobije; najmunija meu nji ma bila je da se njenoj majci moda neto dogodilo. Gde god bi se nalazila, morala je da pouri kui da bi se uverila da je majka jo iva. Sluaj povezan sa mojim ostalim iskustvima bio je veoma pouan; on je pokazivao u tako rei mnogojezinom prevoenju razliite naine reagovanja psi hikog aparata na istu nadraujuu predstavu. U zbu njenosti koju ja shvatam kao savlaivanje druge psi hike instance kroz prvu inae suzbijenu instancu, svesno neprijateljstvo prema majci postalo je motorno snano; kad je, zatim, nastupilo prvo smirenje, po buna bila suzbijena, a vladavina cenzure ponovo us postavljena, ostalo je ovom neprijateljstvu otvoreno samo jo polje snevanja da bi ostvarilo elju za maj inom smru; kad je normalno stanje jo vie ojaalo, dovelo je do stvaranja prekomerne brige za majku kao histerina protivreakcija i odbrambeni fenomen. U toj vezi vie nije neobjanjivo zato su histerine devojke tako esto preko mere neno vezane za svoje majke. Drugi put sam imao priliku da izvrim dubok uvid u nesvesni duevni ivot jednog mladog oveka koji, gotovo nesposoban za ivot od prinudne neuroze, nije mogao da izlazi na ulicu, jer ga je muila briga da e poubijati sve ljude koji prou pored njega. On je dane provodio u tome to je dovodio u red dokaze za svoj alibi, ako bi moda bila podignuta optuba protiv njega zbog nekog ubistva koje se u gradu do-

264

Tumaenje snova, I

Tipini snovi

265

godilo. Izlino je napomenuti da je to bio jedan isto tako moralan kao i lepo obrazovan ovek. Analiza koja je uostalom vodila ozdravljenju otkrila je kao osnovu za ove mune prinudne predstave ubilake im pulse uperene protiv njegovog neto prestrogog oca, koji su se, kad mu je bilo sedam godina, na njegovo iznenaenje svesno ispoljili, ali koji, naravno, vode poreklo iz mnogo ranijih godina detinjstva. Posle te ke bolesti i oeve smrti pojavila se u trideset i prvoj godini ivota opsesija samoprebacivanja, koja se u vidu one fobije prenela na strance. ovek koji je bio u stanju da zaeli da svoga oca gurne u provaliju sa vrha jedne planine, njemu se svakako moe poverovati da nee tedeti ni ivot ljudi koji su manje vezani za njega; taj je onda u pravu da se zatvori u svoje sobe. Prema mojim ve mnogobrojnim iskustvima ro ditelji igraju glavnu ulogu u infantilnom duevnom ivotu svih kasnijih psihoneurotiara, i zaljubljenost u jednog, mrnja prema drugom roditelju, pripadaju bitnim sastojcima materija u psihikim impulsima stvorenim u ono doba, koji je tako znaajan za odre ivanje simptoma kasnije neuroze. Ali ja ne verujem da se psihoneurotiari u tome otro odvajaju od ostalih ljudi koji su ostali normalni to mogu da stva raju neto apsolutno novo i neto to je za njih osobeno. Mnogo je verovatnije, a to shvatanje potpoma u i prigodna posmatranja vrena na normalnoj deci, da se oni razlikuju samo u tome to svoja oseanja i mrnju prema svojim roditeljima iznose u poveanom stepenu, a da se to u dui veine dece zbiva manje jasno i manje intenzivno. U potvrdu ovoga saznanja predao nam je stari vek jednu legendu, ija opta i duboka potresna snaga moe biti shvaena samo ako hipoteza u vezi sa psihologijom dece, koju sam izneo, ima isto tako optu vanost. Na umu mi je pria o kralju Edipu i istoimena drama Sofokla. Sin tebanskog kralja Laja i Jokaste, Edip biva kao odoje prognan, poto je neko proro anstvo predskazalo ocu da e ga jo neroeni sin jednom ubiti. Dete bude spaeno i kao kraljevi odra-

ste na nekom stranom dvoru; nesiguran u svoje pore klo, Edip upita proroite i od njega dobije savet da izbegava svoj zaviaj, jer e morati da postane ubica svoga oca i mu svoje majke. Na putu iz svog tobo njeg zaviaja sastane se sa kraljem Laj om i ubije ga u svai koja se brzo zametnula. Zatim dolazi pred grad Tebu, gde reava zagonetku Sfinge koja mu prepreava put i, u znak zahvalnosti za to, bude od Tebanaca izabran za kralja, a kao nagradu dobij a Jokastu za enu. Dugo vlada u miru i dostojanstvu, i sa njemu nepoznatom majkom rodi dva sina i dve erke, dok nije izbila kuga, koja je Tebancima dala povod da ponovo pitaju proroite za savet. Ovde po inje Sofoklova tragedija. Glasnici donose vest da e kuga prestati ako Lajev ubica bude proteran iz zem lje. A gde se on nalazi?
Gde je taj teko vidljivi tamni trag stare krivice?" (stih 109).

Radnja komada sastoji se odsad samo u postepe nom pojaavanju i umetniki odugovlaenom otkriu to se moe uporediti sa radom jedne psihoanalize da je Edip sam Lajev ubica, ali ujedno i sin ubije noga kralja i Jokaste. Potresen strahotama koje je nesvesno poinio, Edip samoga sebe oslepi i naputa zaviaj. Proroanstvo je ispunjeno. Kralj Edip je takozvana tragedija sudbine; njeno tragino dejstvo treba da poiva na suprotnosti izme u suvie mone volje bogova i uzaludnog odupiranja ljudi kojima preti nesrea; odanost u volju boanstva, uvianje svoje sopstvene nemoi treba duboko potre seni posmatra da naui iz te tragedije. Moderni pi sci, logino, pokuavali su da postignu jedno slino tragino dejstvo tako to su istu suprotnost prepleli sa fabulom koju su sami pronali. Ali gledaoci su netronuti posmatrali kako se na njima, uprkos svem odupiranju nevinih ljudi, izvrava prokletstvo ili pro roanstvo; kasnije tragedije sudbine ostale su bez, dejstva.

266

Tumaenje

snova,

Tipini snovi

267

Ako kralj Edip modernog oveka ne potresa ma nje nego Grka onoga doba, onda reenje za to moe svakako leati u tome to dejstvo grke tragedije ne poiva na kontrastu izmeu sudbine i ovekove volje, nego je treba traiti u naroitoj osobenosti gradiva na kome se ova suprotnost dokazuje. Mora da postoji neki glas u naoj unutranjosti koji je spreman da prizna prinudnu mo sudbine u Edipu, dok mi odlu ke kao to se nalaze u drami Die Ahnfrau"1, ili u drugim tragedijama sudbine, moemo odbiti kao pro izvoljne. I jedan takav inilac sadran je stvarno u prii o kralju Edipu. Njegova sudbina potresa nas samo zato to bi mogla da postane i naom sudbinom, poto je proroite pre naeg roenja izreklo nad nama isto prokletstvo kao i nad njim. Svima nam je, moda, bilo sueno da svoje prvo seksualno uzbue nje upravimo prema majci, a prvu mrnju i nasilnu elju prema svome ocu; o tome nas uveravaju nai snovi. Kralj Edip koji je ubio svoga oca i oenio se svojom majkom Jokastom samo je ispunjenje elja naeg detinjstva. Ali sa vie sree nego to ju je on imao, ukoliko nismo postali psihoneurotiari, uspelo nam je da naa seksualna uzbuenja odvojimo od na ih majki, da zaboravimo nau ljubomoru na nae oe ve. Od osobe na kojoj se ona praiskonska elja detinj stva bila ispunila, mi sa grozom uzmiemo sa itavim iznosom potiskivanja, koja su te elje od toga vreme na u naoj unutranjosti pretrpele. Dok pesnik u onom istraivanju iznosi na videlo krivicu Edipovu, primo rava nas da upoznavamo nau sopstvenu unutranjost, u kojoj se ti impulsi, iako potisnuti, jo uvek nalaze. Uporeivanje sa kojim nas hor ostavlja:
. . . vidite, to je Edip, koji je resio silne zagonetke i bio prvi na vlasti, iju su sreu svi graani uzdizali i zavideli mu na njoj. Gledajte, u kakve je strane talase sudbine on potonuo!" Beki knjievnik Franz Grillparzer (17911872) autor je drame Die Ahnfrau" (prababa, pretkinja) s kojom je po stigao ogroman uspeh. Njegova slava je bila tolika da ga je i sam Gete doekao u Vajmaru kao sebi ravnog (Prim. prev.).
1

Ova opomena pogaa i nas same i nau oholost, koji smo od godina svoga detinjstva postali tako mu dri i silni, po naem miljenju. Kao Edip ivimo mi u nepoznavanju elja koje vreaju moral, koje nam je priroda nametnula, i posle ijeg bismo otkrivanja svi eleli da svoj pogled skrenemo sa scena naeg de tinjstva. 1 Da je mit o Edipu ponikao iz jednog prastarog materijala sna koji ima za sadraj ono muno smeta nje odnosa prema roditeljima, izazvano prvim bue njima seksualnosti, za to se ve u tekstu same Sofoklove tragedije nalazi mig koji se ne moe pogreno razumeti. Jokasta tei Edipa kome jo nije sve obja njeno ali koji je zabrinut jer se sea izjava proroita, kao to pominje jedan san kakav toliki ljudi sa njaju a da, kako ona misli, nita ne znai: Jer mnogi ljudi ve su u snu leali sa onom koja ih je rodila: Ali onaj koji to ne smatra ni za ta lako podnosi teret ivota." (Stih 955 s.s.) San o seksualnom optenju sa majkom imali su isto tako onda, kao to ga imaju i danas, mnogi ljudi, koji o njemu priaju negodujui i zapanjeni. Taj san je, kao to je razumljivo, klju tragedije i dopunski deo snu o oevoj smrti. Pria o Edipu jeste reakcija fantazije na oba ova tipina sna, i kao to se snovi od1 Nijedno od otkria psihoanalitikog istraivanja nije izazvalo tako ogoren sukob, tako gnevno protivljenje i tako divno izopaenje kritike kao ovo upuivanje na deje sklo nosti ka incestu koje su ostale sauvane u nesvesnom. P o slednje vreme, ak, donelo je pokuaj da incest", uprkos svim iskustvima, ostave samo kao simboliku" vrednost. Jedno duhovito tumaenje Edipovog mita, oslanjajui se na jedno mesto openhauerovo, daje Ferenci u asopisu Imago", I, 1912. Edipov kompleks", koji je prvi put dodirnut ovde u ovoj knjizi o Tumaenju snova", stekao je daljim prou avanjima neslueno veliko znaenje za razumevanje istorije oveanstva i razvoja religije i morala (Vidi: Totem i Tabu, 1913, Sabrana dela sveska IX). '

268

Tumaenje snova, I

Tipini snovi

269

raslih ljudi doivljavaju sa oseanjem otklanjanja, tako mora mit da u svoj sadraj primi i strah i samokan javan je. Njegovo dalje oblikovanje dolazi opet od neke pogreno shvaene sekundarne obrade gradi va koja pokuava da ga potini jednoj teologizirajuoj nameri. (Uporedi gradivo sna o ekshibiciji). Pokuaj da se boanska svemo sjedini sa ljudskom odgovor nou mora, naravno, pretrpeti neuspeh na ovom ma terijalu kao i na svakom drugom. Na istom tlu kao Kralj Edip ima svoje korene jedna druga od velikih traginih pesnikih tvorevina, ekspirov Hamlet. Ali u izmenjenoj obradi istog gra diva otkriva se celokupna razlika u duevnom ivotu oba kulturna perioda koja su daleko udaljena jedan od drugog, sekularno napredovanje potiskivanja u du evnom ivotu oveanstva. U Edipu, kao u snu, izvla i deja fantazija na svetlost dana elju, koja lei u osnovi drame i biva ostvarena; u Hamletu ona ostaje potisnuta i mi o njenom postojanju saznajemo sli no injeninom stanju kod neuroze samo preko dejstva inhibicije koja proizilazi iz nje. Ispostavilo se, udno, da je delovanjem moderne drame to mo guno sjediniti a da se pri tome moe ostati u potpunom mraku u vezi sa karakterima junaka. Ova drama sagraena je na oklevanju Hamletovom da is puni zadatak osvete koji mu je dodeljen; tekst ne pri znaje koji su motivi ili razlozi za ovo oklevanje; ni najraznovrsniji pokuaji tumaenja to nisu mogli po kazati. Prema i danas vaeem shvatanju, a koje je obrazloio Gete, Hamlet predstavlja tip oveka ija sveza energija biva ukoena bujnim razvojem misao ne aktivnosti (oboleo od bledila misli"). Po drugima, pesnik je pokuavao da prikae jedan boleljiv, neod luan karakter koji pada u oblast neurastenije. Ali sama sadrina prie pokazuje nam da nam se Hamlet nipoto ne sme prikazati kao osoba koja je uopte ne sposobna za rad. Mi vidimo kako dva puta stupa u ak ciju; prvi put kad u brzo razbuktaloj strasti maem ubija prislukivaa iza tapeta; drugi put kad planski, ak i podmuklo, alje u smrt dva dvoranina, koja je

njemu samom bila namenjena, sa potpunom nepromiljenou jednog princa iz renesanse. Sta ga dakle sputava pri ispunjenju zadatka koji mu je postavio duh njegovog oca? Ovde se ponovo nudi objanjenje da je to naroita priroda toga, zadatka. Hamlet moe sve, samo nije u stanju da izvri osvetu nad ovekom koji mu je uklonio oca i kod njegove majke zauzeo oevo mesto, nad ovekom koji mu pokazuje realizovanje njegovih potisnutih dejih elja. Gnuanje koje treba da ga goni na osvetu zamenjuje se kod njega, na taj nain, samoprekorevanjima, skrupulama savesti koje mu prebacuju da on, shvaeno doslovce, nije nimalo bolji nego grenik koga treba da kazni. Ja sam, pri tom, preveo na svesno ono to u junakovoj dui mora ostati nesvesno; ako neko eli da Hamleta nazove histerikom, ja to mogu priznati samo kao za kljuak iz svoga tumaenja. Seksualna odvratnost se vrlo lepo slae s tim, koju zatim Hamlet izraava u razgovoru sa Ofelijom, ona ista seksualna odvratnost koja e u kasnijim godinama sve vie osvajati pesnikovu duu, sve do vrhunskog izraavanja u drami Ti mori iz Atine. Razume se da je to mogao biti samo sopstveni duevni ivot pesnikov s kojim se u Hamle tu susreemo; iz dela Georga Brandesa o Sekspiru (1896) uzimam beleku da je drama napisana nepo sredno posle smrti Sekspirovog oca (1601), dakle dok je alost za njim bila jo sveza, u ponovnom oivlja vanju, moemo pretpostaviti, oseanja iz detinjstva koja su se odnosila na oca. Poznato je, takoe, da je ekspirov rano preminuli sin nosio ime Hamnet (iden tino sa Hamletom). Kao to Hamlet obrauje odnos sina prema roditeljima, tako se drama Makbet, bli ska po vremenu postanka, zasniva na temi neman ja dece. Kao to je, uostalom, svaki neurotiki simptom, pa i sam san, sposoban da bude drukije protumaen (Uberdeutung), pa se ak ovo tumaenje i trai za njegovo potpuno razumevanje, tako mora da je i sva ko pravo pesniko stvaranje poniklo iz vie od jednog motiva i jednog podstreka u pesnikovoj dui, te e dozvoliti vie od jednog tumaenja. Ja sam na ovom

270

Tumaenje

snova,

Tipini snovi

271

mestu pokuao samo tumaenje najdubljeg sloja im pulsa u dui stvarajueg umetnika. 1 Ne mogu da ostavim tipine snove o smrti dra gih roaka a da sa nekoliko reci ne objasnim njihov znaaj za teoriju snova uopte. Ovi snovi, pokazuju nam, ostvaren, jedan veoma neobian sluaj: da misao sna stvorena potisnutom eljom umakne svakoj cen zuri i da neizmenjena prelazi u san. Moraju postojati naroiti faktori koji ovo omoguuju. Nalazim da sledea dva momenta povlauju ovim snovima: prvo, ne postoji nijedna elja od koje bismo se smatrali vie udaljenim; mi mislimo da nam eleti tako neto ni u snu ne bi palo na pamet", i zbog toga cenzura sna nije naoruana protiv ovakve strahote, upravo kao to ni Solonovo zakonodavstvo nije znalo da odredi kaznu za oceubistvo. Drugo, potisnutoj i nenasluenoj elji ba ovde naroito esto dolazi u susret jedan dnevni ostatak u obliku brige za ivot drage osobe. Ova briga se ne moe uneti u san drukije nego tako to e se posluiti odgovarajuom eljom; a elja se moe ma skirati brigom koja je danju postala aktivna. Ako mi slimo da se sve to zbiva jednostavnije, da upravo nou i u snu samo nastavljamo ono to smo danju poeli, onda emo snove o smrti dragih osoba ostaviti van svake veze sa naim objanjenjem sna, i draemo se, sasvim nepotrebno, vrsto jo jedne zagonetke koja se moe lako resiti. Pouno je, takoe, pratiti odnos ovih snova pre ma snovima straha. U snovima o smrti dragih lica po tisnuta elja nala je put kako moe da umakne cen zuri a i izopaenju koje cenzura uslovljava. Pro1 Gornja nagovetavanja za analitiko razumevanje Hamleta dopunio je, zatim, E. Jones i branio od ostalih shvatanja iznetih u literaturi (Problem Hamleta i Edipov kom pleks 1911). U gore iznetu pretpostavku da je autor Sekspirovog dela bio ovek iz Stratforda otada sam, svakako, pre stao da verujem. Dalja nastojanja oko analize drame Makbet u mom lanku: Einige Charaktertypen aus der psychoanalytischen Arbeit", objavljenom u asopisu Imago" IV, 1916. (Sabrana dela, sveska X), i kod L. Jekelsa, ekspirov Makbet, u Imago" V, 1918.

pratna pojava koja nikad ne izostaje jeste, onda, da NO u snu osete bolna oseanja. Isto tako se straan san deava samo onda ako je cenzura u potpunosti ili delimino savladana, dok je, s druge strane, preovlaivanje cenzure olakano ako je strah ve bio stvoren kao aktuelna senzacija iz somatskih izvora. Tako po staje oevidna tendencija za koju cenzura obavlja svoj posao i vri izopaenje sna; to se deava da bi spreila razvoj straha ili drugih oblika munog afekta.

**
U prethodnim redovima govorio sam o egoizmu deje due i ovo sada nastavljam sa namerom da ovde naslutimo jednu vezu: da su snovi sauvali i taj ka rakter. Oni su apsolutno svi egoistiki, u svima se javlja drugo ja, iako prerueno. Zelje koje se u njima ispunjavaju po pravilu su elje ovoga ja; samo je var ljivi izgled, ako je ikada interesovanje za nekog dru gog izazvalo jedan san. Izloiu analizi nekoliko primera koji se protive ovom tvrenju. I Jedan deak od nepune etiri godine pria: Video, je veliku garniranu iniju na kojoj je stajao povelik komad peenog mesa, i komad je odjednom bio poje den ceo neraseen na komadie. Osobu koja ga je pojela nije video.1
1 I sve to je veliko, prebogato, prekomerno i preterano u snovima moglo bi imati karakter detinjstva. Dete ne zna ni za jednu usrdniju elju nego da poraste i bude velik, da od svega dobije koliko i veliki; teko ga je zadovoljiti, ne zna ni za ta to je dosta, nezasitno je i trai da se po novi ono to mu se dopalo ili mu je prijalo. Drati se mere, zadovoljiti se malim, odrei se: to ono naui tek kroz kul turu vaspitanja. Poznato je da je i neurotiar sklon neumerenostima i preteranostima.

272

Tumaenje snova, I

Tipini snovi

273

Ko bi mogao biti taj strani ovek o ijoj bogatoj mesnoj gozbi na malian sanja? O tome nam moraju dati objanjenje doivljaji onoga dana kad je on to sanjao. Deak neko vreme dobija mlenu dijetu pre ma nareenju lekara; ali uvee toga dana kad je sa njao pokazao se nevaspitanim i za kaznu su mu uskra tili veeru. On je, ve ranije jednom, iskusio ovu kuru gladovanja i pri tom se veoma hrabro poneo. Znao je da nee nita dobiti, ali se nije usudio ni re da zucne da je gladan. Vaspitanje je poelo kod njega da deluje; ono dolazi do izraaja ve u snu, koji pokazuje poetak jednog izopaenja sna. Nema nikakve sumnje da je on sam ta osoba ije su elje uperene na jedan tako bogat obed, i to na obed sa peenjem. Ali poto zna da mu je to zabranjeno, ne usuuje se da uradi ono to gladna deca u snu ine (uporedi san o jago dama moje male Ane): da sam sedne za sto. Osoba ostaje anonimna. II Jednom sam sanjao da u izlogu neke knjiare vi dim jednu novu svesku one zbirke u bibliofilskom po vezu koju inae kupujem (monografije umetnika, mo nografije o svetskoj istoriji, uvena umetnika mesta itd.). Nova zbirka se zove: Slavni govornici (ili govori) i sveska I te zbirke nosi ime dr Leher (Lecher). U analizi mi postaje neverovatno da me za vreme mojih snova zabavlja slava dr-a Lehera, trajnog go vornika nemake opstrukcije u parlamentu. Stanje stvari je to da sam pre nekoliko dana primio nove pa cijente na psihiko leenje, pa sam sada primoran da deset do jedanaest sati dnevno govorim. Ja sam, da kle, lino taj trajni govornik. III Drugi put sanjam kako mi jedan poznat uitelj na naem univerzitetu kae: Moj sin, onaj miop." Za tim dolazi dijalog, koji se sastoji od kratkih govora i

odgovora. Zatim dolazi i trei deo sna u kome se po javljujemo ja i moji sinovi, a za latentni sadraj sna su otac i sin, profesor M., samo podmetnuti, i oni po krivaju mene i mog najstarijeg sina. O ovom snu, zbog jedne druge njegove osobenosti, malo kasnije ja u ponovo raspravljati. IV Primer za stvarno niska egoistika oseanja koja se kriju iza nene brige prua sledei san: Moj prijatelj Oto izgleda loe, taman je u licu i oi su mu ispale napolje. Oto je moj kuni lekar kome u beznadeno osta ti duan, jer ve godinama bdi nad zdravljem moje dece, leci ih uspeno kad se razbole, i pored toga u svakoj prilici koja moe da prui neki povod on im daje poklone. Onog dana kad sam sanjao bio je kod nas u poseti, i tada je moja ena primetila da iz gleda umoran i malaksao. Nou mi dolazi moj san, i pozajmljuje mu neke znakove Bazedovljeve bolesti. Onaj to se u tumaenju snova oslobodio mojih pra vila razumee ovaj san tako da sam zabrinut za zdrav lje svoga prijatelja i da se ova zabrinutost u snu ostvarila. To bi bila kontradikcija ne samo tvrenju da je san ispunjenje elje, nego i jednom drugom tvr enju da je pristupaan samo egoistikim pobudama. Ali ko tako tumai, neka mi objasni zato se kod Otona bojim da ima Bazedovljevu bolest, a za takvu dijagnozu mi njegov izgled ne daje ni najmanje po voda? Moja analiza, naprotiv, daje sledei materijal iz jednog dogaaja koji se desio pre est godina. Jedno malo drutvo, u kome se nalazio i profesor R., vozilo se u dubokoj tami kroz umu N., udaljenu nekoliko sati od naeg mesta, gde smo preko leta boravili. Koija, ne ba sasvim trezan, oborio nas je sa kolima niz jednu padinu, i bili smo sreni to smo ostali itavi. Ali, bili smo primorani da prenoimo u najblioj kr mi gde je vest o naem udesu izazvala velike simpa18 Frdfcd, Odabrana ela, VI

274

Tumaenje snova, I

Tipini

snovi

275

tije za nas. Jedan gospodin koji je na sebi nosio ne sumnjive znake bolesti morbus Basedowii uostalom samo potamnelost koe na licu i izbuljene oi , pot puno kao u snu, bez strume, stavio nam se u potpu nosti na raspolaganje i upitao nas ta bi mogao da uradi za nas. Profesor R. je na svoj nain odgovorio: Nita drugo nego da mi pozajmite nonu koulju." A nato je plemeniti ovek odgovorio: Zao mi je, ali to ne mogu", i ostavio nas je. Za nastavak analize pada mi na pamet da Bazedov nije samo ime lekara, nego, takoe, i ime jednog uvenog pedagoga (U budnom stanju nisam sasvim si guran da to znam). A prijatelj Oto je ono lice koje sam zamolio da u sluaju da mi se to dogodi pre uzme nadzor nad telesnim vaspitanjem moje dece, na roito u vreme puberteta (otuda nona koulja). Po to, dakle, u snu svoga prijatelja Otona vidim sa simptomima bolesti onog plemenitog pomagaa, oi gledno elim da kaem: Ako mi se to dogodi, on isto tako nee imati nikakvog posla s mojom decom kao to onda gospodin baron L. nije imao, uprkos svojih ljubaznih ponuda. Egoistika crta ovoga sna sad bi, svakako, mogla biti otkrivena. 1 A gde se ovde krije ispunjenje elje? Ne u osveti nad prijateljem Otonom ija je sudbina takva da se u
Kad je Ernest Dounz (Jones) u jednom naunom pre davanju u nekom amerikom drutvu govorio o egoizmu sno va, uinila je jedna uena dama prigovor protiv ovog nenaunog uoptavanja: da autor moe suditi svakako samo o snovima Austrijanaca i ne sme nita da izjavi o snovima Amerikanaca. Ona je, to se nje tie, sigurna da su njeni snovi strogo altruistiki. U opravdanje ove dame, ponosne na svoju rasu, neka bude uostalom primeeno da reenicu da su snovi skroz egoistiki ne smemo pogreno razumeti. Poto sve, to god se uopte javlja u predsvesnom miljenju, moe prei u san (sadraj kao i latentne misli sna), ova mogunost ostaje otvo rena i za altruistike pokrete. Na isti nain moi e se u snu pojaviti jedna nena ili zaljubljena pobuda prema nekoj dru goj osobi, koja postoji u nesvesnom. Tanost gornje postavke ograniava se, dakle, na injenicu da meu nesvesnim po budama sna veoma esto nalazimo egoistike tendencije koje u budnoi izgledaju savladane.
1

mojim snovima s njim loe postupa, nego u sledeem odnosu. Poto sam Otona u snu predstavio kao barona L., u isto vreme sam identifikovao svoju sopstvenu linost sa jednom drugom, naime sa linou pro fesora R., jer ja neto traim od Otona, kao to je u onom drugom dogaaju R. neto traio od barona L. I u tome je stvar. Profesor R., sa kojim se inae za ista ne usuujem uporeivati, slino kao i ja, iao je svojim putem samostalno izvan kole, i tek u poznijim godinama doao je do titule koju je ve odavno zasluio. Ja, dakle, jo jednom elim da postanem profesor! Da, ak one reci ,,u poznijim godinama" jesu jedno ispunjenje elje, jer one kazuju da ve dosta dugo ivim pa da svoje sinove sam provodim kroz pubertet. O ostalim tipinim snovima u kojima sa uiva njem letimo ili u oseanju straha padamo nije mi ni ta poznato iz sopstvenog iskustva, i sve to o njima imam da kaem dugujem psihoanalizama. Iz izvetaja koje tamo dobij amo moemo zakljuiti da i ovi sno vi obavljaju utiske iz detinjstva, da se, naime, odnose na igre kretanja koje za dete imaju tako izvanrednu privlanu snagu. Koji ujak ili stric nije ve pustio dete da leti tako to je, irei ruke, s njim jurio kroz sobu, ili s njim igrao padanja, tako to ga je ljuljao na kolenu, pa odjednom jednu njegovu nogu opruio ili ga podigao uvis, pa onda odjednom uradio kao da hoe da ga vie nee pridrati. Deca onda vrite od zadovoljstva i neprestano trae da se igra ponovi, po gotovu ako pri tom ima i malo straha ili malo vrto glavice; zatim, posle niza godina, ona oivljavaju ta kvo ponavljanje u snu, ali pri tom u snu isputaju ruke koje su ih pridravale, tako da sad slobodno lebde i padaju. Poznata je ljubav sve male dece za takve igre kao to su ljuljanje i klackanje; ako, zatim, vide gimnastike vetine u cirkusu, seanje se ponovo 1 osveava. Kod nekih deaka nastaje onda histerini
Analitiko istraivanje pokazalo nam je put da pogo dimo da u dejoj ljubavi za gimnastikim izvoenjima i na njihova ponavljanja u histerinom napadu, osim organskog
18
1

276

Tumaenje snaoa, 1

Tipini snovi

277

napad samo od reprodukcija takvih vetina koje izvo de sa velikom spretnou. Kod ovih samo po sebi be zazlenih pokretnih igara nisu ba retke i pojave bu enja i seksualnih oseanja.1 Da izrazimo to jednom reju koja je kod nas u upotrebi i koja sve ove pripre me pokriva: to je vijanje" (Hetzen") u detinjstvu, koje ponavljaju snovi o letenju, padanju, vrtoglavici itd., a ija su se oseanja prijatnosti sad pretvorila u strah. Ali, kao to to svaka majka zna, i vijanje" dece u stvari dosta esto prelazi u svau i pla. Postoji, dakle, opravdan razlog za to da otklonim objanjenje da stanje naih konih senzacija za vreme spavanja, senzacija o pokretima plua itd. izazivaju snove o letenju i padanju. Vidim da su ove senzacije same reprodukovane iz seanja na koja se san odnosi, da su dakle sadrina sna, a ne njegovi izvori. Ali ni sam ne tajim nipoto ni to da za ovaj niz tipinih snova ne mogu dodati potpuno objanjenje. Moj materijal me je ba ovde ostavio na cedilu. Mo ram se drati opteg gledita da se sve senzacije koe i pokreta ovih tipinih snova bude im su potrebne nekom psihikom motivu, i da mogu biti zanemarene ako se jedna takva potreba ne pojavi. I odnos prema infantilnim doivljajima izgleda mi da sigurno proizilazi iz nagovetaja koje sam dobio u analizi psihoneurotiara. Ali koja druga znaenja su se u toku ivota mogla nadovezati na seanja na one senzacije mozaovoljstva, uestvuje i jedan drugi faktor: seanje (esto nesvesno) na seksualno optenje posmatrano na ljudima ili ivotinjama. 1 Jedan mladi kolega, potpuno slobodan od nervoznosti, saoptava mi u vezi s ovim: Iz svog sopstvenog iskustva znam da sam ranije pri ljuljanju, i to u momentu kad kre tanje nadole dobije najveu snagu, imao jedan naroiti oseaj u genitalijama, koji, mada mi zapravo nije bio prijatan, ipak moram oznaiti kao oseaj slasti." Od pacijenata sam esto sluao da su se prve erekcije sa oseanjem uivanja kojih se seaju pojavile u njihovo deako doba prilikom penjanja uz drvo. Iz psihoanaliza proizilazi sa punom si gurnou da prve seksualne pobude imaju korena u igrama tue i borbe u dejim godinama.

da uprkos tipinih pojava ovih snova ipak kod sva ke osobe druge to ne mogu rei i rado bih doao u poloaj da ovu prazninu ispunim briljivom analizom dobrih primera. Ko se tome udi to se uprkos tome to su tako esti upravo ovi snovi o letenju, padanju, vaenju zuba i si. alim na nedostatak materijala, nje mu dugujem objanjenje da ja na samom sebi, otkako poklanjam panju temi tumaenja snova, ovakve snove nisam iskusio. Snovi neurotiara, koji mi inae stoje na raspolaganju, ne mogu se svi protumaiti bar ne u mnogim sluajevima tako da bi otkrili sve svoje skrivene namere; izvesna psihika sila koja je uestvovala u graenju neuroze i koja se ponovo stav lja u akciju pri njenom reavanju suprotstavlja se tu maenju sve do svoje poslednje zagonetke. y) San o ispitu Svaki onaj koji je svoje gimnazijske studije za vrio maturskim ispitom ali se na upornost kojom ga progoni san straha da je na ispitu pao, da mora ponoviti razred i slino. Za onoga koji poseduje aka demski stepen ovaj tipini san zamenjuje se jednim drugim, koji mu prebacuje da nije poloio rigoroz, i kome se jo u snu uzalud odupire sa primedbom da ve deset godina obavlja praksu, da je privatni docent ili ef kancelarije. To su neizbrisiva seanja na ka zne koje smo pretrpeli u detinjstvu za izvrena nedela, koja su se na oba vorna mesta naih studija, na onom dies irae, dies illa", strogih ispita u naoj unu tranjosti ponovo probudila. I strah od ispita" neu rotiara nalazi svoje pojaanje u ovom dejem strahu. Poto smo prestali da budemo uenici, vie se o naem kanjavanju ne staraju roditelji, vaspitai i kasnije uitelji; neumoljiva kauzalna povezanost ivota pri mila je na sebe brigu o naem daljem vaspitavanju, i mi sada sanjamo o maturi ili o rigorozu, a ko tada nije oajavao sam i ako je bio za te ispite dobro priprem ljen? kad god oekujemo da e nas uspeh kazniti zato to neto nismo dobro uradili, to nismo u redu zavrili, kad god osetimo pritisak neke odgovornosti.

278

Tumaenje snova, I

Tipini snovi

279

Jedno dalje objanjenje snova o ispitima dugu jem napomeni koju je nainio jedan kolega poznava lac, koji je jednom u toku naunog razgovora istakao da se san o maturi, ukoliko je njemu poznato, pojav ljuje samo kod osoba koji su taj ispit poloili, a nikad kod onih koji su na njemu pali. San o ispitu pun bo jazni koji se, kao to se to sve vie potvruje, javlja onda kad ovek idueg dana ima pred sobom neki odgovoran posao i oekuje mogunost fijaska, izgle da kao da je odabrao zgodnu priliku iz prolosti, u ko joj se veliki strah iskazao kao neopravdan i koju je ishod opovrgao. To bi bio veoma upadljiv primer nerazumevanja sadraja sna od strane budne instance. Prigovor shvaen kao pobuna protiv sna: Pa ja sam ve doktor, i slino, u stvari bi bio uteha koju san daje, i koja bi glasila ovako: Ne boj se sutranjice; misli na to kakav si strah imao od maturskog ispita, pa ti se ipak nita nije dogodilo. Danas si ve doktor itd. A strah koji pripisujemo snu vodio bi poreklo iz dnevnih ostataka. Probe o tanosti ovog objanjenja koja sam mo gao izvriti na sebi i na drugima, iako nisu bile do voljno mnogobrojne, dobro su ispale. Ja sam, na pri mer, kao rigorozant u sudskoj medicini propao; taj predmet mi nikad nije zadavao posla u snu, dok sam iz botanike, zoologije ili hernije dosta esto bio ispiti van, i u ovim strukama iao sam na ispit sa dobro utemeljenim strahom, ali sam umakao kazni, ili naklonou sudbine ili pak ispitivaa. U snu o gimna zijskim ispitima redovno bivam ispitivan iz istorije, to sam tada sjajno izdrao, ali svakako samo zato to moj ljubazni profesor jednooki pomaga iz jednog drugog sna nije prevideo da je, na ispitnoj ceduljici koju sam mu vratio, srednje od tri pitanja bilo precrtano noktom, kao opomena da na ovom pi tanju ne treba da insistira. Jedan od mojih pacijenata koji je odustao od mature pa ju je kasnije nadokna dio, pa zatim na oficirskom ispitu ponovo pao i nije postao oficir, priao mi je da dovoljno esto sanja o prvom ispitu, a nikad o drugom.

Snovi o ispitu zadaju tumaenju onu tekou koju sam maloas istakao kao karakteristinu za veinu ti pinih snova. Materijal od asocijacija koje nam sneva stavlja na raspolaganje samo je retko kada dovo ljan za tumaenje. Bolje razumevanje takvih snova moramo prikupiti iz veeg broja primera. Pre kratkog vremena stekao sam siguran utisak da prigovor: Pa ti si ve doktor, i slino, ne prikriva samo utehu, nego, ak ukazuje na izvesno prebacivanje. To bi prebaci vanje glasilo: Ti si sad ve toliko star, tako si daleko napredovao u ivotu, pa ipak jo uvek pravi ovakve gluposti, detinjarije. Ova meavina samokritike i utehe odgovarala bi latentnoj sadrini snova o ispitu. Onda vie ne pada u oi ako su se prebacivanja zbog gluposti" i detinjarija" u poslednjim analiziranim primerima odnosila na ponavljanje seksualnih akata kojima je zamereno. V. Stekel (W. Stekel), od koga potie prvo tuma enje sna o maturi", zastupa miljenje da se on re dovno odnosi na seksualne testove i seksualnu zre lost. Moje iskustvo moglo je ovo esto da potvrdi.

Rad sna Rad na saimanju

281

VI

RAD SNA
Svi ostali dosadanji pokuaji da se problemi sna rese nadovezivali su se neposredno na manifestni sa draj sna, dat u seanju, teei da iz njega dobiju tu maenje sna, ili, ako su se tumaenja odrekli, da stvo re sud o snu, o njegovoj prirodi, ukazivanjem na sa draj sna. Samo, sada se jedino suoavamo sa jednim drugim injeninim stanjem; izmeu sadraja sna i rezultata naih posmatranja za nas se uvlai novi psi hiki materijal: latentni sadraj sna, ili misli sna; iz ovoga doli smo naim postupkom, a ne iz manifestnog sadraja sna, do toga da smo razvili i resili znaenje sna. Zato sada kao neto novo primamo jedan nov zadatak koji ranije nije postojao: zadatak da ispitamo odnose manifestnog sadraja sna prema njegovim la tentnim mislima i da istraimo procese kojima je od poslednjih postao prvi. Misli sna i sadraj sna nalaze se pred nama kao dve verzije istog sadraja na dva razliita jezika, ili, bolje reeno, sadraj sna izgleda nam kao prenos mi sli sna u neki drugi nain istraivanja, ije znakove i sintaktike zakone treba da otkrijemo uporeivanjem originala i prevoda. Misli sna su nam bez daljeg ra zumljive im smo za njih saznali. Sadraj sna je dat tako rei hijeroglifskim pismom, iji se znaci imaju pojedinano preneti u jezik misli sna. Oigledno, bili bismo dovedeni u zabludu kad bismo ove znake Meli

itati prema njihovoj vrednosti slike namesto prema njihovom simbolikom odnosu. Pretpostavimo da ja pred sobom imam jedan rebus (zagonetku u slikama): kua, na ijem se krovu moe videti amac, zatim jedno jedino slovo, onda jedna ljudska figura u trku ija je glava odstranjena apostrofom, i slino. Ja bih sad mogao biti zaveden da kritikuj em i da ceo sastav ove slike i njene sastavne delove proglasim besmisle nim. amac ne spada na krov jedne kue, a jedna oso ba bez glave ne moe trati; i osoba je vea od kue, i ako sve to treba da predstavlja jedan pejza, u to onda ne mogu da se ukljue pojedina slova azbuke, jer njih u slobodnoj prirodi nema. Pravilna ocena o rebusu oigledno je data tek onda ako protiv celine i pojedinosti te celine ne stavljam ovakve prigovore, nego se potrudim da svaku sliku zamenim jednim slogom ili jednom reju, koja se na ovaj ili onaj na in moe predstaviti slikom. Reci koje se tako sastave vie nisu besmislene, nego mogu dati najdivniju i najdubokoumniju pesniku misao. San je, dakle, jedna takva zagonetka u slikama, i nai prethodnici u ob lasti tumaenja sna uinili su greku to su rebus ocenjivali kao slikarsku kompoziciju. Kao takva, on. im je izgledao besmislen i bez vrednosti.

A RAD NA SAIMANJU Prvo to e svakome postati jasno pri uporeivanju sadraja sna i misli sna jeste to da je ovde bio obavljen vanredan rad na saimanju. San je oskudan, siromaan, lakonian u poreenju sa obimom i bogat stvom misli sna. San, ako ga napiemo, ispunjava pola stranice; analizi, u kojoj su sadrane misli sna, po-

282

Tumaenje snova, I

Rad sna Rad na saimanju

283

trebno je esto osam, pa i dvanaest puta vie prosto ra za pisanje. Relacija se za razliite snove menja; a ona, koliko sam mogao da kontroliem, nikad ne me nja svoj smisao. Po pravilu, mi potcenjujemo meru kompresije koja postoji tako to smatramo da misli sna, iznete na svetlost, predstavljaju potpun materi jal, dok dalji rad na tumaenju moe otkriti nove misli, koje se kriju iza sna. Mi smo ve morali istai da zapravo nikad nismo sigurni da smo jedan san potpuno protumaili; ak i ako reenje izgleda zado voljavajue i bez praznina, ipak jo uvek ostaje mo gunost da se kroz isti san ispoljava jo i neki drugi smisao. Kvota saimanja, dakle, strogo uzev ne moe se odrediti. Protiv tvrenja da iz nesrazmere iz meu sadraja sna i misli sna treba izvesti zakljuak da pri stvaranju sna postoji bogato saimanje psihi kog materijala mogao bi se izneti prigovor koji nam na prvi utisak izgleda veoma zavodljiv. Ta mi tako esto imamo oseaj da smo itavu no sanjali i da smo zatim veinu toga ponovo zaboravili. San kojeg se pri likom buenja seamo bio bi tada samo ostatak celokupnog rada sna, koji bi po obimu bio isti kao to su i misli sna, kad bismo ih se samo mogli potpuno setiti. U toj stvari jedno je sigurno tano: ne moemo se varati sa opaanjem da se jedan san najvernije reprodukuje ako pokuamo da ga se setimo ubrzo posle buenja, i da seanje na njega prema veeri postaje sve vie i vie nepotpuno. A, sa druge strane, moe se videti da oseanje da smo sanjali mnogo vie nego to moemo reprodukovati vrlo esto poiva na jednoj iluziji iji emo postanak kasnije jednom objasniti. Hipoteza da postoji saimanje u toku rada sna osim toga nije pogoena mogunou da se san zaboravi, jer je njena tanost dokazana masama predstava koje pripadaju pojedinim sauvanim delovima sna. ak i ako je stvarno jedan velik deo sna izgubljen za sea nje, ostaje nam time zatvoren eventualno prilaz jed nom novom nizu misli sna. To je pretpostavka koja se niim ne moe opravdati da su se izgubljeni delovi

Nna isto tako odnosili samo na one misli, koje ve po 1 znajemo iz analize sauvanih. Zbog prekomerne koliine pomisli koje analiza doprinosi svakom pojedinanom elementu sadrine sna, u ponekog itaoca probudie se principijelna Humnja, da li sve ono to nekome padne na pamet ka snije, prilikom analize, smemo uraunati u misli sna, tj. da li smemo pretpostaviti da su sve ove misli bile aktivne jo u toku spavanja i da li su saraivale za jedno na stvaranju sna? Da li moda, naprotiv, za vreme analizovanja ne nastaju nove misaone veze koje u stvaranju sna nisu imale uea? Ovoj sumnji ja se samo uslovno mogu pridruiti. Svakako, tano je da pojedine misaone veze nastaju tek za vreme ana lize, ali mi se u svako doba moemo uveriti da se ova kve nove veze stvaraju samo izmeu misli koje su ve u mislima snova na drugi nain povezane; nove veze, kao sporedni prikljuci, kao kratki spojevi, omo gueni su postojanjem drugih i dubljih spojnih puteva. Za prekomeran broj masa misli otkrivenih u ana lizi moramo priznati da su bile aktivne ve pri stva ranju sna, jer ako smo se probili kroz lanac takvih misli, koje kao da nemaju veze sa stvaranjem sna, na ilazimo odjednom na jednu misao koja je, zastuplje na u sadrini sna, neophodno potrebna za tumaenje sna, pa ipak nije bila pristupana drukije nego kroz onaj lanac misli. Uporedimo s tim, moda, san o bo tanikoj monografiji koji se javlja kao rezultat zapa njujueg rada na saimanju, iako njegovu analizu ni sam objavio u potpunosti. A kako onda treba da zamiljamo psihiko sta nje za vreme perioda spavanja, koji prethodi snevanju? Jesu li sve misli sna prisutne jedna pored druge, ili se javljaju jedna za drugom, ili vie istovremenih tokova misli kree iz razliitih centara, pa se oni slivaju u jedan? Ja mislim da, za sada, jo ne postoji
Ukazivanja na saimanje u snu mogu se nai kod mno gobrojnih autora. Di Prel kae na jednom mestu da je apsoliitaio sigurno da je obavljen jedan proces saimanja itavog nufc predstava.
1

284

Tumaenje snova, I

Ra sna Rad na saimanju

285

nikakvo primoravanje da stvaramo plastinu pred stavu o psihikim uslovima pri stvaranju sna. Samo ne smemo zaboraviti da se radi o nesvesnom procesu koji u sebi zapaamo pri namernom miljenju, praenom sveu. Ali injenica da stvaranje sna poiva na saima nju stoji nepokolebljivo vrsto. A kako se ovo sa imanje vri? Ako razmislimo da je od pronaenih misli sna samo najmanji broj zastupljen u snu preko jednog od njihovih predstavnih elemenata, trebalo bi zaklju iti da se saimanje obavlja putem izostavijanja, to jest da san nije verno prevoenje ili projekcija misli sna, taka po taku, nego jedna veoma nepotpuna i puna praznina verzija misli sna. Ovo saznanje veoma je nepotpuno, kao to emo uskoro videti. Ali osloni mo se najpre na njega i pitajmo dalje: Ako samo mali broj elemenata iz misli sna dospeva u sadrinu sna, koji su to uslovi koji odreuju njihov izbor? Da bismo o tome dobili objanjenje, skrenuemo sad svoju panju na one elemente sadrine sna koji su svakako morali ispuniti traene uslove. San, ijem je stvaranju doprinelo jedno naroito snano saima nje, posluie kao najpovoljniji materijal za ovo istra ivanje. Odabrao sam

I
na strani 174. objavljen san o botanikoj monografiji. Sadraj sna: Napisao sam monografiju o jednoj (neodreeno ostavljenoj) vrsti biljaka. Knjiga lei preda mnom i ja upravo prelistavam jednu umetnutu sliku u boji. Uz egzemplar je povezan jedan osueni primerak biljke. Najupadljiviji element ovog sna jeste botanika monografija. Ova dolazi iz utisaka onog dana kad sam sanjao; u izlogu jedne knjiare zaista sam video jed nu monografiju o rodu ciklama". U sadraju sna po-

minjanje ove vrste nedostaje, u njemu su ostali samo monografija i njen odnos prema botanici. Botanika monografija" odmah pokazuje svoj odnos prema rada o kokainu, koji sam nekad napisao; od kokaina ide mi saona veza, s jedne strane, prema sveanom spisu i izvesnim dogaajima u jednoj univerzitetskoj labora toriji, a s druge strane prema mom prijatelju onom lekaru doktoru Kenigtajnu koji je imao svoga udela u iskoriavanju kokaina. Na slinost doktora K. nadovezuje se dalje seanje na prekinuti razgovor, koji sam s njim vodio prethodne veeri, i na raznovrsne misli o nagraivanju za lekarske usluge meu kolega ma. Ovaj razgovor sada je stvarni izaziva sna; mono grafija o ciklami, isto tako, jedna je aktuelnost, ali indiferentne prirode; kao to vidim, botanika mo nografija" pokazuje se kao srednja zajednika izme u oba doivljaja dana, preuzeta neizmenjena od in diferentnog utiska, sa psihiki znaajnim doivljajem povezana obilatim asocijacionim vezama. Ali ne samo sastavljena predstava botanika monografija", nego i svaki od njenih elemenata, bo tanika" i monografija" odvojeno prolazi kroz vie struke veze sve dublje i dublje u splet misli sna. Uz botanika" spadaju seanja na linost profesora Gertnera, na njegovu enu u cvetu, na moju pacijentkinju koja se zove Flora, i na damu o kojoj sam ispri ao priu sa zaboravljenim oveem. Gertner navodi ponovo na laboratoriju i na razgovor sa Kenigtajv.om; u isti razgovor spada i pominjanje obeju pacijentkinja. Od ene sa cveem odvaja se jedan misaoni put ka omiljenom cveu moje ene, iji drugi izlaz lei u naslovu monografije koju sam danju letimice video. Osim toga re botanika" podsea na jednu epizodu u gimnaziji i na jedan ispit iz vremena uni verzitetskih studija, i jedna nova tema, zapoeta u onom razgovoru, tema o mojim sklonostima nado ve zu je se posredstvom moga u ali tako nazvanog omiIjenog cveta, artioke, na misaoni lanac koji polazi od zaboravljenog cvea; iza artioke" krije se, s jedne strane, seanje na Italiju i, s druge strane, na jednu scenu iz detinjstva, sa kojom sam otvorio svoje odno-

286

Tumaenje snova, I

Rad sna Rad na saimanju

287

se prema knjigama koji su mi otada postali intimni. Re botanika", dakle, predstavlja pravu vornu taku u kojoj se za san sastaju mnogobrojni misaoni putevi koji su, to mogu sa sigurnou tvrditi, s punim pravom bili dovedeni u vezu u onom razgovoru. Ovde se nalazimo sred jedne fabrike misli u kojoj kao u Veberovom remek-delu Ein Tritt tausen Faden regt, Die Schifflein heriiber, hinuber schiessen, Die Faden ungesehen fliessen, Ein Schlag tausend Verbindungen schlagt."1 Monografija" u snu ponovo dodiruje dve teme, jednostranost mojih studija i visoku cenu mojih sklo nosti. 2 Iz ovog prvog istraivanja stiemo utisak da su elementi botanika" i monografija" bili primljeni u sadraj sna zato to sa najveim brojem misli sna mogu pokazati najobilnije dodire, dakle stoga to predstavljaju vorne take u kojima se sastaju vrlo mnoge misli sna zato to su u odnosu na tumaenje sna od mnogostrukog znaenja. Ovu injenicu koja se nalazi u osnovi ovoga objanjenja moemo i drukije izraziti, i onda rei: Svaki od elemenata sadraja sna iskazuje se kao predeterminiran, kao viestruko za stupljen u mislima sna. Jo vie emo saznati ako preostale sastojke sna ispitamo u vezi sa njihovim pojavljivanjem u misli ma sna. Slika u boji koju otvaram ide (uporedi anali zu, str. 178) na jednu novu temu, kritiku mojih ko lega na moje radove, i na jednu temu ve zastupljenu u snu, na moje amaterske sklonosti; osim toga na deje seanje u kojima cepam jednu knjigu sa slikama
1 Jedan udarac nogom pokree hiljadu niti, unci lete ovamo, lete onamo; niti teku nevidljivo, a jedan udarac stvara hiljadu veza. i Sklonost", svakako, nije dobra re za nemaku re Liebhaberei". Ovde autor nesumnjivo misli na svoje biblio grafske sklonosti (Prim. prev.).

u boji; osueni primerak biljke dodiruje moj doivljaj sa herbarijumom u gimnaziji i ovo seanje naroito istie. Ja, dakle, vidim kakve je vrste odnos izmeu sadraja sna i misli sna: nisu samo elementi sna mno gostruko determinisani mislima sna, nego su pojedine misli sna i u snu zastupljene kroz vie elemenata. Od jednog elementa sna vodi asocijacioni put do vie mi sli sna, od jedne misli sna ka vie elemenata sna. Stva ranje sna, dakle, ne vri se tako to bi pojedinana misao sna ili jedna grupa takvih misli dali skraenje kao zamenu, otprilike onako kao to se iz redova sta novnitva biraju narodni predstavnici, nego celokupna masa misli sna podlee izvesnoj obradi, prema ko joj oni elementi koji imaju najjau i najbolju potpo ru stiu pravo na ulazak u sadraj sna, analogno ot prilike vrenom skrutinijem spiskova. Bilo koji san da izloim slinom ralanjavanju, uvek nalazim po tvrene iste osnovne principe: da se elementi sna stvaraju od celokupne mase misli sna, i da svaki od ovih elemenata u odnosu prema mislima sna izgleda viestruko determinisan. Sigurno nije izlino da ovu relaciju sadraja sna i misli sna pokaemo na jednom primeru koji se istie naroito vetim zamrivanjem meusobnih odnosa. San dolazi od jednog pacijenta koga ja zbog straha leim u zatvorenim prostorijama. Ubrzo e se poka zati zato se nalazim pobuen da ovom izuzetno du hovitom delu sna dam sledei naslov: II Jedan lep san" On se sa velikim drutvom vozi u ulicu X, u ko joj se nalazi jedno skromno svratiste (to nije tano). U njegovim prostorijama daje se pozorina predstava; on je as publika, as glumac. Na kraju kae da se treba presvui da bi se ponovo dolo u grad. Jedan deo personala upuuje se u prostorije u parteru, a drugi u prostorije na prvom spratu. Onda izbije svaa.

iimmmst

288

Tumaenje

snova,

Rad sna Rad na saimanju

289

Oni gore se ljute to oni dole jo nisu gotovi tako da ne mogu da siu. Njegov brat je gore, on dole, i on se ljuti na brata to je tolika guva (Ovaj deo nije ja san). Uostalom, ve pri dolasku bilo je odreeno i podeljeno ko treba da bude gore a ko dole. Zatim on ide sara preko jedne uzviice, koju ulica X ini u pravcu prema gradu, i ide tako teko, tako naporno da ne moe da krene s mesta. Jedan stariji gospodin mu prilazi i poinje da grdi kralja Italije. Na kraju uzbr dice, posle toga, ide mnogo lake. Tegobe prilikom penjanja bile su tako jasne da je jo posle sna neko vreme sumnjao da li je to bio san ili java. Prema manifestnoj sadrini jedva da emo ovaj san moi pohvaliti. Protiv pravila, ja u sa tumae njem poeti kod onoga dela koji je sneva bio oznaio kao najrazgovetniji. Tegoba o kojoj je sanjao i koju je verovatno u snu osetio, mukotrpno penjanje uz teko disanje, jeste jedan od simptoma koji je pacijent pre vie godina stvarno pokazivao, i on je to tada zajedno sa drugim pojavama dovodio u vezu sa (verovatno histeriki si muliranom) tuberkulozom. Nama je ve poznata ova senzacija inhibiranja hodanja, karakteristina za san, iz ekshibicionih snova, i ovde ponovo nalazimo da ona predstavlja materijal uvek spreman u svrhe bilo ka kvog drugog prikazivanja. Deo sadraja sna koji opi suje kako je penjanje u poetku bilo teko i kako je na kraju uzbrdice postalo lako podseao me je prili kom prepriavanja sna na poznati majstorski uvod Safoa od Alfonsa Dodea (Daudet). Tamo jedan mlad ovek svoju draganu nosi uz stepenice, na poetku laku kao pero; ali ukoliko se vie penje, utoliko je ona tea na njegovim rukama, i ta scena je primerna za tok odnosa ijim prikazivanjem Doe eli da opo mene mlade ljude da ne rasipaju ozbiljniju sklonost 1 na devojke niskog porekla i sumnjive prolosti. Mada
1 U cilju ocene ovoga opisivanja umetnikovog pomisli mo na znaenje snova o stepenicama, izneto u odeljku o simbolici.

mi je bilo poznato da je moj pacijent pre kratkog vre mena odravao jednu ljubavnu vezu sa jednom da mom iz pozorita i da je tu vezu raskinuo, ipak nisam oekivao da u nai da je moja pomisao za tumae nje opravdana. Takoe je u romanu Safo bilo obrnuto nego u snu; u snu je penjanje na poetku bilo teko, a kasnije lako; u romanu je sluilo simbolici samo ako .se ono to se u poetku uzelo kao lako na kraju zavr ilo kao teak teret. Na moje zaprepaenje pacijent je napomenuo da se tumaenje veoma lepo slae sa sadrinom komada koji je prethodne veeri gledao u pozoritu. Komad se zvao Oko Bea (Rund in Wien") i obraivao je ivotni tok jedne devojke, koja je u po etku pristojna devojka, pa kasnije ulazi u polusvet, sklapa veze sa linostima na visokim poloajima, na laj nain dospeva visoko", ali naposletku sve vie propada".1 Komad ga je podsetio i na neki drugi koji je davan pre vie godina, i koji je nosio naslov Od stepenice do stepenice (Von Stufe zu Stufe"), i na plakatima kojima je taj komad najavljivan, mogle su se videti stepenice od vie stepenika. A sada da tumaimo i dalje. U ulici X. stanovala je glumica s kojom je moj pacijent odravao poslednji odnos pun dogaaja. U ulici ne postoji nikakva gosti onica. Ali, kad je toj dami za ljubav proveo jedan dan leta u Beu, on je odseo2 u jednom malom hotelu u njenoj blizini. Naputajui hotel, rekao je koeijau: Srean sam to bar nikakvu gamad nisam pokupio!" (Uostalom, takoe jedna od njegovih fobija). Na to e koija: ,,A kako se tu moe uopte odsesti! To nije nikakav hotel, to je zapravo samo svratiste." Za ovo svratiste nado vezu je se kod njega smesta seanje na jedan citat:
1 I ovde igra reci ini ovo mesto neprevodljivim. U tek stu stoji ,,in die Hoche kommen" (popeti se uvis), to sam ja izrazio sa dospeva visoko", i herunter-kommen" to zna i propadati" (u prenosnom smislu) a silaziti" u obinom smislu. (Prim. prev.). 2 Odsesti" je prevod originalnog absteigen, to nas opet podsea na Stiege = stepenice (Prim. prev.).

19 Froj, Odabrana dela, VI

290

Tumaenje

snova,

Rad sna Rad na saimanju

291

Bei einem Wirte wundermil, Da war ich jiingst zu Gaste." (Kod jednog divnog i blagog domaina bio sam nedavno u gostima).

A domain u Ulandovoj (Uhland) pesmi jeste ja buka. A sada jedan drugi citat nastavlja ovaj misaoni lanac:
Faust (igrajui se mladom) (Faust I 41284131) Einst hatt' ich einen schonen Traum Da sah ich einen Apfelbaum, Zwei schone Apfel glanzten dran, sie reizten mich, ich stieg hinan. Die Schone (Faust I 41324135) Der Und Von Dass Apfelchen begehrt ihr sehr, schon vom Paradiese her. Freuden fiihl' ich mich bewegt, auch mein Garten solche tragt. 1

Nije moguna ni najmanja sumnja ta se krije pod recima jabuka i jabuica. Stavie, lepe grudi su bile prve meu draima kojima je glumica vezala moga snevaa. Prema kontekstu analize imali smo puno pravo da pretpostavimo da se san svodi na jedan utisak iz detinjstva. Ako je to bilo tano, onda se moralo odno siti na dadilju toga oveka koja e uskoro napuniti trideset godina. Za dete dadiljine grudi stvarno znae
1

Faust:

Jednom sam sanjao divan san, Video sam jednu jabuku. Dve lepe jabuke su sijale na njoj, One su me izazivale, i ja sam se popeo gore.

Lepotica: Veoma udite za jabuicama I to ve od raja naovamo. Radost me obuzima to i moja bata raa takve.

svratiste. Dadilja kao i Dodeova Safo javlja se kao aluzija na ljubavnicu naputenu pre kratkog vremena. U sadraju sna takoe se pojavljuje (stariji) brat pacijentov, i on je grore, a sam pacijent dole. To je opet jedno obrtanje stvarnog odnosa, jer je brat, ko liko mi je poznato, izgubio svoj drutveni poloaj, a moj pacijent ga je stekao. Pri reprodukovanju sadr aja sna sneva je izbegao da kae: Da je brat gore, a da je on sam postao parterre". To bi bila jedna suvie jasna izjava, jer kod nas se kae za neku osobu ona je parterre" ako je izgubila i imanje i poloaj, dakle u istom prenoenju kao to upotrebljavamo i re heruntergekommen" (= propao). Mora dakle imati nekog smisla to je na ovom mestu u snu neto predstavljeno obrnuto. Obrtanje mora vaiti i za je dan drugi odnos izmeu misli sna i sadraja sna. Po stoji i mig na to kako ovo obrtanje treba izvesti. Oi gledno na kraju sna, gde stvari sa penjanjem stoje ponovo obrnuto nego u romanu Safo. Onda lako vidi mo na kakvo se obrtanje misli: u romanu Safo ovek nosi enu koja sa njim stoji u seksualnim odnosima; u mislima sna radi se, dakle, obrnuto o jednoj eni koja nosi oveka, i poto se takav sluaj moe dogoditi je dino u detinjstvu, onda se ponovo odnosi na dadilju koja nosi odoje na rukama. Kraj sna dakle u romanu Safo i dadilju predstavlja u istom nagovetaju. Kao to je autor romana, birajui ime Safo, imao na umu jednu lezbijsku naviku, tako i delovi sna, u kojima su lica zaposlena gore i dole, aludiraju na fan tazije seksualne sadrine, koje okupiraju snevaa i kao potisnute poude nisu bez veze sa njegovom neu rozom. Samo tumaenje sna ne pokazuje da li su u snu predstavljene fantazije a ne seanja na stvarna zbivanja, ono nam prua samo jednu sadrinu sna i preputa nam da sami utvrdimo njenu realnu vrednost. Stvarni i imaginarni dogaaji javljaju se ovde i ne samo ovde, nego i kod stvaranja vanijih psi hikih tvorevina no to su snovi naj pre kao istovredni. Veliko drutvo, kao to ve znamo, znai taj nu. Brat nije nita drugo do predstavnik svih kasni- jih suparnika kod ene, unet u scenu iz detinjstva po19*

292

Tumaenje

snova,

Rod sna Rad na saimanju

293

mou Zuriickphantasieren" (retrospektivne fantazi je). Epizoda sa gospodinom koji grdi italijanskog kra lja odnosi se, posredstvom jednog recentnog i samog po sebi ravnodunog doivljaja, ponovo na osobe ni eg stalea koje se guraju u vie drutvo. Izgleda kao da se detetu na grudima daje opomena koju Doe upuuje mladiu. 1 Da bismo pri ruci imali jo i trei primer za pro uavanje saimanja prilikom stvaranja sna, iznosim deliminu analizu jednog drugog sna, koji dugujem jednoj starijoj dami koja je kod mene na psihoanali tikom leenju. Kao to odgovara tekim stanjima straha od kojih je bolesnica patila, njeni snovi sadr avali su prekomerno bogat seksualni misaoni mate rijal, ije uzimanje na znanje ju je u poetku isto tako jako iznenadilo kao to ju je prestrailo. Poto tuma enje sna ne mogu da izvedem do kraja, izgleda da se materijal sna raspada na vie grupa bez neke vidljive povezanosti. III San o gundelju" Sadraj sna: Ono se posea da ima dva gundelja u jednoj kutiji, kojima mora pokloniti slobodu jer e se inae uguiti. Ona otvara kutiju, gundelji su sa svim mlitavi; jedan odleti kroz otvoren prozor, a dru gog prignjei prozorsko krilo, dok je prozor zatvarala, kao to je to neko od nje zatraio (izraavanje ga enja). Analiza: Njen je mu otputovao, njena etrnaes togodinja erka spava u krevetu pored nje. Mala joj
1 Fantastina priroda situacije koja se odnosi na snevaevu dadilju dokazana je objektivno istaknutom okolnou to je dadilja u ovom sluaju bila majka. Uostalom, podseam na aljenje mladog oveka iz anegdote, pomenuto ra nije to situaciju kod svoje dadilje nije umeo bolje da iskoristi; a to je svakako izvor ovog sna.

uvee skree panju da je jedan moljac upao u au 5 vodom; ali ona proputa da ga izvadi iz vode i ujutru ali jadnu ivotinjicu. U njenoj knjizi koju je uve e itala prialo se kako deaci bacaju maku u kljualu vodu, i opisani su trzaji ivotinje. To su oba sama po sebi ravnoduna povoda za san. Tema o svireposti prema ivotinjama zanima je i dalje. Njena erka je pre nekoliko godina, kad su preko leta stanovali u ne kom kraju, bila vrlo svirepa prema ivotinjama. Ona je prikupila jednu zbirku leptira i traila je od nje arsenik za ubijanje leptira. Jednom se dogodilo da je jedan noni leptir jo dugo leteo po sobi sa iglom zabodenom u telo; drugi put su neke gusenice naene izgladnele koje su bile ostavljene da se uaure. Isto to dete imalo je obiaj, u jo nenijim godinama, da buhama i leptirima kida krila; danas bi se svih ovih svirepih radnji devojica uasavala; ona je postala tako dobroduna. Ta protivrenost je zanima. Ona je podsea na jednu drugu protivrenost, protivrenost izmeu iz gleda i raspoloenja, onako kako ga je predstavila Elliot u Adamu Bid (Bede). Jedna lepa, ali uobraena i sasvim glupa devojka, a pored nje jedna runa ali plemenita. Aristokrat koji guicu zavodi, radnik koji osea plemenito i koji se tako i ponaa. To se na Iju- dima ne moe videti. Ko bi na njoj mogao videti da je mue ulne elje? Iste godine kad je mala pravila svoju zbirku lep tira, kraj je patio od navale gundelja. Deca su besnela protiv jednog oveka koji je gundeljima kidao krila, pa zatim njihova tela gutao. Ona je roena u . maju1, udala se takoe u maju. Tri dana posle venanja pisala je svojim roditeljima kui pismo kako je srena. Ali ona to nipoto nije bila. Uvee, pre toga sna, ona je meu starim pismima traila i svojoj deci proitala razna ozbiljna i komina pisma, tako i jedno veoma smeno pismo nekog ui1 Gunelj se na nemakom kae: Maikafer = majska buba (Prim. prev.).

294

Tumaenje snaoa, 1

Rad sna Rad na saimanju

295

telja klavira koji joj se kao domai uitelj udvarao, a i pismo jednog aristokratskog oboavaoca. 1 Sebi prebacuje to je j e d n a od njenih keri do bila u r u k e jednu r u n u Mopasanovu (Maupassant) knjigu. 2 Arsenik to ga njena mala trai podsea na pilule od arsenika, koje u Nababu vraaju mladala ku snagu vojvodi od Mora (Duc de Mora). Uz pokloniti slobodu" pada joj na p a m e t mesto iz Mocartove arobne frule: Zur Liebe kann ich dich nicht zwingen, Doch geb'ich dir die Freiheit nicht." 8 Uz gundelje" pored toga jo i reci Katiine: Verliebt ja bist du wie ein Kdfer mir".4 Izmeu ovog Tanhojzer: ,,Weil du von boser Lust beseelt" (poto te obuzima zla strast). Ona ivi u s t r a h u i brizi za odsutnim muem. S t r a h da mu se neto na p u t u ne desi dolazi do iz raaja u mnogobrojnim fantazijama p r e k o dana. K r a t k o v r e m e p r e toga ona je u svojim nesvesnim mislima za v r e m e analize nala albu na njegovu ostarelost". Misao i elja koju ovaj san krije moe se moda najbolje pogoditi ako ispriam k a k o ju je, vie d a n a p r e sna, odjednom sred njenih poslova trgao i m p e r a t i v uperen protiv njenog m u a : Obesi se! Pokazalo se da je nekoliko asova p r e toga negde proitala da se p r i veanju pojavljuje snana erekcija. To je bila elja za ovom erekcijom, koja se u ovom s t r a h o m izazivaj uem preruivanju ponovo To je zapravo izaziva sna. Dopuniti: Takva lektira je otrov za mladu devojku. Ona sama je u svojoj mladosti mnogo crpla iz zabranjenih knjiga. 8 Na ljubav te ne mogu primorati, ali slobodu ti ne dajem. 4 Zaljubljen si mi kao buba. Jedan dalji tok misli vodi ka Pentezileji istoga pesnika: Svirepost prema draganu.
2 1

vratila iz potisnutosti. Obesi se" znailo je koliko i Stvori po svaku cenu erekciju". Pilule od arsenika doktora Denkinsa (Jenkins) u Nababu spadaju ovamo; pacijentkinji je takoe bilo poznato da se najsnaniji afrodizijak, kantaride, p r i p r e m a gnjeevjem buba (takozvanih panskih muva). Na ovaj smi sao cilja glavni sastavni deo sna. Otvaranje prozora i zatvaranje predstavlja jednu od stalnih prepirki sa njenim muem. Ona sama spa va aerofilno, a njen mu aerofobski. Mlitavost je glavni simptom na koji se ovih d a n a imala da ali. U sva ova tri saoptena sna ja sam tamparskim slogom istakao gde se jedan od elemenata sna ponovo javlja u mislima sna, da bih postigao mnogostruki odnos prvog elementa, da bi vie palo u oi. Ali poto ni za j e d a n od ovih snova analiza nije privedena kra ju, isplatie se, svakako, ako se upustimo u jedan san iju smo analizu izneli opirno, da bismo na njemu dokazali predeterminiranost sadrine sna. U tu s v r h u sam odabrao san o Irminoj injekciji. Na ovom primeru mi emo bez po m u k e saznati da se rad na sa imanju prilikom stvaranja sna slui vie nego jed nim sredstvom. Glavno lice sadrine sna je pacijentkinja I r m a . Ona se pojavila sa c r t a m a koje joj u ivotu pripa daju, pa dakle najpre predstavlja samu sebe. Ali po loaj u k o m e je ja kod prozora pregledam, uzet je iz seanja na jednu d r u g u osobu, od one dame sa kojom bih eleo da zamenim svoju pacijentkinju, kao to misli moga sna pokazuju. Ukoliko se kod I r m e vidi difterina skrama, p r i emu se podseam brige za moju najstariju erku, ona je predstavljala ovo moje dete, a iza nje se, povezana istovetnou imena s njim, krije linost j e d n e pacijentkinje koju sam iz gubio zbog intoksikacije. U daljem toku sna menja se znaenje I r m i n e linosti (a da se p r i tom ne menja njen lik vien u snu); ona postaje jedno od dece koje pregledamo u javnoj ordinaciji deje bolnice, pri emu moji prijatelji pokazuju raznolikost svojih duevnih sposobnosti. Taj prelaz, oigledno, posre dovalo je predstavljanje moje erke-deteta. Opira-

296

Tumaenje snova, I

Rod sna Rad na saimanju

297

njem pri otvaranju usta, ova ista Irma postaje alu zijom na jednu drugu damu koju sam jednom pre gledao, dalje u istoj vezi na moju sopstvenu enu. U bolesnim promenama koje sam otkrio u njenoj gui, ja sam pored toga prikupio aluzije jo na itav niz drugih osoba. Sve ove osobe na koje nailazim prilikom prae nja Irme", ne pojavljuju se u snu u telesnom obli ku; one se kriju iza osobe iz sna Irme", koja se pretvorila i postala jedna zajednika slika, dabome sa crtama punim kontradiktornih osobina. Irma po staje zastupnica ovih drugih lica, rtvovanih pri radu saimanja, poto ja preputam da se na njoj zbiva sve to me taka po taku podsea na te druge osobe. Ja mogu da stvorim jednu kolektivnu sliku i na drugi nain za svrhu saimanja sna tako to u stvar ne crte dva ili vie lica sjediniti u jednu sliku sna. Na ovaj nain je nastao doktor M. moga sna; on nosi ime doktora M., govori i radi kao on; njegova telesna karakteristika i njegove patnje pripadaju jednoj drugoj osobi, mom najstarijem bratu, jedna jedina crta, bledi izgled, dvostruko je determinisan, poto je u stvarnosti obema osobama zajedniki. Jedna sli na meovita osoba jeste dr R. u mom snu o stricu. Ali u njegovom sluaju slika sna je konstruisana na jedan drugi nain. Crte to su svojstvene jednome, ja nisam sjedinio sa crtama drugoga, i zato iz slike seanja izvesne crte pojedinca nisam ispustio, nego sam krenuo postupkom po kome Galton stvara svoje porodine portrete, da naime obe slike projicira jed nu iznad druge, pri emu se zajednike crte jae isti u, a one koje se ne slau, jedna drugu briu i u slici postanu nejasne. U snu o stricu istie se, tako, plava brada kao pojaana crta iz fizionomije dva lica i zato nejasne fizionomije; ona pored toga sadri aluzije na moga oca i na mene, preko posrednike pred stave o seenju. Graenje kolektivnih i sloenih osoba jeste jed no od glavnih sredstava kojim saimanje sna obav lja svoj rad. Uskoro e mi se pruiti prilika da o njemu raspravljamo u vezi s neim drugim.

Upadan je predstave u san o injekciji isto tako je mnogostruko determinisano, s jedne strane parafrazinom istozvunou sa difterijom, a s druge strane kroz odnos prema pacijentu kojeg sam poslao na istok, a ija se histerija ne prepoznaje. Kao interesantan primer saimanja slui i pominjanje propilena" u snu. U mislima sna nije bio sadran propilen", nego amilen". Moglo bi se po misliti da je ovde zauzelo mesto jednostavno pomeranje kod stvaranja sna. Tako i jeste; samo ovo porneranje slui ciljevima saimanja kao to pokazuje sledei dodatak u analizi sna. Ako se moja panja jo jedan trenutak zaustavlja kod reci propilen'',, onda mi pada na pamet istozvunost sa propileji". A propileji se ne nalaze samo u Atini, nego i u Minhenu. U tom gradu ja sam godinu dana posle sna posetio jednog svog prijatelja koji je tada bio teko bolestan, i njegovo pominjanje postaje oevidno pre ko trimetilamina koje dolazi ubrzo iza propilena. Prelazim preko upadljive okolnosti da se ovde,. kao i na drugom mestu kod analize snova, kao istovrednosne koriste asocijacije za povezivanje misli najrazliitije vrednosti i sklon sam iskuenju da sebi tako rei plastiki predstavim proces kojim je ami len u mislima sna bio zamenjen propilenom u sadr aju sna. S jedne strane, nalazi se grupa predstava veza nih za moga prijatelja Otona, koji me ne razume, koji ne priznaje da sam u pravu i poklanja mi liker koji mirie na amilen; s druge strane, povezana suprotnou, grupa predstava vezana za mog berlinskog; prijatelja, koji me razume, koji bi mi priznao da sam u pravu, i kome imam da zahvalim za tolike dragocene informacije, takoe o herniji seksualnih procesa. Ono to iz grupe Oto" naroito treba da uzbudi moju panju odreeno je recentnim povodima koji izazivaju san; amilen spada meu ove izvrsne ele mente, predestinirane za sadrinu sna. Bogata gru pa predstava Vilhelm" biva oivljena upravo svojom suprotnou prema grupi Oto", i u njoj su bili istak nuti oni elementi koji zvue skladno sa elementima

298

Tumaenje snova, I

Rad sna Rad na saimanju

299

ve izazvanim u ovoj grupi. Ta u itavom ovom snu ja se vraam od jedne osobe, koja izaziva moje nedopadanje, do druge koju mogu ovoj po elji suprot staviti; izazivam, taku po taku, prijatelja protiv protivnika. I tako amilen u grupi Oto" izaziva seanja iz kruga hernije i u drugoj grupi; i tako trimetilamin, poduprt sa mnogo strana, dolazi u sadrinu sna. I amilen bi mogao doi neizmenjen u sadrinu sna, ali je on doao pod uticaj grupe Vilhelm". Jer itava oblast seanja to ga ovo ime pokriva prilo ena je da bi se naao jedan elemenat koji moe dati dvostruko determinisanje za amilen. Tesno asociran sa amilenom je propilen"; iz kruga Vilhelm" do lazi mu u susret Minhen sa Propilejima". U propilen-propileji sastaju se obe grupe predstava. Kao ne kim kompromisom ovaj srednji elemenat dospeva za tim u sadraj sna. Tu je konstruisana neka srednja zajednika koja dozvoljava viestruko determinisa nje. I tako je sasvim jasna injenice da viestruko de terminisanje mora olakati prodiranje jednog elemen ta u sadraj sna. U cilju stvaranja ovakve srednje veze, nesumnjivo je preduzeto jedno pomeranje panje sa onog to se stvarno mislilo na neto to se nalazi u blizini asocijacije. Prouavanje sna o (Irminoj) injekciji dozvoljava nam ve da steknemo izvestan pregled o proecima saimanja za vreme stvaranja sna, kao na primer: kako se daje prednost elementima koji se viestruko javljaju u mislima sna, kako se stvaraju nove jedi nice, zbirna lica, meovite tvorevine i kako se konstruiu zajednike srednje jedinice. Mogli smo posmatrati izvesne pojedinosti rada na saimanju. emu saimanje slui i koji faktori ga stvaraju, to pita nje emo postaviti tek onda kada budemo hteli da u celini obuhvatimo procese pri stvaranju sna. Zado voljimo se, za sada, konstatacijom da saimanje sna postoji kao znaajna relacija izmeu misli sna i sadrine sna. Najjasnije rad sna se vidi na saimanju ako je on za svoje objekte izabrao reci i imena. San sa re cima uopte esto postupa kao sa stvarima i zato su

one sposobne da se kombinuju na isti nain kao pred stave konkretnih predmeta. Rezultati takvih snova su komini i neobini neologizmi. 1) Kad mi je jedan kolega nekom prilikom po slao svoj lanak, u kome je po mom miljenju jedno novo fizioloko otkrie bilo precenjeno i, pre svega, opisano suvie ushienim izrazima, ja sam sledee noi sanjao jednu reenicu koja se oigledno odnosila na tu raspravu: To je stvarno jedan norekdalski stil" (Das ist ein ivahrlich norekdaler Stil). Reenje ove tvorevine reci u poetku mi je zadavalo mnogo glavobolje; nije bilo sumnje da je neologizam stvo ren parodistiki prema superlativima kolossal, pyramidal", ali odakle to dolazi, nije bilo lako rei. Naposletku se ovo udovite raspalo na dva imena Nora i Ekdal iz dve poznate Ibsenove drame. Neto ranije itao sam u novinama jedan lanak o Ibsenu koji je napisao isti autor ije sam poslednje delo u snu ovako kritikovao. 2) Jedna od mojih pacijentkinja saoptava mi kratak san koji se zavrava jednom besmislenom kom binacijom reci. Ona se sa svojim muem nalazi na nekom seoskom veselju, pa zatim kae: Das wird in einen allgemeinen Maistollmiitz"1 ausgehen" (To sve e se zavriti jednim ludim majstolmicem"). Pri tom, u snu nejasna misao da je to nekakav kola naprav ljen od kukuruza (nemaki: Mais), nekakva vrsta polente. Analiza razlae re u Maistoll - mannstoll - 01miitz, a svi ti delovi mogu se prepoznati kao ostatak jedne konverzacije voene za stolom kod njenih ro aka. Iza reci Mais kriju se, osim aluzije na upravo otvorenu jubilarnu izlobu, jo i reci: Meissen (jed na majsenska porculanska figura koja predstavlja pticu), Miss (Engleskinja njenih roaka otputovala je
1 Ovo mesto bie razumljivo tek ako poveemo rauna o sledeem: Mais = kukuruz; Meissen je grad u Nemakoj uven po svojoj staroj fabrici porculana; mannstoll = pomamna za mukarce, Miss engleska re za gospoica", a mies = rav, lo (u jevrejskom argonu). Olmutz je nemako ime za eki grad Olomouc. (Prim. prev.).

300

Tumaenje

snova,

Rad sna Rad na saimanju

301

u Olmutz), mies = odvratan, lo u aljivo upotrebljenom jevrejskom argonu, i itav lanac misli i nadovezivanja odvajao se od svakog sloga ovog u dovita od reci. 3) Mlad ovek kod kojeg je kasno uvee zazvonio neki poznanik da bi mu predao posetnicu sledee noi sanja ovo: Jedan poslovan ovek oekuje, kasno uvee, da mu oprave sobni telegraf. Poto je otiao, zvonilo je jo uvek, ne kontinuirano, nego samo u po jedinim udarcima. Sluga dovede ponovo toga oveka, a ovaj kae: Ipak je neobino to i ljudi koji su ina e tutelrein" ne umeju da postupaju s takvim stva rima. Indiferentni povod za san pokriva, kao to se vidi, samo jedan njegov elemenat. On je postao zna ajan uopte samo zato to se nadovezao na jedan drugi snevaev doivljaj, mada i sam po sebi rav noduan, ali mu je njegova fantazija dala jedno supstitutivno znaenje. Kao deak, koji je stanovao za jedno sa ocem, jednom je pospan prosuo au vode na tle tako da se kabl sobnog telegrafa nakvasio i njegovo kontinuirano zvonjenje smetalo je ocu kad je spavao. Poto kontinuirano zvonjenje" odgovara nakvaenosti, upotrebljavaju se pojedini udarci" da predstave kapanje. Re tutelrein" razlae se u tri pravca i time cilja na tri materije koje su zastup ljene u mislima sna: Tutel" = Kuratel znai stara telj stvo; Tutel (moda Tuttel") jeste jedna vulgarna oznaka za enske grudi a sastojak ,,rein" (ist) pre uzima prve slogove sobnog telegrafa da bi stvorio re ziramerrein", to je tesno povezano za kvaenje poda, a osim toga zvui slino kao ime neke osobe 1 zastupljeno u snevaevoj porodici.
1 Isto razlaganje i slaganje slogova prava hernija slo gova slui nam i u budnom stanju za pravljenje mnogo strukih ala. Kako se na najprostiji nain dobija zlato? Poe se u jedan drvored u kojem rastu srebrne topole, zapovei se da ute, onda prestaje Pappeln" (= brbljanje), i srebro je osloboeno". Prvi italac i kritiar ove knjige uinio mi je prigovor koji e kasniji itaoci i kritiari verovatno po noviti: da sneva esto izgleda suvie duhovit". To je tano,

4) U jednom svom duem i zbrkanom snu u i jem je prividnom sreditu putovanje brodom, deava se da se sledea stanica zove Hearsing a naredna Fliess. Ovo poslednje je ime moga prijatelja u B., i to mesto esto je predstavljalo cilj mojih putovanja. A re Hearsing kombinovana je iz mesnih naziva naeg bekog lokalnog tramvaja koji se tako esto zavravaju na ,,ing". Hicing (Hietzing), Lizing (Liesing), Medling (Modling), staro ime Medelitz, meae delieae, dakle meine Freude" (== moja radost), od engleske reci hearsav (= po uvenju), to upuuje na klevetanje i uspostavlja odnos prema indiferentnom izazivau sna preko dana: prema jednoj pesmi objav ljenoj u aljivom listu Fliegende Blatter od strane jednog ogovarakog kepeca Sagter Hatergesagt".* Kroz odnos krajnjeg sloga ,,ing" prema imenu Fliess dobijamo Vlissingen", to je stvarno ime jedne sta nice koju dotie moj brat kad nam se iz Engleske vraa u posetu. Engleski naziv toga mesta Vlissingen glasi Flushing, to na engleskom znai crvenjenje"
ukoliko se odnosi samo na snevaa, involira jedan prigovor samo onda ako treba da pree na tumaa snova. U budnoj stvarnosti ne mogu da polaem mnogo prava na predikat duhovit" (witzig); ako moji snovi izgledaju duhoviti, onda za to nije kriva moja linost, nego to zavisi od osobitih psiho lokih uslova u kojima se san izrauje, i intimno je povezan sa teorijom duhovitog i kominog. San postaje duhovit, poto je za njega zatvoren pravi i najblii put do izraavanja nje govih misli; on to postaje po nudi. itaoci se mogu uveriti da snovi mojih pacijenata ine utisak duhovitog (witzelnden) u istom i u veem stepenu nego to to ine moji snovi. Ovo prebacivanje, svakako, mi je dalo povoda da tehniku vica uporedim sa radom sna, to se dogodilo u knjizi, objavljenoj 1905. godine, sa naslovom: Der Witz und seine Beziehung zum Unbewussten (Dosetka i njen odnos prema nesvesnom). U sabranim delima sveska VI. (Prim. prev.). Re zimmerrein" kae se za ivotinju (ili dete) koje je naueno na i stou u sobi (da ne mokri i si.). 1 I ovde jedna primedba prevodioca. Satiriko-humoristiki list Fliegende Blatter" izlazio je u Nemakoj do dru gog svetskog rata. Izmiljeno ime Sagter Hatergesagt" t r e ba rastaviti na lanove: sagt er (= kae) i hat er gesagt (= r e kao je).

302

Tumaenje

snova,

Rad sna Rad no saimanju

303

i podsea na pacijente sa crvenilom straha", koje ja leim, a i na jednu noviju publikaciju Behtereva o ovoj neurozi koja mi je dala povoda da se ljutim. 5) Drugi put sanjam san koji se sastoji iz dva odvojena dela. Prvi deo je re koje se ivo seam autodidasker", a drugi deo verno se pokriva sa jed nom kratkom i bezazlenom fantazijom koju sam pre nekoliko dana izmislio sa sadrajem kako profesoru N., kada ga prvi put budem video, moram rei: Pa cijent o ijem sam vas stanju poslednji put konsultovao zaista pati samo od jedne neuroze, tano onako kao to ste vi slutili." Novostvorena re Autodidas ker" sad treba da udovolji dvama zahtevima, da sa dri komprimirani smisao ili da ga zastupa, i drugo: ovaj smisao mora biti u dobroj vezi sa mojom odlu kom ponovljenom iz budnog stanja, da profesoru N. dam to zadovoljenje. Re autodidasker se sad lepo moe rastaviti u autor, autodidakt i Lasker, na koga se prikljuuje Lassalle. Prve od ovih reci vode do ovog puta zna ajnog povoda za san. Ja sam svojoj eni doneo vie svezaka jednog poznatog autora sa kojim moj brat ivi u prijateljstvu, a koji je, kao to sam sa znao, rodom iz istog mesta kao i ja. (J. J. David). Jedne veeri, ona je razgovarala sa mnom o dubo kom utisku koji je na nju nainila dirljivo tuna istorija jednog propalog talenta u jednoj od Davidovih novela; na razgovor se posle toga okrenuo ka trago vima obdarenosti koju kod nae dece zapaamo. Pod uticajem onoga to je ba proitala, moja je ena iz razila zabrinutost koja se odnosila na decu, a ja sam je teio napomenom da se upravo takve opasnosti vaspitanjem mogu ukloniti. Tokom noi moj je tok misli iao dalje, prihvatio zabrinutost moje ene i s time se svata drugo ispreplele Jedna primedba koju je pesnik stavio protiv moga brata u vezi sa venanjem ukazala je mojim mislima na jedan sporedan put koji je mogao voditi predstavljanju u snu. Ovaj put vodio je u Breslau (grad u Sleziji u Sljonsku, da nas Vroclav, prim. preu.), gde se udala jedna dama s kojom smo bili u veoma prisnom prijateljstvu. Za

zabrinutost da pored ene propadne, a to je inilo jezgro mojih misli sna, ja u Breslavu pronaoh primer u sluajevima Lasker i Lassalle, to mi je isto vremeno omoguilo da prikazem oba naina na koja ovaj kobni uticaj vodi u nesreu. 1 Ono cherchez la femme", u to se ove misli mogu saeti, prenosi me u jednom drugom smislu na moga jo neoenjenog brata koji se zove Aleksandar. I sad primeujem da Aleks, kako smo njegovo ime skraivali, glasi otpri like kao izvrnuto Lasker, i da je ovaj faktor morao sudelovati u tome da mojim mislima ukae na zao bilazni put preko Breslaua. Igrarija sa imenima i slovima, kojom se ovde ba vim, ima meutim jo jedan dalji smisao. Ona za stupa elju za srenim porodinim ivotom za moga brata, i to ovim putem: u romanu o umetniku L'oeuvre, koji je sadrajno morao biti blizak mojim mislima sna, pisac je, kao to je poznato, u epizodama opisao sebe i svoju porodinu sreu, a u romanu se pojavljuje pod imenom Sandoz. Verovatno je prili kom zamene imena poao ovim putem. Zola daje, kada se ita obrnuto (kao to deca tako rado ine), Aloz. To ime mu je, sigurno, bilo jo uvek premalo prerueno; zato se slog Al, kojim poinje ime Alek sandar, zamenio treim slogom istog imena sand, i tako se stvorilo Sandoz. Tako je, slino, nastalo i ono moje Autodidasker. Moja fantazija kako profesoru N. priam da bo lesnik kojeg smo obojica videli boluje samo od jedne neuroze ula je u san na sledei nain. Kratko vreme pre zavretka moje radne godine dobio sam jed nog pacijenta kod kojeg me je moja dijagnostika osta1 Lasker je umro od progresivne paralize, dakle usled posleica infekcije dobijene kod ene (lues); Lassalle je, kao to je poznato, poginuo u dvoboju zbog jedne dame (Prim. prev.). Ferdinand Lassalle je osniva nemakog socijaldemo kratskog pokreta, roen u Breslau (18251864), Eduard Las ker (18291884), roen u Jaroinu, nedaleko od Breslaua, osniva narodne liberalne stranke u Nemakoj. Obojica J e vreji.

304

Tumaenje snova, I

Rad sna Rad na saimanju

305

vila na cedilu. To je bila neka teka organska bolest, moda se mogla pretpostaviti neka promena na ki menoj modini, ali se nije mogla dokazati. Bilo bi privlano dijagnosticirati neurozu, i to bi nainilo kraj svima tekoama, da bolesnik nije tako energi no poricao seksualnu anamnezu bez koje ja nikakvu neurozu neu da priznam. U toj neprilici pozovem u pomo lekara koga kao oveka najvie potujem (kao i ostale) i ijem se autoritetu naipre mogu priklo niti. On je sasluao moje sumnje, rekao mi da su opravdane, pa zatim dodao: Posmatrajte toga o veka i dalje, bie da je to neuroza." Poto znam da on ne deli moje poglede o etiologiji neuroze, uzdrao sam se da mu protivreim, ali svoju nevericu nisam sakrio. Nekoliko dana kasnije saoptio sam bolesniku da ne znam ta da ponem s njim i rekao sam mu da se obrati nekom drugom lekaru. I tada on, na moje najvee iznenaenje, poe da me moli za oprotaj to me je lagao; kazao je da se toliko stideo, i sad mi je otkrio ba onaj deo seksualne etiologije koji sam oe kivao i koji mi je bio potreban da bih mogao pretpo staviti postojanje neuroze. Za mene je to bilo olak anje, ali ujedno i sramota: morao sam sam sebi pri znati da je moj consiliarius", nezaveden obraanjem panje na anamnezu, pravilnije video. Odluio sam se da mu, im ga ponovo vidim, kaem da je on bio u pravu a ne ja. I ba to sada ja radim u snu. Ali kakvo ispunje nje elje treba da predstavlja to ako priznam da ni sam u pravu? Ba to je moja elja; ja bih eleo da nisam u pravu sa svojim strahovanjima, respektive, eleo bih da moja ena, ija sam strahovanja u snu ' prisvojio, ne bude u pravu. Tema na koju se odnosi to biti u ili ne biti u pravu u snu" nije mnogo uda ljena od onoga to je za misli sna zaista zanimljivo. Ista alternativa organskog ili funkcionalnog otee nja kroz enu, zapravo, kroz seksualni ivot: tabes paraliza ili neuroza, na koju se labavi je nie nain na koji je Lasal propao. Profesor N. igra ulogu u ovom vrsto sastavlje nom (i pri briljivom tumaenju sasvim providnom)

mu ne samo zbog ove analogije i zbog moje elje da budem u pravu a tako isto ni zbog svojih uzgred nih odnosa sa Breslauom i prema porodici nae pri jateljice koja se tamo udala nego i zbog sledee opizode koja se dogodila na kraju nae konsultacije. Poto je svoj lekarski posao obavio sa konstatacijom one pretpostavke, profesor je svoje interesovanje skrenuo na line stvari. Koliko dece imate?" estoro." Na njegovom licu izraz respekta i po tovanja. Devojice, deaci?" Tri i tri, to je moj ponos i moje bogatstvo." ,,A sad pazite, sa devojicama je stvar laka, ali deaci oveku kasnije u vaspitavanju stvaraju tekoe." Prigovorio sam da su oni dosad ostali sasvim pitomi; oigledno mi ova druga dijagnoza o budunosti mojih sinova nije godila kao ni ona ranija da moj pacijent samo pati od neuroze. Ova dva utiska su kontinuitetom, doiv ljavanjem povezana zajedno, i ako primam u san pri u o neurozi, ja je zamenjujem razgovorom o vaspitanju, koji pokazuje jo veu povezanost sa mislima sna, poto se tako tesno dodiruje sa zabrinutostima moje ene to ih je kasnije izrazila. I na taj nain, ak, moje strahovanje da bi profesor N. svojim na pomenama o tekoama vaspitanja deaka mogao biti u pravu nalazi ulazak u sadrinu sna na taj nain to se iza prikazivanja moje elje krilo da u ovakvim strahovanjima ne budem u pravu. Ista fantazija neizmenjeno slui prikazivanju oba suprotna lana alternative. 6) Marcinovski (Marcinowski): Jutros rano do~ iveo sam izmeu sna i budnoe jedno veoma lepo saimanje reci. Tokom obilja fragmenata sna, kojih se jedva mogu setiti, zaprepastio sam se nekako na jed noj reci koju pred sobom vidim upola napisanu, a upola tampanu. Ona glasi erzefilisch" i pripada jednoj reenici koja je van svake veze potpuno izolovana i neprimetno ula u moje svesno seanje; re enica je glasila: Das wirkt erzefilisch auf die Geschlechtsempfindung" (= to deluje erzefilisch na sek sualno oseanje). Odmah sam znao da bi zapravo tre balo da glasi erziherisch" (=" vaspitno), kolebao sam
20 FrojJt Odabrana ela, VI

306

Tumaenje snova, I

Rad sna Rad na saimanju

307

se neko vreme da li, moda, ne bi pravilnije glasila erzLfilisch". Pri tom mi pade na pamet re sifilis i, poinjui sa analiziranjem jo u polusnu, lupao sam glavu kako mi to moe doi u san, budui da sa ovom boleu, ni lino niti pak profesionalno, nemam ni kakvih dodirnih taaka. Zatim mi na pamet pade erzehlerisch", objanjavajui ovo e, i objanjavajui u isto vreme da sam sino od nae Erzieherin" (= vaspitaica) bio podstaknut da govorim o proble mu prostitucije, i ja sam joj stvarno dao Hesejevu (Hesse) knjigu O prostituciji da bih erzieherisch" (= vaspitno) delovao na njen ne sasvim normalno razvijeni oseajni ivot, poto sam joj mnogo to-ta o tom problemu ispriao. I tad mi, odjednom, postade jasno da re sifilis" ne treba uzeti u doslovnom smislu nego da ona stoji mesto otrov, naravno u od nosu prema seksualnom ivotu. Reenica u prevodu, dakle, sasvim logino glasi: Durch meine Erzahlung habe ich auf meine Erzieherin erzieherisch auf deren Empfindungsleben einwirken vvollen, aber habe die Befurchtung, dass es zu gleicher Zeit vergiftend wirken konne (U prevodu: Svojom priom hteo sam da na nau vaspitaicu vaspitno delujem na njen oseajni ivot, ali se plaim da bi to u isto vreme moglo delovati kao da je trujem). Erzefilisch = erzah (erzieh ) (erzefilisch). Izopaavanja reci u snu veoma su slina onima koja su nam poznata kod paranoiara, ali koja nala zimo i kod histerije i prinudnih predstava. Jezike vetine dece koja u izvesnim vremenima sa recima stvarno postupaju kao sa predmetima pronalaze, ak, nove jezike i vetaka sklapanja reci, i za san pred stavljaju ovde zajedniki izvor, a i za psihoneuroze. Analiza besmislenih tvorevina reci u snu naro ito je pogodna za to da se prikae stepen saimanja u radu sna. Ne bi trebalo da iz ovog malog izbora primera, ovde upotrebijenih, zakljuimo da takav ma terijal samo retko kada, ili ak izuzetno retko, dolazi da se uzme u razmatranje. Naprotiv, taj materijal je vrlo est, samo zavisnost tumaenja sna od psihoana litikog leenja ima za posledicu da se samo veoma

mali broj primera zapazi i saopti, i da su saoptene analize veinom razumljive samo za poznavaoce pa tologije neuroze. Takav je jedan san dr fon Karpinske (Karpinska), objavljen u Internationale Zeitschrift fiir Psychoanalyse II, 1914, u kome se nalazi besmislena tvorevina reci Svingnum elvi". Zaslu uje da se pomene jo sluaj da se u snu javlja re koja sama po sebi nije beznaajna, ali koja obuhvata razna druga znaenja, poto je sama liena pravog znaenja, prema kojima se onda odnosi kao besmi slena" re. To je sluaj u snu o kategoriji" jednog desetogodinjeg deaka, koji saoptava V. Tausk (Zur Psvchologie der Kindersexualitat, Internationale Zeitschrift fiir Psychoanalyse, I, 1913). Kategorija" ovde predstavlja enski polni organ i re kategorieren" isto to i urinieren (= mokriti). Gde se u snu pojavljuju govori koji se kao takvi izriito razlikuju od misli, onda kao pravilo bez izu zetka vai da govor u snu proizlazi od govora spo menutog u materijalu sna. Tekst govora je ili u celini sauvan, ili u izrazu malo pomeren; govor u snu je esto sastavljen od raznih seanja govora; tekst je pri tom ono to ostaje isto, a smisao je po mogustvu izmenjen tako da ima vie znaenja, ili jedno zna enje koje se razlikuje od originala. Govor u snu, ne retko, slui samo kao aluzija na jedan dogaaj o ko 1 jem je bila re.

Kod jednog mladog oveka koji je patio od prinudnih predstava sa inae intaktnim i visoko razvijenim intelek tualnim funkcijama naiao sam, nedavno, na izuzetak od ovog pravila. Govori koji su se pojavljivali u njegovim sno vima nisu dolazili od govora koje je on sluao ili ih sam odravao, nego su odgovarali neizvitoperenom tekstu njego vih prinudnih misli koje su mu u budnoi dolazile u svest samo izmenjene.
:o

308

Tumaenje snova, I

Rad pomeranja

309

B RAD POMERANJA Morali smo ve ranije zapaziti jednu drugu, verovatno ne manje znaajnu relaciju dok smo prikup ljali primere za saimanje snova. Mogli smo primetiti da oni elementi to se u sadraju sna istiu kao bitni sastavni delovi nipoto ne igraju istu ulogu u mi slima sna. Kao korelat ovome moemo izraziti ovu reenicu i obrnuto. Ono to je u mislima sna oigled no bitna sadrina, u snu uopte ne mora biti zastup ljeno. San je, tako rei, drukije centriran, njegova sadrina je grupisana oko drugih elemenata kao sre dita nego to su misli sna. Tako, na primer, u snu o botanikoj monografiji sredite sadrine sna oi gledno jeste elemenat botanika"; u mislima sna se radi o komplikacijama i konfliktima koji proiz laze to se meu kolegama iz njihovih profesionalnih obaveza i dalje prigovara da ja za svoj hobi dopri nosim isuvie visoke rtve. Elemenat botanika" u ovom jezgru oko misli sna uopte nema mesta, ako nekom antitezom nije labavo povezan s tim, jer botanika nikada nije zauzimala mesto meu mojim omiljenim studijama. U snu moga pacijenta o Safou penjanje i sputanje, boravak gore i dole nainjeni su centrom; ali san raspravlja o opasnostima sek sualnih odnosa prema socijalno nisko stojeim lici ma, tako da izgleda kao da je samo jedan od eleme nata misli sna uao u sadraj sna, mada je taj ele menat u neprilinoj meri proiren. Slino se i u snu o gundeljima koji ima za temu odnos seksualnosti prema svireposti, faktor svireposti, dodue, u sadrini sna ponovo pojavio, ali u povezivanju druge vrste i ne pominjui seksualno, to jest istrgnut iz celine i time preoblikovan na neto strano. U snu o stricu pojavljuje se opet plava brada, koja sainjava nje gov centar, izvan svakog smisaonog odnosa prema mojim eljama punim ambicija koje su, kao to smo videli jezgro misli sna. Takvi snovi onda s punim pravom ine utisak pomeranja". U potpunoj suprot -

nosti sa ovim primerima, san o Irminoj injekciji po kazuje da pojedinani elementi pri formiranju sna s pravom mogu zauzimati ono mesto koje zauzimaju u mislima sna. Uzimanje na znanje ove nove, u nje nom smislu sasvim inkonstantne relacije izmeu mi sli sna i sadraja sna, pogodno je da najpre izazove nae uenje. Ako kod jednog psihikog procesa u normalnom ivotu nalazimo da je jedna predstava bila istrgnuta iz vie drugih predstava i da je za svest stekla naroiti stepen ivosti, onda ovaj uspeh obino smatramo dokazom za to da predominantnoj predstavi pripada naroito visoka koliina psihike vrednosti (naroiti stepen interesovanja). Ali sad otkrivamo da u sluaju raznih elemenata u mislima sna, jedna takva vrednost u procesu stvaranja sna ne ostaje sauvana, ili ne dolazi u obzir. Ne postoji ni kakva sumnja o tome koji to elementi u mislima sna imaju najveu psihiku vrednost; na sud nam to neposredno kazuje. U toku stvaranja sna mogu se sad ovi bitni, sa intenzivnim interesovanjem istak nuti elementi, tretirati tako kao da su manje vredni, a na njihovo mesto mogu ui u snu drugi elementi, o ijoj maloj vrednosti u mislima sna ne moe biti ni pitanja. To najpre ini utisak kao da psihiki in tenzitet 1 pojedinih predstava uopte ne dolazi u obzir za izbor sna, nego samo jedna njihova vie ili manje mnogostrana determinacija. Ne dolazi u san ono to je vano u mislima sna nego to je u njima mnogo struko sadrano, moglo bi se pomisliti; ali ova pret postavka nee nam mnogo koristiti pri naem shvatanju o stvaranju sna, jer ve unapred neemo moi verovati da oba faktora viestruke determinacije i sopstvene psihike vrednosti nuno moraju pri izboru sna delovati u istom smislu. Predstave koje su meu mislima sna najvanije bie svakako one predstave koje se u njima najee javljaju, poto e razliite
Psihiki intenzitet, vrednovanje, isticanje interesova nja jedne predstave mora se, razume se, drati po strani od ulnog intenziteta, intenziteta predstavljenog.
1

310

Tumaenje snova, I

Rad pomeranja

311

misli sna iz njih, tako rei, zraiti kao iz jednog sre dita. Pa ipak, san ove intenzivno naglaene i mno gostruko poduprte elemente moe otkloniti i u svoju sadrinu preuzeti druge elemente kojima pripada samo ova druga osobina. Za reavanje ove tekoe koristiemo se jednim drugim utiskom koji smo dobili prilikom istraivanja predeterminisanosti sadraja sna. Moda je poneki i talac ove rasprave ve u sebi pomislio da predeterminisanost elemenata sna nije neki naroiti pronalazak, poto je sam po sebi razumljiv. Pri analizi se, naime, polazi od elemenata sna i belee se sve pomisli koje se na njih nado vezuju; nikakvo udo onda ako se u tako dobijenom misaonom materijalu ovi elementi na roito esto nalaze. Ja ne bih mogao da uvaim ovaj prigovor, ali u sam izneti na tapet neto to zvui slino njemu: meu mislima koje analiza osvetljava nalaze se mnoge misli koje su udaljenije od jezgra sna i izgledaju kao vetake interpolacije nainjene za izvesnu svrhu. Njihovu svrhu lako je naslutiti: ba one uspostavljaju vezu, esto usiljenu i izvetaenu izmeu sadrine sna i misli sna, i kad bi se ovi ele menti izbrisali iz analize, onda bi sastavni delovi sa draja sna esto ostali ne samo bez predeterminisa nja, nego uopte ni neke dovoljne determinisanosti. Tako smo dovedeni do zakljuka da mnogostruka determinacija koja odluuje o tome treba li u san da ue svakako nije uvek primarni faktor u stvaranju sna, nego esto sekundarni rezultat neke nama jo nepoznate psihike sile. Ali ova mnogostruka deter minacija pored svega toga mora biti od znaaja pri izboru pojedinih elemenata koji e ui u san, jer mi moemo posmatrati da se ona uspostavlja sa izvesnim naporom onde gde iz materijala sna ne rezultuje bez naknadne pomoi. Sada moemo lako pomisliti da se prilikom rada sna ispoljava jedna psihika sila koja, s jedne strane, psihiki visoko vrednim elementima oduzima njihov intenzitet a, s druge strane, putem predeterminisanja od elemenata manje psihike vrednosti stvara nove vrednosti koje posle toga dospevaju u sadraj sna.

Ako je tako, onda se u procesu stvaranja sna zbiva prenoenje i pomeranje psihikih intenziteta pojedi nih elemenata, i kao posledica toga pojavljuje se raz lika izmeu teksta sadrine sna i misli sna. Proces koji mi tako suponiramo, jeste upravo bitni deo rada sna: on zasluuje naziv pomeranje sna. Pomeranje sna i saimanje sna su oba glavna faktora, ijoj delatnosti mi uglavnom moemo pripisati oblik koji je san primio. Mislim, takoe, da je lako prepoznati psihiku silu koja se ispoljava u injenicama pomeranja sna. Posledica ovoga pomeranja je da sadraj sna vie ne izgleda isti sa jezgrom misli sna, da san daje samo jedno izopaen je elje sna koje postoji u nesvesnom. A izopaen je sna ve nam je poznato; mi smo ga sveli na cenzuru koja obavlja jednu psihiku instan cu u ivotu misli protiv druge. Pomeranje sna je jed no od glavnih sredstava za postizavanje tog izopaenja. Is fecit, cui profuit (= delo je poinio onaj kome je to koristilo). Moemo pretpostaviti da se pomera nje sna ostvaruje pod uticajem cenzure endopsihike odbrane. 1
1 Poto svoenje izopaeni a sna na cenzuru mogu da smatrani jezgrom moga shvatanja o snovima, elim na ovom mestu da umetnem poslednji deo one prie Traumen wie Wachen" iz dela Phantasien eines Realisten" od Linkojsa (Lynkeus), Be, 2. izdanje, 1900, u kome nalazim jo jednom izloenu glavnu karakteristiku moga uenja. O jednom oveku koji raspolae neobinom osobinom da nikad ne sanja g l u p o s t . . . " Tvoja izvanredna osobina da sneva kao i kad si budan poiva na tvojim vrlinama, na tvojoj dobroti, tvojoj praved nosti, tvom istinoljublju; moralna jasnoa tvoje prirode ini mi razumljivim sve to je na tebi." Ali ako dobro razmislim", odgovori onaj drugi, onda gotovo verujem da su svi ljudi stvoreni kao ja, i da uopte niko nikad ne sanja glupost! Jedan san kojeg se tako jasno seamo da ga kasnije moemo ispriati, dakle koji nije san groznice, ima uvek smisla a drukije ne moe ni da bude! J e r ono to meu sobom stoji u protivrenosti ne bi se moglo grupisati u jednu celinu. To to se vreme i prostor esto brkaju ne oduzima upravo nita od pravog sadraja, jer su i jedno i drugo sigurno bili bez znaaja za njegovu bitnu sa-

T-1

312

Tumaenje snova, I

Sredstvo predstavljanja u snovima

313

Na koji se nain pri formiranju sna isprepliu faktori pomeranja, saimanja i predeterminisanja, koji od njih postaje nadreen a koji sporedan faktor, to emo ostaviti za naa kasnija istraivanja. Ve sa da, meutim, kao druge uslove koji moraju zadovo ljiti elemente to dospevaju u san moemo navesti da su izbegli cenzuru otpora. A od sada emo pomeranje sna uzimati u obzir kao nesumnjivu injenicu pri tumaenju snova.

C SREDSTVA PREDSTAVLJANJA U SNOVIMA Osim oba momenta saimanja i pomeranja sna, koje smo pronali da deluju prilikom pretvaranja la tentnog misaonog materijala u manifestnu sadrinu sna, naii emo prilikom nastavljanja ove rasprave jo na dva dalja uslova koji vre nesumnjiv uticaj na izbor materijala to u san dopire. ak i uz opa snost da izgleda da smo na naem putu stali, ja bih
drinu. Ta mi tako esto neto i u snu radimo; pomislimo samo na bajku, na tako smele i duhovite tvorevine fantazije za koje bi samo neki nerazuman ovek mogao rei: To je besmisleno! J e r to nije mogue." Kad bismo samo uvek umeli da snove pravilno pro tumaimo, onako kao to si ti ba sad uradio s mojim!" ree prijatelj. To sigurno nije lak zadatak, ali uz malo panje moralo bi samom snevau svakako uvek uspeti. Zato mu obino ne polazi za rukom? ini se da kod vas u snovima ima ne to skriveno, neto needno sopstvene i vie vrste, neka ta janstvenost u vaem biu koja se teko moe do kraja za misliti; i zato vam vae snevanje tako esto izgleda bez smisla, da je ak i besmisleno. Ali u najdubljem smislu to nije tako; tavie, tako ne moe uopte ni biti, jer je ovek uvek isti, bilo da je budan ili da sanja."

pre svega hteo da bacim prvi pogled na procese iz voenja tumaenja snova. Ne krijem od sebe da bih najpre uspeo da ove razjasnim i da njihovu pouzda nost odbranim od svakog prigovora kad bih jedan pojedinaan san uzeo za primer i izveo njegovo tu maenje, kao to sam to pokazao u drugom odeljku pri tumaenju sna o Irminoj injekciji, pa da zatim misli sna koje sam otkrio sastavim i sada iz njih rekonstruiem formiranje sna, dakle ako analizu snova dopunim njihovom sintezom. Ovaj rad obavio sam na vie primera za svoju sopstvenu pouku; ali ja ga ovde ne mogu nastaviti poto me za ovu demonstraciju u tome spreavaju raznovrsni obziri prema psihikom materijalu, koje e svako ko poteno misli morati da odobri. Kod analize sna ovi obziri su manje sme tali, jer je analiza smela da bude i nepotpuna i za dravala je svoju vrednost, iako nas je samo malo uvela u tkivo sna. Ali u sluaju sinteze ne bih znao nita, osim da ona mora biti potpuna da bi mogla ubediti. Jednu potpunu analizu mogao bih dati samo o snovima takvih osoba koje su italakoj publici ne poznate. A poto mi sredstva za nju pruaju isklju ivo pacijenti, neurotian, to ovaj deo opisa sna mora biti odloen na jednom drugom mestu biu u mo gunosti da psiholoko objanjenje neuroza dovedem dotle da se moe uspostaviti dodir sa naom temom. 1 Iz pokuaja da snove sintetiki izgradim iz misli sna znam da je materijal koji se dobija pri tuma enju razliite vrednosti. Jedan deo toga materijala sainjavaju bitne misli sna, koje dakle san u potpu nosti zamenjuju i koje bi bile same dovoljne za tu zamenu kad za san ne bi postojala cenzura. A za drugi deo smo navikli da snu pripisujemo neznatno znaenje. Takoe ne pridajemo nikakvu vrednost tvr-

1 Potpunu analizu i sintezu dva sna dao sam otada u Bruchstuck einer Hysterienanalyse" (Odlomak jedne ana lize histerije. Sabrana dela, sv. V). Kao najpotpunije t u maenje jednog dueg sna mora se priznati analiza O. Ranka Ein Traum, der sich selbst deutet" (San koji se sam t u mai).

Y"'-

314

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja u snovima

315

enju da su sve te misli imale udela u tvorbi sna; na protiv, meu njima se mogu nai pomisli koje se nadovezuju na doivljaje posle sna, izmeu momenata snevanja i tumaenja. Ovaj udeo materijala obuhvata sve spojne puteve koji su vodili od manifestnog sadr aja sna pa sve do latentnih misli sna, kao i posredujue i povezujue asocijacije preko kojih smo za vre-; me rada na tumaenju doli do poznavanja ovih spojnih puteva. Nas na ovom mestu interesuju iskljuivo bitne misli sna. Ove se veinom otkrivaju kao kompleks misli i seanja najsavrenijom strukturom sa svim atributima misaonih tokova koji su nam poznati iz budnoga stanja. Nisu to retko nizovi misli koji polaze iz vie od jednog centra, ali nisu bez dodirnih taaka; gotovo redovno, pored jednog toka misli stoji nje gova kontradiktorna strana, povezana s njim asoci jacijom kontrasta. Pojedini delovi ove komplikovane strukture sto je, naravno, u najrazliitijim logikim relacijama meu sobom. Oni tvore proelje i pozadinu, digresije i objanjenja, uslove, dokazivanja i pregovore. Ako zatim itava masa ovih misli sna podlee pritisku rada sna, pri emu se njeni elementi okreu, mrve i guraju zajedno, otprilike kao sante leda na vodi, onda nastaje pitanje ta se deava sa logikim veza ma koje su dotle ovaj sklop stvarale. Kako e u snu biti predstavljeni ako, zato, kao da, premda, ili ili" i sve ostale prepozicije1, bez kojih reenicu i go vor ne moemo razumeti? Najpre moramo odgovoriti na to da san za ove logike relacije meu mislima sna nema nikakva sredstva na raspolaganju da bi ih izrazio. Najveim delom on sve ove prepozicije ne uzima u obzir i pre uzima na obradu samo stvarnu sadrinu misli sna. Preputa se tumaenju sna da ponovo uspostavi me usobnu vezu koju je rad sna unitio.
Ovde je sigurno Frojdov lapsus calami", jer to nisu prepozicije (predloi) nego konjunkcije (sveze). (Prim. prev.).
1

Mora biti krivica do psihikog materijala od ko jeg je san izgraen ako nema te mogunosti izraa vanja. Pod slinim ogranienjem nalaze se i likovne umetnosti, slikarstvo i plastika u poreenju sa poezi jom, koja se moe sluiti govorom, a i ovde razlog za nemo lei u materijalu ijom obradom obe likov ne umetnosti tee da neto izraze. Pre nego to je slikarstvo dolo do toga da upozna zakone izraava nja koji vae za njega, ono se trudilo da ovaj nedo statak savlada. Na starim slikama iz usta naslika nih osoba visili su listii koji su donosili govor u vidu pisma, jer je slikar bio oajan kako da na slici to prikae. Moda e se i ovde pojaviti neki prigovor koji e osporavati da san nije u stanju da prikazuje lo gike relacije. Postoje snovi u kojima se zbivaju najkomplikovanije operacije duha, u kojima se obrazla e i porie, prave dosetke i uporeuje kao u budnom miljenju. Ali i ovde izgled vara: ako se upustimo u tumaenje takvih snova, saznaemo da je sve ma terijal sna, a ne prikazivanje intelektualnog rada u snu. Data je sadrina misli sna prividnim miljenjem u snu, a nisu dati odnosi misli sna jednih prema dru gima, u ijem se utvrivanju sastoji miljenje. Za ovo u navesti nekoliko primera. Ali najlake je utvrditi da svi govori koji se u snovima javljaju i koji se izriito obeleavaju kao takvi jesu samo neizmenjene ili samo malo modifikovane kopije govora koji se isto tako nalaze u seanjima materijala sna. Govor je esto samo aluzija na neki dogaaj sadran u mislima sna; smisao sna sasvim je drugi. Razume se da neu osporavati da i kritiki mi saoni rad, koji nije prosto ponavljanje materijala iz misli sna, ima svoga udela u njegovom stvaranju. Uticaj ovoga faktora morau osvetliti na kraju ovog raspravljanja. Onda e se pokazati da ova misaona aktivnost nije izazvana mislima sna, nego snom, koji je u izvesnom smislu ve zavren. Za sada, dakle, ostaje pri tome da logikim re lacijama izmeu misli sna nije dato jedno naroito prikazivanje u snu. Gde se u snu nalazi, na primer,

316

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja u snovima

317

kontradikcija, to je ili kontradikcija snu ili kontra dikcija iz sadrine jedne od misli sna; kontradikciji izmeu misli sna odgovara kontradikcija u snu samo na veoma posredovan nain. Ali kao to je slikarstvu, najzad, uspelo da bar nameru naslikanih osoba da ele govoriti, nenost. pretnju, opominjanje i slino izrazi na drukiji nain nego pomou lelujavog listia stavijenog dotinoj osobi u usta, tako se i za san pruila mogunost da posveti panju pojedinim logikim relacijama izme u misli sna jednom pripadajuom modifikacijom u metodu prikazivanja karakteristinog za san. Iskustvo nas ui da razni snovi u ovom pogledu idu razliito daleko; dok jedan san uopte ne vodi rauna o lo gikom sklopu svoga materijala, drugi opet pokuava da taj sklop, to je moguno razgovetnije, nagovesti: San se u ovom vie ili manje udaljuje od teksta koji se pred njim nalazi da bude obraen. Slino variraju i snovi u svojoj obradi (hronoloki) vremenskog reda misli sna, ako je takav red stvoren u nesvesnom (kao to je, na primer, u snu o Irminoj injekciji). Ali kojim sredstvima rad sna moe nagovestiti relacije u materijalu sna koji se teko mogu prika zati? Pokuau da ih nabrojim pojedinano. Najpre, u celini san vodi rauna o nepobitno po stojeoj vezi izmeu svih delova misli sna tako to ovaj materijal jednom kombinacijom sjedinjuje kao situaciju ili dogaaj. On logiku povezanost reprodukuje kao istovremenost; pri tom postupa kao slikar koji udruuje sve filozofe ili pesnike za sliku jedne kole Atine ili Parnasa, koji nikad nisu bili zajedno ni u jednoj dvorani ili na nekoj planini, ali koji za misa ono posmatranje predstavljaju neku zajednicu. Ovaj nain prikazivanja sna nastavlja u pojedi nostima. Cim pokae dva elementa jedan blizu do drugog, on garantuje da postoji neka naroita intimna povezanost izmeu elemenata koji im u mislima sna odgovaraju. To je kao u naem sistemu pisanja: ab znai da oba slova treba izgovoriti u jednom slogu; a i b, ako je izmeu njih slobodan prostor, prikazuje nam a kao poslednje slovo jedne reci, i o opet kao

prvo slovo neke druge reci. Prema tome, kombinacije sna ne stvaraju se od bilo kojih, potpuno odvojenih sastojaka materijala sna, nego od takvih koje se i u mislima sna nalaze u tenjoj povezanosti. Da bi prikazao kauzalne odnose, san raspolae sa dva postupka, koji se u sutini svode na jedno. ei nain prikazivanja, ako misli sna na primer glase: po to je to bilo tako i tako, moralo se dogoditi to i to sastoji se u tome da sporednu reenicu iznese kao prethodni san, a zatim glavnu reenicu prikljuuje kao glavni san. Ako sam pravilno protumaio, moe vremenski red biti i obrnut. Uvek glavnoj reenici odgovara opirnije izvedeni deo sna. Lep primer za ovakvo prikazivanje kauzalnosti dala mi je jednom jedna moja pacijentkinja; i njen san u kasnije u potpunosti ispriati. San se sastojao od jedne kratke predigre i veoma obimnog dela sna, koji je u velikom stepenu bio centriran i koji je mo gao nositi naslov: Durch die Blume (= uvijeno, zavijeno). Prethodni san je glasio ovako: Ona odlazi u kujnu gde su obe sluavke i prekoreva ih to nisu gotove ,,s ono malo jela" (= mit dem bissl Essen). Pri tom vidi u kuhinji vrlo mnogo grubog kuhinjskog posua i izvrnutog da bi se ocedilo, i to nagomilano jedno preko drugog. Obe sluavke idu po vodu i pri tom kao da moraju ui u jednu reku koja dopire sve do kue ili do dvorita. Zatim dolazi glavni san koji poinje ovako: Ona silazi sa visine, preko neobino napravljenih ograda, i raduje se to joj haljina pri tom nigde nije zapela itd. Prethodni san se odnosi na roditeljsku kuu te dame. Reci u kuhinji je svakako toliko puta sluala u kui svoje majke. Gomile grubog posua dolaze iz jedne obine prodavnice posua koja se nalazila u istoj kui. Drugi deo sna sadrava jednu aluziju na oca koji se mnogo vrzmao oko sluavki i koji se ka snije, prilikom jedne poplave kua je stajala blizu rene obale , smrtno razboleo. Misao koja se krije iza ovoga prethodnog sna jeste dakle: Poto vodim po reklo iz ove kue, iz ovako sitnih i neprijatnih prili ka. Glavni san prima istu misao i dovodi je u izme-

318

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja u snovima

319

njenom obliku, izazvanom ispunjenjem elje: Ja sam visokog porekla. Zapravo ovako: Poto sam niskog porekla, bio je tok moga ivota ovakav i onakav. Koliko vidim, podela sna na dva nejednaka dela ne znai uvek kauzalni odnos izmeu misli oba sastav na dela. esto izgleda kao da je isti materijal u oba sna prikazan sa razliitih gledita; ovo sigurno vai za niz snova koji se zavrava polucijom u jednoj noi, u kojoj somatika potreba iznuuje izraz koji poste peno postaje sve razgovetniji. Ili su oba sna ponikla iz odvojenih centara u materijalu sna i ukrtavaju se u sadrini, tako da je u jednom snu centar ono to u drugom sudeluje kao aluzija, i obratno. A u izvesnom broju snova razdvajanje u krai prethodni san i dui kasniji san stvarno znai kauzalni odnos izmeu oba dela. Drugi nain prikazivanja odnosa kauzaliteta na lazi primenu kod manje obimnog materijala i sastoji se u tome to se jedna slika u snu, bilo slika jedne osobe ili stvari, menja u drugu. Samo tamo onda vi dimo da se ova promena u snu deava, kauzalna po vezanost se ozbiljno istie; ne tamo gde samo primeujemo da je sad, umesto jedne, dola druga slika. Rekao sam da se oba postupka prikazivanja kauzal nog odnosa svode na isto; u oba sluaja, kauzacija je predstavljena temporalnom sekvencom; u jednom slu aju sekvencom snova, a drugi put neposrednom promenom jedne slike u drugu. U najveem broju slua jeva, naravno, kauzalna relacija uopte se ne pred stavlja, nego pada, gubi se u konfuziji elemenata ko ja je i u procesu sna neizbena. Alternativu ,,ili-ili" san uopte ne moe izraziti; on njene lanove kao ravnopravne prima u tekst sna. Jedan klasian primer za to sadrava san o Irminoj injekciji. U njegovim latentnim mislima oigledno stoji: Ja nisam kriv za dalje trajanje Irminih bolova; krivica je ili do njenog opiranja da prihvati moje r e enje, ili u tome to ivi pod nepovoljnim seksualnim uslovima koje ja ne mogu da izmenim, ili njeni bolovi uopte nisu histerine prirode nego organske. A san ispunjava sve ove tri mogunosti koje se meusobno gotovo iskljuuju i ne libi se da iz elje u snu doda

jedno etvrto reenje. To ili-ili umetnuo sam ja posle tumaenja sna u kontekst misli sna. A onde gde bi pripoveda prilikom reprodukovanja sna mogao upotrebiti ili-ili: To je bila ili bata ili soba za stanovanje itd., tu se u mislima sna ne pojav ljuje moda alternativa, nego ,,i", jednostavno reda nje. Sa ili-ili mi najee opisujemo jedan elemenat sna koji se jo moe razreiti. Pravilo za tumaenje za ovaj sluaj glasi: Pojedine lanove prividne alterna tive treba zajedniki meu sobom povezati svezom ,,i". Ja, na primer, sanjam, poto sam due vremena oekivao adresu svoga prijatelja koji boravi u Italiji, da sam primio telegram koji mi saoptava njegovu adresu. U plavo natampanim slovima na listu tele grama vidim: prva re je nejasna: neto kao via, ili villa, druga re je jasna: Sezerno ili ak (asa). Druga re koja zvui kao neko italijansko ime i koje me podsea na naa etimoloka raspravljanja iz raava i moju ljutnju to je svoj boravak tako dugo od mene krio; a svaki od lanova predloene tri alter native uz prvu re moe se u analizi prepoznati kao samostalna i ravnopravna polazna taka jednog sple ta misli. Nou, uoi sahrane moga oca, sanjam o jednoj tampanoj tabeli, plakatu ili oglasu otprilike kao to su cedulje sa natpisom zabranjeno puiti", koje se nalaze u ekaonicama eleznikih stanica: Man bittet, die Augen zuzudriicken ili Man bittet, ein Auge zuzudriicken1 to sam ja na vikao da predstavim u ovom obliku: die Man bittet, Auge(n) zuzudriicken. ein Svaka od ove dve verzije ima svoj naroiti smi sao i, u tumaenju snova, vodi u naroitom pravcu. Ja sam ceremonijal izabrao to je moguno jednostav1 Umoljavate se da zatvorite oi. Umoljavate se da za tvorite jedno oko.

320

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja u snovima

321

nije, jer sam znao kako je pokojnik mislio o ovakvim pripremama. Ali ostali lanovi porodice nisu se sloili sa ovakvom puritanskom jednostavnou; mislili su da emo se morati stideti od ljudi koji e prisustvo vati sahrani. Stoga tekst sna moli da se jedno oko zatvori", tj. da budu popustljivi. Znaenje nejasnoe koju smo opisali sa jednim iliili ovde se naroito lako moe shvatiti. Radu sna nije polo za rukom da stvori jedan jedinstveni, ali onda dvosmisleni tekst za misli sna. Tako se obe glavne crte misli ve u sadrim sna jedna od druge odvajaju. U nekim sluajevima podela sna na dva podjed nako velika dela izraava alternativu koju je teko prikazati. Veoma upadljivo je dranje sna prema kategoriji suprotnosti i protivrenosti. Ovo se prosto zanemaru je, te se ini kao da ne" za san ne postoji. Suprot nosti se najradije saimaju u jednu jedinicu ili se predstavljaju kao jedna jedina stvar. San uzima takoe slobodu da bilo koji elemenat predstavi suprotnou elje, tako da najpre ni za jedan elemenat sposo ban za suprotnost ne znamo da li je u mislima sna sadran kao pozitivan ili negativan. 1 U jednom od sno va koje sam meu poslednjima spomenuo, iju smo prednju reenicu ve protumaili (poto sam takvog porekla"), snevaica silazi preko jedne ograde i pri tom dri rascvetalu granu u rukama. Poto joj uz ovu sliku pada na pamet kako na slikama koje predstav ljaju Blagovesti Majke boje Marije (i ona sama se
Iz jednog rada K. Abela, Der Gegensinn der Urworte (= Suprotni smisao prarei, 1884, vidi moj referat u J a h r buch f. Psychoanalyse II, 1910, Sabrana dela, sveska VIII) saznao sam za iznenaujuu i od ostalih istraivaa potvr enu injenicu da se najstariji jezici u ovoj stvari sasvim podjednako ponaaju kao i san. Oni u poetku imaju samo jednu re za obe suprotnosti na kraju jednog niza kvaliteta ili detalnosti (snaan-mlad, star-mlad, daleko-blizu, vezati-odvajati) i stvaraju odvojene oznake za obe suprotnosti tek sekundarno lakim modifikacijama zajednike prarei. Abel dokazuje postojanje ovih odnosa u velikoj meri na staroegipatskom jeziku, ali pokazuje i razgovetne ostatke istog raz voja i u semitskim u inogermanskim jezicima.
1

zove Marija) jedan aneo nosi ljiljan u rukama, i kako u belo obuene devojke idu u procesiji na Telovo1, dok su ulice ukraene zelenim granicama, to je rascvetala granica u snu sigurno aluzija na seksual nu nevinost. Ali grana je sva puna crvenih cvetova od kojih svaki lii na kameliju. Na kraju njenog puta, kae se dalje u snu, cvetovi su ve prilino opali, za tim dolaze oigledne aluzije na periodu. Tako je ista granica koju kao ljiljan nosi kao nevina devojka ujedno i aluzija na damu s kamelijama koja je, kao to je poznato, uvek nosila belu kameliju, a za vreme periode crvenu. Ista rascvetana grana (,,des Madchen Bliiten" = cvetovi devojke u pesmama o mlinarici u Getea) predstavlja seksualnu nevinost i takoe njenu suprotnost. Isti san, koji izraava radost to joj je us pelo da neokaljana proe kroz ivot, na nekim mestima takoe proputa (kao na mestu gde opadaju cve tovi) suprotni misaoni tok, da je nainila razne grehe protiv seksualne neokaljanosti (naime u detinjstvu). Prilikom analize sna, mi razgovetno moemo razliko vati oba misaona toka, od kojih uteni tok izgleda smeten na povrini, a onaj drugi, pun prebacivanja, dublje dole, i da su oni dijametralno suprotstavljeni jedan drugome, ali iji su slini, mada suprotni ele menti, bili predstavljeni od istih elemenata u mani festnom snu. Meu logikim relacijama, mehanizam stvaranja sna koristi u najveoj meri jednoj jedinoj. To je re lacija slinosti, slaganja, dodira, relacija kao to"; ova relacija moe se u snu, kao nijedna druga, pred 2 staviti mnogostrukim sredstvima. Paralele koje po stoje u materijalu sna, ili sluajevi onoga kao da i", prvi su temelji za stvaranje sna, i ne ba beznaajan deo rada sna sastoji se u tome da stvori nove para lele, ako ve postojea paralela zbog cenzure otpora
Telovo (nemaki Fronleichnamsfest") je katoliki p r a znik koji se u katolikim krajevima sveano proslavlja kao uspomena na Hristovu Tajnu veeru. (Prim. prev.). 1 Uporedi Aristotelovu napomenu o pogodnosti da neko bude tuma snova. 11 Frojd, Odfttrana dela, VI
1

322

Tumaenje snova, 1

Sredstva predstavljanja u novima

323

ne moe dospeti u san. Predstavljanje relacije slino sti pomae tenji rada sna za saimanjem. Slinost, slaganje, posedovanje zajednikih atri buta predstavljeni su snom jedinstvenom unifikaci jom koja se moe ve nalaziti u materijalu sna, ili se moe nanovo stvoriti. Prvi deo moemo nazvati kao identifikaciju, a drugi deo kao meovitu tvorevinu (kompoziciju). Identifikacija se primenjuje kad se radi o licima; meovita tvorevina onde gde predmeti predstavljaju materijal unifikacije; ali se i o licima stvaraju meovite tvorevine (kompozicije). Lokaliteti se esto tretiraju kao lica. Identifikacija se sastoji u tome to samo jedna od osoba povezanih u mislima sna zajednikim ele mentom dolazi do predstavljanja, dok druga, ili ostale osobe za san izgledaju da su potisnute. Ova jedna po krivaj ua osoba, meutim, u snu ulazi u sve relacije i situacije, koje se izvode od nje ili od pokrivenih oso ba. U meovitoj tvorevini (kompoziciji) koja je proi rena na osobe, postoje ve u slici sna crte koje su oso bama svojstvene, ali nisu zajednike, tako da se sje dinjavanjem ovih crta objavljuje jedna nova jedinica, sloeno lice. Sam proces kompozicije moe da se ostvari na razne naine. S jedne strane, osoba sna moe imati ime jedne osobe na koju se odnosi mi u tom sluaju znamo na nain koji je potpuno analogan naem buduem znanju da se misli na ovu ili onu oso bu , dok vizuelne crte mogu pripadati onoj drugoj osobi; ili je sama slika sna sastavljena od vizuelnih crta koje, u stvari, pripadaju jednim delom jednoj a jednim delom drugoj osobi. Umesto vizuelnim crtama uee druge osobe moe biti zastupljeno takoe gri masama koje joj se pripisuju, recima koje joj ostav ljamo da govori, ili situacijom u koju se stavlja. U ovom poslednjem sluaju razlikovanje izmeu kon strukcije sloene osobe poinje da se gubi. Ali se moe takoe dogoditi da stvaranje jedne takve meovite osobe ne poe za rukom. Onda se scena sna pripisu je jednoj osobi, a druga po pravilu vanija na stupa kao inae prisutna osoba bez ikakve druge funkcije. Sneva otprilike pripoveda: Moja majka je

takoe bila tu (Stekel). Takav elemenat sadrine sna moe se onda uporediti sa determinativom u hijeroglifskom pismu, koji ne slui za izgovor nego za obja njenje jednog drugog znaka. Zajedniki elemenat koji opravdava, to jest pro uzrokuje ujedinjenje obeju osoba moe u snu biti predstavljen ili moe biti iz njega izostavljen. Po pra vilu identifikacija i stvaranje meovite osobe slue ba zato da utede prikazivanje ovog zajednikog ele menta. Umesto da ponavljam: A mi je neprijateljski raspoloen, a B takoe, ja u snu stvaram jednu meo vitu osobu od A i B, ili zamiljam osobu A u nekoj drugaijoj akciji koju nam B karakterie. Tako konstruisana osoba sna pojavljuje mi se u snu u bilo ka kvoj novoj vezi, a iz okolnosti to ona oznaava A kao i B crpem opravdanje da na odreeno mesto sna umetnem ono to je obema zajedniko, naime nepri jateljsko raspoloenje prema meni. Na ovaj nain e sto postiem sasvim izvanredno saimanje za sadr aj sna; ja mogu sebi utedeti direktno prikazivanje veoma komplikovanih odnosa koji su vezani za jednu osobu, ako sam uz ovu osobu naao neku drugu koja polae isto pravo na jedan deo ovih odnosa. Lako se moe razumeti u kojoj meri ovo predstavljanje kroz identifikaciju moe sluiti i za to da se zaobie cen zura otpora koja rad sna stavlja u tako teke uslove. Podstrek za cenzuru moe leati upravo u onim pred stavama koje su u materijalu povezane sa jednom oso bom; ja sad nalazim jednu drugu osobu, koja je isto tako povezana sa materijalom kome se prigovorilo, ali samo prema jednom njegovom delu. Dodir izmeu dve osobe koja nije slobodna od cenzure daje mi sada pravo da stvorim jednu meovitu osobu koja je karakterisana indiferentnim crtama izvedenim od obe. Ova osoba do koje se dolo identifikacijom ili kompo zicijom moe kao slobodna od cenzure da bude prim ljena u sadraj sna, i tako sam ja sam, koristei sai manje sna, udovoljio zahtevima cenzure sna. Gde je u snu predstavljen zajedniki elemenat obeju osoba, tamo je to obino mig da se trai neki drugi, skriveni zajedniki elemenat, ije je prikaziu*

324

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja u snovima

329

vanje cenzura onemoguila. Ovde se sigurno dogodilo pomeranje da bi, tako rei, omoguilo njegovo prika zivanje. Iz toga to se meso vita osoba u snu pokazuje s nekim indiferentnim zajednikim elementom treba da zakljuimo da se pronae neki drugi, ali nipoto indiferentan zajedniki elemenat. Identifikacija ili stvaranje meovite osobe, prema tome, slui u snu razliitim svrhama; prvo da pred stavi jedan elemenat, zajedniki obema osobama, za tim da predstavi jedan potisnuti zajedniki elemenat, a tree, da izrazi jo jedan samo eljeni zajedniki elemenat. Poto se elja da dve osobe imaju jedan za jedniki elemenat esto poklapa sa njihovom razmenom, to je i ova poslednja relacija u snu takoe izra ena identifikacijom. U snu o Irminoj injekciji, ja e lim da ovu pacijentkinju zamenim sa jednom drugom: elim, dakle, da ona druga bude moja pacijentkinja kao to je Irma; san vodi rauna o ovoj elji tako to mi pokazuje jednu osobu koja se zove Irma, ali koja biva pregledana u jednom poloaju kakav sam imao priliku da vidim samo kod one druge pacijentkinje. U snu o stricu je od ove zamene nainjena centralna taka sna: ja se identifikujem s ministrom, tako to sa svojim kolegama ne postupam bolje i ne sudim bolje o njima nego on. To je moje iskustvo za koje nisam naao nijedan izuzetak, da se svaki san bavi svojom sopstvenom li nou. Snovi su apsolutno egoistiki.1 Gde se u sadr im sna ne pojavljuje moje ja, nego samo jedna stra na osoba, onde mogu mirno da pretpostavim da je moje ja skriveno identifikacijom iza one osobe. Ja smem da dopunim svoje ja. Drugi put, kad se u snu pojavljuje moje ja, pokazuje mi situaciju u kojoj se ono nalazi, da se iza ja krije neka druga osoba kroz. identifikaciju. San onda treba da me opomene da pri likom tumaenja' sna skriveni element, vezan za tu drugu osobu, prenesem na sebe. Postoje takoe snovi u kojima se pojavljuje moje ja pored drugih osoba*
1

I
I

koje se oslobaanjem identifikacije ponovo otkriva ju kao moje ja. Te identifikacije sada treba da mi omo gue da sa svojim ja dovedem u vezu predstave ije je prihvatanje cenzura zabranila. Ja dakle mogu svo je ja viestruko predstaviti u snu, jedanput direktno, a drugi put posredstvom identifikacije sa stranim osobama. Sa vie ovakvih identifikacija moe se sa eti neobino bogat misaoni materijal. 1 Sto se snevaevo sopstveno ja u jednom snu vie puta pojavljuje, ili nastupa u raznim oblicima, u osnovi nije ni malo udnovati je nego to je ono sadrano u jednoj svesnoj misli vie puta i na raznim mestima ili u vezama, na primer u reenici: Ako ja na to mislim, kakvo sam zdravo dete ja bio. Jo providni je nego kod osoba oblikuje se raspa danje identifikacija kod mesta obeleenih linim ime nima budui da ovde ne smeta ja koje u snu zauzima nadmono mesto. U jednom od mojih snova o Rimu mesto u kome se nalazim zove se: Rim; ali ja sam za bezeknut mnotvom nemakih plakata na jednom ulinom uglu. Ovo je ispunjenje elje, uz koju mi smesta pada na pamet Prag; sam san moe voditi po reklo iz jednog danas savladanog nemako-nacionalnog perioda kroz koji sam prolazio u svom mladala kom dobu. U vreme kad sam ovaj san sanjao, u Pragu je bio predvien sastanak sa mojim prijateljem Flisom: identifikacija Rima i Praga objanjava se dakle jednim eljenim zajednikim elementom; ja bih pri jatelja radije naao u Rimu nego u Pragu, za taj sa stanak zamenio bih Prag sa Rimom. Mogunost da se stvaraju sloene strukture stoji sasvim na vrhu meu crtama koje snovima tako esto pruaju jedan fantastian izgled, tako to se preko ove mogunosti uvode elementi u sadraj sna koji nikad nisu mogli biti predmet percepcije. Psihiki proces konstruisanja sloenih slika u snu oigledno je isti,
. * Ako sumnjam iza kojih osoba to se pojavljuju u snu treba da traim svoje, ja se onda pridravam sledeeg pra vila: Lice koje u snu podlee jednom afektu koji kao spa vajui osetim, ono krije moje ja.

Vidi uz. to, napomenu na strani 274.

326

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja u snovima

327

kao kad u budnom ivotu sebi predstavimo kentaura ili zmaja ili ga kopiramo. Razlika je saiViO u tome to je kod fantastinog stvaranja u budnoi merodavan sam nameravani utisak nove tvorevine, dok je meovita tvorevina determinisana jednim momentom koji lei izvan njenog oblikovanja, onim to je zajedniko u mislima sna. Sloena struktura u snu moe se izvo diti na veoma mnogostruke naine. Najnaivnije od ovih postupaka predstavlja samo osobine jednog pred meta, i ovo prikazivanje praeno je znanjem da vai takoe za jedan drugi objekt. Briljivi ja tehnika uje dinjuje crte jednog kao i drugog objekta u jednu novu sliku i pri tom se slui spretno slinostima koje oba objekta eventualno imaju i u stvarnosti. Ova nova tvorevina moe ispasti potpuno apsurdna, ili ak kao fantastino uspela, ve prema tome kako to materijal i duhovitost pri sastavljanju omoguuju. Ako su ob jekti koji treba da budu saeti u jednu jedinicu isuvie disparatni, onda se rad sna esto zadovoljava time da stvori sloenu strukturu sa jednim razgovetnijim jezgrom kome se prilagoavaju manje razgovetni ob lici. Proces ujedinjenja u jednu sliku ovde kao da nije uspeo; oba predstavljanja su superponirana i stvaraju neto kao nadmetanje vizuelnih slika. Kad bismo hteli sebi da predoimo stvaranje jednog poj ma iz individualnih perceptivnih slika, mogli bismo doi do slinih predstavljanja u jednom crteu. U snovima, razume se, sve vri od ovakvih sloe nih tvorevina; nekoliko primera sam ve dao u sno vima koje smo dosad analizirali; sad u ih dodati jo nekoliko. U ranije pomenutom snu, koji ivotni tok jedne pacijentkinje opisuje durch die Blume", ili verbliimt" (= zavijeno, uvijeno), ona u snu nosi u ruci rascvetalu granu, koja, kao to smo videli, ujedno oznaava i nevinost i seksualnu grenost. Grana osim toga po nainu kako stoje cvetovi podsea na cvetove trenje, cvetovi, uzeti svaki za sebe, su cvetovi kame lije, pored ega sve to zajedno ini jo i utisak jedne egzotine biljke. Zajedniki faktor u elementima ove sloene strukture dolazi iz misli sna. Rascvetana gra na je sastavljena od aluzija na poklone, kojima su je

pobuivali ili je trebalo da je pobude da se pokae popustljivom. Tako su joj u detinjstvu davane tre nje, u kasnijim godinama kamelije. Egzotino je alu zija na jednog prirodnjaka koji je mnogo putovao, koji je hteo da stekne njenu naklonost jednom slikom sa cveem. Jedna druga pacijentkinja u snu stvara nekakvu sredinu izmeu kabina za kupanje na mor skom kupalitu, seoskih nunikih kuica i potkrovnih soba u naim gradskim stambenim kuama. Obema prvim elementima zajedniki je odnos prema ovekovoj nagosti i obnaivanju; iz kombinacije sa treim elementom moe se zakljuiti da je (u njenom detinj stvu) i sobica pod krovom predstavljala scenu razgoliavanja. Jedan sneva stvara jedan sloeni loka litet od dva mesta, u kojima se obavlja kura", od moje sobe za ordinaciju i jednog javnog lokala u kome se prvi put upoznao sa svojom enom. Jedna devojka sanja, poto joj je stariji brat obeao da e je poastiti kavijarom, o tom bratu, da su mu noge pre krivene crnim zrncima kavijara. Elementi zaraze" { Ansteckung) u moralnom smislu i seanje na ospe (= Ausschlag) u detinjstvu, koje noge prikazu ju prekrivene crvenim umesto crnim takicama, sje dinile su se ovde sa zrncima kavijara u jedan novi pojam o onome to je dobila od svoga brata". Sa delovima ljudskoga tela postupa se u ovom snu kao sa predmetima, kao i inae u snovima. U jednom snu, koji je saoptio Ferenczi, pojavila se neka sloena slika koja je bila sastavljena od linosti jednoga lekara i jednoga konja, i povrh toga imala je na sebi jo i nonu koulju. Zajedniki elemenat u ova tri dela pokazao se iz analize, poto se u nonoj koulji prepoznala aluzija na oca snevaice u jednoj sceni iz detinjstva. U sva tri sluaja radilo se o objektima njene polne radoznalosti. Kao dete, njena dadilja ju je esto vodila sobom u vojnu ergelu gde je imala prilike da svoju u to doba jo nesputanu rado znalost u dovoljnoj meri zadovolji. Malo ranije sam tvrdio da san nema sredstva ko jim bi izrazio relacije protivrenosti, suprotnosti, da bi rekao ne". Ja u se sad prihvatiti toga da se ovom

328

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja u snovima

329

tvrenju prvi put suprotstavim. Jedna vrsta sluaja, koji se mogu obuhvatiti zajedno kao suprotnost", predstavljena je jednostavno kroz identifikaciju kao to smo videli; to su sluajevi kad se predstava jedne zamene ili supstitucije moe dovesti u vezu sa kon trastom. Za to smo ve vie puta navodili primere. Jedan drugi deo suprotnosti u mislima sna, koji even tualno dolazi u kategoriju obrnuto, naprotiv", dolazi do prikazivanja u snu na sledei neobian, gotovo da kaemo, na duhovit i aljiv nain. Upravo obrnuto" nije predstavljeno u sadraju sna samo, nego svoje prisustvo u materijalu izraava time to se jedan deo ve konstruisanog sadraja sna koji postoji iz dru gih razloga tako rei naknadno preokrene. Ovaj proces je lake ilustrovati nego opisati. U lepom snu o Gore i dole" predstavljanje penjanja u snu je obrnuto nego to je njegova slika u mislima sna, na ime u sceni uvoenja Dodeoue Safo: u snu penjanje na poetku ide teko, a kasnije lako, dok je u Dodeovoj sceni penjanje na poetku lako, a kasnije sve tee. I gore" i dole" u snevaevom odnosu prema bratu u snu je predstavljeno obrnuto. To ukazuje na prisustvo jedne obrnute ili suprotne relacije, izmeu dva dela materijala u mislima sna; i nju smo pronali u tome to u snevaevoj fantaziji iz detinjstva ovoga nosi dadilja, obrnuto nego to to junak romana nosi svoju draganu. I moj san o Geteovom napadu na go spodina M. (vidi kasnije) sadri u sebi jedno takvo upravo obrnuto", koje je moralo da se ispravi pre nego to bi se moglo doi do tumaenja sna. U snu je Gete napao jednog mladog oveka, gospodina M; u stvarnosti, onako kao to je sadravaju misli sna, jedan mlad ovek napao je jednog znaajnog oveka, moga prijatelja. U snu ja raunam od datuma Geteove smrti; u stvari, raunanje je polo od dana roe nja paralitiara. Misao, koja je merodavna u materi jalu sna pokazuje se kao protivrenost tome da sa Geteom treba postupati kao da je luak. Obrnuto, veli san, ako knjigu ne razume, onda si ti maloumnik a ne pisac. U svima ovim snovima o preobrtanju izgleda mi da je povrh toga sadrana veza sa prezri-

vim smislom fraze (einem die Kehrseite zeigen" = pokazati nekom nalije, drugu stranu medalje, prim. prev.). (Snevaevo obrtanje u odnosu na brata u snu o Safo). Dalje je znaajno i to koliko se esto obrtanje upotrebljava ba u snovima koji proizlaze iz potisnu tih homoseksualnih impulsa. Obrtanje, pretvaranje jedne stvari u suprotnost, uostalom, jedno je od najomiljenijih sredstava pred stavljanja koje rad sna najvie voli i koje je sposobno za najmnogostraniju primenu. Ono na prvom mestu slui za to da izrazi ispunjenje elja u odnosu na odreeni elemenat u mislima sna. Kad bi samo bilo obrnuto! Istina, esto je najbolji izraz za reakciju ja neki neprijatan deo seanja. Ali naroitu vrednost dobija obrtanje u slubi cenzure, jer ono ostvaruje itavu jednu masu izopaen ja u materijalu koji tre ba predstaviti, a to upravo najpre koi svaki pokuaj razumevanja sna. Ako, dakle, san uporno odbija da otkrije svoj smisao, uvek vredi pokuati da sa izvesnim delovima njegove manifestne sadrine izvri mo obrtanje, posle ega itava situacija esto odmah postaje jasna. Pored sadrajnog obrtanja ne smemo prevideti ni vremensko obrtanje. Jedna sasvim obina tehnika izopaavanja sna sastoji se u tome da se ishod nekog dogaaja ili kraj jednog misaonog toka prikau na poetku sna, a da se na kraju sna naknadno stave premise na kojima se zakljuak zasniva ili razlozi koji su doveli do zbivanja. Ko god nije pomislio na ovo tehniko sredstvo izopaavanja sna, taj stoji bes 1 pomoan pred zadatkom tumaenja sna.
Istom tehnikom vremenskog obrtanja slui se ponekad histerini napad da bi od posmatraa sakrio svoj smisao. Jed na histerina devojka je, na primer, u jednom napadu imala da predstavi jedan mali roman, koji je isfantazirala u svom nesvesnom u vezi sa jednim susretom u tramvaju. Kako je dotini, privuen lepotom njene noge, oslovljava dok ona ita; kako zatim polazi s njim i doivljava zanosnu ljubav nu scenu. Njen napad poinje prikazivanjem ove ljubavne scene trzajima tela (pri tome pokreti usnica pri ljubljenju, urktanje r u k u za zagrljaj); posle toga ona tri u drugu
1

330

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja u snovima

331

U mnogim sluajevima dobijemo smisao sna tek poto smo u sadraju sna izvrili viestruko obrtanje, prema raznim relacijama. Tako se, na primer, u snu jednog mladog neurotiara koji je patio od prinudnih predstava seanje na infantilnu elju za smru oca koga se plaio krije iza sledeeg teksta: Njegov otac ga grdi to tako kasno dolazi kui." Ali smisao psiho analitike kure i snevaeve pomisli dokazuju da bi on morao najpre da glasi: On je ljut na oca i, zatim, to mu otac u svakom sluaju suvie rano (tj. suvie brzo) dolazi kui. Sneva bi vie voleo da mu otac uopte nije doao kui, to je opet identino sa e ljom za oevom smru. Sneva je, naime, kao mali deak za vreme oevog odsustvovanja skrivio jednu seksualnu agresiju prema jednom drugom licu i bio kanjen pretnjom: ekaj samo dok ti se otac vrati!" Ako elimo da i dalje pratimo odnose izmeu sa draja sna i misli sna, onda e najbolje biti da kao polaznu taku uzmemo sam san i da postavimo pita nje ta znae pojedine formalne karakteristike me toda predstavljanja u snu u odnosu na misli sna. Uz ove formalne karakteristike, koje nam u snu moraju padati u oi, spadaju pre svega razlike u ulnom in tenzitetu pojedinih slika sna i u razgovetnosti poje dinih delova sna ili itavih snova uporeenih meu sobom. Razlike u intenzitetu pojedinih slika sna po krivaju itavu skalu od otrine definicije koju smo skloni, mada bez ikakve garanti je, da stavimo iznad realnosti, pa sve do dosadne nejasnoe koju progla avamo karakteristinom za snove, poto se zapravo ne moe u potpunosti uporediti ni sa jednim stepenom nerazgovetnosti koju na objektima realnosti per cipiramo. Povrh toga mi obino utisak koji dobijamo od nekog nejasnog objekta u snu obeleavamo kao fliichtig" (= nepostojan, nestalan, brz), dok o razsobu, seda na stolicu, podie haljinu a bi pokazala nogu, ini pokrete kao da ita iz knjige i oslovljava me (odgovara na moja pitanja). Uporedi uz ovo Artemidorovu napomenu: Pri tumaenju snova moramo baciti pogled jednom od po etka ka kraju, a drugi put od kraja ka p o e t k u . . . "

govetnijim slikama u snu mislimo da su percipirane za due vreme. Postavlja se dakle pitanje koji ulo vi u materijalu sna determiniu ove razlike u ivahnosti pojedinih delova sadrine sna. Ovde se, pre svega, moramo suoiti sa izvesnim oekivanjima koja se javljaju kao neizbena. Poto materijalu sna mogu za vreme spavanja pripadati i prave senzacije, verovatno emo pretpostaviti da se one ili elementi sna izvedeni od njih u sadrini sna istiu naroitim intenzitetom, ili obratno, da e se sve ono to u snu ispada kao naroito ivo, za vreme spa vanja, moi svesti na takve realne senzacije. Ali moje iskustvo ovo jo nikad nije potvrdilo. Nije tano da se elementi sna, koji su derivativi realnih utisaka za vreme spavanja (nervni nadraaji), istiu svojom i vahnou ispred ostalih utisaka to dolaze iz seanja. Faktor realnosti ne znai nita za odreivanje intenziteta slika u snu. Dalje bismo mogli oekivati da e ulni inten zitet (ivost) pojedinih slika u snu imati neki odnos prema psihikom intenzitetu elemenata koji im od govaraju u mislima sna. U ovim poslednjim intenzi tet se poklapa sa psihikom vrednou: najintenziv niji elementi su upravo najznaajniji, oni stvaraju sredite misli sna. Mi sad, dodue, znamo da su to upravo ovi elementi koji zbog cenzure ne ulaze u sadraj sna. Ali bi ipak moglo biti da njihovi najblii derivativi, koji ih u snu zastupaju, mogu stvoriti vii stepen intenziteta, a da zbog toga ne moraju stvarati centar sna. Ali i ovo oekivanje se rui uporednim posmatranjem snova i materijala iz kojeg se oni iz vode. Intenzitet elemenata ovde nema nikakve veze sa elementima intenziteta onde; izmeu materijala sna i sna postoji stvarno jedan potpuni preokret svih psihikih vrednosti" (Umivertung aller psychischen Werte). Direktni derivativ onoga to je prekomerno dominiralo u mislima sna moe se ee otkriti samo u nekom prolaznom elementu sna, koji je potpu no pokriven snanijim slikama. Intenzitet elemenata sna pokazuje se drukije determinisan, i to preko dva meusobno nezavisna

mmmmm

332

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja u snovima

333

faktora. Najpre je lako videti da su oni elementi na roito intenzivno prikazani kroz koje se izraava ispu njenje elja. A zatim nas analiza ui da iz najivljih elemenata sna proizlazi najvei broj misaonih toko va, da su dakle najivlji ujedno i najbolje determinisani. Nije to nikakva izmena smisla, ako ovu poslednju empirijskim putem steenu reenicu izrazimo u sledeem obliku: najvei intenzitet pokazuju oni elementi sna za ije je formiranje upotrebljen naj izdaniji rad na saimanju. Onda moemo oekivati da e se ovaj uslov, a i onaj drugi (naime o ispunje nju elja), moi izraziti i jednom jedinom formulom. Problem o kome sam sada raspravljao uzroci veeg ili manjeg intenziteta ili razgovetnosti pojedi nih elemenata sna hteo bih da zatitim od zamene sa jednim drugim problemom, koji se odnosi na raz liitu razgovetnost itavih snova ili delova sna. Tamo je suprotnost razgovetnosti nejasnoa; a ovde zbrkanost. U svakom sluaju oigledno je da porast i opadanje kvaliteta u obe skale idu uporedo. Jedan deo sna, koji nam se ini jasnim, obino najveim delom sadri intenzivne elemente; naprotiv, nejasan san je sastavljen od manje intenzivnih elemenata. Ali je problem koji nam prua skala koja ide od prividno jasnog do nerazgovetno zbrkanog, mnogo komplikovaniji nego problem kolebanja ivosti elemenata sna; o prvom problemu ovde jo neemo raspravljati iz razloga koje emo kasnije navesti. U pojedinim slu ajevima primeujemo, na svoje iznenaenje, da uti sak jasnoe ili nerazgovetnosti koji o jednom snu stiemo uopte nita ne znai za sklop sna, nego da pro izlazi iz materijala sna kao jedan od njegovih sastav nih delova. Tako se seam jednog sna koji mi je posle buenja izgledao isto tako lepo sklopljen, bez praz nina i jasan, da sam jo pospan odluio da dopustim jednu novu kategoriju snova koji ne bi bili podloni mehanizmu saimanja i pomeranja, nego bi mogli biti oznaeni kao fantazije za vreme spavanja". Detalj nije ispitivanje pokazalo je da je ovaj retki san po kazivao iste pukotine i praznine u sklopu kao i svaki drugi; stoga sam napustio kategoriju o fantazijama

u snu. 1 Ali je reducirana sadrina sna bila to sam svome prijatelju iznosio jednu teku i dugo traenu teoriju o biseksualnosti, i ispunjavajua snaga sna bila je kriva to nam je ova teorija (koja uostalom nije bila saoptena u snu) izgledala jasna i bez praz nina. Ono, dakle, to sam smatrao kao sud o gotovom snu bio je zapravo samo deo, i to bitni deo sadraja sna. Rad sna ovde je, tako rei, posegao u prvo budno miljenje i preneo mi kao sud o snu onaj deo mate rijala sna, ije tano prikazivanje u snu nije uspelo. Neto sasvim suprotno tome dozi veo sam jednom kod neke pacijentkinje koja najpre uopte nije htela da ispria san koji je spadao u analizu jer je tako nejasan i zbrkan" , naposletku uz ponovljene pro teste da nije sigurna da je njeno iznoenje tano, iz javila je da se u snu pojavilo vie lica, ona sama, njen mu i njen otac, i kao da nije znala da li je njen mu njen otac, ili ko joj je zapravo otac ili tome neto slino. Sastavljanje ovoga sna sa njenim pomisli ma u toku analitike seanse pokazalo je kao nedvosmi sleno da se radi o jednoj prilino svakodnevnoj istoriji jedne sluavke koja je morala priznati da oe kuje dete, pa sad uje sumnje o tome: ,,ko je zapravo otac (deteta)". 2 Nejasnoa koju je san pokazao bila je, dakle, ovde deo materijala koji je san izazvao. Jedan deo ove sadrine bio je predstavljen u obliku sna. Oblik sna ili snevanje upotrebljava se sa iznenauju om uestalou za prikazivanjem prikrivene sadr ine. Glose o snu, prividno bezazlene primedbe o nje mu, esto slue za to da jedan deo snevanog prikri ju na najrafiniraniji nain, dok ga zapravo ipak oda ju. Tako, kad na primer jedan sneva izjavljuje: Ovde je san izbrisan, i analiza daje infantilnu reminiscen ciju na prislukivanje jedne osobe koja se posle defekcije isti. Ili u jednom drugom sluaju koji zaslu uje da se opirno ispria: Neki mlad ovek sanja jeI danas ne znam da li sam to s pravom uinio. * Pratei histerini simptomi: izostajanje periode i ve liko neraspoloenje, glavne bolesti te bolesnice.
1

334

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja

snovima

335

dan veoma jasan san koji ga podsea na fantaziju iz njegovog deatva koja mu je ostala u svesti: on se uvee nalazi u jednom letnjem hotelu, zabuni se u broju sobe i dolazi u jednu prostoriju u kojoj se svlae jedna starija dama i njene dve keri, da bi legle u krevet. On nastavlja: Zatim ima nekoliko praznina u snu, tu neto nedostaje, i najzad je u sobi bio jedan ovek koji me je hteo izbaciti, i sa kojim sam se morao boriti. On se uzalud trudi da bi se setio sadraja i namere te deje fantazije na koju san oigledno aludira. Ali najzad mu se skree panja na to da je traena sadrina ve data izjavom o ne jasnom mestu u snu. Praznine" su genitalni otvori ena koje se spremaju da legnu; tu neto nedostaje" opisuje glavnu karakteristiku enskih genitalija. On je u onim mladim godinama goreo od radoznalosti da vidi jedan enski polni organ, i bio je jo sklon da se dri infantilne seksualne teorije koja eni pripi suje da ima muki organ. U sasvim slian oblik prikrila se analogna remi niscencija drugog jednog snevaa. On sanja: Idem sa gospoicom K. u restoran u Folksgartenu1... zatim dolazi jedno tamno mesto, jedan prekid . . . , onda se nalazim u salonu jedne javne kue, u kome vidim dve ili tri osobe, jednu u koulji i gaicama. Analiza: Gospoica K. je erka njegovog biveg efa, kao to sam tvrdi, jedna zamena za njegovu sestru. Samo retko kad ima priliku da s njom razgo vara, ali jednom se meu njima desio jedan razgovor u kome smo se tako rei prepoznali u svojoj polnosti, kao kad bismo rekli: Ja sam mukarac, a ti si ena". U pomenutom restoranu bio je samo jedanput, u pratnji sestre svoga zeta, jedne devojke, koja mu je bila sasvim ravnoduna. Drugi put je pratio neko drutvo od tri dame sve do ulaska u taj restoran. Da me su bile njegova sestra, njegova snaha i ve pomenuta sestra zeta, prema svima trima bio je ravnoVolksgarten, to znai: Narodni (nacionalni) park, je dan divan park u Beu, na Ringu (Prim. prev.).
1

duan u najveoj meri, ali sv^ tri su pripadale redu sestara. Javnu kuu je samo retko kada poseivao, moda samo dva ili tri puta u ivotu. Tumaenje se oslanjalo na tamno mesto", na prekid" u snu, i potvrdilo je l a je on nekoliko puta, na svaki nain samo retko, iz deake radoznalosti, posmatrao genitalije svoje nekoliko godina mlae se stre. Nekoliko dana kasnije pojavilo se svesno seanje na nepristojno delo naznaeno u snu. Prvi snovi iste noi pripadaju prema svojoj sa drim istoj celini, njihovo razdvajanje u vie delova, njihovo grupisanje i broj, sve to je puno smisla i moe biti shvaeno kao jedan deo saoptenja iz latentnih misli sna. Pri tumaenju snova koji se sastoje od vie glavnih delova, ili uopte takvih koji pripadaju istoj noi, ne smemo zaboraviti ni na mogunost da ovi razliiti snovi koji slede jedan, za drugim znae isto, da izraavaju iste nadraaje u razliitom materijalu. San meu ovim homolognim slovima koji je vremen ski raniji esto je izopaeniji, bojaljiv, dok je sledei san drskiji i razgovetniji. Ve biblijski san faraonov o klasovima i krava ma, koji je tumaio Josif, bio je san te vrste. U Jozefa (Jevrejske starine, Knjiga II, glave 5. i 6) prika zan je opirnije nego u Svetom pismu. Poto je kralj ispriao prvi san, rekao je: Posle ovog prvog snovi enja probudih se, uznemiren, i poeh da razmiljam o tome ta bi san mogao da zn.ai, ali sam u tom raz miljanju polako ponovo zaspao i imao jedan jo neo bini j i san koji me je bacio u jo vei strah i zbu njenost." Poto je sasluao priu o snu, Josif ree: Tvoj san, o kralju, po svom izgledu svakako je dvo struki san, ali oba vienja imaju samo jedno zna enje." Jung, koji u svom delu B^itrag zur Psvchologie des Geriichtes (= Doprinos psihologiji fame) pria o tome kako su skriveni erotiki s a n jedne uenice nje ne prijateljice razumele bez tumaenja i nastavile ga u izmenama, te napominje, uz jednu od ovih pria o snu, ,,da poslednja misao u jednom dugom nizu slika snova sadrava tano ono to je ve prva slika te se-

336

Tumaenje snova, I

Sredstva predstavljanja u snovima

337

rije pokuala da prikae. Cenzura gura kompleks u stranu koliko god je to moguno pomou neprestano obnavljanih simbolikih prikrivanja, pomeranja, pre okretanja u bezazleno" (Zentralblatt fiir Psvchoanalyse, I, 1910, str. 87). erneru su bile dobro poznate ove osobenosti prikazivanja sna i on ih opisuje uz svoje uenje o organskim nadraajima kao naroiti zakon (str. 166). ,,A naposletku, fantazija se dri opte vaeeg zakona u svima simbolikim tvorevinama sna koje proizlaze iz odreenih nervnih nadrazaja: na poetku sna ona slika predmet od kojeg nadraaj do lazi samo najudaljenijim i najnetanijim aluzijama, a na kraju, kad se slikarski izliv iscrpeo, ona prika zuje sam nadraaj u nagosti, odnosno njegov odgova rajui organ ili njegovu funkciju, ime san, obeleavajui sam svoj stvarni organski povod, dostie kraj . . . " Lepu potvrdu ovog ernerovog zakona dao je Oto Rank u svom radu Ein Traum, der sich selbst deutet (= San koji sam sebe tumai). San jedne devojke, koji on u tom delu iznosi, sastojao se od dva takoe vremenski odvojena sna jedne noi, od kojih se dru gi deo zavrio polucijom. Ovaj polucioni san dopustio je jedno do pojedinosti sprovedeno tumaenje uz obimno odricanje na doprinose snevaice, a bogatstvo odnosa izmeu obe sadrine snova omoguilo je da se vidi da je prvi san u bojaljivom predstavljanju iz razio isto to i drugi, tako da je ovaj drugi, polucioni san, pripomogao da se potpuno objasni prvi. Polazei od ovoga primera, Rank s pravom raspravlja o zna enju polucionih snova za teoriju snevanja uopte. U takav poloaj da jasnou ili zbrkanosti sna tu maimo prisustvom sigurnosti ili sumnje u materijalu sna, po mom iskustvu dolazimo samo u retkim slua jevima. Ja u kasnije otkriti jedan dosad jo nespo menuti faktor u stvaranju sna, od ijeg delovanja ova skala kvaliteta bitno zavisi. U nekim snovima koji zadravaju neto dalje jednu situaciju u scenariju javljaju se prekidi koji se opisuju sledeim recima: ,,A onda kao da je u isto vreme bilo neko drugo mesto i da se tamo do-

godilo to ili ono." Ono to na ovaj nain prekida glavnu radnju sna koja se posle izvesnog vremena moe ponovo nastaviti, to se u materijalu sna izdaje za sporednu reenicu kao jedna umetnuta misao. Po godba se u mislima sna predstavlja u snu istovremenou: (ako je postala, i kad). ta znai senzacija inhibiranog pokreta, koja se tako esto javlja u snu i koja je tako blizu straha? ovek eli da ide, a ne mie se s mesta, eli da ne to obavi i neprestano nailazi na prepreke. Voz tre ba ve da krene a mi ga ne moemo stii; podignemo ruku da bismo se osvetili zbog neke uvrede, a ona otkae poslunost itd. Mi smo na ovu senzaciju u snu naili ve kod ekshibicionih snova, ali jo nismo po kuali da je ozbiljno protumaimo. Zgodno, ali ne dovoljno je odgovoriti da u snevanju postoji motor na ukoenost i da mi nju opaamo kroz pomenutu senzaciju. Mi smemo pitati: Pa zato onda stalno ne sanjamo o takvim inhibiranim pokretima? i moemo oekivati da ova senzacija, mada se u svako doba za vreme spavanja moe izazvati, slui da olaka neku naroitu vrstu predstavljanja i da je bila pro buena samo kad materijal misli sna treba na ovaj nain da bude predstavljen. Nemogunost da se neto izvri ne javlja se u snu uvek kao senzacija, nego je ponekad jednostavno deo sadrine sna. Jedan takav sluaj smatram naro ito pogodnim da baci svetlost na ovo snevanje. Saoptiu, u skraenom obliku, jedan san u kome se pojavljujem kao optuen zbog nepotenja. Mesto do gaaja jeste meavina jednog privatnog sanatorijuma i vie drugih lokala. Pojavljuje se jedan sluga, da me pozove na istragu. U snu znam da neto nedo staje, i da se istraga vri zbog sumnje da sam pri svojio ono to se izgubilo. Analiza pokazuje da istra gu treba uzeti dvosmisleno i da ona ukljuuje i lekarski pregled. Svestan svoje nevinosti i svoje funk cije koju u ovoj kui vrim kao konzilijar, ja spokoj no krenem sa slugom. Na jednim vratima doekuje nas jedan drugi sluga i kae, pokazujui na mene: Ovoga ste doveli, pa to je jedan pristojan ovek! Ja
22 Frajd, Odabrana ela, VI

338

Tumaenje

snova,

Sredstva

predstavljanja

snovima

339

zatim bez sluge odlazim u jednu veliku dvoranu u kojoj stoje maine, i ona me posea na pakao sa svim svojim paklenim oruem kazivanja. Upregnu tog u jedan aparat vidim jednog kolegu koji bi imao puno razloga da se zainteresuje za mene; ali on ne vodi rauna o meni. Zatim mi se kae da sada mogu ii. Ali sad ja ne mogu da naem eir, i ipak ne mogu da odem. Sigurno je to ispunjenje elje sna da mi se oda priznanje da sam poten ovek i da mogu otii: u mislima sna mora, dakle, postojati svakovrstan ma terijal koji sadri kontradikciju tome. To to mogu otii, znak je da mi se oprata; ako se, dakle, na kra ju sna dogodi neto to e spreiti moj odlazak, onda je blizu i zakljuak da potisnuti materijal protiv ljenja ovim potezom sebi pribavlja vrednost. Sto ne mogu da naem eir, znai dakle: Pa ti nisi poten ovek! Neostvarivanje sna je izraz protivljenja, jed no ne", i po tome treba korigovati moje ranije tvr enje da san ne moe izraziti jedno ne."1 II drugim snovima u kojima se neostvarivanje po kreta ne javlja samo kao situacija nego i kao senza cija ista kontradikcija izraena je snanije senzaci jom inhibicije kretanja, kao volja ijoj se volji su protstavlja protivvolja. Senzacija inhibicije kretanja predstavlja, dakle, jedan konflikt volje. Kasnije emo uti da upravo motorna paraliza koja prati spavanje spada meu fundamentalne uslove psihikog procesa
Odnos prema jednom doivljaju iz detinjstva izlazi iz potpune analize sledeim posredstvom: Crnac je izvrio svoju dunost, crnac moe ii. Pa zatim aljivo pitanje: Ko liko je star crnac ako je izvrio svoj dug? Godinu dana, onda moe ii (Kau da sam toliko mnogo crne grgurave kose doneo na svet da me je moja mlada majka proglasila crncem). to ne mogu nai eir, jeste jedan dnevni doivljaj upotrebljen u vie smisla. Sakrila ga je naa devojka koja je ge nijalna u sakrivanju. I odbijanje tunih misli na smrt krije se iza ovog zavretka sna: Ja jo nisam izvrio svoju dunost; ja jo ne smem otii. Roenje i smrt kao u snu o Geteu i paralitiaru, koji sam kratko vreme pre toga imao.
1

za vreme snevanja. Impuls, prenet na motorne puteve, sad nije nita drugo do volja i injenica to smo toliko sigurni da emo ovaj impuls, inhibiran za vre me spavanja, osetiti kao ometen, itav ovaj proces ini tako izvanredno pogodnim za prikazivanje akta volje i ne" koji mu se suprotstavlja. Po mom obja njenju straha moe se takoe lako shvatiti zato je senzacija inhibicije volje tako blizu strahu i zato je tako esto s njim u snu povezana. Strah je libidinozni impuls koji polazi od nesvesnog i koji je inhi biran od predsvesnog. 1 Gde je, dakle, u snu senza cija inhibicije povezana sa strahom u snu mora da se radi o jednom aktu volje, koji je u isto vreme u stanju da razvije libido, to jest, mora da se radi o jednom seksualnom impulsu. Na jednom drugom mestu (vidi kasnije) raspravljau o tome ta znai sud koji se esto javlja za vre me sna: Pa to je samo san", i kojoj psihikoj sili on treba da se pripie. Ja u ovde unapred rei da on treba da slui smanjivanju vrednosti onog to je snevano. Zanimljiv problem koji je povezan sa ovim, to se izraava time ako se izvesna sadrina u samom snu oznaava kao snevana", zagonetka sna u snu", resio je u slinom smislu tekel analizom nekih ubedljivih primera. Snevanom" u snu treba ponovo da se oduzme vrednost, ono mora da bude lieno real nosti. Ono to se posle buenja iz sna u snu" dalje sneva to e elja sna postaviti namesto izbrisane re alnosti. Moe se, dakle, pretpostaviti da snevano" sadrava predstavljanje realnosti, pravo seanje, dok san koji se nastavlja, naprotiv, predstavlja samo ono to sneva eli. Ukljuivanje izvesne sadrine u je dan san u snu" treba, dakle, izjednaiti sa eljom da se ono to je ovako opisano kao san nije trebalo dogoditi. Drugim recima: ako sam rad sna neku od reenu injenicu uvruje u jedan san, onda to znai najodluniju potvrdu realnosti te injenice, najsna1

Ovo vie ne odgovara novim saznanjima.

12*

340

Tumaenje snova, I

Osvrt na mogunost predstavljanja

341

nije njeno potvrdenje. Rad sna iskoriava snevanje samo kao formu otklanjanja i time potvruje sazna nje da je san ispunjenje elje.

D OSVRT NA MOGUNOST PREDSTAVLJANJA Dosad smo imali posla sa istraivanjem kako san predstavlja odnose izmeu misli sna, ali smo vie puta dodirnuli jednu dalju temu: kakve promene ma terijal misli sna trpi u svrhu formiranja sna. Mi sad znamo da materijal sna, dobrim delom lien svojih relacija, podlee jednom procesu kompresije, dok u isto vreme pomeranja intenziteta izmeu njegovih elemenata nuno stvaraju psihiku promenu vrednosti toga materijala. Pomeranja koja smo posmatrali pokazala su se kao zamena jedne predstave nekom drugom predstavom, koja joj je na neki nain bliska, i one su asocirane i upotrebljavane da olakaju sai manje tako to je na ovaj nain umesto dva elemen ta u san dospeo jedan srednji zajedniki elemenat izmeu njih. Jednu drugu vrstu pomeranja dosad uopte jo nismo ni spomenuli. Ali iz analiza sazna jemo da jedno ovakvo pomeranje postoji i da se ono ispoljava u zamenjivanju govornog izraza za odgo varajue misli. Oba puta radi se o pomeranju du asocijacionog lanca; ali se isti proces moe dogoditi u raznim psihikim sferama, i rezultat toga pomera nja moe jedanput biti da jedan elemenat bude zamenjen drugim, dok u drugom sluaju jedan eleme nat svoj izraz zamenjuje drugim izrazom. Ova druga vrsta pomeranja koje se javljaju kod stvaranja sna nema samo veliki teorijski interes nego je i naroito pogodna za to da objasni izgled fanta stine apsurdnosti u koju se san zaodeva. Pomeranje

se po pravilu vri u pravcu da se jedan bezbojan i apstraktan izraz u misli sna zameni slikovitim i kon kretnim izrazom. Prednost, pa prema tome i svrha zamene, sasvim je oevidna. Slikovito je za san ne to to moe biti predstavljeno: ono se moe uklopiti u jednu situaciju gde bi apstraktni izraz u predstav ljanju sna stvarao sline tekoe kao to ih otprilike jedan politiki uvodni lanak nekih novina stvara za ilustratora. Ali ne samo predstavi] ivost, nego i inte resi saimanja i cenzure mogu dobiti tom zamenom. Misao sna je neupotrebljiva sve dok je apstraktno izraena; ali im je pretvorena u slikovit jezik, uspo stavljaju se izmeu ovog novog izraza i ostalog ma terijala sna, lake nego ranije, dodiri i identiteti, koji su potrebni radu sna i koje on stvara gde god ih ne ma, jer su konkretni termini u svima jezicima zbog njihovog razvoja bogatiji nadovezivanjima nego to su pojmovni. Moemo zamisliti da se dobar deo po srednog pri stvaranju sna, koji pokuava da rastu rene misli sna reducira na to je moguno skueniji i jedinstveniji izraz u snu, obavlja tako to nalazi pogodne jezike preobraaje za pojedine misli. Jed na misao, iji je izraz moda utvren iz nekih drugih razloga, pri tom e delovati na izraajne mogunosti drugoga birajui i rasporeujui, i to moda ve u samom poetku, slino kao kod pesnikovog rada. Ako treba da se jedna pesma napie u rimama, onda je drugi slikovani red vezan za dva uslova; on mora da izrazi odgovarajui smisao, a izraz te misli mora se rimovati sa prvim slikovanim redom. Najbolje pesme su svakako one gde se ne primeuje namera da se nae slik, nego gde su obe misli ve unapred, meu sobnim induciranjem, izabrale govorni izraz koji e uz lake doterivanje dati istozvunost (rimu, slik). U nekim sluajevima zamena izraza potpomae saimanje sna na jo krai nain, tako to pronalazi jedan reenini sklop, koji kao dvosmislen dozvoljava da izrazi vie od jedne misli sna. Celokupna oblast igre reci stavlja se tako na raspolaganje radu sna. Ne treba da se udimo ulozi koja pripada recima prili kom stvaranja sna. Re, kao vorna taka mnogobroj-

342

Tumaenje

snova,

Osvrt na mogunost predstavljanja

343

nih predstava, jeste, tako rei, predestinirana dvo smislenost; i neuroze (prinudne predstave, fobije) ko riste ne manje bestidno nego preimustva koja re tako daje za saimanje i preruavanje sna. 1 Lako se moe pokazati da izopaen je od pomeranja izraza ima zajedniku korist. Zbunjuje ako se stavi jedna dvo smislena re umesto dve jednosmislene; i da se na svakodnevni trezveni naSin izraavanja zameni sli kovitim izraavanjem, nae razumevanje se zaustav lja naroito poto nam san nikad ne kazuje da li nje gove elemente treba razumeti doslovno ili pak u pre nesenom smislu, i da li treba direktno povezati sa materijalom misli sna ili posredovanjem umetnutih fraza. Uglavnom je pri tumaenju svakog elementa sna sumnjivo da li: a) treba da se uzme u pozitivnom ili negativnom smislu (relacija suprotnosti); b) da li treba da se protumai istorijski (kao reminiscencija); c) da li treba da se protumai simboliki, ili d) da li njegovo tumaenje treba da polazi od teksta. Uprkos ovoj mnogostrukosti moe se rei da predstavljanje (izraavanje) rada sna koje nije ura eno s nametom da bude shvaeno prevodiocu ne zadaje vee tekoe, nego to ih otprilike stari pisci hijeroglifa zadaju svojim itaocima. Ve sam naveo vei broj primera (Usta se do bro otvaraju" u snu o injekciji; ,,Ta ja ne mogu ii" u poslednjem snu, itd.) za izraavanja u snu koje za jedno dri samo dvosmislenost izraza. Sad u izneti jedan san u ijoj analizi predstavljanje apstraktne misli u slici igra veu ulogu. Razlika ovakvog tuma enja sna od tumaenja pomou simbolike jo uvek se ne moe otro odrediti; kod simbolikog tumaenja sna tuma sna proizvoljno bira klju za simbolizoDer Witz und seine Beziehung zum Unbewussten (Dosetka i njen odnos prema nesvesnom", 1905, Sabrana dela sveska VI), i Hei-mostovi" u reavanju neurotikih sim ptoma.
1

vanje; u naim sluajevima jezike preruenosti ovi su kljuevi opte poznati i dati vrsto ustanovljenom praksom. Ako raspolaemo pravilnom pomilju u pra vo vreme, onda moemo snove te vrste potpuno ili delimino resiti i nezavisno od podataka snevaa. Jedna dama sa kojom sam u prijateljstvu sanja: Nalazi se u operi. To je predstava Vagnerove opere, koja je trajala do etvrt do osam ujutru. U parketu i parteru nalaze se stolovi, za kojima se jede i pije. Njen roak koji tek to se vratio sa svadbenog puta sedi sa svojom mladom enom za jednim takvim sto lom; pored njih sedi jedan aristokrat. O njemu se pria da ga je mlada ena sobom dovela sa svadbe nog puta, sasvim otvoreno, kao to ovek vraa e ir sa svadbenog puta. Na sredini parketa se nalazi jedna visoka kula koja pri vrhu nosi platformu, okru enu jednom gvozdenom ogradom. Visoko tamo gore nalazi se dirigent sa crtama Hansa Rihtera; on ne prestano tri okolo iza svoje ograde, znoji se strano i sa toga mesta vodi orkestar koji je rasporeen dole oko osnovice kule. Ona sama sedi sa jednom (meni poznatom) prijateljicom u jednoj loi. Njena mlaa sestra hoe da joj iz parketa doda jedan velik komad ugljena s motivacijom da nije znala da e to tako dugo trajati, i mora da se sada svakako dobro smrza va (Kao da bi loe za vreme duge predstave morale biti loene). San je svakako dovoljno besmislen mada inae lepo doveden na jednu situaciju. Kula na sredini par keta, sa koje dirigent upravlja orkestrom; a pre sve ga ugalj koji joj njena sestra dodaje! Ja namerno nisam traio nikakvu analizu ovoga sna; sa malo po znavanja o linim odnosima snevaice polo mi je za rukom da samostalno protumaim neke njegove delove. Znao sam da je ona imala mnogo simpatija pre ma jednom muziaru ija je karijera pre vremena bila prekinuta jednom duevnom boleu. Odluio sam se, dakle, da kulu u parketu uzmem doslovno. Onda se ispostavilo da se onaj ovek kojeg je elela da vidi, na mestu Hansa Rihtera, iznad ostalih la nova orkestra uzdie visoko kao kula. Ovu kulu tre-

344

Tumaenje snova, I

Osvrt na mogunost predstavljanja

345

ba oznaiti kao meovitu tvorevinu apozicijom; svo jim donjim delom ona predstavlja veliinu oveka; a sa ogradom gore, iza koje on tri kao zarobljenik ili kao zver u kavezu (aluzija na nesrenikovo ime) 1 , predstavlja njegovu kasniju sudbinu. Kula luaka", otprilike, bila bi re u kojoj bi se obe misli mogle susresti. Poto je na ovaj nain otkriven nain izlaganja sna, mogli smo pokuati da drugu upadljivu apsurd nost, onu sa ugljenom, koji joj sestra dodaje, resimo pomou istoga kljua. Ugalj" je morao znaiti taj na ljubav".
Kein Feuer, keine Kohle, kann brennen so heiss als wie heimliche Liebe, von der niemand was weiss.!

Ona sama i njena prijateljica ostale su sedei; mlaa sestra koja jo ima izgleda da e se udati do daje joj ugalj, poto ipak nije znala da e tako dugo trajati". ta e trajati tako dugo, to u snu nije re eno; mi bismo u jednom pripovedanju dopunili sa predstava", u snu moemo reenicu posmatrati za sebe, proglasiti je dvosmislenom i dodati: dok se ne uda". Tumaenje tajna ljubav" poduprto je, zatim, pominjanjem roaka koji sa svojom enom sedi u parketu i otvorenom ljubavnom vezom koja se ovoj eni pripisuje. Snom ovlauju suprotnosti izmeu tajne i javne ljubavi, izmeu njene vatre i hladnoe mlade ene. I tamo i ovde, uostalom, i jedan koji visoko stoji" kao srodna re izmeu aristokrata i mu ziara koji polae pravo na velike nade. Ovim raspravljanjima mi smo najzad otkrili jo jedan, trei faktor iji udeo u pretvaranju misli snova u sadrtnu snova ne smemo potceniti: Obzir na moHugo Wolf (= vuk). Nijedna vatra i nikakav ugalj ne mogu tako jako goreti kao tajna ljubav o kojoj niko nita ne zna.
2
1

gunost predstavljanja u osobenom psihikom mate rijalu, kojim se san slui, dakle veim delom u vizuelnim slikama. Meu razliitim sporednim mislima vezanim za bitne misli sna bie data prednost onoj koja doputa vizuelno prikazivanje, i rad sna ne bei od napora da ovu neprilagodljivu misao prelije najpre eventualno u neki drugi jeziki oblik, ak i u manje uobiajen, samo ako ovaj proces omoguava predstavljanje i tako donosi kraj psiholokom pritisku pritenjene misli. Ovo presipavanje sadrine jedne misli u jedan drugi oblik moe se, meutim, istovre meno staviti i u slubu rada na saimanju i moe stvoriti odnose prema nekoj drugoj misli, koji inae ne bi postojali. A ova druga misao mogla je moda i sama ve izmeniti svoj originalni nain izraavanja, u cilju da se s pravom sretne na pola puta. Herbert Zilberer (Silberer) 1 pokazao je dobar put kako moemo direktno posmatrati pretvaranje misli u slike u procesu koji se vri prilikom stvaranja sno va i na taj nain izolovano prouavati upravo ovaj momenat rada sna. Ako je on u stanju premorenosti i pospanosti sebi zadao intelektualni napor, onda se esto dogaalo da mu je misao pobegla i da se umesto nje pojavila slika u kojoj je sad mogao da pre pozna zamenu za misao. Zilbererovu zamenu zove ne ba sasvim zgodnim imenom autosimbolikom". A ja u ovde ponovo izneti nekoliko primera iz Zilbererovoga rada, na koje u se kasnije i na jednom drugom mestu vratiti zbog izvesnih osobina posmatranih fenomena. Primer broj 1. Mislim na to da sam odluio da u jednom sastavu popravim neko neravno mesto. Simbol: Vidim kako rendiem jedan komad drveta da bi postao gladak. Primer broj 5: Pokuavam da sebi predoim svr hu izvesnih metafizikih studija kojima ba nameravam da se bavim. Ova se svrha sastoji u tome, tako mislim, da se ovek u traenju razloga egzistencije
1

Jahrbuch von Bleuler-Freud I, 1909.

lUUtit

346

Tumaenje

snova,

Osvrt

na

mogunost

predstavljanja

34"!

probija do sve viih formi svesti ili do slojeva egzi stencije. Simbol: Zavlaim dugaak no pod tortu kao da u uzeti jedan komad. Tumaenje: Moj pokret noem znai obradu do kraja" o kojoj je r e . . . Objanjenje pozadine sim bola jeste sledee: Ponekad mi za stolom pripadne zadatak da raseem i posluim tortu, posao koji obav ljam jednim dugim, savitljivim noem, to zahteva izvesnu panju. Naroito je esto sa izvesnim teko ama povezano kako da podignem iseene komade torte; no se mora paljivo gurnuti ispod odgovara juih komada torte (lagano do kraja" da bi se stiglo do osnove). Ali jo vie simbolike ima u slici. Jer torta u simbolu bila je jedna dobo-torta, dakle torta kod koje no koji see mora da prodre kroz razne slojeve (slojevi svesti i miljenja). Primer broj 9: U jednom toku misli ja gubim nit. Trudim se da je ponovo pronaem, ali moram da uvidim da mi je taka nadovezivanja sasvim ispala. Simbol: Komad pismenog sloga, iji su poslednji redovi ispali. S obzirom na ulogu koju u misaonom ivotu obra zovanih ljudi igraju vicevi, citati, pesme i poslovice, potpuno bi odgovarale naim oekivanjima kad bi se preruivanje te vrste veoma esto upotrebljavalo za predstavljanje misli sna. Sta, na primer, u snu znae kola od kojih su svaka napunjena drugim povrem? To je suprotnost elje zbrka, darmar" (doslovno: kupus i repa), dakle nered", pa prema tome znai nered". udio sam se da mi je o tom snu bilo samo jedan jedini put javljeno. 1 Samo za mali broj mate rija oblikovala se jedna simbolika sna koja ima optu vanost, na osnovu opte poznatih aluzija i zamena reci. Jedan dobar deo te simbolike je uostalom zajed niki snu sa psihoneurozama, mitovima i narodnim obiajima.
Na ovakvo predstavljanje zaista nikad vie nisam naiao, tako da sam ve izgubio opravdanje u tanost ovog tumaenja.
1

tavie, ako tanije pogledamo, moramo videti da rad sna sa ovom vrstom zamenjivanja uopte ne radi nita originalno. Jer da bi postigao svoj cilj, u ovom sluaju mogunost predstavljanja bez cenzure, rad ide samo onim putevima koje je ve naao prokrene u svesnom miljenju, daje prednost onim promenama potisnutoga materijala koji kao vic i aluzija smeju postati i svesni, i kojima su ispunjene sve fantazije neurotiara. Ovde se onda odjednom otvara razumevanje za ernerovo tumaenje snova, ije sam pra vilno jezgro branio ve na jednom drugom mestu. Bav ljenje fantazije sopstvenim telom nipoto nije svoj stveno samo snu, ili za njega karakteristino. Moje analize su mi pokazale da je takvo bavljenje u nesvesnom miljenju neurotiara redovna pojava i da se svodi na seksualnu radoznalost mladia ih' devojke koji rastu, iji predmet postaju genitalije drugoga, ili ipak i genitalije sopstvenog pola. A kao to erner i Folkelt sasvim tano istiu, kua nije jedini krug predstava upotrebljavan za simbolizovanje telesnosti u snu isto tako malo kao i u nesvesnom fantaziranju neuroze. Poznajem pacijente koji su, svakako, zadrali arhitektonsku simboliku za telo i genitalije, (a seksualno interesovanje prostire se daleko iznad sfere spoljnih genitalija): za te pacijente stubovi i nosai predstavljaju noge (kao u Solomonovoj Viso koj pesmi"), njih svaki otvor podsea na jedan od otvora u telu (rupa"), svaki vodovod na mokrani aparat, i tako dalje. Ali isto tako rado se krug pred stava iz ivota biljaka ili kuhinje uzima za skrivalite seksualnih slika;1 u prvom sluaju je govor, ta log fantastinih uporeenja iz najstarijih vremena, obavio bogat prethodni rad (vinograd" Gospodnji, seme", vrt", devojke u Visokoj pesmi"). U privid no bezazlenim aluzijama na obavljanje poslova u kuhinjji mogu se zamisliti i o njima sanjati najrunije kao i najintimnije pojedinosti seksualnog ivota; i
Bogat dokazni materijal za to nalazi se u tri dopun ske sveske Fuksove (Fuchs) Sittengeschichte. Privatdrucke bei A. Langen Miinchen).
1

348

Tumaenje

snova, I

Osvrt na mogunost predstavljanja

349

simptomi histerije ne bi se upravo nikad mogli pro tumaiti ako se zaboravlja da se iza svakodnevnoga i neupadljivog moe sakriti seksualna simbolika kao u najboljem skrovitu. Ima svoj snaan seksualni smi sao ako neurotika deca ne mogu gledati ni krv ni svee meso, ako kad ugledaju jaja i rezance povra aju, ako strah od zmije, koji je kod oveka prirodan, u neuroticara bude neverovatno preteran. Svuda gde se neuroza slui ovakvim preruavanjem, ona ide putevima kojima je jednom ilo celokupno oveanstvo u starim kulturnim periodima, putevima o ijem po stojanju svedoe jo i danas govorna upotreba, praznoverje i obiaji, mada ispod najtanjeg vela. Ovde u umetnuti san jedne pacijentkinje o cveu, koji sam ve najavio, i u kome podvlaim sve to treba seksualno protumaiti. Taj lepi san, poto je protumaen, snevaici se nikako vie nije dopadao. a) Prethodni san: Ona dolazi u kuhinju kod obe devojke i grdi ih to sa ono malo jela" jo nisu go tove, i pri tome vidi mnogo posuda, preklopljenog da bi se ocedilo, mnogo grubog posuda nagomilanog u hrpama. Kasniji dodatak: Obe devojke idu po vodu, i pri tom kao da moraju ui u jednu reku koja dopire do kue ili na dvorite.1 b) Glavni san 2 : Ona silazis sa visine preko neobi nih ograda ili plotova, koji su sjedinjeni u velike kva drate i koji se sastoje od ispletenih malih kvadrata.* Ono zapravo nije podeeno za penjanje; ona se uvek brine da li e nai mesto gde da stavi nogu, i raduje se to joj, pri tom, haljina nigde nije zapela, to u
Za tumaenje ovog prethodnog sna koji treba uzeti kauzalno" (vidi str. 317). Njen tok ivota. 3 Visoko poreklo, suprotnost elje prema prethod nom snu. 4 Kombinovana tvorevina koja sjedinjava dva lokaliteta, takozvani tavan domae kue, na kome se igrala sa svojim bratom, predmeta njenih kasnijih fantazija, i dvorite jednog nevaljalog ujaka koji ju je obino draio.
1

hodu ostaje tako pristojna.1 Pri tom, u ruci nosi veli ku granu-, zapravo kao neko drvo, koja je gusto posejana crvenim cvetovima, razgranata i rairena.3 Pri tome postoji ideja da su to cvetovi trenje, ali oni iz gledaju i kao punjene kamelije, koje, naravno, ne rastu na drveu. Za vreme silaenja ima najpre jednu, zatim odjednom dve, kasnije opet jednu.* Kad je sti gla dole, donji cvetovi su ve prilino otpali. Stigavi dole, ona vidi domaeg slugu koji jedno isto takvo drvo, moglo bi se kazati elja, to jest jednim drvetom upa debele pramene kose, koji kao mahovina vise s njega. Drugi radnici su ovakve grane iz jedne bate odsekli i bacili na ulicu, gde lee razbacane tako da ih mnogi ljudi skupljaju i odnose. A ona pita da li je to u redu, da li moe i ona da uzme jednu.5 U bati stoji jedan mlad ovek (sa linou koja joj je poznata, jedan stranac), kome prilazi da bi ga pitala kako bi se ovakve grane mogle presaditi u njen sopstveni vrt.6 On je zagrli, nato se ona odupire i pita ga ta mu pada na pamet da srne tako da je zagrli. On kae da to nije nikakva nepravda, da je to dozvo ljeno.7 Zatim kae da je spreman da sa njom ide u drugu batu, da bi joj pokazao kako se sadi, i kae joj neto to se ne moe dobro razumeti: nedostaju mi osim toga tri metra (kasnije kae: kvadratna metra) ili tri hvata zemlje. ini se kao da e on za svoju spremnost neto traiti od nje, kao da ima nameru da se u njenoj bati obeteti ili kao da e bilo
Suprotnost elje prema jednom realnom seanju na dvorite ujakovo da je imala obiaj da se otkriva u snu. 8 Kao aneo u Blagovestima to nosi u r u k a m a ljiljan. 8 Objanjenje ove meso vite tvorevine vidi na str. 326: nevinost perioda, dama s kamelijama. 4 Odnosi se na vei broj osoba koja slue njenoj fan taziji. Da li srne da izdrka", tj. masturbira. Sich einen herunterreissen = izdrkati. (Prim. prev.). 6 Grana je odavna ve primila znaenje mukog genitala; uostalom, ona sadrava vrlo razgovetnu aluziju na po rodino ime. 7 Odnosi %, kao i sledee, na brane opreznosti.
1

350

Tumaenje snova, I

koji zakon prevariti, imati od toga koristi, a da ona pri tom nema nikakvu tetu. Da li joj posle toga stvarno neto pokazuje, ona ne zna. San koji smo ovde naveli t r e b a zbog njegovih simbolikih elemenata nazvati biografskim" snom. Takvi se snovi esto susreu u psihoanalizi, ali m o da samo r e t k o kada izvan nje. 1 Upravo ovakvog materijala, r a z u m e se, i m a m u izobilju, ali bi n a s njegovo iznoenje odvelo suvie duboko prilikom raspravljanja o neurotikim odnosi ma. Sve se svodi na isti zakljuak: naime, da kod r a d a sna ne t r e b a pretpostaviti da u n j e m u deluje n e k a naroita simbolizujua aktivnost due, nego da se san koristi ovakvim simbolizovanjima, koja su ve sadr ana u nesvesnom miljenju, stoga to ona bolje od govaraju zahtevima konstrukcije sna zbog njihove mogunosti predstavljanja, a veim delom i zato to po pravilu u m a k n u cenzuri.

I NAUNA LITERATURA O PROBLEMIMA SNA A. Odnos sna prema budnom stanju B. Gradivo sna Seanje u snu C. Nadraaji sna i izvori sna D. Zato se san zaboravlja posle buenja E. Psiholoke osobenosti sna F. Etika oseanja u snu G. Teorije o snu i funkcija sna H. Odnosi izmeu sna i duevnih bolesti II METOD TUMAENJA SNA III SAN JE ISPUNJENJE ELJE IV IZOPACENJE SNA V MATERIJAL SNOVA I IZVORI SNOVA A. Recentno i indiferentno u snu B. Infantilno kao izvor sna C. Somatski izvori sna D. Tipini snovi VI RAD SNA A. Rad na saimanju B. Rad pomeranja C. Sredstva predstavljanja u snovima D. Osvrt na mogunost predstavljanja

SADRAJ

5 10 14 25 47 52 70 80 93 101 127 139 168 169 193 223 243 280 281 308 312 340

* Analogan biografski" san jeste onaj trei sari, nave den meu primerima za simboliku sna; zatim onaj san to ga je Rank opirno izneo, San koji se sam tumai"; jedan drugi san, koji treba itati izvrnuto", v. u tekela, str. 486.

Potrebbero piacerti anche