P. 1
Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju PPUGO - 2. dio

Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju PPUGO - 2. dio

|Views: 269|Likes:
Published by Osijek 031

More info:

Published by: Osijek 031 on Nov 12, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/08/2015

pdf

text

original

Nar~IeIJ

:

REPUBtlKA HRVA.TSKA OSJELKO· BARANJSKA 2UPAWlJA

GRAD OSIJEK

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREBENJA GRADA OSIJEKA

KONACNI PRIJEDLOG'"

IZra~ivat

n 0 Zavad za urbanimm i izgradnju d.d. 05ijelc

Osijek, listapad 2010.

ZAVOD ZA UR8ANIZAM II2GRADNJU d.d. OSUH: :S.eti3liile "'"dino!a iF. ~epera 12. 31000 CtilEl. Hrv.illka

Naziv elaborata

Narueitelj:

StrLli'ni i zrcll'l wac::

Broj elaborate:

Strurni tim

Tehnieka suradnie;

Vodiielj odjela ZEI prostomo planiranje:

Direktor:

Osiiek, llstopad 2010.

IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA UREfJENJA GRADA OSIJEKA KONAL NI PRIJEDLOG

GRAD OSUEK

ZAVOD ZA URBANIZAIvl IIZGRADNJU d.d, OSlJtK 3/10

DARIJA BENJA, dipl.jnq.arh, - odqovorni voditelj

.2hJ/1{iU~q ,; ... 1 .:[: I"

ZlA nCA SKARIC, dipl.inq.arh. . " I.,

rnr.sc. !\illlENKO MUSOVIl:, clipUng.ilrll. DARIJA ~ARIC. dipl.inq.erh,

Dt:NIS STAHle. dipl.il1g.grad.

ZVONIMIR VIDUKA, dipl.inq.e],

DAIVlIR MIUACKI., dipl.inq.el,

DAM IR DELALIC ~ dipl.inq.stro]. \ ~ «, '"

":r .1'l[

• -. I I, j

VESI\IA JUKIC, dipl.inq.qrad.

BRANKAIvIANDIC, arh.teh. M.IRA lOVKO, qrad.teh, DEt~IS VRABEC, grMltEh.

Zlatica ~kark, dipl.inq.erh, 'G:......_..9.__

Wkola ~I::¥O. dipUur

;((

fI nap

IZMlENE I OOPUNE PROSTORNOG PLANA UREElENJA GRADA OSUEICA

SADRLA.I PLANA

A. TEKSTUALNI 010

r. UVOD

II. ODREDBE ZA PROV08ENJE

B. GRAFICKI DIO

1. KORISTENJE I NAMJENA POVRSINA

1:25000

2. INFRA$TRUKiURNI SIJSTAVI

2.4. GOSPODARENJE OTPADOM

1 :25000

3. UVJETI KORISTENJAI ZASnTE PROSTORA

3.1. UVJETI KORI'~TENJA

3.12. PODRUtJA POSEBNIH OGRANICENJA U KORI~TENJU

1 :25000

4. GRABEVINSKA PODRIJCJA

4.1.B. GRA£JEVINSKA PODRUCJA NASEUA OSl!IEK, NEMHIN, PODRAVUE, lVRflAVICA I VISNJEVAC I GRAElEVINSKA PODRUl:JA IZVAN NASEIlJA

1:5000

C. OBVEZNI PRILOZI

1. OBRAZLOZENJE IZMJENA I DOPUNA

2. iZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG URE£lENJA SJREG PODRUeJA - PPOst

3. POPIS S.EKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA PRIMJENJEI\JIH U IZRADI PROSTORNOG PLANA

4. ZA.HTJEVII M~~UENJA IZ CUl.NKA 79. I (lANKA 94. ZAKONA a PRosrORNOM URE£lENJU I GRADNJI (NN 76107, 3&'09)

5. IZVJESCA 0 PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

6. EVIDENCUA POSTUPKA IZRADE I DONOSENJA PlANA

7'. SAlETAKZA JAVNOSl

8. DOKUMENTACUA 0 OVLASTENJU STRUCNOG IZMElIVACA ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA

Izvod iz sudskog registra strucnog fzradiva~a

- SuglasJ'lost za upis u sudski registar nadle2nog Ministarstva

Rje!lenje za upls u imenik ovla~tenih arhitekata odbovornog voditelja lmenovanje odgovornog vudftelja izrade nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPUGO

ZAVOD ZA URllANIZAM ! IZGRADNIU M, Q$lJEK

~ENe I DOPUN~ PROSTORNOG PLANA URE .. ENJA GIIADA OSUEKA

A. TEKSTUAlNI 010

l; ~...' 11;

ZJ.\VODZA URSANIZAM IIZ.GR.AONJ'U d.d, OSIJEK

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PI.A~ UREtlENJA GRAI)AOstJEKA.

I. UVOD

ZAVODZAURBANlZAM IIZGAAOr-uu <;J,d. OSIJEK

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG P.LANA UREElENJA GAADA OSUEt:A

I. UVOD

Prostorni plan uredenja Grada Osijeka donesen je Odlukom Gradskog vijeca Grada Osijeka u prosincu 2005. godine ("Sluzbeni glasnik" Grada Osijeka broj 8/05).

Zbog brojnih zahtjeva za izmjenama te zbog potrebe uskladivanja s novim Zakonom 0 prostornom uredenju i gradnji (NN broj 76107 i 38/(9) pristupio 51;! izradi lzrnjena i dopuna PPUGQ..a.

U travniu 2009. godine Gradsko vije~e Grada Osijeka donijelo je Odluku 0 Izmjenama i dopunama Odluke 0 donosen]u Prostornog plana uredenja Grada Osijeka ("Slufbeni glasnik" Grada Osijeka broj 5/09).

iU prosincu 2009. godine objavljena [e Odluka 0 isprsvku grafickog priloga (kartografskog prikaza) .3.1.2. Podruqa posebnih ogranicenja u koristenju" Odluke 0 doncsenju Prostornog plana uredenja Grada Osijeka C.Sluzbeni glasnik" Grada Osijeka broj 17A109).

Nakon donosenja predmetnih Izmjena i dopuna PPUGO~a, ukazala 51' potreba za pojedinamim jzmjenamai dopunama PPUGO-a kako bi se ornoqudla realizacija zapocetih projeketa

Gradsko vijece Grada Osijeka donijelo je u prosincu 2009. godine Odluku 0 izradi lzmjena i dopuna Prostornog plana uredenja Grada Osijela CSlufueni gla,snik" Grada Osijeka broj 17A109) na osnovu koje se pristupilo izradi Izmjena i dopuna PPUGO-il.

lzrada Izmjena i dopuna PPUGO-a pokrenuta je inicijativom Unikoma d.o,o. Osijek, Skupstins Slobodne zone d.o.o. Osijek te Grada Osijeka, Upravnog odjela za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet, te zastitu okolisa,

Plan 5e donosi radi:

prosirenja izdvojenog gradevinskog podruqa komunalnog odlaqalista otpada l.oncarica

Velika: .

prosirenja izdvojenog gradevinskog podruqa k.o. Tenja (osiguranje prostora za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom);

usuqlasavaoja razvojnih potreba i interesa korisnika podr!)CjiJ Luke'Qsijek, Siobodne

zone i drugih korisnika. \. . .

Inidjativu za nesvrstavanje drvoreda javorolisnih plal:ana uz cestu Josipovac-Osijek u kategoriju spomenika parkovne arhitekture za koji je potrebno preispitati opravdanost pokretan]a postupka zastite nije bilo moquce uvrstiti U 12mjene i dopune PPUGO-a jer je u suprotnosti s Odredbama vazeceg Prostornog plana Osjecko-baranjske .zupanijE'.

OBUHVAT PROSTORNOG PlANA UREflENJA GRADA OSIJEK

ZAVOO ZA URBANIZAM IIZGRADNJU c'-d. OSUEK

LEGENPA:

OBUHVAT PROSTORNOG PlANA UREElENJA GRADA OSIJEKA

OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREElENJA GRADA OSIJEKA NA KARTOGRAFSKIM PRIKAZIMA

IZMJEN~ I DOPUNE P!lOSTOfWQG PLANA URE ElENJA GRADA 0511E¥A

II. ODREDBE ZA PROVOBENJE

ZAVOD ZA URIlIINIZAM IIZGFtADNJU d.d, OSIJEK

IZMJ[NE I ()OPUNE PflOSTORNQG PLANA UREElENJA GIlAtlA OSUEKA

II. ODREDBE ZA PROV08ENJE

(Janak 2.

U clanku 4. U podnaslovu B. GIRAPJCKI DID (KARTOGRAFSKI PRIKAZI) mijenja se tocka 1. i gla51 :

.,1. KORISTENJE I NAMJENA POVR~INA- izmjene i dopune 2010 1:.25000·', a kartografski prikaz 1. zamjelljuje se kartografskim prikazom " 1. KORISTENJE I NAMJENA POVRSINAilmjene i dopune 2010".

U istom danku u tacki 2. podtorka 2.4. mijenja se i gla5i:

,,2.4. GOSPODARENJE OTPADOM - izmjene i dopune 2010", akartografski prikaz 2.4. zamjenjuje se kartografskim prikazom ,,204. GOSPODARENJE OTPADOM - izmjell€ i dopune 2010".

U istorn danku u tolki 3. podtoeka 3.1. ozneka.s.i.z. mijenja se i glasi:

,,3.1.2. PODRULJA POSEBNIH OGRANICENJA U KORISTENJU - izrnjene i dopune 2010", a kartografski prikaz 3.1.2. zamjenjuje se kartografskim prikazern ,,3.1.2. PODRUCJA POSEBNIH OGRANICENJA U KORISTENJU - izmjene i dopune 2010".

U istorn dan ku u tacki 4. podtocka 4.1. B. mijen ja se i 91a5i:

.,4.1.B. G RAElEVINSKA PODRUC1A NASEUA OSUEK, NEMETIN, PODRAVUE, TVRf)AVI.CA I VI~NJEVAC I GRAfJEVINSKA PODRUCJA IZVAN NASEUA - izmjene i dopune 2010", a kartoprafskl prikaz 4, 1.B. zamjenjuje se kartografskim prikazom ,,4.1.B. GRAElEVINSKA PODRULJ'A NASEUA OSIJEK, NEMETIN, PODRAVUE, NR.ElAVICA I VISNJEVAC I GRAElEVINSKA PODRUCJAIZVAN NASEUA - izmjene i dopune 2010".

'I, III"· ' ...

Clanak 3.

U clanku 7_ stavku 3., alineji 6. rij<"li: " na temelju posebnog propisa" zamjenjuju ss rijeeima: "prema granicama naznacenim u kartoqrafskom prikazu",

(Ianak 4.

U clanku 35. stavku 5., bro]: " 12+500" zamjenjuje se broiem; ,,1.2+250", a broj: ,,13+900" brojem: " 16+500" .

Clanak 5.

U clankii 51 . stavku 4., u alineji 1. brise se too:ka 1 .. Toeka 2,. posteje toeka 1., a tocka 3. postaje tocka 2 .. lza stavka 4. dodaje se stevak 401. koji glasi:

.. (401.) Sukladno posebnom propisu, predvida se preispitivanje cpravdanosti pokretanja postupka zaStite ;:::0'1;

ZAVOD ZA LJRllANIZAM IIZGRADNJU d.d. OS~JEK

!ZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA URH1ENJAGRAOA OSUI;KA

Spomenik parkovne arhitekture

1. Osijek - drvored javorolisnih platana uz cestu Josipovec - Osijek."

U stavku 5., rijeci: "Zasticena poorucja i pocirUJcja predlozena ze zastitu" zamjenjuju se rijeoma: ~Za~icena podruda, podruda predlozena za .za~titu i podrucja za koja je potrebno preispitati opravdanost pokretanja postupka zastlte".

Iza stavka 11. dodaje se stavak 11 a. koji glasi:

,,(11 a.) Za podru<:ja IZ stavka 4a. o .. og <lanka obvezna [e izrada strucnog obrazlo~enja iii strucne pod loge. kako bi se ispitala opravdanost pokretanja postupka za~me. "

lza stavka 12. dadaje se stavak 12a. koj glasi:

,,(12a.) Na podruqirna iz stavka 4a. ovog (lanka., do donosenja rje~enja 0 preventivnoj zaStiti iii odluke da nema opravdanosti pokrenuti postupak zastite, dozvoljeni su jedino zahvati U okviru redovnog odrzavanja i zamjena pojedinarnih stabala ukoliko 51" utvrdi opasnost ad urusavanje."

, .

ZAVOD ZA URBANllAM IIZGRADNJU d.d, OSIJEK

IZMJENE I DOPliNE 1'1l0.5TOHNOG PlANA UREPENJA GRADA OSUEKA

B. GRAflCKI DID

ZAVOD 7.A URBANIZAM I IZGRADNJU d.d OSIJEK

IZMJEN" I DOPU/IJ, PROSTOItNOG PlANA URfElENJA (;RADA OSUEKA

C. OBVEZNI PRILOZI

"'- ....

ZAVOEI ZA UIlI!ANIZAM I fZGAADNJU d.d, 05lJEK

IZMJENf ! DOI'\.INE PI'.OSTORNOG PLANA UREElENJA GRAM OSUE!;A

1. OBRAZLOl:ENJE IZMJENA I DOPUNA

lAVOD ZA URBANIZAM 11Z6RADNJU d.d, OSVEK

IZMJoNE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREflENJA GRAnA OSUEKA

OBRAZLOLENJE IZMJENA I DOPUNA

UVOD

IProstorni plan uredenja Grada Osijeka donssen je Odlukom Gradskog vijeca Grada Osijeka u prosincu 2005. godiruc C,Slu~beni gla.snik" Grada Osijeka broj 8/05).

Zbog brojnjh zahtjeva za izmjenama te zbag potrebe uskladivanja s novirn Zakonom a prostornom uredenju i qradoj (NN broj 76/07 i 38109) pnstupilo se izradi Izmjena i dopuna PPUGO-a.

U travnju 2009. qodine Gradsko vijere Grada Osijeka donijelo je Odluku 0 tzmjenama 1 dopunama Odluke 0 donoSenju Prostornog plana uredenja Grada Osijeka (..Slu2:beni glasnik" Grada Osijeka broj SlO9).

U prosincu 2009. godine objavlj€fla je Odluka 0 ispravku grafickog priloga (kartografskog prikaza) .. 3.1.2. Podruqa posebnih ograniEenja u koristenju" Odluke a donossnju Prostomog plana uredenja Grada Osijeka t,Slu2iJeni qlasnik" Grada Osijeka bro] 17A109)

INICUATJVE ZA DONOSENJE IZMJENA I DOPUNA

Nakoll donoseoja predmetnih lzrnjena i dopuna PPUGO-a, ukazala se potreba za pojedinacnim izmjenama i dopunarna PPUGO-a kako bi se omoqudla realizacija zapoEetih projekata

Gradsko vije<'e Grada Osijeka donijelo je u prosincu 2009. godine Odluku 0 izradi Izmjena i dOpUIlB Prostcrnoq plana uredenja Grada Osijeka (",>Iuweni glasnik" Grada Osijek21 broj 17 N09) na 05nOVU koje se pristupilo izradi lzrnjena i dopuna PPUGO-a.

lzrada Izmjena ~ dopuna PPUGO-a pokrenuta je inic::ijativom Unikoma d.o.o, Osijek, Skupstine Siobodne zone d.o.o. Osijek te Grada Osileka, Upravnog od~ela za komunalno-stambeno gospodarstvo ; promet, te zastitu okoliss.

Plan se don osi radi:

prosirenja izdvojenog gradevinskog podruqa komunalnog qdlagaliSt<'l otpada toncarka

~k ..

prosireoja izdvojenog gradevinskog podruqa k.o, Tenja (osiguranje prostora za izgradnju Centra za gospodarenje otpadoro):

u5iJglasavanja razvojnih potreba i interesa korisnlka podruqa Luke Os!jek, Siobodne zonei drugih korlsnike.

Inicijativu za nesvrstavanje drvoreda jevorolisnih platane uz cestu Josipovac.-Osijek u kategQriju spornenika parkovne arhltekture za koji [e potrebno preispitati opravdanost pokretanja postupka zastite nije bilo rnoquce uvrstiti u Izmjene i dopune PPUGO-a jer Je u suprotnostl 5 Odredbama va2eeeg Prostornog plana Osjecko-baranjske zupanije.

OBUHVAT PROSTORNOG PLANA UREElENJA GRADA OSIJEIK

ZAVOI} ZA URBANIZAM t IZGMDNJU d.d. OSiJ£K

LEGE.NDA:

OBUHVAT PROSTORNDG PIIANA. URE8ENjA GRADA OSfJEKA

OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA URE£lENJA GRADA OSIJEKA NA KARJOGRAFSKIM PRIKAZIMA

1Z.MJEm I DOPIJNE !'ROSTOIlNOG PlA~A UREElEN1A GRA[JA OSIlEKA

2. IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREflENJA SIREG PODRUCJA

- PROSTORN~ PLAN OSJECKO-BARANJSKE ZUPANUE C.:lUPANIJSKI GLASNIK" 01/02,4/10)

ZAVOD ZA URBANIZAMIIZGRADNJU e.d. OSUEK

Temeljem Clallka 100. stavak 4. Zakona 0 prostomrun ~Jl-edetlju i gradnj.i ("Naroooe novme" tl'Oj 76/01 j 38109.), sugillasnos~i l'v1Iin:isblD·stva zaSute okolisa, prostornog uredenja j graditeljstve (klasa. 350-02/]0-11/4, urbroj: 531-06-10-4 .A1vtT od! H tra.wj:'U 2010. godine) i Clanka 30. tocka 9. Statnta Osjec~o-barat.DJjs~e ruparuj,e ("'Zupawjski glasnik'tbroj 2195., 2/97., 3/99., 3/01., 81m., 9/03., 13/05., 2i06_, 5/09. i 16/09.), Skupstirna OsjeiXo-baranjske zupat:JLillje donijela je na Ul sjednici B Iipnja 2010 .. godine

ODLUKU

>0 ]zmjemnna i dopumama Pt'ost~H'lmg plana Os] e~ko-bal:al!ljske iupa.nlij e

L 'j['iEMELJNiE ODREDBiE

Cl31ilakn.

(0 Donose se Izmjene i dopune Prostoruog plans OsjeCko-baranjske zupamje koj;e su izradene u lIimmoj Hsft:'Unovi Zavod za prostorno uredenje Osjeclm-bal"anjslve zup:m:ije.

(2) OV0111l Odlnkom Wluj;ooja se i dopuojuje Odlnka 0 Prostornom plana Osj;eCko-baranj:ske

zlUJPatiI!ije (IIZupanijski glasnik" broj rul02.).

(0 IzmjellaIDna i dqUID:1Jll1a Prostornog plana OsjeCko-baranjske zupan:ije mijenjaju se ,gnJi.fiCki i Iteksrnalni dio (odredbe Z:'U provodenje).

(2) Na kartografskom prikazu "Koristenje i namjena prostora" mijenjaju se:

granice jedinica lokalne smlloupmve premf1l odlukama donesenim ©emeJjern posebnih propisa, granice gwadevinsibh PO(b"lCj:'U temeljem doneseeih prostornih planova m-edenj:'Uopcina odnosno gradova (u daljnjem tekstu: PPUO/G),

povcime za eksploataciju minesalmh sirovina i povrsine posebne uamiene temeljem podataka uadleznog tijela,

podjela po~joprivrndnog i sumskog zemljista premJ:1J posebnim propisima

(3) Kartografski prikazi "Infrasfruktnmi sustavi" mijenjajm se: evidletlftiranjern izgradene i prekategonzeraue infrastruktere,

uvodenjerl1l. planskih mjera i koridora mtvlueniih kroz stndije, progwarne 1 plaaove ddavne odnosno fupani jskerazine,

(4) Kartcgrafski prikazi '''U\deti konstenja i z~sti,lte prostora" mijenjaju se:

evidletlftiranjern zasticeuih kufturnih dohara i prirodnih vrijednosti prSllf1l upisaicima nadlezmh tiiela,

uvodellje.rlll podmcja posehush ogranieenja u koristetlju prerna podacnna nadleznih tijela po posehuim propisana,

OcffiFe(tivanjem podlrucja primjene posebnih mjera uredenja i zastite, definrranjem planskih rnj era zastite sukladno rose bnim propisima.

Clanak 3.

(ill) Izmjeae i dopnne Prostoruog plana Osjecko~bMaJl]ske Zn:lpanije sadrze:

A) 1'EKSTIIALNI DIU

I. Odlredbe za jp.l'Dvodellje;

B) KARJlOGRAFSKE PRIKAZE

I. &m::iliSf!enje i namjena prostora - izmieue i dopune

2. Infrastrukturni sustavi 2..1. Pmmet

2.il.l. Cestovni, zeljez::ru:cki,rijee.ni i zracni promet - izmjene i dopune

2.ll.2. Posta j elektrouifke komunikacije - izmjene i dopune

2.2.. Energetski sustav

2.2 .. 1. Pmizvodnja i c:ijevn:i transport nafte i pima - izmjene i dopuue

2.2.2. Elektroenergetika- izmjene i (l0pulle

2.3. Vodnogospodarski sustav - izmjene i dopune

2.3 . 1. Vo doopskrba - izmjene i dopuue

2.3.2. Odvndnja otpadnihvoda - izmjene i dopune

2.3.3. Koristenje voda, ul'edenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja - izmjeue i dopnne

2A. Gospodarenje oftpad"o11Il- izmiene i dopune

3. Uvj etii{oristenj a i z:rushteprostorn 3..1. U vjetikoristeni a

3.il.l. Podmc]a posebnih lw~etakoristenja - izmjene i dopune

3 .ll.2. Podmc~a posebnihogranidenja ~~ :koristenju - izmjene i dopune

3..2. Podmc~a primjene posebmh l1l~em uredenja i zastite

3.2.1. Uredenje zemljista i zastita posebnih vrijednosti i o:llniljefja - izmjeue i dopune

3 .2.2. Podmc~a i dijelovi primjeue planskillil mjera zastite -izmjene i dopune.

C) OBVEZNE PRILOGE

1. Obrazlozenjeizmjena i dopuna Prostornog plana Os~eCko-banUljske ZulPanije

2. Izvo d! iz dokumenta prostornog uredenja sireg podrli'lcja

3. Sllrlllcne podloge na kejima se temelje prostorno plauskarjeseaja

4. Pop~ sektorskih dokumenata i. propisa

5. Zahtjevi i m:isljenj~

6. Izvjesca I) javnoj i. prethodnim raspravama

7. Evidencija postupka izrade i donoseeja

8. Isprase

Sai:etak za javnost

(2) Donosenjem ove Odlnke kartogrami broj 4-1,6 ikartcgrafski prikazi izelauka 2. stavak 1.

pres~aju vaZiJti

II. ODRiEDBiE ZA PROVOHE:J'\lJE

Clanak 4.

Izauaslova :"'11. ODREIDBE ZA. PROVOElENJiE" dodaje se uovi podnaslov koji glass; "L UVJETI RAZGRA.I'\lICEI'\iJA PROSTOR4 iPREiVL4 OB[LJliEZJli, KORlSTiENJU I N .<U"\'IJEN"]'" .

2

Clanak 3.

(ill) Izmjeae i dopnne Prostoruog plana Osjecko~bMaJl]ske Zn:lpanije sadrze:

A) 1'EKSTIIALNI DIU

I. Odlredbe za jp.l'Dvodellje;

B) KARJlOGRAFSKE PRIKAZE

I. &m::iliSf!enje i namjena prostora - izmieue i dopune

2. Infrastrukturni sustavi 2..1. Pmmet

2.il.l. Cestovni, zeljez::ru:cki,rijee.ni i zracni promet - izmjene i dopune

2.ll.2. Posta j elektrouifke komunikacije - izmjene i dopune

2.2.. Energetski sustav

2.2 .. 1. Pmizvodnja i c:ijevn:i transport nafte i pima - izmjene i dopuue

2.2.2. Elektroenergetika- izmjene i (l0pulle

2.3. Vodnogospodarski sustav - izmjene i dopune

2.3 . 1. Vo doopskrba - izmjene i dopuue

2.3.2. Odvndnja otpadnihvoda - izmjene i dopune

2.3.3. Koristenje voda, ul'edenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja - izmjeue i dopnne

2A. Gospodarenje oftpad"o11Il- izmiene i dopune

3. Uvj etii{oristenj a i z:rushteprostorn 3..1. U vjetikoristeni a

3.il.l. Podmc]a posebnih lw~etakoristenja - izmjene i dopune

3 .ll.2. Podmc~a posebnihogranidenja ~~ :koristenju - izmjene i dopune

3..2. Podmc~a primjene posebmh l1l~em uredenja i zastite

3.2.1. Uredenje zemljista i zastita posebnih vrijednosti i o:llniljefja - izmjeue i dopune

3 .2.2. Podmc~a i dijelovi primjeue planskillil mjera zastite -izmjene i dopune.

C) OBVEZNE PRILOGE

1. Obrazlozenjeizmjena i dopuna Prostornog plana Os~eCko-banUljske ZulPanije

2. Izvo d! iz dokumenta prostornog uredenja sireg podrli'lcja

3. Sllrlllcne podloge na kejima se temelje prostorno plauskarjeseaja

4. Pop~ sektorskih dokumenata i. propisa

5. Zahtjevi i m:isljenj~

6. Izvjesca I) javnoj i. prethodnim raspravama

7. Evidencija postupka izrade i donoseeja

8. Isprase

Sai:etak za javnost

(2) Donosenjem ove Odlnke kartogrami broj 4-1,6 ikartcgrafski prikazi izelauka 2. stavak 1.

pres~aju vaZiJti

II. ODRiEDBiE ZA PROVOHE:J'\lJE

Clanak 4.

Izauaslova :"'11. ODREIDBE ZA. PROVOElENJiE" dodaje se uovi podnaslov koji glass; "L UVJETI RAZGRA.I'\lICEI'\iJA PROSTOR4 iPREiVL4 OB[LJliEZJli, KORlSTiENJU I N .<U"\'IJEN"]'" .

2

Clanak s.

ClruJ.:-tk 3. mijenja se i glasi:

"(1) U Prostornom planu Osjecko-baranjske mpanije (u daljujem teksft!:PPOBZ) na kartografskom prikaza Illmj 1. "Koristenje i. namjena prostora-izrrjene i dopune" prostor za razvoj i uredenje odlreaen je za sljedeee uamjeue:

gradeeinsko podrucje,

gospodarska namjeaa, ugostiteljsko- turisticka namj ena, sportsko-re1creacijska namjena, povrsine Z:JJ gospo<L1ren~eo.tpadom,

povrsine Z:JJ iskol'ist:JJvanje mineralnih sirovina, poljopsivredno tlo - osobito vnjedno obradivo flo, poljoprivredue tlo - vrijedno obradivo [~o, poljoprivredno tlo - ostala obradiva tla,

suma gospodarske nanlJ;elle,

suma pcsebnenamjene,

vodne povrsiue,

ostalo poljoprivredno tlo, posebna uamjena,

povrsine infrastruktnrnih sustava.

(2) Namjena prostosa utvrdena jepovrsmcm jli simbolom prerna posebnoarpropisa, doll:: Sl!

namiene na vedene u podstavcima 1, 2, 3, 4, 6, !l2i 14 utvrdene simbolonu karla su.mauje od! 251m.

(3) Na kartcgrafskom prikazu broj L prjkazane su i: drzavna granica,

fupanijska granica,

granice opcinalgmdow.

(4) Grauice izmedu jedinica lokalne samouprave su ucrtane temeljem dosmpnih sluzbemh podataka u trenufku izrade PPOBZ Izmjena i/ili ispravak granicatemeljem posebnog propisa se ne smatra izmjencm PPOBZ Prilikom made planova U:Zll podrneja primienjivatce se graniee ntvrdene posebnim propisom"

Clanak 6.

lza Clanka 3_ dodaju se novi Cianci 4.-195. toji glase:

Prostor izC1arnklJ! 3. razgranicava se na sljedeci nacin: gradevinska podrneja na temelju podataka iz doneseniliPPUO/G,

jpodrl'lcja spol1fsko-rekreacijs!ke :i ugostitehsko-turtstidke namjene 11a temelju podataka 1Z donesenih lPPUO/G,

povrsine Z:JJ isko.l'ist:JJvanje nnneralnih sirovina na temelju podataka nadleznog tijela,

povrsine poljoprweednog tla, suma i veda odredivanjenu funkcije i uredenosti, a jp.rema podacima nadleznih ~jjela sukladno posebnim propisima,

jpodn.cjaposebne namjeue granicema cestica ZIJ! vejne gradevine i gradevine od posebnog macellLja zaobranu drzave sukladno podacima.uadleznog tijela po posebnim propisima, infrastsuktnrnegradevine sukladno U\~etima utvrdenun II lPPOBZ.

Clanak s.

Povrsine infrastruktunuh sustava odl">eduju se funkcijom i btegorijcmkao prometne, euergetske i. vodne g:radevine, a pnkazane su rna kartografskim prikazima "Infrastruktnrui sustaviizmjeue i dopune",

Clanak 6.

Prometne, energetske i vodne gradevine odreduju se kao:

postojece, za koje je prostor namiene odreden parcelom graiievme i pOJ3Som jprnnJene posebnih uvjeta zastifue p1"e:JTi.a posebnim propisima,

plrulli:ane, ukljllc:ujuc;j i alternativne za koje se prostor osigurava namienoai poviSma i posebnim uvjetuua koristenja, [U za prornetue i. energetske graoovine planskim koridorom, unntar koj eg je i propisani zastitni poj as ..

Clanak 7.

(1) Sirine planskih koridora prometnih, energetskih i vodmh gradevina utvrdnjn se simetricno ~~ odnosn na naertanu us keridnra, a za vodne pcvrsine sunetricno II odnosu na definiranu granieu vodne povrsine i rzuose ukupno:

a) Z:JJ prometne gradevine:

300m LOOOm 100m 100 m LOOOm 500m

- za autocestu

- za c;etverofrac:Ilu brzu oeste

- za ostale drzavne oeste

- za nlpanij sku eestu

- za alternativni koridor eetveroiracnebrze eeste

- za zeIJezmCku prugn od znacaja za medunarodni promet

- za altemativni koridor feilljeznicke prugeod znac;aja za

medunarodni proruet

- za zeljrezmcku prngu od znacaja zaregionalni prornet

- za zeljezmCku prngu za poseban promet

5:00m 300m 100m

b) Z:JJ linijske gradevine elektroaickih komnnikacija

5:00m

c) Z:JJ grodevme za j}roizvoooju i transport nafte i plina

- za linearne gmdevme

LOOOm

- za gradevine utvrdene simbolom - podzemno skladiste pima

- prostor 11 radiiusu od

2 .. 000m

- za gmtleville utvrdene simbolom - mjemo rednkcijske staniea - prestor uradiiusu od

5:00 m

d) Za elektroenergetske gradevine;

- za BV 400 .kV paralelne s pos[cjecllim dalekovodima

5:00m

- za ostale DV 400 !kV

- za ostale dalekovode

LOOOm

500m

- za gradevine za prcizvodniu elektricne energije (hidroelektrane, termoelektrane) - prostor uradqusu od

LOOOm

- za ostale elektroenergetske gradevine utvrdene sanbelomprostor u radijusu od

5:00 m

e) Za vodne gradevine:

- za line[Ume vodne gradevine

(l Z:JJ povrsine za gospodarenie otpadum bnduci da sn utvrdeue simbolom prostor u radijusu cd

4

3:00 m

300m

2.000 m

Clanak s.

Povrsine infrastruktunuh sustava odl">eduju se funkcijom i btegorijcmkao prometne, euergetske i. vodne g:radevine, a pnkazane su rna kartografskim prikazima "Infrastruktnrui sustaviizmjeue i dopune",

Clanak 6.

Prometne, energetske i vodne gradevine odreduju se kao:

postojece, za koje je prostor namiene odreden parcelom graiievme i pOJ3Som jprnnJene posebnih uvjeta zastifue p1"e:JTi.a posebnim propisima,

plrulli:ane, ukljllc:ujuc;j i alternativne za koje se prostor osigurava namienoai poviSma i posebnim uvjetuua koristenja, [U za prornetue i. energetske graoovine planskim koridorom, unntar koj eg je i propisani zastitni poj as ..

Clanak 7.

(1) Sirine planskih koridora prometnih, energetskih i vodmh gradevina utvrdnjn se simetricno ~~ odnosn na naertanu us keridnra, a za vodne pcvrsine sunetricno II odnosu na definiranu granieu vodne povrsine i rzuose ukupno:

a) Z:JJ prometne gradevine:

300m LOOOm 100m 100 m LOOOm 500m

- za autocestu

- za c;etverofrac:Ilu brzu oeste

- za ostale drzavne oeste

- za nlpanij sku eestu

- za alternativni koridor eetveroiracnebrze eeste

- za zeIJezmCku prugn od znacaja za medunarodni promet

- za altemativni koridor feilljeznicke prugeod znac;aja za

medunarodni proruet

- za zeljrezmcku prngu od znacaja zaregionalni prornet

- za zeljezmCku prngu za poseban promet

5:00m 300m 100m

b) Z:JJ linijske gradevine elektroaickih komnnikacija

5:00m

c) Z:JJ grodevme za j}roizvoooju i transport nafte i plina

- za linearne gmdevme

LOOOm

- za gradevine utvrdene simbolom - podzemno skladiste pima

- prostor 11 radiiusu od

2 .. 000m

- za gmtleville utvrdene simbolom - mjemo rednkcijske staniea - prestor uradiiusu od

5:00 m

d) Za elektroenergetske gradevine;

- za BV 400 .kV paralelne s pos[cjecllim dalekovodima

5:00m

- za ostale DV 400 !kV

- za ostale dalekovode

LOOOm

500m

- za gradevine za prcizvodniu elektricne energije (hidroelektrane, termoelektrane) - prostor uradqusu od

LOOOm

- za ostale elektroenergetske gradevine utvrdene sanbelomprostor u radijusu od

5:00 m

e) Za vodne gradevine:

- za line[Ume vodne gradevine

(l Z:JJ povrsine za gospodarenie otpadum bnduci da sn utvrdeue simbolom prostor u radijusu cd

4

3:00 m

300m

2.000 m

Chwak III

Prometne graoovrne od vaznosti za [)rZilVU sngradevine cestovnog, i:e.ljeznickog, njeenog i zrafnog pronieta i elektromcka komunikacijska infrastruktura

2.]. GRAHiEVINE OD VAZNOSTI ZA DRZA VV

2.1..1. Prometne gradevine IUd vazllosti za [)rZavllI

Clanak lL

(1) Grradevme cestovnog prometa od vaznosti za Dd:::1Ivu 5U sve postojeee flrzavne ceste s

pripadajucim ObjektUI1::1l i uredajima,

(2) Planirane ceste od vaznosti za Dr.zavu su:

autocesta+granicni prijelaz(Remmblika Madarska) - granica :zupanije kod Novih Perkovaca (smjer grnmcni prijelaz (BiB) kod Svilaja),

c.el:verotracna brza cesta Onnoz-Otok Virje-Varazdin-Osijek-Ilok,

dvotracna brza cesta 11a firilsi ceste D53 granicm prijelaz (Republika Madarskaj-Donji Miholjac-Benicanci-cvor Klolmeevci. (dinnica evor Klnkocevci-cver Velirnirovac nalazi se na firasiihrze oeste nepravcu D2),

c.el:verotracna brza cesta na pravcu D53 prema Pozegi i Novoj Gmmski (Velimirovae-Nasieegranica Zup~mje od Nove Ljeskm.rioe na smjeru prema Caglinu),

plauirana nova trasa drzavne ceste D212,

planirana nova. trasa drzavne eeste D213 i

spojna cesta od postojece D7 do zapadne zaobilazniee Osijeka sjeverno od rijeke Drave.

(3) Od vazaosti za D1:Zavn su i planirane zaobilazniee i korekeije 113 posfojecim dJ:zaWlln

eestama:

zaobilaznica Fenic:anaca rrekonstrukcija trase na cesti D2kod Donje Moticine,

juzni kolnik jUZue zaobilazniee Osijeka ua cesti D2m dionici sm:nOjil na planiranu antocestn U korrdone Vc do cvora na eesti 0411 Z::1I Vukovar,

zapadna zaobileznica Belog M[lnastinna cesti D7,

istocna :i juzna zaobilazniea DOlljeg Miholjca lila cestama D53 i D34! pri oelm~ j;e istocrui dio istcvremeno dio izgraduje baduce brze ceste 113 praveu D53,

juzna zaobilazniea Petrijevaca na trasi D34,

toretcija trnse D517 od! oeste D34 do Beliscai od Baraujskog Petrovog Sela do Petlovca, rekonstrukcija trase D.5]5 kod Bracevaca j izgradnja zaobilazniee kod Nasie~ do spoja s cesromD53,

ikorelkcija trase D46 kod Budrovaca do spoja 5 eestom D1 i torekcija trase d,iavne oeste D34 u Crukoveima.

(4) Od vaznosti za Drzavu s~~ i grnni.em cestovni prijelezr

veliki granicni prijelaz je plauiraui methmarodns cestovni gr:micni prijelaz 113 budncoj autoeesti u koridom V c,

sredaji granicni prijelazi s1'1 medunarodni cestovni granicni prijelazi Donji Miholjac Dravaszabolcs (Republika Madarska) I. kategorije, Dubosevica-Udvar (Republika Madarska) L kategorije, Batina-Bezdan (Srbija) ill .. kategorije i Erdut-Bcgojevo (Srbija) L kategorjje, maligranicni prijelaz je mednnarodni cestovni granicni prijelaz Baranjsko Petrovo Selo Beremend (Republika Madarska) II. kategorije i

novieestovni granicni prijelazina plansranim cestama.

6

Clanak n.

(ill) Gradevine Zeljeznickog prometa od vaznosti za ][)1i~vu su sve postojeee ~eljeZl1iCke prnge mill

Zllacaj:JJ za medunarodrapromet i rekonstrukcije na njuna:

glavnazeljeznidka praga od znaeaja za mednnarodni promet M3 - koridor Vc (iYlJP 13) sa dioeicama M30]-(Magjm.'boly)llizavna granica-Beli Manastir-Osijek i M302-0sijek DakovoStrrzivojna-Vrpolje,

glavna ~eljeZllicb prngacd ZlIDae,aja za medunarodni promet Ml (MID05),diomca M105 N ovska- ViIiOOovei.-1'ovmuiik-DrZa vim granica (Sid!).

(2) Zeilljeznicki gwanieni prijelazi orl! v~Znosf~ za Ddfl1JU. 5111:

sredllji granicni pnjelazi su medunarodui .ZeljeZll1ieki granieni prqelaz Beli Manastir Magjmboly(l&q:mblika Mact6lTsb) L kategosije :i Erdut-Bogojevo (Repub]illrn Srlbija) ill. kategorije i

110vi zeljeZllLieki prij elm na planiranun zelj,ezmCkirn pruga11lR.

Clanak H

(ill) Gradevinerqecnog prometa od vamosti za DrlaVll] su plovni putoviua unntarnjim vodama: plnvni put Duuavom i

plovni put Dravom,

(2) Od vazaosti Z:JJ Drzaeu sn i luke i pristanista 1I.a. unutarnjinu vodama: pHtniCka luka i pristaniste 11 Batini,

p~ltll!icka luka i pristaniste 11 AljmaslI,

pristanista ~~ Erdufu~ i Dal ju,

luka.t'Osijek" ,

pHul!:iCka luka i pristauista 11 Osijekn,

pristanista ~~ Beliscu, Donjem Miholjce i Podravskoj Moslavini i pristaniste" Znnska Illb II u Osij;eb~,

i sve planirane luke i pristanistakoja se prema posebnim propisima ~~ okviru PPUO/G i drugih prostornih planovauzih podruqa moguplanirati na plovnim putovima,

Clanak ]4.

Gradevine zracnog prometa od vamosti za Drzavu je zraena lnka ''IOsijek-Klisa" 4D kategorije kao zrakoplovna gradevina 5 pripadaiucim objektima.

Clanak ]5.

ElekllroniCb~ komNniikac.:ij sku mfrastraktuns od vaznosti za Drzavu eme: medunarodni telekomunikacijski svjetlovodlni kabeli,

magistralni telekomunikacijski svjetlovodni bbeli,

elektronieka konmnikaojska infrastruktura i povezanaopre1ua (bazne (osnovne) postaje svih operatora) i

kontrolno rrqerno mjesto radiofrekvenciiskog spektra,

2..1.2. Energetske graCievine od vaznosti za IDri:l!VliI

Clanak ]6.

(ill) Gradevine ad vaznosti za Drzavn su gradevine za prorzvodnjn i transport nafte i plina s pripadajueim objektima, oduosnouredejima i postrojenjima te gradevine za eksploataciju minerahrih srrovma.

7

(2) Podzemno spremiste nefte i plina od vazuosti za Drzavu je planirano (potencijalno) podzemno

skladiSte Ziell1.llog plina Benicanei _

(3) Medunarodni naftovodi, plmovodi i produktovodi od vaznosti za DI'ZaVilJ 511: medunaredni naftovod JANAF,

planirani medanarodni naftovod PEOF' (pan Earopean O-il Pipe Line) i

planirani meduuarodni plinovod Dravaszerdahejy (Republika Madarska) - Donji Miholjac,

(4) N aftnvodi, plmovodi i preduktovo dli od vaznosti za Drzavn sn: naftovod Deletovci- RusCicSi,

naftoved Bemcanei-RMJScie:;u,

postojeei magistralni plinovod!i: Budrovac-Donji Miholjsc, iBooicilli.ci-Slavo11ski Brod; Doeji Miholjac-Osijek; Donji Miholjae-Benifauci; Slavonski Brod- Vinkovci i

planirani magistralni plinovodi: Slavonski Brod-Vinkovci; Os ijek- Vukovar; Belisce-Osijek; Bolman-Beli Manastir; Donji IYfiho]jac-Sbuvonski Brod.

(5) Gradevine za eksploataeiju energetskdi mineralnih sirovina odl vrlnosfi za DrZrnV1J! sn: eksploatacijska poljallSiIlite i e1ma radilista "Benicanci": Kueanci-Kapelua, Crnac, BoksicKlO:koc)evci, BE'lWicancm, Sjece, Stevkovica, Obod i Bizovae;

eksploatacijska polja zaproizvodnju ostalih mineralnih sirovina: Bukova Glava, Ostra Glava, Tonne, Stari Gradac, Kl!klja.s, Bizovac, Grabovac, Levaniska Varos, Bijelo Brdo, Vladislavci, Tomasanci, Fericanei, Donja Moticma i rijeka Drava,

eksploataeijska polja geotennalne vode: polje Bizovac i ostale pojedinacne busotine i gradevine lila e~loatac.ijski!lll poljima u funkeiji telmoloskog pmc.esa

Clanak ] 7 _

(ill) Od vaznosti za Drzavu S11 gradevine za proizvodniu elektriene energije instalirane snage 20

M\V i vise i gradevme za pmjellos i transformaciju elektricne energqe napouske razine 200 tv i vise,

(2) Planirane gradevine za proizvodnjn elektriene euergije mstalirane silage 20JvfVJ j viSe ocID

varuos,ti Z8J Dt7:SiVilU su:

HE Donji Miholjac s RP, HE Osijek s RP,

2xKTiE Osijek,

lfE "Tanja (alternativno TE Dalj) i_ 1'E Valpovo, (Iokacija u istrazivanje).

(3) Postejece gradevine za Pl"9'e.llos, elektricne energije od varnosfi za Ddavlll SiU:

DV 400i{V Emesbnovo-Zerjavinec, DV 400 tv Esnestinovo-U gljevik,

DV 400 tv Eeuestmovo-Sremska Mitrovica 2 (Republika Srbija), DV 220 i{V D::ul:iovo-Gmcac 1(IliH) :i

DV 220i{V Dakovo- Tuzla (BiH)_

(4) Planirane gnt1levme za prijenos elektriene energije od vaznosti za Drzavu su:

DV 2x400 Erlilesf~ovo-Pecs,

DV 2x400 kV lR:az!bojiste-Dakovo, DV 2x400 kV Razbcjiste-Ernestincvo, DV 2x400 kV Razbojiste-Medunc,

DV 2x400 kVZe.rffiavillec-Emestinovo, dioniea Koprivnica-Krndija-Razbojiste, DV 2x400 kV Emestinovo-Republika Sl'bija,

DV 2x400 kV Ernestinovo-Bilf,

DV 2x400 kV TE Osqek-Eniestinevo,

DV 2x400 kV TE "Tanja" Erdut (altemativa TE DSilj)-Emesftmovo i

DV 2x400 kV prikljueak TE Valpovo 11a DV 2x400 kV Ernestinnvo-Pecs,

8

(5) Postojece gradevine za teansformaciju elektricne energije od vlJ!znosfti za Drzavu su: 1'8 400J]1IO tv Emesmovo i

T8 230/] 1'0 .tv Dakovo.

(6) Planirane gradevme za transfonnaciju elektricne euergije mill vaZnosti. za DrzaV1J! su: 1'8 400/22'0/] 10 tv Emes;f~ovo-pmsirenje,

1'8 400/220J] 10 tv DalQovo- prosirenje,

T8 400/22'0J] 10 tv Krndi ja,

RP 400kV Osijek,

RP 400kV "Tanja" Erdut (altemativno Dalj):i RP 400kV Valpovo

Clanak ]8.

(ill) Vodne gradevine od! v3IZno~i za Drzavu su regnlaeqske i zaStitlle gradevine, gradevine za

koristen] e :i zaSft:itu veda.

(2) Regulacijske i zastitne vodne gradevine od!. vaznosti za Drzavn SlI: obran1!1hetmi nasipi HZ desnucbaiu Dunava,

obrambeni nasipi HZ lijevu i desnn obalu Drave,

obrambeninasipi HZ desne pritoke Drave,

sve gratrevme za obrauu od poplava od vanjskih (tranzitnrh) VOdH vodotoka sa slivom koji se prostire meammarod!tritn teritorijem (KHrasica sektor slivncg podrueja "Baranja" i potok Karasiea, odvodni kanal Karasica.potok Borza [e kanali Hatvan, Tophca i Travnik),

prokopi "Karasica-Drava'', "Gatskikanal" i "Dvor",

visenamjeaske V8 "Osijek" i VB "Donji Miholjac" 1I.a Dravi i

sve gradevine zacbranu od poplava na vodama I reda, reteaeije i akumulacije za obranu od poplava i visenamjeuske akumulacije s prostorom za prihvacanje poplavnng vala zapremine

l]{1O~m'l i vise. ...

(3) Gradevina za koristenje voda od vafnosti za DrZaVH je vodoopskrbni sustav Osijek Sal crpilistem "Vinogradi" (600 lis) i vodozahvarem "Pampas" (600 l/s), cjevovodima nepreradene (sirove) vode i postrojeejem za preradn vode "Nebo-pustara" (950 Us) i vodospremom (]O.OOO m3)_

(4) Gradevine za zastitn voda od vaznosti za Drzavn su S!l!lSfi3lvi zaodvodnju i pmciscavanje

otjpadn:iih VOM s uredajem zaiprocisc:av:JJllje kapaeiteta preko toO 000 ES:

Osijek i !BeliOCe.

Clanak ]9.

Proizvodne gradevineod V3IZIlOsti za Drzavu Sl!: lfvormca cementa Nasice,

Tvormca papira "Belisee" d.d.,

lfvormca kemijskih proizvoda "Saporuia" Osijek, Tvormca kemijskih proizvoda "Meteor" Dakovo i

sve d!ruge proizvodnegradevinepreaia posebnim propisima.

9

2.].5. Os bile gndev:ine IJId v.azrnosti za Drzavu

Clamlk 20.

(1) Ostale gradevine ad vaznosti za Drzavu su vojne gradevine i gradevine od posebnog znacajp

za obranu Drzavafnpanijski eentar za gospodarenje otpadom i skladista opasllog: otpada.

(2) ad vaznostrza Drzavn su sljedece vojne gradeviue i gradevine od posebnog Zitlaca~a za

obramm:

Lug ~~ Opcini CepilTIl,

vojarna "Reb Manastir' u Gradu !B elom Manastiru, zapovjednistvo Osijeik u Gradn Osijeiku,

Poligon C n Gradn Osijeku,

Vrbik rijecn:JJ luka u Gradu Osijeku, SMP "Drava" ~l Gradn Osijeku,

It ]65 Batina.wOpcini Dmz,

It 205 Trojnas 11 Opcini Drilz,

It 206 Kraljica II Opcini Draz,

It ]92 Cvorkovae 11 Opcini Erdut, vojarna Draeice u Gradu Dakovo,

poligon Gasmei 11 opeinama Satniea Dakovacka, Levanjska Varos i Trnava, jpodrucje "Mlinac'' u sklopu poligona Gasincr,

vojarna Nasice, u Gradu Nasice,

vjezTIJaliste Grbaviea u GraduNasice i

sve nove vajnegradevme P§eIl1a posebnim propisima.

(3) :Zupanijsb eentar za gospodarenje o1ipadom Orlovnjru:: je gradevina od vaznosn za Drzavu.

(4) ad vaznosti za Drzavuje i gmdevina za skladistel1je opasnog otpada "Nemetin" ~u G,adu

Osijeku.

Clanak 2L

(1) ad vazaosti za Dl'Z::lVU 5U i. sri zahvati 11 prostoru :i gradevineza koje je posebnim propisena

odredenaebveza uwrdivanja. objedinjenih uvjeta zastite ekolisa.

(2) ad vaznosti za DI'ZaViLl prema posebnom propisn sn:

zastieene prirodnevrijednostinavedene u c:lanlm 110 _ ove Orl!luloe i

zastieene kultarno-povijesne ejeline prikazane na kartografskom prikazubroj 3_1_1_ "Podrucja posebnih uvjeta looriStenja-izmjene i dopune".

2..2, GRO\IDEVINlE OD 'VAZ".I\IOST] ZA ZU!PANl:.JU

Clanak 22_

Prometne gradevine od vaznosti za Zlipaniju su: gradevine eestovnog prometa,

gradevine bieiklistiekog prometa,

gradevine i.e:Jj eznickog prometa,

gradevine rijecnog prometa,

10

gradevine zracnog prometa,

gradevine elektrcniekib kemunikaeija, gradevine RTV" sustava veza i gradevine posfirunsiillt kapaeiteta.

Clanak 23_

(ill) Gradevine cestovnog prometaod vaznosti za Zupmiju S1J) sve postojeee .Z!!upal1ij:ske ceste s

pripadajueim objektinl3l i aredajima,

(2) Od vafnosti zaZllpamjn su i sve planirane ZuIP,anijske oeste:

korekcija tr:ruseZ 4251 sjeverno od rnosta preko rijeke Drave kod Osijeka te denivelirani prijelaz preko HZ Osijek-Beli Manastir (M3);

nastavak oeste Z 4084- zracno pristaniste Osijek-Cepm-cestaZ 4085,

prelaganje oeste Z 41090 113 lPoloZa~ istocl!LO od Breseaua diomc:.i D1-Bresee-!IL 41406 s nadvofnjakom iznad M3 (MP-]3),

nova cesta s julie straue rasporedno-teretnog HZ kolodvora "iBre.soSe" 113praVC1J! Z 4090- Ankin Dvor-.Z 4D86,

izgradnja korekcije dijela trase Z4031 julio od Sl~ivosevaca i

izw."adlnj a ru jela nove trase Z4042n zoni uiazana Iokaciju Park! prirode "Kopackirit' _

(3) Od vazaosti za zupaniju su W sve korekcije i rekonstrukcije na post.ojeoon zupanijskinTI!

cestama ..

Clanak 24!_

Gradevine bic:iklis~ickog prometa odl v:R!Z:nosfii za Zupamj~l su:

bicikillisticka stazadrzavua granica s Repubtikom Madarskeru-Draz-Knezevr Vinogradi-BiljeOsijek i

bicikillisticke staze duz obala Drave i_ Dunava.

Clanak 25_

(ill) Gradevine zeljellickog prorneta od vafuosl:i za Zupaniju su sve postojece I. planirane

reljeznicke pruge ad znacaja za regionalne, Iokahn i posebni promet.

(2) Zeljeznicke prnge odZtilJacaja za regicualni prometod vaznosti za Zupaniju su:

R202 (L 100) Vara.z4rn-Koprivniea-Vruro-vitiea-Osijek-Dalj i

Rl 04 ()YlPill4) Vukovar-Bosovo naselje-Dalj-Erdut- Daawa granica (Bogojevo).

(3) Zeljezru.cke pruge od Zlllill.Caja Z3 Iokalni promet od vaznosti Z3 Z:upaniju s~~: [,206 (ll201) Nova Kapela-Batina-Pleternica-Nasiee,

[208 (IT 2(9) Bizovac- Belisee i

[209 ([ 109) Vinkovci-Gabos-Osijek.

(4) Plauirane pruge za poseban promet od znacaja za ZUpanijll S1J!: industrijski kolosjek Tvorniee cementa Nasiee i

industrijski kolosjek Tvomiee ulja Osijek;

11

Chwak 26.

Gradevine rijeenog prometa mill vaznosti za.Zupaniju su mati granicni prijelazi. To S~~ medunarodni rijecm gwmliicm prijelaz lIL kategorije Os:ijek i ostali granicni prijelazi 11 planiraninu JlUi1lniCkun lukama po potrebi.

ChwoU: 27.

Gradevine zracnog prorneta od vazaosti zaZupaniju su: zrneno pristaniste Osijek-Cepin 2C kategorije,

let~el:iS;[::u za poljoprivrednu avija6ju i

stahn medunarodni granicni zracni prijeillaz I kategorije Osijekkso mali gtl1nicm zmclllii prijelaz.

(1) Gmc1tevine elektroniekilt kemumkacija od vaznosti za Zjupaniju su: tranzitaa telefunska eentrala,

podrucne telefonskeeentrale i

mjesne telefonske centrale

(2) Grarlevine RTV sustava veza od vaznosti z::uZnpamj]1. S1.1 postojeci i planiraui odasilj]acki i

pretvaracki objekti,

(3) Postanski kapaciteti od vazncsti za Zupanijn su: postojece Sredisfue posta Os ijek,

planirano PoSfiansko srediste razrade Osijek, postojece Operativne jedinice,

postojeci postanski uredi i

planirani posmIilSki uredi.

(1) Od vafuosh za Znpa:uijn su gradevine za proizvodnju e.leldricne energije koje kao pogcn

koriste alternativne odnosno obnovljive izvore energije bez obeira na instaliranu snaglu.

(2) Od va:mosti za ZUJl:miju su i graaevine za prijenos i transformacrju elektricne energtje

naponske razine 11 Ok V.

(3) Postojece gnulevme za prijenos ele"ktriene euergije od vaZliLo.sfi za ZUpanijlll su nov no kVEnw,stinovo-O.sijek !lflL,

nv UO kVEme.stinovo-O.sijek !In,

nv UO kVEme.stinovo-O.sijek 21!l,

nv no kV Ernestinovo-Osijek 212,

nv lI 0 k V Ernestinovo- Valpovo,

nv it 0 k V Eruesfinovo- Nasice,

nv ll] 0 kV Ernestiuovo- Dakovo 1,

nv no kV Emestinovo-Dakovo 2,

nv ll] 0 kV Ernestiuovo- Vinkovci,

nv ll] 0 k V Emestinovo- Vukovar,

nv 2,,110 kV, prikljucak Osijek I na DV 2xl10 kV Emestinovo-Nasice,

12

DV 110 tv Osijek 2-Beilli Manastir,

DV 110 1{V Beli Manastir- Republika Srbija, DV 110 1{V Valpovo-Beli Manastir,

DV 1101{VValpovo-Be!:ii§ce,

DV 110 kV Valpovo-Donji Miholjac,

DV 110kVDoll.ji Miholjac-Siklos (RepublikaMadarska), DV 110 kV Dakovo- Vmkovei,

DV 110 kV Dakovo- D3!~oVO 2,

DV 110kVDakovo 2-Nasice 1,

2illV ]10 kV B.akovo-[)onji Andrijevci (JEW), DV 110 1{V Nasice-Donji Milioljac,

DV 110 tv N aSice-Slatilila i

2illV]10 kVNasice-"Cemeutara" Zo]jani

(4) Planirane gradevine za prijenos elektricne energije od! vt1Jznosti za ZUpaui_jlll 51.!: iKB no kV Osijek 2-0sijek4,

iKB no kV Osijek 3-0sijek 4,

iKB zxno kV, prikljneak Osijek 5 na KB no kV Osijek 2:-0sijek 4, DV 2:xl 10 kV Emestinovo-Osijek 2,

DV 2:x110 ev Osijek 2:-Nemetin (altemativno KB no kV),

DV 2xl]O kV,pri.kljucak Osijeko na DV 110 kV Osijek 2-!Beli Manastir (ovisno 0 S:iretwju grada Osijeka ua lijevoj obali Drave),

DV 2xll0 IN, priklrucak Dardana DV 110 kV Osijek 2-Be.li Manastir; DV 110 tv B eli Manastir-Knezevi Vw.o gram,

DV 2xl 10 k V Eruestiuovo- Viukuvei,

DV 110 kV Dakovo-Zlllpanja,

iKB zxno kV, prikljneak Bakeva 3U3! DV 110 kV Ernestinnvo-Dakovo, DV zsuo kV, prikliucenje TS Cepin ua DV no kV Ernestinovo-Nasice, DV 2x110 kV, prikljucak Nasica 2 twa DV 110 kV flakovo-Nasiee,

DV 2x110 kV, prikljucak Poz&ga 2:Url DV Nas:ice-'"Cementara" Zoljani, DV 2xl 10 kV Donji Miholjac-Slatina,

DV 2x110 kV, prikljucak HE Dnuji Miholjac na DV 2x110 tv Donji Mihnljac-Slatina, iKB zxuo kV HE Osijek-Osijek 4,

DV 110 tv 'FE "Tall.ja'" Er;]illt (alternativa Dalffi)- Nemetin, DV 110 tv 'FE "Tall.ja"'Er;]illt (altemativa Dalffi)- Vukovar, iKB zxuo kV Osijek 3-EVP Osijek,

iKB zxnc kV D3!~oVO 3-EVP Dakovo i

DV 2x110 kV pcikljucakTS Branjin Vr'h na 110 .kV DV Valpovo-Beh Manastir.

(5) Postojeee gwadevine za tsansfonnaciju eleltricne energije od vaznosfi za Zupaniju 5U:

iKB 1WkVprikljuc'ak TS Osijek '7 na 110 kV DV OsijekLOsijek 4! iIiua 110 tv DVOsijek 2-0sijek4

TS nO/35/1O(20)kV Osijek 1, TS r 10135/1O(20)kV Osijek 2, TS 110135/10(20) kV Osijek 3, TS r 10/35/1O(20)k V Dakovo 2, TS n 0135/1O(20)kV Nasice,

TS 1101351 1O(20)kV Beli Manastir, TS 110135/1O(20)kVValpovo,

TS 110/x Belisce (mdusurijsb) i

TS 110135/1O(20)kV Donji Mihofjac.

13

(6) Planirane gradevine za trsnsfonnaciju elektncne energije od vwosti. za Zupanijn su:

TS 11 0/35/I 0(20) kV Osijek 41, TS 110/35110(20) kV Osijek 5, TS 11 0/35/I 0(20) k V N emetin, TS 11 0/1 O(~O) kV Osijek 6, TS 110/20 kV Osijek 7,

TS 11 0/1 O(~O) kV JE)~~ovo 3, TS 110/1 (00) kV Cepm,

TS 11 011 O(~O) k V Darda,

TS 11 011 O(~O) kV Nasioe,

TS 11 011 O(~O) kV Branjin Vrih, lEVP Osijek 1

lEVP Dakovo.

2.2..3. Vodue g;radeviine ad vazlmsH za Zupanijn

ClatJ.u 30.

(1) Vodne gradevine od v~Znosti za Zupanruju su regulacijske vodne gradevine, gradevine za

zastitu~ i koristenje 1,10(1':'11, sustavi i zahvati za navodnjavanje i ribniaci.

(2) Regulacijske vodne gradevineod vaZnosfri za ZUPalliju 51.! sve gradevil1e za nbrarm od! poplava I1.a 1J!lluurumjiIn vodotocima osim ua vodama I reda, reteneije i. akumulscije za obranu odpoplava s proS[Of01lTI! za prihvaeanje vodnog vala zapreminemanje od lxl 06 m3 :i s~lSfI~\ri melroracijskeodvodnje

(3) Grwctevme zazastim voda od v~znos[~ za Zupaniju sn snstavi 2a odvodnju i proCiscavanje otpadnih voda Donii Miholjac, Beli Manastir, Nasice, :8*0\10, Dmm'llenovac:, Petrijevci i Marijanci s prec:isflac;emll Gatu.

(4) Gradevine za ~ori.;;fuenje voda od vazaosti zaZnpanijlu su

vodoopskriaa sustav Nasiee sa crpilistem "Velimirovac" (80 lis), "Seoaa" (10 illIs) :i Toplice (]2 lis) s 1J!remjem za preradn vode "Velimirovac" (150 lis) i. vodospremnika (855 m1. Planira seprosirenje kapacitetacrpilista "Velirnirovae" (dodatnih 130 Us),

vodoopskrhnr snstav Va1;pova i Belisca s vodozahvatom na Drnvi (Bel~;;Ce 56 Us) s uredajenu za preradu sirove vode rcrpilistem "Jareevac'' s iI1sbliranim uredajem za preradu vode s vodospremom i mogacnoscu prosiren] a ( 440 lis),

vodoopskriaa sustav "Darda-Bilje" S~ crpilistem "Mece" (80 Us) s mogucnoscu pmsirenja ~..rodatl1ih 80 lis),

plauirana vodoerpilista "Zlatna Greda" i "Topolje" moguce izdasnosti 500 odnosno 200 lis, vodoopskrhur Sl!lsfi:;uv Douji Miholjac sa erpilistem 1 preradom vode na crpilistu (40 lis) te vodospremama (500 m:3) i llloguC:nos6]~ prosirenja (dodatnih 150 m\

vodoopskr1b.11ii sustav Dakovo sa crpilistima "Trslana" (80 Us), "Pas:inbunar" (14 lis) i "Bazen" laez uredaja za preradu (kvaliteta vode na granici prema 'MIDK) i vodospremama na crpi1:istu~ "-"]['[slana" (3.400 1113),

vodoopskrhnr sustav Beli Manastir sa crpilistiIna Beli Manastir s vodospremom ill .500 m3 i postojeei i plaairani magistralm.jransportni i spojni cjevovodi koji spajaju (tva vodeopskrbna sustava.

(5) Sustavi i zahva~i vode za navodnjavanje orl! vaznosti za Z~1pani~1l sn: Mirkovci,P;uuSkas, Topolje, Daljsko pomllJ.Cje, Klisa, Krndija-Dakovo, Braujevina i Rudine, Budnnci, Osijek, Beli.§ce, Va];povo, kao i di"luga podruqa u skladu s Nacionalnim planorn navodnjavanja i Planom navodnjavanja OsjeCko- baranjske fuprmi je.

14

(6) lRiTIlmjar-i mill Va2:11osti. za Zupmliju su:

ribajaci povrsine veee od 500 ha, ribujak Beljski-Podunavlje, ribnjak Donji Miholjac i ribnjak 1905_i

osteli rihujaci ~ovrsme od o do 500 ha,

Cl3ll.ak 3L

(1) Ugostiteljsko-turisticka podl,lcja veca od 25 ha od vafnosti zaZupaniju su: Ivandvor, jezero Lapovac IT s centrom Z:JJ vodene spOltove, Borovik s ceutrom za vodene sportove, BiZDvacke Toplice, P<J5kas, Zeleni Otok-Batina, Bilje-Stara Cinota i Grahovae.

(2) Spo:rtsiko-rekreacijska podrucja od vazaosti z:aZnpaniju s~~: jahaeki centar shipodromom Ivandvor, teniski centar-Ladimirevci, Veliki Ribnjak, sportsko-rekreacijsko podnrcje Drava i sportsko~ rekreaeijski centar KneZevi Vinograds,

(3) Od vazuosti za Zupaniju su i sljedeea po~rucja: podrucj;e Parka prirode "Kopacki.ri.f", utvrdeno aktom 0 zastiti (osim podrucja od vazuosti za Drzavu) , rubna podnrcja Parka prirode "KopaCki rit", prijernnipuukt "]Mi[lli Sakadas"za ulaz II Park prirode "Kopaclci lit", potez Aljl11as-Erdut i podmcje 1'0poljski Dunavac.

2.2. S. Oshll·e gl'a !levine od vaznostlza Zupanjj~1

Ostale gradevine od vaznosti zaZupaniju su:

Slobedna zona. "Osijek",

proizvcdne industsijske gradevine i kompleksi, pretovarne starnce u sustavu gospcdarenja otpadom i remcutno brodogradiliste narijeci Dravi (rJQtl11O-11)_

2 . .3. GRABiEVIiNE ORRAl_"'IE,

Prnstor od interesa za obranu prikazau je na kartografskom prikazu 1bmj ll_'"Koristenje i namrena prostora-izmjene i dopane" kao povrsiue posebne namjene, :JJ njihove zastitne zonekoje se prostiru na podl'n<lcja vise jedinica lokalne samouprave pnkazane 511 na kartografskom prikazn ilh.roj 3 _ ].2_ "Podrueja posebnih ogranicenja II koristeniu-izmjene i dopune" prema po dacima nadleznog tijela po posebnim propisima.

Osnovna usmjerenja prostomog razvitka i uredenja prostosa radi odredivanja interesa obrane

SU:

usmjeriti prosiorno-razvojue prioritete za zastilu interesaobrane,

uskladiti potrebe osigurania prostora odinteresa za obranu s .dlrngull korisnicuna prostora, odrediti prostome elemente, smiernice i kriterije za utvrdivanje prostora i snstava od interes:JJ za 0 brann ..

15

(6) Rihnjaci od vaznesti za Znp:Ullj u s~~

ribnjacipovrsine veee od 500 ha. riillmjak Beljski-Podunavljeribnjak Donji Miholjac i ribnjak t9'05 .. i

ostali ribnjaci povrsine od 500 500 ha,

2.2.4. SplJlrtsko-l~ekl"eadjska i ugosti.teljskoD-tuTisF.lickaplO(lnI('~a o~1 'i3iznosti za Znpaniijill

Clam-Ik 31.

(1) Ugostiteljsko-tnrisncka porulllcja veca od 25 ha od vaznosti za Z~upanijll so: illvandvor, jezero Lapovac II s centrom za vodene sp011ove, Borovik s centrom za vodene sportove, Hizovatke Toplice, Puskas, Zeleni mok-lBattrua, Bilje-Stara Cinota i Grabovae.

(2) Sportslm-rekilleac:ijska podrucja od vamo.sti z:aZUparuijll su jahackreentar s hipodromorr, IV311dvor, teniski ceutao-Ladimirevcr, Veliki Ribejak, SP0l'tsil::o-rekreacijsko jpodlrucje Dreva i sjportskorekreacijski centar Knezevi Vinogradi.

(3) Od vaznosti za Z~lparuiju Stu i sljedeca porllrucj!<l podrmje Parka prirode "~opackii nit", utvrdeao aktom 0 zastiti (osim pcdrucja od vazuosti za Drzavu) , rubna podrucja Parka prirode "Kopacki rit"", prijemni plinkil'''Mali Sakadas'' za ulaz II Park prirode "Kopacki lit", potez AljnlaS-Bdut i po.mrncJ;e Topoljski Duaavac.

2 . .2.5. Ostale gndeviine IJId vaznosuza Zupanij~1

CI311ak 32.

Ostale gradevine od vaznosti za Zupaniju su:

Slobcdna zona "Osijek",

proizvodne iudustrijske groaevine i kompleksi, pretovarne stanice u snstavu gospodareuja otpadom i remoutno bmoogradiliste ua rijeci Dravi (r.km m-11).

2 .. 3. GR4IDEVINJE OBR..A!L~E

Clanak 33.

Prostor od interesa za obraun prikazauje na kartografskoru pnkazu broj ]. "Koristenje i namjena jpfOstora-ruzmjene i dopune" kao povrsine posebne namjene, a. njihove zastitne zone koje se prostiruua podruqa vise jediniea Jokalne samouprave pnkazane S~l na kartografskom prikazu broj 3.lli2. "!Poru"llcja posebnih ograniceuja 11 koristeoju-izmjene i dopune" prel.l1i1 pedacima nadleznog tijela po. posebnim propisima.

CI311ak 341.

Osnovna usmjerenja prcstomog razvitka i uredenja prostora radi odredivaeja interesa obrane

su:

nsmjeriti prostorno-razvojneprioritete za z:.stilm interesa obrane,

nsklad!iti potrebe osiguranja prostora odinteresaza obranu S dlUgi11I1 korisnicima prostora, odrediti prostorue elemente, smjernice i kriterije za utvrdivanje prostora i snstava od interesa zaobrauu.

15

;3.]. GOSPOD.ARSKl KOi\'IJPLEK.'SIi I GR..\DEVINJE ZA OBAVLJM1JiE [NTiENZIVNE.

JPOiILJOiPRIVREDNE PROIZVODNJE [ZVA.ri"l GRAJi"lICA GRA:ElEVINSKOG

iPOnRUC'JliA

Clanak 39_

(1) Izgrndlnja gospodarskih kompleksa i gradevina za obavlffianje intenzivue poljeprivredne

proizvoduje, osun zgl'ada za uzgoj ZIivoftinj~ i ribnjak~, dozvoljava se samona velikim posjedima.

(2) Minimalna velicina posj eda nakojem je moguea izgradnj a gradevina iz stavka ill _ ovog clanka,

utvrduje se ovisno 0 vrsti iirneuzitezu proizvo dllj e;

gradevine za intenzivnn ratarsku proizvodniu.na posjedu minimalae velicine ]5 ha, gradevine n ftmkciji uzgoja voea na posjedu minimalne velicine 5 ha,

gradevine n funkciji uzgoja povrca na posjedu minimalne velie.ine 3 ha,

gradevine u ftmk6ji vinogradarstva na posjedu minimalne velieine I ha,

gradevine u ftmk6ji uzgoja evije6a na pesjedu minimalne v,eliiille 0,5 ha.

Clanak 40_

(1) Minimalne vtrdaljeucsti gospodarskih gradevina za obavlja11lj-e mtenzrvne poljoprivredne proizvodnje izelanka 39_ stavak L, od ruba zemljisnog pojasa razvrstane ceste izrazene u metrnna iznose:

]00

Lokalne

30

(2) U daljenost gospodarskih gradevina od mba uerazvrstaue eeste iZlllosi I 5 m, a od gradevinskog

podrucja naselja gradskog obiljezja rzaosi 500 m.

(3) Udaljenosti propisane ovimclankom ne odnose se na zahvate na postojecim gospodarskim

kompleksima i gradev:inawIUL Prilikomtakvih zahvata lite mogn se sllTatl~illvati zateceue udaljenosti,

Clanak 41.

(1) Gospodarske gradevine 23 mteazivni uzgoj Zivotinj1a mogu se gradsti izvan ,gratievinskog

podrueja, ako sn kapaciteta preko 50 uvjetnih gda._

(2) Pod uvjetnnn grlom podrazumijeva se grlo tezine 500 kg, a sve vrste Zivotinja se

preracunavaju ua U!\~ etna grla mnozenjesn broj a zi votinja sa slj edeeim kceficijentima:

krave, steone junioe 1,00

bilk 1,50

v~ 1~

junsd 1-2 god. 0,70

junad 6-]2 mjes. 0,50

W~ ~~

krmaca +- prasad 0,30

tome sviujepreko 6 mjeseci 0,25

mlade svinje 2-6 n~e.s 0,13

prasad do 2 mieseca 0,05

teski konji 1,20

srednjeteski konji 1,00

laki kouji 0,80

17

zdlneTIh:1d

ovce, ovnovi.koze i jarci jaujad rjarad

nOJeVl

kuniei

pUl'e

tovni jpil:ici (brojleri)

nesilice konzumnih jaja rasplodne nesilice te.s1tih pasmina rasplodne nesilice lakih pasmma

0,75 0,10 0,05 0,25 0,007 0,02 0,0055 0,004 0,008 0,004.

(3) Za Zivob:nje kojenrsuuavedene u prethodnorn stavkukoefieijent se odreduje prema izdanonu slI1zbellom strucnom misljenju Hrvatskog zavoda za poljoprwredno-ssvjetodacnu slnzbu. U slucaju cia se 1I.acm preracunevania reguhra posebnim propisom, primjeujillvafl ee seposeban propis,

(4) Gradevine iz sfi3lvkaL ovogaelanka ne mogu se graditi 11.01 zastieeoim podJ.'1lcj:i.tm pfIirode i ua podnJ.cjn vodozastitnih zona ukoliko to nije dozvoljeno posebnim propisom odnosno odlukom 0 zonama sanitarne zastite izvorista, a tl"eb3i ill izbjegaeati na pod'rUCj~l vrijednih dijelova pnrode.

(5) Minimalna udsljenost gradevina za inteuzivni uzgoj .zivoflilnja kapeeiteta preko 50 uvjetnih grla od gradevinskogpodrucjauaselja gradskog obilJezja iznosi 500 m, aod ostalih naselja se od!rectnje U OkvMIIl PPUO/G.

(6) Minimalne udaljenostigradevina zaintenzivni uzgoj zivotinjaodrul1na zemljisnog pojasa

razvrstane oeste izmZleneU] metrunaizuose:

BroJI uvj etuih gr.la

101 - 400

51 - 100

Minimalne ud3il~enostiod ruba zemljiiinoll; pojasamzv[Stane oeste

Drzavue Zupaniiske Lokalne

200'

]00' 50 30

]50' ]00 30

viSe od400

]50

30

(7) U daljenost gospodarskihgradevina za uzgoj .Zivotinja od mba nerazvrstane cesteizaosi t Sm.

(8) Udaljenosti propisane u stavcima 6. i. 7. ovoga c.1::mka odnose se iskljucivoua gradevine s

potencijalmm izvorom zagadenja pojedinacne ~li gradevure unntarkompleksa.

(9) Udaljenosti propisane ~~ staveima ,6. i 7. ovog31 clarrika ne odnose se ua zahvate na postojeeinn gradevinama ili kompleksimecaknitikada oni pedrazumijevaju povecanje kapaeiteta. Prilikom takvih zahvata tie mogll se smanjivati zateeeneudaljenosti.

Clanak42.

(ill) U sklopu kompleksa za mtenzivni uzgoj Zivotmja dOzvoljllva se gradoja gospodarskih gradevina za primamu oo1'3du rli ~rel"adu 11 fu.nkcijiosnovne proizvodnje Minimalni kapacitet nsnovue proizvodlnje uz koji se moze cdebriti izgradnja primarne dorade iii prerade (klaonica, hladnjaca i sl.) iznosi 100 uvjetnih ,grilla. Zaizgradnju mjeiiao:lli.ee stocne hrane lao minimalnikspacitet nsnovue pt·oizvodlnje iznosi 51 uvjetno grlo.

(2) Maksimalni kapacstet gradevine primarne dorade i prerade mora Ulniti jednak iii manji orl!

maksirnalnog kapaciteta osnovne proizvodnje,

IS

Clanak43.

(ill) U sklopu gospodarskog kompleksa iIi uz gradevire za obav]janje intenzwne poljoprivredne proizvodnje moguca je gradnja obiteljske stambene gradevine istovremeno s izgradnjcm gospmffiat'skog dijela ili nakon izgradnje gospodarskog dijela Cllne se formica obiteljsko poljoprivredao gospo<i'Urstvo.

(2) U sklopu obiteljskng poilljoprivred:nog gospodarstva itz stavka ill. ovog Clanta moguca je grndllja gractevina za pruzanje l1gosfuUte:[jskih nsluga C:Jija ,g:ractevinska (bruto) povrsina IDoz:e iZitlostiti maksimalno 20% gradevinske [brnto) povrsine gospodarskih gradevina,

(3) U sklopu gospodarskog kompleksa iIi uzgradeviue za obav]jlUlje intenzrvne poljoprivredne proizvodnje moguea je gradnja postrojenjazaproizvodnju e1ektri.cne i/ilitopfinske energije ltoj::1l kao resurskoriste alternanvne odncsnocbnovljive izvore

Clanak44!.

(ill) Rihejakom se smatraju bazeni i ossale vodne povrsine za uzgoj akvakulture,

(2) Izgradnja lI.ovih.ribnjaika izvan gradevinskih poill'llcja moguca je same ua zeml~is~w katastarskih kultura: llmlvara,frsfuUk, neplodno tlo te unapustenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka, napusteninu glinistima te na cstalnm poljoprivrednom Un oznacenem 1D.a kartcgrafskonu prikazu broj 1. bo ostalo obradivo i ostalo poljoprivredno tlo. Iznimno, izgradnja ribnjaka mogneaje i na vrijeduom obradivom tlu ako se radi oizgradnji ~l sklopu gospodarskug kompleksa.

(3) Minimalna pevrsinaribniaka za uzgoj ni!!ladi je 3 ha, a za uzgojkonzumue ribe je 5 ha. OV::1I

povrsina morn se koristiti iskljucivo za potrebe uzgO] a rihe.

(4) Rihejaci koji se grade ~l sklopu gospodarskog kompleksa za obavljanje intenzivne

poljoprivredae proizvodaje definiranoguelankn.J 8. eve Od!hrne mogu biti i manje povrsine.

3.2_ PROSlI'ORIi GOSPOIDARSKIH ZONA, Ii"ilL)USTRIiJSKE GR4IDEVINE, GRA:ElEVI1\JE ZA NilALO GOSiPOUARSTVO ] iPODUZE]"jj\USTVO

Clanak45.

(ill) Prostori gospodarskih zona koji se kroz iPPUO!G utvrot~U kao izdvojena gradeviaska ~odl"t1cja wan naselja veta od 25 ha prikaeani okvnnorn povrsinom uakartografsknm pnkazu odredeni S~~ OVOID Odlukom kao:

gospodarske Z01D.e velicine 25-40ha: Darda jug, Radna zona "Industrijska zona III NaSicama", Radna zona "'Sipovac 1 «, Grad Nasiee, illndustrijsb zona Cepin i gospodarska zona Viskovci; gospodarske zone velic:ine 40-70 ha: Industrijska ZOIl::1l BrijesTI - Grad Osijek, Darda sjever, Gospodarska zona Crnkovci - Opcma Marijanci i Gospodarska zona Semeljei;

gospodarska zona velieine 10-]00 ha.je Radna zona "Tvorruca cementa Nasice Istok"; gospodarske zone velicine 100<-110 ha: uidastrijska Z01D.a Douji Miholjae i Radna zona "Tvornica cementa Nasice Zapad".

(2) Simholi kojima je oznaeeaa jedna :i1i viSe gospodarskih ZD.m velicine do 25 ha postavljeni Sl! uz naselja III kojuna je kroz izradu PPUO!G moguce utvrditi izdvojena gradevinska podrueja izvan naseljagospodarske namjene odlnose se na:

Farma mala Karasica (Grad Beli Manastir);

Zona poslovne uamjeneCovei, Zonaposlovne namjene DonjiMiholjae zapad i sjever, Zona poslovne msmiene Gnmicm prijelaz, ZOIlI1l pOSlOVIil6 namjene preostac, Zonaposlovne namjene Drava, Zona poslovne namiene Podravski Podgajc:i, Zona poslovne nanijene Sveti

Clanak43.

(ill) U sklopu gospodarskog kompleksa iIi uz gradevire za obav]janje intenzwne poljoprivredne proizvodnje moguca je gradnja obiteljske stambene gradevine istovremeno s izgradnjcm gospmffiat'skog dijela ili nakon izgradnje gospodarskog dijela Cllne se formica obiteljsko poljoprivredao gospo<i'Urstvo.

(2) U sklopu obiteljskng poilljoprivred:nog gospodarstva itz stavka ill. ovog Clanta moguca je grndllja gractevina za pruzanje l1gosfuUte:[jskih nsluga C:Jija ,g:ractevinska (bruto) povrsina IDoz:e iZitlostiti maksimalno 20% gradevinske [brnto) povrsine gospodarskih gradevina,

(3) U sklopu gospodarskog kompleksa iIi uzgradeviue za obav]jlUlje intenzrvne poljoprivredne proizvodnje moguea je gradnja postrojenjazaproizvodnju e1ektri.cne i/ilitopfinske energije ltoj::1l kao resurskoriste alternanvne odncsnocbnovljive izvore

Clanak44!.

(ill) Rihejakom se smatraju bazeni i ossale vodne povrsine za uzgoj akvakulture,

(2) Izgradnja lI.ovih.ribnjaika izvan gradevinskih poill'llcja moguca je same ua zeml~is~w katastarskih kultura: llmlvara,frsfuUk, neplodno tlo te unapustenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka, napusteninu glinistima te na cstalnm poljoprivrednom Un oznacenem 1D.a kartcgrafskonu prikazu broj 1. bo ostalo obradivo i ostalo poljoprivredno tlo. Iznimno, izgradnja ribnjaka mogneaje i na vrijeduom obradivom tlu ako se radi oizgradnji ~l sklopu gospodarskug kompleksa.

(3) Minimalna pevrsinaribniaka za uzgoj ni!!ladi je 3 ha, a za uzgojkonzumue ribe je 5 ha. OV::1I

povrsina morn se koristiti iskljucivo za potrebe uzgO] a rihe.

(4) Rihejaci koji se grade ~l sklopu gospodarskog kompleksa za obavljanje intenzivne

poljoprivredae proizvodaje definiranoguelankn.J 8. eve Od!hrne mogu biti i manje povrsine.

3.2_ PROSlI'ORIi GOSPOIDARSKIH ZONA, Ii"ilL)USTRIiJSKE GR4IDEVINE, GRA:ElEVI1\JE ZA NilALO GOSiPOUARSTVO ] iPODUZE]"jj\USTVO

Clanak45.

(ill) Prostori gospodarskih zona koji se kroz iPPUO!G utvrot~U kao izdvojena gradeviaska ~odl"t1cja wan naselja veta od 25 ha prikaeani okvnnorn povrsinom uakartografsknm pnkazu odredeni S~~ OVOID Odlukom kao:

gospodarske Z01D.e velicine 25-40ha: Darda jug, Radna zona "Industrijska zona III NaSicama", Radna zona "'Sipovac 1 «, Grad Nasiee, illndustrijsb zona Cepin i gospodarska zona Viskovci; gospodarske zone velic:ine 40-70 ha: Industrijska ZOIl::1l BrijesTI - Grad Osijek, Darda sjever, Gospodarska zona Crnkovci - Opcma Marijanci i Gospodarska zona Semeljei;

gospodarska zona velieine 10-]00 ha.je Radna zona "Tvorruca cementa Nasice Istok"; gospodarske zone velicine 100<-110 ha: uidastrijska Z01D.a Douji Miholjae i Radna zona "Tvornica cementa Nasice Zapad".

(2) Simholi kojima je oznaeeaa jedna :i1i viSe gospodarskih ZD.m velicine do 25 ha postavljeni Sl! uz naselja III kojuna je kroz izradu PPUO!G moguce utvrditi izdvojena gradevinska podrueja izvan naseljagospodarske namjene odlnose se na:

Farma mala Karasica (Grad Beli Manastir);

Zona poslovne uamjeneCovei, Zonaposlovne namjene DonjiMiholjae zapad i sjever, Zona poslovne msmiene Gnmicm prijelaz, ZOIlI1l pOSlOVIil6 namjene preostac, Zonaposlovne namjene Drava, Zona poslovne namiene Podravski Podgajc:i, Zona poslovne nanijene Sveti

3 .. 3. !POVlRSINE I GRADiEVINE UGOSHTiELJSKO-TlI1RISnCKE NA.l-\'IJliE1'\'E

Clanak47_

(ill) PovW'ihne ugostiteljsko-tnristifke mamjeue smjestaju se 11 gradeviuska podl:l1cj~muselja, l!

izdvojena gradevinska podruc~a i izvan gratievimlskm porll"llcja_

(2) Izvan gratl!icagt"lldevinskog pOdl'llcja UilOgli se gradif gradevine ugostiteljsko-turistieke namjene iskljncivo l! m.nkciji seoskog turizma, na gradevnoj aestieimu kojoj sn izgradene ili se istovremeuo grade gradevine gospodarskog kompleksa iii gradevine 11 fnnkcijs poljoprrvrede s kojima cine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu,

Clanak48_

(ill) Povrsineuakcjima je kroz PPUO!G moguee utvrditi rzdvcjena gradevinskapodrucja izvan naselja ugcstiteljsko-taristickenamjeae prikazane suua kartografskom prikazu broj j. ""Kol'istenje i namjeaa prostera-izmjeue i dopene",

(2) Na svim povrsinama iz stavka ]_ ovog c,.lanka koje imaju oznaku "T" mogu se organizirati Zakonnm utvrdeni ssdrzaji ugnstiteljsko-tnristicke narojene odnosno: (D)-hotel, ('f2)-hnis.tiCiko naselje i (T3)-autokrunp i. kamp,

(3) Povrsine ugostiteljsko-tnristifke uamiene veee od 25 ha su:

Lokacija/Jl.S

maksimalna povrsina (ha)

namJena

maksimalni broj kreveta (kom)

L

Ivandvor (Grad IElakovo)

]50

T

]000

2_

Lapovac II (Grad.Nasiee)

50

T

RS-centar za vodene sportove

300

3_

Stara Cinota (Ope ina Bilje)

75

]50

T

200

4_

Bizovacke toplice ~OpC:i.tJ.3 Bizovac)

T

150

5_

Grabovac (Opcina Ceminac)

50

T

200

6_

Pllsbs (Opcina Draz)

50

T

200

Zeleni OtO:k (Operua nD1"al)

Borovik (Opcina Drenje)

50

15

T

200

T

R5 -centar za vodene sportove

300

s.

(4) P'Orulleja llgosfriteilljsko-hlristicke namjene lllillruja od 25 ha oznaeena sn na kartogmfs!kOlllli prikazu 5 okvirnim polozajem koji treba detaljnije lItvrdi,f~ krez PPUO/G, a odnose se na lokacije:

Donji Mmoijac i Miholjackm Ponec l! Gradu Donjem Miholjeu, Josava :i Gajger Pnstara u Gradu Dakevu (Josava dij;elom:i napodrucju Opcine Viskovci), tamp 1'awmac u Gradn Nas[ce, autokamp ~! Gradu Osijeku, prqemnr punkt 1Mbli Sakadas, Gospodarstvo Bekina, Gospodarstvo Stipic, Gospodarstvo Huhn, Bto-,e~no selo Bilje i (ftvorae TEveS u Opt.ini Bilje, Brodanci i Selei u Opcini Bizovac, Kenda u Opeini Draz, Aljmas u Opcini Erdnt, Vrbik u Opcini Ernestinovo, Lezaj, S:JItnica i Duhovno-rekreacijski centar Emaus u Optini Petrnjevci i Dragotin i Svetol±nlazje 11 Opcini Trnava.

Clanak49_

Uz javne oeste u zastitnom pojasuceste obostrano, moze se planirati gradnja gradevina ugostiteljsko-mristickenamjene za pl"!lZllllje usluga vozacima i petuicima, gradevine za petrebe odl:zavrunja ceste t ostahh gwadevina u funkciji oeste premaposebncmpropisu.

21

3.4. POVJRSINE I GRADEVINE ZA [SKiORISTAVANJE lVllNlERUNIH SIROVINA.

Clamlk 50.

(1) Iskoristavanje mineralnih SITO\IDa na podrueju ZU]JQliUije odnosi se na vrijedna n:JJbuzi.S~:JJ zenillog plum i nafte te eksploataoju rijernog pijeska i sljlmka, kvarcnog p.ijeska, gline, cementnih Iapera, geotennalne vade i tehnickng kamena

(2) Postojeee i planirane povrsine Z:J! iskoristavanje mineralnih sirovina prikazane su na

kartografskem prikazn bsoj 1. "Koristenje i namjena prostora-izmjene i dopm.le"i ol:mhvacajl1:

El-energetske: eksploatacijska polja nafte i pliua "Beuicanei'': Kucanci-Kapelna, Crnae,

Boksic:-!Klakoc,evc.i, Benicanci, Sjecoe, Ste\;kovica, Obod i Bizovac; .

Ez-geotennalue vode: polje Bizovac i ostale pojediuacne busotine;

E3-ostalo: Bukova GI:JJva, Ostra Glava, Torine, Stari Gradac, Kukljas, Bizovac, Grabovac, Levaniska Vru:os, Bijelo Brdo, Vladislavci, 'ifomas:J!llci, Fericanci, Donja Moticrna i.rijeka Draw ..

(3) Potencijalnim istraznim prostorcm 1I.a podmcju Z1J!panije se smatra: polj oprivredno tlo,

sume gospodarske namjene, ostalo poljoprivredno tlo, vodne povrsine.

Clanak 5l.

Istrazni prostori i povrsineza iskoristavanje miueralnih sirovina ne mogu se osnivati u: gradevinskim.podruejima naselja,

podrucjima pnrode zastieenirn pfel1Ilil posebnom propisu, osim aka S1!1 takve aktivnosti doptiStene aktom 0 zastiti,

1l:J! osobito vrijednom poljoprivrednom tluiznzev za euergetske mineralae sirovine.

Clanak 52.

(1) SVl ~wjeti iskoristavanja moraju se podrediti racionalnom koristenju zemljista te osobito provoditi miere zastite i saaacije okolisa, kako u tijeku karistelJJja,fcato i uakon dovrsenja koristeeja ]Jfema ]J 05.e bnim propisima ..

(2) Potrebno je izbjegavati krcenje snma, a Z:J! pristupe koristiti 11 pravilu postojeee prometnice i

putove.

(3) Zacdvoz sirovine potrehno je rzbjegavati koristecje eesta ~l gFadevillskom m:oomu.cju naselja.

(4) Postojeea polja za iskonstavanjemineralnih ssrovina unntar gradevinskih lPo[$rncja naselja ne

ll1agu se povebvaJf~ twa prostor uantar gradevrnsikiilll podrueja naselja.

(5) Napustene povrsine eksploatacijskih polja prikazane na kartografskom prikazu iIln.roj 3Ll. "Uredenje zernljista i zastita posehnih vrijednosti i obiljezja-izmjene I. dopaue", numo je sanirati, a sanacija morn obnhvatiti osiguranje stabilnostikosina i okolnog terena teozelecjivaeje iii drugi postupak prilagodhe krajobrazu i prenamjenu povrsina u druge namjene (smIle, livade, vodne povrsine, sp011sko-reheacijsb sadrZaji i sl.).

(6) Nave povrsine za iskoristavanje mineralnih sirovina moguce je fermirati 11 okvira istraznih

prostora temeljem prejekata po posebnom propisu,

22

4.. UVJETI SlVIJESTAJiADRUSTVENIH IDJELATNOSn U iPROSTORIJ

Clanak 53.

(ill) Snstav i mreza drn~ltveITI.ili djelatnosti 11 uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava sredisnjih

naselja planiranim 1I PPOlBZ.

(2) Prostor za drustvene djeillatnosti osigurava se odl_,zalvanjem i pros1!renJe1il1l prvenstveno postojecih kapaciteta lID postojeeim lobeijama te planieaujem novih povrsina 1] sklopu gradeviuskih podrneja naselja, osobito sredismih naselja, ukojima treba osigurati prostore najlilie dostnpne stanovnistvu

Clanak 541.

(ill) Prostor postejeeih gradevmadniStvenih djelatnosti trelaa ocnvati prioritetno za tu namjann uvaza.v~uci stvarue potrebe. Obuova, rekonstrukciia i prosirenje postojecih. kapsciteta te po potrebi osiguravanje prostora za gwadenje novih sadrzaja osigurava se u lPPUOfG i drugimprostnrnim planovima uzih podraeja na temelju prejekeije demografskog razvitka naselja.

(2) Povrsine sportsko-rekreacijske namjeae plaruraiu se ngradevillski.J.n podrucjima naselja, izdvojeninr ~devmskinl podrucjima izvan naselja i rzvan gradevinskih podtltC~a, a one odvaznosti za DrZa.vu i Zupanijn prikazane su na.kartografskom pnkezubroj ill. "Koristenje i namjena prostoraizmjene i ,d1opllme"'1 Izdvojena gradevinska podrueja spmisko-relcreacijske namjene izvan uaselja orgsnizireju se sukladnoclanku 1741 .. ave Oilluke ..

(3) Povrsine spol1sko-reicre,acijske namjenekoje je kroz izradu lPPUOfG potrebuo uwrrnti. kao izdvojena gradevinska jpodrucja izvan naselja su ona uamijenjena za golf igralista, :;u na podrueju Osjec~o-baranjske fupanijeplanirani su Ivandvor, l'ikveS i Selei,

L

Ivandvor (Grad Dakovo)

300

Lokacija / JLS

maksnnalna povrsina

(lID a)

150

Rl-golf igraliste ~R2-.~-ru~]P-lo-dt~u~.-m------~ 300

2.

Selee (Opeina Bizovac)

R I-golf igraliste ] 50

maksimalni broj kreveta {kom)

4.

1'i.ikves (Opeina Bilje)

150

R t-golfigraliste ] 50

(4) Rekreacijske povrsine mognce je planirati izvan gradevinskih pOd1"iJ!lcja karla nne predstavljaju uredene povrsineua tererm u sklopn kojih nije prisuma izgradnja gradevina, a koje prvenstveno keriste postojeee prirodne resurse.

(5) Zdravstveni sadldaji mo.gu se erganizirati :i l! izdvojenim gradevinskim pmffimcji.llm izvan

naselja sukladno clanilm lli75 .. ove Odluke,

5.. UVJETI ODREDI[VANJA IZGRAHEI\'lI[H[ I\lEIZG.RADEN~HDIJEI..OV A GRAIDEVINSKIH PODRUCJA

Clanak 55.

(ill) Gradevinsko podruc~e naselja cme izgradeni i uredeni dio liase.lja i neizgradeni dio tog

podrueja planiran uPPUOJG zanjegov razvoj i prosirenje.

2.3

(2) Gradevinska podrueja uaselja se Il!tvJrGuju I!l PPUOfG. Postojeca gradevinska podmeja uaselja moraiu se u postnpku izrade PPUOfG rli njihove jzmjeue i dopune uskladiti sa smjernicama i kriterijima iz ove Odluke.

(3) G[ac"tevllska podmcja naselja nz drzavue

medusobnoj ndaljellos~i manioj od 5:00 m.

fupanijske oeste ne mogll se planirati na

(4) U slucaju kada je mWjellost rzmedu diva izgradena gradevinska pO drucj a nasejja manja od one

propisane stavkom 3. ovog cifilllka, zatecena udaljenost moze se zadrzati, ali se me moze smanjivab.

Clamtk 56.

(1) Grac"tevi:nskapod1llcj~ se moraju raeicualno t:m:Et:iJf~ ua nacin da se Z3!IlOvn gradnju prinritetno

koristi PPUO/G-om definirani izgradeui dio gradevinskog pod!rucj]a.

(2) Odgovarajucom organizaeijom prostora i nacinom izgradnje osigurati ekouomicnost Il!

lorisi:enj u prostorn.

(3) Potrebno je teiiti cia se gustoca stanovnistva u gradu Osijeku ure slrumJllJe, a gms1loo]w stannvnistva U ostalimnaseljima potrehno jepovecavati i teZiti da ona ilmde veea od 30 st/ha za gradskeuaselja i 15 st/ha za ostala naselj a.

(4) Naselja gradskih obiljeija napodrucju 2:uparuije su: Osijek kao veilliki gradte gradovi Da!Qovo,

Beli Manastir, Nasioe, Valpovo, Be1is6e i Donji Miholjac.

ChW:1k 57.

(1) IZ\'a11 gradevinskih podmcjall:5Lselja moguee je UJtvl"divati izdvojena gwaclevillska podrucja za

slj edeceuanq ene:

gospodarske,

ngosfuUteJ.j sko-turisticke, sportsko-reicre,acijske, zdravstvene,

groblja i

posebne namjene (vojne gradevme i komplekse),

(2) Mogu6e j;e utvrdrvati i izdvojella gradevinska podrucja mjesovite uamjene nnutar kojih se

mogu planirati kombinacije namjena iz stavka l .. ovogaclanka.

(3) Mogu6e je utvrdrvati i izdvojene dijetove gradevinskog podruc]a naselja kao odivojene dijelove postojeceg gradevinskog jpodrucja istog uaseljauastale djelovanjem tradieijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja iskljucivo u izgradenim.povrsinama Kroz lPPUO/G potrebno je propisati uvjete za gradnju U izdvojenim dijelovima gwadevinskili podrucja naselja uvafavajnci postejece urbanisticke standards koji su ~w pravilu niziod onih u nasequ,

(4) Ako se izdvojeuo gradevinskopcdruqe planira lIZ 'ii:davmm Od!1l0.s1l0 Zn.lpani.jsku cestu iii rzmedu dva graclevi:nska podrucja naselja, mora se iZitlledu izdvojenog gradevinskog podmcja ilaaretn jednog gradevinskog porllrncja naselja osigurati koridor snine minimum 500 IIl..

Cl:wak 58.

(1) Na utvrdivanjepovrsina IZ clanka 57. stavka 3.. ne primieniuju se odredhe clanka 11K ove

Odlnke.

14

(2) Povrsine iz c.lanka 57. stavka 3. koje s~w utvrdene ~lPPUO/Gllije moguce poveeavati.

Clanak 59.

(ill) Novi izdvojeni dijelovi gradevimikiillt m:nodrlllcja naselja mogu se planirati samo lIZ izdvejeua

gradevinska podl:ucj:J!ngost~tcljsko-lnristi.cke namjene.

(2) Povrsine izdvojenih d~jelova gradevinskih podrucja naselja ne mogu biti vece od povrsiue

izdvojenog gradevinskog pod'rucja ugostiteljsko-turisticke namrene uz koje se utvrduju.

(3) U postnpku ntvrdivauja povrsina iz: stavka l . ovogClatTIka potrebno jeizbjegavati podrrrcja klizista i jpodlrucja uz vodotoke s erozijskim dje1ovanjem, koja se ~utv[dt~u prema podacima nadleznog l"ije1a .. Za t1lko utvrdene povrsine potrebno je kroz PPUO!G propisati uvjete za zastim od negativnog dje:Jovanj~, kao i za zastitn vodotoka.

Clanak 60.

Izdvojeua gradevaiska podrucja za nova grobija utvrduju se 11[1 temelju prevedeaih prethodnih istrazivanja pogcdnosa Iokacije prem:J! posebnompropisa.

Clanak 61.

Izdvojeua gradevinska jpodrucja posehue namjeae lItvrCl]ljn se prenm zahtjevima :i podacima nadleznih tijalapo posebnom propisui

6.. UVJEH (FUNKC[ONALNI, PROSTORN[,IEKOLOSKI]I UTVRIlIVAJi'lJA !PROi\'IETN"lHI OSTAUHIJ\lFRASTRUKTlIE1\lIH SUSTAVA II PROSTORU

Clanak 62.

(ill) Na prostoru planiraaih i altemativnih koridora i lnkacija za gradevineprometnih i ostalih infrastruktumih sustavane mogu se, do utvrdivauja tome trase w lokacije, planirati i graditi gradeville koje se mogu graditi lzvan gradevinskog podrucja, odredevati prostori za razvoj naselja, niti utvrdivati izdvejena gradevinska ]Jodrucjaosfialili namjena.

(2) Prostor planiranih i alternativnih koridora :i lokacija se do izgradaje prometne i ostale infrastrukturne gradevine koristi na postcjeci nacm, bez moguenosn gradnje fu:affiniih gradevina izuzev grndevma wfi"astl'uktume .. Izgrado] om se Sll1'atmju izvedeni barem Z.eJ.ll1j ani radovi.

(3) Izuzetno od sfi:J!vka 2 .. ovoga c.lanka u prostorukoridora moze se graditi i prije izgradnje infrastruktume gradevine ukoljko je takva mogucnost dana kmzPPUO!G propisivanjem uvjeta i mjera zastite plansko,gkoridom

(4) Nakonjzgradnj e planiranih gradevina prometue ill ostale jnfrastruktare, u prostoru koji preostane unutar planieanih koridora ilili lokacija te gradevine psestaju ogranicenja iz ovog clanka te ga je mognce privesti osuevnoj namjeni.

(5) Ogranicenja rz stavaka 1. 2 .. i 3.. ovogelanka ne pnnqennqu seua podrneja za smjestaj

samostojeeeg resetkastogantenskog stnpa.

25

(2) POVFsme iz cl.mka 57. stavka 3. koje s~w utvrdene u PPUOfG nije moguce poveeavati.

Clanak 59.

(ill) Novi izdvojeni dijelovi gwadevimkiillJ. ~odrLlc~a naselja mogu se planisati samo uz izdvojena

gradevinska podrucja ~1go.s;titeljsko-lnristicke narejene.

(2) Povrsme izdvcjenila dijelova gradeviuskih podlru.cja l1ase.lja me mogu biti vece 001 povrsiue

izdvojencg gradevuiskog podrueja ugostiteljsko-turistseke namjene uz koje seutvrduju,

(3) U postupku utvrdwanja povrsina iz stavka ill. ovog CJla.nt:a potrebno je izhjegavati podt1.1cja I-r.lizisla i jpodrucja lliZ vodotoke s erozijskim dje1ovanJeJjll, koja se uttvrdujuprema podacima Mdllemo.g l"ije1a. Za tako utvrdenepovrsine potrebno je kroz PPUO/Gpropisati uvjete za zastiffi od negativnog dj elovau ja, kao i za zastim vodoto ka.

Clanak 60.

Izdvojena gradevinska podrueja za nova grobljantvrduju sena temelju prevedenih prethodnih istrazivanja pogodnosti Jokacije premaposebnom propisn

Clanak 61.

Izdvcjeua graf1evinsb podmJ.Cja posebne uamjene utvmujlu se prema zahtjevima :i podacima nadleznih tijela pO' posebnom propisu.

6.. UVJE'FI (FUNKCmONALNI, PROSTORNI, EiKOl.OSK.[) UTVRIlIVAJ.·'UA PROiVlEThlIH I OSTAUH INFRASTRUKTURNIH SUSTA V.A U PROSTORU

C:lanak 62.

(ill) Na prostoru planiranih i altemativnih kondora i lokacija za gradevine prometnih i ostalih infrasteuktnmih sustava ne mogu se, 00 utvrdivanja toctiLe trase i lokaeije, planirati i graditi graa'tevine koje se mogu graditi izvan gradevinskog podrucja, odredivati prostori za fatZVO] naselja, niti utvrdivati izdvojena gwaaeVLtlsl-r.a pod!ru.c.ja ostalih namjena.

(2) ProS[OI" planiranih i alternativnih koridora :i lokacija se do izgradnje promeaie i ostale infrastsuktnrne gradevine konsti na postojeci Ila.cm,'bez mnguenosti gradnje frajlliih gradevina iznzev grndevinamfrsstrukture. Jzgradnjom se smatrsju izvedeni barem z:enwjaw. radovi.

(3) Iznzetno ad stavka 2. ovoga c:lanka u prostoru koridora moze se graditi i prije izgraduje infrastsuktnrue gradevine ukoliko jetakva mogucnost dana kroz PiPUO/G propisivanjem uvjeta i n~era zastite planskog kortdora.

(4) N akon izgradnj e plauiranih gradevina prometne :i ostale infrastsukmre, u prostom koji preostane unntar planiranih koridora ifili Jokacija te grndevme prestaju ogranicenja 12 ovog CJ!ruika te ga je moguee prrvesti osnovnoj namieni.

(5) Ogranieenja iz stavaka ]. 2. i 3.. ovog clanta ne plUlljenJuJu se 11.:1. podrueja za smjesbj

samostojeeeg resetkastog antenskog stupa,

25

(2) Postojecu cestovnu mrezu potrebno jedogr:1dillti, rekonstrnirati i ojlicati raw povecania propuSIile mob i sigurncsti prometa, povecaeja nosivosti, poboljsaoja elemenata i prosirenja knlnika uzih od! 5 In

(3) Rekonstrukcije eesta s korekcijIDIu.aprometno tehniekih elemenata trase me smatraju se

promjenom trase.

(4) Ceste planirane ~w PPOBZ potrebno je projektirati s najnovijim tehnieko-sigaruosniru rjeseniima i gdje god je to moguee medusobna krizanja Ijesavati. deniveliranjem, bez obzira da Ii S1J! isla predvidena PPOiBZ-om.

Clanak 68.

(ill) Na svunjavuim cestama potrelmo je sustavno poveeavati sigumost premeta vozila, sigumost prometa biciklima i sigurnost pjesaka gradnjom namjeuskih prometnih povrsinakada to zahtijeva gnstcca odgovarajuceg prometa.

(2) Na svimeestama potrebno je sustavno poboljsavati dostupnost sredstvima jevnogeestovnog

prijevoza izgrndnjo1!I1l1edostajm5.iha:ntobllSllih sfi!ljalista i. kolodvora.

Clanak 69.

Radipoveeanja sigurnosti prometa cestovnog i zeljezru.ckog prometnog sustava potrehno je na svim mjestima krizanj]a cestovnih premetnica sa ~eljezn:ickim prugama rzvesti modernu signa!lizae.iju i osigaranje, a sva krizanja drzavnih cesta s pnugama deuivelirati. Radi. buduee nloge p11lge M3 (rvIP 13) [reba demveillimJi. njeziu:JIkriZanja sa svun cestama ~E':Z obzira na kategoriju.

6 .. 1.2. ZeIjezll!icki promemt sustav

C:lanak 70.

(ill) Zeljeznicki prometni snstavZnpalmije cine zeljezuiCke pruge s kolodvorima i dmgim slnfhenim miestima ipripadajucinu nredajuna kojima je potrebna modemizacija, a djelomicno inova izgra,dlnj a.

(2) l'rnse pustojeceh m.jeznickih prnga illite se u skladn s posebnim propisime.

(3) Na svimprugama moraju se izvrsiti radovi na modermeaciji, energetici.rascjeti, osjguranju iii

denivelaciji zeljeznic~o cestovuih krizanja.

(4) Usluge 11<1 m!l:eZi. pruga moraju se podici na zahtijevanu razinn za pruge ~lkljl]Cene 1J! paneuropsku promeznn mrezu. U sklopu te obveze posebno 6e se provesti i rekonstrukeija z,e]jemickih cvaoova i kolodvora Osijek, Dakovo i Beli Manastir.

Clanak 71.

(ill) Prilikomodabira 11'35e i rekonstrukeije zeljezniCiilllcvorova II koridoru prllg:e M3 (NfP13) potrebao je 1l.:1. l1ajll1atlJju mogucu mjel'l~ smaniiti utjecaj tranzituog teretnog prometa na povrsine naselja. U tu svrhu oVllnPPOBZ-am predilo~ene su korekcije koridora Vc djelomicno novonu izgradnjom koje je kroz izradu PPUO/Gpotl"ebno detaljnije rszraditi.

27

(2) Smjemioe za izgrndlljnindnstrijskili kolosjeka propisatikroz lPPUO/G 1J! skladu s podacima

nadleznog tijela prema posebnrun propisu.

6 .. 1.3. Rijecru prmnetnt snstav

Plovne pateve rijekama D1J!naVOIll :i Dravompotrehuo jereintegrirati 1J! plovidlieni sustav Rajua-Majna-Dunav, Pri izgraduii 1 uredenju plovuih puteva u Zupaniji potrebnoje odrzsti visoki standard medunarodue Vll,c klase ua plovnom putu D1J!naV0111, urediti dionicu plovnog puta Dravorn od ~tSca 11 Dnnav do luke Osijek na lIiV_ medunarndnu klasu uz preporuku za clemente V'b klase te ostvariti plovru put Dravom do. Ferdinandovca na razini IV_ mednnarodue klase,

Clanak 73_

(ill) U koridorima rijecnih plovnih putova dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija luka, pnstanista, sidl"ista, brodogradilista, ludrotehnickih zahvata i gradevina te pratece infrastrukmre. S tim u vezi planira seizgradnja remoutuog brodogradilista na.rijeei Dravi, prosirenje i rekonstrukcija 11J!ke Osijek te rekonstrukcije pristanista ~l Beliscl! i D011jem Miholjeu, kao i izgrndllja drugih luka i pnstanista n:ll Dravi i Dunave.

(2) Regulacijskekorekcije profila i polozaja korita vodoto.b,a posebno izgradaja visenamjenskih vodnih stepeuiea ('118) moraju seplarurats uz primjenn mjera zastite naselja, hll~olita i zasticenih prostora prircdne i graditeljske bastine,

(3) Nacin ostvareuja plovnog pnta rijekom Dravom uzvodno odr.km 29 i r.km 85+200 odl:eru,TI re se ailltematiwo sa izgradnjom VS "Osqek" i VS "Donji Milioljad'" odnosnokanaliziranjem korita iii kombiniranimrjeseej em

C:lanak 74L

(ill) OSUTnl Iuka i pristanistaod vaznosti Z6L Drzavn iZnpa:uiju moguee je u skladu s posebnim

propisima uokviru PPUO!G na plovnim putevima planirati i drnge luke i pristanista.

(2) U okviruluka i pristanista rnoguee je razvijauje osuovnih .Iufrili d~elamosti i pratecih sadIiaja te organiziranje zimevnika za brodove, vezova za mala plovila, uredivanje luka nantickog turizma i slicno.

6 .. 1.4. Zracm pFOmet

Clanak 75_

(ill) Na prostorcZupanije izgradeue S1'1 ~v:ije zracne hike: zracaa luka "Osijek-Klisa" referentuog karla 4D i zracao prisfarn!ifue "Osijek-ICepm" referentuog koda 2C_

(2) U postojecim zraeninu lukama potrebno je provesti telmicb, tehnoloska i sigumosaa

unaprjedeujate gradnjunovih gradevina i povrsina s ciljem poveeauja kapaeiteta irazine usluge,

23

(3) Na podrncju Zupmije je moguee uredenje poljoprivreduih, sportskih i slicuih letjelista za

avione i helikopteze prieemu se lIZ srgnrnost pmmeta moraju osigtlraJf~ :i ~1vjeti zaSfrl!te okohsa kvaliteta zi.v.ljenj3J 11 kontaktnim pOdl<lcjinlll.l<;te se detaljnije ~dv:nl~lju] u PPUOfG.

6 .. 1.5. Integralui transport

Clanak 76.

(ill) U sklopu osrvarivanja uejeta untegralnog transporta potrebno je kao prvu fazu razviti

kombiniranipromet izgradnjom prekrcajno-robnih terminala.

(2) U PFOBl: predvida se rzgradaja terminala na Jokaciji luke "Osijek".

Razvojpostanske mreze t:oji se odnosi na izgradnju poslovnih gradevina usmjeren j;e l! gradevinska podl1l1cja naseljate se l! prostornim planovima uzih pod:mcffia morajuosigurati prostorne pretpostavke zanesmetan mzvoj.

(ill) Uvjeti uredeuja pmstora postanskih kapacireta, koji se rekonstruiraju ili grade.idefiniraju se ~w

PF'UO/G, a detal§lnije u prostornim planovinm ufih pOm"llcja.

(2) Uvjete Z3J izgrnd1~u gradevina za razvoj postanske mreze planirane u PiPOBZ potrehno je

deftalj!nije propisati krozPPUOfG i prostomeplanove l!zrn podlru.cja.

Razvoj elektrooickekomnnikaeijske mreze o1bullvac3J gradenje elektronicte komunikacijske infrastnektnre :i povez3Jl1e opreme neophndne za ]1mzanje elektronickih komunikacijskih usluga.

(ill) Elektrcnicka komunskacsjska mfrastmktnsa i.povezana oprema moze se gmdi~i unutariizvan

gradevinskih P od11.tCffia.

(2) Pri izgradnji elektrouickih komnnikacijskih vodova izvan gradevinskih podmeja potrebno je koristits postojece infrastmkturnekoridore wadi objedmjavanja istih ueilju zastifie i oC~lvanJla prostora i sprj;ecav:mja ueopravdauog zauzimanja novih jpOVill'SIDa.

(3) Pri izgradnji elektronickih komunikaeijskih vodova unntar gradevinskih podlrucja isle ~w praviln graditi unutar javnih ]JOVill'SIDa, sto je potrebnodetaljuije rszraditi kroz PPUO/Gi druge prostome plauove uzih ~odt·ncj3J.

2:9

Clanak 81.

(ill) Elekfronickakomunikacijska intrastruktnra i povezana oprema prema naeinu postav[jaJlJja dijeli se ua elektroru:ck~w komunikacijskn urfrastraktuns i poveloanu opremu na postojecim gradevinama (antenski prihvati) i elektrouicku komunikacijsku infrastrukturu i povezane opremu sa samostojeeim anteaskim stupovima.

(2) Satllosto~eciantemki stupovi loa postavilljanje elektronicke konmnikacijske infrastrukture i povezane opreme po konstrukciji izvode se kao stapni stupovi visine do 30m! il:i kao resetkasti autenski stupovi.

(3) Raspored resetkastih antenskih stupova prskazan je na kartografskom prikazn I:>roj 2_lI

"Posta i elektronieke komunikacije - izmjene j (lopune"na sl~edeti nacin:

postcjeeiresetkasti antenski stupovi, simbolcm na Iokacijipreaia stvarnim koordinatama istog,

podrucjemza smjestaj] resetkastog antenskog stupa sradijusom od800 do 2000 m.

(4) Unutar podrueja za Slll~est:aj ,esetkastog anteuskog smpa uvjetuje se gradnja same jednog Ilovo,g resetkastog antenskog stupa takvih karakteristika da moze prihvatiti vise operatora, a ]pretllil. projektu kojije potvrdenrjesenjem Ministarstva zastite okolisa, prcstomog uredenja i graditeljstva.

(5) Iznimno od stavka 4_ ovoga c:Jmika, ~mujjar granica gradevinskog podmcja naselja gradskng obiljezj!a i 11 izdvojenim gradevinskun podrll1cjima ugostiteljsko-taristieke odnosno sp011sko~ rekreacijske namjene, nije dozvoljena jzgradnja resetkastih.nntenskih stupova vee same stap:u:ili stnpova visinedo 30 Ill.

(6) Ukoliko je unutar podnreja za sm~e.staj resetkastog antenskcg slupa vee izgraden resetkasti anfenski stup/stupovi, tada je nakon stnpanja 113. SWlilgll ove Odluke mogueaizgradnja jos samo jednog dodatnog zajednickog resetkastog antenskog stupaza ostale operatore/eperatora ..

(/') Pristnpnipm loa samestojeei antenski stupkoji se gram izvWl grauica gradevinskog ~odmcja

Ile snlij e se asfaltiraa _

(8) U'postupku izdavanja provedbenih akata za izgradnju samostojeeeg anfeuskog stupa obavezno

jepribaviti pesebue uvjete zastite prirode i zastite bdtnrnm dobara, bez obzira na lokaciju,

(9) Nije oozvoljeno postavljanje s:unostojec,iliante1l!.~kih stupova unntsr zastitnog pojasa postojeeih kao niti unutar koridora planiramh drzavnih eesta, zeljeznieai [rasa d!:a!Iekovod'a naponskog nivoa 110 kV :i vise.

(ruO) Izgradnja elektronicke komunikacijske infrastruktnre u zoni aerndroma dopllstena je same a!co se aeronautickom studijom doka.~e da istaue probija zastitne ravnine aerodroma ida Iljel1ll rad neee ometati rad radionavigaeijskih nredsja, a sve III skladu s meAO dokumentom Annex 14, Aerodromes,

(ill]) Dopusteno je postavljauje elektronickekomunikacijske mfrastruktare i povezane opreme na postojeeim gradevinama u suglasjn s ishodennn poseauun uejetima.pravnih osoba s javnim ovlastima ]po posebnim propisuna.

Clanak 82_

Ukoliko je 1] PPUOfG utvrdena GSMf,e:i'lllologija javiuh pckretnih telekomunikacqa ona podrazumijeva i sve ostale sustave s.ljedecili generaeija tj. novih tehnologija elektronickih komuuikacij a.

30

Chwak 83.

(1) Na po&ucju Zupru!l!ije mognce je gradenie koutrofnog mjemog sredista za potrebe obavilljanjru kontrole radiofrekvencijskog spektra, mjerenja, rspitivanja i utvrdivanja ~!ltZroka stvaranja smetnji 11 rsdiofrekveneijskom speknn;

(2) Knntrolao mjemo s,edi,Ste potrebno je locirativnnutar gradevinskog p0d111CjaJ. Unutar kontrolnog m~er1D.og sredista moguca jeizgradWlja povezane opreme :ipotreltmili gradev:iWJ.a za obav]janje navedene djelattD.osti.

(3) Ukolike je za postavljanje povezane opl'em.e potrebna izgradnja samostojeeih resetkastih stupova, kontrolnomjemo srediste ne moze se locirati nmrtar gradevmskog podrucja naselja gradskog obiljeija, odinos1D.o izdvojeuib grade\>Tnslcllpodrucjru ugostiteljsko-tnristieke i. sportsko-rekreacijske namjene,

(4) POdIUc~illla za smjesta] resetkasteg stupa iz CJI:aclb. lH. stavak 3. nije obulwaceno kuutrolno mjerno srediste. Izgradnja samostojecih antenskih resetkastih stupova kontrolnog n1!iemog sredista ne predstavljaegranicenje za izgradnju prema cJallklll 81. ove Odluke.

Cla:nak 84.

Za razvoj ;meZe radija i televizije (RTV) potrebno je omoguciti izgradnju planiramh gradevina, kako nnutar take i izvan gradevinskih podrncja. Za izgradnju elemeaata snstava RTV-a unntar gradevi:nskih podmcja lokacqe i gratievrne moraju biti U skladn s 1111b:mi5fricko~arhitektruruskim :;jeSenjimll okolnog prostora i vai'€cim propisima 0 dopustenoj snazi radio i TV signala Za izgradnju ooosiljackih.:i p"el:vru:aCkm.objekata RIV-a iZVlW gradevinskih p0d11lcjru potsebnoje osiguratiprostor s kolnim pristupom, pricemu je potrebno izbjegavati zasticeue prostore te voditiracuna 0 vizcalnonu uklapanju ~~ krajobraz,

U cilju zastite i ocuva:nja prostora [e sptjecavanj~l nepntsebnog zauzimanja novih prostora ebvezuo je vee PI; planiraniu usklarhvanje sistnn ili srodnim dje:J:atnostirna radi zajedlniCkog koristeeja prostora i dij ela gw.adevina_

6.2. EI\'ERGETSKI SUSI' A V

6.2.1. Prclzvodn] a i ciijevnj transpurt nafte i plma

(1) Magistralui razvod plina ua podrueju Z~lpani~e Ce se ·dovrSi,ti i.zgnldnjom magistralnog plinovoda za medunarodni transport Dravaszerdahely (Republika Madarsk:a)-DolljiMilioljac i slj edeeih magistralnih plinovoda •

Donji Miholjac-Slavonski Brod Belisee-Osijek,

Bolman-Beli Manastir, Osijek-VulmvaJ" :i

Slavonski Brod- Vinkevci.

(2) Izgradnjn Iokahuh plinovoda potrebno je detaljnije pr:illklJ!zati. i razraditi U lPPUOfG i prostorninu

planovima uzih podi-ll1cja ~lvazavajuCi smjernice izelanka 182. ove Odlnke.

31

Clanak 87.

Planirani magisfralnimattovod 2:.'1 medunarodni transport PEOP te planirani magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci smjeStellJi s~w 11 koridoru postojecih cjevovoda. Unutar zastifnog koridora cjevovoda zabranjeue su bilo kakve radnje bez suglasnosti vlasnika cjevovoda.

Clanak 88.

(ill) Ked paralelnog vodenia mednuarodnih i magistralnih naftovoda i plinovoda s dugom

infrastsukturom potre bno je plldldavati se mednsobnih ~lmmj ellos;f~propisrullh posebnim propisom.

(2) U PPUO!G mogu se propisati i dmgacije udaljenosti i uvjeti u skladu s posebrum propisima i

shIZb enim podaeima nmillleznog tij ela,

6..2.2. Elektroenergetskt sustav

Clanak 89.

(ill) Sustav opskrbe elektricnom energijom obahvaea proizvodlljn, prijenos :i distribuciju elektriene

energije. Za psoizvodnju eleikfu:icne energije lila podrucju OBZ planirana je izgwadnj3!:

KTiE-Osijek, TE-Tanja (alternativno IE Da]j) i. TE-Valpovo (lokaciija u ist:mZivanjll) i HE Donji Miholjac i HE Osijek.

(2) Prilikom planiranja namjene povrsina 11 PPUO!G, potrebno je rezervirati dovoljan prostor za

smjeStaj postrcjenja HE ill TE uvazavajuci sve potrebne mjere zastite okolisa.

Clanak 90.

(ill) Uvjeti vuredivanja prostora za HE-Donji Miholjac i HE-Osij;ek definirat ce se istrazninu

postapcima i medudrza vnim ugovonma.

(2) Uvjeti uredivanja prostora za KTE Osijek, TiE Tauja (alternative 'FE Dali) i 1E Va1pml<O

potrebno je detaljnije definirati ~1 PPUOIGn:JJicon provedenih istramih postupaka.

Clanak 91.

(ill) U lPPOBZ se omogucsea gradnja :i ,dlrugih pcstrejeoja za proizvodniu elektriene i/ili toplinske energijekoja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovilljive izvore euergije (St111Cevn energija, toplma oknlisa, toplina zemlje, biemasa koja ne ~ikiljucuje ogrijevno drvo.vprirodna smuga vodotoka bez hidroloskih zahvata i sl.),

(2) Ukoliko se isru:e mteres za takvu grnd,~u, potrebno je provesti odgovarajuce postupke

propisane posebnim propisom, zadovoljjti kriterije zaSfuUte prostora i okolisa te ekonomske isplativosa.

(3) Karla se gradevineiz stavka I. OV0g Clanka grade kao gradevine osnovue namjene na zasebnoj gradevnoj Cestic.i mogu se graditi unutar granica grndevrnskili podrlllcja gospndarske namjene ili izvan granica gradevinskili jpodmc]a pod! uv~etom da .gradevlm oestic.a tlllde l!daljena munmalno 5:00 m orl! granica gradevinskog podJ:ucja naselja gradskog karaktera, minimalno 100 m od granica gradevinskog podrueja ostalih uaselja, kao i minimalno 100 m od mba zen1ITjisnog pojasadrzavne ili zupanijske ceste, odnosno ~eljezn:ice, ili planskng koridora ceste, odnosno ~eljezn:ic:e.

31

Clanak 87.

Plauirani mrugisttll.I:l1ii.llaftovod za medunarodni transport iPEOP te planirani magistralni plinovod Slavonski Brod!- Vinkovci smjesteni su 11 koridoru p ostojecih cjevovoda. U nutar zastifnog koridora cjevovoda zabranjeue su bilo kakve radnje bez suglasnosti vlasnika cjevovoda.

Clanak 88.

(ill) Kod paralelnog vodenja medunarodnih i magistralnih naftovoda i plinovoda 5 dugom

infrastrukturem potrebno je pl'idldavati se medusebnih ndalj enosti propisanih posebnim propisom.

(2) UPPUOJG mogu se propisati i drugacijeudaljenosti i nvjeti 11 skladu s posebrum propisima i

shriberum podacima nadleznog tije.la.

6 .. 2.2.. IElektmenergetski. sustav

Clanak 89.

(ill) Snstav opskrbe elekilric1D.01lTI! energijom obulwaca proizvodnju, prijenos :i distribueiju elektricne

energije. Za proizvednjn elektricne energije rna podrucju OBl: planirana je izgradnja:

KTiE-Osijek, TE-Tanja (alternativno IE Dalj) i 'FE-V:JJlpovo (Iokacija u istrnZivanju) i HE Donji Miholjac i HE Osijek.

(2) Prilikoni planiranja namjeue povrsina u PPUO/G, potrebuo je rezervirati dovoljan prostor za

sm]eStajpostl'ojenj:JJ HE:ih TE uvruzruvajuci sve potrebne mjere z:1stilte okolisa.

Clanak 90.

(ill) Uvjeti uredivanja prostora za HE-Dollji Miholjac HE-Osijek definirat ce se istrafnim

posmpeimai medndrzavnan ugovorima.

(2) Uvjeti lIredlivanjaprostorn za KTE Osijek, TE l'runj]a (alternativa TE Dalj) i TE Valpovo

potrebno je detaljnije definirati u PPUO!Gnruicoll provedenih istraznih postupaka.

Clanak 91.

(ill) U iPPOBZ se omegueava gradnja :i dmgih pestrojenja za pro.izvodlnju elektriene ilili toplinske energije kojakao resurs koriste alternativne OOO.oSI1D obnovljive jzvore euergije (suneeva eaergija, [O~lIDa okolisa, teplina zemlje, biomass koja ne uk1jnCt~eogtijevIilOdrvo, priredna sll:1ga vodotoka bez hidroloskih zabvata i 51).

(2) Ukoliko se iskai:e mteres za takvu gmdnj~l,potl"elmo je provesti odgovaraiuce fostupke

propisane posebnim propisom, zadovoljiti kriterije zastite prostora i okolisa te ekonomske isplativosti.

(3) Kada se gradevine iz stavka L OV0g Clanka grade kao gradevine osnovnenamjene na zasebnoj gradevnojcestici nmgll se graditi unutar granicagradevinskih po<il:llcja gospodarskenamjene :iIi izvan granica gradevinskih podmcja pod uvjetom cia graaewa cestiea bude udaljena tl.l.illrultnalno 500 m od graniea gradevinskog podt1\!.cja. rnaseillja gradskcg karaktera, minimalno 100 m od granica gradevinskog podrueja ostalibuaselja, kao iminimalno 100 m od ruba zemhisnog pojasa drzavne ili ZulPanijsice cestaodnosno zeljeznice, iii planskcg koridora ceste.odnosuo zeljeZtJ.:ice.

32

6.3.]. Zastitme i regulacijske gradeviine

Clanak 97.

Snstav zastiteod stel:nog djelovanja vodaodreden je izvedenim i planirauim zastim.im i regnlacijskim gradevinama. OdJ:z8Jvanje i izgradnja sustava prioritetan je zadatak II zaStiti gradoca, naselja, infrastrukture i ostalih prostoraZepanijeod vanjskih voda.

Clanak 98.

Za obranu od unutarnjih voda potrebno je sustavno provoditi regulaciju korita prirodnih i umjetnih glavnih I. sekundarnih prijemnika i sustava crpnih postaja, ustava, vodnih stepenica i ostalih hidrotehniekih gradevina.

Clanak 99.

(ill) Za zastitl\!l od bujienih veda i redukeiju poplavnng vala predvidena je gradlJJj:J abmmlacija i

rezeneija u brdskom d!ijel1l!Znpanij;e_ .

(2) Za visenamjell.s10 koristenje vo& rijeke Drave predvida se gradllja vodne stepenice VS Osijek i VS Doaji Nfihoijac, kojima se ostvaruje i ejelovita zastita od sf!em.og djeJovanjru vodaua

podt1!l.CjuZnpa11.i.j;e_ .

(3) Unutar plauiranih voduib. povrsma,do njih.ove izgradnje, zaddavru se osnovua lI.atnJ61l.a

za~ranjnje gradnja gradevinakoje se mogu graditi izvan gradevinskog podnreja S izuzetkom gradevina mfrastmkture planiranih u lPPOBZ i onih namijenjenih iskoristavauju llmineraillnili. siroviua.

Clmak 100.

(j) Poljoprivredno zemlljisfteZnpamjl'e 11 vecoj n~ern je pokriveno melioracijskom mrezom. Vece rekonstrukcije potrebne su 11 slivnom podrucju "Bid-Bosut", a djelomieue ~l slivnim pOdt1.1Cjima "Vuka" i "Karasica-Vucica". Prioritetne mjere se odnose naodrzavanje sustava u Ifi,mkc.iji_

(2) Na melioracqskcjmrezi rnoguea je dogradnja iJili gwadll.janovrn kanala,elpll.ili postaja sa sustavom ustava, drell.amiih. sustava, uredenje glavnih prijemnika i ostale radnje na odrzavanju sustava.

(3) Pri rekonstrukciji glavne kanalske mreze potrebno je posebnu pozornost posvetiti reZinm podzemnih voda koji treha odrfavati na razini optimalnoj za poljoprivrednu proizvodnju i zastitu SlIllUl.

Clmak 101.

U svrbn poboljsanffia poljoprivredne proizvodnje II skladn S nacionalnun projektom navodnjavanja izraden jePlan navodnjavania Osjeekc-baranjske .Zujpilliije_ Analizirnjuei raspolozive resurse vodai pogodnosti obradsvcg tla utvrdena SU] podnrcja pogo dna. za navodnjavanje

Clmak lOQ.

Za osiguraeanje dovoljnih kolicina vode zauavodnjsvanje poljoprrvredndr povrsina kao i za razvej ribnjacarstva potrebno je planirati koristenje budueih brdskih akumnlacija i vodrnh stepenica nru oj eci Dravi.

34

6 .. 3 .. 2.. Vl!ldl!lopskJtbn!i sustav

Clanak 103.

(ill) Vcdccpskrba Zlllpatllijete.meillji se na n vedoopskrbnih sustava te na viseod 20 manjih vodovoda. U svim sustavima vodoopskrbe treba izvciiti rekonstrukciju i modernizaciju mreze s ciljem sma:njenj:;u gubitaka u mre.zru i pove.c:mja stupnja sigumosti opskrbe.

(2) Izgradnja vodoopskrbne mreze naselja U Zupan:iji planirana je 11[l nacm koji omoguenje postupno povezivanje manjih s veeim sustavima i illlgafuanje.lllovilIt. izdasnijih i kvalifuetnijih.crpilista podzemnih veda s krajnjim ciljem pcvezivanja veeine sustava vodoopskrbe Z~1panije u jedinstveni sustav.

Clmak 104.

Zastita voda provodi se rzgradnjom sustava o~vodnje :i pm&~cavaliUja otpadnih voda. Um. svrhu pot,.elmo je Z3i\'f5[lvati izgwadnju sustavaodvodnje s llI".ed:aj:inli1 za ~l"Ocisc;avan~e otpaduib veda, pri >celmw prioriiet u realizaciji imaju sustavi s uredajem kapacitetapreko 50.000 ES u Osijekn i Donjem Miho]j en,

Clmak 10 5.

Na podJ:ncju Osjecko-haranjske iillpanijeizgraaen je sustav s uredajem za proci5;·cavll11lJe oipadnih VOd.1 kapaeiteta 240.1Q00 ES u Beliscu koji osim konurbacije Valpovu-Belisee-Bistrinei tretira i industrijskeotpadne vode gravitacijskog podrucja.

Clanak 106.

(ill) U PFOHZ planira se l]eSenje odvodnje otpadnih voda nacentralni llU"edaj za pmCiscavll11lje sljedecih vecm sustava: Osijek, Beli Manaser, Dskovo, Belisce~ Valpovo, D01~i Miholjac, Nasice, Gat iPetrijevcs,

(2) Manji sustavi odvodnje ctpadnih voda prepoznaei u PPOBZ su: Viljevo, Durdenovac,

Fericanci, Punitovci i. Magadenovac.

(3) Potrebno je U ove snstave ukljnciti 5tO je moguee veea podmcja i veei broj naselja. PPOBZom se planira njihovo medusobuo povezivanje 1.1 jedinstveni sustav UV<1Zavajuci predlozene trase ucrtane na kartografskom prikazu broj 2.3_2. "Odvodnja otpadnih voda-izmjene i dopune".

Clmak 10 '7.

U I]ciavanj·u odvodnje za ostalapodrueja kF>OZ PPUO/G treba ukljueiti sve varijante od vezanja na vee postojeee sustave, formisanje mnvih manjjh sustava do individualnih tjesenja, prilagodenihuvjetima okolisa i mogucnostima prijernnikapri c;emu je potrebnuprimieejivati s[\o jedncstavnije sustave kompatibilne s prirodnim procesima, lIZ mogncnost fazneizgradnje za sadaslllje potrebe >dlimenziotD.:ira11te 1D.a bazi konacnog fJ;esenj a.

35

Otpadne vode industrijskih pogona, gospodarskih kompleksa i gradevina za obavilljanje mtenzivne poljoprivredneproizvodnje, Cija odvodnja iprocise,annje o1jpadnili voda nece biti rijeseno u okviru postojeeih sustava, moraju se njesiti izgradnjoUl vlastifliih. sustava u skladu s uvjetima zastite okolisa, mcguenosfima prijemnika i prellill1 vaZecim propisima.

7. MJ][RE OC:UVANJ.A. KR..4.JOBRAZN[H VR[JEDNOSn

(1) U c:iJju oeuvaoja identiteta krajobraza u PPOBZ sn evidentirana podrueja vriiednihdijelova prirode izvan zastieenih JP0d!rucja koja 51.1 prikazana na kartografskomprikazn ~roj 3_2_lli "Uredenje zemljista i zastita posebnih vrijednosti i obilje~aciZllljene:i dopuae".

(2) Evideutirana pminI.cj]a vrijednibdijeloveprirode su:

podrncje aluvijalnih hrastovih SlUm (od Ca(U:avic.e do Poganovaca), podrucje mjeSovitih S!llllilll na Krndiji,

podrucje Baranjske planine,

stunski kompleks jegoistocno od Dakova, stuna Hajj evo i Kozaracka suma.

(3) PodlUc~a iz stavka 2_ ovog c-.lanka potrebno je kroz izrnduPPUO/Gdefalj!nije istmziti i obffiektivnirn kriterijima vrednovati u svrhu planske zasti,te i ocuvanja znaeajnih i karakteristienih obiljezja krnjobraza te odrzavanjabioloskih, geolos.hl i knlturmh vrijednostikoje od!reanjll njegovo Z1D.acenje i estetski doZivljaj_

(4) Pri istrazivanju i vreduovaniu krajobraza potrebno je uv3iZiti smjernice za ocuvanJe hajobrazn.e raznohkosti pod!rueja,ocuv.anje seoskih krajolika i ocuwmje prostornog identiteta gradova, odredeue Programom prostornog uredenja Republike Hrvatske.

8. MJ!ERlE ZASTITE !P.IDRODi\'lI!H VRJJEDNOSTI I KUL TIJRNIH nOBARA

8.], MJ][RE Z.i\.SUTE !PR]RODi\'lI!H VR!liJEDNOS'T[

(1) U cilju ocuwmja priredne biolnske raznolikosti fI1-eba ocuvatipostojeee slImsk.e povrsine, sllm.ske rubove, zivice toje se nalaze izmedu obradivih povrsina is zabraniti njihovo uklaniaeje; treba izj1hjegavati velike poljoprivredne povrsine zmsiljane jednom knlturom; osobito treba stititipodl:l1cj~ prirodnih vo dotoka.i vlaZn:ih.l[vada_

(2) Na vodotocima treba ocuva~i reznolikost sfamsta (ueutvrdene ohale, sprudovi, brzaci, slapovi) ipovoljnu dinarujku voda (meandriranje, prenosenje i odllagrurtje uanosa, povremeno prirodno plavljenje rukavaca i dr.),

(3) Prilikom zahvata rna uredenju r regulaciji vodotoka S~ ciljem S]Jljecavanja steinog djelovanja veda (nastanak 1bnjica, poplava i erozije) treba prefhodno snimiti postojece stanje teplanirati zahvat na nacin ,oo_ se zadrziprirodno stanie vodotoke.

(4) U cilju ocuvanja krajobrazaih vrijednosti mom se izvrsiti analiza krajobraza, istaknuti posebnostikrajobraza, utvrditi problemska podrncjai trendove koji ugrozavaju krajohrazne vrijednosti fue ~~ skladu s tim planirati izgrad!nju koja neee narnsiti izgled krsjobraza, a osobito treba od izgsadnje stit.iti panoramskavrijedne tocke te vrhove uzvisina.

36

(5) Za podrncja predvidena za zastitu obvezna je izrada strucnog obrazlozenja iii strucne podloge, kako hi se pokrenuo posfupak zastite, ado dClIlos>enja odlnke 0 valjanosti prijedloga Z3 zastitlll i donosenja r~eSenja 0 preventivuoj zaMiti tao se podlrucja trebaju s:tititi odredbama zaprovodenje PF'UO/G.

(6) Zabranjuju se sve radnje kojuna se ua prerednim vrqednostima predlofenim za zastitu

umanjuje priredaa vrijednost oduosnn narLlsav@!_iu svojstva zllOg kojih se predlaze zastita.

(7) Prije bile kakvih zahvata na zasti.cellllll! priroduim vrijednostima i prirodnim vrijednostima predvidenim Z3 zastitn potrebno je iz:vrSillti poipume mventarizaciju ill valorizseiju I. posebno rzdvcjiti i zaStitilti vrste :i stanista.

(8) Za zasticeua podrncja sukladno Zakorm o zastiti prirode treba donijeti plan upravljanja i gomsnjl. program zastite, odrZ3vallLja, ocuvanja, promicania ikoristeuja zasticenog podrueja i mjere zastite.

(9) Za spomeuike parkovne arhitekture treba izraditi projekte m'edenjaJ koji ce se temeljiti na

planovima iz vremena nastanka perivoja te ill trebaurediti i dalje odrZavati.

(ill 0) Nacin upravljenja i ponasanja 1I zastieenom ~odrL1c]n Park prir-ode"KopaCki rit" i Zooloski rezesvat "Kopafkirit' propisani suPlancm upravljanja i Pravslnikom 0 uantarnjem redu Parka prirode te Prostornim planom Parka prirode "Kopackirit".

(U) Prioblikovanju gradevina (posebicce onih koje se mogu graffiti. izvan naselia) treba koristiti

materijale i boje prilagodene prirodrum obiljezjima okclnog prostora i trsdicionalnoj arhitekturi.

(lli2) Pri plamrrn~ll gospodarskih djelatnosti, tre:llna osigurati raciorrelnokoristenje neohuovljivih

prirodnih dobara te odrzivo koristeeje obnovljivih prirodmh izvora.

(n) Koristenjep1-Modnih do~ara fu.-e1b1l sukladno Zakonu 0 zastifi prirode provoditi temeljenu planova gospodarenja psirodnim dobrimakoji moraju sadrzavati ~1vjete zastite prirode llIld!lernog tijela_

(lli4) Za gradenje i izvoderqe radova, zahvata i radnji potrebao ]6 zalfu.'a.hfui uvjefe zastite prirode ilili

dopustenje nadleznog tijela sukladno Zakcun 0 zastiti prirode.

(lli5) Priizvodenju gradevinskih i dmgrh zemljanih radova obveznaje prijava nalaza minerala iii fosila koji bi mogli predstavljati zaiib5,ell.1J! prirodrm vrijoonost u smislu Zakona 0 zastiti prirode te poduzeti mjere zaiitite od unistenja, osteCetilj.a ili krade.

(ill 6) Za planirani zahvat U jpodrucj[] Nacionalue ekoloske mrede.kcji sam ili s dmginu zahvstima m026 jma~i zllac@!_ian utjeeaj na ciljeve ocnvruija j ejelovttost pomllcja ekoloSke mreze, oCjOOjU]6 se lPrihva[~j ivostza ekolosku IlITeZl[]_

(lli7) Ekoloski vrijedtwa podrucjl1! treha sacuvati i vreduovati U skladu sa Zakeuom ozastiti prirode i Pravilnikom 0 vrstama stanisnih tipova, karti stanista, ugwoZellim i rijetkim stalliSl1ll11 tipovima te mjerama za oC~lvaJnJ;e stanisnih lli;poVR_

(illS) Na podrucju OsjeClm-baranjske fupallije utv.dena seugrozena i rijetka stanista (livade pilice i visokog trupca, livade bodljozobi :iblijede djeteline, Evade trobridcg i lisiejeg sa sa, vlaZ!li nitrofilni travnjaci :i jpllslI.jac-i, pasnjak guSce petoprste, travnjaci s:iljke i krsina, subatlantski mezofilnitravnjaei i brdske livade na karbouatnim tlima, poplavne smne vrba, poplavne slIm.e topola.poplavne s1J!rne hrasta luznjaka, mjesovitebrastovo-grabove, srednjoeuropske aeidofilne sume hrasta IQt1ijabfue obiene breee, mezofilne i neutrofilne Ciste bnknve Sn_mle)za koje treba prevnditi sljedece mjere ocurv--anja:

37

livadama i travnjacima potrebno je g~od:ari~j pntem ~ase i rezimomkosnje, treba spnjeciti ujihovo zarastanje, ocnvati ,emu podzemnih voda 0 kojima ovise 16 ill netreba pretvarati u obradive povrSme iii gwadevllsko zemljiste,

trebaceuvati biotoske vrste znaeajne za stanisni tip te zasticene i strogo zastiiene divlje svojte sto podraznmijeva neunosenje sfu:al1ilil (alohtonih) vrs~ru i genetski modifici:ranih organizama i osignranje prikladne I:»i.geza njihovo o6uvanje 16 snstavno praeenje stanja (monitoring),

u] gospodareeju sumama treba ocuvati sums"-e cis~me (Iivade, pasnjake i dr.) i sumske rubove, produljiti ophodnju glij,e je to moguce, prilikom ,d1ovrsllog sijeka ostavfjati manje neposjecene povrsme,ostavljati. zrela, stara i suha stabla, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zastih!, posmnljavanje ukolekoje potrebno vrsiti autnhtonimvrstama.

(19) U listopadu 2001_ godinena snagu je stupda Uredba 0 proglasenju ekoloskemreze, temeljem koje se dio podruc:~a Osjeeko-lbaranjske zupanije ualazi u ekoloskoj mrezi. Prostor ekoloske mreze prikazan jena kartografskom pnkazu broj 3_2_1. "Uredenje zemljista i zastita posebnihvrijednosti i obi.ijeija-i.zmjooe i dopuue" _

(20) 'JfabeJarm prikaz popisa Nacionalne ekoloske mreze na prostoru OsjeCko-1lnaranjske nlpallije sa eiljevima oCllvanja svakog podmcja [e popis smjemica koje je potrebuo provoditi za svako evi~e:llJti:rano podrl'lcje:

nazi» podt"UCja

smjernice Za:StUe

Slfi'll pod1"UCja

Ribnjaci Grudnjak i Nasicki ribnjak skompl eksom IllZU!akovill sllm.a

#HRI000011

1;2; 1;4000

Drava

#HR5000013

2; 4; 5; 6;8; 10; n; 12; Hi; 30; 100; 101; ]02; lOS; ]06; 107; 1IQ9; 110; HI; 112; 4000

Sume 11::11 Dil] gori

nil; 122; ]23; ]24; 126; ]28

# HR:2000623

Brezuica - flakovo

#HR2000499

]2ill; 126; 128

Breznifki ribnj ak (Riillnnj ak Nasice)

#HR200I086

1; 1; 26; 29; 31; Ostalo: ornitoloski rezervat

#HR2001093

11; ]21; 122; 126; 129; Ostalo: prepusfiti sukeesqi; ~ddrni1ati strane vrste

l'atlffia 2

li21; ]22; 126; ]29

# HR2001 09'4

Dalj

#HR2000135

8; 14; ]5; 26; 30

14

Erdnt

#HR2000374

Kopaeki rit

# HR200039'4

2; 5; 1; 11, 29; 100LI01; 4000; Ostalo: E_ 1I2_ prepustiti sukccesiji(17y,; park prirode

Kopacki rit -bade

#HR2000129

38

4; 26; 30; 115-ll9

Biljsko groblje

#HR2000728

26; 30; Ostalo: od!rZavati staniste

Zmajevac

# HR2000732

18; 26; 30; 115-1 TI.8

Dunav ked Batine

# HR2000733

100-105

# HR2001096

122; 123; 124; 125; 126; 121; 128; 129

Dunavac - S.[lrlanj

# HR2001095

rzi, ]22; 126; 129

Bansko brdo

# HR2000731

18;26;30; 115-1ll8

Debeljak - Haljevo

# HR2001089

121;128

Satnica

# HR2000815

4; 26; 30; 115-119

Bistrinci

# HR2000730

]5;26;30

Donji Miholjac

# HR2000734

18; 26; 30; 115-1 TI.8

Ribnjaci Don~i Miholjae

# HR2000393

1; 1; 26; 29; 31

Dravske sume

# HR2000396

E_Ll_2_: 121; 122; 126; 129; E_l_L3_: 12ll; 122; 123; 125; 126; E.l .2.2_ prepustiti sukcesiji

Dravske akumulacije

# HRI000013

5; 6; 1; ]0; 11; 13

Pudunavlje i donje Podravlje

#HRW00016

1; 2; 4; 5; 6; 1; 9; ]0; 11; 12; ll4; 4000

Vuka

#HR2000569

30; 100-101; 109; .U5-1]9; 121; 122- lli26 i 128

Pemjevci

#HR2000513

4; 26; 30; 115-119

Km:asica- Vueica

#HR2000617

RibniaciPodunavlj e

#1--IR2000398

1; 1; 26; 29; 31 Osfi:iUlo:ornif.oloili rezervat

39

Potprmj

#HR2000581

1.;. 7; 26;. 29; 3] Ostaln: ornitolnski rezervat

17

#HR2000395

26;29 Ostalo: odrzavati stanista vafua za ptiee, omitolnski rezervat

Karnsmca- VnCiea

#HR2000611

Ribnjak Grudnjak

Sfcaruste ~.isa-sull1ski predjel Debeljak

#HR2001085

Smjeruice za mjeH' zilistIte za pOdrIlcja eknloske mrefe

broj

1 Osigm'3ti poticaje saranskim ribnjacima zaccuvanje omitoloske vrijednosti

2 U pravilu zedrzati razinu vode potrebnu za bioloski minimum ill ocuvati staniste

3 Provnditi miere ocnv3l1i:JJbio[oske raznolikosti u sUIna:tna (P)

4 Pazliivo pl"uvoditimelio:raciru

5 Panjivo provoditiregulaciju vodotob

6 Revitalizirati vlazaa stanista HZ rij eke

7 Reg~dim-ati lew i spt]eCavati krivolov

8 Ograniciti sirmje podJ:uc~ a pod. intenzivnim poljodielstvnm

9 Osigurati poticaje Z:JJ tradicionalno poljodjelstvo i stoearstvo

EO Osrgurati proc~iiSc.avanje otpadnih vods

ill 1 Pan j ivo provoditi turisticko-rekreativne aktivnosti

n Restaarirati vlazne travnjake

n Prilagoditi rad HE zhogublazavsnja velikih dnevnih kolebanja vodostaja

~4 Restaurirati stepske travniake i reirnroducirati stepske vrste

ill 5 Odrzarvnh pasniake

~6 Ocurvati seoske mozaiene krajobraze

TI. 7 Mogu6e je provoditi SulUslCe zahvate u!k.ljucujuci ~ sauitaruu sjecu uz posebno dopestenje Ministarstva zaduzeaog za zast.iJtu prirede

!IS Sprjecavati zarastanie travnjaka

[9 Ostgurati poticaje zenaeiue iQoslije koii ne ugrozavain kesce (Crex: crex)

20. Zabraniti penjanje ,1<1 liticama ua kojima se gnijezde znacajne vrste

21 Zastitifi po dmcie temeljem Zakona 0 zastiti prirode

22 Kontrohrati :iliograniCiti gradnjn objeka~a i luCica ua muljevitim i pjeskovitim morskimobalama

23 Sprjecavati nasipavaoje i betonrzaeiju obala

24 Osigurati poticaje solanarnaza Ocuvalll'e ornitoloske vrijednosti

25 Ograniciti sidrenje

26 Svrsishodna i opravdana prenamjena zendjista

27 Pazljrvo planiraa :izgrndnju visokibobjekata (esobito dalekovoda i vjetroelekfrana)

28 Prilagoditi ribolov i spttjecavati prelovribe

29 Odrediti kapseitetposjeeivania podrucja

3D Osigurati potieaje ZaJ ocuvanje bio]oskerazl1ollikosti (POP)

32 Reg~iliw.afti ribolov povillacOOn ribolovnim alatima

33 Zastiti.1li po dmcje u kategoriji posebnog rezervata

40

Smjernice za mjere zastlte II svrhu Of,UV.auja stanisnih npova, propisanib Pnvilnilkom III vrstama stautsunr Hpova, .karti. stantsta, U~rozel1iIn i.lijetkim st:misniimlipmilna tie 0 mtel'3ma Zit O(]iivauje stanisruh npova

[00 Ocuvati vodena i. mocvama stanista u sfio priroduijem stanju, a prema potrebi izvrsiti revitalizaciju

W II Osiglll'a[~povolj:nrul kolicinu vode u vodenim imoevaruan stanistima koja je nuzna za opstanak st!1!msta i njihovih znaeainih bioloskih ViD"stru

lli02 OC11vati povolina fizillkamo-loelnijsim svojstva vode iii ill poboljsah, ukoliko su nepovoljua za opstanak sb:wstn i njihovih znaeajnih bioloskih 'Vl'S~ru

[03 Odrzavati povoljni rezim voda za oc;uva:nie mocvarnih stanista

W4 Ocuvati povohni sastav mineralnih I. hrsniivih tvari u vodi i tIn mocvarnih stanista

fu05 OCtlvati raenolikost stanista na vodotoeuna (neutvrdene obale, sprudovi, brzaci,

slapovi i dr.) i pevoljuu dinamiku voda (meood!rrul'~mje"pl'eno,senje i odlaganje nanesa, povremeuo prirodnopoplavljivaoje rukavaca i dr.)

ill 06 Ocnvati povezanost vodnoga toka

[07 Ocnvati binloske vrste zuacajne za stanisni tip; ue unosiffii strane (alohtone) vrste i geuetski modificirane organizme

lIOS Sprjecavati zarastanje preostalilu malih mocvarnih stanistan priobaljn

lli09 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjeae vodnog refima vodenih i rnOblilt1:l:1lli sfalliSfi!lukolliko [0 nije neophodno za zaStitu Zivota ljudi i naselja

ill] 0 Uzastiti od!. smeumg dfficlovanja voda dati preduost koristeoju prirodnih retencija i vodotokekao peostore za zadrzavaaje poplacmh voda odnosnoujihovu odvodnju

[] II V~J_(lEmje sljllnka prcvoditr ua povisenim terasama ili 11 ueaktivnom poplavnom podrucju, a rzbjegavati vadenie sljunka uaktrvnim r.ijecllim kontima i poplavnim ravntcama

~ ] 2 Ne iskoristavati sedimente iz riiecaih sprudova

2000 B, Nenbrasle iJ slabo obrasle kO[,)nene povrsiine

~] 3 Ocuvati povolinu stmkturn i konfigurac.iju tedopuseti prirodne procese, ukljuclIjue:i eroziju

B4 Ocnvati binloske vrste znacajne za stanisni tip;ne unosilf~ strane (alohtone) vrste i zenetski modificirane organizme

3000 C,-D, ]'mvnjaci, cretnvi, "Isoke zetent j siklil'f

I ] 5 Gospodariti tra\ill~HCima pntem ispHse i rezimom ~O&llj e, prilagodenim stanisnom tipu, uz pnhvatljivo !Qonisfuellje sredstava za zastitu bilia i mineralnihgnojiva

lI] 6 Ocmmti bioloske vrste znacajlle za stanisni tip; ne unosilliU strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

lh] 7 Ocmmt.i povofjni omjer izmedu travnjaka i sibre, likljuCllj1l6 i sprjecavanje procesa sukcesije (spijeCa¥an~e zarastanja travnjaka i cretova idr.)

l I 8 Ocuvati povojjnn nisku razinn vrijednosti rnineralnih rvari u tlima suheh i vlaznih travnjaka

ill] 9 OCtlvati povohni vodni rezim, ukljuonjuCiViisoku razinn podzemne vode na

podruejima cretova, vlaznih travnjaka i zsjednica visokih zeleni

no Poticati oZivljavanje ekstenzivnog sftocarsftva u brdskim, plaumskim, otornimi primorskim traVlIljaclcim podrucjima

4000 E. Sume

[2ll Gospudarenje sumama provoditi sukladno natelinm certifikacije slima

lli22 Prsliknm dovl'slloga sijeka vecih Slffil,SkihpOlll:si1Il3, gdje god je to moguee i prjkladuo, ostavliati manie neposiecene povrsine

ill23 U gospodarenjn sumama oc:uvaIi u uajveco] mjeri snmske cis~m.e (lrvade, pasnjaci i di_):i Sl:ullSke rubove

ill 24 U gospodareoje snmama osigurati produljenje sje6ive zrelosti zavicajnih vrsta drveea So bzirom na fizioloski vilieit poi edme vrsse i zdravstveno 5tall~eSl!mske zajednice

41

125 U gospod:aillenj~l sumama izJbjegav-ati uporabu kemijskih sredstava za za~ftJjtu bilja i bioloskih kontrolnih Sied.s~ava (confrol ,agellts); nekoristiti genetski modificirane orgauizme

126 Ocuvati bioloske vrste znacajne za stanisnitip; ne unositi strane (alehtone) vrste ill ge:netski modificirane organizme

127 U svim slIm.ama csigurati stalan postotak zrelih, starihi suhrlr (stojecih i oboreuih) sfcabal!l, osobito stabla s dnp]jarn.aJ

128 U gospodareaja sumama osigurati prikladnn bsigu za ocuvanje ugrozenih i rijetkih divlilih svojti te snstavno pracenje njihova stanja (monitoring)

129 Posumljavanje, gdje to depustsju uvjeti stanista, obavljati autohtoaim vrstama drveea ~Th

sastavu koji odrazava pnrodni sustav, konsteciprirodi bliske met:ode; posunllljavatljle uesumskih povrsina obavljmti samo gdje je opravdano uz uvjet da se ueugrozavajn ugl'Dzerni :i rijetki nesnmski starnism. ~ip(wi

5000 F_-G. ),loI"e i murska obala

no Ocnvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ill :lJobo1jsa.fi:i tamo gdje su pogorsaaa

13 ill Osignrati prociscav8!l11e gradskili i mdnsteijskih veda koje se ulijevajuuI more

132 Ocuvati povoljnn gradu i strukfum morskoga dna, obale, priobalnihpodnrqa irije.cwlilil uSca

133 Oct1vati 1hiolosil::e vrste znacajlle za stanisni tip; ue unositi strane (alohfnue) vrste i

genetski modificirane organizme

134 Provoditi pnkladni sustav tupravilljanja :i nadzora nad balastnim vedama brodova, radii S]Jljec,avanja siren;a mvazivnih stranih vrsta putembalastuih voda

135 Sanirati ostecene dijelove morske ohale gdie god jete moguce

136 Ne iskoristavati sedimente iz sprudova U priobaljn

6000 Hi. Podzemlje

13 7 OC11vati biolostevrste zllac,ajne za stanisni tip; ne anositi strane (alohtene) vrste i

genetskimedificirane organizme

138 OCll"vati sigovine, Zivi :svijet speleoloskih objekata, fosilne, arheoloske i druge nalaze

139 Ne mijenjati stanisne uvjete u speleolosknn objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini

140 Sanirati lZVOFe Oliociscenja ikO'ii ugro:bva~·n nadzemue 1 podzemne krske vode

14[ Sauirati.odlagalista otpada na slivuim.porsueiuua speleoloskih oUbiE-kata

142 Oeuvati povoljne uVJ:eme (tama, vlaznost, prozracnosf) emir (ibez posjeta i drugili liudskih utiecaia) U speleeloskim obiektima

143 Ocnvati povoljne fizikalne i kemqske uvjete, kolieinu vode i vedni rezim iii rn

poboljsati ako su nepovoljni

(22) Zasticeui dijelovi prirode su:

Park prirode "Kopacki rift" ,

Posebm zooloski rezervafl"Kopack:i rit" , Posebni omitcloski rezervat "Podpanj'', Zas1iceui krsjolik Erdut,

Spomenici parkovne arhitekture:

Park oko dvorca u Brlju, Park oko dvorca 11 Cepmu, Park uz patrijarsiiu u Dalju,

Park oko dvorca 11 Donieni Miholjcu, Strossmayerov perivoj u Dakovu, Mali park 11 Dakovu,

Park II Knezevu,

Park oko dvorca u Nasic.:uWl<1,

Park kealia Petra Kresunira IV' u Osijeku, Perivoj .kmlja Tonuslava u Osijeku,

42

Park oko dvorea u Tenji, Park oke dvnrea III Valpovu.

Spo.menik prirode

bijela topola 11 Valpovu (posjecena), travnjaeka povrsina lID biljskom grobljn.

Preveutivna za.sfrl!ta

Regiooalai park Mura - Drava.

ClaJlak 1 I 1_

(ill) U PPOBZ evideutirana su podrueja za koja postoji pot,e!:>a preispitivanja opravdanosti

pokretanja postepka z§s.tifue po posebuem propisu ~l kategoriji:

a) Posebni (ornitoloski) rezervat: ritmjak "'Poduuavlje",

ritmjak '" ]9.o5_ ",

ritmjak "'Donffii NWioljac'" i ribnjak "Gradnjak";

b) Spomenik parkovne arhitektnre:

Osijek, drvored javorolisnih platana uz cestu Josipovac-Osijek,

Osijek, drvored javorolisnih platana uz cestu Cepill!-Osijelk: i 11 Ul:ici Svete Ane :i Osijek, drvored javorolisnih platana uz Vukovarsku cestu.

(2) Za predlozena po.IDmcja potrehno je u postupku propisanom poseluum zakonom provjeriti opravdanostprijedlogaza zastitu, ~ 11 mednvremenn treba ill stiti,f~ planskim mjerama zastite koje treba propisati kroz izradu PPUOfG_

8..2. MJiERE ZASHTE KULTURNIHi DOBARA

ClaJlak 1 I2._

Za os.tecene ili zap~lsteIile kulttauo-pcvijesneejeline potrehno je utvrditi oste6enja :i ubrzati zahvate sanaeije.

ClaJlak 113_

(ill) Na arheoloskim podrucjuna i lokalitetima, koja sunamijenjena mtenzivnom razvoju (naselja, infrastsuktumi korideri), potrebno je prije g:mdevmsilWt zahvata izvrsiti zastitna arheoleska istrazivanja.

(2) Izgradaja plauiraueh gt'3oevma uvjetovauaje rezultatima arheoloskih istrnZilw.mja_

ClaJlak 114_

(ill) Za podmtCja sa z.nac:;ujnim povijesnim ruralnim cjelinama radli njihova cptirnaluog uklljuc.ivanj::u u suvremene potrebe razvoja potrebno je poticati niihovo istraiivanje i predlaganje mjera odrzivog razvoja.

(2) U svrhu oc;uvan~a trndiciffiskog graditeljstva, prilikom izrade PPUOfG j planova uzih podrucja, potrebno je 11 ruralnirn sredinama evidentirati gradevine gradeue ~1 19. i prvoj polovini 20_ stoljeca. Izmedu evidentiranih gradevina potrehuo jeizdvojiti barem je.IDnukoja svojim zbirnim karakteristikamanajbolje prezentira tl'adicijsklllamlmitekhlTIl vremena u kojem je gr.actena_ Poz£illjno je odabranu gradevinn predlnziti za Za.stiWl kaokulturno dobro [~adicijske graditeljske bastine, sukladno posebuom propisu.

43

(3) Za gradevine predlozene za z3stitu i njima pripadajucegradevne 6estic.e, planom je potrebao

propisati n'ljel',e oCllvanja, ohnove, rekonstrukcije, preuamjene i zastite.

9. GOSPODARiENJE OTPADOM

(1) Na podrucju 2:up::mmje numo je uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadonu u skladu S Planom gospodarenja otpadom OsjeClo-baranjsli::e znp:mije_ U PPOBZ 511 plauirane lokacije za izgrad!nj~w grndlevim. za gospodarenje otpadom ito:

mpanijski centar za gospodarenieotpadom Orlovnjak,

pretovarne stanice l!lZ gradove Beli Manastir, Donji Miheljac, Nasice, Valpovo-Belisce i Dakovo,

gradevina za skladistenje opasnog otpada i sabirno mjesto opasnog otpada "Nemean'' ~w Osiieku.

(2) U okviru navedeuih Jokacija mogu se graditi sve v.rS'lle gradevina koje sluze obavljanjn djelatnosti, a propisane su posebaim propisonu j predvidene Planom gospodarenja otpadom OsjecIQobaraojske zupanije_

Snstav gospodarenja opasnim otpadonu u nadlefnosti je Drzave, a na razini Zupanije, ~l skladu s posebnim propisom, predvidenje prostor za priknpljanje i sklad'iSfuellje "Nemetin" u Osijeku.

(1) Za prikupljanje i oporabu gradevinskng mpada, teme:Jjem Phm:JJ gospodareuja otpadom OsjeCko-baranjske fuupanije, predvidene s~w lokaeije uz gradove Beli Manastir, Belisce, Donji Miholjac, Dakovo, Nasice iOsijek, te 11 okviru Zuparujsikog centra za gospodarenje otpadom:in Opcini Cepin, za sto je kroz rzradu iPPUO/G potrebao osigurati ad:ekvama gradevinska pod!rucja_

(2) Svaka jediniee lokalne samouprave moze uautar gradevinskug podrucja, prema posebnom

propisu, utvrditi lokacije za saknpljanje i oporabn gradevinskog otpada.

in. MJlERE SiPRJECAVANJANEIPOVOLJNA UTJECAJANA OKOl.IS

Iz:vjeSCe 0 stanju okolisa i Program zastif,e okolisa za podmcje 2:upa:tJLije brizljivo ~reba obraditi podrucja osobito vrijednih prirodnih resursaZupanije (poljcprivredne i sumske pomine, vodeue povrsine .r.ijeka Drave i Duuava s pritoeima ipod!zemne vode).

(1) Za pod'rucje Zupamje izraden je Plan interveneija u zastitickolisa kojim su utvrdene vrste rizika i opasnosti, postapak :i mjere za ublazavanje i uklanjanje neposrednih posljedica sf,etllih za okolis, subjekti za provedbu pojedinih mjera te odgovornosti i ovillastellLja u svezr s provedlsom.

(2) 0 aktivnestima 1] zahvatima kojimogu izazvati negativne posfjedice na okolis i preko granica Dl'iavepot,eTIlmo je,pt"elil1a Konvenoji 0 proejeni utjecaja uaokolis preko drZavnili gmniCll (ESPOO), ("Namdne novinevbroj ]f96 od 28.05_ll996_, Meduuarodui ugovori), obavijestiti pogodenu zemilju te provesti ostale aktivnosti deillinirnIile navedenom Konveucijom

44

lIB. IVJ!JERE ZA ZAS]"I]'U 'VOID A

Cbmak. 12 0 ..

(ill) Zastitavoda provodi se u skladu S Dtzavninaplanom za zastitu voda, kojim se lItVl'Ctllje: potreba istrazivanja i ispitivanjakakvoee voda,

mjere zas~illte VOdH, ukljuc,lIjuCi. i miere za sluc'ajeve izvanrednih i iznenadnih olleciscel1ja veda, 050be koje S11 dume provoditi plante njihova ovl:astenjaJ i odgovornosti.

(2) Zupa1l!ijs!{i;l1l. planom za zastitu voda otvezno je utvfti!iti. lllJ;ere za izgradojn sustava odlvod11je i

uredai a ZH pl'OCiSCavHlwj,e otpadlilll veda te prioritete i etape rzvodenj a.

ClaJlak. 121.

Uprijemnik je dozvolje.no ispustanje iskljueivo proc:isCenili otpadniillt voda jprema uvjetnna nadleznog tijela peposebnompropisu,

Clmak. 122_

U svrhn zastite \10. od zagadenja posebnu pnzurnost treba obraJf~ti zaM~ti vodonosnika i vodocI"pilist'1 S obveznim utvrdivaejem zona sanitarne zastite izvorista sukladno posebnom propisu.

Clmak. 123._

(j) Na prosb om rezervirancm zazone sanitarnezastite rzvonsta, do donosenja ndlnke 0 znnama sanitarne z.:astif,e izvorista po posebnom propisu, 1J!vj;eti. koristenja i gradnie ulvrouj~w se sukladno uvjetima utvrdenim posebuau propisom za III_ 201m sanitame zastite.

(2) Naknu donosenja odluke 0 zonama sanitame z:;ustilTIe izverista, u zonama sanitame zastite izvorista nvjeti I{onstenja ill grndtije ul:vl'ouju se sukl:adno odluci, a na podnrcjim.a iz stavka L ovo.g clank.a koja se ualazeizvan utvrdeae zone sanitarne zastite prestaju ogrnn[.oellja_

.10.2. MJERE ZA Z_A,STUU ZRAKA.

Clmak. 124._

Mjere ZaJ zastirn zraka kao i praeenje stanja onekis6enosti zraka provodit ce se sukladno posebuunpropisima te programima koje redovno donose nadlezna tijela.

10,3. MJERE ZA z._>\STUU lrLA

Clmak. 125._

Ogranieava se p"enamjell8J osobito vlijedlnog obradivog tla II nepoljoprivredne, a posebice II gradevinske svrhe na nacin utvrden posehaim propisima iPPOBZ-Olll_

Clmak. 126._

Potrebno je uspostaviti sustav trajnog metrenja kaknbi se prikupile podrobne mformaeije [I stanju tala I. utiecaju prirodnihcimberuka I .. lj~}clskihructiVllosti 1I.a fllo kao i oprocesima oSfue,5ellja i

one.CisCenJa _

45

W.I. MJ!ERE ZA .. Z.A.ST!I!TU VODA

Clanak 120 ..

(ill) Zastita voda provodi se u skladu s Drzavnirnplanonuza zastifu veda.kojim se utvrduje: potreba isill"aZivanjaJ i ispitivanjekakvoce 1,10&,

mjere zastite voda, nkilljuc.ujuC:i i mjere za sluc'ajeve izvanrednih 1 iznenaduih onec:iScenjSl veda, osobe koje su duzne provnditi JP,lanfue njihova ovlastenja i od!goV011losti

(2) Z~1paniffiS:kirn. planom za zastitn voda obvezno je utvrditi mjere za izgradnjn sustava odlvodlnJ;e i

uredaja za pmciScavanje ospadnih veda te prioritete i etape izvodenja.

Clanak 121.

U prijemnik je dozvoljeno ispustanre iskljueivo procisCemh otpadnih voda prema uvjetima nadleznog tij;ela po posebuom propisu.

Clanak 122._

U svrhu zastiee voda od zagadenja posebnu pozornost treba obratiti zastiti vodonosnika i vodoerpilista S obveznim utvrdrvanjemzona sanitarne zastite izvorista sukladno posebnom propisn.

Clanak 123._

(ill) Na prostoru rezervirannm za zone sanitamezastite izvol"ista, do donosenjaodluke 0 zonama sanitarne zastite izvorista pc posebnom propisu, uvjeti lQori.sf,enja i grn.d!nje l!tvruU~ll se sukladno uvjetima atvrdeaineposebnim propisom za III. zonu sanitame zaS[~te_

(2) Naknn donosenjaodluke 0 zonama sanitarue zastifie izvorista, 1J! zonama sanitarne zastite izvorista nvjeti koristenja i gradnje utvrduju se sukladno odluci, a na podrucjuna iz stavka L ovog Clanta koja senalaze izvan utvldene zone sanitarne zastite prestsju ogl'arnc;enj]:1_

.110 .. 2. MJ1ERlE ZAZASTlIiTU ZRAKA.

Clanak 124_

Mjere za zastitn zraka kao i pracenje stanja oneciseenosti zrakaprovodit ce se sukladno posebnan propisimate programima koje redovno donose nadlezna tijela,

.110.3. MJlERE ZA. ZASTlIiTU TLA

Clanak 125._

Ogranacava se prenamjena osobito vrijednog obradivog tla ~w nepoljoprivl'edne, a posebice 1J! gradevinske svrhena nacin utvrden posebuim propisima iPPOBZ-om_

Clanak 126._

Potrebno je uspostaviti sustavtrajnog motrenja kako hi se pcilrupile podrobne informacije 0 stanju tala i utjecaju prirodnih cinJJ1Jenika i Ijudskihaktivnostina flo kao i 0 procesima oote6ooja i

oneCisCenJ a.

45

(2) Pored u1vrdivanja i dokumeutirauia povrsina ipod starim odlagalistima (katastar starih odlagalista), potrehno je provesti ispitivanja starih odlagalista, kao i procjenjivanje njilmve moguce opasnosti usporediviru metodama.

(3) Potrebno je sauirati povrsinske kopove iprivesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije.

(4) Zapustene :i minirane poljoprivredue povrsine potrebno je privesti pcljoprivredeojnamieua, s

naglaskorn na ekoloskoj proizvodnu.

Clanak 13]

(ill) Treba poncati ekolosko odnosno biolosko pol~od.Jelstvo 1 ekstenziviranje proizvodnje u

poljoprivredi.

(2) Mocvanum tlima koja se koriste u poljoprivredi treta gospodariti talco cia se pmjeeim.zgraduja

organske tvari u tlu i M lin se kroz pasnjaC1bm upotsebu osigura odrzivo gospodareaje.

Clanak 132.

Potrelmo je obavitr kartirenje rasprostiranja osjetljivsh podrueja :i izradn planova (karata) ugrozenih podrnqa, koje 6e oTIlm.hvatiti 1. podrl'lcja s geoloskim, lTIIidlrogeoloskim i sezzrunlofkim Il.Z[Clm:;u ..

Clallak 133.

Potrebno ]e izraditi Agroekolosku OSIlOV1!1 poljoprivrede Z~~pmrije u ciljuvrednovanja, zastite i optimaluog gcspodarenia poljoprivredrum ze.mlffiistem.

110.4. IVIiJERE ZA z...<\ST[nJ BH..JNOG I Z[VOT][l'\lJSNOG SVI.JiETA

Clallak 134.

(ill) Zahvate i djelafinos~i posljedice kojih su degradacija i smanjivaeje raznovrsnosti biljuog i

Zivotmjskog svijefi~pot,>elb.no je spIijeCik

(2) Potrebno je sacMvat.i st.o gtiScu nrrww oCIIvrunih biotopa medusobno povezanih hridorima.

(3) P1"i gradnji prometuica potrebno je izbjegavati presijecanje kljucnili. stanista te osigurati

prijelaze i prolaze za faunu.

(4) Kod melioracijskih, komasaeijskih i regnlacijskih radova potrehnoje sacuvati dio postojeeih

Zivica, Sl1111llif.rub, potoka i dmgih vodenih st:;umsta .

. ie.s, M!JERE ZA z...A.ST['FU 0]) BUKE

Clanak 135.

Mjere za zastitu od buke utvrdene SM posebnim propisuna i treeaju se ugraditi i provoditi kroz izradu PPUO!G i druge prostorne planove UZll podrueja.

47

Clanrur. 136.

U PPUOfGi prostoruun plauovima uzw. podrucjauije dozvoljeno plauiranje uovih dijelova gradevmskih podmeja naselja u kojima se mogu gradifuigrnaevine stambene, dlruSivelle will zdravstvene namieue unntar zona ugrozell!ih bukom.

1]. MJERE iPROVEDiBE

n.r, OBVEZ.~IZRADiE DOKUMENATAPR!OSlI'ORl",(OG I REElENJ.A.

Clanrur. 13'7.

(ill) Obveza rzrade dokumenata prostornog uredenja svihrazina propisaua.je ZakOIlO1lL

(2) Tenieljem Zakona i Strategije prostornog uredenja RH IJ.~ podJ:ucjl.lZupa:nije izraden je jedan prostorni plan podru.cja posebnih obiljezja: Prostonu plm "Parkaprirode Kopacki rit" {"Namdlne nOV111e"' broj 24/06).

(3) Ovan PPOlBZ predvideua je izrada Prostoruog plana podJ.·ucja posebnih obiljezja Rekreaeijsko poo:l:!1lJ.lje "Drava" sa granicama obuhvata prikazanim na kartografskom prikazu broj 3.2.2. "'Podrucja i dijelovi primjeue planskih mjera zastite-izmjene i dopune".

Clanrur. 138.

(ill) PPUO/G izraduje se, [emeljem Zakona, za prostor nnntar admimstrativne gra11lioe jedinice lokalne SmJ:iLOllp.rave. Izrada drugih detalljn:ijih prostornih planova uzih pOdt1\.Kjrl 1.I1:vrdnje se granicom obuhvata temeljem prostorne analize u PPUOfG.

(2) Za jeduo prcmatrano podrueje moguee je utvrditi vise detaijrujili prostomih planova. U PF'UO/G potrebno je utvrditi obavezni redoslijed i dinamiku d011losenja ntvrdenih ,~taljllijili prostornih plancva.

(3) Osim planova uZih jpodrtJ.lja c:ija je izrada propisana ZaikOOOI1l, ~1 lPPUO/G se moze propisati obvezaizrade :i dlrugili prostomih planova uzih podJ."llcja za koje jedinica lokalne samol.lprnva, kroz analizu svoga prostora, iskaze potrebu. U takvim slueajevima ~l P!PUO/Gob~vezno je propisati sve zahvate u prostoru eija~e realizaeija dop1JStema do donoseuja prostomog plana uZeg podl'lcja.

1].2. iPODRUCJA PRllVIJENE POSEiBNIHR...4.ZVOJNIH] DRUGIHMJERA

Clanrur. 13'9.

Podmli'ja primjeae posebuih razvojnih i drugiih. mjera su;

pogranieno podrneje koje obalwaca gradove Beli Manastir, Belisee, Donji Miholjac i Vrupovo te op6i:tJ.e lB:ilje, Drai, liErdllt, Knezevi Vinogradi, Marijanci, Petlovac, Pcdravska Moslavina, Popovae, Viljevo i Jagodnjak. U ovom podrncju fu:eba poticati gospodarski razvoj te unaprjedivati ,dilliStveru standard i mfrasfu.lIJ.kiturnu opremljenost, sciljem revitalizscije naselja i gospodarstva U ovim podruejana nuzuaje primjena poticajnih ekcnomskih n~era razvoja, prva skupina pod.rncja posebne drzavne skrbi koja obl.!hvac.a Grad Belli Manastir, 4 uaselja u Gradu Osijeku (Klisa, Nemetin, Sarvas i Tenia), o~c:.ID.e Antunovac, Bilje, Cem.iJ.mc, Darda, Draz, Erdut, Ernestinovo, Jagodnjak, iKnezevi Vmogrmi.i,Pefilova.c, Popovae j Sodolovc:i, za kojepoticajne miere razvoja deuosi Drlava, s ciljem.obnove i razvoja ratom 1l11listenili gradova i naselja, gospcdarstva :i infrasfnakture,

43

treea SkUPWSi pOill'llcja posebne rnzavne skrbi koja obuhvaca opcine Levanjska Varos, Podgorae, Podravska Moslavina, Punitovei, Satnica JE)Si~ovai':b, Semeljci, Trnava i Vladislavci za koja poticajue rniererazvoja donosi Drzava, s ciljem razvoja gospodarsrca i infrastrukture [e pollioljsrunja demografske struktnre,

brdska podmcj[l jugozapadncg dijela Zupanije koja obuhvacaju brdske dijelove Grada N[ls:ic[l i. opeina Ferieanci, Douja Mofic:ma, Levanjska Varos, Trnava i brdski dio Opciue Podgorac ~1 kojuna treba potieati gospodarski raavoj temeljen lID koristenju prirodnih resersa, csobito razvoj rnrnZItl1a, sa ciljem osnazivanja lokatnih sredista i zadlrzavanja stanovnistva na OIlOUi. podrueju,

podrucje koridora autoceste Vc u kojem treba usmjeriti mzvoj ~1lJ5tO:rSJ u eilju iskoristeuia razvojnog potencijaia ovoga koridora europskng znacaja.

H_3, PODRlICJA iii LOKALITETI z'_1\. ISTR..;\ZiliV ANJE I iPRACENJiE IPOJA VA r PROCESA U PROSTORU

U PPOBZ utvrduju se sijedeea POill'llcja zakoja trebaprovoditi istrazivania, evidentiranja i pracenja procesa u prostoru i. poduzimati aktivnosti za ocuvanje njihovih rzvomih karakteristika;

a) 110:

izraditi Agroekolosku 05110\,,1 ZUPSinije,

kartirati rasprostranjenost osjetljivih POdt1llCjSi, izradif katastar ugrozenih podrucja S geoloskim, hidrogeoloskimi seizmoloskim rizicima te planove za sanacijui ocuVlWj,e;

1b) Zrak:

razvijati podrucnn mrezJll za pracenje kakvece zraka nacjelokupnom podl1llcju Zupanije;

c) Krajobraz:

izvrsi,ti istrazivanja i vredll10vanja krajobrazauapodrucju.Znpanije,

izraditi Krajobraznu osnovu Zupanije 113 temelju Krajobrazne osnove Drzave;

d) Prirodna 1bastina:

:izvrihti istrazivanja u cilju provjere epravdanosti prijed!loga ZSi zaStitu podrucja prema Zakonu 0 zastiti prirode,

istraziti i utvrditimjere z[lsti~e vnjednih dijelova prirode izvan zasticenih podrucja, izvrsitr unventarizaciju, kartiranje, valorizacqu i procjemi llgillozenosti flore, fanne njihovih siamsttJi,

za ,~finirrunje kOllaenog opredjelJenja 0 koristenju rijeke Drave rpodrucja uz njn te realizacije planiramh zahvata na regulaciji rijeke i ~oris£el1juhidFOellergetskog potencijala, ObV€'ZllD je provoaenje prethodnih istmZivam.jai vrednovauja prirodnih esobitosti podmcja te opravdanosti plaairanih zahvata osobito s aspekta lItjeelljtJI na okolis_

IClanak 14].

Podmcja istraZivanja:i pracenja pojava i pmcesa ~l razvoju promefne mfras1lmkrnre Sill: podt'_lcja infrasteukturnih koridora cestovnog i zeljezn:icikng prometa posebno c,etverolIraooe brze ceste 113 smjern D7 i ostalih ill-ZaV1lil.i. cesta te zeljezni.cke pmge lID srojeru M3 (M:P 13) 11l.di. pracenja dinamikeprometa i izgradnjeu cilju s10 kvalitetniieg i rsvncmjernijeg razvoja

Zupanije, .

lokacije i elementi z.e.:ljeznickog c,Yora Osijek (posebno teretuo-rasporednog kolodvora) i planiranog prekreajuo-robnog terminala ram praeenja porasta prijevoznsh zahtjeva i dinamike uvodeeja tehnologija kombiniranog i integralneg prijevoza i

podrucje nove luke "Osijek+radi 06uvanjtJI prostornih resursa za potrebe primarnih djelatnosti.

4:9

Postojeci i planirani ejevovodi za transport nafte i plina mjesta supoteucijalnog z':ilgadell~a tla i podzemnih voda. Nuzna je permaneutna kontrolafnnkcioniranja cjevovoda.

'Cbmaik ll43._

(1) Lokacije odlagalista otpada so mjesta na kojima je l1~IZnO permanentno mjerenje parametara

podzemne vode, zraka i tla u blizini te stalno praceoje i anahziranje n~erenili parametara,

(2) Podlmc~a ofpaoomone6Sienog tla nuzno je sanirati, ::11 ovisno o vrsti sanacijevrsiti mjerenja

propisana planom sanacije,

(3) Planirane jpovrsine za gospodarenje otpadom sn Jokaliteti koji prije privodenja namjeni zahtijevajn sveobuhvatnaistrazivanja i mjerenja postojeeeg stanja tla, vode i zrruat,cij,e stanje je potrelmo 11 najveooj mogucoj m~et"i zadj:z::1Iti

(1) Podlmcj1a :i lokaliteti za istmZivanje i praeenje ]poj::1lV!l 1 pmc;esa U prostnru SIll planirane

elektroenergetske gradeviil1>e od vaZnosti za Drzavu iZupaniju

(2) Za ove gradevine fireba izvciiti. potrebnaistrazivaojan skladu s posebnim propisima.

(3) Za vrijeme izgradllje i tijekom eksploataeije grsdevina iz stavka l. ovoga Claclm.,provoditi

prac;en~e pojava i procesa uprostoru

Vodnogospodarska podrueja na kojima je nuzno istmZivailllje i pracenje pojava i procesa ~w

prostoru su:

vodonosna podrncja radi praeenja stanja i uvjeta z:rusti,te, vodozastitna podt~lcja crpiJiSta pitke vode,

poplavna podrucja radi praeenja uf~ecaja VOM na vodae gradevine i promjene remna voda, hidroloska cjelina Drave, Karasice i VnCice poizgradnji VS na Dravsradi praeenja promjene razine pcdzemnih voda i utjecsja na Stlllusk!e zajedlrice te vodne j diuge gradevine,

Iudroloske cjeline Dunava, Drove i pritokaradi jp.racenja i sprjeeavanja za,gaden~a VOdODOka i voda,

(1) Na podrucju Zupooije lliUZllO je pratiti procese veeane ~liZ iskoristavaoje mineralnih sirovina. Svako posezanje u priroduuqeceua postojeei balansirani sustav fiako em je neophodno provoditi kontrolirano i racionalno iskoristavanjeknlrcina, a IlaOO iskoristavanja prilagcditi karakteristikama podrucja.

(2) U zensma kameuolema i proizvcdnje cementa nuzno je pracenje Il1VO::1l buke te kolicina

rspustenih sf,efrrnih tvari u zrak, tlo i vode.

(3) Pritikom iskoristavanja dravskog pijeska ;lUZnO je pracenje utiecaja iskoriStavanja 11::11

morfolosku slikn vodotoka Drave.

50

(4) Mjesta prerade opekarske gliue U opekarskeproizvode potrebno je pratiti s aspekta zagadeuja

vode i zraka.

12. SlNIJrERNKE ZA IZRWU DOKUMENAlrA PROSlrORJi"iOG l!JREDIENJA LOKAl..1\lE RAZINIE

12-. L S])IiIJERNICE ZARAZGRAl"\J""}ClENJE PROSTORA_ lPRElVIA OlBILJEUU, KORIS'FENJU I NAl-VIJENI

ClrnlIDr 141._

Pmstor za razvoj i uredenje utvrden :i razgranieen lIPPOBZ, a prikazan nil kartografskom prikazu broj ]. "Koristenje i namjena prostora-izmjene :i dopune", nmze se 11 PPUO/G utvrditi i dmgaC:ije temeljem zakona sukladao odredbama ove 0d11u:iQe, posebnim prepisima te novijim i detal~n:ijim sluzbenim podaeima nadleznih tijela.

(ill) Pmstoriod mteresa ZaOb'rnlll detaljnije se prikaznje ~~ PPUO!G i drugim prostornim planovima uzih pod11lJl'ja, granicama vojnog kompleksa i zaSf~tni!lll ZOWID13 pl',e>na sluzbenim podacima nadlezuih tijela_

(2) Razgranicenjem treba odrediti vojru kompleks 1 gradevine je zastitai pojas oko vojncg

kompleksa.

(3) Zastitui pojas je dio vojnog: bnlJPleksa kcji se odreduje ovisno 0 vrsti, namjeni i polozaju

gradevina 11 prostoru, po posebnom propisu.

Za prostor posehne nanijene ntvrden ~~PPOBZ za koji ,liJJdileZno tijelo vise tie rskazuje potrebu za knristenjem, moze se kroz izrndu PP'UO/G iii njegovih izmjena i dO~ll!na uw§diti nova namjena prema mteresimajediniee lokalne 5amouprave bezpotrebe rzmjeae PPOBZ-a_

U PPUO/G i drugim psostomun planovima uZih podruejaobvezno je planirati mj;erezastite stanovnistva oell ratnih OPllS11l0Sti u skladu s posebnim propisima _

(ill) Pov§sinernfi:-astmkhllmih sussava u PPOBZ prikazanenaJ kartografskim prikazima "Infrasfruktarni sustavi-izmjene i dopune" mogu se u PPUO!G ulv:Hliti. ([rugaCije~edmo ako su lokalne razine i prema uvjetima iz nve Odluke.

(2) Sini:tmplanskihkoridom. prometnih, energetskih i vodnih gradevina iz CJ.a.ilk:;u 7_ ove Odluke mogu se u doibrmentm13 prostornog uredenja lokalne razine smanjiti na dionicama na.kojima postoje nedvojbene rubne lmijekoje se ne mogu prel:azi~i., kao sto su: smml, zasticeno podmcje, vode, izrazito nepogodno tlo za gradaju, gnulevms1i::o podlrutje, kmmgurac..ija koja ueomogueava pomak trase te ukoliko se pri izraditog plana raspolaze sluzbennn deta:Jjnijim podacima 0 poloiaju trase,

51

(3) Gradevina iz stavka 2. ovoga ClruilmkojSl se gradi iii rekonstruira u gradevinskom podruejn planira se prema funkeionalnim potre:ihaniJ'a i 11Skilla(t~lje s dnrgim korisnicima pmstora, a potreban prostor se poblize odrednje u iPPUOfG i dmgim prostornim planovima lIZm. podrueja.

(4) U PPUOfG potrebao je utvrditi sinne alteniativnih plauskih koridora ostalih drzavnih cesta

I;emeilljem detal.j:nijeana~e prostora.

ClaJlak 152..

(ill) Povrsine pnkazane 11 PPOHZ na kartografskim prikazima "Uvjeti il::oriSrenja i zaiStiteprostoraizmjene i dopnns" mogu sell] PPUO!G ulvn:li,ti i drl'lga&je sukladno smjernicama ove Odluke, posebnun propisimate novijim:i detaJljnijim sluzbenim podacima nadleznih tijeilla.

(2) Povrsine koje se u PPOBZ stile kao vrijedni dijelovi prirode moguee je u PPUOfG urvrditi

drugaeije:

smanjiti, ako na podm.lcj1l postoje nedvojbene ruhne Iinije prostora koji se ne smatra vrijednim dijelom prirode ili

poveeati, na temelju detaljrnijeaJlaJIize prostora premainteresima jedmice lokalne saJmouprnve.

(3) Smanjenje odnosno povecanje povrsina :iz S~l1!vka 2. ovo.ga Cillattlm mognce je samo temeljern detaljuijeaaalize izradeue kao strucne podloge u svrhu izrade lPPU01G odnosno ujegovih izmjena i dopnna.

12.2. Sl\'IJERNKE ZA SMJiESlr AJf GOSPOIDARSK1H SADRZAJfA U P~OSTORU

ClaJlak 153 ..

(ill) Prilikom planiranja razmjestaja gospodarskih sadrzaja u prostnru III PlPUOJGpotr,e1b.no je posebnu pozornost posvetiti analizi prostornih mngucnosti, tsadicijskih dlato.sti, infrastruktumih pogodnosti i karakteristikama zell1djista koje se planira za izgradlnju, vodeci mC.l.lna 0 ekoaomicnonu koristenju prostora,

(2) Prilikom izrade PPUO!G treba teziti smjestajn gospodarskih sad.l:z~aJ u gradevinska podl.1lcja

naselja.

(3) Povrsineua kojima je ~lPPUOjG mognee fonnirati izdvojena gradevinska podl.'lcjaizv3n naselja gospodarske namjeue definiraue s~~ uclanku 45. nve Odllu;lQe_ Nova izdvojena gradevinska podmcja izvannaselja gospodarskenamjene povrsine do 25 ha mogu se utvrdivati i d!rugdje ukofiko 11 naselju nema moguenosti Z3 utvrdivanje takvog podm.cja Pri tome prioritet predstavljaju poM.cja uz vee utvrdenaizdvojena grndevinska poru"llcja gospodarske namiene (postojeee go.spodarske zone).

(4) Karla se 1] PPDO/G planiea rzdvojeno gradevinsko podrncje izvan uiaselja gospodarske namjene, kao podloga za njegovo utvld~vallje morn posluziti gospodarska osnova, prograrn gospodarskog razvnka iIi barem analiza gospodarskog razvitka jedinioe lokalne samonprave.

(5) Pri utvrdwaaju po.IDrucja iz stavka 3. ovoga cJarum treba rzbjegavati v:rilljedllo obradivo no privedeno osnovnojnamjeni posebice ukoliko III blizini naseillja posioje manje mjedna obradivatla iii nstale poljoprivredne povrsine.

(6) Karla se izdvojeno gradevinsko podrueje izvan naselja gospodarske namiene utwdl~e uz drzavnu iii zup:mijsku cestn potrebno je osigurati Iokalnu prometnicu u funkeijipodruqs kako bi se izbjeglo uepotrebno opte.recmvHllje razvrstane ceste.

52

12.2.]. GOS[HldilJ~·ski k@rnpleksi tgrartevlne za obavljauje tntenztvne p@ljolH.·hil"edne prelzvodu]e

Cbmak 154.

(ill) U svrhu ekonomicuijeg koristeiua preseora i mfrastrukture prilikom izrade PPUOfG teziti grupiranju gospod.-rrskili kompleksa :i gradevina za obavljanje intenzivne poljoptivredtie proizvodnje koje se grade izvan granica gradevinskih podmcja.

(2) UPPUOJG obavezno je definirati i. detaljuo razraditi pojam posjedaizclanka 39 .. ove Odluke na kojem je mogucaizgradnja gospodarskih kompleksa i graoovimla za obavljanje intenzivne biljne proizvodnj e.

(3) Naein oblikovanja pojedinaeuih gradevina i gwadeviml urmtar gospodarskug kompleksa

utvrduje se 11 PF'UO/G u skladu s tradicijskom izgradnjomu svrhn oenvanja slike krajolika.

Clmak 155 ..

(ill) U okviru lPPUOJG mogu sepropisati veeeudaljeeosti od onih ntvrdenih cbmk011l 40'. ove Odluke, 8! obavezno jerazradin i propisati minimalneudalienosnod gradevinskih podrucja ostalih naselja,

(2) Krrterij za utvrdivanje udaljenosti gradevina za intenzivni uzgojZivotill~a iJillli gospodarskih kompleksa kapsciteta veeih od 50 lllvjeurih grla od naselja t"e1b:;u razraditi ~l PPUOfGvometi nruna 0 smjeru dominautnih vjetrova te mtenzitetu zagadeuja, osobito zraka,

(3) Prilikom organizacije gospodarskog kompleksa obavezno je planirati visoko zastitno zelenilo izmedn kompleksa i jayne prometne povrsine kao i kompleksa i n3J_jbliZeg naselffia,n svrhu ocuvanj~ i uuaprjedenja slikekrajolika,

Clmak 156 ..

(ill) U PPUO/G ue moze se planimf~ gl'adl1ja gospodarskib zgrada za uzgoj Zivofmj3J l!

gmdevinskim pod!ruejima naselja gradskih otilj;ei:ja utvrdeuim u c]runku 55. ove Odluke,

(2) U ostalnngradevinskim podrucjnna naselja mOgJiw se gradifuU gospodarske zgrade za uzgej Zivotinja kapaeiteta do 50 lI\~etllih gila. Razrada ,d1o msksimalno navedenog kapaeiteta 5 uvjetima razmjestaja u gractevinskom podmrju naselja i uvjetnna oblikovanjazgrada u skladn stradicijskon» izgradnjom, all svrhu ocuvanja tradicijske slike krajolika i nasejja, utvrduje se u PPUO!G.

(3) Ukoliko se u PPUO/G u svim naseljuna snkladno stavku 2 .. ovog i'la:mm ogranicibroj uvjetnih grla koj!i se moze uzgajati unutar gradevinskog podrucja naselja na manje od 50, obveznoje utvrditi jedno iii vise izdvojeuih gradevinskih podrucja gospodarske namiene unutar kejih je mngueegraditi gospodarske zgrade za uzgoj Zivotinja kapaciteta od maksanalno ,dozvoijenog unutar gradevinskcg podrueja naselja do 50 uvietnih grla,

(4) Gospodarske zgrade za uzgoj zivotinja mogu se locirati ~l izdvojena .graoovinsbpodmcja gospodarske namjene bez ebzira na kapaeitet Ud!a!ljenost ovako utvrdenih gractevinskihpodmcj~ od gradevinskog podrueja naselj]agrads:img obiijezja iznosi minimalno 500 m, 11 od ostalih uaselja minimalno 50 m. U PPUO/G mcguceje utvrditi i vece ~IOO1jenosti odn~vede:n:ih.

(5) Kriterijiza ublrdivanje polozaja i velicine izdvojenog gradevmskog podl'li'lcja gospodarske namjeae 1I kojem je dopusteua izgradeja gospodarskih gradevina za uzgoj zivotin]a 1] odnosnua naselje su: planirani ukupni kapaeitet, pogoduosti i kvaliteta 11a, dostupnost potrebne infrastrukture,

5.3

utjecsj izgradnie na kvaiitetakrajobraza, preteziti smjer vjetrova i dmgi prirodni nvj;eti. U PPUO/G je potrebno debdjno propisati mjerekojunace se osigurari zastitaprostora, okolisa i stanovnika od potencij alnilr nepovoljnihot] ecaj a.

(6) Prilikom jitvrdivanja izdvojenih gradevinskih podrucja iz sbvw 3. :i 5. ovog cJanka

primijeniti ndreduice ckmka ]53 ove Odlnke.

Clmak 151.

(ill) Udaljenost ribnjaka iz chmka 414. ove Odluke od susjednih katastarskih ·eestica mora biti takva

da ne utjec;ena vodni rezun susjednog zeJillljista, ali ne l1illllllij:r od 5 m.

(2) Uz ribnjalve je moguce graditi gradevine za potsebe uzgoja ribe na nacm eta se njihova

gradevinska (1brillto)povrsm:r dunenzionira S~ 12 m' gradevine na 1 Ila vodne povrlme ribnjaka.

(3) Dozvoljeua eta most tm. gradevina.je prizemlje i potkrov]je.

(4) Izgradnj a pcdruma se ne dozvoljava.

(5) U gnlJ:1eville iz stavka 2. ovoga Clanka nmrnJill se sll1,leshb sve namjene potrebne za funkcimaranjeribujaka. Ove gradevine moraju 1biti minirnalno udaljene 3 mod svih meda katastarske Cestice i rninirualno 5 mod ruba riillnnjaka.

Clmak 15K

(ill) Gradevinska (brute) povrsina oJindeljske stambeue gradevine izclanka 43. ove Odluke moze

iznositi najvi.ge 20% od povrsine zemljista pod zatvorenim gospodarskim gradevinama.

(2) U PPUOfG moguee je propisati maksnnalno dopusteun gradevinsku (bruto) ]po\'1"Sim~

obiteljske stambene gradevine ruzClatika 43 .. ove Odlnke.

Clmak 159_

(ill) Gradevinska (brute) povrsina gradevine u funkciji seoskog turizma iz c.lanb 47. eve Odluke 11102e izuositi do 200 nlP pod uv~etom da je povrsina zemljista pod zatvorenim gospodarskinu gradevinama do 1000 m2_

(2) Ukoliko je povrsina 2iemljiSta pod zatvorenim gospodarskim gradevinama veea od 1000 m2, gradevinska (brute) povrsina zgradengostiteljskr-turistidce namjene moze iznositi do ]0% povrsine pod zatvorenim gospodarskim greulevinan'il..·l.

12-.2 . .2 .. Pcjedrnacne zgrade u fnnkc.iji poljoprrvredne proiilNO(lI!lje

Clmak 160.

(ill) Pojedillacne zgrade III funkciji biljne pmizvodnje izcl:mka 38.. ove Odluke, mogu se graditi nil poljopsivrednim pO'vciinama koje so u katastru upisane kao poljoprivrednev odnosno: oranice, vinogradi i (iii) vocejaei i sl. i nalaze se pod kultarom,

(2) Na povrsinama iz stavka 1. ovog Clanka moguca je izgradnja~edllle odpojedinaenih zgrnda ~~

funkciji biljne preizvodnje i jedne nadstresniee.

54

utjecsj izgradnie na kvaiitetakrajobraza, preteziti smjer vjetrova i dmgi prirodni nvj;eti. U PPUO/G je potrebno debdjno propisati mjerekojunace se osigurari zastitaprostora, okolisa i stanovnika od potencij alnilr nepovoljnihot] ecaj a.

(6) Prilikom jitvrdivanja izdvojenih gradevinskih podrucja iz sbvw 3. :i 5. ovog cJanka

primijeniti ndreduice ckmka ]53 ove Odlnke.

Clmak 151.

(ill) Udaljenost ribnjaka iz chmka 414. ove Odluke od susjednih katastarskih ·eestica mora biti takva

da ne utjec;ena vodni rezun susjednog zeJillljista, ali ne l1illllllij:r od 5 m.

(2) Uz ribnjalve je moguce graditi gradevine za potsebe uzgoja ribe na nacm eta se njihova

gradevinska (1brillto)povrsm:r dunenzionira S~ 12 m' gradevine na 1 Ila vodne povrlme ribnjaka.

(3) Dozvoljeua eta most tm. gradevina.je prizemlje i potkrov]je.

(4) Izgradnj a pcdruma se ne dozvoljava.

(5) U gnlJ:1eville iz stavka 2. ovoga Clanka nmrnJill se sll1,leshb sve namjene potrebne za funkcimaranjeribujaka. Ove gradevine moraju 1biti minirnalno udaljene 3 mod svih meda katastarske Cestice i rninirualno 5 mod ruba riillnnjaka.

Clmak 15K

(ill) Gradevinska (brute) povrsina oJindeljske stambeue gradevine izclanka 43. ove Odluke moze

iznositi najvi.ge 20% od povrsine zemljista pod zatvorenim gospodarskim gradevinama.

(2) U PPUOfG moguee je propisati maksnnalno dopusteun gradevinsku (bruto) ]po\'1"Sim~

obiteljske stambene gradevine ruzClatika 43 .. ove Odlnke.

Clmak 159_

(ill) Gradevinska (brute) povrsina gradevine u funkciji seoskog turizma iz c.lanb 47. eve Odluke 11102e izuositi do 200 nlP pod uv~etom da je povrsina zemljista pod zatvorenim gospodarskinu gradevinama do 1000 m2_

(2) Ukoliko je povrsina 2iemljiSta pod zatvorenim gospodarskim gradevinama veea od 1000 m2, gradevinska (brute) povrsina zgradengostiteljskr-turistidce namjene moze iznositi do ]0% povrsine pod zatvorenim gospodarskim greulevinan'il..·l.

12-.2 . .2 .. Pcjedrnacne zgrade u fnnkc.iji poljoprrvredne proiilNO(lI!lje

Clmak 160.

(ill) Pojedillacne zgrade III funkciji biljne pmizvodnje izcl:mka 38.. ove Odluke, mogu se graditi nil poljopsivrednim pO'vciinama koje so u katastru upisane kao poljoprivrednev odnosno: oranice, vinogradi i (iii) vocejaei i sl. i nalaze se pod kultarom,

(2) Na povrsinama iz stavka 1. ovog Clanka moguca je izgradnja~edllle odpojedinaenih zgrnda ~~

funkciji biljne preizvodnje i jedne nadstresniee.

54

(3) Izgradnja sp.rell:usfcfl alata, oruda i. strojeva mora biti ~~ skladn s autohtonim nacinom gradnje uz primjenu tradicijskog oblikovanja i uobicajenih materijala s naglaskom na ocnvatilje tradicqske slike kraiobraza .. Sjprem.iste alata, oruda i strojeva mora.imati dvostresni kosi krov s tradicijskim pokrovom, Pri gradtiji nijedozvoljena npotreba metals, gofovih betonskilr elemenata, salonita i luna.

(4) Spretrusfle alata, oruda i strojeva mom binna najmanje upadljivom mjestu, visokim zelenitom

zaklnnjeno od pogleda s javne pmmetne povrsine,

ClaJlrur. 166.

(ill) Nadstresnica se more postavitina poljoprivsednim povrsinama rz Chmka 160. ove Oilluke

vecim od 2. M.

(2) Gradevinska (brute) povrlima nadsteesnice moze biti do 40 m', a moz.e se povecati z:a 20 m1 lID

svakih daljnjih II ha poljoprivredne povciine pod ~~ltnrom.

(3) Nadstresnice slnze za privremeno s!{lawstenje poljoprivrednih proizvoda ili privremeno sklanjanje lj!mffii, ~ grade se kao pnlizemniceod lakogmaterrjala s dvostresnim kosim krovom s tradicijskim pokrovom, otvorene S najmanje tri strane ..

ClaJlrur. 161.

(ill) Na poljoprierednim povrSmmm mogu se graditi plastemci i staklenici, u fnnkciji uzgoja povrea, voca, cvijeca i sl. na nacm danisu: na viznalno istaknutim pozicijama, na podnrcjim:a zasticenih 'rllijelova prirode, na podruejima vrijeduih dijelova prirode i na osobito vrijednom obradivom [,[11.

(2) Navrijednom obradivom tin moguce je lPo[ffiizati plastenike w staklenike samo ako kao osnovni resurs konste is!{ljUC:iVODO no. PD'zeljno je ovu vrstu gradevina viznalno odvojiti od javne prometne povrsine sadnjom visokog zelenila na pripadajucoj cestici

12.2.3. Indusrrijske g;rauevine, graClevine za malo gUlspodarstvu i poduz,etnistvm

(ill) U PP'UO/G i drngim prestomirn planovima UZill podrncja treba odgovarajucom prostnruom organizacijorni mjerama zastite, sprijeeiti stetne utjecsje indnstrijskih gradevina i gradevina za malo gospodasstvo ipoduzetnistvona stanovnistvo i okolis, vodeeiracuua 0 dominantaoj ruZi vietrova i radijusu svih oblika negativnih utjecaja ..

(2) U svrhu zailtite stanovnistva potrebno je teZiti utvrdivaniu podrueja uamijenjenihiskljucivo

stanovanjn koja se ne moglJ nalazrti u direktnom kontaktn s pOdi1\!.cje:Jilll gospo<h'l.W'slce namjene.

(3) Prilikom detaljnijeg razgranicenja namjene povrsina anutar gradeviuskog JPodlrutja Ilaseillja,

povrsine s potencijalnim izvorima zagailellja odvojiti ZOIlOIll visokog zastitnog zelenila.

(4) U podrucju gospodarske uamjene 5 potencijaluim rzvorima zagadeuja, kroz Odredbe PPUO/G

potrebno je propisati zabrann izgradnje gradevina namijenjenih stanovauju.

56

(1) Gradevinsko podrucje gospodarskeuamjene dimeaziorura se s maksimalno 35m2!st.

(2) Pod brojem stanovnika podraznmiieva se broj stanovaika gravitaeijskog podrueja, koji se utvrcll1je II PPUOfG, a dobivena povrsina gradevinskog podrncja gospodarske na11ljel1e umanjuje se za postojeeeizgradene povrsine gospodarskih namiena,

(3) Iznunno, moguee je planirati i veee pevrsine, ali je to' potrebno posehno obrazloeiti i argumeutirati, na temelju programa razvoja opeine/grada izradenog kao struena podloga za izradu PPUO!G, odnosuo izmjena i dopuua PPUO/G

I 2.2..4 .. P1uusine i. gra(levine ugosti.[eljs~flI-hmrjjsticke namjene

(1) POVl"Sme i grnclevine ugostiteljskn-tursstidke namjene prioritetno se smjeS~aju u gradeviuska

]JodrLlc~a naseljate u izdvcjena gradevinska podrueja.

(2) Povrsine ugostiteljsko-turisticke uamiene iz chmka 48. stavak 3.. moguce je preohlikovati te

povecati do msksunalno utvrdene povrsine,

(3) Podmc~a ~[gost.iteljsko-tu!lristicloe namiene iz clamikrl 48. stavak 4. okvirno su utvrdeua II PPOBZ, a Illoze ih se.nknliko Z3J topostoje prostorne potrebe i mognenosti, 11 PPUO/G utvrditi rna nekoliko Iokaeija, pricemu sve Iokacije zbiruo ne mogu bib veee od 25 ha.

(4) lzdvojeni punktovi ugostiteljsko-taristicke namjene, kao graaevil1sb podtltC~a mo.gu se planirati i ako nisu predvideni u PPOBZ samo rna podrucjima za koja se nPPUOJG utvrdi dapostoje krajobrazne ili prirodne specifieuosti pogodne za razvitak plauirane namjene. Take ntvrdena ]Jodtllcja Ui.ogu biti lPovrSme do 0,3 ha, a nnutar njih mugu se graditi gradevine ngosrJiteljstva, turizma, OdllOSWlO rekreacije kao iito su npr, lovaclai oomovi ilinibicke kuce, te njihO'vi prateei sadJ:zaji. 'Najveca izgradenost tako utvrdenog prostora je 20%, sa aajvise 30 kreveta.

(5) Uciljll vrednovanja vprostcra kao rturistickog potencijala proq;enJuJe se potreba rzrade

prcgramarazvoja turizmfl za. podrucjeopeine/grada ..

U PPUO/G potrebao je detaljnije razraditi uvjete izgradnje u izdvojenim gradevinskim

podruqima ugostiteljsko-ntristicke namjene fialoo da:

smjestajne gradevine i njihovi prateei sa dFi:aji budu, uz mjel-epoholjsan]1a kemunalne iufwastmktnre r zastite okolisa, vise kategorije te svojim polozajem, v,elic:inom, osobito visinom 11 skladu s eutohtonim nacinom gradnje uz prirejeou tradicijskog cblikovanja i llolbic;ajellLih materijala s naglaskonu naocuvanje tradicijske slike krajobraza,

sruiestajne jediniceu autokampu i kampu nisu povezaue s tlom ua cvrsti nacin, a povrsina autnkampa organizira se uz postivanje zatecene prirodue vegetacije,

vrsta i kapacitet pmfueCili sadrzaja i javnih povrsina budn odredeni srazmiemo svakoj fan sll1jestajuili gradevina,

gestoca koristeuja iznosiuajvise 120 kreveta/ha,

izgradeunst pojedinacue gradevne 6estiee nije veca od 30%, a kneficijent iskoristivosti nije vecrod 0,8,

najmanje 40% povrsuie svake gradevne c,estioe bude uredeno kao parkovni.nasadi i prirodno zeleuiloi

odvodlnja otpadnih veda buderijesena zarvnreuun kanalizacijskim sustavom s pmciSeavanjem.

57

12.2.S. Puvrsiuet gl"a€]ev!ille .Z;lI. !iskurisfiavamj'e miueralnlh sirovtna

Cbl1lalk. 1I. 72.

(1) Sv::u eksplcetacijska polja navedena lllchmkn 50. ove Odlnke n~ogu se krozizeadu PPUO!G

prosiriti do maximalno 25% fosmjece povrsine

(2) Osnn eksploataeijskih polja navedenih ~wclallku 50. ove Odluke, kroz izradu PPUOfG mognce

je 11 okviru rstraznog prnstora, utvrditi novo eksploatacijsko pclje velicine do 5h::u.

iz.s. SlNIJliERl\UCE ZA SMJESlrAJIi IDRUSTVENIH SAD.RZAJA U !PROSTORlJ

(1) U PPUO/G 1 drugim planovima ~lzih podmcja potrebno je postojece i planirane prostore za razvitak sustava drustvenih djelatnostiaualizirati i snkladno potrebsma i moguenostima ocffi.govarajuc.e dimenzionirati ..

(2) Za gradevine zdir.avstlia, socijaluog zbrinjavanja, knlture~ obrazovanja i znanostimora se osignrati primjeren okolis i uklousti mognenost ugmz8JvaIljapmmetom, mdustrijonr i drugim sli.cnim djelatnostima,

(3) Mreze ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treha oblikovati 11 sklopn dokemenataprostoraog uredenja Iokalne razine, snkladne mrezi ustanova koju temeljem poseanih propisa utvrdi nadlezno tijelo.

Clan,alk. TI. 74 _

(1) Izdvojeua gradevinska podrncja sporl.sko-rekreaciJiske namjene moge se planuati same na podruejim .. a za koja se ~1 PPUO/G utvrdi cia postoje prirodni mljefi za plansranu narojenn 5 tim da se planirajn na predjelima manje prirodnei krajohrazne vrijednosti.

(2) Ukupna povrsina zemljista pod grndevmama koje se grade na povrsinama iz stavka 1. ovoga

Claw moze iznositi.uejvise 10%povrswe sportskih terena i sadJ:zaja.

(3) Povrsine Sporlsko-I"elreac.i.jske namiene koje nisu prikazane uPPOBZ mogn se plauirati

sukladno smjemrcama iz stavka ]. ovoga Clanka.

Clan.alk. ll75_

(1) Izdvojeua gradevinsb podJ.~ucja zdravstvene namjene moguce je planirati ua podrucjima za koja seu PPUO!G utvrdi da postoje speeificni prirodni uvjeti (termalne vode, speeifieni prirodni i klimatski uvjeti iIi druge osobitosn s pozitivnim ~utjecaje1ll1i3. zdravlje ljudi).

(2) U PPUO/G potrebno je idetaljnije rszraditi uvjete izgradnje II gradevinskim p0d111Cjruma

zdra vstveueuami ene tako d!a:

gradevine svojim polozajem, velicinom, osobito visinom TIJm:mu u skladu 5 autohtonim.aacinom gradnje, uz primjerm tradicijskog oblikovanja i ~mbicajenih materijala, s naglasknm na ocuvanje tradicijske slike krajobraza;

izgradenestpojedinacne gradevne cestic..e nije veea od 40%, a koeficijent isknristivosti llij;e veci od 0,8;

n:;ujn1'allje 30% povrsine svake graoovne c,esti.ccebude uredeno kao parkovni nasadi i priroduo zelenilo;

odvodnja otpadnih vodabudel'Iij esena zetvorenim kaualizaeijskim sustavom s pl"Ocisc;avan~em.

58

(3) Povrsine zdravstvene namienekoje nisu prikazane 1] PiPOBZ mogu se planirati sukladno

smjernicama iz S~3Jvat:a L i 2_ ovogaclanka

HA., Si1'IiJJERN[CE ZA ODRIED[VANJE IZGRADlE1\lIH ] !l\'1[IZIGR.ADENIH DIJEl..OVA GRABlEVINSKIJH PODRlICJ.A NASELJA

(1) Izgradeni dio gmdevi1l.si{og podlmcja utvrduje se na temelju zateeeuog stanja u prostore, a cine ga izgradene i nredene gradevne i'oestiee i druge povrsme privedeae l'3zlii':itoj narojeni kao i neizgradene i neuredene eestice zemilljisb povrsine do 5000 m2 koje s izgradeuim dije101lTI! gradeviuskog podlrueja cine prostomu cjelinu.

(2) Ne~zgrac1eni dio gradevinskog ]Jodrucja je jedna ili vise ueposredno povezanihneizgradenih i

neuredeuih gradevnih cetie-a ukupue ~ovrsme vece od 5000 m2_

(3) Prilikom made PPUO/G~otrebllo je razgraniciti. izgradene dijelove gradevrnskog podrueja,

neizgradene iueuredene dijelove grsdevinskog pOdW1!lcja i neizgradene ali nredene dijelove gradevinskcg podrucja.

(4) Javne zelene povrsuie, vod!ene povrsine i povrsine za sport i rekreaciju itd. smatraju se

izgradenim povrsinarua S31JIlO nkeliko su privedene konaiiuoj namjeni i uredene,

(5) Izgradenejaomefne povrsine kcje prolaze neizgradenim dijelom gradevinskog podruqa

smafira~ll se takoder neizgradeunn dijelom gradevinskog :pOd11.!C~iL

(1) U svim gradevinskim jpodruCjinil.·1 potrebno je odrediti:

zabrarm prenamjene smlffis!i::og zemljista osim za potl',ebepoduzetniCke zone, infrastrukture, sporta, rekreaeije, leva i ohrane Republike Hrvatske, vjerske i zdravstveue gradevine te podrncje, Injesto, spomenik i cbiljezje u svezi s JPoviffiesmm dogadajima i osobama, ali samo ako ~o zbog prostornih, tehnickih ili ekonomskih uvjeta nijemogaee planirati izvan sllune odnosno sumskog zemljssta;

zabrarm gradllje na poplavnim podrucjimaosim za graduju sportsko~relITeacjjskm, ngos~illteJ.j skc-tnristiekih i infrasteukturnih gradevina,

zabrann gradnje 1I.a tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih gradevina i zabrann gradnje 1I.a k1izrntima_

(2) lznunuo od!. propisanog 1], podstavku 2_ stavka 1. ovog c.imllika U okviru postojecih naselja &ji se izgradeni dijelovi gradevinskog podrucja nalaze unutar poplavnog podrucia, dozvoljava se grndJ.llija i gradevinaostalih namjena lliZ pcimjenuf,elmiCkili mjera zastifue koje propisuje nadlezno tijelo za vodno gospodarstvo, Nacme takve izgradnje potrebuo je detaljuije razraditi u PPUO/G. U iPPUO!G obavezno je propisati rniere zastite POdi"llcja od poplava, a izgradrqu u neizgradenom gradevinskorn podmi'ju naselja dopustititek po provedenim mjerama Z3J zastitu od poplava.

(1) Potrebe za razvoj naselja utvrduju se na temelju projekcije demografskograzvitka naselja u planskom razdoblju PPUO/G, planirauog razvoja d11!JSive:n:ih i gespodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukmrnih sustava te osobitosti urbane stmkture, funkceonalne organizacije naselja i priroduih lllv~eta okruzen] a.

59

(2) Projekeija demografskog razvitka se odreduje II PPUO/G na temelju dosadasnjih demografskih kretanja i mjem jedinice Jokalne samolllpm.ve kojima se planira utjecati na demografski razvoj. Pri romeje narocito potrebno voditi raeuna da su 1J! ratom zahvacenim podlrucjimallegaIivni demografski pokazatelji djelomicno bili rzazvani ramim djelovaniima te ill se 11e moze nekriticki proj ieirati II ~UdlICIlOSt.

(3) Pri utvRl:[Vanj~1 prostornih pofreba za planirano povecanje stanovuistva, odnos planirane povrsine iplaniranog poveeanja stanovnistva (m':lst) 11e mo,ze biti veci od odnosa izgradene povrsine i postojeeeg broja stanovnika.

(4) Ukupna pcvrsiua gractevinskog podrueja pojedmacliLog naselja muze biti veca za uajvise 25%

od zbroja povrsiue izgradenogp odmcj a i P ovrsine odredene za planirano poveeanje stanovnistva.

(5) Izvan te povrsine moguce je definirati 1 rezervne pcvrsine za buduci razvojueselja na temeljn procjene psostomograzvieka naselja Za takn definirane povrsine 11 PPUO/G ohavezno je propisati mj ere zasti te prostora.

(6) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovcga c:lanka, gradevinsko podrueje podruenih sredista (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i ViSnjevac) i Iokalnih Sl"ed~ta moze se povecati za potrebe spOlia, rekreacije, tnrizma i gospodarstva, Takvim ,dlijetovilrul gradevinskogpodmcja naselja potrebno je u iPPUO/G de:fcaljlnij e odrediti uarni euu.

(/') U PPUO/G obvezno jedokazati da je gradevinsko podmcje utvrdeno sukladno smjemicama i

kriterijima iz PPOBZ.

Clmak 119 ..

(ill) Prcstornim planovima uzih podrncja kojima se planira izgradnja i 1J!rectenje gradevinskih podrueja potrebno je planirati i osigurati prostome uvjete za razvoj mreze ,diru.Stvenili djelatnosti, prometa, infrastruktnrete sportske aktivuosti i rekreseiju stanovnistva,

(2) Posebnu pozornost treba posvetiti uredenju jaVllliih povrsma, osobito ]pj<:>.sackiJ:l i brciklistickih staza, povrsina za promet 11 mirovruIDju,ze1eIDll i rekreacijskih povrsiua te osigwranju prisltn.pacllosti osobama S mvalidiletom i drugim osobama smanjene pokretljivosti.

(3) Potrebno je zastititi, ocuvati i revitalizirati osobite m%liDektomke, ambijentalne i ,dlrnge vrijednosti urbane strukture naselja te mjerama prostorne politike omcgueiti sltv-aranje novih vrijeduosti ..

Clmak 180.

(ill) Prilikom made iPPUO/G obavezno je tipolosl-ci razlikovati nasalja ito kao naselja gradskcg karaktera premaclankn 56. ave Odluke te prigradska [ seoska naselja. Neophodno je utvrditi razlicite bitne mbanistiCko-arhitekfollskeprostomecinifuelje ovisno o.karaktem naselja.

(2) Pod ~itniln 1111bm5tiCk.o-adLifuektonskim prostornim cillif!eljiin1H se podrazumijevaju: gustoea stanovnistva, gnstoca i tipologija izgradnje, oblik i veLicina gradevne cestice i nacin njezinog uredenja, koeficijent rzgradenosti, kceficijent iskoristenosti.javui sadrzaji u naselju, promet I. drugo,

(3) Prilikom made PPUG obaveeno je analizirati, prepoznati i verificirati urbanistieke karakteristike pojedinih ruje:lova naselja, utvrditi prepoznatljrv urbanisticki red i kultnm u pojedinim dovrsenim ilipolndov:rS'6ll1ll1 dijelovima naselja te 11a temelju analize ciilltelj:RJ utvrditi uvijete za gmdnj~l, prilagodene svatoj pojedinoj cjelini, osiguratikoutinustet i speeificnost urbanog razvitka svakog dijelai naselja ~l cjelini.

(4) Ll jzdvcjenim ,@lijelovinllia gradevinskih pOdl'llCj:JI nase:Jja pod uredenom gradevnom cestieo:m muze se smatrati i gradevna c!estiea za koju je minimalni nivo komnnalne opremljenosti osiguran na lokalno pnhvatljiv nacin koji je potrebno propisati u skITad!u sa Zakonom kroz PPUO/G.

(5) U smjernicama za izradu planova ~1Ziih.podl"1!l.cja, u PPUO/G obvezno je za svaki pojedini ntvrdeai prostorni plan lrZeg pod!rucja, propisati lllfihanisticko-aI'hitektonskeprostorneciniMje navedene u stavku 2_ ovog clanta.

Pracen~em S"1!l.\I1-eJiI1.enog mzvoja arlutektonske i mb:misfuicke misli, uz odgovarajaci kribcki pristlllp potrebno je krozizradu prostornih planova omogueiti urbanisticka i arhitektonska I"jeSenja u kojima se polazeei od izvornih vrijeduosti grad'iteljske bastine sredine, ne preuzimajueiizsavno oblike starih estetika, ostvarivati nove vrijednosti koje predstavljaju Jegican kontmllitetn povijesnom razvitku erlutekmre, interpretirajuei tl'adic:ijske elements suvremenimeblikovuim izricajem

l2-.5. SMJliERNICE ZA UTVRD[VANJE P~OMETNrn I DRUGlHi INlFRASI"RUKTURN[H SUSTA VA U !PROSTORU

(;lanak 182.

0) Priutvrdivaniu trasainfrastrukturnih sustava treba izbjegavatipresijecseje II1!rnlk.cio.na1Wh i prirodnih cjelina, osobito vrijednog poljopriv:redllog tla, suma i zasticenW podmcja. Zbogmtenzivnog koristenja :i izgrn.denosti prostora kodplaniranja infi __ astruktnrnih koridora posebuu pozornost tl'eta obrafuiti zastiti vodonosnika i vodoerpilista.

(2) Sirinu~o:nido!'a, poloza] trase I.povrsme Z:JI smjestaj gradevina infrastruktnrnih sustava defaljnije treba odrediti prenla vrsti gradevine ~~ PPUOiG pri ('.emu jetemeljem detaljnijih podataka mvestitora (odnosnobuduceg investitora) infrastrukturncg snstava ll1ogm.6e utvrditi i manje sirine od onih prcpisanib ovorn O@llll!.DoniL Obveza je korisnika prostorakoji gradi i koristi koridor u kontaktno] mill naselja i zasticeuehprostora prirodne 1 graditeljskebastine d!a n bjeku gradnje j koristenja gradevine ostgura posebne mjere zasbte prostora, susjednihgradevma i zdrav]ja ljmn, zastim od buke i drugih oblika ~lwozavanj a okolisa.

(3) U PPOHZ prikazana je j:JIv1D.a i druga infrastruktnra te dani uejeti kojima se stite proston za njihova izgradnju kao planski koridoti. U PPUOiG ovu infrastruktaru potrebno je detaljnije razraditi postivajnei ow Odheku.

(4) Koridori i trase SIll plansko usmieravajuci tako da su u okviru PPUO!G moguee odredeue

rzmjetre i korekeije pod sljedecim uvjetima:

koridon .1. trase se u okviru.obuhvata PPUOfGmoguplani:rati i u dmgacijim trasarna od ow. utvrdenih U PPOBZ,pre.ma uvjef~ iz ove Odlnke, te ukoliko time ne bi narusavali koneepciju ejelnvitcg s!\!ls~rnv.a iii ometali izgradnju ostalih mfrastruktnrnih grndevima planiranih II lP'POBZ i pod uvjetom da se ne mijenjsju s~ojne toekena granicama jedinica lokalne samouprave, Izazetno, spojne tocke se mogu mijerqati III slllc'mjll kada dvije jediniee lokalne saruoaprave istovremeno douose PPUOfG ili l1~egoveizm~e.ne i dopnne te se u procednri donesenja medusobno uskladi promjena trase,

uz postojeee iii planirane prometuice mogu se voditi i ostale iufrastrnkmrne gwadevine jprenla nvjetima iz posebnog propisa iako nisn uertane u graficki dio PPOBZ. Pri tome kod plamranih promeauca mora biti jocno utvrdena trasa prornetnice kako bi se trase infrastmktunrih gradevina mogle uskladiti, o CemlJ! je potrebno ishoditi pisano oCitovanje mvestitora promeauce i

61

ukoliko se II PPUO/G pod prethodno uavedenim uvjetima izmijeni trasa infrastruktame gradevine 11 koridoru tz PPOBZ prestajn o_gmnicoenffia, a prmlJel.1JlIJlLl se ogranicenJa U utvrdeuomnovom planskom koridoru iz PPuO/G.

(5) U graliliCkoui. dijelu PPUOfG na kartografskimprikazima gradevinskili podrucja obveznoje

utvrditi povrsine namijeejene za mfrasteuktume kondore planirane llPPOBZ i PPUO!G

Clanat TI. 8 3..

(1) Pri pbOOanJlu nadzemnog dalekovoda prekopodrucja vrijednih dijelova prirode ili padmcja s vecim obrutav8Ilistem ptica predvidjeti zastitne mjere za smmjenje utjecaja dalekovoda prel.ll81 uvjetana propisanim posebnim propisom.

(2) Planirani nadzemni dalekovodi prijenosa morajn l! potpunosti zaobiei postojeea i planirana gradevinska podrlllcja., zastio5ene dijelovejxirode, z[lsti6ellil podrueja kultnmo-povqesne 1bastine, rznzev arheoloskih Inkaliteta izvan naselja, ali uz od,gav.araj~J.6e mjere zastite nadlezuog tijela prem::l pose. bnom propisu.

Clanat TI.84_

Za ullilJP.ljedenje i rnzvoj kapaciteta distribucilje e:Je.k.tricne energije omegucava se izgradeja

koja ee se detalinije definirati ~~ PP'UO/G uz sljedeee uvjete:

pri odredivanju trasa novih nadzemnjh dalekovoda ,d1istcibllcjje, zbog smanjenja negativuih ntjeeaja dalekovoda na okolis i gospodarske djelatnosti potrebno je zaohici osobito vrijedna obradiva tla i smIle (osim u iznimnim slucajevima karl jeto tehnicki neizvodivo) te podrucja vrijednih dijelava prirode,

pri prijelazu nadzemnog dalekovoda preko podl1lcj81 V1r:iijedllili dijelova prirode ili s veeim obitevslistem pticapojrebuo je poduzeti zastitne mjere za smanjenje negativnog utjecaja uadzemnogdalekovoda IPrema uvjetima propisanim posebnimpropisom,

planiraninadzemni distribucijski dalekovodi moraju u potpunosti zaobiei postojeca i planirana gradevinska podrucja, zaSticelltl podrueja kultarno-povijesne i prirodne bastine, izezev arheoloskih lokaliteta izWID liUase:Jja, ali uz odgovarajuee mjere zastiltel1adlefuog tijela prem::l pose bnnm propisu,

planirane distribueijske dalekovode unntar pea gl'adev:inskili..podr!.Jcja.,f!e zasticeuih podrucja klll1lLnno-pov.ijesJle i prirodne bastille potrebno je :izvoditi podzemnim kabelskim vodovima. Postojece nadzemne distribucijske dalekovode lI11U][t[ gradevms1lWl podrueja potrebuo je posfupnn zamienjivati podzemaim kabelskim vodovima i

prilikom izrada PiPUO/G i planova ~lzili podrneja prema uejetima elektrcdistnbutera potrebno je planirati napustau]« 35 kV mapoll.sterazine uvodeniem 20 kVl181p0:lla i uzravnih transformacija llOnO/IOkV. Orllredbama za provodenje planova uzibpodrueja potrebnoje predvidjeti mogucuost izmjestanja, kabliranja ili rekonstrukcije postojeeih dalekovoda 35 kV zbog posebuib uvffieta gradenja drugih gradevina iJi zbag odrzavanja postejecih dalekovoda.

Clanat TI.85_

Pol.ozaj planiranih gradevma za zastitu od l±mjic:tJL:ih voda.i redskciju poplavnog vala kao i onih za viSell.amjenska keristenje voda i granice voduog Iiea su lila kartcgrafskim prnkazum planskousmjeravejuee, a tocan se polozaj i graruce za potrebe izrade planova ~IZili. podruejai drnge svrhe utvrdujuna temeilljru strucnm podlcga i projekata

Clmak 186..

Kroz iz:mduPPUOiGIl.a vodotocima je potrebno detaljnije istraziti erozqske proeese, utvrditi podmcja njihova djelovallJ!a te odrediti lIZ hidrotehnicke zahvate i druge rrqere sanacije (posumljavanje i sl.),

Clmak 181.

(ill) Prilikom iz:rade PiPUO!G odnosno prve sljedece izmjene i dopune PPUOfG II istima je potrebno utvrditi ~odt1.1C~a za smjeSftaj samostojeeeg reS:etkastog antenskog smpa sskladno ovoj Odhici.

12..6. Si)IiIJERNKE ZA ISTR.A.ZIVA.NJA I UTVREIIV A.!'I"JE PLM1SKIH MJER..i\ ZASTITE Clmak 18K

U PPUOfG potrebno je dalje istraiiti. i vrednovati stanje u okohsu te propisati m~ere zastite vom koje se posebuo prevode zastitom vodnuosnih slojeva i vodotnka, izgradlnjom sustava ndvodnje i proc,iscavanja otpadrah voda te kontrolom i sptjec::-lvaIljem prekOm~el1:D.og koristenja zastituih sredstava u poljoprivredi, iuventariziraniem i kontrelom pojedinih zagadivaca, a nove namjene ~~ prostoru ne snuju poveeati stupanj zagadenja VOM ..

Clmak 189 ..

Prilikom izrade lPPUOfG potrebno je utvrditi m li na podm.eju ujegova obuhvata zive ili rsstu zasticene biljne i Zivoblljske vrste te vrste c;ija trojnost opada, s~an:ista nestajujli irnprijeti iz<moo"::1inje_ Za isfle treba propisati mjere zastite, sukladno posebnom propise.

Clmak 190 ..

(ill) Za podrucja vrijednih dijelova prirode izclauka ]08. ove Odluke u PiPUO/G potrehno je istraziti iutvrdifi mjere zastifue S ciljem ocuvanj:JJ prirodnihosobitosti i vrijednosti nezasticenih dijelova prosterabuduci da pripadaju ukupnoj priroduoj bastini.

(2) U lPPUO/G temeljem dndatnih istrafivanja ove pevrsineje moguee utvrdiai i drugacije prema

uvijetima izclru1hka 152. stavak 2. ove Odluke,

Clmak 191.

Mjere zasti£e kultamih dobara razraditee se 11 lPPUO/G. Za evidentirsna kulturna dobra. ~w podrnejn obnhvataPPUO/G potrebno je propisati mjere zastite sukladno podacima nadlcinog tijela po pose bnom propisu.

12..7. S])I.'IJERN[>CE ZA GOSPODARENJE OTPAl) 0])1.'1 I SANACIJU O]"PADOM ONE c:nk: EJ'o,:OG T1.,A

Clmak 192.

(ill) Jedinice lokalne samcuprsve t:oje su u PPUO!G utvrdile gradeviusko podlrucje za uredeuje odlagalcita komunalnog Otp3>M, mogll uredin ta odlagalista 11 skladu s v3iZecim propisima i koristiti ih za odlaganje do ~ddj·nciwUija uejeloviti sustav gospodarenja otpadorn ua razini Z~lpan:ije. Nov:JJ gradevinska podrnqa za iu namjenu ni~e moguce utvrdivati, a tokacije oznaeene simbolima u PPUO/G se smatraju nevazeeinu

(2) Iznimno od stavka ]. ovogelanka, nova gradevinska podrucjacdlagalista otjp<l!!illa moguee je

kroz rzradu PPUO/GosnivaJf~ za potrebe sanacije zatecenih lokacija otpadnm onecisceuog [~a.

(3) Podmcc~a :iz stavka 1. ovog c:lanka koja s~w Planom gospodarenja otpadom OsjeC1ko-barnnjske Zllpill"lije predvidena za pretovarne staniee prikazana su na kartografskom prikazu broj 2A. "Gospodarenje ojpadom-izmjeue i dopune". 1!l1! podlrucja mogll se koristiti kao odlagajista konninalnog otjpada do rekova i na nac:m. utvrden posebnim propisom, nakoncega se zatvaraju 1 prenamjeujuju l! pretovarne stanice.

Clmak 193..

(ill) Lokacije za prikupljanje i oporahu gradevinskog ctpada navedene Mclallim.!. 117. stavak 1. ove Odluke moraiu se utvrdsti kroz izrad]w PPUO/G i drcgimplanovima uzih podrueja p"ema u\1etirna iz pose 1bnm. propisa,

(2) U swim gospodarenja gradevinskim otpadom moguee Je koristiti prostore plauuanih

pretovarnih stanica u skladu s posebnim propisom.

(3) Planovima uzil] podrueja potrebno je ul:vrrnti lokacije reciklaznih dvorista.

Clmak 194..

(ill) U PPUOfG potrebuo je :izvrihti evidentiranje i lociranje SVID neuredenih od!laga1iSfta otpads,

(2) Jedinice lokalne sru:m:mpl'ave dffilZne sudonijeti planove za rjesavanje problematike sanacije i

zatvaranie.odlagalesta, U okviru svojih nadleznosti ..

(3) Sad!:aSn~anem"edena od!lagalclm nuzno je samrati na nacindapostami ueopasna za zrak, vode i tlote irn odrediti drugu namjenn u skladn s Planom sanacije otpadonroneciscencg tla i neuredenih odlagalista otpada na podrucju Osjecko-bamnjske zUjJanlje. U sklopu sanae.ije moguce je predvidjefi i vremenski ograniceno odlagllilje otpada ukolik» se to' krez izradu projekta sanacije i/ili provedbu procjene utjecsjanaokclis pokafe opravdanim.

12.8. Sl\'IJERNKE ZA IZRJ\DU PROSTORNOG PLANA POSEBNIH OBl!ILJEZJA "REKREACIJSK:O PODRUCJE BRA VA"

Clmak 195 ..

(ill) Podmc~e obuhvata PPPPO RP' "Drava" prikazano je na kertografskompnkazabroj 3.2.2.

""Podrucja i di~elovi primjene planskiil mjera zastite-izmjene i dopune" ..

(2) Unutar obuhvata potrebno je mzgraniiiti povrsine ugostiteljsko-turistifkeodnosno spOl1sko~ rekreacijske namjene te utvrditi prostore na kojima oe se kroz izradn PPUO/G utvrditi izdvojena gradevinska podrucja koristeci pri tom elaborate: Osnove zaizradu PPlPPO RJ> "Drava" te Analiza i prijedlog koristenja prostora uz rijeku Draw.

(3) Namjenn rkoristenje prostora podrediti prirodnan i gospedarskim potencijalima, a samma

uredenjem izbjeci .znac:ajniji.l!fjeeaj na ekoloske i krajobrazne karakteristike promatrauog prostora.

(4) U gradevinskimpcdmcjinra nnntarcbuhvata .PPPPO RP "Drava" moguca je gradnja prerna

PPUO/G i drugih prostomih planova l!ZW podlru.cja.

(5) Prilikom detaljnijegl'azgnmicavrnffia namjeue povrsina iz stavka 4. ovog cJall1b, kree prostorne planove uzih.podrucja, uz granicu RJi' "Dl'3va"f!eZi~j formiranju povrsina zaSfritllog zelenija, sporta irekreacije, s~[l11Ilbene ili javne namiene sa sta maniim koefieijentom izgradenosti i koeficijentom isloornsf,ellosti povrsina. Za prometne povrsine propisati obvezuozelenjivanja zastitnog koridora visokim zelendom-drvoredima.

64

(6) Arhitektonsko oblikovanjegradevma uskladiti sakrajobraznim.karakteristikama prostora .. Za grnd!nj~l gradeveua propisati obvezu npotrebe eknloskih i antohtonih materijala. Neizgradeue dijelove grndevlieee:sticeobSlv,eznohortilrnlt1l111l011l"edliti primjenom autohtonog biljuog materijala."

Clanak 1.

DOSiJJOOSllji CIanci 41., 5,6 .. i 7. postaju cIanci ]96., ]9'7., 198. i 199.

III. PR][JJELAZNE I ZA VRSi\'E ODREIDBE

Clanak 8.

(ill) Za sve zahvate u.prostoru mogu se dokumeutuna prcsternog uredenja ~~Zeg podrucja odrediti visi prostorni standardiod onih odredeuih ovom Odlukom, osim za zahvate od vaznosti za nDdSlv1.l odnosnoZupanijni

(2) Prema Odredbama za provedenje ave Od!luke izdavat Ce se lekaeijske dozvole za izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, postrojenja za proizvodnju elektricne ilitoplinske energmje koja kao resurs koriste alternativne izvore energije, a grade se izvan granica gradevinskih podrllcjaili 1.1 izdvojenim gradevinskim podrucjima izvan naselja.

Clanak 9.

Izmjeae i dopnne Prostornug plana Osjec:ko.-bam.anjske zllpanije iZillaaene sn ~~ 6 (ses.t) primjeraka koji se nnaju smmtrafuU izvornikom.

CI31D.ak ] o.

(ill) Izmjene i. dopune Prostornog plana OsjeCko-bSlnmjst:e zupanije cuvajl!. se 11 Tajnistvu Osjeeko-baranjske ZulPanije, Upravuom odjelu ZSl prostorno uredenje, graddeljstvoi zastinl okolisa Osjocik:o-barnnjske fupamje i Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uredenje OsjeClko-barnnjsle zllpanije

(2) Uvid u Plan moguce je obaviti u Javnoj ustanovi Zavod ZSl prostorno uredenje Osjeckobaraniske zupmije i Upravnom od!jeluza prostoruo uredeeje, graditeljstvo i zastiJttu okolisa Osjeckobaraniske znpanije.

CI31D.ak u.

Ova Odlnka stnpa rna. sl1agu OSllilOg dana nakon objaveu "'Zupanijskom glasniku".

Klasa: 350-041/09-0111 Urbrej: 2ill58/l.JOl-m-lO-12

Osijek, 8. lipnja 20 io.

Predsj ednik

mr.sc. Z1afiko Maksirnovic, v.r.

65

IZMJENE I DOPUN:E PROSTORNOG PLANA OS,JECKO-BARANJSKE ZUPANIJE

s

1. KORISTENJE I NAMJENA PROSTORA -IZMJENE I DOPUNE

TUMAC ZNAKOVLJA

TERITORIJALNE I STATISTICKE GRANICE

, . .

ORiAVI'lA ~RANICA

9 1

;!:UPANIJSI<A GRANICA

OPCINShAiGflAllSM GRANICI'.

RAZVOJ I UREfJENJE PROSTORA / POVRSINA NASELJA

LI __ ---'I LI __ --,I ORl\8EVlNSI(Q PODlWCJE NASELJA (POVRSINA ~ 25110)

o CRI\ElEVINSKO PODilUCJe NA13ELJA (POVR$INA < Z5ho)

Lr-----,·'I I Il:DVOJENI DiO G RAOEVINSKOG PODRUCJA N,II,SEL-JA

.1 , " (POVR~IHA " 25h;o)

O Il:DVOJENI DlO GRAOeVINSKOG PODRUCJE NASELJA

(P'OVRSINA .. 2511~)

RAZVOJ I UREflENJE PROSTORA I POVRSINA ,IZVAN NASELJA

GMOE:V1NSI(O POORUCJ,E GOSPOOAI'<SI\E NAMjEN~ (POVRSINA" 251m) GilADEVIfJSKO PO!lRLJCJE GOSPODARSI(E twulJENE (POVRSIHA < 25~,,) GRADEVmSKO POIlRlJCJe UGOS,TlTELJSho-rURISnC,KE NA,MJENE (~aVR~IHA > ,25110)

GRAEJEVmSJ(O POORUCJE UGOSTlTELJSW.rURISnel(E NAMJEIiE (POVRSINA < 25ho)

o

..... 1 _---"o.(T..".)._., __ ._._i CD

P05TOJECE PL.AI~IP.ANO

CR) IC€LJ

@

I*~ ::ihlJ:11

I 1i=1 =~

I I~I ====i

[ If

I 1i=1 =~

jmi!Jl~1 II

1--------1 E - - ~ - - 3

L_:=::JI I

~l_I _ __j

CESTOVNI PROMET

Z.ELJEZNICKI PROMET

I I IE +- j I = II "HiEa I

RIJE.CNI PROMET

SMRTSKO·REKREACIJSI(A ~AMJENA

rril:IIii'lli:ij:t4 -~, oon ~ISI.~. ~1i.jahnft;i (,eo_nt~IIl1ip:"lfIOOll ~ R2. l:!niski G.entill . Rot Cilllfl.I;;It:;'1 ~~i}fIa ~Ito"e. R5

POVRSINE ZAGOSPODARENJE OTPAOOM POVRSINE.zA ISI(ORISTAVANJE MINERAL NIH SIROVINA

enerlJ~'s.l:a wE1. tJeo18lmillJ1.9 vade- 52, 0$10110. eJ

03061TO VR IJEIlNO OClRA~VO no {Pl ) VRIJEtlNo OBF<ACIIVO TlO ! P2)

03TALA OBRADIVA TLA (1"3)

§UMA GOSPODARSI(E NAr.tJENE (81 )

sa pceeenjm ro?morn t..i:Jlislimja - ~ t-R

SUMA POSEBIllE NAMJENE (83)

VODNE POVRSINE (V I

VODOTOCI

OBTALO POWOPRIVREDtlO TLO (PS )

POSEElHA ~AMJENA

AUTOCESTA

CETIIEROTRACNA BRZA CESTA

MOGUCIILI ALTO'FiNicTIVNII(ORIDOR BRZE CESTE OSTALE DRllIVNE CESTE

MOGUCIILI AlTERNATlVNll<ORIDOR OSTALE DRZAVNE CESTE ZUPAt-lIJSI<A CESTA

VA1.NIJA LOKALNA CESTA

UREBENJE I~RJTlCNE OIONICE TRA~E RASKRIZJE C:EBTA U DVIJE RAZINE VAiNIJI MOST, PRIJELAZ U OVIJERAZINE

GLAVNA ZELJEZNICKA PRUGA 00 ZNACAJAZA MEDUt~ROONIPROMET

ALTERNG-TIVNfl KORIDOR GLAVNE ZE,LJEZNICKE PRUGE OD ZNACAJA ZA MEDUNARODNI PROMET

ZEUEZNICI<:A PRUG,A 00 ZNACAJA.ZA REGIONALNI F'RO/ll1ET

ZELJE2NICI<A PRUGAOO ZNA¢AJA.2A LOKALNI PROMET !ELJEZNI'CKA PRUGAZA POSEBAN PROMET

MOST

MEf)UI~RO[)NI PLOVNI PUT ME(JUDRZAVNI PLOVNI PUT

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG P'LANA OSJECKO-BARANJSKE ZUPANIJIE

..,"""

6J

1 "'- 0 1 2 J 4 5 5 7 15 km

3. UVJETI KORISTENJA I ZA,STITE PROSTORA 3.1. UVJETI KORISTENJA

3.1.2. PODRUGJA POSE,BNIH 0GRANICENJA U KORISTENJU - IZMJENE I DOPUNE

TU MAC ZNAKOVLJA

TERITORIJALNE I STATISTICKE GRANICE

EI ~I ~I I I

ORZAVI'IA GRAI\IICA 1UPAi\lIJSKA GRANlCA OP¢INSKAlGRA~DSI(jl, GRIINICA

TLO

PODRutJE r-tAJVECEG INTE~lZITETIl ~OT"E8A (VIII VIII SH.lPANJ MOS LJE8T\1ICE)

IIZ.GAJALISTE DlVLJACI

N.po",eR)il:. • . . . . . . PODRUCJE CIJELE ZUPANIJE JE LQVISTE lZU;':EV DIJELOVA KOJI SU IZUZETI PO POSEBNOM PROPISU

VODE

C~!I RitA

li~1

\/000N051110 PODRUeJE \/ODDTOK 11.1 II. KATEGORIJAI POPLAVNO PODRUCJE

ZONE SANITARNEZASTITE IZVORISTA

IliA, ZONA zAfmTE IIIB ZONA ZA8T1TE III ZO NA y\,(lTITIO 1120NA 2ASTITE.

ZONA PREVENTIVNEZA!!mTE IZVORISTA

GRA£lEVINE OBRANE

ZASTITNE I SIGURNOSNE ZONE GRADEVINA OBRANE

".''''

11':'.:.:'>:.:,:·::0:;;.1 IF;·~·~:-;7':]

L._~._, •.•.••.

Ir~-·-U-]

~-------

~ ,. II

ZONA ZAB RANJENE GRADN JE ZOW, OGRANICENE IZGRADNJE

ZONA KONTROLIRANE IZGRADNJE SIGURNOSNA ZOMA

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA OSJECKO~BARANJSKE ZUPANIJE

1 I~Cl1a 0 1 2 3 tI :5 6 7 a km

l-r-+-';"4~1 I I j t--;-I--.-i--.--l

2.INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.4. GOSPODARENJE OTPADOKll -IZMJENE I DOPUNE

TUMAC ZNAKOVLJA

TERITORIJALNE I STATISTICKE GRANICE

~,

ORZAvtlA GRANICA

iUPAHIJSKA GflAtllCA

OPCINSIWGflAOOKA ORAmCA

GRAElEVIHA ZA SKLADtSll.':NJE OPASflOG OTPADA

OBRADA SKLADISTENJE I ODLAGANJE OTPADA

SA81RNO MJESTO OF'A3NOG OTPADA

CENTAR ZA GOSPOOARE.I'JE OTF'AOOM

PREiOIlA.RNA STANICA

r •• ~

, .

TRAS!,: Ce;STOV~IH I i:EL.lEZN!CI<IH PROMETNICA

,

.

o ® §

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->