P. 1
AnaDjuricCirkveni-itamini_zdravlja

AnaDjuricCirkveni-itamini_zdravlja

|Views: 732|Likes:
Published by Miodrag Ječmenić

More info:

Published by: Miodrag Ječmenić on Nov 22, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/09/2012

pdf

text

original

KALCIJ.

ZEUEZO , VITAMINI - POSEBNO FORMULIRAN PROIZVOD

ZA tENE

POMAlE OCUVANJU CVRSTIH

KOSTIJU

Mr. Ana Duric-Cirkveni

VITAMINI -

v

ISKRE ZIVOTA I

CUVARI ZDRAVLJA

JEDNO PAKOVANJE SA 90 TABLETA DOSTATNO JE

7.A PODMIRENJE POTREBA U 30 DANA

za trudnice i dojilje,

Poduzece za unutarnfu I vanfsku trgovlnu IIfekovlma I sanltetsklm materljalom ZAGREB, fukl~a 12,01/455-333 centrala Poslovnl centar 'SPLIT", Split, Put stlnlca 2, 021/587-033 centrala

Poslovnl centar'RlfEKA', Rljeka, Tometld 15b, 051/224-544 centrala

u suradnJI 5

English Grains HEALTH CARE

'Pari< Road,Overseal, Burton-on-Trent

VITAMINI - ISKRE ilVOTA GUVARI ZORAVLJA

Re cezent i:

prof. dr. MIRJANA CA.JKOVAC Mr. ANDELKA SOLARIC

Sadrzaj

Predgovor , 7

Uvod 9

I. 010 I I

Vloga hrane u coljecjem organizmu I J

Hrana kao ishrana :.16

Bitne rvari u ishrani I ~

Ugljikohidrati , 2()

B· I .' ( .. ) 27

Je ancevlne - proterm -

Masri : 27

Voda 30

Izdavac: ARK-press Zagreb, 1995.

II. 010 3.3

Vitamini .34

Povijest i pronalazak vitamina 35

Podjela vitamina i nazivi 36

Zasto, koliko i kada uzimati vitamine 30

Izvori vitamina u narnimicarna, hrani 3K

Toksicnost vitamina, da iii ne? 3K

Djelovanje vitamina u odnosu na bolesti 3()

Vitamini danas 4()

Vitamini antioksidansi 4 I

Vitamin A - retinol 41

Vitamin C - askorbinska kiselina 44

Vitamin E - tokoferol 52

Vitamin B skupine - B kompleks 56

B 1 - tiamin 50

B2 - riboflavin 57

B3 - niacin, nikotinamid 5/)

B6 - piridoksin 59

B 12 - kobalamin 60

B7-biotin 61

Folna kiselina - Folacin : 62

Kolin 63

Pantotenska kiselina 64

3

VITAMINI . ISKRE ZIVOTA I CUVARI lORAVLJA

VITAMINI . ISKRE ZIVOTA I CUVARI lORAVLJA

Paraarninobenzojeva kiselina - PABK 64

Vitamin 815 - pangarnska kiselina 64

Vitamin D - kalciferol 65

Vitamin P - bioflavonidi 66

Vitamin K· menadion :, 67

VI. 010 IJ9

Gladovanje ; I.tO

Starenjc - bolest iii vrijerne ; I.tS

III. DI() 69

;\1 inc ra li 7 I

Kalcij - (-a 72

Fosfor - P 77

Zeljezo - Fe 78

Kalij - K 81

Nutrij - Na , 81

Magnezij - Mg 82

Mikroclcrnenti 83

Cink - Zn 84

Selen . Se 85

Silicij - Si 85

Enzirni 86

P'I b li d I' . d ... ~ I) I'

ravi a za 0 JC Z ray je I UZI zivot po all mgu I S I

Zakljucak 15S

Literatura I (IS

IV. DI() 89

Zioupotrcba sredstava uzivanja 90

Nikotin - pusenje 91

Alkohol i alkoholizarn 94

Kava 97

Caj 99

[) roge i ovisnost i 1 () 1

Sece r 112

V. DI() 117

Bolesti - posljedice zloupotrebe organizma 118

Secerna halest - diabetes mellitus 119

Bolesti srca i krvnih zila 123

K olesie rol 128

Debljina, pretilost, gojaznost 132

4

5

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZORAVLJA

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA 1 GUVARI ZORAVLJA

Ovu knjigu posvecujem farmaceutima za siroka podrucje rada i djelovanja uz vitamine u korist zdravlja.

PREDGOVOR

Neka ova knjiga bude poruka za zdravo iivljene i zdravima i bolesnima jer svatko od nas, osim sto moie bid cuvar svoga zdravlja, moie bid i sam svoj lijecnik; odriavajuci zdravlje, ako ne u optimalnom, a ono barem u tolerantnom stanju.

Svoje znanje farmacije dopunjavala sam i obogacivala viSe godina izucavanjem zdrave ishrane i vitaminskih dodataka, kao i njihova utjecaja na zdravlje i bolesti.

Otkrivajuci svijet ptirodnih zakona i harmonije s ljudskim organizmom, dosla sam do spoznaje da svojim ponasanjem sami upravljamo zdravljem i tijelom. Tko od nas ne bi ielio biti zdrav iii barem tolerantno zdrav?

Tko od nas ne bi ielio zaustaviti starenje, ako ne vremenski jer to nije moguce, barem onda postici odriavanjem organizma u funkciji aktivnosti i iivljen]«. To moie svatko od nas uz pomoc zdrave i pravilne ishrane, te vitamin a koji su pravi "cudotvorci".

Kljui: zdravlja, snage i vitalnosti u nasim je rukama i osobna je zadaca svakog od nas.

"Oprez dok je vrijeme" bila bi poruka mladima i zdravima, a starijima savjet da ucine nesto kako bi lakse i ljepse starili.

Tim povodom vise puta Citajte poruke ove knjige!

6

7

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI lDRAVLJA

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lDRAVLJA

UVOD

I

Najvazniji zadatak zivljenja je ocuvati zdravlje, a time snagu i vitalnost organizrna u cernu veliku ulogu i znacaj ima ishrana koja je temelj dobrog zdravlja.

Organizam se tijekom bolesti brani i bori za ozdravljenje kao i svakodnevno odrzavnje zdravlja, pa je tu borbu vazno podrzati, Kako zdravlje uvjetuje kvaliteta i kolicina ishrane, osobito vitaminske, potrebno je prilagoditi je i uskladiti s prirodnim potrebama organizma da bi se zdravlje odrzalo, odnosno obnovilo ako je izgubljeno.

I

Istrazivanjima je dokazana velika povezanost zdravlja, bolesti i vitamina, a buduci

da su namirnice najcesce vitaminima nedostatne, zbog obrade, potrebno ih je unositi dopunskim dodacima i u dovoljnirn kolicinarna, Tako se bolest moze sprijeciti i ublaziti, a starost usporiti. Uzimanje povecanih kolicina vitamina C jedna je od najvaznijih zastita organizma, a to je metoda lijecenja ortomolekularne medicine, ciji je osnivac Pauling. On je istrazivanjima dokazao kako vitamin C moze poboljsati zdravlje kao i stanje bolesti do podnosljivosti i poboljsanja zivljenja cak i kod vrlo teskih bolesti. Buduci da je kod svih bolesti dokazan nedostatak vitamina C kojeg u organizmu nedostaje zbog dva razloga: njegov nedostatak je bolest uzrokovao iii je zaliha vitamina C potrosena u obrani od bolesti. Mora se nadoknaditi i uzimati u odgovarajuCim kolicinama, Cak i neiskoristeni dio vitamina C koristan je na svom putu kroz organizam jer ucinkovito djeluje na organe eliminacije, stiteci ih od infekcije, a svojim laksativnim djelovanjem pospjesuje izbacivanje nepotrebnih i stet-

nih mineral nih tvari. .

Analize pokazuju meduovisnost nedostatka vitamina C, bolesti i smrtnosti bez obzira na starost, pa je smrtnost 2,5 puta veca kod osoba koje nisu uzimale vitamin C (Pauling).

Nedovoljne i male kolicine vitarnina' nemaju zeljenog ucinka niti djelotvornosti,

8

9

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZORAVLJA

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA CUVARI ZORAVLJA

osobito male kolicine antioksidansa koji imaju ulogu njajace zastite organizma, sto je dokazano najnovijim istrazivanjima. Osobitu ulogu i znacenje imaju vitamini C i E, koji ako se uzimaju zajedno, djeluju pojacano i s boljim ucinkorn.

Zioupotreba sredstava uzivanja, a time i zloupotreba tijela, i to sredstvima kojirna smo svakodnevno okruzeni pa sve: do sredstava obiljezenih drustvenim zlom, drogama, remeti ravnotezu organizma ~ posljedicama fizickih i psihickih ostecenja i bolesti. Iako je borba protiv tog zla poprirnila ozbiljne razmjere, tesko je taj problem svladati i rijesiti jer je lijecenje cestolbezuspjesno. Vitamini i ovdje mogu pomoci, kako u detoksikaciji tako i u prebrodivanju cesto teske apstinencijske krize.

I.

Osnovni uzroci svih bolesti su isti, a. odnose se na dugotrajno nakupljanje stetnih i otpadnih tvari u organizmu, prvenstveno zbog losih navika zivljenja, pa se organizam moze lijeciti jedino izbacivanjern i detoksikacijom takvih tvari koje ometa-

ju osnovne funkcije organizma. .

DID

Gladovanje i post najbolje je tjelesno ciscenje koje dr. Eret naziva "operacijom bez noza" jer uklanjaju sve stetno i nepotrebno iz organizma i pruzajuci mu tako odmor, potreban zbog neprekidne opterecenosti i rada. Post u trajanju od 18 sati, jednom na tjedan, izuzetno je ucinkovit; tako da i religijski postovi nisu bezrazlozni.

i

Starenje kao zivotni proces do njegova konacnog zavrsetka takoder moze biti usporeno dodavanjem vitamina antioksidansa jer se starenje takoder smatra oksidacijom organizma uz postupno propad~nje njegovih funkcija.

i

Geneticari tvrde da se organizam neirnoze prilagoditi beskrajnim promjenama i faktorima rizika bez posljedica i nevolja, Zbog toga je organizmu potrebno pruziti pornoc i to prvenstveno putem vitamina koje je, ako ih ne rnoze osigurati ishrana,

potrebno davati dopunom. i

Uocena povezanost ishrane s vitaminima i njihov nedostatak u raznim bolestima, cesto i vrlo teskim, trazi posebni rezimlishrane te vitaminskih dodataka u odredenim kolicinarna, U takvoj situaciji rnoguce je pomoci posebnim rezimorn ishrane, odnosno vitaminskim dodacima u odredenim koliCinama. To je i poruka ove knjige, kao i literature na kojoj je sazdana i koju bi trebalo prihvatiti.

Naglasavarn kako preporucene male; kolicine vitamina, ustanovljene klinickim istrazivanjima prije pola stoljeca, ne rnogu biti djelotvorne za siroka podrucja njihova djelovanja, dokazana novijim istrafivanjima. Te kolicine zaostaju za svjetskim stajalistirna i poimanjima naseg doba. Ovp bi trebalo prihvatiti i promijeniti stajaliste jer bez vecih kolicina vitamina nema djelotvornog ucinka a to je i poruka nobelovca Paulinga, jednog od najvecih znastvenika ovog stoljeca i istrazivaca vitamina.

10

11

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

12

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

i

ULOGAJ HRANE

v I v

U COVJECJEM

ORGANIZMU

I

Opstanak covjecjeg organizma, njegbve grade i energije, potrebne za njegove aktivnosti i funkcije uvjetuje hrana, kojat se unosi u organizam u obliku namirnica.

I

I

Aktivnost organizma, disanje, izrnjeria tvari - metabolizam, optok krvi - cirku-

lacija i obrana organizma, irnunitet, od) osnovnog su znacenja za zivot i zdravlje organizma. Svaki porernecaj tih aktivnosti remeti ravnotezu organizma s posljedicom razvoja bolesti.

Zadatak i uloga punovrijedne hrane lima za cilj da u organizam unosi dovoljne kolicine potrebnih tvari za pravilno odvi~anje aktivnosti, kao i gradu samog organ-

izma. I

Vee je otac medicine Hipokrat pridavao hrani veorna veliko znacenje i kod zdravog i kod bolesnog organizma smatrajuci daprehrana irna jednu od najvaznijih uloga u odrzavanju zdravlja.

Nepravilna ishrana, bolje receno nered u kakvoci i kolicini ishrane, odrazava se lose na zdravlje organizma, pogodujuci bolestima,

Civilizacija stanovnistva industrijski razvijenih zemalja s poplavom proizvoda na trzistu, popraceriih uvjerljivim reklamarna, dovodi potrosaca do zbunjenost u izboru primamljivih izazova, narnecuci izbor reklamiranih proizvoda lIZ bezobzirnost pre-

i .

,

13

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

VI TA MINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

rna posljedicama.

dioksida i drugih tvari.

i

. i

Uzimanjem onoga sto je na dohvat ruke, a nametnuto proizvodno industrijskom

tiranijom, od slatkisa, grickalica, alkohola i ostalih rafinirano obezvrijedenih proizvoda, utazujuci zelju, a ne potrebu i glad, organizam se dovodi u stanje nereda i

kaosa. !

Ocito je da se zivot organizma odvija u stanicama!!!

J

I

Posljedice su visak tezine S opterecenjern organizma, cime je danas optereceno 50 % stanovnistva svih uzrasta, pa osim sto je bolest i kroci u susret mnogim bolestima, od dijabetesa, bolesti srca krvnih Izila i probavnih organa, ukratko "bolestirna

civilizacije". i

U citoplazmi se nalaze duguljasta tjelesca mitohondriji koji uz sudjelovanje kisika razgraduju hranjive sastojke u manje, drugacijeg sastava. Ribosomi, druga tjelesca u citoplazmi, sastavljaju od cestica, nastalih razgradnjom, druge, nove od kojih se tijelo upravo tog bica izgraduje i nijednog drugog (Guyton).

Znaci u tijelu svake jedinke stvaraju se molekule koje nema nijedan drugi organizam na svijetu.

Procesom izmjene tvari, metabolizrnorn, hrana se uz pomoc enzimatskih sustava razgraduje u jednostavne sastojke i po novo izgraduje tvari oganizmu potrebne i

iskoristive. I

Veoma vaznu ulogu u izmjeni tvariJ metabolizmu, upravo ima nositelj metabolizma, najmanji dio organizmastanical Ona je osnovna i temeljna jedinica organizma i zivota, pa se organizam biljaka, jzivotinja i covjeka sastoji od tisuca i milijuna stanica. Stanice su grupirane u razlicita tkiva, tkiva opet u razlicite organe, a ovi u organske sustave razlicitih funkcija: Zivqanog i krvnog sustava, i zlijezda s unutrasnjim lucenjern. Zivcani sustav je glavni pokretac svih ostalih sustava.

I

Otkricern mikroskopa razvija se citologija, nauka 0 gradi stanice i procesima koji

se u njoj zbivaju kao temelju organizma.

1

Nosioci osobitosti i razlicitosti su geni, molekule koje upravljaju djelatnostima stan ice, a nalaze se u kromosomima.

Kromosomi su tanke dugacke niti u jezgri a sadrze molekule deoksiribonukleinske kiseline (DNK), geni 'koji odreduju svojstva i aktivnosti stanice i upravljaju razmnaianjem stan ice. Ljudsko bice ima 100.000 gena koji su nosioci bioloskih i duhovnih razlicitosti.

Stanica se sastoji od jezgre, citoplazrne, membrane i razlicitih organela. i

i

Jezgra je srediste zbivanja procesa i\ ona upravlja ostalim dijelovima stanice.

i

Citoplazma je tekuca masa koja okJilZuje jezgru. Obavljena je stanicnorn mem-

branom, koja je granica prerna njenom okolisu Citoplazma je prozeta mrezom kanalica koji povezuju svem okolisu, dijelove stanice, jezgru, citoplazmu ostale organe, citoplazmu i mernbranu stanice

Stanica se razmnaza diobom na nacin da se prije dijeljenja kromosomi udvostruce uzduznim cijepanjem, odvajaju se i udaljuju purujuci prerna suprotnim polovima stanice. Tako se stanica postupno podijeli, pa nastaju dvije nove stan ice, medusobno jednake, s brojem kromosoma tipicnim za tu vrstu. Taj proces dijeljenjazove se mitoza. Broj kromosoma u stanici tijela svake vrste zivog bica je stalan, tako je u stanici covjeka 46, u stanici kukuruza 20, a u stanici gliste 4 krornosoma.

Kemijske tvari od kojih se stanica sastoji zovu se zajednickim imenomprotoplazma koja je sastavljena od 5 osnovnih tvari: vode, elektrolita, proteina, lipida i ugljikohidrata,

Voda je tekuci dio stanice u kojoj su otopljeni iii suspendirani stanicni kernijski spojevi cime je omogucen prijenos tvari iz jednog dijela stanice u drugi. Voda cini 70-85% stanicne mase (sadrzaja).

U stanicu ulaze hranjive tvari, osigurane ishranom, a koje ona preraduje, razgraduje i sastavlja nove tvari koje su njoj i organizmu potrebne za zivot, energiju i odvijan-

je zivotnih procesa. I

i !

Hranjive tvari i kisik ulaze kroz mem~ranu stanice u citoplazmu, odakle iskoristene i razgradene kroz membranu izlaze, kao otpadni produkt u obliku vode, ugljicnog i

Proteini uz vodu cine velik dio (20 do 30%) stanicne mase i to struktume proteine i enzime, koji pospjesuju kemijske reakcije.

Lipidi su rasprseni svuda po stanici, 2-3% stanicne rnase, ali ih ima najvise u membranama stanice i jezgre. Oni su netopljivi iii djelomicno topljivi, i stvaraju granicu medu otopinama s jedne i druge strane membrane, cineci membranu nepropusnom za mnoge otopljene tvari,

14

15

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA

Ugljikohidrati imaju vainu ulogu u ishrani stanice, Cine 1% ukupne mase stanice, ali se nalaze i u okolnoj izvanstranicnoj tekucini u obliku glukoze, i uvijek su na raspolaganju stanici. Mala kolicina ugljikohidrata pohranjena u stanici je u obliku glikogena, netopljivog polimera glukoze.

Elcktroliti - kalij, magnezij, fosfor, sulfati, bikarbonat i male kolicine natrija i k1ora, otopljeni su u tekucern dijelu stanice kao anorganske tvari koje sudjeluju u stanicnirn reakcijama i nuzni su stanicnorn metabolizmu.

Ovim prikazom grade i funkcije stanice, uocljivo je znacenje stan ice za sva zbivanja organizma, funkcije organa i drugih struktura tijela, odlucujucih za zivot i opstanak organizma. Normalno funkcioniranje stan ice, osnovne jedinice organizma, optimalni metabolizam i sve biolosko-kernijske procese uvjetuje prisutnost vitamina i minerala, pa njihov nedostatak izaziva porernecaje u organizmu, vodeci u bolest. Uskladenost ishrane i dopune optimalnih kolicina vitamina i minerala prevencija su zdravlja i zastite od bolesti.

HRANA KAO ISHRANA

Usprkos izobilju hrane, ishrana rnoze biti siromasna i nedostatna, a jesti ne mora znaciti iskoristiti u korist organizma, njegove grade, energije i funkcije. Ishrana je upravo one sto organizam koristi od hrane koju je unio za svoje potrebe, a ostatak izbacuje. Ishrana se kao proces odvija u zivom organizmu. Preporukama i zabranarna ispreplicu se razliciti pristupi ishrani, a trebalo bi se pridrzavati osnovnih zahtjeva:

1. uravnotezeno unosenje osnovnih hranjivih tvari, potrebnih organizmu za gradu i energiju, tj. proteina, masti i ugljikohidrata;

2. unosenje dovoljnih kolicina vitamina i minerala, biokatalizatora svih kemijskih procesa metabolizma, koje treba dodavati hrani u dopunskim dodacima ako ih nema dovoljno u namirnicama;

3. uzimati dovoljno balastnih tvari radi poboljsanja probave i izbacivanja otpadnih tvari iz organizma bez duzeg zadrzavanja i ponovne resorpcije;

4. uzimanje dovoljnih kolicina tekucine, cajeva iIi vode, takoder radi eliminacije putem bubrega i odrzavanja tekuce ravnoteze u organizmu.

Grada, rast, odrzavanje funkcija i energije organizma, ovise 0 ishrani i to punovrijednoj ishrani, sa zastupljenoscu dovoljnih kolicina osnovnih tvari, uz vitamine i minerale. Na taj nacin ce se izbjeci mnoge bolesti i porernecaji u tijelu.

16

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA

Organizam unesenu hranu razgraduje u jednostavne secere, aminokiseline' ,

ki I' "" I masne

ise me, uz pomoc vitamma, rninerala i enzima, biokatalizatora kemijskih procesa

pretvorbe hrane u energiju i gradu.

Hra~a ~rer~de.na i rastvorena probarnim sokovima, pocevsi pljuvackom u ustirna, zatrm zelucamm sokom, sokom zuai, te gusterace, nakon probave odlazi u krvotok, zavrsavajuci proces metabolizma u stanicarna organizma odgovomim za njegovo

zdravlje i funkciju, ~

Sadrzi Ii hrana tvari potrebne stanici za izgradnju i obnovu, proces tece u redu, a nedostaju .. 1i potrebn~ tvari, s.tani~ zax -ljajll iii se ponasaju nekontrolirano, rerneteci tako funkcije organa I orgaruzrna I ugrosavajuci zdravlje.

B d ii d . k .. ki . l

. ~ UCI a se ~VI :emlJs I procesi organlzma odvijaju u prisutnosti vitamina, rninerala

I enzirna potrebno je posebnu paznju obratiti njihovu unosenju u organizam. Nak?n ~to se potreb~e tvari. isko~isle, u ~.etelom se ~rijevu pripremaju otpaci za izbacivanje, razgradeni do kraja koli bakterijama, koje zive u debe 10m crijevu i ornogucuju dobru probavu.

Hrana s obiljem balastnih tvari i grubim vlaknima pospjesuje probavu, a nedostatak tih tvari, cesto uvjetovan rafiniranoscu hrkne, dovodi do zatovra, opstipacije, od cega pati gotovo 50% stanovnistva, Posljedice su bolesti crijeva, hemeroidi, divertikuloza, zucni kamenci, napokon i rak crijevd.

. ~oce ! po~rce. bo~ato celulozom .naj~Olje regulira rad crijeva, osobito sirovo, s obiljern vitarmna I minerala, pa ne bl trebalo biti obroka bez salate od tih namirnica.

Kod prob.~ve i .izmje~~ ~ari, potrebne je s~om~n~t~ odlu~ujucu ulogu jetrc kao organa, sredista biokernijskih procesa razgradivanja I izgradivanja tvari potrebnih organizmu, uz detoksikaciju otrovnih tdri nastalih metabolizmom tvari.

Jetra je skladiste krvi, vode, vitamiJ, mineralnih tvari i ugljikohidrata - gliko~ gena. Bitna je zadace jetre oslobadanje [i prociscavanje krvi od otrova i produkata izmjene tvari, te sacuvati i uskladistiti glikogen.

~ ~oju ),etra filtracijski ~reradllj~ d~lazi u ~jll pre~o vene porte s primljenim tvanrna IZ cnjeva, dok krv za ishranu Jet~e dolazi preko jetrene arterije. Zajednicki protok krvi kroz jetru iznosi 1500 ml/min iii priblizno 29% od ukupnog minutnog

volurnena srca. .

17

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI IORAVLJA

U zilama jetre mogu biti pOhranje1e vrlo velike kolicine krvi jer je jetra rastezljiv organ, koji se moze povecati i smanjiti, i moze djelovati kao sprerniste krvi, kad je kolicina krvi povecana, a kad je koliCink smanjena rnoze osigurati dopunske kolicine, Kontrola uskladistenja krvi u jetri odvi~a se pornocu sirnpaticnog nervnog sustava, pa je jetra vazan izvor krvi koji popunjava cirkulacijske potrebe, za vrijeme teskog misicnog rada iii poslije teskog kIVarerlja.

U jetri se stvara rue, 1 - 1,5 I dnevno, i istjece rnrezorn zucnih kanala u jetreni izvodni kanal, koji se otvara u dvanaestnik. U zucnorn mjehuru odlaze se dio zuci \

za slucaj povecane potrebe zuci, pri uzimanju masnih jela.

I

Osim zuci u jetri se stvara mokracevina, mokracna kiselina i cijeli niz ferrnenata za metabolicke potrebe.

Bez jetre organizam ne moze zivjeu] pa je bitno odrzati je zdravom i ocuvati od bolesti, kojima lako podlijeze. Pornoc Iinl oze doci od vitamina antioksidansa A, C, E, posebno vitarnina C koji regenerira tkivo jetre, sto je istrazivanjirna dokazano, pri lijecenju hepatitisa.

I

Visoke doze vitamina C stite jetru i od! toksicnih tvari: nikotina, alkohola, a jacanjern

irnuniteta i od virusnih i bakterijskih irlfekcija. U lijecenju zutice je veoma dobro

dosao! I

I

BITNE TVARI U ISHRANI I

Tijelo se lijeei j uzdrzava sarno od seb~, aka mu se pruze prirodni preduvjeti (prof.

dr. TB.ier -dSA~~'b' bili drzai bl"h " hrani b . b I"k

I pre uvjen I upravo I I sa rzaji HOI tvan u IS ram potre m za meta OIC e

procese organizma. Unose se hranorn il koriste koliko je potrebno, a ostalo je ot-

pad za izbacivanje iz organizma. II

Bjelancevine, ugljikohidrati, masti i I oda osnovne su tvari u ishrani organizma, ali njihov ucinak i djelovanje omoguceno je samo uz prisutnost vitarnina, minerala i enzima, pa i uz obilje tih osnovnih sasjojina, nema rnetabolickih procesa u organ-

izmu bez njih. I

I

Mozda bi vee njihovo djelovanje i ucinak bio odgovor da su vitamini najbitnije

:ri u ishrani, zbog svega "0'" uz niil°VU pornoc zbiva U organizmu,

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA

V~~amini, ~inerali i enzimi, "iskre" koje zapaljuju sve procese savrsenog Iaboratonja orgaruzrna, upravo su iiskre iivota! Bez njih nema procesa prervorbe hrane u energiju i gradu organizrna, a njihov nedostatak uzrokuje niz porernecaja i bolesti, od neduznih do najtezih, Stoga je potrebno uvijek osigurati njihov unosdopunskim dodacima i tako ornoguciti nesmetano odvijanje procesa metabolizma osiguravajuci i dobro zdravlje. '

Kod izbora hrane, odnosno namimica treba skrenuti paznju, osim na njihovu hranjivu i energetsku vrijednost i na veoma vaznu biolosku vrijednost s pravilnim usmjerenjem odabira potrosnje.

Najrasireniji nedostatak u ishrani je vitaminski, osobito vitamina B-skupine, radi obezvrij~den~sti i rafiniranosti ugljikohidrata, brasna, secera, a koji su u svakodnevnoj upotrebi, zanrn nedostatak vitamina C i vitanima A i E!

Procesom izmjene tvari, metabolizmom, hrana se upravo uz pomoc vitamina i enzimatskih sustava razgraduje u jednostavne sastojke i ponovo izgraduje tvari organizmu potrebne i iskoristive. To su stalni tijekovi procesa, koji se u zdravom organizmu zbivaju usporedno i u ravnotezi,

Izgradnja se naziva anabolizam, a proces razgradnje katabolizam. lpak, u mladosti preteze anabolicki, a u starosti katabolicki proces.

I-_Iranjive tvari .. unesen~ u organizam mogu biti "gradivni elementi" za potrebe g~adl-:n~ supstancije orgaruzrna, zatim za dobivanje energije, sagorijevanjem u ugljicni dioksid I vodu (C02 + H20), pa se govori 0 izgradnom metabolizmu i energetskorn metabolizmu.

. Buduci da i zdravo tijelo podlijeze procesima trosenja i starenja, potrebno je istroseno neprestano zarnjenjivati novim, izgradnirn metabolizmom.

Energetski m:tabo.lizam osigurava organizmu energiju, potrebnu za njegove aktivnosti, te odrzavanje stalne tjelesne temperature.

?~ bi se o~ procesi mogli nesmetano i bez porernecaja odvijati potreban je pravilan nacin ishrane, izbor namimica, lIZ njihovu biolosku vrijednost, koji ce zadovoljiti osnovne potrebe organizma.

19

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI IDRAVLJA

UGLJIKOHIDRATI

Veoma su vazni u ishrani s osnovnirn zadatkorn stvaranja energije potrebne organizmu za aktivnost, ali i kao gradevni materijal stanice.

Po strukturi sujednostavni - monosaharidi: glukoza - krvni

fruktoza - vocni

Slozcnl - disaharidi: sastavljeni od 2 jednostavna secera; saharoza, kuhinjski secer, satavljen od glukoze i fruktoze, a dobiva se iz secerne trske i repe:

laktoza - mlijecni secer, sastavljen oct glukoze i galaktoze

polisaharidi: skrob, celuloza, zivotinjski glikogen.

Ugljikohidrati su pretezno biljnog porijekla, a glavni su sastavni dio hrane Ijudi i zivotinja.

U nonnalnoj hrani covjeka nalaze se 3 oblika ugljikohidrata: saharoza - obicni secer, disaharid, laktoza - mlijecni secer i razlicite vrste skroba, veliki polisaharidi koje sadrzi hrana svih vrsta, osobito zitarice, Hrana sadrzi i velike kolicine celuloze, pektina, dekstrina, glikogena, koji su takoder ugljikohidrati.

Ugljikohidrati u hrani potrebni su za osiguranje dovoljne kolicine energije za sve aktivnosti organizma, a i cuvaju bjelancevine, koje bi morale sagorijevanjem nadoknaditi eventualni nedostatak ugljikohidrata, uz ugrozavanje proteinske strukture stanica.

Encimi i sokovi organizma cijepaju skrob iz namimica u jednostavne secere, konacne produkte probave, koji se apsorbiraju u krv kao jednostavni monosaharidi. To su glukoza, fruktoza i galaktoza od cega je najvise glukoze. Prolaskom kroz jetru, krvotok ih raznosi po cijelom tijelu, svim stanicama, prolazeci kroz stanicnu mernbranu u citopiazrnu stanice.

Nakon apsorpcije u stanice, glukoza se moze odrnah koristiti kao izvor energije stanica, a veci dio se pohranjuje kao polimer glukozeglikogen u stanicama jetre, i sluzi za rezervu potreba glukoze.

Ugljikohidrati oksidacijom izgaraju u ugljicni dioksid i vodu, (C02 + H20) uz oslobadanje energije, 4,1 cal po 1 grarnu, odnosno 17,166 J.

Kalorije (cal) i dzuli (J) su energetska vrijednost hrane dobivena mjerenjem energije, koja se oslobada sagorijevanjem odredene kolicine hrane, obicno kao standard LOO grama namirnica.

20

VITAMINI - ISKRE ilVOTA I GUVARI ZORAVLJA

1 kcal - .~ilo~alorija. =.4,186 dzula I

1 gr ugijikohidrata I bjelancevina = iU kalorija

1 gr masti = 9,3 kalorija !

I

I

I

jaje

kalorijc u namirnicama u 100 gr

kruh 250

riza 350

zobene pahuljice 400

soja 400

krumpir SO

povrce 30-50

svinjetina

I •

govedina I I .

Ite etrna

slanina

I .. k

~VIllJS 'a mast

maslac

I

rnargarin

II'

~I JC

I

hlkohol

70-400

50 200-450 100-250 150

650

950

750

730

930

voCe orasi mlijeko

50-SO 600 30-60 SO-200

sir

I

- ---- --- -- ------ ---- ------ _ _ --- -_ .. - --- --i"" -- .. -- -- - .. -- -_ _-- --- ..

Potrebna je dnevna kolicina energijeloct 10-1-65.1 iii 2500 cal, za sto je potrcbno 55% ugljikohidrata, 15% bjelancevina i 30fc} rnasnoca. Vecina masnoca treba sndrzavaj]

nezasicene masne kiseline. !

Takvim u~~lad.ivanje~ bitnih ~astojaika u hrani moguce je uspjesno odrzavanje konstantne tezme I energije orgaruzrna za potrebne aktivnosti,

Unosenje vecih kolicina ugljikohictraja oct potrehnih rezultira uskladistenjem u "salo", da bi se po potrebi vratilo u glukozu i trosilo kao rezerva.

I

I

. Isk~rist:n?st i prije~os gl.uko.ze ovise! ° inzulinu. hormonu gusterace, koji regulira razmu secera u krvi, pa je njegova norrnalna kolicina u krvi 80-120 mg, tj. 4,4- 6,7 rn rnol/l u 100 g. Povecanje iii smanjeNe kolicine dovodi do porernecaja i bolesti: dijabetesa, hiperglikemije iii hipoglikemije.

Kod secerne bolesti organizarn vcoma malo iskoristava ugljikohidrate, a energ-

ija se uglavnom dobiva iz masti. i

I

Tehnoloskorn pre radom ugljikohidrati gube biolosku vrijednost zbog lisenosti

vitamina i minerala, pa su takvi produkt] bez hranjive vrijednosti "prazne kalorije", kojima nedostaju esencijalne tvari, vitamini.

I

Danas se koriste velike kolicine seedra - saharoze, za industrijsku proizvodnju razlicitih slatkisa, sokova, a sve ponajprije zbog zarade i profita, steteci zdravlju.

I

Tako industrijski secer, nasrtljivo pri~utan u namirnicama i u ish rani, neprijatelj

I

21

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA

,

i

je broj jedan (dr. F. Kendal) i uzrocnik bolesti srca, gusterace, ateroskleroze pa i

opakog raka. I,

I

Klinicka ispitivanja su pokazala da] unosenje vecih kolicina saharoze povecava

kolicinu kolesterola u krvi jer fruktoza nastala razlaganjem saharoze stvara ace tat, prekursor kolesterola, koji se sintetizira u stanicama jetre (John Judkin profesor fiziologije na Sveucilistu u Londonu). !

I

Buduci davitamin C sudjeluje u razaranju kolesterola, a njegovo dodavanje ishrani smanjuje kolicinu kolesterola u krvi, vitamin C bi mogao uvijek odigrati ulogu zastite pri unosenju vecih kolicina saharoze. i

Biljni polisaharid celuloza znacajan lje zbog posebne uloge u probavi. Uz to sto pospjesuje izbacivanje otpadnih tvari i~ organizama, hrana bogatacelulozom prevencija je bolestirna debelog crijeva. !

I

I

Pravilno bi bilo uzimati ugljikohidratei bogate vitaminima i mineralirna, te balastnim I

tvarima, koje i usporavaju apsorpciju se~era, odrzavajuci dopustenu razinu, a time i

preveniranje bolesti. I

I

BJELANCEVINE - PROTEINI !

I

I

Bjelancevine iii proteini sadrzani su I.l biljnim i zivotinjskim namirnicama. Biljne

namirnice u kojima se nalaze bjelancevine su: zitarice, orasi, soja, grah, krumpir, povrce, a zivotinjske su: meso, jaja, mlijeko, sir, riba,

I

To su organ ski spojevi gradeni od velikih rnolekula aminokiselina.

Organizam ih putem probave najPrije! razgraduje u sastavne aminokiseline, a zatim izgraduje vlastite koje putem krvi dolaze do svih dijelova tijela. Kada bi se bjelancevine izravno apsorbirale bez razgradnje i ponovne izgradnje predstavljale bi strane tvari, strane bjelancevine i izazivale bi patoloske reakcije, alergije i anafilaksije.

I

I

Bjelancevine se sastoje od razlicitih aminokiselina. Svaka aminokiselina ima svoju

I

ulogu i ne moze je zamijeniti druga, a nedostatak se nadopunjuje pravilnom ishranom.

Tjelesni organi imaju svaki svoju bjelaieevinu; kosa i nokti - keratin; misiCi - miozin i aktin; koza, vezivno tkivo i zile - kolagen.

I

Organizam se neprestano trosi i obnavlja, pa je potrebno svakodnevno unosenje

I I

22

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA

bjelancevina za gradu i obnovu jer nedostatak bjelancevina rnoze prouzroCiti prestanak rasta cak i kada hrana ima dovoljno masti i ugljikohidrata.

Dobro koristcnje bjelancevina ovisi 0 prisutnosti vitamina i mincrala u hrani.

Sve bjelancevine nisu jednako vrijedne, pa im odredujemo biolosku vrijcdnost testom hranjenja, uz prisutnost vitarnina i rninerala.

Putem probave, uz pomoc enzima zelucanog soka i soka gusterece, bjelancevine se cijepaju na aminokiseline od kojih su sastavljene, a zatim se apsorbiraju u tankorn crijevu, specificno gradenom za apsorpciju, Brzina apsorpcije i aminokiselina ovisi o brzini oslobadanja iz bjelancevine tijekom probave.

Dobro sazvakana hrana i umjerene kolicine pospjesuju razgradnju vremenski i kolicinski, pa se 98% svih bjelancevina razgradi do aminokiselina, a samo manji dio ostaje nerazgraden.

Dnevna potreba bjelancevina u hrani treba zadovoljiti potrebe energije i razgradnje tjelesnih bjelancevina, koje se neprekidno trose, pa ih treba obnavljati, Treba takoder uzeti u obzir jesu Ii bjelancevine kompletne, da ih tijelo rnoze posve iskoristiti iii nekompletne (parcijalne), koje traze vecu kolicinu, Primjer su africka plemena koja se hrane kukuruznim brasnorn a u njemu nedostaje arninokiselina "triptofan", Takva ishrana djeluje kao da je bez bjelancevina, pa oboljevaju od sindroma nestasice bjelancevina s posljedicom zaostajanja u rastu, dusevnorn tuposti i pojavom hipoproteinskih edema (bolest "kwashiorkor").

Kod gladovanja i nedostatka bjelancevina u hrani, dio bjelancevina vlastitog tijela nastavlja se razgradivati u aminokiseline, koje se zatim deaminiraju i oksidiraju. Taj obavezan gubitak bjelancevina iznosi oko 30 g dnevno, Da se to izbjegne potrebno je svakodnevno hranom unositi barem 30 grama bjelancevina, a preporuca se i vise, do 75 grama.

Tri cetvrtine suhe tvari tijela su bjelancevine!

Bub.rezni prag za aminokiseline sprecava gubljenje aminokiselina rnokracorn, a samo dio koji sene moze resorbirati gubi se uri nom. Sve stanice tijela sintetiziraju bjelancevine a funkcionalne karakteristike svake stan ice ovise 0 vrsti bjelancevine, koje mogu stvarati.

Stanice mogu sintetizirati 11 od 21 aminokiselinu koliko ih ima ukupno u animalnim proteinima. To znaci da 10 aminokiselina koje stanice ne mogu sintetizirati, esencijalnih, nenadoknadivih moraju biti prisutne u hrani da bi se bjelancevine

23

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI lDRAVLJA

mogle sintetizirati u tijelu. Ostalih 11 aminokiselina, takoder su potrebne za sintezu bjelancevina, ali ih stan ice mogu sintetizirati, pa nije potrebna prisutnost u hrani, one su nadoknadive, nccscncijalnc.

Transaminaciju bjelancevina pornazu enzimi, transaminaze, derivati piridoksina, vitamini B sku pine, bez kojeg nema sinteze proteina.

Ako je malo esencijalnih aminokiselina niti druge ne mogu biti iskoristene, tada stanica bjelancevine uopce ne sintetizira. Da bi aminokiseline bile iskoristene moraju biti zastupljene u podjednakom odnosu u kojem se nalaze u tkivu.

Kad stanice popune svoj kapacitet, visak aminokiselina se razgraduje i upotrebljava za dobivanje energije iii se prctvara u masti i u tom obliku pohranjuje. Ta razgradnja, proces "dearninacije" zbiva se jedino u jetri.

Inzulin djeluje i na metabolizam bjelancevina, iako ga nema, sinteza bjelancevina prestaje, zbog ubrzanja transporta arninokiselina stanice, a i povecanja dostupnosti glukoze stanicama pa se smanjuje potrebna aminokiselina za energijom, ostavljajuci tkivima aminokiseline za sintezu bjelancevina, - Guyton.

Ugljikohidrati i masti iskoristavaju se preventivno za dobivanje energije, pa su oni cuvari i stedise bjelancevina tijela.

Bioloska vrijednost bjelancevina ovisi 0 sadrzaju csencijalnih aminokiselina, nuznih i bitnih za zivot i rast, a to su: histidin, leucin, lizin, metionin, fenilalanin, iskonin, triptofan i valin.

Njih moramo unijeti 'hranom jer ih organizam ne sintetizira. Sto je manja kolicina proteina potrebna da osigura potrebe organizma, to oni imaju vecu biolosku iii fiziolosku vrijednost. Raznovrsna hrana sadrzi i raznovrsne bjelancevine koje se nadopunjuju aminokiselinama. Vrijednost proteina ne odreduje sarno sadrzaj bitnih aminokiselina vee i sadrzaj vitamina i minerala koji ih prate jer bez njih nema iskoristenja proteina ni visoke vrijednosti (dr. Shelton).

Primjer nekih bioloskih vrijednosti bjelancevina

mlijeko - 94 misic mesa - 74

krumpir - 64 kukuruz - 65

jaje - 98 iznutrice - 85

Jaja imaju vecu biolosku vrijednost od bilo kojeg drugog izvora proteina, sto je i razumljivo, ako se uzme u obzir da su ona izvor zivota (prof. Colum).

24

VITAMINt ISKRE ZIVOTA GUVARI lDRAVLJA

. Iz;or vi~~kovrij~dnih. bjelancevina .s~ ~ orasi j:: sadr~e najbolje proteine, visoke bioloske vrijednosti, purn su vitamina I minerala. Oni msu zamjena za meso nego

je meso njihova zamjena!" (dr. Shelton) ,

I

Proteini oraha lako se prihvacaju, n~ stvarajuci mokracnu kiselinu, a mast je u njima u obliku emulzije, kao u mlijeku] gotovo i priprernljena za cirkulaciju kroz limfni sustav. Osim hranjive vrijednosti imaju i zasticenu jezgru Ijuskom i omotacern koji sprecavaju krvarenje i ulaz stetnih tvari. Zato treba jesti orahe iz ljuske. Kikiriki, avokado, soja i banane takoder su dObri izvori proteina visoke bioloske vrijcd-

• I

nostl.1 I

Bejalancevine ribe otpimalnog sastava esencijalnih aminokiselina svojim gradivnim elementima iznimno bogatim proteinima, hitno utjecu na Cvrstoeu misica covjecjeg

tijela, sto je vazno ako ste rnrsavi. i

I

Kollcina bjclancevina u 100 gr namirnica

kruh, brasno - 10 g isvjdi sir

riza - 10 g !punomasni sir - 15 g

soja - 40 g riba - 15-20 g

orasi - 30 g Imeso - 20 g

krumpir - 2 g [perad - 20 g

povrce - 2-5 g idivljac - 20 g

jaje od 50 - 5 g ipsenicne klice - 30 g

:-~~~-~-------------~--~-~---------------------r.~~~-~~_:'~~~~_i~ ~ __ I_~ __ ~ _

Posebnu paznju treba posvetiti mlijeku kao idealnom izvoru bjelancevina, "remek djelu ishrane", jer sadrzi sve sto organizam treba, zadovoljavajuci dnevne potrebe.

Sadrzaj izvanrednih aminokiselina l mlijeku i fino rasprsene masti u obliku emulzije, pravi su eliksir snage kod napornog rada, umora, pa i depresije. Narocito je dragocjeno neobrano, svjeze pomuieno mlijeko jer je najbogatije tvarima potrebnim za ishranu, a koje preradom do stoia nestaju i obezvrjeduju se. Strah od zaraze i bolesti nekuhanim mlijekom suvisna je jet one sadrfi tvari koje to sprecavaju, dapace stvara pojacan imunitet. (dr. Shelton: "lshrana").

I

I

Mlijeko je alkalno, ima sposobnost da neutralizira stetne kiselinske tvari u krvi,

kao sto to cini sirovo voce i povrce, pa ih,a ucinak ciscenja otpada, uzroka bolesti.

I

Mlijeko se ne kvari, niti trune, nego postaje kiselo mlijeko, zahvaljujuci bakter-

ijama mlijecne kiseline. Od svih namirnica najbogatije je kalcijem, toliko vaznirn za zdravlje organizma.

25

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI lORAVLJA

I .

Devedeset posto stanovnistva ima nedostatak kalcija, pateci zbog toga od razlicitih

bolesti: isijasa, artroze, elergije, bolesti Ikicme, zglobova, zivaca, pa i lomljenje kostiju je posljedica toga nedostatka. Zato j~ potrebno svakodnevno uzimati nesto slrovog mlijeka. Ono je idealno kao pice i kao ~rana, a djeluje na citav organizam, pa i na psihu. Tako se savjetuje vazacima da popiju casu-dvije mlijeka, radi brzog vracanja koncentracije i otldanjanja umora, a djeluje vee poslije 20-30 minuta. Kod nesanice, casa toplog mlijeka s medom bolja Ue od svih preparata za spavanje.

I

Ako se mlijeko pije djeluje i kao kozrneticko sredstvo jer pridonosi boljem i ljepsern

izgledu, djelujuci izvana i iznutra, te uklahja neugodan miris znoja bolje od bilo kojeg dezodoransa.

Dobro je i korisno dan zapoceti i zahsiti casorn mlijeka!

I

Proteine banane daju u tropima za b~z oporavak od tifusne groznice, a dr. l3erg kaze kako tijelo proteine krumpira koristi bolje od proteina mesa.

Bogat izvor proteina visoke bioloske] vrijednosti je soja. i

Je Ii meso bolji izvor bjelancevina o~ biljaka?

I

Odgovor je negativan jer je meso hraha iz druge ruke, dobiveno od zivotinja koje one stvaraju hraneci se biljkama, pa se take covjek hrani malim postotkom vrijednosti prvobitne hrane. Mesu nedostaju vitamini i minerali, biokatalizatori razgradnje i izgradnje novih aminokiselina, a be~ njih nema zivota, niti uz proteine visoke bioloske vrijednsoti, jer ostaju neiskoristeni,

Sve aminokiseline zivotinjskog porijekla u mesu, jajima, siru, mlijeku, izvorno su biljnog porijekla jer zivotinje vecino~ jedu biljnu hranu. Sarno biljke imaju moe sintetiziranja organskih tvari iz anorganskih, a 0 njima su ovisne i zivotinje i covjek. Meso najjace zakiseljuje organizam, p~ zivotinje mesozderi, koje zive u prirodi, osiguravaju alkalnost tako da piju krv, prozdiru kosti i hrskavicu zajedno s mesom

svojih zrtava. - Shelton - I

I

Dr. H. Balfrage kale da meso sadrzi tvari koje tijelo ne rnoze koristiti, a koje

bubrezi izbacuju kao otpad. Meso sadrzi i otpadne produkte zivotinjskog metabolizma koji se zadrzavaju u tkivima u tremitku smrti, sto sve dovodi do otezanog rada

bubrega. I

I

Koliko bjelancevina organizmu treba~

I

Misljenja su razlicita, uvjetovana rastorri, radnim aktivnostima, pa katkada i bolescu,

Britansko udruzenje za unapredenje znanosti na celu s prof. dr. A. Fleishom, na temelju eksperimenata izvedenih sa znanstvenom tocnoscu i potpunoseu na uzorku od 4,000.000 ljudi zakljucuje da je 1 gram bjelancevina na 1 kg tjelesne tezine dovoljna kolicina za potrebe organizma u svim situacijama. on misli da se tjelesna tezina, zdravlje i snaga mogu odrzati, barem upola manjom kolicinorn proteina koja se obicno unosi.

Mi si dopustarno vece kolicine od potrebnih, ornetajuci tako pravilne procese organizma i lisavajuci ga drugih vaznih elemenata, vitamina i minerala.

Prekomjerno unosenje bjelancevina uzrokuje ozbiljne poremecaje zdravlja i izvor je bolesti jer visak proteina puni tijelo toksinima vise od ikojeg drugog sastava hrane, narocito stvaranjem rnokracne kiseline.

Organizam prepunjen toksinima proteinskog metabolizma izlucuje ureu u rnokracu sto opterecuje bubrege.

Mnoge jake populacije hrane se iskljucivo biljnom hranom, a vegetrijanci su vjekovima. Vegetarijanstvo je za njih normal an i prirodan nacin ishrane, kao i odnos i stajaliste prema zivotu.

Podaci govore i 0 utjecaju hrane na strukturu ljudskog karaktera, kao i zajednice, a prvobitne ljudske zajednice pocele su se raspadati kad je covjek rnesozder postao grabezljiva zvijer, izdvajajuci svoje leglo. slican vuku i tigru s osobinama sukoba i neprijateljstva (dr. Shelton).

Mesna industrija svojom propagandom i poplavorn proizvoda na trzistu ostvaruje velike zarade na stetu zdravlja,

Pretvaranje golemih kolicina zitarica i biljaka u bjelancevine zivotinja, za hranu manjeg broja ljudi, dok svijet gladuje i umire od gladi, nepravda je i sa socijalnog stajalista.

MASTI

Prema kemijskoj gradi masti su esteri glicerola i masnih kiselina.

Osim vazne energetske uloge, one su nuzne za sekreciju zlijezda s unutrasnjirn lucenjern koje luce hormone te tako indirektno utjecu na razvoj organizma.

26

27

VITAMINI - ISKRE iIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

Probava masti odvija se djelovanjem ferrnenata zeluca i gusterace u fine kapljice - emulziju, koje se apsorbiraju kroz stijenke crijeva. Pri tome veliku ulogu ima zue, koja pornaze rastvaranju masti i djelovanju fermenata.

Masti su porijeklom iivotinjskc i biljnc.

Zivotinjskc masti sadrze uglavnom estere zasicenih masnih kiselina: palmitinsku i stearinsku, a izvor su im maslac, sirevi, svinjska i guscja mast i loj.

Biljnc masti sadrze estere nezasiccnih rnasnih kiselina: oleinsku i polinezasicene masne kiseline: linolnu, linoleinsku, arahidonsku.

100 g namirnica po dr, Sheltonu sadrzava ovoliko masti:

svinjetina - 20-40 g svinjska mast - 100 g

govedina - 10-20 g maslac - 80 g

teletina - 10 g rnajoneza - 70 g

ovcetina - 20 g ulja - 100 g

kobasice - 30 g orasi - 50 g

hrenovke - 20 g cokolada - 30 g

slanina - 80 g

riba - 15-20 g

perad - 20 g

iznutrice - 2-5 g

Nedostatak masti uzrokuje i nedostatak vitamina topoljivih u rnastima, a to rezultira porernecajima metabolizma i konacno bolescu.

Potebna zastupljenost masti u dnevnoj ishrani je 20% kalorija od ukupno unesenih namirnica.

1 gram masti daje 9 kalorija.

Unosenje velikih kolicina masti uzrokuje debljanjc zbog stvaranja rezerve masnih naslaga u organizmu i najcesce je vezano uz bolesti: aterosklerozu, srcane bolesti, rak, pa i prijevremenu starost i smrt. Pri izboru rnasnoca u hrani treba koristiti ulja s nezasicenirn masnim kiselinama: linolnom i linoleinskom, umjesto zasicenih masnih kiselina, a to su masti.

28

VITAMINI - ISKRE ZtVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

i

Masnc kisclinc u uljima i ~astim.a i~aicne u p~~tocima (%)

zasicene klsellme nezasicene polinezasicenz

ulja: maslinovo 20 I 70 10

suncokret 10 I 30 60

rnijesano kuhinjsko 15 30 50

kukuruzno 15 30 50-60

masti: svinjska 45 45 10

loj 50 40 5

vrhnje 60 30 25

maslac 60 40 25

margarin 20 25 45

f

,

i [;

~.

I

Nezasicene masnoce hiljnog POrijeklla su ulja; od kukuruznih klica, maslinovo, suncokretovo, a pogoduju zdravlju i lakse s~ probavljiva. Potrosnju rnasti treba ograniciti na kolicine koje su potrebne za podrnirenje potreba bitnih masti, vodeci brigu 0 izboru

hrane i dakako kolicini. !

N·' ki I' . I d '. . ".

ezasicene masne 'ISC me su pnprernne a se JOs vezu, pa se tako u tijelu vezu

na minerale, bjelancevine i kiseline, i porriazu normalnu izmjenu tvari stanica, a prije svega disanje. Kad izrnjena i disanje stanica nije u redu, normalna stanica se izrodi, a posljedica je bolest. Vazno je usmjeriti !ishranu na upotrebu prirodnih nezasicenih ulja kao sto je maslinovo, suncokretovo plje i ulje kukuruznih klica.

i

Cjelokupna probava masti odvija se u~lavnom u tankom crijevu, tek manji dio u zelucu, uz pomoc enzima crijevne i pank~casne lipaze, a bolesti koje uzrokuju slabo lucenje lipaze, uzrokuju i slabu probavu masti, koja se apsorbira samo 50% iz hrane. !

• !

Zuc i zucne kiseline imaju takoder vaznu ulogu u apsorpciji masti, pa ako ill ima

dovoljno apsorbira se 1)7(;0,a ako ih nerna same 50% masnoca.

I

Metabolizarn rnasti obavlja se gotovo ul~vim stanicama tijela, ali najveci clio obavlja se u stanicama jetre, gdje nastaje i najvcb dio masti sto se stvara iz ugljikohidrata

. . I

I proteina. I

Nastala mast prenosi se lipoproteinim~ do rnasnog tkiva, gdje se pohranjuje kao

rezerva. I

Dvije do tri cervrtine cjelokupne enerkije, koja se oslobada izravno u stanicarna

osiguravaju masti, a ne ugljikohidrati. '

29

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVAR{ lORAVLJA

Prva faza iskoristenja masti za ene~~ijU je cijepanje u masne kiseline i glicerol, poslije cega prelaze u aktivna tkiva, gdje10ksidiraju u energiju. Sve stanice, osim tkiva mozga mogu koristiti masne kiseline zf energiju, gotovo jednako kao i ugljikohid-

rate. :

I

Trideset do pedeset posto ugljikohidrata unesenih svakim obrokom pretvara se u masti i pohranjuje za energiju uz pomoc inzulina, a ako nedostaju pretvorba je

I

malena iii je nema. Inzulin pornaze pretvorbu i pohranu masti aktiviranjem enzima

lipoze i dobavljanjem jednog razgradnog produkta glukoze, bez kojeg nerna sinteze

novih triglicerida. .

Nemali inzulinav prijenos glukoze u stan ice organizma se smanji na cetvrtinu minimalne vrijednosti, a vecina tkiva (osim mozga) mora za namirenje energije koristiti druge tvari, Obrnuto, ako je inzulina prerise glukoza ulazi u stanice u obilnoj kolicini, pretvarajuCi se u rnasti i uskladistuje s~ kao rezerva (Guyton).

i

I

Skladista rnasti su jetra i masna tkiva. To su masni depoi iIi rezerve, dok ne zatrebaju

negdje, kao izvor energije. i

Sporedna uloga masnog tkiva je njegovo djelovanje kao toplinski i mehanicki izolator

tijela. I

i

VODA

I

Svi procesi zivih bica, pa i covjeka odvijaju se u vodenoj otopini, a krv, znoj, mokraca

i lirnfa takoder su tekucine. (Dr. I. Ku!ier: "Znate Ii 5tO jedete").

I

Ovaj citat govori koliko je voda vazna i 5tO ona znaci u Ijudskorn organizumu,

jer bez nje nerna opstanka, ni zivota. !

I

Bez hrane zivot je moguc mjesec dana, a bez vode jedva jedan dan.

I

Osirn 5tO simi za otapanje i prijenos tvari u organizrnu, ona je i osnovna tvar stanice, a 50% tezine tijela otpada na v6du. Gubitak vise od 15% tje!esne tezine u obliku vode, opasno je za zivot s ishodom smrti.

!

\

Vrlo vazna uloga vode je u eliminaciji stetnih i otpadnih tvari iz organizma, preko I

filtracije i rada bubrega, pa je sarno za rjrizvodnju mokrace dnevno potrebna 1 litra

vode. :

i \

Za optimalno zdravlje potrebno je uhoiti dvije do tri litre vode dnevno, time se I

!

30

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJA

povecava kolicina mokrace a smanjuje i rasterecuje rad bubrega kojima za izlucivanje razrijedenog urina treba manje rada i napora negoli za koncentrirani.

Vece kolicine vode smanjuju i rnogucnost nastanka kristala u tjelesnim tekucinama zbog cijih talozenja nastaju bubrezni i mokracni karnenci kao i giht - ulozi.

Mnogo !judi naginje stvaranju kamenaca pa je to dobro sprijeciti uzirnanjern vecih kolicina vode, dnevno barem dvije litre: svaki sat popijte jednu Casu.

Kao pice, najzdravija je i najbolja voda, i uvijek sarno voda.

Voda jc najbolje pice od najboljcg]!

31

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI lDRAVLJA

32

Galogran®

tonik

GALOGRAN gorki tonik rjesovo I uporne ielucone tegobe.

DIGESTIN®

tablkte

biljni

enzrrru za bolju probavu

Monjok svjeie sirove hrone, premolo biljnih enzimo remeti pocetok probove. Jovljoju se osjec o ] teiine u ielucu, nodutost, podrigivonje.

droze]e

GALOGRAN droieje pospjesoju protok iuCi i stite ad nastanko iucnih komenoco.

DIGESTIN no prirodon nocin nod1omjesto nedostatok enzima potrebnih za nesmetanu probavu u ielucu, ali i u crijevima. Namijenjen je svim osoboma s oteiolom i slobom ~robovom.

VI TA MINI - I$KRE ilVOTA I GUVARI lDRAVLJA

gorki napitak bez alkohola

II.

Dcncsn]o hrana 5 a d ri i vrlo gorkih Ivori. Gorke Ivori, noime, poticu slvoronje probavnih sokova u zelucu i crijevimo te pospjesuiu funkciju sustovo jetra - iuc.

GALLEXIER je posebno nomijenjen jedu te vozoCimo i putnicimo

Salus

za proCiscavanje zelucanog

I crqevnoq

trakta

DIO

berne koje neumjereno i neredovito dugih i nopornih vomji.

51 ICUEVA U KOVITA LJA

Zbog velike moci vezonjo UEKOVITA ZEMUA odnosi sve

otpodne produkte vrenjo i ja

pomoie kod neinfektivnih proljevo.

SILlCIJEVA UEKOVITA ZEMUA je i osobomo koje pote zbog nr~,kn,m, .. plinovo i tegobo divertikuloze.

nociji 5 ciscenje SILlCIJEVA UEKOVITA je vrlo korisno kod kronicne

VII AMINI - I:::iKHt: LIVUIA I CUVARI ZDRAVLJA

VITAMINI

8to su to vitamini i kako djeluju?

To su tvari organskog sastava, potrebne za zivot i zdravlje, te funkcioniranje organizma u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i zadataka.

ani reguliraju izmjenu tvari, metabolizam organizma, osiguravajuci pretvorbu hrane u energiju i gradu tijela.

Nemaju ni kalorijsku, niti energetsku vrijednost, ali zato imaju vrijednost velike bioloske aktivnosti u metaboIizmu pri izmjeni tvari organizma.

Biokatalizatori su svih kemijskih procesa koji se odvijaju u organizmu, najsavrsenijern laboratoriju, a to znaci da omogucuju sve zivotne procese.

Njihov nedostatak dovodi u pitanje procese i funkcije organizma, pa bez njih nema zivota ni zdravlja. Moglo bi se reci=Oni su zaista iskre zivota i cuvari zdravlia!!"

Dr. Little kaze: "Za svoje 52 godine lijecnicke prakse poceo sam vjerovati i saznavati da je nedostatak vitamina uzrok svih bolesti!".

Novija istrazivanja takoder dokazuju da kod svih bolesti nedostaju vitamini, osobito vitamin C.

Dr. Rene Dubos tvrdi da ne ubijaju virusi i bakterije, nego je u organizmu premalo vitamina C, pa infekcije haraju u obliku epidemija sto bi se moglo sprijeciti davanjem vitamina C! (Book of Vitmins)

Mozda bi taj zakljucak mogao pridonijeti i osvijetIiti ponovno pojavljivanje star-

34

VITAM/~J/ - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA

ih i opasnih bolesti, kolere, kuge, pa i I tuberkuloze, koje smo vee davno otpisali, pronalaskom Iijekova i cjepiva protiv njih.

POOto· I ko1o

ovues I prona aza V1tarma

Vitamini su otkriveni pri proucavanj bolesti nastalih zbog njihova nedostatka; skorb~~ zbo~. nedostatka vita~ina ~, beji-beri zbog nedostatka vitamina B-skupine, a rahitis uslijed nedostatka vitarnina D To su bolesti koje su se javljale zbog velikih nedostataka vitamina i neishranje osti, oskudice iii uvjeta zivljenja.

Nedostatak svakog i od ostalih vitadina izaziva porernecaje organizma i zdravIja, uzrokujuci bolest.

Vitamini omogucuju i pospjesuju sve procese u organizmu, koji se bez njih ne bi mogii odvijati, pa su oni nositelji i "iSre" zivota.

Skorbut poznat stoljecima kao bolest tekje 1911. godine nasao opravdanje i uzroke u n~Cinu iSJ:trane i .velikim nedos~~tkom ~tamina C. ad .s~orbuta su ~boljevali mornan na dugim plovidbama, hraneci se hra~om oskudnom IiI posve bez vitarnina. BoIest pracena ispadanjem zubi i ostalim popratnim pojavama (nernoc, proljev) dovodila

je i do smrti. I

Hrana o~kud~a vitami~i~a, pose,bno Ivitamino~ .C:-,. ipak je upozoriia na te nedostatke, pa jeduci agrume I kiselo zelje ~Iest nestaje IIi je ublazena, Tako su momari poceli redovito dobivati u hrani kiselo zelje koje sadrzi velike kolicme vitamina C i rjesavali problem nedostatka. l

Godine 1928. Albert Szent-Gyorgyi, . adar porijeklom, izolirao je vitamin C, formulom C6-H8-06, nazivajuci ga najprij5 "heksuronska" kiselina. On otkriva njegovu posebnu ulogu u podrucju biolosko-oksidacijskih procesa.

Godine 1937 dobiva Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu, stoga njegova kao i PauIingova Nobelova nagrada mn~go govore u prilog njihovog znanstvenog istrazivanja i rezultata 0 vitaminu C, te ucinkovitosti toga vitamina.

Godine 1965. Irwine Stone, bIiski SUr~dnik PauIinga upozorio je na cinjenicu da zivotinje imajusposobnost sintetiziranjal vitamina C, sto je prije mnogo godina, mutacijskim promjenama, uskraceno covjeku i nekim zivotinjama njemu bliskim, majmunima.

Tako je eovjek prisiIjen uzimati vitamin C s hranom, da bi koristio njegovu pornoc u pretvorbi hrane u energiju i gradu.

35

VITAMINI - ISKRE llVOTA I CUVARI.lDRAVLJA

I

Zivotna okolina opskrbljuje covjeka *itaminima u hrani, a na njemu je da shvati njihovu veliku ulogu u ocuvanju zdravlja. Prisutnoscu vitamina u hrani, osobito vitamina C, jer je njegovo djelovanje najuCirlkovitije, moguce je sprijeciti nastanak bolesti

i usporiti starenje organizma. \

Podjela vitamina i nazivi I

Vitamini su oznaceni slovima abecel:

vitamin A - retinol, akseroftol i

vitamin C - askorbinska kiselina I

vitamin E - tokoferol . I

vitamin 0 - kaIciferol (02 - ergokaloiferol, 03 - kolekaIciferol)

vitamin P - bioflavonoidi I

vitamin Kl - fitomenadion, K2 - me1adion

vitamini B skupine: B1 - tiamin I B2 - riboflavin B3 - niacinarrhd B4 - adenin Ii

85 - pantotenska kiselina B6 - piridoksih, adermin B12 - kobalarhin

I

Prerna topljivosti dijele se na:

Topljive u vodi - B, C i P Topljive u ulju - A, 0, E, K

To je vazno zbog apsorpcije u organi~mu, a i zbog eliminacije iz organizma, te nacina unosenja u organizam kroz tri oblika: vremenskog, medijskog i napose

kolicinskog. \

Vitamini topljivi u vodi brzo se izlucuju, osobito vitamin C, pa za dobro zdravlje treba paziti na njegovu stalnu i obilatu phsutnost u organizmu.

Kada, koliko i zasto UZima~i vitamine

Na pitanje kada, odgovor bi bio uVijJ i svaki dan! Za dobro zdravlje potrebne su optimalne kolicine, koje su vece od prePorueenih dnevnih doza (POD), au bolesti i vece kolicine tzv.mega doze.

36

VI TA MINI ISKRE llVOTA I CiJVARI lDRAVLJA

Istrazivanjima je u posljednje vrijeme dokazano da je kolicina vitamina kod svih bolesti veoma snizena, osobito vitamina C, na primjer kod raka 50%, a kod shizofrenije jos i vise, 70% (Pauling).

Oodavanjem i nadoknadivanjem vitaminskog nedostatka, bolest se dovodi u stanje kontrole i podnosljivosti, a. time i do bolje kvalitete zivljenja, sto je konacno i cilj lijecenja,

Hrana koja je proizvedena i tehnoloski obradena lisena je vitamina i ne zadovoljava niti preporucene dnevne doze (POD), pa je potrebno uzimati vitaminske dopunskc dodatke.

Nove spoznaje 0 ulozi vitamin a u svim kemijskim procesima organizma, presudnim za zdravlje i zivot, zahtijevaju i kolicine koje to osiguravaju.

Tocnih propisa 0 koliCini vitamina nema, jer svaki je organizam bioloski individualan, zivi prema sebi svojstvenim okolnostima i uvjetima, nosi svoje bolesti, pa trazi i svoje doze vitamina, Razlicitost ljudi odreduje i razlicite kolicine lIZ naglasak optimalnih kolicina, da bi organizam bio dovoljno zasicen.

Uz tzv. preporucene dnevne doze (POD) postoje optimalne i megadoze, (velike doze).

Nobelovac Pauling kaze: "Dobro zdravlje ovisi 0 dobroj opslcrbi vitaminima u optimalnim kolicinama, koje su vece od dobivenih hranom, i visokog sadrzaja vitamina."

Dobio je Nobelovu nagradu za knjigu "Vitamin C i rak".

Osnivac je "ortomolekulame medicine", specijalne grane medicine, koja stavlja u prvi plan lijecenje tvarima potrebnim organizmu za funkcioniranje i zivot, a to bi bili upravo vitamini.

Opredijelio se za upotrebu velikih kolicina vitamina tzv.mega doza, na temelju istrazivanja i rezultata, lIZ pomoc najboljih znanstvenika SAD i svijeta i dosao do zakljucka da sve bolesti nose veliki nedostatak vitamina - osobito vitamina C.

Unosenjern vecih kolicina vitamina rjesavao bi problem nedostatka, uspijevajuci bolest sprijeciti iii dovesti pod kontrolu podnosljivosti, pa i izljecenja,

Autoritet i dosta ignoriraju rezultate sada vee 6O-godisnjih istrazivanja, No, poplava preparata i bezbrojne reklame ipak pobuduju znatizelju populacije koja trazi pornoc,

37

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI IDRAVLJA

osim lijeka. Tako ce konacno masovnija upotreba obaviti selekciju i prihvacanje vitamina, koje oni zasluzuju, a dokazanim rezultatima djelovanja, potvrditi i nagraditi trud istrazivaca - znanstvenika.

Izvori vitamina u namirnicama, hrani

Vitamini su organske tvari, biljnog i zivotinjskog porijekala pa ih u tim izvorima i nalazimo. Moramo ih unositi s hranom iii kao dopunske dodatke, jer ih ljudski organizam ne sintetizira.

Prirodni izvori vitamina:

vitamin A - riblje ulje, mlijeko i mlijecni proizvodi, jaja, margarin, ruto i zeleno

povrce i zuto voce

vitamin B - kvasac, mlijeko, integralne zitarice, neljustena riza vitamin C - zeleno i lisnato povrce, agrumi. limun, naranca, ~ipak (najbogatiji), paprika, paradajz, krumpir

vitamin D - riblje ulje, rib a, mlijeko, mlijecni proizvodi vitamin E - psenicne klice, soja, biljna ulja, prokula, integralne zitarice,

vitamin K - jogurt, rumanjak, riblje i sojino ulje vitamin P - agrumi, kajsije, kupine, sipak

Zadovoljenje potreba organizma, iz ovih izvora nedostatno je, s obzirom na lisavanje vitaminskih tvari tehnoloskom preradom i zastitorn namirnica od kvarenja kemijskim sredstvima: konzervansi, pesticidi i slicno, pa je ptorebno uzimati dopunske vitaminske dodatke, osobito antioksidanse, koji su glavni borci protiv slobodnih radikala, agensa svih bolesti, pa i raka.

Toksicnost vitamina da iii ne?!

Toksicnostvitamina i otrovanja, vitaminima su nepoznata i vrlo rijetka a od velikih kolicina nitko nije umro, dok lijekovi u prekoracenim dozama mogu donijeti velike nevolje, pa i smrt.

Vitamine topljive u vodi, a to su vitmini B i C, organizam dosta brzo izlucuje, u roku 2-3 sata i nema nagomilavanja u organizmu, pa ni toksicnosti, niti hipervitaminoze.

Topljive u masnoci i ulju, a to su A. D, E, K treba unositi u organizam uz hranu

38

I

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

iIi iza jela zbog korisnog djelovanja i lpsorpcije. Treba biti oprezniji kod vitamina A, ali i tu je dopustena dosta velika gr~nicna doza - 50.000 IJ, a kod bolesti 100.000 IJ, pa je ne treba prekoraciti, i unoserlje povremeno prekidati (Pauling).

P . v' •• • k d I

opratrn ucmci vrtamina ta 0 er SIJl nepoznati i neznatni osirn, vitamin a C koji

djeluje u vecim kolicinarna, laksativnq, sto je pozorenje na kolicinu, no i to ovisi 0 bioloskoj individualnosti.

Dr. Riales kaZe: "Organizam uzima koliko mu treba, a nedostatak izbacuje i sam

nalazi :VOj~ ravnotezu." (~OOk .Of VitjminS) . .

Mozda je dobro neke vitarninske dodatke uzimati 6 dana tjedno, uz jedan dan prekida i nema razloga za brigu oko ptedoziranja. To ne vrijedi za vitamin C, koji ne treba prekidati uzimati niti jedan ~an radi povratnog ucinka, cesto vrlo neugodnog i opasnog. Vise govora 0 tome biti ce u poglavlju 0 vitaminu C.

Do I 0 ita 0 dl 0

~e O~anJe ~ mma U.O rOSU ~~v.bOleS~1 ..

. ~I~e .uvI~e~ mogu~e .. da s~ organ~za~ posve njesi bolesti, nego da prezivi U kvalnett zlvljenja 1 podnosljivosti bolesti. Tako se rnoze godinama zivjeti i s neizljecivim bolestima, pa i opakim rakom, stavljajJHSi bolest pod kontrolu, a to je moguce uzi-

manjem vitam ina. I

B· . d b I v' • da i 1 .

itno je a se 0 est ne sin, a je 0rgmzam drZi pod kontrolom, pa vitaminska

terapija moze uvijek biti uspjesna dopuna u lijecenju.

I

Za sve medicinske zahvate, operacije, zracenja, kemoterapije, kao i ostale ter-

apeutske primjene, bilo bi dobro osigu~ati vece kolicine vitamina antioksidansa, A, C, E, kao mjere predostroznosti od mlguCih komplikacija.

Kod operacija; vitamin C, zbog ubrzanog zarascivanja rana i protiv infekcije; vitamin E protiv tromboze i ernbolije, a vitamin 1\ takoder za brze zarascivanje i Cistocu rana od infekcije. Dodavsi i minerale koji Jospjesuju resorpciju i djelovanje vitamina,

pripreme su dobro obavIjene. '1

Ukljuciti vitamine znaci osigurati dObar ishod i rijesiti probleme eventualnih

komplikacija. l

U terapiji lijekovima, vitamini su ta oder djelotvorni i najbolja su dopuna, koja ne sarno da stiti od uzgrednih djelovanja lijekova, nego kao jaki antioksidansi dje-

\

i

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI l,DRAVLJA

luju i terapeutski, pa to treba i koristiti.

Vitamini danas

Unatoc teskorn i sporom prihvacanju medicine i farmacije 0 efikasnom djelovanju vitamina na ljudski organizam i zdravlje, ~. anas smo ipak blize t~m. mi~ljenju ..

Preporuke i savjeti medicinskih strucn~aka cesto s dosta nevjence 1 sumnje, te usput i neuvjerIjivo izrecene, ipak pronalaze odjek kod bolesnika.

Trgovacki svijet ponukan zaradom i pro~tom, preplavljujuci trZiste svim moguCim preparatirna, dobro reklamiranim, cesto i krivim informacijama, obezglavljuje ljude, ali i pobuduje znatizelju s pitanjima; koje) kak.ve i kada vitamine uzimati.

Ipak i to je kora~ dalje od p~vrsnog ne~rihVaC~nja, unat~~ ist~aiiv~njimai uVje.ravanjima znanstvenika kao sto Je nobelovac Pauhng sa svojim timovirna vrhunskih

istrazivaca u SAD, i cijelom svijetu. \

Polako se otvaraju vrata sluzbene medicine i farmacije za radikalniju upotrebu vitamina a ljudi sve vise traze pomoc da ucine nesto za svoje zdravlje, povrh Iijek-

ova i dok je vrijeme. \

Preporuka uzimanja vitamina kod pre lade i gripe nasla je svoje opravdanje i mjesto, dok za rak i ostale neizljecive bo esti jos uvijek nema, prihvacanja, niti u prevenciji, a kamoli u terapiji.

40

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I (;UVARI ZORAVLJA

Vitamini antioksidansi

To su vitamini koji spr_eeavaju proces oksidacije, tj spajanje s kisikom, a cernu je podlozna vecina tvari. Zeljezo oksidacijom hrda, kod namirnica je proces oksidacije truljenje, a kod covieka bi to mogla biti bolest i starost.

Te degenerativne promjene izazivajuslobodni radikali, visokoreaktivne kemijske komponenete razlicitog porijekla.

Radikali su meduprodukti rnetabolickih procesa u organizmu, a koji mogu dospjeti u organizam inhalacijom, tj. udisanjem izgorjelih tvari organskog porijekla: ulja, masti, benzin a, ugljena, drva, Zatim preko prehrambenih namimica, obradenih dirnljenjem, konzerviranjern, a ulaze u organizam putem probavnih organa.

Oni izazivaju oksidativne procese s degenerativnim promjenama stanica, propadanje stanica, bolesti organizma i prerane starosti.

Najjaci antioksidansi su vitmini A, C, E, te selen.

Posebno treba naglasiti zajednicko djelovanje vitamina C i E, kada im je djelovanje obostrano pojacano, pa ih treba uzimati zajedno uz jelo.

Uzimanje 10 g vitamina C uz 800 IJ vitamina E dnevno najbolja je preporuka za sprecavanje bolesti.

Vitamin A - retinol

Prvi je po abecednom redu, a poznat je i njegov provitamin, karotin, rasprostranjen u biljnom i zivotinjskom svijetu. Topljiv je u ulju pa je za njegovu resorpc-

41

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJA

iju u probavnim organima potrebna masnoca kao i minerali.

Odrzava niz vitalnih funkcija organizma a najvaznija je odrzavanje vlainosti sluzokoze, zasticujuci tako organe - usta, uho, disne i mokracne puteve od infekcije. Ima veliku ulogu u prociscavanju uha, osiguravajuci dovoljno sluzi, koja cisti i stiti srednje uho od infekcije. Uspjesno sanira otitis mediu!

Stanice za prijem vibracija uha zavisne su 0 ovom vitaminu, a takoder i osjet rnirisa i okusa.

Njegov nedostatak izazivakokos]e sljcpilo, jer bez dovoljne kolicine vitamina A oko mreznici ne stvara dovoljno vidnog purpura, tvari potrebne za nocni vid. Razlog mnogih ocnih bolesti, ukljucujuci i glaukom, povecani tlak, skupljanje tekucine u ocnoj jabucici, koji uzrokuje sljepilo, nedostatak je vitamina A.

Vrlo je djelotvoran i koristan kod Crohnove bolesti s kronicnirn proljevima i ostecenjima u crijevu, jer vitamin A jaca i obnavljaepitelni sloj.

Djelotvoran je usniiavanju kolcstcrola pa i kod srcanih bolesti i ateroskleroze, dok na normalni kolesterol ne utjece.

Povecana krvarenja kod rena, bilo u menstrua1nom ciklusu iii klirnakteriju, pokazuju veoma nisku koncentraciju vitamina A u krvi, pa se vecim dozama te tegobe mogu ublaziti. Uz dodatakvitamina E, bolja je iskoristenost vitamina A, a dodajuci "cink"

poticerno rezerve vitamina A iz jetre da prijedu u krvotok. .

Kirursko odstranjivanje maternice, uzrokovano obilnim krvarenjima, rnozda bi se cesee moglo izbjeci unosenjem vecih kolicina vitamina A. (Book of Vitamins)

Pratioci danasnjice: stres, zagadena hrana i okolis, koji ugrozavaju nase zdravlje, a i zlocudne bolesti raka, mogli bi biti ublazeni ukljuCivanjem djelotvornosti vitamina A. Vrlo je je ucinkovit kodzracenja jer jaca imunitet, koji zracenje ostecuje, pa ga zato treba dodavati prije i poslije zracenja i tako izbjeci ostecenja i ozljede terapijom.

Zagadeni zrak zagaduje i organe za disanje koji imaju sposobnost da zagadenost koliko-toliko uklanjaju. Epitelno tkivo koje obavija cjelokupna pluca, luci sluz koja hvata eestice i bakterije i svojim trepetljikama izbacuje ih iz organizma. Tkivo ima sposobnost regeneracije, a veliku ulogu u njegovoj obnovi ima vitamin A, uz ciju prisutnost je obnova brza. U protivnorn dolazi do bolesti pluca, bronhitisa, emfizerna, konacno i raka.

42

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

.~

"

Tako j~ za zdrava pluca OdlucfuCi vitamin All Dr. Kim

On pridonosii zdravlju koze, pa je ibrstan u lijecenju akni, u kremama i 10- sionima, a pomaze i uklanjanju starachlh pjcga (35.000 11 ako se pije).

I

Istrazivaci s Harwarda kazu da sprecava rak, sto je i rnoguce zbog ucinkovitog

I

djelovanja kao "antioksidansa". Zato su ljudi Japana, koji jedu dosta Zilto obojenog

povrca i voca s obiljem karotina, provitarnina, vitamina A, manje izlozeni opasnosti

od raka s malom stopom ·oboljenja.. I

Povika je na hipcrvitaminozu vitamiha A, medutim to je tek kod kolicina preko 50.000 11, a u bolesti 100.000 IJ na dah, pa je veci problem u nedostatku nego u

visku. (Pauling) I

5.000 Il potrebno je za zdravlje, a ne r i dovoljno, osobito za zivot pun stresova, 8-16.00 IJ dnevno osigurava zdravlje koje remeti nedostatak toga vitamina (Pauling).

I

Dr. A. .D~ro - "nik~d ~ pr~ksi nis~~ lima? negativne reakcije ~~ vita~in .. A, ~l~ sam zato vidio mnogo ljudi kOJI su patili <j>d njegova nedostatka, kOJI se najpnje vidi na kozi, kao - dermatitis, suha perutava koza",

Vitamin A dobro podnosi kuhanje. I

i

U zajednici s vitaminima C i E djelJje kao jaki antioksidans, pa je ucinkovit kod prevencije bolesti, i usporavanja sta~enja kao procesa oksidacije.

Vitamin A mozerno naci u preparatima kao vitaminski dopunski dodatak i na

nasern trzistu. i

SadrZi ga jetra, mrkva, kajsija, bundeva, binja. Oni su bogati karotinom koji iskljufuje

predoziranje, a zastita je od raka. I

Kod vecih unosenja mrkve ipak treba pripaziti na boju koze jer se karotin odlaze

u supkutanoj masti. I

1

Vitamin A se moze uzimati 5 dana, zatim 2 dana treba prekinuti i tada nema

I

straha od toksienosti iii predoziranja, .

43

VITAMINI - ISKRE ilVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

Vitamin C - askorbinska Ifiselina

I

Svojim djelovanjem je najuCinkovitiji, p~ naziv "mnogostran" rnoze biti dobra oznaka

za njegovo djelovanje. I

I

S pravom je receno da je on "iskra zitota i cuva~ zd~~vlja" je~ s~ako~nevn~ su?jeluje u svim vitalnim procesim.a organizra. Glavni nacI~ ~a ~oJ~ vlta~m C djeluje je jacanje prirodnih obrarnbenih mehanjzama, odnosnojacanje irnunitcta.

Organizam ga ne moze sintetizirati, If niti uskladistiti, pa je potrebno njegovo

unosenje i zasicenje organizma svkodnevnirn zaliharna, .

Njegov nedostatak izaziva razlicite +emetaje i bolesti, a prisutnost zdravlje. Oslabljena obrambena funkcija orga~izma, imunitet, nedostatak je vitamina i minerala, a stanje se vrlo brzo popravlja Ii imunitet jaca odgovarajucorn ishranom i dodacima. Vitamin C je kljuc obrane or~anizma, jer je najucinkovitiji, pa ga treba

• • 1

svakodnevno uzrrnatr. 1

I

Nobclovac Pauling pokrenuvsi si.ra ~I'nick~ is.p~tivanja 0 vit~minu C, ~klj~ci~si strucnjake svijeta, velikih znanstvenih dllpenzlJa I iskustava, dosao do za,cuduJ.uc~~ rezultata. Tako konstatira da je uz vitamin C prehlada blaza, bolest krace traje III izostaje, a i ostale bolesti dovodi do podJosljivog stanja.

Preporucuje se kod prehlade i gripe ~vaki sat 1 gram, inace 2-5 grama za pre-

venciju. Ii

Sam Pauling je konzumirao 18 g vital ina C dnevno.

Osobno, vee 10 godina, takoder uZim,m 20 g vitamina C dnevno.

I,

Norveski istrazivaci su otkrili da vitamln C pov~eava sta.nicnu proizvodnjuinter-

ferona pri svim dozama. To je obrambena tvar, koju orgamzam stvara kada ga napadnu virusi. Njega proizvode napadnute lstanice i salju ga da alarmira okolne stanice, stimulirane za proizyodnju tvari, koja s~reCava daljnju reprodukciju virusa. Napad je zaustavljen u korijenu pod uvjetom da !.ima do~oljn~ int~rfe~ona. Vrijednos.: interferona prema dr. Sieglu je u tome sto ton radi protrv svih vtrus a, dok kernijska sredstva mogu razviti mutantne tipove vi~sa, otpome na njih. Medutim, kolicina raspolozivog interferona varira, pa dr. Siegel misli da je to objasnjenje sto su neki ljudi otporniji na virusne bolest~, a iSP!~i,,\anj~~a d~kaz~je udvost~cenje kolicine proizvodnje u organizmu, davanjern vecih kolicina vitarrnna C (Pauling),

Vitamin C pojacava i druge obrambene ~nage i time jaca imunitet! Tako povecava I

I

I !

44

VITAMINI - ISKRE ilVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

mobilnost neutrofila, bijelih krvnih zrnaca, u napadu na bakterije i viruse, a znanstvenici zakljucuju da je sam baktericidan i virusoidan (dr. I. Stone).

Aktivnost makrofaga koju stimulira interferon veca je pod djeJovanjem vitamina C, kao i proizvodnja antitijela koja se bore s uzrocnicima bolesti.

Jacanjern faktora imunloskog sustava, vitamin C jaca obranu citavog organizma, sprijecavajuci bolesti, a cesto i lijececi. Treba ga samo unositi u vecim kolicinama i bez ijednog dana prekida. Prema Paulingu prikladna profilatkicka doza vitamina C bila bi 4-10 grama dnevno.

Manjak vitamina C znacajan je faktor ukljucen u bolesti srca i krvnih zila, pa osobe ski one infarktu srca imaju veonia nisku razinu vitamina C u serumu, a 6-12 sati nakon infarkta razina vitamina C u serumu pada na vrijednosti tipicne za skorbut.

Istrazivaci povezuju uzajamni odnos vitamina C i kolesterola, a time iaterosklcroze, otvrdnuca arterija lIZ upalnu komponentu. Uzimanje vecih kolicina vitamina C uzrokuje transfonnaciju kolesterola u zucnu kiselinu, koja prelazi u crijeva i napusta tijelo. Povecava kolicinu stvaranjacitokroma P-450 u jetri koja ubrzava konverziju kolesterola u zucne soli.

Pornaze stvaranjeCSA-hondroitin sulfata koji stiti arterije, jer se kolesterol veze samo na ostecene stijenke kojima nedostaje CSA. Zato je potrebna veca doza od preporucenih dnevnih doza (POD).

Kolesterol se smanji vee za 5 tjedana.

Ruski lijecnici, na temelju dugogodisnjih studija 0 povezanosti ateroskleroze i vitamina C, uspjesno propisuju vitamin C u slucajevima ateroskIeroze.

Arterije mogu izgubiti otvrdnuce unutar 3 dana, a nestajanje masnih naslaga nastavlja se sve dok se daju visoke doze vitamina C (Pauling).

Gerijatrijska literatura navodi uspjesne rezultate kod ateroskleroticnih bolesnika tretiranih vitaminom C, dnevnim dozama od 1-3 grama.

Dr. Rinse, star 75 god., a nakon 22 godine bolovanja od angine pektoris, bez poznatih rizicmh faktora postavio je vlastitu terapiju s velikim dozama vitamina C. Nakon nekoliko dana popustili su spazmi, nakon 3 mjeseca simptomi angine, a nakon toga 16 godina se nije javila niti jedna bolest (Pauling: "Zivjeti dulje").

'_ "~

45

VITAMINI - ISKR£ ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA

Vitamin C ima veliku ulogu uzastltl zagadivaca hrane kao i zagadivaca okoline koja nas okruiuje.

Tako je dokazano da sprecava stvaranjenitrozamina, agensa raka, kada jedemo hranu obradenu nitritima i nitratima, konzervirane i dimljene mesne proizvode. Nitriti prelaze u probavnim organima u nitrozamin, agens raka, Da bi se to sprijecilo treba uzimati vitamin C istovremeno uz hranu koja sadrzi nitrite.

Vitamin C cisti kloriranu vodu, koja osim sto unistava bakterije napada i nase tijelo, ostecujuci crvena krvna zmca. Stoga, prije nego pijete vodu stavite u nju vitamin C jer vitamin C djeluje brzo (Pauling).

Stiti od zraeenja jer usporava diobu stanica osjeUjivih na zracenje.

Kod lijecenja kortikostcroidima, cije je djelovanje mac s dvije ostrice, vitamin C uziman istovremeno s lijekom moze sprijeciti neka od njihovih neugodnih djelovanja.

Djelotvoran je u lijecenju ovisnosti, djeluje detoksirajuce, ublazava teskoce apstinencije, i smanjuje zelju za drogom, uz povecan osjecaj snage i energije.

Prirodni je antialergik jer je i antibistaminik.

Istrazivaci u Bruklinu otkrili su da je razina vitamina C u krvi u obmutom odnosu s razinom histamina u krvi. Niska razina vitamina C u krvi, visoka razina histarnina. Kod polenske groznice daju se velike kolicine vitamina C (5 gr) uz dodatak kalcija.

Kod dermatitisai zacjeljivanja rana djeluje veoma brzo jer regulira stvaranje i odrzavanje medustanicnog tkiva kolagena koji veze stanice. Dr Silvetti je stavljao na tvrdokome rane otopinu vitamina C, a rane su se brzo ocistile i zarasle. To je dobro znati za rane koje se pojavljuju pri dugom lezanju.dekubltus,

Kod bolesti oka l uha takoder je nezamjenjiv i ucinkovit a koncentracija vitamina C u oku je dvadeset puta veca nego koncentracija u krvnoj plazmi. Moglo bi se reci da oko neutazivo zeda za vitaminom C, kao i srce, mozak i jetra (Pauling).

Katarakta, mrena, glaukom, konjuktivitis, sve su to bolesti pri kojima nedostaje vitamin C, a koje se njegovim dodatkom i uzimanjem spreeavaju, ublazuju, a cesto i nestaju. Lijecenje tih bolesti trebalo bi nadopuniti svjeie pripremljenim otopinarna natrij-askorbata s izotonicnirn otopinama. Prikladne kolicine vitamina C mogu pornoci i kod upale srednjeg uha,otitis media, kapanjem otopine natrij-askorbata u uho.

Zdravlje usnc supljinc i zubi moze zavrsiti katastrofalno zbog nedostatka vitamina C, pa ga treba osigurati ishranom i dodacima izbjegavajuci tako karijes zubi i

46

VITAMINI ISKR£ ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

. '

I

paradentozu. I

Misicna aktivnost vezana je uz tvar\ karnitin koja se sintetizira u Ijudskom organizmu iz aminokiseline lizina, a tu sintezu poticu optimalne doze vitamina C. Taka je kolicina kamitina vezana uz koliCin~ vitamina C pa za jakost misica treba uzi-

mati puno vitamina C.! I

Bolove u ledima i donjem dijelu JljeZnice uzrokuje degeneracija kolagenskih tvari kraljezaka pa bi visoke doze vitamina C mogle znatno pornoci kod tih tegoba . Ozljeda diskova kraljeznice u ranijem sbdiju, uz velike kolicine vitamina C, moze izbjeci kirurski zahvat, ali se prekidomterapije bolest vraca,

Antioksidativno djelovanje vitaminalc pripisuje se njegovoj oksidaciji u dehidroaskorbinsku kiselinu i povratnom reacijam u askorbinsku kiselinu -vitamin C, a o tome i ovise njegova svojstva fiziolos~ih djelovanja.

I

o djelovanju vitamina Cna starcnj~ bit ce govora u tom poglavlju.

Djelotvornost vitamina C treba Om~guciti i pojacati odredenim djelotvornim kolicinama, za odredene bolesti kao i za qdredene bolesnike-pojedinace, zbogbioloske

individualnosti! I

Nema tocno odredenih kolieina ZbOg! razlicitosti osoba, razlicitosti bolesti, kao i razlicitosti podnosljivosti, koja se odnosi ina podnosljivost crijeva, jer vitamin C djelujelaksativno, pa se ide do te granice. Obicno je to 4-10 grama dnevno kod uobicajeno zdravih osoba. Bolesti, zagadenost okoline, stresovi traie vece kolicine vitamina C, no i tu je mjera kolicine, podnosljivost drijeva.

Podnosljivost kod tezih bolesnika objcno je velika, a smanjuje se poboljsanjern

zdravlja. \

I

Nobelovac Pauling kaze: \

"Bolje je uzeti previse, nego prernalo."

Ishrana, koliko god bila kvalitetna, ne Jore zadovoljiti potrebe organizma, pogotovo u rizicnim situacijama, a osim toga, hra~a je preradom obezvrijedena i zagadena.

I

Tako bi za dnevnu potrebu vitamina C trebalo popiti 200 casa narancinog soka,

sto je zaista nernoguce (Pauling). !

47

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI! ZDRAVLJA

Najbolja je dnevna doza koja osiguJava maksirnalnu zasicenos~ u konstantnom odnosu jer je stoga zasicenost optimaInr za zdravlje (E. Ginter - Ceska),

!o su vece doze od PDD jer one n9 mogu osigurati maksimalnu zasicenost or-

garuzma. I

Djelovanje vita~i~a C posebno je j~ko u zajed~ici s ~itaminom ~, koji s~ s~m oksidira, preuzirnajuci nesparene elektrrne slobodnih radikala, a u pnsutnosti vitamina C se vraca u svoje izvorno stanje.!

Vitamin C se moze uzirnati u neogranicenirn kolicinama jer je netoksican i to-

pljiv u vodi (Pauling). I

I

Zivotinjskl organizam sintetizira velife kolicine vitarnina C i to nije bez razloga.

Na 70 kg tezine sintetizira 10.000 mg na dan. Prema tome, optirnalna doza za covjeka bila bi 10 g na dan, za dobra zdravlje. I

de I . vI,,·I.. 1 ki d k b d .

Kod prehla e I gripe preporuc JIVO J~ uzrrnan gram, sva I sat, 0 ste u m.

Organizam je predodreden da se u bolesti, kao i prevenciji, bori sam, a pobjeduje ako ima dovoljno vitamina C (paUling).!

Uzimanje vitamina C ne smije se prekinuti niti jedan dan radipovratnog ucinka, koji je vezan na regulacijski gen, kontro~ora sinteze enzima potrebnih za pretvorbu vitamina C u druge djelotvome tvari. I

I

Uzimanjem vecih kolicina vitamina ~ duze vrijeme, proizvodnja enzima je tako

velika da naglim smanjivanjem unosenja vitamina C rnoze doci do potpune pretvorbe vitamina C u druge tvari i do pada kondentracije.

Zato je potrebno postupno smanjivafi kolicinu vitamina C da se koncentracija vitarnina C i enzima smanji na normalnu vrijednost.

Kod bolesnih od raka ne smije se prJkidati uzimanje vitamina C niti jedan dan jer je razina vitamina C u krvi i tako vee sfu.anjena za 50% pa prekid moze biti opasan

(dr Cameron). I

Ponasanje vitamina C k01 bolesti raka!

Bolesni od raka imaju smanjenu koncentraciju vitamina C za 50% u krvnoj plazmi i leukocitima, bijelim krvnim zrncima, presudnim u obrani organizma, zato jer se

I

48 \

.. ' . -"_.-' '.,,', . _,.;, , .. ~~.~~

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA rCUVARI ZDRAVLJ;.'':i(;;;

stanice i organizam suprotstavljaju bolesti raka i tako trose zaIihe vitamina C (Pauling) - Camerun 1979.

Davanjem vecih kolicina vitamina C i nadoknadivanjem manjka u krvi, stanje se poboljsava jer i obrambeni sustav jaca, pa je sposobniji za obranu.

Vitamin C djeluje kod raka na enzim "hijaluronidazu", koja se oslobada iz stanica raka i prod ire u citav organizam, stvarajuci tako metastaze. Vitamin C to suzbija, a obnavlja i tkivo koje rak razara, tzv. kolagen (Pauling).

Kolagen drzi 100 trilijuria stanica u tijelu, spaja stanice svih organa i tkiva, a cine ga 4 razlicite aminokiseline, cija povezanost ovisi 0 vitaminu C i E, cinku, magneziju, bakru, zeljezu i manganu.

Kolagen je tvar koju sadrzi vezivno tkivo, hrskavica, kosti, zubi, koza. To je tvar koja se trosi ali i koja se obnavlja, narocito uz prisutnost vitamina C ta je obnova brza i bolja,

Bolesti kicme i zglobova povezane su s istrosenoscu kolagena i nedostatkom vitam ina C pa je najbolja pomoc njegovo dodavanje.

Na nacelu obnove kolagen pornaze i kodzacjeljivanja rana i oZiljaka, kod zracenja i operacija.

Veliki broj dokaza i rezultata istrazivanja ide u prilog vitaminu C kod bolesti raka, a Pauling je dobio Nobelovu nagradu za istraZivanja i knjigu "Vitamin C i rak" _ pa je sigumo da nagrada nije uzalud dobivena. Konacno bi to' trebalo shvatiti i usvojiti poruke i rezultate istrazivanja velikog znanstvenika.

Zajedno s njim, na istrazivanjima bolesti raka, radio je dr. Cameron, koji je imao bolesnike koji su 10-20 godina uzimali vitamin C uz dobra poboljsanje.

Bilo je slucajeva da se stanje poboljsalo, a Zivot olakSao,svodeCi bolest pod kontrolu.

Ni jedan od bolesnika nije umro u razdoblju uzimanja vitamina C (kolieina i do 50 g), a umrli su kad im je vitamin C uskracen (Pauling).

Dr. RicirtelIi, dr. med. u Yale, davao je 50 g vitamina C dnevno bolesnicima oboljelih od raka i produzavao vrijeme prezivljavanja, blokirajuci tumor jer vitamin C koci transformaciju stanica, koja se dogada poslije djelovanja agensa uzroenika raka, vracajuci stanice u normalu, ako je proces transformacije otisao predaleko. Organizam se zasiti vitaminom C, a ostatak izlueuje.

Vitamin C suzbija i bol, djelujuci analgetski, pa moze uspjesno zamijeniti mor-

49

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

fij, izbjegavajuci tako problem ovisnosti. Takvo djelovanje vitamina C uocio je dr. Cameron i davao ga u velikim dozama bolesnicima s uznapredovalim rakom, tzv. terrninalni stadij, kada im konvencionalne metode lijeeenja nisu vise pomagale. Bolesnici su umjesto morfija dobivali velike doze vitamina C i mogli su odbaciti morfij uz poboljsanje stanja bolesti i produljenja zivota. Bilo je bolesnika koji su uzimali vitamin C i do 14 godina i smatrali se izlijecenima bez simptoma raka. Tako vitamin C premda ne rnoze izlijeciti rak, moze ga obuzdati. Prekidom uzimanja vitamin a C bolest se vracala iii su bolesnici umirali (Pauling).

Urnanjujuci neugodne popratne pojave kemoterapije i zracenja djelotvornost vitamina C je prikladna lIZ konvencionalnu terapiju, omogucujuci bolesniku kvalitetniji zivot.

Treba mu dati prednost pred analgeticima, antihistaminicima i ostalim lijekovirna utjecuci na odgojno-obrazovni i pravilan pristup upotrebi.

Reumatoidni artritis bolest je s mnogo vrsti upala zglobova razlicitih uzroka, koja nastaje talozenjern kristala u zglobovima, najcesce natrijeva urata. Za tu bolest odlucujuci su prehrambeni faktori, mnogo mesa, posebno iznutrice, alkohol, lIZ malo vode, koji ornogucuje talozenje. Najbolje sprecavanje je uzimanje puno vode i malo mesa, lIZ odrzavanje luznatosti mokrace, sto se postize unosenjern natrijeva bikarbonata, natrijeva citrata iii natrijeva askorbata, najboljeg prema Paulingu.

Pionir vitaminske terapije kod reumatizma i artritisa je dr Kaufman. Lijecio je velikim dozama vitamina C (1-5 g), vitamina B6 i niacinamida, s dosta uspjeha, rjesavajuci cesto i pokretljivost zgloba i snizujuci sedimentaciju crvenih krvnih zrnaca, povisenih kod ove bolesti.

Uzimanje vitamin a moze se uskladiti s klasicnom terapijom, ako je potrebno, jer su interakcije lijekova i vitamina C veoma rijetke.

Mozak je organ koji trazi vece kolicine vitamina C za kojim upravo zeda, a potebne su mu vece kolicine i ostalih vitamina.

Svi fizicki i mentalni porernecaji funkcije mozga mogli bi dopunom vitamina C biti ublazeni, dovodeci bolest pod kontrolu i podnosljivost.

Monogoloizam, autizam, epilepsija, afektivni prernecaji, psihoze pa i shizofrenija mogle bi uz konvencionalnu terapiju i vitaminske dodatke imati uspjesnije lijecenje i rezultate, dovodeci bolesnika do mogucnosti da se sam 0 sebi brine.

Dokazano je da vece kolicine vitamina C povecavaju i kvocijent inteligencije (IQ) pa je za postizanje maksimalne umne sposobnosti potrebno 3 puta vise vita-

50

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

mina C od preporucene dnevne doze (PiLling).

Kod toplinskog udara pomaze s akli±atizacijom na toplinu i nestankom toplins~og ~sipa. Profesion~l~i rizic~yi. trovanja'itakoder mogu biti ublazeni pa i otklonjeni vitammom C u dovoljnim kohcmama. :

Test opterecenja vitaminorn C izvodi:lse tako da ispitanik dobiva kroz odredeno vrije~~ ~ta~in C u i~j~kcijama iii or~lnd~ nakon ~ga .se s~plja. moy~aca i odreduj~ sadrzaj vitarruna C u njoj. Ako u orgaruzm~ ne manjka vttamina C izlucuje se u mokraci 20-25% uzete doze vitamina C nakon 6 sati. Biokemijske nepravilnosti i bolesti remete

,I

izlucivanje, pa je tako kod shizofrenicara izlucivanje deset puta manje nego kod zdravih

Ijudi (Herjanic, 1967. Zgb).1

Sve te situacije upucuju na uzimanjelvecih kolicina vitamina C, tzv. mcgavitaminske terapije, nacinom lijecenja ortol molekulame medicine. Osnivac te grane medicine, nobelovac Pauling, mijenjajucij koncentraciju tvari nuznih za zivot i dajuci ih u velikim kolicinama.rnegadozama, pqstigao je sa svojim suradnicima zacudujuce rezultate, cesto i kod neizljecivih bolesti. pni su bolest doveli u stanje podnosljivosti i kontrole, sto je i cilj Iijecenja.i

I

'I

Kiselost vitamina C moze se smanjiti dodatkom male kolicine sode bikarbone

iii kalcija, pri cemu se askorbinska kiselina veze i gubi kiselost. Djelovanje je nepromijenjeno jer je vezano lIZ askorbat iona.

Kiselina je slaba, slabija od Iimunsk~, mlijecne, tartame, a u tjelesnoj tekucini disocira u askorbat ion i ion vodika, pa se i) njegovo djelovanje odvija pomocu askorbat iona'l

Kuhanjem se razara, narocito u poJudama od metala i kod visokih temperas-

tura. :i

I

Korisnije je uzimati manje kolicine, na primjer svaka tri sata odredenu kolicinu

prema vlastitom rezimu, jer se manje kd,licine bolje apsorbiraju nego vece i to do

50% (Pauling). ;1

Topljiv u vodi, brzo se izlucuje puteml mokrace, gdje je takoder koristan jer stiti uro-organe od infekcije, a prolazeci kroz crijeva rjesava probleme zatvora i polipoze,

te sprecava rak. 11

Vitamin C razgraduje otrovne tvari uj tijelu lIZ pornoc enzima jetre, hidroksilira otrove (dodajuci OH skupinu) i pretvarajuci ih u neotrovne tvari koje se izlucujuiu

tijela preko mokrace, :1

!

51

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI, ZDRAVLJA

I

Sve se to odvija uz prisutnost vcCiij koliCina vitamina C jer sarno organizam natopljen vitaminom C osigurava dobr~ zdravlje.

Vitamin E - tokoferol

Smjesa je tokoferola, alfa, beta, gam:a, delta, epsilon i zeta.

I .

Alfa tokoferol, s najjacim djelovanjem, topljiv je u ulju, pa ga treba uzimati na-

kon jela i nikada na prazan zeludac. i

Vitamin E veoma je jakog.antioksidativnog djclovanja, nazvan'''cudotvornim'' jer je njegovo djelovanje zaista "cudo". i

Sam se oksidira, primajuci nesparene elektrone slobodnih radikala, gotovo se zrtvujuc], a onda se u prisutnosti vitamin~ C vraca u prvobitno izvomo stanje. Tako im je obostrano djelovanje pojacano, sinergisticko, pa su dobra zastita od izlozenosti kancerogenima, urozcnicirna raka. Jacajir irnunoloski sustav stvaranjem antitljcla i mobilizirajuci bijela krvna zrnca, neutrofile, radi obrane.

,

Stresovi, fizicke, kemijske i emocionJlne naravi, svojim pogubnim djelovanjem, u prisutnosti vitamina E su olaksani iii preduhitreni.

i

Slobodni radikali, uzrocnici svih bOle~ti, svojim oksidacijskim procesima jedino mogu biti zaustavljeni antioksidansima, prezentiranim vitaminom E kao najjacirn.

t

Neprekidno izlozeni procesima oksidacije od zracenja televizora u boji, svijetleceg brojacnika u satu, mikrovalne peen ice kaq i brojnih aparata u svakodnevnoj upotrebi, pri cemu se stvaraju slobodni radikali, trebali bi se dobro zastiti antioksidansima. Pot:evbne s~ ipakvece doze od preporucenih dnevnih doza (POD) da bi se postigla

uspjesna zastita, :

i

Pauling je konzumirao 800 IJ vitarniria dnevno! Osobno uzimam 1200 IJ

Intemacionalne jedinice (IJ) ovog vithmina odgovaraju .

miligramima (mg). 1 lJ == 1 mg! !

I

Vitamin E djeluje na obnovu stan ice, ~titeCi je od peroksidacije masti tj. uz pris-

utnost vitamina E masni sastojci stanice fogu biti zasticeni od stetne oksidacije,

Gotovo je specifican u lijecenju greta listova i stopala nogu, "cIaudikacije" a poboljsavajuci cirkulaciju krvi djeluje ve lnakon nekoliko tjedana (dr. Haeger).

f

52

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA i GUVARI ZDRAVLJA

Kada se osteti stijenka krvne zile, dolazi do vezivanja krvnih plocica za pukotinu zile, medusobnog sljepljivanja plocica stvarajuci ugrusak koji zacepljuje pukotinu i sprecava krvarenje poslije ozljede.

Sljepljivanje, agregacija plocica, moze se dogoditi i u zdravoj krvnoj zili i uzrokovati ugrusak sa zacepljenjern -duboka venska tromboza.

Niska koncentracija vitamina E nosi rizik agregacije, sljepljivanja plocica, a problem nastaje kada ugrusak krene prerna srcu, plucima, mozgu s katastrofalnim posljedicama infarkta, embolije pluca, i mozdane kapi.

Tvar koja to rnoze sprijeciti je vitamin E jer on normalizira vrijeme zgrusavanja ne utjecuci na normalno zgrusavanje, pa kada se prijede stupanj tromboze ne dolazi do antikoagulativnog djelovanja s tendencijom krvarenja. Kod lijekova to nije slucaj pa je potrebna stalna kontrola zbog krvarenja, resto i sudbonosnog,

To je dobro znati i primijeniti kod operacije, dajuci ga prije i poslije operacije kao zastitu od komplikacija.

Tako je najvaznija uloga vitamina E sprcCavanje stvaranja i rastvaranje ugrusaka, drzeci u ravnotezi tvari presudne za taj proces, prostacikline koji sprecavaju zgrusavanje i tromboksane koji poticu stvaranje ugrusaka,

Dr. Steiner kaze da bi se vitamin E trebao smatrati prevencijom smetnji povezanih s ugruskom srcanog napada i mozdane kapi, te emboIije pluca, Sam uzima 1200 11 kao zastitu od infarkta (Book of vitamins).

Vitamin E vrlo djelotvorno snizava kolesterol i na taj nacin takoder cuva krvne zile.

Podizuci razina lipoproteina visoke gustoce (LVG) koji odnosi kolesterol iz stanica, prelazi u Zucne kiseline i crijeva i napusta organizam.

Upravo vitamin E ornogucuje mernbranama stanica da propuste izlazak kolesterola iz njih (dr. Hermann).

Ojelovanje je ucinkovito vee za 20 dana s cdrzavanjem doza 600 IJ dnevno (dr.

Hermann).

Manje doze nisu dovoljne, pa su multivitaminski preprarati sa sadrzajem 15-50 IJ (mg) vitamina E nedjelotvomi (dr. Herman).

53

VITAMINI - ISKRE t,VOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

Na razini koze, primjenjujuci ga lokalno Hi oralno, on je uvijek cudotvoran jer su rezultati njegovog djelovanja vee poslije kratkog vremena uocljivi. Kod opekotina se daje u obliku 3%-tne kreme ili zelea.

Kirurg Flaningan (Pensilvanija) upotrebljava ga za brze zacjeljivanje ran a, skracujuci vrijeme za polovicu. On kombinira oralnu i lokalnu primjenu u obliku masti i obloga. Dobro je to znati kod rana od lezanja, dekubitusa, jer vitamin E pospjesuje granulaciju, a rezultati mogu biti vidljivi i kod gangrene.

Dr. Lubowe sa 400 IJ vitamina E, 50 mg cinka i vodenom otopinom vitamina A uspjesno lijeci akne koze uz zabranu cokolade, secera, zacina i masnoce.

Pionir u istrazivanju vitamina E, dr. Ewan Shute, kale da bi se vitamin E trebao naci u svakoj kuhinji zbog ozljeda koje dobro reagiraju na alfatokoferol. Velike opekline, primjenom vitamina E oralno i lokalno, uspjesno prolaze vee za 5-10 dana, bez stvaranja oziljaka, a uklanjaju i boli. Jos davne 1950. godine davao je vitamin E protiv post operativnih krvnih ugrusaka (Book of vitamins).

U institutu u Kanadi lijecio je vise od 40.000 razlicitih bolesti vitaminom E.

1 kodherpes simplexa, lokalnom primjenom uljnih sadrzaja otopine vitamin a E, olaksana je bol i uklonjena ozljeda.

Dr. London, direktor ginekoloskog instituta u Baltimoru, upotrebljavao je vitamin E kod lijecenja flbrocistne bolesti dojke, najcesceg prekanceroznog stanja. Otkrio je da vitamin E povecava kolicinu hormona nadbubrezne zlijezde, koja regulira rast tumora dojke, pa je davanjem vece kolicine vitamina E prevenirao rak i izlijecio fibrocistnu bolest dojke, tako cestu kod zena (Book of vitamins).

Kao jaki antioksidans ima veliko djelovanje u zastit! od malignih bolesti, pa ga zato treba koristiti u vecim kolicinarna, 400-1600 IJ Hi mg.

Diabetlcka retinopatija, bolest mreznice, moze se ublaziti davanjem prikladnih kolicina vitamina E, 400-1200 IJ (mg), poboljsavajuci cirkulaciju krvi oka. Vitamin E zaustavljakataraktu, kad kad do potrebnog izljecenja,

Istrazivaci u Kalifomiji otkrili su da nedostatak vitamina E, selena i kroma uvjetuje stvaranje kapljica masti unutar ok a, sto zavrsava ostenjem mreznice a njihovim dodatkom situacija se pobljsava, To upucuje na starenje oka kod starijih osoba.

Kod lupus erythrematosusa (upala koze) koji se lijeCi lijekovima velikih sporednih

54

i. ... ...

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

I

djelovanja, npr. kortikosteroidima, ak~ se vitamin E upotrijebi u odgovarajucern razdoblju postizu se najveci terapijski .~cinci, a upotrebljava se oralno i u obliku masti, odklanjajuci djelovanje kortikostFroida.

Ortopcd dr, Lawton daje prije operacije vel ike doze vitamina A, C, E i cinko Vitamin C zbog zarascivanja rana, vita~in A za obnavljanje koze, a vitamin E protiv zgrusavanja krvi (Book of vitamins). I

Moguce je da antioksidansi usporavaju i starenje, koje je proces svih mogucih oksidacija i popustanja funkcija organizrna, a njihovo dodavanje i u trecoj dobi moze dovesti do poboljsanja zdravlja i zivljedja.

.\

Kod problemagenitalnih organa, trkocter je uoceno djelovanje vitamina E pri uklanjanju problema steriliteta, impotencije, a djeluje i kao afrodizijak. Vjerojatno su i ta djelovanja vezana uz PObOljSav~rje cirkulacije krvi u tim organima.

Zaustavlja stvaranje nitrozamina, a~ensa raka debe log crijeva, kojemu je izvor konzervirana i preradena hrana s nitritirna i nitratima.

I

Vitamin E snizava i krvni tlak, vjejojatno poboljsavanjern cirkulacije krvi.

Netoksiean je, a prirodni izvori su mulpSeniene k1ice, soja, biljna ulja, orasi, ljesnjaci, integralne zitarice. Njihov sadrzaj vitarnina E nedovoljna je za preventivno i terapijsko djelovanje zbog tehnoloske obe:tijedenosti i zagadenosti. Stoga je potrebno uzimati dopunske dodatke vitamina E u kolicinarna koje ce osigurati dobro zdravIj~,. a to j,e ~OO-1200 IJ (mg). U nas ne~a proizvodnje jacih vrijednosti, pa su korismer upucem na uvoz.1

I

I

\

I

:1

55

VlTAMINt - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA

Vita mini B-skupine - B ko~pleks I

Specificnost vitamina B-skupine je tlmsko djelovanje, tj. zajednicko djelovanje

citave skupine. !

!

\

vitamin B1 - tiamin i

vitamin B2 - riboflaJin

vitamin B3 - niacin I

vitamin B6 - bedoxi1

vitamin B12 - kobal~nin Folacin (folna kiselina), Biotin Helin, Pantotenska kiselina,

.. . ~ara.mino~~nzo:eva I: .

. Svak.I vlta~I.n. sudJ.:luJu .svoJlm djelovanjem sa zajednickim djelotvornim rezultatuna, SVI SastOJCI iskoristavaju se svakodneto, pa ih je potrebno svakodnevno i unositi. Ne skladiste se, a neiskoristeni dio se izlfcuje.

Najveci izvor vitamina B skupine je+ski kvasac,

Bioloske reakcije vitamina B-komplek:sa su brojne, a najvaznija je uloga udjela u metabolizmu ugljikohidrata, bjelaneeviha i masti, pa ako nedostaje jedan od njih proce~ se zaustavlja. Vitamini B skupine limaju veliki utjecaj na psihofizicko stanje

orgamzma. :

Osnovna namirnica kruh gubi preradom dobar dio vitamina B-kompleksa, pa i ~ ?odav~je aditiva ostaje ~iromaSan vitahfm tvarima. Dodavnje je najeeSCe polovicno I djelornicno, pa potrebe vitamina nisu zadovoljene.

Jeduci bijeli kruh, velik dio Ijudi pati L nedostatka vitamina B-kompleksa, koji

je u toj ishrani veoma deficitaran. I

I

m . Tiamin I

Sastojak je vitamin a B-kompleksa. U0bieajene doze ovog vitamina su od 100- 300 mg. Netoksican je, topljiv u vodi, a visak b izIufuje rnokracom. Kuhanje ga unistava, a v~li~ ~.epr!jate~ji su mu k~fein, al~ohol,lseeer, pa je kod njihove upotrebe potebno JOs vise vitamma B, kao I kod svih strrnih stanja.

Zbog nedostatka javlja se slabost srcaaog misica i edem, degeneracija zivaca s neuroticnirn ponasanjern do promjene lic1osti, te nesanica do kronicnog stanja an-

I

I

Tu spadaju:

56

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZORAVLJA

ksioznosti. Otkazuje zivcani sistem, gubi se koordinacija udova, a ocni misici koce,

I mali nedostatak tiamina ostecuje mozak, a simptomi se cesto definiraju seniloscu iii nervozom, pa se cesto i gubitak pamcenja, uzrokovan nedostatkom vitamina Bl, pripisuje senilnosti.

Nedostatak vitamina B1 izaziva mentalne problerne jer smanjuje rezerve serotonina, tvari koja regulira vladanje emocija.

Problemisrca i kardiovaskulami problemi vrlosu eesti zbog njegovog nedostatka, a umrli od srca imali su koncentraciju tiamina 50% manju od normalne.(Book of

Vitamins) ,

Ojelovanje vitamina B1 pomaze i srcu i mozgu.

Nuzan je za metabolizam secera, cija pretjerana upotreba dovodi do njegova nedostatka. Unistava ga kuhanje, kava, alkohol i dijeta mrsavljenja.

Potpuni nedostatak ovog vitamina izaziva bolestberi-beri, sa simptomima gubitka apetita, slabosti, umora, smetnje u probavi, vrtoglavice, a misli se da je za njegovo djelovanje potreban riboflavin i pirodoksin (B6).

Kod graviditeta i dojenja potebe za ovim vitaminom su vece,

Najdjelotvorniji je u B-komploksu, uravnotezen s vitaminima B2 i B6, uz pantotensku kiselinu i vitamin B12.

B2 - Rib 0 f I a v i n

. Sv~ stresna stanja traze djelotvorne kolicine B-kompleksa. Riboflavin je clan zajednice B-kompleksa s timskim djelovanjem.

N_ajbog.atij.~ i~or OV?g viramin~ je pivski kvasac, a sadrze ga i milijeko, jaja i povr.ce. Os~etIJlv J~ n~ s":l~tlo, kuhanje, ~Iad.no~u, zamrzavanje. Sudjeluje u respiraciji st~mce, ~sIguravaJucI kisik za njeno disanje 1 pravilno dijeljenje. Poboljsava vid, a pridonosi zdravlju koze, kose, noktiju. Vaznu ulogu ima u odriavanju epitelnih tkiva narocito jednjaka, pa nedostatak riboflovina zajedno s vitaminom A dovodi do prekanceroznih stanja (Book of Vitamins) Najbolje djeluje u zajednici s vitaminom B6, C i B3 i aktivator je enzima!

Vazan je u trudnoci, a posljedice nedostatka su degeneracija skeleta i rascijepljeno

57

VlTAM/N/ - /SKRE t/VOTA / GUVAR/ ZDRAVLJA

nepee i usna (Book of Vitamins).

Riboflavin produzava zivot crvenih krvnih zrnaca i potice aktivnost folne kiseline u stvaranju novih zrnaca u kicmenoj mozdini, Pridonosi odrzavanju visokekonccntracije Feu crvenim krvnim zmcima, pa je kod [judi s manjkom riboflavina zivotni vijek crvenih krvnih zrnaca kraci, Sudjeluje u apsorpciji zeljeza (Fe) iz hrane. Od nedostatka ovog vitamina pate oni koji ne piju mlijeko, dok ga najvise imaju oni koji mlijeko konzumiraju.

Kada ga u organizmu nema u dovoljnim kolicinarna riboflavin sam sebe umanjuje, pothranjuje jer gubi sposobnost iskoristavanja i onih kolicina koje se u organizmu nalaze (dr. Riwlin).

Riboflavin poboljsava vid i usporava kataraktu, te sudjeluje i u metabolizmu ugljikohidrata, bjelancevina i masti.

Dnevna potreba za ovim vitaminom u zdravih odraslih osoba je 1,2 - 1,7 mg. Njegov nedostatak je izrazen i kod dijabetesa, pa ga treba ukljuciti u lijecenje,

B3 - Niacin, nikotinitamid

Sastavni je dio B-kompleksa, i dva koenzima u procesu razgradnje bjelancevina i masti u energiju, ako nema dovoljno ugljikohidrata.

Nesanica, deprresija, zaboravljivost, anksioznost, razdrazljivost, sve to moze biti uzrokovano nedostatkom niacina, praveci brojne mentalne probleme.

Problemi senilnosti takoder bi se mogli usporiti i umanjiti dodavanjem niacina.

Smanjuje masnoce u krvi, koelsterol i trigliceride i tako Cuva arterije, prevenirajuci srcane napade.

Dr. Boyle koristio je u praksi lijecenje niacinom kod rnasnoca u krvi i ukIanjao zacepljenje arterija.

Dr. Kauffman - SAD - lijeci upalu zglobova, artritis velikim kolicinama niacin a, postiZuei pokretIjivost i kod velikih ukocenja (Book of Vitamins).

Dnevna potreba za niacinom je 16-20 mg, a nalazi se u mlijeku, jajima, ribi i jetri.

58

! • •

VITAM/ / - /SKRE Z/VOTA / CUVAR/ ZDRAVLJA

i

Serer, i preradeni ugljikohidrati tro e niacin i zato je rest nedostatak.

Potpuni nedostatak uzrokuje boles pelagru sa simptomima opce slabosti, gubitka apetita, glavobolje i boli u ledim .

Esencijalna aminokiselina, triPtofan,lpretvara se u niacin, pa hrana bogata ovom aminokiselinom obogacuje organizam n acinom. Bogati izvor su jaja, mlijeko i grah.

B6 - Piridoksin (Bedoksi ~

Sadrzi grupu tvari - piridoksinal, piri I ksal i piridoksamin, medusobno povezanih,

koje zajednicki djeluju. I

Piridoksin je takoder vitaminsvestr .lOgdjeIO~anja. Pr.i~onos~~acan~u .imuniteta, ublazava grceve nogu, ukocenost ruku 'lneke oblike neuritisa; ucinkovit Je kod astme, diabetesa, kamena u bubregu, bole ti srca i autoimunih bolesti.

Prirodan je diuretik.

Nuzann je u proizvodnji antitijela i crvenih krvnih zmaca, a potreban je radi apsorpcije vitamina B12.

Smanjuje rnucninu, pa se daje kod I vrcanja.

Topljiv je u vodi, a preradivanje hr ne ga unistava, kao i kuhanje te konzerviranje i zamrzavanje.

Preporucena dnevna doza je 2 mg n dan, ali bi trebalo uvijek unositi 10-20 mg,

radi uskracenosti u ishrani. I. . . . .. .,.

Kod nekih bolesnika se ne mora ra ~tl 0 hipovitaminozi nego 0 zavisnosn 0 VI-

taminu B6. I'

Ta povecana potreba nekog vitamin moze se javiti zbog genetske mutacije, ali to je veorna rijetko.

Neuroloski proernecaj nazvan "sindro I karpalnog tunela" izaziva pritisak na zivac, koji se spusta iz ruke kroz dio zgloba, k rpalni kana,l u saku, Vitamin B6 olakasava taj pritisak i simptome koji idu uz njeg f pa bi terapija vitaminom B6 mogla zami-

59

VITAMINI - ISKRE ZlVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

jeniti kirursku intervenciju u saci (de try Phalen).

Postoji visoka povezanost izmedu ateroskleroze, koronarnih srcanih bolesti i unosenja rafiniranih ugljikohidrata i secera jer ne90staje vitamin B6, koji je preradom unisten,

I

Piridoksin uspjesno sprecava stvaranje kamena u bubregu, nastalog od oksalata,

pridonoseci boljern iskoristavanju magnfzija i pomazuci prenosenje ovog minerala

kroz membrane stanice. I

Vitamin B6 moze biti vazan faktor kod! konjunktivitisa, a nedostatak cesto uzrokuje

smanjenje vlaznosti oka. \

I

_ Moglo b~ se reci d.a j~ nedos~atak vitafina B? u o~ga~~~.~_ot~~o:'epidemioloski" sto potvrduju smetnje I bolesti uzrokovrne njegovim fiedostatkom' Ako ga nema dovoljno jedan je od faktora nastanka artme, diabetesa ihiperaktivnosti djece.

I

Djelovanje mu ometaju herbicidi, hidrazini, lijekovi protiv tuberkuloze, hidrazin

izonikotinske kiseline (INH), izazivajuci slicne porernecaje sindroma karpalnog tunela.

Vitamin B 12 - k 0 b a I a bin 'I

Vitamin B12 - kobalamin nazvan je "Ibrveni vitamin" jer regenerira crvene krvne stanice i sprecava anemiju. On povecava rast i apetit u djece. Ima vaznu ulogu u centralno nervnom sustavu (eNS) pa rljegov nedostatak cesto vodi do psihijatra. Gradivan je dio proteinskog ornotaca kiji obavija zivce i kicmenu mozdinu,

'--". . I

VitarninomBl Z kod depresije i manijakalne depresijc sa smetnjama i problem-

ima, koje nose te vrste bolesti, dr. Newbl'_ 01 postize izvanredne rezultate, dovodeci bolesnika do normalnog zdravlja (Book 1of Vitamins).

Nedostatak ovog vitarnina cesto pogada ocni zivac sa smanjenim vidom, glavoboljom pa dodavanje dodatnih kolicina ovog vitkmina rjesava problem.

Smanjena plodnost takoder je Cesto n~dostatak vitarnina B12 pa dopunske kolicine ovog vitamina mogu rijesiti i ovaj problem.

Potrebne kolicine vitamina B12 su v~oma male - od 2-3 mikrograma.

i

Osirornasena ishrana, neki Jijekovi, 10nekad i operacija zeluca sa smanjenjem

prizvodnje sokova, potrebnih za resorpc1ju uzrok su nedostatka, i posljedica veza-

60 I

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

nog uz nedostatak.

Starcnje S oslabljenom funkcijom resorpcije, uzrok je anemija kod starijih osoba, pa je dobro unositi vitamin Bl2 putem injekcija,kao i ostale vitamine zbog istih.razloga.

Vitamin Bl2 bitan je sastojak hrane za sve stan ice organizma a nedostatak ovog vitamina uzrokuje usporenje rasta svih tkiva zbog zatajivanja sazrijevanja i diobe jezgre stanice. Zatajivanje sazrijevanja eritrocita zbog slabe resorpcije vitamina B12, uslijed porernecaja sluznice zeluca, iIi djelovanja enzima u crijevima, zavrsava pernicioznom anemijom nepravilnih i izoblicenih eritrocita, kratkog vijeka od nekoliko tjedana, dok normalni eritrociti zive vise mjeseci.

lskljucivi vegetarijanci, koji ne konzumiraju mlijeko i jaja, takoder imaju veliki nedostatak vitamina Bl2 jer je on, uglavnom, zivotinjskog porijekla. Na apsorpciju ovog vitamina negativno utjecu i neki lijekovi za tlak, tuberkulozu, reumu, kolesterol, alkoholi starost.

Nedostatak vitamina B12 moze izazvati nedostatak tiamina, pa i tada kada je kolicina u ishrani dovoljna, a kako je tiamin veorna vazan za zivce potrebno je i zbog toga zadovoljiti kolicinu vitamina Bl2. Potreban je za stvaranje deoksiribonukleinske kiseline (DNK), prenoseci genetske modele.

Nedostatak vitamina B12 uzrokuje nastanak nezdravih, nepravilnih i izoblicenih eritrocita, koji su kratkog vijeka i nisu u stanju prenositi kisik, a to im je osnovni zadatak. Na njegovu apsorpciju negativno utjece alkoho!.

Vitamin B7 - Biotin

Potreban je za metaboJizam masti, proteina, ugljikohidrata. Obicno je ukljucen u skupinu vitaminskih dodataka Bvkompleksa i u multivitaminske preparate, gdje je najdjelotvorniji. Daje se uz antibiotike i sulfonamide.

Potrebne su male kolicine, 100-300 mikrograma biotina na dan. Stariji ljudi imaju cest problem nedostatka biotina radi oslabljene apsorpcije, sto je problem i s ostalim vitaminima, a razlog je postupno propadanje funkcija organa.

Imunoloski deficit prati biotinski deficit, a menje biotina znaci manje antitijela.(Book of Vitamins)

Neki enzimi ne djeluju bez biotin a, 0 cemu ovisi iskoristenost ugljikohidrata,

61

VlTAMINI - ISKRE ZtVOTA I 6UVARI IDRAVLJA

bjelancevina i masti, pa dolazi do gomilanja rnetabolicnih otrova u organizmu s problemima bolesti. Dodavanjem biotina uklanjaju se nedostaci, pa i problemi bolesti. Na temelju istrazivanja pretpostavlja se da je biotinska neishranjenost uzrok sindroma iznenadne smrti djece (SISO) - mrtve bebe u kolijevci bez ikakvog vidljivog razloga.

Uzimanje 0,9 mg biotina dnevno smanjuje kolicinu lipida u krvi.

Ojeluje na metabolizam secera u krvi, pa ga povezuju s diabetesom.

Kod dojencadi i starijih osoba veca je ucestalost nedostatka ovog vitamina.

lzvori biotina su jaja i jetrica.

F 0 I n a k i s eli n a - Folacin

Potreban je za zdravlje krvotoka i zivcanog sustava.

Najbolji izvor falacina je svjeze voce, Kod kuhanja ostaje u vodi u kojoj se kuhalo povrce. Veliki gubici nastaju i zagrijavanjem u mikrovalnim pecnicama,

Svako zivo bice nastalo je prema genetskom modelu, a geni od nas cine one sto jesmo.

Folna kiselina pridonosi stvaranju gena, pa cini gene onim sto jesu! (Book of Vitamins).

Nedostatak folne kiseline u trudnoci rezultira fizickim manama pri rodenju.

Najizrazeniji nedostatak folne kiseline, teske hipovitaminoze, jemegaloblastiena anemija,s prevelikim eritrocitioma, nepravilnog oblika i kratkog vijeka jeri folna kiselina i vitamin B12 utjeeu na sazrijevanje eritrocita, a potrebna je za stvaranje deoksiribonukleinske kiseline (ONK).

Folna kiselinase koncentrira u tekucini kicmene mozdine, centrali centralnog ziveanog sustava (CNS-a) koja prenosi poruke izmedu mozga i tijela.

Oepresivnost, psihoticnost, mentalna porernecenost, posljedice su nedostatka folacina, a nedostatak cinka ometa apsorpciju ovog vitamina. PodruCja bogata sunCanim svjetlom, koje unistava folacin, susrecu se s problemima hipovitaminoze i teskih aneroija! Hipovitamionoze su Cesee, pri uzimanju antibiotika, alkohola, zatim kod adolescenata, starijih osoba, te kod psorijaze.

62

VITAM/~I - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

Dr. Pfeffer primjecuje da je .. nedostatak ishrane manjak folacina (Book

of Vitamins). '.

i

Vitamin C potreban je pri redukciji blacina u aktivan oblik koji organizam rnoze koristiti, pa nedostatak vitamina C moze J,gorsati posljedice unosenja granicnih kolicina folacina.

Folacin rnoze prikriti posljedice tes te anemije uzrokovane nedostatkom vitam ina B12.

lzvori su mu povrce sa zelenim lisce , pa mu i irne dolazi od latinske rijeci "folium" - list.

K 0 lin

Kolin moze biti podstrek parncenju j r podize razinu acetilkolina u mozgu, nuznog za prenosenje impulsa zivaca. Priodna j ! tvar i bezopasna i u vecim kolicinama; ipak bi dobro dosao nadzor lijecnika pri up : trebi vecih kolicina.

:

I

Parncenje rnoze biti udvostruceno, it vrijeme shvacanja skraceno i do polovice

(Book of Vitamins). '\

Kolin dospijeva izravno u stan ice ~ozga proizvodeci tako tvar koja pornaze pamcenju. Nadalje, kolin pretvara kolesterol u emulziju kako se ne bi zadrzavao na stijenkama arterija iii u zuci, pa je dObjo kontrolirati kolesterol.

Nedostatak kolina uzrokuje cirozu jrre, masnu jetru i Alchajmerovu bolest. Nalazi se u povrcu i mesu, te vrlo d]elotvomim preparatima B-kompleksa. Kako kolin znatno poboljsava pam6;~nje bio bi mozda rjesenje problema senil-

nosti u starijih Ijudi.1 Nedostatak cinka ometa njegovu ap orpciju.

I

Diuretici, antibiotici, alkohol i dob (' dolescenti i starci) Cesto su uzrok njegovog nedostatka.

63

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

Pantotenska ki elina

Organizam koristi pantetonat sto a pretvara u koenzim A (eOA) koji je metabolicki oblik pantotenata.

Nedostatak izaziva "kolitis", zapaljerje debe log crijeva.

Pantetonat je vazna za zdravlje nad~ubrezne zlijezde i proizvodnje njenih hormona, potrebnih u svladavanju stresa, pa ga zovu i "antistresni vitamin".

Dnevna doza je 4-7 mg. "!

Ime mu potjece od grcke rijeCi"pa~tos" sto znaci svuda i zaista ga ima u svim namirnicama. Najbolji izvor je pivski kvasac, Pornaze odolijevanju svim stresnim situacijama, usporavanjem stresnih reakciia, kao sto su: ubrzano lupanje srca, poviseni krvni tlak, drhtanje, vracajuci sve u nor alno stanje.

Bitan je u sintezi antitijela, pa tako sudjeluje u jacanju imuniteta. Pantotenska kiselina ublazuje alergije koze, a kod tel apije se primjenjuju masti i otopine.

Preradom i konzerviranjem namirnija gubi se.

Najdjelotvorniji je u B-kompleksu g ·.e u timskom djelovanju pridonosi i svojim

sudjelovanjern. i

I

Para - aminobenzojeva Uiselina - P ABK

Jedno je od najsnaZnijih sredstava u zas iti od ultraljubicastih zraka suncanog spektra.

Kreme koje sadrzavaju P ABK upijaju, odbijaju i rasprsuju ultraljubicaste zrake, zasticujuci kozu poput filma. l

Prevenira boranje 'koze i starenje. 0 I pina 5-10% P ABK u alkoholu najbolja je zastita od ultraljubicastog zracenja.

Zastita ostaje i kod duzih fizickih nat ora, znojenja, plivanja.

Vitamin B15 - pangamska 't kiselina

Po svoj prilici je zabluda, jer istraiiVln. ja nisu dokazala nuznost tvari za funkciju

64 .

VITAMINI - ISKR'E ZIVOTA "J:"6UVARI ZDRAVLJA

organizma, niti vezu nedostatka uz bilo kakav poremecaj. Treba ostaviti vremenu i istrazivanjima da bi se doslo do rezultata koji Ce potvrditi korisnost unosenja te tvari (Book of vitamins).

Vitamin D - Kalciferol

Utjecaj vitamina D na metabolizam i procese u tijelu veoma je znaeajan, a posebno na metabolizam kalcija, pa je ispitivanjem dokazano njegovo upravljanje procesom mineralizacije kostiju.

I u drugim fizioloskirn procesima vezanim za metabolizam kalcija i fosfora irnaju odredenu ulogu, kao poticanje rasta, ublazavanje sldonosti krvarenju, pojacanje nekih oksidativnih procesa znacajnih za organizam. Svojim djelovanjem nuzan je za normalan razvoj organizma, a njegov nedostatak dovodi do ozbiljnih poremecaja organizma, rahitisa, osteomalacija.

U razdoblju rasta njegova je potreba povecana i vezana uz prisutnost ultraljubicastih zraka.

Nazvan, "suncanl vitamin" jer nastaje djelovanjem suncane svjetlosti tako da ultraljubicaste zrake djeluju na masti koze i apsorbiraju se u organizam. Za sintezu vitamina D potreban je kolesterol!

Uziman oralno apsorbira se s mastima kroz stijenke crijeva.

Ima kljucnu uIogu kod metabolizma kalcija u tijelu. Starenjem se smanjuje sposobnost koze da proizvodi vitamin D, pa je kod 70-godisnjaka smanjena na polovicu sposobnosti 20-godisnjaka. Tako je usporena apsorpcija kalcija preko crijeva, a rezultat je povecan rizik nepotpune mineralizacije kostiju i senilne osteoporoze.

Osteoporoza je kod starijih veoma ucestala, kod rena vee poslije 45 godina, poslije menopauze i pogotovo poslije nekoliko trudnoca.

S osteoporozom propadaju i rnisici kao i kosti, a vitamin D djeJuje i na zdravlje rnisica.

Cesti lomovi kostiju kod starijih uvjetovani su osteoporozom, najCeSCi su u razdoblju od veljace do Iipnja, zbog nedostatka sunca zimi, kad je i opskrbJjavanje vitaminom D najmanje.

65

VITAMIN' - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

Petnaest do trideset minuta suncanja dva puta tjedno bilo bi dosta za dovoljnu kolicinu vitamina D i kod starijih osoba.

Preplanula koza ne proizvodi vitamin D.

Dr Garland povezuje manjak vitamina D s rakom debelog crijeva, koji je rjedi u suncanorn pojasu. On misli da prisutnost kalcija stiti oblogu debelog crijeva od otpadnih tvari (Science 1975.).

Najbolje djeluje uz vitamin A, C, i fosfor. Rjedi je u namirnicama prirodne hrane.

Sadrzi ga riba, riblje ulje, zumance jajeta, mlijeko, mlijecni proizvodi.

Dnevna potreba je 400 IJ iii 5-10 mg. Liposolubilan je. Nedostatak izaziva rahitis, krvarenje zubi, orneksavanje kostiju, staracku osteoporozu.

Pravilnim higijensko-dijetetskim rezimom iii davanjem preparata vitamina D uklanjaju se posljedice njegovog nedostatka. Narocito u razdoblju rasta, povecanoj potrebi vitamina D iii u nedostatku suncane svjetiosti, te neodgovarajuce ishrane u starosti.

Vitamin P - bioflavonidi

To je kompleks aktivnih tvari, najeesee dolaze u drustvu s vitaminom C, cije djelovanje pojacavaju. Prisutni su u plodovima "citrusa", u kori i sloju ispod kore, "albedu", gdje su zastita ploda od kvarenja, sprecavajuci djelovanje bakterija truljenja.

Sadrzi ih jos bijeli i crveni luk, celer, Ijjuske krumpira, rajcica, a znacajni su kao dio prirodne hranjive hrane.

Kvercetin, kvercitrin, miricitrin i rutin, bioflavonidi su efikasnog djelovanja, narocito "kvercetin", koji sprecava djelovanje enzima "aIdozne reduktaza" u stvaranju katarakte kod dijabeticara,

Posebno su ucinkoviti u jacanju kapilamih stijenki, ublazujuci problem krvarenja, a smanjenjem agregacije krvnih stanica povecava se protok krvi i kapilare su zdravije i propustljivije.

Dr. Redman ih koristi kod krvarenja u trudnoci do sprecavanja pobacaja. Kompleks bioflavoroida i vitamina C olaksava valove topline u menopauzi, a smanjuje i upalu bakterijskih i virusnih infekcija.

66

VITAM/~I • ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lDRAVLJA

Povecavaju aktivnost nekih enzima P~.rtiV raka, koji agense raka rastvorene u masti prerade u oblik topljiv u vodi, pa se iZI, cuju iz tijela.

. I

i

Vecina plodova i povrca sadrze razi.·Cite bioflavonide, oko 40, a nazivaju se po

svojoj bioloskoj aktivnosti. i

; ~o.veeavaj~ re,sorpcij.u. v!,tamina C i :, vost;uko j~~. Dobr~ su prir~dni anti~istammrci, narocito 'kvercitin , pa dr, = uspjesno odrzava svoje bolesnike u stanju podnosljivosti u sezoni polenske I unjavice.

i

Dr. Robins s 'jednim "greipfrutorn" rjfava problem koncentracije sa stabiliziranjem h~matokrita? cija je vis~~a koncentr~cijifl fakt~r ~izika ~a srean~. nap~de i k~p, ?ok niska ukazuje na anemiju. Poznat bioflavonoid je "rutin" slabijeg djelovanja, ima ga dosta u juznorn vocu koje obiluje bi1flavonoidimal

Dr. Redman smatra da bi bioflavonoi~i, koji su nusprodukti kod prerade narancinog soka, trebali biti glavni proizvod, a sok inusprodukt njihove proizvodnje.

I

Vitamin K - menadion

Sintetizira se u debe 10m crijevu i to iIi K2, gdje su prisutni milioni bakterija, koje cine "crijevnu floru". Te su bakterij bezopasne i korisne jer imaju vaznu ulogu u probavi celuloze biljnih stanica. K3 je, sintetski vitamin.

i

Nedostatak vitamina K uzrokuje krvan!r~a tockastih krvnih podliva, nastalih spontano iii rnalim ozljedama, a zovu se "purpura". i~zrok moze biti smanjeni broj krvnih plocica, ~~o~~ocita, zb~g poorernecaja njih~~e Ii. roizvod~je u ko~tanoj srzi, trombocitopenIJa III kao autoimuna bolest s reakcIJo~ na vlastite stamce,

Smanjena kolicina fuci u crijevima : oie dovesti do poremecaja u apsorbciji vitamina K iii pak nedovoljna razvijenostJi ijevne flore, pogotovo kod novorodencadi.

Sudjeluje u stvaranju protrombina, '.ari koja zgrusava krv, pa sprecava krvarenja.

Ima ga u lisnatom povrcu i jetri.

Istraiivaci Harwarda dokazuju da j. vitamin K potreban i za zdrave kosti jer protien kosti vezuje kalcij uz djelovanje vitamina K u "osteokalcin" i to vezivanje presudno je za zdrave kosti. Protein ski m: triks kosti sastoji se od 90% kolagena 10%

67

VITAM/NI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI

drugih proteina, a najvazniji je "osteoci 'in" koji cinl 1% proteina kosti. Mineralizacija kosti je neprekidan proces, a kost Ir se stalno obnavlja i mijenja, pa je i vitamin K za to potreban. Osteoporoza u . tarosti uzrokuje gubitak kostane rnase, povecavajuci krtost kostiju uz nedostatak lvitamina K

Kalcij je ukljucen i u druge bioloske rocese, skupljanje rnisica, prenos zivcanih impulsa, kao i otpustanje hormona uz ve ~ivanje kalcija za proteine, pa je vezivanje kalcija uz protein u krvi povezan s vita~'nom K i objasnjenje za zgrusavanje krvi vitaminom K Izlu~ivan~e kalcija ~ute~ b p. rega ovisi 0 proteinu o~isnom 0 vit~minu K, a nedostatak vitarruna K moze bit! u rok nedostatku Ca u cijelorn orgaruzmu. Dnevna potreba jos nije odredena, moz ,a 70 - 140 miligrama dnevno. Obilje zelene hrane moglo bi zadovoljiti potrebe, ikupus, salata, prokelj, spinat, repa, kazu

istrazivaci Harwarda. .

68

BI·TI FIT UZ VITABIT

ZA ZORAVlJE. MALISANA, PREOSKOlSKE I SKOlSKE OJECE

vita bit

vita bit

eliksir

tablete

za zdrav psihofizicki rast i razvoj djece, za zdrav vid, zdrave kosti i zube

za bolji apetit, za wntu imunoobranu i stabilno zdravstveno stanje

Dovoljno je uzeti 1 malu Zlicu eliksira ujutro i 1 zlicicu navecer prije spavanja u ca~i vode iii eaja.

VITABIT eliksir jr posebno formuliran preparat za mladi narasta] i djecu, koji im osigrava stabilno zdravstveno stanje.

VITABIT tablete za ivakanje sadrze prirodne vita mine, a formulirane su tako da jedna tableta na dan zadovoljava sve dnevne potrebne kolicine tih vitamina.

"

iENAMA I MAJKAMA ZA SVJESNO OCUVANJE ZORAVLJA

R • ®

egenerln kapsule

i vino

za sprecavan]e, ublazenje i uklanjanje predmenstrualnih tegoba

Njime su sve ce~Ce pogodene i mlade zene, a ucestalost raste s godinama.

Regenerln kapsule i vino su pouzdan olonac za savladavanje tih

problema.

®

FEROHEL vinoisirup

pomoc kod slabokrvnosti i opce slabosti

Zeni tijekom citava zivota, a narocito u reproduktivnoj dobi, prijeti nedostatak zeljeza. FEROHEL vino za zene u reproduktivnoj dobi.

FEROHEL sirup za gravidne zene i one ko]e doje djecu.

Osteopan ®tablete

pomoe za zrele i starije zene

OSTEOPAN tablete sadrzavaju:

kaIcij Cuva kosti od razvoja osteoporoze, magnezij pobolj~va funkcije miSiea i zivaca, a cink stabilizira osjetljivi metabolizam zene. Vitamin D pomaze ugradnji kalcija u kosti.

, i '~~;

\ . ~

VITAM NI - ISKRE ZIVOTA I I.JUVARI ZDRAVLJA

69

MISLI D

, 'V

NECE VISE

NEPRESTANE STARIMO

Sastav: 1 pastila sadrzava 100 mg itamina E. Djelovanje: Patile Evitol pospjesuje prolavljenost, poboljsavaju : isicnu aktivnost, sprijecavaju nastanak ostecenja krvnih zila, pospjesuju t< nsport masti te stite krvne zile od ateroskleroticnih promjena.Doziranj [ Svakodnevno 2 do 3 pastile koje rastopimo u ustima ill popijemo s vodo I. Evitol ozemo uzimati duze vrijeme.

VITAMIN ZAZRE

OSTI GODINE

V/TAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

MINERALI

Minerali su biokatalizatori svih zivotnih procesa organizma, kao i gradivni ele-

o menti organizma, Potrebno je unositi ih hranom u dovoljnoj kolicini iii dopunskim dodacima, da bi procesi tekli nesmetano i uredno.

Njihov nedostatak povezan je s porernecajirna metabolizma, izmjene tvari u organizmu, a time i s bolestima.

Bitni su za apsorpciju i djelovanje vitamina i enzima, a cesto su ugradeni u enzime, kao sastavni dio zbog udjela u metabolickorn procesu.

Zbog tehnoloske obrade namimica, slabe resorpcije u organizmu, bolesti i starosti, potrebno je zadovoljiti potrebe dopunskim dodacima, pazeci na kolicine jer prekoracenje nije dopusteno i stetno je.

Helirani minerali vezani su kemijskim postupkom • heliranja- na molekule bjelancevina radi bolje iskoristenosti i apsorpcije.

Analize kose, krvi i urina mogu pomoci pri odredivanju nedostatka ikolicina.

Neki su potrebni u vecim kolicinama, makrominerali: Kalcij, Fosfor, Kalij, Natrij, Zeljezo, Magnezij • prema Guytonu • a drugi tek u tragovima, vrlo malim kolicinama • mikroelementi ".

Za normalno funkcioniranje stanica organizma, optimalni metabolizam i sve biokemijske procese potrebni su minerali i vitamini, enzimi pa njihov nedostatak uvijek vodi k bolesti.

71

VITAMINI - ISKRE tJVOTA I tUVARI ZDRAVLJA

Prof. Bukin, clan ruske akademije, kaze da bi bez vitamina, minerala i enzima organizam uginuo od iscrpljenosti i pri obilju najbolje i najjace hrane, jer ona ne bi mogla biti usvojena.

Kalcij-Ca

Kalcij ima veoma vaznu ulogu i zunacenje u biokemijskom zbivanju organizma u svim razdobljima Zivota, a pojedina fizioloska stanja iziskuju povecane kolicine, kao razdoblje rasta, trudnoce i dojenja.

Formiranje kostiju, zubi, normalna funkcija Zivaca, regulacija propustljivosti (permeabilnosti) stanicne membrane, gdje ima odlucujucu ulogu mehanizam zgrusavanja krvi, rad poprecno-prugaste muskulature i muskulature srca, s regulacijom srcanog ritma, vitalni su procesi organizma, za cije je pravilno odvijanje odgovoma uloga kalcija.

Zivot novorodenceta zapocinje sa 30 g kalcija, a tijelo odrasla eovjeka sadrzi 1000- 1200 g od eega 99% otpada na kosti.

Kako se kosti obnavljaju cio zivot, a proces ovisi 0 kolicini kalcija u organizmu, potrebno ga je unositi u dovoljnim kolicinama, Smanjena koncentracija kalcija u centralnom ZivCanom sustavu manifestira se vecom podrazljivoscu tog sustava. To se ocituje na periferiji ziveanog sustava u obliku grceva cjelokupne muskulature, a da nema promjena u samoj misicnoj stanici.

Kalcij stimulira simpatikus i povecava lucenje adrenalina.

Dnevna potreba za kalcijem krece se od 500-1200 mg vee prema dobi i fizioloskim stanjima, a nedovoljne kolicine i manjkavost treba nadoknadivati kalcijevim prepraratima,

Potrebne dnevne kolicine kalcija prema preporukama FAO i WHO

J2Qh

0-12 mjeseci 1-9 godina 10-15 godina 16-19 godina odrasli trudnice dojenje

Potrebne dnevne koliCine 500-600 mg

400-500 mg

600-700 mg

500-600 mg

400-500 mg

1000-1200 mg - zadnja 3 mjeseca 1000-1200 mg

72

. ..• VlTAMfif - fSKRE tlVOTA f 6UVARf ZDRAVLJA

.. Nedostatak najvise po gada djecu u f: azvoju a posljedice su rahitis iIi zubni ka-

~a i

. I

Kod starijih ljudi nedostatak zavrsava I stcoporozom i osteomalacijorn kao posljedicom oslabljene resorpcije iii slabe ishd e.

I

Resorbira se u gomjem dijelu tanko crijeva, a resorpcija ovisi 0 topljivosti ka-

lcija u ishrani, 0 prisutnosti vitamina A, : i D, 0 fuCnim kiselinama, zelueanoj kiselini, prisutnosti masti i masnih kiselina, te pi oteina.

i

Resorpcija je bolja lIZ prisutnost pr : eina, a smanjuje se u prisutnosti masti.

I

99% kalcija i 70% fosfora deponira: e u kostima.

U stolici se izlucuje 80-90% kalcijJ dok njegovo izlucivanje kroz bub reg ide usporedno s razinom kalcija u krvnoj : lazmi. Kad razina padne ispod 7% nema izlucivanja kroz bub reg, pa je s povecano resorpcijom povecano izluCivanje i obratno.

Biokemijski je aktivan sarno ionizi n kalcij, zato se brinu regulacijski mehanizmi, te vitamin D i C. To je topljivi io: ski oblik, najidealnijeg je oblika umlijeku, gdje je djelornicno ioniziran iii vezan u k j.loidne komplekse iz kojih se lako oslobada.

I

Namimice biljnog porijekla sadrze m I nje kolicine kalcija i vezane su uz neprobav-

ljive tvari, koje interferiraju apsorpciju k~ cija, a to su masti i masne kiseline, te fosfati

koji stvaraju netopive spojeve. I

i

Metabolizarnkalcija ovisan je 0 dov: ljnom unosu i njegovoj apsorpciji, normal-

noj sluzokozi probavnih organa, prisutnos i vitamina D i normalnoj funkciji endokrinih

zlijezda. I

I I

Porernecaj ijednog od uvjeta dovodi!do osteoporoze.

I !

Osteoporozaje dekalcifikacija kostij sa smanjenjem kostane rnase, (matriksa), kolicinsko gubljenje kalcija, uzrokovano ishranom iii slabom resorpcijom, a postoji i rnisljenje kako je uzrok neaktivnost 0 I anizma.

I

Osteornalacija je karkterizirana nepo : unom mineralizacijom kostiju zbog manjkave

ishrane, deficita kalcija i vitamina D : nedovoljno suncanje, pod cijim se utjeca-

jem stvara vitamin D. I

i I

Proces osteoporoze polagan je, neprlmjetan, traje godinama, a pocinje vee u 30-

73

- - I

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI, ZDRAVLJA

I

oj godini, da bi se simptomi javili. u 60 Pj, pa je redovan pratilac procesa starenja.

Ako je proces umjeren i ne pravi s I etnje, smatra se fizioloskorn pojavom, ali ako se javi ranije i ubrzano stvara poteskoce, to je onda bolest.

!

Kosti se sastoje od organskog matri I, 35% i minerala 65% tezine kostanog tkiva

s najvecim udjelom kalcija i fosfata u 0: Iiku hidroksilapatika.

I

Organski matriks sadrzi oko 90-95 II kolagena i 5% osnovne tvari pretezno sas-

tavljene od mukopolisaharida. I

I

Pri osteoporozi nastaje promjena m :triksa, a karakterizirana je propustljivoscu

rentgenskih zraka. Ipak, dernineralizacija se rentgeneloski primjecuje tek kada se

mineralna masa smanji za 30%. !

I

i

Kraljeznica pokazuje prve znakove lsteoporoze, javlja se deformitet kicemnog stuba, prsljenovi poprimaju oblik k1ina i iulegnuea, a zbog teskih opterecenja rnoze doci do prijeloma. Visina se smanjuje i 0 oba postaje niza uz popratne spondiloticne promjene, a pritisak na kraljeznicu je b Ilan. Bol se javlja i oko pojasa.

I

Skolioza je proces osteoporoze s komp I esivnim promjenama kraljeZnice u starackoj dobi, pa i kod djece s razlicitim indeksim iskrivljenja: 0,06% kod djece, kod djecaka i djevojcica 0,3%, a kod starijih od 50 g ,l dina 6%.

I

Tek bolovidovode do dijagnosticirania kompresivnih promjena kraljeznice.

I 1

Ucestalost osteoporoze u populaciji je I elika - 20-30% starijih od 50 godina i stoga je vazan i skup medicinski problem.

Najmanja je ucestalost osteoporoze Finskoj gdje u hrani ima mnogo kalcija i gdje se puno pije mlijeko.

Uzrocni faktori osteoporoze su: proc starenja, nedostatak kaIcija najvainijeg anorganskog sastojka kostanog sustava, ishrani s nedostatkom vitamina D vezanog uz pomanjkanje ultraljubicastih zrak I, pod cijim se utjecajem stvara iz ergosterina, zatim nedostatak vitamina C, pore: ecaji u cirkulaciji krvi, kao i porernecaj

zivaca zbog bolesti. I

. Uzrok mogu biti hormonski poremac IJi s prekomjernim lucenjem paratiroide, te disregulacija rnuskih i zenskih spol] ih hormona s tzv. seniinom, odnosno klimaktericnorn osteoporozom, bilo da u I·ecu na izgradnju nove kosti iii pogoduju

74

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

kostanoj resorpciji.

Glukokortikoidi, . hormoni nadbubrezne zlijezde sprecavaju izgradnju kostiju, a pogoduju razgradnju, pa Iijecenje nekih bolesti, uz njihovu duzu primjenu, uzrokuju medikamentoznu osteoporozu, porozomalaciju, s usporenim stvaranjem kolagena kostanog matriksa.

Dodavanje kalcija uz vitamine dalo je zadovoljavajuce rezultate!

Djelovanje kalcija moze se koristiti i u ostalim podrucjima medicine, pa tako i tijekomanestezije, u funkciji zgrusavanja krvi, odrzavanju misicnog tonusa i prinosu zivacnih podrazaja, te djelovanju na normalnu funkciju srca, kao tonizator srca. u kirurgiji, postoperativna reparacija kosti, odnosno traumatiziranog tkiva trazi utjecaj kalcija, kojim se pospjesuje reparacija i otklanja porernecaj mineralizacije.

U dermatologiji indikacijsko podrueje kalcija je ublazavanje akutnih promjena na kozi alergijskog i nealergijskog karaktera. Urtikarije, ekcemi, te razlicite dennatoze, uspjesno se ublazuju i uklanjaju, primjenjujuci parenteralnu iii lokalnu terapiju kalcijem.

Terapijska primjena dodatka kalcija vezana je uz bolest kostiju i prernecaj metabolizma kalcija, koje dovode do nedostatka kalcija, i sklonosti lomova kostiju s jakim bolovima.

Ako se dodavanjem kalcija i ne postize rekalcifikacija kostura, ali se smanjuje resorpcija kostiju, s popravljanjern negativne bilance kalcija u pozitivnu.

Minimum potreban za normalno funkcioniranje organizma je 800 mg kalcija, odnosno 0,5 -1,0 dnevno.

Stolicom se izlueuje 0,4 do 0,9 g kalcija, koji se u crijevu resorbira i prelazi u krv 0,1-0,5 g. Iz krvi, kao nestabilnog rezervoara kalcija, izluci se svakodnevno znojem 0,07 do 0,3 g, a urinom 0,1 od 0,3 g. Kostur s priblizno oko 1 kg kalcija relativno je stabilan rezervoar.

Za uspostavu pozitivne bilance kalcija treba davati barem 1 g ioniziranog kalcija na dan, a kako je osteporoza rezultat jakog deficita kalcija treba davati kolicine 1500-3000 mg pa i 4000 mg na dan (Prof. dr. Mandie - Med. fakultet Zgb.) .

Pri tome treba paziti da i u hrani (sir, mlijeko) bude dovoljno kalcija, inace treba pojacati kolicinu.

75

·VITAMIN; - ISKRE ilVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

Povecane kolicine kalcija nemaju utjecaja na ubrzanje ateroskleroze nego imaju dapace antiskleroticni ucinak jer se pojacava izlucivanje Iipida u stolici stvaranjem netopljivih kalcijevih sapuna i srnanuje serumski kolesterol.

Strah od bubreznih kamenaca bezrazlozan je jer lIZ povecani unos kalcija povecano je i njegovo izluCivanje urinom.

U trudnoci i kod dojenja organizam trosi vise kalcija jer sarno dijete koristi 270 mg, sto uzrokuje smetnje ako majka nema dovoljne kolicine, potrebne za oboje. U posljednjim mjesecima trudnoce majka treba 1300-1500 mg kalcija, a za vrijeme dojenja 1300-2000 mg, sto je nernoguce osigurati hranom, pa je potrebno dodavatil gr kalcija u preparatima.

Hiperkalcemija je rijetka, jer je nedostatak kalcija rest i velik.pogotovo uz bolesti i promijenjena fizioloska stanja.

Kako su faktori ishrane odlucujucipresudni za kolicinu kalcija kao i za njegov nedostatak u organizmu, potrebno je taj manjak nadoknaditi, iii zbog preveniranja iIi Iijecenja bolesti, koju bi taj nedostatak izazvao.

Hormonski deficit i nedostatak kalcija zbog porernecaja izlucivanja hormona nadoknadujemo davanjem umjetnib anabolnih steroida s jacim anabolnim djelovanjem (2-3 puta), a manjim seksualnim od cistih hormona. Djelovanje hormona estrogena utjece na izgradnju nove kosti iii inhibira kostanu resorpciju, a takoder djeluje antagonisticki prema hormonu paratiroide.

Dodavanjem kalcija lIZ dodatak vitamina A. C. E. D. kolieina je popravljena poboljsanjern resorpcije koju vitamini omogucuju.

Vitamin A odrZavanjem i obnavljanjem zdrave sluzokoze crijeva, lIZ prisutnost vitamina D, pospjesuje i uvjetuje dobru resorpciju.

Vitamin E, poboljsavajuci perifemu prokrvljenost i cirkulaciju krvi uopce, dovodi krvlju kalcij do mjesta gdje je potreban, pa bi mogao zamijeniti terapiju Rederginom, cesto ordiniranu kod osteoporoze radi bolje prokrvljenosti, a koja nije preporucljiva kod hipotenzije ispod 100 mm Hg i toksicnosti,

Vitamin C i ovdje je nezamjenjiv s postizanjem punog ucinka lijeeenja i djelovanja.

76

VITAMI I, - ISKRE ilVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

Fosfor - P

Prisutan je u svakoj stanici organizma sudjeluje u gotovo svim kernijsko-bioloskim reakcijama tijela. Potreban je za izgrad ju kostiju, ujednacen rad srca, prenosenje impulsa zivaca, osigurava energiju i sn I ,sudjelujuCi u metabolizmu masti i ugIjikohidrata. U doba rasta, njegova je r l ina u krvi gotovo veca za polovicu nego u odrasla covjeka, pa se naziva "anorgan, im hormonom rasta",

,

70% fosfora se deponira u kostima uj obliku anorganskih soli, a 30% se nalazi u raznim organskim slojevima s bjelancevi ama, kao sto su nukleoproteini, fosfolipidi, zatim u energetski vrlo aktivnim tvaf rna, kao sto je adenozinfosfat.

I

Normalan razina fosfata u krvi iznos] 3-5% mg, a porast koncentracije fosfata u krvi smanjuje koncentraciju ioniziranog kacija u krvi, dok vodikovi (H) ioni povecavaju ionizirani kalcij koji je bioloski aktivan.]

!

Kao kalcijev i magnezijev fosfat sast vni je dio zivaca i mozga, pa nedostatak fosfora uzrokuje slabo parncenje, nesani u, uzmenirenost, ubrzan i slab puIs.

I

"Fosfor je misao", kaze prof. dr. Bu 'anovic u svojoj knjizi Anorganska kemija, Med. fakulteta.

Sastavni je dio enzima, koji sudjeluju I kemijskim procesima organizma. Mnoge kiseline i alkalna fosfatoza hodrolizom 0 lobadaju fosfat iona, koje fosfor pripajaju organskim spojevima, regulirajuci metab' Iizam fosfora, a time indirektno i kalcija,

Fosfor sudjeluje u regulaciji acidobaz cne ravnoteze organizma, odnosa izmedu kiselog i bazicnog i to pomocu natrijeva f I sfata. Acidoza uvijek izaziva dekalcifikaciju jer ioni kalcija mobilizirani iz kosti neut: aliziraju kisele spojeve i eliminiraju se iz

organizma. I

Visoka fosfatoza u serumu krvi moze hi~ uvjetovana sudjelovanjem kostanog sustava: karcinom i njegove metastaze, leukemij : iii kronicni nefritis.

i

Uloga fosfora, uz kalcij, odlucujuci e u izgradnji i meneralizaciji kostiju, pa

nedostatak remeti ravnotezu 2:1, uzroku uci bolesti kostiju, rahitis, osteomalaciju, osteporozu. Ove bolesti mogu nastati zl og nedovoljne ishrane, lose resorpcije i porernecaja u bilanci kalcija i fosfora. I

I

I

Rahitis dojenceta, tzv.rani rahitis, vj' rojatno nastaje zbog poremecaja resorpc-

ije fosfata, izazvane nedostatkom vitami 'a D.

77

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

Promjenekasnijeg rahitisa, koje se jl vljaju na donjim, staticki jace opterecenim ekstremitetima, nastaju zbog istih razlog] pa je potrebno dodavanje vitamina D radi ravnoteze kalcij-fosfor koja je uvjet zdr ivog rasta kostiju.

!

Snizenje Ca u krvi izazivapojacano lueenje horrnona paratireoide, a u isto vri-

jeme se umanjuje resorpcija fosfora. i

I

i

Svi procesi koji snizavaju koncentracij] kalcija i fosfora u krvi, uzrok su razgradnje

kostiju i obratno.

U hrani ima podosta fosfora, a naj pgatiji izvor je kostano brasno, Riba, jaja, jezgrasti plodovi, integralne zitarice prir!dni su izvori fosfata, a konzervirana hrana

sadrzi ga cesto kao konzervans. '

I

Ne bi trebalo uzimati previse fosfor ! jer remeti ravnotezu minerala i smanjuje

kolicinu kalcija. II

Preporucena dnevna doza je 800-12 mg za odrasle, za trudnice i dojilje nesto vise.

Zeljezo - Fe

Zeljezo je veoma vazna tvar za sintea hernoglobina, mioglobina i mnogih enzima - citokromi oksidaza, peroksidaza i katalaza. U organizmu ga ima posjecno 4 g, a 65% te kolicine se nalazi u hemogl binu, dakle veci dio je u mioglobinu - 4%, a u razlicitim enzimima 25%.

,

. !

Hemoglobin je pigment crvenih k~ih zmaca (eritrocita) s funkcijom prenosa

kisika i ugljicnog dioksida kroz tkiva, Pirem krvi.

Krvna tekucina sastavljena je od PI,~e, nosioca vaznih obrambenih tvari i od krvnih tjelesca, zrnaca, eritrocita - crvdnih, bijelih - leukocita, te krvnih plocica,

trombocita. I

i

Viskoznost krvi ovisi 0 koncentraciji : ritrocita, a veca je 3 puta od visokoznosti vode, dok u anemiji pada na 1-1,5 puta, :a se zbog pada viskoznosti smanjuje otpor protjecanja krvi u perifemim zilama, m bgo vise krvi se vraca u srce, i opterecuje gao Prosjecan broj eritrocita u 1 mm3 i· je 4.500.000 do 5.000.000, ovisno 0 spolu i dobi. Nadmorska visina u kojoj covjek . ivi, te fizicka aktivnost utjeeu na broj eritrocita, zbog vece potrebe za kisikom, p [je osnovni regulator proizvodnje eritroci-

I

78

- - .. ~ ..... _ .. " .. '-

VITAMINI .- ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

ta funkcionalna sposobnost tih stanica da prenose kisik u tkiva.

Eritrociti se proizvode do 5 godina u kostanoj srzi svih kostiju, poslije 20 godina kostana sri dugih kostiju (osim dijelova humerusa i tibije) postaje masna i ne proizvodi eritrocite, nego samo kraljesci, prsna kost i rebra i to sve manje sto je covjek stariji, a posljedica je toga blaga, progresivna anemija kod starijih osoba.

Svako stanje koje smanjuje kolicinu kisika, sto se prenosi u tkiva, pojacava proizvodnju eritrocita, to je regulacijski mehanizam, - kao fizicka aktivnost, veca nad. morska visina s nedostatkom kisika i krvarenje.Glavna je funkcija eritrocita da prenose hemoglobin, a on prenosi kisik iz pluca u tkiva.

Sinteza hemoglobina pocinje u eritroblastima, pa cak i kada mladi eritrociti napuste kostanu srz i prijedu u cirkulaciju jos dan, dva sintetiziraju hemoglobin.

Kod zdravog covjeka koncentracija hemoglobina je u pojedinorn eritrocitu uvijek blizu maksimuma, medutim, kad se u kostanoj srzi ne stvara dovoljno hernoglobina, koncentacija moze pasti na 15% iii jos vise.

NajvaZije svojstvo hemoglobina je da labavo i reverzibilno veze kisik, prenoseci 97% kisika iz pluca u tkiva, a ostali manji dio od 3% prenosi se u plazmu.

Kolicina zeljeza koje se dobije hranorn u tijeku dana mora biti jednaka kolicini zeljeza koju organizam gubi.

Zeljezo se apsorbira u gornjem dijelu tankog crijeva i to pretezno u duodenumu. Apsorpcija zeljeza veoma je spora i iznosi nekoliko mg na dan, pa ako hrana sadrzi velike kolicine zeljeza, apsorbirat ce se od toga samo maleni dio i obrnuto, ako hrana sadrzi malo zeljeza, one ce se apsorbirati gotovou cijelosti.

Ako se organizam zasiti rezerve se napune, apsorpcija zeljeza iz gastrointestinalnog trakta ce se smanjiti, a ona poraste za 20 i vise puta ako se skladista isprazne. Ukupna kolicina zeljeza u organizmu regulira se mijenjanjem apsorpcije (Guyton).

Glavnina zeljeza nalazi se u obliku hemoglobina, a manje kolicine u jetri i kostanoj srzi, Visak zeljeza u krvi odlaze se u sve stanice organizma, gdje je pohranjeno vise od 60% viska zeljeza koji je vezan na protein u obliku feritina.

Kada ima viska zeljeza u tjelesnim tekucinama, one se veze tvoreci feritin, a kada se koncentracija zeljeza u tjelesnim tekucinama smanji, feritin otpusta zeljezo. Taj sustavu u jetri djeluje kao regulator zeljeza i kao njegov rezervoar.

Visak zeljeza u krvi i tkivima blokira crijevnu sluznicu i onernogucava apsorpc-

79

VITAMINI - ISKRE Z/vOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

L

[

i

I

f I

iju Zeljeza, a pojacava se izlucivanje ZeIjeza, pa se koncentracija Zeljeza u tijelu regulira i lzlucivanjern.

Dnevno se izlucuje oko 0,6 mg Zeljeza i to pretezno stolicom. Gubitak je veci ako dode do krvarenja, pa tako Zene menstruacijom gube 1,3 mg dnevno, dok muskarcio gube prosjecno 0,6 mg dnevno.

Zeljezo se iz hemoglobina, gdje ga ima najvise, prereduje i ponovo koristi, posto se stan ice zamjenjuju svakih 120 dana. Kad pukne eritrocit zeljezo se iz razgradenog hemoglobina vraca u krv i odlazi transferinom u kostanu srZ, gdje ponovo sluzi proizvodnji novih eritrocita iii putuje u jetru, i pohranjuje se u obliku feritina.

Za sintezu hemoglobina, osim vecinskog sastava Zeljeza, potreban je bakar (Cu), kobalt (Co), mangan (Mn i vitamin C, a zeljezo je potrebno i za pravilan rnetabolizam vitamina B.

Pomanjkanje eritrocita u krvi uzrokuje enemije, a moze nastati iii zbog prebrzog gubitka eritrocita iii zbog prespore proizvodnje!

Anemija uzrokovana Iavarenjem sanira se ako se ne ponovi krvarenje, a kolicina eritrocita se kroz 3-4 tjedna normalizira.

Uzrok anemije je osteeenje kostane srzi, sto znaci da nema funkcionalno sposobne kostane srii. Ona moze biti unistena, bilo zracenjern, kemijskim spojevima industrije pa i trajnim ostecenjima Iijekova.

: / Zatim, anernija nastaje zbog zatajivanja sazrijevanja eritrocita preradizbog nedostatka vitamina B12 i folne kiseline, te atrofijesluznice zeluca iii totalne gastrektomije. NadaIje, zbog haemolize - uzrokovane pucanjem eritrocita sto se dogada zbog abnormalnosti, pa im je i vijek kratak.

Srpasta anemija se javlja kod 0,3% cmog stanovnistva Zapadne Afrike i SAD.

Eritrociti srpastog oblika ometaju protjecanje krvi kroz tkivo. To je podruCje posebno izucavao nobelovac Pauling, i dobio nagradu za dostignuce u podrueju modeme medicine 1963. godine.

Dnevna kolicina ieljeza za odrasle je 10-18 mg, a za trudnice i dojiJje 30-60 mg.

Organski vezano zeljezo'(Fe) najbolje se asimilira i podnosi, a anorgansko teze.

Isto tako anorgansko moZe unistiti vitamin E, dok organsko ne. Vitamini A i E pomazu prelazak zeljeza iz hrane u krv, a bez njih dodavanje zeljeza nije pomoglo u podi-

Rn

'I

VITAMIN - ISKRE ilVOTA I (;UVARI ZDRAVLJA

zanju razine u hemoglobinu.

, . I

! .

i

• Prir~dni izvori: jetrica, srce, Zumanc~ , grah, jezgrasti plodovi, sparoge zob

kasa, soja, breskve, melasa, psenicne kli: e. ' ena

Velike kolicine kave i caja ometaju :psorpciju zeljeza.

I

,

I

KaJij je pos,;bn~ .~~an za. stanice or~ nizma u kojima je najzastuplje~iji miner~J, pa ga zovu stamcmm mlOcralom", ,ok se u prostoru izvan stanice nalazi natr-

g. I

. ~it~?m izmj~~e vo~e i min.~ralnih i ri izmedu stanica i prostora izvan stanica ~zmJenJuJu s.e kalij 1 n~tnJ. Za vnjerne opt' recenja, preko dana, stanice primaju natrij IZ pr~stora tzvan stanica, a predaju kalij,1 sto je povezano s napJavljivanjem stanice srnanjenom djelotvornoscu i umorom. i '

I

. K~d od~ora i za vrijeme spavanja izl jena je obmuta, stan ice predaju natrij a

pnmaju kalij. 1 '

i

K~d ?oJesti u stanicarr:a se sm~njUje!kaJij, a povecava natrij. Tako kalij i natrij ~eguhraJ.uvoden~. ra~otezu orgaruzma. i ada se poremeti ravnoteza kalija i natri-

Ja stradaju funkcije zlvaca i misica. Zbo I nedostatka kalija nastaju otoci. 1

I

" Aktivnost e~ima ovisi 0 kolicini kali' a u stanicama. Pomaze sniZavanju krvn ' t1aka. Obogacuje mozak kisikom i pospj suje pamcenje, og

KALU-K

Gubitak kalija uzrokuje dugotrajan , st, proljev, kava, diuretici, hipogJikemija, (niska razina secera u krvi), te alkohol. i

I

Izvori kalija supovrce, voce, narocit I banane,

I ' ,

NATRU - Na

,

R~etko ga je ~trebno dodavati jer]1 mirnice sadrze dovoljne kolicine, a hrani ~e poce~a. dodav.~~1 sol kad se pocela ku ',',' ati, cime je poprimila bljutav okus. Natrij

je u vehkim kolicinama toksican, 1

,

I

P?v.ezuje s.:.s visokim krvnim tlakom, .;a treba izbjegavati namirnice koje ga sadrze u vehkim kohcmama. U prostorima vez',fi nog tkiva uz zile, povecane kolicine natr-

! 81

,

• • I

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZORAVLJA

ija povezane su s upalnirn reakcijama v zivnog tkiva, reumatskim boelstima, alerg-

ijama, oboljenjima koze. .

MAGNEZIJ·Mg

Vazan je za funkciju misicnog i zive :nog sustava, kao i za metabolizam kalcija, fosfora, natrija, kalija, vitamina C, te z '!pretvaranje ugljikohidrata u energiju.

Magnezij otopljen u protoplazmi stani : , elektrolit je stanice i sudjeluje u stanicnirn reakcijama, ornogucujuci prijenos elekt okernijskih podrazaja na misicna i ziveana

vlakna.

Povisena koncentracija iona magnezi izaziva jaku vazodilataciju krvnih zila, jer ioni magnezija inhibiraju glatku muskul ,turu.

i

Za magnezij postoji transportni rna: simum, pa je moguce da postoje aktivni

mehanizrni povratne sprege za kontrolu koncentraclje magnezija.

Niska koncentracija magnezija uzrok] je povecanu razdrazljivost ziveanog sustava.rpenfernu vazodilataciju i srcane arit Ii ije. Magnezij sprecava talozenje kalcija i stvaranje kamenaca u bubrezima i Zuci. Magnezij je potreban za sintezu "Iecitina"

I

koji snizava kolesterol. :

!

Izvori magnezija su.'limun, smokve, j 'grasti plodovi, lisnato povrce, jer ga sadrzi klorofil, te multivitaminsko-mineralni pr parati.

i

On pridonosi zdravlju zuba, kardiov skularnog sustava i· prevenciji srcanih na-

pada, a zajedno s kalcijem smiruje. I

82

VI.TAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA

MIKROELEMENTI

Svi fiziolosko-kemijski procesi u organizmu zbivaju se uz sudjelovanje mikroelemenata, povezanih u funkciji s vitaminima i fermentima.

Procesi metabolizma bjelancevina, masti, ugljikohidrata, formiranje kostiju, imunoloske reakcije, dijeljenje stanica, odvijaju se uz sudjelovanje mikroelemenatao

U organizam ih unosimo branom, gdje se nalaze u malim kolicinama i u razlicitim namimicama.

Nazivaju se "eIementi u tragovima" - mikroelementi, jer osim sto se nalaze u hrani u malim kolicinama i organizmu su potrebni u vrlo malim kolicinama,

Njihov nedostatak remeti tijek biokemijskih procesa sa specificnirn posljedicarna nestasice, razlicitim bolestima, pa je tako nedostatak kroma (Cr) vezan uz secernu bolest, joda uz bolest stitnjaee, cinka uz oboljenje prostate.

Istrazivanja dr. Gehta dokazuju povezanost unosenja bakra, joda i kobalta s fagocitamom aktivnoscu leukocita i pjacanorn obranom ad infektivnih bolesti, pa se moze zakljuciti da je sudjelovanje mikroelemenata u otpornosti i obrani organizma, imunoloskom sustavu, znacajno,

Biolosko djelovanje mikroelemenata vezano je uz fermente i vitamine, tako cink sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata i bjelancevina, te snizava kolesterol u krvi.

U periodu formiranja tkiva nuini su kobalt i bakar, koji imaju i aktivnu vezu s vitaminima A, B, C i E.

Uloga mikroelemenata u organizmu je velika, a njihov nedostatak remeti biokemijske procese organizma, pa i zaustavlja ih.

83

r,

: i· I

I:

I"

ii'

VITAMINI • ISKRE ilVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

Evo ih redoslijedom:

Bakar (Cu) • nedostastak izaziva slabo~ost, z~g ~e~ovo~ne a~so~ije. zelj:za koju on pomaze tijekom == hemo~~obma. Vaza~ je I za Is~onstenJe vitamina

C. Baiera ima dovoljno u hrani, pa ga rijetko nedostaje u orgarnzmu.

Kobalt (Co) - bitan je sastojak vitamin a B12, koji je vazan za sazrijevanje crv~nih krvnih tjelesaca i sintezu hemoglobina. Nedostatak izaziva slabokrvnost. Izvon su mu: mlijeko, med, jetrica.

Krom (Cr) - misli se da njegov nedostatak ima veze sa secernom bolesti: jer sudjelu~e s inzulinom u metabolizmu secera, Snizava krvni t1ak. Sa staroscu ga je sve manje u organizrnu, pa se diabetes, eesto kod starih osoba, povezuje i s njegovim nedostatkom.

Mangan (Mn) - aktivira mnoge enzime ukljucene u metabolizam. Potreban je za stvaranje tiroksina, hormona tiroidne zlijezde, za pravilno iskoristenje .hrane i normalnu gradu kostiju, te funkcioniranje centralnog nervnog sustava: Uklanja umor i poboljsava pamcenje, a nedostatak izaziva razdrazljivost i vrtoglavicu.

Fluor (F) - nije bitan za metabolizam, ali za vrijeme rasta stiti zubeod karijesa.

Prevelike kolieine izazivaju f1uorozu, zadebljanje kosti i prugaste zube.

Jod (J) - utjece na tiroidnu zlijezdu, a potice mentalnu aktivnost i pravilan rast.

CINK-Zn

Djeluje na cjelokupni rad organizma, pomazuci apsorpciju i djelovanje svih vitam ina, posebno B-skupine.

Sastavni je dio mnogih enzima od kojih je najvaZnija karboanhidroza koja se nalazi posebno u velikoj koncentraciji u eritrocitima. Taj enzim je odgovoran za b~ vezivanje ugljikodioksida s vodom u eritrocitima perife~h kapil~ra, te.z~ otpuStanJ~ ugljikdioksida iz plucnih kapilara u alveole: Potreban .~e u. ma!lm kolicinama da bi se mogle odvijati reakcije u vezi s metabohzmom ugljik dioksida,

Sastavni je dio peptidoza pa je znacajan i za probavu bjelancevina u g:str~int~stinalnom sustavu. Cink pornaze stvaranju inzulina, te odrZava tjelesnu ravno.t.ezu kise~a i baza. On je vazan za djelovanje prostate i ~vi~ or?ana za repro.~u~cl~U, y~ novija istrazivanja pridaju cinku i znacenja za funkcioniranje mozga, .te ~IJecenJu sl~ofrenije. Cink je potreban pri sintezi DNK i to 15 mg dnevno. Znojenjem se gubi 3 mg.

Q"

VITAM~ I - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

Ubrzava procese zacjeljivanja ozlje i a, ostecenja zivaca, akni, ekcema, psorijaze.

I I

Razina vitamina A ovisi 0 cinku, P: se kombinira kod lijeCenja vitaminom A, a

takoder 0 njernu ovisi i djelovanje kal :ija, fosfora i baiera, kao i vitamina D.

i

Sadrzi ga pivski kvasac, zatim mah! narke, orasi, soja, spinat, paprika. i

Njegov nedostatak ukljucen je u bof sti diabetesa, ateroskleroze, prostatitisa, kao i bolesti vezane uz kolesterol i senilno It.

1

I

Iako potreban u malim kolicinamai veoma je znacajan i ukljucen u biokemijske procese organizma.

SELEN-Se

}

I

I

Antioksidans koji u zajednici svita [inima C i E djeluje pojacano, Iako prisutan

u malim kolicinama djelotvoran je i bilan za Ijudski organizam. Selen stiti stanice od slobodnih radikala, visokoreaktivni 1 tvari, stetnih produkata koji nas sveobuhvatno okruzuju, od oneciscenog zraka i, okolisa do hrane.

!

Sp~eCava_nje njihovih djel?vanj~,. uz ~ amine A, C, E i s~len~ zastita je od mnogih bolesti kao I procesa starenja, koji se sl atra takoder oksidacijom organizma.

. Hra~om se selen unosi. nedos:at~~,1 pa s~ potrebni .?opunski dodaci. Dosta ga trna u pivskorn kvascu, zatim u pserucrr m klicama, u bijelom luku, a sadrzaj cesto

ovisi 0 kolicini u tlu. J

I

I

! 00-500 mikrograma, a predoziranje nije

Preporucena je dnevna doza od preporudjivo,

i Odrzava elasticnost tkiva, kao i opcu vi

snage, te jacanjem otpornosti. I

Inost organizma uz uspostavljanje izgubljene

SILICU - SI

i

Tij:lo ga sadrZ~ ~ko 1,5. ~. Vazan )ej sit:zi ke~otina ~ezivno~ ~kiva i hrskavice.

Starenjem se sadrzaj smanjuje, kosa IS", da, I notki postaju lomljivi, Krve zile gube elasticnost a proces starenja se ubrzav~ Dnevna potreba je 10-20 mg.

85

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZPRAVLJA

ENZIMI

To su tvari koje sudjeluju u razgradnji 'ranjivih tvari na najjednostavnije kemijske sastojke, upotrebljive za potrebe organizma, rnijenjajuci im kemijska svojstva u

svojstva tvari specificnih za organizam. !

,

U izgradnji sastojaka potrebnih organi i, u odvijaju se slj~de~i pro~si: uglji~ohidrati se razgraduju na jednostavne secere!'. masti na masne kiseline, a bjelancevine na aminokiseline, do izgradnje sastojaka P: trebnih organizmu.

I

U svim procesima sudjeluju enzimi ka ,! "biokatalizatori" s razlicitim funkcijarna sudjelovanja bilo u izgradnji tkiva, Prof:,. avi, eliminaciji otpadnih tvari iii regulaciji svih procesa koji se zbivaju u organi ' u.

,

Razgradnja hranjivih tvari obavlja se p ~tem probave, koja zapocinje vee uustirna, gdje se hrana, usitnjena Zvakanjem, nata :a pljuvackorn uz enzim ptiaIin i priprema

za daljnju probavu. !

I

U Zelueu se uz prisutnost saine kiseline !oja omogucuje bubrenje hranjivih tvari, kao i zastitu od bakterija eventaualno unesen, u zeludac i uz enzim pepsin, razgraduju bjelancevine. Tu su i Iipaze za djelornicnu lizgrdnju masti.

i

Sok gusterace sadrzi enzime za prob fu svih ~.riju .glavnih ~astojaka hra.~e; bjelancevina, ugljikohidrata i masti. Za pro • avu ugljikohidrata, osim neprobavljive celuloze, sadrfi pankreasnu amilazu, za ~I obavu masti pankreasnu Iipazu, a za bjelancevine tripsin, himotripsin i karboksi : lipeptidazu.

\

Enzimi soka tankog erijeva, dugog 6 m] tara, sredista probave, gdje probava i

86

. (,;,,"'~~ ~ ,'.; "''''''. \. .' -

VITAMINI - ISKRE ilVOTA I CUVAFU ZDRAVLJA

zavrsava su;enterokinaza. koja aktivira tripsin, zatim male kolicine amilaze. Epitelne stanice sluznice tankog crijeva sadrze velike kolicine probavljivih enzima i vjerojatno probavljajuhranjive tvari za vrijerne resorpcije kroz sluznicu. To su peptidaze koje cijepaju bjelancevine na aminokiseline, zatim saharoza, laktoza, cijepaju ugljikohidrate ierijevna lipaza cijepa mast.

Sadrzaj tankog crijeva prelazi u debelo crijevo, gdje se gubi voda, sadrzaj se zgusne i priprema za odbacivanje iz organizma, pri eemu je znacajna peristaltika, grcenje i savijanje crijeva, a sto pospjeSuju balastne tvari, celuloza.

Enzimi u stanici, osnovnoj zivoj jedinici tijela, nalaze se otopljeni u stanicnoj tekucini iii apsorbirani na povrsinama membrana unutar stranice. Oni udjeluju u oksidacijskim procesima hranjivih tvari do konacnog produkta ugljicnog dioksida i vade (C02 + H20) uz oslobadanje energije,

Koncentracija enzima u stanici regulira metabolicke kemijske procese, pa njihovu brzinu odreduje gotovo iskljucivo koncentracija enzima.

Neki enzimi su Cisti proteini, nabrani lanci arninokiselina, dok drugi imaju dodatak vitamina iii metala 0 kojem ovisi sposobnost kataliziranja specificnih reakcija - to su koenzimi.

Iz svega navedenog slijedi zakljucak da nedostatak enzirna rerneti sve proeese pretvorbe hrane u sastojke potrebne organizmu, a to je i uzrok do organskih porernecaja i bolesti. Neki se mogu nadoknaditi dopunskim dodacima s triista.

R7

-'. ~.

;-:.

.8 ••

JarlnilOI)a

DIONICKO DRUSTVO ZA PROMET LIJEKOVIMA I OPREMOM NA VELIKO ZAGREB, Ozaljska 95

Postanski pretinac 184 Telefoni:

Centrala: 01/350-111 Direktor: 564-046 Komercijalni direktor: 564-618 Financijski direktor: 564-620 Telex: 22-325 FARM RH Telefax: 01/350-110

Poslovna jedinica

"HUMANA MEDICINA" - ZAGREB Direktor: 01/564-619, 350-128

Sef nabave: 01/564-449

Odjel nabave: 01/565-069

Odjel prodaje: 01/564-408, 564-297, 564-614, 564-281, 565-275, 562-897, 565-025

Uvoz: 01/350-151, 350-154, 350-156

Poslovna jedinica

"VETERINARSKA MEDICINA" ZAGREB Direktor: 01/565-028

Prodaja i nabava: 565-624

Poslovna jedinica "OSLJEK", Vinkovacka bb Telefoni:

Centrala: 031/23-122 Direktor: 031/27-245 Telefax: 031/23-520

Poslovna jedinica

"PULA" - PULA, N. Valconi 8 Telefoni:

Centrala: 052/34-290 Direktor: 052/34-311 Telefax: 052/34-843

SNABDIJEVA WEKARNE, BOLNICE, OSTALE ZDRAVSTVENE I VETERINARSKE USTANOVE S NAJSIRIM ASORTIMANOM DOMACIH, UVOZNIH I VETERINARSKIH PROIZVODA:

- gotovim Iijekovima

- preparatima za ishranu djece i

dijetetskim preparatima,

- farmaceutskim supstancijama i drogama ispitanim u nasem kontrolno-analitickom laboratoriju,

- serumima i vakcinama,

- zavojnim materijalom,

- gumenom i sanitetskom robom,

- instrumentima i RTG filmovirna,

- reagencijama za potrebe laboratorija i

testovima,

- sredstvima za dezinfekciju i dezinsekciju,

- lijecnickorn ambalazom,

- veterinarskim preparatima,

- kozmetickirn preparatima.

i

VITAMI " -' ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

.,

:~; j i

1

;~

89

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARIZDRAVLJA

ZLOUP SREDSTAV

TREBA

v

UZIVANJA

i

Vee i sam naslov govori 0 sredstvima . zivanja koja nose u sebi nesto sto je stetno i sto je zloupotreba, cineci pritom stet: organizmu i porernecaj cija je posljedica bolest.

Upotreba tih sredstava, od legaliziraih i udornacenih, koja su u svakodnevnoj upotrebi, bilo za osobno uzivanje, bilo za ug : seenje prijatelja, pa do sredstava obiljezenih kao pojave drustvenog zla, uglavnom uz okuju poremecaje organizma s fizickim i psihickim ostecenjima,

i

Uznemirenost i zabrinutost drustva p prima ozbiljnost sagledavanja problema i situacije jer se navike zloupotrebe sire "", vazijski", ne stedeci zemlje, populacije i generacije, cak i preko malodobne djeee, a bvo vrijeme neki nazivaju "epohom droge". !

Drustvo suoceno s propascu i dekadei: com trazi izlaz, Iijek i uzrok, organizira otpor i borbu, ali s malo uspjeha jer je b jeg u svijet droge, bijeg od stvamosti, od svakidasnjih problema, u neki trenutacn I ljepsi svijet, iskonstruiran i prezentiran

y' k d I

ucm om roge. i

Bodlerova misao: "Covjek je htio sanj: ti, san ce upravljati covjekom" privlacan je magnet i iskusenje da se sanja otvoreni', ociju. Ali do kada? Sve ima svoje graniee, zakone i nacela, a stetorn ucinjeno, t 'sko se iii nikako ne ispravlja, a redovito osvecuje.

90

VITAMINI ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

NIKOTIN - PUSENJE

Duhan, kava i alkohol su "svakidasnje droge" koje izazivaju neodoljivu zelju i potrebu ponovnog uzimanja onih koji ih trose.·

Zelja postaje patoloska, a ponasanje bezobzimo u odnosu prema vlastitom zdravlju, kao i prema zdravlju onih koji puSaea okruzuju, Pusac ne truje samo sebe, nego i .sve pokraj sebe jer dim cigarete, koji ispunjava prostor gdje se pusi, ima 3000 otrovnih tvari. Neodgovornost u odnosu na vlastito zdravlje, a bezobzimost prema okruzenju na poslu i u susretu iskljucuje pravila obaveze i etike, ugrozavajuci vlastito zdravlje i zdravlje drugih.

Psiholoski, pusenje se smatra nekom vrstom reakcije na odredene situacije; bijeg ad stvamosti, relaksacija ad ziveane napetosti, odvracanje paznje, nadvladavanje sredine, trazeci za sebe svoj trenutak ("Psiha i droga").

Pusenje je kao mala ceremonija: pripremanje cigarete, paljenje, pracenje kolutova dim a pogledom, sto cesto popunjava dosadu i monotoniju zivljenja, dokolicu i nerad, dajuci ispriku pred samim sobom. Taka postaje navika i neka vrsta zakona zivljenja.

Postupno se rada i potreba, ali uvjetovana sarno psiholoskil Odvikavanje je dosta tesko jer su to najCeS6e labilne osobe, osobe slabe volje, a pusenje bi trebalo zamijeniti nekom drugom djelatnosti, sportom iii drugom aktivnosti uz koju pusenje ne ide ("Psiha i droga").

Najtoksicniji od otrova cigarete jeCO-ugljicni monoksid, koji se veze na hemoglobin crvenih krvnih zmaca, oduzimajuci im funkciju nosioca kisika.

Ugljicni monoksid (CO) i nikotin uzrokuju g1avobolju, bolove u zelucu, usporenu i tesku probavu, te porernecaje cirkulacije, uz nastajanje poremecaja ravnoteze cijelog organizma.

Stetno djelovanje uzrokuju i drugi produkti sagorijevanja cigarete kao sto su piridinske baze, furfurol, cijanovi spojevi, ukljueujuci i raspadne produkte cigaretpapira.

Derivati kat ran a, posebno "benzopiren" uzrok su raka pluca koji se nazalost povecava trideset puta od jedne do druge generacije ("Psiha i droga").

Sigumost ne pruzaju niti zasticena imena proizvodaca, niti poboljsana kvaliteta koja bi trebala osigurati neskodljivost cigareta.

91

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

Reklamne poruke 0 poboljsanju kvaIitete proizvoda i smanjenju toksicnosti sarno su paravan zaradi i profitu proizvodaca. Netko je borbu protiv pusenja nazvao "kriZarskim ratom", jer je borba i uz sve akcije i napomene 0 stetnosti slabo ucinkovita, bolje receno, neplodna je. Pusi se u javnim lokalima, prijevoznim sredstvima, cak i u skolama (jedino se u crkvi ne pusi), a bezobzirnost pusaca pridonosi "kolektivnoj intoksikacij i".

Krik uzbune, ostaje sarno krik, a robovima poroka pusenja najlakse je rjesavati problem na nacin da ignoriraju stetne posljedica.

Kao i kod svih poroka, najjaca i najuspjesnija borba bila bi i taj porok staviti pod kontrolu razurna.

Nikotin je vrlo jak otrov, a smrtna doza za covjeka je 2-16 grama. U cigareti je on najjaci otrov. Kolieina nikotina unesena u organizam udisanjem dima sarno jedne cigareta je 1,5-2 mg. Nikotin ima farmakoloska svojstva slicna pilokarpinu, djeluje posebice na srce, izaziva stezanje perifernih arterija s relativnim sniZenjem temperature i promjenama na krvnim mama Teske je definirati granicu kronicnog trovanja duhanom i odrediti dozu kada navika postaje stetna, jer ovisi 0 strukturi osobe, individualnoj izdrzljivosti, uvjetima pusenja, te godinama starosti.

Trovanje duhanom cini cijeli patoloski kompleks, u sto ulazi poviseni krvni tIak, ateroskieroza, smetnje srca i probave, kao i ostalih organa.

Eksperimentima je potvrdena pojava brzog navikavanja uporedno s progresivnim povecanjem doze.

Kolicine katrana i nikotina u raznim cigaretamaizraiene u mg

MARKA Gala Virginia Sport Sport Kent Marlboro Winston Old gold

TIP FN

.. FN FN N KF KF KF KF

KATRAN 4,7

10,5

10,9

19,94

18,8

22,4

22,9

23,0

NIKOTIN 0,17

0,65

0,65

0,94

1,10

1,24

1,32

1,32

92

;1· .,

VITAMIN. - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA I

I

I

I

II!

F=FILTER

Philip Morris KF

Chesterfield N

Camel KF

Pall Mall KF

Old gold N

23,2 27,0 32,4 41,6 29,7

1,46 1,18 1,77 2,20 1,63

N=NORMAL

K-KlNG

______ .. _ .. .. .. ..... .. .. __ i __ .. _

Materinstvo je poseban problem, Protivil\se pusenju, u svim dobima djece, a pogotovo u trudnoci i kod dojenja, jer nikotin izraro odlazi u krv i mlijeko.

Kakva i koja bi majka svojem djetetu tesno davala u hrani otrov, a daje ga svaki

I

dan, puseci kraj njega. MoZda je to jos uvii ek razina teskog primitivizma koji se cesto

ne moze nadrasti!!!

Duhan je poguban, veoma I oguban za zivot i zdravlje!

Opasniji je od ostalih droga jer je vel, rna rasiren. S povecanjern broja pusaca, svakodnevno, duhan se uvlaci podmuklo I edu zdrave, mlade Ijude, noseci im prije

reda razlieite bolesti. I

Zdravlje je u postupnom procesu ugro ¥ nosti i ostecenja, Udisanjem dima posebno su ugrozeni organi disanja: pluca, bronh: je, direktnim trovanjem, sa simptomima jutamjeg kaslja pracenog ispljuvkom, i s kon Cnim i tragicnim zavrsetakom, najopakijom

bolesti rakom. I

Bolesti usta i zubi, s veoma ranim gu: itkom zubi, zatim bolesti jednjaka i grkljana, uzrokovane su takoder pusenjern, rak usta nazvan jerakom pusaca.

Slabljenje srcanog misiea s komplekso ostecenja krvnih zila dovodi doduhanske ateroskleroze,s problemima cirkuIacije i zg savanja krvi, te s posljedicama zacepljenja zila (pusacka noga).

I

Probava je otezana, a kod muskaracajnoze uzrokovati nestanak potencije, kod

zena neplodnost, pobacaj, zakrzlialost pi: da. Bolesti reluca, cir, gastritis, rak, pa i jetre, toliko vaznog organa, uzrokovane su usenjem i kronicnim trovanjem toksinima iz cigareta. Pusenje dovodi do smanjenja p [mcenja, znatnog usporavanja misii i akcija, kao i svega sto je ovisno 0 dobroj opskrbi Iju i cirkulaciji, jer upravo nikotin suzuje krvne zile i tako slabi cirkulaciju.

\

Terapija odvikavanja pokusana je inj ikcijama - 1,5%-tnom otopinom lobelina,

93

, . .... .... i

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVAR/ ZDRAVLJA

tvari koja je slicna nikotinu, a koja je u vecim dozama smanjivala zelju za pusenjem.

i

. i

Uspjeha bas nije bilo jer je djelov~'rje bilo vise sugestivno, pa je lobelin zarni-

jenjen malim kolicinarna metilskopolamina.

,

Izazivajuci suhocu usta i neugodan lmiris, odbija pusaca, kao i otopina srebrenog nitrata (1-2%) iii tablete (0,01 g) srebrenog nitrata koje se otapaju u ustima.

Preparati nisu sasvim neskodljivilll I

i

Uz malo korisne preporuke zastite: : e uvlaciti dim, povecati razmake uvlacenja,

odbaciti dulji eik, pusiti s filterom iii cf,garetnikom, ucinkovitija i vrijednija bi bila preporuka da se uzimaju vitamini antieksidansi - A, C, E, uz selen.

Djelovanjeantioksidansa na SIObOd~, .. e radikale, nastale sagorijevanjem cigareta i tvari koje ona sadrzi, moglobi ublaZili~ njihove toksicne posljedice.

ledna popusena cigareta unisti 25 mr vitamina C, pa bi organizam pusaca trebao biti stalno natopljen vecim kolicinam \ vitamina C da bi se eventualno odhrvao

nezdravim posljedicama pusenja, '

i

Vitamin E u zajednici s vitaminom C I, svojim pojacanim antioksidativnim djelovanjem mogao bi smanjiti i ukloniti djelov I nje otrovnih tvari nastaslih sagorijevanjem, a pojacanom cirkulacijom krvi rijesiti d 'i nekle probleme vezane uz cirkulaciju.

'i

Vitamin A svojim obnavljanjem sl : okoze mogao zastititi usta, grlo i jednjak od infekcija i eventualno prevenirati ra: tih dijelova organizma.

Selen jednostavno pospjesuje sve anti I ksidativne procese i djelovanja, ukljueujuci se i sam u obrambeni proces i detoksik I ciju organizma.

\

I

ALKOHOL I AL' OHOLIZAM

I

i

Alkoholizam u nase doba, najrasir i nija je toksikomanija, a nazocna je vee

desetljecima. II

Pilo so u svim vremenima, vino i fenn~tirana pica, a desetilacija alkohola pojaeala je upotrebu, zarobljujuCi tim porokom z',mlje i populacije.

94

Progresivni porast povezan je ozhiJjno v " socijalnog problema u pojedinim zemljama:

VITAMINI - ISKRE llVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

siromastvo, bijeda i bijeg u alkoholll!

Materijalne mogucnosti i emancipacija stvorile su neke nove navike opustanja na mjestima kolektivnog sastajanja, kao sto su kafici, restorani, bifei i sve vise utjecu na sirenje alkoholizma i medu mladima.

Glavni toksicni element alkoholnih pica odreden je postotkom etil-alkohola bilo da su fermentirana iii destilirana pica.

Vino nije tako neskodljivo kako se misli, a rakija je najlosija kvaliteta pica, Stolna vina sadrze 10 do 15% alkohola, aperitivi 15-25%, niska piva 2%, visoka 5-9%. Toksiene ucinke mogu proizvesti i tzv. konzervansi kao i aditivi koji se dodaju zbog arome i izgleda.

Teorija 0 alkoholu kao hrani, reklama je trgovaca i proizvodaca alkohola. Alkohoi moze biti hrana, ali losa hrana!

1 g alkohola daje 7 kalorija, a ako prijede granicu tolerancije, vise ne moze biti sagoren, pa dobiva ponovno svoja stetna svojstva ("Psiha i droga").

Alkohol unesen u organizam vrlo brzo ulazi u krv, vee nakon pola sata do sat, da bi za 24 sata doslo do polakog opadanja. Na tim podacima se zasniva mjerenje alkohola u krvi, uglavnom u sudske svrhe.

Male kolicine alkohola ponajprije ozivljuju krvotok, djeluju na probavu, ali i veoma laka naval a krvi ima ozbiljne posljedice na psihomotome sposobnosti osoba uzrokujuCi nesrece i pri umjerenim kolicinama, Samo se 5% alkohola iz organizma izlucuje nepromijenjeno, dok se 95% mijenja kemijskim procesima u acetaldehid, kolesterol, rnasnocu, uzgljicni dioksid, vodu i energiju. Za eliminaciju iz organizma potrebno je 3-4 sata, a glavna uloga pripada jetri, bubrezima, zelucu, plucima, pa su ti organi izlozeni ostecenjima njihovih funkcija kod vecih konzumacija alkohola.

Prosjecan zivot alkoholicara barem je 10% kraci od normalnog, ateroskleroza se javlja vee oko 35-40godina zivota, eir zeluca, ostecenja jetre, ciroza, ostecenja ziveanog tkiva, paraliza, epilepsija, ludilo ("Psiha i droga").

Istrazivanja su pokazala, rna koliko alkohol izazivao misaonu razbudenost, to steti koncentraciji i rasudivanju. Pokusaj organizma da se sam obrani i unatoc brojnim poremecajima koji se ocituju, kao antitoksicna funkcija jetre, pojacani rad simpatikusa, razdrazenost Zivca vagusa ostaje uzaludan, jer navika stvara potrebu bez obzira na komplikacije i ishod svega.

95

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

Cimbenici koji poticu na alkoholizam su iii osobne sklonosti, iii drustveni cimbenik. Najpresudniji element je osobna sklonost, zatim zivotne okolnosti i pojava kolektivne zaraze ("Psiha i droga").

Nije lako dati definiciju alkoholicara, Za neke je to tezak bolesnik, jer alkohol je droga.

Nezadovoljan smislom zivota, nezadovoljenih ambicija, trazeci "pseudo-hrabrost" i mogucnosti ispunjenja svojih relja. ObiCno su to Ijudi slabe volje i karaktera, s gubitkom zivotne orijentacije u slozenijirn situacijama zivota. Za njih ne vrijedi konstatacija da je svaki problem zivota sazrijevanje osobnosti i jacanje Cvrstoee karaktera, nego pred svakom preprekom bjeze alkoholu, kao jedinom IjeSenju. I tako alkohol postaje navika, a navika tiranin vlastitih potreba.

Postoje razliciti tipovi alkoholicara, od neurotieara do kronicnih alkoholicara, no uvijek je to zlo koje vodi u bolest, u poremecene odnose na obiteljskom, profesionalnom i drustvenom planu, a da se i ne govori 0 porernecajima licnosti, psihicke i fizicke naravi ("Psiha i droga").

Korijeni su cesto u razvojnim fazama mota od dojenceta do stasanja u zrelo Zivotno doba s razlicitim poremecajima odgoja U obitelji, skoli, drustvu ("Psiha i droga").

Trazeci objekt zastite i zadovoljenja svojih resto frustriranih zelja utoeiste najlakse nalazi u eaSi.

Cesto zakoceni sredinom u kojoj su nedostajali osjeeaji, u sredini prikracenoj pozitivnim odnosima, gdje se raspada obiteljska sredina, gdje nema poticaja za osjecajni zivot i stvaranje zivotnih vrijednosti. Toplina Ijudskih odnosa koju je uskratila obitelj trazi se u alkoholu. A1kohol postaje zivotna naknada i kompenzacija komponenata zivota, a sredina obiljezava sudbinu alkoholicara dajuci njegovoj licnosti osobit i obavezan pecat, Dolazi do neurotienih stanja i najCclCe promjena karaktera s narusenim emotivnim djelovanjem.

Nakon odredenog vremena osoba pocinje pokazivati znakove moralnog i intelektualnog propadanja, ropsku odanost picu, ravnodusnost prema svakom poroku, nastojeci ga uvijek opravdati ("Psiha i droga").

Posebno treba naglasiti teske umne porernecaje, pracene otupljenjem moralnog osjecaja i bjezanjem od odgovomosti.

Poslije odredenog broja godina javljaju se teSki premecaji, kako na stetu probavnog

96

ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

, ,

trakta i jetre, ciroza, vodena bolest, tako . na stetu Ziveanog sustava, epilepsija, paraliza, drhtanje, poremecaj osjetljivosti, kljen tost misica oka, polineuritis.

Izrnedu alkoholizma i kriminala resto : stoji odnos koegzistencije, uzrok koji dovodi do njih zajednicki je, a posljedica su d stvene sredine u kojoj se javljaju i mijesaju sve Ijudske izopacenosti ("Psiha i drog I", Bruno Bisio).

I

I

Lijecenje alkoholizma psihogenim d elovanjem, uz neke medikamente, dugotra-

jno je i mucno s najcescim povratkom eli, kao jedinom utocistu i najlaksern rjesenju

svih problema. I

Pornoc vitamina i ovdje bi dobro do~ la kao dodatna terapija, narocito vitamina antioksidansa, koji svojim djelovanjem ot ~ vne tvari pretvaraju u neotrovne, te izIaskom iz organizrna rjesavaju donekle problem tc ksicnosti, Buduci da alkohol lisava organizam vitamina B1, B2, B6, B12, folne kiselin I, te vitamina C i K, kao i cinka, magnezija i kalija, potrebno ih je davati lijecenje !.

i

Uzimanjem vecih kolicina vitaminaj C, megadoza, moze se postupno smanjiti i zelja za alkoholorn kao i ostalim droga a (Book of Vitamins).

Vitamin E, uvijek mocan i cudotvor \ n u obrani od slobodnih radikala, koji nas-

I

taju kao produkt metabolizma alkohola] (acetaldehid), uz pojacanu cirkulaciju krvi,

nasao bi rnozda rjesenje za neke probl9 e vezane uz cirkulaciju.

I

Sve u svemu vitaminsko-rnineralna i opuna bi mogla neke poremecaje ublaziti, vremenski odloziti, a mozda i ukloniti. I

KAVA I i

lz azijskih i africkih zemalja kava u E: opu dolazi u 17. stoljecu. Takoder je cesta svakidasnja droga, kojom nazalost rnno . ima zapocinje i zavrsava dan.

I

Kava je droga "dobrodoslice" za gos: e i prijatelje, pa najeesCe nijedan susret ne

zapocne bez nje. !

I

Ponajprije je "bic" organizma, potiei ci zivahnost, da bi se poslije kratkog vremena organizam ispraznio i sIomio traz ci "bic" ponovno.

I .

Nebrojene salice kava, ispijanje u nel, ogled postaje tiraninom navika i potreba, noseci sa sobom polako ubojito djelova ie na organe i organizam.

Obicno je prati drustvo cigarete, pa djelovanje otrova pojacano ..

97

VITAMINI - ISKRE ZlVOTA I 6UVARlliZDRAVLJA

:

:

Aktivna tvar kaye je kofein, derivat !ksantina, grope purina. Salica kaye sadrzi

0,10-0,30 g kofeina. I

I

,

Aromaticno primamljiv miris kaye p :tiee od kofeola, kofeona, aromaticnog ulja

sa svojstvenim ukusom i mirisom, a naSi,aje tek przenjem kaye.

[

Hranjive vrijednosti nema, osim dod. nog secera.

Poticajno djelovanje na krvotok, srce.ipa i rnozak s ubrzanim funkcijama i brzim

refleksima prividno je i kratko. II

ledna do dvije salice mogla bi biti lij:~k, dobro dosao za stimulaciju tih organa. Konzumiranje kaye ubrzava iZlucivJje mokrace i fosfora.

Sadrzaj tanina u kavi smanjuje rad p~psina u zelucu i tako usporava probavu.

Kava je droga jer stvara ovisnost s p~sljedicama razdrazljivosti i nervoze.

i

Djeluje na glatke misice, stezuci ih, a( se teze i sporije opustaju, pa je pokusana primjena i kao pobacajnog sredstva radi Istezanja misica matemice.

:

i

Kofein kao stimulans djeluje neposr ; no na CNS stvarajuci trenutacno osjecaj

smanjenog um?v~a i bist~ne ~isli, a .utj~eel!i n~ rad na~bubre~e zlij~zde. koja izlucuje u krv vece kolicine svojih stimulativnih Jan~ Organizam hsava vitamma B, C. kalcija, cinka i drugih minerala, 10 g kofei :a smrtna je doza.

Kava oslobodena kofeina moze dove I i do pojave raka, zbog tehnoloske obrade trikloretilenom,

i

Kofein je problem i u koka-koli, kOj]1 sadrzi u 2,5 I 300 mg kofeina, a toksicna

doza je 500 mg. I

I

Intoksikacija kofeinom pokazuje simpt be razdrazljivosti, nesanice, gubitka apetita, otezane probave, tahikardije, drhtanje. Ji

Kofeinski delirijum je akutno trovanj I organizma, uzimanjem vecih kolicina sa simptomima mucnine, povracanja, grcev . u trbuhu do nepovezanih misli.

Kronicna intoksikacija ocituje se u n~vici i toksikomanijskoj potrebi sto dovodi do niza problema bilo fizickih, glavoboljft, problemi srca, probave, bilo psihickih s promjenom karaktera, slabljenjem aktili. sti i prijevremenim starenjem.

98 !

'.'~

. VITAMINI ISKRE ZlVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

Dodatna upotreba vitamina antioksidansa s njihovim ucinkovitim djelovanjem mogla bi barem neke toksiene procese usporiti i ublaziti, pogotovo vitamina eije nedostatke

ona uzrokuje. .

CAJ

Ruski eaj, koji se najeesee pije sadrfi "TEIN", po kemijskom sastvu i djelovanju veoma slican kofeinu. Manje kolicine djeluju osvjezavajuce, a vece toksicno s nizom posljedica, od nesanice, razdraZljivosti, povisenja tlaka do utjecaja na probavu i krvotok. Treba ga izbjegavati u velikim kolicinama, kao i jace koncentracije, jer prevelike kolicine zamaraju srce.

No, zato su "biljni cajevi" nenadoknadivi kao osvjezenje, pa i kao terapija sa svojim sadrZajem ljekovitih tvari, vitamina i mineraIa, te etericnih ulja, Vet je i njihova blizina korisna zbog hIapljivosti etericnih ulja, djelujuCi blagotvomo na disne organe a i prociscavajud okolis,

Znanstvenici su pronasli antibiotike gotovo u 800 biIjaka, a antisepticno djelovanje etericnih ulja odavno je poznato.

Starije generacije koristile su i njegovale tradiciju lijecenja Ijekovitim biljem i cajevima, prenosenjem iskustva s koljena na koljeno.

Istaknuto je ime poznavatelja i poklonika lijecenja biljem - Francuz Maurice ~essegue ~oji, b?gat iskustvim~ stecenih tijekom visegodisnjeg rada, lijeei sve bolesti I poznate licnosti, kao Churchilla, Adenauera, papu Ivana XXII!., slikara Utrilla i jos mnoge, a napisao je nekoliko knjiga s nizom savjeta i prakticnih recepata za pojedine bolesti, pa i one najteZe.

Farma~utska industrija takoder ponovno pridaje znacenje preparatima ljekovitog bilja. Cajevi, sirupi, ekstrakti i ostali preparati osvajaju tdiste, vracajuci bolesne lijecenju Ijekovitim biljem iIi barem dopunskom lijecenju.

Uzimanje Iijekova, kao i vitamina s eajevima Ijekovitog biIja preporucljivo je radi poboljsanja apsorpcije.

'-'~ ~

Kod bolesti srca i krvotoka, probavnih organa, zivaca, osipa na kozi, poboljsanje apetita i stolice biIjni cajevi imaju uvijek svoj ucinak, pa je dobro ukljuciti ih u medicinsko lijecenje,

99

YITAMINI - ISKRE Z/YOTA I CUYARI ZDRAYLJA

Posebno je preporucljiva upotreba caja za bubrege radi izlucivanja otpadnih tvari putem mokrace, jer se bubrezi manje ostecuju i lakse izlucuju razrijedenu mokracu, nego koncentriranu.

Konzumiranje cajeva naprosto je ispiranje organizma od toksicnih tvari nastalih procesom metabolizma, a koji se djelomicno taloze i zaostaju u organizmu kao "otpad organizma" .

U starosti, pa i kod djece u najranijoj dobi, od rodenja do smrti kamilica je svakodnevni pratiIac za ublazavanje tegoba, a nezamjenjiva je s dodatkom meda i vitamina C, kao osvjezenje,

Kadulju su Rimljani zvaIi "Salvia salviatrix" - spasonosna trava, a 1630. godine, kada je Francuskom harala kuga, njezina upotreba nekima je zaista donijela spas.

Antisepticka svojstva pripisana su "salviolu", kaduljinom kamforu jer vee u zacetku prekida gripu i suzbija nocna znojenja, pa se poslije'jakih groznica preporucuje rekonvalescentima.

"ZaSto da eovjek umre, kad u vrtu raste kadulja!" - stih lijecnika cuvene srednjovjekovne salernitanske skole, najvece je priznanje koje se kadulji moze dati.

Trebalobi jepitlsvaki dan.i.teugutljajima.kao sto bitrebalo piti i sve ostale cajeve, a ne odjednorn ispiti,

Gazirana pica dobro je zamijeniti cajem od sipka, bogatim vitaminom C, cije je djelovanje isprobano i ucinkovito narocito kod prehlade.

Dovoljno je promatrati zivotinje u prirodi koje znaju najbolje kojim se biljkama treba hraniti i lijeciti, same odabiru i nikada se ne otruju. U prirodi nepogresivo pronalaze hranu, ako su bolesne.

Kolika se mudrost krije iza te jednostavnosti ski ada s prirodom, koja je "najbolji lijecnik jer lijeci gotovo tri eetvrtine svih bolesti" (Messegue).

100

YITAMIN; - iSKRE Z/vOTA I CUVARI ZDRAYLJA

DROGE I OVISN~STI'

Upotreba droge seze u daleku ProSlo~t mnogobrojnih zemalja i populacija. Starim Grcima bilo je poznato djelOV~nje maka , pa vee Homer u Odiseji govori

o travi koja donosi "zaborav jada" i Uklanjtr tugu, misleci vjerojatno na ekstrakt maka.

Mnogi religiozni obredi i svetkovine i od Rimljana popraceni su konzumacijom maka, da bi im se dao tajanstveniji ton i 1 ventualno dovelo do neke vrste ekstaze.

Turski ratovi vodeni od X. do XIII. s:oljeea upoznaju s drogom Ijude i krajeve

gdje nadiru, a sirenje je sve vece, 1

;

Paracelsus je takoder lijecio cudotvo : im opijem, koji uklanja bol, a Hipokrat ga daje kod dizenterije, sto je ostalo dug! u upotrebi kao i kod zenskih smetnji.

I i

U srednjem vijeku proizveden je veliki I roj preparata na bazi opijuma s razlicitirn

rokom trajanja. Medu njima cuven je bioi "terijak", koji i danas uziva veliku popu-

larnost u zemljama srednjeg istoka. i

r !

,

Pojam "umjetni rajevi" izmislio je Ba' delaire, koji je pridonio ulasku droge u "europsku modu". No upotreba je tada bi a ogranicena na odreden sloj populacije, umjetnicki svijet, dekadentne intelektualci ' porernecene licnosti.

:

Nova znacajna etapa opijuma pocinje : XIX. stoljecu otkricern njegovih aktivnih elemenata, alkaloida, a na vrh prestiza i~ ijaopijum.

\

Uzivaoci su kategorizirani kao opiofaz koji Zvacu opij, zatim pusaci opija puse, te morfinisti koji se zadovoljavaju upotr~ om putem injekcija.

Nakon umjetnicke mode i znatizelje, '< osebno Iiterarne, 0 drogama i medicina ulazi u razdoblje proucavanja droga kao il problema vezanih uz njih.

i

?o~i~~ 1840. f~an~uski .Iijecni~ Morf~u ob~avljuje rad. 0 djel~va~ju hasisa, zammajuci se za fiziolosko djelovanje, kaol.i I za psiholoske pojave navike I upotrebe

("Psiha i droga"). :

I

I tako droga, uvlaceci se polako u drus' 0, dobiva zamah u sirenju krajem XIX.

stoljeca kada pohlepa i organiziranost pojed nih krijumcara podupire prave epidemije,

I

prije svega morfinomaniju, zatim kokainoi aniju i heroinomaniju.

101

i

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI IlDRAVLJA

,

Izazivajuci moralni, psihicki i fizicki :ad osobe, droga postaje drustveni problem

s ozbiljnim posljedicama. I

i

Ekspanzija kemijske i farmaceutske industrije i proizvodnja sve vece Iiste pre-

parata, istina u druge svrhe; svrhe porn Fi i lijecenja, povecava broj fanaticnih pok-

lonika morfija, heroina i kokaina. .

U proslosti je uzimanje droge bilo ipf,k ograniceno na odrasle i bilo je povlastica starije dobi. U Iranu mladi nisu Smjeli~: 'mati drogu nego im se davaIa pred zenidbul

Statistike Irana govore 0 2000 kg opi ;a koji se dnevno popusi, 0 5000 samoubojstava godisnje, 100.000 prijevremenih sm ;' uzrokovanih opijomanijom te 0 napustanju 50.000 djece ("Psiha i droga"),

Nasilje, zlocini, krade, delikvencija s . u porastu s degradacijom bez kraja, da bi se doslo do droge, a oovjeeanstvo postaj: zrtva i rob droge.

i

. !

Trfiste i trgovci, iskoristavajuci znatiZelJu i "bunt" mladih, opterecenih oponasanjem,

razmetanjem, Cesto i kompleksom nize ~jednosti, zanju zaradu i profit, a statistieki podaci astronomski povecavaju broj nevFtljnika i posljedica.

Svasredstva transkomunikacije, prijefoza svih oblika, brodovi, avioni, postanske posiljke iSkOrist~V~.u se po.~ogucn~sti rlf •. i ileg~I~Og ~rijevoza i raspac~va~~a dr~g~.

I?roga putuje strom svijeta, koristecijnevolje jadnika, za profit, naJeesce krimi-

nalcima, :

Prema sluzbenim podacima najzaraiII ija zemlja svijeta je SAD s organizacijom mocne intemacionalne bande, a posebn : New York, centar nezasitne trgovine.

I

I

MiIijun osoba svakog dana trazi svoj lobrok droge, jer to trazi njihov zatrovani organizam, a to profiterima jamci svako [nevni utrzak milijuna i milijuna do lara.

i

i

Ni broj europskih narkomana nije ne!: atan i nazalost se sve vise povecava, jer

droga dolazi preko bezbrojnih kanala.

Vee sam izgled toksikomana odaje nje ov porok: rasirene zjenice, ugusen pogled, fizicka oronulost,blesav osmijeh i izrai ; lica, kao i irnidz odijevanja. Odjeca uvijek dugih rukava zbog uboda, neuredna, : eleci i time pokazati ravnodusnost prema svemu, a pogotovo oblacenju i kulturi Plpasanja.

102

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

Licnost toksikomana definirana je nedoraslom, nestabilnom i afektivno nezre- 10m, pa se karkteristikom smatra prije odsutnost zdravih snaga, nego pristnost jasno izrazenihpatoloskih faktora.

Mentalna struktura toksikomana nema veIike razlike od strukture alkoholicara ("Psiha i droga").

Morfij se moze uzivati pusenjem, usisavanjem, udisanjem, putem injekcije, pa i rektalnim putem.

Siromasan pusac zadovaljava se "drossom", ostatkom popusenog opijuma, koji je jos uvijek bogat morfijem i daleko je otrovniji, a zvakanje opijuma je najotrovnije.

U intoksikaciju morfijem ulazi se eesto nakon produzene terapijske upotrebe opijata, kojim se suzbijaju bolna stanja razlicite prirode, povecavanjem doze da bi se odrzalo farmakolosko djelovanje.

Simptom intoksikacije trazi svoju dozu morfija, a uskracivanjem nastaju manifestacije sindroma apstinencije.

Sindrom apstinencije javlja se svaki put kada osoba osjeti glad za drogom, a manifestira se lucenjem pljuvacke, pretjeranim znojenjem, opcom slaboscu, bojom koze, bolovima u udovima 5tO traje do ponovnog uzimanja droge. To se dogada uvijek kada se naglo prekine unoSenje otrova, koji je postao sudionik biokemizma svih procesa organizma.

Svatko moze postati ovisan 0 morfiju, a opcenito su dovoljna 2 do 3 tjedna u klinickim uvjetima. Uzimanje morfija i heroina dovodi do tolerancije i ovisnosti, 5tO znaci da organizam trafi sve vece kolieine i do 5 g dnevno sto je 500 puta vise od analgetske doze - 0,50 g ("Psiha i droga").

t.

'"

m

_;'l. !

Tako nakon kratkog poeetnog razdoblja ugodnog djelovanja droge pocinje drama povecavanja doze, do karakteristicne ovisnosti, a nagli prestanak uzimanja droge cesto dovodi do opasnih smetnji i stanja.

Toksikoman ne ostaje imun na otrov i suo cava se s razlicitim fizickim i psihickim ostecenjima, no glad za drogom je jaca i neutafiva je.

Konacni ciIj je HEROIN- koji je takoder otkriven s namjerom Iijeeenja i pomoci, ali je donio vise zla nego koristi i dobra. Buduci da se njime lako manipulira a i upotreba se ne primjecuje, a djelovanja su jaca, siri se invazijskorn brzinom. Manje

103

'1

'.

I

i

t ~

l

i

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVAHI ZURAVLJA

uspavljuje, ali je pet puta toksicniji od morfija.

InteIVali izrnedu jednog i drugog uzimanja heroina su skraceni i na svaka 2-3 sata, dok djelovanje morfija traje 8-12 sati. Granica intoksikacije je veoma niska i iznosi 2 miligrama, a smrtna doza ovisi 0 brzini stjecanja navike.

Autopsijom ustanovljena ostecenja su hemoragije nervnih centara i glavnih organa utrobe, te nagomilani edemi.

Uvijek dobro opskrbljeno crno trziste pribavlja drogu razlicitih oblika: za usmrkavanje, prasak pomijesan s laktozom, secerom, aspirinom, sodom bikarbonom, vjerujuci u manju sretnost, te injekcije, prema zelji i potrebi potrosaca.

Rasirenost i dobra organiziranost cmog trzista vlada bijedom potrosaca, pronalazeci uvijek nove oblike droge i nove potrosace, jer iza toga je velika zarada i profit. Gotovo je svaki ovisnik preprodavac, pa se raeuna da svaki ovisnik 0 heroinu stvara 4-5 novih sto je put najbrzeg sirenja droge.

Psihofiozicke posljedice uzivanja heroina iste su kao kod morfija, ali su jace i dramaticnije, s karakteristikom posebne impulzivnosti u trenutku odvikavanja i vecom respiratomom tjeskobom. Tijek bolesti ima iste faze kao kod morfija, sarno je put navikavanja kraci i brzi,

Od radoznalosti do konacnog i jedinog cilja "metalne posudice" s malo destilata, hrpica bijelog praha i sprica uvijek na dohvat ruke, te igla u venui stvaranje raja vlastite fantazije i vizija.

Motiv je uvijek isti: osoba trazi drogu, droga trazi osobu!

KODEIN je takoder derivat morfija. Upotrebljava se u lijecenju disnih organa, jer umiruje kaSalj, no njegovi preparati zloupotrebljavaju se u toksikomanske svrhe, konzumiranjem vecih kolicina, s drasticnim posljedicama.

Hasis - Canabis indica

Dobiva se iz biljke - Canabis indica - poznate tisucama godina, rasprostranjene na Dalekom istoku pod najrazIiCitijim nazivima i u puno razIiCitih oblika. U posljednje vrijeme ima pokusaja i1egalnog uzgoja i na nasim prostorima.

"Hasls" je presana smola koja se izlucuje na cvjetnim vrscima biljke, a "marihuana" se dobiva od susenih zdrobljenih Iistova i cvjetova. Pusi se jedno i drugo

104

VITAMINi - ISKRE ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA

pomijesano s duhanom u cigaretama i lui: rna. U haSisu je oko pet put a vise djelatne supstancije, nego Ii u marihuani, a obje , u droge koje izazivaju tjelesnu i psihicku

ovisnost. i

Djelovanje se pripisuje "tetrahidroca:abinolu", koji se stvara susenjern biljnih dijelova, izazivajuci naviku toksicnog dje~ovanja s psihofizickim porernecajima.

I

Ovu drogu zovu "otrov razuma" jer d eluje na koru mozga, a reakcije su ovisne

o osobi, 0 kolicini popusene droge, te koli : ini aktivne supstance u drogi, kao i sredini u kojoj se ovisnik nalazi i krece. Cesto jeltesko utvrditi dovodi Ii droga do asocijalnog ponasanja iii je asocijalno ponasanje uzrok uzimanja droge, ali ipak, moze se zakljuciti da obostrano udruzivanje uzro~ donosi izraienije asocijalne osobine.

i

Psihoefekti idu ad faze euforiene uzbUdl~' vosti, preko faze stanja pijanstva sa slikama

fantazije i nesnalazenja u vremenu i pro~ oru, sa zbrkom predodzbi, uz osjecaj ekstaze i porernecenih vizija. U stanju dubo e nernoci pracene dubokim snom, ciklusi djelovanja droge izmjenjuju se s fazama udenja sve do ponovnog uzimanja ("Psiha

i droga"). '

Toksicne se reakcije ne javljaju uvije ! nakon pIVOg pusenja, a redovito uzirnanje droge povecava stupanj tolerancije.

Skitnja, nerad, drustvena ravnodusnos, pa i kriminalitet, posljedice su upotrebe ove droge, a kronicna intoksikacija dovod, do osjetljivosti prema bolestima disnih i probavnih organa, pogorsavanja ernotivnih reakcija, stvarajuci mentalnu zbrku s

razdrazenoscu i agresivnoscu. i

Uz progresivnu degradaciju osobe ovis:, ost vodi u psihoticka stanja s karakterom pomraCenja uma kao u pravih dusevnih \bolesnika i konaeno do psihickog sloma

("Psiha i droga"). .

KOKAIN

i

Sjaj i bijeda kokaina potjecu od biljk i "Erythroxylon coca", koja se uzgaja na Ceylonu, Javi, Peruu, Jamajki, gdje su Cit 1 vi rasadnici.

I

I

Siromasno stanovnistvo zvakalo je 50-5 gram a liSta dnevno kako bi lakse izdrzali

naporan rad, glad i zed.

No droga osvaja i bogate predjele i : pulacije gdje postaje sredstvo uzivanja i

105

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI IZORAVLJA

uzbudivanja. Uzima se u razlilStimoblicil~ najCeite putem injekcija, i usmrkavanjem.

Godine 1875. kokain ulazi u farma~opejU kao djelotvoran lokalni anestetik, uzrokujuci neosjetIjivost i bezbolnost, no' .•.. odmah se primjecuju i slucajevi akutnog i kronicnog trovanja. Tako godine 1884. F ~eud u Becu medu pacijentima svoga odjela otkriva prvog oboljelog od zloupotrebe kokaina, a istovremeno i dr. Ringe iz SAD - New York, salje izvjestaj 0 pacijentima roboivima kokaina.

No ipak, do 19. stoljeca to su sarno poj1dini slucajevi. Medutim, razvojem kemijske industrije pravi val ovisnosti zapljuskuje f; uropu, Ameriku, Daleki Istok i Indiju.

Nezdravi dokolicarski krugovi, veliki] gradova, sa sudjelovanjem krijumcara i profitera pridonose sveopcoj upotrebi koka lna, Jednostavnost upotrebe, nezamjecenost, a cesto i stimulativno djelovanje kod spo{tasa i poslovnih Ijudi preopterecenih poslom, pogoduje sirenju, s konacnim ishoqom zloupotrebe.

Kokain se davao cak i konjima na ut~kama, a 1916. u ratu uzimali su kokain i

avijaticari radi ohrabrenja. J';

Glurnci i umjetnicki svijet traze u ko ~inu izvor kreativnosti, a psihicki i moralno utucene osobe snagu i izlaz da bi konac :0 to "traganje" zavrsilo kod "djece cvijeca".

I tako malo po malo ponajprije od bola J"'.O naslade i prividnog raja, drustvo robuje

kokainu. I

!

Velicina doze je promjenjiva, ovisno 0 obliku uzimanja, pa jedan obrok smrkanja iznosi 20-30 centigrama, a sto vise napreduil intoksikacija i kokainist povecava kolicinu sve eescim uzimanjem obroka doze. Kar i kteristieno je uzimanje smrkanjem, koje uzrokuje ostecenja nosne pregrade, zati ! stavljanjem u suplji zub, koji se i izbusi

ako treba, te u obliku injekcija. J:

Prizeljkivano i karakteristicno djelov : je droge je stanje euforije, s posebnom razdrazljivoscu, iIuzijama i halucinacijam l uz oslobadanje kocnica u impulzivnom i temperamentnom ponasanju ("Psiha i dr ,ga").

\

Nedostatak kriticnosti u besmislenim n I osnovanim planovima i inicijativi, a uzrokovano stanjem prividne snage, lakoce, leustrasivosti, pa i mogucim trenutacnim stvaralackim porivima, zavrsava bijednim lieusPjehOm, poslije otrijeznjenja.

Izgled osobe karakterizira naizmjenicn~ potistenost i uzrujanost, nemiran pogled, nabiranje nosa zbog iritacije i ostecenia sl II, ice, kao da se nosnice zele otresti tragova

usmrkanog praha. '

106

_' .. ~:~~

VITAMINI - ISKR'E ZIVOTA I CUVARI ZORAVL:JA ',,'

Znaci intoksikacije, uz ove na sluznicama, su i kozne s osjecajem hladnoce i peckanja pa se kokainist stalno eese i stipa.

Uzimanjem povecanih kolicina dolazi do "podvojenosti" razuma sto se ocituje u promjeni ponasanja, nemarnosti prema vlastitoj osobi i osnovnim pravilima zivota, udaljavanjem od obitelji i drustva s izopacenim vlastitim osjecajima i gusenjem pojma morala ("Psiha i droga").

Mentalna zbrka i asocijalno ponasanje, psihopatski i ekonomski krah, zavrsava katkad i "kokainskim ludilom".

Zbog ostecenja nosa,znojenja, lupanja srca, nemira, nesanice, drhtanja, udara na probavne organe i ostalih funkcionalnih poremecaja, bolesnik postaje "kost i koza", s izgledom tuberkuloznog bolesnika.

Fizicka ovisnost nije naglasena, pa lijecenje prolazi bez sindroma apstinencije, ali psihicke i mentalne smetnje dovode do rasplamsavanja paranoje.

Toksicnost kokaina je veoma velika, pa je vee doza ad 0,50 grama unesena oraIno smrtonosna ("Psiha i droga").

Odvikavanje je tesko, uz recidive, a obustavljanje uzimanja droge nema dobru prognozu zbog nastupa drugih bolesti, samoubojstva i psihickih smetnji uzrokovanih stalnom konzumacijom otrova.

Sve u svemu los zavrsetak, ako se ovisnik droge ne odrekne na vrijeme.

Slntetlcke droge - nadomjestak klasicnim drogama

"Sintetieke droge"zvane "djeca iz epruvete", zamjena su i ekvivalent za prirodne droge, opij, hasis, kokain.

To su: 1. anaIgetici

2. sedaitivi.barbiturati

3. amfetamini

4. lizergijske droge.

Analgetici su zamjena opijata, prvenstveno morfija koji je upotrebljavan zbog bolnih stanja, iii prema preporuci lijecnika iii zbog radoznalosti.

Praotac tih farmaka je "Dolan tin" koji je usao u ,terapiju prije drugog svjetskog

197

'. VITAMINI ~ ISKRE ilVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

rata kao nadomjestak morfiju, s pretpostavkom daje bez navika i opojnog djelovanja. Proizvodile su ga gotovo sve farmaceutske kuce pod razlicitim imenima; Dolazil, Mefidin, Simelzagin, Nikalgen i drugi.

Iskustvo je ipak registriralo dosta intoksiniranih osoba s navikavanjem, pa su 1950. godine ovi preparati registrirani kao opojna sredstva.

Koristenju je pogodovala lakoca nabave i upotrebe, a to je pridonijelo sirenju ovisnosti, osobito u SAD, Engleskoj i Francuskoj.

Petidin se koristi u jacim dozama od morfija, a Metadon u manjim. Intoksikacija je veoma ozbiljna, s poremecajern prisutnim kod svih organa i svih funkcija, a psihicki zivot se odvija zaokupljenoscu nabavama i uzimanjem otrova.

Sedativi - barbiturati - uzimaju se za umirenje i kod nesanice, sto je uvjetovano nacinorn i brzinom suvremenog zivota.

Njihovo znacenje je u brzom zadovoljenju, trenutacnoj koristi, odrede?om t~ajanju, a to je temja svih ocajno tjeskobnih i nezadovoljnih osoba, da :aborave I .sp~vaJu. To dovodi do svakodnevne i cesto neopravdane upotrebe sedativa s posljedicom toksikomanske potrebe i navike.

Tako je 1913. godine bila najraSirenija bolest ovisnosti "veronalizam" zbog upotrebe "Veronala" cije su indikacije bile tjeskoba i nesanica, ali s posljedicom 20% trovanja u SAD.

Barbiturati djeluju na centralni ziveani sustav, u rasponu od sedativnog djelovanja do duboke hipnoze. Le Guillant je dokazao da osobe, koje u pocetku traze zaboray i opustanje, pocinju duzom upotrebom nalaziti zadovoljstvo u osamucenosti ~a pocetku sna i lagodnosti pri budenju, pa to i rele ponavljati. Ten~encija poveeanJ~ doza, svojstvena toksikomaniji, i ovdje vodi do prekoracenja toksickog praga, kOJI ostaje ustaljen, ali se javljaju patoloska stanja ("Psiha i droga").

Psihostimulansi amfetamini iii psihoamini, psihotonieki amini, pojavljuju se u Francuskoj, Engl~skoj i SAD pod razlicitim imenima: ~enzedrin, ~ete~rin: M~ton, Dexwedrin, poznati su jos od 1910., a 1933. uvedeni su u terapiju. Djeluju p?tlcajno na eNS, sireCi krvne file i aktivirajuci metabolicke _procese? uz blokiranje enzuna aminooksidaze, koja stvara toksicne produkte metabohzma pn pretjeranom naporu iii posebnim stanjima, pa dolazi do psihicke i fizicke iscrpljenosti.

Narocito su djelotvomi fenilpropilaminski derivati. Amfetamini izazivaju eufori-

108

,

[ ¥

VITA MINt - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

I

ju s izrazeno vecom psihickorn zivoscu,1 bistrinom, paznjom, efikasnosCu parncenja, fizickom moci, izostrenijim sluhom, ok. som, vidom i bairn refleksima.

I

Zioupotrebijavaju ih kada se zeli da i snazan poticaj psihi i tijelu, iz profesionaInih motiva, primjerice sportasi i studer ti.

Za vrijeme II svjetskog rata u Nje ackoj i Francuskoj upotrebljavani su kao

psihostimulansi za jurisne trupe. i

Niska cijena preparata i lakoca nab; ve pogodovali su eestoj zloupotrebi i siren-

ju, narocito medu mladima. i

I

I uz visoki stupanj podnosljivosti, ja' Ijaju se smetnje i posljedice, pa more doci

do grceva u misicima, gubitka tekarnrsavl [enja, besanice, psihorazdrazenosti sa zbrkom

i halucinativnim delirijem. I

i

SEKUNDARNE UC:NE DROGE

I

,

Radi se 0 "toksikomaniji sredstvima za inhalaciju", jer se koriste udisuci kroz nos, cesto kod djece skolskog uzrasta, s[ 0 je vrlo rasireno u Svedskoj i SAD.

Koriste se benzin, ~te~: trikloretilen,I.~s~araci ~ Ijep!~a pa i sarna Ijepi~a. Time se postize uzbudenost I pijanstvo s eufo ; crum rnanifestacijama do zapadanja u san. Javljaju se somatska ostecenja, kao posl"edica i uvod u toksikomaniju tezih oblika, uz zloupotrebu ostalih droga. Na dohva u ruke su, a opskrbom i cijenotn dostupne, te osvajaju svoje poklonike, uglavnom ' lade, koji radi izbjegavanja tradicionalnih normi, skole, obveza, odani neradu, lut~ ju svijetom, skitnji, nalaze ispriku za svoje ponasanje i bjezanjern u neki svoj svije~

¥ • l k k k x_" i iah x A k I' "

Ovo je nova opasnost za drustvo, je a 0 net 0 rece peti J a" po a Ipse

uvlaci se u najsitnije pore drustva, obite:'i preko djece koja postaju zrtve. A gdje je izlaz, to je otvoreno pitanje koje i ne bij trebalo biti otvoreno!

puno neiskoristenog vrernena, dokolice, g:;je adolescent ne zna sto ce i kuda sa sobom.

i .

"Rad, rad i ponovo rad" jedini je Pfavi Iijek za sve poroke i bolesti psihicke I

fizicke, kako za stare tako i za mlade, o~ n~jra~ijih da~a .. S~a dru~a m~drova~ja ~u iluzije, jer ako se nema vretnena, tadaema 01 bolesti, mu lutanja koja zavrsavaju

za posezanjem droge. I

I

109

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI

Lizergijske dro e

Godine 1943., u tvrtki Sandoz, rodio ie preparatLSD kad je kemicar Hofmann pri laboratorijskom ispitivanju dosao u d ;dir s Iizergijskom kiselinom koju je dobio iz gljive razeve glavice i osjetio prve sme ;nje, vrtoglavicu, bunilo i drhtanje.

t

1

Te godine je i sluibeno predstavljena t ikiselina u lijeeenju sizofrenlje, jer bolesnici podvrgnuti LSD-u uspijevaju sasvim jasno 0: ivjeti sjecanja na proslost ("Psiha i droga").

Lizergiena kiselina uzima se uvijek ora him putem i to 20-100 mg, na kocki secera

iii u Coca-coli. !

Tisuci dio grama po kilogramu tjelesn I tezine dovoljan je da izazove halucinacije. LSD je usao u povijest ovog stoljeca ka: protagonist jedne od najvecih koJektivnih neuroza - u osnovi psihodelicnog bunta (1Psiha i droga").

Halucinogenost za razJiku od opijata i ~ okaina ne stvara fizicku naviku, ali dovodi do odredene psihicke ovisnosti tako da se }.risnik rijetko uspijeva rijesiti droge ("Psiha

i droga"). i

Javljaju se naglasene psihosenzoricke metnje, prostorna i vremenska neorijentiranost, fiksne ideje, razdrazenost luckast] -foricnog tip a i bogate zive boje. Mogu razbuktati nemir i psihoticna stanja.

\

Cilj lijecenja ovisnika od droge je us ; stavljanje apstinencije i uklanjanje neu-

ropsihijatrijskih, toksickih i socijalnih posl'edica, no svi programi su dozivjeli golem neuspjeh uz visoki postotak recidivizma (~ ationaJ Comision 1973).

Vise je metoda lijecenja, ponajvise b ~spjesnih, jer povratak snovima i halucinacijama te bijeg od stavrnosti najlakse j : rjesenje za sve vrste bijede.

!

Najvaznije u postupku lijecenja jedet :ksikacija organizma, tj rjesiti organizam od otrova konzumiranih supstanci, a ond, uz psihogeno djelovanje pomoci otkoloniti navike i potrebe. Ipak, uza sve ~abilj ;zeno je 85% recidiva!

Metoda Salem

Svodi se na prociscavanje probavnog rakta jakim sredstvom za ciseenje, natrijsulfatom , tzv. autokemoterapijom, tijekof 20 dana. Ova metoda je impresionirala vise svojim uspjehom nego Ii obrazlozenj :m ("Psiha i droga").

Metoda Ottonello

Potrebno je prestati uzimati drogu i ; ijeti u organizam 10 miIiIitara 33%-tne

110

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI

rastopine glukoze s 25 mg aneurin a, 10 cg nikotinske kiseline i 10 cg nikotinamida. Pri tome gJukoza jaca krvotok, a vitamini su hepatozastitna tvar, kod svake bolesti koja ostecuje jetru ("Psiha i droga")

Supstitucijska metoda Metadonom

Tom metodom se droga posve nadomjesti metadonom, ali sarno kod ovisnosti opijumskom supstancom. Niti ona nema sigurnih uspjeha u terapiji i lijecenju ali se barem oddavaju redoviti kontakti s lijecenjem, prekida cesto kiriminalni izvor opskrbljivanja droge, prekida veza podzemlja i supkulture uz uspostavljanje normalno socijalnog ponasanja povrat radu i obitelji.

Zvuci nemoguce, ali Iiteratura navodi uspjehe detoksikacije velikim kolicinarna vitamina C, tj. megavitaminskom terapijom.

Dr. Valentine Free i Pat Sander iz San Franciska davaIi su veIike kolicine vitamina C, 24-48 grama u tijeku prve nedjelje odvikavanja, zatim 8 do 12 gram a u tijeku sljedece dvije nedjelje. Uspjesi su bili vidljivi dok su ovisnici uzimaIi velike kolicine vitamina C, vrijeme apstinencije bez komplikacija, a zelje za drogom nije bilo, uz osjecanje povecane energije.

Dr. Irwin Stone biokemicar u SAD" koji je zajedno sa suradnicima zasluzan za istrazivanja vitamina C, primjenio ga je kod ovisnika heroina i dobio izvanredne rezultate. Ovisnik se oslobodio otrova vrlo brzo, tako da je i sam bio zaprepasten uspjehom lijecenja, bez zelje za drogom, i bez komplikacija koje izaziva sindrom apstinencije. 15 godina je upotrebljavao heroin, a izlijecen je za tri mjeseca. Uspjeh je bio impresivan jer je trideset od 30 ispitanih pacijenata bilo uspjesno izlijeceno! (Book of vitamins)

Ako je vitamin C tako ucinkovito djelovao sam, koliko bi tek moglo biti uspjesno djelovanje vitamina C u kombinaciji s ostalim antioksidansima, vitaminom A, i E i seJenom.

Vitamin A svojim djelovanjem, obnavlja sluznicu, koja u toksikomaniji podnosi dosta ostecenja i razaranja.

Vitamin E kao mocan antioksidans, uspjesan kod svih detoksikacija, rijesio bi organizam toksina i otrova omogucujuci podnosenje apstinencije. Takoder ga treba koristiti u velikim dozama, do 1600 IJ dnevno.

111

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

Stavljen je u poglavlje 0 zloupotrebi za uzivanje jer je njegovo uzivanje veoma stetno za organizam, pa neki biolozi kazu da bi ga trebalo zabraniti kao "heroin". Sto se vise uzima, organizam ga sve vise trazi, ali ne kao hranu, jer to nije. Lisen vitamina, mikroelemenata, aminokiselina, fermenata i organskih kiselina, secer je bez hranjive vrijednosti, i svega sto treba posjedovati dobra ishrana.

Secer ~ to su prazne kalorije!

On stvara naviku, jer se poslije kratkog vremena razina secera u krvi povecava, poticuci zivahnost organizma i stvarajuci osjecaj snage, da bi zatim zivahnost naglo pala, izazivajuci klonulost i ponovnu zelju za uzimanjem. Proces. se v:ti u krugu, p~ veca doza stvara veci pad seeera u krvi i ponovnu potrebu za uzimanjern. Ovo vodi debljanju i ostalim nezdravim posljedicama.

Pretjerana zelja za secerom obicno se usaduje.~ ~jet.injstvu ~a slat~isi~a, a ~~to je, kazu psiholozi, nadomjestak za uskracene emOCIJe 1 bngu. To Je posljedica gledista: evo ti bombon pa sutil

Problem teskoca u ucenju i hiperaktivnosti djece cesto je vezan uz razinu secera u krvi. Djeca koja previse konzumiranja secera imaju slabije pamcenje s psihosomatskim prernecajima i promjenom ponasanja, Eliminacijom Seeera situacija se mijenja i popravlja u korist ponasanja:.. ., ". v

Secer izaziva nedostatak vitamina B-skupme, posebno B1, 1 upravo je plJackas kalcija", kojeg naprosto izvlaci iz kostiju s posljedicom osteoporoze kod stariiih Ijudi te laksih i eesCih 10m ova kostiju.

, Pravi je sok za organizam jer dospijeva u krv vee nakon 5-10 minuta, a djeluje

na gusteracu stetnije od alkohola... . v •

Gusteraca je forsirano opterecena produkcijom hormona kako b~ mogl~ od~atl ravnotezu, a kada to ne uspijeva inzulin nije djelotvoran iii ga rnanje proizvodi pa dolazi do secerne bolesti.

Problem bolesti desni i karijesa zubi koji je toliko rasiren medu svim populacijama, uzrokovan je seeerom i ne~drZavanjem higij~ne zubi. Ba~eri~e ~ pljuvac~e hrane sa secerom, pretvarajuCi ga u kiselinu, koja nagnza zubnu caklinu, IzaZ1Va koroziju i karijes koji je veoma rest vee u najmladoj dobi.

Stresovi i nervoze utjecu na povecano lucenje hormona nadbubrezne Z1ijezde koji izaziva povecanje secera u krvi, a on dalje uzrokuje povecanje inzulina radi odrzanja

112

I _ v

VITAMIN - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

,

secera na normalnoj razini. To uzrokuje gl : d i trazi novu konzumaciju, pa ako gusteraca radi sa smanjenom aktivnoscu, bolesti il posljedice se nadovezuju, te tako i stres moze biti uzrokom povisenja secera, ka: i gladi za secerom.

I

,

i

Uzimanje vecih kolicina secera zavr, va pretvaranjem u masti s posljedicama

debljanja i ateroskleroze sto je u tijesnoj vezi s infarktom srca.

. !

Poznati americki fiziolog dr. D. Ken i al nazvao je secer "neprijateljem broj 1" jer njegove velike kolicine nanose i velilJ stete zdravlju.

I

_ i

Stetno djelovanje secera i ostecenja org, nizma ocituju se od zubnog karijesa, bolesti desni, hemeroida, stvaranja tromboze, p~ sirenih vena, ateroskleroze, kardiovaskularnih smetnji do konacnog dijabetesa, p; i zlocudnog raka.

I

Serer se dobiva iz secerne repe i trske] a do potrosaca dolazi toliko obezvrijeden, lisen hranjivih tvari, vitamina i minerala.jte zagaden tehnoloskim procesom i tvari-

rna koristenim u preradi. i

Indijska Iiteratura spominje jos prije I 000 godina secernu trsku, a proizvodnju secera prvi su svladali Nijemci. U SAD s, trosi vise od 70 kg secera po stanovniku godisnje, a to je zaista vee "toksikornansl a" potrosnja.

i

I

TriiSna poplava secernih proizvoda bjlo u slatkisima iii picu namece robovanje,

podrzavajuci i ovdje toksikomaniju. '

i

Osim fizickih, velike kolicine uzrokujj i psihicke smetnje; razdrazljivost, nemir,

• • • v _. v i

agresivnost, jer remen ravnotezu zrvcano sustava.

!

Najbolja zamjena za secer bio bi meq, da utazi potrebe i ocuva zdravlje organ-

izma. I

Invertni secer u medu sastavljen je 01 glukoze i fruktoze u prirodnom obliku, gotov prireden za resorpciju, pa upotreb] 'en u otopljenom stanju za kratko je vrijeme u krvotoku. Pornaze radu crijeva rje;avajuCi problem zatvora a uzima se ujutro otopljen u hladnoj vodi, Med otopljen u : oploj vodi najbrze djeluje.

I

Svojim sadrzajern etericnih ulja, vita I ina, minerala i fermenata opskrbljuje organizam tvarima, prijeko potrebnima pri pretvorbi u energiju i gradu tijela.

Med je gorivo za misiee,.a zastita sr brzom zalihom prirodnog seeera, uz ten koronarnog krvotoka.

i zdravlja uopce, On jaca umorno srce enciju sirenja srcanih zila, te poboljsanja

113

i.

I!

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI 'DRAVLJA

Pitago~ je uvjer~vao ~a je visoku st.a. rst dozivio z~hvaljujuCi m~?u koji je t:osio: a Aristotel Je govono da je "med destili ana rosa koja pada sa zvijezda" ("Peele I zdravlje").

Med je narocito idealna i ljekovita h ana za djecu, lako je probavljiv i sladak, pa ga djeca dobra prihvacaju u svim uzrast a. Dodan mlijeku, caju iii vocnim kasama, pravi je melem za razvoj, obogacujuci org nizam vitalnim tvarima. Pristutnost zeljeza u medu posebno je vazna za nedonoscad kao i mladu dojencad, te sve slabokrvne i anernicne osobe. Zahvaljujuci folnoj kiseli i koja.se nalazi u medu poboljsava se broj eritrocita i postotak hemoglobina u djecj m organizmu.

Starije osobe uzimanjem meda obavlj nju funkcije svih organa, vracanjem snage koju organizam postupno gubi slabljenje pojedinih funkcija. Med utjece i na duzinu zivota, jednostavna je hrana, gotova bez p Frade i dorade, sadrzavajuci sve bitne tvari potrebne organizmu za razne funkcije i rravlje.

Uz osnovne hranjive tvari, ugljikohid late, med je i riznica minerala, vitamina, fermenata, bjelancevina i kiselina, pa sa rzi petnaestak organskih kiselina i pedesetak aromaticnih tvari, koje odreduju njeg] vu kvalitetu. U svom sastavu sadrzi gotovo sve elemente koji su sastavni dio Ijudske krvi.

B1agotvomo djeluje na zivcani sustav, ismirujuCi ga pa je preporucljivo za dobar san popiti salicu top log mlijeka sa zlico l meda,

Poboljsavajuci resorpciju zbog bogatog adrzaja vitamina i minerala, kao i eterienih ulja vrhunske kvalitete, med je izvanred . podloga i pratitelj pri uzimanju lijekova, posebno kod starijih soba s oslabljeno] resorpcijom, a najcesce ovisnima 0 lije-

kovima. t

Svojim svojstvima antiseptickog, anti . kterijskog i antibiotskog djelovanja, dobro je dosao bolesnima i rekonvalescenti a, te posebno preporucljiv djeci i starcima radi jacanja i regeneracije organizma

Med je nezamjenjiv u pubertetu i kli akteriju, a u punoj zrelosti pomaze da se organizam oporavlja od svih tegoba svako nevnoga zivota, Zbog brze resorpcije on je brza okrijepa uz vracanje snage za tre .oka. Preporucuje se za brzo trijeznjenje

od alkohola!! I

Med je uvijek dobra i najb~lja zamje l za konzumni "secer iz kutije!!"

Izvanredno djeluje kod bolesti srca, a (recava i stvaranje kolesterola i lipida u

114 I

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI

krvi, vjerojatno zahvaljujuci svom bogatom sadrzaju vitam ina.

Med u sacu posebnoje djelotvoran zbog voska kojim je izgradeno sace, a koje sadrfi vece kolicine vitamina i minerala kao i jos neistrazenih tvari. Nema boljeg Iijeka za sve vrste alergija, nego svakodnevno Zvakati kockicu meda u sacu i to sto duze, kao zvakacu gumu.

Cak je i pcelinji otrov iz zalca veoma djelotvoran u lijecenju reume, pa pcelari rjede boluju od te bolesti. Jedna pcela posjeduje oko 0,15 mg otrova, a najuCinkovitije djeluje izravnim ubodom u tijelo.

Ostali popratni proizvodi meda: mlijec, prapolis, polen, vosak, imaju veoma visoke vrijednosti zbog bogatog sadrzaja vitamina, minerala i enzima, fizioloski aktivnih tvari s ucinkovitim djelovanjem.

I u kozmetici je djelovanje meda djelotvorno, gotovo rnagicno. Djelovanje ovisi o vrsti meda i biljke, npr. lipov, kaduljin, bagremov, kestenov, livadni med, koriste se za razlicite namjene.

. Nepreradeni med u hrani, trebalo bi neizostavno koristiti kao izvor energije i vitamin a potrebnih i zdravom i bolesnom organizmu u svladavanju tegoba kojima je izlozen.

Pandemija sreanih bolesti i krvotoka uzrokovana povecanom potrosnjom secera, saharoze, narocito u industrijskim zemljama, mogIa bi u buducnosti biti putokaz opredjeljenju za zdrav i nepreraden med.

,",'

115

VITAMINI - ISKRE tlVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

116

I

VITAMIN - ISKRE ilVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

117

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI,ZDRAVLJA

OSLJEDICE TREBE IZMA

BOLESTI - ZLOUP ORG

Bolesti imaju veliki broj uzroka, a svi ,i uzroci sarno su varijacije osnovnih uzroka.

Dr. Oberhofer fiziologiju Ijudskog tijel] svodi na 2 zakona: zakon primanja i zakon izdavanja, odnosno odrZavanje pravilne is ! ane i funkcije disanja, te funkciju probavnih organa, uz ishranu i eliminaciju otpadnif tvari, 0 cemu ovisi zdravstveno stanje.

Poremecaj zivotne bilance primanja .izdavanja, odnosno porernecaj harmonije ravnoteze izmjene tvari vodi u bolest.

Ishrana, preobilna, jednolicna, spun ,masti i bjelancevina, vitaminima, mineralima i balastnim tvarima nedostatna, uz ; uno nezdravih navika, pusenja, alkohola, uvijek zavrsava bolescu.

i

i

Tako pogresna ishrana i nedostatna aznim tvarima, uzrok je poremecaja funk-

cije probavnih organa sa zatvorom i tro . sti crijeva, zadrzavajuci otpadne produkte u tijelu i dovodeci do samotrovanja, kad liz crijeva otpadni produkti prelaze u krv.

Stagnacija i tromost, ako traju dute, emena, dovode do raspadanja i truljenja crijevnog sadrzaja stvarajuci stetne i otr :vne produkte, i trujuci cijeli organizam.

Dakle, pogresna ishrana i tromost criieva sa zatvorom uzrok je svih bolesti, pa

118

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

je imperativ zdravlja dobra probava.

Bolesni ukus danasnjeg Covjeka tesko prihvaca cinjenice 0 povezanosti ishrane i bolesti, a jos teze razbija navike i mijenja nacin ponasanja i zivljenja u korist zdravIja.

Oglusujuci se na brojna upozorenja, informacije i savjete, tvrdokorno ostajemo kod starih navika: obilno, masno i slasno.

Zivotni zakoni ne oprastaju pogreske ucinjene bilo kada, a bolesti nam se prezentiraju razlicitirn simptomima pojedinih dijelova organizma, organa i tkiva kao opornena i upozorenje.

SECERNA BOLEST - DIJABEfES MELLITUS

To je bolest koja nastaje zbog premecaja u iskoristavanju secera u organizmu, vezano i uz opremecaj metabolizma masti i bjelancevina, s posljedicama ostecenja strukture i funkcije krvnih zila. Posljedice se odrazavaju i na rad organa, srca, bubrega, ociju, zivcanog sustava.

Bolest se javlja zbog nedovoljne proizvodnje hormona zlijezde gusterace - inzulina.

Uzroci nastajanja bolesti mogu biti razliciti, infekcije, stresna stanja, nasljede, autoimune bolesti.

Seeema bolest se nasljedem prenosi izravno na potomke, ali se ne mora pojaviti kod svakog potomka, pa djeca roditelja bolesnih od seeerne bolesti ne moraju biti bolesna. .

Infekcije i zaraze mogu dovesti do razlicitih upala gusterace i poremecaja njezine proizvodnje inzulina.

..~ .

Neki Iijekovi takoder mogu biti uzrok poremecaja metabolizma secera i rada gusterace, kao kortikosteroidi, diuretici, kontraceptivi i lijekovi za t1ak.

U zemljama gdje Ijudi g1aduju, gdje postoji velika pothranjenost, uz prisutnost parazita, takoder se javlja secerna bolest, malnutricijskog oblika.

Slmptoml secerne bolesti su saroliki s razlicitim varijacijama kod pojedinih bolesnika, a cesto su u pocetku neizrazeni iii im se ne pridaje znacajnost.

Stvarno stanje secerne bolesti dokazuje se nizom laboratorijskih i klinickih pre-

119

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

traga bilo krvi iii urina.

Normalna vrijednost secera u krvi je 4,44 mm/l do 6,11 mm/l. ldealno regulirana vrijednost u bolesti je 7,22, relativno dobro je 9,99 mm/l, a vrijednost 13,9 lose je regulirana s pojavom acetona u mokraci, do konacne kome.

Uz mjerenje nataste, kod granicnih vrijednosti, mjeri se i testovima opterecenja, cime se ocjenjuje sposobnost gusterace da luci inzulin uz opterecenje hranom.

Seeerna bolest nosi sa sobom i posljedice, komplikacije koje mogu biti akutne i kronicne.

Akutne bolesti nastaju naglo, za nekoliko dana, i mogu neposredno ugroziti zivot - dijabeticka koma - eemu prethodi nekoliko dana visoki secer, te aceton u mokraci,

Hipoglikemijska koma nastaje ako se ne uzme obrok hrane, a bolesnik prima inzulin, iii ako se uzme veca kolicina inzulina. Zato dijabeticar treba uvijek imati kod sebe 3-4 kockice secera,

Ova su tip a bolesti:

inzulin zavisni, gdje je inzularni aparat ostecen, bilo virusnom infekcijom iii autoimunim poremecajern, pa ne proizvodi inzulin. Javlja se u bilo kojoj dobi, najeeSCe kod mladih. Zbog potpunog nedostatka inzulina, naglo se povecava secer u krvi i pojavljuje u mokraci a zatim nastaje ketoacidoza i koma, a ako se ne Iijeci i smrt. Uz dijetu, potreban je inzulin radi odrzanja Zivota.

Orugi tip jeinzulin nezavisni dijabetes - Iijeci se dijetom iii dijetom i tabletama za smanjenje secera u krvi, pa ako je bolest dobro regulirana, moze se normalno zivjeti. Javlja se najcesce kod odraslih osoba, najce§ee debelih, a nemaju sklonosti ketoacidozi i komi.

Gestacijski dijabetes - ispoljava se u trudnoci iii poslijeporodaja, a moze nestati iii ostati.

Malnutricijski dijabetes se javlja u zemljama gdje Ijudi g1aduju, zbog pothranjenosti, pa se uvodenjem normalne ishrane bolest povlaci.

Kronicne posljedice, komplikacije kod duzeg trajanja bolesti, javljaju se na krvnim zilama, dovodeci do ranije ateroskleroze.

Specificnost secerne bolesti su promjene na malim krvnim zilama mreznice, retino-

120

VITAMlNtl -ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA

i .

patija, koja dovodi do sljepoce. Zatim su t: ostecenja krvnih zila bubrega, nefropatija

dolazi do insuficijencije bubrega, uremije . smrti. Nadalje je to neuropatija, ostecenje zivaca, a ostecenje srca i mozga vodi do i :' rkta srca i mozga. Gangrena je posljedica ostecenja krvnih zila, malih i velikih, na n :gama, a cesto zavrsava amputacijom noge.

K Y k1' Y k Y' b I I kui d . . .

. onacan za Juca . ~ secerna 0 est \ ro uJe egenerativne promJene na sVlm

organima, ako je lose regulirana i ako ne : stuje odgovarajuci rezirn ponasanja. Zato je veoma vazno drzati bolest pod kontrof m, sprecavajuci tako posljedice i komplikacije.

Pravila ponasanja bila bi, odrZavanje! optimalne tjelesne tezine, dijetetski nacin ishrane, fizieka aktivnost i medikamentoznollijecenje inzulinom iii tabletama. Najvazniji cilj zastite i lijeeenja je razviti kod boles: ika samokontrolu bolesti, sto bi zapravo trebalo biti kod svih bolesti ukoliko je m: guce.

Kod dijete treba paziti na dovoljan e i ergetski unos, odgovarajuci sastav hrane, pravilno rasporedene obroke, raznovrsno' t hrane sa 5tO vise balastnih tvari voca i povrca, te unos dodatnih vitamina, naroci 0 A, B, C i E.

,

Energetska vrijednost hrane mjeri se ~ lorijama iii dzulirna. 1 kalorija ima 9,186

J (dzula) i

Normalno uhranjen dijabeticar treba ~ 5 J (dzula) na kg tjelesne idealne tezine, a deblji bolesnik 75-84 J, sto je 18-20 kaf rija.

Sastav hrane trebao bi sadrzavati 40% : gIjikohidrata, a to znaei 150-200 g, najvise 300, odnosno 2-4 g na 1 kg tjelesne tezine.l Ne smije ih biti manje od 100 g jer dolazi do poremecaja masti, za cije je iskoristav nje potrebna odredena kolicina ugljikohidrata, sto se ocituje u nagomilavanju k Itonskih tvari.

i

U ishrani treba organiciti kruh, tjesten.i u, krumpir, a zabranjen je secer i slatkisi koji brzom resorpcijom podizu secer. Bj~lancevine trebaju biti zastupljene s 1-1,5 g na kilogram normalne tjelesne tezine, d eca i trudnice dijabeticari 2 g tj. 20% kalorijskih potreba dnevno od cega 1/3 treh biti zivotinjskog porijekla, mlijeko, sir,

jaja, nemasno meso i riba. :

I

U nos masti treba osigurati 30-40% e, ergetskih dnevnih potreba. Najbolje su

biljne masti, ulja od suncokreta, soje i kul uruznih k1ica. Treba izbjegavati svinjsko

• I

meso I mast. i

Dijabeticari ne bi trebali konzumiratijalkohol jer 1 g daje 7 kaIorija, odnosno 29,4 KJ, a lijekovi za dijabetes, uz alkoho mogu dovesti do nezeljenih ucinaka,

121

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI \ZORAVLJA

Vazno je rasporedlvanje obroka u uiednacenim vremenskim razmacima, otp~ilike 5-6 obroka dnevno, radi odrzavanj ; razine secera u krvi bez naglih povecanja iii padova.

Voce i povrce, ishrana bogata balastnirn tvarima usporuje apsorpciju, odrzavajuci stalnost secera u krvi.

,

Vitamine i minerale u dopunskim dOJ',aCima ne treba ispustiti i zaobici, kako radi zastite od komplikacija koje prate sece lnu bolest, tako i radi bolje izmjene tvari, metabolizma.

Vitamin E svojim djelovanjem pobdljsava cirkulaciju i prokrvavljenost cijelog organizma, pa rjesava problem cirkulaci ,e krvi u nogama koji prati secernu bolest, a rnoze biti prevencija i cesto tragicnoji angreni.

Uspjesi lijecenja su vidljivi za nekolio tjedana ali uz "megavitaminsku" terapiju vecih kolicina 400-1600 mg dnevno.

Uspjesno je djelovanje vitamina E i k, d dijabeticne retinopatije, bolesti rnreznice oka, poboljsanjern cirkulacije krvi u tom druCju i sprijecavanjem stvaranja ugrusaka te sljepljivanja krvnih plocica.

Mnogostrano djelovanje vitamina Cojacano u prisutnosti vitamina E, antioksidativnim djelovanjem uklanja stetnost slo : dnih radikala, agensa svih bolesti, i produkata izmjene tvari, pomazuci obrani org : izma.

Narodni lijekovi; list persina, bijeli I k, mladi kravlji sir kao i caj od cikorije, usmenom predajom preporuceni, a i lite atura cuvenog francuskog lijecnika biIjem, Messeguea, pridaje im znacaj koji ne tr ba potcijeniti.

Medicina i lijecenje se radalo kada j : Covjek osjetivsi bol i smetnje posegao za samoizljeeenjem i zastitom prirodnim : rima i biljaka koje su mu bile dostupne,

pa to ne bi trebalo zaboraviti. .

Antioksidansi bi mogli uIdoniti punosljedica, jer njihovo je djelovanje ucinkovito kada je potrebno.

Kako najcesce secernu bolest poticu jivotni uvjeti, nepravilna ishrana, nedostatak fizicke aktivnosti, stresna stanja, tre] alo bi napraviti korekcije u tom smislu, promijeniti ponasanje, stvarajuci zdrav n, cin i drugaciji pristup zivotu i zdravlju.

122

_,c,'" ' , ... 0' .';;~;;~r:'~§

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA ICUVARI ZDRAVLJA '~

BOLESTI SRCA I KRVNllI ZIIA

Britanski ueenjak Carrntner nazvao je ove bolesti "Kugom civilizacije!"

Covjek danasnjice, izlozen stresnom zivotu, ogrezao u nezasitnostima svih vrsta, ambicija i agresivnosti, nije u rnogucnosti izdrzati i othrvati se navali pogubnih djelovanja na vlastiti organizam. Bioloski nepodesen takvom naCinu tivijenja, doZivljava neprekidne sudare s nebrojenim stresovima razlicitih vrsta, bilo fizicke bilo emotivne naravi, sto najcesee zavrsava ostecenjima organizma, njegovih funkcija i opcenito zdravlja.

Na posebnom udaruje srce s krvozilnirn sustavom, noseci sobom mnogobrojne i raznolike komplikacije ugrozavajuci i sam zivot.

Arterije iIi tile kucavice vode krv obogacenu s mnogo kisika od srca prema periferiji, granajuci se do sitnih kapilara, arteriola.

Vene, dovodnice vracaju krv u srce iz tkiva i organa obogacenu ugljicnim dioksidom, C02.

Oboljevanju najeeSCe podlijezu arterije, a dijagnoza je ateroskleroza, proces polagan i tesko zaustavljiv, ako se ne promjene navike i uklone faktori rizika.

Ateroskleroza je talofenje masnih tvari, kolesterola i drugih Jipida, na unutrasnje stijenke tila, stvarajuci suzenje i smanjujuci prostor kroz koji tece krv.

Otezani protok krvi izaziva pojacani rad srca, a na mjestu suzenja krvne tile dolazi do vrtlozenja krvi s daljnjim odlaganjem masnih tvari za koje se jos veze i kalcij.

Promjene su najeeSCe u velikim arterijama: aorte, arterije srca, gIave, vrata, ruku i nogu, a cesto zahvacaju i male arterije ekstremiteta i mozga.

Krvne tile srca, koroname arterije, svojim ateromatoznim promjenama i otezanim protokom krvi uzrokuju slabu prokrvljenost pojedioih dijelova srca s posljedicom angine pektoris.

.1

I I ~ ,

Bolest se manifestira povremeno iii u odredenim uvjetima, a moze biti istalna pektoralna angina. Bolovi u prsnom kosu sire se prema vratu i donjoj vilici, a javIjaju se u napadima, jer suzenje zile pospjesuje grcenje,

Kada je ostecenje koroname arterije takvo da u sreanom misifu dolazi do odu-

123

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA

miranja tkiva, zbog akutnog zacepljenja arterija i nedovoljnog priliva krvi u odredeni dio srcanog misica, govori se oinfarktu srca s manjim iii vecim posljediema.

Mofdan! udar iii kap, posljedica je akutnog zacepljenja arterija u podrueju vrata ostecenih ateroskleroticnim promjenama, a koje dovode krv u mozak.

Do udara rnoze dati i zbog prsnuca aterosklerotiene arterije mozga koje uzrokuje povecani arterijski tlak.

Primarni faktori rizika za bolesti srca i krvnih zila jesu:

1. Povisen kolesterol i lipidi u serumu

2. Povisen krvni tlak

3. Pusenje, jer nikotin suzava krvne zile

4. Slaba fizicka aktivnost i slabo kretanje.

Krvni tlak nastaje zbog pritiska cirkulirajuce krvi na stijenke zila. On ovisi 0 snazi srea i otpomosti krvnih zila, a manje 0 kolicini krvi i polozaju tijela.

S godinama zile gube elasticnost, Cime se povecava njihov otpor prema krvi koja eirkulira. To je razlog da vecina starijih ljudi ima povisen krvni tlak. On je povezan s promjenama arterija i moglo bi se reci da je prateca bolest krvnih zila, ateroskleroze. To je porernecaj u kome je sistolna vrijednost preko 150 mm kg, a diastolna preko 90 mm kg.

Povisen pritisak eesto je uzrok i drugim komplikacijama, kao ostecenje bubrega, oenog fundusa i eentralnog nervnog sustava (CNS).

Suprotan visokom krvnom tlaku je niski tlak, ispod normalnih vrijednosti, sa simptomima glavobolje, vrtoglaviee, nesaniee, pospanosti, zijevanja, razdrazljivosti, znojenja, kao i smanjene sposobnosti za rad.

15% ambulantnih bolesnika ima niski tlak, to je testa pojava kod mladih ljudi, sto je problem zbog smanjene radne sposobnosti i prekidanja rada. (Simpozij 0 hipotenziji Bgd 6.11.1981.)

Tako je snizeni tlak ne sarno medicinski problem, vee i drustveno-ekonomski jer pogada ljude u najboljim godinama, kada su na vrhuneu svojih radnih sposobnosti i potencijala.

Jasne fizioloske graniee izmedu nonnalnog tlaka i niskog tlaka eesto i nerna, pa svaka hipotenzija ne mora biti patoloska, a moze se javljati i sarno kao povremena tegoba.

124

'!, VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA··

KIimatske i vremenske promjene c~ to utjecu na promjene krvnog tlaka jer je Covjek podlozan nekom svom bioritmu ; ivljenja, uz odredene uvjete.

i

I

Uz lijekove moze se situacija hipotenzi e poboljsati barem do situaeije podnosljivosti

(Dihidroergotamin), a dobro je popiti i)-alieu, dvije kaye.

!

u elasticnim zilama krv protice bez i metnji, prosto klizi, dok u otvrdnutim tece zadrzavajuci se sa zaprekama, u naleti a.

i

Centar krvnog optoka jesrce, koje sl ritmiekim stezanjem i rastezanjem puni i

• prazni krvlju. I

!

Stezanjem, sisto lorn, srce se isprazn, a rastezanjem diastolom, napuni krvlju, prenoseci ritmicko gibanje na zile, koje I e osjeca kao otkueaj iii puis.

i

Povecana fizieka aktivnost povecava \ trebu kolieine kisika i krvi a srce tu potrebu zadovoljava bairn kueanjem iii povecanj m kapaeiteta.

!

Srce koje ima kondiciju kuca s poveca lim kapaeitetom, sto je bioloski opravdanije, a sree bez kondicije kuca brfe i zamara I e. Povecani puis srca i povecana frekvencija disanja opasni su za starije osobe, : a je potrebno izbjegavati njihove uzroke, kao zamaranje, velike vrucine iii visine, : e daleka putovanja.

i

1

U jednoj minuti sree ima 70 otkucaj~ s protokom 4900 em3 krvi. Razlicite ne-

pravilnosti otkueaja ukazuju na razliCitef: ... orernecaje i bolesti srca.

I .

Funkcija srca i krvnih Zila usko je pove i a, a tako i poremecaji uvjetovani razlicitim

faktorima rizika. i

Vene, zile dovodniee, koje vracaju k~ iz organa i tkiva u srce, obolijevaju od prosirenja na razlicitim dijelovima tijela, ; ajCeSCe na nogama s Cvrstim prosirenjima, izazivajuci poremecaj ishrane na nogaml pracene grcevima i bolovima. Stoga su podlozne ostecenjima i kod najmanjeg p: itiska.

,

\

Uzroci prosirenja vena su dugo stajan] , trudnoca iii bilo sto sto otezava vracanje

krvi prema sreu, a slabe stijenke zile se : revise rastegnu i pojave se veca iii manja i

,

prosirenja.

Posljedice prosirenih vena teste su upale' unutraSnjosti vene, a zbog ugruska (tromba) stvara se tromboza, i ako se ne lijeCi moze) zavrsiti kobnim putovanjem tromba prema

sreu, mozgu, plucima, te infarktom tih oft ana. .

125

v v I

VITAMINI - ISKRE Z/VOTA / CUVAR/ ZWRAVLJA

Hemeroidi su takoder pros irene vene zadnjeg dijela crijeva, Cvoriei razlicitih velicina popraceni cesto bolovima i krvarenjima, a pr~p1a polozaju u crijevu su vanjski i unutamji.

Gnojna upala, cir potkoIjenice iii otv rene noge (rane) takoder je posljediea prosirenih vena - istih uzroka kao i sva pr] sirenja, sarno sto je otvorena vena jos i zagnojena. Ova upala testa ima los zavrsjfak.

Lijecenje je najuspjesnije pojacanom eJ~lokupnom cirkulacijom krvi organizma, jer sarno lokalna intervencija nema bOljihlf. rezultata. Bitno je osigurati ejelokupnu eirkulaciju bez zastoja krvi, ukIoniti uzrok~, dugo stajanje, s·ed·e rukom ceseeg odmora (noge podici na nesto poviseno). eoma je koristan unos vitamina

vecih kolicina 400-1200 lJ koji pospjesuj~ cirkulaciju u ejelosti, i razbija ugruske,

sprecavajuci trombozu. i

r 0 je djelotvoran vee nakon par tjed~na, pa ga istrazivaci W i E. Shute smatraju nezamjenjivim kod svih smetnji cirkuJad:je krvi, s preveneijom bolesti srca i krvnih

Wa •

Kako su faktori rizika bolesti srea i otoka ponasanje osobe i uvjeti u kojima

se zivot odvija, bilo bi ih dobro i potrebno iFpraviti, otklonivsi sve sto organizmu steti, stavljajuCi situaeiju pod kontrolu, a time i ] sljedice.

I

Korekcija ishrane uz dodatke vitamina I minerala, te fizicka aktivnost odlozili bi,

a rnozda i ukIonila mnoge nevolje. j':

Preporuca se setnja i brzog hodanja, k :0 najdjelotvomiji lijek, jer izaziva pokret cijelog tijela, od misiea nogu i zglobova, ~otoka, kome je najbolja masaza, do srca i pluca, Uz najbolju masazu i rekreaeiju ~rganizma, setnja je i dobra provjetravanje organizma s obogacivanjem kisika, prijek I) potrebnog plucima, sreu, mozgu i cijelorn tijelu.

,

Mladim osobama dobro cini trcanje ': [e, povecavajuci ejelokupnu eirkulaciju krvi, sreu pribavlja vise krvi, a time pridoosi prokrvljenosti svih organa, i jacanju

njihovih funkcija. !

I

Brzo hodanje i trcanje smanjuje i koli] inu fibrinogena na 270 mg koja je kod

mirovanja i sjedenja 315 mg, a on je zace : ik koagulaeije krvi.

I mozak poslije fizickih aktivnosti kao da se odjednom otvara, pokrecucimastu i ideje jer je boljom prokrvljenosti, bolje hr ~en i opskrbljen kisikom toliko potrebnim njegovim funkcijama.

126

VITAM/Nt - /SKRE Z/VOTA / 6UVAR/ ZDRAVLJA

Uopce, dobra cjelokupna cirlruIacija krvi, rjesava sve probleme zdravog i bolesnog organizma, noseci sa sobom sve sto mu treba, od hrane do lijeka.

Vitamin E i tu je najdjelotvorniji i najmocniji sa svojim ucinkom.pa ga ne treba zaboraviti, niti propustiti uzeti.

Uz poboljsanu cirkulaciju, spreCavanje i razbijanje ugrusaka, sprecavanje stetnosti slobodnih radikala, on smanjuje i potrebu za kisikom 50-250%, pa ako dade do infarkta, povecava mogucnost prezivljavanja,

Djelovanje vitamina E slieno je fizickoj aktivnosti kada organizam bolje iskoristava ' kisik, prosirujuci male kapilare i pomazuci krvotoku rezervnih fila, kada mu je kisik potreban,

Tako se svaki dio tijela opskrbi krvlju i smanji ostecenje nastalo zacepljenjern

bilo koje krvne zile. '

Pomazuci oporavljanju od infarkta srea, smanjuje odumiranje tkiva srca i velicinu oziljka, bez suvisnog oziljnog tkiva.

Kao jaki antioksidans stiti krvne file i ostala tkiva od posljedica oksidacije, usporavajuci procese postupnog prapadanja organizma. Snizavanjern kolesterola primamog uzroka bolesti srea i krvnih zila, srnanjuje mogucnost stvaranja ugrusaka, pa je kao prirodni antitrombin, profilaksa i terapija kod tromboze u venama.

Cesto lijeci smetnje u cirkulaeiji krvi tesko izljecive uobicajenim terapijama, kao tromboflebitis, gangrene ekstremiteta, tromboze, posljedice secerne bolesti.

Stetnih ucinaka nema, a djelotvoran je za 2-3 mjeseea u kolicinama 400-1200 11 pa je kao antikoagulans siguran jer nikad ne izaziva krvarenja, sto se kod drugih antikoagulansa desava,

U kombinaciji s lecitinom i vitaminom C djelovanje vitamina E je pojacano, jer vitamin C i lecitin rastvaraju masnoce, a on sam poboljsava cirkulaeiju. Bolesnik s trombozom i jakim bolovima u nogama tretiran s 80011 vitamina E i 1200 mg lecitina rjesava problem tromboze i bolova u nogama radi cega je trebao u prijevremenu mirovinu (Book of Vitamins).

Oru i vitamin s izrazitim djelovanjem kod bolesti srca i krvnih fila ·e vitamin __s_ Istrazivanjima je okazano da koncentracija vitamina C opada na koneentraciju skorbuta u tijeku 6-12 sati poslije srcanog infarkta pa je zakljuceno da je vitamin C

127

f

! '

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA

bio koristen radi pomoci srcu, i obnove ostecenog tkiva.

Irwin Stone i Geoffrey Taylor, istrazivaci i pobornici vitamina C smatraju da bi danasnja koronarna epidemija mogla biti modema verzija skorbuta.

Vitamin C kao zastita osoba visokog rizika bolesti srca koristan je i osobama pod srcanim udarom, pa dodatkom vecih kolicina mega doza moze pomoci obnavljanju ostecenja i oziljaka.

Kod poviSeoog tlaka dokazan je takoder nedostatak vitamina C,'~aleko veci nego st~ je kod normalnog tlaka, U zajednici djelovanja vitamina E, on je zaista nenadokandiv i dragocjen, pravi "cuvar zdravlja".

Skupina vitamina B ima takoder vaznu ulogu u zastiti od bolesti srca i krvotoka, ~bno B6 potreban za stvaranje lecitina u organizmu, a koji otapa kolesterol, uzrok: , bolesti,

~

Narodna i uspjesna terapija za umomo i bolesno sree jemed. Svojim sastavom lakoprobavljivih prirodnih secera, uz druge tvari ucinkovitog djelovanja, vitamine i minerale, sree dobiva i hranu i lijek.

Djelujuci u smislu digitalisa med pojaeava sistolicnu energiju s poboljSanom cirkulacijom krvi u zilama, boljom opskrbom krvlju, te povecanim opsegom skupljanja i sirenja srca.

KOLESTEROL

Buduci da je usko povezan s bolestima srca i krvnih zila, a sto je dokazano mnogobrojnim istraZivanjima, potrebno je voditi brigu 0 njegovoj kolicini u organizmu i serumu krvi.

Kolesterol i triglieeridi su masti u krvi, nazvani lipidi.

U krvi kolesterol cirkulira vezan na Iipoproteine, visoke i niske gustoce, proteinske molekulske komplekse u obliku koloida, stabilne u vodenoj otopini, pa se zato i zovu lipoproteini.

Kemijski, to je kruti monoatomni alkohol, naden sarno kod zivotinja i Covj~k~.

Stvara se uglavnom u jetri, ali i kori nadbubrezne zlijezde, crijevima, kozi, aorti, IZ metabolizma ugIjikohidrata i proteina kao i masti.

128

I

VlTAM( " - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

I

Vazan je za sitezu hormona, vitamiI~ D, gradu Zuci i stanienih membrana, a ima

vaznu ulogu i u mozgu. 1

i

I

Kod zdravih osoba postoji uravnoteZer odnos pojedinih vrsta Iipoproteina u krvnom serumu, a poremecaj metabolizma Uti Ijikohidrata i masti mijenja sastav lipida povisenjern koiesterola i triglicerida .• :. i~~rot~i?i nisk~ gustoce (LNG) prenose kolesterol kroz krvotok, gdje se moze pncvrstin na stijenke krvne zile i stvoriti

aterosklerotiene nasi age, plakove. !

Lipopr~teini. v~soke.gu~toee (L'~G)f: .. ~Zu .k~le~t:r~1 noseci ga u Zu~nu kesu gdje ga pretvaraju u zucne kisehne, a zatirn s , izlucuje zucrum kanalom u cnjeva i napuSta

• I

orgaruzam, ,

\

Visoka i niska koneentracija ukupnih " asnoca u krvi, Jipida, povezane su s rizikom bolesti srca i krvnih zila, ateroskleroze. !4blicine kolesterola u krvi i tkivima odredene su sintezom.u Jetri .iz ~re~rs~ra aeet~~r' kolicinon; dobive~om hranom, .. brzinorn pretvorbe u zucne kiseline izlucene u CfIJ va te konacno stupnjern reasorpcije Zuenih kiselina u crijeva, te povratne pretvorbe' u kolesterol.

Ravnotezno stanje odredeno je brzino ! razgradnje kolesterola, konverzije pretvorbe u Zucne kiseline i ostalih triju proeesa. t

i

i

Ogranicavanje unosa kolesterola hrai om ne smanjuje razinu kolesterola u krvi.

i

Africka plemena Massai, iako uZivaN masnu hranu imaju nizak kolesterol, zbog prehrane bogate balastnim tvarima, eel 'Iozom, koje posjesuju praznjenje crijeva i sprecavaju ponovnu resorpciju masnoee"!l

Kod nekih Ijudi postoji sklonost pOvi,reoom kolesterolu i lipidima pa bi trebali ~~ti ~sebno velike ko~~~ vitamina, j~~ vi~ns~a is~ana prevenira ~olesterolske kolicine I naslage u krvnim zllama, naror Ito vitamin C I E, kOJI ga uspjesno sman-

juju. i

Nobelovci • 1985 •• Brown i Goldstei I ustanovili su da sve staniee Ijudskog organizma, a najviSe jetra, imaju prihvataCe -~, ceptore za kolesterol, koji odreduju koliCinu cirkulirajuceg kolesterola u krvi. Ako je ' anje prihvataca vise je kolesterola, time bi se mogla opravdati sklonost povisenju! kolesterola. Prema njima je dijeta sman-

jenjog unosa kolesterola bezuspjesna. i

Proees kako se kolesterol hvata na aerije vaZniji je od kolicine kolesterola, pa cesto Ijudi s visokim kolesterolom nemaji znakova arteroskleroze.

1?Q

i

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI IfDRAVLJA

Lezija, ostecenje stijenke arterije, uzr?', je po~~a~~ju kolestero,la iz ,krv~ i s~varanju naslaga Uzroci osteeenja su mnogobroi \~, ~ naJ~scl suo slo?odm radikali, visokoreaktivne tvari u krvi, ako nema prisutnos I vitamma antioksidansa.

Svaki nedostatak vitamina i minerala i !, ez faktora rizika rnoze uzrokovati poviSenje kolesterola i lipida u krvi, kao i bolesti srca i krvnih zHao

lspitivanja na zamorcima Gedini od ZiV~! tinja ne ,sintetiziraju vitamin C kao i eovjek) s normalnim kolesterolom u krvi pokazalajsu razvoj ateroskleroze uz hranu nedostatnu vitaminom C. Nadoknadom nedostatka itamina C arterije su izgubile otvr~nu~ za 3 dana, naslage su se povulde i njihovo : estajanje nastavilo sve dok se daju visoke

doze vitamina C. (Schaffer C,F,: J.Nutr.! 1979.)

Dr. Constance Spittle _ Engleska, UO,i: ila je oslobadanje, ispiranje k~leste~l~ sa stijenki arterija,primjetivSi da njen vlast iti kolesterol po~aste nakon uzimanja vitamina C neovisno 0 kolicini masnoce i ,olesterola uzetih hranom. Nerna ,~treb~ odreci se mlijeka i [aja, visokovrijednih \,amirnica, jer vitamin C cuva artenje kao I

od prehlade. I, ' , ,,' .

lspitivanja je provodila na vise skupi a po~ ,razlIcltlm uvjetima ~shr~ne, sa I bez vitamina C i dosla do rezultata da su b lesnici s ateroslderozom imali porast k~lesterola u krvi za 10% prosjecno uz uzil anje vitamina C. Vitamin C je oslobodlo kolesterol iz naslaga u arterijama i tako\povecao njegovu kolicinu u serumu.

i

Hrana bogata kotesterolom sadrzil~r lecltin.koji otapa ko~esterolske naslag~: pomaze organizmu da upravlja koleste~~.lom I s~recava yst_VaranJe naslage u arten jama. Zato nebi trebalo biti straha od j :Ja bogatih sadrzajern kolesterola.

Lecitin odrzava kolesterol topljivim u krvi i povecava kapacitet zucnth soli za

odstranjenje kolesterola. '

Osim unosom gotovog, organizam rna lecitin sintetizirati, ako ima za to potrebne elemente, vitamine B skupine, osobitoB6 ' MagneziJ<fdg) koji pomaZe sintezi Iecitina

i nakon razgradnje u proeesu probave. i

John Judkin prof. fiziologije sveucilist: u Londonu, na temelju br~jnih istraZivanja zakljucuje da hrana s puno secera, sahafoze, povecava koneentraclJu kolesterola u

!crvi~etabolizam saharoze daje podjed~ake kolicine glukoze i fruktoze. Glukoza mctaboucki daje energiju stanicama tij~la, dok fruktoza stvara acetat, prekursor

130

",,~

,'~:::X ..

. VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA .. ~~ .;t.

kolesterola.

Tako i bolesti srca i krvotoka rastu s potrosnjorn secera, pa bi se rnoglo zakliucitl

d " y " , J ~ll

y a, one I o~lse 0 'potro~nJI I unosu masti. Za?hjih nekoliko godina raste potrosnja

secera, a njome I kardiovaskularne bolesti. Cak sto vise, istraZivanjima je uoceno da se kolesterol svaki put smanjio kad je iz hrane uldonjena saharoza paJudki

kafe da je "saharoza toliko opasna koliko je slatka". ,n

Prekomjemo p.ijenje ~ave p?veea~a kolesterol u najvisoj razini i udvostrucuje

nastanak opasnosti bolesti srca I krvnih zila,

, ,Su~emena medicina ne raspolaze odgovarajucom i uspjesnom terapijom za povisene lipide ~,k~leste:~1 u krvi, p~ se t~j terapiji pristupa kadaje dijetna ishrana neuspjesna. Terapija je dozivotna, a lijekovi su: kolestiramin, probukol, Idofibrat.

Novija Iijeeenja sojinim proteinima stimuliraju izlucivanje kolesterola iz organizma putem wei,

, ,Svjeie ~~Ce ipovrce razgraduju kolesterol; jabuke, celer, bijeli luk, rajcica, te

fizicka akUvilost.. .

, Najbolja zastltaod kolesterola jevitamin C, pa je u Engleskoj davanjem vitamma C, 1 gr3m na dan; smanjena kolicina kolesterola u. krvi vee za 6 tjedana.

, Vitamin, C sti~j od ~soke kon:entracije kolesterola u krvi, jer sudjeluje u biokemij= procesuna smteze I razgradnje kolesterola, odrzavajuci razinu od 200 mg u serumu

_Uzim.anjem,~tamina ~,ubrzana je pretvorba kolesterola u Zucne kiseline, koje se ~ucuJ~ ~.cnJeva, a svojim laksativnim djelovanjem, posjesuje praznjenje crijeva sprijecavajuci ponovnu resorpciju i pretvorbu Zucnih kiselina u kolesterol.

. Brojnim j~traZiva~jima u SAD jos 1977. dokazno je da poveeano uzimanje vita~!,na C p?veca~a razI,nu ~ol~sterola visoke gustoce, korisnog, koji pomaze prevenClJI bolesti srca.l krvnlh,zlla I to sarno vece kolicine, 5-10 grama dnevno, sto je vise od preporucenih dnevnih doza (POD), 60 mg na dan, ureda za ishranu SAD.

Produk~i Iip~dne, pero~id~ci~e, ~ dieni ostecuju sree, izazivajuci infarkt, ako nema dovoljno vitanuna C I E, jakih antioksidansa koji u zajednici djeluju jace i snaznije,

~erij,atr~ska lit~rat~ra navo~i impresivne rezultate ateroskleroticnih pacijenata visemjesecno tretiranih dnevnim dozama 1-5 g vitamina C.

F:·:::':"· I

I

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA

Masnoca margarina rizik je za zdravlje jer hidrirane masnoce u njemu djeluju aterogeno, pa je potrebna prisutnost vitamina antioksidansa, I biljna u1ja s nezasicenim masnim kiselinama traze dodatak vitamina antioksidansa C i E, radi sprecavanja lipidne peroksidacije dok su u tijelu. Rafiniranjem i bistrenjem ulja unisten je prirodni vitamin E, a sto nije unisti se u boci utjecajem svjetla i zraka iii pripremanjem hrane na visokim temperaturama, pa je potreban dopunski dodatak vitamina E.

Naslage kolesterola oko ociju, kao potkozne izrasline nastaju kada se organizam zeli rijesiti kolesterola, a mogu biti i upozorenje na izlozenost riziku bolesti srca. I tu treba pozvati u pomoc vitamin C i E!!!

I na kraju zakljucak, pojacana antioksidacijska obrana vitaminima antioksidansima, A, C. i E i selenom znaci uspjesno se boriti protiv bolesti kao i starosti,

DEBLJINA, PRETILOST, GOJAZNOST

Definirana je nenormalnim povecanjem masnog tkiva na cijelom tijelu, od unutrasnjih organa, jetre, srca, masnocom zakrecenih i suzenih zila, do potkoznog

tkiva pojedinih organa. .

Nepravilna i neumjerena prehrana zbog premalo aktivnosti i gibanja, pogotovo ako je uvjetovana ekonomsko-materijaInim moguenostima takoder pridonosi ovoj pojavi.

Jede se vise nego je potrebno, od nepotrebnih meduobroka, slatkisa, grickalica do napitaka, najeeSCe pripremljenih i obogacenih industrijskim secerom, saharozom.

U organizmu postoji centar koji regulira kolicinu uzimanja hrane, a to je "hipotalamus".

Faktori koji reguliraju uzimanje hrane su; rnetabolieki, nemetabolicki i psiholoski.

Metabollckifaktor, prema nacelu povratnosti, utjecajem kolicine hranjivih tvari metabolizma. Kada u krvi padne kolicina hranjivih tvari nuznih za odriavanje metabolizma; seceri, bjelancevine, masti iii obratno, kada koliCina tih tvari poraste, centar za hranjenje reagira osjecajem gladi iii sitosti.

Najuocljivija je povezanost kolieine secera u krvi i osjeeaja gladi, pa ka~a je kolicina niska i smanjena, automatski centar u hipotalamusu podrazuje glad. Cim kolicina secera poraste odnos ravnoteze centra hranjenja i metabolizma je uspostavljen, prestaje osjeca] gladi.

VITAM/~I - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

. 'I

I " b . i

sto je I s ~et~ ohz~~m bjelancevin~, porast i pad koncentracije, kolicine, pre-

ko centra hranjenja, pojacava potrebu ~imanja hrane.

I ukratk~, ~da s~ zalihe hranjivih tva~ u tijelu smanjene ispod potrebne kolicine, centar hranjenja u hipotalarnusu postaje!bktivan prezentirajne] glad. Kada se zalihe hrane popune, osjecaj gladi zamjenjuje ;, sjecaj sitosti.

i

Nemetabolicki faktori, u odnosu na I hranu i hranjenje, su navike, kolicinske i

vremenske. i

. Od djetinjstva seljudi navikavaj~ na r~t~m hranjenja, koji ostaje cio zivot, obicno tri ob~oka d.ne~o, a a~o, s~ obr~k tzos~jVi bez obzira na kolicinu hranjivih tvari u orgaruzmu, javlja se oSJecaJ gladi zbog t..;rtanka obroka.

Rastezanj~ zeluca I: .ta~?der nemetabb~!... licki faktor. Zeludac se hranorn napuni i rastegne pa vee meharucki ucmak stvara osj; eaj sitosti, dok jos hrana nije ni resorbirana.

I

Veom.~. cestl su p~iholo~ki ~aktori k?i:. slijede poslije neugodnih dozivljaja, kao smrt, razlicite d~pres.tJe, dusev~t premeca I, kada uzimanje hrane poprima znacenje sredst:a za ublazavanje napetosti, a koja je i ajCeSCe prvi simptom organskih i psihickih bolesti,

j

K?d psihickih smetnji ~imanje hr~nel sl~i kao rasterecenjs za smirivanje ner~oze I kao obrana od osjecaja napetosti te bijeg od neugodnosti i konfliktne situaci-

Je. '

i

.?dnos cen~ra za reguliranje gladi i met' bolizma uskladen je na nacelu sarnoregulacl~e, a na taj odnos rnoguce je interve :ira~i ishranom, lijekovima i mijenjanjem

navika, uz fizicke aktivnosti. I

~nte~en~ija is~rano~, sm~njivanje je : olicine hrane ispod razine potrebne za odrzavanje tjelesnih aktivnosti, a to znaci . ladovati, sto je dosta tesko izvedivo onirna koji vole jesti.

Inte~e~tna hr~a ~e ~r~a s. p~~o ?al~ nih tvari, a sto manje hranjivih, koja vodi r~stezanJu zeluca izazrvajuci osjecaj sitosti' pa je korisna za osobe koje jedu iz navike.

Fizicka aktivnost takoder je uspjesna trosenjem energije i brzim sagorijevanjem na visak zalihe unesene u organizam.

tervencija protiv debljine jer pojacanim ari potrebnih utrosenoj energiji utjecemo

1.,.,

I

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI DRAVLJA

,

Lijekovi protiv debljine najgori su iztibr, radi cestih nusdjelovanja i toksicnosti,

Smanjenje tjelesne tezine moze se p stici sarno praviinom ishranom uz trajno mijenjanje navika u odnosu na hranu i h anjenje.

Ne treba biti cilj "naglo mrsavljenje", nego treba voditi brigu 0 energetskoj vrijednosti hrane i redukcijom planirati guitak tjelesne tezine,

I

Zivotinje u prirodi nisu debele jer njihovo tijeio automatski regulira masnocu

vitaminom C koji one sintetiziraju same] Ne poznaju ni alergije, ni glavobolje, ni depresije, kao i niz drugih bolesti, mOZdll:. bas zbog sinteze veIikih kolicina vitamina

C, 10.000 mg na 70 kg tezinell i

Nocu zivotinje gube 3% tjelesne tezine,

,

Morna bi Idjuc mrsavljenja mogao biti ~tamin C i bez velikih giadovanja, ali dakako uzimanjem vecih kolicina dopunskih dodataka 4-10 g dnevno.

Oscilacije tezine su I?romj:njive, a za I:ise i o~. uzete kolicine vode, pa treba kalkulirati energetskom vrijednoscu hrane, ~ ne tezmom.

Fizicke aktivnosti u tijeku redukcije i ~rane, dijete, veoma su korisne. Prije jela smanjuju apetit i koriste opustanju, ako jje uzimanje hrane povezano prihogenim faktorom i razdraZljivoseu!:

Dobro je i korisno pred obrok jesti salae, voce i povrce, koje radi sadrzaja balastnih tvari rastezu zeludac i stvaraju osjecaj si osti.

Sprecavanje debljine moguce je unos! m onoliko energije koliko se trosi, a ako je debljina prisutna, unosom manjim od pq'rosnje iii povecanjern energetske potrosnje,

fizickom aktivnoscu, j:

Energetska potreba ovisi 0 velicini ti ela, godinama starosti, klimatskim uvjeti-

rna i bazalnom met~bolizm~.. • I:. . '.' .

!3azal?i met~bohzarn uvjetuje odrzaVr. je stalnosti tjelesne tezme, temperature I

aktivnosti orgamzma, :

Debljina je izrazito stanje suviska te ~ne, kod muskaraca vise od 85 kg, a kod rena vise od 75 kg, ako su srednjeg rasta. i ezina veca za 25% od normalne uzrokuje teskoce, a za 40% bolest i skracenje ziv ta,

134

,.vITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA'

Za izracunavanje tjelesnetezine upotrebljava se Brocasova formula' tjelesna tezina = em iznad 100 visine izrazeni u kilogramima +_ 10%

175 visina, 75 +~ 10% = 67,5 do 82,5 kg. o.

. ~ezina se moz~ .mijen~a~i ~~d pojed~naea, a prevelika kolicina masnog tkiva uviJ~~ je zn~k. bolesti I .skra~Je.zlvot pa ljude treba uciti da manje jedu, jer ne mogu biti zdravi I prekomjerno jesti,

Evo nekoliko preoporucljivihdijeta za mrSavljenje:

E~kinsova d~eta: organicava unos ugljikohidrata potrebnih organizmu za energiju, ~bog ce~a org~ k.ons~ nataIo~nu mast kao gorivo i iskoriStenje energije. Potrebno Je uz dijetu uziman VIta:mmsko-mmeralne dodatke.

• • Stilmanova dijeta - za b.rzo .mrsavljenje, nazvana "vodena" dijeta jer se pije 8 ~ vode dnevno ~ sve~rotemski program bez masti i ugljikohidrata, bez voca, povrca, ~hJe~, uz sagonjevanje 275 kalorija dnevno sto je vise od jedne dijete. I ova dijeta tijekorn programa trazi vitaminsko-mineralne dodatke.

~rukt~~na. dijeta - 14-dnevna, osobito za osobe - 1.liivaoce sklatkisa, a mogucl gubitak tezm~.Je .W. kg. ~evno. Dodatkom prirodnog secera, fiuktoze, 36-42 g, program s ~alo kal~nJa. I bez zelJe za hranom, resorbirajuci se neposredno, bez potrebe in-

zulina ulazi u tjelesne stanice. .

Uz vitaminsko-mineralne dodatke preporuca se 10 casa vode,

~esti, ~ ?Irsaviti - dijeta s d~im rezimom uzimanja 3 obroka dnevno sa izmjererum kohcmama protetna, ugljikohidrata i masti, a za odrzanje energetske razine treba uzimati nultivitaminske mineralne dodatke.

Dijeta s Jabucnlm octom - ujutro popiti CaSu vode sa Zlicom jabucnog octa, nataste, Uz sv_e dijete ~e~~Cuju se vi~insko-mineralni dodaci koji odrzavaju ravnotezu metabohzma, dajuci tijelu snagu I zastitu,

Najbrza, najsigumija i najzdravija dijeta mrsavljenja je gladovanje od nekoliko d~a I. u:z sokove od voca i povrca koji tijeio obskrbljuju vitaminima i mineralima. Vltam~m ~, ~, E, ~ao .antioksidansi detoksiciraju tvari koje se oslobadaju iz masnog tkiva-i ujedno jacaju obranu organizma.

Suprotna debljinije pothranjenost, bilo ih ekonomskih razloga, bilo zdravstvenih

VITAMINI - ISKRE ilVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

kao bolest probavnih i svih organa koji sluze iskoristenju hranjivih tvari. Cesto je psihogenog porijekla, kao posljedica svjesnih i nesvjesnih problema licnostiv uz neuroticno odbijanje hrane iii depresivno povlaeenje iz svijeta, s gubitkom zelje za hranom, a popraceno mucninom i povracanjem.

Oporavak je brz i siguran, uz pravilnu ishranu i vitamine.

'Za pravilnu i zdravu ishranu veoma je vazan nacin pripreme hrane.

Jelo treba bitisvjeie kuhano, po rnogucnosti vise sirovog povrca i voca zbog vitamina i mineral a, pa neka dan ne prode bez salate. Vanjsko IiSte sal ate koje odbacujemo grublje je, ali sadrzi vise vitamina i minerala, poosebno vitamina C i Zeljeza koje cesto nedostaje.

Treba kuhati sto krace, u sto manje vode, a vodu koristiti za juhe jer sadrzi otopljene vitamine i minerale.

Kuhanje u metalnim posudama unistava vitamin C, E i folnu kiselinu, pa je najbolje posude od stakla i emajla.

Smrznute namimice su bolje od konzerviranih, ali ih ne treba odmrzavati prije kuhanja.

Preporucuje se krumpir peci i kuhati u Ijusci.

Od zacina dobro je koristiti bijeli luk jer sadrzi vitamin B, C, kalcij, te antioksidans selen, pa ga Rusi nazivaju svojim penicilinom.

Snizava krvni t1ak, neutralizira otrovne tvari u crijevima, a djeluje sireci krvne zile i stiteci ih od zakrecenja, Ublazava bolove zeluca, grla, prehiade, pa ne bi trebalo biti jela, niti salate bez njega. Isto tako ne bi trebalo biti jela, ni bez sjeckanog perSina koji sadrzi obilje vitasmina C, zeljeza te Ijekovitih eterienih ulja s djelovanjem diuretika i korigensa. Pripaziti treba da hrana sadrzi dovoljno balastnih tvari, celuloze, semiceluloze, lignina, kojim obiluje voce i povrce te nepreradene zitarice radi bolje probave i eliminacije otpadnih tvari, a koje ne treba zadrzavati u organizmu. Rjesenjem problema probave prevenirane su bolesti crijeva, hemeroidi, divertikuloza, pa i zlocudni rak. Dobro je dodavati industrijski preradenoj hrani mekinje, takoder radi poboljsanja i ubrzanja probave, da se neke tvari iz crijeva ponovo ne resorbiraju.

"Jabuka u kuci doktora ne treba" - narodna poslovica koja ukazuje na znacenje

136

,

VITAMIH,I - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

,

te vocke u ishrani, pa uz dosljednost zaii ta doktora ne treba. Pektin jabuke snizava kolesterol, 15-20 g - jedna jabuka dnevnoj a obilje vitamina C svojim mocnim djelovanjem antioksidansa djelotvoma je zastita ' d svih stetnih procesa u organizmu. I rube

cisti bolje od bilo koje paste! !

,

I

Dodatak kvasca kao aditiva iii kon i miran sam, najbolji je izvor, upravo rudnik vitamina B skupine, zatim vitamina AJ E i C pa je kompletan kao ishrana i dopuna

kod nedostatka vitam ina. i

C;::Ski kvasac, od ~ao nuspro:, ukt praizvodnje piva, bolji je od pekarskog asca koji crpi neke vitamine iz organf rna.

I

1 flica pivskog kvasca vraca energij za tren oka!

i

Dobra i dugoZvakanje, 50-200 puta, i resudno je za prabavu i resorpciju hranjivih tvari s pocetkom natapanja u ustirna] a bez dobra usitnjene hrane nema dobrog iskoristenja, sto je problem kod starih Ii di.

Emotivni utjecaj, raspolozenje veom! je vazno pri unosu hrane, pa treba jesti u

••• I

rruru 1 sa zadovoljstvom, I

,

137

MEDIC~

INTER ! 'E, d.o.o.

PODUZECE ZA :NUTARNJU I VANJSKU TRGOVINU LIJEKOVIMA I, S \ ITETSKIM MATERIJALOM

ZAGREB, BRAe ! DOMANY 6

I

i

PRODAJA: 340-21\ 340-204, 340-205, 339-440

I

NABA VA: 300-78, 300-785

RACUNOVODS ~ 0: 301-736 DIREKTOR: 311- 93 TELEFAX: 340-204.

SNABDUEVA WEKARNE, BOLNiCE, VETERINARSKE I OSTALE

I

ZDRAVSTVENE USTANOVE: i

i

1. _ domacim i uvoznim gotovim ijekovima

2. - farmaceutskim supstancijama Ii drogama

3. - serumima i cjepivima za hum I nu i veterinarsku upotrebu

4. - zavojnim materijalom

5. - laboratorijskim reagensima i 'estovima

6. - laboratorijski materijal i pribdr

7. - medicinski instrumenti za dij I nozu, kirurgiju, zubarstvo i veterinu

8. - medicinski aparati za dijagno i i lijecenje

9. _ RTG filmovima j

10.·- ljekarnickom, ekoloskom ambalazorn

11. _ preparatima za ishranu djece iidietetikom

[

12. - stomatoloskim materijalom i

I

13. _ veterinarskim preparatima ,

14. - tekstilni proizvodi i zastitni odjevni proizvodi za potrebe

zdravstva i siroku potrosnju .

15. - kozmetickim preparatima

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lDRAVLJA

VI.

DIO

I~
·F
It
j~
It
. ~
~ -1
"
,.
'1
,
""
:i'
,.
~ ~.
:;
;~
.. :,
:~
~:
1~
It
~ ~
:.:...
"
[1.
1f
il
I~
'l
_!~
"i:i
l'
II
l.~
f~
f!
~~.
!,~i
i~
'f.
IIi
!f
r
!~
~ :1
I'
i:;
{i
t~
if
1 39 !~ VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA

GLADOVANJE

.. Nema niceg ljekovitijeg i djelotvomijeg od gladovanja, jer se za vrijerne gladovanja tijelo oslobada svega sto mu je strano. i sto mu ne pripada.

Na taj nacin mogu se lijeciti i najteze bolesti, cesto neizljecive, napose i zlocudna bolest rak - Breuss - Lijecenje gladovanjem -

Kod gladovanja najprije se iz organizma povlaci masno 1 nezdravo tkivo, te ~ve ono sto je uskladisteno i nepotrebno, razgraduje se procesom "autolize", vraca u cirkulaciju krvi i konacno odstranjuje. Tako se razgraduju masna tkiva, pa i tumori.

Gladovanje naprosto prisiljava tijelo da se odrekne suvisnosti i oslobodi nepotrebnosti. Ono je prociscavanje organizma - Dr. Shelton -

Moguce je zivjeti i vise tjedana uz sokove od povrca i eajeve prema programu Breussa, koji je tako izlijecio veliki broj bolesnika.

.. z~ vrijeme .gladovanja pruZe~ je odrnor cijelom tijelu i svim organima; zelucu, cnjevnna, srcu 1 krvotoku, a ogranieavanje hrane nije sarno djelotvorno u sprecavanju bolesti, nego i lijecenju, ako je bolest prisutna.

Bolest i njeni simptomi, kao opomena prirode, da nesto nije u redu u organizmu, znaci su i samoobrane kojima organizam nastoji ukloniti stetne produkte metabolizma i promijeniti odredene uvjete zivljenja. Povremeno gladovanje, dufe Hi krace, pravo je sredstvo detoksikacije organizma i regeneracije njegovih organa. Posebno treba istaknuti visak mokraene kiseline kao stetan otpadni produkt, koji zadrZavanjem u krvi i tkivima organa uzrokuje razlicite bolesti, od rnigrene, reumatizma, srca i krvnih zila do zlocudnog raka, Nedostatak vitamina i minerala pogoduje svim ovim poremecajima.

140

',I

VlTAMIf'/1 - ISKRE ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA

Porernecaj probavnih organa izraZ~b tromoscu crijeva i posljedicom zatvora sa ~adrzav:njem crijevnog sadrz~ja, uz ra~_padanj~ i trulj~nje, ~ koji ponovo resorpcijom zavrsava u krvotoku, dovodi do sam I trovanja orgaruzma 1 latentnog stanja bolesti. Gladovanje uz ciseenje najbolji je nacr da se probavni organi regeneriraju i vrate

normalnoj funkciji. !

\

\

Dokazano je da razvoju bolesti pri:, onose velike kolicine bjelancevina, osobito crvenog mesa (svinjetina) pa cim se on: iskljuce proces je presjecen. To je rnoguce uz pomoc gladovanja i sokova od povrq ; cikla, mrkva, celer, rotkvica i krumpir, te caja za bubrege radi eliminacije OdPad{! ih tvari.

Iskljucenjern bjelancevina iz ishran:, a buduci da organizam bez njih ne moze, krv kojoj su potrebne bjelancevine uzim i sve sto je u tijelu suvisno i strano; masnoce, izrasline, otpadne i stetne tvari metabo' izma i uklanja ih bez povratka.

\

''To je operacija bez nola - : kalpela -, koji organizam obavlja

sam, kaze Dr. Eret.

i

Gladovanje pridonosi poboljsanju i! obnavljanju kako fizickih tako i psihickih

aktivnosti. Cisteci organizam od stetnih produkata metabolizma oduzima pogodno tlo i podlogu za razvoj bakterija i boll sti, pa je ono proces najdubljeg ciseenja i odstranjenja otrova iz tijela. U prevencij, kao i terapiji bolesti ima velike mogucnosti

djelovanja i ponude. i

!

Istrazivanjima je dokazano da glad: vanje dovodi u nekih zivotinja do obnove

reprodukcije i funkcije seksualnih organal i cesto vraca seksualnu potentnost i plodnost (Dr. Shelton).

i !

Profesor cikaskog univerziteta dr. K' rison, istaknuti fiziolog u Americi, prouca-

vanjem gladovanja zakljucuje da ono i i mladuje organizam rjesavajuci ga otrovnih tvari, uzroka bolesti i starosti. Sam je ujsvojoj 77 godini gladovao 1-3 dana, najvise 7 dana pa je vee 1951. godine na kongf su gerontologa u Saint Louisu izvijestio 0 poboljsanju fizickih i mental nih aktivno' ti kao uspjehu gladovanja. Pod gladovanjem dr. Karlson razumijeva uzddavanje !d sve hrane osim vode. Pokusima na zamorcima dokazao je i produzenje Zivotnog vij :ka, povremenim gladovanjem, sa zakljuckorn da ako gladovanje i ne produzuje Zivot, pr: komjema kolicina hrane ga svakako skracuje sto bi potvrdilo narodnu izreku: "Veein: ljudi svojim zubima kopa svoje grobove"!

Povremene nestasiee hrane, nedostat : u ratu, klimatske nepogode, religijski postovi, cesto su spasavali narode od propadanja prejedanjem, pa se zakljucuje da je trova-

nje i toksikacija prejedatljem uzrok bOlr' 141

I

VITAMINI - ISKAE ZIVOTA I GUVAAI ipAAVLJA

I

I zivotinje kada se razbole nagonski 0': bijaju hranu i gladuju sve d~k ne osjete potrebu za jelom, a to je dokaz nagonske !samoobrane kao ponude prirode.

i

Dr. Shelton poslije 30 godina iskustv : s gladovanjem i brojnim oporavljenim

bolesnicima zakljucuje da gladovanje oSij sto Jijeci i produzuje zivot.

Breuss svojom "totalnom terapijom" 4j! dnevnim gladovanjem uz sokove povrca, te cajevima za bubrege i zalfije izlijecio j i i veci broj bolesnika raka.

I

U knjizi"Gottes legen in der Natur" - ! r. Bruno Vornarburg kaze da je u godinama svoga rada i prakse shvatio da biolos i nacin lijeeenja ima uvijek uspjeha, ako imunoloski sustav nije ostecen, iii ako mu ie dana rnogucnost lijecenja i regeneracije.

Brojsovu totalnu terapiju gladovanjem I sokovima promatra u trostrukom kontekstu: gladovanjem se tijelo vlastitim sna ama rjesava svega nepotrebnog, boles-

I

nog i suvisnog.

Sokovima bogatim vitaminima, miner :Iima i enzimima uspostavlja ravnotezu izmjene tvari, metabolizma, acajevima pu :em stolice i mokrace odbacuje otpadne tvari bez zadrzavanja u tijelu i ponovne re orpcije, Tako totalna terapija gladovanja bilo preventivno iii terapijski djeluje obn 'vljajuci i pomladujuci organizam u svim njegovim funkcijama.

Trajanje gIadovanja za profilaticke svrhe, :iseenje, obnovu i pomladivanje organizma dovoljno je 1-10 dana Radi lijecenja trajanje '·e razlicito, 7-40 dana, prema vrsti bolesti, starosti i konstituciji osobe i svakako uz st I cni nadzor!

Pitanje opasnosti gIadovanja svedeno je n , minimum uz pravilnu provedbu i nadzor, uz sokove povrca i voca, te primjenu Idizme. Bez Idizme i ciseenja crijeva, zadrzavanje stetnih tvari dovelo bi do samootrovanja ;rganizma. Moguce su popratne pojave glavobolje, vrtoglavice, slabosti u pocetku, peugodan zadah, naslage na jeziku, no bez zabrinjavanja, jer je to zbog ciseenja 0 ',ganizma.

i

Sokovi kod gladovanja djeluju kao unut :rnja kupka i uz njih nitko nije umro od nekoliko tjedana gladovanja, a bezbroj Iju· je to cinilo prije nas godinama.

142

.:~ .. '

VITAMINI - ISKAE ZlVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

Evo sto kazu medicinski strucnjaci 0 gladovanju:

Hipokrat ~ otae medicine - "tim bolesnika vise hranite tim mu vise stetitel"

Dr. Majer - gladovanjem se moze utjecati na sve bolesti od infarkta do dusevnih, pa je to najbolja Ijekovita metoda,

Dr. Hag - 0 gladovanju se moze govoriti kao 0 raskuZenju, pa ne iseezavaju sarno bolesti nego i pozude i ludosti, a duh postaje slobodan za velike i ciste misli.

Dr. Miler - gladovanje je najjaee i najdrasticnije sredstvo prirodnog lijecenja s ciscenjem i lijecenjem svih funkcija organa.

Dr. Segesser - gladovanje je temeljni, preokret organizma sa zivotnom snagom obnove organizma i mocnim djelovanjem na srce i mozak.

Dr. Suvorin - srnatra gladovanje automatskim procesom, jer ga obavlja priroda sarna, bez sudjelovanja ucesca i vjestine covjeka, koji cesto grijesi, Duboko zahvaca cio organizam, sve organe i tkiva izbacujuci iz organizma sve nepotrebno, nagomilana i zadrzano, Svrha lijecenja je odmor organa od neprekidnog rada, probave, asimilacije, sinteze i eliminacije, a najbolji odmor je "potpuna obustava hrane"! Tijelo zivi i od hranjivih sastojaka krvi i ostaIih tkiva, a kod gladovanja od bolesnih i suvisnih tvari koje se rastvaraju i izlucuju putem organa eliminacije.

Dt. Eret - naziva gladovanje "operacijom bez noza" - skalpela, a

Paracelsus lijecenjern cijelog organizma iznutra.

Prof. Hofman u 18. stoljecu poznat po hofmanovim kapljicama takoder Iijeci gladovanjem, a americki lijecnik Devej u 19. stoljecu uz lijecenje gladovanjem pise knjigu "Kura gladovanja" kao uputu s razlicitim brojem dana trajanja, kod razlicitih bolesti, od 15-69 dana.

Dr. Gelpa - gladovanje smatra kurom pomladivanja, jer bez masnih naslaga, tijelo postaje vitkije, pokretljivije i zivlje, a izgled lica mladenacki kao i hod.

Dr. Dzamanja - jos 1928 smatra gladovanje najboljim Ijekovitim sredstvom protiv alkoholizma, nikotinizma i morfinizma s 2 etape: detoksikacijom organizma i gubljenjem volje za drogom za vrijeme i poslije gladovanja.

Dr. Oto Buchinger - naziva gladovanje putem do ozdravljenja uz izgaranje ot-

143

... ,.. - ""no;;; LIVVIM I f.,UVAHI L.UHAVLJA

padaka. Nadgledao je 80.000 gladovanja.

Dr. Berg - Nobelovac - sam je gladovao i nadzirao mnoga gladovanja, eak jedno od 100 dana.

Dr. Pecelj - Gee - smatra da je dijetni tromjeseeni rezirn bez mesa, jaja, sira, ribe, malo mlijeka veoma ljekovit uz prirodne sokove bogate vitaminima i mineralima, a bez konzervansa, eak i kod malignih bolesti.

Dr. Airola - Finska - veliki pobomik g1adovanja uz sokove lijeCio se sam g1adovanjem i napisao knjigu: "Gladovanje uz sokove". On smatra gladovanje najstarijom i najboljom metodom lijecenja, jer covjek nagonski prestaje jesti u bolesti, sto je prvi znak upozorenja i obrane organizma. Premanjemu su sokovi vazno pomagalo zbog opskrbljivanja organizma vitaminima, mineralirna i enzimima, a ulazeci u krvotok naposredno ne opterecuju probavne organe. Sokovi, djelujuci alkalno, odrzavaju acidobaznu ravnotezu u krvi i tkivima, koja sadrze velike kolicine kiselina za vrijeme gladovanja, osobito rnokracne i drugih anorganskih kiselina. Zbog sposobnosti prociscavanja organa eliminacije oni pornazu detoksikaciji organizma i uklanjanju natalozenih stet nih tvari.

Sokovi neutraliziraju aktivne stanice i ubrzavaju izgradnju novih vitalnih stanica.

U Svedskoj gladovanje postaje nacionalni sport, a 1954, i 1964. organizirani su marsevi 400 km za 10 dana bez hrane, pokazujuCi mogucnost gladovanja i uz fizidce napore. Sudionici su poslije marsa bili zivlji, snazniji i zdraviji, a pothvat je donio dragocjena iskustva. Zanimljivo je da je kolicina proteina u krvi bila zadovoljavajuca, jer se razina osiguravala iz razgradenih bjelancevina tkiva i ponovo sintetiziranih, koristeci se za razne potrebe unutar tijela.

Gladovanje uz sokove kao "tekuca dijeta" najdjelotvomiji je i najbolji nacin mrsavljenja.

Dr. Dunn- predsjedavajuci medunarodnog udruZenja za preventivnu medicinuprimjenjivao je 9 dnevnu dijetu za prociscavanje orgnizma, uz prirodne sokove od voca i povrca.

I religijski postavi - post Mojsija, Bude, Krista, 40 dana trajanja, pokazuju put zdravlju i sacuvanju od bolesti, ukrocujuci strasti Zivota;

Poruka Sv. Ambrozija 245 god. pro Krista neka bude poticaj nasem razmisljanju i ponaSanju: "PoseZeS za medicinom, a bjeZis od g1adovanja, kao da bi postojao bolji lijek".

144

I • •

VITAM NI - ISKRE llVOTA I CUVARI lDRAVLJA

JEME?

STARENJ ILl

-

BOLEST

I i

Vrijeme mjereno kalendarskim danii a ne mora biti pokazatelj promjena tijela, nazora i sposobnosti u dobi zvanoj sta, st. Uzrecica: "eovjek je star toliko koliko se osjeca" mogla bi nam puno objasnif 0 rnogucnosti naseg osjecanja i utjecanja na starenje. Istrazivanja gerontologa ta ;oder pokazuju ovakav pristup starosti. Postoje razlike medu pojedincima u stupnj promjena vezanih za dob. Ocekuje se u 2009. godini prosjek zivota 82,4 godine.ja u 2018. godini 85,6 godina, dok ce granica biti 85 +- 10 godina (Dr. Andres). I

j

Tako treba razlikovati pojam staren] od starosti.

i

Starost to su godine zivota, izrazenl brojcanom vrijednoscu, kalendarom, vri-

jeme od rodenja, a koje se ne mora po : apati s bioloskorn staroscu, koju oznacuje promijenjeno, istroseno stanje organizm' .

I

I

Starenje je proces koji zahvaca promje ' e stanica, tkiva, te organa i njegovih funkcija,

a brzina starenja je individualna i pok . je velike razlike.

Poznati gerontolog James Birren i~, SAD razlikuje tri tipa starenja: bilosko, psiholosko i druStveno.i

Blolosko starenje karakterizira ogranid nje i smanjenje vitalnih sposobnosti noseci cesto sobom bolesti.

! i

Bolesti koje nosi starenje najocitije su: promjeni srca i krvotoka, zakrecenje fila,

povisen tlak, slaba cirkulacija, povecan~ kolicina masnoce, povecan secer u krvi, promjene izmjene tvari, metabolizma, s I smanjenom funkcijom, emfizem pluca s

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI DRAVLJA

oslabljenim disanjem, brzo zamaranje, smi~njena sposobnost rada i funkcija organa.

Koza gubi elasticnost zbog manje koliCin. vode, i stanji se zbog nestajanja potkoznog tkiva, pigmentirana je staraekim pjegama, suta cesto bradavicama i izraslinama. Kosa sijeda, ispali zubi. Zatim staracke promjdpe zivaca i mozga zbog cega se smanjuje cjelokupna fizicka i psihicka sposobnost. :

Jednom rijecju, put u sveopce propa anje organizma i njegovih funkcija. No i to ne mora biti uvijek jer je starenje i pr ! padanje individualni proces i tijek.

i

I tu znacajnu ulogu ima pravilna i zd ~va ishrana bogata vitaminima i dodatcirna, nacin ponasanja, stajaliste i odnos zdra] og zivljenja, bez alkohola, pusenja i uopce

preobilnosti stetnih uzivanja. I

Stop, dok je vrijeme, bila bi najbolja PI: vencija, jer se pogreske ranije dobi skupo placaju bolestima i nevoljama u starosti. I

Ishranu starijih Ijudi treba podesiti n{hovim potrebama, energetski i gradivno,

da ::::n~::;~::::: :o~::erel~=::~ i ishrane, jer individualne razlike

diktiraju i ponasanje. Potrebno je zadovo ~iti osnovne potrebe i nacela, uzirnajuci u obzir smetnje koje starost prate, ekono~~ko-materijalnu ugrozenost, pa do tjelesnih ugrozenosti sa smanjenjem funkcija ~~gana i sve sto je uz njih vezano.

Cesto unos ugljikohidrata zamjenjuje i ihranu bjelancevina, najcesce zbog materijalnog razloga, za stare skupog mesa, n \ dobro je pripaziti na dovoljnu zamjenu, mlijekom i mladim kravljim sirom, te jaj ma,

i

Riba je takoder namimica bogata bjel lncevinama posnog kvaliteta, i podesna za

stare, a preporucuje se kuhana. i

Zivotinjske masti, maslac sa sadrzajem : asicenih masnih kiselina remete ravnotezu metabolizma masti s povecanjem koncentra ,:ije u krvi, povecavajuci mogucnost stvaranja ugrusaka i infarkta pojedinih organa.

Optimalna kolicina masti je 1 gram ! a 1 kg tezine dnevno, sa 25% ukupnog kalorijskog unosa.

Potrebe za vitaminima su narocito n glasene jer se smatra da je manjak vitamina u starijoj dobi posebno velik, bilo z eg oslabljenih funkcija organa resorpcije, bilo zbog siromasne ishrane i materijalni f razloga.

146

'_;"~"~_":":~';'~;_"'~~' " , ... ~:.-tij:-:s-~~~~:'_;:~ .. ,

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA (CUVARI ZDRAVLJA

Trebalo hi osigurati dovoljne kolicine vitarnina A, B, C, D, E bilo u hrani, vocu i povrcu, bilo u dopunskim dodacima.

Slaba resorpcijai oslabljeni metabolizamdao bi prednost dopunskim dodacima vitamina i minerala, ali koji nikako nisu zamjena potrebnojhrani.

Posebno treba istaknuti nadoknadu kalcija, koji je kod starijih osoba veoma nedostatan, uzrokujuciosteoporozu s cestim lomovima kostiju kao posljedicama.

Najbolji izvor kalcija osigurava mlijeko, pa bi ga trebalo unositi 1(2 litre - 1 I dnevno, kao i mladi sir, da bi se zadovoljile dnevne potrebe od 800 mg. kalcija

Zeljezo je takoder veoma deficitamo u toj dobi, a kako se nalazi u vecim kolicinarna u lisnatom povrcu, spinatu, blitvi, koprivi, treba i njih unositi u kolicinama koje ga mogu priblizno dovoljno osigurati. Narocito je preporucljivo u obliku salate, dakako ako se moze konzurnirati radi problema sa zvakanjem.

Celuloza kojom obiluje povrce osigurava dobru probavu koja je kod starih oslabljena i poremecena, s problemom eliminacije.

Seeer treba odbaciti iii u najboljem slucaju smanjiti zbog nevolja koje on donosi vee ionako ostecenom organizmu.

CaSa vina bila bi dopustena, kao mali vitaminski dodatak.

Preporueuju se ljekoviti cajevi, naprosto radi ispiranja organizma i eliminacije otpadnih tvari putem mokrace.

Ko~ s~~rih. osoba ~esta je ~o~hranjenos~, bilo zbog fizickih razloga, slabljenja organa I njihovih funkcija, oslabljenim metabohzmom i resorpcijom, bilo zbog psihickih razloga. Potistenost, razne depresije, ponekad revoltiranost u odnosu na obitelj iii drustveni status s protestnim odbijanjem hrane, a cesto i materijalna ugrozenost, nedostatak novca, sve to utjece na ionako oslabljeni organizam.

Ni)e rijetka ~i pretilost, debljina, no ona je vee ucinila svoje, 5tO se tice ostecenja orgaruzma, pa rusu preporucljive dijete za mrSavljenje, jer mogu nanijeti nove nevolje.

Konacno, ako je starom covjeku ostalo jedino zadovoljstvo jelo, nema opravdanja da mu se to uskracuje.

Starost eesto prati secerna bolest, pa i tome treba uskladiti ishranu, Energetske potrebe treba smanjiti, ali ne bitne hranjive tvari u odnosu na zrelo i mlade doba.

147

VITAMINt - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

Obavezno treba unositi 0,5-1 I mlijeka, 160 g jabuka, 1 jaje svaki drugi dan, 30- 90 g mesa iii zamjenu za meso kravlji sir. Dovoljno vode, bolje Ijekovitog caja, a u glavnom obroku treba biti obavezna juha.

Razmak izrnedu obroka treba biti ujednacen, 5-6 obroka, a energetska vrijednost obroka priblizno ista.

Kruha za odrzavanje tjelesne tezine, povrca i voca treba biti toliko koliko dopuStaju prilike, radi snizavanja kolesterola koji je u toj dobi cest problem. Treba nastojati izbjegavati jednolicnu hranu.

AteroskJeroza je gotovo kod svake starije osobe uznapredovala do odredenog stupnja, pa je cilj zaustaviti je, a mozda i pokrenuti reverzibilne procese i tako produziti zivljenje uz bolest, iii Cak i bez nje.

Potrebno je unositi bioloski vrijedne tvari, hranu bogatu vitaminima i mineral ima, s ujednacenirn ritmom obroka 5-6 tako da i organi probave odrzavaju stalnu aktivnost, sto je jako vazno.

Dobro je i smanjivanje svkodnevne kalorijske vrijednosti, zbog nagomilavanja masnog tkiva i povecanja tjelesne tezine, ubrzanja ateroskieroze i drugih stetnih posljedica.

Psiholosko starenje vezano je uz promjene mozga i gubitak intelektualnih sposobnosti uzrokovanih ateroskierozom i oslabljenom prokrvljenoscu mozga.

Taj proces ocituje se u propadanju fonda znanja, kao i porernecaju prosudivanju.

Presenilna demencija moze poceti vee u 40 godini, a uzrokovana je degenerativnim bolestima mozga.

Obje demencije, senilna i presenilna imaju zajedniCko obiljeZje, gubitak pamcenja i informacija s promjenama u karakteru i ponasanju.

"Docekati duboku i aktivnu starost predstavlja vjestinu kojoj se treba uciti, ako ne od mladosti, a ono barem od zrelih dana zivota" (Or. Oobrovoljski).

On kaze eliksira nema, ali on ipak u necem postoji, u zdravoj i pravilnoj ishrani. Malo masti i kruha, secera nista, bjelancevine zastupljene mlijekom i kravljim sirom. Onevno najmanje 10 minuta gimnastike, a moze se poceti u svakoj dobi, kao i setnje najmanje 1!2 sata dnevno.

148

VITA~/NI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVUJA··

, .

Aktivni i umni rad nikako ne smij I prestati, jer i mozak treba gimnastiku a rad je pravi lijek protiv starenja, koji odrs ava optimizam i vjeru u samog sebe. '

Drustveno starenje vezano je cest uz lisavanje rada, umirovljenjem prisilno ?a~et?~~e gran ice .starosti, unat?c po~~oja~ja sposo~nosti za rad, uzrokuje depresije I pSI~~~ke smetnje_s ~brzavanjem Srrenja. Staracke tegobe: nesanica, depresija, razdrazljlvost,. p~~lacenje u sebe, nez I dovoljstvo, nezainteresiranost, pomanjkanje sarnopouzdanja I JOS mnogo toga kao sve bolesti razlikuju se od covjeka do Covjeka.

Buduci da se svi organi jacaju svojo aktivnoscu, treba potaknuti sve zivotne snage organizma, kako fizicke tako i psihick , a opterecenje s osjecajem snage i aktivnosti posebno je vazno u starijim danimaj

i

U mnogim zemljama, a vee i kod ~ as, osnivaju se studije za trece zivotno doba razlicitih znanstvenih podrucja, s dost ' uspjeha i vecim brojem studenata.

I

Za ucenje nikad nije kasno jer prak~ cki svatko od nas zadrzava sposobnost ucenja citav zivot. Fizieka slabost moze biti pre' id aktivnosti, no treba postaviti nove granice s novim zanimanjima, a korisnost i ukl"uCivanje u aktivnosti daju osjecaj sigurnosti i samopouzdanja tako da ni starija osof ne postane pas ivan predmet brige drugoga.

I

Sjecanja na proslost i uspomene, po! no odabrane, mogu biti potvrda samog sebe i uz bogatstvo iskustva koristeni za svl~ avanje novih situacija i novih teskoca starije dobi. Istrazivanja pokazuju kod nekih starijih osoba napredak u nekirn podruejima koje su izabrali nakon umirovljenja. S! kobi s vanjskim svijetom ne bi trebali poticati gubljenje sigurnosti i sarnopouzdanja, sto je jako vazno u starosti.

I

Novim oblicima zivljenja i rada tre :a naci sklad u samom sebi, nastavljajuci put koji predstoji, uz vlastito samopostovanj . Kljuc zadovoljstva i smirenja je bilo kakav aktivan zivot koji moze mentalne funkcij razvijati umjesto slabiti, a bogatstvo iskustva i informacija se sjedinjuju u plodnu i a tivnu sposobnost.

!

Bolesti starackog propadanja, kakol fizicke tako emocionalne i mentalne imaju biokemijske uzroke i pozadinu, a najU ce su izazvane neodgovarajucom ishranom s nedostatkom vitamina i minerala. Mollo bi se govoriti 0 kronicnoj vitaminskoj insuficijenciji u starosti, bilo zbog nedostatks u ishrani, bilo zbog porernecaja metaboIizrna.

I

Prisutnost kancerogenih agensa, slo odnih radikala i toksina, koji su godinama unoseni u organizam, ucinise svoje, pa I e potrebno izvrsiti korekcije i dopune vitamina u ishrani.

149

i VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI Zf;JRAVLJA

I

Dopunski vitaminski dodaci mogu zna 'no pomoci ublazavanju tegoba, narocito vitarnini antioksidansi A, C i E koji su ne'amjenjivi i nenadokandivi u ozivliavanju i regeneraciji svih funkcija organizma, usdprujuCi starenje.

Vitamini B skupine, ako nedostaju, Od~ovomi su za mnoge psihicke probleme.

Ovo je vazno napomenuti jer u starosti nj hoy nedostatak moze upucivati na krivo postavljene dijagnoze demencije i senilno ,ti koje bi bile brzo uklonjene nadokna-

dorn nedostatka ovih vitam ina. i

150

Stariti uz vitamine vise je go mudro!!!

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

PRAVILA ZA BOLJE ZDRAVLJE I DUZI ZIVOT PO PAULINGU!

v

Svakodnevno treba uzimati

1.6-8 grama iii vise vitamina C - nijedan dan ne propustiti!!

2. 400-1600 IJ. vitamina E koji sprecava bolesti i stresove

3. tableta vitamina B-kompleks 4.25.000 U. vitamina A

5. mineralnu tabletu

6. smanjiti iii isldjuciti potrosnju secera

7. jesti raznovrsne i umjerene kolicine s dosta voca i povrca

8. cuvati se debljine

9. piti dosta vode, 2 litre dnevno

10. ne pusiti

11. provoditi fizicku aktivnost u skladu s mogucnostima,

Svrha ovih pravila i poruke je kvalitetan i zdrav zivot, osloboden patnji koje nose bolesti, a

"zdrav zivot je sretan zivot".

151

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA

Za zdrav i dug Zivot vazno je disanje, opskrbljivanje organizma dovoljnom koliCinom kisika, a svaki udisaj obnavljanje je krvotoka.

Diserno plucima, sirenjem prsnog kosa i spustanjern osita (dijafragme) pri udisaju, a suZavanjem prsnog kosa i dizanjem osita pri izdisaju. Pri udisaju kisik ulazi u plucne mjehurice (alveole) i krv, a odatle u arterije i tkiva.

Pri izdisanju pluca ispustaju ugljiCni dioksid (C02) koji dolazi u pluca putem krvnih zila dovodnica, vena i plucnih mjehurica.

Unutrasnjost nos a zrak cisti, vlaZi i zagrijava, pa je disanje ustima nezdravo zbog necistog zraka.

Ljudi razlieito disu, s vecim i manjim kapcitetom, a najeeseepogrcsno .

Duboko disanje veceg kapaciteta, uz pornoc dijafragme opskrbljuje organizam i cijeli krvotok vecorn kolicinom kisika, dok naprotiv kratko disanje, sarno plucno, bez dijafragme, s malo i nedovoljno kisika.

Pravilno i zdravo disanje postize sesustavnim \jczbama, pa se u mnogim zernIjama, to prakticira vee u najranijoj dobi u skoli.

Rad srca ovisi 0 protoku krvi kroz srcani misie, a protok je povezan izravno s disanjem, a srce i njegov rad zavise od pravilnog disanja.

Bolja opskrbljenost srca krvlju i kisikom utjece na bolju prokrvljenost organa i tkiva, uvjetujuci zdraviji i funkcionalniji rad organizma.

Iskustvo govori da se srcani bolesnici brze oporavljaju na svjezem zraku i udisanjem vecih kolicina cistog kisika.

Dr. Glaser kaZe,"Disanjc jc Zivot", a mnogima je komora s kisikom spasiJa zivot.

Zijcvanjc je uzrokovano pomanjkanjem krvi u mozgu, a dubokim udisanjem povecava se dotok u srce i optok krvi u Citavom organizmu.

Fizicka kondicija i aktivnost pridonose boljoj opskrbi krvlju i kisikom, poboljsavjuci cirkulaciju krvi svih organa.

Trcanje, gimnastika, setnje i jednostavno i ucinkovito "preskakivanje konopca", do granica izdrzljivosti organizma, aktiviraju srce i krvotok, obogacujuci organizam kisikom.

152

I

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA

,

Dobro disanje uvjetovano je zdrav'm plucima i bronhijima za 8tO je presudan vitamin A koji obnavlja epitelno tkivo I stiti sluzokozu disnih organa. Djelujuci kao antioksidans, zajedno s vitaminom C i: ,uklanja stetne ucinke slobodnih radikala, uz bolju prokrvljenost disnih organa.

Nikada nije kasno poceti prakticira:i sve ono sto slufi ocuvanju zdravlja!

San i spavanje - takoder je vazan eli: ment i faktor zdravlja, organizmu potreban kao lijek za oporavak poslije rada i na:; regnutosti, za stjecanje novih snaga,

Za vrijeme spavanja odmaraju se Sl" organi jer rade sa smanjenom aktivnoscu, sporije i rnirnije; od srca, probave, Ziv",ca do mozga, centra svih zbivanja u tijelu, pa i odIhora.:

Odraslim Ijudima potrebno je 6-8 sa~. i spavanja dnevno, a to ovisi i 0 okolnostirna zivl}en~a. P~slije.na~o~~jeg ra~a bi',o fizickog. iii psihiekog, potrebnije je i vise spavanja, iako ima ljudi kOJI redovito rrjalo spavaju,

Nije svejedno kada spavanje pocinje, p i,i je tako najpreporucljiviji odlazak na spavanje barem jedan sat prije ponoci, dok je kasnl odlazak nezdrava i losa navika, cesto uzrok

nesanice, ~~tras~jeg um~ra i n~sP~sobnt~ za rad.

Rano lijeganje s ramm ustajanjern 0rzava dobar san zdravlje i snagu!!!

Spavanje je odmor i predah za sva z~va bical

.. S~avanje ni~e pod utjecajem.Covjekov', v~!je ~ego pod stal~im ritmom ravnoteze I izmjene tog ntma, pod utjecajern rnoz a I izmjene odmora I budnosti.

"" ~e .Od "" spavanj~ te ,RE:1 .spavanja.. , . Mir:nl ~IO .J.e vnjeme na~kn~~lvanJa ut~ose~e ~na?e org~IZm.a, u kome rnetabolicki procesi rrurruje, teku. To je vnjerne opq avljanja I osnazivanja organizma za novi dan.

Rem spavanje (Rapid Eyes Moveme t) je vrijeme odlaganja i sredivanja informacija, novih i starih saddaja, pa asocira na rad kompjutera koji pohranjuje informacije.

Postupci koji pospjesuju bolji san i kdJi otklanjaju "nesanicu" brojni su; od topIih kupelji, Ijekovitog bilja, setnji prije s~avanja, pa Cesto i uzimanja Iijekova, koji nisu bezazleni.

153

VlTAMINI - ISKRE iivot« I 6UVARI pRAVLJA

Za b~lji san preporucljiva je salica t :plOg mIijeka sa zlicom meda uz dodatak

tabletekalcija. .

Smirenju zivaca, a time i dobroj pripre i za dobar san i spavanje mogu pridonijeti vitamini B-skupinc, koji ce bolje i brze djel. vati od bilo kojeg Iijeka i koji nisu toksicni.

I

PosJijepodnevno spavanje predah je 0 ~anizma vrlo koristan za opterecene zivce u dnevnoj trci i ne bi ga trebalo zanemaritier se radi 0 fiziekorn i psihickom opustanju

sto veoma koristi. .

Razum i volja trebaju i ovdje odigrati ,ulogu ocuvanja zdravlja!

Jumjava, trka, nezasitnost svih vrsta isci Ijuju organizam, umanjuju i radni ueinak s pojavom nervoze, konfuzije i "nernanja vrernena" za sebe i odmor.

i

"Nernam vremena" - NEISTINIT A 1E iISPRIKA! jer kad se hoce, mora se i treba naci vrernena, a to je odmor potreban zajosnazenje tijela,

Otkloni iz svog zivota "smrtonosni" n : mam vremena!

Prestani s ubitacnim tempom!

U tisini su radosti zivota, izgubljene t ',canjem!

"

Pronadi vremena za sebe i svoje bliznle!

"Budi Coljek!" (PhiII Bosmann)

Uz navedene uvjete i elemente zdravlji ne bi trebalo mimoici i ne reci nekoliko rijeci 0 stanovanju.

Stan, mjesto gdje provodimo i boravim I najveci dio svog Zivota, ukljucujuci i veliki dio vremena koji tu boravimo spavajuci, 'i otreban je i nuzan zdravi zivot.

Prvenstveno treba biti suh i primjereno topao kako bi zadovoljio potrebe zdra-

vog ziVljenja.. 1 . ... J... .. d . , "I· t"

U stanovirna s centra mm gnjanjem va2jp.o )e 1 osigurati 1 0 govarajucu v aznos .

I I

Veoma vlazn] stanovi uzrok su bolest l prehlade, reume, tuberkuloze jer je sve vlazno, a vlaga oduzima topJinu tijelu,

154

VITAMINI ISKRE INOTAIGUVARI ZDRAVLJA

PIijesan i gIjivice, pratioci vlage, uzrok su bolesti i oslabljenog organizma, paRobcrt Koch srnatra da je "tuberkuloza bolest loseg stana, slabe prehrane i siromastva",

Stan mora biti prozracan, s dosta svjetla isunca a treba ga redovito, provjetravati zbog obogacivanja kisikom, potrebnog organizmu.

Sunce je najbolje dezinfekcijsko sredstvo, jer ubija kIice svih bolesti.

Stanovi u potkrovlju, bilo zbogljetnih pregrijavanja iii zimskih hladenja, uz pojacanu vlaznost stropa, nemaju pogodne i za zivot zdrave uvjete a najCeSCe su slabo osvijetJjeni suncanorn svjetloscu sto je veliki nedostatak uvjeta u kojima treba zivjeti i

stanovati. :

Kuce i stanovi od cigle zdraviji su od betona i umjetnih materijala jer jednostavno disu i omogucuju kvalitetnije uvjete stanovanja.

Pretrpanost stana ukrasima, podloga je zadrzavanju prasine i bakterija, uzroenika bolesti, pa cesto takvi stanovi nisu ni uz ciscenje, pozeljna ni zdrava sredina zivljenja.

Puno sunca redovito ciSCenje i zracenje s obogacivanjern kisika put je do zdravIja!

Krevet treba zadovljavati najvise zahtjeve higijene, oct ciste posteljine prirodnih vlakana, vunenih deka do tvrdih prirodnih podloga, najzdravijih za lezanje, a koji ne ometaju proces metabolizma i cirkulaciju krvotoka.

Mikroklima stana s porernecenim elektricitetom u zraku, bilo viskom pozitivnih iii manjkom negativnih iona kao i oneciscenja unutraSnje atmosfere stana, lebdecirn cesticama razlicitog porijekIa, uzrok su fizickih i psihickih smetnji i problema.

U atmosferi gradova i gradskih stanova vise je pozitivnih iona kao uzroka smetnji, nego negativnih, ciji nedostatak izaziva nervoze, migrene, umor, porernecaj krvotoka i alergije.

Povecavanjem relativne vlage u zraku iIi koristenjem ionizatora bit ce vise negativnih iona, cime se postize i talozenje Iebdecih Cestica prasine, dima od pusenja i ostalog.

Ionizator otldanja neugodne rnirise, smanjuje kolicinu bakterija i virusa, pospjeSuje apsorpciju kisika, poboljsavajuci rad srca i krvotoka, neurovegetativnog sustava s poboljsanjem psihicke i fizicke kondicije.

155

11 r

i 1:

;:

VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA

Podrazaji lebdecih cestica prasine cesti su iritansi disnih organa s alergijskim reakcijama.

Narocito su radijatori uzroci lebdece prasine s jakim isusivanjem zraka, pa je potrebno vlafili zrak do higijenskog minimuma 35%. Pokucstvo, tepihe, pa i pod preporucljivo je osvjeiavati octenom otopinom, metodom naSih baka, radi zgusnjavanja i uklanjanja prasine.

Voda i cvijece, ukras stana, omogucuju dobru klimu, pa neka se nadu u stanu.

Tvari koje u stanu ne bi trebalo drzati, a koje tciiste nasrtljivo namece i prodaje kao sredstva uklanjanja neugodnih mirisa i insekata, prvenstvenonaftatin. Njihovo neprekidno hlapljenje kronicno truje i ostecuje organizam jer sadrze arsen (As), teski otrov, pa ih treba potpuno odbaciti.

"Nema zdravlja, niti lijecenja nijedne bolesti gdje je prisutan naftalin", tvrdi dr.

Breuss.

Sprejeve protiv insekata, procistace zraka WC-a kao i DDT, dobro je zamijeniti sredstvima koja sadrze etericna ulja biljaka, lavande, mente i slicno. Njihova hlapljivost, osim cistoci zraka, pridonosi i zdravlju svojim bogatim vitaminsko-etericnim sadrzajem, djelujuCi kod prehlade i alergija Ijekovito, a i kao prevencija mnogih bolesti, narocito disnih organa.

Dim tamjana, prirodne smole, izvanredan je procistad zraka, a istodobno je zdrav.

Poliklorbifenil - PCB - najeeso je i najprostranjeniji zagadivac svih mjesta i prostora u kojima zivimo.Ne razgraduje se visokim temperaturama, niti kiselinama, a moze izazvati ozbiljne porernecaje zdravlja Calc i u veoma malim koliCinama. SluZi kao tekuce mazivo za kondenzatore i transformatore frizidera, televizora, klima uredaja, pa tako odbaceni aparati zagaduju okolis na stetu zdravlja. Industrija ga proizvodi godisnje 500 stotina milijardi kg, iako je 1979. proizvodnja zabranjena.

Folije za pakiranje, tapete, naljepnice, oblog daske za peglanje, predmeti su koji nas prate u svakodnevnom okruZenju a organizam jestaino izlozen i malim kolicinu PCB-a koji se akumuliraju u njemu, povecavajuci kolicine sto moze imati problema vezanih uz bolesti.

Ne djeluje samo na odrasle, nego i na fetus i dojenee,

Neplodnost rnuskaraca moze biti uzrokovana njegovom prisutnoscu u tijelu, jer

156

I •

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA

pada broj spermatozoida, mijenjajuci 40rmalnu funkciju hormona.

PCB djeluje na nacin sto sprecavaJ. iobu stanica, putem ostecenja DNA - genetskog materijala, nagomilavajuci se u • asnom tkivu, putem ishrane.

P~isut~o~t p~B-a. bez ~iSkusije je u ;Iije~ st~tna i ne tOl.e~raju. se ni male kolicine, Vitamini antioksidansi A, C, E, mpgh bi donekle biti zastita, jer imaju ulogu detoksikacije PCB-a, pomazuci jetri p{ neutralizaciji stetnih tvari.

Tako ukljucujuci unos vitaminskih : odataka u ishranu, osobito vitarnina antioksidansa uklanjamo rizike stetnosi koji ' rate vrijeme i nacin zivljenja.

157

··0::::

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJA

I na kraju zakljuclmo knjigu s poruom da je potrebno uzimati vece kolici~e vitamin a, narocito vitamina C i E, jakih ant oksidansa, iznimno bitnih u zastiti zdravlja

i cuvanju od bolesti .

Ako zdravlje prihvatimo kao definiciju zdravlja iz Ustava Svjetske zdravstvene organizacije; da je to stanje potpunog fiz·~kog, mentalnog i. socijalno~ d~bra, ~ ne sarno odsutnost bolesti i fizicke slabosti, mda ga u tom smislu treba I osigurati .

Sa socijalnog stajallsta to je pravo na najveci moguci zdravstveni standard, bez obzira na vjeru, rasu, ekonomski i socijal] i polozaj, pa i politicko uvjerenje, a imperativ drustva i vremena zivljenja.

i

Fizidko i mental no stanje dobra zdravlj , moze se osigurati optimalnim kolicinama

vitamina, sto je posebno vazno u doba rasJa ., zrelosti, srednjeg razdoblja zivota, vrhunca radnog ucinka, produzujuci na taj nacin r oblje kvalitetnijeg zivljenja za 25-30 godina

i vise. (Pauling) ,

Uz odredena pravila ponasanja, vitamini su odgovorni i ucinkoviti za ocuvanje zdravlja i njegovo, poboljsanje, a poneka~ i vracanje izgubljenog zdravlja, ako je unosenje vitamina bilo pravovremeno ikJlicinski dovoljno.

Minimalne kolicine, a to su upravo p , porucene dnevne doze (POD), kolicine su za sprecavanje karakteristicne bolesti bog nedostatka odredenih vitamina, dok je za ocuvanje dobrog zdravlja potrebna : eca kolicina tzv. optimalna kolicina.

Premanobelovcu Paulingu i suradnici [avitamiu C je najvazniji zato sto je njegov koristan ucinak nakon povecanog uzimanja veci od ostalih vitamina iako su i oni potrebni i vazni, a i nedostatak vitamina c najcesCi je i najveci, Latentni nedosta-

158

.vITAMIN1- - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA

tak vitamina C faktor je rizika bolesti, narocito kod starijih osoba, Smatra se kako 90% stanovnistva pati od nedostatka vitamina C. (Pauling)

Cilj terapije vitaminima je da u tkiva organizma budu uvijek dovoljno zasicena vitaminima. Vitamini se unose i izlueuju, ali je vazno sto se dogada i u meduvremenu. I neiskoristeni vitamini korisni su na putu eliminacije, posebno antioksidansi. Vitamin C rnoze unistiti neke bakterije, ukljucujuci i E-koli, najcesee infekcije mokracnih organa, djelujuCi izravno i baktericidno, a pretpostavlja se da proizvodi i jednu kiselinu u urinu koja sprecava razmnazanje bakterija. Od 100 mg C vitamina dnevno, 10 mg se izluci mokracorn i stiti od infekcije urogenitalni sustav. Izlucuje se za 2-3 sata, pa je vazno odrzati konstantnu optirnalnu zasicenost, koju za sada odredujemo iskustvom do tolerantne granice koju mogu podnijeti crijeva. Zastita raste porastom kolicine, a prakticno je potpuna s 10-40 g na dan. To je stoga sto svatko od nas ima razlicite potrebe.

Kako su vitamini prirodni sastojci tijela, prijeko potrebni za zivot, sudjeluju prakticki u svim biokemijskim procesima organizma, kao i svim mehanizmima zastite tijela, jedino je optimalna kolicina ona koja pridonosi dobrom zdravlju i zastiti od bolesti.

Svaki molekularni poremecaj u uskoj je vezi s nekim od prijeko potrebnih sastojaka, a nedostatak izaziva poremecaj bilo lokalne naravi bilo organizma u cijelosti. Obicno se misii kako Jijek za kojeg se tvrdi da lijeci vise bolesti, zapravo ne vrijedi niti za jednu, no, s vitaminom C je drugacije jer on pomaze kod svih bolesti, pa je uzimanje vecih kolicina jedna od najvaznijih metoda ortomolekularne medicine (Pauling).

Informiranost javnosti 0 vitaminu C, narocito 0 kolicinskoj upotrebi, neodgovarajuca je, kriva iii nedorecena, jer njegov nedostatak nije sarno bolest skorbut, koji je vee premortalni sindrom, nego za dobro zdravlje treba osigurati daleko vece optimalne kolicine, jer je kod svih bolesti dokazan njegov veci iii manji nedostatak. Taj je nedostatak pracen simptomima razlicitih bolesti, od bolesti srca i krvnih zila, oslabljenog imuniteta, i konacno opakog raka, a dovesti organizam u najbolje moguce zdravstveno stanje jedino.je moguce nadoknadivanjem nedostatka vitamina. Dugotrajna i visegodisnja istraZivanja rezultiraju dokazima 0 tome kako povecano uzimanje vitamina moze poboljsati zdravstveno stanje, kao i smanjiti jacinu bolesti, dovodeci bolest pod kontrolu i do stanja podnosljivosti, Narocito je, bez obzira na vrstu bolesti, dokazana djelotvornost vitamina C koji je ukljucen u sve biokemijske procese ljudskog organizma. Kao ortomolekularna tvar nenadoknadivo je potreban za zivot i zdravlje organizma, pa svi rezultati i istrazivanja upucuju na upotrebu vitamina C upovecanim kolicinama. Njegov nedostatak remeti ravnotezu biokemijskih procesa i zbivanja u organizmu, izazivajuci razlicite bolesti.

159

I

VITAMINI - ISKRE ilVOTA I GUVARI IDRAVLJA

Najcesce lijecimo simptome bolesti koji su sarno putokaz bolesti, pa bi lijecenju trebalo pristupiti uklanjanem uzroka bolesti i nedostataka istih. A nedostaci su najCcice vitaminski. Deficit vitamina ima uvijek za posljedicu bolest, te je potrebna zastita vitaminima dopunskim dodacima jer ne postoji niti jedna namimica koja ima dovoljno vitamina za ishranu.

I vlastita dugogodisnja iskustva (20 godina) uvjerila su me kako povecane kolicine vitamina C, A i E pruzaju dobru zastitu od svih bolesti, prehlade, gripe, trombocitopenije, tromboze, reumatoidnog artitisa i ostalih, a i starenje je usporenije, s osjecanjern vece snage za taj dio zivotnog doba.

Postupci poboljSanja zdravlja i produzenja zivota moraju biti prihvatJjivi i podnosljivi, tako da ne ugroze kvalitetu Zivljenja, da ih se more trajno primjenjivati dan za danom, godinu za godinom bez ikakve opasnosti i toksicnosti, a to su upravo vitamini (Pauling).

Nobelova nagrada Paulingu za knjigu''Vitamin C i rak",dokaz je rezultata njegovog istrazivackog rada, a upravo u njoj je obradio odnos vitamina C i bolest raka, kao i djelovanja i potrebe uzimanja "vecih kolicina" vitamina. Znao je bolesne od raka koji su uzimali 50 gram a vitamina C dnevno i dobro se osjecali a umrli su kad im je vitamin C bio uskracen.

Naviku uzimanja vitamina treba steci ustrajnoscu i odgovornoscu za vlastito zdravlje, koje svatko sam najbolje pozna, pa je vazno djelovati da se odrfi i poboljsa, Dnevne kolicine treba postupno povecavati i smanjivati, ne prekidajuci s uzimanjem niti jedan dan. Potrebno je pronaci vlastiti rezim, stjecanjem navike za kvalitetniji zivot! "Bolje je uzeti previse, nego premalo, - kaze Pauling. On je uzimao 18 g vitamina C dnevno, svaka 3 sata (podijeljeno u doze), 800 11 vitamina E, 25000 11, vitamina Ai dodatnu tabletu minerala.

Postoji uzrocna veza izmedu dobrog zdravlja i uzimanja dodatnog vitamina C u optimalnim kolicinama,

Procesu oporavljanja, lijecenja i zastite organizma treba pruziti pornoc, a to su upravo vitamini C i E uveclm kollcinama tzv. mega doze koje su potrebne za dobro funkcioniranje imunoloskog sustava,odnosno velike kollclne, da bi se organizam zastitlo i odupro bolesti.

Stecena imunoloska disfunkcija, posljedica je nedostatka vitamina i minerala, kaze dr. Edelman, sef klinickih epidemioloskih istrazivanja, Maryland- sto znaci da nedostatak dovoljnih kolicina vitamina slabi imunolosku obranu, dopustajuci uzrocnicima da se rnnoze i uzrokuju bolest, ali se organizam i brzo oporavlja uz dodatak i unosenje

160

I

VITAMIH/ - ISKRE ilVOTA I GUVARI IDRAVLJA

i

odgovarajuce kolicine vitam ina.

Skupa proizvodnja interfcrona, agen! a imunoloskog sustava, koji jaca imunitet s b~o~ranj~v~ .uzro~nika virusa uz poml:' vitamina C, stvara se u organizmu u do~olJnoJ kolicini, pa I dv~~truko vise. Sma! ~a s.e da su vri~eme. i novae za proizvodnju interferona u laboratoriju uzaludno utrc sem, ako ga vttamin C moze proizvesti u organizmu kao vlastiti, jeftin i = (Pauling).

. 1970. Pauling, vrlo uspjesno potice s !.,aranje interferona davanjem vecih kolicina

vitamina C. I

I

Dr. Cameron porucuje: Uzimajte Vir v., vitamin a C i proizvodite svoj vlastiti interferon, zastitu organizma od bolesti. I

!

!

Irvine Stone 1972. g., dokazuje djelol".,anje vitamina C kao bakteriostatsko, bak-

tericidno i antivirusno. !

I

Svi faktori rizika povecavaju potrebu f' a vitaminom C, djelujuci kumulativno, pa se potrebe zbrajaju i povecavaju, a bez z :', stite, bolest je uvijek na pomolu! Vitamin

C je uvijek prava pornocl i

v I

D~:. Passmore, ~i~burg, Sk?tska - t1?i da jedini vitamin C ima ulogu u svakoj funkciji orgaruzma I svim procesirna budu' I da povezuje stanice u strukturi kolagena, pa kaze da njegov nedostatak stvara vee stete na vise mjesta u organizmu. I zato je jako vazno da stanice budu zasicene ,ogatim svakodnevnim zalihama vitamin a C.

i

Nedostatak vitamina C uzrokuje defe i, molekula kolagena, a to znaei slabo tkivo, rane, krvarenja, jer kolagen ima veliku ,ogu kod svih bolesti, od srcanih i plucnih do bolova kicmenih prsljenova kao i oslab [enog imuniteta. Struktumi integritet tkiva i organa zavisi od vitamina C.

Istrazivaci Cornel univerziteta su us~rnovili da nedostatak vitamina C ometa sposobnost ne sarno metabolizma .; ego i Iijekova, sto bi moglo imati ozbiljne

implikacije (Pauling). I

Razlic.ito.~t lj.U?~ nosi ~ raz~icitost. ., a: r~licito~t zivotnih procesa, pa bi se to moglo pnmijerun I na vitamine koje ne ljudi trebaju vise, a neki manje, neki ih

dobro. apsorbiraju, a dr:ugi ne. . II .

Air za dobro zdravlje potrebna Je ko1stantna maksimalna zasleenost tijela vi.

taminom C, Ito omogucuju optimalne i r80 doze (PaUling). . ,.,

I

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZbRAVLJA

Literatura 0 vitaminima navodi uCinko' itost jedino velikih doza i nema razloga izostajati od prokusanih istrazivanja i rezultata zadrzavanjern zastarjelih i zaostalih

gledista.

Brojni rezultati istraZivanja svjetskih zn~nstvenika najuglednijih instituta morali bi pokazati pravi put djelotvomosti vita ~ina u vecirn kollcinama koje bi trebalo

prihvatiti. '

Vitamini antioksidansi E i C nisu samo ] itamini dopune nedostatka ishrani, nego su i dopuna terapiji u lijecenju bolesti, ne, ada i sama terapija, koja dovodi stanje bolesti do podnosijivosti, uz mogucnost ko: tro\e.

,

Sposobnost organizma za samoizlje ¥ ! nje veca je od Covjekove sposobnosti samounistenja. Svaka stanica, svaki organ I,i sustav programiran je za ozdravljenje, pa mu treba pornoci, a prava i najveca pojnoc su vitamini, narocito vitamin C i E.

Nase kolicinevitamlna E u odnosu na !jetska poimanja i stajalista su poprilicno

zastarjele. Ii

I

Vitamin E snazan je terapijski agens s !elikim ucinkorn zastite od bolesti, pa do terapijskog djelovanja. Bitan je u sprecav ': ju stvaranja ugrusaka, kao i razbijanju, te jacanju imuniteta s povecanjem antitijel~i, Poboljsava cjelokupnu cirkulaciju, a ima specificno djelovanje na cirkulaciju perifer] ih kapilara, narocito na mikrocirkulaciju sake i stopala. Nenadoknadiv je kod gr¥ :va nogu, no, za svoj mnogostrani ucinak

treba daleko .~eee kolicine od pr~po~eent . ... ¥ .,

Zastita ociju od katarakte, zastita dijabeticne retinopanje I staracke pothranjenosti, traze vece kolicine ovog vitamina, koje bi 1:. ile djelotvorne, a to su sarno megadoze

od 400-1600 11. i

Kod preboljelog infarkta udar bi bio s 'rijeeen da je vitamin E uziman preven-

tivno (Dr. Shute i Taube).. .. Ii . . .

Dr. Shute naglasava kako 400 lJ Vltanun~ E, odnosno 1600 lJ oboljelima od angme pektoris smanjuje njihovu potrebu za nitro I' Iicerinom.

I antioksidativno djelovanje najjaceg int inziteta vitamina Ene mogu pokriti male kolicine koje smo jos uvijek zadrzali u nas \ j dopuni.

(

Zastarjelost kolicine (POD) preporuee'ih dnevnih doza prije 50 godina, pokriva stajalista djelotvornosti vitamina E ond. snjeg vremena, a koje je danas revolucionarno preokrenuto, u dimenziji djelova [a.

162

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA

Kako koncentracija vitamina pada kod svih bolesti radi potrosnje vitaminske zalihe u suprostavljanju i obrani ad bolestipotrebno je uzimati vece dodatne kolidne, posebno antioksidansa, da bi se odrzao maksimum zasicenosti i zastita.

Doba svih uzrasta, djetinjstvo, pubertet, mladenacko doba, zrelost i starost, gotovo od kolijeve do groba, s rizicnim uvjetima zivljenja, stresovima i zagadenjima svih vrsta, vape za obranom i zastitom, a to je jedino rnoguce uz vitamine antioksidanse, pa je njihov dodatak odgovarajucih kolicina imperativ za dobro zdravlje.

Kultura Ijudskih stanica koje su sastavni dio svih tkiva i organa i temelj orgnizma, ima ogranicen vijek trajanja zivota, Stan ice se mogu dijeliti i urnnozavati oko 50 puta, nakon cega dolazi do promjena i njihove smrti.

Dr. Packe i Smith su dodavanjem vitamina E kulturi stanica produzili zivot stanice 25 puta, a njeno dijeljenje na oko 120 puta. Tako su stanice zadrzavali mladirna i zdravima. Gubitak stanica iz bilo kojeg razloga zavrsava starenjem a djelovanje vitamina E i C zasticuje stan ice svojirn ucinkomanrloksidansa, inaktivirajuci i slobodne radikale koji im nanose stetu,

Prof. Ronald Glaser, americki znanstvenik tvrdi da zivimo u doba imunologije, u kome tijelo sarno vodi jaku borbu protiv bolesti, pa i onih najtezih. Zato je potrebno tu borbu podrzati. Najveca i najjaca podrska su upravo vitamini, narocito vitamini aktioksidansi koji su detoksicirajuci i zastitni mehanizmi Ijudskog organizma. Jedna molekula antioksidansa unistava sarno jedan slobodni radikal, pa je i tu vazna zastitna vitaminska kolicina.

Kako suvremena ishrana oskudijeva antioksidansima potrebno je dodatno unosenje i to svakodnevno i u odgovarajucim kolicinama koje su vece od preporucenih,

I AIDS, sindrom stecene potpune deficijencije imunog sustava, pokusan je lijeciti velikim dozama vitamina C (i do 200 g) na dan. Rezultat je uspjesno smanjenje broja sekundarnih infekcija i njihovih simptoma.

Vitaminima djelovati protiv kriminala i delikvencije zvuci nevjerojatno, ali je istinito. Losa ishrana i nedostatak vitamina utjecu i na mentalno zdravlje, pa cesto izmjena ishrane i nadoknada vitaminskih nedostataka rjesava probleme. Meta lose ishrane je mozak, a dodavanjem vitamina A. C, E i B skupine korigira se ravnoteza i pomaze detoksikacija i u tom podrucju organizma.

Trovanja teskim metalima, narocito olovom, i njihovo zagadenje hrane i zraka, takoder pridonose kriminalnom ponasanju, a vitaminsko-rnineralni dodaci, antio-

163

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI lDRAVLJA

ksidansi, tijelo detoksiciraju, mijenjajuCi i ponasanje.

Pauling je proucavao vitaminsko-mineralne nedostatke i u podrucju psihijatrije, osnovavsi tako"ortornolekularnu psihijatriju".DoSao je do zanimljivih rezultata utjecuci na poboljsanje stanja kod mnogih bolesti, npr. kod sizofrenije i razlicitih psihoza. Kod depresije je uocio nisku razinu vitamina niacina, bedoksina, veliki nedostatak vitamina C, te nedostatak osnovne amino-kiseline triptofana lancano vezane uz serotonin i njegove prijenose podraiaja. Mentalni bolesnici imaju potrebe za vitam inom C i tisucu puta vece od preporucene dnevne doze.

U adolescenciji, kod starijih osoba, te uopce, razdrazljivost, depresije, zaboravIjivost vezani su uz nedostatak vitamina B skupine, te vitamina C.

Dr. Hawkin iz SAD, u knjizi "Ortomolekulama psihijatrija" opisuje lijecenje alkoholizma velikim dozama vitamin a C i B skupine, te navodi kako je 400 od 507 osoba ispitanika ostalo trijezno dvije i vise godina. Navodi podatke 0 djelovanju velikih doza vitamina C u suzbijanju toksicnih ucinaka acetaldehida, produkta alkohola i nikotina, a djelovanje vitamina C je pojacano ako se uzimaju i ostali antioksidansi.

Puno razloga, rezultata istrazivanja, a i uspjeha u lijecenju vitaminima, govori u prilog uzimanju velikih doza vitamina, pa ih je potrebno kolicinski staviti na pravo mjesto i ukljuciti u stajalista svjetskih poimanja.

I napokon, poslije niza izlaganja 0 vitaminima i njihovoj preporuci ~a zdrav zivot i zastitu od bolesti, ne propustimo jos jedan preduvjet isto tako vazan 1 presudan za koji ucenjakAlexis Carrel u svorn djelu "Covjek nepoznanica" kaze: "Jedini neophodan preduvjet da dode do ozdravljenja jestMOLITVA".

Vjerski zanos, ljubav prema Bogu i nada u Boga, uz molitvu, povoljno utjecu na zdravlje, kako kod zdravih osoba, tako i bolesnih. Ta neobjasnjiva veza psihickih, duhovnih i organskih pojava ispreplice se u nama s cudesnlm utjecajem na nase osobnosti.

Zato zapocnimo i zavrsimo dan stirn cudesnim eliksirom za zdravlje i zivot!

164

I

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA

LITERATURA

1. Guyton, Arthur C. Medicinska fi: iologija, Zagreb-Beograd: Medicinska knjig~ 1978.

2. Filipovic, L, Medicinska mikrobi 'Iogija, Zagreb: medicinska knjiga, 1949.

3. Szerbaeev, Osnovi farmakologije.i 1948., Zagreb

4. Paul de Kruif, Borci protiv smrtqZ31greb: Nakladni zavod, 1949.

5. Filipovic, L Svijet kemije, Zagreb Skolska knjiga, 1991.

6. Bisio, B. PSiha.i droga, Zagreb, Ii 87.

7. Starnbolic, D. Secerna bolest, Za reb: Medicinska knjiga, 1982.

8. Hauptfeld. Anatomija i fiziologij~ za farmaceute, Zagreb: Farmaceutski fakultet, 19~

9. Pauling, L. Kako zivjeti dulje i b :Ije, Zagreb: Globus, 1985.

10. KuIier, L Znate Ii sto jedete. Za: reb: Znanje, 1986.

11. Vnuk, V. Kucni lijecnik-dijagnos icar, Zagreb: Alfa, 1988.

12. Gruber, Lj i M. Vegetarijanska ' hinja, Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske, 1: 89.

13. Stankovic, P. Bozanstvena medic na, Beograd 1988., Nova knjiga

14. Karlovac. Covjek i bolesti, Zagre : Epoha, 1960.

15. Abadzic, N. Medena apoteka, S : ajevo, 1988., Nolit

16. Mindel, E. Vitaminska biblija, B: ograd: Nolit, 1988.

17. Messegue. M. Vratimo se prirod' 1972., Opatija, Kersovani

18. Messegue, Moj herbar zdravlja, ,972, Kersovani, Opatija

19. Kaiser, Kneipov prirucnik 0 zdra] om fivotu, Ljubljana: Zalozba Drava-Celovac, 1,p88.

20. Breu~s, ~', Rak, le~kemija, .~ovi l~ad, 1987. .

21. Vugrinovic, Bolesti krvnih zlla, Zf. greb: Znanje, 1945.

22. Simpozij 0 kalciju, Ljubljana: Kr] a-Sandoz, 1970.

23. Simpozij 0 hipotenziji, Ljubljana. Lek Uubljana, 1971.

24. Shelton, Superior nutrition, Boljai. ishrana, Beograd: Avala, 1978.

25. Kastenbaum, R. Growing old. Ste renje, Zagreb: Globus, 1976.

26. Minarik. Od staroslavenskog vra~tva do suvremenog Iijeka,

Ljubljana: Lek, 1972. :1

27. Abadzic, N. Peela i zdravlje, Sar~evo: Nolit, 19~8.

28. P. Karlson i Mildner: Biokemija, i greb 1971, Skolska knjiga

29. P. Airola: Gladovanje uz sokove,' arazdin 1986, NISRO

30. Altemativna medicina: Brian Jug! s - R. West, Zagreb 1986, Graficki zavod

31. V. Karas - Gasparac - T. Pinter: I rganska kemija, Zagreb 1967. Med. naklada

32. M. W. Berns - Modema biologija stanice, Zagreb, 1984, Skolska kojiga

165

VITAMINI - ISKRE ZlVOTA I CUVA I ZDRAVLJA

33. D. Serman, N. Ljubesic - Moli kulama biologija stanice,

Zagreb, 1986, Med. fakultet !

34. S. Milkovic - Med kod zdrav I ibolesnog covjeka, Zagreb, 1969.

35. D. Srekais - Sustavna normali acija tjelesne tezine : Dietphar. Zagreb, 1994

36. Andres, R. Bierman - New Y . rk 1985.

Principles of geriatre Medicine - IPrincipi gerijatrijskog lijecenja)

47. Razna godista i brojevi casopi a Zdravlje

48. Razna godista i brojevi casopi I a Farmaceutski glasnik

49. Razna godista i brojevi casopi a Spectrum

50. Razna godista i brojevi casopi a Saopcenja

51. Razna godista i brojevi casopi I a Lijecnicki vjesnik

52. Razna godista i brojevi casopi ~ a Farmakoterapija i medicina

53. Tepavac S., Lijecenje gladova jem, po dr. Dzamanji

Zemun,: Gardos, 1981. l

54. Kohlechner M., Zivot bez bol Zagreb: August Cesarec, 1987.

55. Lenne R., Depresija - bolest s 'dasnjice, Zagreb: Popuiama biblioteka, 1982.

56. Vogel A., Narodni lijecnik, Lj] bljana: Mladinska knjiga, 1952.

166

IS.P R A V K E

• Na stranici 9.

... izbacivanje nepotrebnih i stetnih tvari.

• Na stranici 14. recenica pravilno gIasi:

Cit 0 p l a z m a je tekuca masa koja okruzuje jezgru.

Obavijena je stanicnom membranom, koja je granica prema njenom okolisu.

Citoplazma je prozeta rnrezorn kanalica koji povezuju dijelove stanice, jezgru, citoplazmu i membranu stanice.

• Na stranici 25. recenica pravilno gIasi:

Bjelancevine ribe optimalnog sastava esencijalnih aminokiselina svojim gradivnim elernentima iznimno bogatim proteinima, bitno utjecu na cvrstocu rnisica covjecjeg tijela, sto je vazno ako se mrsavi,

• Na stranici 37.

Autoriteti dosta ignoriraju rezultate sada vee 60-godisnji istrazivanja

• Na stranici 39.

. .. , sto je upozorenje

• Na stranfti 50.

M 0 n,?" g 0 liz a m, po rem e c a j i, ...

aut i z a m, e p i I e psi j a, a f e k t i v n i

• Na stranici 51.

tvari ko]e se izlucuju iz tijela preko mokrace.

• Na stranici 62.

Najbolji izvor folacina je svjeze voce.

• Na stranici 67.

Istrazivaci Harwarda dokazuju cia je vitamin K potreban i za zdrave kosti jer protein kosti vezuje kalcij uz djelovanje vitamina K u "osteokalcin" ito vezivanje presudno je za zdrave kosti. Proteinski matriks kosti. ..

• Na stranici 74 .

... kalcija i fosfata u obliku hidroksilapatita.

• Na stranici 75. recenica pravilno glasi:

Stolicom se izlucuje 0,4 do 0,9 g kaJcija. Kalcij se resorbira u crijevu i prelazi '" k~V 0,1 - 0,5 g. Iz krvi, kao nestabilnog rezervoara kaIcija, i luci sc svakodnevno znojem 0,07 do 0,3 g. Kostur s priblizno oko 1 kg kalcija relativno je stabilan rezervoar (prof. MANDIe)

• Na stranici 84 .

... najvazniia k arb 0 a n hid r a z a ... Sastavni je dio pep tid a z a

(Izoinfauamo se citatelfima sto je doslo do gresaha, Izoje su uzroeouanc brzinotn izlaslza izdanja)

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA

Izdavac: ARK-PRESS, Zagreb, Domacinoviceva 7 Za izdavaca: Tamara Kovacevic-Corle, direktor Lektura i korektura: Vlasta Antolic, prof.

Design: Robert Mekinic

Naslovna stranica Nedjeljko Sevic

Graficka obrada: NERO design, Zagreb, Nova Yes 62 Uredio: Uros Kovacevic

Tisak: GIP A, Zagreb

168

Zasto

"Doppelherz" multtvttamlnske kombinaciju vaznlh vitamin' svakodnevno treba za dusevno . sumeca tableta Doppoelherz potrebu odraslog covleka za pantotenskom kiselinom, Jedanput do dvaput dnevno tre vode (200 ml) i popiti. Sumece

i

tjelesno u~ivita

l'~UlJlU1U B 1 ,

mogu uzimati i dijabeticari.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->