P. 1
unutra_011

unutra_011

|Views: 534|Likes:
Published by Iva Puljic

More info:

Published by: Iva Puljic on Nov 04, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/08/2011

pdf

text

original

------------------------------------~ Nase zdravlje i okolis 07 l 08/06~

SAD RZAJ

1-

- -

Dr. Andrija Stampar 2

I~

Hepatitis C . 3

1-

Intrahospitalne

infekcije 6

I~

Pojavnost samoubojstava u gradu Zagrebu od 1993. godine

do 2005. godine 8

Bedrenica

(antraks, crni prist) 9

HACCP sustav

Plan zbrinjavanja

medicinskog otpada 13

I~

Strategija, planiranje, programi, ciljevi

i smjernice organizacija [kratkorocni, srednleroenl

i duqorocni) u prevenciji ovisnosti

(droge, alkohol, duhan) 14

Neki pslholoskl aspekti mobbinga: psihlckoq zlostavljanja na

radnom mjestu 15

I~

Zavod za javno zdravstvo Slsacko-moslavacke

v .. 17

zupamJe -----------------------

-

11

-

Dr. Andrija Stampar (01.09.1888. - 26.6. 1958.)

"Vee u onim danima, kadje uz pomoc svojih ucitelja na becko] medicinskoj skoll dosao do nekih socijalno-medicinskih spoznaja, vee tada je sagorijevao. Sagorijevao je, kako bi mogao za svoja nacela predobiti i druge, jer je vee tada bio svijestan, da tako obiman posao ne ce moel lzvrsltl bez pomoci drugih. Zbog toga je logicno da je i pored dobrog tjelesnog i dusevnoq zdravlja i svjezine nedavno sagorio ... "

-

Tako je u rujnu 1958. godine, u casopisu za pitanja zastite zdravlja "SANITARNI TEHNICAR" Drustva sanitarnih tehnlcara NR Hrvatske, pocirnao tekst na 6 stranica 0 tada (nedugo) preminulom dr. Andriji Stamparu.

Ako se malo osvrnemo na na njegovu biografiju vidjet cerno da se rodio 01.09.1888., u Drenovcu kod Pleternice (kod Siavonskog Broda). Medicinske znanosti zavrsio je 1911. godine u Becu,

Radni vijek poceo je kao bolnicki lijecnik u Karlovcu (1912.-1913), poslije toga bio je kotarski lijecnik u Novoj Gradlsci (1913.-1918.), a zatim je bio nacelnik u Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu (1919.-1931.). U to doba izgradio je rnrezu socijalno-medicinskih ustanova, medu kojima su zdravstvene stan ice bile pocetak, Uz pornoc Rockeffelerove zaklade osnovao je Skolu narodnog zdravlja u Zagrebu, koja je postala ustanova za postdiplomski studij. U njoj je posebno mjesto i znacenje dobila higijena i socijalna medicina.

Kad je u Zenevi, prilikom jedne pocasf koju je primio, odrzao govor, dr.

Stampar je istaknuo:

" Ako pogledam unazad, na svoj rad na podrucju socijalne medicine, zello bih da kazem nesto 0 prilikama u kojima sam odrastao, u kojima sam uclo i radio, kao i nesto 0 Ijudima, koji su me potakli, radije nego da govorim 0 svojem radu. Kao student zlvlo sam u malenom selu, od nekoliko stotina stavnovnika, koji su se muclll na svojoj zemlji da prirade sredstva za zlvot. Taj svijet bio je moj prvi ucltel], Od njih sam nauclo reallstlckl gledati na zivot. Oni su me potakli na razmislian]e 0 bezbrojnim faktorima Ijudske aktivnosti, koji utjecu na Ijudsko zdravlje. U atmosferi toga mukotrpnoq svijeta izgradio sam svoje poglede i stvorio odluke za svoj buduel rad na unapredenju zdravlja ... "

Dr. Stampar zbog svoje socijalno-demokratske orjentacije i sukoba sa komercijaliziranom medicinom, nije odgovarao vladaiucim krugovima pa je je 1931. godine bio prisilno umirovljen. Iste godine je izabran za profesora higijene i socijalne medicine Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Bio je nekoliko godina dekan fakulteta, kao i rektor Sveudlista u Zagrebu. Isto tako, 1931. godine bio je strucnjak Higijenske organizacije Drustva naroda u Kini.

Njegova aktivnost nakon II. svjetskog rata, na polju medunarodne suradnje za unapredenje zdravlja, bila je takoder velika. Godine 1946. bio je izabran za predsjednika tzv. Interim-komisije, koja je predstavljala pocetak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

---------------------~02r__

Nase zdravlje i okolis 07 i 08/06~

"ZDRAVL1E je stanje potpunog fizickog, svojim suvremenicima bio prvi. Koji je za unapredenje

dusevnoq i socijalnog blagostanja i ne zdravlja i opceg napretka svojeg naroda uclnlo nalvlse, Na

znaci samo odsustvo bolesti iii slabosti." dobro izoranoj zemlji zasijao je sjetvu. Neka se njegovi ucenlcl pobrinu da ona dozri!"

Tim rijecima zavrsava tekst doc.dr.P. Iomasica iz rujna 1958., objavljenog u .Ssnitarnorn tehnicaru" casopisu Drustva sanitarnih tehnicara NR Hrvatske.

Nakon skoro pola siolieca od smrti dr. Andrije Stampara, svima nama, mladim generacijama, zaposlenim u zdravstvu iii korisnicima zdravstvenih usluga, ostaje da procijenimo: Je Ii sjetva dozrela te kakva ce biti zetva?

LlTERATURA

(Svjetska zdravstvena organizacija, autor dr. Andrija Stampar)

Predsjednikom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu postao je 1947. godine, a 1948. godine izabran je za predsjednika prve skupstlne Svjetske zdravstvene organizacije u Zenevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog viieca Organizacije ujedinjenih naroda.

Nagradu Leona Bernarda dobio je 1957. godine. Bio je pocasni clan P.H. Association U.S.A. , pocasni clan Medicinske akademije u New Yorku, dopisni clan Srpske i Siovenske akademije. Zasluzan je i za osnivanje Vise skole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Umro je 26.6.1958. godine od cerebralnog krvarenja. "Umro je veliki socijalni medicinar, koji je medu

• http://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Andrija %C5%AOtampar.jpg 28.07.2006., 11.22 h

• SANITARNI TEHNICAR casopis za pitanja zastite zdravlja", broj 9/1958. god. Drustvo sanitarnih tehnicara NR Hrvatske

Mirko Kelava, san.lnz.

Vlasta Moskaljov, dlpl.san.lnz.

HEPATITIS C

Sto je hepatitis?

Hepatitis je svaka bolest upale jetre. Klinicka slika i prognoza, kao i terapija ovisi 0 uzroku. Alkohol, kemikalije i narkotici mogu uzrokovati hepatitis. Hepatitis rnoze biti takoder uzrokovan i virusnom zarazom. Postoji nekoliko razlicltlh vrsta hepatitisa ukljucujuci A, B, C, D, E, FiG. Ovi virusi mogu stvoriti slicne simptome, ali se drukcije prenose, tako da su njihovo sprjecavarje i kontrola razlidti.

Vrste hepatitisa

Virusni

Akutni hepatitis najcesce nastaje zbog virusnih infekcija: - HepatitisA

- Hepatitis B

- Hepatitis C

- D-agent (mora biti prisutan virus hepatitisa B)

- Hepatitis E

- Hepatitis G

Hepatitis C

Procjenjuje se kako je danas u svijetu 200 milijuna Ijudi zarazeno virusom hepatitisa C. Infekcija hepatitis C virusom (HCV) rnoze uzrokovati akutni i kronicni hepatitis (upalu jetre). Akutni proces, cija je osobitost kratko trajanje, obicno je bez simptoma, a ako su simptomi prisutni obicno nestaju unutar nekoliko tjedana. Akutna infekcija rijetko dovodi do zatajenja jetre i tipicno prelazi u kronicnu, dugotrajnu upalu. Kronicna HCV infekcija najcesce se sporo razvija te u mnogih bolesnika uopce ne postaje klinickl prepoznatljiva ako se razvije kasnije u zivotu. Prosjecno 20-30% kronicno zarazenlh osoba razvije cirozu jetre tijekom dvadeset do trideset godina trajanja upale. Kronicna HCV infekcija najcesci je uzrok dugotrajne bolesti jetre.

Uzrok

Hepatitis C uzrokovan je hepatitis C virusom (HCV).

Nakon otkrica hepatitis A i B virusa krajem 1960-ih i pocetkorn 1970-ih postalo je jasno kako se velik broj akutnih i kronicnlh

Je Ii hepatitis C opasan ?

Preko 70 posto osoba koje su zarazene mogu stalno imati virus u svojoj krvi i postati duqorocni iii kronicni prijenosnici bolesti. Vjeruje se da ce najmanje 20 posto osoba koje su kronicni prijenosnici dobiti cirozu, sto je stvaranje oziljaka na jetri.

Simptomi akutnog hepatitisa C

Vecina akutno zarazenlh bolesnika nema simptoma i bolest je blaga; zutica se vida u manje od cetvrfine pacijenata. Stoga je preporudilvo povremeno obaviti testiranje na ovaj virus kod osoba koje su pod rizikom od infekcije HCV-om. Eventualno se mogu javiti simptomi slicni onima kod drugih oblika akutnog virusnog hepatitisa: umor, rrucnina, bol u gornjem desnom dijelu trbuha. Kod bolesnika koji imaju simptome, akutna bolest obicno traje 2-12 tjedana. Naglo, fulminantno, zatajenje jetre zbog akutnog hepatitisa C je rijetko, ali rnoze biti cesce kod bolesnika koji imaju i kronicnu hepatitis B infekciju.

Kronicni hepatitis C

Rizik od kronicne infekcije nakon akutne bolesti

03 r--

Nase zdravlje l okolis 07 l 08/06~

uzrokovane hepatitisom C je visok. U vecini studija 80-100% bolesnika ostaje HCV-RNA pozitivno, sto znaci da se je nukleinska kiselina virusa prisutna u krvi bolesnika te daje bolesnik i dalje inficiran; 60-80% bolesnika ima trajno povisene vrijednosti jetrenih enzima. Nakon sto je virus u tijelu proveo sest mjeseci, njegov spontani nestanak je vrlo rijedak. Za spontani nestanak virusa mogu biti odgovorne i osobine zarazene osobe, primjerice posjedovanje speciticnih HLADRB1 i DQB1 gena, velika kolidna neulralizirejucih protutijela protiv HCV strukturnih proteina, trajno postojanje odgovora posebnih lmunolosklh stanica (HCV-specificne CD4 T-stanice); spontani nestanak je cesci i kod bijelaca koji tijekom akutne infekcije imaju nisku razinu virusa u krvi. Izgleda kako i djeca imaju relativno nisku ucestalost razvoja kronlcne HCV infekcije nakon izlaganja virusu.

Simptomi kronicnoq hepatitisa C mogu biti:

Vecina oboljelih od kronicnoq hepatitisa C nema nikakvih simptoma iii su simptomi blagi i nespecificni (ne ukazuju na neku odredenu bolesti iii porernecaj). Ipak, nerijetko i ovakvi blazi simptomi umanjuju kvalitetu zivota, sto je ponekad posljedica poznavanja dijagnoze i rnoze se popraviti nakon pocetka lijecenja. Nije potvrden nijedan lijek koji bi ornoqucio lijecenje osjecala umora.

Simptomi kronicne HCV infekcije nisu pouzdan pokazatelj aktivnosti bolesti. Manjak povezanosti izmedu simptoma HCV infekcije i razine jetrenih enzima iii rezultata biopsije jetre dokazan je u vise islrszivania; no izgleda kako se simptomi cesce javljaju nakon razvoja ciroze jetre.

- Od blage do jake letargije

- Gubitak apetita

- Mucnina i povracan]e

- Bolovi u gornjem desnom dijelu trbuha (is pod rebara)

- Groznica

- Bolovi u zglobovima

C i rrhosts 0·1 the liver

Dijagnoza

Hepatitis C se nailakse dijagnosticira kad su povisene vrijednosti jetrenih enzima te su anti-HCV protutijela prisutna u krvnom serumu. Dijagnoza se potvrduje nalazom virusne nukleinske kiseline (HCV RNA) u serumu.

Akutni hepatitis C dijagnosticira se temeljem informacije o izlozenosf virusu, simptoma (najcesce zutica, umor, mucnina), poznavanjem clmbenika rizika kod pacijenta, znacajnirn povecarjem jetrenih enzima (ALT povlsen deseterostruko iii vise) te prisutnoscu anti-HCV protutijela.

Kronicni hepatitis C se dijagnosticira kad vise od sest mjeseci postoje anti-HCV protutijela i povisena je razina jetrenih enzima. Testiranje HCV RNA pornocu PCR metode potvrduje dijagnozu i postojanje virusa u krvi (viremija). Gotovo svim pacijentima s kronicnorn HCV infekcijom dokazuje se prisutnost virusa u krvi.

Prijenos bolesti

Vecina osoba zarazenih virusom hepatitisa C u Europi i SjevernojAmerici dobije bolest intravenskim injiciranjem droga iii transfuzijama krvi. Prijenos virusa transfuzijama rijedakje nakon sto su se krvni uzorci 1990. poceli redovito testirati na ovaj virus. Rizicnl cimberici za zarazu su:

- intravenska narkomanija

- transfuzije krvi

- seks s intravenskim narkomanom

- boravak u zatvoru duzi od tri dana

- namjerne ozljede koze iz religijskih razloga

- ubod iii porezotina nanesena krvavim predmetom

- busenie usiju i drugih dijelova tijela (piercing)

- injekcije imunoglobulina

Drugi naelnl prijenosa

Rijetki izvori zaraze ukljucuju koristeoje zarazene opreme tijekom medicinskih zahvata, primjerice tijekom kolonoskopije. Procedure iz narodne i alternativne medicine (ubadanje, grebanje koze, postavljanje salica na kozu),

04 r--

tetoviranje, busenle tijela (piercing) i brijanje u salonu takoder uzrokuje prijenos virusa u rijetkim prilikama. lznenaduiuce visoka ucestalost HCV infekcija pronadena je kod bolesnika alkoholicara, cak i kad nema drugih odtlh rizika za infekciju. Nema dokaza za prijenos virusa Ijubljenjem, grljenjem, kaslianjern kihanjem, dijeljenjem vode i hrane, pribora za jelo i casa, slucsjnim dodirom iii drugim kontaktima kod kojih nema kontakta s krvlju.

Lijecenje

Pacijenti s hepatitisom C trebaju se posavjetovati sa svojim lijecnikom 0 najboljem obliku lijecenja. Svi pacijenti nisu pogodni kandidati za terapiju i stoga je nuzna procjena iskusnog specijalista. Glavni je cilj lijecenja eliminacija virusne RNA iz krvi.Svi trenutni terapijski protokoli za hepatitis C temelje se na uporabi razlicltlh pripravaka interferona alfa putem injekcije u rnisic (imtramuskularno) iii pod kozu (potkozno, subkutano). Interferon alfa je prirodni glikoprotein kojeg stanice izlucuju kao odgovor na virusnu infekciju. Njihova je funkcija poticanja obrambenog odgovora protiv virusa.

Lijecenje akutnog hepatitisa C

Zbog visokog rizika od kronicne infekcije lstrazlvanla terapijskih rnoqucnosf usmjerena su na spriecavanie razvoja kronicnoq procesa. Mnoge su male studije procjenjivale ucinkovltost monoterapije interferonom kod akutnog hepatitisa C (monoterapija je terapija jednim lijekom). Zasad su najbolji rezultati videni kad je terapija zapoceta s 5 MU (milijuna jedinica) potkozno (subkutano; sc) svaki dan tijekom cetiri tjedna nakon cega je nastavljeno s 5 MU potkozno triput tjedno tijekom dvadeset iii vise tjedana. Medutim, ako je nakon tri mjeseca HCV RNA jos uvijek prisutan u krvi bolesnika, razumno je prebaciti bolesnika na kombinaciju pegilirani interferon plus ribavirin.

Lijecenje kronicnog hepatitisa C

lako vecina bolesnika s kronicnim hepatitisom C nema simptoma u vrijeme postavljanja dijagnoze, suoceni su s ozbiljnom zdravstvenom prijetnjom koja rnoze imati znacsjne emocionalne i flzicke posljedice. Lijecnici bi nakon dijagnoze kod pacijenta trebali uociti znakove depresije te preporuciti odqovaraiucu terapiju. Bolesnicima rnoze mnogo pornoci komunikacija sa slicnirn pacijentima u grupi oboljelih od hepatitisa C. Savjetovanje treba sacrzavati informacije 0 moqucirn naclnlrna prijenosa i zastiti drugih osoba; oboljele najcesee naivise zanima rnoqucnost prijenosa virusa seksualnim

Nase zdravlje i okolis 07 l 08/06~

kontaktom i rizik za osobe u istom kucanstvu,

Prevencija

Osoba zarazena virusom hepatitisa C rnoze spriiedf sirenje infekcije na slijedeee nacine:

- ne darivati krv, organe, druga tkiva niti sjeme (spermu)

- ne dijeliti ni skim osobne higijenske predmete koji bi na sebi

mogli imati krv, primjerice cetkice za zube, zubna pomagala, opremu za pedikiranje i manikiranje, britvice

- prekriti rane na kozi zavojem iii flasterom.

Zdrava osoba se rnoze zasfitlf od infekcije i drugih bolesti koje se sire krvlju ovako:

- nikad ne injicirati droge iii, ako je osoba vee ovisnik, prestati i pclrazff po moe i rehabilitaciju. Ukoliko pokuss] odvikavanja nije uspio, ne dijeliti ni skim igle i strcalike, vodu i drugi pribor te se cijepiti protiv hepatitisaAi B

- ne dijeliti cetkice za zube, britve niti bilo koje druge predmete za osobnu higijenu jer se na njima rnoze nalaziti krv u tragovima koja se ne mora primijetiti

- zdravstveni radnici trebaju koristiti propisana zastitna sredstva, rukavice i maske te propisno odlagati igle i druge ostrice, Cijepiti se protiv hepatitisa B

- razmisliti 0 zdravstvenom riziku ako se zeli tetovirati iii napraviti piercing. Infekcija je rnoquca ako se u studiju za tetovazu instrumenti ne steriliziraju i ponovno upotrebljavaju kod vise osoba, ako higijena u studiju ne izgleda zadovoliavaiuca i umjetnik ne koristi rukavice za jednokratnu uporabu.

Seksualnim kontaktom se rnoze prenijeti virus hepatitisa C i stoga se osobama koje mijenjaju partnere preporucule oprez. Seksualnim se putem mogu dobiti i druge bolesti -AIDS, hepatitis B, gonoreja, klamidija itd. Svaki put je potrebno koristiti kondom od latexa. Preporucuje se i cijepljenje protiv hepatitisa B.

Zarazena osoba rnoze poduzeti odredene korake kako bi zasfitila svoju jetru:

- prestati piti alkohol

- redovito posjecivali lijecnika

- ne uzimati samostalno nikakve lijekove koji se mogu kupiti u

Ijekarni bez recepta iii druge lijekove koje nudi Internet, travari, kineska medicina, marsovska medicina ... bez prethodnog savjetovanja s lijecnikom specijalistom

- cijepiti se protiv hepatitisaA

Postoji Ii pregled za otkrivanje hepatitisa C?

Pregled krvi za otkrivanje hepatitisa C je na raspolaganju od 1990. godine. Moze proci od dva do tri mjeseca od vremena zaraze, prije nego se pregledom krvi mogu otkriti znaci zaraze (to jest, prisustvo antitijela u krvi). Ovaj pregled rnoze samo pokazati da Ii ste bili u kontaktu sa virusom, ali ne rnoze ustanoviti je Ii zarazena osoba postala prijenosnik te bolesti. Specijalizirani laboratoriji mogu izvrsiti pretragu koja rnoze pornoci da se ustanovi ako je virus jos prisutan u krvi iii jetri osobe.

Ida Kovacic, san.lnz,

LlTERATURA:

1. www.hr.wikipedija.org

2. www.medicina.hr(autorLivia Puljak, dr. med.)

3. http://news. bbc.co. u kl2/low/health/ medical_notes/695934.stm

4. http://whyfiles.org/206tattoo/4.html

------------------------------------------~05r--

Nase zdravlje l okolis 07 l 08/06~

INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE

UVOD

Infekcije stecene u bolnici (bolnicke iii nozokomijalne infekcije) znacajan su problem u bolnicama vecine zemalja, i usprkos pobolisanjma u kontroli infe kcija , prevalencija infekcija iznosi 5-10%. Uglavnom su to infekcije kirurske rane, disnog i rnokracnoq sustava i koze, Vazni cinitelji rizika za nastanak infekcije su invazivni postupci koji ukljucuju operaciju, intravaskularnu i urinarnu kateterizaciju i strojnu ventilaciju disnog sustava. Drugi cinitelji rizika ukljucuju traumatske ozljede, opekline, dob (stariji i novorodencad), imunosupresiju i postoiecu osnovnu bolest.

Mnoge su infekcije endogene (tj. nastale od vlastite mikrobne flore bolesnika) i nisu nuzno preventabilne, premda se mogu odrZavati na minimumu dobrim aseptic kim tehnikama. Sirenje infekcije od bolesnika do bolesnika cesto je tesko spriiedti, osobito u prenapucenlm bolnicama s manjkom osoblja i oqranicenirn prostorom. Prevencija unakrsnih infekcija uzrokovanih mikroorganizmima visoko rezistentnima na antibiotike, kao sto je epidemijski meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA), rnoze biti teska i cesto zahtijeva znacajna sredstva. Infekcije uzrokovane vankomicinrezistentnim enterokokima rnoze biti nemoquce lijeciti trenutno dostupnim antibioticima, a gram-negativni bacili, rezistentni na kinolone i cefalosporine trece generacije, cesto uzrokuju terapijske probleme. Unakrsne infekcije mogu se znacaino smanjiti pornocu nekoliko osnovnih mjera, na primjer pranjem ruku iii dezinfekcijom ispravno provedenom u pravo vrijeme. Pranje ruku se opcenlto smatra najvaznijom pcjedinacnom mjerom kontrole infekcija. Premda je prevencija prijenosa od naiveceq znacenja, racionalna primjena antibiotika i restrikcija nekih antibiotika nuzna je za postizanje dugotrajnog ucinka Drugi mikroorganizmi koji su se pojavili u novije vrijeme u bolnicama ukljucuju Clostridium difficile, koji uzrokuje epidemije u starijih bolesnika, i legionelu povezanu s tornjevima za hladenje i kontaminiranom vodom. Trovanje hranom uglavnom je problem izvan bolnice, ali se dogadaju i epidemije u bolnicama. Escherichia coli 0157:H7 nedavno je bila odgovorna za velike epidemije teskog gastroenteritisa i nekoliko smrti uslijed zatajenja bubrega.

Bolnice moraju imati organizaciju kontrole infekcija koja ukljucuje lijecnika za kontrolu infekcija, obicno je to medicinski mikrobiolog u Ujedinjenom Kraljevstvu, i jednu iii vise sestara za kontrolu infekcija, ovisno 0 velicini bolnice i tipu bolesnika. To su clanovi tima koji se moraju sastajati svakodnevno iii bar nekoliko

puta na tjedan. Povjerenstvo za bolnicke infekcije je prosiren]e tima i sastaje se rjede. Ono je bitno za odobravanje postupnika, programa, i donesenje preporuka, koje imaju znacaine financijske posljedice, upravitelju bolnice. Potrebna je takoder i suradnja s lzvanbolnlckirn sluzbarna, te bi lzvanbolnlcki epidemiolog morae biti clan bolnickoq povjerenstva.

IZOLACIJA IZVORA

Preporuke CDC-a (Centers for Disease Control and Prevention) preporucuiu pristup na dvije razine. Prva razina su opce/standardne mjere zastite koje se odnose na sve bolesnike unutar zdravstvenih ustanova, bez obzira na njihovu dijagnozu iii infektivni status. Drugu razinu iii dodatne mjere zasfite cine mjere koje se temelje na prijenosu uzrocnika i rabe se u radu s bolesnicima u kojih postoji suspektna kolonizacija iii infekcija patogenima koji se prenose kontaktom (koza iii kontaminirana povrsina), kapljicama iii zrakom.

Standardne mjere zastite sadrze temeljnu razinu mjera u kontroli infekcije koje se odnose na sve bolesnike bez obzira na njihovu dijagnozu iii pretpostavljeno infektivno stanje. Cilj uporabe standardnih mjera opreza jest smanjenje rizika od prijenosa mikroorganizma s poznatih i nepoznatih izvora infekcija. Rutinska primjena ovih mjera opreza trebala bi postati drugom prirodom svakog zdravstvenog djelatnika. Ove su mjere opreza primarna strategija usplesne kontrole infekcija zbog sliedecih razloga:

• Inficirani bolesnici ne moraju pokazivati znakove niti simptome infekcije koja se rnoze otkriti rutinskom anamnezom i medicinskim pregledom.

• Infektivni status cesto se utvrduje laboratorijskim testovima koji ne mogu biti zavrseni dovoljno brzo da bi se mogla primijeniti odqovaraiuca skrb.

• Bolesnici mogu biti infektivni i prije nego sto su laboratorijski testovi pozitivni iii se mogu prepoznati simptomi bolesti.

• Bolesnici mogu biti bez simptoma a ipak infektivni.

Dodatne mjere zastite idu dublje od standardnih mjera zastite i utemeljene su na prijenosu infekcije. Oblikovane su tako da nadopune standardne mjere zastite, odnosno sadrze mjere zastite koje nisu navedene u opcirn mjerama. Te su mjere zastite temeljene na prijenosu i grupirane u razlicite kategorije prema naclnu prijenosa mikroorganizama.

--------------------------------------------~06r__

Mjere zastlte kod prijenosa zrakom

Mjere zastite kod prijenosa putem zraka primjenjuju se u bolesnika u koji je dijagnosticirana iii suspektna infekcija uzrocnicima koji se prenose zrakom, kao tuberkuloza, vodene kozice (vodene kozice iii diseminirana varicela-intekciia), ospice. Takvi patogeni prenose se tako da osjetljiva osoba udahne male jezgre kapljica velidne ? Sum Takve cesfice rasprse se strujom zraka i mogu ostati u zraku kroz dugi vremenski period, uzrokuiuci infekciju osijetljive osobe ako je izlozena na 1 metar iii dalje od izvora cestica. Kad osijetljiva osoba udahne cesnce prasine koje sadrze infektivne mikroorganizme, oni mogu doci do alveole u plucirna primatelja i izazvati infekciju. Mehanicko prozraclvanle po maze time sto razreduje i uklanja taj izvor infekcije. Soba za izolaciju izvora mora biti pod negativnim tlakom. Vrata moraju biti trajno zatvorena.

Neosjetljiva bi osoba, ako je rnoquce, trebala zamijeniti zdravstvenog djelatnika koji je osjetljiv prema ospicama iii kozicama i brinuti se za takvog bolesnika. Ako to nije rnoquce, osjetljivi zdravstveni djelatnik treba nositi masku. Mjere opreza kod prijenosa zrakom nalazu da zdravstveni djelatnik nosi zastitnu masku kada ulazi u sobu bolesnika za kojeg se zna iii sumnja da ima plucnu tuberkulozu.

Mjere zastlte kod prijenosa kapljicama

Mjere zastite kod prijenosa kapljicnih infekcija usmjerene su na smanjenje infekcija koje se prenose kapljicama velikih cestica, Prijenos kapljicama dogada se kad takve cesnce dodu u kontakt s ocima iii sluznicom nosa iii usta osjetljive osobe, kao npr. kad inficirana osoba kaslie, kise, govori iii tijekom postupaka koji ukljucuje respiratorni sustav, kao sto su sukcija, fizioterapija, intubacija iii bronhoskopija. Nadalje, kapljice se takoder stvaraju kad se voda pretvara u finu maglicu pornocu aeratora iii tusa,

Prijenos velikih kapljica zahtijeva bliski kontakt s inficiranom osobom. Kapljice se prenose na kratkoj udaljenosti (do 1 metar) od izvora i ne zaostaju u zraku kroz duzi vremenski period. Stoga nije potrebna posebna ventilacija u sprecavanju prijenosa kapljicnih infekcija. Primjeri infekcija uzrokovanih velikim kapljicnim jezgrama su: meningitis koji uzrokuje Neisseria meningitidis, pertusis, streptokokni faringitis, multirezinstentni Streptoccocus pneumoniae, virus gripe, ospica, zausniaka, rubeole itd.

Mjere zastlte kod prijenosa kontaktom

Kontakt je najvazniji i najcesci nacin sirenja bolnickih infekcija. nastaje direktnim iii indirektnim putevima. Prijenos direktnim kontaktom ukljucuje doticaj koze na kozu, te se mikroorganizmi fizicki prenose s inficiranog iii koloniziranog bolesnika na osjetljivog dornaclna, Direktni kontakt izmedu bolesnika rnoze takoder nastati prijenosom rukama zdravstvenih djelatnika. Prijenos indirektnim putem nastaje kad osjetljivi dornacin dode u kontakt s kontaminiranim predmetom (kao vaga na krevetu, stolica za defekaciju) u okolini inficirane osobe.

Primjeri sirenja mikroorganizama kontaktom sa sekretima ukljucuju Staphylococcus aureus (ukljucujuci meticilin-rezinstentni Staphylococcus aureus (MRSA), fekalna kontaminacija od kliconosa vankomicin-rezistentnog enterokoka, svrab, Escherichia coli 0157, Clostridium difficile,

Nase zdravlje i okolis 07 l 08/06~

Herpes simplex, respiratorni sincicijalni virus itd.

ZASTITNA IZOLACIJA

Imunokompromitirani bolesnici opcenlto imaju povecani rizik i od endogenih i od egzogenih izvora infekcija. takve bolesnike treba zastitill od infekcija i od osoblja koje ih zbrinjava iz okoline. Njihova osjetljivost na razvoj nozokomijalnih infekcija rnoze varirati ovisno 0 tezini i trajanju imunosupresije. Vecina stecenih infekcija u imunokompromitiranih bolesnika je endogenog podrijetla i izolacija u jednokrevetnoj sobi nije potrebna. Ipak, imunokompromitirani bolesnici koji imaju naiveci rizik od nastanka infekcija ukljucuju pojedince koji su tesko neutropenlcni (npr. <1.000 polimorfonuklearnih leukocita/ml kroz 2 tjedna, iii <100 stanica polimorfonuklearnih leukocita/ml kroz jedan tjedan), bolesnici koji su primili alogeni transplatant hematopoetskih maticnih stanica i leukemije. Mjere izolacije obicno su maksimalne za bolesnike koji idu na transplataciju. Ti bolesnici mogu biti posebno osjetljivi na kontaminante iz okoline, kao sto je aspegiloza iii legionarska bolest. Za njih je potrebna specijalna soba s pozitivnim tlakom i filtracija zraka H EPA filterima.

Nadalje, treba imati na umu slledece mjere zasfite kod zbrinjavanja imunokopromitiranog bolesnika:

• Kad se predvidaju invazivni medicinski iii stornatoloski postupci razumno je plan irati imunokompromitiranog bolesnika na pocetku operativnog programa.

• U cekaoniei za ambulantne bolesnike, potrebne su dodatne mjere opreza za kontrolu zrakom prenosivih uzrocnika. Te bi bolesnike trebalo primiti na red odmah po dolasku, kako ne bi cekali u cekaonici s drugim bolesnicima, cirne se smanjuje vrijeme izlozenosf moqucirn uzrocnicima infekcije od drugih bolesnika.

• Oni bi trebali biti odvojeni od bolesnika koji su inficirani, iii imaju stanja koja povecavaju rizik od prijenosa infekcija.

PRAKTICNA PRIMJENA I PROMISLJANJA

Uvijek kad se razmislja 0 izolaciji bolesnika, treba napraviti procjenu rizika i treba ocijeniti nedostatke u odnosu na korist. Smjestaj bo/esnika u izo/aciju nikada se ne smije provesti samo zato sto je to u stvari prakticno. Bolesnikovo stanje je jedini razlog koji bi trebao odluclf 0 mjerama zbrinjavanja i 0 tome gdje bi trebalo pruzif skrb bolesniku. Izolacija bolesnika nema samo psiholoski uclnak na njegovo zdravstveno stanje, nego i izolacijski odjeli mogu imati obrnuti utjecaj na kvalitetu njege, zato sto udaljavaju bolesnika od specijalizirane njege. Stoga je bitno da se potreba 0 nastavku izo/acije ispituje svaki dan i bolesnik bi trebao biti otpusten iz bolnice iii prerniesten na opci bolnicki odjel sto je prije rnoquce, Ako se izolacija bolesnika smatra nuznorn, tada ga treba smjestiti odmah po primitku u prikladnu jednokrevetnu sobu, ako je rnoquce s ugradenim toaletom.

Odgovarajuce mjere zastite od infekcija moraju poceti cim se postavi klinicka sumnja. Ako jednokrevetna soba nije dostupna, tada bolesnici s istom infekcijom iii kolonizirani istim mikroorganizmima mogu biti kohortirani u za to odredena podruqa; to je posebno korisno za vrijeme epidemije.

Bolesnici s visoko prenosivim i opasnim infekcijama, npr. virusnom hemoragijskom groznicom, moraju biti primljeni iii prerniesteni u lokalnu jedinicu za infektivne bolesti u strogu izolaciju.

--------------------------------------------~07r__

Svi zdravstveni djelatnici trebaju biti prikladno i adekvatno procijepljeni protiv zaraznih bolesti, i zbog svoje osobne zasfite i zastite drugih. Zdravstveni se djelatnici uvijek moraju pridrzavaf osnovnih pravila kontrole bolnickih infekcija. Nadalje, moraju biti adekvatno educirani i izvjezbani u provodenju svih aktivnosti u cilju prevencije izlaganja mikroorganizmima samih sebe i drugih. Edukacijski se programi moraju redovito revidirati, s obzirom na promjene u znanju i tehnici izvodenja pojedinih postupaka.

Bitno je da iskusniji zdravstveni djelatnici moraju sluiiti kao primjer u provodenju postupaka dobre prakse u kontroli bolnickih infekcija. Tijekom vizita oni moraju primjenjivati sve potrebne mjere zastite od nastanka infekcija (npr. pranje ruku) i ako je rnoquce, trebali bi obici bolesnika u izolaciji izvora na kraju, nakon sto su obideni svi ostali neinficirani bolesnici.

Higijena ruku je apsolutno bitna za smanjenje rizika od prijenosa infekcija. Treba koristiti antisepficke preparate za pranje ruku iii alkoholna sredstva za utrljavanje u ruke. Ruke se moraju prati iii dezinficirati nakon skidanja rukavica, izmedu kontakta s bolesnicima, nakon dodirivanja kontaminirane opreme za njegu bolesnika, i nakon kontakta s krvlju i ostalim tjelesnim tekuclnarna,

Bolnica treba imati postupnik 0 primanju potencijalno inficiranog bolesnika, prerniestalu bolesnika unutar bolnice te prijem bolesnika izvana. Mjesto prijema predstavlja prvi kontakt izmedu bolnice i inficiranog bolesnika; to je najcesce ambulanta za hitni prijem bolesnika. U ambulantama hitnog prijema postoji povecanl rizik od prijenosa mikroorganizama zato sto oeste ima mnogo bolesnika odjednom, bolesnici mogu duze boraviti u hitnom prijemu i obicno ih zbrinjavaju zdravstveni djelatnici koji rade pod znacajnirn pritiskom. Da bi se smanjili rizici prijenosa infekcije, uprava bolnice bi trebala razmisliti 0 uvodenju sistema brze trake odnosno sistema trijaze kroz hitni prijem za potencijalno inficirane bolesnike.

Kad je jed nom takav bolesnik primljen trebalo bi ograniciti njegovo kretanje samo na one sto je bitno. Posjete drugim odjelima moraju se smanjiti na najmanju mjeru, kako bi se smanjio vremenski period u kojem je inficirani bolesnik izvan izolacije i u kontaktu s drugim bolesnicima. Ako je rnoquce, bolesniku treba savjetovati na koji nacin on sam rnoze pomoci u prevenciji prijenosa infekcije.

Nase zdravlje l okolis 07 l 08/06~

I

I

· MRSA ..

LlTERATURA:

• Breuer J, Jeffries OJ. Control of viral infections in hospitals. Journal of Hospital Infection 1990.

• Davies H, Rees J. Psychological effects of isolation nursing: mood disturbance. Nursing Standard 2000.

• Lynch P, Jackson MM, Cummings JM, et al. Rethinking the role of isolation pratices in the prevention of nosocomial infections. Annals of Internal Medicine.

• Wilson P, Dunn LJ. Risk analysis can identify those patients needing isolation. British Medical Journal 1997.

Dario Brdaric, san.lnz,

POJAVNOST SAMOUBOJSTAVA U GRADU ZAGREBU 00 1993. GOD/NE DO 2005. GOD/NE

Samoubojstvo i kombinirano ubojstvo samoubojstvo su definitivne i notorne cinjenice, odraz individualne psihopatologije i socijalnih porernecala bez obzira na nacin provodenja postoje otkad svijet postoji i uvijek iznova intrigiraju rnoquca objasnjenja, zahvatne tocke u sprijecavanju tog cina kao i medicinska i znanstvena objasnjenja.

Uzroci samoubojstava mogu biti razliciti, na prvom mjestu je depresija, pa shizofrenija, stres, alkoholizam, zloraba droga, porernece] osobnosti, anksiozne smetnje, agorafobija i tzv. "crowd" fobija (strah od mase), kronicne bolesti (ishemijska bolest srca, kardio-vaskularne bolesti, reumatske bolesti,

kronicna opstruktivna bolest pluca, prometne nesrece itd.), meteoropatske bolesti, posttraumatski stresni porernecaj genetska predispozicija (niske serotonerqicne aktivnosti mozga), epilepsija, Huntingtonova bolest itd.

BROJ SAMOUBOJSTAVA OD 1993. GODINE DO 2003. GODINE

1993godina 1994godina 1995godina 1996godina

160 (m:107, z: 53) 190 (m: 135, z: 55) 136 (m: 99, z: 37) 156(m:114,z:42)

------------------------------------------~08r__

1997 godina 144 (m: 98, z: 46)

1998godina 156(m:112,z:44)

1999 godina 144 (m: 93, z: 49)

2000 godina 135 (m: 96, z: 39)

2001 godina 122 (m: 90, z: 32)

2002 godina 156 (m:146, z: 10)

2003 godina 143 (m:1 01, z: 42)

2004 godina 141 (m:1 05, z: 36)

U gradu Zagrebu u 2001 godini bilo je 122 samoubojstva, od toga 90 rnuskih, a 32 zene (rnuskard su skloniji samoubojstvima, cak dvije trecine suicida otpada na rnuskarce), Najcesei uzroci smrti (priroda povrede) kod samoubojstava u gradu Zagrebu u 2001. godini bila je asfiksija (52), nespecificirane visesnuke ozljede (21), prijelom lubanje i kosti lica (17) itd. Prema podacima naiveci broj samoubojstava dogodio se 1994. godine u tijeku domovinskog rata, da bi broj samoubojstava nakon toga padao do 1998. godine (posttraumatski stresni sindrom), uz daljnji lagani pad do 2004. godine kada se broj samoubojstava vraca na razinu 1998. godine.

ZAKLJUCAK:

U cijelom svijetu, Republici Hrvatskoj, kao i u gradu Zagrebu, na prvom mjestu uzroka samoubojstava je depresija. To znaci da svaki peti depresivni bolesnik izvrsi samoubojstvo (20%). Broj samoubojstava rnuskaraca je znatno ved od zena, Prema razllcltrn podacima provedenih studija u razlidfirn zemljama ukazalo se na vaznost edukacije lijecnika epee prakse

Nase zdravlje i okolis 07 i 08/06~ u prepoznavanju simptoma nemanifestne depresije i srodnih

stanja kao i depresije bez obzira koliko traje (par sati, nekoliko

dana, tjedana iii mjeseci). Vaznost lijecnika opce medicine je i u

tome da "snima"stanje pacijenta uz svrsishodnu terapiju davanjem antidepresiva i inih lijekova, naravno u sliiedeccj fazi u dogovoru sa specijalistom psihijatrom, a sve u svrhu smanjenja

stope samoubojstava (suicidi). Psihoedukacija i psihoterapija uz postepeno davanje psihofarmaka u pomaganju organizmu da se

rijesi stvorenog psiho-fizickoq disbalansa i posebno, uz vee spomenutu strucnu pomocliiecnika opce oprakse su imperativi u smanjenju broja samoubojstava.

Prim.mr.sc. Visnja Zulj-Juvancic, dr.med., Mirko Kelava, san.inz., Vlasta Moskaljov, dipl.san.lnz., Jasna Prlbanle

LlTERATURA

Zulj-Juvancic, V: Pobol i smrtnost od kronicoih masovnih nezaraznih i zaraznih bolesti u gradu Zagrebu od 1985. do 2005. godine, Demografska slika grada Zagreba, Zdravstveno stanje stanovnistva grada Zagreba, Pracenie demografskih i zdravstvenih pokazatelja od 1985. do 2005. godine, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, Zagreb, veljaca 2005. godine, 1-125

Zulj-Juvancic, V.: Suicidi u gradu Zagrebu, Samoubojstva hrvatskih branitelja i rnoqucnosti preventivnog djelovanja, Okrugli stol, Ministarstvo obitelji, branitelja i medugeneracijske solidarnosti RH, Zagreb, 09. svibnja 2006. godine

BEDRENICA (ANTRAKS, CRNI PRIST)

Bacillus anthracis

Antraks, bolest poznatu i pod nazivima bedrenica i crni prist, uzrokuje snazna bakterijska infekcija koju uzrokuje Bacillus anthracis. Od bolesti obicno obolijevaju zivotinje (goveda, ovce, koze, deve, anti lope i drugi biljojedi). Zaraziti se rnoze i coviek, ako se lzlozi zarazenirn zivofiniarna iii tkivu zarazenih zivotinja. Veterinarskim nadzorom bolest je danas postal a rijetka.

Ljudi nalcesce obolijevaju od koznog antraksa neposrednim kontaktom s oboljelim zivofinisrna (poljoprivrednici, mesari, veterinari), jedenjem mesa zarazenih zivotinja (crijevni antraks) iii u industriji tijekom obrade koze, vune, mesa i drugih dijelova zarazenih zivotinja. Industrijski oblik obicno se javlja kao plucna bolest.

Habitat

U lesevirna uginulih zivotinja i u zemlji spore se B. anthracis mogu odrZati desetliecirna te kontaminirana zemlja i trava mogu predstavljati izvor infekcije kod biljojeda i u podrudirna u kojima antraks dugo nije registriran.

Mikromorfologija

Odgovara drugim predstavnicima roda te se javlja u vidu gram-pozitivnih stapica velidne 0,5 x 2,5 - 10 mm. Bakterijske stan ice okruglog su iii ravnog zavrsetka, a u bolesnickorn materijalu cesto se nalaze u lancima te podsjecalu na bambusovu trstiku. Virulentni sojevi okruzenl su polipeptidnom kapsulom. U aerobnim uvjetima stvara centralne iii

supterminalne endospore koje su cilindricne, ovalne, okrugle, a ponekad cak i bubrezastoq oblika. U zarazenorn tkivu i u krvi formira kapsulu.

Makromorfologija

Na krvnom agaru raste normalno u R-obliku (virulentni sojevi) te stvara. velike nepravilne, izbocene, hrapave, sivo-bijele kolonije nepravilnih rubova. Kolonije nisu okruzene zonom f1-hemolize, dok je ovo svojstvo ksrakterisficno za vecinu drugih vrsta u rodu. Kolonije u S-obliku glatke su, sjajne i po malo sluzave; S-oblik nije virulentan. Gubitak kapsule takoder je pracen gubitkom virulencije.

Mikroskopska snimka bakterije antraksa

------------------------------------------~09r__

Patogenost

Antraks je zoonoza od koje naicesce obolijevaju biljojedi. U proslosf je bolest predstavljala veliki ekonomski problem. Iz lesina uginulih zivotinja (ukljucujuci i one koje su plitko zakopane) bakterija dospijeva u zemlju gdje se rnoze odrzaf desellledrna, Razllcite manje zivotinje (kao gujavice) premetanjem zemlje iznose spore u povrsne slojeve zemlje gdje kontaminiraju travu, a biljojedi se zaraze ispasorn na takvu terenu.

Covjek obolijeva nakon kontakta sa zarazenirn iii uginulim zivotiniama, iii preradevinama i produktima takvih zivotinja (meso, koza, vuna, dlaka), te je bolest najcesce profesionalna u poljoprivrednika, veterinara i radnika u preradi koze, vune i mesa, kao i kod prelja (na usnici).

Kllnlcka slika antraksa

Kozni antraks najlaksi je oblik bolesti i podnje kao oteklina slicna ugrizu komarca, ali se za nekoliko dana pretvara u bezbolnu otvorenu ranu s crnim odumrlim tkivom u sredistu, Taj oblik bolesti vrlo lako se lijeci i od njega umire oko 20 posto neliiecenlh bolesnika.

Plucnl antraks u pocetku je sllcan obicnc] prehladi, ali se vrlo brzo razvija u tesku upalu pluca uz otezano disanje i sok, Ovajje oblik bez lijecenja obicno smrtonosan, ali nije zarazan.

Crijevni antraks podnje gubitkom apetita, mucnlnorn, povracanlern i povisenorn temperaturom, a nakon nekog vremena oboljeli podnje povracati krv i javljaju se teskl proljevi. Taj je oblik bolesti smrtonosan u 25 do 60 posto slucajeva, ali je vrlo rijedak u Ijudi.

Bolest, pogotovo njezin kozni oblik, rnoze se lijeciti nekim antibioticima, koji su uspiesni ako se daju vrlo brzo nakon izlaganja uzrocniku, prije pojave prvih simptoma.

Prevencija i lijecenje

Prevencija antraksa provodi se veterinarskim mjerama; dornace zivotinje mogu se zastitill cjepivom. Bolest zivotinja podllieze prijavljivanju, a uginule zivotinje spaljuju se iii kremiraju. Treba izbjegavati obdukcije zivotinja tijekom kojih rnoze doci do sirenja spora iz zarazene krvi. Cjepiva se temelje na dijelovima

Nase zdravlje i okolis 07 i 08/06~

bakterija iii na oslabljenim bacilima i djelotvorna su ako se daju mjesec dana prije dodira s mikroorganizmom. Kozni oblici antraksa u covjeka se usplesno lijece s 2 milijuna jedinica penicilina svakih 6 sati dok ne splasne otok, nakon cega se nastavlja lijecenje peroralnim penicilinima do ukupno 7-10 dana. Penicilinska terapija ne zaustavlja razvoj kruste. U bolesnika alerqicnih na penicilin daju se eritromicin, tetraciklini iii kloramfenikol. Iskustva s lijecenjem unutarnjeg antraksa nedostatna su, ali se vjeruje da bi smrtnost i pored terapije bila visoka.

Uzorci za mlkroblolosku analizu

Svi uzorci na antraks moraju se obradivati u bioloskorn sigurnosnom kabinetu zbog opasnosti stvaranja aerosola. Osoblje se obvezatno mora zastititi maskama, klrursklrn rukavicama i zastltnirn kutama. Nakon rada odleca i instrumenti moraju se autoklavirati, a laboratorijski stolovi i povrsine sigurnosnog kabineta dezinficirati glutaraldehidom.

Kod koznog antraksa uzima se serozna tekucina iz vezikula iii materijal ispod ruba crne kruste i 3 seta hemokultura. Kod plucnog antraksa uzima se iskasljaj i 3 seta hemokultura. Kod crijevnog oblika obraduju se aspirat zeluca, stolica, hemokultura i ostaci sumnjive hrane.

Mikrobioloska dijagnostika

Da je zivotinja uginula od antraksa, rnoze se dokazati prisutnoscu precipitinogena koji se nalaze u zivotinjskom tkivu (koza, jetra, slezena) Ascolijevom reakcijom termoprecipitacije. Istom metodom rnoze se testirati cisti soj suspektan na B. anthracis. Usitnjeno tkivo suspend ira se u 1-2% otopini karbola, kuha 30 minuta i filtrira. Filtrat u kojem je sadrZan.precipitinogen mora biti bistar. U uskoj epruveti (promjera 3-4 mm) na 0,5 ml antiseruma pazljivo se dolije 1 ml filtrata tako da ne dode do mijesanja tekucina. Unutar 15 minuta na dodirnoj povrsini javlja se tanak disk precipitata ukoliko se u ispitivanom materijalu nalaze precipitinogeni B. anthracis.

Ida Kovacic, san.lnz,

LlTERATURA:

1. Internet stranica www.moravek.net (Iz knjige S. Kalenic, E. Mlinaric-Missoni i sur.: Medicinska bakteriologija i mikologija)

2. Internet stranica www.klik.hr

3. Internet stranica www.inel.hr

Kozni antraks je najlaksi oblik i pocinje kao oteklina slicna ugrizu komarca, ali se za nekoliko dana pretvara u bezbolnu otvorenu ranu s crnim odumrlim tkivom u sredistu

10 r--

Nase zdravlje l okolis 07 l 08/06~

HACCP SUSTAV

Teorija i praksa u ugostiteljskim objektima

o HACCP sustavu

Sve cesee se u svakodnevnom zivotu susrecerno sa pojmom HACCP bilo kada posiecuierro velike trqovacke centre koje rijec HACCP cesto koriste naclasavaiuci nama, potrosacirna nesto poput: imamo uveden HACCP -garancija kvalitete i sigurnosti hrane. Iii pak, dok se vozimo gradskim prijevozom za oko nam zapadne ne tako rijetko, na pojedinim jambo plakatima lijepa i privlacno oslikana hrana iznad koje velikim slovima pise:

HACCP. Sto to naime znacl?

HACCP je akronim od engleske rijeci Hazard Analysis Critical Control Points, sto u prijevodu znaci analiza opasnosti kriticnlh kontrolnih tocaka. Taj su sustav prvi put zajednicki primjenili Pillsbury Co, arnericka vojska i NASA 1960 god. za arnericki svemirski program, jer je trebalo pronaci i osmisliti proizvodne postupke kojima se rnoze ukloniti opasnost od kontaminacije hrane patogenim mikroorganizmima. HACCP sustav se od tada intezivno razvijao i usavrsavao i postao sastavni dio zakonskih propisa u mnogim zemljama diljem svijeta.

Obzirom da u RH jos zakonski (Zakon 0 hrani, N.N. 117/03) nije obavezan sustav HACCP-a za one subjekte koji rade sa hranom (do 01.01.2009.), vazno je naglasiti da prepoznavanje prednosti takavog sustava u svojoj organizaciji, veliki je iskorak za samu tvrtku. Prednosti poput smanjenja rizika isporuke zdravstveno neispravnog proizvoda, osiguranje sukladnosti sa zakonskim propisima i dokaza 0 primjeni istih, osiguranje sukladnosti sa specifikacijama proizvoda,

dosljednosti u kvaliteti proizvoda, po moe pri identificiranju procesnih pobollsanla i troskovno najdjelotvornije upravljanje siqurnoscu hrane te povecanje povjerenja i zadovoljstva kupca, razlozi su zbog kojih jeAdria servis d.o.o. u Sektoru ugostiteljstva implementirao sustav upravljanja sigurnoseu hrane prema normi ISO 22000:2005. Takvim sustavom se jarnci neskochvost hrane: tehnologijom proizvodnje, kontrolom procesa, razvojem tehnologije i neizbleznirn nadzorom sustava.

o Preduvjetnim programima

Trenutno veliku prepreku za uspjesnu implementaciju HACCP sustava u mnogim ugostiteljskim objektima predstavljaju preduvjetni programi. Isti predstavljaju epee aktivnosti koje uljecu na zdravstvenu ispravnost hrane. To su aktivnosti koje su neophodne za odrZavanje higijenskog okruzenia kroz cijeli prehrambeni lanac.

Preduvjetni programi ukljucuju: dobru higijensku praksu, dobru proizvodacku praksu, kontrolu stetoclna, ciseenje kao i stalnu edukaciju Ijudi koji manipuliraju sa hranom.

Dobra proizvodacka praksa; minimalni zahtjevi za kontrolu procesa i sanitaciju u proizvodnji hrane, a ukljucuje: prikladnu opremu i odrZavanje iste, njeno redovito ciseenje i dezinfekciju te nadzor, lokaciju i konstrukciju objekta i veznih prostorija, dizajn zgrade, dizajn okolisa, otklanjanje otpada, opskrba zrakom, vodom, polozs] proizvodnih linija, radnih povrsina, kontrolu stetodna i dr.

U mnogim ugostiteljskim objektima ulaganja u kuhinjske i pretece prostore izostala su citav niz godina, pa i desetlleca pa tako nisu ni qradevnsko-tebnoloski prilagodeni svim sanitarnohigijenskim propisima, a posebno zahtjevima koje zahtijeva HACCP sustav. Sa gore navedenim problemima susrela se tvrtka Adria servis d.o.o. pri implementaciji HACCP sustava u odredenim restoranima, poglavito jerti restorani nisu u vlasnistvu iste.

Oezobarijere

Jedan od vrlo zahtijevnih problema sa strucnoq aspekta u pojedinim restoranima Adria servisa, bilo je rjesavanje istog

Nase zdravlje i okolis 07 i 08/06~ puta-koridora dovoz robe, odvoz otpada i ulaz osoblja. Kako je

tvrtka Adria servis d.o.o. zaista pionir u smislu postojanja i odrZavanja sustava upravljanja siqurnoscu hrane, rijesenje 0 tom problemu trazilo se te su osim internih konzultirani i eksterni strucnjaci,

Potom je detektirana krltlcna tocka rijesena postavljenjem tzv. dezobarijere na tom jedinstvenom ulazu, a sprijecavanje krizanja puteva tocno determiniranim vremenskim razdobljem (satima): za ulaz osoblja, za prijem robe i za izlaz otpada.

Kada je nastala "ideja" 0 postavljanju dezobarijere na kriticno mjesto, drugi problem koji se potom pojavio, bio je gdje iste nabaviti. Razmisljajuei da kroz dezobarijeru osim zaposlenih, trebaju proci i dostavna koliea sa odredenom hranom i gastro koliea, jedino rjesenje je bilo dati ih izraditi po narudzbi za svaki pojedini objekat prema specificiranim dimenzijama i naravno sa odredenom blagom kosinom kako bi kotacici na kolicima i pod odredenim opterecenjem - tezinorn robe uzlazno i silazno mogla nesmetano, bez zapinjanja kliziti.

Trazene su tvrtke i privatni majstori koji bi iste mogli izraditi. Obzirom da je osnovna namjena dezobarijera prolazak osoblja kroz istu, potrebno je bilo odabrati tvrdu, ali dovoljno poroznu gumu koja bi popunila prostor unutar okvira dezobarijere. Naime, sama dezobarijera odabrana je i izradena od inox materijala, kako konstantnom i svakodnevnom upotrebom dezinficijensa ista ne bi hrdala.

Postupak je zapravo slijedeei, natopiti tvrdu poroznu gumu dezinficijensom koja stoji u dezobarijeri od inoxa. Ista je fiksirana u pod, te se prema propisnim radnim uputama cisti i dezinficira svaki dan. Na taj nacin prolaskom osoblja, robe na kolicima, preko lagane kosine od svega 1 em visine i odredenog poiacanja na kosom dijelu, osnovna namjena 0 dezinfekciji je zadovoljena.

Najteze je bilo naci adekvatnog dobavljaca koji je mogao izraditi upravo takve dezobarijere. Nakon poduzeq trazenja, pronadena je tvrtka koja je adekvatno i profesionalno izradila dezobarijere prema zahtjevima Adrie. Obzirom da je istoj tvrtci izrada takvih vrsta dezobarijere bila prvi put, novo, strucno iskustvo podijelilla je upravo sa Adriom.

Potom se pojavio jos jedan maleni problem. Po ulasku osoblja izvana u kuhinjski prostor, a prolaskom kroz dezobarijeru (obzirom da je rijec 0 tekucern sredstvu) mokri donovi ostavljali su tragove u kuhinji pa je trebalo nabaviti adekvatne nepropusne otirace na kojima se visak tekucine odstranio.

Nakon nekoliko mjesci praksa je pokazala novi problem. S vremenom su se tvrde gume .stlsnule", tako da vise nisu popunjavale cijelu dezobarijeru i nisu bile sigurne za koristenle, Sada je tvrtka Adria u fazi zamjene tvrde gume sa poroznijom polimernom masom koja bi se natapala dezinficijensom i ulozila u samu dezobarijeru.

Ina kraju, postoji Ii mozda neko idealnije rijesenje??

Hm, ne znamo, ali ponosni smo sto svoje prve korake i zivotnu praksu pri svakodnevnoj primjeni HACCP-a dijelimo upravo sa svima vama. Mozda ce nase praktlcno iskustvo pornoci kolegama ugostiteljima koji se spremaju iii se vee kao i mi suocavarno sa razno raznim zahtjevima i primjeni istih u svakodnevnoj praksi.

Vilhelmina Shita, dipl.inz. (HACCP manager, Adria servis d.o.o.)

--------------------------------------------~12r__

Nase zdravlje i okolis 07 i 08/06~

PLAN ZBRINJAVANJA MEDICINSKOG OTPADA

Vrste otpada koji nastaju u bolnici Otpad koji nastaje u bolnicije:

(A) OPASNI MEDICINSKI OTPAD Vrste opasnog medicinskog otpada:

1. Patoloskl otpad: dijelovi Ijudskog-anputati, tkiva i organi odstranjeni tijekom klrurskih zahvata, tkiva uzeta u dijagnosticke svrhe, piacente i fetusi.

2. Infektivni otpad: otpad koji sadrZi patogene bioloske agense koji zbog svojeg tipa koncentracije iii broja mogu izazvati bolesti kod Ijudi koji su mu izlozenl, kulture i pribor iz rnikrobioloskoq laboratorija, dijelovi opreme, materijal i pribor koji je dosao u dodir s krvlju iii lzlucevinarna infektivnih bolesnika iii je upotrebljen pri kirurskirn zahvatima, previjanju rana i obdukcijama, otpad s odjela za dijalizu, rukavice i drugi pribor za jednokratnu upotrebu.

3. Ostrl predmeti: igle, lancete, strcalike, skalpeli, sistemi za infuziju i transfuziju te ostali predmeti koji mogu izazvati ubod iii posjekotine.

4. Farmaceutski otpad: ukljucuje farmaceutske proizvode, lijekove i kemikalije koji su vraceni s odjela gdje su bili proliveni, rasipani, pripremljeni, a neupotrebljavani iii im je istekao rok upotrebe iii se trebaju baciti iz bilo kojeg razloga.

5. Kemijski otpad: odbacene krute, tekuce iii plinovite kemikalije koje se upotrebljavaju pri medicinskim, dijagnostickim iii eksperimentalnim postupcima, ciscenju i dezinfekciji. Dijele se na opasni kemijski otpad - tokslcne, korozivne, lako zapaljive, reaktivne, qenotoksicne i inertni kemijski otpad koji nema navedena kemijska svojstva, krv s kemikalijama iz laboratorija.

6. Posude pod tlakom: bocice koje sadrze inertne plinove pod tlakom pornljesane s djelatnim tvarima (anibiotik, dezinfekcijansi itd.) koji se apliciraju u obliku aerosola, a pri izlaganju visim temperaturama mogu eksplodirati.

B) INERTNI MEDICINSKI OTPAD slican je komunalnom, a nastaje u kuhinjama, restoranima, uredima itd. Zbrinjava se kao komunalni otpad jer nije nastao pri medicinskim postupcima i ne predstavlja rizik za zdravlje i okolis,

Ambalaia za skupljanje otpada

Arnbalaza za razvrstavanje i skupljanje medicinskog otpada, odnosno njene karakteristike ovise 0 vrsti i svojstvu otpada. Arnbalaza mora zadovoljiti po boji, obliku, velicini i nepropusnosti da bi se olaksalo razvrstavanje otpada prema vrsti.

Kao ambalaza mogu se koristiti: - plasficne vrece,

- kartonske kutije,

- plasficne posude,

- kontejneri.

Oznake ambalaze po boji za medicinski otpad: - infektivni otpad - crvena boja,

- patoloski otpad - crvena boja s crnim pojasom,

- kemijski otpad - zuta boja,

- farmaceutski otpad - zelena boja,

- inertni otpad - crna iii plava boja.

Posude za ostre predmete moraju biti neprobojne i oznacene oznakom OSTRI PREDMETI.

Arnbalaza za skupljanje otpada rnoze biti za jednokratnu iii visekratnu upotrebu, pa kao takva mora ornuqucavati adekvatno pranje i dezinfekciju.

Razvrstavanje medicinskog otpada

Medicinski otpad razvrstava se na mjestu nastanka u za to predvidenu arnbalazu, Glavna sestra sluzbe (odjela) brine 0 pravovremenom postavljanju arnbalaze te kontrolira razvrstavanje. Samo postavljanje ambalaze prema uputama glavne sestre vrsi sprernacica koja vodi brigu 0 popunjenosti i zamjeni ambalaze.

Inicijalno skladiste medicinskog otpada

Inicijalno skladiste je prostor u kome se razvrstani medicinski otpad skuplja u za to predvidenoj arnbalaf (prostorija za necisto i sl.). Odvoz otpada iz inicijalnog skladista obavlja se po rnoqucnosf jed nom u smjeni. Odvoz vrse spremaclce. Arnbalaza za skupljanje ostrih predmeta mora imati natpis OSTRI PREDMETI dok se ostala arnbalaza za medicinski otpad oznacava bojom. Ako se koriste plasticne vrece one moraju biti postavljene na odqovaraiuce drzace. Glavna sestra sluzbe odredit ce mjesto za inicijalno skladiste za svaku pojedinamu sluzbu,

Sekundarna skladista i postupanje s medicinskim otpadom

Sekundarna skladista su prostori kojima se skladisf medicinski otpad do njegovog predavanja obradivacu iii skupljacu. Prostor sekundarnog skladista mora biti odvojen, oznacen, natkriven i mora sluzitl samo za tu svrhu. Prostor mora biti opskrbljen instalacijama za elektricnu energiju, kanalizaciju i tekucu vodu. Dezinfekcija skladista vrsi se jednom tjedno poslije svakog odvoza otpada. U skladistu se vrsi i dezinfekcija prijevoznih sredstava poslije svakog dovoza otpada iz inicijalnog skladista,

U bolnici postoje sliiedeca sekundarna skladlsta:

1. Sekundarno skladiste infektivnog otpada i ostrih predmeta

Postupci skladisterja su sljedeci: iz inicijalnog skladista bolnickih sluzbl u oznacenoi arnbalaf sprernaclce odvoze otpad. Otpad se odlaze na mjesto oznaceno natpisom OPASNI MEDICINSKI OTPAD. Postupcima kondicioniranja opasni medicinski otpad dovodi se u stanje kad vise nije opasan. Odlaze se u dio skladista oznaceno natpisom KONDICIONIRANI MEDICINSKIOTPAD.

Tako kondicionirani otpad jednom u 8 dana odvozi se na spaljivanje.

2. Sekundarno skladiste farmaceutskog otpada

Postupci skladisterja su sllledeci. patoloski otpad se skuplja na mjestu nastanka u za to predvidenu ambalazu (ranije navedenu) i skladisf u zamrzivacu oznaceno oznakom OPASNI MEDICINSKIOTPAD.

Duboko zamrznut predaje se djelatnicima cistoce.

3. Sekundarno skladiste farmaceutskog otpada

Postupci skladisterja su slijedeci: farmaceutski otpad skuplja se u zasebnu arnbalazu (ranije navedenu), privremeno skladisf u skladistu Ijekarne, a potom odvozi u sekundarno skladiste gdje ceka daljnje zbrinjavanje. Sekundarno skladiste je oznaceno natpisom OPASNI MEDICINSKI OTPAD.

Posude pod tlakom se deaktiviraju, dovode u stanje kad nisu opasne te odlazu kao inertni medicinski otpad.

Odgovorne i zaduiene osobe za postupanje s medicinskim otpadom

Za postupanje s medicinskim otpadom zaduzeni su svi zaposlenici bolnice koji se moraju pridrZavati uputa iz ovog

13 r--

Plana. Svi zdravstveni djelatnici tijekom rada na samom mjestu nastanka trebaju razvrstati i odlagati otpad u postavljenju arnbalazu prema vrsti i svojstvima.

Za postavljanje arnbalaze na drZace, skupljanje, odvoz od inicijalnog do sekundarnog skladista te dezinfekciju prevoznih sredstava zaduzene su spremaclce.

Za kondicioniranje infektivnog otpada te za odrzavanje cistoce i dezinfekciju sekundarnog skladista zaduzeni su vanjski pornocni djelatnici.

Glavna sestra sluzbe zaduzena je da nadzire

Nase zdravlje i okolis 07 i 08/06~

razvrstavanje, skupljanje, transport medicinskog otpada na Odjelu te vodenje ocevldnika 0 vrsti i dnevnoj kolidni otpada na samom odjelu.

Dario Brdaric, san.lnz,

LlTERATURA:

• Pravilnik 0 zbrinjavanju infektivnog otpada u Op6oj bolnici "Dr. Josip Bencevic", Siavonski Brod, 2000.

• Vrste otpada koje nastaju u zdravstvenim ustanovama (N.N. 50/00)

STRATEGIJA, PLANIRANJE, PROGRAMI, CILJEVI

I SMJERNICE ORGANIZACIJA (kratkorocni, srednjorocni i dugorocni) U PREVENCIJI OVISNOSTI (DROGE, ALKOHOL, DUHAN)

temelje se na socijalno-medicinskoj dijagnostici. Navest cerno postupni put djelovanja u smanjenju trenda povecanja broja ovisnika u gradu Zagrebu, Republici Hrvatskoj i sire (medunarodna povezanost).

Program suzbijanja ovisnosti obuhvaea:

snimanje ("screening") uvjeta za pracenje, promatranje dokumentiranje uzoraka promatrane populacije;

• odabir stafistlcklh metoda;

• pracenje zdravstvenih indikatora (pobol, smrtnost, zdravstveno stanje, kronicne masovne nezarazne bolesti) i registara udruga i registara ovisnika za grad Zagreb;

• indentificiranje clrnbenika rizika i nacin njihovog promatranja;

• uspostavljanje strateske komunikacije i konzultacija koje ukljucuju zainteresirane skupine, tijela drzavne uprave razlicltlh resora itd.;

• jacanje struktura koje olaksavaju provodenje programa s javnim ucescern;

• ukliucivan]e inicijativnih skupina koje se oslanjaju na vlastite snage u razriiesavanju postulata pravicnosf i odgovornosti u zdravstvu i sire u drustvu (nevladine civilne udruge, terapijske zajednice, klubovi lijecnih ovisnika);

• analiziranje pravicnosti i odgovornosti od strane zainteresiranih skupina gradana;

• kreiranje upitnika za ovisnike, provodenje isnazivania, interpretacija i prezentacija rezultata;

• pronalazenle resursa za provodenje islrazivania i njihovu najbolju rnoqucu raspodjelu za primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju ovisnosti, kao i posljedica (sequalae) kronicne masovne nezarazne bolesti;

• postizanje ravnoteze izmedu sredstava namijenjenih prevenciji i terapiji ovisnickog ponasanja;

• trazenje podrske za subprograme od drzavnih institucija;

• ukliucivan]e javnih medija i tiska, publicitet (besplatna medijska prisutnost, odnosno nekontrolirana metoda plasiranja poruka u medije uz informativno promotivne materijale koji se dostavljaju novinarima kako bi ih se podrobnije upoznalo s odredenim projektom iii temom "press kit".);

• lobiranje senzibiliziranje i razvijanje odnosa s javnoscu koji gradi i odrzava odnos s institucijama vlasti, prvenstveno sa

--------------------------------------------~14r__

ZDRAVSTVENO-SOCIJALNA SKRB I UNAPRJEDENJE ZDRAVLJA

Strategija (grc.rijec) je znanost koja istrazuje i koordinira razliclta djelovanja u suradnji sa svim relevantnim segmentima drustva, u ovoj problematici, narocito sa zdravstvenim, gospodarstvenim i socijalnim sustavom kao i srodnim sluzbarna. Sredisnle mjesto na gradskom, zupanijskom i drZavnom nivou imaju zavodi za javno zdravstvo.

Na prvom mjestu uvijek je javna odgovornost za zdravlje uz aktivnu orijentaciju na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou prilikom razrjesavanja problema od velike drustvene vaznosti, Vec spomenuta javna odgovornost je osnovni uvjet jacanja "nove zdrave" jayne politike.

Strateska komunikacija je prije operacionalizacije najvazniji meduperiod. Naime, nakon strogo definiranih ciljeva i predradnji u svezi odredene problematike, senzibilizacija javnosti je na prvom mjestu. Nadalje, razgranata rnreza djelovanja od naivise razine do lokalne samouprave (uz podrsku informacijskih sustava) do ciljanog subjekta - individua sa samozasfitnim, suzasflmirn mehanizmima sarnopomoci, "stilom" zivota ("behaviour") i slozenirn ekoloskim okruzenjem.

"Nova zdrava" javna politika mora odgovoriti novim potrebama i zahtjevima ("needs and demands") u zdravstvu zbog sve dinamicnijeg i tehnoloski sofisticiranijeg razvoja s rastucim medunarodnim povezanostima i ovisnostima. Mnoga zdravstvena stanja jos uvijek se mogu izlijeciti sa sadasrjorn i predvidivom zdravstvenom zasfitorn. No, napori u unapredivanju zdravlja su neophodni i zahtjevaju integralni pristup drustvenorn i gospodarstvenom razvoju, uz reforme zdravstva, reorganizaciju i racionalizaciju istih sustava. Integralna zastita zdravlja znaci provodenje mjera samozastite, suzastite, sarnopornoci, spriiecavanja, ranog otkrivanja, suzbijanja i dijagnosticiranja bolesti, primjerenog (adekvatnog) lijecenja, njege i rehabilitacije oboljelih, povrijedenih, dizabilicoih, hendikepiranih i invalidnih osoba uz prosviedvanle (edukaciju) i znanstveno-lstrazlvacki rad.

S obzirom na porast zlouporabe sredstava ovisnosti i eksperimentiranja mladih s drogama, teziste aktivnosti na svim nivoima medusektorskog djelovanja bit ce prima rna, te sekundarna i tercijarna prevencija ovisnosti. Smjernice, programi i planovi djelovanja u svezi suzbijanja bolesti ovisnosti

ciljem utjecaja na zakonsku i drugu regulativu (Iobiranje koje se uglanom odvija kroz neformalne kontakte s predstavnicima vlasti);

• jayne debate 0 problemima ovisnosti, tribine, predavanja (posebno u skolarna), seminari, tecaievi;

• marketing, odnos s javnoscu ("public relations");

• povezivanje s dijelom sluzbl za odnose s javnoscu koji se bavi kreiranjem dogadaja kao i njihovim upravljanjem s ciljem privlacenja pozornosti javnosti u rjesavanju problema ovisnosti ("event management");

"management", rukovodenje djelovanjem u podrucju problematike ovisnosti, komparacija s drugim zemljama itd. ;

• interne komuniciranje komuniciranje s unutarnjom javnosti, odnosno djelatnicima koji se bave problematikom ovisnosti npr. Centar za ovisnosti grada Zagreba - Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba;

• priopceria za javnost i medije kojim Centar priopcava odredenu novost iii informaciju u obliku novinske vijesti iii izvjesca ("press release");

• predstavljanje temeljnih informacija odredenim ustanovama, agencijama i slicnirn tijelima kako bi se na primjer Centar za ovisnosti grada Zagreba predstavio sa svojim namjerama, uvjetima, zahtjevima i narocito ciljevima vezanim uz realizaciju projekata i programa i inog materijala vezanog uz suzbijanje zlouporabe droga ("brief');

• stalno pracenje i analizu medija u svezi ovisnosti ("press cliping") i dijela sluzbl koje grade i odrzavalu odnose s institucijama vlasti i lokalnom zajednicom s namjerom utjecaja na javnu politiku ("public affairs").

Ovi strateskl ciljevi "nove zdrave" jayne politike posebno se odnose na rizicne i vulnerabilne sku pine stanovnistva grada Zagreba s posebnim osvrtom na ovlsnicku rizicnu skupinu, a u svezi toga i na suzbijanje zlouporabe sredstava ovisnosti.

Novi koncept unapredenja zdravstvenog stanja stanovnistva, doveo bi do novine, da se s dosadasnle zdravstvene zastite u opcern smislu, prelazi na ciljanu zdravstvenu zastitu stanovnistva,

Nase zdravlje i okolis 07 i 08/06~

Prim.mr.sc. Visnja Zulj-Juvancic, dr.med.

Vlasta Moskaljov, dipl.san.inz.

Mirko Kelava, san.lnz, Krunoslav Peter, dipl.oec.

Jasna Prlbanle

LlTERATURA:

Zulj-Juvancic.v.: Reforma, reorganizacija I racionalizacija zdravstva, Elaborat, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, 1-25, 2002.

• Zulj-Juvancic,V.: Droge, Elaborat, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreb a, 1-400,2003.

• Skoko,B.: Nedostaju strucnjaci s potrebnim kvalifikacijama za nove discipline, PR (Public relations - odnosi s javnoscu), Privredni vjesnik, Godina I., Broj 3296, ozujak2003.

• Zulj-Juvancic,V.: Pobol i smrtnostod kronicnih masovnih nezaraznih i zaraznih bolesti u gradu Zagrebu od 1985. do 2005. godine, Demografska slika grada Zagreba, Zdravstveno stanje stanovnistva grada Zagreba, Pracenie demografskih i zdravstvenih pokazatelja od 1985. do 2005. godine, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, Zagreb, vellaca 2005. godine, 1-125

• http://n ews. b bc.co. U k/2/10w/health/med i cal_notes 1695934.stm

NEKI PSIHOLOSKI ASPEKTI MOBBINGA:

PSIHICKOG ZLOSTAVLJANJA NA RADNOM MJESTU

lstrazlvanla pokazuju da je mobbing na radnom mjestu ozbiljan problem pa su mnogi istrazivaci pokusali utvrditi uzroke. Prema rezultatima mnogih islrazivanja za pojavu mobbinga najodgovorniji su situacijski clnltelll, nacin rukovodenja i situacija u organizaciji, dok su jednim dijelom uzroci vezani uz karakteristike licnosf zlostavjaca, ali i zrtve.

Svatko od nas moze postati zlostavljac, kao sto svatko od nas moze postati zrtva

Zlostavijac je osoba koja psihicki zlostavlja svoju zrtvu napadima usmjerenim na licnost radnika, njegov rad itd. Zlostavijac rnoze biti: pretpostavljeni koji sam iii uz pornoc najblizih suradnika mobbizira jednog iii grupu radnika odredenih za eliminaciju; pretpostavljni koji zbog osjecala uqrozenosfi, zavisti, Ijubomore iii zelje za vlascu zlostavlja jednog iii grupu radnika; grupa radnika zlostavlja svog pretpostavljenog zbog nezadovoljstva iii privucena nekim njegovim slabostima; radnik zbog osjecala uqrozenosfi, zavist, Ijubomore iii zelje za vlascu

mobbizira svog kolegu na istom polozaiu; grupa radnika svoje napetosti i frustracije usmjerava prema "zrtvenom jarcu" izabranom cesto zbog svoje razlidtosfi. Da bi realizirao svoj plan, zlostavljac cesto mora naci suradnike, odnosno uvjeriti druge osobe kako je izabrana zrtva stetna,

Zlostavliaci se opisuju kao autoritarne, manipulativne, bezosjecaine, sadsficke osobe kojima nedostaju socijalne vjestine, a ponekad i kao psihopati. Zlostavljaci su najcesce osobe 5 poremecalem licnosti, cija je najvaznija karakteristika eqocentrlcnost. To su manje sposobne, ali rnocne osobe zeljne jos vise rnoci, bez kapaciteta za Ijubav, radost, igru, kreativnost, davanje i dijeljenje. Njima se lako pridruzuju slabi drugi u strahu da ne postanu zrtve. Zlostavijac prikriva svoju nernoc u nekoj drugoj sferi zivota, najcesce privatnog i na racun zrtve, forrnraiuci grupu oko sebe u kojoj dokazuje svoju moe i vaznost. Zapravo se cesto osjecalu inferiorno i nernocno, a svoju nesposobnost skrivaju projekcijom na druge. Tako lako i

--------------------------------------------~15r__

preuzimaju tude zasluge. Na taj si nacin osiguravaju dominantniju poziciju iii micu onoga koji im stoji na putu uspjeha. Nerijetko to cine iz osobnog straha da nece biti cijenjeni iii da ce sami postati necllorn zrtvorn. Neki to rade svjesno, s namjerom da naskode drugome iii da ga prisile da napusti radnu sredinu. No cesto mobbizirajuce ponasan]e zapocin]e nesvjesno. U teskirn vremenima nekih organizacija .zrtveni jarac" izabire se zbog unutarnjih problema i napetosti, pa na njemu svi sami sebi dokazuju da su snaznij i sposobniji.

Nekada se smatralo da su zrtve mobbinga samo slabici i nespretne osobe, ali islrazivania su s vremenom pokazala da se zrtvorn rnoze postati i zbog mnogih drugih razloga. Zrtve mobbinga obicno su: .postenjacl" koji su prijavili nepravilnosti u radu iii neposfivanie zakonskih odredbi koje su uodli u svojoj tvrtki; flzickl invalidi; mlade tek zaposlene osobe iii starije osobe pred mirovinom koje imaju slabiji ritam rada, manje su motivirane iii imaju previsoka primanja; osobe koje traze novije instrumente rada iii vise samostalnosti u radu; visak radne snage nastao modernizacijom, reorganizacijom iii spajanjem dviju tvrtki; osobe koje nakon niza godina besprijekornog rada traze priznavanje radnog polozala i povecanje place; .razliciti' zbog pripadnosti manjinskim grupama zbog: drugacije ideologije, religije, drugacijeg etnickoq iii regionalnog podrijetla, razlidtoq spola (zena u grupi rnuskaraca, rnuskarac u grupi zena), razlidte seksualne orijentacije, vrlo kreativne osobe, ekscentrirne osobe, bolesne osobe, posljednji zaposlenik u nekoj tvrtki ...

Heinz Leymann bio je niernacki psiholog koji je zivio i radio u Svedskoj i prvi znanstvenik koji je fenomen mobbinga poceo lzucavaf na znanstven i sustavan nacin. U svojim islrazivaniirna (1996.) dosao je do zakliucka da svaki radnik u svojoj karijeri ima 25% sanse da bude jedanput mobbiziran.

lslrazivania karakteristika licnosf zrtava mobbinga pokazala su da su zrtve ovisne i introvertirane osobe, manje stabilne i savjesnije od drugih. Na taj nacln lase postaju ciljevima psiholoske agresije. Cini se da su idealne zrtve osobe koje su odgovorne, motivirane za rad, savjesne, osjetljive na priznanje i kritiku i s visokim osjecejern za socijalnu pravdu. Njihova reakcija na nepravedno okrivljavanje nije napad nego sumnja jesu Ii dobro obavili posao, a posljedica toga je povecanje napora da zadovolje mobbera. Uvjerenje da ce "pravda kad tad pobijediti" cini ih zakocenima da poduzmu akcije.

Mobbing ima vrlo negativne posljedice za zrtve, izmedu ostalog i zdravstvene. Kolike i kakve ce zdravstvene posljedice uzrokovati, ovisi 0 njegovom intenzitetu, razdoblju trajanja i karakteristikama licnosti zlostavliaca i zrtve, te 0 njihovim interakcijama. Sve zdravstvene simptome i smetnje rnozerno svrstati u tri kategorije: promjene socijalno- emotivne ravnoteze, promjene psihofizioloske ravnoteze i promjene ponasanja Pojavljuju se porernece] raspolozenja kao sto su depresija, anksioznost, krize placa, opsesivna ideacija (stalno razmisljanje o onome sto nas muci), osiecai depersonalizacije ("to vise nisam ja"), napadi panike u dodiru sa svakidasniirn problemima, smanjenje interesa prema drugima. Javljaju se glavobolje, porernecsj spavanja, gubitak ravnoteze s vrtoglavicom, osjecaj pritiska u grudima, nedostatka zraka, tahikardija, srcane poteskoce, gastrointestinalne smetnje, kozne promjene ... Zrtva se podr]e ponasati agresivno (prema sebi iii drugima), postaje pasivna i izolira se od Ijudi, dolazi do prerneca]a hranjenja (do anoreksije i/ili bulimije), povecano je uzimanje alkohola, pretjerano puserje, nekontrolirano uzimanje lijekova. Mogu se javiti i seksualni porernece] kao smanjenje seksualne zelje iii porernece] seksualne aktivnosti.

Nase zdravlje i okolis 07 i 08/06~

Depresija, gubitak samopostovanja i socijalne uloge, uz psihosomatske simptome, najcesce su posljedice kod zrtava mobbinga. Zrtva se osjeca bezvrijedno i beskorisno u svakom smislu. Dovodi u pitanje ne samo svolu profesionalnu ulogu nego i ulogu partnera, roditelja, prijatelja ... Cesto se zatvara u samog sebe i prestaje komunicirati sa svima. U obitelji rnoze doci do situacije dvostrukog mobbinga, u kojoj zrtva zlostavljana na poslu, gubi potrebnu potporu svoje obitelji koju je u pocetku imala i izlozena je njihovim dodatnim napadima. To je jos vise unistava, a sve to dodatno nerazumijevanje i svade, vode zrtvu iii potpunom zatvaranju u sebe iii raste agresivnost zrtve i posljedica je cesto rastava braka.

Mobbing moze izazvati razllclte flzicke, pslhlcke i socijalne posljedice koje mogu zahtijevati pornoc psihologa iii psihijatra. U tom slucaju problem je postavljanje dijagnoze jer za sada jos nema posebne dijagnosticke kategorije za mobbing i rasprava 0 ovoj temi jos je otvorena. Najcesce se postavljaju dijagnoze Poremeeaja prilagodbe iii PTSP- a, a rnoquce su i Depresivna epizoda, Generalizirani anksiozni porernecaj, Panicni porernece] i sl.

Ako se mobbing dogada nama iii ga prepoznamo u svojoj okolini vazno je da se ne damo uvuel u njega! Potrebno je pismeno zabiljezltl svaki mobbinski nasrtaj i arhivirati sve pisane dokumente; obavijestiti osobu iz svoje radne sredine u koju imamo povjerenja iii se obratiti sindikalnom povjereniku, aktivistu neke udruge za zastitu Ijudskih prava; pokusaf razgovarati s mobberom 0 njegovom ponasanju i postupcima; pomoci zrtvi, razgovarati s njom; u slucaju pojave psihickih iii tjelesnih porerneceja, potraflti savjet psihologa, psihijatra, lijecnika opce medicine iii medicine rada; polrazif savjet pravnika koji se bavi radnim pravom; educirati se 0 komunikaciji, koristiti ugodne tjelesne aktivnosti i vjezbati tehnike relaksacije.

Mr.sc.lnga Tonkovic, dipl.psih, KB Dubrava, Odje/ psihijatrije Referentni centar za porernecale uzrokovane stresom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH

16 r--

ZA VOD ZA JA VNO ZDRA VSTVO SISACKO-MOSLA V ACKE ZUPANIJE Sisak,. Kralja Tomislava 1

Brzoglas: 044 / 567 103

Slikojav: 044/ 548 554

Ur. broj: 2176-126-5/05~ 1 055 Sisak, 17. lipnj a 2005.

Postovanil

Nase zdravlje l okolis 07 l 08/06~

HRVATSKASANLTARNA UDRUGA Mirogojska cesta 16

n/r predsjednika

post. gasp. Mirka Kelave, san.inz.

Clanak 120 Zakona 0 zdravstvenoj zastiti (NN 121/03) jasno govori tko su sve zdravstveni radnici i da se njihova izobrazba odvija na medicinskom, stomatoloskom iii farrnaceutsko-biokemijskorn fakultetu te drugom visokom uciliStu zdravstvenog usmjerenja kao i u srednjim skolama zdravstvenog usmjerenja,

lz navedenog je posve jasno da su sanitarni tehnicari, sanitami inzenjeri i diplomirani sanitarni inzenjeri zdravstveni djelarnici,

Zavod za javno zdravstvo je zdravstvena ustanova koja provodi kornpleksne preventivno-rnedicinske djelatnosti i postupke, a oni su nezamislivi i neizvodivi bez djelatnika sanitame struke.

Osnivac sam Odjeljenja za preventivnu rnedicinu i Odjeljenja za vodooskrbu HV pri O.G. «Za Sisak i Baniju», a zahvaljnjuci Mirjani Skare, san .inz., koj a j e.jos tada pratila i analizirala sve kriticne tocke u vodoopskrbnom lancu prve crte bojisnice ovog prostora, opskrba pitkom vodom hila je bezprijekorna.

Kada bin nabrajao say spektar rada dje1atnika sanitarne struke kao i njihov znacaj ovo ne bi bio sarno dopis nego jedna mala knjiga,

Uvodenje HACCP-a nije moguce i nezamislivo je bez djelatnika sanitarne stroke.

Na veorna dugoj crti bojista u Domovinskorn ratu nisam imao epidernija.

Imao sam divne ljude, pozrtvovne zdravstvene radnike, imao sam iskusne sanitarne inzenjere,

S iskrenim postovanjern,

IMPRESSUM

"Nase zdravlje i okolis" god. 3 Br 7/8 2006.

ISSN 1334-8108 Urednistvo/editorial board:

Urednistvo:

Vlasta Moskaljov, dipl.san.inz. Ida Kovacic, san.inz,

Miroslav Subanovic, san.inz.

Glavni urednik: Mirko Kelava, san.inz, Recezent: Mr.sc.Zeljko Slernensek, dr.med.

Foto: Mirko Kelava, san.inz., Ida Kovacic, san.inz., Darko Kordovan, dipl. inz., Vilhelmina Shita, dipl. inz.

Naklada: 1000 komada

Tisak: Papirna konfekcija "Hlad", 10296 Luka

Nakladnik I publisher:

Casopis "Nase zdravlje i okolis" izdaje:

Hrvatska sanitarna udruga Mirogojska cesta 16

10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: 01/4696-180, 01/4696-290; Fax: 01/4677-099, 01/4678-011 GSM: 091/4678-072, 091/4678-017 E-mail: hsudruga@gmail.com; Web: www.hsudruga.hr.

Zaqrebacka banka, ziro-racun: 2360000-1101673930

Napomene: Tekstove koje zelite objaviti u casopisu saljite na e-mail Udruge. Clanorn Hrvatske sanitarne udruge mozete postati tako da ispunite pristupnicu i posaliete je na sjediste udruge iii da ispunite on-line pristupnicu na www.hsudruga.hr. Clanorn se postaje nakon podmirenja clanarine, Misljenja koja su iznesena u casopisu nisu nuzno i stavovi Hrvatske sanitarne udruge. Sukladno Zakonu 0 knjiznicama (N.N.105/97) 9 primjeraka svakog broja poslano je Sluzbi obveznog primjerka Nacionalne i sveudlisne knjiznice. Casopisu "Nase zdravlje i okolis" dodijeljen je ISSN broj (International Standard Serial Number medunarodni standardni broj serijske publikacije): ISSN 1334-8180. Skraceni naslov: "Nase zdr. Okolis", Casopis izlazi kvartalno.

17 r--

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->