P. 1
Filozofija 4 Elementa - Mile Dupor

Filozofija 4 Elementa - Mile Dupor

|Views: 694|Likes:
Published by bypassthis
Za napredne
Za napredne

More info:

Categories:Types, Research, Science
Published by: bypassthis on Nov 04, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/21/2013

pdf

text

original

I C fa t-'o ~

1>0..;1-..l S

_It..! Mr''I'V vc._~e-·

[r: fo

.~

t ;1

MILE DUPOR

. \

MATERIJALI ZA HERMETIKU

POMOZI SVETI KRIZU

, Pomozi da rijesim tvoju veliku tajnu, Prije SO gallina ispod Evansova pijuka iskoci sjajan prastari kriz slican pravoslavnorne; bradati pop skoc i i Ijubi ga; zatim grizc usne; slijedi kajanje, molitve, borba sa lukavirn razumom koji post avlja pitanje: Odakle Ii takav paganski simbol prijc Raspetoga? Pred 500 godina iskrcase se poboini Nosioei Krista na obale Novcg svijera: padose nicice pred velicanstvenim krlzevima boga Tlaloka, Brzo otkrise zabunu; zai edase molitve, - ali malo kasnije i oklarle ku.i Ii ce galantnije jednim mahom presjeci pcganog Indiosa. U slavu krsta, A razurn Lillo kopka: Odakle kriz tamo? Sveti Torna? Pr ed 5000 godina poznat je egipatsk i krii sa ruzorn u sredini: odusevljeni krscanski intelek tualci osnovase vites ki red Ruzina krsta, trudeci 5e vjekovima, neurnorno i uzaludno, da spoje nekako najstariju tajnu kriza sa tajnom Raspctoga. Sa pravom? Bez pr:l\'a?, ,

Kriz je uzviseni simbol organiziranih katolika, jer na njernu Sin covjecji postade bog. Kriz je srarnni sirnbol pravoljubnih bogurnila jer na njernu razapese Bogocovjeka. Na kriievima su raspeti bard za ljudsko dostojanstvo neznanog Spartaka: taj se krii i ne sporninje. Svuda, kudgod se maknes po . statim kulturnim porjima, spotaknes se 0 neki paganski krii.: Anh u rukama egiparskih bozanstava, kabalisticki Tau, Majaul, a nadasve kukast i krii, star 10, 20, pa i SO hiljada gudina. Tajna stu dalja to dublja, Bas 0\'3 porunja, tajna ukrstenog krtza, izrnice nekuda dalje, daleko, daleko, prelazeci

sale karncne brane Neoliuka. - G c!o!JD )(J'ft(l{<D ~

U najstarijim svetirn knjigama susrece se uvijck takav znak kao SVClo slovo unakrsne cetvorke: Cetiri ukrsnice sunca, 4 elementa prirode, 4 stranc svijeta,4 sveta pocela, stvaranje vatre, ij d, Svi drevni vjer ski sisteml osnovani su na koncepciji tetrade: Dzian, Braman, Upanisada, Juga, Tao. Popol Vuh, Sipa Korlo, Tarot, Kabala: kozrnogrami Surnerana, Egipcana, Kineza, Ma]a, Peruanaca, i dr. Prerna 4 vjetra nebeska sagradeni su hramovi Marduku, Kuk ulkanu, Ozirisu: 4 su unakrsna vrata pompuznih gr adevina: na proljetrii ck vinokcij pada suncana zraka kroz jcdnu isrocnu rupicu u Ninivi, ciccn lea. Babilonu, kao i Abu Sirnbelu da objasja bozanske k ipove u dubini hrarna, bakreni disk sunca, i sl. 1 tako se gradl sve do Tcodoz ija i Dioklec ijuna, nakon ~cga krscnnstvu zatvara 4 vrata gradcvina. zatvor i istoenc or-ore poturnn i i potamani iskonske sirnbolc, zatvori Arensku filozofsku s;'_,:_';,,;

Indoslavensk i Svarun, Varuna, Svantcvid, kasnije ;'''':10 Svcvid, uvijck irna 4 lieu: pokrsteni Slavcnl njcgovog potornka Sv, Vidu stavljaju na raskrsce putova i na uzvisice, kao znak .; suncostaje, znak SUDea, zast itnika vida.

3

)uzn;;J1i nas Vidovdan 0 kome se vise ne vodi racuna, Cctiri sirnbola se pro. .lace kroz kalcndare Orijenta i stare Amerike, ali to nikog ne zanirna. P().. 1ul Isusa I Buda se vise okrenuo eovjeku nego sverniru: neko se ipak sje-

.:io u II. vijcku dol mu uklese 4 lica, ali ne rece zasto. Tajna je slada od . srine, Brarna, kao i ostala bozanstva njegova trojstva, svaki ima po -l unacrsna liea. Legenda je izrnislila pricu: Brarna S~ prj stvaranju svijcta zalctio .tvorivs] Ijupko stvorenje, ienicu Tilotanu, koju strastveni Siva toliko zazeli Ja mu se oivorise 4 lica dok jc una okolo skakutala, Divna prica: divan dokaz kako se sladanirn udarccrn u osjecan]a snazna univerzalna istina dade po-

kopati, • 11"1)0 -1''l..P.f.lll(.J , SA1.11'10< Q -l(o~ ... !IL' I )~ •••• -(EtJJK

Na toploj strani Hirnalaja Saternci su donijeli svjeze atlantske koncepcije f) svijetu, ali nagla srnjena vegetacije uputi na misao 0 prolaznosti svcga; mast~ i rezignacija porlsnuse intelektualnu konstrukclju. Oni na sjevernoj strarn, u surovoj borbi za zivot, zanernarise ucenja, tck su dugo IPO bukvarna ~arali ncke kosmicke znake, na zimski solsticij pjevali Kolcdo, prcskakali vatre na ljetni, na proljetni ~arali znake uskrsnuca, lcdino je Egipat irnao sretnc okolnosti da direk tno nastavi prctporopna ,predanja: Topla klima,.1!1A. izmjl:n<l misli, osigurane granice, dobra \:Pd. .... 'i zcmlja za ekonomsko o~ nje, Kamen I pijcsak sacuvase cak j najstarijih doKumenata. ,

Svjefi ,i radoznali Grci doriijeli su odnekud sa sjevera neku pclu-zaboravljenju teogoniju i pofurise da je doturnace na egipatskim izvorima. Nazalost, prcko 1000 godina prije dolaska Grka vladala jc vee dobra dekadcnca u Egiptu: krctska izvorna kultura stradala je jos ranije, Cut ljivi ireei su vee bili popustili, njihovo znanje je procurilo; prestao je onaj stalno pobozni respekt prema st .. rini, bistri helenski duh hvatao je kapljice, Ali hiljac\e godina razmaka suvise -je dugo a da bi se egipatski originali odrzali nepornuceno, pa da bi grtki plagijati dovoljno uspjeli,

Scrnltska ratovanja nisu dab prcdaha da se egipatska ucen]a analiziraju.

Ipak biblija, posebno bas mutna Apokalipsa, prepuni su aluzija na svetu cetvorku, ali vrerncnskc razlike i ovd]e su ucinilc svoje. Sve su misli izrazcne' takvirn stilom da je logicnorn umu riaicno zagrisfi u rna kakvu sistcrnatizaciju, a nelogicnorn sve pogodno da dalje mistificira. Svetu cetvorku vrlo temeljito ponavlja Pitagora: tak i Dordano Bruno vice "cet\'orka je sirnbol savrsenstva •. Svuda po svijetu tetrada ncgdje proviri i odmah je zatuku, Cak i turski jezik, daleko iz Azije, donio je pojmove Anasijri erb'a - uccnje 0 4 elcmcnia (cak, M:-Ia, Hava, Nar), ali iza Talcsa nikad se vge nauKa niJc mogla pribliiiti relipiji pa da budu obje zajedno. Cak ni astronomija nije hrjcla ostati uz astrologiju iako obje veze neumitna cetvorka. Sljedbenici Svetog k riza anatemisali su svaku reviziju svojih 51a\lOVa, sIjedbenici Aristotela anatcrnisu rnlsticizarn. Do danas,

Da Ii se u toj nesagledlvo] magi]! broja 4, i u njegovom maglcnorn znaku krlza, zaista krije nekakvo ucenje dalekih preda? Da li je to ucenje 0 svcprirodi i njenim oSllovnim zakonima puka simholika 4 sunccv<l uzla na dncvllum hodu· i ekliptici, iIi se iz."l toga krije nc~to daleko dublje? Hocemo Ii O\'irn deWriranjcm odgonetnuti nazor 0 svijClU nasih primilivnih prel1a, iii ce n,IS viSe iznl!n:lditi dalcko uZ\'i~cnija spoznaja prirodcl,iudi neke prehistorij~kc kulturc? Da Ii jc u rrcdalckoj slarini C<lrevao mratni mblicil..am );ilO

~asl;;J\,<lk animislickih vjerovanja carobnjaka T' ' .

jednc zrcle civilizaci]e nenadanom katakliz~lO' I I je ntka jasna koncepcija smo 51! bas Iinijsk] razvijali nocev od ro •. 1-1;0 :()/~P J~~cl u Iegendc? _Oa Ii poput his!orijskih tokova j skokova ,j u sa-m~' n ~ OpOI ~. d~ d:ln;;J~" Iii je pona i velikih padova? JeIi bila T '.. b:1 Jk pn:hlst,ofljl bilo vclJklh Us-

'. 11 ruje I a neka zernlja AtJantida? ..

Konacno, ~ta je 10 za cctvorku vezan ". •.

vent .Piwgora toliko obozava sVc!inju tet~{~~ I;I~~I nasih ?en.a? Zast? tr~z~ lao sto je objasnio trokute? Zasto se tet.l'O k J7 narn JC znao objasnit! sk~:o sve velikc filozoIskc sistcrnc? Je Ii tof z:ioos;: :~dj Bruna, uplclJ u

~:~IJI~ ~elvor?~grade i cvoluci~e:? Sia je I? Ncizgomrljivo ime~a~: ~~~~g~~·~~e ali " ~velll etril~ran:?to~, cime se tol!ko ocluse\'lj<l\'Jju najmislicni'i ide: . ~:I;. J~I~nako g~ lsmIJ~\'aJu najtrcz\,cniji materijalisli? D3 Ii su obo1ica II ~. U') I II sarno .y:dan. ~ zasro .. se kwz. vjekovc ne dogovore da stvar razJils~e: kSt~ d~ k:tzem.~~ne.u kOJI. .me uel crtati cctvorno »muc'ro slovo« ~!o ~l.<lJ~1 .~. rm n~ b.czlcnoJ. cesnlci unakrst casom crra " !'tl1.~.:a? Pumo·'

sven krizu da rijesjrn tvoju iskonsku tajnul Zl, 0

£
I
1;, D
~
U
DNEVUI GOD I ~ N J I ,I r

Kukasii 2nak lIili nosi srcctl, nili ncsrcClI. (ViLli II tdstu).

5

I

I

SVASTIKA SVETI SIMBOL

1919. neki kaplar trafl posao sobosllkara. 12 stana u gradicu Friclau zuri u staru crkvicu, kojoj iznad vrata graditcl] ureza kukasti krit, Ostra stilizacija godi vojnickorn duhu. To je jos malo. :l:upnik mu objasni da je to prastart suncani znak korne niko nezna porjeklo. To je vee mnogo. Fantasti i previse. Kaplar postade Voila Rajha, zaljubio se u magiju i providenje, od broja 666 slaze mu se magic no irne, sa lakocorn ubjedi ljude da je svastika »znak pobjednickog svjetla suncane superiorne gerrnanske rase •. Po nar cdbi Hirnlcra ar hitckt Bartel dizc cudo.:snu gradcvinu Vevelburg, konccpcija dostojna Irnhqtepa: 4 odjeljeuja: zamak.. kasarna, dvor i hram - ncke sasvim nejasne religije, Centralno mjesto je Vathal, udubina sa plocom u kojoj ogromni sveti kukasti krit, Hackenkreuz, od eistoga zlata - centar Svjetskog svetog gerrnanskog carstva koje dolazi. Okolo u srijena.na nlse sa 12 genija Rajha; prijestolje opioceno zlatorn _ .. Z~ 20 gollina cLldesni znak skrornne crkvice u Friclau pade na glave milijuna Friceva, u kaiastrofu povuce veliki rnarljivi rod. Iza Atlantide nikada nije plitka i glupa rnagija toliko ovladala rnasama: nikad se ni]e taka ispunila stara okultna predaja da se igranje sa .iskonskim tajnarna grozno osvecuje,

Krst je doista prastari sveti znak, ali ne radi nekog razapetog boga, nego zato jer je na njernu oduvijek razapeta Svepriroda. I jer sunce svake godiue pravi na nebu 4 ukrsnice, maida je i davni prirnitlvac dosao na ideju t1a slavi te dane; da na c<lsnuj cesnlci u casu najdublje sunccsraje ucr rava " sunca: da savije kuke kako se u hodu savija suncani upliv sezona? ?

Jdcologlja je objasnila da su suncani rnitovi nastali kod sjevcrnih Arijaca, bas zato jer se tame sunce manje vidal Dakako pritorn se nije smjelo ni pornisliti da se sunce jos mau]e vida na sjeveru Rusije, A taj germanski znuk [e upravo naden:

- na gerrnausk irn preslicarna (Kowell, Munchenbcrg, Speerblatte):

- na starinskorn novcu kraljevine Danske:

- na grobu vojvode Stiliha u Raveni (borba S Alarihorn j :

- on je SVC!:t gerrnanska runa »Verdandi«:

- pod imcnom "M iolnir« poznat je kao ~.:kj_: boga Thora;

- tako jo.: te~t u starogerrnauskim Gibur-runarna .... a dal je - z~r smije

nckl Nij .... mac vise do pita?! Vrlu je mali broj onih koj i znadu da jc to iskonsk i znak, nartcn na svim stranarna svijcta. Tako napr:

- na tolikim vazama drcvnog grada Troje:

- na pecatu kret skog gradn Knososa prcd 3000 godina:

7

- u islo doba ga Imhotep stavlja na desno rome Zoserovo: '}$" r'~

- on jc na iigu lagaskog paieslja .Lugalande;

na amfori iz Andokida gdje Heraklo otima tronog; - na slicl Dioniza Zagreusa u Pompejima;

- na grckoj zlatno] fibuli pred 2700 g. (Brltanski muzej);

- na slici samnitskih konjanika (Napuljski muzcj):

- na vazi Apolona i Artemide iz Mclosa (Atenski muzej);

- na zidu biblioteke Hong-Sou pokrajine Ce-Ciang:

- na nckoj dr v cnoj dozi u Bangongo 1I Africi;

- na t iskanoj tkanini -andiklra« u Gani otrag milenl]a:

- na Jll:koj kcznoj torbi iz SOIlage

- na macevima starlh japauskih sarnuraja:

- na plastu nekog boga za babilonskog kralja Nabu-surn-iskuna;

- u svero] knjizi rnongolskog naroda Mo-so (rnuzcj Zagreb);

- u starinarna plernena Joruba u Africi;

- na sarkof'agu iz Klazomene;

- nad vratima crkve sv, Save u Tokiju;

- crkvi sv. Marije, Loreta na Hradcanirna;

na toliko stecaka u Listicl i Mioclcima:

- na grobnoj ploc! brace u Zenici iz IV vijeka;

- na toliko posuda prehlstorijsklh Iskopina u Butrniru:

- na tlocrtu kuca srarog- Sirmiuma, danasnje Srernske Milro\'ice;-

ukrasl i svcrlnjc kao j u Pompejima gdje se u jednoj kuci nade eak 160 puta. Japodl u Lici, Iliri u Makedoniji crtaju ga otrag 6000-8000 godina, SyUda je ~lIdesni znak po svijetu, a najcesca je starost 10000-20000 godlna:

Pompeji. Rodos, Egipat, Peru, Kina. Meksiko, Indija, jednako k30 Bosna iii Mauarska,., Nalazi se II svirn prastar im svetim k njigumu: na celu ga nose bogovl Ozir is, Adonis, Tamuz. Aiis, Mitra, Dioniz, Tlaluk, Kvcculkoatl, Vicilopoluill, Ksiuhtcpukli, Brarna, Buda, jcdnako kao indcslavenski Svarun iIi Varunu, Visnju iIi Svcvisnji. Pr ipada Gudcsbcrgu koliko i drz;':,'i Tennessee, Jo~ je i danas ukras na odjeci Indonezana, Mcksikanaca, Baska. U joga-rneditaciji je pocemi poloilj Svast ikasana (Asanas .j Madras), pistl ga na prvu slr;mieu pmlomc klljig-eo Z3 »sr~tan pocetak.; nc\'je~tc pred \:jenbnjc crl::1il~ ga crn:nom bujurn na (clo. EIO, i I11rski inferiorni slaycnskl rod pa~ltJ L3J zn3k Snlruga, bU:Ja s\jctla. sullea, groma, S,'arozic syete, \"~,tre .( ~,hldmar:

Zunrad,u); sarnju ga sla\'omke .i uhrajinske cure n3 uskrsllJlm PJlma, kao zn:lk \'j~\'nog u5k r~;l\"lI1ja prirode jus iz doba S\"aruna.

ClIdcsni ~imbul stradalc AIlanLide opija na~u sdjest i n:>.su povij,est_ Di.ingi~~an ga pronosi na wpad, Rilla nn isluk. S,'i ~'jt'ruj~ u ndll t;lJIlU, NlI~c gn krgom gnuSli(ke st.'kte, nu~i ga sekla bogumila, !a.lnu br,IL,!\O l~()zufn, Ruzekrudj;lna, 1>:acisti (!Ja;:;i, pa on jc i j('ncj~ki znak, Eno ga ,u ~ill:lfTo!!i K<lpCrn31l1na, enD ga na Josipu i Mariji 1I man<ls!iru Hor;l (.n~llz;:\Ik K;,dl;ij7~ Di:llni, C;trigr:ld). !'o:\.'ulli~Li\'i znak crpi s\"U~u magi,~nu. m()~ll. dalekug mraenog \Te111<.'11 fI, iz dubinskog mraka ncznan_la. MJg!J~ )e taJ,n~ pi o· ;l()~ti" ~n;,ga r<"<lkcijc; isLina jt! lajna bllducnOSLi, naprdka, GdJc SPUJlti glozIll' pul:Hllu~ti'!

8

Predanja oko svastike se Ipak prilicno slazu, Kazu, o-ra prestavlja '4 elementa (zernlja, voda, vatra, zrak); Ijudc koji pokretom kresu vatru: 4 unakrsna polozaja zcrnlje i sunea; vjccni iivot i uskrsnuce; pobjedonosno suncc: boga Raa, ltd, Nju ponegdje crtaju u krugu kao dinarnicki znak sunca, Kriz ~e sarno staticki simbol 4 polozaja, ali u svijetu "'i~[a ne_ stoji; svastik a ~.!!liLs.Im.h.£.L Cefiri se zoice (otka u pokreLU nekako zakrivljuju. vir. nju se nckad zove i Cakravartin = pokretac locka.

. D~EVNI ~OD S~~CA. Izlazl oko 6 sati, ali upliv na vcgetacl]u ultraVlolcL:um, zractma dosl.ze snagu o~o 9 sati, kad je odskocilo cca 45 stepeni. Kull!lInuJe u podne, all zega nastaje oko 15 kad prode jo~ osminu kruga, Zalaz Jt! ok? 18, al_i za ples se odlucujerno oko 21 sat. Ponocno sunce znak jc s~~setk~ jednog I pocetka drugog, ali najhladnije jc oko 3 sara i tada je najburmja s~Jcna hormcna, U tc je Casovc najcesc! termin smrti, najcdci tern.in

porodaja, ,

GODrSNJI HOD. Godina je sarno duz! dan, analogija je savrsena, Sunce ulazi u prvi stepen OYnJ 21. 3.; to je tck racunsko proljece, slavirno Usk rsnuce. Ali vegetacija se razbuktava kad je najvise ultravioletnih zraka, u mjcsecu rnaju kad je sunce u Biku. Dakle, kad se smiri ono jarovito sunce ratnika Gerovita, kad zcnka zernlja primi toliko topline da bikovski bukne, - kad nastane spoj nebcsko-musko i zernaljsko-zensko, oplodenje ljepote. Bik rice, cvijece dize glavu, leptiri love cvjetove, pcele se sudaraju u zraku, prirod a nudi nevinost, trazi zacece ••. Pa i tome nebeskorn Biku dato je irne bas zato ~to rnajska priroda Qgce i buja.

Sasvirn je obratan slucaj kad sunce oko 2~,10, prelazi na jU~llu hernlsf'eru.

Nakon 45 dartu nastaje jek jesenl, Tad presuse sckovi, p:hJaJt: plodovi, kora zemlle se hladi, sire se korita ri:eka m3sta bmti, plodovi su pchranjcni, sve se pretvara u energiju, javlja se misao oflinanja. Svet kovina Pa-ca, Dan mrtvih, svuda je neki stari svijet izmislio agoniju prirodc.

Oko 22_ 6, kulrninuje sunce na visini. Vizuelnl prizor njegovog velicanstva.

Ali da mu zernlja zarorn odgcvori treba 03 se svine Zbica duzinc -45 stepcni, do srcdine znaka Lava, Sva je prirodn sad kraljevske narancaste bojc, opjevano zuto klasje, irnpozantni sjaj kao da se priroda zell zaustaviti i carevati. U suncanorn znaku kraljcvskoga Lava,

Obratno, oko 21.1.2 dolazi ponce godine, zimski solsticij, od prvih spoznaja kalendarski pocctak lime, Ali Ijutina zirnc Side kad sunce dodc po sr~dini znaka Vuucnj:\ka, vllzdu~lIug zlI:lka hirovilib \ijctro\"J, clIdljivu vrijt:me \cljacc, n:lj\'cC~ plirnc i {Jseke, o~cibcije Ilremen:1 i 1.~\"n;IIlC;I:1, '),;cibcij..: raspoloienja, egzoticni karne\'ali, s3turn:llije i bratimljenja, budcnje Dioniz3, U to jC vrijeme priroJa iz OSIlO\'a mijt:JJja, najburniji endokrini proecsi. n.Jj~esce smrti doz~rjdih, najcd':i, zapravo stillni, porodJji ako bi se co\'jc!;: prirodno p:Jrio u m:ljll, To je genij Vodcnj3k koji je podnrio s\ij~st, gcn!j-lnak pod kojim 51.! jos i sada nlljeeSce radaju Ijudsld gcniji.

Ako na kruznki IIcrlamo !..ve ~to sma uvaj cas prucilali nulnu Ct!lIlfJ dobiti snvrkni Jik svaslik~, S;l 4 ukrsnice gdj.: S~ eto poja\'ilo sunc.: pa do .t,1 stcp.:ni daljr.: im:lmo hod sunca sa puj:lca\'~njem njegov3 upliv2 na zcmlju i Jjude, Spojimo Ii Lu totkc poj;l(3nih ~n~\g<l sa centrum. svab se linij:\ 1:1- vinula u kuku j lik slvara SV3stiku, To prvo 510\"0 kosmiCkc 3b.:c.:dtl nije

9

uitko drug i izrnivlic nego nek i rnudrac Atlanridc. SnvrScno srctno izabran kovrnogonij ski znak irnalo je smisla proglasiti svcrinjorn, Jli nikakva smisla nerna kirui SI:! svet injorn ncrazurnljivih znakova, sto jcdino dobro dodc t iranim i gtupacirna. Ncrazumljivi tajni znaci iz starine uzbuduju nize centre ljudske prirode i crna magija pok rece mase Juris nacista za svero gospodsiva sva-t ike nad svijetom liei kao sveti kanibaliski rat Dajaka koji bi na glavu stavili nerazurnljivu Tablicu Mendcljcjeva.

. Rornant icne vodc nadarcni bujnim osjecajcrn a mizernirn razumorn rnogu jos uvijck pokrenuti golcme ernotivne mase u sveopce katastrofe: rornanricni okultisti t-.: upozoravatl da 5C sa srarlrn svctinjama ne smiju igrati, inace se bozanska priroda grozno osvccujc. Okult isti , nalmc, urnisl jaju da su dose;,;li prag svet ih tajni: Po njirna ova] znak ncuk ima nasi veliku ncsrccu, upucenima I glLlpLlcima. Nerazumljivi tajni znaci iz sturine uzbuduju nize centre i zaraduju). Navodno je svastika sretan znak, pa i 53n1O ime dolazi od sonk ritskog suasti = biti dobra. Navodno su tlK3V znak tr;\zili Iarizcji od lsusa, ~3\'odno je sovasrika 53 kukarna na lijevo srctna, a ova na desno kao sirnbol erne rnagije, nesrctna, Ncka reozofkinja savjetuje Hitleru bijclu rnagiju s kukama na lijevo, ali on joe dcsnicar, rnilije mu jc ncsio na desno. mili]e mu je crnu, I eto, sve to navcdno i bcz navcda znak je nate cist e ncupucenost] u tajne simbole, u simbole tajni,

Sovast ikn iii svast ika, kuke Iijcvo te dcsno, nikorn sarni znak ne nosi srecu iii ncsrecu - izuzcv ako 10 nijc pot abo uobraziljom i osjccajcrn zasluge ZCl s\'Ujc postupkc, Egipatske mumije i ornament; vecinorn crtnju na des 110, grcka fibula i ganska tkanina su u lijcvo, starcilirske su na dcsno, 4 brata drevne Zcnice cekaju usxrsnucc s kukama na lijevo: takvu SlI nosill japanski spijuni u \~onguliji, kao tajnu, pa za\Tsik dobro; ne Z3\Tsi dobra car I'\;kol<l II ~tu mu lii:ilac nacrIa svastiku iWJd vrara gl;)\'nt' odaje. Cuvcui avijaticar »ludi svcdanin« neprijatelj nacizma, grof Karl, Gustav von Rosen, eiji j~ SJ\' dvorac ukrasen svastikama lijevo, izvede Iantast icne zracnc podvige po Eticpiji. Finskoj. Bijafri, bez da ga ikada okrzne ncciji mctak, Na rcokratskom Tibctu oct predpovjesnog doba postoje oba zncka: Svastika u dr sno zvana Jung·lrung. ZJ1rlk onoduksnih hl11aista; so\'astika u )ije\'o znak di!>itlCll~d.l stare rc·Jigije Bun·po. Objc jo; un::wju po walimJ, prozOI-ima. rukaUHI, p'-:L'im;l, s krllgom sunca i mjc~t'c<l, iii bez toga; Z3 krili~'ne gudia.: 13. 25, 37,49, 61, •.. i ni~mo culi 0 nekim sret:ama i nc~reCam3..

Konacno, zasto j.:: SI\'lrahc ovom znaku jednum okrclluo kuke ctesno, drugi rut 'Iijc\'o, C\'o sas\'im lugirnog i bJllalnog ubj<lsnjenja:

Prill;t.: iIi dnt'\'ni lIpli\' SlIllca .irn:1Ic 4 \'illlclnc ukrsnice za k'Ojim<1 ll:Jknadno slij'cde .; pujJC:Ina upli\'a nn \'egelaciju. Napr. sunce gran ii\'a oko 6, ,"c· !!(·t:1cij" bUj;l aku 9 s~ti; kuka u~luje u lijl'\tl, od,l\,k je pocelak illata slinca. ltd. I'ralill: Ii g,.di~lIji hud !>U1Ki.I um". wate cia u pruljl.'ll1i <'.11:11, UIIU lIlazi 21. 3. ali priruda buj;1 sro::dinom maj:J mjc', .... ca; lOad .zodijaka slijcJe rt'd0nl prl'ma i~toku, k\1ke C.: z:lstati desno. (Vidi n3 crldu). Na jllznuj pulutki S\'C C.: biti ubratnu.

Pnrud,\ se lila i nasalili. Nacisti up<'riSe snsliku proth' Sb\'l'Il:1, koji SI! l:1mo n.:k:1d il11:11i 5\-':11) tu slo\'o., S\·ar-rLlIlIl. I nL"ki SL'\':I,>tl)·kr:llur, lwei SL'D'IU-pl)li':I. (Lill-' pn'j ud:;u\ur ~ilU\'ililll llo'>iu,ill1:l ~\:I,tikL'.

]0

10.000

. U najrnanju ruku toliko je stara [edna panteisticka filozofija prirode, koju nacinjemo desifrirrul. Medu loliko znakova koji su os tali svastika je jedan ad najvaznijih i 1.0 treba temeljito desifr irati da se opet ne usposravi obrnanjivacko carstvo razaranja, Ne uzalud svastiku stavljaju na poligone davno stradalih civilizacija (crt~z ked Dom Necrornan: Planetes et dcstins ). Stare religijc vise nisu u snazi da pokrenu rnase u pokolje. Nove idcologije dobro pokusavaju, NJ Zapadu irna obozavalaca svastike i Hitlera: na istoku je pr ijeteca Soka-gakaj. Vrlo bliska eksplozija stanovnistva pruza zloslutnc moguc~osti tiranirna, Opadanjem vjerskih upliva nastaje stanovita praznina u mladirn dusama, nedosta]e jedan opel recept odnosa covjcka i svemira. Razaracka magija srusila je Atlantidu, razarala je sernitski svijet, uvukla se u razaranja Srednjeg vijeka, izn .... nadila IlUS svojorn nenad a nom pojavorn u sr·c:-' . Evrope u nedavne dane. Fatalna druga skorpionska etapa, koja uvljek llflJa u dru"oj ctapi: fl~reklih wild: misica., Voda treba saruo do spretnc pokrene: posle glupost, krv i rnistika apokalipticki u horu Fj-~""ju ..

Mozda mi iznosimo svetinje na trznlcu, mozda ovakvim spisorn profani~emo misricnu draz davne starinc, ali u doba naucnih blefova, pscudorcligija, atomskih pr ijetnja I svernirskog turizrna stare tajne trcba sasvirn razbistr iti. Nerjcsene one se mogu grozuo zloupotrcbiti: rijcscne daju narn jus cistiji uvid u stvar prirode, II prirodu stvari. Svastika je ja~ uvijek pogodua kao mini sirnbol, ne radi zgodne stilizacije znaka, nego sto po predanju 011:1 inace znaci toliko prizelj kivanl IiI'ot vjeclli. Obnavlja SI! suncaui hod, godisnje sczone, historija, svernir, zasto nebi i mi. Svasrika iz prastarih grobova tako je podcsna tiraninu da Zcmlju posijc novim groho\'ima. U lcSkim buducim siluacijama, nedovaljno iii glupo razjasnjt'na $\'aslika jos uvijek mOle biti hipnoti':ki pokre!ac ubibckih mJsa.

Gcrmansb runJ ~VL'rdandi" pi~c sc likom s\'astikc a ujcdno znJci »\'jccno pos(ojali«, Odinovo s!O\o u u\'om obliku moci prauzrok, prasvjdlo, ali i pusmrtni iivo!. Muie se citali kao ~u, ~to odgovara. nas .... m a.w.;.", grtkom ~n_", tj. uvjck u vezi praicdinstva st\'ari. Jap:lIlski znak s\'aslike ZO\·c 5e »:vIanji« 3. znlci \'jecno~l. kao i osnomi broj 10nOO. OJall!.! ime zbirkc .T\lanju~u = mirijad~ Iistie3; Ikebana zi\'ul loliko C\'jdov4l; B~lllaj = iivio. Hoccte Ii nazdra\-iti Kinezu to se kai.c Wan-swei = (iivio) 10000 £odinJ. Islo\'o Ke pise' se tim zn~lkom u smislu ponovn<.lg rod.:njl\. Nije slucajno da u s\'im dr~\'Oim jezi.-irna postoji brojna im .... nil:a D<:s\.'t·tisuca u zna":enju Vjdnug:l; Jcdinstv:l u :\Inustvu stvari. [0 zn3ci kineski \~, uratski atibi, arm('llski

11

, -'. N slu~ajno svastika se nalazi u svirn najstarijirn

blur,. m~nk~lonl'~:k~omloms~ersCkom elamskom, hetitskorn, kretskorn, jap~nSk?m(;.

plsmlma, ~~, , . k"'k' Je rIJe

rnongolskorn. Savrcmenik Atlantlde, drevno-ujgurs -1 ~ezl H:,ao k _

' k apocctka stvari. ad ujgurs oca tu

~:ensa~v~;l;f;~~:.a~~~ta~:j:· ru~~/:lje(; tum,an = .~lagJa, (Pra~b\~n:;z~

. ' Ujgurima zahtjcva zanimljivo ispitivan]e). RIJec tuman je u \

\.:za sa, , . ,.. t h; s mnozcnstvo znacen ia tarna, kao staroslavenska :rm.a III ,~n:a, "'", ama,. ao,' ,,_. ,

rnutni Jpl apocetak svega, Konzervativni poljski [ezik sacuvao Je ~a.l m.~~ .do danas. Nas Odavic ga koristi pri prevo.du Fausta, Eezda,n~, tam_J kao" pro.lz\ ~ sve a nalazi se u staroslavcnskorn 110Jmu ~JJ1na\'a, d\OII CelilDboo-~, I aZI ~k;o kor! Hindusa kao Tamas II Sankja folozofiji, Bro~ 10000 n,l·~.dJc se na PUIU zagubio; ponovnn ga primarno preko grclwga mynas = .. mll'lpJ~, , ..

K' ki Wan se pisao cistern svastikom sa kukama na lijcvo, ,a kasni]e

ie zan~j~~j~m hijeroglifom koji ujedn? znaci Skorpiun~ (danas ,po~~dnusl~vj., i bez slmbolike). U Egiptu je istim znakorn oznacavan Skorpion, zat:~ jen 1 I' D kl 'I xa'c\'Una vez .. n uz astrolosk i

skarabcj, govedar, gundeva J, a e, u.!!!.m s u" . .J. __ . _ , , "

simbol SkofRlona osmog polja smrti 1 rcgcner~$IJ!, ~gD-'~lllh lajnlj on~\

0'; rOlkri:;; vje "na -rijeKa.. iivot::-sm' rijeka Knda,. k<l:~nJ~e od leo og.~ (,egl'ac:fir~no na ObOZ3\'anjeNila. koji se zvase !:aro tj. r~Jeka, Jang-Ce-rijeka,

zemna kci nebesa, vjecna rijeka, Tjan-ho, magija obnavlpnJ.a: ,

A sada, svl vi brojni neupucenl, mo~cte, olako predbacl,h Z~SIO, Je ~~rcd aria, skurpiona, Skarab~Ja. svih tih SVelJ~, slmbola.; trebao JO~ 1 ta] govcdar,

zvani go\'novOllj?! Zar nJlme nekome 501111 pamet. I, , .. , _ .' "

i atsko larazavanje u sirnbolirna bilo je mtrmruje I. dublj.e n:~o nase S~~~~~rll~ naklapanje: ~roz simkbkol gllKm!ck~atja oni 3s0~ g~~d~~~I~u~~.:ec~~;~

. Iani ko ii I ah mislite na u ca. U .. COl irna cuu. . ".'

\.:. ~~os~~~ab~t:l~( ~ldC\:llja, ad sarnih ovih im~ 254 pozna te .vrsle, ,O~l zin. ~

~n~j~ i ilnll'li~l'lIl~a, lCllkit kopa. m~liji.lk st.l'<1ian. S\',,~a. "r~~ J.7\~1~.~~:i~i~~j~

, . . s kukci innce n..:maJu, Nckl !ete O'pnaSIIlTI n I " •

nl,; o:.obmc, to ' ... d. db' 'h t'lc~ll'ma dlnk~ma nouama; nckl r<l'ilJU

b ' 4-5 em' JITI:I II 0' al nJu " , • ." . .

UJC na "',., dal]' > ne brine' zi\'e na lempcralll!"l od 1m· lin.! lI':inkc; zcnka spn:ma F'Ja Ie, , d" r' _. \Ti il'mc

. IS ! pI IS 60' m:li.iok gura kuglu 20 pula teiu 0' nl~g;l, ZOI . ,_

nus (0. l • . . ._ . d' ak .ubi S\'U l)l1ng,{I; gilT" OhiU10 U

sun~a g~lrt~Il"_~~P~I:,g~ ~C~sl:;O:~id s~;J U:~l~'t~r sat~l\'a, c<\k d,II{-cl\"I;. ild. Ko Z.1l3

p,r<llcu. S '.-.',. . _. ' r<: cncrilci'c bko ce ,h\'atlll o\'aku Slct~ ,lInboliku_ $kol plona, z~a~a !>~.rt~~ndcgn:liran ~.oj<lln sn,lgc ihot'smrt~ S':lllll Ill> rjckn,lc. U O\'om. u CU~C, k. . nea uki\,;J\i U zlato i dr~go bmcnje. Kn.d, n~, ba r~zluga ~u HgOl sa ;anilis~; r~J~cc 'ujedno zna':i Biti, Bil, Bilisanje.

E"lpalskl mu JC IUZIV pro

k(~s!lli 'hi pujam 2a Zivo!. p.gl/p.- D-Q1,)It-lD.- , '

• , 4 k' .' znak \'j'ccnofJ preokr.:ta, ~Io I

N T'b'tu sl"asliku crta]u na l\ fSmce,' . e ., I" ..

it I.~ , . . .' ~. islo na A"c·cndcntu su huk.: na Ij<;\o.

oZlla~;Jva njc~ lama, ~ll1dU~1 :~~ to da ::, Votlcnjaku, simbolu prcohrazaja,

Dcsccmknt .na desn~. a"n~Jcc:)l:,~ g~a Ti,ko . rastaro pUl.O:n'anjc prirod~, za-

\Tcnwnn, n:lI1karnao.:1Jc, \Jl"cn~g ZI\U, :. .p. - JUts I'uuillla_

kllkllljcnu i zamumlllj,no, dilJe snallU I.:mutl\ mImi I'!" 'h '.'inl'!>kih ide-

' .. '. '(!1I 40000 komp ICII dnl "

I lako ,iz dnleke rrclmlOrlJc" Ilm~ '·1 " 'm 11\lIkao ~.' najjcdno' . k' 'I'k ·'1 .ma':l sVOI CjC U\ l! pop , '- b 01;I'aI11a, gdlc 5LI·1 ~ I .0\ I 0 ..... " _." -, rt' na s\'e ost~lie, <Iii ~a naJdu _

'." .~ 1'\1'1' 'tr'I"1ll ZIl3k kOJI nlum Ill.: I I

SI:I\,IIIJI rl .. ~. .., -.

12

ljirn srnislorn svjejedinstva, BI'agodareci jednom davno dovrsenom jeziku, koji ncma vise clasticnostt za dalji razvo], saclIvaO' se ova] Iosil attantske civilizacije, W;)I1 sa kukama na lijevo, teurgicno mudro slovo; kosmitki slrnbot svasrika, koji ucenornc govori vise nego brda knjiga a prosjetnom covjcku sarno brojna irnenica: - jedinstvo i mnozina, okruglo pa na cose, Ali i dan;JS ako Kinez hoce reci svernir on kale Wan-wu (1(1000 stvari): in tcrnacto, nala kale Wan-guo (10000 drzuvaj: itd. Kinesk ; zid, Wan-li-can.cen. vr lo debeli, kao 10000 krn, dugi kincski zid vee 10000 godina ncprobojno stoji izrncdu sadalljc i minule civilizacije: uz cijenu napora i zrtava rnoze nas spojiti JOOOO km. dugi Veliki mar~ revoluci]c. Jer na kineskom zidu sto]l graditel] Si-Hoang-li, oboiavatelj svustike, ali koji pali knjige i davi filozofe . , ,

Najstar ija lstocna filozofija bavi se Jt:dinslvom i Mno·tvom,_ a to tak uporno odriava i do nasih dana, Svasfika ji: simbol svejejlinstva: Jedan se kroz 4 izlaza razbio u mirijade stvari, wan-wu, Jedan u Sveupcem, sto .bi se n .. kincskom reklo Ij-wan, Ji-wan, Da Ii je i 10 iz evrazijskog ujgurskog car. SIva? Egjam za Evraziju Kinezi piSu znakorn zarub!jcna hila, a cita se Ja, Legenda prica da je 4 strane svijeta u centru sjedinio prvi vladar Ja. Od njega do danas najveca granica razdva]a juzne mil'Oljupive rase od sjevernih mi. roljubivih Rusa, - bez rarova, Ncki Ij-van vladao je glavninom Ijudskih masa svojorn tudesnom filozofijom odricanja, u Mini (svijeru ) gdje je rovjek kapljica u mirijadi srvari, wan-wu, I sta da yam s kr ivarno aluzj»: ;Jije valjda il prsta isisana farnozna legenda 0 carstvu vladike Ivana od Istoka koji ce svijctu dunijeti srecu i rnir, Neki Ij-van dd.i rnoralne uzde jos od iskona, pa do Lao-ce, Tolsroja, Nehrua, dok prerna zapadu vitlaju razaracke strasti. Ded, pustimo maiko kolane masti, pa da kasnije opel pritegncmo:

ro'tlE Pada u oci kinesko wan. japansko ban, grcko pan, itd. kao da su osnovni svemirski pojmovi nekad negdje bili zajednlcki, Kincski se ne rnijcnja duge milenije. i nije Ii bas on sacuvao prve izvore? Nije Ii .iz njegovog Ij-vana proizasao nns Ivnn? Hebrejisti ce reCi da to ime znaci izaslanik boiji. ali nisu bas toliko sigurni. U bibliji sc prica »i !pDsla bog slugu svojega Ivana., Zasto je tu Ivan prvi? Nije Ii to Prvenac Ij-wan, Jedan Sveopci?Primum mobile? Onaj iz Vremena, LaO-Ijana, Savaota. ZebakJ? Zasto ga pripisuju znaku Voder.jaka simbolu vrem-:ria? Tdko je indijski Janas, iranski Jima, rimski Janus? Zasto loliko Ivana pripisa.Se n<lknndno uz licnost Isusa? Ncka 4 s\'e!a Ivana bas unakrst jos vise po kalend::trima_ I rcdovno je najvazniji onHj zimski. Indoiranci su bas u te solsticione dane slavili Cuvcnu svdano:jt Ajon, a Slo u pr.:vodu znaei, ni manje ni vise. nego _ Vrijcmc,

Boh'llstva prasl<:lre AII<1ntidc su jo~ tu pPislItna, oko nas, kao dusi, obilaze nas jasnc poznajc prirodc davnih preda, ali mi vidimo samo utv.lre_ Tamnj. \'1'10 IJrnni, ali i neizbrisivi Iragovi prt=tputopnih tradicija; kliz..wi put na. ~traziva~u, - 1.'rlo podesan nesavjcsnom zavojcvacu, I savjcsnom \Proroku'f1<\ rijeCT\flevaru,

Na suncano svjetlo treba iznijeti st~re' spoznaje, Ali Sad, zasad, rade pritegnite konac Arijadne. da cislijc i bistrije stigncmo na prve izvore,

I

13

NERAZDJELNO SVETO CETVORSTVO

"Cetiri, su to pravo tuj, korjena stvarirna svirna, Vatra i voda .i zernlja i uzduha golerna visina.

Otud je nastalo sve sto bjese, jest i 5to ce biti, Pocela su jednaka; i po vrsti jedno nalik na drugo, Svako irna svoju sluzbu j svoju narav,

Izrnjenice vladaju u kruznorn tijeku,

Jedno prodire drugo i raste po sudeno] izmjeni .•. 0: (Prevod Maretic),

Taka je ucio sicilijanski Grk Empedokle pred dva i po milenija. NjegOY ucitelj Tales, prvi od prvih 7 grckih mudraca, za osnov prirode drzao je vodu, iz koje posredstvorn duha izlazi sve ostalo; ana prelaz! u led, pam, kipi, Zernlja pliva na vodi, itd. Moida je bio osupnut koncepcijarna Knefa, porjeklom stvarl iz tame Oceana, Hi misticnom stihijom plodonosnog Nila, Jaro, Kneff . _.

Heraklit je medutim dao prirnat vatri: Svijet se gasi j pali, vatra podrfava iivot, sunce je vatra, .itd. Anaksimen je srnatrao da je zrak najsuptilniji i beskrajan: sve [e u njernu pa i sarna Zernlja, on se nikad ne trosi, itd, Ksenofan je uzeo dva najevidentnija principa zemlja-voda, ltd. Sve do samog Arlstotela, oca zapadne temeljitosti. Jedino je Empedokle, na Iiniji relariviteta, dao ravnopravnost svih 4 peceIa. Svaki ima svoje osobito svojstvo; ipak se ani rnijesaju, jednom nadvladava jedan kasnije drugi, ali ni jedan se De gubi. Veze ih princip Jjubavi, razdvaja rrincip mrlnje. Dakle ono SiD bismo danas zvali valencija elemenata, elektromagnetska privlacenja ;i odbijanja, Osim toga on je prvi jasno naslutio cetvornl red u razvicu: Kamen, biljka, zrvounja, tovjek. U sarnorn covjeku najvaznija je krv, taj »osobiti sok •. Jer ona je nosilac sva 4 elemcnia: Tckuca je, topla je, pusi SC, zgru-

sava se, "\'IV. oJ X;' ~

Ova] cudni aristokrat u jednoj pobuni priklonio se .puku. Jos ondal Bio je filozof, ipjesnik. mag, bezmalo polubog, Prvi se otresao rnitske i vjerske grade, pokupio misli ostalih mudraca. Kad je u grimizu i sa vijencern na glavi prolazio ulicarna Agrlgenta. tis kala se svjetina za njim, vjerujuci da on zna sudbinu ljudi, da lijcCi rukom ipogledom, kalu da eak stisava vjetrove, Stvorise mu dionizijsku lcgendu: Nije umro nego je skocio u Etnu, da odatle uskrsne na nebo,

Pored sveg ogromnog napretka nauke 0 prirodi jo~ se i danas nade njegovih pristalica. Svijet se sastoji od 3 agregacije izrnedu kojih djeluje tern-

15

peratura, lcLirro mo1.e prcci u drugo, Najgrubljc jc stanje zcml]a, karncn, kovina, ali sve mOle prcc! u tekuce, Tekucina se prctvara u paru, a danas r gl)\'orimo 0 najsupstiluijcrn obliku materije, pod imenom plazrua. Dakle 4., 'M1 Svako 0\'0' stan ie Ima svoju specificnu prirodu, jedno rnozc preci u drugo,

u pravom iIi obrnutom srnlslu, Ljudske kulture, kao vaznu polugu zivota, koriste zernlju, pa vodu: vatru pa elcktriku, 2:n;anj, vodenlca, paromlin, elcktrornlin, lId.

Herodot izvjestava kako divlJi Perzijanci nemaju personificirane bogove, vee ncke oltare Suncu, Mjesecu, zrakul, vatri, vodi, zemlji. Na Ova isla 4 elcrnenta oslanja se indijska rnaterijalisticka filozofija Lokajata, Ostale indijske svete knjige, pored trojstva, bave se mnogo CCI\'orslvom. Trezvenijl s.sieml trctiraju oduos .. • zcmlja-vodu, vatra-zrak, Svete knjige se lim bave od iskona, Brama uvjek sa 4 lica; Suire sa 4 stepena misli "asrama«; Joga pozna 4 turija: jos poznatija filozofija Jedinstva u Mnostvu (1 plus rnirijada) , gdje se pored 4elementa' navada i peti ujedinilclj- eter, Izraziro sva 4 elernenta je obradio Kanada, malo kasni]e iza Ernpedokla. Prajapat] uci: Sa~anka lc zemlja i proljeee, Varuna je ocean, Agni je oganj i sunce, a. Vaju je vjerar i nromjena vremcna, Prastari Kinezi su opsjednuti cetvorkorrr: lrlve 4 morima, slavlja uz 4 5UnCOS!aje, gradnje u stilu 4, 7, 9; umnozavanja cetvorne simbolike na 8, 16, 64,itd. I sve je to bio drz..1mi problem, jer C3r je Suncc, narod je Mjesec, i jao si ga astronornlrna aka ~ve astrolosk] urcdno ne isturnace,

Kineska sisternatika divno ilustruje celvorn"i zakon mijenja dvojnim dijagrarnorn ell-hi. Kasnije i jasnije razradena je opsezna misaona sherna po kojoj su anologno 4 elernenta uskladena zvijezda, odnosl planers. strane svi[eta, rodovi bilja i zivotinja, vanjski i nutarnji organi tijela, lijecenje, du~emjproccsi, ljudska povjest, epohe, ltd, Kornhinacijom 4 znaka sa zcdi-: jakom, te petl elemenat ujedinitelj, Jan~,suncc j Jin·mjcsec, magic su 5C izvesri sve mogucc varijante filozofskih pojrnova, taka da svaki mac svoje: rnjesto. Slikovito pismo se povclo simbolima ,j jo~ cuva po-koji fo.sil dRmi-' nc, Idemo li 'dublje u proslost, cetvorni s\'cti sistem je postavljen u i'liljstnrijoj S\'Cloj knjizi Ji· djin, na ~i.iem tumacenju okustl ~nagu gla\'om svekineski ubtelj Kung-Fu, i zakljuci: Da ,imam prcd sobom jos 50 godina, svc bih po. sn.:tio uccnju Ji·djina.

Ali vratimo se Talesu. Tal je b.io talcnnt, prvi je zagal.io jed nom nogom u aSlfonomiju a drugom u asl.rologiju: Un:dno jc pron:kao pomracenjc sunca 28, S, 585., pro Kr.; uredno .it: prurekno urod maslina i okladio 5e da do· kale umjece .. ASlranomsko wanje je preSlo na Plolomeja, Hipatiju i dalje na zapad, astrolusko je ostalo ncgdje nn dcsnoj ubali Nila i proc\'jelalo pre· rna istoku. Nu sas\'im drugom planu, nezavisno ad bistrih helcf1skih kOflC<.'p· cija, c(lrcvalo je u';cnje 0 4 elemcnta u ilslrolDskim sistemima od Trbmcgis. tosa i Necepsa pa do Plolomeja, i - vjcrQ\'ali iii ne -, do dan<lsnjih dana, Aka su bar dva znaka 11 horoskopu jaka (c:Lk ,j sarno jedan ali vrlo m:g!Jscn) llIU sc koji elcmcnat vlada u doticnom covjekll,

ZE.MLJANI su zn;!ci Bik, Kozorog. Djeva, Aka se veCina elemcnata na· la~i u ollim znacima I1c~ijeg hOl'Uskopa. s\'aki cc aSlrolug znuti da jc to 7.("

16

maljski, me!anholicni tip, masivne oradc' . ,

aka it: Sunce u Biku centralnom bt .. ' spor, z~ml)ane puti, ltd. Posebno

. 'k ,. rOJstvu zernljo doba kad pod '

rnajs og SUllca buja vcgetacija (S Freud B' . . zr.:lClma

. ., • sunce II iku, A -ccnden t u D j<':\'i),

VODENf znaci su Skorpion Rak Ribe 5' . .

r;1oaju tarnne tipove, vcdena put, \:i:;; \'ode' aS~I~. druge p::lrode, ~i,zn~ci cudan odncs prema vodi i smrti pas b ~ n;lslclma, dubmska. osjecanja, znak razornih voda (Cristobal Co! eskllo a. 0 Je nagbsen SkOrplOn jescnji

. . . on· orpion, Rak). .

, VATRENI su UV, Ovan, Strijelac Pod t ' . •

svjeuu put otvorenosr holerica t ' .' tim znaClma roden CO\'jek ima

l· d" • an ernperarnen] a ako J" . l i ,

.:1\ U or. .. a JC 10 vla,brski tip (Lo . XIV'· " . '" sunce U jetnjern

., UIS , Asc 1 suncs u U\'u),

VAZDU 'NI" ,

. ..:; znaci su suprotn[ O\'orne Vode .. k V .. ..

boja, nebesk] ten 's'an"vinik pionir c' . njas, aga, Bllzancl, BhJeda

ljudski znak Vod~njak u kdme bru .?~ ,ega, 11°\b'oga; po~ebnoako je naglaS:i:n

. . ji If 0' Ita ura, (Piccard) .

. S~grasno sa nasim' jezicnim simbolizmom rni srno v .

terisali kao: ec O\C zn:lke karnk.

Zemaljsk]: Busen Kamen lal (Bl'k K D·'

. ." , " ,ozor()rT jeva):

Vadeni,: Rij~b, Izvor, Val, (Skorpion, R3k, Ri'be); ,

~'lIr;!nl: ,~\'JetJo, Plarnen, 2:u, (Lav, O\'<111, Str ijclacj ;

~ azdusnl. ,~blak.' Lahor, 9~f_ll.(Vodellj:lk. Vaga, Bhzancl),

, nome kOJI bolje pozna astrolo i i 'c biti ,_ " , .

boliku na tipo\'irna Ijudi 4Jjud'k ~ ~~. n4e e III le"k? pro\"jenll O\'U sirn-

nja 0 astroloskim eleme~tjma :e a ,genlJa, e!ape razvoja, itd, Egip<1lska ucesrijeta, a pre""ko nJ'in i razne sek In: JHa-~od.J'~'31.ra'7r3k preuzel] Sll svl astrolozt

~ - e. ermensn knb l"-t' , f

razne misticne str uje, sa manje iIi viSe Jonik,' At j~/:; \.!t.(~:~ , antropozofi,

pcdokla doheano su se dis!ancirali' ' . 0, e , .. I J OlO,! .~c od samog Em. zabludama Empedoklo' k' , ,;I1I:rpr<:l.:lClje su mucne 1 tc~ko se opirati

'. ro je ao gram .. nt karnen Njcmu I'e Eoj t [..

zopotamija veda Za.pad vatra H' b .. ' .' co PJ zern J3, ale·

rm a·' ,.. '. '.' a Iper orejCI su vazduh. KUakl<"r rasa na

" .p l nlLJlm~ uprilvo otlgovara navecknim ekmenlimil. SIO b' I k Cd b'

rlolnasu"l'j C'''c D·' .. '., I.aooo, i histo '. 'k L<':I, J~ ( \'III, apaLe po .fl!'du tih c]em<:lnta i zemalj:t od\"lja~e

E(J~IJs. a ,\0 Sl\'~ .;:~Itura, N~, vrarima su eto - Hip~rborej.ci,., '

zna ,elrats. kl, leolozl blli su prvi nasljednici. hermeticno<T shl·<ltanja ali to je n)e p.omucen.o d.<lv!1.Q prije Rosjclc Tale~o\"c,. ;-..[o\·iJ·i teclozi' kO)"I' b!' 'I'd '~I

no monl k 'I t' c ' . . , L .. -

.. '; 1 oras I I U ,en]a 0 cetl'orSI\'U s\'ijeta, pl'caose bsni ie WI 11'0)"11'0

zaplbtl~": 5\·a].,;0 ucenJ' 0 svep' d' ... . I" ". ",

a' . , '.. ..' e nro J, 1.l~ls.J~e nc.:kl IraCIOIlJlni s\ij<:! anJ<.:IJ,

p~.k~a.' raja, Isko~skl :ma~ ?stadc.: pustl simbo! rasp..:to;; N~,l;.trdal1ina, b.:z lkak\e .. \,ae sa pnrod~:n. taka mu C('sto uI1.:Ikrsnu slik:lju -t biblijsb simb..r la, -I fJk~na znaka zodlJaka, ckmcnte sfi!1!!c.

~inktiL:ko sh:iltanj.: .svijeta iz~!ed~ ~'~'e c\'rsco: lto dublje id..:mo u e~i~ats~u pr~sIG't.. K:l? da JC sa Ilekdl ~'i~OV;;l ut!~ntski bwtiolulllllik ~ti;;.:Jo no. IZ\orc pl;l\.~g Nlla 1 tu domo S\'a S\'leza z:n.:lnp slr:Jdaiog svijel:l, Iz;] IU~J we 51:' razIIJ'-'V(I };:ao N.d, rijcka Nil kun,lcno u ddtu, s)"a IOlla U lTIore, i do ~kll1as , ,. more zablud", more v~rb3'izam;:s; poput Atl;jnlide U "oelLi P0(1)[lU nT~I;1 podloga tet\'ol"nog sislenll.

Ba~ prve izapotopnc silne gradevine zadivljuju svojim osnovnim principima. jos viSe svojim simbolima. U historiji gradnje (vidi Nestorovic B.:

Arhitekrura starog veka, 1952.) nalazimo kako su bas pri v i Egipcani radili po 4 osnovna principa Neil, Knef, P<lSI i Zebak a Sto u prevcdu doslovno znac]:

Neil = masa, tvrda gradevna tvar, upravo Materija; Knee = zamisao, duh, pokretac, ustvari Energija:

Pa~t "" neograniceno prostranstvo. dakle Prostor;

Zebak = vjecnost, doslovno kao i Krenos, znaci Vrijeme,

P,ISI ·se nspr, nckad ZO\'C Sehniet, Zeet, sto u prevodu znaci lavica: Zebak , Scvek, Sebko, ild. sto su same sirnboli istog principa. ltd. Simboli SLI se kasnijc ispremijesall, a po nasern utabanom obicaju mi srno sve te osnovne principc nazvali bogovima, Gdje god se u svijetu nade nckakav kip iz starim! 10 je za nas neki bog starih prirnitivaca, A ta 4 starucgiput ska »bop«, kako vidite, sarno su 4 1113\'na pocela svijeta, Neil ima zcnski lik, piktograrn je glava zcne, nekad tamac, kolijevka, jaja, itd, ali sirnbol se nikad nije pre"ise udaljio a da £3 ne bismo prepoznali, Knef je simbolizovan zmijcm, vodom, glavorn ovna, spiralom roga, Past je lavica, lav, a Zebak glava covjeka (jedini koji pozna vrijernc), zatirn andela, plica (vazdusni Vodenjak) sokol, konacno i krokodil (0 tem!,l cerno kasnije vise pricari). Zebak je »pocet ni stari bug bcskrajnog vrcrncna« (Karl Opel: D4Is Wundcrlnnd ., .) i najsuprilnij i: Neit je najgusca: ud njihova braka [e rodcn i.ivot. simbul Anh,

kril koj] se kasnije vidl u ruci svih bozanstava. ,;.{' 4- e!o~ ~-~

Sada jos jednom procltajte pjesmu Ernpedoklovu. Sav smlsao ce postatl daleko dublji ako njegova 4 prozaicna i astroloska elernenta nazovete pravim imenom osnovnih elerncnata prirotle: lemlja je materija, Voda je energija, Vatra je prostor, Vazduh je uijeme, Suptilni filozofski pojmo\'i \jel"l)jalno su \"ce u pr\'irn generacijama 5,·edt'ni na neSlO blize, r:lzumljivij:t. ina':c slikl>nlom jCliku potPUI10 saglasnom. zemlja·\"oda. vatra·zrak. Jos taela nikome nijc smetalo ako sc uz prostor PdSl, za b[)lje shvacanje. ubaci Se],jm<!t ];)Vica. Pisalo se ~likama. simbolima, ra!>pra\ Ijalo se u simb[)lima; drukcijc nijc ni moglo. Bas laj Cakat, r .. kat da su najst.ariji Egipcani banltali o,·ak\·il11 pojmo,·ima. !>i1i n .. s na mi~ao da su znanje nas)ijcdili od nckih daljih uciteija, Grandio7.l1i sistem prirode nije doSao normnlni~. tern od ncolitski:1 dhlja.

b; neka \'isok:l KUI.1Ur:! ncn"dano je prop"b prij pn'ih od onih 341 prro- '-"

s\"\;cenika. 1 srecom nasom osno"na misao je 'o\"ana U kamcnu n,,'unis· 0

ti\"u sfingu. koj3 prkosi s\'im glupim vremcnima. tiranima. nc\'rcrnenima. To,

m ... autim. nijc bilo mO!1uce na kdcnom Tibctu. Tamo sc tek ncjasno satl~- I

\"a~~ neb 4 analogna sln.1bola, ali ciji smisao ne bismo onako gbtko dok::i;ralI"

k:1O ~to ~mo skoro jl.'unoslamo ddifrirali smisao 4 simbola sfingc. tJ'oo S.E.

U narcdnoj drugoj etapi nase ci\·ilizllcije konccpdja sdjc,ta s~ \'CC ~e- . gt'

bdo iskririla, Robo\"anje l\Ioj sij;J , distanta od ucenih ireca, skm·anJc ZIlJIlJa.«pL cgipahka nl.'ouulji,·a dekaJl·nea. nad.lsn~ kr\'a\'i sel:nitsld .. mis\i~.ilam i je- "]p.~\1"\ \Tcjsko Irazenje boga-os,,·ctnika sl\·ori proruke OC<lP, kOJI \'apl.lu da S\'C- ~ I1ll~gllCi ulli:>ti srI.' sto n ... prip:ld:l Irpl!l'cm bozicm rodu Ezra-d, Ipak 51! na ~o-

likl! nli~·~ta ·pl"O\ukli.l ~t<lra ilk·ia 0 ~\etol1l cc'I\·or,t,·u. p_o~~'bnu kot! nil~l~I"

g1. 2 i 7, Jod.ilja ,;1. 1 i 10, ~jima sc ol\·alaju I1c'bc:sa i onl \")[k un·arc: bU/J':: I

I~

»4 z!votinje. koje na oei bijahu nalik na co\"'eka' . >" '. 4 kriln u sva kc: A Ike bija~c u S\ 4 r ' . J.. ,I U svake bijahu 4 Ilea I as lijeve lice voluj .ko 'J' I C ICC l.:ovJccJe i lice lavovo 5 dcsnc strauc

;, 1 ICC or ova u sve 4,,· Iii, I ' , '

tocka kod kerubina . d • " .. 0\0 naprv s \'JdJch ulc 4

• po je an tocak kod jednog kerubinn ' .,.~

sva .; tocka jcdnaka i kao tocak u tuck«. . .. '-.". 1 na OCl bijahu

sasvim zado\·oljan, Ucenjak Agrcst naba~ jd~ljt~t k~~ok~,lm, bi E~t'!~~~le bio rnena na dolazak nekih Sverniraca uce , .: 10\0 m?l, 0 III USPI)PH'Oj glav] Jczekilja iuacu ,I;,nJak Blu~lJh. zaustavlj., 5C sarno na rnaturu vasionskog b'ro· J' ~ ponava _k"precl.zno", godinu posjete, dimenzije i ar-

n, uons ru snagu lid I Sve 'I ' -'

5C j njernu »otvorise nebcsa- o Neb 'sa I' 'd b k C 0 rzracuna on, kao da

. ~. - 0 ra 'csa,

Za nove kozrnoloskc blefove irna tu . S I" I '

pise: ,,5/1 od prijeslola izlazahu rm n l •. J~ rna C,r1,J3 a. U ~, ~la\'l. ,Apokalipse

nih .•. 711 prva zi\'otinja b iese ka~ ~~v! ~rol~lOvl ~.gla~o~l; I 7 ZIl.:tKJ ognjezi\'otinja irnase lice kao cov/ek 'c'.t' I ,.,1. d~u~a ~l"otIl1Ja kaol.::le, i trcca

ltd, Svct svet Gospod . _: II' c ,H a Zl\ ot inja bjese kao Draa kad Ict i , , , •

" - saza JenJa do' 10 iesnlcka I

n~tog atlantskog uma, Pijetet prcrna dale~o-Jn~ .PJesl~I'" ~a ,Je~a u tarnu ~ulis.

hirnna u ernotivnoJ' dubini nasec bi S ,Jkucclno~tl o. zvanja kaO,rell;!IOlfl:.J

. , ih '" lea, \:J. a oaika Je lu n ernoc DI ,.

oCD.Jna 51 a patnika bludl boeati BJ ·h D .. k'" ....... na. 11\ I

l.je, Sar, ..• Izrnice Ii' 10 nama: "';10 O~II1~~1 ,: CI1I en, Ag~~st. Velr~ovsk;, BC·I"

atbntske kataslrofc? ! P garna, ne \ uce .1 nas vee vodeni vir

U neoc!olji\'om zaletu krscans: . .. '.. ,

soka an tickn ucen ia: kve , \a.emocl~: patnlka, J?~.Jaee pollsnuse vi·

lcdal I'" J • cr vern ocr traze uporiste na csjecajima. S\<! S! .~ e.

~~. ~l 0 Ogll.:110 U srartm gnozarna ncmilicc je paljeno sve SIO je bila 0 JeIIZI nejasno pogodno je bilo da se ocuva Tak ' ,.',' . rnu ~() sacuva sc eUdesni spis Apokalipsa koje~ se J'~d:n~I~~~-O 4 ~fl~~lI1e i.1\'otl~le; ski zanos jc S' I .. ze primm srcern Vjerviri pra ~t~ '~( a ~nlsta,"ao p:lganstinu, ali u retcima .j izrncdu redoka' s\"uda

s ara ucenost 0 .. elernenta.

. I u daleko] Amer ic], p~red sve neumitne deuenera ". k d Mai

)azl CCI\'orno shvalanje prirode, Vi~e ncaa K' ,r; ,.CIJI:: •. , 0 "aJa ~e IlJ-

proslosti. ali celvorka se odria\'a "':, l~:ll, ~11l s.u er: I na raZ\·~llnal1la

'." ... na S\ 1m nJlho\ 1m kaslllm gradcvllnnl'l i

~:g;.nlzac~Jama (otknva neda\"no Joyce Marcus), I lama s\'uda iz retla'ka '\"i- 11 celvorka, Tako kod plemcna Maj:l zalicemo »bo!:!on~.:

I" Cikan (CI:i,cea~ ~ materija??) ciji je simbol-lmija na IJ'udskoJ'

s 11.:110 ureusu III splrah; Cl<1(~_\. IJ, _ _ glavi,

Acu·k k ' .. 'J\1ol -'tU1.o ~n_M L 1.1C\\)1=\

k J_ ~ (A~11U}akaJk = sn:"l!!a) bog [:1la, sa iSlim znakom kao i za uto-

ra • ~a,!slJanskl dan Manik, simbol energije; •

1 .... I!lJcka~(nlO (Kinichakaakillu = proslor) sJ'aJ'no ukras 'n lik . b·

10m sunca ' C . K' c ,sa 511n u·

.. . . . .. ~ pos\'~, en mu JC In (kao ncdjelja Suncu; u mongolsk im . ezi-

Clllla la rlJe/:: Zlla!,;1 zlato, sun':;cv metal); iK.·ulc -"1\1<0::: { ~-l4u I J

\ .. J~m'K.ir:nil)c c~I\-rti hog i.lI PI"I:\·~d,u ~n:lL'i vrij.::me; 10 je clldni bog n

Ot.1 I ~ml II, ;;lJubul ~LJ mu dVIJe kOSll 1 lJl!lbka ,,1·1\·a k"J'a 'k·I'· . I

k ( . > •• e • v" J.J! na J':l no

o 0 ~;H'Orel1lJ smrt, ol\'o["cno Zl\'ot .,- februar). AI-i-fuc

, ~Is.e nego \.1:1jc. M;,!t'l1cr<l:ija j~ ~Io trukzi zah\·:llila i1:lroLi :\SI.:b, Njiho,a ~e kl\ltlll~ J-;.upa II blatnoJ kl'\'"l ! nasi sv<\ obilj~zja umubolno:! hll:;nja, p~ l.p:1k se I1ISU mogli (1lrcsli Cet\·orst\"a, S\·c du du);)"b ;pani[)l~h~\!! Sl"l'Iog

T10J~t\":.l, U k"lendJrJllla sc S:II:lI\·:,~(' .j prillcipa: .-

k.Al.~ ,tJU'lo :J,z..

iVl1.vov'li':!Q - ~\l \.U...4.tjQ :lA(,v~"_ G ' Ie..

')VOc.,L/I<lk 1)'1.,')/1

II)

t'" , :>1. (, 01) • ),. .·n_ C.o). tit -.t.

,'1- .r1-

-

1Ml!AA~ v\Q.lIU\. V-._\.:lr>..

oJ ~"D j:l.

.. • ~ _\ l..Jilrl\.A-~t>r ?:)1.~q ..

k . l ') ~ S'l- c..e.Jll"\.I.~e-

:>n

se bakcu i Astckl, ~"C do dolaska Trojsl\'~'"

V. Q_c:.A:L lLDA4L _rSoloU\\.I1 \')oc. 'Po'V'LU1.SA

Sve tum c..:l vorkorn

DLN .

• " 'Wi(.

tJSocipili (Xochipilli) je i510k. plava boja, cvijcce, dakle zriak proljeca,

PUp(lJlja, ljepote, - maur ijc: 'tJ.", 12,IW-

~;llIlinIikUt(Chal~iQhtJjcuc) je zapad, crveno, bogXode, a~kle KJO Knd.

marsovskapriroda,-eryergija; \JPo.1.Il.L~~ "'-~A

Miilantekutli (Mh:h\tb~teclllli) je sjever, luto, suncana boja i sjaj, ocito sirnbolika suncanog prosiora:

Tlalok (Thlaloc ) je jug, zclena boja, zima, vrijerne i nevrijerne, ocito februar - vrijeme.

Cctvorke su prepune sve stare knjige, cetvorna vrata na pras tarirn hrarnovirna sveg svijera, cetvorna orijeritacija na kosmos, I sve je to vezano na ljudski moral, da bi ljudi zivje li po zakonima neba. Cvatemalsk; Popel-vuh, kincski Ji-din, sankruska Veda, egipatski Papirus vrlina, .•• svi jednako pocinju sa st rahopocitanjcrn svemira i cetvornog bozanstva prirode .• TlI7l1n bilge kisiler tirilerirn .... Blagocest ivi ljudi pridite i tujle kako da Sf 0\10 bodirno nesrcca, sluzcc] cetvorostrukorn vrhovnorn bozanstvu«, ... pocinje

tako staroturska himna nasljedna od drevnih Ujgura.

--=) Kenturnska epoha opijena slavorn i "Jasti. okrenuta prerua dnevnom i prak ticnorn, zabacila je drevna ucenja, Gomje slicnosri iz svih prastarih dokurnenata mogu se nabrajati do iznemoglosti. I uvjek ce nas uvjeriti da se najuceni]i au tori kriju s one strane potopa. sic idemo dalje u proslost 4

bozanstva su postavljena pravilnije unakrst kao i analogna njihova 4 .ZD3kL1 na nebu, odnosno dvojna suprotnost kako je prerna svojstvima stavlja Ernpedokle ili Minkovski. Simbol materije uvjek je polar an simbolu encrgije ; prostor vremenu. Sve do doba spanske najezde na Maje, sve do rimskog rusenja Kartage, A najsuptilniji osnovni elernenat, vrijeme, irna uvijek pocasno mjesto pa zvao se on Jum-Kimil, Tlalok, Tesub, Zebak, Krenos, Ajon, Hobal, i nikad on nije bog vrernena, ·nego prosto - Vrijeme. I Asteki, i Surnerani, I Egipcani, i Klnezi, .piSlI ga sa dvije (ili nekad tri) valovite linije. Te linije jos stoje II nasoj astronomiji oznacujuci znak Vodenjaka, simbol vrernena.

I m ry..:r SuncfiIt sistern je analogon ili mikrosvijet univerzurna .. '1<1 njernu se lakse

osrednji intelekt snade, Zato su sunctpe religije postale popularne, interuerV pretacije vrhovnih elernenata ostavljene su dokonim zrecima. Parabole i simbali su sretan izraz da se .puku rrarnetne istlna koju on inace ne razurnije, Ali gdje god naderno:

Bik i tele znace bujnost, gomilanje, proljece, - Materiju: [

Orao, .sirnbol pokreta, Skorpion rusenja, itd to je - Encrgija;

Lav kao znak sjaja i velicanstva je istodobno i - Prostor: v

Vodenjak, Andco, covjek, Arhandcl, ird. mati i Iebruarsko doba sunca.

smjenu godova i r odova, valovite smjene stare i novo, stradanja ~ radanja, revolucije, itd, uvjek znaci - Vrijeme. I koliko god neumitna uciteljica '-i· vota svete wake bezdusni]e unistava, utoliko se oni dublje u Ijuds ku psihu znkopavaju, vjccna drat inacc emotivnoj masi: Ej vi, svcuiocni, niste otkrili sve, Simboli nekog stradalog svljeta iz ni±ih pora nasega arhajskcg rnozga, iz mcduredaka crkvenih spisa, iz kategorija mlsljenja, zacikavaju nas na SKI' kom koraku. Mozerno izgaziu Hipat iju, spaliti bibliotckc, progoniti gcnije, sasjeci egipatske sveccnike, ali ne mozerno unisti ti cetvornu sliku u nas iin genirna.

21

Ernpedokle uskrsava zemlju-vodu i vatruzrak. U Talrnudu su 4 ponosa zeml]e: Lav kralj d ivljac], Bik domacih zivina, Orao kral] plica, i Covjck iznad svega kralj prirode. Te 4 keruba,te 4 locka, te tocak u iocku, razpe:o sunce na ekliptici, raspcta pnro a na '* ivojstva. ,_raspeti covjck njezin sin, bozansjvo co\'jek-wejlriwIi:l. Na sve strane, u svern mraku j neznanju historije, kroz dusc naroda, plebejaca, proroka, rnislllaca, Ina se jcdna n"uka ad ri-e 010 a snubeci j nudeC-i sl'oje z:lrnamne tajne. 21110 panteisr.cko saznanje, vr o\'no JC 0 zre e eivi IZ .• , r3!:,1 no potopl jeno u legcnde, 7.3- mraccno u netrpcljl\·e rcltglJc,skamenjeno u ponornom poglcdu sfinge, hiljade godina, mllijune pula, u slikama iluzija-aluzija, avcino prolazi pored nasih oeiju i u~UU-

A n .. ~a glava, vrhovno djclo prircde, sa sva 4 njena aspckta, u starozav[etnom hodu, kao i u svirn filizofskim sistemirna, svaki put se neosjetno ocese 0 "' osnovna roda prapojmova. I u svim nasirn sistcmlrna uvjek su 4 glavna elcrncnta, gdje upravo S\'nkoC mozcmo . po svojstvu raspoznati kao dalekog rodaka nekoga prvoga ad ana cetiri osnovna:

4 su prauzrnka svernu tvrdi svcmccni raclonalist Aristotelo: 4 n •• clna odreduju djclovanje Covjcka ucc skeptici;

4 afekta duse aisternatiziraju suzdriljivi stoici;

4 pojrna krepost] utvrduje ozbiljrri filozof Platon;.

4 etape upucenusri propisuje nedostizni mudrac Pitagora: _ 4 karaktera rasa ,i hoda povjesti otkriva astronom Ptolorne]: .. svijcta Adarna sina En-Sofova uCi mracna Kabala;

4 glavne [oge propisase prvi indijski risije;

4 svete isj lne uci kasnije Sakia Muni Buda:

4 svete knjige, Se-su, piSe rnudrac Kung-In, .i'd. zato )er su s~m.o ~ 10- "05a sunca i 4 principa svijeta •. sto nam ostavise Atlanti nad[lhnJuJuC\I~kU mutnc refigije. I kao sto nijedan clan af'rickog plcmcns Barna nczna zas- 1.0 mu 4 boca nose odredene sirnbole, nijedan Arapin iz doba Pejgambera nezna zasto d';u bogove prate 4 zi v otjnj~, taka nij~dan uc:~i i_ n~uki krs.~"nin, do duba nasega, nezna zasto 4 evandelista nose simbole zrvounja. Jer nlJ -dan hlstorijski ucitcl] nije originalan: Ni Kanada, ni Fmp~doklc, ni glavorn ~larae Pitagora pred kojirn se smjerni ucenici kunu sveum cetvornlm brojern kao svojirn bogorn, smatrajuci njegov zbir savrsenst\'~m (!ctrak.!ys). Dutle i bel zn ... nja gnoza, bcz ucenih tajni, cetvurka se uvlaci dalje u srsterne:

4 carstva prirodina odavna znadu prirodoslovci; 4 roda zivotin]a dijele ¥am3rk, Line, Kivje:

4 ¥I'SIC bilja .i 4 sloj.u drveta znadu botnnicari; 4 !iU poccl.m: stanke u razvoju tovjeka;

4 su nacina kako se one dalje razmnoiavaju;

4 rrsle tcmpcr:lmcnla WOlmo dobra jos od Birokrata; 4 su osnovne vl"$(i krvnih tjclcSca;

4 '.'rstc elektro-psihonervnih proeesa po Pavlovu;

4 kodna znJ.ka DNK u jezgru gena dsih organizama:

4 osnovna k.:mijska elemcnta razbuktavaju vegelaciju; 4 funkcij"kc radosli po~t(ljc u umjelnosti;

22

4 osnovna racuna grade svu lIccnost matematike; 4 vrste silogizama utvrdila je logika od Aristotela;

4 zakona Iormalne logike pomazu narn da sve to dokazujemo: Zakcn identitcta,za~on pr~~ivrj.:cn()sti, iskljucenje treccga i zakon dovoljnog razloga, lor vam 1 o~o ruje dosta pa da zakljucite da se sva nasa umovanja vrte oko ~<!tvurk.:, -! ne bez razloga, Sve je tako simbollck] sigurno da u nedostatku [cdnoga mozerno brzo neznanca uloviti, Pozriate su.4 Kantove antlnomije: 4 Heftlingovn glavna problema f ilozof ije: Sopcnhaucr postavlja dizertaciju 4- -stru.kug sl~va dov~ljn?g osnova, Nas urnni Ducic ostro razlikuje 4 vrste druslven.lh ~Cnlja: Urnjetnik, hero], vladar, prorok, koji bas savrseno odgovaraju klasicnim elcmcnrirna, pocelirna prirode i lako ih je rasporediti na 4 2I1Jka

'f::C!diplikC. Sla:! G.rci su o~ta~~li 4 glavna bozansrva: Pluton, Posejdon, Zen, ~~ Krenos: kasOlJ-: J~~ p~~sllcnlJc d~gr~dJrano u narodna boianstva: Afrodir», fl ~Art·s, Apol?n, DlOnlZ, cije kara~lenstJkesa\Tseno odgovaraju prirodi 4 Ilksna

z.naka z?dIJ",_ka, 4 clerncnta pnrodC,4 dnevne suncostaje, da tr eba biti priIicno slljep I ne progledau. Takvo] jasnoci likova aavidjell bi ucitelj: At la ntide, zavidje li, ali i brzo se najezili kad bi doznali, da ni bistri Heleni, ni njihO~i gO:-di. s!~edbenici, nisu ukopcall ta ko sugestivnu personifikaciju sveprirode. Rekli bi: Kuda se to u povjesne dalj ine izgubi predanja prorockl glas?

Cetiri su to pravo cuj, korjena stvarirna svima,

Materija i Energija i Pros lor i Vrernena nezamisliva dubina. Otud je nastalo sve sto bjcse, jest j sto ce bitl,

Pocela su jcdnaka i po vrstl jedno nallk na drugo,

Svako ima svoju sluzbu I svoju narav,

Izmjenice vladaju II kruznom tijeku,

Jedno prod-ire drugo i. raste po suctenoj Izrnjeni __ . (Korigirani Empedokle).

I

' ..

21

+ 'Me.

5

NA KRI2U RASPETI SVIJET

415. godine jo~ je sijevalo ucenje 0 klasicnim elernentima na usta drafesne Hipatije; zato je uIme kriza lincovana. 1520. asteck i kralj Montezuma pazljivo slusa izlaganje krscanskc doktrinc. Prihvati li nece biti objescn, vee sarno udavljen, a moze doci i u nebo, Odbija: SIabic je vas bog sto se dajc rUklJ/.cti, nns se dobrovoljno za nas razapinje neborn. Ubise ga. U ime kr sta. 1600. gori na lomaci najljuci f'ilozof pantelzma Dordano Bruno, S3 idejnom varnicorn 0 dvostrukoj dvostrukosti atorna i svijeta. Oni sto traze najvisu unakrsnu svetinju prirode, od gornile u irne istog sirnbola bivaju ubijani.

Polarnosi je osnovna priroda prirode, Ali riijedna ta polarnost ne stoji sarna. Ona se preplice sa drugorn u vidu raspeca, Priroda :.: na :.uii: pribijena.

FWtkJ, racionalhi, iii biblijsk] vidljivi, svijet satka n j e r>d polarnost i rnatcrija: energija; isti stof sa dva pola; horizontalna osnova svijera.

Melaf1:.dtkl, rracionalni, biblijsk i nevidljivi, svijet sastoji se od druge polarnosti dva visa elernenta, prostar: vrijerne: vert ikalna potka svijcta.

Polarni fizi"cki svijet, ~to ga ncspretno nazvase »przrna ter ija« stoji nasuprot drugoj polarnosti nespretno nazvanog »hiperprostora« nrema sretno j njcrnacko] rijeCi Zeitraum, Ako ove dvije polarnosu zazelirno grafick i predocitl, nacrtari bilo kakvu shemu ili predodzbu svojstava, nik ako ne mozemo izbject sirnbol kriza, Oni stoje unakrst M: E = P: V. Pa j na samo] Zcmlj i stoje tako unakrst: Mrtva priroda s jedne strane ledena j skrut nuta, 5 drug,. topla J gibljiva; kao zatim 21va priroda nesvjesna sebe kao mineral! i bilj .. , z.atim svjesna, pokretna, zivotinja i'ljudi. Stalno nas prati kriz, Talentovani Minkovski to ie osjetio, i podsjetio, ali ni ucenik mu Ajnstajn, a ni svi kasniji, nisu se dosjetili podmetnuti stvarirna odgovarajuci svet i simbo!.

Horizontalni osjctni osnov cutimo kao M: E, onaj dr ugi ekomiti, neosjetni tck slutirno kao P: V. U tom odnosu stoje nas: os ve.srani priucipi zensko (M) : Muska (E) = Bozansko (P): Dernonsko (V). Prvi goni (13 svc caste i zguscava, drugi da se razara i usrnrcuje: treci teZi da se SVI! uoblic] i staticki odrzi. cc:tvrti neda mira vee neurnitno sve preobrazava. Bas sasvim analogno odnosu naseg plancta prcrna suncu: Proljecc u zraku Bika odnosi 5C suprotno pn:ma jescnjem ruzornom Skorplunu, kuc I;..:; il vclicanstv .... · ni Lav prema studenom prcvrtljivom Vcdcnjaku, generalu zlrne, Ko]l II j~ COVO SVc to taka divno uporcdio, izv .... o bczrojne skladne analogi]e: a kak av Ii smo to rni svijet pa da takvu umnu Ijcpatu zanemarirno s l

Najstarija egipatska bozanstva predstavljaju sc unakr.st !;.J Neil: Knef = = Past: Zebak, - doslovnije u prevodu Materija : Energ ja = Prostor : Vri-

,

2')

H

c

(j, ,I

jcrne. Moze Ii neki kriz bit i svetiji i uz\'i~eniji?! Serniiska prica 0 pOIOPlI

nesro ncjasnije parmi to kao Enki: Enlil. Anu: E:l. Sta idcrno dalje sve -1/ + so: vise pogled muti. Kabala lrna 4 svijeta: Asijah-tijelo : Jezirah-dusa: Beri<lt- C IV.\' A -mjs~?: A~i1ah-bohnska ideja, J.05 taI?~ije. u .1~ral kart_ama Jo-Ho-Va-H. Ne-1;j 1~·i odoljivo cctvorstvo grcevito drzc Egipcani hiljade gcdina pa se uno dobro prepomaje .j u kasnijim redakcijama: Oziris-bik: Anubis-sakal: Arnon-sun-.

ce : Set-krokodil. Kasnlje Geb-zcmlja: Haapi-rljeka: Nuitncbo : Aah-noc od-

nosno rnjcsec, Malo dalje malo jos gore: Raa-sunce : Aaah-mjesec = TJ.f-Ne-

btl: ScbGeb-zcmlja, itd .. sve do Horusovih sinova Arnset, Hapi, Duarnutet, Hormakutl,

Serniji prodose malo losi]e, Arapskom cetvorSIVu, uoci MuhamcL_, .iiko ,·i.k nezna cernu sluii: Jauk-kon], Nasr-orao, Jaghut-Iav, Vudd-covjek. U tamu putonul] slmboli sfinge i simboli 4 nebeska kcruba 4 znaka zodijaka. PIemcna su sernitska dijcljcna po bofanstvirna Amuru, ~, Edom i GJd; po ucincirna Manaat daje, Huza rusi, Abraham je uzviseni otac a Gad je sudhina, Nije varn tesko proniknuti i pozadinu ovih lrnena tim ih rasp-tete na 4 udgovarajuca osnovna simbola prirode, Indijska je masta najsposo> ·\ija cia jasnocu pornuti, pa ipak i tamo, u svirn maglovit irn koruemplacija: a provuklo se prastaro znanje 0 cetvorkt da ga jo~ uvijek mozerno ruspoztc.].

Grcka se mitologija, medutirn, izrazila uvjerljivo. Analugon bozunstvirna divno se nalazi II arhctipovima 4 sina Dcukaliona: Atlas, dobrocudn aj leta, tip Blka-M: ubjcsni rat nik Mcnctij, lip Skurpiona-E; Epimetcj kuji l'r(.<.,·cno rczunuje je tip Lava-P: a patnik Prornetej, koji prorocki gleda ,i za ijudstvo strada, lip je Vodenjaka-V, Te tipove dobro znaju astrolozi po 4 Iiksna znaka, a i po 4 vazna plancta: Bujnn Venera i vatreni Mars, kao Zemlji blii.i planeti strasti: dulji pompozni Jupiter i tuzni Saturn. Opet dvojna polarnost: 3kadcmski a5trolozi rnorali su odavna potHdili· .da Mars nije imao Ijudi i da ih ncma nijcd'ln sislem u svcmiru koji nem:.! ovakav planetni raspored. Zar nije to muzika sfcra; dubinski U iz kutije gusala, visuki A na strunam3; llnakrst tilra gudalo 1I molu i duru •••

Da to nwr"!l hiti jeka iskonskog ui':enja 0 .sve:je·dinstvu 4 dokaz jc da i S\'a di\·lja plem..:na sjc\·era imadu !'<Is\irh an'llogna cct\·orna bozan.,l\·a. G..:rCaku kasnoj Karl.agi z:a:li.Cc!11o 4 l){Jianstva Esmlln: TaniJa = Kamoll :11.1(" .... , Gtt,.n1ani napr, .P~ja : BalJur = Odln:Lokit. Sla\cni opct prcdi\'na L1da: nemilom Jllroyitu = vlad3juci Perun: sveopcem jL'dinst\,u Svaruna. T tl1.;o to ....___..-.>C~c~'ce redam 0 s\'cm starom svijelu, sto c1ubljc. u proslost 10 Stl zivljl likovi. ~

"'elon; ii)llO\'a 4 ~enika sjcde ba!\ unakrst, stolice su od slono\,ae::, s\'aki ubuten drukcije (zumbul, 1..10, grimiz. vuna), kao da hoec presI3vili bkunsko utcnjc 0 dvojnoj pol:Jrnosli. Upadaju Rimlj.lOi i sijcku. Silnici silno unista\'aju, a ipak se preoanja ne daju sasje6i. U na~t!m pred:mju je Ad:Jm utI neke 4 zvijczde: Analoli.ia. Dizis, Arklos, Mesovrija; ncki dullovi Sl1 Gnum, Udine, Sife, Salamander; po Indokini turisti jo~ kupuju neka 4 u.!"{'vna de· mona; popuvi u Tibetu prate pokojnika u O-pak-me kroz vatru, VO(~!} 1:'mlju, zrak; Staza zivota Sipa Karlo z:lhtij('\'a 4 vrata hrarna; p.::ruanski ~VIJCt Ta\"anlinsuju 51:' dijeli na Anti-, Konti-, Cinca- i Kolosuju; drvo Maja Jaksee im;j 4 Bal'ln1CS; U poc1zemlju 4 A"l,'-\!:-,~:.es iii Panees; na 4 ugb 4 bUl,: C':;!kes; ka. ni\'u, ba, ku; pa bko to sve eta unjsti~ !\ad izvire s\'uda gdje go,J z:,bodes

26

ispili\'acki Slap? Kako da unistg kad 51! i!: . .

celije? Da, bas u cdijc jcr SlI i one 't etvorstvo z:lkop31o u nase mozdanc

.. . ~ LL' vorne gra!l~' i analo 0

no¥ razvoja, OVISnog 0 4 prolaza su c K s , .-.I' _ . 'gncg CelYCrOelap_

bu!! Kad-Iad sa njih bi cctvorni n ~:m ;],~O",J.vtklon.ls 4 sur.ccstaje na ncshvalnnja. DlJmiJ·c se ruse zn . P J .~\ I slsh ~ sVjctlu nasl."g rJZunmu'-'

O . . ' anje osraje drska izrcka UI be i ..

, sraruna 11 JC sudbina genija Ist ._..;. . -, ug- I:'J zaro gine,

POI . c, I aZlva~1 starih kultura . - x

puno, .nan'no, da ne recemo neoJ"o· .. . naJ~e~ce rade ne-

bez ikakvih pcjmuva 0 starim astr lo~ .~orn~ .. 1,sp~t\lJu sve vanJske okolnosti drevna kulrura. Cak ni zlat . l~.? kim SlsternIn13, bcz kojih nije nijedna

kn ii Z .<1 ni rczer ne "'''nest' tak .- k ....

nJlgu » latna grana«, ....~ av PIJU Pl;;UCI slavnu

.Besumnjc. pre kor je drzak ,i mozelc d '-k·· _. ..

n::1I1Ja: Da Ii je to ba~ lilko ka k d 1. . P_O \ I .nuII .. iz busije teorIJe S<lZbas 4 elerncnta svijera ni vise .0, ().1~;UM1JuJe naJ.st3l"1ja predaja? Postoji Ii

Dr·· , ill manje , orarn Ii bas sveco nu kro ii ri

a I rm pnrodu uopce vidimo orrakvc k k e It"' njirna .roj it i?

to nauahl1ucem 'bkonski predak 0 rlcd a ~'a ona ustvar] jest? Kahim jc

nSlva sveprirod<;:?.. p g ao ravno u c.etvcrougla~no lice bo-

Materiju su najpr.ije upoznala nas '. I· - .

nas orhrane, Encrrriju smo zat irn korl·slal·l· ~sta'f'r. od~~1 ~emlJe trebali su da

\., b bi . 0 I za a irrnaciju 1 razrnnoz i a '

JC u or I odigrao alavnu uJogu 0"1· J. ._ ... I '. v nje, nos

. <>. ~ e IZVajil 0 sunc'c porreb d ..

urarno u prostoru. Usi je izo't ' .. J .' a a se orrjen •

• 1·' S no nOCl11 stra 1 tajna tam' ebn i M·l··

gouina sect! SllI1Ct! iznad nasih 1...< . '..'" ze nja, I ijune

k '.. • g ava uccstvujucl u vajanju nr ~, J

o :I, svijcstr, kroz sve konfJiktc prilagodava· k li . < I a e s~p:!. ~ ce,

kao potonji organ takvog dotjer ivanjn joS ~Ja. ~ 0 1l1~_ b .t~ sadan]a SV1JCSI, vur\liku, oko mora biti vjerno suncu 'I·e .\IJ<: mora 1.1. vjer i.a svorn iz- "c:( zalaz, vellcanstvena ·kulmin.1cija "i za'- ~ ~t. ~u~tano. bUJIW radanje, tuzni Y' oblika formiranja svijesti bas po k go?e ill tcs_tanak ISpOd zernlje, to su.J. ~ tam suncanoc hoda za,l:J.o·e O~IC<:?tll .. osnovna element3 prirode. Ri-

rasli, obok s":no z;jedno s~aS~io k~~1aJlnt~r.n~:Je na';e .bi~c, ~ s.mo zajedno izk01.;lm·mikrokozam OI'I·J-~nl'l'.J·J·. . _P0sIJctllca razvoJa zcmlJe I ncba; makro-

. ~.~ a pll.:llla SUIl'l .J .

nasih osnovnih pojmovil, pa take. na kra.u .l.:U ~s UVI a jt! ~.Vl, _ gr:.t[umclriju

vrhovna e.lem!!nta prirod!!-svemajk' S ,J. ~ p~jam o.J.lOS[OPllJU 4 OSl1o\'l1a liz:lcija taka poslupa!cJ, a ako misl~~ d:\ ~i\IZg ed ~a Je .!lela p:::davna civi. u kulturama, rnui~te na 4 l1zla n 'be .k kJ i- ~llda 1 .saml, sa ~nltcno znanp pokupili S\'C Sustavne misli minll~ih s"ean~r a . ~tl sv: I!udsk,~ POj:no,·e, moh'I,' sto na suncanoj shemi. '" :lCIJa, SVI ce nael S'·('Jc pra\'() mje-

I

DNEVNO NEBO, ili konkretni·c . d I " .. .

st\~a, svjctla, visine, l!kratko pojam ':_'p~~nce, ~ 0 ~~~ !_t!. pOJn~?~·e. velle.ln-

naslm viuom (Cilaj" Astrom~dicinu 0 ~t~ra. no Jt: Ina!(I10 OCI·1 JOs \'lada '1 L

kl"illjev~kog Lav~· SI V·.· _ S!" no JC svc sto zaplSase pod zna].;om

... :I\'a. 1:>1113 Ja) Pumpa R ·k' A· ..

Muz, Bog,~, Zastita, Ncbo.,. 'PHOSTOR. as os, nstukraclJa, Otae,

NOCNO SUNCE zapra\'o njc 0 k .

nucno sunc!! Oziri;a«, kl;Isitni :a::ti~~~~~~ ~ ?I~aranjc <:tIdes 1 :~cbesa, ~f>Q' rna slrahu iz okoline zemljc i jz dubine neta eJas~a bn0e, otva,lar.J~ uha PI:C.

dan dan da bi grozom rollila novj· san- v 'za' ·utac· ? na po~oc kOla guta Je- 1 C

b· ·k· . - ... " " J e l sutm ltd 5\'" S~111· 1

inS I oSJ,'ca)1 veZJnl Z3 najdubl"e bie' --;J[)' _ _ ...:..'. . ~ u 1 t.ll·

ti.mje, ncslanak i vjccnost _ VJrijclrl~' ~un lf~'t n.a~?~U1UCGC, pr?roS[\·o. Slr:l-

, . 0 I:S I ''''jC, . tIla I ~at1a, Djt:u

27

i Unuk; Bczdan, Ponor, Zjalo, Dubina, Tarna, Odricanje, Cernobog zacctnik svcga - VRIJ EME.

lUT.O\RNJE SUNCE. to je nesto drugo, Otvara se cvijece, polijecu price, uzvrpolji zi\'i invcniar, sve buja ljepotorn, Pjesnici nikad nece dovoljnr. cpje-

"ali proljctnu zoru ni srecu pastira koji ceka sunce. Tu narn je najvise A,J (~ omilila maierija, ova] svijct palog boga, Jer jutro je Lada, Vesna, Bik, Ve-

nera. Djevojka, Cvijet, Ljepota, Pjesrna, Okrugline, Bogotstvo, Milina, 2.ivot.

u mini svijetu prcd nama igra sva ... MATERIlA. 1"E:LO

VECERNJE SUNCE. tone u suton, vuce sjetu i wlost, aluzija na drugi

svije] i smrt, savija se bilje, u zcmlju zavlaci crv, utihne pi'"dinji raj, u ~t,r C. gnijezda Iljeze ptica roj, pastir sjetnom pjcsrnorn zavrsava dan. Ali 0;..·1; se :"> rnrske strasti, odlucuje za hoi. cas kada osjct imo visak encrgije. Vere je Mars. Jarovit, Vojnik, Ornladinac, Borba, Oruzje, Rat. Pljacka Silovanjc, Os-

tr ina, Zvuk marseva, Ruscnje nekog svijeta, Lice svoje narn je Puk~\121a nezadrziva ENERGUA.

Kako su u nama sva 4 vrhovna elementa u specificnoj raspodjeli, tako varira i na.~ karakrer, a tako mote i moramo svaki svoj P.:9£led na.J;vij.t;.bRQ._ci;,. redlti osnoJ'noj ::.hemi ukrsnica sunca, lezuitski dualist Iilozof Dekar ; stvorio [e divan sistern .oor inntnog rje vania jednazdbi, a nije dmad pojma da je njcgova sherna odraz suncane analogije sa 4 elerncrua. Najprije postavlja ... realnue Iizi~ku os, a okomito na nju stavlja .. imaginarnu«, merafizicku: apscisa -i ordinata - dvije osnovne polarnosti. Lijevo baca negativne brojeve, jutro M; desno ostaju pozitivni, vece E. Gore su y-pozitivni, podne P, a dolje y-negativni, nesto najmracnije, ponce V, Sasvim slicno se 10 desava i rnanje pobofnorn rnatematicaru Dalarnberu, Ljudi, pa i Ijudska istrazivanja podvrgnuLl su uplivu 4 vrho,"na c1emcnta kroz 4 sunc.ma uzla, Svi kompkksi na· ~ih misli i sudova, sve vijuge i mQzsovne gradeyine, ure.deni su na shl;iID~ s\"cte etvor:k:~. bili mi to a. sv·esni il' ne.

Dapace, kod raznih sistematskih studija mi sad mozema provjcravati ispranlOsl postavki eim glavne clemente uporedimo sa svojst\'irna M: E = = P :V, i tim s\'e to okacimo na dnevna 4 suncana uzla. Na prirnjerhrzo pada u oci da jc Duciceva podjcla narodnih genija "\'anrcdno .pravilna. Prijc SVl~g<l nalazi sarno 4 genija, zatim svaki odgo\'ara svojstvu I elerncntasvijcta:

Umjetnik je aaj koji obrac:1uje mbh:riju. IjcpOlU. M; Heroj je nosibc n:lrod· ne encrgije. iz.aziva smrl, slrada\'a, ideal E; Vladar je na \·isini. u sjaju, \'Iada narmjom i prostorom P; doeim prorok je onaj cetvrti najzagonctn;ji, najsuplilniji. koji gleda 1;la nosi vrijeme, konlakt sa V. Bez imalo muke ct:le naei brzo sva 4 mjesla ovim genijima: Ponocni prorok doCi ce r,<" aonji tarnni ugao kriza, ponoe; njemu nasuprot na visini odgovara vladar, !Icroj dakako jc marsovsko veCcrnje sunce i ide dc~;no k zapadu, dotim umjciniku odgo\'ara jutarnje mjc:<>lo lijcvo. S\'r~ ~toji kao savrscno, d\'a i dva su mcdusobno polarni, Dmjna polarnost.

Shcma ce nam pornoci za buduca islrazivanja. Na p,imjer znnmo sad za tctiri b;.ue DNK ali im ncmarnc :;vojslva. tim jcdnoj otkrijemo svojsl\'O lako ccmo doznnti kome to clcrnenlu odgoyara i odmah et:mo Zllali da po·

~loji dr uga ~:l .suprolnim svojs tvorn Brzo cern " ,

1 to ce ol.lksa!1 dalJ'c iSlr'li.inll·' 11' , Q rasporediu sve .t na 4 uzla

•. 'Je. I napr ccsro n ·10'[' "1

ne koiu ~i~L'IlHl. Sa lak o '0 : . •...•. <:l ~ aJI! trL'CI c crncnr u

. • \. m cc mo ":1 Ujll~;.\tl cun )}' I 3 .

).J rnjcsro na krizu II" ..' • . b.... ozna a SIJ\"lllIu nil 5\'U'

I· . I I'IO\Jl:l.:1 slanJlh SIS!L"lll<.lliza'ij<.l' N I" i\ .

c 11110 da IlCIll3 nuzne pobrnost i G . li iev .' L. • ~ s l.n j lajaul \ iM. polarn! simbo! nije '1 '1'. . JUl~ rjevo JC 5\3 sunbolika Jutra-proljC":.1

bi " s av jen suprotno !le"v dot ie '. d! Z ,. ,

do pomurilo. Iii simbol' k'" .k il . e. J" J~pO, 1lJ.(;1 znanje S~

. J. I ' ." I rscans I I c\.:lmkllsta. Izvuce . bi "a .,

11.1 <.l inu, . .:I PUJl'dmom piscu .:II" .. '1" . cern SU IZ IbIIJt: LID

T . I SI.1\ J<:111 113Sl!IlKc bcz ikak . .

gnoza, .iko najtupl, ~1;I[L'j, k o i] 0 isuie fi: ic k . va znallJa starih

(Vodcnj;:.ka, UITIJ'l'sto bika [l'lJ)·. Pt'] 1.. I l cku st rauu b.·usa. dubi\·J. .JllJC),1

'. ... .• • ~up 1 IllJl van k .. bi . .

po fdowlskom stilu irnao dobit i .... I d I" 011 I I po sarnorn imcnu i

.• fi . 1 anue a a I su rnu sirnb I 1 I D .

lace a lrl1llra iznad znanja rimsk k.' bi . o or 3. a se Sib

vrh krsta. Rim"ka impcrij~ \"ol~ a .tf \ a o. lellO. logn..;unskog orla stavljn na

U <.. '. .' • I 01 a, za\'oJevanJc, s: r'" • '.,..J •

. L..~IlJ'" 0 ~",nO\'nl!l1 n.:lcduna prirode sa"yim je ncstalo u rnrak . S ""~I ..

nJeg vijcka all 5\':::1 '. d • .... U reo- G"

Iilczofa ko i} x., . zapa na ucenost osloni sc na stupOV!! 4 klasi,:'na nrc:'" i

• JI ucenjern upravo oduovarc iu 'I ~ ,

pu jcdnom simbolu sfinve: M.D':I~okri;J tv~~ J~,\nom :T~O\"l1?m clcmcrnu, nog svijeta; E''\ristolc] ~t:\' . '1,; ")-. -'-. '. ~.a orna 1 <vrsune mat c rija]. Dcrnokrila ali cd PJaIO~J 'Ll~~i\:' u :l~l\l;'l ernpirik odgovara r;j ~ci, »ucl od SlIllCC z,lpadlil! kulrure II'PI"ll[' ~l:~~ .tllk'::l IZIllOlTI" (k.Jle L.:nji.l), P·Pbloll je

V -, L .. [ l~ 0 rat tvorac 01"' ani: "

-Heraklu mracnl, taj ponocni t in '. . • ... .~ n.I~ClcIJa: 01;\(: drz:H":1;

rocki glcda Spll;wnjc i dil.]njc ".:II,. s~~J~ \.\~le: pn! ~;llcktlci.lr, koji prop0l10Cnulil SlIIlCII. \Tl!lllCIlU', VO:I~nj~~~~I~ I pu cnje svjetova, sasvirn odgo\"ara

I SVe drug.: brojne sistcrnc mozc k r ,

redlu u smislu .\1 . E _ P' V k: . mo .un~. I sno ono.logllo pravilno r:lspo-

1 E . -. . JO po nemlllO\;lOm poretku opec slik ,."

, .mpl'doklo\·i clcm.:nli: Zcmlja: Voda; Vat ra : Zrak .1 L: S\IJCI:l:

2. Karaktcn. Ptolomeja: Juzni : Istocni: Z:1pJdni: Hi~\!'rbore'ski i...--""

3. MOlin Anstotel.:l: Mo.t.:riJ·a: 511;]";]' Oblik : Uzr k J.

4Vr p e. ·.0.

• ,I' In,e l~t.ol1?\"e: Pra\"l.~dn,)~t : Hr:1bmst; Trez\"enost: Mudrosr.

5. (;pl.I .. ~nosll Pll:l~'Jrl': Panskcp: Tl'Idol..:s· EpifaniJ·a. Kala

6 StOIC! 0 SlIZ I 7.:)"' . N ' ' . rza.

• " l r - J1\'OSII; asbda: Plllll(b; Str:!h ; Tug.:l,

7. Skt!plICI oJ odr.:-u.;on(lSli: Osjccaj: OLkoj: Zakon: Obi'a' B.~U.':ll1eo.n 0 osjcliliJll.1: Okus: Njuh; -Vid : SllIh, ~,J.

9. Spozl~a~~ _pnrod~ kroz:. Umjct.nos[ : Fi!ozufijJ; Nauk:l: R.:ligij:1.

10. F~nk~lJa raJostl u urnJl?tnosll; Senzualn3: Emocionalna' Inl..:1 'klual.

na: Imaglnatl\·na. • c.

11. Pod~ela umj-:lnosti: SCt!ilskJ: Imak!in:lIima; Dl'kor:1tim:l: \fuzib.

12. PoJ~Cb 1~.J.uka: Fizika: Kemjj~l; GL'ografija : Historija.

13, POd.Jd.a f.llozofl.it:: Empirijska: IndllktiYl1:1; Deduktil"ll:.l : SPCkLlbtiln3. l,t Rc!lgIJskl problem!: Bog:: Kama; KOSlllU$: DIUgi zivot.

15. POdJcla m:>gij::: Ljllb.:.wno: Navalnn; Z3;liln:.l: Spoznajna.

J6. Podjd::! osjcC:1j;:z: Porodicn':.I: Palriorsb; Indil"ilillaln:l: lIulllallJ. 17, Bialoski gJavni eh:mcnli: VoLlik: Kisik; Dusik: Ug!jik. _

18. Glann jedinjcnja: nne: Ki;.elin<~; Soli: K;;rbidi.

J9 .. Atomsk.: osnO\'ll~ c':stice: Proton: El..:ktron; Foton: N<.:lIl·rino. 20. Homo philosophicus: Dil'inans : Faber; Capi.:ns: SJpil'ns.

29

21. Brunova Iilozof'i]a: Sensus: Irnelcctus: Ratlo : Animus.

22. Kampauclin red: Ljubav : M(;e; Razurn : Mudrost.

23. Toma Akvinski: Sensus communis : Vis aestimativa: Memoria: Ima-

ginatio,

:n. Stendal 0 ljubavi: Fizicka : Strasti: Tast inc : Ukus.

25. Ducicevi tipovi gcnija: Umjetnik: Hero]: Vladar : Prorok.

26. Hegclova podjela: Nuznost : Zakonitust; Dijalcktika : Progres,

27. Dekartov sistern: Minus x : Plus x; Plus y: Minus y.

28, DalSfibaO\· teorern: PlU5 1 : Minus 1; Plus »i«: Minus »i«.

29_ H:tJ~'t-nb<!fgo\'3 4 uzroka: Causa forma1is: S. rnaterialis: C. final is : C.

ef'gicicns. • .

30. Zakoni Iorrnalne Iogike: Z, idcntlreta : Z. protivrjecnostl: Z. iskljuce-

n]a rrecega : Z. dovoljnog razloga, ~

31. Zdjc Viljernsa Tomas: Isku.Sl\,C: Bczbjednost: Saosjecaj : Pr!3.qanje_ 32, Pokretaci historije: Glad: Ljubav; Sloboda : Slava,1:tt":le~\

33. Odredcnost potrebarna: Hrana : Odjeca: Stan: Pokret,

3-4. Ratnicka oprema: Pjcsak : Konjanik; Artitjcrac : Atomist.

35. Indijske jogc: Bakti : Hatta, Radza 2'Jjani u srnislu Z3 unapredenje tijela : moci; vlasti : rnudrosti.

36, Japanske Klase: Akindos : Sarnura]: Sikuins : Kvazokus u znacaju rad-

nik : rat nik: kralj : mudr::tc.,. .

I tako u ncdo .. led. Hoce te tcoriju 0 Brarnanskorn miru lz Veda (Bramasar in, grhasta, ,~aanapraSlika, sanjaasln). 0 dus,)m~ iz Upanisada. 0 turijam a 1003 ili hoccrc 0 sisternima Kania, Hcgcla, Hefdinga, sopcnbauera, Larnar ka, Ki~·k,Mil1k()\"Slwg. Ami Pjerona, do glavorn Anjstajna, svuda moi.:t~' utvrdiu kako Se svima slika svije ta uklapa 1I svcti krii 4 elernenta. Hod

sunca, Biti ce i Idl.;ih ncdoumica. Kako rasporcdit i 4 vrstc krvi, 4 tipa zubi, ~

" podjclc kromosoma. iIi Maarovu osncvicu jczlka sal, ber, jon. res •.. lid, d?:f ........ ~

Pace, ncdoumice mogu biti i opcsne. To je klizav put. Slika svijeta je [asna u prvim osnovarna: zbog varijarni i prilagodavanja u sve nizirn sistemima sve je lelc utvrdit i osnovnu zal.onitost. Nije uzalud Tclezio t razio 510 manic principa pa da rnu priroda bude jasnija. (B, Tclcsio: De natura rerum', 1 580'? J. P:, i vi. smjcrni ucenici, he! gud zabludlte vrariic so: na osnovnu cetvorku, dncvni hod sunca. Ustav je slgurnij i od svih nizih zakona i ur cdaba.

(

STA JE TO l'ETRAGRAMOTON

I ~ ,

Ce tirl sveta slova? Neizgovorlj ivo bozje ime? Vrhunska zagoncrka svijeta unakrst? Tajna Piragorine skole? Mist ika Kabale? Neste rezervisano ~. rna za upuccne, Eskato Babeloj? Sveto irne Savitri koje smije izgovor iti samo Braman? Isvara koji sadrzi 5\"3 druga bozanstva? IIi tajna curljivih Arnonovih sveccnika? Zaludu cete okretati leksikone, nigdje nerna detinicije, a ako i to nadete nece \')5 zadovoljiti,

Danas se, 11;)1-:on hiljadu godina,s ovim pojmom razrnecu okuh isti, kabalisti, hermetisri. Kako Ii je to zgodno sapeti U 4 slova sve ono sto nas iz prastarih predanjs zacikava cetvorkcm, osjecati se u_Rucen, distancirati 5C ad rnase. J H V H, 4 sveta 510\'3, 510 sc skraceno cita Jehova a sadrz i -4 elcmenta: Jod-zrak, ,H":·\'31ra. Vau-voda, HI.:, zcrnlja. Sirnboli su mac, S1-Jp, VfC, z latuik, k oji lItlo.sc u tarot-kurte a iz ovih i u sve igrJ.cc karre, l lcrrnctist i se nadahnjuju ovirn simbolima, vrse psihicke vratclornije da se tajno »uzdignu«, nalaze nekc duboke spoznaje, cak i prcdvidaju! Pikova damn! Sudbina. Tajna.

Kolikogod njihovo lutanje bilo surnnjivo za zdrav razurn, ipak se u njihovoj oI?skurnoj~i nazire ost at ak praduvne koncepcije 0 razvoju svjctova u 4 \Qf·n:-k'I'crl~.! crape i vida, Svuda sc pominju 4 clemente, 4 boje, orijen(aelja na 4 strane svijeta, itd. A usput rcdoviio uzdizanje iznad ncupuce n ih, kult licnosti, svetinja Ego, aristokratska igra bridz, - brigdc, Nikako da OUhva te zclenu granu, ne vide hiperborejs ku jasnocu koja dolazi sa cctvrt irn znakum, glavorn stingc. Pa i babe vracuju u k arte, udubljuju se u 4 boje, k od njih se nade i cetvorna sistcmarika. cak i nesto pogoile. Pikova darna ' 0 kuda Ii se sve provlaci neunistiva tarnna tanana nit iskonskih uccnja>!

Dobri mist icari dodaju tome tin SI! bozje ime redovno sklap:I uti 4 slova:

Sankrit ski DEVA, egipat s ki TOUD, indijsk i CUDA, ZI!vlI. urdu HL:DA, perzijsk i ZURI, lat insk i DEUS, he tits ki lLLU, musl imanski ALAH. gr c k i ZELS. gerrnunski ODIN, ie Ir ancuski DIEU, spanjolski DEUS, ~'ngkski LORD, ... Bugom postade i ISUS i neko se sjeti da mu 1I najbolnijern cosu pr ibije I NR1, Ovakvih turnacenja, po sporednorn kolosjeku, mogu dokonjaci neprv kiJno nabrajati: ldcalna poslasrica misticizmu sk lonih dusa, ali nikakva izgleda dn racionalno rijesimo prastaru tajnu: to same jus u dublji rnra k gura nasu gatku, Rjesavat i i ajnu tctrugramorona rnozcmo 5;)1110 ria samorn izyol'u. u najswrijcm EgipLU !!(.h,,: 51;' l1akon 1:ata~lrofl.: n'i \It smiriS<.: pr\'t~ l!,'IlC'

-j' e cia obnon' ut":l1- e slra a -I t'L ova, S\'e su prvc driavne I\'orcdnc

s\'uda bile Icukratskc, Sl'lIUU su pr\"i svt'cenici znJli ndto 0 ncbu, 0 unakr:;-

1

" I

31

110m suncu, 'p"~e znali su redovito 4 unakr .. na osnovna pocela prlrode, - !.to je itckako vrlo-vrlc mnogo u u porcdbi sa nasirn pojruovirna ad danas, Ti prvl ucenici diluvijalnih utitelja sa' prvirn umovanjern 0 4 principa, nisu mogl] hili zadovoljni rime 101m je prcd ocirna sveukupna priroda rasjecena na cetvoro, Zaslo je to rascctvorcno? Sto sto] i in ta 4 suha clcmenta? Ko ~o S\'C objcdinJ.uje, gur~. drfi, Slva,ra i ras!\,ar&5!@:ra s\'ell~~postO)~lli nek? ime: makar IlI.'IZgO\'OrlJI\"O, zabranjeno, S\'CIO, (bNO~ sto StUJI IZ:! svih stvari, cak i sa one strane prostcra lvremena, Ravno iza cbaka, jer, eto znadu, da se Zebak pretvara u svoju protivnost Past iii Zeet. Sve je to na svepr irodnom krlzu, kriz mora imati ~odak)c sve pot.ice, spona koja drz i $\'01 4 kraka. covjek Ima u sebl s\~menta ali ima i WlC.lICslt svoje ncrazorivo [cdinstvo, on je Co\'joek. cetir! su elenienta uklesana i u sfingu kao jedinstvo cudesa svezive prirode. To LS\'cjc IIlS!\'(l! ired su htjeli nekako nazvati.

Tada nije bilo pojrnova kao ~to je nas .bog«. Cetiri pocela uopce nlsu bili nekakvi bogovi, Onisu sc zvali imenirna nasin Iizlcara: Materija, energija .prostor, vrijerne. P3 i mi bi se danas upitali, stoji li ncsto sto objcdinjuje 0\"0 cetvoricu. zrecl su dobro znali da prva dY3 elernerua su realni svijet, dosiupan nasim culima. potonja polarnost u stvaranju: to je nesto kruto i mozerno im dati dva polarna suglusnika. Druga polarnost je izvan (ula, irealni svijct. rnuzika sfcra, njirna mozemo dati dva odgovarajuca i polarna samoglasnika, rnuzicka dva glasa, Osiaje da prornishmo koja 4 slova-glasa odgovaraju ., •

Za pojam vellcanstvenog prostiranja prostora, sarno jcdan jedini j najsiri sarnoglas - a. o tvoreni glas koji narn lezi na vrhu jezika, visoki ton; cim opazimo nesto vcllcanstveno i sjajno poput prostora i nesvjcsno oct cudenje uskliknerno - aaaa l ! Prosier je - A.

Supremo njemu je dublnsko ponocno svojstvo, koje bas ima vrijerne.

Ono je nepoznato, strasno, kobno, ponorno, tamno, prozdire, strasl, Najprikladniji samogbsnlk bi bio o. iIi jo~ bolje u, Duboki ton iz dubine grudi, suprotno i daleko od vrha jezika, iz p~norne jamc dusnika, Kad se .zapre~astirno od neke grozote uvjek cen~o reci - UlIlI::. ! A~o malecnon:- .. djetetu II: govorimo dubcko u ana ce se jadno prepiasirl. U Je naj strasniji dubiusk i

l!las, vrijeme je - U.

Mataija je mila, jutarnja, majska, 1ijepa .voljena, rnajcinska. Njen simbol je cvijet, plod, sisa, majcina dojka, Ako dijete sis" iii rnuskarac ljubi, redovno muma. Hocerno Ii strancu reci kakoje ncsto slatko i dobro, do\'oljno je re~i Dlmm •.• Sa m poCinje Ijllbljcnjc, sisanje ,Uiivanje, Ijeput3, blagodat. nutJrnje i jUlarnj: nase t:-.u~e~j~, samo~las iz d~bine u~ta. bas gdj~' jl:zik osjcca 51:1tl;o, to JC m. Sn JCZICI 201 maJku naJo>e sugla51l1k m, I ta mah:riju; mataija je - M.

Knd nllm jt' OSI"'\'io \·gc zabuna'i te~koCa u prc\,odima: Njc",lu moze stati \'i~e o~trih sugb.soika. F.gipc_ani ~e .odluclse z~.no.sno n, ko]e Je I \"oJnlcka za· brana 51.3100 Nc! No! 1I tollko Jczlka. EnerglJ3 ]e raIna, - N.

I;ko o\prilike nast;lde pojam AMUN. U piran~id~im tek.Slo~·in1a Am~n je prab~g S\'ega, osnomo j.:din.st\,o ~\"ij~.ta, spoj 4 pnnclpa, SlO cO\:J~k I~e In,oze. pn:sta\iti; Amuo je s\'e n CU\'It:ku I ~\"IJetu, s\"Uda, (Dr. KnIl Opd . Das "un (krlimd da Pyramitkn, 1881.),

H-otjN

~ \"Q1~ ~j<:..

.#+++++++++++ .. '++++++++++++++++++++++++++++++++++++++1'+++++++

+ 0 +

+ .~"'." .... "'...... • •• ~...... +

+ 8 ..:., lit .E.... ~ -. ". t

. t ..... '8 0 .. ~ ~'" .11" )~ '\ t

t :" Pot .. _ .. H fjI : a ~. +

+ : I '. I • • p::) " +

+. I •• I .: ly • +

+ :Zora= .. ",==",suton~ iProljeCeb:.,Jesen: :';·luako:l=="Zen::;ko: +

+ • I -' I .• :.:: . +

+. I :. I 'r , U) +

+~ ~., , Z +

+., 0 ....... ~ . 0 .. +

+ '''. Z • • -.'. ~ . +

+ • 0 .' '. H.' ". 1.:.1 .' +

+ -"Pi" ·.N.... "". q.- +

+' , ..... ~ .; .. ......... . ...... " +

+ +

t t

+ ...... <l!... +

!, , ~. ". ..J"'.f; .••••. " ~' •.. -... t

t.:1 \. .... ~ .... / ~ \!

t : n , . ':.! I·.... .. 1 . '., +

+ .: Bik===;:IISkor:picm ;Zemlja"=F .. ·Voda·~ :.Umjetrukr==HeroJ t

t: ::;:: I' ~.. ~ : +

+ .. n 'II ~. 9 0 • +

+ z' ," ... 1::4 : '10. • ~ • +

+', ~ •• ;:5 '0 +

+ 0 ............ , ~.. ~ ... +

+ - 0 .,.. ',;: I f. N......... ,. Jl..I .... +

+ !:> •. ' .... •••• • •• _.. +

+ +

-+- . I ,'" ·i t

+ . ~ +

! rr""~ .. ··..... • :.s...... t

+ .. 0....... ... "' (f) II.. +.

+~,- ,.-f." • 0 • +

+.~ Q) .: .. , ~ ".... --+-

t ..... t.t". p.. +

+ . . N ill: . i. +

t:pube:rtet"Omlodi~.· 11aterijal=Energija !

+. 8 C C ~: +

t ... 8 ... ... &.J.: ~ i

+. P:: • • I-:i

+ ".", < ~.. .. . ., ~ ,. +.

+. Co 8. '. > .'" +

+ • •.• w •• • •••...•• '. +

t+++++++++-t+++·~++++++++++++++++++++++++++++++'1-++++++++++++++

I

\

I

Ovoliko je simbo1a dovoljno pa da provjeravate sva Ijudska umovanja.

33

To je jedino turnacenje znaccnja Amun. I sasvirn je prirodno da su ireci ovakvu tvorevinu mora Ii kriti ad ncupucenih, Prosti ljudi bi se rugali izrnisljot ini koja od 4 slova pravi vrhovnog arhitekra vasione. To je sasvirn prirodno, onda i danas, Ostaje medutirn pitanje da Ii su to izrnislili egipatski ired. iIi je koncepcija nasledena vee ad sarnih Atlanara. U sumersko-sermtskirn predajarna 'imamo sasvirn slitan anagram ANUM. Indoslavcnski risije donijese predanje da je zakone neba i zcrnlje uredio MANU, krql] pravrcrncna. Potpuna i~la slova i isla znacenja, Od Manu je vjerojatno izvcdeno irne prvog kralja Arijaca, od Amuna vjerojatno irne prvog uredivaca Egipta, kralja Mcne, Najstarije legcnde imadu prava 4 sveta slova pripisati svome pocerku: M, A. N. V .• su sveri glasovl pradavnih stradalih pokojnika; svet] i zato jer se mor aju pojaviti svuda gdjc se god poja\e mudri ljudi, rna na kojoj od ria-

Id..ih z\ije.zda... .

Da je MANU tvorevina neke nrehistorijske kuIture ima jos drugih indicija. Sarni Egipcani tvrde da je Arnun ncko Tme »iz zaboravljcne religije«. U jezicima naroda Evroazije, ,koje su Kavkazoidi sasvim potisnuli, nalazi Sf' ova] izraz u smislu vjecnog toka prirode. Stari uratskl. danasnji baskijski, gruzinski, •.• imadu ri.ie~ Mani koja znaci bilak, postojanje, bitisanje. U indijskom it'ziku ri iec Aman znaci mir (u ruskome je mir j svernir sinonirn), Muzda je tako, tananim putern, kroz tarnu prcdanja bas, tumanskim putern do~Ia i ruska rijec DUMA, koja znacl osnovnu rnisao, jcdinstvo misli. zajednicku koncepciju, rnisaono rjesavanje, savjej bogova. U pocetku bjese Rijec ponavlja stalno biblija, bez da nam daje predodzbu kakva jc to rijec, IsI0 t .. ko ana ponavlja na svrsetku jednako nerazjasnjenu rijec Amen; da, i J13 kraju bjese Rijec. Amun je svejedinstvo, pocetak i svrsetak, Alfa i Omega. Tako se Amun neprekidno provlaci Iz prehistorije, kroz sve nase dume i umove, do danasnjeg dana. Amen, Amin, svjat svjat Gospad, Savaot, Zebak ... , blazeni mi ubogi duhom.

I legcndarni rimski car Numa Pcmpilije nosi zagonetno Ime, Tvrdi se da je on bio najvcci obozavatel] teurgomagije. Poznato je da drevni kraljevi redovito nose teoforna imena. Nije Ii taj NUMA pozajmio sva 4 slova od Amuna?? Klizav je ovoje put do 1..3k!jucaka. Naci ce se panslavisth7ki fantasIa kaji cc misli~nim orcolom okruniti trgovca i kralja Sarna. Zaista, UMAN trc· ba hiti covjck pa da S\'e pl'ozre .i~h\'ati. oprez"n da nc kJizne do gluposli. Zaista.

Bilo je to B75. pro Kr.kad su nutarnje j vanjske poIititke prilike diktiralc da se nd-to poduzme (v.idi G. Manojlovic: Povjest slaroga Orijenta). Romctski narod jos je jednako gajio duboko po~tovanje prema cutlji\'im tcbanskim s\'ccenir-ima boga Amona. laka je vee u 5. dinastiji (-2680). mit slvaranja prenijct na ATUM. koji je »nastao sam od sebco( i rodio dvojstvo Su i Tefnut, a od o\'ih druga dvojslvo Nut j Geb; jo~ kasnijc duplo dvojs!\'o Oziris- Set, lzis-Neftis; ipak je duboko u dll!!iama vbdao dubinski i nejasni A!\tUN. Kasnijc se suncano tetvorstva sve lak!ic shvatalo i kult spojcn u Amul).Ra, prenasajuci i spajajuCi tako iskonsko tamna ucenje sa nesto jasnijim kullOIll sUII.-a.

34

Amon-hotep (vitez Arnuna), trczven i energrcan, S;J averzijorn pr erna teor ijarua i Ijubomorom prcrna svernoci arnonovskih svecenika, cdlucio je da precist i pojrnove, upu ti nai od u ncsro prakticnije, Iaraonu pr ivrzenije (1375- -1358), Faraon (par'o = vclik a kuca ) nijc sc usuucavao licno inrervcnisari kod prvosveceni'.a:

- Mocna V'ik::, Kuco time sad mozerno poslufit] za srecu rornetskog roda?

- Uzalud su moji pastlrs ki znaci kandzijn ,i stap, narod ne podnosi volovsku duznost kao pr ijc: sve manic se stuje rnoja lie-nest u svetom Apisu; od mogucih nernira t n.se se vlast nad mojim i vasim imanjima .. _

- Velika K •. 0. proslo je vee 1000 godina kako je proljetno presjecisto napustilo Apisovozvijezde (Bika) i dckadenca je zahvatila nas rod. Agoniji se ot eti nece ni - 1, ,; mi. pa ni Vcliki Dam. Sarno jedan Sot isov krug kada prude u svirn iiv I'\1l ,('dijam.:l dekamcronski nastupa pometnja ... Nail Cinkvc-

.~ ccnto rninuo jd :.'.lVI!t) •••

1 _ Manite vi te price 0 vezi neba i zernl]e. Ko 10 razumije? Arnun je vasa

Izrnisljorina, a bijcdan narod misli da je to neki nebeski Ovan koji objedi-

; njuje sve, i vee pred krdom ovaca pozdravlja prcdvodnika, On prinasa Ze.baku ulje 1 vine ali nezna sla je 10 Vrijeme. Neznam ni ja. Amun je pusto ·jrne ...

• - Da, ali ded ti uzvizena Paro, nadomjesti nccirn svejedinstvo celvorke' Kako cerno izraz iti ono Neizrecivo iza sve 4 zavjese? Osnov post oji znali to iii ne: k roza nj, iz Zcbak-Pasta, odnckud spiralno st ruji Knef da stvori Zernlju, Kamen. - i iz ovoga obratno bas u 4 simbolicne e tape ponovo razvoj, svcto drvo. I nista se tome ne rnoze oteti: 4 etape ljudskog razvoja, 4 drzavnog ..• Pravremeni stvaralacki bog silaz i u srce svih stvari i mijenja, zmija Karnatef sto kroz vr ijerne sve izvrsava ...

- I zato Ii ,::1oj otac, smjerni Amon-hotcp 11 I. sagradi varna hiljade sfingi sa ovnujskorr. glavorn, koje mi svuda po putu pr ijete i nernam snage da ih negdje sk lon

- Visoka Kuco, upucivanje u arnonovske tajne nije za svak oga, niti se to rnoze naprccac ispricatt. One kralju nisu potrebne, a puk ih nikada rawmjeti nece. Zad,,':a je Yladara dOl sluSa glase neba, 2..1daca je T:laroda da prenosi tradicije. A t'lj ()van sto ga dasmo na glave sfinge najsretni,ii bjde pik. togram. zbog karOl'ktcra te zivolinje i spiralnih l'01;o\·a. Pocctkom proljeea ulazi sunce u pr~~I'1i znak Ovna. baS gdje vIada pionirski Knd (Mars). inieira ; podi.izc i:ivl.l prlrodu. Takose u maju budi predivTkl Neit da uoblici Ijepotu i razvije ApisoV'v carSl\'O, U jl.!scn ncbcska Neit znaka V<lgc insririr~ ratnika razaraekog Kncfa vodc, koji rusi z..:mlju. unist:l\'a plotlo\'t~, gura ollmace, apija revolucionare. Ali Vdikj Paro u jCkll ljeta, kad jc sunce l.I kraIjevskom Lavu, zl'laku Pas14, neboj se revolucije. s\'~ sja \,elicanSlvom u purpurnim bojama, svak se osjeca slobodan i zadovolJen, - •.

_ Dosta d, ,[a, S:1cl mi otvorisle oei. Sunce je osnov sn,'ga. to je ON; ja sam bas i raden u suneanom gradu Onll. sunc,mi kolut Je laj koji goni razvoj svijeta, on se zove AT-ON a to su sad meni 4 ra.zumIJI\'a s\'elJ. 510\'a,

l f

I

I

I

35

Njegov sirnbol ~o\'jt:ka to sam glavorn ja, sirnbol sokola: pa to je Horus; Iaruoni su odavna bili Horovi 'poklonici ... Hvala i zhogom: prenosirn carski Iron u Herrnonr, suncani On; moje .ime vise nece biti Amon-hotep, vitez Amoncv. nego Ku-En-Aion, sluga suncanoga kruga; postujern 4 sveta 510\'a AT-ON.

. Tako ~e prastara duboka ucenost naglo degradirala pod snagorn volje l~dnog srnjelog Iaraona, U drugom kulturnom carstvu proturnacisc da su 4 lica p051 a la od divne zavodnicc Tilotane. Urnni Ijudi oskudijevaju cncrgijum volje kojum hi neprestano bdjcli i ocuvali neprikcsnovenost uccnih svetinja. Faraon je na. svirna granicama carstva udario kamcnje sa Iikom sunca, ;r.~c~o vclike gr~dnJ~ suncu Ra, cesto ba~ od opcka Arnonova hrarna. Umje t- 1Il\;1 ~:lrc~as~ sl!~atl s~n~cve zrake kao ruke ko]e blagos ilju novog [araona. Cak I svcccnik AI, manje IZ nezmnja vise iz udvornost i. stavise u sluzbu nove suncanc fL:ligij~. Os~.li svecenici slegose ramenima: mozda je neki prvi put

zagundao da biscr nlJe za ... bilo koga. .

Tako [e bilo do smrti ramona. Stara religija je ipak izddah taj udarac U rebra: ernotivna rnasa bila je na strani cutljivih i misticnlh svecenika, tim vise ~IO je ~a~jc ,SI~llr shv~c~la. Mnogo jasnija suncana nauka podlcgla je davnoj I tarnrujoj. Tipican pnrnjcr kako se snaga u rnasama moze podrzavati. Sam Ai se jo~ uspio pckajari. Divna udovica Ncfrctet (Lijcpa Rijec) ostadc do danas kao simbul njeznosrl; zet Tut-Ank-Arnon (2nra Rijec Arnonova) pocasri vjeru otaca, u011jjC tako mladahan Z3. pijctet svijetu hiljade godina.

Dckadcntno carstvo vi;e se nikad ni]e podiglo, ali Tetragrarnotun 'je prezivio, Prunijela ga je tarnna zamamna legenda, nevidljiva snaga na dnu ljudske svijesti jab, ad svakog faraona. AJ'\lUN je sve, iz njega izlazi svijet, u nj sc vraca. Ista all:mtska misao koja je vezana uz Brarnu .. I tame MANU stvara sve on sam "iz sebc sarnoga stvara svijet«: Isvara i Maja, Sat i Asat. MANU [e pace jos sretniji izraz I!etvorstva jer pucinje evolucijski sa M·malerija a zavrsava sa Uwr ijeme: sve (de u bezdan vrernena odakle je i doslo. Salemski rod Vodo:njaka'\Temcnaitako mora reel posljednju rijec u evoluciji povjcsti. .'

Mudrirn ~el\'ornim slovom, bez jasnog znanja i sa mutnom slutnjorn, pi~e se filozofija sveprirode u najst a rljim svetirn knjigama, u prcdanjima rnasa i upucivanju mistjka, Mudrim cetvomim slovom pise se Marduk-istok, Nlnib-jug, Nabu-zapad, Ncrgal-ponoc, bez znanja i sa mutnom slumiom. Na uglovima Raspetoga. na 4 ugla katedrala, na 4 nebeska znaka, svuda se jos kldu neke posveccne 4 bcsti]c, bcz ikakva znanja ali sa dubokorn mist icnorn slutnjorn da 10 kri]c ncku vcliku tajnu. Lice Sive kojl prat i Tiloianu, lice Svantcvida koji kontrolise 4 strane svijcta, hcruvimske vizije proroka, CCI\,or· no umovanje filozofa, kompozicija sfinga oct 4 tijela, sve narn to sa 4 univerzalna slova u carobnom oglcilalu pokazujc pravo lice pr irodc-sf ingc. onako kuko su jc [cdnum dalcki prcdi provjcrlll. Sva ta pusta umovanja 'itkalisla, rnalcrij:lllsta, s\'ih - isla, imadu istu osnovu i Ireba ih vee ujediniti. t ako n:lS zbiljJ jednom posjele ljudi iz svcmira, da se nebi crvcnili ad slida, m0- ramo svc to brzo provjcriti. Jer, budu Ii urnni i dobron:lrnjcrni kako to priil!ijkujemo, neec nas provjera\'ati kulcvirna, brojcvima, liko\'ima, k'lko 10 obicn~ rnislimo, vee simbolirna - univerzalnim znacirna same prirodc. Ma

36

kolikogod bilo .milijuna svjctova slicnih n:1;.:mu svi su oni postavljcni u eelvormrn sisterntrna.: svuda je kruna e\'ulucij~ covjek sa intclcktorn u komc jc unakrsna slika eC:l\'crostrukc p rirud e. IT sviru svjctovirna su ljudi na kraju doz nali d;1 se priroda sasroji od 4 elcmcnra M, E, P, V; i b:l~ svuda se 0\ i mugu izraziti istirn glasovima: Sarnoglasi kao visoko muzicko Aa;fa i st ravicno duboko Uuuu, zat im unakr st suglasnlci, rnekano usno Mmmrn i nck i nasuprot mu grle .. i iii nepcani poput nascga Nnnn. OJ toga su na kraju k ulturne evolucije i oni stvorili pocetnu svemirsku Rijcc MANU, UN.\l\I, UA-N~1. iIi nesto sueno, ;;';0 .;, doceka nek i nas UMAN covjl!k on ce shvat lti brzo prvu Rijec i od .. , ce nod dalje sporazumjcvanje, Doceka li ih nas neznal :C;J ani ce rukorn po znaku opisati spiralu, zatim krug i na krugu kriz: iii Ill ... id.l drugi znak dvojne polarnosri da bl se uvjer ili nisrno Ii zaista na niskoru stupnju kulture,

Dodu Ii bez svega toga (ili s nekorn svojorn biblijom), onda znajre da nemaju Cisti NAUM, i jao nama.

37

SV AKO IMA SVOJU NARA V

, Uopcavanje je !:tetno aka ga prenosimo na neduine male stvari pa se Cil:l\' lauac pojmova zaplere. Ali uopcavanje nije sarno ljudska mana, to je mana prirode, mana ucgova, koji po jcdinorn neizrnjcnljivorn obrascu vjecno razvijaju svjet-we .. 1I shernu 4 vrhovna elerncnta uklopljena je sva priroda, nerna cud a ni otstupanja, svijet se olivOlm[uje u ruateriji, hvi u vrcmenu, spiralnirn krugovima sc gasi i pali. Da bi shvatili 5\'U tu igru snagorn razurna moramo zabaciti sitna cjepkanja u anallzarna i krupna hcruvimska nadahnuca proroka, i sveprirodu gledati u elcrnentarnirn nacclnim oblicirna:

MATERIJA je rnaslvna, troma, pasivna, late.una, prlsutna, evidcntna,

_dom~ca, culna, rrtajk:J iivo~a, sa stalnorn reznjorn inercije, privlacnos ti. int irnnosti, tcpline. Ijubavi, IJe:potc j sve sto srno razumjcli rjesavanjcrn spirale. U svojo] slobodi tez i zauzeti kruzne, ovalnc, blage, ugodne, kugJlsl<! oblikc, gravitirajuci nckom jezgru svoga ognjista. kao da bogopriroda kroz nju hoce izrnzit i svoje djevicaustvo i mater instvo, - vjecitu Ljeporu,

2.cdni Busen svernira, proljetui Venus u Biku,

ENERGJJA je njcn rodeni brat ali protlvan clcmcnat. Sav u pokretu, eterican, aktlvan, brz, jak, ncnadan, strasan, prorloran, nadculan, sa stalnorn tdnjom osvajanja, razarauja, napada, odbij.inja, zudn]c, mrznje. U svo]o] slobodi uvjck uzlma prave oj hit rc oblike, uslr!!, Iinijske z$-7.ag i radijalne cksplozivnc oblike kao da sva priroda kroz nju hoccJzr azit i svoju rnusku ratnicku cud. svoju - Silu,

Pjana Rijeka svernira, jesenji Mars u Skorpionu.

Ova dva elcmenia predstavljaju Iizicku strnnu svijeta, biblijski vidljivi svijct. Rodcni brat i sestra, isle krvi ali pularnih svojstava. Mataija nije nisla urugu ncgo rllt~mnl\~ena ~cnl!rgija, Plo\'[\n~ sila. zarobljcno __ ~,:)l'llu, zalcdena \'llra. Energija nijc ni~ta do cmanacija prcguste m:11..:rije,[raz51j..:ntplomlIfQS1oTIullcliD..:;tke jezgilra, ruzjareno ug!1ji~tl' raznoscno u svcrnir. Bu~~n i Rijcka, krivulja i pravac, dva osnovna 'Iika Iizicke prirode: dva osnovna ljudska tipa, na kojirna 51: studiozni pisci redovito zaustuvljaju.

PROSTOR irna svojstva vclicanstvcnoga, [asnoce, s ia]a, vislnc, \t'licine. svjetla, slobode. nedosriznosti. impuzal1tnusti,. ncprornicnlj ivosti. ,U pri~.udi uz irna S\'11 slobodu prostranstva, ne pozna grarnca. daleko od svak ih Il:lslh zcrnnih osjccaja sadr" 01' S\'" Iikove i k rctnje, S\'3 zbivanja, C:1I,!;:i piinclp apo

'.

! f

3')

lonovskog sjaja, ncpobjedlvog sunca, epimetcjskl princip zi\'ola; priroda njime rzrazava S\'OJU sveobuhvatnu moe 1 - Stalnost.

Pudnev no Ijcto Svjetlo Sunca u Lavu,

, ~RIJEME ~e nasup~~t tamnih. svojstava, nestalno, eudlji\'o. nepostojano, ~~gatt\'n?, strasno, traglc~o. neo,sJctno, kronijski prozdrljivo: nigdje se De \ l~h a ~1~la ~u se ne male otcn. Ono caruje nedokucivirn dubinarna, u tao I~ll S\'OIOj drz~. S\:C konce ~v.ijeta. il~iruje S\'C borbe i svada sva smirenja. ~., slal~om reznjom srnru I radanja, prcporoda, prcckrcta, revolucija, da ldka? 1lI.~la. stalno ne ostane: tim sc dovrs: ncko djelo vee rnu trcba pace-

tak I prrjeu odrnah da l]e as lane k .a men n a kamcnu. Niko ncma ni cula da l:1~1 ,~pu.ln.a, tek covjek s\'oj~m hozanskom iskrorn razurna znade za nj, DioI1IZlJ~kl Ilk prirode, prometejski princip zivola. Tiranska priroda izrazava svoj neukrot ivi ncmir i - Nestalnost,

Ponocnl zimski Oblak, Mjesec u Vodcnjaku. Uran. Svarun.

.. Ova dv.a el~men.la prestavljaju m~tafizicku stranu iiibibJijski nevidljivi :\·IJet. ~. O~I 51! lZ~azl.to polarni iako su bogovska braca.smireni vladalac kralj 1 Ianaricni 'pobunJl'lllk iz Ruka. Pros lor je aristokrat ledcn i bijel, vrijcrne je revolucionar topao i ern. Visina j dubina u stalnoj naperostl.

Dvije po!arnosti svesvijeta stoje unakrst ne bez razloga kao 4 znaka zodijaka, kao 4 atornsk a smisla fizlcara: po tvari, stanju, rnjcstu, vremenu,

FILOZOFIJA MATERI1E_ f~~J"<&I\ ,)<c fJ~v'j)I,I,J <!IJ¥

a:. b" l\late~ija je vidljiva i opipljiva tajna svernira, U njoj zbijcno jedan kraj drugoga, I~~an u drugom, sroje sva 4 elernenta: ne stoje nego igraju kao cgiparski pavrjam, ~slOnska Dje\'oj~oja svojirn carom spiralno upija u se s\'cgraYllaclOlle elektromagnetske silnice, zaodjeva se u kruzuo-krug!o odljclo tkano ,ad njiho,."ih,stradalih ni_!.i: usnula Venera, u kutu skarnenjeno bo-

t'/! zanstvo kojc cuva ljepotu, dijabollcki buntovni bog koji ne htje bocovati u <i> t5 p~~no vee, !'tr~da i .obi:kli~ir'Ls"q~t u dopadnim likovima evijeta~ ploda, Ul,;lJU. grudi, zvijczda; Aristorclov svrjet u kuglarna: kamcne kuglc Kosrarikc,

POIlu bozanstvo pada u SH' gusca stanja, mHgijom priv](\ci S\C u ~C, tak i mctafizicki s\'ijet; s\'c tamnija (;rna rupa S\'e lananija njena tajna. S\'c do k\"uz<tra gdje su ;nilij,mle lona u J.;\'adralnom em .. odakle umircjl:(i:ln svijct

';"1:5 da sc ruLii nmi, matl..'rija-majka. --

-Bel matcrije m:bi nam bila ni bran! ni kljub. maca ni pjt:~mc, ni pohera misli filozura i proroku. Od p.rvc celije zace Zcmlja. biljka, i 11<1; fetus.

_~\'urc\'ina priludc. duui'.c.:no ,'aiar~kQ_dh:lo arhitc.:k:u. MANU. Zato 10- liko f;lscinira SVil IHI~a ~ula <la jc ~11\"3CaIllO kao ciluvu polovinu s\'ij~la, iako ,k \'o]umcnom nnnalnLl II prosturu. Religije se trude da joj osporc leurgiclla s\'oj~!\'il. l1l:kc jc ~',\k rUle kao ernu grdnu 5tranll s\'ijl!la, a Ill'kc bk odrieu pu~tojanje. 1]13k ona sarna kllllllljC i tim mblima, bo mnjka ;to Ijllbi bina '5\'U" ubiell. l'Z materi'c nema misli. Mogu oscilir:.li ~n\k;: zahluJe ali t \"!"d 0"" pri~ustl'o \'an u~taJ':: ~ t1Olji\'o. Ni ll1a~tu\'it~. Tndija nije sc pro\ukl,,- krOl historiju b~'z m;'terii:1li~ticke lokaj::>ta. b-::z ask"ta Maha\-ira, bel \'jcre u nlome - nigl.lda, Olla je jogi(:ka~. kincski ci. staru<:gip:lIski &1: ona jc oko~niea na!;cg ~a/nanja jcr se na njl! o~lonc s\'ih 5 cula, dukazi

40

}'I /I tJ u - c... 0 J e_ I.( .H'ltc

MAt) ---, If" fJ Il ') r 1

na njoj irnadu dernonsku silu, i ako zarnarnne niti idealista povuku sa sraze mi. brzo .hv:ltamo opi~lji"i konac Arijadne. Jer ona ima mjere, granice, likove, nasu prisutucst, u nju smo utonuli, imarno njeno lice, rnaterijom hranimo mi::. ni m.oza~ .. ~ jzg~~""lItija. najcrnja, !lajgrllblja, najcvidentnija, ona j..:

nasa. Pa rn nJSI go\'~,._ .nogu bcz tekstila.

A.toll;. pla.nd, sunce, zvijczde, vidni SLI izraz i neotudive ljcpote prirodine, njenih ociju-sunca, obraza- zvijezda, dojki-planeta. Ona stoji pocetna u kolu elcrnenata ('volucije,.J.lQt iz koga se roje svi oblicl svjetova. Njen sirnbol je zarnisljena planinska stijena, Kamen, Iz kamcna je tokom dugog \TCrncna ~ bc:brojnih mijena izronllo sve sto vrij ... na horizonrirna, pa i o;a Ij .. ·. pota-d~~vo~ka ~t? pjeva na stijeni, Kamen je neprolazru dokurnent pocetnc eVOIUCljC I kasni]e s\"c~:l stvorenoga. Kamen je k ljuc zemljinih iajna, kazc vla~arka bakarn..:. plan me iz narodnih bajk i Urala. I kad naderno raj klju": na~1 ccrno zemaljsku srecu, Tako pisc u zborniku »Malahirna kutija« J. Bazova,

FILOZOFIJA ENERGIJE

Dok m,:tcrjja·zcmlj~ prit isce stalno na sva cuia, ~jtl-OJ*lri-ffiO tek povrerncno I to f.I,;l,k.Gj.Hlj~Af:lg-d.:j.sI-\a. zeravicu dijete upoznava kail se op ... ·ce. Spoznaji energije kurnovao je grorn, najvelicanstvenija dramatska pojava na nebu, Valjaju S~ sumorni trnasti oblaci i odjcdnorn prasne vatrena munja kao bozja opornena l~ije cudo da je brzo poisrovjecena sa nek irn tajnim bozanstvorn, SVe do naseg Peruna, Atlanti su objasriili prircdu, objasnjavaju nasi ucenjaci, ali misao bozje oporncne grornorn sece kroz glave pucaria 511': do dana d~nulnjega,

Energlja je upr avo slican vaslonskl ratnik , koji vatrenim macern juri kroz prostore. Jurisari mora jer ..:i.Ul..ls.iJ.i!!i.lpLw .. aci_ SJ12JI; smrt it: ispred i in nje kao U svakom ratu: i 11 svakorn hcroj gine. Ide Ii ravno U beskr ajne prostore smrt ce I::lsl ~Jili ()~ iscl"')lj.~no';li l<.'ta~. uo:i,re £~oriiski !;l0_-:.iljno na pula puta. Zapl.:t~ n SI! 1I .~ru~.: 22,!cke ene rg.ja. lit spolakllt! na k:lmCIlt! . ..DlJ,> £.[fke. onda se spiralno S\'l)3. gmuci u jezgru neRe oble materijc, - posugnut eilj borbe jer ce-sc odarle kasnije rodit i novi neb ... ·ski ratnik,

Kosmicka pocetna encrgija rada sc negdjc u svcmiru, zasad bas neznamo gdje. Tu su prvorodni nil 0 ri, kraci ad tisuceg djela angstrerna, uce'Sl<1nost preko jedinice sa 25 nub na sekllndu, Kraci \'aI0\'i i \'eca IIccst:dust IA n~og~ bili sam~,iz:l kulisa .prustu,n-\T~mcna. A~tronom Nikolaj K~zirj .... \" L\'I'!l~1 dlO JI! d~L,,!!ne!'g~J'I na..slJ.Je I]; proIJ~C<lnJa vremcna. Z:>buk~li su :;p; Ja. r"kuZ ... · j taku, sUl.'jel'SRuj nJ.llci nik potrc'bna mi~tib. A \'rlu kratko iZJ tog:l. i~ti Ii sO\'jc.:bki ucc.:nja.::i 1l1.Hl1uju ncku .antim;Jteriju', bas iz<.l kulis:l: \ide uL\'arc vanzcm"ljskih kOllllUll:ll1ta. ot\'araju biblijc. pokupa\"aju Kuzirjc\ a.

IztncC:u pros!or,vn:mcna, irJciunalne pol:unosti. energija ne muze pu~tiCl b~skonacnost a d~ na plltU ne uginc. Brzin3. _ic nedjdji\'a. uti Vulr. Pai liZrok gib'lllja jl! negibiv. uei ArbWldo. T\lir i najbrie p'ld'lju ujcdno; beskl'aj' no sporo i bLSkrJjno brzo stoji, gll\ cri i gori Bruno, .1\'a s\"om pU111 pr~1l1,1 dulje cncrgija sc umara i razduzujl' ~\'oje \':1lo\'c. Na granici tlo jednog mikruna (hiljJuili diu milimctra,l javlja Sl' pn'o »rc:bro',. ono SIO mi o~je ... ':llllo kao \s\'jdlost,\ iIi biblijsko: / Rete Bog i bist.{\Dalj..: dol'lz,: loplotni zr::Jci. [3.

r

J /

, _/'

-II

dijcvi, P;! nOljnili mdustrljskl iIi rnehanicki. Novi instrumcnt i otkrivaju encrgiju zraka valne duzine 30.000km. a tek jedan tirru] u 100 sekundi! To je vee zbljanje u materiju sa svim igrama toplotne, kcmijske, molekularne •... energije. S nebesa pala energija zabija se u sve pore zcrnnog svijeta, u svirn stvarima rnalim i velikirn: u kamenu, cvijetu, crvu, ... a tc)\'jek mikrokozarn pun je svih oblika encrgije u vidu bozanskog duha »ka«, Ona skroz prozirna SI"U mareri]u kao voda bus, kao Rijeka Buscn, privlacna opozicija Bik-Skorpion. Na svorn tragicnorn putu energija pada sve nize, zatvara sve gusce silnice, probija se u jezgro su&a. u erne jame knzara. da se odatle opet rodi novi, nebeski sin-ratnik. Pali bog patnik tako vojuje na nebesima i ZernIii. Taj prosti put mi ne vidimo jer se gubirno u pustirn analizarna malih dirnenzija: cjcpidlaccnje, pojcdinosti, refrakci]e, interfcrencije. rnezoni, muzuni •.. Daleki predi su baratali osnovnirn pojrnovima trazeci sustinu prirode. ~_Q_ogu su na jednoj ruci pisali ~zgu~ni,,- a na drugoj -razr ijedi«. Kao da su znali 23 [li~e kvazare, gravitacije, Sajfertove galaksije. rnagline Rakovice i Labuda, te nebeske vrutke, te nas Veliki prasak _" nebesk i vir ...

Fizika u~i da je .energjj~ mjera kretanja malerije; ona 'e m icra ucinka, rada: po tome je i regisrrujemo, Ona ~ p'I"\'i atribut materije. prisutan S\'U(fa kad jedno stanje prclazi u drugo; sarna rnatcrija ostaje prirnarna! A karno nam postulat relatlvnostl? ~tali su Neil i Knef prikazivali polarnc, ravnopravno, Pocasrise kasnije Knef prevodorn kao »duh«, Kao duhovnosf 7...,-

,rifslise 5VU prirodu iucalistick! filozofi ~im se ot krilo kretanje unutar atorna (Larkin, Ostvald .... ) opet druga zabluda, prima!' energiji. Atlantsk] mislioc je isao ravno: mi nesto pjano, cas desno, cas lijevo.

FIlOZOFIJA PROST ORA.

Lako je bilo Egipcanima. Oni su precizno znali u kakvorn odnosu stoji Past iii Zeet (prostor) prerna os tala tri elernenta. Uvijek je irnao gornje m]eSIO Zenita. Sunca. La'·a, Podneva, itd.; znali su inluicijom odredili njego\'u ulogu u Sveprirodi. Dijalckticke odnose u prirodi stavili su unakrsno. i u lome nikad ni!'u grijdili. U brda rijeci teska jl! sapdi SVlI prirodu. ali u simbole je to ILlksc. Ako ~to nebi bila jasno anda su posth'ali SVt'tu starinu kojo im je to o,la\,il3, OJ nam gopant: neki spis 0 lomc prcmalo bislllo ralumjdi jer je to bilo rcbusno pismo simbola. Semitska r31na jurnja\'J prekinula je tok utenja, a simboli su ispr~turani. Pr\~i Kent~mci ~u. se ,'e": odn:aenije suocavali S3 pojmom prostora I moramo 1m sc 1ilf)\T3tlll.

An;,ksimandar je, dosta rano, osobine prostora pripisi\'ao matt.:riji (bcskonacnost apL'jrona). ~to bi mnugi sa\,fI:mcni materijalistt odobrili; jer toI;kima j" krim stu ~ro,~I~_ljud~k.uj s\'ij~~~i pO::it,2ji: At~~list~ SU ~lllgre~ pril.ll,I\'uli prost or aIL nlsu 0 tornc dlskuIO\·alt. ZL'non JC pIIW?\aO plU~lor I IIllluzinu. Njq;o\'i .dukJzi pruli\' krctanja« razno SlI ~um.:lccnl. NI.! slazu se sa konlinuitC:lom (\\'undt) iii su protiv beskonacnostl prostor;t (GUlnperc). Empcdokle kaZI! d:l u svcmiru nista nije prawo. kasn~je .. L. Karus t\:rdi l~a S\'C ide k:rol prazno. Epikur: Ako jc I.bir s\'ih s!\'ari dJclJl\'~ .ond3. n;IJmanJa stvar 'i cjdina morlju bili prostor od najuiskrctnijc mall'nJc .. Amtutel _?uricc b{'skonJcllusl. konllnllum jc sl;:lno djdji\' u l!j.:!U\'C. Nl bL·,~~OnJL"llo. malu ni bt:~kun~I.I::11o \'c!il"o nc mugu postoj;'lti. SLlmu broj 11101.': bltl bol;.o-

nacan, On nekako poisrovjecu]e prostor i mnteriju. Citava se kasnl]e kenturnska misao ne moze otarasiti ovoga Grka,

DeLH!; Prazan prostor ne postoji, To je nula, null se nc rnocu dati nikah~ s\'ojst\'~ pa .ni sV,ojst\'o prostornosti. Ipak najvisern bicu primaje bcskona~n~st (\'Jc_rskl .upltv) a priznajc kontinuurn (up liv Grka). Pobijaju ga Berkli I Jum. Kant 1 Volf SU za t ransccdentni prostor. Lajbnic: Postoji rnnoii,:" ko~a obuhvata sve brojeve u sebi, a nije ni broj, ni cjelina: -Ordo co. exrst ent iarum«. Bruno: Konacnom diobum dolazirno do minimuma sto se male o~nJ.citi sa.!. Izrnedu tri djelica mora ostati ",:ki~ roscor: koji jc :9!l~a nista, ter~lI1u~, - O. Rcalni jt: oslon J. ircalni O. Zenonlsn pokusase IZ toga dokazivari boga, (Terminus je odobravao i nas slavni Boskovlc) ,

. A.li sad .prost,or prelazl u prave ruke, ruke astronoma. Galilcj: J!i2j hit.

dratnlh broJ.:va JC rnanjr nego broj rednih; maci i rostor'e ortrani'::en kon3~an., (To je rJ.r.I~ nagbbvaoi nas Iilozof Pctronijevic). Na nebii se 'ip~'k 1G]1101J~ snalazi Njutu, i on konacno ustolicuje dostojno pros lor: Mora bui ncsto .. kroz ~t.o prolaze nebcska tijcla. To je apsolutno prazni prostor, koji pu~~uJ~ nczavl.~no od rnater i]e i njeua krctanja. 412. so! iz svijeta ukloni rn.i[ertja I c:nc:rgljJ on ce ipak~t~ U parisko] k:l!.:uralilS5T. Fuko je co :r:zoo. da se kretanje Zl!mtje: moze dokazati njihalorn, bez obzira do. Ii pu. stoje druga neka nebcska tijcla, Nas dragi Fuko (u nas 4 slova, u Francuza 8: Foucault) na konkavnorn zrcalu razbi]n svje tlosnu zraku u 800 uj.:li.':a na sekundu i nade brzinu svjet la, ne slutcci kuda ce to odvesri, Kcntumvki urn ",e.:c do zarnisl i nesto nrazuo, Prosror mora bit i ispunjcn ctcrorn, A ~t;l Ii je sad ra] ctc r ... ? ? -s

Da se dokaze (antirnatertjalni) eter izvrseno je bezbroj pokusa, koji dokazase apsurd: Svjetlosna brzina Ie ista kad ad nje bjezirno iii kad joj iderno u susrer, Eta ne postoji. »Prostor ne postoji« zavika jedan umni covjek i poloz] karnen terncljac novo] nauci a svijetu: Einstein = Jedan-karnen, Sad je svjetlo osnovno bozanstvo prlrode, prostor postoj i sarno kao svojstvo mater'ijalnih kretanja, i sarno u krugu elektro-gruvitacionih kretanja. Da se iz svijeta ukloni m3terija j energija nebi ostalo nisla. Am~'nbl.Jk'p :lplaudirn. Iz t0~ ucenja nikta je i atomska bomb). Sa prij~rnjum dn od n:ls<:g ucenj:l ne ostane nisla. Aplaudira Dzingi.s·kan; Ajn·sw.jn, kamen na kame to gr3- dite crkvu.

Bamalo lici na drskost. Od najdaljeg hazara zajasio na zraku neki Ab:nis, i nakon 12 milijardi gouina brzinum s\'jetb dospiu na. zrncc prasine - Zemlju; a tu mu jos manje uncI;! iz Ijudskog' muzga kaie dJ. sn:g3 proslor3 !lema! Amol1ovi zred grme iz grobova: Poi~to\'jelujete neisto\'j~tne pujmoH:: kJmo yam ith:ikr·~n·j ,p'oluritt:,I\,lkamu \';lm r.:l::lli\·nost kojom 5e pOl1osite? Brzi· nL! van! latJ~ poveC:-t\'a masu: a S\,;lki koji ~c u prostoru kreee ima pra\"O sma· trati dOl on stoji a drugi s(! krceu i pu\'~·':a\'aiu. Tako isla i pamclni Mt:rkur. koga zazivatc za s\'jedoka. Aku su kri\e spir:llnc zrake i oblin.: tijcla mOlda jc tome i ·proslor kriv, ali »krivog prustora~ nem:) osim u krivim djug;tma mozgova. Ovo;n realnom svijetu mora par;,klno postojati drugi. ir.:alni. Pa evo gao Prouor, cije bololnsl'l.'o dt.:trunizirak. to .l.IL ta ill.£!!l~ka str:1l1:l. Sas\'im ~malerij;:lIna. Prawa?! Prazn::l. Prazna oc! matl.Tije i enc:rgije .. 1\:30

.s } IJ)f\

43

1"<' - J r,,' ,

terminus izrnedu aloma, dugi radius ad jezgra aroma do elektrona, lao jcziva praznina iza svih zvijezda, - kao vas duh dok urnujere 0 anrisvemiru, Vi"'

Zbilja, tesko bismo objasnili zrecu nase pojmove, Kakav kontinuitet rr'l. cestica aka govorirno 0 anticesticama? Mozda bi nas saialjc\'ali oj rckli da su t-' ,JP< idealisti blize istini kad tvrde: "Proslor jc neotklonjiva obrnana nase svijesri, nase ogranicene prirode, Prostor De: postoji izvan nas, on ie pojam da

se, ,oznaci ,.- niSl3« (Jacob, Radenhausen, ... ). Zar i sam polubog Ajnsajn pnje smrlJ (1920,) ne rece: "Prost or je progutao eter i vrijerne, pa ce i polja

i cestice, da ostane kao jedinl nosllac rcalnosti«. Ne jedini, doskocio bi \Thovni zrec: Po teoriji relativnosri sva 4 elementa rnogu jednako stati kao nosioci. Sudbina je \'asih ucenjaka, da U okrsaju naprctka jedno vrijernc stu-

t,', pa odsluze, a nas AMUN ostaje neizmjcnjiv, Neizbrisiv,

Znaci dakle, l_l.fQSlo.r_pQSJoji. Cim._j£_JlIo:ci~punJen_ondlUiJe ije_!2fostor .... Odnosno jest, ali od 4 elernenta svuda jedno prczirna drugo, kako

nacuknu negdje Ernpedokle, '

FILOZOFIJA VREMENA 1..'~ h.J

,Kr?no~ je O!:1C ~\'ih sl\'ari) Jjudi i bogova, To je jeka najstar ije filozofije ~r\1h Krecana, Sve je stvorcno osim vrerncna, kaze Zendayesla.. Slican je poJam za Zervan-Akaran, prvorodcni Ajon, Tesub, Zebak, rnozda i Jum-Kirnil. Filowfija vrcmcna nalazl se u pocecirna svih kultura, Zatirn to prelazi u reli£iju. Rcligija sl,·ari z:tmilgljuje. ad Kronos-vrcmcna, vrhovnog nacela prirode. ~ zarim Bog:Kronos;-bog vrcmena i nevremena, bog grorna, preobrazaja, smrt i. T cska je diskusija 0 Vjecnorn u prirodi, Mnogo je kornodnije Kronosu dati bradu i kosu, Diskusija je .zarnrla za nove hiljade godina. SV3 kineska, semitska, staroamericka, pa i J;(;cnllllllska,kultura prcskace raj jez ivi ambis, Kcruumci 0 prostoru toliko umovase, ali 0 Hcrn"'11U jcdva ko]a sluinja sve dok se no: pojavi u racunima Minkovskog, ba~ u doba Vodcnjaka, bas u gla\'i sal<;'lllskog soja. 1z dubina s\'ih ndigija jeci priea 0 'poce!ku iz:

Haosil, TIL;" ;1113, Mrab, POllora, Zjala, Ziaboga. Bezimcnog; nikom·c nije prijatllo cb tome il.bli~c pOllleda u lice. Svaki ponor prijcti smrcu, .. ko bugu sagkda lice umire •. Ipak 1965. pujavil;l se knjiga 0 \'[("menu, 'Thunskog u(l'njaka Kristensona (Time revers::Il), sa 5vim paraduksima Icorija 0 antiS\"jclu\'ima, Pisac je Amcrikanac. Prasla se. Amcrikanci se n<;' dric reda ni u nogomclll.

23k Berlijc (Bergier) sm.ielo zakarda~i: MjL'ra proslora moze postali m.icrom \TL'llh:na; Ajnstajno\' "kri\'i prostor. moze Sc dOlle zakri\lili da Hijelllc pode lInalrag. Naporedo s n •• ma poslaji neki fanlrlzma·5 ... ijet koji So.' ralvija U obrnlltom smjeru. Starci se \'racaju u mlarlice i svi konacno u p·la\,o moOre. I nemojlc se snebi\'ali kod zrlrave pameti: II Dubnu je otkri\'cna anti· el'stic" i \'CC izratunalo dOl jedna tona anlimalerije treba 10 S3 14 nula Kwt. SI"niuko\ic' kaie da o\'IOldnti lime zllOlci za ci!!lih 21' godina stici du Andro· med~. galaklike dah.'k<;, 2.200,000 s\'jetlosnih g~dina. Vj.:rske raspre jz duba JU~linijana nc d3du SI! upureai\·ati sa umubolnim mislima 0 pUlOn,nju u proSIOSI, buducnost, do antizdjaua. Do anihilacije. Pameti. U agoniji jcdne ulllinl,'L' kllltur~ r:l(hju sc ul1ljL'!no~li bcz h;lrmonije .pa moze .j u(:cnjc bCl 11Igi\L'.

44

l~f r. Carujuce teorije kazu: Irelcvant nn je je li nesro "ore iii dolje. (To d br

znad ast ' ) S . . e- 0 .0

.. u as r~n311t1. 3SVI.nl rspravno onda je irelcvantno da iii je ncsto pros.

10 Il~ bu~uo:e. Aku putujcrno brztnorn svjerla vrijcme ce sc zaustaviti. I 0::1£> sat I ,na~~, ,src.e .. K3? s~o Je prostor poistovjccen sa gravitacionirn poljcrn tako 1 VflJeIJo1l! sa [llraJr:m elekreona, prosuranjern svjetla .j elektrovalova. A .sla nas briga ako neki uastran covjek u sverniru, koji se krece brzinorn S\'jCIIa, o~jednum rece;:», ja stojirn a svi ostali se krecue P; bas nas briua, A ~.n na to,Ir:w pravo bas. po carujucoj ieoriji. I sve ove golovolornkc p;:;Jno~lmo r?dl jednog n~~spj",~og pOkUS3. sa svjct lorn, tim ot kr ijerno trik vjero~~Ino cerno se ~rall,11 prvrrn rnudracirna nasc civilizacije i nastaviti gdje SL' jednorn stale. Kontinuitet s Atlantima.

N.:znani, ucitel]] ,prvih egipatskih zrcca nisu hili naivni da bi identifikOV3: .. stanje r'al·'f1Jc sa pro~orum ni rad energije sa iokom vrernena. Svaki JC .elem.:nat. prO~i{ll40 dr ugoga, A vrijerne je bas najsuptilnije, tarnni. z~goncl~l.' pan'Jr~l, pocetak svega. Jcr sta je moglo hili prije njcga? Ono JI,;51 I NIJe, Alb .I,Omcg,a svih tokova. Zcmlja Juga nije postujala, i opct za

;1 v~e,cna Vrl'l~:na "Ise ncce .. postojat i, Sva mnterija u sveirnru moze se prctvoI" nll.u encrgrju, sva cncrgija se rnozc iscrplt i radijalno bjdl"':j kroz proston t , rf' pa 1 sam prostur se gubi u bczdano] dubini Vrerneria, Tako su urnovali ;,. sr~!'L!'1i smo nase pojmove strogo vezali na ma tematiku. A la carska nauka

\,:IJ~dt ~a o\'~j. rca~ni svijet; tim se upusti u velicine beskonacnog, zbozorn C:SII p,oJmu~'1. ~or~en .iz negativnog broja dobro dolazi za dalje opcraci ie, 31t pojmcvno nigdje ga nc mozcrno srnjcst iti, Beskonacno dijclimo na ko~i;';o hDc~mo dijelova uvijck CC ost ati beskonacno, A vrijcrne nije isro sto

1 put svjetlosne zrake:. .

. Dl_'k ovo dajern u starnpu svjcrlosne zrake koje su obasjavale bornbardovanje Bcograda .1941. upravo prolaze suncani sistern Poluk sa, Ako bi 11<.'kern tehni korn tahiona no. neki tarnosnji planet doprcmili filmsku karncru :lli bi sni~ili u svoj rC3!I~oSli V!"ijl·I111.: od prije 33 godine. Ali lime nije Hi: jcmc vraceno nat rug. NIl! hi sc karnera podrnladila.

SVIJET I ANTISVlJET

Za ovaj svijct nema 'problema. On re.llnf) cvrsto stoji mprkos smlon:h bolesnika koji mu puricu realnost, ·Za nj imamo laliko i;wsLrenih cub ua g.l mozc rcgislrU\'ati w3ki magarac. Z;I m;lt.:riju odgc.var3ju sva cula, l.;l l'llcrgiju nc ba~ sva. Idcalisti koji pGricLl rc~tlnost matcrije m'l-: lupnu gb\'um () k;;·M~n, ako pcricll mue energijt: TIcka S[;I\'C gbvLI poll rcn!go:nsk:i zr.1lcnj:1. Prirotino je di} m"'lcrija ,~k _~-rim:lI'na jcr od nje je satk:111 i moz:1k ).;uji slvara sliku 0 svijdU. [Joclm one podmuklc cmocij.: koje n::ls prate iz df)i)] i.ivotinjskc prehistorijc prbutne su u svukom n::l.scm razmislj;mju. po. I kot! orijL'IlWlcije na osnovnt,> pojmove. Olkau je CQvj('k pocco razlikm'ali snuvc od jave njega sve ja6: mute misE 0 dvojnom s\"ijctu.

Idcja 0 antis\'ijelu nije nova. Star:). je, Starija ad same Ijudskc povijesti, Od Atlantide i Lemurije. J jus vise. Rotkm i odra:;tao u neprekidnoj smjeni jasnog dana i tamne nati nosa on u dubini sVijesti i podsvijesti neki z.agont:lni ~vid.LjLv.L s\iiJ,et. koga mu je utuvila stravicna noc. U tamnoj noei ot· k,llllju oei i yJcru je_mo 5umoviro.<!. Jre.pimo oa je ono nevictl jivo iZ4L rrna

45

vccc ncgo sto [est: vjcrujcrno da jt: onaj ncdokucivi svijet snova pocctni, uSnO\'IlI, ncispitivi, svijct u oglcdalu izvora, 1I stvari i obmana snova, itd.

.s\·e do misli 0 varci rcalnoga, Nepoznato uvjek irna vecu moe. Noc je majka nevidljivog biblijskog svijeta, rnajka naucno-Ianrasticnog antisvijeta, ~o ncgdje duboko u Tarni, gdje caruje nedokucivo ponocno sunce Ozirisa. tarno su 'onci svih stvari, a ovaj realni svijet sarno je sijev rnaceva u rami. t:;; 'l"Jj

Savrerneno naucno jstrazivanje doslo je do dna matcrije, ispitali smo krajne cesrice .. Prcd nasirn ocima nestade tvar i i na krilima encrgije podosmo do kra injih granica. Ncprekidnirn uporedivanjcrn plus-minus dosli smo do bezdana realnosti. Kinczi su slnovi znaka V a ge i najbol] i ckvilibrisri: Jang i Li oikrise da posljcdni mczon K nerna svoga para, - i dobise Nobclovu nagradu 1956. Jos ranije Iizicarka Wu isph ival.i jE:- ~<tdioakti\"ni kobalt i riasla da elekrroni nisu simerrlcno rasporcdeni. Ucenirna zastajc dah, Nisu shvatili Ernpcdokla "Jeofii)Ere azi II drugo«. Razbijeni plutonij nije "ise 1"(,5- Ilea rnakar sa koliko tvrdoglavlja to pripisivali. Jos manje 511 maierijalne teorijske -cesrice« neutrino, kvark, patron, bozon, ... i svl osrali koji ce slijediti. Na ruhu srno provalije koja vodi u antisvijct. (Ustvari smo na prelazu od jednog elementa \J narcdnl visi). Neutrino dade prve dvournice: Nije ccstica, nema naboja, nema spina, pa ni mase. Nerna nista, Jest i nije rnaterija, Sale probija zemljinu loptu ne marcel za gravitacione silnice. Pontekorvo se usudio da ga dokaze; na Zapadu ga isrnijase, Rusi ga bolje primise, I uspio je registrovat i proboj neutrina u 16 tona spccijalne tekuclne, 4 km. duboko 11 e ksploatatorskirn rudnlcima zlata ras isticke Juzne Afrike. lskonska podsvijest sapce da takva zraka dolazi iz nekog drugog svijeta. Dalji pokusi i racuni vode u ponor nekog nedohvatnog paralelnog svijera za kojeg ncrnarno cula. Natculni svijet! 0 groznog ll okultnog izraza! Antimaterija, antiproton, anrigvozde, antizvijezde, ... antisvijet. I vee lIceni pozuri1.e d.;l se brane, kako njihov antisvijet nije mistika! Ka.ill, to je p<lraleini svijet Sa istim zakonima kao j nas, sarno ~to ga culima ne dohvaeamo ! ! Homero\'i bogoYi. Uteni casopisi vee iSlraiuju imena Ijudi koji su naprosto 5 o\'Og sdje\a nestali. Zahvatio ih je anlis\'ijet! Avioni nestaju u zraku. Opel antisvcmir. (Usl\'ari spiralni "rtloli). ltd. Sve je to ueena mislika, i to sve deb· lia mistika. Poznala je stvar da kad se dva sumnjiva stava priblize onda ;c jedan od drugoga sve jaee ograduju. Ukoliko je misticniji utoliko snaznije. Od o\"akvih koncepcija ne treba urinili nih korak pa da n.as ubjedi neko kako su proroci mogli uskrsavati, kako s\'eci mogu set~lli kroz oba paralelna S\'ijcta. U 18. stoljccu ogrnuo se najveCim tajnim nirnbmom grof Sen Zerlllen (Saint-Germain) i lvrdilo se da se mog3o pojaviti L':as u Rimu, L':as u Pilrilu, guvoriti s Platonom i sa savrcmenicima. Davno ranije nek..i Apolonije Tianski, filowf, pustinjak, mistik. zna s\'e jezike s\'ijcta, pojadjuje se svuda I .nestadc bez trap". Ahasfcr, ukleti ,,2.idO\· IUlaliea· koga 1223. srela l.lslrolog Bonalli u M;:driuu, 1547. nalaze ga u Hambuq;lI, 1603. u Libeku, zalim Moskvi, Danskoj, itd. i na nen4ldana pitanja odg~\'ara .pcrr.::k~no a~'apski. Eto tako, s:l.lb fizika, slrogim rormlllam3, dokazuJe svc ~IO YJckoVIIlli.l rcligija nijc uspjcl". Quo "adis. homo S;]IJiclls?

Zamisao antimatelij.;: j;n'ila se 1928. u Dirakovoj glavi (P3ul Dirac) j' sa racumkc slrane nerna 5C tu ba~ ni~ta prigo\'oriti. Pojmovno 13 jc kon-

46

cepcija odrnah pohirala u tcolQ~(i vr t, Sad se umje':lSC vee popovi-ast ronumi:

II pocct ku j..! postojao jedan jcdini arorn, u kome je rnisaono bio sabijcn cijcli svijet! Kasnije se sve iz toga centra dalje stvara. (Georges Lamaiue. Maurice Goldhabcr, Edwin Hubble, i dr.). Dr Slenard uci da se Kvmezon ponasa bas tak o k ao da prelazi iz jednog svijeta u drugi: karl ovladarno time rnoci cerno vjecno zivjet i oponasajuci t a] mezon. Reinkarnacija. livol vjecni. Bogovi, Cest i turn. Nije se cudit i americkorn uceujaku, Uceni su jednorn u Arner ici vagali covje ka pri srnr ri i utvrdili gubitak tezine zbog napustanja duse, Ali morali bi se cuditi cia 5U i sovje t ski ucenjaci pozur ili cia podrzc tC4l>-0 antisvjetovima. Prvi Borisov, Zaboravise Kozirjeva. Sudbina genija,

Neutrino, i svi dalji rodaci, sarno su oblicl pocelnelenerg""l]:e,l one najbrze i'm:!Jkraci 1 valova, koja nastaje ravno iz prostora i toka vrerncna. sta J11oi<:

Dili na kraju sveg realnog svijcta nego svijet prostor - vremenv, kao pandan ovome svijetu. Deplasirano je traziti fizicka cula j kabinctske ckspcrt izc za nesto sto nijc Iizicko. Zasto narn sluzi dijalekrika nego da to shvatirno u igri polaritcta 4 elernenta. Sa svirn svojim gorostasnim apararima, skupim pokusirna i svcmirsk im letovirna uceni izraz ito dokazuju da smo st igli na granicu logicke rel]~nosti i stojirno pred bezdanorn dijalekticke irealnosti: raj drugi svijet iIi ba~ ant isvijet rnoze se shvariti sarno dijalekt icki kao nul- 11<1 polarnost ovog fizickog svijeta, Irnaginarni, irac ionalni, rnerafizicki svijct postoji kao i nas imaginarni broj .i«, a nerna nikakvog krivog prosrora niti vrludanja vrernena u dilataciji, Za vrijerne nernamo nikakvo culo osim OUsevnog bljcska ud onoga casa kada se Eovj.:k odvojio <Xi zivotinJe razlucivs: jucer od surra. Taj bljesak je dosao ~se zacinjao u maju i radao u Icbruaru ~ik - Vodenjak. Unakrsni odnos 4 elernenta dao je bozanski bljesak Minkovskom. j.-olomku ~ifmlje Vodenjaka, On je prvi otkrio vrijerne u racunima i predao daku Ajnstajnu . .f,rvi bljesak dode u dusu ist razivaca _i7. bozanske prisutnostj; slucajno i ml,lnjevU9, kale u kornentaru Zaratustrc Sur:!vanTi:-Tu pojavll SUfi naz.iva »vrijemc", koje je .britko k~o m3c<. K:.lo da sluti uranska svojstva genija Vodenjaka, aspekt Urana u horoskopu Minkovskog.

Prostor i vrijeme doduse ne molemo uvecLiti niti umanjiti kao ~to cinimOto--smiollo sa flzickim ~vrletom. To su irealne kolicine beskonacnug.

_~tarnost ovome konacnom. JL nasoj sugTav1s\'a 4 ekmenla, ~rozimaju jcdan druO"o"'a po njima imamo i 4 sLlsvim odjelila osnovna pOJma. Ne moiemo se cp~l.~jom u mislima okrenuli preko 360 steperu oko scb:!; ~c moz~. mu gle:.lati dalcko u proslost iii buducnost, ali S\'c komponc~te svt:nJlra stoJe u n;}ma .. Ponc:ki covjek osjcti guje se sto u pros!oru nalan. ProFcsor mate· matike i marksist bjez.i par mjeseci iz Skoplja jer preJosjeea zemq?tn:s. Da smo prostorno-vrl.'menske spoZll.:ljeparaklno njC:SQ\·il.~i sa mat~I~lj?lllo-encrgijskim vjerovatno bbmo do~li. mnogo u:.lljc .~~go .§to s~ za!IJ,cc:m~ muenim kombinacijama horoskopa, Jcunako sumnjllilffi naucnlm dem<:ntl'

-rna iz kompjutora.

Sva galama 0 antisvjctovima nikla je iz ne.i~bjdl1og p~jma ~lrij<', koju istralivac no.' mOle zaob!ci.. Svc ~o ~ada nljt!~'ln se nIJc/~s:'lto\'a.o, 1I dvojml simclriju, onu kakva Je I U prJl"(.~d:, onu .. koJu nlm PO\Jt:fI ~unlc .:l 4 svoja 5"l.'ta balJahinska mjl'st", onu kUJa u naSl1I1 gla\"ama nt:plcst.lllO ~I~-

47

--------~-------===~~.

lIij ... 'li svijct crni ant isvijct U glavarna Ii zicar'a.

duje unakrsno polarne pojrnove sasvim analogne sveukupnoj prirodl I up. Iivu na~eg sunca. Svakl prclaz] u Jrugog::! ali celvQrstvo ostaje.

{}Ibko. Protimici su jaki i reakcionarni; magu [lam iz ruku otetl ovako oSvel'i[ano oruLje 1 reel- D()Jb,!p; irnnmo 4 vrsti pojmova bas zato Slo srno poJrcueni iizi 4 unakrsjla sunca. Pitanje je da Ii to odgovara s\'eukupnoj prlrcur. Covjek rodcn u svemirskom brodu biti ce osloboJen takvih Slcga, nece gr::lvilirati nlkuda, nece prihvacan tutetvornu spregu, K.mezon ce irn dali cis!iju sliku 0 1lntisvijctu ....

Dakako, i jos [ednom: Covjck roden van gravitacije neko bi vrljerne nosao nasljedcna svoistva, dekanovski bi rezonovao na 4, _ a svakako dalje bi gcneracijs 10 izgubile. Ali kasnije, upravo, jadna bi bib sva njcgova urnovanja izvan svete cetvorke, A sarna [a OS\'e~l;Jna cetvorka stoji u svemiru i val. nasih horizonata i sunbnih sistema, SV<lkLj~ sislem,podrcd.::o nekcm daljcm. a aka i nije onda ostaje onaj bas pccetni. Energija koja je linijski

'" negdjc. pocela 5imb. 01 je granjivanja sun ca. zora stvaranja, Na drugom kraju

Pc Dna se zbija u tvrdu kuglasru rnalcriju. Na bokovima prve spirale otvara se »rebro« simbul vislne, suncane tapline i sjaja; supremo ce nadOCi n:c

I £!lliI. [ama, .5imb?! po?oenog s}Wca, i J;1~!i~a~ja ~l\.[lO:O ~ra~anjc, Uvjek n~u;v, ,... kloniva dvojna SlrnetrIp: RaoanJc 1 Umll"a!ljc. VISlOa I dubma; pravac I spi- J rala, vir i vrutak: feo.sko i musko, botaksko i dcmonsko:'=- priroda sfinga,

' ""11' «: ~ _.

U~estane pompozne teorije 0 antisvjeto\'ima nisu samo znak ::tgoniJc nauke, nilj znak da je ona odrnakla predaleko, stvarl izviloperila; ne sarno da je prekinula pocerm, nit sa grcklrn mudracima kojl S1I dati osnovu svernu zapaJnom umm'anju, nego jos vise je to znak da se sveukupnoj zgradi nauke ljuljaju ternelji: NeJoSlaje osnovni stav prerna prirodi, ncrna n:ligioznu. -filozofske dogrno koja bi to ucvrstlla, pozna se pre"ise zakona i uredaba a ncgdje je zagubljen ustav.~.t:Jeodrzive stare religioznc kone<!pc:ik propada iu, na~&.~......n3glo s".j! veci vakltfu. rriH:emc?i. ~ruslor .. za nove d~nikc,nskc ,bkfoH'; Putenll K·rnezlhha qudOS'11i(l) na g,amcu rlzlCkog svrjeta M-E; irnagmcrnr r:Jtunl vuku u metafizicki rajon P-V; ukazuje SI.! cudesnl paraleln] svijer, vjcran kao u ugledalu. Naive] misle da sCl\nj rnoze zakoraciti, Nogom.

PrekrSlile se. Iderno dalje. (1-1.11 • , \.

~-----------r--------~~~

J30ZJE KNJIGOVODSTVO

Socljalistick! ekonomisti postavili su vrlo smisljeni knjigovodsrvcnl kontnl plan. Bas zato SIO je rrezvcno uccn irna toliko analogija sa suncanim od nosorn 4 elcmcnta, Po njernu bi sarni andeli u:.pjdi prok njizit i sveprirodu, iako ne sa nasirn proizvoljnirn brojkarna. Primjer po sluzbenlm koru ima analogije radi:

1. Pocerna, osnovna, bilanca:

00 Osnovna srcdstva, zemlja, rudnici, masinc, oruda rada, incrtna

srcdstva proizvodnje, - materija, M.

01 Ispravci osnovnih sredstava

zbcg trosenja tokom proizvodnje, stvcranja novog 1I priroLlj,-

dak le ericrgija, E

90 fond osnovnih sredstava, tj. one sto SOlO naslijcdili za pocet ni rad, iz ranijcg - v rernc na , V 91 Kredit i za nabavu osnovnih sredsrava, prirnljcno od okoline, drustva, vlasri, - prostora P

AKTIVA

PASTV.-\

- 2.500

+ 200
+ 5(lf)
+ 1.800
- 2.300 + 2.300
12.000
6.300
1.000
3.000
+ 20.000
+ 2.300
- 22.300 + 22JUll 2. Bil .. nca, rada, stvaranja:

10-15 Novcana sredstva, duznici M (E) 30-39 Malcrij31i, invernar+, ird M

SO,.. Nedovrseni proizvodi E (!\1) 60... Gotovi proizvodi, roba, M

20. .. Obuvcze prcrna dobavljucirna P 23-29 Obaveze drustvu i Ionduvima V

3. Uspjesna bilanca: Nakon vrcrnenskog pcr ioda pokazuje se gubitak iii dobitak na klasarna racuna 4, 7, 8. ltd. Kad se posluje lose knjigovod» mugu stogod snkriti, ali nikad nisu tolikl Iantaste da bl abe strane bilance

51

mnol.ili 53 minus I. kao ~lo to cine ucen] matcrnatlcarl. Povjerilac hi brzo podnio tuibu sudu i naueio knjigovodu pamcti, Maternaticare nerna ko poclutili, Prosta im se vjeruje kao SIO svaki nestrucnjak vjeruje svako] bilancl,

Mcdui im glcdajte: Kujlgovodstvo jc jnko poucno i 1I smlslu spoznaje kretan]a stvari u drzavi, pa cak i U orijentaclji krctanja u prirodi. Lijcva strana bilance predstavlja aktivu; vidljivi l opipljivi materijalni svijct fizikc, - pare i roba. Desna strana je pasivna: nck] biblijski nevidljivl pokazatclj, Oznacuju ga sa plus ali je sasvim irnaginaran svijet brojki, rnctafizicki: obaveze i dugovi, I ta] tamni svijet jc paralelan, cista protuteza ovom svijetu cvrstih rnjera i brojeva. Obratite paznju na vrernenske racune, V. Na 19 i 29 ani S~ i ZO\'U "vrcmeskd razgranicenjn« jer se sravke lieu rninulog i buduccg rada. Poscbno se morate zarnislitl na t!istome V, koruu 90, $[a je ta] fond? Gdje su novci? Nema ih. Kome dugujemo, sebi iii nekorn drugorne r ? To je najrnaglovitija sravka bilance, a ipak cvrsta ... Poduzece je jako jer ima jake: Iondove«. To je bozanstvo vremcna, V, Ono Jest i Nije novae. Nevidljiv] uteg na vagi bllance 3.1i i osnovni, Racuni nase oznake P vee su konkrctniji, Bar vidimo kome to dugujcmo, Oba racuna P i V antisvijct, racunska protuteza ovom svijetu rube i novca,

Aka poLlu,!CCL: ne zapocne rad .. to ce biti anihilacija. Odluka ostade pusta, ncma rada ni stvaranja, bog mote da daljc boguje u prazno, Mrtva roba, Bijeli patuljci, A ako po.slujemo lose, jo~ gore, Mozemo pojcsti sirovine i rnatcrijalc, padamo u dugove, nek plate n:l~i sinovi. Ima cak i gore ako jederno osnovna srcdstva. IIi eak I najgore: Rndirno u ludo, jedcrno slrovine i kredire, masine se trose, otpisi rastu, nemarno para za ctplatiti anuitete, fond osnovnih sredstava pada u minus'! Dolazi do apsurda, Jer fond se ne mofe proknjiziti u akrivu i, na uzas strucnjaka inspekci]e, knjizirne mu tzv, -crveni stornoel Crveni fond je negacija ncgacije sa ngla poz itivnc, "i. irnaginarna stavka, crvcni pomak kao obrnana naseg poirnanja stvari. crna jarna koja vuce u eksploziju, bankrot, smrt, .... j sarno novl rt"\'olucionarni rad, uz "dike zll'olne zrt\'e, mora poct!ti izno\·a.·

Astrofizicarima nisla nebi ~kodilo da se pozab;)\'c i tako ban:llnom n;Jukom kao ~Io je Imjigo\'odstvo n~kc fabrike ').1pUn;l., Jer SV.l priroJa ima svuda analogne zlkonc. A sad evo neSto iz njiho\'ih knjiga:

M apio)utna mas:! materije u s\-cmiru, m = kubni cm neke inertne

masc.:

E apSOl111na eneTl~ij3 (eiju brzinu ogranitBe). e =konkretna cner·

gija koja \T~i n~ki rad;

P = arsolutni proslor owake "S .. (~to ga bez pitanja zakriviSe). p = konkrclna. kuckOJ. iii k.ugb:

V = \Tijcme oznake "T. (za koje ka1.u da ne posloji). \' = konkrctno

\'rij~mc mjcrenu !1:11am, '

Pusmatramo Ii malo du1.e Ie \'rhunsk'! racune u prilolcnoj tabli "idimo lin jt: g!J\'na hmkcija br.zina - v .. Ako njl! poisto\'jctimosa mlksimnlno pn· mall>flI brlinum s\j':1101 u r.:lcunima he j::.\'ljl m;)li paratluks. Proslor S jed· naka jc bc~konatno, Vrijcmc T jednako jc nula. Sjetimo se starih koji su (Jll bkutn gornj.:m b07_1nst\·u d:l\'ali s\'ojq\'a b'2skoia~nog. a kabala b~a. '7"1~~'tllik..l Ulll,ll';I\';1 milum, Krajnosli sc dudiruju; b~'~konatllo malo i besko·

naeno veliko, Gdje? Centar msionc ic svuc j' V" .

je svijer raspet na <Tr"Qlri'uj polarno!>l{ (\':1 e-( J~' r:lt'me Je nula. Bas zato ~I,)

J"- icki ,_ Ie-, , me a izrcxa poce ~ mora '" "

izic 'I SVIJct c [,lI"C polarnosti I 1',.' . _:-' u 11 ILInln11

teli ka nuli, svij;t E,S tezi bl:SkO~l~~I::;~~l I~~u[nll ~Pt"1 ~:Idlmo da svije; M:[ hilance svernirn prvotnl likovi p j. .', Spll.l na I radijalna kretanja radru,

R I ' . u eva 1 JE'ZC\'3 u zacetku zi\'ih bica

. .c~lI latl racuna nisu bez p:lI';)Liuksa. ali ta' ie da ' ... ' ... ,

zurnrnjj ncgo pamduksalni pokus Mn 'kl J ~ leko PoJ~o!>IJlnJ1 1 rn ~I\'aranja, Pu"ot()\'u ako svcrnu ac· J sona na Orne se zacar-i nova t('ori i,I

~e SJvd';no p~vinll~t" mall'malic:l:'j ~1~~itcO(~I~::~Ol:~~ .she~~, sunCostilja koj~i J Cr. (Euler, D'Alcmberr, Decartes ), '. e 0 J era, .. arnbera, Dekart:l.

Savrcmen] ekonomi.sti U 5\'0'0' Iorl i! . , .

villovima cilara: savrernen] mat ';n;lic,u ~rIJI CC~I~ blefiraju neupucen svijct

suncanu zdravu' parnet ncup <e"'h . can u 5\'OJOJ, cuf?riji leoriSu i tE'rori~1I nus I. a]« ,.minus i« korje u,c III .'} S\~f zato da bi u~tlJnali rnnozenja sa rni~.Oi Zern!Ii. steiu ko~stantcn ~z k~-J,t~ \~ctbara. Na .zmeu prastne U sverniru, na ..

.. a sapett say svermr a 0

svojirn ocern suncern tezi nuli N 'proJ kti .,' na sarna ~a

veni sterno, crveni pornak crnu ~'am u rvan napor \'OUI osnovn] fond u c. nom anrisvijetu. • J u, erne teorije 0 nekorn novorn duhov

Svijet je velik i sa Zcrnlje tog zr ~' .

?ve nase slavne fizicke konSI~nte d~C: p.~ <Ioe, I~Sk? JC postavljar] teorije. jede tek u racli iusu koi "..,. OJI srno velikom mukom dosli vri

kilome,lara, A {;~ je to O~~e!~J~Wj':~~~~~n~h. g~~i.na, ces,lo le~ koji mi')j)1I11 se da lZ konstanla sitnih zakona ~c I' vm,tlltJun~ sVJ, godina, I mU~1Il1(j

m JC stvonmo sliku svijeta, iz ulornak a

p~~··~~ .. =~.-D_C~ •••••• _

+ --- CI==-P=ClCCa.uaa:::lI:l::::r __ '_;;;I.IC_

I --- - _:1:::=;;:1==-=%;=t

t Re1ativna br . I re- ~

+ z1.na,v = V~ Apsolutna brzin3,.v = c I

+ m ~i ••••• Materija H '" mel .I

c' . . .. . .. ::::I M I

t e.. mvl ••••••••• Energija E mc~ E ~

! t •• . • ...... 1

+.' Vl~l t 1

t S .. c1 Prostor p V 1 - ~: = ex: !

+ t

I V . +

t t.. s 1 - ~; Vrijeme T c V ci = 0 .L

t I-or- I

t ---------------------------------------------------__ 1

+ Odnos Svijet : Antisvijet '" [,I : .E .. ~ ;.11..' t

I ~ : T, .. +

+ t t

Ie 'V·_ +

+ vr- mv ., s V R e Z u 1 tat I

~ 1- ~ 1- vi , 1·

.} --- ~______ -cr- + CCl "" _ co -I-

.===.D-=J::aa:g====~.=au~~=a;=;;;;=-;..-;;;;:;;;;;;;;~;;;;;;;=,=i

Kako izgledoju 4 ~Iementa u kozmoloskim l'acunima?

I

I

53

MINERALI, prv! oblik organizrranja materije, prvo proljetno bujanje, g<'umdl ij~ki oblici, privlaenoati, valcncijc, simpatije u kretanju muse, icn!>ki princip rnatcri]e,

BlUE, je druga etapa, razaraju se minerall, pretvaraju se u energiju, granaste oblikc, osrnoza - dakle veda princip Knefa - musk] princip energl]e,

ZIVOTINJE, pocese odjednom razarati bilje, lzrastose noge, - poce~e se kretat i prostorom, napreduju do irnpozantne pojave 18\'a., kralja zvijeri, simbell znaka Lava, hogovskog podnevnog simbola prostora,

UUDI. Evolucionisti se ditl! tvrdnjom kako je covjek postao od rnajmuna, A to isla znade prastara tibetanska predaja Bon Po, Kazu, ~o\'jek je najvisl sisar. Ili: On postade I:o\'jekom kad je poceo rabiri crude, te oruzje, vatru, itd, A njcgov tudesni duboki nocn] pogled nam govori da je on postao covjekom onaga casakad je poceo razlikcvatl [ucer i surra, demonski princip

vremena, Pa i svitanje njegove svijesj! 15)0' je u 4 etape: .

1. Kad je dovoljno izrastao mozak iz spiralne krcrnene zavrsnice, iza neke prirodnc kataklizme naglo je produzena 31. dioba celija. Imao je sadi 'd nllhjarde rnozgovnih celTja koliko i ~ovjekoliki predhodnik, rnajmun-covjek na drvetu, Ali spoznaja vrernena nau~i ga da skuplja hranu za zirnu, izabere

pecmu, koristi zernlju, matertju, • t .,

~ 2. Dioba 32, poduplala je njcgov mozak, i sad se vee znao orijentirati na

lov, pravl bmce. ide u otlmaclnu, pravi oru~je, juri za principom energ1je.

) ~ 3. Dioba 33., iza opel neke kataklizme, u~i ga cia korist+vatru, koli~u

okrece suneu, obraduje kamen, mOlda i kovine, ogradu]e svojelovno podrucje koristi se poznavanjern prostora, On [e vee bog u prirodi. .. .

¥- Iv" 4. Napokon u naso] daleko] prehistcrl 't dolazi i 34. podjela, gdje on stete

16 milijardi mozgovnih cclija, Sad vee on to1i~~ zna 0 v~emen,:, :~a pokopa\'a s\'oje rnrtve, pjeva pjesrne [unacima, pocinje stvararixradiciju, kterku vremena,

Sad je puni ~ovjek; sva vasiona nerna 0 njernu po~ma a on. vee. ima. pojam 0 njoj, Najbolji dokaz cia vise njk.~d ne mo~e ?oCl 35. podjela .Jer vl~g pojma nego vasiona-vrijeme i ne POStOjl, Stvaranje Ide? 4 etape, pjeva .tako Purusa. Sutra ureduju fivot po 4 stupnja, ashra~~. M~ja parnte predanJe da je i!o\'jek st\'oren u 4.etapi i prvu rasu .zovu SalJabwnkub.

lako prchistorija. A sada kulturni hod civiliz~cija:

LEMUR1JA, milska zemlja,u nDud zvana i Gondvan~, .izgleda ?a j~ zapQtcla kulturu. Bujna vegetacija, brojni vulkani, !lagonskl flvot,., prJ! bUJ' ni Ijudski zi\'Ol u smislu zemlje, dakle materlje.

ATLANTIDA. jo~ uvijek mitska, ali kako je ~el;endep're:;tavge ona je bila neka magijska i ralni~ka kultura, s uzburkamm .strastlma, ~"me zrtve. s,·~ Ildl0 !!;to mnot~o li!."i na semitsku ctapu nalks razvoJa, kult Marsa, energlJe.

EVROPA bi hila treea civilizacija, I zaista, svj vodilelji, od Egip~ana ~o Rusa. syi su opsjednuti - manje .iii \'i~e - mislju os\'aj;lnja, imponovanJa, ~\IIIC:lnog sjaja (bkako kcntum!>ka croha nnjvge), nadahnjuju sc prostorom.

5ti

. ALEUT~ .. Nedostaje dakle ('elnta civilizacija. Ona mora doci jer se S\'<J priroda kr sti cctvorkum, U Tczarna hermc tike vee srno je nazvali preslobod~o - Aleura. Ako je nasuprot Lcmurije, za 180 s te peni dalje, iskrsta Allan. tida, ~n~a nasu~rot Evropi moze sarno Aleut sko otocje: koje se inace prilikorn Jaclh zemljotresa uzdize. Tarno bl Promere] konacno rnor ao oslobodit i s\'e ljudstvo, earSlvo sina vremena .• ,

, ,Upore?in:~ s\:e to S::J razvojern kavkaske pasrnine, li,Qja seiza potopa razdlC]1 »nacetlrl vIetra nebeska«, Kulture Kavkazoida podoSe od juga k sje-

veru, all upravo smjenorn osno\'nih polar nosti: ,

. EGIP~T, prm podrucje gdje l'ijeka tecek sjeveru, zernljoradnjorn, kanalJma.plramldama, golernirn kipovima bu inih obJika,udari pubertetne ternelje nase civilizacije, 2ilo, plodnost, trornost, obilje i gornilanje, sve sarui

kult zemlje, matert]e, Nt!it. _ , ,

~EZOPOTAMI~A. gdj~ rijekc idu na jug, dade sasvirn oprecne karaktere iako su narodi srodni, Historija je puna krvi, rnagije, uzbur kanih strasti, okrumosti. Sve sarni mlsici, ostrina. pi srna, umjeca, kult krvavog, Moloha.

smisao energlje, -tr

ZAPAD Evrope zatirn poce sa. rirnskom imperijom. Dojadi nesigurnost u rusenju i sad poccse zakoni, Codex romanurn: svi putevi vode u Rim. Po. cinje svjetska irnperija, kult licnostl, sjaj zlato, pompozna urnjetnost, imponovanje, kral] Sunce, Epimere], Apolon; sva povjest opijena slavorn i svje- 110m. zed za prostorom,

ISTOK Evrope gubi se u nepreglednim steparna, ljudi su srodni zapadnirna da ih i trpaju u isto arijsko drne, ali karaktcr i historijski e_o1.iv je b;>'sJ

;.y.pro.~a,n Ideje zadruge, kult rnase, odilcanja, humanost, muzika, preziranje zlata i sjaja, slavljenje topline, ruska dusa, I cilav saternski svijet, Hindi, Perzijci, i dr. proroeki gledaju prolaznost i pjesmcki snuju humanost, je r

nose u sebl rnisao vremena, .

Take kroz povjesnu kavkasku dusu prosetase l:etiri vrhovna elernenta u kruznorn tijeku, i ma koliko narn 0\'0 turnacenje bilo smiono i romanticno, nerna logicke snage da ga oborimo -, Sveta cetvorka ce nas dapaee siliti da trafirno ovu strogu shemu u svirn Ijudskim organizacijama do bezumlja, Jer sasvirn je prirodno da je prva kultura pocela kao

ZEMUORADNJA. gomilanje zemaljskih dobara, pubertet, kult radanja, imetak. zemlje, Neil - matelije;

MILITARIZAM se javJja lama gdje je moguca otirnacina dobara, kult k.rvi, sile, Knef - energija; .

ZAVOJEVANJE moze se ad dati daljc sarno aka postavi l.akone, red, impcl'iju, slatus quo, kuIt sunea, Pi.lst - prostol-a;

HUMANOST mora dati posljednja jer Ijm1s!vo ne podnasa do kraja pi· ramiJu hijc!rarhije, razlike sjaja i bijedc:, dolazi covje!."nost, sloboda maS3 Iwll Zebaka - vjel!noga. Dijalekticka smjena suprotnosq u 4 clape, analogon ctapa u sveprirodi.

I I

57

I co v jek pojedinac, kao osnova celija tog velikog organizma-drust v a. nasi od pocetka analogon cetve.ro-slepenog rasta, etape bozanstva:

PUDERTET je prva Iaza, oblcno gomilanje materije, izrazaj Ijepote, zen· ski princip Venere, Neil - matedje;

MLADENASTVO je nausprot ocita druga etapa, materija se naglo pretvara u misiee i mastll. gine neznani junak da zagrije buduca srca, rnuski princip heroja, Mar sa, Knef - energlje;

ZRELOST je apolonovska snags sjaja 1 ~a, covjck vee svjesno vlada, ieli zaustavil.i 10k stvari, :':7.0r mu je visina, sja], sunce, regioni Pasta, -prosior;

STAROST je duba kad se sve izmiruje, covjek bez strasti, brat sviju Ijudi, na pragu preobrazaja, namire unucirua seb<! u pr ici, Tcr vee jest i

Il~C, - ccka ga vjcr nost, - vrlJcme. .

~ U kojoj ce godini koja od ovih etapa nasrupitl zavisi od dofivljaja ranijih gcncracija, od srnjena ranijih rr sa i rndova (jer S\'C je 10 u genlma kodirano). pace, na kraju k rajeva, j od prciskonxke srnjene vrhovnih elemcnata. Ali, da huderno konkrclnije ubjedeni, etapc su ovisne bas od prolaza sunca kroz 4 znaka koji te clemente simcblizuju: Pubertet ce naravno buk nuti jcdnog proljeca kad carujc Vener'!_ i Sllnc~Bikll; starost cc naglo traiiti svoj k raj jcdnoga februara, vrijerne cudljivog Id..@_na Iedcnog Sunl~a u Vodenjaku, Sve 4 etape u co\'jeku·mikrokozml1 .orljek su onega sto se dogadalo, i jo~ se dogada, u bhzern i daljern sverniru-makrokozrnu.

0, znarn: Ovo nece olako uti u glave starijih generacija, koje su opterecene dusadasnjirn skel srna. Sa vise napora mogu se i ani osloboditi takvog tercia. Jcdnorn ad takvih, dobrorn autoru povjesnih iSLraii\'anj:!, Eli Foru (t.li.c Fame) otela se [Iva divna senicnca: »Sinteticka intuicija pocctaka duha, iznad stotinc vjekova analiza, spaja se sa gcneralizacijorn najsruion ijih gcnija u najcivillzirnnijirn epohama. Zar Iilozof ija prirode ne potvrduje vc-

cinu slutnja mltuloskih kozmogonija? ,

R<:du~lijt'd srnjena 'puhlrnusti u kru7.nirn tokovlma razvitka mozc sc divno prat iti k roz 4 osnovne etape U ovoj karakreristicno] tabeli:

Evolueija sveprirode :

Nasi suncani simboli :

I, Materija, 2. Encrgi]a, 3. Prostor, 4, Vrijcmet I. Zora, 2. Vccer, 3. Podne, 4. Ponce:

4 carstva prirotlina Ciklusi civilizacija Pigmenlacija pasmina Vclike jeziene grupe Epohe roda Ka\·k:l2.aC3 GI;lI'ne kullurnc zone

·1 Klimahke zone (Roth) Puiilicki simboli su

I. Minerali, 2. Bilje, 3.li\'olinje, 4. Ljudi;

I. Lemurija, 2. ALlnnlida, 3. E\'fo'pa, 4. Aleuta;

I. ncgridna, 2. mongoloidna: 3.kavkazoidna, 4, ? ? ; 1. aglulinska, 2. izolirajllCa, 3, flekt.ibilna,. 4. ???; . L hnmit~ka. 2. scmitska, 3. kenlumska, 4, satcrn~ka~

1. Egipat, 2. r..1ewpulamija, 3. Znp. [vrora, 4. hI.

Evropa;

1. r..kdilcran. 2. Pont, 3. Atlantik. 4. Ballik; I. AI)is, 2. r\quila, 3. Lion, 4. Co\'jck;

Medunarodni [ezlc! Osnovni ustav epoha

I. egipatski,·2. babllonski, 3, engteskr, 4. ruski:

I. Papirus vrlina. 2, Hamurabijev,). Codex rom.,

4. Sovjet; .

I. zernljoradnja, 2. militarizam, 3. Industrija 4. so-

cijalizam: ,

I. sluga-radnik, 2. ratnik, 3. gospodin, 4. drug;

1. Covjek, 2. Necovjck, 3. Natcovjek, 4. Svecovjek: 1. pubertet, 2. rnladena~tvo, 3. zrelost, 4. starosi: 1. irvanj, 2. vodenica, 3. paromlin, 4. elektromlin; I. Oziris, 2. Moloh, 3. Krist, ~. Lucifer;

1. koptski, 2. sumeranski, 3. latinski, 4. staroslavenski.

Proizvodni sisterni

Cast gra[hnska je Epohi slufe ideall Usp: razvoj jedinke Proizvodna sirnbolika Tcogonijskl simboli Svcti jezik reiigije

Unakrsni znaci neba Sfinga vee govori

... runCI<A. UJ"~

1. Bik, 2. Orao-Skorplon, 3. Lav, 4. Vodenjak; I. bik. 2. 0[(10, 3. lav, 4. cOlljek ... ltd.

.f. ~ Z. "'Je 1. I ~Ju; ! .... 5 'to "r'l' ,.~J"'G' .... "1, .... nlS

. .T~~ela je ~a,da prvi put data; mole jc svak po volji prosir iri, popravlti, lskrivitl. nagrditi, ..•. ali vise se ona ncce unisriti. Doba, u koje je ana data, sp~.da u .doba k?je se s nijednim drugim neda uporediti. Mi srno na smjeni dvijc najkrupnijs etape: BoZ.1mke visine prostora dernonske dubine vrerneJ1:l; pkmcnite zvijer] lava, novog oplcrnenjencg covjeka; lcdcnog sjaja j tarnnc topline: okovanog i oslobo(tenog Prornetcja.

Nasa j:. g~ncrac~ja vidjela Njegovo apostolsko velicanstvo, podncvno sunce .na. vrsmr, kralja-sunce sa 30 titula: kruna, zezlo, gr irniz, purpur, LlUreol, VI, iluster na golemoj piramidi zlata, Do njega nobilissirni clarissirnl iltustrlsslmi, spectabiles, perfect is simi A, E, I, O,oU: Austria E~it In Orbi Univ~rso, .... i sve ?djcdnom u ponor proslosti. Sjaj, Prostor, visina, nadimanje, barok, ,em~lr, fO,koko, jczuitski bombasti stll, i sve na kraju puce kil~ balon, U RIm idu SVI putovi, ramo prorok skromnosti postade Gaspodin, Knst.kralji na.mjesnikll ljube zlatnu papucu »presvjetli« biskup, i odjednom ll_pad~ sO~jeskl drug, bez etikete. Ja, Otac, Papa, Bog, sve velikirn slovom, Ego, I najcdnorn utopi~ticki roman druga Evgcnija Zarnjai lna .Mi«. Prvi put Ml sa velikim slovorn, krik Lucifera.

N~rcisoidne ideje svjctskog centra nece vise spasul nl suludo bjczanje gnla~I.I,k~ ~o ~rven?m. pornaku. Bit je ncodoljive iskonskc Illozofije da se di. Jalektll..:kl I slmbollck! svuda u rokovlma .. mj\;'njujll 4 tipa org:1nizacija. fz. mc(lu jClive iradunalne pulamosli pojgr~\\'a SI! stvaranje. Naillisi elL-menU \'C~ prc.d nasim ocima prelaze jedan u drugoga: Slln~-r cncq;ija ulazi u cvjeto. v~. I p.lodove, alomska malel'ija prcl.lZi u str.1hovilu !Iltnja\'u s\emirske cner. glJe, sposobne da ralOese Zemlju. Mi ba~ zivimo u vremenu hula se smjenju. ju najvge dvije polar.nosti Ijudskih organizLlcija, tonu svjL:tske impe.rijc, rash: snaga puka: simbolicki prcd l1aSim 0cima slIrvava se velh.'nns!vo proslora u neki ambis vremena. F.:nomen koji se o(h~rava svakih 26000 godina, i znLo sad vcr trebarno kontakt sa onih prvih 7 mudraca,. oprezno skid.'lti 7 Fc(:atu sa potonjih atlantskih tajni.

I

59

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->