P. 1
Transurfing_1_-_Prostranstvo_V

Transurfing_1_-_Prostranstvo_V

|Views: 211|Likes:
Published by Mtina Chacruna

More info:

Published by: Mtina Chacruna on Nov 24, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/03/2015

pdf

text

original

'SURFING 1

pYO$ tytVl$o t"o """"' l "'w'\~,

Vadim Zeland

Transurfing 1

Pro5transtvo varijanti

Zagreb, 2009.

r ..,

Sadrzaj

Predgovo r . . . . . . . . . _ . . . . . . . . . . . ., . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

1. Model varijanti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..' '. . . 11

U ovom pog./avlju daje se troretski uvod u transurfing. Konceptualni temelj transurfingaje model varijontJ, naie/no nevi pogled no usrroj naseg svljeta. Lovjek rema Zl1 Dna stoje teskopastici, vee jedno5tavno dobivo Dna ~toieli. Kokaje to moguce?

Surn jutamiih zvliezda , '" 11

Luvareva z,agonetka 16

SaZetak ..............,..................... '. . . '. 36

2. K1atna iii ~ iii 'I! 'II Ii 'II Iii Ii .Ii .Ii ri I <Ii <Ii ,jj ! .Ii ;tl Ii I ,. ill ill .. 39

,

Grupe ljudi koji razmiSljaju no isti nacin tvore energetsko-informacijske

s,trukture - ktatna. Ie se strukture pOCinju razvijQti samostoino i /jude podlinjavajusvojim' zakonima. Ljudi ne shvaeaju cia nehotic€ dje/uju u inter€su kknna. Kako se oduprijeti gllOO tll1pnji7

Destruknvna klatna . . . . . . . . '. . . . , . . . . 39

B·itka ~ ama . . , . . . . . . . . .. , I. ...,..!. + • • • • • • • • • • • • • 44

Niti rnerloneta . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .., . . . . . . . . . . . 48

Dob~vate onosto ne zeUte " 52

Propast klatna . . . . . . _. .,. . . . .. .. . . . . . . . ,. " .. . . . . . . . . . 54

Saddaj

4

GaSenje klatna . . . . . . . .. . . . . . . . ~ . . . . 58

Jednostavre rjesenja s~ozenih problema . ~ ~ 63

Stanje obje5eno:st~ a < • • • •• • • • •••••••• 65

3. Val SnKe _............................... ... . . . . . . 71

.Izrozi .stetan kao ptca' iii j)kolo sfece" imaju sasvim materijafnu osrovu. Ocito je da sTela i nesfeeD idu jedna za druqom; kao bye/a i ora razdobJja. Kako iskljuCiti ana razdoblja iz SVDg .iittotal

Antrn pod kl atna . . . .. . . . . .. . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .. . 71

Bumerang'. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . _ . . . . . . . . . . . _ ... . 73

PriJen os ..... . . .. • . . " . . . . . . . .. . . . .. . . . . . . . . . . . 7,6

Mag~cn ~ ob red i .. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . '" .... 80

S,atzetat k + • • • • • • • • • ..' 82

4. Rawolei.a iii iii iii iii ~ iii .. .. .. .. ... .. .. .. iii .. :Ii iii ~. .t; '" iii iii iii ii iii iii ~ L~ ~ ,. ,. ,. ,. ,. ,. .. 85

-

l)~udi satt» sebi srvaraju problem'€ i prepreke1' ammn trate snagu na

njihovo svladavanje. V suprotnosti S opteprihvatenim gledi5temr transurfing pokazuje do unod problema leie tl sosvu» dt:ugoj sferi. ~ak;o odstraniti proD/erne izsvogzivota?

Suvlsni potendjali .. .. . . . + • + • + • • • + • • • + • + • • • • • • • • • • • 85

Nezadovoljstvo j osuda + + •• • • • • • • • • • • • • • 90

OdnQs~ zavisnosti.... .. .. . . . . . . . . . . . . . . 95

tdecd rzacija i precj,enj iva n je . .. + • • • + • • • • + • • • • • • • • • + + • • • • 97

Prez]d tast~na ... ... ... .... .. . ... ... ... . . . . . .. , .. ... . . . . ... . . . . . . . . 102

Nd "',.::_,+

a· •• moe ~ mil enornost ..... . .. . .... . . . .. . .. .. . . . . . . . . . . . .

Zeljeti imat~ i nemat~ .. . .. .. . .. . . , .

OsjeCa1 kr~vnJe . . .. . . . . . . .. . . . . . . . . . . .

104 109 113

5

r "I

Novae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .' . , . . . . . . . . . . 119

Sevrsenstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . .. . . . . . .122

Vaznost r.' _ •••.••••.• '! •••••••••• 124

Od borbe prema ravnotef . . . . . . . , . . . . . . . r • r • " • • _, • ., • 128

Sazetak ,. '.' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . " . . . . . .. . . " '. . . 134

5 .. Potaknutj prijelaz . . .. " . . . . . . . . , '. . . . , . . . . . . . . . . . . 1 37 Zasro svaki storiji norostaj smatra do je prije zivot blo bolji? KoJiko

je vee generacija pfoslo od pocetka povijesti covjeeonstva! i svakf je narasfaj uvjeren do]: svijet oostao go,,: Mozemo Ii zakljuCiti do svijet

teii degradaclji? No, kod hi to bilo taka, ,(ovjecanstvu bi preostalo tek nekoliko desetaka narastaja, a zatim oi sve mosoio pra:posti u pakao. )tose zapravo dogaeJa?

Smjena generacija __ . . . _ . .. 137

Ujevak klatna . . . . . . " . . . . . . . . . ,r • • • • " • • • • • • • _ • • • • • 142

Katastrota . . . _ . . ~ . . . . _ . . . . _ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144

Ro't . . . . " . . . . . . . . . . . . . r • ., • • • • • r • • • • " '. • • • • • • • • 147

Nezaposj,enost . . • . . . . . . . . . . . . . _ . , . . . . . .. . . . . . . . . . 149

Epjdemija . . " '. .. r • • • • • • • • • • • • • • • • • • • ! • " • • • • • • • • 150

Panika . . . . . . . .. _ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . r • ,152

Neimastina . . . . .., . ,. . . . . . . . . . . r • • • ... • • " •••• ,. '. • • • 153

Sazetak i!'.!Ii iii ill! • • III Ii " '" '" it! iii .!! '" 'II • i .. " I • • " ;I ill ill • !II 'i iii ,. • • Ii .. .. 160

6. Tijek varij'anti . . . . . . . . . . . . . . . . . ~ . . . . . . . . _ _ . . . . . . 163

Odokle do/aze predosjeeajil intuicijai pretkazanja, otkriCo, i umjetnicka remek-djelo? StvarQ Ii ih l izumljuje uistinu ljudski razum? rijek vorijantl raskosan je dar mzumu, ali covjek' ni ne zna do go posjeduje~ A ito su znamenjo i kakn djefuju?

Sadriaj

6

Polje informadja ..... , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . 163 Znania niotkuda . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . , . . . . . . .. . . . . . . 166 Mol ite~j, Uvrijedeni m Ratnik . . . .. , . . . . . . .. . . .. .. . . . . . . . . . 170 KretanJe po tijeku .. _ . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . . . . . . . 174 Putokazi . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . , .. . . . . . . . . . . . . 1 80

Olabaviti situacijlU . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . , 186

Sazeta k 194

iO eutoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . 197

7

Transurfing 1

r -,

Predgovor

Drag i citatel] ul

Bez surnnie, vi, kao i svi astan 1judt ieUte iivjeti udobno, U obilju; bez bolestl i sokova Medutim; iivotse odvija po svom i vida varna kao papirnatim camcicem u uzburkanom brzacu, U potrazl ze srecorn vee ste iskusaH nernall broj opcepoznatih metoda. Ieste Ii uspJeli mnogo postfci U okvirima tradidona~nog pog'~eda na svijet?

U ovoj je knjizi rUec 0 vrlo cudnim i neobknlrn stvarima ToHko su sokanme da lzazivaju nevjericu. No, vjera i nije potrebna. Ovdje se revode metode pornoru kojih6ete sve mod provjeritj sami. No. tada cese vaS uobicajeni pogled na svijet srusitL

Transurfing je rnocna tehnika ~oja omogucu}e da sa svaIDdnevnog g~ediSta<, c~nite nemoquce stverl a osoolto omogucuje upravljanje soborn prema v~astitom nahodenju~ Neee biti nikakvih cuda. OEekuje vas neSto vise. Predstoji varn da se uvjerite kako je neizvjesna stvernost mnogo cudesnija od bilo kakve mistike.

Mnogo Je kfljilga koj>e pouCavaju kako dOG do uspJeha. kako se obogatiti i posteti sremim. Perspektiva je pir:jivl,aena, Jer tko to ne ~eli? Otk~je$ odredenu knjigu - razlliote zedatke, meditaciju, rad na sebi. Ubrzo postaJe dosadno Livot je ionako kao ispit,< a ponovno vam precUazu da Sf napreiete i nesto istiskujete lzsebe

Predgo\l'or

8:

UvJerav,aju vas da ste' nesaVT.seni te se stoqa rnorate p~om~jenfd! inace se nernate cemu nadati. Mog'UCe da f1~ste sasvim zadovoijnl soborn No. u dub~ni idus~, varna se uopoe ne da mijenjati sebe, I dobro je 5tO vam se ne da .. Ne vjerujte nfkomll tko 90von da ste nesaVTSerli. Tko moze znati kakvi vi trebate bh:~? Nije potrebno m~JenJati sebe, rzlaz uopce nije ondje gdje 19'a traiite.

Ne(1:'mo se baviti zadadrna m,editadjama ~ ~ntrospekcijom. Transurfing nije nova metoda samousavrsavanja, vet nace1nodrukc~ji nac~n misijenja i idJelov,anja kako blste postigli onosro Ze~ite. To se ne dobiva, \feit se ostvaruje,. I ne ueba m~Jenjat~ sebe, vee se treba vraeati k sebi.

Svi m~ u Zivotu mnogo gdjesimot a onda mastarno 0 tome kako bi bUo ~~}epo vratiti p~O~05t i sve ispraviti. Ne obecavarn vam "rezerviranu kartu za djeitinjstvotl. ~spravijanje pogre5aka moie biti sliCno povratku u prOS~o5t StoviSe, ldese Ilnaprijed u proslose. Smsao ovlh rUeeJ bit ce jasan tel< ra kraju tfi~ogije. Niste nilgdje mogU ,cJtati in s~usati 0 ovorne sto vam se spremam IspricatL Zero se pripremrr€ za neoC:.ekivano, ko:tiko icudesno, to~iko ~ ugodno.

9

U ovom poglavqu daje se teoretski uvod u transurfing. Konceptualni temelj rransurfinga je model vQrijanti~ noeelno novi pog/eel

na ustroj naSEg svijera. (ovjek re zoo za coo SID je te5kD posuq vet jednoSlavno dabiva ano 5[0 leN. Kako je to moguce?

r

"1. Mod· I varijarl'tl

10

.• -----

1 ..

Model varijanti

Mas'tanja se ne ostvaruju.

Sum jutarnjih zvijezda

Probudio me l,aveZ psa lz susledstva Gnjusni stvor uvijek me probudL Kako ga mrzmml Zasto me moraju buditi zvukovw koje profzvodi ta zgadijal 'lreba otid u s,etlfljU, smirirti se i nekakose oduprijetl farkoj ieij~ da potpafi'm susjedu kuCu., Kakav pas, takav 'g'azda. Vjecno se u moj I iivot dovuku nekakvi qadovi koji me iele ~skoristjti.livCano se ob~acim. Opet su nestale moje papuce. Gdje ste, prepreden~ iZlrodi? Kad vas nadem badt (U vasl

Na u~id magla, sivno. ISao sam skUskom stazkorn kroz mraenu slImu. Gotovo}e sve Usee otpalo, ogolivS,i siva debla polumrtvog drveea. Zasto iiv~m usred tog t.amnog kala? Poseiemza dgaretom. Kao da mise ne pusi, ali stara navika govori mi 510 treba 'lreba Ii? Otkad mi [e to dgareta postela obavezna stvar? Da, dovoljno je odvratno puSiti lljutrO lila prazan ~tudac. Nekada, u veselom drustvlU" dgareta Je predstavUala zadovolstvo, baa j,e nekakav simbol mode, slooooe. sti~lt:t No, praznidrna je kraj i rastupa kisn2J; siva, svakodnevica puna muljevitih problema. I svaki problem nekol~ko puta naCinjes dqaretorn te s'j govoris: sad ovu popusim. odahnem i iznova se udubim u bijutavu rutinu.

Dim dgarete usao mi je u ocr pa sam 'ih na trenutak prekrio rukama poput uvrijedenog djeteta .. Kako mi Jle sve dqjadUo.1 tada me, kao potvrda mojih misH, Igrana bre~ Iroja, se prepredeno svmnlU~a, bo~no udari~a po licu. Huijal U

II

Transwfing 1

bijesu sarn]e slomio i bade U stranu ObjtesHia se na drvetu te se pocela njihati i poskakivat~ popat pajacat kao da uka~uje na moju nemoc da iSta promijenim na ovom svjjetu. Potisteno sam se pokupiQ dalje.

Svaki put karl sam se trudo borlf s ovim svijetom, on }e U pOGetkli namjerno popuStao,. uHjevajuci mi mdt!, ne bi I~ me zatim dobra opalto po nosu Samo fUmskijunaci ddaze do Cilja~. s~anjajuCi sve sa svog puta U stvarrostl]e drukc~j,e. Lfvotje s~h~an ruletu. U pOGetku dobi}eS jednorn dvaput, triput. UmHUjas da s~ pobjednik i vee tl se ,tint da]e djeH svUet tvoj[t no 1I konacnid lJ"ijek ostajeS. gubmik Tl si tek prazl1icna guska, koju sopaju kako bi je potorn ,ispeMi I pOj~U uz zvuke vesete gJazbe ~ smijeha. Pogrije§io sil to nije tvoj blagdan. Pogrijesio si, . _

KoprcajuCi se u tim neveseHm m~snma, sti9ao sam do mora. MaH su valovi zlobro grizlij pjes1canu obalu More me nedruzeJjubivo udarelo h~adnom vlagom. Tllsti ,ga~ebovi lijeno su hodali obalom ~ lkijU\01i nekakvu trulei. U odrna lm je bila hladna, crna prazl1ina. Bi~e su take bladre ~ neprjjateljske~ kao da su odraiavale cijeli svijet kQj~ me okruiJuje.

N!eid je skimica na oba~i skupljao prazne booe Bjeii odadet blam~ stvcre, zeHm b~ti sam. Ne,cin~ se da Ide prema m1eni. Sigumo ice i~cat~. Botje da krenem kuci. Nigdje nrkoga. Kako sam umoran. Taj umor je uvfjek sa mnom eak i kad 5e odmaram .. Lruvim kao da slufirn zetvorsku kaznu. C~ni se da se ovdje hitno neba sve izmijeniti, .zapooen novu etapu. 'Iada (u postati drukC~j~ te (u se moc~ radovan ZIDvotLJ. NO, to je sve u budllcnosti. A sadaje sve turobna rob~la. Sve rekam, a budlJcnost ne do~azt Sad CUI kao i ob~cnq pojesti bezukusni dorucak j UPlJtro se na svoj dosadn~ poseo, gdje cu Opel davati rezu~tate lkoji su potrebni nekom drugom~. a ne rneni JoS jedan dan tegobnog ~ besmislenog zivota ...

Probudlo sam se ad SumajutamjIh zvij,ezda. Zasto sam usruo turoban san?

Kao da mi se vratio komadic proStog z~vota. Dobra da je sve bio same san. Plrotegnuo sam se S o(aksanJem kao sto to radi moj rnatak. Eta nj!ega~ I ijencineJ.

r -,

--------------------------------~----~~~~~~~~~~~

L1 _j

~ .. Moder va riffianti

12

kako ~eli, razvlaci se ~ serno us'ima pokazuje da je s~jestan moje prisutnosti. UstaJ, uhata njusko. ldes sa mnom u setnju'? Narucio sam si suncan dan i uputio se prema moru.

Statim je vodUa kroz 5UmLJ i postupno se sum Jutarnjih zvijezda stoplo sa zborom pticjeg naroda. Osobno se trudio netko LJ grmlju: nKra! KralP Tu Je taj nevafjalac Ma~a, pape~jasta grudwce1 kaka uspijevas teko gfasno pgtati7 Zacudo, prije m'i nUe pa~o na pamet da ptke imaju sasvIm razJIicite glasoVE, ali ni jedan nije u nesug~a~u s djenm zborom 'lie se uvijek postize tak-va stozna srmfoniJar

kakvu ne moie prolzvesti ni jedan majstorski orkestar.

Sunce je pruzilo svoje zreke kroz drveCe. Ta je earobna svjedost oiivjela prostornu dubinu i jarkost boia pretvorivSi SLJmu u cudesni hologram. Stazlca me btiino dCNela do mora. Smaragdni valovi tiho su se doSaptavali 5 toplim vjetrom. Obala se cinUa beslqajnom ~ pustom ali ja sam os}eeao ugodu i smirenost, kao da }e taj prerapueenl svijet posebno za mene lzdvojio sarnotan kutak Neki smatraju prcstrarstvo koJe nas okruzuje iluzijom koju stvaramo mi sami. Ali re, ja nsarn toliko uobraien da tvrdim kako je sva ta dlvota

sarno produzetak mog .shvatanja.

Jos pod murnim dojmom snm4oenja. poeeo sam se sjeeati S'\rog pniJasnjeg iivota. kojI je zapravo bio bas taka trnuran bez radosf i nade, Vrl,Q cesta

sam, kao i rnnoql drLJgi, palkusavao. ad tag svijeta ~

dobm 0110 SID rnl toboze pripada. Umjesto ooqovora svijet se ravnodusno ckretao dalje. Savjetnid, koji su mudrost stekU ~skustvom, govorm su rni da se on nece tek tako predati te da ga neba osvo,Jiti. Tada sam se pokusavao booo s njim, no taka nisem nista postlzao, samo sam trosio snagLJ~ Savjetnici su i za taj sJLJcaj imaU spreman odgovor: slab sl, prvo se promijeni, a onda nazi resto ad sVUeta. Pokusao sam se borirti pronv sebe, ,ali pokaza~o se da je to jos teze.

13

Transu rf ng ~

I'.,

Li _j

AJ~, jednom sam sanjao da sam se nasao u rezervatu prirode. Okruz]vala me neoplslva Uepota. Hodao sam i d~vio se svoJ toj dwoti. 'lada se pojavio Ijutiti starac sUede brade, kako sam shvatiq, Luvar rezervata Sutkeje pezio ria mene. K~enuo sam prema njemu ~ tek sto sam otvorio usta on me odrijes~to ostovio_ Hadnirn je tororn rekao keko niSta ne ze~i ,cult kako mu je dosta hilrovitih i poblepnlh posjetmtelja koj~ su vjecno nezadovoljn~ i koji stalno nesto t~ebajuJ' glasno buoe i za osobom ostavlJaju hrpe smeca S razumijewnjem sam kimnlJo i krenuo dalj!e.

Jedlnstvena prlroda rezervata jednostevno me osamutila.. Zesto ran[je A _" .•...•.•... ' .

nisam dolazlc oyama? Kao opcinJen hodso sam bez odreoenog dlJa ii zvj1erao .,

na sve strane, Samenstvo prirode oko mene b~lo je nemoguce opisaml rijecima.

Stoga mi je u g~avi bi~a neka ushi,cena pra~ina.

Ubrzo se preda mnom opet pojavio Luvar. GnJb izraz nJegova lka nekako 5e srneksao. Gestom mi je pokalZaO da 9a s~Uedim. Popeli smo s!e na vrh .ze~el1og brij1ega ~ otkrio nam se pog~led na doUnu zapanjuJuc€ ijepote. Tamo se l1alazilo reko nase~je. M.a~ene su se kUGe utop~!e u zelen~!u icvijecu, kao da su ilustracija cudesne bajke. III bf se sUku mog~o glledat~ s ganucem kad se re bf cin~~a pomalo nestvarnorn U m!enii sejavila sumnja da moze pos'tojati same u snu. Up~tno sam pog~eda:o Luvara" no on se same nacerio u bradu kao da ~i re,c:i: nToga ce blti jos~1f

Spustali smo se u doUnu kad sam postac svjestan da se ne sjecam l!<aka sam dospo II rezervat PozeHo sam ad 5mrc~Ca dob~tj bar nekekvo objasnjtenje. Lini se da sam riLJUstIDo neumjesnu pr[mjedbu 0 t-ome kako se s~gunno dobro osjeiCaju sretnici kDji s~ mogu dlopustiti da z~ve usred takve Uepote- Na to je on razdrai1eno odgovorio: lJA tko teb~ brani biti rnedu njim.ar

Zavrtlo sam opc1epaznaru p~ocu o tcme da se ne rada svatko u raskos~ ~ kako nitka ne moze raspol,ag,ati svo,jom slobodorn (~uvar r!~je prokomentirao moje riject vee je rekao:"U tome ~ jest s[Va~ svakl J1e covjek slobodan izabrat~ v!iastitu svdblnu .. .ledirstvena sleboda kojom raspo~azemo je soboda lzbcra, Svatko moze izabrat~ sve $lo pozelLII

V. Model va rij anti

'\_

~ "i

n

Takvo r,asudivanje nikako se nije sJagalo s mojom predodibom 0 ilivotu te sam poceo prigovalraD. No, Cuv,or nije hno nt s~usati: "Glupanel Ti imaiS pravo birati no ti se t~m pravom ne kor'istBL Jednostavno re Ir,azumijes sto znaci birati." Kakve glllpostH Nisam se mogao srnlrltl Kako moqu birati sve sto pole-Urn? Magic bi se pornislif kako je na ovom svijetu sve dopuSieno. il odmah sam shvatio da je sve ovo sarno san. Sav srneten nisam znao ka~o postupiti u ovakvoj cudnoj s~tuacijL

Aka me pamet ne vara rapornenuo sam starcu da u snu kao uostaorn i na javif moie izvaliti bi~o kakvu gtupost, pa je u tome sva njegova sloboda N01 kao sto ste j pomislili, primjedba 90 uopce nije pogodila i sarno se nasmijao mjesto odgovora. Shvacajuci svu besmlslenost sfuJadje (zasto sam uopoe ulazo u raspravu s Ukom U: svog sna?), vee sam poteo razmisljati nije I~ mi se bO!je probuditi. Starcic keo da je pocodo moje misli. nNo, dosra je, lmemo

malo vremena" rekao je, NNisam ocekivao da ce mi poslati kretena paput tebe, No ito mi daje snage da ispunim svolu misijl(

Mjslim da sam qa ooceo ispitivati 0 toj misiji i 0 tome tko su "ani". Mqja je pitanja ignorirao, ali mi le zadao svoju. kako mi se tada ,cinUo. id~otsku zaqo netku; lISvaki covjekmote steel

slobodu biranja 5VfgO fto poZeJl Eva tl zagonetka: kako dobiti slobodul Aka odgonetnes, jabuke te ti past! u neco"

Kakve sad jabuke? vet. sam poceo gubiti strpUenje te sam rekao ka~o ne narnleravam nista pogadatm, jer su samo u snovima i bajkama mogu~a razna (uda, a u stvarncstl jabLJke na kraju krajeva uviiek padaju na zem~ju. Na to je odgovorio: "Dostal Idemo, rnoram ti svasta pokazati" ProbudMi se, shvat~o sam Ida se, nazalost, ne sjeeam nastavka sna Sv~jednol osteo mi je Jasan osjecaj kao de m~ je Luvar usadio nekakvu

"\ ..

,. \

15

Transurfinq 1

L1 _j

informaciju, kOjll nlsern mogao izrazrri njec~ma. U pamcenje mi se urezala samo jedna nera~umUiva rijec - t{;Qnsurfing. Jedina rnisao koja mi se vrtjela po gfa\4 blla je oa nje nuzno da sam uredlJjem svoj svijet, jer sveje vee davno sazdano bez mog sudje~ovanja I za moju dobrobit. Stoga se ne treba boriti sa svijetom za mjesto pod suncem. Ioje najneueinkov;tiJi natin. Nitka mi re brani jednostavno ;zablfQti za sebe taj svijet u kQjem bih feno zmVjetL

lsprva mi se ta zamsao cinila apsurdnom, I ja bihl najvjerojatnije, zaboravio taj sail, no ubrzo, na moje velika I(uctenje resto je izasio na vidjelo. U pamoenju su mi se pocela javljati sasvlm jasna sjec'anJa 0 tome Sto je Cuvar smatrao pod rijecJu izabrari te kako to ,(initi. Rjesenje Luvareve zagonetke dos~o je samo

. od sebe, niotkuda. Svakog mi se dana otkrjva~o nesto novo, i svaki sam put prozivijawo veliko divJjenje na granid sa strahorn Nisam ILl stanju radonalno objasnit~ odaMe su se pojavila sva ta manja. Sarno jedno mogu potvrdtti s potpunim urvjerenjem: LJ mojoj se g~avi nije rnoqlo roditi niSta slimo.

Otkad sam otkrio transurflng (tocnije, otkad 5U mi dopustiH da to cinim), moj se zivot ispunio novim radosnrn smslom Svatko tko Sf: barjednom bavio nelkim stvaralastvom zna kakV1U radost i zadovoljstvo donosi dje~o koje ste stvoriJi 5vojim rukarna No, to n'je niSta u usporedbi s procescrn stvaranja swje sudb~ne. Uobicajeno znacenje lzraza ,Jrojiti svoju sreeuN ovdje nUe sasvsn odgovarajuee. Transurfing je natin biranja svoie sucblne doslovno kao Sto birate robu u supermarketu. Bas a tome Sto sve znaci i ielim govoriti. Somal tete zasto l/jabuke mogu padatt u nebo" sto je Nsum jurnrnjfh zvijelda'''r kao i mnoge druoe neobkne stvari,

Cuvareva zagonetka

Postqe razUcitJ pristupiinterpretadj~ sudbine. Neki od njih su sadriani u tome da je sudbina Ikobl nesto unaprijed predodredeno Vrdaj kollko hoceS" sudbini ~zbjec~ neces. S jedne strane, takva ~nterpretacija daci svolom bezizglednoscu.

1. Model varljanti

Lini se da ako le covjeka snasla nepovojna sudblna rerna rukakve nade da se stanje popravi. Ali, s druqe strene, lIvijek ima !Judi kojima takvo stanje stvari odgovara, jer uqodno le i Lltjesno kada je buduCnost viSe-manje predvidUwa ~ ne pl,osi svoiom neizvjesno5Cu.

I sva ta fatalna neizbjeinost bJbi u takvom shvaeanju lzazlva osjecaj nezadovoUstv,a i unutarnjeg orotesta Lovjek Ii~n uspjeha ian se na svoju sudbinu: zastoje iivot take nepravedan? Jedan lma svega u ob·Uu, a drugi neprekidno trpi oskudicu. Jednornu sve uspijeva lako, a drugi

od posa ne zna gdje mu }e 'gtava, no sve mu je uzaludno. Jednog je priroda obdariia ijepotom, pamecu ~ snagom, a drugi, ne zna se zbog kakvih gr'ijeha, cije~i zivot nosi drugorazredno obtljeije. Odakle takva nejednakost? ZaSto iivot kOJi u svojoj raznolikosti nema gran'ica nameee razJieita ogranieenja odredensn grupama ~judi? Sto su skrivili ti manje sretni?

Prikrac€1il eovjek osje~a se lJvrijeaenoj ako ne i lzmuceno, te nastoji pronaci neko objas~jenje takvog stanja stvan Najl,azi na raznorazna urenja, poput karme za grijehe ~ proslit1 iivota. Moglo bi se pomislm da se Gospodin Bog samo i bavi time da odgaja svoju nema~u djecu, a~~ Ic,ak i uz svu svoju moe doiivljava teSkoce sa samim procesom odgoja. Umjesto toga da kainjava za grijehe ucinjene za zWata. Bog lz nekog razloqa odglaaa kaznu za kasnije, aU kakvog srnsla lrna ka~javati Covjeka La ana tega se ne sjeca.

Postoji ~ druqa, ohrabrujuca verzija nejednakosti, prema

ko,joj oni koj~ su priklraceni ~ koji pate, odrneh dobivajlJ iZda~nu nagradu, no opet negdje na nebesima in u nekom slj1edecem iivotlJ. U svakorn slueaju, sHena objasnjenja nisu u potpunosn zadovo!javajuca. Postoje Ii prosli iii bodud iivoti' iii ne prakricki je nevazno. jer eovjek pamt; i shvaca samo jedan, ovaj iivot i U odredenom smislu on mu je jedinstven.

Aka budemo vjerovaU u predodredenost sudbine, smirenost

c5E: nam koristrti vise neco ruga. I opet naUazmmo na nova objasnjenja

17

Transurfing ~

r -,

L1 __j

tlpa "Zelis H bili sretan sarno daj.1I Osteni optimist i zadovo!ji se onim sto ima&. Lovjeku daju na znanje da je nesretan jerje vjetno nezadovoUan i zel~ prevJise toga. Zadovolian treba hiti prema defin~cij~. Treba se veseUti iivotu. Covjek bi se i sioiio s tim, ali ne da mu se s radcscu docekivati svu stvarrost. Zar nerna prava zeijen nesto vise? Zasto bi se prisJljavao na vese~je? Aka SiE pri'siUava, tada mu je sasvi'm svejedno.

Uokolo vjecno trtkaraju neke JJprosv!jet~jene" osobe ko}e pozivaju ra sveopcu Ijubav i opraStanje. Tom se iluzijom moguce ogrnuti kako se ne bi nezaSt1ceni sudaraU S okrutnorn stvamcscu i tada Ce svakako odmah biti bolje. A~i~ u dub'ini duse, covjelk ne moZe pojmiti zasro je duian prastati anima koje rnrz i voljeti one prema kojima je revnodusan, Kakve kuristi on ima ad toga? Time se re dobiva istinska vee ~znudena sreca Kao da radost ne rnoze dod sema vee je trebastskivati lz sebe kao pasnilz tube ..

Naravno, postoje Ijudi' koji ne vjeruju u to da je iivot tolika dosadan ~ primitivan da se svodt na jednu predodredenu sudblnu Oni se ne ~e zadovoljiti time sto imaju te se viSe vole veselitm post;gnucima" a ne objektivnoj stvarnostl Za te ijude postoji drug,acija kontepdja sudblne; nLovjek je sam kovac svoje srece." No, poznato je da se i za sreeu treba boriti, Negosto? nZnaldil kaZu da nista ne dolazi samo ad sebe Reklo bi se daje to neospoma ,cjnjenica. Aka ne ie~'is prihvatit[ sre6u kakva ti: je dana. znaci da se za nesto drugo trebe boriti tukarna 'i nogama.

Poucne price svledoce 0 tome kako su ~e junaci hrebro boriU i samopoirtvovno se mucm dan w noe, ostvarujuci nezamislive pod uhvate. Pobjednici su osvojil'i lovorlke uspjeha sarno takosto su prosH kroz sve teskoce i uskral'ivanja upornom borbom. No, i tu nije sve lake, Bore se ~ trude m~liJun[, a istinskl uspjeh postiiu same pojedind. Moguc:e je potratiti cijel~iivot na ocajnicku borbu za mjesro pod suncen\ a da se nista ne postiqne, Zasto je iivot taka nermlosrdan i okrutan?

Kakva je to mucna nuinost borttl se prot~v sv'ijeta i postid svoj dUo A aka se svUet ne preda, mac~r nuino je bariti se protiv sebe, Ako si tako bijedan,

1. Mode I varij a nti

18

bolesten, rUZan i nesretan, lnac~, sam si za to kriv. " si nesavrsen pa s] stoga pris~ljen promijeniti se, Covjek se mora SUQ,citi s

,cinjenicom da on u svojoj biti predstavlja skup nedostataka i mana ra kojima treba intenzivno raditi. Mucna sUka, zsr ne] 12 toga proizlazi: aka c-ovjek nUe cdmah uspio i nUe se radio bogat i sretan, tada]e njegov udes i~lsmireno nosRi svoj kriZ r~i

I\~~\~~~\\ \\~\\\\ cUe~]zivot posvetliti borbi. Nekako se dusa re moie povesenti takvom zivotlJ. Zar u toj bezzlamosn nerna nikakvog tracka

nade?

A izlaz vee postojt Izlaz Je toUko jedlnostavan koHko ~ ugodan~ za razliktJ ad naveden~h, jer se zasniva na sasvlm d~ljgacijem g~edisllj. ~oncepcija sudbrre prema transurfingu teme!ji 5!e na na(:e~no drukcijem mcdelu svijeta. Ne iurite raIDcarano mahati rukama i vikat~ da yam pokusavaju naturiti nekakve novu dapnju. Sloiit ,cete se da }e svaka od poznatih koncepcija sudbine sszdana na odredenom svjetona~o~ul koji SJe pak temeUl na neklm redekazivlrn pol~snim t-ockama.

Na primje~ materijamzam se remelji na tvrdnji da je ma~er~ja prlrnarna a svijest sekundama. ideanlamtvrd~ upravo suprotno.!a~o n~ jedno ni drugo uvjerenje nije dokazWvo, na njilhovim se teme~jima grade rnodeli svijeta, koji 5lJ svi jake uvjerijivW i imaju predane zagovornike. Oba usmjerenja IJ fi~QIDfiJiJ. znanosti i feUgiji objasnjavaju svij1et na svoj nacin j na svoj su na,r:in ispravna iii neispr.avna_ Nikada nec1emo uspjeti savrseno tacna opisaf apsolutnu ~stinu jer su shvacanj.a lkojima se kerstlmo sama po sebi relativna. U poznatoj pnc~ o trl slijepca kale se da je jeden oppao sJonovu surlu drugi nogu, a trec~ uho i svatkD je ad njih iznio svoiu proqenu to kakvoj se ~votinji radt Stoga je dokazivati de je Jedan opis sasvim vjeran, a drugi nije~ potpuno besmis~eno. Bitno}e da opls vrijedi.

Vamaje sigumo poznata ~dej.a daje stvamost ~Iuzija koju stvaramo m~ sarni P~emdai nitko nije smis~,eno objasnio odak~e ta muzij.a dolazl

19

lransurfing Th

Zar svi gledamo Jilm u kil1un? To znaci, naravnq da postcj sltno, ali U odreoenorn smlslu razumno zrno sumnje. PostoJi i drugo mis!jenje prema kojemje sve sasvsn suprotno. Materijalni je svrjet tek mehani.zam koji djel~je prema krutim zakonlrna ~ nasa spoznala ne rnoze niSta odrediti. I u tome jetakuder

neospornl djelic ist~ne.

No, ijlJdski je razurn taka ustrolen da nastoji pod nogama lmatj (vrsta tic bez viseznacja. Zato se i zeli ~romiti u prah ~ pepeo jednu teoriju i na pijedestal postavitii drugu,

cime se upravo I bave znanstverm na prijelazu tisuc~jeca. Nakon svake

borbe za istim.J na bojisnid ostaje neoz!ijeaena same jedna cinjenica: svaka

je teorija tek odfledeni aspekt pojave mnogovarifantne srnamosti.

Syaka se teonla potvrduje s vrerrenorn a zatirn stjeee pravo na postojanje.

Svaka koncepcija :avota funkdonira na taj nacin. Ako ste odlucili daje sudbna nesto predcdredeno.sto nste u stanju 'izm~jen[ti, znac~ da ce take i biti. U tom se slueaju dobrovo~Jno prepustate u tude ruke, nije vazno (!je, i posta jete ladica koja pJovi kako je valovi nose. Aka pak smatrate da semi krojrre svoju sudbinu, nrre svjesno na sebe preuzrrete odgovomost za sve sto se doqada u vesern DvotlJ. Bcrite se s valovima u nastojanju da upravljate svojom laakom. Obratite pozorrost na to sto se dog,atla: VllS' Sf:? izbor uvgek ostvari. Kakav god svjetonazor ;zabraU, istina ce biti na vasoj stranl, A ostall ce se sporiti s varna baS zato sto su i ani u pravu

Aka neki fenomen stvarnosn treba uzen za pocetak prebrojavanja, tada se lz njega mogu izvesti razna znanja. ~ to ce znanje blti iznutra neproturjecno i uspjesno ce poeetl odrafavatl jednu od pojava stvamostl Za utemeijenJe cjelokupnog znanja dovollno je uzetl same jednu iii nekoHko cinJenica~ koje nlsu do kraja pozrete, ali sve vet Imaju svoj'e mjesto.

Na primjer, kvantna fjzika temeU~ se na nekoUko nedo~vih ~stina, na postuatlma Nedokazive su jer same sllui:e iskonskoj, pocetnoj tocki gledanja. Objekt mikrosvijeta u kvantnoj fizicr srnatra se u pojedinim slucajevima

t. Model varijarl'ti

20

t-est~c-om, a u drllgrm,a valom. Znanstvenki nsu uspjeH jednozracro ~nterpretirati takav dualizam, stoga su ,ga}ednostavno prihvatr!li kao lOinjeniclJ u svojstvu aks~oma. Temeljna nacela kvamne fizmke pomiruju mnogostranost oblika pojave stvanosti kao kad bi: se s~UeJXi dQgovorrnU da slon u jednom slucaju izglleda kao stUPI a u drugom kao zmija.

Aka se pri opisivanju objekta miikrosvijeta moze izabrati n}egovo svojstvo oestiae kao osnoero, tada ,ee se dobiti model aroma koj~je sazdao poznati fizi'Car N[e~s Bohr. U tom se rnodelu e~ekuoni vrte u krug oko jezgre, sHeno planetima u Sunclevom sustavu, Aka se kao osnovno svojstvo bra val, arom (Ie sncit,j ~spranome platnu. Kako jeden, teko i dr1ugi model funkc]onira odrazavajuc~

odredene oblike pojave stvarnosn Opet ispada dapostiZemo ona s'to biramo.

Opcenito, svaka pojava moze sluzrtm kao ltemeOno naoelq polazna t-ocka 9rane ~nanoso kOj,a ce bezuvletro funkdonhatj i imati pravo na postojanje. U svojoj potra~ za istinom r~udi su llvijek nastoJal~ shvatit~ prirodu svUeta~ izucavajuci njegove pojedinacne aspekte. Gom~~e znanstvenlh saznanla pojavile su se kao opis~ r objasnjenja (Nih in onih prirodnih poj,ava. Taka su nastaJe odredene grane zrenosn koje SUI oesto rnedusobno bile proturjecne.

Narav sv~jeta lejecra no postoleno pokazuje razlicwte

oblike. Ljudi ne stignu shvatiti ni kako treba prorrotriti i objasniti jedno Hce, a vee se pojav~ju}e drugo, koje se nikako ne slai!e S onm prethodnim. Znanstveni(j pokuSavaju objedliniti razUcite polave stvarnosti kako bi uklonm pr01Jur}eqa, no to im ne ide I aka. Pos'toji same jedna jedina c~njenica koja ne pod~Ueie sumnJi~ koJa objedinjuJe I pomlruje sve ,grane znanosti, a to je v~sestt1ukost i mnogostranost oblika po,java stvarnosttMnogovarijantno5t naseg svijeta njBgOWJ je prvobitrJ(,l i temeljna odlika.

Pokus.avajuci objasniti Odfe(tene poJave,2a'govornici racZii,cit~h ,grana znenosti ~ nekog razlo9a zaobilaze baS tu cinjenicu. UstvarI, sto bi se odatle }os dalo

21

lransurfingl

izvuci? Mnogovarijantnost sluz~ kao pocetak odbrojavanja, poput nule na koorld~natno1 mrezi. Bma koja polazna toc'ka razlU:itih Igrana znanosti U odrosu na njihje sekundarra, Medudm na ishod~snu tocku ne obrocaju pozomost keo da ana II sebi ne sadrZava nikakve ~nformacije. A nesarno da fu nema manje informadja~ vee su ~ zadiv!Uujuc€.

Kako bsrno rijeS.ili (~:tivarevu zagonetk!uj• kao poCetnllJ toCk!ll uzet cerno bas svostvo mnogoWJrijantnostL Drugim rijeEima, RaO posnsat prihvatit cema (injenicu da .stvarnost ima mnogo5tru.ke oblike pojove. Bez obzka ra opd kar,akter naseg ~emeljnog naoelat uvjerlt Cemo se ko~iko zanimUilvo i neoc-ekivano znanje ono otkriva.

Pocn~mo cd toga da oblid pojave srvemostl rnoralu imati .zakon jz ~o1eg prolzlazl sva ta mnogostranost Gdje su nzapis.ani'l sv~ zakon~ naseg svmjeta? On sle pojavijuje kao kretanj1e materUe kroz prostor i vrijeme. Ioje kr:etanje pod~oino odredenim zakonima. Kao sto znate, toc~ se smJestaju ra dUagramu fun:kcija u skladu s cdrederorn matemati,ckom formdorn. Moze se rec:m de odredene ftllnkcfje posteiu zakon kretanja tOCKe ria dijagramu. NOt formule s.u kao i zakon~ apstraktni prona~asd ijudskog uma, stvorere radl ucoorost shvacanJa. Mal~ su ~zgled~ da ~h priroda negdje cuva.

Na koj~ je jos, nadn rnoquce odrediti raspored tocaka na dUagramu? Naravno, pomoCu ooskonacno velnkog rrasva koordinata svih tocaka Kapacit1et Ijudskog pamcenj.a je ogranlcen i ne rroze se nositi s golemom koHc~nom. No, za pr~rodu beskonacnost nUe probem Njoj nije nuZrlo donos,i1lj zaMjuCke 0 rasporedu i kretanju tocaka ra dijagramu III oblikJu

formua. Aka l~nUu fikd~e razbijemo na beskonacno male tock;~ svaku je tocku moguce prom.atrati kao uzrok a sUe,decu sarno kao pos~je,dioJ. Kao rezultat s:vako kretanje materijalne tocke u prostoru ~ vrernenu moguCe je predstaviti III ob~~ku beskonacno dugog, neprekinilltog ~Ianca beskrajno mal~h uzroka ~ posljedica.

r "I

1. Model va'ijan~i

22

Na osnovi $vog znanja zamisljamo k~etanjle materije u obHku zekona a u prirod~ je to kretanje uteme~jeno na prsodrom obliku kao beskonacno rnnostvo uzroka i posljedica. Grubo govorea~ podec to svirn rnoqudrn loCkama kretanja materije 6uvaJu se u nekom polju ~nfonmadja kaje (5emo nazivad prostronstvom vari}anti. Ono sadri'avainform,aciju to svernu stoje bilo i sto ere bin.

Prostranstvo varijanti Je uk!upna mater~jalna informlQ,cijska sfruktura.lbje beskonacno polje informacija koje sedrzavasve moguCe varijante bilo kakV1lh dogaaaja koji se mogu zbltt MoZe se recw da je u prostranstvu variJanti sve, Necemo nagaaati na koj~ se nac~fl ta ~nIDrmacija ,cuv,a,jer to nema znacenje za rase dljeve. Vazno }e same da p{Qst~anstvo varijanti sfuZi kao sablono, koordinatni sustav 5vakog ~}ibanja lnaterlje u oestons i vremenu.

U svakoj toc:ki prostranstva postoji odreaena varijanta ovog m onog dogadaja. Radi lakSeig razum~jelJElnjal zamismt 6emo da se varijanta sastoli ad scenar:ija i scenografije. Scenografya je vanJski i2!gled m forma pojave, a scenanj ,je put ~ojim se krere materiJa. Pojednostavimo Ii. moguce je prostrarstvo variuanti razbiti na sektore. Svak~ ad njih irna svoj scenarU ~ s(Jenografiju. 5to je udaljenost medu sektorilma veCaI vet.e su razlHke uso2narijima i s02nografijama. Sudbina ,covjeka takooer je predstaViljena rnnostvom varijant~.

Teoretski ne postole nikakva ogranilGenja ze scenarije i s(Jenograf~le Ijudskog postojanja, akoje prostranstvo varijanti beskonacflo. Svaki beznacajan dogadaJ moze utjecat~ na preokret sudbine. CovJekov ilvot, kao

il svako druqo kretanje materije, predstavlja ~anac uzroka i posUed~ca. Pos,!jedic8 se u prostranstvu

va rUanti uvijek na~azi blzu svog uzroka Jedno{/j~

s~ijedi za drugimre se stoga sektor~ sudbne ~~III

postrojavaju u liniji iivota ScenariJi i scemgrafije\'" <; , .. ., 1\\\\\\', ~k\\ -. .

sektora na jednoj takvo] ~I~niji ugl.avnom SIJ . \", . '\\~\1-·

"~';.... " ;$:\\\\\1-- \\~"~,

~stovrsni. Govl·,ekov zmvot tete ravnom"iemo u jednorn \~\', ~~,,~.~ 'i.';::.. -, ~ "\'l,ll"M.

~I J ~~ \' J'"'~~ ('\x"

23

I lransurfing 1

r

smjeru sve dok se ne dogodi nesto Sto mijenja scenarij ~ scenografiju. Tada sudbina iZVfSi obrat m prelazm na drugu IwnUu Zivota.

Zamislite da ste gledali predstavu Iduceg ste dana POI1OVl1O dosli u kazal~ste na tu [stu predstavu, no Dna se odigrala s drugom scenogr,afijom. To je sUcno razmjestanju Unije zNota. ~duce kazaHsne sezone gledalil ste predstavu s lstlrn glLJmcima, aU s bitflim lzrrjerarna u scenariju. Ia je tinija z~vota razmjestena jos da!je.1 rapokon pogledavSi isti kornad u drugom kazanstu, vidjell'i ste sasvim dnJkfiju interpretacmju. Ta je linija iivota sasvm dalelo ad one prve.

Stvarnost se pojr1vg~je u svojoj mnogo5tronosti b115 toto sto je broj vGrijanti beskonaeon. Svaka polazra toc'ka nasta~ja se u lancu uzrocno~posUediCnfh veza Izabr,avsi pocetak odbrojavanj,a, doolvate ovaj

m onaj oblik poj,ave stvarnosti. Moze se red da S€ stvarnost razmotava po ~'iniji iivota ovsno 0 lzabrancl tocki odbrojavanja. Svatko postil€' ono sto bra lrrete pravo birati has zato, j,er beskonacnost varijanti vee pos~ojt Nitka vam ne brani da izaberete sudblnu sebi po volji. Svako upravUanje sudbinom svodi se sarno na jednLJ jednostavnu stvar - lzbot TransUifing odqovara na p'tanje kako se to radio

Prema tome, posto] ~nformadjska struktura koja sadrzava beskonacno rmostvo potendjalnlh rnoqucnosti va rija nti, sa svojim scenariJima i scenograf~ama. Kretanje materijalne rea~izacije U skladu je S onim sto je pohranjeno u taJ strukturi. Proces kJietanja materije kroz prostrenstvo va rijanmi rnoquce je prikazatli LJ obliku sUedeeeg misaonog pokusa,

Zarnsllte cijev s vodom. Niz cijev se polako premjeSta prsten koji se hladI taka da se veda brzo smrzava serno unutar prstena. Na t~j se natin kristal leda prernlesta po c~e\11i s vodom Moleku~e vade ostaju, na primjer, same na onim mjestima relativno s~obodnog stanja. U trenutku pliolaska

1 . Model varij.a nti

24

prstena molekule unutar n}ega ucvrs6uju se u zarrrzrutl kris:ta~ odredene strukture, a zatrnse voda na tom mjestu ponovno odmrzava ~ molekole se oslobadaju. Dnugim rijecima, u odredenom s~ucaju lied u vodi ne pnva. Ne prem}esta se sam krmstal leda u cijevID5 vodorr; vet struktura odnosno smrznuro stanje.

Ana~ogno tomu voda u djevi je prostrarstvo var~Jand, a :kris,ta~ leda materijalna reaUzaciJa variJant~. Mo~eku~e 5U Jjudi, a nj~hov polofaj u strukturrn kristala ostvarue se kao varijanta sudbine. Nema jednoznacnog odqovora na pitanje sto je ana~logno prstenu koji se hladt Drugim rijecima, na koji se nacin i zasto ~nform,acijs:ka snuknra pretvera u maler~jlJ? U mlkro5v~jetu materija se moze pojaviti kao :konderlzac~ja ,el1ergije. Pozreto je da se u vakuurnu odvija nep~ekmdan proces r,cHlanja i unistenja Imikrocestica. MaterUa ipak postoJil• ali isrovremeno ora nema vlastitu materijalnu supstandju. Jasno jesarno }ejdno: ono sto se rnoze dotaknut~, ima u seb nesvjesnu energetsku osnovu.

Nadam ~e da vas nsem p~evi5e zagnJavio fizikom. Zasad se nalezirno tek u polaznoj tack] transurfinga. No, ana 0 cemucetesaznati iz ave knjige rnoze vas do odredeoe mjere soklratt Stoga je neizbjeino navesti bar reka teorerska objasn}enja kako razurn ne b~ ~zgubjo do pod nogama. Stoga vas molim da skup~tejos dosta strpljenj,Cl.

MorskJ] va~ moze posluziti za.jo$ jednu analogiju koja ~Iustrira realizaciju u pro:strans1I:V11J vanjanU R,edmo da se zbog potresa u moru oblikovao val. Onse pom~cle po povrstni mora kao qrba, no sana veda pritom osteje na mjestu. Ne krece se rnasa vela, vee real~adja energetskog potencijala. 'lek u blmiini obale veda zapijuskuje kopno.lako se ponas.aJu i svi drugi va~ovi. U navedenoj analogiji more je erostrenstvo varijantt .. a val

materijalna ~eali.zadja. /iit !/;II)!!f!fj!I'

~ sto se zbwa? S jedne snane materijal~na se realizadja

krece kroz prostor i vrijemet a s dnuge var[jante ostaju ra

mjestu ~ postoie vj€eno? Znaci Ii to da je sve blo, da sve jest i da 6e sve bItt?

25

T~ansl!rflng 1

r ,

Zasto ne b~ znacUo? Vrijeme Je zapravo tako staticno kao i prostcr, Protok vrernera osjeea se kao vnnja fUmske role r n~zanJe kadrova jlt:!dnog za drugim. Razmotajte rolu mma ~ pogledaj1Je sve kacrove zajedno. Kamo se djenu~o vrmjeme? Svi kadro~ postoje lstovrernero, Vr~jeme je statj,cno sve dok ne pocnemo prorretrati kadar za kadrom u nizu. I u .zivotu jeisto tako stoga se dllboko u nasoj svijesti usadUa ~deja da svc dolazi [ pr()~azL

Ustvan, sve sto je zaosero u polju inrormadJe odu\lWj1ek j1e Olndje bila i orldje ce i ostatl UnUe Zivota postoie kao i fillmske vrpce Ono sto je proslo n[je nestalo. vee je ostelo Ono sto Ce tek bitt pastojii lsada "':ekuc~ odsjecak zoota je mateMjatna ~eal~zadja prostrerstve varijanti na odredenom odsjecikJu linUe z~vota.

Mnog~ moguizraziti s:voje negodovanje pitanjima: IlKako J1e moguCe da bezbrejno mnOSl\IIO varijantimoJe sudb~ne postoj~ na jednom mjesttJ?' Kame je i zasto to potrebnoi lBogu? Prirodn~m zakonima? Zasto?" lPokusajte zam~s~itj tocku na koordinatnoj ravninL Jo.S u skoli su nam predlozmi taj mode~: locka na povrsini mo~imati b~lo koje kDordinale x ~ y. Pazi~er b~lo kojet a prl tome je od m~nusa do phsa beskonacnost, Zasto nikome ne pada na pamet postaviti p~[anjle: zasto tocka rnofe imat~ bHo ~oje koordinate?

A sada zamfslite takvu tocku kakose krece po liniji funkdje i cudi se: flKako je mogu6e da je maj prijeoenl put postoao oduvijek i uvUek ce postoJati? A kako je moguCe da je put koj~ mi jos predstoji. vee unaprijed zacnanr No, vi g~edate na put toCke odozgo ~ lata vam tu nista nUe zapanjujuc1e.

Prosrrarstvo va rija nti SlilJi~ kilo sab~onai ana odreau}e na koji naEin se oc~ruje materija~lna realizacija. ZamisHte mracnu sumu i ,covjeka sa s;'-1et~ljkom. (ovjek ide surrorn ~ os,vjet!Uavc ispred seoe neve~H<i do, Rea~izac~ja se ocituje k80 mrija svletla Cije~a mracna suma je prostrarstvo varijanti, a osvijetljeni}e dlo realizacijavar~jantle na odredenorn dije~u. Sro sluzi kao ilsvje1l:iijkall? Drug~m rijec~m,a, sto IfpaUI1, ocnosoo materijaHzmra varijantu sablone?

U odgovoru ra to p~tanje rnoramo ~z,abratijoS jednu po!azisnu tockiu_ U nase vrijeme viSe nije sllmnjiva ,cinjen~ca da j1e rnisao materijalna. Stvarnost

1, MOdel varijanU

26

nam se ptiklmje u dva obUka: s jedne strane postojanje odreduje spoznaiu, a s druge, postoje reospome potvrde suprotnog_ Misao nUe samo mot~v iEovjekovog djelovanja vee se pokazuje i izravno djelovanje na stvarrosr koja ga okrufuje. Na primjer, nasa najgora ocekivanja LJ pra\1lu se ostvaruiu, Dakako, rnofe s,e raspravljati 0 tome da se ovdje ne radi 0 materijalnoj misli, vet 0 predosjecaju buduCih neuqodnostl Uistinu, u paranorrrelnlrn pojavama mnogo le neiasroca i mnogoznacnosti. No, to ne znaci da je rnoquce ignorirati odreceni oblik pojave stvamcsti P05toji mnoStvo Cinjen~ca ~oje potvrduje neposredan utjecaJ misli na stvernost aka nas,

Na ovaj i~i onaj nacin, ,rnvjekova spoznaja oblIkuje njegovu sudbinu.

U ovoj je knjf~i osobito rijet 0 tome na koji nacin dolazi do svega toga. U svojstvu pclazne tocke uzet cerno sijedeeu tvrdnju: odasiyanje energije .misli materijafizira potendjalne varijante. S plInim pravom to clinimo ako se stvemosr pOjavljLJje u takvom obllku u ~ojem spoznaja odreduje ~stinu.

Kao potvrda toga ne slLJie sarno cinjenice iz svakodnevnog iivota vee i pokusi iz kvantne fizike. Za nas u principu nema znaeenje sam rnehanizam uzajarnnog djelovanja odas~ljanja misli j. prostranstva varijantt Do sada osteje nejasno na koji se nacin advija proces prijenosa ~nformacija, na energetskoj m nekoj Idrugoj osnovt. Jednostavno (ern,Q pretpostaviti da odasiljanje energije misH ,Josvjetljavati cdredenl sektor

prostranstva varijanti,sID rezultira time da varijanta dolbiva svoje materijalno utjelo~jenje. Odasiijanje, istJo kao t :5Jektor, ima odredene para metre .. OdasUjanje misli nalazi svol sektor, varijanta se ostvarue i take se dogada da spoznaja odreduje zb~iju.

Ne smlje se same zaboravitl da Je to tekjeden od oblika pojave stvamostl Jednostavno le nernoquce sarno sjediti i razmi·s~janjem obUkovati svoju stvarnost.lpak, postoie ijud~ koj~ doslovce mogu vrSitt materijalizaciju predmeta ni iz (ega. No, njih je sarno nekolidna i oni ne oglasarvaju svoje sposoorostl ~ misli pokazuju snazan uljecaj no covjekovu sudbinu kao i nJegovi postupd,

27

Transurflng 1

r',

ljudi $U se nav~knul~ na to da njihovi POStuPCID povl,(ltc-e za sooomv[dijivei ~ako objasnjive po:sU,ed~ce. Ut}ecaj m~sU pojavijuje se neprimjetno te zatim neobjasnJi:vo i nepre,dv~dUivo. Moze se pokazetl da je costa tesko uspo:st.avitj ootu UZ1rocnu vezu izrnedu misH i posUed~cn~h dog,aoaja. NOt uskoro ,6ete se uvjeriti da covjekova rnsao obt~kuje stvarnost na sas\I1]m neposredan nac~n. Covjek dobiva oro 5tO sam odabire.

Netko se rnoze IJsprotivfti f rec:rn: Il,~spada da su mora, p~anine, planeti i galaksi}e posijedice odasiijanja moj~h misl~r?" Covjeku j,esvoJsweno da se katkad smetra centrom sverrtra Ustvarl, on zaul1ma posve mal1enu nisu u tom beskonacnom postranstvu Nas sv~jet nastanjuJe rmostvo zivih organ~zama i 5vaki daje svoj doprino5 ablikovanju stvomosti Svako bree Ima svoje parametre odasiijanja mis~L Aka vam je nezgodno smatrat~ odasiUanje bifjaka rnsaorsm zovtte ga druikcije. no nJegova se b~t nece promijeniti Ne treba cak nf uvjereno tvrdi[~ da neziv~ predmet~ nemaju n~s,ta slicno odasUjanju iivih ofganizama. Ne govor~mo ojedrrstvenorn Duhu koji prodorno gleda sve 5to postoji i koJeg naziv.amo Bogom. Svako bice ima svoju spoznaju i oblikJuje sloj svoj!eg s;vijeta. Moie se red da sve na ovorn svmjetu nasi u sebl Cestlicu Bog,a ina taj nacin On uprav~ja (ijeUm svijetom.

Svaki tovjek [de svojom Hnrjom z~vota. lstovrerreno svl Ijud~ i~ve u istorn s\rijetu Ma~erUa~ni }e svijet jedan za sve, no. konkretna je realizacija razl~cita ZClJ svakog Govjeka. Recimo da ste turist i :setate se pred~vnim gradom. DhAte se zremenitostma, odusevUavate se Uepotom a rhitekttl re, V1]dite nasade cvijee8J vodoskoke, parkove, nasmUeSena lica bezbriznfh gradana. P~olazite kraj kontejnera uz koji se zaustavio beskucnlk. I on set kao i V~I nalazl u istom s:vyetu, a ne u drugoj dimenz~ji. A ipak on ne vid~ lsto sto i vi. On vidi praznu bocu u kontejneru, prljav zld, svog konkurenta koj~ nije usplo ranije dohvatiti bocu i razlmiS~ja nece J~ prwvud poUcajc8, koj~ j1e bacia podozriv pog~ed V~ iivite na }eidnoj HniJ~ iivotal a on na drugoj. Vase linije zrnvota pfesjekle su se u toad prostranstva varrjantt stoga je ovaj 5vijet" kao materija~na realizadJa, za}ednicki za vas oboje,

l , Model varijami

28

Sve pojave m.a~erij!a~ne prlrode imajlll enerqetssu osnovu Poij1e gledista j1e prlmarno, a sve ostae fizickie pojave SlJ sekundare, Znanstvef1i'c~ pokusavajtl ujediniti razlicrne pojave energije u !granicama jedne teonije ~ uskoro ce dobiti fezu~tate. Zat~m 6e ponesto treban sjedirdtt budud da]e broJ obUka pojave stvarnosti beskonacan Ne ulaneci u sve we poj!ed~nostt· promotrimo lenerg~ju kala nekJLJ apstraktnu silu,. koja je nevidl~jmva, no zato nista manje stvama Za nase je dljeve sasvlrn dovol~no prilhvatiti c~njeni(u da]e energija c-ovJekovWh misli u potpunosti ma~enJa~na. Energija misli ne vrti se zakljucana u 6ovjekovoj glav~, vee ~e sin prostorom i uzajamflo djeluje ra enerqetsko poije oko nje. Tu 6e !cinjenicu danas malo tko osporavati

Kao prlmler u svclstvu perarnetra odasiljanja m~s~i rnozemo nevesti frekvencijll, s~icnu anoj radiovalova. kada 0 necernu razm~sUate, fiekvenciJa energUe vasit1 mid pedesere je na odredeno podrucje u prostranstvu v!ar~janti. Kada lenefg~ja doiaz~ u sektor prostrarstva varijant~r do~azj do mater~ja~nog ostvarenla odredene varijan~e. Energija tma slozenu snukturu ~ prodre u sve na ovom svijet:tl. Pfol!azeci kroz covjekovo tije~o, energija se ob~likuje mrslima ina lzlazu stjece paametre koji odgovaraju tim rnslsna .. Na takvorn principu funkcion~ra radio .. odas~lja(. Parametri ,energije pr[vlat-e III sete karakteristike misJi. Na taj se nacin Ina ~zlazu dobiva odasiljanje misl~, koje preobHkuje sektor prostrarstva varijanti LJ materijalno ostvarenje. Kada m~sHte 0 dobrom Ui losem ooasiljete energiju misl~ u prostrarstvo va rijantl. Preob~i,c-ena energija dolaz~ u odreaeni sektor i unosi odgovarajuce prornene u vaS ziviDt

Zivotne okolnosti obHkuju se ne same porrocu konkretn~h posrupaka vet..i pornocu karakt,era Govjekov~h rnlslt Ako ste neprijateljski nastrojen~ prema svijetu, on CE vam odgovarati na i$t~ naEin. Aka pos~ojanoizrazava~e SVtoje nezadovo~jstvof povoda za njega bit 6e we vise. Aka u vasern odnosu prerna stvamosti prevladava negativnost tada t.e i sv~jet prema varna okretati svnju losu stranu ~

Transurfing 1

suprotno, pozmtmvan odnos bit ce najpnrodniji naein da ~zmijenite svoj zivot na baije. (ovjek dob~va ono sto bira. Takva je stvemcst.svidelcse to vama MI ne.

Dok su vas!e misU manje-vis!e istovrsnog smjera~ na~azite se na jednoj te istoj l~nU~ zivota. Kako sc odros prema stvamosf mijenja na ovu m onu stranu, paramen~ odasHj,anja misli dobivaju nove karakterist~ke te marterijcdno ostvarerje sloja vaseg svijeta prelazi na drugu mniju. Tama se dog,adaji vee odvijaju prerna drugom sc-enariju, IJ sMadu s parametrlrna vaS€\g odasiUanja. Akoje scenarij na nek~ nat~n neugodan borit cete se i lruditi mzmijeniti situadju. U susretu s preprekama, svatko reagira neg.ativnol izrazavajuci nezadovoUstvo m padajua u deppesijll. VaSe adasH}an}e misli prestrojava se na ~iniju gd}e su prepreke }os vece, Rezultat koJi dobivamo; iivot kreee nizbrdo_

Cini se dase ovwm proeesorn ne moZe upravijatrl no zecravo bas vi svoj~m rnslrna usmjeravate svole ostvarenj,e u problematkna podrucja prostrarstva varijantL Smatrate da svojim djelovanjem preladte preprese ... A zepravo ~spada da dobivate one sto ste sami izabr:al~i. Birate borbu s preorekema a nj~himate napretek. Zabriouto razmisUate to prob~,emima ~ ani uvijek postoje u vaserl1

iivotu. Usmjeravate djelovanja prema promjeni situadJe na tekJuooj

I~nij~ iiv!Otal no ne rnofete ~zm~}eniti $cenarij u prostrerstvu varijand. U stanju5te sarro izabrati drugi. Pokusavajuci izmUenit~ neugodne trenutke u scenar~ju, razmisJja~e upravo 0 onom 5to vamse ne svioeJ. llmese v,a:s mzibor uspjesno ostverue i vi dobl!.tate one 5to re ,ze/ite.

Na taj lin~Ji i~vota nemogucej1e bUo sto ~zmUeniU llpravo ta~o! kao u gal!eriji slika, ne mozete uklonrt~ m pres.loiit~ kompoziciju koja vam ne odgovara. Ovdje nste gospodar. No~ nitko vas ne sprecava da se vratite i prfjedete u drugu dvoranu kako bste glleda~i ono SUo

'lam se v~se s:viaa. Naravnol prUei'az na ~iniju iillvota, gdje svatko lma ono sto rnu treba ne ide sarno po ieijt Ne ispunjavaJu se ~elje- Nije stver u sadriaju misi~! vee u kvaliteti. Obicno m,astanje m zeijajos nisu

r "I

.30

1" Model v<!lli,j21nti

izbor, A4aftanja se re cavonsu. Nuzno jeisPlJnft~ ooredene uvjete. koje cete upoznen kada procita~e ovu knJigu.

U prostrerstvu vanjant~ pos(oji beskonacno rnnostvo

'\ Uni~a .s~dbine za .svakog. tu~eka. Ne~,amo razloga

II~ Lahti se na svoJu sudbinujer nam je dana pravo

,..,)e birati. Nas je problernsarro LJ tome sto ne zrarno

kako to Cifl~tL Svijet se pokazeje U svnjsvojoj mnoqostrusosti keo daje stvoren zato da zadovoijava

'F

sve potrebe, Svatko tu moie naci sve sto mu Je drago.

Pfem.a r.azr~atim granama znanostt svijet nam okreoe onu stranu koju rnt zel:imovmdjeti. Na primJer~ ldeellzam tvrdi daje svijetiluzija i svrnjet se siaile. Malerij,al~zam tvrdi suprotno is:vijet opet nerra nista protmv. Ljudi se meausobno svaoaju1 objasnjavajuc~s;voj odros prerna svijetu1 a svijet pokazuje da su svm oni u pravllJ. No, zar to n~jle zadiv~jujlJte7j Prnst,anstvo va rljanti je takozvana iluzija, a m,aterij,alizam ostvererje, odnosno" one sto s.matramo m.aterUaln~m s.vi~etom. Uvijek dobivamo ono sto blrarro.

Tkoje upoznat s naeeHma is~amat zna sto znace rije\ci ~udbina covjeka zapeG3cena je u Knj~zrl. Tvrd~ se da }e sudbna unaprlj.e,d zscrtena i da se od nJe ne rroze pobjeci Slicne tvrdrlje susrecerno ~ u ldrugim rel~gijama. Zasta ,Covjekov.a sudb~na je unaprije!d zacrtana, HeHgija grllijesi same u tome sto varijanta sudbine nije jedna, vet nj~h ima beskonacno rnnostvo, Sudb~ni ne mo~es pobjeti. I to je do odreaenog sUJpnja ist~na/jer ne treba mijenjati scenarij vari~ante. Bor~ti se sa svijetom oko sebe keko hi izmUenmi svoju sudbnu jaoo je teska i nep~emen~1ta z.adaca. Ne valja se trudlti izmijeniti sc.enarijr mole sejedncstavro izebreti W)rijannJ po voijt

Nar;avno, we je to vrlo neobictlo ii iizazlva opravdane sumn}e. No, ja nsern nl racunao na to da tete spremno prihvatrtl model varijantL l~ sam nisam vjerovao dok se nsarn uvJer~o da transurfing dJe~uje - i to besprjekorno. Nema smfs~la davati predoost ovorn iii onom modele sarno s ciUem postizania nekakve epsclutne lstlne, Znacenje ~m.a ne sam model vee prakt~cni rezultat

31

Transurfing 1

r --,

koji je njime rnoquce dobiti. Hazlicmti matematicki modeli mogu razlicito predstavljati jednu te istu fizjcku pojavu. Nije Ii istina da bi bllo zabevno kad bi se 5,trucnjaci al1alIdcke geometrije odjednom okomili na matemaoclru enalzu i poceU dokalivatI da je igeometJijajedinstveno rocna matematicka disdplina? Matematiear1 su se uspjeli rnedusobno dogovoritil a filazoti i vjerski djefatn~ci nisu.

Gdje se nalazlto prostrarstvo varijanti'? Na to je pitanje jako tesko odgovoriti. 5 glecliSta naSeg trodimenzionalnag poirranla 0 njemu se maze reei da ie ono svugdje i nigdje. Zamislite beskonaCnu p~ohll bez pocetka i !<raja na kojoj zive dvodjmeniionaJn~ ,Co~eCu~jci. Oni ni ne pomiSijaju da posto,ji i treea dimenziJa. Njima se cini da je ptosnost jecHnstveni svijet i ne mogu shvat~tl da jos neSto postoii Iza njegovih rneda, No, mi znamo da treba dodetltrecu dimenziju u raj model i bit te rnoquce stvonti beskonacno rmcstvo ploha Nas ne brine cinjenica sto nsmo u stanju svakodnevro zarnlslltl na koji nadn parelelno 5, nas~m svUetom moze postoian joS beskonacno rrnostvo paratelnih svjetova.

TeSka je povjerovati u realnost postojanja paraleJnlh syjetova. No, s druge strane, je I'i lake povjerovad u teoriju relativnostl prema kojOj 5 poveCanjem brzlne tij~a masa tijeia raste udaljenost se smanjuje, a vrmJeme usporava? Osobnim je pokusorn to jos nemogute provjerrti. Nije vamo razumilemo Ii mi to Hi ne,. vee je vazno kakw prakticnu korist mozemoiz toga izvuCl.

U bezgranicnom prostrsnstvu sporiti se oko prevage lovog Hi onog modele jednostavno je besmsleno i sitni:cavo. Zamislite beskonacnost

u smjeru povetanja udaljenosti. Tamo u daljini kraja nema. Beskonacnos:t u smjeru smanjenJa udalienosti bas cudno, takoder nema granica. Mozemo promatrati sarno ograniceni dio vidijivog svemra I telesknp i mikroskop imaju svoje Ig ra nice, Beskonacnost U slmjeru mikrosvijeta n~ u !cemu se ne razlikuje od beskonacnostl makrosvijeta.

Postoji hipoteza da je dio 5vemira koji vidimo nastao kao rezoltat "Velikog praska" Od tada kao da se neprekIDdno

1 . Model varija nti

32

sirtl!ijela se u svemiru Ikretu go~emom brznom No,s druge strane, uzimajuG U obzir taka veHlke udaijenosti, cini nam se da se s~rBlje svernsa odvija jake dug,o ~ sporo.

Izvjesno je takoder da s€ u vakuumu u svakom trenutku vremena iz nic-ega raaaju mater~a~ne cesldce t cdrrah zatim nestaju. U~majuCi LJ obzr retativnost prostora i vremena, nista nam ne smeta promatrati svaku takvu cesticLJ kao svemir za sebe, slican nasem AU, nama nije poznato stvaranje elementarnih cestica. Za fizj.care se one jav,jaju Cas U obUku valova cas U obliku cestica. Gibajuci se sve daije u mlkrosvijet relativne uda~enostl postaju take goleme i vrmjeme se za unlltarnjeg prornatraca ponovno usporava. Za vanjskog promstrace nas svemir postoJi

jedantren, kao rodena i ugasla cestica u vaklJumu, a za nas kao unutarnje promatraa; svemir iivi mmijarde qodlna.

Kada gucnete malo kaveJ zamislite se koliko ste svernira progutali? Beskrajno rnnostvo, jer se beskonacnost ne dijeli na

dijelove. l1.letjetilf uoutar mikrosvijeta taka je daleko j duqo kao i u1etjeti11 neizmjernim prostrarstvlrna naseg svemira. Vrijemeje, lsto kao 1 prostor, beskonacno unaprijed i unatrag. Odsje6:i vremena mogu bit~ tako be2granicno mali kao I ve~iki. Svaku tocku na vremenskom odsjeeku moZe se promatratl kao tocku prebrojavanja U oba smjera u koJa se prosnre beskonacnost' vremena ... PremjeStanje tock€ prebrojavanja po odsjeeku vremena nista ne mijenja ide Ii naprijed iii razed

Sva ta beskonacnost svjetova uloienih jedan u dliLJgi postoJi istovrerneno, Sredrste svemira nalazi se u svakorn trenu u svakoj tockt jer svaku tocku sa svake strane okruiuje sva ta beskona,cnost. ~ svi dogaaaji postoje lstcvremero iz istog razioga iz kojeg se srediste svemira LJ sto vrijeme nata2i u svakojtocki. TeSka je to zamisHti. No, i beskonacnost Je takoder nemoguce obuhvatiti jednirn pog~edom.!<ad biste se mislima i kreta~i svernirorn sva ta beskonacnost siri se jos dalje. lPostoje i jos zamrSen~je teormje prerna kojima se SVernlJ,

Trarl5urfing 1

r -,

koji vidimo, pretvara u kOl1acnlJ sferu U cetverodimenziol1atnom prostoru To ne olaksava stvat jer teoretskl opet ne maze postojatr be.s,krajno rnnostvo dimenzija. l<ako nemama mogucno5tt sve to predocmtJi, prisiljenf smo ,zadovo!ji'[i se svojim ogranic-enim vidokruqom 'i pravitl se ida nesro razumljemo.

U suvremenoj znenosn opceolto je mnogo nepozraolca

i neobjasnJivih stvari ali to nam opet ne smeta da se konstimo njezirlim plodovlma. Primjel1jujuti princpe transurfirqa postici tete .zapanjujuce rezultate. Mozemo se odmah dogovoriti da se ne mucite pitanjlma zasto f na koji nadn to funkc'ionira. 5 ~stim uspjehom d!jete maZe pitati fmcara: lIlasto setije~a medusobno prjv~acer Znanstvenik ce odgovoriti: .Jer djeluje zakon gravitacije." Tada slUedi' novo pitanje: IiA zasto djefuje zakon gravttacYe? Ii zesto setlJela rnedusobno privtace?" Odgovora nema. Tll cemo stati s tom nezahvalnom zadacorn objasnJavanja te cemo se jednostavno koristlti rezutatlrna modele v2n:ijantL NUe nam dana da sve znamo ~ razumijemo.

~z rnodea var~jand proiz!,azj da covjek sam stvara SVOjll sudbinu. TIme se koncept sudoine u transumngu ra~ikuje od onog opceprihvacenog. U c€mu je razUka? U tome da je svoju srecu mogute izabrati, a re bOfiti se za nju. Ne zUlite se odmah primjenj'ivati model varijanti iii ga odbadvatt Jednostavno si postavite pitanje:jeste Ii uspjeU pobijedlti boreo se sa svijetom za svQju sfeeu? Svatko sam odlucuje hoce n nastaviti dJe~ovati na isti naon m te pokusati nesto drugo. Na borbu je moguce potratm cijeU i'ivot, a ne pos'Dei niSta. Nije H jednostavnije ucil1iti taka da vern svijet krene ususret? On se samoi bavi time da ostvarl vas, izhor;

Odabrana narudfua ispunjava se uvijek i bezuvjetno. NO,imor nijezeljar vet nesto drugo sto tek trebete sC32JnatL Lelje se ispu~javaju sarno u bajkama. NUe se uzaud uvrijei:Uo uvjerenje da je ispunjavati zefje in jako teSko m nerncquce, Uc:mnUi smo tek prvl korak prerna odgonetanju Cuvareve zagonetke. Uskoro cete saznatl zasto se zeUe ne i:spunjavaju, a mastanJa ne ostvaruju.

'1. Model vari,Jant'i

34

« t ;

"" / :!'~

.

.. '

35

Transurflnql

Saietak

.. SNarnost ima beskonacno mnostvo pojavnih oblika.

• Mnogovarijantnosr svijetaje njegovo primarno temeljno svojstvo.

• Svaki je model tel< odretJeni Qspekt poave stV:(1fnosti,.

• Vas Sf izbOf uvijek ostvaruie. ~to bitQte, to i dob/vate.

• PrOSlrD.nstVQ varUanti je polje inforrnacije 0 tome sto je blJq stojest i 5tO te

biti.

.. PoOe lnformacije sadrzava potencijalne varqante b#o kojln dogaaaio. .. Varija.nta se sastoji od sce.narija i 5cenogrofije.

• Prostransrv;oje moguce razbiti no sektor:e, a U svoaxn ca njihje vQrijanta za seve.

37

Transurftnq 1

• Sto je 'Veta udaljenost medu sektorfmal veta je razlika u varijantama.

• Sektori s priblizno istovrsnim pammetmra prestrojavaju se u linije iivola

• Materljaioo realizacfja krece Sf pro5tofom poput kondenziranog ugruska.

• Odasiganje misoone energije materijalizira potencija/nomogu[u varijantu.

• Svaki organizam daje svoj udib u oblikovanju macerija/nog ostvarenja.

• Kada Sf pat:ametri odaSiljanjo mijenjaju, dolazi do prOelaza no drugu liniju.

• Ne moiete izmijenitisrenara a/iste u stanju izabrati drug.i.

• Nije nuino boriti se za sl7ecu, moquice je jednostovno izabr:ati varijantu po vagi.

Grupe qudi koji razmiSljaju no ;srj naein ;tVOJ7e energetsko-informacQske strukrure - kJalna. Iese strukture poCinju razvijati somostalno i ljude podCinjavoju wojim zakonima. Ljudi ne shvacaju da nehotice djeluju u interesu klatna. Kako se oduprijeti gllOO tlapnji?

2. Klatna

38

2.

Klatna

Dajte sebe u nojam.

Destruktivna 'klatna

Od djetinjstva nas uvjeibavaju da se podcinjavamo tudoj VOIj~f ispunjavamo obveze, sluiimo domovlni, obitelJi, polititkoj strand. MUd, drZavi, ideji. .. Svakomu sluiimo, no sebi - tek na kraju. Svat~o, u ovoj m onoj mjeri, ima os}eC'aj dLJznosti, odqovomosti potrebe, krwvnje. Svaki je c-ovje~ ovako iH onaka, rru slui:bi" razHcirih 'grupa i or,ganizaclia: obmtelji, k~ubal obrazovne ~nstirtucije, poduzeta, politiCke stranke, driave i tako da~Je. Sve te struktute nastalu i razvijaju se kada odredena grupa Ijudi pocne razmisijati i djelovati na jednaki nacmn. Zatim se prUdjucujLJ novi ijudi r struktura buja, sklJplja sraqu, prisiljava svoje danove da slijede postav1ljena pravita i u konacnid ona sebi maze podcinitm swroke slojeve drustva.

Na razini materiJedne realizacije struktura se sastoji od Ijudt ujedinjenih opdrn cijevima i ad materijainih predrneta kao sto su zgrade, konstrukcij€, namjeStaJ, oprema,tehnika 1 tako dalje. No, sto se na:laa tza sveqa toga na energetskoJ razini? Struktura nastaje kada su misli grupe Uud~ jednako usrnierere, a time i paremem rnentalne energije identicnL Mentalna energija

poJecUnih Ijud~ sjedinjuje se u jed mstvenu struJu. U tom s~ucaJu, usred oceana energije stvera se zasebra neovsna energetsko~il1formacijska strukOJr,Q - energets.ko Marno. Ta strukture zapocinje svoj vlastiti iJivot j Ijude koj~ rade na njezinom LJspostaxAJanju podc~njava svoj'im zekonlma,

Zasro kJlatno? Zata sto se Dna njise tim jace, sto je vise Uud~ - sljedbenika ~ koji ga hrane svoiorn energijom. Svako kletno posJedLJje

Transurfing 1,

r ..,

vlastltu karak1eristi,cnu frekvendju UulJanja. Na primjer, nj~hanje je moguce raznjihatw vet samrn dodavalljem sUe odredenom frekvencijom. Ta frefkvencrja naziva se rezonanca. Aka se bra] sljedbenika klatra smanjuje, njegovo se Uu~janje gasi. Kada sijedbenika vISe uopce ne bude. katno ce se zaustaviti i u sustini umrijeti. Evo nelroliko pri~jera ugasli't1 klatna: drevne poganske religije, kernena oruda ze rad, drevnl primjerc) oruija" stan modni stilov1, vinU-plocedrugim rijeeima, sve ~to je postojaio ranije m sto se dares ne koristi.

Zacijefo ste iznenadeni: zar SU to sve uisti'nu klatna? Da svaka struktura sa svojlm atributlrnalzqradena ad mentaloe energije ~udi Jest klatno. Opcenito, sva ziva bka koja su ustanju emitirati energiju u storn smjerlJ, prge Ui kasnije stvaraju enerqetska kJatna. Evo primjer,o kletne u prl rod i: kolonlje bakterija, popliladje iivih bka jata riba, stada zivotinja" sumsld masivi, prerije, mravinjaci - sve manje-vIDse uredere i lstorodne snokture iivih orqanlzerna

Svaki zasebrn iivJ organizam samje po sebi kame buded da je zasebna energetska jedinrca~ kada segrupa takvih jedinstvenih k~atna zapocne uskladeno njihati. stvara se grupno klamo. Ono stoji lznad svojih sljedbenlka kao superstruktura, postoji kao zasebna neovsne struktura I pastavlj.a pravi~a za svole slj·edbenike kako b~ ih odrza~o zajedno i pridobj~o nove. Tak-w je st~uktura neovisna - Irazvlj'a se sa rnostel no, prema svojim zakorfma SlJedbel1ici ne shvataju da djeluju prema zakonima klatna, a ne po vi~astitoj volji. Na prilmjer. cinovnlcki se aparat razvija kao sarrostelna struktura, nezevsno od vo~je pojedinlh cinovnrka. Naravno, utjecaJni cinovnik moze donositi samostalne odluke_ ali njegove odlcke ne mogu iCi I.J raskorak sa zakoni'ma sustava" jer ce takav s~jedben~k biti odbijen. iCak i pojedinac, kojw sam sebe predstavijcs, nije uvijek svjestan svoJ;h motivacija. Na pnmjer, energetski vampir.

Svako je klatno po svojoj pri'rodi de5truktivno budud da oduzirra energiJu svojim sUedbenlcima i usposlta~ja nad njwma svoju vlast Destruktivnost klatna ocituje se u tome sto njemu nije stale do sudbine pojedinog sUedbenika. Cilj k~atna serno je jedan - dobiti energiju sljedbenikat a hote Ii to koristiti sarnorne sljeclbenlku, m ne n'ijle vaino. (ovjek koji je dosplo pod uljecaj susteva prisUjen

__ y:. Klatna

40

je gradmti svoj zivot u sk~adu s njegovim zakonirna u protivnom te ga on sazvakati i isp~junutL Dolaskom pod uljecaj destrulktivnog ldama lako Je moguce un~snt~ eitav svoj Zivot. I:scupati se bez gubwtaka jeJ u pravUu, teska",

Aka covjeku pode za rukom, prorad cesvoje mjesto IJ sustavu i osj€tat ce se kao riba u vodL On, budLJcl sljedbeni~ daje energijll klatnu, a njemu to osigurava prostor za iivot Onog trena kad sUedbenik pocne narusavati zakone strukture, frekvendja njegova emitiranja vise se ne uk~apa u rezonancu njihaf'"!ja klatna. Ne dobivajuci ,energiju, ana izbacuje iii unistava tvrdoglavog s~jedbenika.

Aka se pak osoba udaUila od povoljnih smjerova, iivot u strukturl stranoq klatna pretvera se u robiju i'II u obIclf1o turobno postojanje. Takvo

kla-mo postale za sUedbenika destruktivno. Covjek koji je potpao pod njegov utjecaj~ gubi slobodu. Prinuoen je zrvjeti prerna nametnutm zakonima ~ biti kotac~c u velikom mehanmzmu - sv1daio seta njemlJ, iii ne.

Lovjek maze dospjeti pod pokroviteljstvo k~ama i cod do istaknutih rezeltata Napoleonj Hitler, Staljin i njIma slj,cni - sve su to favoriti ,de5trukt~vnih klatna No u svakom slucaju, to se klemo ucpce ne brine 0 dobrobitl svojih sljedbenika, 'vee ih sarno koristi za svoje cUjeve. Kada su Napoleona upitali je Ii ikada uistinu blo setan nabrojao je s,vega nekoliko dana lJ svom iivotu.

K1atno se koristi slJPti~nim metodama priviacenJa novih sljedbenik,a, koji lere kao mLJsice na svjetlo. Koliko se Cesto Uudi, namamljeni promidfbenim slicicama klama, udaUavaJti od srete koja se na~azna upravo pored njih. ~du u vojsku i ginu. UpisuJu se u obrazovnu instituciju i sllom usvajaju profeslju koja niJe za njih. Nalaze tucri, tobose prestizan posao i tonu u blato problema. Vezu s,voj Zivot za stranca i zatim stradaju.

Ojelownje klatna vrlo cesto dovodi do unistavanja sudbine sUedbenIka, mada one pokusava sekriti svoje motive kojekakvJm cestitim maskama.

41

lrCll'1surfing ~

r -,

Klatno je opasoc za covjeka koji se prepustio njegovu destruktivnu utjecaju: ono odvodi svoju zrtVlJ s onih iivotnih smjerova na kojima covjek maze pronad svoju srecu Navedimo njegova karaktetisticna obi~jeZja.

• Klatno se hrarn energijom svoj'ih sljedbenika i na racun toga pojacava svoje nJihanje.

• Klatno se trudl k sebi privud sto vise pristasa, kako bi dobllo fto vise energUe.

• Klatno slJprotstavUa gruPIJ svojih s~edbenika

svrn ostalm grupama. (Evo, mi srno ovakv~, a oni su drugaciJi, iosiJ

'. jqatno agresivno opruzuje svakog tko nije htio posteti s,ljedbenik i pokusava ga iii' prldobltl na svoju stranu, iii netJtralrllirati,. m odstranlti .

• KJatno se sluzi dobrocudn~m privlacnim maskarna, prikrtva se ~ vsokih ciljeva, igra na Ijudske osjecaje kako hi opravdalo svoje postupke i pridobilo sto vise s,ljedbenika.

Klatno je, u svojoj sustini, 'egregor, ali 'tim,e ni bUzu n~je sve reteno. Pojam l!egrego( re odrasava (itav splet nijansi meaudjeloval1ja coyjeka i enerqetsko~nformadjskih nitL Klatna igraju nemjerJj~vo vecu u~ogu u ZDvotU covjek~ reqo Sto se to obkno misli.

Kako Idatno upija energrju svojih sljedbenika, mogUGE je jasno prlkazati na sljedecem primjeru. Zamislrre pun stadion, odv1ja se napeta nogometna utakmica, strasf SoU dos~e do usijanja, navijaci bjesne. ~ evo, jedan igrac cini neoprostvu pogreSku koJa dovodi do poraza ekfpe'. Na igraca se spisnla bura negodovanja navijaca, sprernni su ga rastrgati. Zamis!jate Ii kakva se rnasa negativne energije ohrusuje na glavu nesretnika? Od takvog bi strasnoq udara on naprosto trebao umrijeti na lieu mjesta. NOj to se ne dogad~ on je zlv i zdrav iako utoplien u o~jecaju krivnje. Kamo je nestaa negat[vna energija

fu14 s.~ .. -.;.·' ~~':-"'_~

. ',.~~'''' ....

, .. '.:.,.3.K.; ..... ;.-~~ ..•..... :-;;~~ ~~\,

jj~'.

011 .n

2. Klama

42

usmjerena nailgraca? Pokupilo ju je klatno, Kada ne bl bllo tako, objekt mrinje gomile bi pog~nuo, dok bi se leola d~z.a~o u nebo.

Ne bih sudio 0 tome le ~i klatno ooivotvorena bit ~~i ,je one sarno enerqerski obllk To za tehniku transurnnga lonako nerna nikakvog znaeenja. Glavno je prepoznati klatno t re prihvacati njegovu igru bez koristi za sebe. Prepoznati destruktivno ldamo vdo je jednostavno prerna jed nom karakterisri'cnom Qbi!j~ju. Ono se uvijek natjece sa sebi slicnima u borbi za ijude. CUj je ktatna sarno jedan - uhvatiti Sto je vise mogute s~jedbenika kako bi dobilo sto vise energije. $:toje klatno agresjvf1tje u borb za sljedbenike, toje destruktivnije

i predstavfja opasnost za SJlJdbil1u pojedinog covjeka.

MoguCe je proturjeciti buduci da ipak postoje dobrotvorne organmzacije. drustva za zasntu prirod e, Zivotinja 1 sUcno. Sto je u njima

destruktivno? Za vas osobno - to, sto se oni, kako god vi tvrdi bin, hrane vasorn energiJom i ucoee im n1je stele do tude srete i doboblti Oni pozivaJu na milosrde prema drugima, a ostalu ravnodusni prema varna Aka. vama to odqovara: vi se zalsta osjec'Bte sretnlrna raded takev posac znaci, on se rnoze smatretl vasim pozivorn i vw ste pronas~i svoje kamo, No, treba biti posten prema sebi: ne nosite ~i v~ masku dobrotvora?' Dajete U ustinu lskreno svoju energ1ju ~ novae za tude dobro Ui glumite dobrodnstvo da bste Sf prikazivaU

b mo. ····.·.7 o~Jlma.

Destruktlvna klatna SlJJ odLJcila Ijude ad biranja svoje sucbire, lpak, ako IcovJek bude sobodan IJ svorn lzboru, ste,ci ce neovsnost Tada ga Idatna nece privuoi za svojeg sljedbenika. NaSa je svijest toliko navikla na to da Ie sudoina used i nama Je zaista vrlo teSko dati rnoqucnost da jednostavno izaberemo onu sudbinu koja nam se vise svida. IKlatnIma Je korisno drZati slj,edbenike pod kontrolom zato stoonda pronalaze sve mogLJce nacine za manipuladju svoJim slugama., Iz daijnjeg izlaganja bit ce vam jasno kako to rade.

Transurfing takoder moie postatl klatno aka tz njega stvorlte Ikult, pokret iii sko~u. Hazlicita su klatna, naravno, destruknvna na razncit nacin. Transurfing ce. pek IU najgorem slutaju biti najmanJe destruktlvan budud da ne sluzi nekom

43

Tranaurflnq 1

optem tudem CUjll, negaiskljuciVo slL0 za dobra svake pojedine osobe Stoga bi tekvo kJatno bilo

vrlo neobicno: dru5tva indivjdualista koji se bave iskfjucrvo svojom sudbinom. Pa ~pak, eve .za vas domace zadace: kakva klama moZemo razvatl konstruktwvn'ima?

Ali zasto vam to uopce govorim? ,lelim vam objasnmti Sto znaci biroti svoju sudbinu ~ kako to ucwnitL Naoruiajte se strpljenjem. dragi cmtateiju, n~je sve take jed nostavno, ali Ce postupno sUka postaJati Jasnija.,

Bitka klatna

G'avna je karakteristika destruktfvnog klatna agresivna teznja unistenju drugih klama kako bi [jude povukto na svoju stranu. lata ana neprestano huska svoje sUedbenike na druqe rfMi srno ovakvi a oni su drugaciji,! LoS;W ~jLJdi koj~ su uvuCen~ u tu borbu sHaze sa svojeg puta i idu k ~aZnim cHjevima, Ikoje greskom prihvatajLJ kao svoje_ U tome se pokazuje destruktivnost k~atna. Borba protiv tudih sljedbenikajejalova i vodi k unistenju .zivota - kako svojmh, taka i tudih.

Uzmimo za primjer krajnju manifestadjll bitke za sJe\dbenike ,- rat Kako bi nagovorHo svoJe s1jedbenike rna ratovanje, ~amo navodi argumente 1z konkretne povijesne epohe, NajprImi1tivnija metoda koje se nekad korimla jest jednostavno narediti da se ad drugih uzme ana sto je njihova. Kalko je drustvo p05taJa~o c~vUizjran~jef argJum,enti su postajaU istancanijL Jedan se narod proglasava superlomlm a drugi -, stetnim. Dobra je namjera podiCi nerazvijene narode na vi'si stupanj, a aka se onl tomu protive. primUeniti si~u. Suvremerne Ikoncepcije ratovanja, pak izgledaju otprilike ovako, U Sumi na drvetu visi kosnici3_ Tamo live d~vlje peele, spremaju svoj med [ podifu svoje

r -,

44

2 .. Klatna

ml~ade. A~i, eto, kosnid pri~azi klatno i objavljuJe svojim sljedbenidma: t!Ovo su d~v~je pcele,.jako su opasne i zero lh neba lJnist~ti in ~m, u krajnjem s,lucaju, razorlti

gniJezdo. Ne vJerujete? Gledajte~1f Tada one pocinje trest~ gn~jezdo staporn. Pcel·e izlUeeu i pocinju bosti sljedben~ke. A klatno s~avi: IIEto, vldite kako su agresivne! Treba ih un~stiti:f

Kakv~m qod se opravdavajucim perolema prikrival~ raJtov~ ~ revolucije, nj~hova je suStina ista - to je bxta kfatna za svoje s~jeldben~ke. Ob~ici b~tke

moqu biti taZJlicfti, an dlj se sastoji sarno u jednorn - 05vDjiti sto vise sljedbenika. Nove snaqe z~v{Jtno su nuine za klatno, bez njitl ce se ono zaustaviti~ i zbog rogaje b~tka k~atna - prirodna i neizbjezna borba za zivot

Pos~ije rata ~ revdudja dolaze manje agresirvni, al~ dovotjno ze'$toki oblid bitaka. Na pnmJerj borba za trziS:te robe~ suparnistvo poHtj!ckih streneka konkurencijia u !gospodarstvu, wi mogucm ob~ici rnarketinga. promi1dZbene kampanjet ideoloska propaganda i taka da~je. tjudskoje postojanje sezdane na kl.atnima i stoga su sve sfere djel21tnosti zahvacene konkurencijom. SuparniStvo se od\l1ija na svim raz1nama~ poc€Vsi od driavnih sporovat sve do natjecanja klubova i pojedinaca.

Novo, neobicno i nepoznato uvijek s mukom sebi probija put. Zasto je to tako? Zsr je tromost razmisljanja tomka? Glavnije razloq tomu Sito sterm klatJn~ma ne odqovere poJava noveka koj~ ,Ce ra svoju straou povucm sJjedbenike. Na pnmJer, lmoton 5 unutarnjim saganjevanjem. koji taka jako oneciscuju atrnosferu vee su davno mog Ii postati pros lost Konstruiran~ su mnogobrojni altemativni, ekoloski ,cisti modeli rnotora MedlJt~m, to je smrtna prijetnJa k~atnima naftnih korporadjal, a one, Lata 5to. SU vrlo mocne1 ne dozvotjavaju nekakvirn izumiteljima da

45

flansurfingl

r-,

L1 _j

ih sane taka rnaknu sa scene. Dogaoa se da ta l(udov~sta doslovce pokupuju patente za modele nov~h rnotora ~ drie ih III tajnost~f izvjes1cuju6 pritorn 0 niskoJ dJelotvornost~ 0Jma.

Ostval1ujuc~ svoju struknru na matenjalnoj razini, ~datna U(VfSC.ujU 5VOj poloiaj financijskim sredstvrra gradev1inama,opremom it naravno, Uudskim resurs~ma. Na celna mjesta Ijudskih pramida doeze favoriU klatna Favoriti su rukovoditeijl svih rangovaJJ pocevsi od sitnlh sefova, sve

do predsjednika drzsva Oni uopce ne moraju posjedovati posebne kvalitete ... U pravilu rllkovoditelJima postaJu sUedbenid ciji se parernetri najboUe uklapaju u strukturu klatna. Favoritu se maze ,Qniti da je postigao veHcanstvene rezu~t2lte U !Nom iivotu zahvaljujuci iskJ]jucruvo svojim osobnlm vr~inama. Na nekim stu pnjevi rna je to tako, al~ veliki dio posa aka napre,dovanja svoj~h Ijub[maca odraduje samoorganizrurajuca S1Juktura klatna Aka pararnetn favorita prestanu odgovarati potrebama susteva njega se nemilosrdno uklanla.

Sitka kJlatna destruktivfla je za nj~hove sfJedbenike zato sto se c~ni kao da onl postujuci vmslJ vdju, rade po svolem osobnorn uvJerenju. Osobno uvjerenje sljedbenika u vecinr je slucajeva pri'grabUeno k~atnima. Lim se covjek pnlagodi frekvenciji Idatna, stvara se meoudje~ovanje njega i ikliatna na energetskoj razini. Frekvencija emitircmja mentalne energ~Je sljedbenlka uevrscuje se i lPodrzava energiju k~atna. Dolazi do neke vrste preuzimanjaf zasuna S obmutom vezom. SlUedbenik em~tir21 rezonancom kletna a klatro, sa svole strane, takooer malo dohranJuje s,tjedben~ka energiiom keko b~ sacuva!io utJecaj.

1. K!atna

46

Na raz~ni materijalne realizacije promatramo takvo medudje·lovanje kao uobica}efli prizo[ Na primjer,. klatno poHticke stranke provod~ agitaciju. hvata sUedben~ka ~ ldaje mu nekekvo ene~getsko punjenJe U obliku osjeeaja ispldvnosti, zadovolstva, dostojanstvd, vamosU SUedbeniku se ,cini da ~ma kontrolu nad s~tuadjom ~ on mole birati. Ustvari su on~izabraH njega i rad njim uspostav~~i kontlrdu. l~zvana to izgleda kao da je sljedbenik uvjeren da provodi svoju voiju. Meautim, tu mu je voljtJ lllm}etno i neprimjemo nametnulo k:latna. Sljedbenik upada u njegavo ~nformacijsko polje, komunicrra sa sebi sUm~ma 0 ItgorucimJ1 temama ulazm u ereroetsku vezu ~ samim time uevrs:ollje svoju fiekvendju .. Zcmm se ispostaV~ja da SU ocekivanja slJedbenika lazna, javljaju se ~dej€ protiv bh/Se;g ~dola i frekvencija emitiranja ispada jz zasura, Jac~na stiska varira ovsno 0 stupnju jacine kJlatna. U nekim s~ucajevima s~je(1ben~ku dopuStaju da jednostavno ode, a u drugima takvog heretika mogu lis.iti slobode I~i .iivota.

Frekvendjsk:i skripac moguceje jasno vi~ua~no predoc~ti. Pjevus~te neku me!'odiju. NOt uprevo III tom trenutku (uH ste !dfiUgU glasnu g,'~azbJ. Dok s~usate drugu me~odijti, jako vsrn je teSko nasravmti pjevusitli dotadaSrlji rnotv

Za ttansurnng n~Je vaino na koji nacin dolazj do meaudjelovanja klatna ~ sljedben~ka na ,energetskoj razlnl ~straZivaJt cemo nj~hovo meoudje~ovanje· koristed se pojedno5tavljen~m rnodelorn u svaki!dasnJem obl!iku. Toga lrna sesvrn dO\lo~jno. Detaljno ~ tOCfiO objasnit~ sto 1 kako se zapravo doga!l1a ne mot€: n~tko, zato sto ce Sf pojaviti pitanje: kala turnadti r~apravo·!f?! ~ taka daije1 u skladu s beskonatnoScu spoznajnog procesa Nezahvalan je to zadatak. Stoga cerne se trebati zadovoijiti malim. Treba se veselmt! i tomLJ sto ipak mol:emo ponesto shvatitL Pogledajmo kako Uatna man~puliraju svoj~m s~jledben~dma.

I,

47

lransurflng i

NH:i marioneta

Postavimo si zadatak kalko k~atna svoje sljedbenike rnoqu prismt~ na dobrovollno davanje energije? Ve~iko i rnocno klatno, na primjer, mole natjerati svoie sljedbenike da postupaju prerna odredenim praviUma .. AU kako to rade slabija klatna? Kada covjek nema mot skm natjerati drugoga da neSto ani·, sluzi se razumnim argumentIma, uvjeravanjem,

dogovorima, obecanjima. Sve su to slabasne metode,

karakteristicne iskijlJCNO za Ijudsko drustvo1 udaljeno od prirodnih

sta Klatna takoder ponekad primjenjuju takve metode, ali ana imaju i· mnogo moenije oruzje. Ona su energetsko-informacijske niti, i stoga se podcinjavaju ~ djeluju u sktadu 5 rnocnrn i neproIT1jenjivim zakonima postojanja ovog svijeta. ..

Lovjek predaje energiju klatnu kada ,emitira mentalnu energUu njegovom frekvencUom .. , Zato covjek ne mora svjesno lIsmjeravati

svoje misli u korst klatna Kako i sami shvaeate, veliki dio misli i postupaka Ijudi nalazm se u predjelu nesvjesnoga. Tim se svojstvom covjekove psihe klatna i koriste. Ona uspijevaJu dobif energijlu ne serno ad svojih sUedbenika nego i od Uutih protivnika. Vi veil zas~gurno, pogaaate na koji nacin.

Zamislite gruPlJ stenca na klupl kako kunu r psuju driavnu vlast, One nsu sUedbenice klama vlastt one ga rnrze Iz cttavog nza razloqa ~pak, do {ega dolazi? Stark:e kritizirajLJ vlast - kako le nesooscbra, korumpkana, dnicna i tupa. Na taj radn one intenzivno emitilraju mentalnu ene~g~ju frekvendjom tog kllatna. Ustvari Je klatnu svejedno s koje cete ga vi strane njihati. Njemu odgovara i pozit;vna I negatirvna energmja. IG~avno je da ffekvencija emit;ranja bude rezonantna

r·-,

2. Klama

48

Dakl,e, glavna je zadaca klatna da zgrabl, zabvetl covjeka ra brz~nu, bez obzira na nac~n, ssmo da bl okupiralo nJegove misli 5 pojavom sredstava masovnog ~nformiranja metode k~atna postaju sve lstancanije. (ovjek pada u snaznll ovisrost Jeste Ii primijetili da u informativnim programima obkno prevladavajLJ losevijesti?'Orne iZazIDvaju jake,emodje- nernit strah,l1egodovanje, pekost, mrinju. Zadace dopisnika ljest u tome da privuku pozornost Sredstva masovnog ~nformiranj~ koja su ~ sama Idatna, u sluibi su mocn~h klatna Cilj koji 5Je zagovara jest slobodan prstup svakoj InformacUL No. stvarni cilj je jedan - uskladivanje s nUlnom frekvencijom na sve moguce nacine.

Jedan ad Idatnu najdraiih nacina za doblvanie pristupa vasoj energiji: lzbaciti vas lz ravnotefe. Izbaceni iz ravnoteze zapocinjete se 1Jljuijatilf frekvendjom kfatna I na taj nacin Ijuljate ~ njega. Dopust~te pri'mjer. Porasle su cijene. Vi reagirate negativno - iPoc~njete negodovati, Zalh:~ se, razmjenJivatt informacije s poznan~cjma. Sasvim normalna i odgovarajuta reakcija.. No, upravo je to one sto kletno ocekuje. Vi emitlrate l1egatIvnu energiju u svoj okolis frekvendlorn Idatna ana dobiva energiju i jos. se vise njise - situacija se pogorSava.

NajCvrSca nit pomocu koje vas klatno mme drzat~ jest streh Najstariji :i najjac~ ,osjetaj. ,Nije vaino cega se bojite, no, ako je strah povezan s nelkimoblikom klatna ono ce dobiti vaSu energiju. Uzbuna i nernir vee suslabije, ali jos uvijek dovoUno cvrste nitL 11 osjetaji jako dobro uevrscuju iemisiju menta~ne energije na frekvenciju klatna. Ako vas nesto uznem~ruje. teSko yam je usredotodn se na nesto druqo,

Osjecaj krivnje takoder je jedan od najsiriih kana~a preko kojeg klatno iz vas crpi energiju. Nameeu nam ga od samog djetinjstva. To je vrlo pr~kJadna metoda manipulacije: HAko si krivJ moras radtt~

49

Transurfing 11

r -,

5tO cuja reCi.filivjeti S osjeeaJem krivnJe vrlo je neugodno t zeto Ijud~ oct njega nastoje pobjea. No, na koj~ nacin? Pretrpjet~ kaznu m odrad]ti krivnju. ~ jednol drugo podrazumjeva podcinjavanje, podretllvanje· ~ upuovanje mis.li u odrederom smjeru. Osjeeaj duznosti poseben je s.lucaj osjecaja krivnJe. Duzan - znacl necim obavezan duzan ispunjavatt U konacnlci~ ~Jriv~IJ kao r tfpravm!1, a take i prinuaeni, hodaju pognutih ,glava ~ pnnose Idatnu svojLJ 19lavu da je predaju U obmkLJ energUe·. Sworeni, s.uger~rani osjecaj krivnje omiij,eno je oruzje man]pulatorati rni cerna se jos njemu vrat~tt

Posebno treba naglas~tj SVt(2 moguce psiholclke kornplekse ijudL Kompleks manje vllijedno5ti]: nsern privlacne vanjstine, nernarn spesobnosn n~ ta~enata, nsem dovollno parnetan m o~trouma~ ne zrern se ponasat] s Ijud~mal nedos.toj.an sam. Komp~eks knvnJe: nesto sam skriviq svi me oSlJaujut rnorarn nosltl svoj kriz. Komp~eks vooe~ moram biti strogs olbjavljujem rat sebl i svrna oko sebe, borit CU se za mjesto pod su ncern uarnat eLI slom sto mi pripada. K()mpl~eks, pravedn]ka: pod svaku (u cijenu ldokazati da sam III pravu i dokazst CU drug~ma da oni n~su u pravu. Komp!eksi su privatn~ kljlicevill energfja pojedinih osobrosti, Klatnol 2'2grabivSi covjeka nabrzinu,intenz~vno lz njega crpi ene~g~ju.

Saml m&ete povecaIt~ pops niti koj~ma klatna prwla1ce svoje sijedbenike: pravednost ponos. tastina, lCast IJubav, mrinja. pohlepa dare~jivost znatiZe~j.a, ~nteres, 19lad, i s~itni osje,caj~ j potrebe Osjecaji i zanteresiranost dozvoljavaju uc.vrStf:vanJe' tijeka m~sli III odredenorn smjeru. Akotema ne pobuauje nl interest n~ osjecaJe, na nju se vrlo teske usredotodtl Zeto klatna 19rabe tijek mis~i zadiruci U osjeeaje i potrebe Icovjeka ..

U pravi!u, !judi uobicajeno reagiraju na negativne vanjske podra1aje.

Ne9ativne vijesti jzaz~vajLJ nezadovo~jstV()t al!armantne vWJestr - rea~ciju nem~r.a m straha uvreda lzazive neprijateijstvo i taka dafje. Na.vikie slu~ kao startna poluqa za pustanje u pogonmehanizma skripca. Na primjer, navika ~utnJe m nernlra jz beznacajn~h raz~og.a, odgovaranJe na provokadju! op6enito~ ne9ativno ~eagiranje na ne,gativni podraiaj. tCovjek mole shvath:t da negativne

2. KJama

50

misli i postupd ne nose nista dobroqa, no svejedno, po obicaju, cini stare pogreSke.

Na taj nacin navlke cesta stvaraju prob~em'e i prisi!javaju na nedje~otvorno pOnaSanje, dok je njihova uklanjanje tesko, One su i~uzija udobnosn Covjek vise vjeruje onome sto otprije poznaje. Sve novo izaziva bojazan. Starn ono sto dolazj iz navike, vee je preporuceno iskustvom. To je kao stan naslonjac u kOJi sjedate kako biste se odmotili nakon posla MaZda je novi pri'kladniji, aU je zato stari LJdobn~ji. Kamfor odreduje shvacanje da je udobnost povjerenje,~ pozitivno lskustvo predv:idtjivost Novo. posledule takve kvaUtete u kudikamo manjem stupnju i stoqa je potrebno mnogo vrernena keko bi nova navika postala stara

Taka srno, U opdrn crtama, razmotrili metode utjecaja k~atna na Ijude. Mole Ii se covjek izbaviti ad utje~ja klatna11 0 nacinima os~obadanja govorit cemo kasnUe. Medutim, cesto se dogada da netko ustaje i etvoreno istupa prot1v Idatna koje ga je podJarmi'lo. U takvorn dvobcju covjek uvijek trpl poraz. Klatno se mOle pobij,editi jedino drugim klatnorri Jedan ,covjek ne rnoze uciniti nista. Ako je odbacio posluSnost i krenuo u borbu samo ce izgubltI energiju i u najboljem ce slucaju biti' bacen izvan granica sustava dok te u najgorem bid slomUen. Sljedben~ka koji se usud~o narus~ti pravHa koja je postavilo klatno, stavlja 5,e izvan zakona. Izvana se to cini kao osuda za djelo. Ustvari, krlvnja n~je u samom djelu, vee u tome sto je slj',edbenik odbado poslcsrcst, odnosno sto je prestao klatnu dostavUat1 ene.giju.

ZaSto flPokornlJ glavu mac ne sijeee"? Zato sto je covjek, keji je na sebe preuzeo osje~j kr1vnje, sasv~rn spreman podcin1ti se viasti klatna. Za klatno kajallje s!jedbenika u predrnetnorn postupku nerna znacenja. Jedino je birtna uspcstava izgubljene kontrole tOatno ce odmah postan bolje ako mu date mogucn05t da man~pulira varna. No, aka se knvac ne pokorava mole ga se eliminho.ti, budud da se v]S,e od njega nema sto uzetl. Stvarni SLJ motivi klama u pravi~u., zamasldrani moralnim nacelima. KaZu da onaj tko Sf pokaje vise nije zloonac. vr cete sami lake moo razlikovan gdje vrijede moralna nace~af a gdje

Transurflnq 1

se narnecu utJecaji sustava aka uvijek budete imaU na umu sto su klatna i koji su njihovi pravi ciljevi.

Do,bivate ono, sto ne zelite

Kao sto le navedeno, klatna mogu dob~vatj energiju kako od svojih neprijateija tako i' od protlvrska Ali gubitak energij,e tek je polovica nevoije. Aka je klatno dovo!jno destruktlvno, steta se nanosl b~agostanju i sudbini covjeka.

Svaki se covJek s vremena na vrijemef spotke 0 negativnu informaciju iii neieijene dogaoaje. Sve su to provokaciJe klatna

Covjek to ne ze~i u iivotu, ali uvijek reaqlra na isti nac'in iz dva razloqa AID se njega informacija bas ne tire, propusta je mimo svojih us,iju i brzo je zaboravija.. Ako 'go provokanvna inlbrmacija razdrazuje, pllasi m dka u srce1 dolazi do stiskanja misaone energije U skripac klatna i covje.k se uskJaduje 5 nekvencijom klatna.

Da~jnj~ se dogad~Ji razvijaju po pozretom scenariju. L,Ovjek se Uutrr negodu}e, uznemiruje se, haji, burna wzraiava nezadovoljstvo; o peen ito. aktivno emitira energrju na frekvenciju destruktivnog klatna. Ia energija ne odlazi sarno kJatnu. Parametri mentalne energije su takvi da se covjek prebacuJe na Iinije iivota ,gdjoe joe 000 sto zeli rzbJeCi visak Kao

sto se ~J,ecate, ako se emitlranJe rnentalne energije rnvJeka ucvrscu}e na odredeno] frekvenciji, on se prebacuje na odgovarajuGe Zivotne linije. Destruktivna uloga klerna ovdje se iskazuje u ucvrscivanJlI frekvendje pornocu stska skripca.

Dopustate da informacije 0 katastrofama i stihijama prolaze pored vas. Pa, aka se to vas ne nee, zbog (ega nepotrebna rastrojstva? U tom

r

2. Klama

5.2

,s~ucaju, u pravilu se negdje zblva katastrofa, a~i se vi osobno na~azite na ~jnU~ 21vota gqJe nlste irtval nego prornatrac Talinija, na kojoj ste vi irtval ostela je po strani.1 obrnuto, aka u sebe pustate informaciju 0 katastrofama r nesrecama krit~irate i raspravijate 0 tome s poznanikoml sasvim je mogute da se uskoro prebadte na Hniju ra kojoj cere biti zrtva

Sto je jaca vasa zeija ca nesto izbjeqnete, to jeveca vJerojatoost da cete to dobitl Aktivno se boriti 5 onlm sto ne zelite - znaci uloziti SVU snagu kako bi to bilo u vasem zivotu. Za premjestanje na neieljene !Iinije zivota leak nije obavezno poduarnen nekakve

radnje. Sasvirn su dovoiijne negatlvne rnlsh zacinjene emocijama. Ne ielite loSe vrijeme i razmis~jate 0 tome kako ne voHte pljusak Dosaduju vam bucnl susiedi - i neprestano se s njima svadate iii lh potiho rnrzlte, Nec:ega se bojite - i to vas jako uznernrue. Doladlo yam je sadasnji posao - i vi osjecate neprijateljstvo prema nJemu.

Posvuda vas progoni to Stov1i aktivno ne ie/ire, to Jest (ega se bojitet rnrzite, sto prezirete. 5 druge strane, mnogo je toga sto bste takoder htje~i izbjeci" no to vas U odrederorn trerutku mnogo ne zabrinjava. U tom slucaju to se nece ni dogodm. No, c~m vi pustite neielJeno u sebe i zapomete njegovati raj osJecaj, neZeljeno se obavezno mater!jaUzWra u vasem livelu.

Jed~nstveni je nacin za odstranjivanje nezeUenog iz vaseg i:ivota osloboditi se u~ecaja klatna koje Je prigrabHo vasu rrentelnu energ'iju. I uouduce ne dopustm da vas isprovodra [ ukljuci u svojuigru. R'ijeSiti se utjecaja destruktivnog klatna mo2e se na dva nacina: upropastiti ga Iii ugasiti. Pogl,edajmo malo bdje kako to uciniti.

53

Transurfing 1

Bormti se 51 klatnorn Je beskorlsno, Kao sto je v1eC rerena, boritI se s njime ~ znad davati mu svoju energ'iju. Prvi i g~avnj uvjet za uspjeh jest odu5tojanjeod borbe s njime. U

prvom redu, sto aktivnije izmicete klatnrna koja vam dosaauju, to ce ona aktivnUe navaUivati. Moie1Je beskorecno ponav jati: ffOstavirte me

vee Jednom na miru! ,Maknite se s~i od menel' C~nj varn se da se m'icete od nJih, a ustvari hran~e klatna svojom enefgijom, i ona se joS vise IUepe za vas.

Drugo, nernate pravo nikoga na ovom svijeru osudivati i mijenjatL Sve treba uzmmatil kao 5m~e na mzloibw, bez obzira na to

5vldaju Ii varn se iii ne sVic1aju. Na i~oibi mo~e bjti jzloieno mnoga sHIGa koJe izgl,edaju neprivlacno. lpak, ne pada vam na pamet traziti da ih se makne. Nakon sto ste prizna~i klatnu pravo postojanja, imate pravo oc njega otici, ne patpasti pod ~jegov utjecaj.AU, glavna je stvar ne borm se 5 njime, ne osuc1ivatr, ne Ijutiti se, ne Judjeti- ne sudjelovati u njegovoj ~gri. Upravo suprotnotreba ga rnsno ptihvatiti kao nuinos~ kao nelzbjezno 2101 i potom

. m:ici.lnalavanjem mrZnje· u bl 0 kojem obUku, predajete energiju k1atnu.

PriJe no 51'0 razjasn~mo sto znad birafir treba nauch:~ kako odbiti. ljudi, u pravUu, nejasno sebi predoclJju sto Zele. Ali sVi tocro znaju $to re zele. U nastojanju b!Jega ad nezelJenih stvari in dog.aaaj.a mnogi postupaju take da im se dogaaa obrruro. Do bi se odbilo, nulno je prihVi(1tifi. Rijec nprihvatitiJl LJ ovom slucaju ne znad pustitl u seoe, nego pri.mati pravo na postojanje i ravnodisno proc~ rnirno toga. Prihvatiti i pustlti znad propusrttl kroz sebe

j mahnuti rukom na odlasku NaprQtJiv, prfhvatiti i ostaeiti znac·j pustiti U sebe, a zatim se prlvezeti ill usprotivtti. Ako vas mlJce misli 0 tome sto vam se re svida1 to ce vam dod u iivot. Zamisl~t,e da netko ne vol~ jabuke. Jednostavno ih rnrzi od njih mu se povraca On b~ jedrostavno mogao

2. Klatna

54

ne obracan na njih pozornost .a~i mu ne odgovara ci_njeni1ca da u svrujetu. u kojem Zivt posroji takv.a gadost kao sto su jabuke. One ga iritirajLJ svaki put kad mu upadnu U 0(\ i on aktivno pokazljje svoJe gadef1je. To se dogaaa na materija~noj razini. Medutim, na energetskoj razinil poblepan se covjek baca na jabuke, trpa lh U usta glasno cmaCe ~ skvlci da ih mrzt punm d~epove, davm Sie i iznova se iaU kako SLJ mu doj,adi~e. (:oyjekJu ne ide u glavu da jednostavno rnoze izbadtl jabule lz svojeg zivota aka ih re ze~i.

NUe vazno votiite li nesto illi rnrzite. Ako su vaSe misli pnvezene za vase osjec.aje, energija rnlsll u(vrS6uje se na odredeno] frekvencij'i - zato dopustate da vas klatno uhvati - i prebaculete se na odgovarajuce linije iivota na kojima predmeta fiksacije ~ma u izobilju_

Aka nesto ne zelite lrratl, jednostavno nemojte 0 tome razmis Ijati, ravnadusno prolezlte pored toga i to ce nestati iz vaSeg zivota. Izbaciti iz iiVOfa ne znoo izbjf2gQVQti, reqo ignorirati. Izbjegavati znaci pus:t:iti u svojzivo~ ali se akt~vno truditi izbavtti se. ~gnorirati znaci nikako re reagirati l, stooa, ne ~mati.

Zamisiite da ste radio. Svakw dan se budite i slusete mrskLJ vam stanicu - svijet koji vas okrufuje. 'Iako se prebaote na drugu fm:ekvencijuf

Mozda vam se uc~ni da tete se, ako postevire ieijeznu zavjesu lzmedu sebe i sv~jeta, spasiti od neieljenih klama To nije nista vise ad Uuzije. Nalazeci se u ieljeznom oklopu, ponav~jate: ,Ja sam gluha stijena. Nista ne vidim, nis,ta ne cUjem. nista ne znarn nlsta nikome neclJ r;etl K men nema pristupa" Ka,Ko bi se odrza~o takvo ZaStitno polje, neophodno je trosltl enefgmJu, i to veUku. Covjek, nastojeei se nerrlerro ogradrd ad sv;jeta neprekldno zivi IJ napetosti

55

Transurflng 1

r "'1

K. tome, energ~ja zaStitnog po~ja uqodera je na fr:ekv,endju onog kfatna protiv kojega je IUsmjer:ena zaStirta. A klatnu je uprevo to i pctrebno Njemu je sveledno kako daje1:e energmju - vo:ljno iI'i nevdjno. Kako se, dalde, zaStititi od klatna? Prazninom. Aka sam prazan, ne moze me ni za sto uhva1Jio. Ne u~aiim u igru kJatna, al~ se nI ne trudlm od njega zastititi. Jedno5tavno ga ignorkam. Energija !datna prolijeee ne dodlruiud me i rasprsuje se u prostranstvu. Igra klatna ne zabrinjava me, ne pogada. U odnosu na njega ja sam pust

Glavni je zadatak ldatna pnvuc~ sto vi.se sijedbenika ~ od nj~h dobiti energiju.

Aka ignorirate klatno, one ce vas ostavh:i na miru i prikijuctt ce se na drugel zato sto one dje~lIje sarro na one koji prihva~jll njegovu igru, odnosno zapocinju ,emitirati na njegovoj frekvenc!JL

Najgrub~ji pnmjer. slijedi vas pas koji laje. Aka se okrenete, on ce josjace zalaJatL Ako ga uzmete za oZbiijno W zapocnete se 5 njime svadati, jos ce duga trtati za varna jer je njemu upravo to j cilj - pronacm nekoga s kime ce se prepirati NOt aka ga v~ budetc ignoriraii, on ce se prebadt~ na drugi objekt. UOCavate: njemu nece na parnet pastl uvr'ijediti se zbog toga slO mu nist'e pokl'onili pozorrost, On je preV1ise zaokupljen svojim ciijem kako dobtti energiju, a da bf razmisijao a nec:emu drugome. Umjesto psa to moi:e bki problemetkna osoba model ce ful1kdol1irat~ na isti nae:i'n.

Aka vern retko dosaduje" primijenite na njega model destruktlvncq klatna. Upravo ce taj model odgovaratL Ako ne mozete lIgasrri ,,gnjavatora~ Jednostavno nemojte odgovarati na provokacije, mgnorirajte ga On se nec€ maknuti od vas sve dok mu ne prestanete davati svoju ,energiju. Energiju moi.ete davati kako drektno, upustajua se s nj~m u rasprsvu, taka ~ indwrektno; sutke qa rnrzed. Prestan davati ~nergiju znac~ uopce ne razmisljati 0 njemu, izbaciti g,a iz gJave. Jednostavno si recite: uK vragu 5 njim[lr - i on ce ot;tciiz vaseg zrvota.

lpak, samo ignorirati klatno Gesro nije usp}eSno. Na primjerl set vas pozove da vam odra lekcfju. Sarno odbijanje iii obrana znadt Ce gubitak energije budud da je 'j jedno ~ drugo borba s Idatnom. U takvlm slucaJevlma moiete

2. Klatna

56

stvoriti pnvid da u~azite u igru s klatnom. Glavno Je shvatiti da u 'i'gru ulaztte pretvarajua se,

Zamislite ida yam gdem tip pr~jeti cekicem i iz ,sve yam snage nenosl udarac. Nemate niSta protiv njega, ne sltltite se, ni ne napadate. Jedrostsvno se odmicete u stranu i tip, zajedno s cekicem, Jeti u prazno To znaci da vas kIatno ne moie dograbiti i ana se lornl

Takvo je nace~o osnova a'ikido borbe. Ona se doslovce zasniva na sUedecem: napadaca hvataju pod ruku, krecu se z.ajedno s nJime, kao da 'ga prate, a zatim ga lagano otpustajlJ j salJu da odlen ria strenu na koju je blla usmjerena njegova energija.. Sva je tajna u tome da onaj koji se brani, nema niSta protiv napada. On se uskladuje 5 linijom napadaea" krece se za}edno 5 njim,e neko vrUeme, a zatlm se odmice. Energija napadaea razbija se u prazno, zbog toga sto, ekoje onaj tko se bran~ nprazanlJ, ne rnoze ga se n~ za Sto uhvatiti.

Na (emu se zasniva tehnlka takvog mekanog lzlaska? Na prvl upad klatna vi odgovarate pristal1kom1 a zatlm se diplomatski povlatite, Hi lagano usmjeravate kfetanje na potrebnu vam stranu, Na primjer, uzbudeni yam sef z:~i natrpati posla i treba energiju kako bl se posao obavio upravo onaka kako to 011 oGekuje. Znate da to treba napravit~ na drugac~ji nacin, iii to uopee ne smatrat'E svojom obvezom. Aka se pocnete buniti, preprati set branm se, on ce iestoko zahtljevati da mu se pokorile. Jer, on je odluku vec donio~ a v'j mu se prodv1te. UCinite suprotl1o. Poslusajte pozorro, slofite se sa svirne; pustlte prvorn impLJlsu da prode, A zanm rnirno zapocnite 5 njime razrratratl detalje posla U odrederorn trenuku preuzeli ste sefovu energijlJj emitirate na n}egovoj frekvenciji. Njegov impuls, ne nailazea na otpor reko ce se vrijeme odriati. Ne govorite mu da bolie znate kako napraviti posao, ne odbij~jte

i ne raspra\Ajajle. Jednostavno se sa sefom posavjetujte kako da posao obavite brZe i boije" iii kako bi ga drugi djelatn'ik mazda obevlo kvaUtetnije.

Vi se njfSete zajedno 5 ldatnom, ali ro radite svjesno ne sudjelujuci u igri - kao prornatrac sa strane. On se ~jis,e, u potpurosn uronjen u igru. To je n}egova :j'gra - on donosi odluku a s nj~me se slam ~ ,savjetuju gao Vidjet

57

Tra ns urfl ngl

Icete da .se energija, koja je prije blla usmjerena na vas, usmjerila na drugo ~esenje mi na drugog rjesavate~ja. Na taj ce nac~n klatno za vas osobro biti uniSleno.

Gasenje klatna

Pcstole s~uclajev~ kada se Matno ne da unist~ti, cdnosro, He smije ga se nit; ~gnorirati, nit~ od njega otid.

Imao sam pr~jat:e~ja, tako ugodnog, dobrodusnog, ali obdarenog nevjerojatnom fizWckom snagom. VOlimo se takojedne veeefi kasno trarnvelern, kad tamo grupa agres~vnih nasHnika - pravo desnuktvno klatno. Njih je rnnoqo, ani su zajedno, dopunjuju jedan dirugoga

svojom negativnom energijom i osjecaJu potpunu

nadmcc. Za povecanje energije takvog dn.Jstva u pr:avil~u le potrebno neikoga neprBk~dno prQvodrati kako bi se dobUo punjenjeizvana.

Poc:eli su dosarnvati mom prijateUlJ zato sto dobrodusn i miroijubiv~ lzrez njegova Hca nije .sugerllirao n~kakvu opesnost. Na razlicite .su ga nacine pokusavaH uzdrmal svojim porugama ~ uvredama no on je sJedio sud<e i nije odgovarao na provoka[ije,to jest pokusavao je un~stiti kletno, Ja se takoder

nisam m~}e$ao jer sam znao da njemu nlsta ne pnjet[ i da grupa pril~cm1o r~sk~ra. Na kraju1 ne ~driavs~, moj se prijatelj uputo k nzlazu, ali mu je put pr,eprijec~o najbezobraznijl s~Jeidben~k. Tada je mOj prijatelj,

n

sljeran u kut, llhvado bUednika za vrat i zadao mu strasan

udarac.

Uce stradalnlka ccmah se pretvori~o 1I kasu. O.stali su se heroji skameniU ad iznenaoenj.a ~ uzasa Prijatelj se okreruo i

r ,

"'--

2. I':Jatna

58

dohvatio sijedecega, no t;aj je drhtedrn glasom promrmljao: .Dosta .. , Covj&e, dosta ... ne ... 'l Energija Matna bUa je ~stog trenutka ugaS,ena i sljedbenici SU. bjeieci u stranu i povla(ec~ se, poispadali lz tramvaja.

Naravno, blago onorne koji se rnoze sam obranitt Sto ce ucinid onaj koji se ne m02e obranit~? Ako se zasta ne rnozete obraniti, za un~StavanJe klatna moiete izvuci nesto posebno - sro ad vas nitko re ocekuje.

PrIcali su mi 0 Jed nom takvom slucaju. Jednog le rnladica copcr nodvainih'J sijedbenika uUcne bende utjerao u kut i sprernao ga se pretud. Tada je on pristupiovodil zabuljio se 1I njega ludaa<im pogledom i izjavio: ',ISto da ti slomim: n05 lim celJustr Takvo javno postavljeno pitanje nije S€ uklepalo u SGenar!j 'i veda se u trenutku zeprepastlo, Tada je m~adic s ~udackim odusevijenjem pawkao: ,jHajde, uho Cu ti otkinutir~ I citavom ga sakorn zgrabio za uho. Ovaj je slabaSno zavapio. l:mtav spektaid. koji je banda navilda Q:vodti', bio je upropesten Voda v'jse nije n~ pomiSljao nekoga tuc~! imao je samo jednu brigu - kako osloboditi svoie uho .. Mladica su ostavm na rnsu smatrajuo ga ludakom, i zato je izbJegao nasli!je.

Eta taka, aka upadnete u skuadju za koju je ~zvJestan da~jnji rasplet dagaaaja" ucinite bilo sto, nije vaZno, resto s,ta se ne uklapa u scenarij. K~atno ,ce se ugasiti. Nairne,. dokse v~ ponasete prerna scenariju. prlhvacate ~gru ldatna usldadujete svoJu energiju s rrekvencijom klatna. No, aka se vasa ffekvencija jako razlikuJe, ulazite 1I disorercu s kletnorn i time kvarite njegov ritam.

Pritom ne treba traZiti neprUike aka imat,e posla s ldamorn koje nema sto izgubiti. Aka su vas napali da vas opijackaju, roUe je odmah dati novae. Neki posebno za 'takve slucajeve nose desetek dolara u gotovirli. Na primjer, ako je krad~jivac narkoman iii psihi'tki bolesni~ laka vam moZe aduzeti ±ivat, cak ~ aka ste majstor borilackih v}eStina. Zato se 5 njIme netreba povezmvcrtt kao ni s pobjesnjeHm

Transurfing 1

psom. U protivnorn ce vaSa srnrt biti neoprevdane i besmisrena.

Pri gasenju kletna maze pornod srnsao za humor ~ masta Pretvorlte svoj bijes u igru. Na primjer, ide vam na ztvce qornlla Uudr. na ull(i iii u pri}evozu, koja nekamo fun i smeta vam u prolezu. Zamlslite da ste na Antarkmti, u pticjoj koronij~ pored mora. Ljudi su pingvini, jako se smije5no gegaju, trckaraju i gmizu. A tko ste vi?' Takocier pingvin, Nakon takve transfarmac,ije ijudi

icak prije izazlvaju simpatiju i radozrelost, nego Uutf!ju.

Naravro, tesko je suzdriavati se kada yam se doslovce povraca U takvim je trenudma najteZ:e prisjetiU Sf da Ie to sve samo klatno koJe iz vas nastoji izvuci energiju. Ne odgovarajte na njegove provoKacije., Klatoo le slilcno vampiru, koristi se nekorn vrstorn anestezile - vaSom navikorn da negatrvno reagirate na one sto vas razdrafuje. Cak se ~ sada nakon sto ste procitali ave redove, moZete na nekol'iko minuta rraknutl i IJutito odgovoriti na neze~jeni telefonski poziv. No" aka si postavite za cil~ usvojiti naviiw da se sjetitEi .5 vremenorn cete stvoriti lrnuoltet na provokadje klatna

Obratite pozornost na sljedecu tvrdnju: kada naidete na neku mUCntJ situaciju i reagirate bijesom, nezadovoUstvom, negativnim osjecajima potaknut cete razvoj negativne situaciJe u tom duhu, i~i ce sle pojavm nove neugodnosti Tako se njise klatno. Vi ga sami ijuUate. Postupite na obrnut nacin: Ui ne reagirajte nikako,]Ii neodgovarajuc,e. Na primjer" mozete docekati neugodnost s umjetnim odusevljenjem m, op6enito, s ldiotskirn zanosom To maci gasenJe klatna Uvjerit c,ete se da nastavka nece biti.

Kao Sito se sjecate, navika negativnog reagwranja na mucne okoinostl pocetna je po~uga mehanizma koJim klatno grabi vasli mentalnu energiju. Takva ce navika usahnuti aka budete igrali s;vojevrsnu igru u kojoj cete namjerno zamijenitr strah - semopouzdarjern unicerost - odu5,evijenjem, loz~ojedenost

2. Klatna

60

61

Transurfing 1

- raVnOdllSnOSCU, bijes - radoscu Pokusajte maker na sitne neugodnosti reagirati jfneodgovarajuCe".Sto gubite? Pustite da bude besrnisleno, jer k1atna s takvlm stilam iqre nece lmen nikakvu sansu. Takav se nacin i cini besrnlslenim stoqa sto su nas klatna naucila 19ratJi igre koje sarno njima odgovaraju. Probajte im nametnuti svoju igru: prufit ce vam zadovotjstvo i s d~vtjenjem cete otkrit~ kolwko je to mocna tehnika. Nacelo je ovdje same Jedn~: emitirajuci frekvencijom koja se razlikllje od rezonaoce, dolazte u dsonarxu s klatnorn one se prerra varna gasi i ostavija vas na miru

Posloji J05 Jedan zanimljivi na,cin mekog gasenja. Ako vas netko Ignjavi ili vam stvara poblem potrudite se definirati 5tO tom covjeku nedostaje, sto mu treba Zamislite da t~j covjek irna ona 5,tO mu redostale.Io mole bm: zdravlje, samopouzdanje, dusevni mir. Ako dobra razrnislmo, to su tri osnovne srvarl

koje nam trebaiu kako bsrno se osJecali zadovo~jni. Razmislite: sro njemu

.

'\ ustvan treba u tom 'uenutku?

~ Zamlsllte sITuaciju:: na vasje zavikao sef Moidaje umoren iii irna problema

klod kuce? Njemu Ie ootreben dusevni mir. Zarnlslite ga kako se odmara u udobnoj fot,elji pred televlzorom, Ui pokraj karnire, Hi s udicom na rijed, Ui u kadl 5 kriglom piva Znate sto on vo~i? MoZda su ga prltisnull visJ dielatnld i on se bOJi odqovornostl? Iada mu Je potrebno serropouzdaue Zarnlsllte ga kako se s~gurno spusta na skijama, iii se nalazi u sportskom automobilu, iii na vecemjem domjenkur kada je u centru paznje. Moida ga resto boH? ZamisUte ga veselog i cilog, kako .se kupa u moru vozi bicikl, ~gra nogomet. Naravno da je ~akSe zamislm cime se on bavi. Ali ne treba pogadati, neka vas to ne uznemlruje. Sasvim je dovoljno zarnislitl tog rovjeka u situadji u kojoj je zadovoljan.

Sto iz toga proizlazl? On se etq pojavio u vaSem vidokrugu 5 problernom za vas. (A to bi mogao biti, izmedu osteloq, i ikradijivac.) Izvucite se lz problema koji vam on donosi. Na taj nadn v~ od samog potetka necete stavirti g~avu u skripac fr:ekvencije. Zamislite da je taj covJek dobio ona sto rru treba (Sto otimac ieli? Pojesti, popttw. ubosti?) Vizualizkajte sliku zadovoUswa tog covJeka.

r -,

Ako varn je to uspje~o, smatrajte da ste tijes,illi problem. 'la kletno se nije same ad sebe pocelo nj~hatL Neste ga je !~ZbaCnD lz r,avnoffi:EZ€_ 000, s:vjesrlo iii nesvjesno, traZi onosto ce 921 vratit~ u revnotezu ~ eta enefQUe vas!ih m~sU na odredeno] frekvenciji -energiju mu dajetet c:ak i ra lndirektan nac~n. Dna ce cdmah zamijeniti agres.iju miloscu. Tesko je uto povjerovatf? Provjerite!

U osnov ravedere tehnike je na!celo !gasenja kiatna. Covjek~klatno vam dolazi s problemom i vi mu udovoijavate, ne na ctvoren naon, vee naenergetskoj razint Vi ste mu preda~i svolu enefigUu, ,a~i tek Ilajmanji dio u usporedbl s an~m sto stc mogH ~zgubJti. Uz to ste ucinili

i dobro djelo - na vrijeme ste ukazali pomoc ororne korne

je trebala ZanimUivo je da ce posl~Je toga njegovo ponasanje prema varna promijenmti - postat ce dtuzeUub~vijL N~ na kraj pamet~ mu nece b1tm zbog (ega 5e on u vasern drustvu osjeca ugodno. Neka to bude vasa maia tajna.

Takva 5!e tehnika moze uspjesno pr~mijen[~ ~ u s.lucajev~ma lkadla trebste ad nekoga nesto dobiti, a tajje zaokupljen s.voj~m problernirna i nije Ij mogucno5ti to varn dati. Potreban yam Je potps sluzbenika?' Na poCetJku ga "nahran~~en ugodnom vizualizadjom ~ on ce za vas sve ucin~ti.

I jos neSta. Kama odlaz] energija zaustavljenag klatna?' Ora prel.aZli na vas. izlazec~ na lkraj s problernom, postajete jao. Sljedeci put vam to vise nece blti tesko. NiJe H take? Borecm sc 51 problemomt preda}ere enefgiju ~atl1u Koje je ~ stvoto raj problem.

Praksa propasti i g.asenja k~latna poznataje kao profesiona~na metoda ps~hologa i ps.ihoterapeuta. U tom smislu navedene metode nsu U nace~u, nista novo. No zato za csobu koja nije upoznara s metodama prakticne ps~hologUe, one predstavlJaju vrilljednQ5t buduc~ da daju jasnocu i r.azillmijevanje nacina] uzroka funkcionilrarlja ps.ihdoSke zas!t~te.

62

Jednostavna rjesenja slozenih problema

J05 jedna dodatna vrijednost un~stenJa mi gasenja ~datna sastoj~ se ad sposcbnostl ~eSavaf1ja najrazH([~j~h problema To maze biti sJozena ZRvotna situadja, konflikt, neuqodne oko~nosti~ prepreka mt jednostavno, zadatak. Za svak~ sloient problem postoj~ jednostevro rjesenje. Kijuc rjesenja lezi uviJek na povrs,ini. Prtanje je sarno kako ga prepaznat!. PrepoznavanJu smeta klatnq koJe je i stvodo problem. Destruktivno klatno ima za dlj dobiti vasuenergiju.

Zeto rruje potrebno ucvrstmi frekvendju emit;r,anja vasih m~s:li prerna problemu. Najlakse je to uc~nitj taka da vas, Sf uvjeri da je problem sJoien_ Aka ste vi prihvati~i takva pravila igreJ moze vas se mimo uzeti za ruku i odvesti u zsrnrsenl labkwnt Sarno, rekon toga sHjed~ spozn~ja da je ,/5ve bllo take jednostavno"

Ako se covjeka prep~as~, uznemin, zbuni, m se ~gra na kartu njegovih kompleksa. on ce se ~ako usug~asiti s time da je problem slozen- upecat ce ga Sf. No, ide ~ bez plasenja . Ze vel~k~ broj prob~ema vee se ionako ustalilo miSijenJe da za njih ne postoj~ jednostavno rjeSenje. Svakl se CovJek tUekom cmtavog ~vota spotice 0 raz~i,(ite prepreke, posebke aka se r,adi 0 necemu rovome, nepoznatome. Na korxu svatko posjeduje (\irsto ukorijenjenu naviku susretati se s probler-iirna boJazlj~voj. a ponekad cak ~ s 90lemim strahorn Pritomje covJeku~jek sumnji,cav prema mogucnosti izlaienja na kJ,aj s teskocam13. U ikonacnici, skJoriost docekivanj,a prob~ema s bojazni pretvara se u n~t marionete.

KI.alno moie dje~ovati kako preko svojih sUedben~ka, to Jest Uudi koji su vezani za taj problem taka i kroz neiive predmete. Ono uevrscllje emisiju menta~lne ener'gi}e na odredenu frekvenciju ~ crpienergiju dok s:e ,covjek muci s problemom. MaZda ce se aniti da uevrscivanje frekvendJe na predmetu pomaie lJsredotoavanJu. Pa kako to moze srnetan rJesavanju problema?

63

TransLirfing 1

. ~

Nairne, kjatno uevrscuje nsse mis~i u vrlouskorn sektoru p~Ja informadje. A rjesenje mole lezati lzvan tog sektora. Na kraju se dogada ca covjek razmts~ja i djeJuje na podrucju IUskog kor~do~a i nerna mogucnosti problem sagJedati s~re. Nestandardna i intuitivna rjes.enja dolaze upravo onda kada se (ovjek oslobod~ klatna i dobije slobodu razmisijati u drugom srnleru Citava se tajna genija~aca sastoji u tome sto su ant slobodni ad utjecaja klatna. Dck su frekviencije misH ob[cn~h ~judi zaposjela kletna, frekvenc~je r,azmisljanj!a genijal.aca mogu se slobodno mi~enj.ati i zaJaziti u tajanstvena podrucja poUa informadje.

Kako onda postupati, a da ne upadnemc u skripac?' Ne zadubiivatl se u problem, ne dat~ se uvuci u igru k~atna. Dajte

siebe u najam. Ponasajte se kao ~ ob~cno u takvim s.luc.ajevim,a# ali ne kao 5udionik ~gre, vee kao vanjski txaraso: Pogledajte situaciju

sa strane. Zapamtite da vas hoce primiti za ruku i odvesti u lsblrint Ne dopustite da vas. prnbl,em prep~asi~ obuzme, uznemiri~ zaprcoesn Za pocetak se sjetite da uvijek postoji vrlo jednostaro ~esenje. Ne preuzimaite slozeno koJe vam se name6e.

Aka ste na~sn na problem i~i prepreku spoznajte svoj odnos prema njima. Problem moze izazivat~ zbunjenost, streh uZfujanost· utucenost ~ taka daUe. Nuzno je zamijen~ti uob[cajeni odnos prema nastaloj teskod upravo

sllprotnim i ana ce m nestatl ill Sf rIDJe$it~ brzo i leko. Prot~no uobi,eajenim stereotipima i navikama, doceka~te svakl problem kao d[o puta koji treba prijeci,. a ne kao prepreku koju je potrebro svla.dat~. Ne los.tavUajte u $eb~ mJesta za problem. Budit.e za njega praznl

Ako trebate ri~eSit~ neki zadatak pr~ (emu je potrebno razrnlsliti, ne bacajte se odrrah na logicko razmisJ~anJe. Vasa je podsvijest

I,

2 .. Kh'l1na

lzravno povezana s poijem informacije. Tamo vee: postoji rjesenje za svakt zadatak Stoga se najpr~je opustite, od baote i najmanji strah i nemir. Ta vee znate kakvcje rJe.senje. Oslobodite se, zaustavite tiJek mis~i, promatrajte prazninu. Sasvlrn je vjerojatno da ce se ~esenje odrnah stvorlti ~ to vrlo jednostavno, Aka se to ne doqodl ne Jjutite se iukljuc[te misaoni aparat Uspjet ce iz drugog pokusaja.. Odgovarajuca praksa dobro razvija sposobnost doblvania pristupa intuitivnmm spoznaama Sarno ju je potrebno usvojitJi kao naviku.

Navedena metoda uistinu djeluje aka se uspiJete oslloboditi klatnai nsebe dati u najamn. No, to Je lakse reet, neqo uoniti. U nastavku knjige saznat tete' nove metode postupana s ktatnima. Ova je tek poeetak No, ne cini Ii vam se da sam vas, i ja uzeo ze ruku i da vas vodim u labirint? Tako je. Budlte slobodol eak ~ od onih kqji vam govore 0 vasoj slobodt

Stanje objesenosti

Oslobaderjem od utjecaja destruknvolh klatna stjecete slobodu. AU sloboda bez cilja - to je stanje objeSenosti. Aka ste se odusevm unistenjem 1 ga.senJem Matna koja vas okruiuju, riskirate da se nadete u zrakopraznom prostoru KonfUkti koji su se raniJe dogodiH, nekamo su nestali. brige koje su vas mudle, udaUHe su se, do nereda dol,azm sve rJede" uzrujanost i nernir tiho nestaju. Do sveqa toga delaz neprimjetl1o, kao kad Sf bura 1agano stisava.

,Medutilm, uskoro (jete uv~djet~ da postoji i druga strana .Ako ste se prije nalaz1li u sredistu dogadaja, sada seonl odv'ijaju pored vas. Ze one koji vas

Transurfi'ng 1

r,

okruzuju prestslete imati priJasnJe zna,a2nJe, sve manje obrac,aju na vas pozomcst Brige se smanjuju, al~ ne dolaze n~ nove zelje. Pdt~sak vanjskog svUeta s~abi. an to ne donosi prlhode,. Broj va:sih problema se smanjuje, ali Sf ne povecavaju ni postignuta .

. Sto se dogaaa? Cmtavo je covjekovo postojanje obiijeieno kJatnima i stoqa ako se on u potpunostiod njih izolira~ sam CE se nad LJ praznini Stanje objesenosti rrelo je bolje ad ovisnosf o kfatnu. Na pnmjef, djeca koja wmaju sve sro poieJeJ, utucena su zboq toga SID I"nernaju vise sto ze~jeti". Ona Sf' sarre mute 'i maltretiraju okolinu svojim ina.te~jlem., Covjekje stvoren take da mu je uvijek potrebno neCemu teiitl.

VaSa sloboda - to ,je neovsrost ad tudih katna Ali posteje Idatna kQj,a c:e uoravo varna bid cd koristi. To 5U vaSa klatna. Drugim r!jeoma, nuino je razablratl nametnute dijeve zbog kojih se, trCeCi za njima, sve vise uda~juJete ad smJera svog sretnog .zivota. Zadatak je da, ostajucr slobodni birate iivotne smjerove na kojima vas Iceka potpuni uspJeh i osobna sreca

~atna nisu apsolutno z~o za ,cQvjeka aka on djeluJe osvijesteno. COVjek se ne moze u potpunosti osloboditi njihova utjecaja. Pitanje je sarno kako ne potpastl pod utjecaj klatna, vee ih svjesno iskoristiti za svoje .nterese Transurfing predlaie konkretne rnerode kako to posticL U potpunostl se osloboditi utjecaJa kiatna je nemoquce, aU i nepotrebno. Naprotw, upravo klatna, u ~onacnici, pretvaraju covjekovu rnastu u stvarrost,

66

2. Klatna

~"

!

Twa n surfiliflg '1

Sazetak

.. Klatno se stvQrQ energljomljudi koji rozmiSljoju no jednak natin. .. Kiatno je energersko-informacOska struktura.

• Klatno CVfsto dtii mentalnu energiju sgedbenika no sv:ojoj frekvenciji. .. Medu klatnima Sf! vodl zestoka bitka za sljedbenike.

• Des:truktivno klatno nameee sljedbenidma tude cifjeve. .. Klatno igro no gudske osjeloje, uvlaceel ih u svoje mteie: .. Ako vi ne~to oktivno re ie/ite, to ce bitl u voiem iivotu.

• Osloboditi se klama - znaci imadti go iz svojeg .iivota.

.. lzbaciti iz.iivata oe zooti izbjegavrati, vet ignorirati.

II Za gOsenje kknra nuzno je narusiti scenarq igre.

2. Klatna

68

• Pozitivna vizualizadja no b/ag nocin gasi {ov_leka-klotno.

• fnergija ugaSenog klatno pre!azi k varna.

• Pfoblemi Sf dfwvaju unistenjem iIi gasenjem Idatna koja su pfobleme

stvort/a.

• Do biste rijclili prDblem dajte se u najam,.

.. Kaka biste izbjegli stanje objesenosti, uecae pronaCi svoja k/oma, • Nuino je slvoriti naviku podsjetnnja no sv€ avo.

69

Transurflng 1

Izrazi IIsretcm 1<00 ptiat iii nkolo sfeCeD imaju sasvim materija/nu osnovu. Data je do SfeeQ i ne5reca idu jedna ZQ drugom, kao bifela i [rna razdobqa. Kaka

iskO:uati ora razetoblja iz 5\109 2ivota?

r

3" Val srece

70

A sada da provJerimo vasu domacu zadaru, Koja je klatna moguce nazvati konstruktivnima? Takva kJatna ne postoje. ZVUCt paradoksaino, no to je teko, Nemojte Sf uvri~editi, pos,tovani citatetju. Pitanje je bile provokatlvro, G~avni je ~ jedin~ dlj svakog klatna dobitienergiju slJedbenika. Ako lenergija ne stiie ana se zaustavUa.

!Klatno je konstruktwno sarno u odnosu prerna sebt no nikako prerna varna. 5to le konstruktivno i stvaralacki u tome da varn oduzima energiju? Nar,avno, razlieita kJatna su destruktwna i agresivna na razU{:it nac~n. Na primjer, tesko je zamis~iti da bi k~ub odoojke na pijesku igrao protiv k~uba Ijubitelja

, .

zimskog kupanla, A i tesko da ce vas ctanstvo u klubu odbojke na pijesku

kostati Zivota,. lsto tako se odredeno klatno napajaenergijom sljedbenika te aka mu zadaca ne uspUe, klub ce umrijet~. No, to nUe niSta u

usporedoi s denstvom LJ z!ocinackoj grup~ koja vas moze lisiti slobode i zivota.

MogU bste primijetiti,: aka POSj€lcuJem, teretanu, gdje se bavim iskUucivo sobom, na koji l1acinoda.s,~ljem energiju klatnu kJuba? Svejedno, cak i kad se bavmte sami sobom duzni ste pridriavati se odrederih pravUa. Ked kute rnozete

raditi Sto god ielite, no u klubu svi Cianovi, na ovaj iii, onaj nacin, dje1uju LJ jednom smjeru, drie se uspostavlJenih pravUa susteva i na

3.

Val srece

Vase .misli vratoju vam Sf popo: bumeranga.

Antipod klatna

71

Transurflnq 1

r ...,

t~j nadn d~ju kolektivnu energiju klatnu. Kad se svi c~anovi kluba razidu, klatno prestaje dobivati poticaj te se zaustavlja.

Pitanje se maZe postavltl i na drugt nacin. Postoje Ii energetske strukture kojlma nije nufua vasa energUa? Ctn~ se da postoje. Jedna ad nJih je val STele i~i vaS biagonaldon'i splet okohnosti. Svaki covjek 'ima svoje valove srere Cesto se dogodi da yam nesto krene, a za'tmm slijedi nil drugih ugodnih iznenadenja. Dosovro je nastup~lo bijelo razdoblle u ilivotu. Sliean nlz ne dogada se uvijek ali dogodi se ako vas je prva sretna okolnost razvesellla i stvorila vam ugodno raspdozenje.

tlKo~o srece" m .sreren kao pticail nisu serno apstraktne metafore. Val sreee obHkuje se kao skup blaqonaklonih linija iiVDta. U prostranstve varijanti postojl 5ve pa I rakve zlatne iile. Ako ste naisli na krajnju liniju nec-eg tako ran1dikog 'j bm sretne ruke. moiete po inerciji 5kl~nuti na druge nagomilane Hnije, gdje sUjede nove sretne okolnostm. No, ako za prvim uspiehorn porovno sUjedi cmo razdoblje, znad da vas Ie zahvatUo destruktmvno klatno i pomaknulo u straiu ad zlatne Zlle.

Va] sree€ donos' radost an prltom ne oduzima energiju. Njega je rnoquce usporediti s rnorskm valom koji na obahu izbacuje pUvaea koji je ostao bez snage. Va~ srece prenosl vas na sretne r nije ;nvota. Nil on kao ni kla,tno nema nikakve veze 5 vaS,om sudbinorn al~ ne treba lmat1 veze nl s vaSom energijom. Ako ieUte. ~egnite na njega i pUvajte, a ako ne ie~ite, on ice bez taijenja proci pokraj vas. Val srece je vremenska pojava, on ne obuhvaca tudu energiju, stoqa se u konacnid i g,asi poput rnorskih valova koji se razbijaJu a oba~u.

Va~ srece moze se pojaviti U obUku dobrlh vijesti. On nasi ~nformaciju s drugih linija iivot<t Tl se odrazi na tekucu Hrli~u zivota primaju keo povoijne novosn Zadatak se sastoJi u tome de se uhvatite za tu nit ~ rzvucete Sf' na liniju 5 koje su povoljne novostl dosle. Tamo nece biti sarno novostm, vee i sretne okolnostt

MaZe se pokazatl da va~ doJazi i odlazL Ustvari. vat srece se ne giba, ne skuplja snagu i ne slabi. U modelu srno preuzeli terrnln ,Na[i" radl

3. Val srece

72

lakseg poJmanja. Kako smo vee rekH, val srece posto] na jednem rnlestu u prostranstvu varijanti U obUku nakupine povoljnih Iin~Ja. Dok s€ gibate Unijama Zivota, susrecete tu raznolikost kao val te se hvatate ze nju i pustate je U svoj iivot iii se udaljujere od nje pod utjecajem kletna

Vat nije zalntere5~ran za vas, zato ga je ~ako izgubiti. On ce prod pokraj vas i nece se \lrati'ti. Odat1e i potjeee sveopce uvjereflje da je ptku srece tesko uhvatHl Ustvari, nije potrebno pribjegavati sin kako bste uzjahali val srece. Sve je sarno pitanje vaseg izbora. Ako ga primite u svoj Zivot, on ce bitt 5 varna. Mo se pek prepustite utjecaju des:truktwvnog klatna i njegove des:nuktivne energije, odmkete se ad vela srece. Ljudi uV!jek taka postupaju: ono sto imajut ne cuvaju, a kad izgube, placu. Ptke srece nema nlsta protiv da pozoblje ,zmje .5 vas.eg diana. Nju nije potrebno levitt Sasvlm je dovofno ne tjerati je.

To je jedan od najparadoksalnUih aspekata scoode izbOJQ. ljudi u[stinu mogu za sebe ~zabrari srecu I uspjeh. Istovremeno se nsu oslobodn kletna koja lh odvode od vala srece, Oper se; vracerno ranijoj terrs, Kako bismo slobodno bwra~jl potrebno je da se osJobodimo ovisnos:ti. lmarno i prevo na slobodu ad utjecaja tudih kletna, Treba jas sarno objasniti na koji nacin co~jek moze uzeti to provo.

Bumerang

Kaou pravUu, mnogim se ijudima po glavi motaju ramovrsne mislL Aka se taj proces ne kornrolira vrlo testa prevladaju negativni osjecaJi. NajviSe ad svega muc~ nas one sto nas strasi. zabrinjava~ uznemiruje, tisti Ui lzaziva nezadovoljstvo. Taka se tisucUetima oblikovala covjekova psiha pod djelovanjem destruktvnlh klatna kojima je pogodno covjeka driati U strahu kako bi se njime mog~o manipu1irati.

7,3

Transurnngl

Bas zbog toga ijudi neiasno zamiS,ijaJu SID zapravo ze~e, no tocno znaju sto ne zele.

Davatm na volju negatmvnjm mislima znaci I.JC~

u Igru s desnuknvrnm klatnam j 'tfositi energ'iju na njegovoj frek\l1enciji. To je vrlo sterna navika. U vasem je interesu zamijenitije drugom nav~komf a

to je svjesna kontrola misH. Svaki put kad vas urn nije zaokupljen nicim osobltlm, na prirnjer ked putujete prijevozn1m sredstvom, ked semo setete in r.adite poseo koji ne zahtmjeva potpunu pozornost ukijucite pontmvne

misll Ne misltte Q onome s,to nsre uspjeU napravitt, mislite o onorn S'lO zeHte dobiti ito postignite.

Hec:im06 ne svida vam se kuCa u kojoJ zivtte. Govorlte si: i1Dod~Jao Im~je taj stan. Sve me ovdje srneta Kada se preselrn u novi stan, bit ell veseo, a sada ne mogu ni,sta uEinit~ sa sobom. Mrzim svel" Razmr,dite,jer s takvtmje mi51~m£l nemogu6e postld one 5to oeekujete. Cak i ako je preseljenje LJ nevi stan sarno p.t'an}e odluke, u novom vas dornu ceka masa razocarenja.

Nastavljate: uNaplls.tam ovu supui sellm s€ u raskosnu vUu. Kakva bi me ramo razocarenja moqla docekatir Za to se ne rnorete brinutt Sto vtse neprijateijstva osjecate prema svom uto(istu, to ce vas vise neugodnih ~nenacJelnja docekati u novoj pa~acL A neugodnosti mogu brti najrazjlicitijih vrsta Slavine ce pucati, boja Ce se UU5titis zidovi cc se urusavati~ SLJsjedi Ce

. dodijavati. Opcen'ito; pojavljivat ce se one 5to ce zadrzati parametre vase,g negatlvnog zraeenja. Novi Hi stan dam] U (emu je raz~ika] Uvijek ce se naci Unije iivota sa svlm ugodnostima gdje cete kso i ranije bltl nezadovolJnL U prcstranstvu varyanti' postqji rnnostvo raskoSnlh domova u kojima ,tete se osjecati kao u paklu.

Ako vam je tesko nekarno se preseliti, bolje Je da ostanete iivjeU u dosadnoj okoHni jer nlste podeseni na frekvendlu Untie ilvota ,gdje vas ceka dam ~z rnaste. U odredenom trenutku razmisljate 0 tome S!O vam se ne svida,

. r -,

'.~ --~--~~~------~~~~------~~~~~~------~----~

3. Val srece

74

75

Transurflng 1

odaSiljete neqetlvnu energiju i ana smjesta prilazli Uniji na kojoj se nala:ate. Stoga cete Icamit~ na njoj sve dok ne izmijen'ite frekvenciju svog zracel'1ja. A to j nije bas take kompliCjrano uciniti.

Prvo se smirite i rijesite se nezadovoljstva i neugodnostL Uvijek i svemu je rnoquce nati dobre strane ~ r,ai1oge za sitne redostt Neka vam se dom ~ re sviaa, aU, u krajnjoj lin'iji, budite zahvaini sto vas je primio. Van'i PllS€ vjet'a~ pada kisa. Domto sve prima na sebe, a vas cllva i grije. Zar ne zasluiuje neku zahva~no5t? Ako ste zatwalni za to sto lmete, aka osjeeate Ijubav za sve stvani koje vas okruiuju i pomaZu Yam iifvjett odasiljete pozltlvnu energiju. Aka zaZe~ite, u potpunosf moiete racunati na poboijsanje svojih uvjeta. A kada c-ete s'e s,eUti, svakako pohvalite sve 51:0 vas je okrunva~o. l:aki stvari koje cere baoti zasluiuju zahva'nost. U tekvlrn trenudma prenosite u sviJet koji vas okruzuje pozitivne vibradje j one ce vern S€ svakako vratm.

Drugo, razmisUte 0 domu koji ielite ~mati. To je reie udnlti nego uzrujavati se zbog stvari koje vas okruiuju 1I odredenomtrenutkll. Zata taj dU stoji. Sto je bolje: ~eagiratl po nav~ci kao skoUka na vanlsko uznemlravanje Hi ucin'iti man napor i promijeniti 5voje navike? Gledate reklamne prospektcs fotografijama kuta, hodate po trgovinama u potrazl za namjestajemr zamisijate ana sto Ze~ite imati. Uvijek lma stvari ~ situadja ko}e trajno v~adaju nasim rnslima Nose nom se misJi uvijek VfamjU popu: bumeorqa.

MoZe se navesti jos mnogo primjera kako negativan stav rnoze pokvariti iivot. Redmo, sprernete se na odmor na jug, a vrijeme je jednostavno odvratno. tdete uncorn, jeiite se ad hladnog vJetrai ksnete, Jasno, tesko je osjecatJ radost zbog takva vremena. Budite barem neutralnw kako blste izbjegH negativno klatno. Aka vee akttvno iZfaiavate svoJe nezadovoijstvo zbog vrerrena znaci da prihvacate klatno i sve gajace njisete.

Govorite sami sebc IlUskaro odt,azlm na Jug gdje cu se veseliti suncu ~ topkm rnoru ProkUnjem avo blatol" S tekvlm stavom niste ugodeni na nni~u Zivot'a gdje vas ceka rajska naslada. Necete ni nabasaU na nju. lmete vet i avionsku kartu'? Pa sto? B~t cere na odredistu, no tamo vas ,eeka lose vrijeme i

r -,

. --

dlluge neugodnosti. Kako bi se sve popravifo, dovoUno je same ugod~t~ S€ na pozitivnu frekvenciju.

Ocito l1ije dovoljno ne puftati u sebe neqativnu el1ergijll. Patrebno je i da je sami ne odasigete. Na primjer,zbog uzruJanosti 1zvrkal~ ste se na nekoga. Mozete biti uvjereni da oete doiivjeti; neku neugodnost m problem. U ovom slucaju parernetri vaseg odasi~al1ja odgovarajll Hnijama iirvota na kqjima osjecate uzrujavanje. Tamo vas ~ nose. Na tim je linijama !gustota neugodnosti visa od prosJecne. Nije se potrebno smirivati opravdal1jem da je neugodnost bila nemlnovna Nije potrebno uvjeravatl vas iii vam nesto dokazivati. Jednostevno to promatrajte neko vrijeme. Za svekorn vasom negativnom reakcijom sUjede nove, rmxne stvari..

ZakUucak Je vrlo jed nostava n ~ razumljhr. uvijek se nalazite na cnrn I~nijama iivota ciji parametrl odgovaraju vasem energetskom ,zracenju. PU:State Ii u sebe neqatlvnu energiju, u zlvotu cete imati' neuqodnostl Odasiljete H negatmvnu energiju~ Dna Ice vam se vraUti U obHku novih problema kao bumerang.

Prijenos

Umjesto da prihvacate, igru destruktivnih klatna. trante klatna !eija igra ~de vama u korist To znad uvesti naviku obraeanja pozcrnosti

na sve dobro i poz~tlvno. Lim vidite, prodtate m cujete nesto dobra, uqodno, sto u~ijeva nadu usadlte to u svoje misli i rezveselite se. Zamsllte da idete sLJmom. NaUaz1te na predivno cvijeee, al~i na otrovno trnje. Sto rete izabrati? Mazda naberete cvijece bazge, donesete ga kuti, stavite 1I vazu a onda vas uskoro zabolw gtava. Sto ce varn 'to? tsto taka

76

.3. Val srece

}e stetno rea,giratm ra destruktivna klatna. Bolje je ubrati cvijet jas!m~na. divm mu se I ufivatr u njegovom mirisu. Pustajte 11 sebe sve pozit~vno i na svom 6ete potu sretati sve vise ~ vise dobrih novosti l povdjnih mogtlCno5tt

Osjetili ste odtJsevll~enje i radost, No, zatlm vas opet pritisce svakodnevna rutina. Praznid· proiaze, a dolaze radni dani lKako u sebl zadrzati DSJecaj prazn~ka? lsprva ga neba pomfiti. Po navid guramo g~avu ujednolike radne dane~ zaboravijamo one dobro ~ prestejerno se vese~iti. To je losa navtka. K~atna nas tjeraju na zaborav.

Potrebno ie u sebi odriavat.i pi.ami!c-ak praznika, briino nJegovatitaj o.sje1caj.

Irebe mUenjat; .zlvot nabdje, hvatan se za svaku sllamlku radosti, U svernu traZitr docre make. U krajnju rukur to nije dosadno. Potrebno je zapamtiti da sa svakom m~nutom vas1eg bav~jenja transurfingom svjesno krodte prema $vojoJ mast], sto znaci da upravijate svolom sud bin om. Lim vas veseli spokojJ . . s,amouvje:reno.st i radost, praznlk je uvijek s varna Kada osjecaj praznika postane navikom, stelno cete nailazid na val srece.

'Jese~ite se svernu sto imate u odredenom trenutku OpredijeHtru se za srecu nije pustm progl~as. Katkad se ckolnost poklepe take da je lzuzetno tesko bid zadovoJjan. No, sa sasvim prakti1cnog glediSta, izra~avati nezadovollstvo je jako stetno. Pa zsr ne ie~ite doc~ ra I~nijezivota gdje vam sve odgovara?! A kako tete dod do njihako Je vase .zracenje puna nezadovolj.stva? Naprotiv, ffekvencija lakvog zracenja odgovara upravo onlrn linijama na kojima yam je ,lose. Dobre se ~inije od~ikuju time da vam je na njima dobra te su vase mis~i pune radosti i zedovcllstva

Dobre rovost ne zabrinjavajtl i brzc se zaboravijaju. Naprotiv, ~ose mzaziv.aju odjek u zillvDtu, jer nose potendJa.lfllu prijetnju Ne pustajt,e lose novosti u svoje srce, $to .znaci i u svoj ZIDvot Zatvarajte se za lose i otvarajte se za debe viJesti. Sve pozmtivne promjene potrebnoje primjec~va~ i brizno

77

Transurflng 1

h,:--

njegovatL To su vJesnici va~a srece, Orn ICuje1l:e ~ za najmanje novosn koje ~spunjavajll nadom nemojte ih odmah zaooraviti kao sto ste ctnili

ranije, naprot~v, u~]vajtet nasladujte.se i Invite ih. Razmi.s~ite 0 tim novostrra ~z sviti

kutova, veselite se, prngnQziraJte~. oceklJjte daijnje pobdjsanJe. Na taj nacin razmisljate na frekvenciji vala srece ~ ugaaate se na nJegove

postavse, Dobrih ce novosti b~ti sve vise, a fivot ce postetl botji. Nije to mist.ika, a ni ~judska psna ne rnoze fi~trirati informadju kada pesimst gleda na svijet kroz erne naoca~e~ a optim~st kroz ruzi,Caste. Takva je stvarnost PremJestate se na ~inije Zilvota koje odgovaraJlI parameUima vase mentalne energije.

Kada se na~azimo u dobrim odnosima sa sobom ~ sv~jetDm 000 sebe, prenosimo sMadno zracenje u svoju okolinu. Oko sebe s:tvarate podrucje sldadnih gJbanJa" gdJe se sve uspjeSno s~aze. Pozitivan naboj uvWjek vodi uspjehu ~ ~zgradnj1.

Negativnost jet naprotl~ uvljek destruktivna i vodi rusenju. Na prllimjer, postoj~ kategorija ljud~ kojj traie problemel a re rjefenja. Oni su uvijek spremni :lustra prer5pitivat~ te5koce ~ naJazm nove prepreke. Takvl ~Judi obicno otezarvaJu realni ishodjer su vee od poc-etka usmjereni ne na same rJesenje vee na traienje potfskota. Usmjerenos:t na traienje problerna donos~ nlnoStvo problema no posao se ne pornke s mjesta. Spremnost Ina pon.agu ~ kdtmku negativnihstrana takooer uv~jek donos~ i odgovarajuce plodove preVise stete,a koristl nmelo, Osvrnite se aka sebei s~gurno ,cete nad takve [ude u svojoj okdirlt Oni nlsu nt dobrt l1i lost Oni jednostsvno cvrsto :sjede na ktJ~ destruktwnih klatna

3., Vai sreef

78

Veeina Ijud~ svaki nezeijeni dog,adaj 1I svornzivotu doeekuje neprijateijslkt U pravilu1 za nas je nepoieUni dogaaaj svakl onaj koji se ne slai:e 5 nasim scenarijem. I supotro, srecom srnatramo samoono 5to odqovara nas'm ocekivanjima. Moguceje da !covjek kasnl na avion kqjem je sudeno da padne i zato se jako LJZfUjava. I naprotiv, propusta tu jedlnstvenu priliku, osirn akoto nije ulazilo u njegave planove,

~to negativnije covjek razmis!ja 0 5VijetU kojj ga okruZllje, svijet je za njega g~rm. 5to se vise uzn.Jjava zbog svoje nesrece, lakSe ce dati nove. "Kako vikne!, taka ICES i odjeknuti.~ ,Ako Je Icovjekizabrao takav nac~n postojanja, svaki se dan bavi transurfingom naopekc, Klizi na I~nije fivata gdje ga (eka pravi pakao, Prihvatite bez okolr,sanja nepovoljnu poziciju, za lnat se vesellte nevoljama, nidazite U r'!jima makar i rnalu korist To je uvij,ek rnoquce. Casa nije napola prazna, vet. naoole puna. Banalna poslovlca "Svako zlo za neko dobro" besprllekorno djeluje ako je vas moto. Ireba uporno uvoditi poboijsanJa, odbaciti steru navlku uzrlljavanja i zgrafanja za svaku stvar,

Svalki neuspjeh u krajnjoj mjeri s~uim kao korisna Jekcija jer vas cinw jacima i iskusnijima. V€seUte se svim pojaVama u svom svtjetu j on ce se pretvorltl u raj. To je, rerevro, vrio neobican nacin ponasanja. Ali je i dij posretl divom koji ispunjava svoje fe'U!e vrlo neoblcan Zar jle to rnoquce posnd obicn~m metodama?

U nacelu to tesko uspi~eva ako Je stare nav~ka negativnog reag1ranja na neZe~jene swart ukorijenjena. Najvafnije je nauciti zapamtiti da pri svakoj mucnoj pojavi dJeluJe klatno koJe vas pokusava .zakvacm. Kad se toga sjetite, rnozete Izabrati: predat~ energfju klatnu izlijevajuCt svoje negadvne osjecaje Ui ga ostaviti i izvojevati pobledu

Aka ste se sje,r;li, oboriti iii ugasiti kratno vise uopte nije teska. Uvijek rnu enerigiju predajemo nesvjesno. Kao sto smo vee rekU, Idatna nas vuku za n~ti osjecaja. a nase naV1ike sluze kao startre poluga mehanizrna atimanja nasih mislt Cak i kad procitate rNO poglavije i zadate s~ dU pamtiti, ponovno !rete negatmvno ~eagiratl na nefeljene swart Zanm cete, naravno, shvatiti da ste u

79

Transurfi!"l9 1

r:--,

trenu jednostavno ZabOfQviJi j dje~ova~i nes,vjesno, po navicL Takoder se trebete sjetiti no vrijemel dok je sitLJacija pod vasom kontrolom. Osmjehnut cete se sam~ sebi: fJO s~ tm, klatno?! E, ovaj put me n~sj .zakvaci~o.tl Vis;e n~sr.e marioneta~ vee ste slobodri svjeslrlo prihvatm m odbadti klaUlo.

Aka cete ustrejno vjezbati tu tehnikll, s vremenom ice nova navika zamij1enilti staru No, dok do t09a ne dOGe, k~atna ce se 5vojski truditi kako bi vas dohvatma. PrimUetit oete da na vas. 90tovo namjernQ, navaljuje !gomi~a groznih neugodnos:tt Ne oeajav.ajte. [0 su sarno male neuqodnostl Ako se neeete dat~ ~ aka naLicite pamtiUr pobjeda cc bitt vrlo dojmUwa. Vidjet cete sami.

A rezu~tat Je moguc: kada jednom na~aete na val srecet klatno vas nece moci zbacit~ U strenu Na taj c€ nac~n ptka srece ostati U v8sim rukarna A kako biste je .zadrzaR treba~e aka sebe prenositi pozmtivnu energ~ju ~ nemojt.e billti isldjuEivo poz[rr~vnim prijemn~komi vet i prenositeljem. To ce rezultlrati timle da ce se svijet aka vas brzo mUenjati naboije. A vi cete k~iz[t~ na sve uspjesnije HnUe zivota. Na kraju krajeva, dati ce va:1 srecc koj~ cc vas zahv,atmi streiovm-to ponUet~ prema uspjehu. No, nemojte m~slm da se transurfing ograni1Cava same na daskanje po va~u srece To je tek prvi korak Cleka vas Jos mnogo

d·I·· ·~·h •....• k .,

.la NjUjUCI _ ot. nca.

Magicni obredi

U .zakljucku ovog pogfav~ja razmotrit !cerna jedan poseban sluca1 tehnlke ugaaanja na frekvenc~ju vala srece,

U raz~i!cit~m situacijama ~judi s€ katkad nesviesno nastoJe ugodlti na frekvendju vela Na pr~mjer, na potetku dana trgovci su prvom kupcu sprernni dati znacajan popust, !Intumtmvno osJetaju da je PM kupac vrlo v8ian jerje potrebno dati

prv~ potilcaj~ zapoceti trgovinu. Najeziku transurfinga to znaci ugoditi

se na ftekvenclju Hni~e uspjeSne trgovmne. Jednostavno usredotodti svoje

misli na to je teSko, no prvi kuoac daje stvarnu nadu i vjellu pa stoga ugadanje ddlazi sarno po sebi. Trgovac sjeda na val sreme trgovine i odasflje misaonu lenergiju odgovarajuc~h parametara. On vJeruje da ce brzo rasprodati robu te se serno neba uzgred sjetiti kepca i odmah ce se oSjecati ",obuhvaeenll tim zraeenjem pa ce poslusno odraditi prodaJu uvjeren da mu je krenulo,

Navedmmo jos jedan primjer. Trgovci na trinid katkad obav~jaju neki magicn~ cored novcem dodiruju robu Naravno, sam po sebi, taJ (in nerna nikakva utjecaja pa taka u biti nema n~ nikakve magije. Ali aka trgovac vjeruje u snagu obreda to mu pomaZe de 5€ ugodi na frekvenciju ~inije uspjeSne prodaje. To se ugaaanje odvija na podsvjesnoj razini, Razumom Govjek tek o5vjeS(uje vanlsku strarnr obred na neki neobjasnjivi nacin funkdorfra I on uistinu pali. no ne sern po sebl vet kao kazaUsni rekvizit. Glavnu pak ulogu ~gra misaona energija aktera

Za razUcita z,an'im,anj,a u razl~cit~m situadjama postojimnostvo .sl~cn~h IJcarobnihD' malih obeda ljudi u njih vjeflJju i uspJeSno ih primjenjuju kako bi se ugodUi na frekvenci~u u.spjesne Hnrje iivota 1 zajasUi val srece, U prindpu nije bitno u .sto ce Ijudi vjerovati - u carobna svostva obreda iii u ugadanje na frekvenciju linije. Kao sto i sami shvacate, vazan je same prakticni Irezultar.

81

Transurftnq 1

r -,

Saietak

.. Val stece je skup povoljnih !;nija u pr:ostronstvu vl1rijonti.

.. Niz uspjeha slijedf same aka ste blJi ispunjeni prvobi:tnim uspjehom. • DeSfruktivna kiarna vas odvloce od vda sreCe.

.. UdagivSi se od ovisnosti 0 k/atnlmQJ ostvarujete slobodu idxxa . ., Primajuli i odosiQuel negatlvnu energiju,. gradite svoj pakoo.

3_ Va~ srece

8.2

• PrimajuQ i OOasiguci pozitivnu energiju, grodite svoj raj.

• VaSe vam se misJi uvijekvracaju kao buroerang.

• Klatna vas neee zbaciti 5 vdo aka imate naviku sjettci se

• Ta se navika stvara susravnom praksom.

83

Hansurflng 1

Ljudi samlsebi 5tvaraju probleme i prepreke, a zatim trare snagu no njihova svladavanje.

V s,uprotno5ti s opeeprihV:Qcenim gledistem, rransurfing pokJazuje ca used problema lete u 5Q5Vim drugoj sfefi. Kako odstraniti probteme iz svoq iivofa(

4. Havnoteza

4.

Ravnoteia

Brinlte se bezbritno.

Suvisni potencijali

Sve u prirod~ tell] ravnoteii. Pad etrnosferskoq pritlska izravnava se vjetrom. Terrperaturne razl~ke k:ompenz~raju se promjenom topHne. SvugdJe gdje se pojavi suv!sni potencijal bi~o kole energi~el poleve se ] siJe ravnoteze:, koje su usmjerene na uk~anjan}e neravno[e2:e.1oU~o smo se naviknun na sUena stanle stvari da se ni ne zapitarno zasto je ustvari take. Zasto dje~u}e zakon ravnoteze? Na [0 pitanje odgovora nema

Op6enitDt bllo koji zakon nista ne obja:snjava, vee same korststira c~njen~ce.

Zakoni su pnrode sekmdarnl a proizlaze iz zakona ravnoteze, koJ~ je prirraren ,(taka se naposijetkJu e~nO. Stogaje nemoquce obiasniti zasto u pnrodi ravnoteza mora postcjati, Tocnijet odak~e doiaze si~e ravnot,eie ~ zasto one uopce postoje, jer to sto smo se na njih navmkflult ne znaci da taka treba b~[L Mozemo same pogaoat] kakav bi svijet postao bez zakona ravnoteze. Bi ~i se pretvorio u bez!obliicni napoj i~i u agfesivn~ pakao? Isto teko, neuglednost takvoq svijeta nije uzrck postojanja zakona ravnoteie. Stoge narn preostele prihvat~tl to kao cinjeniru i zanesero se ,diviti savr.s!enstvu prostrenstva aka nas te se izgubiti !U nagadanj~ma sto svirne time lJpravlja.

Naviknuli smo se da u ilivotu postoie bijela ~ (rna razdablja i da nekon uspjeha do~azi poraz To su pojave zakona ravnoteze, ~ llspjeh ii neuspJeh izraz su narusavanja revnoteze. Potpuna Je ravnoteZa postignuta kad se bas nBita ne dogao:a, sto je nemoguce. U svakorn

85

Transurflnql

r ..,

.",,-.__

L1 _j

slucaju, to joS nitko nije uspio postid, U svijetu stalno dolazi do oscilacija: da nnoc, priUev-odljev, rooenje-smrt~ Cak i u vakuumu neprestano dolazl do stvaranja ~ anihilacije elementarnih cestica.

C~jeU je svijet moguce zamisliti u obliku klatna woja se njiSu, zaustavijaju i rnedusobno uzajamno djehJjll. Svako klatno preuzima impulse ad svoJih susjeda 'j predaJe im svoje. Jedan od osnovnih zakona koj~ upravUa c'ijeiim

tim sloienim sustavom jezakon ravnoteie. U konacnid sve srrerri ravnoteZi. ~ \1 ste na neki nacin klatno. Aka vam padne na pamet narusiti ravnotefu i ,iustro se badtl na jednu stranu zahvatmt tete susjedna klatna] time aka sebe izazvati uzbunu koja ce se zanm okrenon protiv vas.

Ravnoteiu se rnoze narusitj ne same djeUmat vee i mis1ima ,- i ne sarno zato S!O za njima sUjede dje~a. Kao sto znate, msli odasilju energiju. U svijetu materiJalne reelizadle SVE lma enerqetsku osnovu I sve sto se dogada na nevmdljivoj razjni, odrazava se U svijetu vwdijjvih, materijalnih predmeta. Moze se pokazati da je energija nas1h misU preslaba da bl utjecala na svijet oko res, no prema takvoj postavkl sve bi bilo mnoqo jednostavnije.

lpek necerno pogadati sto se dogada na energetskoj razini kako se ne blsmo zapetijali. Za rase je dljeve sasvlm dovoijno ezen pojednostavUeni model ravnoteie. Aka postoil suvisni energetski potencija~, pojavljuju se site ravnoteze koje teie njegovom uklanjanju.

Kada se nekom predmetu prldale nesto vece~nacenje~ stvara se mentalna energija kao suvisni potencjal Na prirnjer, usporedimo dvije sitlJacije: u prvoj stoj~te na podu svoq coma, a u drugoj na rubu prova~ije .. U prvom slueaju uopce nste zabrinutL U drugom sluc~ju s~tuadj,a lma jake veliko znacenje Uc'inite ~i ieden nesrnotreol poleet, dogodit GE se nepopravjivo, Na energetskoj razini cinjenlca da jednostavno stojite lma lsto znacenje kako u prvorn taka i

4. Ravnoteia

u drugom slueaju. No, nalazed se nad provalijom, svojim strahorn podzete nepetost, stvarate nejednakost u energetskom poiju. Tu se pojavljuju sUe ravnoteze koje imaju dlj ukloniti raj suv~sni potencijal. Mozete osietiti r'!jihovo djelovanje. S jedne strene neob;asnjiva sUa vuce vas prerna rubu, a s druqe strane vuee vas da se odmaknete od kraja. Ka~o bi uklonUe suvisni potencijal vaSeg straha slle ravnoteie trebaju vas samo odrreknuti od ruba iii vas baciti u provaliju i zavrsitl s tim. To njihova djelovanje i osjecate,

Na energetskoj razini svi materUa~ni predrnetl imaju jednako znacenje.

Oajemo im odredena svoistva dobro-lcse veselo-tuzno, priv~acno-odbojno, dobro-zki jednostavno-s~oienoi take dalje. Sve na svijetu podlozno je nasoj Dcjeni. Sarna po sebi ta odena ne stvara neJednakost u energetskom polju. Sjedeci kod kuce u naslonjacu, ocjenjujete da je sjediti slqurno, a stajati na rubu prova~Ue opasno, no u odredenorn trenutku to vas ne brlne. Jednostavno delete oqenu a time se ravnoteza nikako ne reruseva. SuviSni se potendjal jt1v1ja sara aka Sf ooe» daje ausmo veliko znacenje.

PotencUa~ ce nerastl aka oqena koja ima ven~o znacenje takoder iskrivljuje stvamost Opeen'ito, aka varn je predmet jeko vazan, ne moi:ete objektivno ociJeniti ~jegova svostva Na pri~jer, predmet obozavania uvwjek se pretjerano karaktenzira vrl1nama, predrnet mri:nje neoostedrre, predrnet streha zastrasujuCim ka rakteristi kama. Na kraju dobivamo to da rnsacne energ!ja nastoji na umJetni naon proizvest~ odreoeno svojstvo tamo gdje ga ustvari nerna U tom se s~ucaju stvara sUv1sni patencijal koj~ izaziva vihor sila ravnoteie.

Davanje oqene koja izrazava stvernost rnoze jici u dva smjera. IIi <Semo predmetu dodjeljivati' same neqatlvne odlike ili same pozitivne. No pogreSka U ocjeni sama po sebl ne igra nikakvu ulogu. Jos jednom obratlte pozomost na to da davanJe Qcjene stvera suvisni potencijal sarno eko oqere lrna veliko znacenje. Samavaznost predrreta koju on lma za vas dod}eijuje oqenu vaso]

.tII.

energ~ll.

87

Transmfing 1

r J

Buduci da su nevidU~vi ; neopipij;vi, suvisn~ PQtencijali nista manje ne i'graju znaeajnu 1 oritom himbenu ulogu u Jjudskim zivot~ma. Dje~ovanja sira ravnoteze nakon uklanjanja tih potencijala cine levovskl dio problema. Hrrbenost se sastoji u tome de covjek iCesto dobjva rezu~tat upravo suprotan od ie~jenog. Prirtom je sasV1im nerazumJjwvo sto se dogada. Odasvud nmcu o5jeCaj~, kao da dJeluje nekekva neobjasnJfva sila zla, popet svojevrsnag .zakona podlostl" Vee smo se dotaknu~i tog pltarja kada smo raspravijali 0 tome zasto dobivarno ono sto aktivno ne ze~imo. Pogledat oemo na wducem primjeru kako se

pak ad nas udaljuje ono sto ielimo.

Postojijedno poqresno misijenje: ako se sasvirn m u potpunosti

po .. S.'. vetimo pos,l.u,mozemo dati do izvanr ... ednih rezultata... ~ .............•.. /"

S gledista ravnoteie sasvim je odto da "uti u posao" ,.~~.

znac~ posteviti na jednu stranu vaqe posao, a ~.

na drlUgu sve ostalo. Ravnoteia se narusava i posljedice necetrebati dugo cekati. Rezultat ce biti upravo suprotan oceklvenorn

Aka za vas raditi vise znad i zaraditi viSe iii poboljsati svoju kvaUfikadju~ nuino je, naravno, ulofitl nesto truda j nista se strasro nece doqodltl INa, u svemu treba lmati mjeru. Ako osjecate da se jake urnarete, de vam je rad postao rnukom ponebno je smanjitj tempo m leak prommjeniti posao, P~ekomjerni napori obvezno dovode do

negativnog rezultata.

Pogtedajmo ksko do toga dolazl, Ostm rada imate odreden~ sustav vrijednos,tm koji ,cine dam, ob~telj, razonoda, slobodoo vrijeme i taka daije. Aka ste suprotstavlli posao svemu tome, na njegovom ste mjestu stvorUi veiik] pctendlal Sve u pnrodl tezi r,avnotez'i; znad nezavlsno ad vase voUef niknut ce sUe koje 6e djelovati na umanjenje suvisnog potendala A one mogu djelovati na razlfcite nadne, Na primje~ razbotte ~i se, ne moie se ,govoriti ni 0 kakvoj zaradl M.ole vas pogoditi depresija. Kako i ne bi kad se pris~ljavate raditi one

4. Ravnoteza

88.

5to vem je teret, Razum tvrdi: "Hajdet treba zaraditi novae!" A dusa (podsvijest), se ICudi': .Zer sam zato dosl,a na ovaj svwjet da patim i rnudrn se? SID cernl sve to?" Na kraju kr~jeva, osjecat tete kron'j'cni umor pri (emu neic€ biti govora nl 0 kakvoj procuktfvrosn Osjeeat cete se kso riba na suhom

A istovrernero moiete prim~jetiti kako drugi Uudi dobivaju vise, a pritom ulaiu mnogo manje nepora Nakon postizanja odredenoc stuprja znacenja koje pridajete svorn poslu, one ce pOGeti skripati SlJO vam posao ima vecu teiinu, to ce n~catr viSe razlicit~h problerra Cinit ce vam se da probleml n~cu uobieajeno. kao lIna dnevnom reduR. Ustvart bilo bi ih bitno manje kad biste snizi~j svqju l1preeku vaznostill,

Postoji i21az: potrebno joe s~esno preispitatl svoj odnos prema radu kako bi se uklonio suvisni potencijal. Obvezno mora postojati s'obodno vrijeme kada se moiete baviti onim sto vam se svioa izvan posla Tko se ne zna odmoriti, opustltl se, taj ne zna n~ raditi. DoSavs[ na posao, dajte se u najam. Iznajmite svoie ruke i g~avUt ali ne i srce, Klatnu posla potrebnaje sva vasa energija" aU vi niste dosli na ovaj svijet da biste u njemu radm.. Vasa ucinkovitost na poslu zamiemo ce porasti kad odstranlte svoje 5uvisne poteneijaie i ri~esite se klama

Daju6 sebe u najam, radk cete besprijekorno. Ne dopustajte si sitne pooreske zbag kojih vas mogu okrivlti za elernentamu nerremost Besprijekornost se t~ce vasih obveza. Dati sebe u najam uopce ne znac~ dJelovati nerramo i neodgovorno. To znaci ,dje ovati slobodro, ne stvarajuc:i sueisne pote~cijale, no pritom organizirano odraditi oro sto sc ad vas trail. U suprotnom bi maglo doc~ do neuqodnostl Na primjer, u vasoj okoiini uvijek ce se naCi ~judi koji se, za razliku od vaSt glavom upustaju u posao, Oni na podsvjesnoj razini osjecaju da se vi dejete u najam, odnosno da ne ulazete osobn repor, no istovrerneno qjelujete uonkovito. Te brilz:ne osobe ~ntu'itivno pocinju traiiti povod kako bi yam pronasle pogreSku. tim pogrijeSite, odmah ce se badti na vas, Pogreska ce bif ellementarna i stoga mucna. Na primjer. zekasnlte, nesto zaboravite

89

Transurflnq 1

m propustite, Kad biste do grla biU u poslu na tu bi pogresku zaimirili. No, okrmvljuju vas da se prema poslu odnosite bezvoljno.

Slicne situacije mogu proizad ne samo na p0511u~ vee i u obite'j~

i medu poznanicima. Stoga je vazno da U svakoj situacUi u kojoj se dajete u najam, svoJe obveze obavljate predzno kako vam ne b~ mogU predbacivati Za besprijekomost se treba pobrinuti vas unutamji prornatrac, ,(uVQ[ Inace cete opet upasti u iqru do vrata Unutarnji' Guvar nerna nlkakve ve~e s podvojenom licnoscu. Jednostavno stvonte naviku da pretlte sto i kako radite. Tome cerro se jos vratiti u s!jedecim poglavlji:ma.

M.ozete se usprotiv~ti i rec~: nN~je U norrnelro unosltl dusu u svoj rad?" Oolsi o tome kakav je pcsao, uUlazak u posao" opravdan je same U jednom slucaju - aka je rad vas dlj. 0 tome stc]e vas ciljt govorit cemo kasnije. U tom slucaju rad sluzi keo tunel koji vas vodi uspjehu. Takav posao ispunjava energijom, daje radost nadahnuCe j zadovolstvo. Aka ste medu rijetkim sretnicima koji sa s'igurnoscu mogu to reCi za svoj posao, znac~ de se nemate zasto brinutl

Sve navedeno u punoj se mjeri takoder odnosi t na ucenje. U ovom Icerna poglavlju razmotrltl druge iivotne situadje u kojima dolazi

do stvaranja suvisnog potenciJala te posUedice koje nastaju zbog djelovanja sila ravnoteze.

Nezadovoljstvo i osuda

Pocnimo ad rezadovolstva samim sobom. Do toga dolazi kada srno nezadovo~jni osobnim postiqnucima 'i kva Uteta mal a takoder i zbog aktivnog neprihvacanja svojih nedostataka. Mozete ih poceti prebrojavatl afi

ne treba bltl iskamp~ekslran. N01 ako vam mane ne

4. RavnO'teia

90

daju mira i dobivaju sve veoe znacenje, dolazi do 5uvisnog potencijalla. Slle ravnotefe vee stupaiu na soenu kako bi odstranlie taj potendjal Njihova dje~ovanje moZe biti usmjereno iii na razvoJ vrlina iii na borbu s nedostadma (:ovJek u skladu s tim pre~azi ra ovu m onu stranu (ovjek naJceStJe bira borbu m taj se poloiaj okrece protlv njega. Sknvati nedostatse je beskorisno, a uktoniti tesko. Rezultat ce blti upravo suprotan, a sw~uacija se samo pogorsava. Na primjer, po kusavajuCi saknti svoju srame.imvost~ covJek postaie jos zatvorenijw lilil naprotw, preslcooden.

Ako je covjek nezadovollan svoJim postiqnudma do te rniere da nezadovotsrvo postaje poluga za sernousacrsavenle, revroteza se ne narussva Svijet oko nas pritorn nece biti okrznut, a unutarnJi pomak ravnotefe kompenzirat ce se pozitivnim djeiovanjima. Aka !Covjek pocne bieevati samog sebe, ako se ljud na sebe iii, jos qore, ako se kabljava, dolan do opasne svade izme.ou duse i razurna Dusa nije za~uzna takav odnos. Dna je sarrodostetna i savrSena. Sve mane ~oje smo stekli. mane su rezuma a re duSe. tnacel to je taka velika ~ slozena terna da je za nju potrebna zasebna knjiga. Ovdje <Serna samo napomenuti da je svadati se sa soborn osobito sterno, Dusa se povlad u sebe, a razum trijumfira, sto rnoze lzazvan potpunl razdor u zivotu. Kako ne bi doslo do toga da rnorate psihiJatru, pr~je svega se opustite ~ oprostite sl sve mane. Ako 51€: ni tada ne moiete voljeti, prestanlte se bQriti sa suborn ~ prihvatite se takvima kakvi jeste. Sarno ce u tom slueaju dusa bitm saveznikom razurre. A onaje vrlo rnocan savezn'ik.

Dobro, razmiSijate, ostavit cu sve svoje mane na rnlru ali kako cu doc do vr~ina? Pa ne mogu se zaustavltl u svom razvolu Naravno, razvijajte svole vrllne kofiko god ie~ite. Radi se samo 0 tome da preldnete rat sa svojim manama. U torr ratu tratite energiju na odriavanje - ne toliko uzalud nog koliko sasvirn stetnog suviSnog potencija~a. Kada napokon odustanete ad te borbe, oslobodere energija usmjerit ce se na razvoj vasih vrUna.

I I

I

91

Transurflnql

Bez obzira na to sto .zvuCi banalno jednostaono, jake mnogo ijudi gubm golemu energ~ju na borbu sa soborn j skrivanje svojih nedostataka Oni su se poput titana zarekH cijeli zivot nosti taj teret Preostaje im samo dopustlti .si biti one sto jesui zbaciti tesko bremei Zlivot ce odmah postati zamjetno laksi i jednostavnj, Energija ce se s borbe protiv nedostataka pfiemjestiti na raz.voj vnina. Takode~ postavke takvog zraGenja odgovaraju 11nijama Zivota 'gdje wline p~evladavaju nad manama. Razmislite, na primjer, kako se premjestiti na linije Zivota u kojima ste u dobroj tjelesnoj fermi aka se sve vase misli vrte sarro oko tjelesnih nedostetake? Dobit cere ono sto zapravo ne ze~ite.

Aka u slucaju nezadovoljstva scborn ulazite u sukob sa svojom dusom, u slucaju nezadcvolstva svijetom ulazite u sukob s vednorn ldatna Jasno Yam le da u prepusta~ju njihovom u~ecaju nema Aiceg dcbroq, A na rat s ~jima bolie je i ne pom~sljati.

Nezadovollstvo je sasvim rnaterllalno zraeenje cfja se frekvencUa dobra .s~aze s onm linijama zivota na kojrma se ono time nlste zadovoljn~, odraiava Jos jace. OsjecajuCi napetost na tim rinijama, postajete jos nezadovoljniji i tako nastavijate sve dok se ne naoete na l~n~Ji 9dje ste stari f bolesnl i nernate snage ista iz,mijenlti.

Preostaje vam same nalazitl utjehu u brundanju 0 sv!jetu zajedno sa sebl sli,cnima i U sjecanjima na to kako je u prijasnja vrernena sve bUo boije.,

Svaki je narastaj uvjeren da se zmvot poqorsao. Ne, livat se poqorsao samo za odredene narasta}e; konkremo za one ko.j~ su se naviknuli pracakati u svom nezadovoljstvu ovim svijetom. Iinace bi se iNot covjeeanstva (kroz toliko narastaja) jednostavno petvorlo u pravi pakao, Grozna sHka zar ne? To je prvm aspekt nezadovolistva sv~jetom koji vodl pravom pogorSanju Zivota.

No, peste] i drugi aspekt te stetne navike istlicanja negativnostw, a to je narusavanje· stanja ravnoteZe. Vase nezadovoijstvq stvara suviSni potendjal u energetskom prostranstvu koje nas okrufuje, bez obzra ra to je Ii one

ri

4,. Ravnoteza

'92

opravdano m nUe. Potendjal stvara sUe ravnoteZe koje ,se trude uspostaviti ravnotezu. Zdravo bi b~lo nj~hovo djeiavanje koje situacijum~jenja naboije. No, naialost testo sve ispadne naopako. SUe ravnoteZe nastojat ce vas postaviti taka da vase pretenzrJe prerna ovorn svijetu imaju sto manju teZinu. To lrn je mncgo jednastavntJe nego izmijenit~ sve cime 51e nezadovolni Zamisnte da vladar pocne aktivno ,izraiavatm nezadavoUsrvo svime sto se dogada u dlriavi. Pritom nUe vazno jesu n n}egove pobude dobre Hi lose, Jednostavno ce ga se uldon~t~ iii fiz~cki unist~ti. Citava poviiest to potvrdt~je. o peen ito, dje~ovanje sHa ravnoreze bit Ce usmjereno prerna umanjivanju vaseg utjecaja na svijet aka vas. To je lako ucin]ti ] to na razlicme nadne; vasorn duzno5Cu, poslorn placorn dornom obitelj'i, zdra\4jem._ Shvacate U kako stan narastdji dolaze do takvoq itvota?

Pogledajmo to pitan}e 5 druge strene, Aka bsrno se, naprotiv veselil~ svijetu aka nas, onda bi se, analogno tome, slle ravnoteze trebzle truditi sve pokvariti in yam odagnati radost, A~i do toga ne dolazl aka radost ne prijede U »odusevlienjeH• Prvo prema zakonu transurfinga, prenosite stvaralacku energiju koja vas usmjerava na povoljne li'nije zivota. Drugo, takva energija ne stvera destruktivni potenc!jal koji sHe ravnoteze nastoje uklonitt Nije

bez razloqa 5to se r.az~iciti filozofski i rengiazn~ neud sl.aiu u _...'

misUenju da je Ijubav stvaralac~ slla koja je stvcnla svijet. d." ... ,...,,-

Ljubav Sl€: tu uzima u opcern smislu rijeci. Jasno je /" ..

da s,u sile ravnoteze nastale lz sile koja je stvorila ,5vijet. One nastqje odriani poredak u sVijetui ne mogu se okrenuti protiv energ~je Ikoja lh }e stvorila.

Iz toga prozlazi da nam s gledista transurfinga jako steti losa navika i'ZlI'a:favanja nezadovolstva zbag ra2iic'it]h sirtnica. I obratno, navika iskazivanja sitnih radostl zbog razlicitih, cak i bezna(ajn~hl stvan jako je korisna. Izbor je samo jedan: potrebno je zamijeniti staru naviku novom.

93

Transurflnq 1

r -,

l'ehnika zamjene navika vrlo je jednostavna. Prvo, zvuci banal no, a~i nerna zla bez dobra. Aka .si zadate ciij u svernu losem po vasern misljenju, nagtasiti pozitivne momente, pos,tici tete ga bez

mu~. Pretvorite to u ~gru. Aka rete se toga stalno igratl, mjesto stetne navike zauzet ce nova, za vas vrllo korisna a za destruktvna Idatna prava muka.

Druqo, aka je stvarno nastuplla nevolia zbog koje [e sasvlrn protupnrodno veseUti se, moiemo za primjer uzeti cara Solomona.

Na prstu je noso prsten 5 natpsorn 5 Urlutrasnje strane tako da qa nltko ne moie vidjeti. Kada se Solomon susretao 5 nevoljom in tesko rjes,ivim problernorn skidao je prsten 1 titao sljede1ce rljeci:

,J to oe prod:'

Navmka izraz.avanja nezadovolistva se kod covjecanstva stvorlla pod utjecajem destruktivnih klatna kojla se hrane negativnom energijom. S novom tete navikom generirati pozitivnu energ~ju kqja Ce vas snafno usmjer'iti na pozflvne Hni]e zjvota.

Pretpostavimo da ste se oduSevm perspeknvama i pOCeIi praktidrati tehniku zarrjene, Uskoro cere primijetiti kako ste poceU reredovito zamjenjivati stare navike novirna te s vrernena na vrijeme sasvlm zaboravJjatl,da ste htjen promijenUi naviku. To je neizbjeino, jer je nav'ka duboko ukorljenJena. Cim pokazete slabost, kiatno ce natm povod da vas osujeti te ne6ete ni primijetitr da qa hranite svojom enefgUom: Ne ocajavajte1 Aka je namjera cvrsta, po.stici tete c11j i desnuktlvra klatna (eo vas na kraju krajeva ostaviti na rnru Jednostavno se treba cesce podsjeeati na svoju namjeru.

Svi srno ml gosti na ovom sv~jetu. NUko nema pravo o5uaivati one sto n!je stvorio, Tu tvronjll treba snv.atiti u svjetlu odnosa s klatnjma. Kao sto smo vee rekU, ako tete nastuoen pronv destruktlvnoo klatna koje lzaziva

4. Ravnoteza

vase nezadovoljstvo, sarno cete naskod]ti sebl, N~je potrebno bib smjernom ovemcom, aU n!je dobro n~ stupati u otvoreni sokob sa svijetom aka sebe .. Aka k~atno nastupa osobno protiv vas, rnozete kor~stiti rnetodu propasf m gaSlenja. Kada vas ono nastoj uvuci u bltku s !drugim ldatnom, pokuSajte prad}enlt~ je ~i vam bas to potrebno

Jos jecnom cemo se vro.titi no. primjer lkompozicije koja vam se na nzloZbi n~}e svidjela. Osjeeajte se kao kod ku6e, ali ne zaboravite da ste u qostma Nitka nerna prsvo osudivati, al~ svatko ima pravo lzbora Klatnu odgovara vase aktivno ]zraiavanje nezadovoUstva. A varna odgovara jednostavro otld ~ izabrati drugu mzloibu. Predvidarn pitanj!e: maze ~i se oti6? Iu su vam zabludu nametnula klatna Ovaje knjiga posvecena upravo tome kako se ~zbavit] iz tog iaznog ogrank:enJa.

~delalizrnranje svijeta suprotna je strana nezsdovotstva Pogied na stv!ar~ poprima ruileastu boju i mnogo toga se !cJn~ boU~m nego sto zeprevo jest Kao sto znate, kaca 51e c~n~ da neC€lg ne1gdje ~mal (ega zapravo nema,javlja se suvisnl patencijai.

[~deaMzirati znaCi pre,(jenj~vat~, uzdizati na pijedesta~, klanjati se, kovati u zV!jezde. Ljubav koja stvara ~ upravlja .svijetom, razl~kuje se ad ~dea~izacije po tome sto }e ravnodusnat rna kako to paradokselno zvucalo, Bezuvjetna ljubav je o5j'ecaj bez prava v~asti, odusevUenje bez stovanja. Drugim riJecima, ana ne stvara odnos zavisrJosti izmedu onog tko von ] predrreta njegove UubavL Ta !De jednostavna formu~a pornod odrediti gdje zavrsava osJecaj, a pocinje ~deal[zaciJa.

lamrs~lite da .s,Ecete p~.anin5kom do~]nom punom zeilenHa ~ cvi}eca. S uiivanjem pramatrate cude.sne krajobrale~ udisete miris svje.zeg zreka, a dusa vam je ~spunjena srecorn ~ spokojem. Io je Ijubav.

95

Transurflnq 1

Zatim pocinjete brati cvijece: trgate ,gal 'gnjecite rukarna ne razmis,rjajuci a tome da je ana zivo. Cvije6e pobko urnire.

PocJnjete razm~sljat~ 0 tome da je ad rljega moguce izwaa~vati parfeme i kozrnetku da ga jednostaono mozete prodat~ m cak o.snovatr klub tiub~teli.a cv~j!e(a i klanjat~ mu se kao idolu. To je jdealizadj~, jer se u svakorn sluc_aju stvara odnos zavmsnosti rzmeau vas i predmeta vaSe b~vSe liubav~, cvijeca. Od one r~uba~ koja je postojala u trenutku kada ste se jednostavno naslamvali promam:ranjem do~ine pune cv:Ueea nije ostalo n~ traqa Uviaate Ii [raz~~ku?

Svejednq !jubav genermra pozitivnu energiju koJa vas nosl na odgovarajucu lirliju Zivota, a ~deaHzacija stvara 5uvisni potencijal! koji sile ravnoteZe nas:toJe ukton~ti. DJle~ovanje sUa ravnoteze je u svakom slucaju druikcijel no rezu~tat je jeden,

U opdrn g.a [e crtama moguc5e okarakterrnzirati kao nWli.stenje m~tan. To se lin~sten}e dogaaa uvijek, te je, ovisno 0 predmetu i stupnju ildea~izadj!e, s,labUe m jace, al~ rezultat le uvijek negativan. Iako ,Ce .se uspostaviti ravnoteia.

Aka Ijubav pr~jede U odnos zzvlsnosti nenzbjezno ce se stvorln suvmsn~ potendlal. 2elja da imate one sto rerrete, energetski stvaranpad pr~t~skati. Od nosl zsvlsnosn odreduju .se LJspostavljan}em uvj1eta popet .ako ti ovo, ondaja ono" MoZemo nav1esti primjera kol~ko 90d ZeHte .. IJAlko me vo~]s~ odoadt cesl sve i pod sa mnom na kraj svijeta .. Ako se re ozenis rnnorne (udas za rrerel znaci de me ne vo~is. Ako

me hvalis, onda cuse druzit~ 5 toborn. Aka 1m] ne das svoJu l~opat~cu, otjerat eli Ie iz pjescan~ka.N I taka daUe.

:r .-,

4. .. Ravn oteza

96

RavnoteZa se nerusave i ako se jedno usporedule s drug~m in aka se suprotstavUa. IrM~ smo ovakvi,. a oni onakvil" Uzmmo za primler nadonalnl pones u usporedoi 5 kqjim narod~ma? Osjeeaj manje vrijednosti, a~i U odnosu na koga? Aka postoji sliprotstavljanje, si e ravnotere obvezno ce se ukUuciti kako bi odstranile potencijal, kako poztivan, take i neqatlvan, Aka potencijal stvarate vm, djelovanje sUa bit ce upereno prije sveqa protiv vas. DjeJovanje je usmje~eno bllo na to do. ,lazdvojr subjekre protu~eqa; bilo na to do. ~h sjedini u obostrano suglasje in U sraz,

Svi se S)ukob~ temeUe na usporedivanju i suprotstav~Janju. U po(,etku se grad, osnovra tvrdnja: ,IOni nisu kao mi." No.daljle, tvrdnja se razvrja .. "Qni imaju viSe nego mi:; treba im to uzetl" "Oni imaju manjeod nas; treba im dati." 1I0ni su god ad nas; treba ih promijeniti.N flOnm su boiji· od nas; moramo se honti sa sobom" "Oni ne postupaju kao m~; treba nesto poduzeti" Sve te usporedbe u razliCitim var,jacijama na ovaj UionaJ nacin vode u .sukob, krecu od osobne dusevne neuqode, a zavrsavaju ratovlma i revoludjama. Sile ravnoteie nastoje uklonirtm proi·zasle opozicje pornocu pomirenja iii sukoba. No, kako je

II tim sltuadjama uvijek mogu6e okoristiti se energijom. klatna najcesce dovode stvar do sukoba.

A sada Cerno prornotriti primjere njihove po.s!Jedice.

Idealizacija i precjenjivanje

Pfiecjenjivanje je kad '(Cl~jeku dodjeljlljemo

kvalitete koje on zapravo nerna Na mentalnoj razini one se javUa U oblliku illuzija, reldo bi se bezazienih. No, na energetskoj razinl javijaju se suvisni potendjali. Potenc!jal se javlja svugdje gdje postoji pad kvantltete iii IkvaHtete. Pr~je~jivanje

97

je mentaJno oblikovanJe i konCJentracij.a odredenih svojstava tame gdje ih ustvari nema.. 'Ovdje postoje ,dv~je varijante. Prva je varijanta kadaje mjesto popunjeno, odnosno postoji konkretan covjek kojem dodjeljujemo karaktieristike koje mu ni.su sYojstvene. Kako bi uklon~le nastalu n~jednakost sUe ravnoteze moraju stvoniti protutezu.

Na primjer, rornantknl i' ,zamisljeni mladit u s,vojoj masti ocrteva svoju Ijubljenu kao "andela (iste ijepoten• ,A u stvarrosf se pokaZe da je ona prizemna osoba koja voli veseij:e i uopce nije sklona dijeliti' mastanJa zaljub~jenag mladrcil. U svakorn druqom stueaju kada se tovjelka kuje u zvijezde i llzdi'ze na pijedestat prije m kasn~je dal,azj do unistenja m~ta.

S tim 1I vezl vrljedna je painje prlca Kar~a Maya; aurora pOlnatlh romana o Div!j1em zapada i tvorca Ukova kao sto su Old Surehand, Wi'nnetou ~ d rug ih., Sve je romane May napsao u prvom lieu taka da je ostavljao dolan kao da [e on stvarno sudjelovao U svlrn dagadajima i kao da je osoba koja istinski odusevijava ~ zastuzuje ,d~vij,enje. Djela Karla Maya to~iko su zi'votna i Zivoplsna da se stvara iluziJa kako ih je mogao neplsatl sarno stvarni sud~onik dogadaja. Citas njegove knjIge i kao da gledas fi~m., A tema je toliko zanimUiva da su Karla N\aya prozvaUunjemacldm traperorn"

Mnogobrajni obozavate~ji Karla Maya bm su epsoutno uvjeJieni da je on poznan zapadnjak Old Shatterhand, kakvim se preds,tavljaa u syojim knjigama. Drugaoje m~sijenje citatelj~ nsu mogH dopustiti, jer nas~i su predmet div!jenja i oboZavanja, a kada netka taka slavan Zivi u blizini'I' izazjvaJoS vece zani'manje. Kakvo H je bilo njihova cudenje kad je postalo izvjesno da Karl May nikad n'ije bio u Ameriei, a da su neka djela naplsera u zatvoru Mit je upropasten ~ Ijubi~e~jr su se pretv:orUi u mrzitelje.. I tko je tu kriv? Pa oni su ga sami k9VaU u zvijezde i uspostavm odnos zavisnosti:: ~;n si nas junak, uz uvjet da je sve to ~stina:

U drugoj varijanti kada za razfiku ad umjetno stvorenih UuZlija" uopoe nema n~kakvog obiekta, nicu fuzi,casta maStanjai kule u zraku. ,Onaj koji rnasta iebdi U obladma, pokusavajuci pobjeci od neug~edne stvarnosti Na taj nacin

4. Ravno'tefa

98

stvara 5uvisni potendlel, U tom ce slucaju sile ravnoteze postolano gurkati takvog romanticara U okrutnu stvarnost kako bl mu srusile kule u obladma Cak aka mu i uspje uvud u svoje zamis~i masu ij'udi i stvorln klatno, utopija je svejedno osudena na propast jerje 5uvisn~ potencijal niknuo na praznorn mjestu, a site ravnoteie ce pnije iii kasnije zau5taviti kJatno.

Eva jos jednoq primjera kada predmet precje~jivanja postoll samo u rnastl, Recimo da Zena u svojoj Imasti naslika portret idealnog muza. Sto je i:vrSce njezino uvjere~je da on

treba bitil bas takav i takav, to je jaei stvorenl suviSni potencijat Ugasiti ga se moZe sarno pornocu subjekta sa svojstvwma koja su mu sasvim suprotna.Zatirn narn preostaje same cuaenJe:s1J1a gdje su rni bile ocir

~ suprotno. aka zena akt~vno rnrzl pijanstvo ~ grubost" doslovno (Ie pasti u zarnku i izabratl alkoholicara m grubijana. Covjek dobiva ana sto aktlvno ne prihvaea jer odas~Ue menta~nu energ'iju na frekvenciJi svoje mrinj~ a kao dodatak stvara 5uvisni' po1JendJat L:ivot Itesta 5jedinjuje sesvim razficite Ijude za koje bi se rnoqlo red da uopce ne odgovaraju jedan drugome. Taka sile ravnateie nastqe dJelovati spajajuci Uude suprotnih potendjata,.

Osobito snaino djelovanje sUa ravnoteze javlja se kod Idjlece1 jer 5U ana enerqetskl os}et1j~vija ad adraslih i panasaju se prlrodno, Aka dijete nepotrebno hva~e~ pocet ce se inatitI. Ako mu se budete ulagiva~if pocet ce vas prezirati iii vas, u najmanjlJ Juku, bas nece cijel1iti. Aka svim silama nastojite od djeteta stvorlti rnaminu rnazu, siglJrno Ce se spetUat' s nekorn g~upom uUcnam bandam. Aka nastojite ad njega stvoriti cudo od djeteta,t izgub~t te svaki iinteres za ucenje. I sto vise opten:l:ujete dijete svim Imogu(im tecajevima ~ skolama, veta je vjerojatnost da ono ~raste u sasvim prosJeenu osobu

Najbo~ji prindp odgoja lodnosa prema djed 0 ne same prema djecij: obratajte im se kao gastjmal to jest pruiajte im painju, uvaZavajte njihovu

Transurf1ng 1

slobodu zbora a pritorn nemojte dopustiti da vam se popnu na g~avu. Odnos treba graditi prema analog~j~ da ste i vi sami tek qost na ovom sv!jetu. Aka prihvacate pravilaigre i ne idete u krajnosti', mati cete birati sve sto na svijetu postojL

Pozitivan odnos prerna drugima jednako je rasiren kao ~ onaj negativan.

U nekim slluCajevima dolan do odredene ravnotefe. Po.stojimrinja i postoji ijubav. UravnoteZeno debar odnos ne iza2iva poavu suvi.snog potenc!jala., Potendjal nh:e kada dolazl dozarnletnoq sngavanja ocjene relativno nominalne vrijedlnosti. Bezuvjetna Ijubav rnozese smatrati nu~tom ocjenom na toj skak Kao sto znate, kod nje ne dolazi doodnosa zavisnostl i ana. ne stvara suvisni pol1encljat No, takva se ~jubav u cistomobliku rijetko susreee. U osnovi se c~stoj ijubavm dodaju pr'imjese prava na posj'Edovanjer zavlsnosti i precjenJivanja. Te.sk.o se odred prava na posjedovanje. Posjedovati predmet ijubavi sasvim je prirodno i opcenita normalno sve dok ne prij:ede u dvlje krajnosti.

Prva le krajnost je!ja da se ovlada predrnetorn Ijubavi koji vam uopee ne prlpada te (elk ni ne zna za vaSu zeUu. (Razumijete, naravno, da ne misfim sarno na ~e~esni aspekt ovladavanja.) To je klas;cni slueaj neuzvracene Ijubavi. Neuzvracena Ijubav lJvijek izaziva mnogo patnJe. No, mehanizamovdje nije tako jednostavan kao sto se maida cini. S~etimo se opet primjera s cvijecem. Volite setat~ pokre] cvijeea i diviti mu S€, no nikada se nste zapitaU voli Ii Dna vas. Poku5,ajte zamislit~ 5tO cvijece misli Q varna. Javljaju se raznC:'ite lose pretpostavke poput straha bojaznil mrZnje, ravncdusnostt A zasto bi vas ono morale voijeti? Mazda gome ad zelj:e da ga driite u rukama" a ne bi treoalo, Cvijeae raste u (vjetnjaku iii ga skupo prodau, Sve to v~se nije ~jubav, vet odnos zavsoosti i u vas se VIe( neprimjetno uvlace negatlvniosjetaji ..

Svejedno, na jednorn se mjestu nalazi predmet vase ijubavil a vi ste na druoorn i ielite njime v~adatj, odnosno stvarate energetski' potencijat Mojemo pretpostavltl da ce taj potencijall privlaljti iieijeni predrnet k varna, s~ic:no zracnim rnasarna koje se premjes:to.ju i'z podruda visokoq u podrucje nlskoq daka. Kako do. nel snama ravnotei:e sasvrn je svejedno kaka ce se

4 _ lRavll ote!a

100

ravnoteia postid - one mogu izabrati drugi put, udaljiti predmet vase Ijubavi, a vas neutral~ziratm,odn05no slomiti yam srce Kao dodatak svemui pri maiim reuspiesirna b~t cete sklonl sve vecoj Idramatiza(ij~ .situac!je (on/ana me ne volH)1 stoga vas te mis~j prebacuju na liniju zivoto. koja vas jako udaijava ad uzajamne Ijubavm.

Stoje veta Zetiia za ovladavan;em iii za uz:vracenom ljubavl, jate je djelovanje silo. ravnoteZe. Jasno, aka one odaberu smjer koji vas .zbliiava 5 ljubijenimJ Ijubljenom; pnca ce imati sretan kraj. Simjer djellovanja siJa ravnoteze mogu6e je odrediti vee na samorn zacetku ~jubavl. Aka yam nastojanje da postiqrete uzajamnu Ijllbav ne da mira a od .samog pocetka nesto ne ide kako treba maci da je potrebno odlucno promijeniti taktiku. A kada vol~te

bez nagrade, labiina kolebanja slla ravnoteze moouce je privuei i

, , naljerati da race za vas .. U prot[vnom oe se siruacija poput lavine

J;;"DTn~ otetii vaso] kontroti ~ btt ce rernoouce billa sto ~zmijen'ti.

Zakljucak je same jeden Ako !elite postld

uzajamnu ~juba~ treba jednostavno voljetw, a ne truditi se bit~ vdjenim. U tom se slu~ju. pvo, nere stvoriti suvmsni potencga~, sto znacii do. nece biti 50-postotne vjerqjatnosti da ce sUe ravnoteie djelovati protiv vas. Drugo, aka

ne nastoj~te posbci uzvracenu ~jubav, ne dd~i do nekontro1iranih drarnaticnih misli 0 neuzvracenoj Ijubavt i vase vas zracenje ne odvlad ra odgovarajuce linije mota. Naproti~ aka jednostavno vo~ite bel preva na posjedovanje, postavke zracenja odgovaraju linijama 1:ivota gd}e postoJi uzajamnost. A u uzajamnoj Ijubavi takoder nema odnosa zavisnostl Ako Je vee imater ne morate 9E brinuti zbog prav,Q posjedova~ja. Zamislite kako yam se povecovaju izgledi serno zato sto ste se odrekh prava na posjedovanje~ Zatlrn bezuvjetna Ijllbav je velika rijetkast i sarno zbag toga lzaziva velik interes i simpat!ju. Zar yam nee€ biti uQodno aka vas netko bude vo~io bez ikakvih ptetenzija?

lOt

TransnrftnqI

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->