P. 1
Demidovic - Zbirka zadataka

Demidovic - Zbirka zadataka

4.5

|Views: 22,534|Likes:
Published by Kathleen Murphy

More info:

Published by: Kathleen Murphy on Nov 02, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/04/2015

pdf

text

original

NASLOV ORIGINALA

G. S. S. M.

BARANENKOV, B. P. DEMIDOVIC, V. A. JEFIMENKO, KOGAN, G. L. LUNC, E. F. PORSNEVA, E. P. SYCEVA,

S. V. FROLOV, R. J. SOSTAK, A. R. JANPOLJSKlJ

T (" T3AP;HEHKOB, E. n. nEMI!]10BWI, B. A. E<I>I1MEHI(O,

C. ."" KOrl~fI, r . .n . .1YHl\, E. <1>. nOPlllHEI1A, E. n. CbIYEIlA, ' C. B. <l>P0J10B, P. )1. WOCTAI(, A. P. 51HllOJJbCKlill

3AllA4VI VI YnPA)f{HEHV15I

no MATEMATVI4ECKOMY AHAJ1VI3Y

,illl/! BTY30B

ZADACI I RIJESENI PRIMJERI IZ VISE MATEMATIKE

S PRIMJENOM NA TEHNICKE NAUKE

non PEJlAKUI-lEtf

5. n. llEMHllOBl14A

H3.LI.Al-H1E .ll.EBilTOE. CTEPEOTI10HOE

PETO ISPRAVLJENO IZDANJE

113J1ATEJ1bCTBO «HAYKA.

r .nABHMI PEllAKUI1)1 <l>113I1KO·M.A TEMATI1YECKOP! J1I1TEPATYPbl 1110CK.BA 1~?4

REDAKTOR:

B. P. DEMIDOVIC

PREVELI S RUSKOG

I I UREMOVIC lng. Z. VISTRICKA

ng ..

REDAKTOR HRVATSKOSRPSKOGA IZDANJA PROF. DRING. D. BLANUSA

rcdovrii clan jugostavcnskc akademije znanosri i umj et nost i

TEHNICKA KNJIGA ZAGREB

TISAK: »BIROGRAFIKA« - SUBOTICA

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU

Gradivo iz raznih podrucia vise matematike moze se sarno onda terneljito svladati ako se pojedine rnetode i racunski postupci uvjezbaju rjesavanjern veceg broja primjera. Povrh toga je neophodno da se vidi i primjena tih metoda na probIerne prirodnih i drugih nauka te na tehnicke probleme. To je dakako narocito vazno za one koji maternatiku izucavaju upravo radi tih primjena.

Zbirku, koja evo izlazi u prijevodu sastavilo je vise ruskih autora pod redakcijom B. P. Dernidovica. Ona se odlikuje bogatstvom dobro odabranih primjera iz svih podrucja vise anali.;e, iz diferencijalnog racuna, integralnog racuna i diferenciialnih iednadzbi, a obradene su i metode pribliznog racunania, Pri tom su u tekstu dana kratka, ali temeljita teorijska objasnjenja i lijep broj potpuno izradenih standardnih primjera. Za sve nurnericke zadatke dana su na kraju knjige rjesenja, a za teze zadatke.oznacene sa icdnorn iIi dvije zvjezdice (*) uz broj, i kratke upute. U dodatku se mogu naci neke najvazniie tablice i niz nacrtanih krivulja. U sam om tekstu takoder ima preko storine crteza.

Opseg obuhvacenog mater ijala vidi se potanje iz sadrzaja. Moze se reci da je uzeto u obzir sve sto ulazi u okvir uvodnih predavanja vise matematike na fakultetima i visokim skolama, s izuzetkom analiticke geometrije kojoj se redovno posvecuju posebne zbirke zadataka.

Vjerujem da je izdavanjem ove odlicne zbirke Tehnicka kniiga, Zagreb, znatno olaksala izucavanje vise matematike svim studentirna koji se njome bave bilo kao glavnim predmetom studija, bilo kao sredstvom koje im je neophodno za svladavanje tehnickih iii drugih nauka, jer pored primjera koji sluze uvjezbavanju formal nih postupaka ima velik broj prirnjera gdje se ti postupci primienjuju na konkretne tehnicke i f'izikalne probleme.

D. Blanuia

PREDGOVOR PETOM IZDANJU

Ovo pew izdanje izlazi kao popravljeno. L' njemu su otklonjenc svc zapaz.ene graf'icke pogreskc , a pojedine definicije i pojmovi rcmeljitije su poiasnjeni. Neke ispravke i prcin akc primili smo od redaktora ruskog izdanja B. P. Demidovica, pa smo ih u cijelosti, uz jos neke nase, uvrstili u ovo izdanie.

Vjerujemo da cc ovako preradeno, novo izdanje, jos vise olaksati izucavanje vise matematike svim studcntirna, a narocito studcntima kojima su "Demidovicevi z adaci= obvezan udzbenik.

U listopadu 19 7ii.

1. Urcmouic

Z. Vistrick«

SADRZAJ

Predgovor

Gl a v a 1.

Uvod u analizu

I. Poiam funkcije , . . . . .. .. .. .. . . . . . . 11

2. Grafovi elementarnih funkcija , . . . . . . . . . . . . . . .. .. 16

3. Limesi 22

4. Neizmjerno male i neizmjerno velike velicine 33

5. Neprekinutost funkcija 36

Glava II.

Dertviranje funkcija .

I. Neposredno izracunavanje derivacija .

2. Tablicno deriviranje .

3. Derivacije funkcija koje nisu eksplicitno zadane

4. Primjena derivacija u geometriji i mehanici ..

5. Derivacije viseg reda " .. ',' , .

6. Diferencijali prvog i viseg reda . , .

7. Teoremi srednje vrijednosti ' ' .. ,.

8. Taylorova formula .

9. L'Hospital-Bernoullijevo pravilo za neodredene oblike " .. " .

Glava III, Ekstremi funkcija i pr irnjene der-ivacija u geometziji 83

1. Ekstremi funkcije jednog argument a 2, Smjer konkavnosti. Tacke inf'leksije

3. Asimptote

4. Konstrukcija grafova funkcija prema karakteristicnim tackama 95

5. Diferencijal luka. Zakrivljenost. . , . , .. , ,. . .. . . .. . . 100

Glava IV.

Neodredeni integral

I. Neposredno integriranje , , . . .. 105

2. Metoda supstitucije , .. . . .. .. .. . . .. .. .. 112

3. Parcijalna integraciia , 116

4. Jednostavniji integrali s kvadratnim trinomorn ,....... 117

5. Integriranje racionalnih funkcija " , .. .. J21

Str.

5

11

43 43 47 58 62 67 72 76 77 79

83 91 92

105

8

SADRZAJ

6. Integriranje nekih iracionalnih funkcija .

7. Integriranje trigonometrijskih funkcija .

8. Integriranje hiperbolnih funkcija ..

9. Primjena trigonometrijskih i hiperbolnih supstitucija na odrcdivanje

integrala oblika J Rex, Vax2+bx+c) dx, gdje je R racionalna funk-'

cija " " , .

10. Integriranje raznih transcendentnih funkcija .

11. Primjena redukcionih formula .

12. Integriranje raznih funkcija .

Glava V.

Odredeni integral

1. Odredeni integral kao limes sume .

2. Izracunavanje odredenih integrala pomocu neodredenih .

3. Nepravi integrali " .

4. Zamjena varijable u odredenom integralu .

5. Parcijalna integracija .

6. Teorem 0 srednjoj vrijednosti .

7. Povrsine ravninskih likova ..

8. Duljina luka kr ivulje .. " .. " .

9. Volumeni tijela

10. Povrsina rotacione plohe ..

11. Momenti. Tdistc. Guldinovi teoremi , .

12. Primjena odredenih integrala na rjesavanje zadataka iz fizike .

Glava VI.

Funkcije vise var ijabfi

1. Osnovni pojmovi , ••..................

2. Neprekinutost ..

3. Parcijalne derivacije .

4. Totalni diferencijal funkcije .

5. Deriviranje slozenih funkcija ........•.......................

6. Derivacija u zadanom smjeru i gradijent funkcije .

7. Derivacije i diferencijali viseg red a ..

8. Integriranje totalnih diferencijala .

9. Deriviranje implicitno zadanih funkcija , "

10. Zamjena varijabli .

11. Tangencijalna ravnina i normala na plohu .

12. Taylorova formula za funkcije vise varijabli , .

13. Ekstremi funkcija vise varijabli .

14. Zadaci za odredivanje najvecih i najmanjih vrijednosti funkcija .

15. Singularne tacke ravninskih krivulja .

SADRZAJ

Str.
16.
125 17.
128 18.
133 19.
20. Ovojnica

Duljina lu~; ~~~~t~r~~'k;i~~ij~' .. :: :: :: :: :: :: :: :: :: :: :: :: : .....

Vektorska funkcija skalarnog argumenta :::::

Popratni trobrid prostorne krivulje .

Zakrivljenost i torzija prostorne krivulje " .. " ..

134 136 136 136

G la v a VII. ViSestruki i kr-ivuljni integral!

........ , ,: .

I. Dvostruki integral u pravokutnim koordinatama '" .

2. Zamjena varijabli u dvostrukom integralu .

3. Izracunavanje povrsina likova .

4. Izracunavanje volumena tijela .

5. Izracunavanje povrsina ploha .

6. Primjene dvostrukog integrala u mehanici .

7. Trostruki integrali .

8. Nepravi integra li ovisni 0 parametru. Nepravi visestruki integrali ..

9. Krivuljni integrali .

10. Plosni integrali .

11. Formula Ostrogradskog-Gaussa .

12. Elementi teorije polja .

139 139 141 144 148 150 151 153 158 161 165 166 170

Glava VIII. Rcdovi

I. Reclovi brojeva .

2. Reclovi funkcija .

3. Taylorov red .

4. Fourierovi redovi

177 177 181 182 185 187 191 194 200 203 210 215 218 220 224 226

G I a v a IX. Diferencijalne [cdnadzbe

I. Provjera rjesenja. Sastavljanje diferencijalnih jednadzbi poroclica kri-

vulja. Pocetni uvjeti _ .

2. Diferencijalne jednadzbe prvog reda .

3. Diferencijalne jednadzbe prvog rcda sa separiranim varijablama. Or-

togonalne trajektorije .

4. Homogene diferencijaine jednadzbe prvog reda .

5. Linearne diferencijalne jednadzbe prvog reda. Bernoullijeva jcdnadzba

6. Egzaktne diferencijalne jednadzbe. Eulerov multiplikator .

7. Diferencijalne iednadzbe prvog reda koje nisu riiesene s obzirom na

derivaciju .

8. Lagrangeova i Clairautova jednadzba . .

9. Razne diferencijalne jednadzbe prvog reda .

10. Diferencijalne jednadzbe viseg' red a .

1 I. Linearne diferencijalne jednadzbe .

s«,

229 230 231 234 238

241 241 246 249 250 252 253 255 261 265 274 276 277

283 283 295 301 307

311

311 314

316 319 320 323

325 328 329 334 338

10

SADR2A.T

Str.

12. Linearne diferencijalne iednadzbe drugog red a s konstantnim koef'i-

cijentima 340

13. Linearne diferencijalne iednadzbe vis ega od drugog reda s konstant-

nim koeficijentima .. . . 345

14. Eulerova jednadzba 346

15. Sistemi diferencijalnih jcdnadzbi

16. Integriranje diferencijalnih iednadzbi pomocu redova potencija

17. Zadaci za Fourierovu metodu .

347 350 352

GLAV A I

UVOD U ANAUZU

Glava X.

PribHzni racun

355 355 359 363 368 371 378

1. Pojam funkcije

I. Racunanje s pribliznim vrijednostima

2. Interpolacija funkcija .

3. Odredivanje realnih korijena jednadzbi

4. Numericko integriranje funkcija

5. Numericka integracija obicnih diferencijalnih iednadzbi

6. Priblizno izracunavanje Fourierovih koeficijenata

1°. Realn! beojevi. Racionalne i iracionalne brojeve nazivamo realnim brojeoima, Pod apsolutnom urijednosti realnog broja a podrazumijevamo nenegativni broi JaJ, odreden uvjetima:

JaJ = a kada je a ;'0, i JaJ = -a, kada je a<O. Za bilo koje realne brojeve a i b vrijedi nejednadzba

la + hi :S;lal + Ibl·

Odgovor-i

381

2°. Def infcija funkci]e. Ako svakoj vrijednosti*) varijable x koja pripada nekom skupu E, odgovara jedna i sarno jedna konacna vrijednost velicine y, tad a y nazivamo (iednoznacnom) funhcijom od x, ili zavisnom uariiablom, definiranom na skupu E; x nazivamo argumentom, iii nezavisnom uarijablom. Cinienicu da j e y funkcija od x ukratko izrazavarno zapisom y = I (x) iii y = F (x) itd.

Ako svakoj vrijednosti x koja pripada nekorn skupu E, odgovara jedna iii nekoliko vrijednosti varijable y, tada y nazivamo viseznacnolll [unkcijom od x, definiranomna skupu E. U daljnjern cerno pod rijecju »funkcija « razurnijevati sarno [ednozna/ne funkcije, ako ne bude izricito drukcije receno.

Pr-iIozi

1. Grcki altabet II. Neke konstante

III. Reciprocne vrijednosti, potencije, korijeni, logaritmi IV. Trigonometrijske funkcije

V. Eksponencijalne, hiperbolne i trigonometrijske funkcije VI. Neke krivulje

475 475 476 478 479 480

3". Podr'ucje def'Inici]e funkci]e. Sve vrijednosri x, za koje ie zadana funkciia def inirana, nazivamo podruijem def inicije te funkcije.

U jednostavnim slucajevima podrucje definicije funkcije jest: iii odsjecak (zatvoreni inlerval, segment) [a, b], ti. skup realnih brojevax, koji zadovoljavaju nejednadzbu a ';;x <b ; ili otvoretli internal (a, b), tj. skup realnih brojeva x, koji zadovoljavaju neiednadzbu a-c x-c.b, Ali moguca ie i slozenija struktura podrucja definicije funkcije (vidi na prirnjer zadatak 21).

Primjer 1. Odredimo podrucje definicije funkcije

1

y = -----.

Vx2-1

Rjeienje, Funkeija je def'inirana ako [e

x' -1> 0,

ti. ako je JxJ> I. Na tai nacin, podrucie definicije funkcije je unija dvaju intervala: -oo<x<-J i I<x<+oo.

4". Inverane funkci]e, Ako za sve vrijednosti zavisne varijable y funkcije I(x) jednaoz bu y = f(x) mozemo jednoznacno rijesiti po varijabli x, tj. ako postoji takva funkcija x ~= g (y) da je y =f[g(y)], t ada je funkcija x ~~ g(y), iii uobicajenom oznakorn y ~ g(x), illuer zna od Y~"/(x). Ocigledno je da je g[J(x)]=x, ti. funkciie I(x) i g(x) su medusobnn inverzrie.

Opcenito, jednadzba y = I (x) definira viseznacnu inverznu funkciiu x = 1-1 (y) i to takvu, da je y =IU -1 (y» za sve y koji su vrijednosti funkcije I (x).

Primjer 2. Za funkciju

y = 1 - 2-X

(1)

odredirno inverznu funkciju.

*) U daljnjern turnacenju sve razrnatrane vrijednosti velicina smatrat cerno rcalnim , ako ne bude izricito drukcije rcceno.

12

UVOD U ANALIZU

Rjesenje, Ako jednadzbu (I) rijesirno po x, dobivamo: 2-x = l-y

Ig (1 - y)*)

x= -

(2)

Ig2

Podrucie definicije funkciie (2) ocigledno je ovo: - ex) <y <: 1.

5°. Slozene i Irnplfcirne funkci]e, Funkciju y od x zadanu lancern j cdnakos t i y =I!»), gdje j e u = ",(x) (f(u) je definirano za sve 11 iz skupa vrijednosti funkcij e ",(x» itd. nazivamo slozenom ili [unhcijom od [unkcije.

Funkciju,. zadanu j~dnadzbom, koja nije .rijcsena po zavisnoj varijabli, nazivamo impli"ill/Dill. Na prrmjer jednadzba X3+y3 = j odreduje y kao implicitnu funkciju od x.

6°. Graf'Icko prfkazivanje funkcjje, Skup tacaka (x, y) ravnine XOY, kojima su koordinate povezane jednadzborn y =J (x), nazivamo grafom zadane funkcije.

1.** Dokazite, ako su a i b realni brojevi, da je

2.

Ilal-lblJ :S;la - bl :S;lal + Ibl.

Dokazire ove jednadzbe :

a) labl = lal'lbl;

c) 1~I=laJ (b#O)'

b Ibl '

d) j;;2 = lal.

3.

b) lal2 = a2; Riiesite neiednadzbe:

a) Ix-ll<3; C) 12x+ll<l;

b) Ix+ll>2; d) Ix-ll<lx+ll.

Izracunajte f(-I), f(O), tel), f(2), f(3), f(4), ako je f(x) = x3-6x2+llx __ 6.

4.

5.

Izracunaite f(O), f(-~J' fe-x), f(-J..) , _1_, ako je f(x) = ~ l+x2.

4 x f(~

Neka jef(x) = arccos (Ig x). IzraCunajtef(~), f(I), f(IO).

Funkcija f (x) je linearna. Nadite ovu funkciju ako je f (-I) = 2 f(2) =c -3.

6.

7.

8.

Naditc cijelu racionalnu funkciju f (,.) drugog stupnja ako je f (0) = 1, f(l)=O if(3)=5.

Poznato nam je.d~.jef(4).~ -2, f(5) = 6. Izracunajte pribliznu vrijednost f(4, 3), smatrajuci funkOjuf(x) naodsjecku4:S;x:S;51inearnom (linearna tnterpolacija Junkcije).

Funkciju

9.

10.

f(x) = (O, ako je x:S;O' x, ako je x>O

napisite pomocu jedne formule, koristeci se oznakom apsolutne vrijednosti.

*) Jg X Jog,. x, oznacuje dekadski logaritam broja x.

POJAM FUNKCIJE

13

Odredite podrucja definicije funkcija:

11. a) Y = .J x + 1 ; b) y = rx+i~

12.

1

y=--.

4-x2

15.

16. )' = J x - x3•

x2-3x+2

18. l' = 19 .

- x+l

2+x 17. )' = Ig-.

2-x

2x 19. y = arccos --

l+x

20.

l' = arcsin (Ig ~). 21. Y = JSin 2x.

- 10

Neka je f(x) = 2x4-3x3-5x2+6x-l0. Izracunajte

1 . I

tp(x) =2[f(x)+f( -x)] 1 "'(x) =2 [J(x)-f( -x)].

Funkciju f (x) definirunu u simetricnom podrucju -/ <x-c l, nazivarno parnom, ako je r (-x) = I (x), i ncparnom ako je r (-x) = -f (x).

Istrazitc koje su od zadanih tunkcija parne, a koje su neparne :

1 x - x

a) f(x) =-(0 +a "):

2

~---

b) f(x) = J[+x+x2-Jl-x+x2;

c) f(x) = V(x+l)2+VC(-1)2; l+x

d) J(x) = 19-;

I-x

e) f(x) = Ig(x+Jl+x2).

22.

24*.

Dokazite da svaku funkcijuJ (x), koja je definirana u intervalu +I-c.x-c.l, mozerno predociti u obliku zbroja parne i neparne funkcije.

Dokazite da jc produkt dviju parnih funkcija ili dviju neparnih funkciia parna funkcija, a produkt parne funkcije s neparnom, da je neparna funkcija.

Funkciju f (x) nazivamo periodicnom, ako postO!~ takav. poziti_van .broj .T (period funkcije), da je f (x+ T) "" f (x) za sve vriiednosti x, koje pripadaju podruciu definicije funkcije f (x).

Odredite koje su od nize navedenih funkcija periodicne i za te periodicnc funkcije nadite njihov najmanji period T:

a) f(x) = 10 sin 3x;

25.

26.

b) I(x) = asin}.x+bcosXx;

c) J(x) = Jtg;;

d) f(x) = sin2x;

e) f(x) = sin(£).

14

UVOD U ANALIZU

POJAM FUNKCIJE

15

A

37. Izracunaite f (-1), f (0), f (I), ako je

f(x) = {arCSin x za -1 :O;;x:o;;O, arctg x za O<x< +00.

lit Odredite korijene (nule) te podrucja gdje je funkcija y pozitivna, odnosno negativna, ako je:

27. Izrazite duzinu odsiecka y = MN i povrsinu S lika AMN kao funkciju od x = AM (s1. 1) te konstruirajte grafove tih funkcija.

D

B

a) y = l+x; d) y=x3-3x;
b) y = 2+x-x2; e) 2x
y = Ig---.
l+x /f 12

_-----_ _------_

Slika 1.

Sfika 2.

c) y = I-x+x2;

Za funkciju y izracunajte inverznu funkciiu, ako je

30.

Linearna gustoca (tj. masa po jedinici duljine) linije AB = I (sl. 2) na dijelovima AC = I" CD = 12 i DB = la, (11 +/2+la = I) jednaka je po redu ql> qz i Q3' Izrazite masu m varijabilnog odsjecka AM = x te linije, kao funkciju od x. Konstruirajte takoder graf te funkcije.

Izracunajtee [.p (x») i .p [rp (x»), ako je 9 (x) = x2 i .p (x) = Y

Izracunajte f {f [f (x)]), ako je f (x) = _1_.

I-x

31. Izracunajte f (x + I), ako je f (x - 1) = x2•

a) y = 2x+3; d) x
y=lg-;
2
b) y = x2_I; e) y = arctg3x.
c) v = ij I-x3•
. , 28.

29.

U kojim podruciima ce biti definirane ove inverzne funkcije?

40. Za funkciju

32. Neb je f (n) zbroj n clanova aritmeticke progresije. Pokazite da je

1(11+3)-3f(n+2)+3f(n+ 1)-f(n) = 0.

33. Pokazite ako je

41.

{X, ako je x:o;;O, y=

x2, ako je x>O,

odreditc inverznu funkciju.

Zadane funkcije napisite u obliku lanca jednakosti u kojern svaka karika sadrzi jednostavnu elementarnu funkciju (potenciju, eksponencijalnu, trigonornetrijsku itd.):

f(x) = k x +b

i ako brojevi x" x2, Xa Cine aritmeticku progresiju, da brojevi f (x,), f (x2) i f (xa) takoder Cine aritmeticku progresiju.

34. Dokazite ako je f (x) potencija, tj. 1 (x) = a' (a>O), i ako brojevi Xv x2, Xa Cine aritmeticku progresiju, da brojevi f (x,), 1 (x2) if (x3) Cine geometrijsku progresiju.

x c) y=igtg-; 2

d) y = arcsin (TX2).

42.

Slozene funkciie, zadane lancem jednakosti, napisite u obliku jedne jednakosti:

35.

Neka je

l+x f(x)=lg-.

I-x

a) y = u2, U = sin x;

b) y = arctg u, U = ;;;,

v = lg x ;

Pokazite da je

) { 2u, ako je u :0;;.0,

c y =

, 0, ako je u>O;

Napisite u eksplicitnom obliku funkcije y koje su zadane iednadzbama:

36.

(x+y)

f(x)+1(Y) =1 -- .

1 + x)'

Neka je 'P(x) = __l_(aX + a-X) i .p (x) = __1__ (aX_

2 2

cp(x+y) = 9(x)CP(y)+IjJ(x)tj/(Y)

If!(x+y) = cp(x)IjJ(Y)+CY(Y)If!(X).

43.

Pokazite da ie

a) x2-arccosy = n;

b) lOX + lOY = 10;

c) x+lyl = 2y.

Odredite podrucja definicije zadanih implicitnih funkcija.

16

UVOD U ANALIZU

2

GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA

17

2. Grafovi elcmentarruh funkcija

45. y = x+b,

416. y = 1,5x + 2.

ako je b = 0, 1,2, -1, -2.

Grafove funkciia Y = f (x) konstruiramo tako da nacinimo dovolino gustu mrezu tacaka M, (Xi' Y;), gdje je Yi = f (Xi) (i = 0, 1, 2, . , .), i te tacke spojimo linijom, koja njirna prolazi, Za

izracunavanje prcporucarno sluziti se logaritamskim racunalorn. .

Konstruiraite grafove cijelih racionalnih funkcija 2. stupnja (parabole):

y
... ~~ ......
".
~ ......
\,12 /y
, 3
/
\
\
0 X y = ax2, ako je a = 1, 2, 1 -1, -2, O.
47. 2 '
48. Y = x2+c, ako je c =0, 1, 2, -1.
49. y = (X_XO)2, ako je Xo = 0, 1, 2, -1.
50. y = Yo+(x-l)2, ako je Yo = 0, 1, 2, -1.
51*. y = ax2 +bx+c, ako je : 1) a = 1, b = -2, c = 3;
2) a = -2, b = 6, c = O.
52. y = 2+x-x2, Odredite siecista te parabo1e s osi OX. Konstruiraite grafove cijelih raciona1nih funkcija viseg stupnja:

53*. Y = x3 (kubna parabola). 54. y = 2+(x-l)3.

Slika 3.

56.

Konstrukciju grafova olaksava poznavanje grafova osnovnih elementarnih fukcija (vidi prilog VI). Polazcci od grafa

y =f(x),

(f)

Konstruirajte grafove razlomljenih linearnih funkcija (hiperbole):

pornocu jednostavnih geometrijskih konstrukcija dobivamo ove grafove funkcija:

l. y, cc =! (x)

2. Y2=f(-x)

3. Y3=f(x-a)

4. v c=b+Li«)

zrcaljenie grafa r na osi OX; zrcaljenje grafa r na osi 0 Y;

graf I", pomaknut u smieru osi OX za velicinu a;

graf I", pomaknut u smjeru osi OY za velicinu b (slika 3),

58*.

1

y=-.

X

59.

1

y=--.

I-x

60.

x-2 y=--.

x+2

Primjer, Konstruirajmo graf funkcije

61*.

m y=Yo+--, x-xo

ako je Xo = 1,

Yo = -1,

m=6.

IT

Rjeienje. Trazcna krivulja je sinusoida Y = sin x, pomaknuta u smjeru osi OX udesno za - (sl. 4). 4

62*.

2x-3

y=--.

3x+2

y

Konstruirajte grafove razlomljenih racionalnih funkcija:

63.

1 y=x+-.

X

64.

x2 Y=--· x+l

Stika 4.

65*.

66.

1

y=-.

x3

Konstruirajte grafove linearnih funkcija (pravci):

44.

.\' = kx,

ako je

k =0,

1, 2,

2

-1, -2.

67*.

10 Y=~-

x2 +1

(» Versiera« Marije Agnesi).

2 Demidovic : Zadaci

18

UVOD U ANALIZU

2

GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA

19

68.

2x

y = -- (Newtonova serpentinay.

x2+ 1

91.

y = sin x-t-cos x. 92*. y = cos? X.
Y = x-t-sin x. 94*. y = xsinx.
y = tg2 x. 96. y = 1-2c05X.
. 1. 1
Y = slilx--sm3x. 98. y = cosx+ -cos2x.
3 2
tt ±·,/sinx.
y = cos-. 1110. Y=
x 69.

1 Y = x+2· x

93*.

95.

2 1

y =X +-

x

(Newtonov trozubac).

97.

Konstruirajte grafove iracionalnih funkcija:
11*. Y= .r: 72." y = :zr;.
73*. »: (Neilova parabola).
Y=
74. y = ±xj;;- (semikubna parabola).
3 ,--
75*. v=+-J25-x2 (elipsa).
. - 5
Y = ±R=1 (hiperbola). 71. 1
76. Y = '---.
~
78*. y= ±xJt- (Dioklova cisoida). 79. y = ±xJ25-xi.·
4-x 99*.

Konstruirajte grafove eksponencijalnih i logaritamskih funkcija:

lin;' y = a", ako je a = 2, 1. 2

e (e = 2,718 ... )*).

1 102*. y = log, x, ako je a = 10, 2, -, e.

2

,,* h di h 1 (X ~ X)

10 ... y = S x, g je je S x = - e - e .

2

104*. y = ch x, gdje je chx =_!_ V+e~X). 2

80*. y=Slnx.

81*. y=cosx.

s h x 105*. y = thx, gdje je thx =--.

. ch X

107*. y = e~x2 ik ritul]a rjeroj atnost ii.

_! 106. y = lOX .

Konstruirajte grafove trigonometrijskih funkcija:

82*. y = tgx.

83*. y = ctg x.

1 109. y = Ig x '.
108. y=2 ~ x2
110. y=lg2X. 111. y = 19(1gx).
112. 1 1
Y=~· 113. y=lg-.
lgx x
114. y = 19( -xl· 115. .\' = IOg2(1+X).
116. y=lg(eosx). 117. .\' = 2~xsinx. 84*. y=secx.

85*. Y = cosec x.

86.

I

y=Asinx, akoje A=l, 10, -2.

2'

87*.

y = sin nx, ako je 11 = 1, 2, 3,

2

88.

n 3n

y=sin(x-cp), ako je cp=O, , r ,

2 2

Konstruirajte grafove ciklometrijskih funkcija :

4

89*. y = 5sin(2x-3).

118*0 y = arcsin x,

119*. )' = arccos x.

90*. y = asinx+bcosx, ako je a = 6, b = -8.

120*. y = arctg x,

11.21*. y=arcctgx.

*) 0 br oju e detaljnije vidjcti ria str. n.

20

UVOD U ANALIZU

2

GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA

21

a at (polukruznica).
146. x---- V=---
- Jl+/ . v'1+t2
141. x = 2'+2-', y = 2'_2-' (grana hiperbole ).
148. x = 2cos2 t, y = 2sin2 t iodsjecal: pravca).
149. x = t=t", y=t2_t3.
150.* x = a(2cost-cos2t), y = a(2sint-sin2t) (kardioida). 122.

. 1

y = arcsm=-.

x

123.

1

y = arccos-.

x

124. y = x-l-arcctg x.

Konstruirajte grafove ovih funkcija:

125.

1

y = -(x + Ixl). 2

y = [x],

126.

a) y = xjx]; b) y = iogV214

a) y = sin x-l-jsin x] ; b) y = sin x=-jsin x].

{3 - x2 za Ixl:S:l; y = 2_. za Ixl>1.

Ixl

130. a) y = [x], b) y = x ~ [x], gdje je [x] naivece cijelo broja x, tj. najveci cijeli broj, manji iii jednak x.

127.

(kruznica).

Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane implicitno,

152. xy = 12 (hiperbola).

159*. /2--2 = e·~,ctg ,ix (logaritamska spirala). v x + \'

160*. x3+/-Jxv = 0 (Descartesov lise).

161. Sastavite formulu za prijelaz od Celzijeve (C) skale na skalu Fahrenheita (F), ako znamo, da 0 °C odgovara 32 OF i JOO °C da odgovara 212 OF. Konstruirajte graf dobivene funkcije.

162. U trokutu, kojemu je baza c = 10 i visina!z = 6, upisan je pravokutnik (sl. 5). Treba izraziti povrsinu y toga pravokutnika kao funkciju niegove baze x.

Konstruirajte graf te funkcije i nadite njenu najvecu vrijednost.

128.

129.

153*. y 2= 2x (parabola).

155. y2 = x2(100-x2). 157*. x+ y = lOJgy.

Konstruiraite grafove funkcija u sistemu polarnih koordinata (r, "1') (r ;;;:0) :

132*. r = __p_ (Arhimedova spirala). 2

131.

r = 1 (kruznica).

133*. r = e'" (logaritamska spirala)·

134*. r = ~ (hiperbolna spirala). tp

135. r = 2 cos tp (kruznica).

136. r =-~ (pravac). sin 'P

137. r = sec" _:t (parabola). 2

139*. r=a(l+costp) (a>O) (kardioida). 140*. r2 = a2cos2tp (a>O) (lemniskala).

138*. r = lOsin 3tp (ruzas trilatice).

Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane parametarski:

141*. x = t\

y = t2 (semikubna parabola).

142*. x = lOcost, Y = sint

(elipsa).

143*. x = IOcos3 t,

Slika 5.

y=IOsin3t

(aslroida).

x2 y2

154. -+'- = 1 (elipsa). 100 64

2 2 2

156*. x"3 + y"3 = a"3 iostroiday.

158. x2 = cos y.

Slika 6.

145*.

at

x = -~-.,

1 +t3

at? .

y = -- iDescartesoo lzst). 1+t3

163. Trokut ABC ima stranice BC = a i AC = b te promjenljivi kut 1:: ACB = x (sl. 6).

Izrazite y = povrsina 6. ABC kao funkciju od x. Konstruirajte graf ove funkcije i nadite njenu najvecu vrijednost,

144*. x = a(cost+tsint), y = a(sint-tcost) (evolvema kruenice),

22

UVOD U ANALIZU

3

LIMESI

23

164. Graf icki rijesite ove jednadzbe :
a) 2x2-5x+2 = 0;
b) x3+x-l=0;
c) 19x = 0,1 x;
d) lO-x=x;
e) x=1+0,5sinx;
f) ctgx =X (O<x<rr),
1650 Graf'icki rijesite ove sisteme jednadzbi : 2". Limes funkctje. Kazerno, da funkcija f(x)-+-A kada x-+a (A a su broievi),

ili da je

limf(x) = A,

ako za svaki 2>0 postoji takav o=1i (2»0, da ie

Analogno je

If(x)-AI<8 za O<lx-al<b, limf(x) = A,

ako je If(x)-AI<2 za Ixl>N(2),

Dogovorno piserno

limf(x) = 00,

a) xy = 10, x+ Y = 7;
b) xy = 6, x2+ y2 = 13;
c) x2-x+y=4, y2-2x = 0;
d) x2+ Y = 10, x+ y2 = 6;
e) Y=Slnx, y = cosx (0<x<2rr), sto znaci, da je II(x)I>E za O<lx-al<o(E), gdje je E po volji odabran pozitivan broi.

, 3°. Jednost .. anl limesi. Ako je x «:a i x-+-a, tada dogovorno piserno x-+a-O; analogno, ako je x>a 1 x-+a, pisemo to ovako : x-+a+O, Brojeve

f(a-O) = lim f(x) i f(a+O) = lim f(x)

nazivamo lijevi limes funkcije f (x) u tacki a i desni limes funkcije I (x) u tacki a (ako ti broievi postoic).

Za postojanje limesa funkcije f (x) kada x-+-a nuzno je i dovolino da vrijedi jednakost

f(a-O) =f(a+O),

Ako postoji lim II (x) i lim f2 (x), tada vrijede ovi teoremi:

x-r+cz x-+a

30 Li mesi

1) lim [I, (x) + f2 (x)] = limj', (x) + limf2 (x):

1. 0 ~ Limes nlza. Broj a nazivamo limesom niza Xl' x2! .. ,X11 , ••• :

lim x, = a,

2) lim [/, (x) , f2 (x)] = limf, (x) , limJ2 (x);

x""" a

ako za svaki 2> 0 postoji takav broj N = N (E), da je

3) lim [11 (x) : Ii (x)] = limf, (x) : Iimf2 (x)

(lirnj', (x) #0),

testo primjenjujcmo ove limese:

2n + I lim---= 2, tl-+oo n + 1

(1)

I, sin x 1 lm--= ; x ...... o X

Primjer 1, Pokazimo da ie

2n + 1 1

---2= ---,

n+l n+l

!_

}i.~ (1 + : Y = ~i~ (1 -j «) = e = 2,71828 .. ,

Rjesenje. Tvorimo diferenciju

Primjer 2. Izracunaimo desni lijevi limes funkciie

Ocijenivsi tu diferenciju

po apsolutnoj vrijednosti imat cemo :

2: :- t - 2) = n ~ I <; E,

I fex) = aretgx

ako je

za x-O, Rjeienje, Imamo:

1

n > - - I = N (E) ,

E

1 Prema tome, za svaki pozitivni broj E postoji takav broj N c= - E

( I ) r:

IC+ 0) = lim arctg - =-

x--+ +0 x 2

da za II:> N vr ijedi

( I ) rr

f C - 0) ~ lim aretg - = - - ,

.'\"-7-0 X 2

Limes funkcije j" (x) kada x-~O u tom slucaju, ocigledno, ne postoii.

2n+1

neiednadzba (2), Slijedi, da I'e broj 2 limes niza x tl' I"Sp avna je for 1 (,'

I n = n+ I" rav n. mu a , ),

24

UVQD U ANALIZU

LIMESI

25

166. Dokazite da je limes niza

Izracunaite ove limese:

1

1, -,

4 9

171.

· (1 2 3 n -1)

lim 2 + 2 + 2 + ... + -2 .

"-en 11 n n n

172.

lim0_±_1)(n +2)(n+3)

3 •

n-v co n

kada /1-+ 00 jednak nuli, Za koje ce vrijednosti n biti zadovoljena nejednadzba

1 -<e n2

(E je po volji odabran pozitivni broj)?

Izracunajte n ako je: a) E = 0,1; b) E = 0,01;

167. Dokazite da je limes niza

173. lim [l_i} +_?_±_!_±_:_._._+ (2n -1) _ 2n + 1J.

n-r o» n+1 2

c) s = 0,001.

174.

lim n + ( -::-_ll". "-,,,n-(-1)"

115.

. 2,,+1+3"+1 hm----a-s-co 2"+3"

1

x =.- (n = 1, 2, ... ) n n+1

kada n-o.- 00 jednak 1. Za koje ce vrijednosti n> N biti zadovoljena nejednadzba

176. lim (_!_ + J_ + .!_ + ... + ...!.).

"_.X) 2 4 8 2"

· [ 1 1 1 (-lr 1J lim 1 - .- + -- - - + ... + --- .

n-r cc 3 9 27 3"-1

Ixn-ll<e (E je po volji odabran pozitivni broj)?

Izracunajte N, ako je: a) e = 0,1; b) E = 0,01; c) E = 0,001.

Dokazite da je

2 • 2 2

:1.78*. IIm!...±t+3 + ... +n

n--+ CD rt 3

168.

Iim x ' = 4.

180.

x-"2

Kakav pozitivni broj Q treba odabrati za zadani pozitivni broj E da iz nejednadzbe

IX-21<b

Pri trazenju lirnesa kvocijenta dvaju cijelih polinorna u x kada x-+ 00, preporuCljivo je oba clana kvocijenta prethodno podijeliti sa x", gdje je n najvisa potencija tih polinorna.

Analog no post upamo i u rnnogim sl ucajcvirna razlomaka s iracionalnirn izrazima.

dobivamo nejednadzbu

Prunier 1.

Ix2-4/<e?

Izracunaite Q ako je: a) E = 0,1; b) s = 0,01; Objasnite tacni smisao dogovornog pisanja:

c) E = 0,001.

· (2x-3)(3x,S)(4x-6)

lim -_.--_ .... -_ ... _-

3X3 + x-I

( 3" 5)( 6)

. 2--;)(3+-.;: 4--; 2.3.4

Inn ----. -c------ = -- ~ 8.

x·+oo J J 3

3+- --

x2 x3

169.

a) lim Igx = -00; b) lim Y = +00; c) lim fex) = 00.

Primjcr 2.

x-+ +0

X-4 + 0:)

170.

Odredite limese nizova:

a) 1, 1 1 (-lr-l
2 3 4 n
b) 2 4 6 2n
3 5 2n -1 . ,
c) V2, V2V2:V 2 V 2V2, ..
d) 0,2; 0,23; 0,233; 0,2333; . UH. lim (x+ 1)2 182. lim 1000x
x-·oo x2+ 1 x~oo x2 -I
183. · x2-5x+l 184. lim 21 -x+3
llm-~·-·-. __ .. _-_.-
x-·0G 3x+7 x~oo x3-8x+5
I (2x+W(3x-2)2 2x 2 -x3-4
185. lIn - 186. lim )x4;1~
.-.;--' x5 +5 26 UVOD U ANALIZU
187. I' 2x+3 188. lim x2
Im~. 10+x.J;
X-->'J) X+"IX
~/x 2+ 1 Fx
189. lim 190. lim Vx+Jx+Fx'
X-'l_ x+l x--+ + 3

LIMESI

27

Drugi nacin odredivanja limes a iracionanlog izraza je taj da iracionalnost prebacimo iz brojnika u nazivnik iii obrnuto iz nazivnika u brojnik.

Primjer 5.

. vx- Va -

hm ---= lim --------

x-+a x-a x-+a (x - a) (Vx + Va)

x-a

I lim----

x-e-a VX + Va

I 2Va

(a>O).

Ako su P (x) i Q (x) cijeli polinorni, a P (a) c:F 0 iii Q (a) c:F 0, tada limes racionalnog razlomka

203.

· 2-~

hm 2

x~7 X -49

2041.

I'_ x-8 lm---.

x-aVx-2

I. 3-)5+;

im r;--' X~41-y5-x

p (x) lim

x~a Q (x)

205.

};-1

lim ---.

x-e J Vx-l

206.

dobivarno direktno.

Ako ie pak P (a)

P (x)

Q (a) = 0, tada se preporuca razlomak skratiti jedanput iii ne-

Q(x)

koliko puta s binomom x-a.

207.

· .f1+;-.J~

hm

x-+O X

200.

I· rx+h-J;

1m

h~O h

(x ;» 0).

Primjer 3.

. x2 -- 4 . (x - 2) (x + 2) x 2

lim ----= lim = lim--=4.

x-+2 x2 - 3x 2 x-.2 (x - 2)(x I) x-.2 x --- I

209.

· 3r:+h-V-;

hmYX+11 (x*O).

h-+O h

210.

191. I' X3+ 1 192. lim x2-5x+ 10
Im--
x-+-lx2+1 x-+5 x 25
x2-1 2 -2x
193. lim 1941. lim x
-~---.-----
:(--+ ~ 1 x2 +3x+2 x-2 x2-4x+4
195. lim x3 3x+2 lim x2-_(_cJ_~_I_)_x +a.
------ 196.
x~l x4-4x+3 3 J
x-a X - a
I (X+I1)3-X 3 . ( I 3)
197. Im------ 198. 11m -- - --- .
u -» h ,-., I-x l-x3; 211.

212.

lim [.)x(x+a)-x].

x- +00

x-!> + co

213.

lim x(.)x2+1-x).

x r+ +00

X-+ + 00

215. lim (x + ~h - x ').

Pri racunaniu lirnesa cesto se koristimo formulom

lim sin ~ = 1

x-t O x

Izrazi, koji sadrie iracionalnosti, dovode se cesto u racionalni oblik uvodenjem nove varijable.

i pretpostavliamo kao poznato da su lim sin x = sin ()( lim cos x = cos OC.

x~a x-a

Primjer 4. Nadimo

VT--;:--

lim -'-------

X~() Vi+x-- I

Primjer 6.

Rjesenje. Ako stavimo

sin 5x (Sin 5x )

lim-- = lim ---·5 = 1·5 =5.

x-e-O x X--I>Q 5x

lim

x--+O

~-I YI+x-1

~ lim 23-=--,-= lim!2 +2_+ 1

_v-» 1 y2 ~ 1 v- ... I _l' -+- 1

3 2

r sin x sin x sin3x
216. a) Im--; b) iirn 2!7. lim---.
x-+2 x x-r cc X x~o x
r sin Sx lim sin rrx
218. Im---. 219.
.,-0 sin2x x~1 sin 3nx
lim (nsin~). lim 1- cosx
220. 221. x2
n-t 00 n ",-+0
sin x-sin a 223. lim cosx-cos a
222. lim
x~. x-a x~. x-a x -_

dobivamo

199.

lim E=l.

x~1 x-I

200.

J;-8

lim lj . x-'64 Zrx-4

201.

. V-;-l

lim ,,/--,--. x~l \Ix-I

202.

1 i mYi_~-=3 if; + 1 .

X" (x-l)2

28

UVOD U ANALIZU

3

LIMESI

29

225.

lim sin (x + h)=sin x_.

h40 h

a) limxsinJ_;

x--+O x

Rjesenje. Ovdje je

224.

lim tgnx . x4-2 x+2

I. sinx-cosx

226. Im~-~-~

x'~n: 1- tg x

4

(sin 2X)

lim -- =2 i

x-o-O x

lim(1 j- x) = 1 ;

X-+O

221.

i prema tome

228. lim (1- x) tg nx .

x~l 2

J. . 1

b) rrn x Slll--.

x--+x X

(sin 2X)! + x

lim --- =2'=2.

X-).O x

Primjer 8. N adimo

229. lim ctg 2x ctg (!!_ - x) .

.x-t O 2

230.

J -sin-~ 2 lim----

(X + I )X'

lim ---

x-+oo 2x + I

iI-X

RjeSenje. Imamo

31 I· 1 - 2 cos x

2 • 1m .

rt n-3x x--+"3

I. cos mx - cos nx

232. rm 2

x--+O X

x+1 lim

x.-e-oo 2x + 1

x I lim---=x--+co 1 2

2+x

39 n tgx-sinx

2 oJ. rm 3

x-e O X

234.

arcsin x Iim----

x-o x

lim x2= t- oc .

235.

li arctg2x 1m ----'=----

X~O sin 3x

236.

i_x2 lim-~~-

x-« 1 sin iIX

Prerna tome je

237.

lim

x-sin2x x-I-sin 3x

238.

ITX

cos~

. 2

I!m---- __ ·

X4! I-h

I ,Jl+smx-~~

im

( x ~ .. 1 )X2

lim --'- =0

x-+oo\2x+1 .

Primjer 9. Izracunajmo

239.

lim _l_-____:,Jc_c_o_s_x_

X40 x2

(X - I)X

lim --~-

x---+(x: X + I

240.

x---+O

x

Rjeienje. Irnarno

lim [cp (X)]" (X) = C, (3)

1 I--

x -I x

lim --.... = lim --- = l.

x-e-cc X + 1 x---+oo 1

1+ _ ..

x

Pri odredivaniu limes a oblika

gdje j e rp(x) pozir ivna funkciia u nckoj okolin i t ack e a(x -j a), t reba irnat i u vidu ovo : 1) ako egzistiraju konacni limesi

lim '';; (x) = A> 0

lim tf; (x)

B

Aka provedemo naprijed pokazanu pretvorbu, dobivamo

x--+a

(X_I)X r' (x-I )'1"

lim -- = lim 1 + _- - I =

x-)-oo X + ] x---+co . x 1 _

gdje je 0 <: A <: +00, -DC <: B <: -!-en, tad a je CAB;

2) ako je lim 'P (x) = A '* I i lim .p (x)C~ ::c '- onda pronalazirno limes (3) ncposredno;

x-+a x--+a

3) aka je lim cp (x) = I i lim .p (x) c,' ex» onda stavljarno 'P (x) = I +a(x), gdje ex (x)--+O kada

x-»-a

e-2•

x-+a

x~a

prema tome

_ _!___ . -2{X)1jJ (x) lim e (x)t/.t (x) !im [<Jl (x)- 1]t/I (x)

C = lim {[I +iX (X)]" (x) } = ex~a = e,-a

x~a

U zadanom prirnjeru, ne sluzeci se opcim postupkorn, mozerno naci limes jednostavnije:

. ~'Sin2X)1 lim ---

X~ ... O x

( 1 )X

, I--

lim (X - I)X _ lim :<_ __

X-.20 X -t- 1 x +00 ( 1 ')X I -I-

x

e----1

gdje je e = 2,718 .. , Neperov broj.

Primjcr 7. Nadimo

, I .)

lim (1 + _ x

x-*oo \ X

30

UVOD U ANALIZU

LIMESI

31

Opcenito jc korisno uparntiti da je

oX-l

259*. lim~~ (a>O).

x-o X

260*. lim nCva-I) (a>O).

. e+x)" ( 1 )"+1
242. x-
241. lim --- lim ~~
x-e O 3 - X x-I x2-1
2" sin x
C )X+l 2441. r (X2 -2X+3)-
243. lim 2 xl~ x2-3x+2
x -e co x
245. r (X2+2 r 246. lim (1- _!-J
l Hl ---
x-xc 2x2+1 n- C0 n
;~n! ( 1 + ~ )" ( )"
247. 248. lim ~x_
X-CXl x+ 1
( X_l)"'+2 2511. lim ( 1 + .~-)"
249. lilt' --
X-,X) x+3/ n-4 o: n
1 1
251. lim (J -t sin xj> . 252**. a) lim (cos x) x ;
X""" 0 x-o
1
b) lim (cos X)x2 .
x-tO 2(»1.

eQX _ ebx

lim---.

x-o x

1 -x

262. lim~. x-o sin x

. sh x 263. a) lim --;

x-40 X

ch x + l b) lim

(vidi br. 103 104).

[zracunajte ove jednostrane limese:

lim In(1 x)

X-+O x

I.

(*)

x x
264. a) lim ---' b) lim ---.
x--·X)Jx2+1' x- + OD .J x2 + 1
x -x
265. a) lim th x ; b) lim th x, . . e -e
gdje Je thx =~~-.
X-+(1) eX+e-x
a) . I b) lim 1
266. hm---1 ; --
1
x--o - x- +0
I +ex I +ex
267. a) lim InO+eX) b) lim In(l+e")
x- -oc x x- +XJ x
268. a) lim ~inxl; b) lim~~.1.
x- -0 x x-« +0 x
269. a) lim x-I b) lim x-l
x-1-0 Ix-11 x-1+0 lx-II
270. a) lim x b) lim x
--
x-+2-0 x-2 x-2+0 x-2
Konstruiraite grafove funkcija (n je prirodan broj): Pr i izracunavanju nizc nave de nih limesa korisno je znati, ukoliko egzistir a i pozitivan lim f (x), da je

lim [In f(x)] = In [lim f(x)].

Primjcr l i). Dokazirno da je

Rjesenje, Irnamo

x

X-.--+O

1

1 = In [lim (1 + x) x J = In e = I .

X-1"O

2'H*. y = lim (cos2"x).

272*. y = lim _x_ (x;?O).

n'+oo 1 + x"

. In (1 x)

lim -----= lim [In(1 +

Forrnulorn (*) cesto se koristirno pr i rjesavanju zadataka.

253. Jim [In (2x + 1) -In (x + 2)]. 254. lim Jg(l + lOx).
x-+ 00 x-o X
255. . e F) 256. lim x[Jn(x+l)-lnx].
1,1~~ .;" I-x' x- + a:
liml_ll(COSX) . 258*. eX_J
257. lim----' .
x-o x2 x-a X 273. y=limJx2+a2•

a-o

274. y = Jim (arctg nx).

275. y = lim z/ 1+ x" (x ;?O).

276. Pretvorite U obican razlomakzadani mjesoviti periodski razlomak

IX = 0,13555 ... ,

razrnatrajuci ga kao limes konacnog razlomka.

32

UVOD U ANALIZU

4

NEIZMJERNO MALE I NEIZMJERNO VELIKE VELICINE

33

277.

Sto se desava s korijenima kvadratne jednadzbe

ax2+bx+c = 0,

ako koeficijent a tezi k nuli, a koeficijenti b i c su konstantni, pri cemu ie b =1= O?

Izracunajte limes unutarnjeg kuta pravilnog n-terokuta kada n--'>- 00,

Nadite limes opsega pravilnih n-terokuta upisanih kruznici polumjera R nioi opisanih, kada n-» 00,

Izracunaite limes zbroja ordinata krivulje

286.

Izracunajte konstante k i b iz jednadzbe

, ( x3 + 1)

lim kx+b--2-- = 0.

x r+ co x +1

(1)

278. 279.

Objasnite geometrijski smisao jednadzbe (I).

287*.

Neki kernijski proces tako tece da je prirast kolicine materije u svakom vremenskom razmaku T iz beskonacnog niza vremenskih razmaka (iT, (i + l )«) (i = = 0, 1, 2, ... ) proporcionalan kolicini materije u pocetku tog vremenskog razmaka i velicini vremenskog razmaka. Pretpostavivsi da je u pocetku kolicina materije bila Qo, odredite kolicinu materije Q(~), nakon vrernena t

280.

y = e-xcosnx, u tackama x = 0, 1,2, ... , n, kada n-o-ex»,

281. Izracunaite limes zbroja povrsina kvadrata konstruiranih na ordinatama krivulje

t, ako se kolicina materije povecava svaki n-ti dio vremena

r=-.

n

Izracunajte Q, = lim Q\n).

y = 21-x

kao bazama, gdje je x = I, 2, 3, .. " n, uz uvjet da n--'>- 00.

282. Izracunajte limes kada n ->- 00 duljine Iomljene linije MoM! ... Mn, upisane u logaritamsku spiralu

4. Neizmjcrno male i nelzmierno velike velicine

1°. Neizmjerno male veltclne. Ako je

lim IX (x) = 0,

x~a

'Po = 0,

nn 'Pn = 2"

tj. ako je ]" (x)] <0 za 0< ]x-al <5 (0) tada funkciju IX (x) nazivamo neizmjerno malom ueliiinom kada x -,a. Analogno se definira neizrnjerno mala velicina o. (x) kada X-+CXJ.

Zbroj i produkt konacnog broja neizmjerno malih velicina kada x -.a takoder je neizmjerno mala velicina kada x-+a.

Ako su a (x) i f3 (x) neizmjerno male velicine kada x-+a i

ako vrhovi te linije imaju poJarne kutove

lim IX (x) = C, x~afJ(X)

gdje je C neki broj razlicit od nule, onda funkcije IX (x) i f3 (x) llazivamo neiz,,!jerno malim v~!icinama istoga reda; ako je pak C ~ 0, onda govonmo da re funkcija IX (x) neizmierno mala velicina viseg rcda u odnosu na f3 (x). Funkciju CI. (x) nazivamo neizmjerno malom ueliiinom n-toga reda u odnosu na funkciju f3 (x) ako je

lim ~=C x~a [fJ (x)]" ,

Slika 7.

Slika 8 .. '

gdje je O<IC!<+oo.

Ako je

2830 Odsjecak AB = a (sl. 7) podijeljen je na n jednakih dijelova, a na svakom od tih dijelova kao bazi konstruiran je istokracni trokut s kutovima uz bazu jednakim ct. = 45°. Pokazite, da se limes duljine dobivene Iomljene linije razlikuie od duljine odsjecka AB bez obzira na to 8tO se u limesu lomljena linija »geometrijski stapa s odsieckom AB«.

284. Tacka C1 raspolavlja odsjecak AB = 1; tacka C2 raspolavlja odsiecak AC!; tacka Ca raspolavlja odsjecak C2C1, tacka C4 raspolavlja odsjecak C2Ca itd, Odredite granicni polozaj tacke Cn kada n -7 00,

285. Kateta a pravokutnog trokuta razdiieliena ie na n jednakih dijelova, a na dobivenim odsjeccima konstruirani su upisani pravokutnici (s1. 8). Odredite limes povrsine dobivenog stepenastog lika, ako n--'>- 00.

lim a(x) = 1 x-r a f3 (x) ,

onda funkcije CJ. (x) i f3 (x)i nazivamo ekvivalentnim (iIi asimpt oticki jednakim) neizmjerno malim veliilnama kada x -+ a:

Na primjer, kada x-s O, imamo:

sinx o- x ; tg x e- x ; In(l+x)~x

itd.

Zbroj dviju neizmjerno maIih velicina razlicitih redova ekvivalentan je sumandu nizeg

reda,

3 Derrri.dov ic : Zadaci

34

UVOD U ANALIZU

NEIZM.JEHNO MALE I NEIZMJEHNO VELIKE VELICINE

35

Limes kvocijenta dviju neizrnierno malih velicina ne rnijenja se ako clanove kvocijenta zarnijenimo ekvivalentnim vel ici narna, U skladu S ovirn teorernorn pri izracunavanjn limesa razlomka

291.

Odredite red velicine: a) oplosia kugle, b) volumena kugle, ako je polumjer kugle r neizmierno mala velicina l-og reda. Kakvi ce biti redovi velicine polurnjera kugle i volumena kugle u odnosu na oplosje te kugle?

Neka sredisnii kut IX kruznog isjecka ABO (sl, 9) polumjera R tezi k nuli, Odredite redove neizmjerno malih velicina, u odnosu na neizmjerno mali IX: a) tetive AB; b) visine CD trokuta ABD; c) povrsine trokuta ABD.

li IX (x)

Im--,

x~ajJ(X)

gdje J_ (x)-+o i f3 (x)-+o kada x-+a, U brojniku i nazivniku razlomka mozerno oduzimati iii pribrajati neizrnjcrno male velicine visih redova, rako odabrane da velicine koje ostaju hudu ekvivalcnr ne pr ijasnj irn.

x-'O 2x

2

293. Odredite za x->-O, red velicine u odnosu na x funkcija :
2x D
a)
l+x
b) Jx+~;
c) if;2-f;3;
d) I-cosx; a
tgx-sinx. Slika 9.
e) Pr imjcr I.

. V x3+2x' lim -:--c:--x·_,.o In (l + 2x)

lim

2<, Neizmjerno vefike velieine, Ako za po volji odabrani veliki broj N postoji takav 8 (X), da je za 0< ix-al < Ii (N) zadovoljena nejednadzbn

If(x) I >N,

Iunkciju f (x) nazivarno neizmierno velikom velicinorn kada x-s-a.

,.. Analogno se definira neizmjerno velika velicina f (x) kada x-+oo. Slicno tomu kako je

ucirueno za nerzrnjerno male velicine, uvodi se pojarn neizmjerno velikih velicina razliCitih redova.

288. Dokazite da je funkcija

f(x)=sinx X

neizmjerno mala velicina kada x-+ 00. Za koje je vriiednosri x zadovoljena neiednadzba

2!M. Dokazite da je duljina neizrnjerno malog luka kruznice konstantnog polumjera ekvivalentna duljini tetive.

295. J esu li ekvivalentni neizrnjerno mali odsjecak i neizmjerno mala polukruznica, konstruirana na tom odsjecku kao promjeru?

If(x) I <E, ako je s po volji odabran broj?

Izracunaite x za: a) E = 0,1; b) s = 0,01; c) s = 0,001.

289. Dokazite da je funkcija

Upotrebom teorema 0 kvocijcntu dviju neizmjerno malih velicina izracunaite:

296.

sin 3x . sin 5x lim~~--_--.

x -e O (x ~ X')2

297.

. x

arcsin 2

. '>/1-x

hm----~~~ .

x -e O In(l-x)

f(x) = I-x2

neizmjerno mala velicina kada x-+1. Za koje vriiednosti x vrijedi nejednadzba

298.

I. Inx Im~-,

x-II-x

299.

lim::_<_>s x -cos2x. x-e O 1-cosx

If(x) I <8,

ako je s po volji odabran pozitivni broj. Izracunajte x ako je: a) E = 0,1; b) s = 0,01; c) s = 0,001.

Dokazite da je funkcija

x

V 1 +x-I medusobno

ekvi-

300.

Dokazite da su, kada x-+ 0, velicine

2

290.

valentne. Siuzeci se tim rezultatom pokazitc da pri malorn lizna jednadzba

vriiedi

f(x) =_1_ x-2

neizrnjerno velika velicina kada x -+ 2. U kojim okolinama Ix- 21 < ° je zadovoljena nejednadzba

~ x

'-I1+x;:::;1+--.

2

(1)

If(x))>N, ako je N po volji odabran pozitivni broj?

Izracunajte 0, ako je: a) N = ]0; b) N == 100; c) N = 1000.

Prirrijenom formule (1) odredite priblizno :

a) .)1,06; b) JO,97~ c) jio; d) Fa

i usporedite dobivene vrijednosti s podacima iz tablice.

36

UVOD U ANALIZU

5

NEPREKINUTOST FUNKCLJA

37

301. Dokazite da za x -e-O s tacnoscu do clanova reda x2 vrijede priblizne jednadzbe:

Ako je funkeija neprekinuta u svakoj tacki nekog podrucja (intervala, segrnenta itd.), tada se naziva neprekinutom u tom podru/ju.

1

a) --::::::l-x'

l+x '

Primjer 1. Dokazimo da je funkeija

y = sin x

neprekinuta za svaku vrijednost argumenta x.

Rjcscnie. Imamo

c) (1 + x)":::::: 1 + nx (n je prirodan broj);

d) Ig(l+x)::::::Mx, gdjeje M=lge=0,43429 ...

t1x ( t1X) sin 2 ( t1X)

6y = sin (x+6x) ~ sin x = 2 sin - cos x+- ~~ ---·eos x+- ·6x.

2 2 LlX 2

2

Polazeci od tih formula izracunajte priblizno :

Buduci da je

1) _1_; 1,02

2) 1 . 0,97'

3) _1. 105'

7) 19 1,1.

t1x

sin- 2

lim ---= I

.6.x ...... O t1x

2

Usporedite dobivene vrijednosri s podacima iz tablica.

302. Pokazite, da je cijela racionalna funkcija

p (x) = aox"+a1xn-1 + ... +a" (ao¥O),

kad x---+ =, .neizmjerno velika velicina ekvivalentna najvisem clanu aox".

303. Neka x-+ oo. Uzevsi x kao neizmjerno veliku velicinu prvog reda odredire red porasta funkcija:

to za svaki x imamo:

Iim Ay = O.

ll.x-+O

Prerna tome, funkcija sin x ncprekinuta je za _. co <x< + 00.

2c• Tacke prekinutosti funkcije, Govorirno da funkcija j {») ima prekinutost za vrijednost x = Xo (iii u tacki xo), koja pripada podruciu def iniciie Iunkcije, iIi je granicna za to podrucje, ako u toj tacki nisu ispunjeni uvjeti za neprekinutost funkcije.

a) x 2-100x-1000; c) .i.;».
b) x5 d) V;-2;z.
x+2 Primjcr 2. Funkeija I (x) = __ 1_ (s1. 10,a) prekinuta je za x = I. Ta funkeija nije definirana u (l-x)2

tacki x = 1, i kako god bismo izabrali broj 1(1), dopunjena funkciia j'{x) ne bi bila neprekinuta za x = 1.

Ako za funkciju I (x) postoje konacni limesi:

lim l(x)=/(xo~O)

x-~xo-o

lim I (x) 1 (xo +0),

X--+Xo+ 0

5. Neprekinutost funkcija

1°. Definicija neprekinutosti. Funkciju I (x) nazivamo neprekinutom za x = ~ (iIi »U tacki g «) ako je:

1) ta funkcija definirana u tacki g, tj. egzistira broi f (~);

2) egzisrira konacni limes lim I (x); x ...... "

3) taj limes jednak vrijednosti funkeije u tacki ~, tj.

pri cernu nisu sva tri broja I (xo), f (xo ~ 0), I (xo + 0) medusobno jednaka, onda Xo nazivamo taihom prekinutosti prve vrsti. Posebno ako je

l(xo~O) = 1 (xo+O),

tad a x, nazivamo uklonjioom tashom prekinutosti.

Da bi funkcija f (x) bila u tacki Xo neprekinuta nuzno jc i dovolino da je

Stavimo Ii

limf(x) = fm. (1)

x~~

I(xo) =Lt>« - 0) =Ltx« + 0).

sinx

Primjer 3. Funkeija I(x)=~~ ima prekinutost prve vrste za x=O. [x]

gdje t1~ ...... 0, rnozerno uvjet (1) napisati ovako:

Doista je ovdje

lim NCO = lim [J(~+L10-fmJ = 0,

LI.~~o LI.£~O

(2)

I( + 0) = lim

x,,··~+o x

sin x

tj. funkcija I (x) je neprekinuta u tacki ~ onda i samo onda ako u toj tacki neizmjerno malom prirastu argumenta odgovara neizmjerno mali prirast funkeije.

sin x I ( - 0) = lim ~- =

x---+-o - X

1.

38

UVOD U ANALIZU

5

NEPREKINUTOST FUNKCIJA

39

Primjcr 4. Funkeija y .~. E (x':, gdje E koji zadovoliava iednadzbu x cjelobojnoi tacki : x 0, I,

oznacava najvece cijelo broja x (ti. E je cijeli broj ,

lq, gdje je 0 I), prckinuta je 10,b) u s vakoj

• "J pri cernu su s ve tacke prekinutosti prve vrstc.

Funkciia 1 (x), koja je neprekinuta na odsjecku [a, b], ima ova svojstva :

n f (X;I ogradena je u [a, b] tj, postoji neki broj M takav, da je r1(x)1 ~M za a ,C;x <b ; 2) r (x) ima u [a, b] najrnanju i naivecu vrijednost ;

,', f (x) poprima svc vrijednosti izmedu dvije zadane, ti. ako je 1 («) = Ai 1 (f3) = B (a ,;,,,</3 ,;,6) i A R, tada za bilo koji broj C izrnedu A i B postoji harem jedna vrijednost

x ~ y y (3) za koju je 1 (y) = C.

Poscbno pak ako je f (0:) f (f3). 0, jcdriadzba

Zaista, ako je II cio broj, onda jc E (n --0) II-I i E (11+0) = II. U svim drugim tackama ta funkcija je, ocigledno, neprekinuta.

Sve tacke prekinutosti funkcije koje nisu tacke prekinutosti prve vrsti nazivamo t ackania prehinutosti druge ursti,

U tackc prekinutosti druge vrsti spadaju rakoder t.ad«: ncizmjerne prekinu/osti, tj. one tackc x"' za koje je bar jedan od jednostranih limesa f (x, -0) iIi f (x" -1- 0) icdnak "-' (vidjeti primjer 21.

f(x) = 0

irna u intervalu (IX, (3) barem jedan realni korijen.

y y 304.
305.
y=£lx)
-------,..-,
J I
1 I
I I
---~ I
I I
I I
I 1 306.
______j____.__
0 2 3 X 2 3 X
a) y b) Pokazite da je funkcija y = x2 ncprekinuta za bilo koju vrijednosr argumenta x.

Dokazite da je cijela racionalna funkciia

P(x) = aoxn+arxn-I + ... +an neprekinuta za bilo koju vrijednost x.

Dokazitc, da je razlomljena racionalna funkcija

x

n n r- 1

R(x)=ilox+a1x + .. +On

b OXm + b I Xm - I +. . . + b m

neprekinuta za sve vrijednosti x s izuzetkom onih koje pretvaraju njen nazivnik u nulu,

307*. Dokazite da je funkcija y = l~ neprekinuta za x O.

308. Dokazite da je funkcija

cj

- ;--

I (x) = yf(x)

neprekinuta u intervalu (a, b) ako je funkeija f (x) neprekinuta i nenegativna u tom is tom intervalu.

-1

Slika 10.

Primjer 5. Funkeija y = cos - (51. 10,c) u tacki x = 0 ima prekinutost druge vrsti jer ovdje no pox

stoie oba jednostrana Iirnesa :

309*. Dokazite da je funkcija y = cos X neprekinuta za svaki x. 310. Za koje vrijednosti X su neprekinute funkcije: a) tg x

b) ctg x?

311 *. Dokazire da je funkcija y = Ixl neprekinuta. Konstruirajte graf te funkcije.

lim cos --

x---+~o X

lim cos

312. Dokazite da je apsolutna vrijednost neprekinute funkcije neprekinuta funkcija.

313. Funkcija je zadana formulama

x-++o X

3°. Svojstva neprekinutih funkctja, Pri razrnatranju funkcija S obzirom nil neprekinutost moramo irnati na umu ave teoreme:

1) Zbroi i produkt konacnog broja funkcija, koje su u nekom podrucju neprckinute. jest funkciia, koja je neprekinuta u tom istom po drucju.

2) Kvocijent dviju funkcija ncprekinutih u nekom podrucju ncprckinuta je funkcija za sve vrijednosti argumenta iz tog podrucia za koje divizor nije iednak nuli.

3) Ako ie funkcija f (x) neprekinuta u intervalu (a, b) pri cernu je skup nienih vriiednosti sadrzan u intervalu (A, B), a funkcija 'P (x) neprekinuta u intervalu (A, B), onda je slozena funkcija 'P [f (x)] neprekinuta u intervalu Ca, b).

1x2-4

za

lex) = x-:/

x # 2,

za x = 2.

Kako treba izabrati vrijednost funkcije A = f (2), da bi tako nadopunjena funkcija f (x) bila neprekinuta za x = 2)

Konstruirajte graf funkcije y = f (x).

NEPHEKINUTOST FUNKCIJA

41

40

UVOD U ANALIZU

314. Desna strana jednadzbe

331. Dokazite da je Dirichletova funkcija X(x), koja je jednaka nuli kada je x iracionalan i jednaka I ako je x racionalan, prekinuta za svaku vriiednost x.

1 f(x) = 1 ~x sinx

gubi smisao za x = O. Kako treba izabrati vrijednost f (0) da funkcija f (x) bude neprekinuta za x = O?

315. Funkcija

Istrazite S obzirom na neprekinutost i konstruirajte grafove ovih funkcija:

I. 1

332. Y= 1111-n-e co 1 +x"

(x?O).

1 f(x) = arctg-~ x~2

gubi smisao za x=2. Ie li moguce odrediti takvu vrijednostf (2), da dopunjena funkcija bude neprekinuta za x = 2?

:U6. Funkcijaf (x) nije definirana za x = O. Odreditef (0) tako daf (x) bude neprekinuta za x = 0 ako je zadano:

333. y = lim (x arctg nx).

334. a) y = sgn x, b) y = x sgn x, c) y = sgn (sin x) gdje je funkcija sgn x

definirana forrnulama:

a) f(x)=(l+x)n~l

x

(n je prirodan broj);

e" _ e ?

d) f(x) = ;

x

1+1, ako je x>O, sgn x = 0, ako je x=O, ~1, ako je x-c O.

335. a) y = x - E (x), b) y = xE (x), gde je E (x) najvece cijelo broja x.

336. Navedite prirnjer koji ce pokazati da zbroj dviju prekinutih fr nkcija moze biti neprekinuta funkcija.

337*. Neka je.« pravi pozitivni razlomak koji tezi k nuli (O<e«I). Da Ii se moze u iednadzbi

b) f(x)

1 ~cosx x2

e) f(x) = x2 sin _!_ ; x

c) f(x) = In(l+x)~ln(l~x); x

f) f(x)=xctgx.

E(l +0:) = E(1~!X)+1,

. n a) y = SlTI-;

X

1+x 3
318. y=--.
1+x
320. x
y=-.
[x]
322. x
y=-.-.
Sill x
323. y = In (C08X).
325. 1
Y = arctg-.
x
1
327. Y = ex+ 1. koja vrijedi za sve vrijednosti velicine CI., uvrstiti limes velicine ex?

338. Pokazite da jednadzba

Razmotrite s obzirom na neprekinutost funkcije: x2

317. y = -~.

x~2

J7+';~3

y =x2~4

319.

x3~3x+ 1= 0

ima u intervalu (I, 2) realni korijen. Izracunajte priblizno taj korijen. 339.*' Dokazite da svaki polinorn P (x) neparnog stupnja ima barem jedan realni korijen,

321.

340.

Dokazite da jednadzba

. It b) Y = XSIll-.

X

tgx = x ima neizmjerno mnogo realnih korijena.

324.

y = Inltg~ I.

r 1

y = (1+x)arctg ~-. 1 ~X2

326.

1

328. Y = e -~.

329.

1

Y =---1-'

1+e1-x

330.

{Xl za x "(3

y = 2x+1 za x>3.

Konstruirajte graf ove funkcije.

42

DI<:HIVlHAN.JE FUNKCI.li\

II

GLAVA II

DERIVIRANJE FUNKCIJA

1. Neposredno Izr acurravanje denivacija

I ", Peirast argurnenta i pr-ir-ast funkcije, Ako su x i x, vrijednosti arguments x, a y ~ J (xj i Y, .. ~ J (x,) odgovarajuce vrijednosti funkcije y =I (x), onda

l'.x=x1-x

nazivarno prirastom argument a x u intervalu [x, x.], a

l'.y = Yl - Y

iii

l'.y =f(xJ)-f(x) =f(x+l'.x)-f(x)

(1)

prirosunn Iunkcije y u istom intervalu [x, x,] (s1. II, gdje su 2.x = AlA by AN). Kvociient l'.y

- = tg«

l'.x

predstavlja koeficijent smiera sekaute lvIN grafa funckije y = f (x) (sl. I J) i nazi va se srednjom brzinom miie njanja funkcijc y u inrervalu [x, x + Ax].

y

~??,,- __ +~,L---_.~L.J_ __ _L_._~_

x, X

Slika 11.

Primjer J. Za funkciju

y '----= x2 ~ 5x -l 6 izracunajmo L'..x i by, koji odgovaraju promjeni argumenta:

a) od x ~ I do x = J, I ;

b) od x = 3 do X = 2.

Riescnje. Irnamo

aJ.:'l.x I, I ~ I = 0, I,

L'.. y ( I , I" _c 5 . L] j 6) ~ (F 5·

0,29;

2 -- 3 I,

(2' - 5 . 2 6) - (3'

5 .

6) ~ 0.

44

DERIVIRAN.JE FUNKCIJA

II

NEPOS RED NO IZRACUNAVAN.JE DERIVACI.JA

45

P. . 1

runjer 2. Za hiperbolu y = -- nadimo koeficijent smjera sekante koja prolazi tackama s apscisama x

4°. Beskonacna derivacija. Ako u nekoj tacki imarno

x = 3 i X, = 10.

Rjesenje. Ovdie ie Llx=10-3=7, y=-3' y,=-; 10

I I

Llv=---=

. 10 3

7 30

limf(x+.I1x)-f(x) = roo

Llx~O.l1X .

Lly

Prerna tome je k = Llx = - 30

tada kazerno, da neprekinuta funkcija I (x) irna beskonacnu derivaciju u tacki x. U tome je slucaju tangenta na graf funkciie y = I (x) okomita na os OX.

20 D' .• D' .. ,dy f kcii I( )

• emvacrja, ertuacijom Y = dx un CI)e y = x

.. Lly A

cij enta Llx' kada uX tezi k nuli, tj,

u tacki x nazivamo limes kv.»

Prirnjer 5. Izracunaimo derivaciju r (0) za funkciju

y ~" }Ix:'

RjeSenje. Imamo:

I . .I1y

Im-,

Llx~O .I1X

I· 0) u 1£ l'

( = im --= nn -3-- = 00.

Llx··'-rO ~x Llx--+O ~

ako taj limes egzistira.

Vrijednost derivacije daje hoef icijent smjera tangente MT na graf funkcije y = I (x) u tacki x (s1. II):

341. Izracunaite prirast funkcije y = X2 koii odgovara promjeni argumenta:

y' = tg c,

Odredivanje derivacije y' nazivamo deriviranjem funkcije. Derivacija y' = /,(x) predstavlia brzinu mijenjanja junkci.je u tacki x.

a) od x =

b) od x =

c) od x =

do x, = 2; do x, = 1,1;

do x, = l+h.

Primjer 3. Izracunajmo derivaciiu funkcije

342. Izracunajte Lly za funkciju y = ~ ako je:

Rjeienje. Po forrnuli (I) dobivarno :

,""y (x + ,""x)' - x2 = 2xtl.x + (tl.x)

a) x = 0, .I1X = 0,001;
b) x = 8, .I1X = -9;
c) x = G, .I1X = h. Lly

- = 2x + tl.x. tl.x

343. Zasto za funkciju y = 2x+3 mozerno odrediti prirast Ely znajuci sarno da je doticni prirast .I1X = 5, a za funkciju y = X2 to ne mozemo ?

Prerna tome je

tl.y

y' = lim - = lim (2x + £1x) = 2x.

L\x--+O 6x D.x--+O

344.

I ' . . A' k .. 6.y f kci

zracunajte pnrast uy 1 vocnent - za un cne:

6.x

3°. jednostr-ane derivacije. Izraze

t: (x) = lim f(x+.I1x)-f(x)

Llx--O .I1X

1

a) Y=--(x2 _2)2

b) y = j;

za x = 1

.I1X = 0,4;

r, (x) = lim f(x+.I1x)-:-f(.,:2

Llx~+O .I1X

nazivamo Iijeuom, odnosno desnom deriuacijom funkcije I (x) u tacki x. Za egzistenciju derivacije f' (x) nuzno je i dovoljno da bude

za x = 0

.I1X = 0,0001; 6.x = -90000.

c) y = 19x

za x = 100000

345. Izracunajte I'ly i Ely koii odgovaraju promjeni argumenta od x na x+.I1x 6.x

za funkcije:

Primjer 4. Izracunajmo derivacije j ":(0) i 1;(0) za funkciju

f ":'(0) = lim

LlX-I--O

- I,

, . I Llx I

1+ (0) = hm -- = 1. 6x~+O Llx

a) y = ax+b; d) y=J;;
b) y = x"; e) y=Y;
c) y =--:::-; f) y = Inx.
x£ Rjeienje. Imamo po definiciji

lex) = [x].

TABLICNO DEHIVIRAN.!E

47

46

llEHlVlRAN.JE FUNKe!.!A

[[

a) Xl = 1, Xl = 2;
b) Xl = 1, X2 = 0,9;
c) Xl = 1, x2 = 1 +h. 364.

Zakon gibanja Tacke je 5 = 5[2, pri cernu je put s zadan u metrima, a vrijeme t u sekundama. Izracunajte brzinu gibanja u trcnutku t = 3.

Naditc koeficijent smjera tangente na krivulju y = 0,1 x3 u tacki kojoj je apscisa x = 2.

Nadite koeficijent smjera tangente na krivuliu y = sin x u tacki (7T; 0).

Izracunajte vrijednost derivaciic funkcijc f (x) =L. u tacki x =" Xu (xo =+= 0).

x

346.

Izracunajte koeficijent smjera sekante para bole

362.

y=2x-x2, ako su apscise presjecnih tacaka:

363.

365.

Kojem limesu tezi koef icijent srnjera sekante u posljednjem primjeru, ako h.-e,.O?

347. Koja je srednja brzina mijenjanja funkcije y C~ X'l U granicama l;x ,;:4?

348. Zakon gibanja Tacke je s =~ 2[2+3£+5, gdje je put s zadan u centimetrima, a vrijerne t u sekundarna. Kolika je srednja brzina Tacke u vrernenu ode [= 1 do t = 5)

349. Izracunajte srednji uspon krivulje y = ZX u intervalu I c:.;x ~;5.

350. Izracunajte srednji uspon krivulje y = f (x) u intervalu [x, x+j.xj.

351. Sto se razumijeva pod usponom krivulje y = f (x) u zadanoj tacki x?

352. Def inirajte : a) srednju brzinu vrtnje, b) trenutnu brzinu vrtnje.

353. Zagrijano tijelo srnjesteno je u okolicu nize temperature i hladi sc. Sta znaci : a) srednja brzina ohladivanja ; b) brzina ohladivanja u danorn trenutku?

354. Sta se razumijeva pod brzinom reagiranja tvari u kemiiskoj reakciji?

366'. Koliki su kocf icijenti smjerova tangenata na krivulie y = ~ i Y = x2 u njihovu sjecistu? Izracunajte kut koji zatvaraju te tangente.

367" Pokazite da ove funkciie nemaiu konacnih derivaciia u zadanim tackama:

a) y = Zlx2 II tack i X = 0;

b) y = sj~ -1 II tacki x = 1 ;

2k+l

c) l' = [cos x] II tackama X = --II (k = 0, ± 1, ±2, ... J. 2

2. TabHcno der ivir-anje

1 ''. Osrrovrra pravila deriviranja. Ak0 je c konstanta, a II g) (x), V v; (x) su funkcije

koje imaiu derivacijc, onda je

Neb je 111 c= f (x) masa nehomogene sipke na dijelu [0, x]. Sto sc r azumijeva pod: a) srednjom linearnom gustocorn sipke na dijelu [x, x+j.xj; b) line-

arnom gustocom sipke u tacki x)

I . . k .. j.y f I .. I 'k' 2 k .

zracunarte .vocuent za un ZC1JU y = - u rae 1 x = , ako je :

j.x x

a) ~x=l; b) j.x=O,I; c) j.x=O,OI.

Kolika je derivacija y' za x=2?

357* *. Izracunajte derivaciju funkcije y = tg x .

I) (e)' = 0; 5) (uv)' = u'v+v'u;
C:} Ur!) _ v'u (v eft 0);
2) (x)' = 1; 6) -----.-,.,-~
,
u'
(: )' cv (v eft 0).
3) (lI±v)' = u'±v'; 7) v2 355.

ass.

4) (cu)'=cu';

2°. Tablica derivacija osnovnih funkcija

358.

I . . , I' j. Y f kcii

zracunajte y = im - za un CIJU:

~x-)-C .3. x

t 1

V. (tgx) = --2-' cos X

a) y = x3; c) y = .:
. ,
b) y = . , d) .I' = etg x .
2
X C, I

IL(-._,x)=--y

2...j x

(x c-O).

)' 1

VI. (erg x =, --.-

sm2x

361.'" U kojim tackama se derivacija funkcije f (x) = x" brojcano podudara sa vriiednoscu same funkciie, tj. kada je f (x) = {'(x)?

IV. (cos x}"> - sinx.

VII. (arcsin x)' = - 1 (jx] < 1).

.)1 x2

VIII. (arccos x)' = - _1_ (]x] < 1). .J i_x2

359: '" Izracunaite [' (8), ako je f (x) = \Ix.

360. Nadite{'(O), [,(I), 1'(2), ako je f(x)=x

III. (sin x)' = cos x .

48

DERIVIRANJE FUNKCIJA

II

2

TABLICNO DERIVIHANJE

I )' 1

X. (arctgx =--2'

1+x

XVII. (th x)' = +. ch X

Izracunajte derivaciie ovih funkcija (u br. 368 do 408 ne primjenjuje se pravilo deriviranja slozenih funkcija):

X. (arcctg x)' =

1

A. Algebarske [unhcije

XVIII. (cth x)' =

368.

369.

1 I 2 4

V=~-~X+X -0,5x.

. 4 3

XIX. (Arsh x)' =~. './ 1 +X2

371. y

a

)' 1

XX. (Arch x = / 2

-c x -1

( x > 1).

372. y = at" + u::».

XIII. (In x)' = _!_ x

(x>O).

XIX. (Arthx)' =-1-2 (]x] < 1).

I-x

374. y=~+ln2. x

2 5

375. Y = 3x 3 _ 2x 2 + X - 3

)' 1 log, e

XIV. (Iog,x = -- =--

xlna x

(x c-O, a>O).

376*. y = x2

," V x=.

377.

a b

Y = 3,,- x 3,'

'J x: V x

XV. (shx)' = ch x.

XXII. (Arcthx), =

(jx] > 1).

378.

a+bx

Y=---·

c+dx

2x+3 379. Y = ---- .

x2-5x+5

XVI. (ch x)' = shx.

380.

2 1

y=---- -.

2x-l x

381.

1+';;-

Y=---·

I-JZ

3°. Pravilo deriviranja slozenih funkcija, Ako jey =J(u) i u = 'P (x) tj. y"c f['P (x)], a funkcije y i u imaiu derivacije, tada je

B. Trigonometrijske i arkus-funhcijc

Y.~ = y~u~

(1)

382. y = 5sinx+3cosx. 383. y = tgx-ctgx.
384. sin x-l-cos x 385. y=2tsint-(t2 2)cos I
Y= sin x -cos x
386. y = arctg x j-arcctg x. 387. y = x ctg x.
y =c x arcsin x. 389. (l+x2)arctgx-x
388. Y=
2 ili drukcije pisano

dy dy du dx du dx

To pravilo prirnjenjuje se na »lanac e bilo kojega konacnog broja funkcija koje deriviramo.

Primjer 1. Izracunajmo derivaciju funkcije

y = (x· - 3x'· 3)5.

Rjesenje. Stavivsi y = u", pri cemu je u = x2-2x+ 3, Irnat cerno prerna (1):

C. Ehsponencijaine i logarit amske Junkcije

y' = (,,5)~ (X2 - 2x + 3)~ = 5114 (2x - 2) = 10 (x - I) (x. - 2x + 3)4.

392.

391. y=(x-l)ex.

390.

Primjer 2. Izracunajmo derivaciju funkcije

y = sin34x.

x5

393. y =~.

eX

Rjesenje. Stavivsi

y=u3; u=sinv; 'V = 4x.l

394. f(x) = e'cosx.

395. y =(x2-2x+2)ex.

y' = 3112• cos t. : 4 = 12 sin"4x cos 4x.

396. y = eX arcsin x.

Xl

397. y =-.

In x

dobivarno

4: De m id o v ic : Zadaci

50

DEHIVIHANJE FUNKCLTA

II

2

TABLICNO DERIVIRAN,JE

51

3

398. v=x3Inx-:':--.

, 3

399. J

~ In x

+ L.Inx - .

x x

f(x) = 1 423. 1 1
422. - y=--:1----.
6(1-3cosx)2 3 cos' x cos x
J3 sin x -':-2cos x ]'--:2- 1
424. y= . 425. Y = \Ism x+ cos3 x
5
426. y= -l-arcsin x. 427. y = ) arctg x - (arcsin X)3.
428. 1 y = J~x+~~
y=--· 429.
arctg x
. x J-
430. y = ~/2ex-2x+ 1+ln5x. 431. y=sm3x+cos-+tg x
5 400. y = ln x lg x=-In c log;«.

D. Hiperbolne i arca-funhcijc

401. Y = x sh x.

402.

,

x' y=--. chx

403. y = tllX-X.

404.

3cthx y=--.

In x

405.

y = arctgx - Arth x .

406.

y = arcsin x Arsh x.

x (X" I - I x I

Rjeicnje. y' = cos 3x . (3x)' - sin ~ -) + -1/- (V x)' = 3 cos 3x- - sin - + ~ V'

5 5 cos- X 5 5 2 X cos' x

407.

Arch x y=---,

X

408.

Arcth X y=---. l_x2

432. y = sin(x2-Sx+ l)+tg~.

X

433. f(x) = cos (exx+P).

E Sloeene [unhcije

Izracunaite derivaciie ovih funkcija (u br. 409 do 466 treba upotrijebiti pravilo dcrivirania slozcnih funkcija s jcdnim meduargumcntom):

41341. f(t) = sin r sin u j c).

1 +cos2x

y= .

l-cos2x

x 436. f(x) = actg-.

a

437.

1 2 1 2

Y = - -cos(Sx ) - -cosx '

20 4

Ricicnje, Oz nacirno da je! 3x-~5x2 u; tada je y:;:c'" u30. D(1hi\-;:l!llCl

438. y = arcsin 2x.

y~=3()u", U~=3-I()x; y~=30 u" !3-IOx)~·30 (I + 3x

,3 10.\

I 2

R]CScnje. y' = 1/----= . (2x), = 1/ I -4x2 .

1-(2x)2 v

410.

y = (9_:«~_?):1 .

411. fey) = (21.1 + 3by)z

439.

. 1

y = arcsin -2' x

440. f(x) = arccos J x.

412.

y=(3+2x2/.

3 1

y = .--- .. --~ - ---_ .. _.

56 (2x - 1 ) 24 (2x - I

y=)1-x2•

1 441. y=arctg--.

X

442.

l+x y = arcctg--.

I-x

413.

414.

40(2x-l)5 415.

y = S~2'

y=Va+bx3.

417. y=(3-2sinx)5

446. f(t) = t sin 2'.

418.

I J

Y = tg x -; -(g x+

3 5

449. y = Ig sin x.

448. y = In (2x + 7). 450. y = In (1- x2).

447. y = arccos e".

Rjeienje. v' = 5 (3 -2 sin x)' . (3 -2 sin x)' = 5 (3-·2 sin x)' . (--2 cos x) = -10 cos x (3 -2 sinx)".

419. y = )~tg-';: - J ctg ex.

451. y = In2x-In(lnx).

452. y = In(ex+5sinx-4arcsinx). 454. y = Jl~~+l+lnh/:;+1).

420. y = 2x + 5 cos 3 X.

421 *. X = cosec ' t + scc ' I.

453. Y = arctg(lnx) + In (arctg x).

52

DERIVIRANJE FUNKCIJA

F. Razne Junkcije

455**. y=sin35xcos2~. 3

15 10 1

457. Y= ----.- - ----

4(x-3)4 3(x-W 2(x-W'

460.

11 4

456. Y = - - -- .

2(x-2)2 x-2

x

462.

3,r~ 18 9 6

Y =_~Xl+_-X if;+ ~x if;i+~X2zr;

2 7 5 13

9 3 2 I

Y= ----+-------

5(x+2)5 (X+2)4 (X+2)3 2(x+2)2

Y = (a+x)~-x~ 469. Y = .)ex+a)(x+b)(x+c)

467.

468.

472. X= r=== ~2ay_y2'

473. Y = In(J1+ex-l) -In(.)1 +ex+ 1).

1 3 2

474. y = ~cos x(3cos x-5).

15

475. Y = (tg ' X - 1) (tg4 X + 10 tg1 x + 1) 3 tg ' X

476. Y = tg ' 5x.

471. f(t) = (21 + 1) (31 + 2) if3;~2.

~77 1'(2

~ • y=-Sill x).

2

---

II

TABLICNO DEHIVIHANJE

53

478.

479.

480.

1 3

Y = --tg x-tgx+x.

3

481.

cos x 4

y = - --3-+ -ctgx.

3 sin x 3

482.

483.

484.

J ( . )2

Y =- arcsin x arccos x. ..,

. x2-1 y = arcSlll--.

Xl

485.

. x

y = arcsm--·--.

Jl+x2

488. Y = JbarCSin(x $;) .

486.

487.

arccos x y=---.

.) 1- x2

489.

y = .)a2-x2+aarcsin':'':... a

490. Y = x j;;:;-':_:-_? + a2 arcsin ~" a

491. y = arcsin(l-x) + fi..;.:.:~i.

492.

( 1) . r: 1 j---

y = x- -- arCSll1 x+ -_ .. X-Xl

2 "\ 2 .

493.

y = In (arcsin 5x).

494. y = arcsin(lnx).

495.

x sin z

y = arctg-------.

1 -x cos «

X

2 5tg2+4

496. y = ~ arctg __ _ _

3 3

497. Y = 3b2 arctgJ x - (3b+2x)Jbx--;'2. b-x

498. J: tg x 499. y=~
y = - arcctg .[2- x.
500. y = esin2x. 501. F~x) = (2marnx+b)P.
502. F (I) = e" cos {31. 503. (0: sin {3x - {J cos f3x) eg
Y=- 1X2 + f32
504. y =2 e-X(3 sin3x-cos 3x). 505. y = xna -x2
10
y = jcosxaVcosx. 1
506. 507. y = 3ctg:_;:-.
y = In(ax2+bx+c). i--'--
508. 509. y = In(x+-Va2+x2).
510; y = x-2Fx+2In(1 +J.~). 511. y = In(a+x+.)2ax+-_:;Z). 54

DERIVIRAN.TE FUNKCI.JA

II

2

TABLICNO DERIVIRAN.TE

55

512. Y = ~,--.

In- x

513.

x-I y = Incos--.

x

536. FC ) _ x arcsin x I ~ 537. Y = sh32x.
x---=+n -x.
. .)1 _x2
538. y = e"X ch f3x. 539. y=th32x.
2
Y = Insh2x. 541. x
540. y = Arsh-.
(/2
542. y = Arch ln x, 543. y = Arth(tgx).
Arcth (sec x). ),
544. Y= 545. V = Arth ----=---- .
- I +X2 (x - 2)5 514*. y = In ..... ---- ..

(x+ 1)3

I

.I' = -,--~2---- -t-In tg x. ~ SIl1 x

515.

(x-l)3(x-2) V = In---------.

- x-3

516 .

x r-Z--2 a 2 / -2--7

Y = --...;x -{j --In(x+\/x -(1-).

2 2

518. y = In In (3 - 2x3).

517.

519. y=5In3(ax+b).

1 2 1

546. y=-(x -l)Arthx+---x.

2 2

547. v = ('!_x2 + .!_) Arsh x - _l_ x~.

. 2 4 4

520.

521 m 2 2 n x - a • y =-In(x -(/ )+ --In ---.

2 2a x+a

522. Y = x'sin(lnx- :}

523 ' _ 1 I x J cos x

. ) -- ntg- --

2 2 2 sin ' x .

548. Izracunajte y', ako je

a) y = [x]:

b) y=xlxl.

524. j(x) = ,}~2 + I-In l_±_,} x2 + I.

x

525.

549.

Konstruirajte grafove funkcija y i s'. Izracunajte y', ako je

y = In [x] (x # 0).

526.

y = 2,rcsin 3.< + (1- arccos 3X)2

527.

sin ax 1 sinJax

y = 3e05 bx +

3 cos:' bx .

550. Izracunaite j''(x), ako je

j(x) = {1__:-X za x ~O, e x za x > O.

528.

tg ~ +2-13

Y= In--- ...... ··--

x I

tg +2+"./3 2

529. Y = arctg In x.

551. Izracunajte 1'(0), ako je

f(x) = e-xcos3x.

530 I . 1 I 2 .

. y = m arcsm x + - n x + arcsin ln x.

2

531.

1 y = arctg In --.

x

Rjesenje. rex) = e-x (-3 sin 3x) - e-X cos 3x; /,(0) = eO (-3 sinO) - eO cos 0= -1.

x

552. f(x) = In (1+x)+arcsin-. Iztacunaite j '(f ). 2

532.

12- x 1 x-I

y =-----arctg + ---In-----

3 6 x+J

553.

y = tg" 1tx. Izracunajte (dY) .

6 dx x~2

Izracunaite f~(O) i reO) za funkcije:

554.

533.

1 +j~inx r=r;

y = In ---~--____= + 2arctg -v sin x.

l-~x

a) fex)= Jsin(x2);

d) f(x) = x2 sin _l_, x # 0; j(O) = 0; x

3 x2+1 1 x-I 1

534. y = .. -In-2'- +-111----+ arctgx.

4 x -1 4 x+l 2

5350 f(x) = 1111(1+x)_ 1 In(x2-x+l)+J-~arctg~=-_!

J 6 ,}3 13 .

2 2

a -x

b) f(x) = arcsin---z ; (/2+X

e) fex)=xsin_l:__, x#O; f(O) =0. x

x

c) f(x) = ~-l' x # 0; f(O) = 0;

1 +e x

56

DERIVIHAN,JE FUNKCLJA

II

TABLICNO D£RIVIRANJE

57

555. Za funkciju I (x) = e-x izracunajte f(O)+x}'(O).

556. Za funkciju f(x) = V I+x izracunajte f(3)+(x-3)}'(3).

, ( ) . () I (I \. , . l' (0)

Zadane su tunkcije f x = tgx 1 cp X = n - X I, izracunajte --.

, 'i (0)

iIi

y' ~ UV ( v' In u +- ~ u' ) .

557.

564.

Izracunaite y' ako je

f kcii f() [ . () I . TCX. , . 'fl' (I)

558. Za un CIJe x = - X 1 cp X = - sm - izracunarte --.

2 r(l)

I-x

312 '} 2.

v=,ix- ,SIll xcos X.

• ¥ 1 +x-

559. Dokazite da je derivacija parne funkcije neparna funkcija, a derivacija neparne funkcije parna funkcija.

560. Dokazite da je derivacija periodicne funkcije takoder periodicna funkciia.

Rjeienjc : ln v = _:2_ In x + In (I·-X) - In (I + x') + 3 In sin x + 2In cos x ; 3

21 (-I) 2x I . 2sinx

_ v' = - -- + _-- - -- + 3 ~- cos .\

y' 3 x I-x I+x' srn x COS X

561.* Pokazite da funkcija y = x e-X zadovoljava jednadzbu xy' = (1 - x) y.

odak le ic

( 2 I 2x 'J'

1,1 =}' ~ ~ -- - -- + 3 erg x ~- 2 tg·x .

" ·,3x I-x 1 + x'

x'

562. Pokazite da funkcija y = xe -"2 zadovoliava jednadzbu xy' = (1- x2)y.

563.

1

Pokazite da funkcija y = zadovoljava jednadzbu

1 +x + In x

xy' = y (y In x- 1),

565. Izracunajte y' ako je y = (sin x)".

Rjl!senjc:

ln y >. xln sinx;

I

-)" = In sin x + x etg x ; _v

y' =,(sinxY(Jnsinx + xetgx).

G. Logaritamska derivacija

Izracunajte y' primjenom prethodnog logaritmiranja funkciie y = f (x):

y = u»,

567. (X+2)2
566. y = (x } 1)(2x+ 1)(3x+ 1) y = ,
(x+li(x+3)4
v=JX(X-I) , :g;-
568. 569. \' =X ---.
, x-2 . x2+1
(X_2)9 571. ~
570. Y=--' ' , y=
J (X_l)5(X_3)11 1 (x + 2)2 J (X + 3)3
573. x'
572. y = x". y =X
574. y =~/; 575. y=x~.
XX 577. sine
576. y=x Y=x
578. y = (cos x)":". 579. y = (1+ ~-r
580. y = (arctg x)". Logaritamshom deriuacijom funkciie y = f (x) nazivarno derivaciju logaritma tc funkcije, tj.

Primjena prethodnog logaritrniranja funkeije ponekad pojednostavnjuje izracunavanja derivacije. Primjer. Nadirno derivaeiju slozene eksponencijalne funkcije

ako su u = cp ex) > 0 i v = 'P (x) derivabilne.

Rjeienje, Logaritrniranjern dobivarno:

Iny = vlnu.

Derivirajmo obj e strane posljcdnje jednadzbe po x

(Jn v): = u' In u + v (In uY,

iii

I" I, -y =V Inu+v-u,

y u

odakle je

y' = y ( v' In u + ~ u' ),

58

DERIVIRANJE FUNKCIJA

:,

DERIV/\CI.JE FUNKCI.JA KO.JE NISU EKSPLICITNO ZADANE

59

II

3. Der-ivacije funkcija koje nisu eksplicitno zadane

3'. Der ivacija Irnpflcitne funkcije. Ako je zavisnost medu x i derivabilne funkcij e y zadana u implicitnom obliku

1 ", Der ivacija invcrzne funkcije, Ako ie za funkciju y = f (x) derivacija Yx' 7c O. onda ie derivacija invcrzne funkcije x = i :' (y)

F(x, y) = 0; (1)

onda j e zu izracunavanie derivacijcy.~ = ),' u jednostavnijirn slucajevinla dovoljno:

1) izracuuat i derivaciju po x lijeve stranc jcdnadzbe (I;, smatraiuciv funkcijom od x; 2', izjednaciti t u derivaciiu s nulom tj, staviti da je

iIi

d"( , ° -f x, y) = ;

dx

(2)

dx dy

dy dx

3) rijesiti dobivenu jednadzbu po y'.

Primjcr 3. Nadimo derivaciju y~ ako je x3+y'-3axy=O.

(3)

Primjer I. Izracunajmo derivaciju xv' ako je

Rjeicnjc, Izracunavsi derivaciju Iijeve str ane jednadzbe (3) i iziednacivsi je s nulorn, dobivamo:

)' = x + In x

3x2 + 3y2y' 3a(y + xy') = 0,

, 1 x+l

Rjeienje. Imamo )',,= 1 + - = - '; prema tome je Xy

.Y x

x

odakle je

x+

x2-ay

y'=---.

ay _),2

2", Der ivacija funkclje zadane par-ametai-skl. Ako je zavisnost funkcije y i argumenra x zad ana pomoi:u parametra 1

581. Izracunaite derivaciju x~ ako je

)X='P(t), Iy = I/J(I),

1 .

b) y = x - - Sl!1 x;

2

s: c) y = O,lx+e2.

tad a je

Odredite derivaciju y'

dy za funkcije y, zadane parametarski: dx

dy

Primjer 2. Izracunajmo -, ako j e Ox

584,

)X~12::,

\ a(l-t2) l y --1 +12--

585,

ili drugirn oznakama

582.

f,x = 2:-1,

[y = r .

583.

dy

dy dt

dx

dx dt

{X = a cos i, y=asinl.

R.ie.fet~ie. Nalazirno da je

dx dl

586.

{X = J~-:

y=~

581.

{X = JI2+1,

1-1 y= ,Jti+1'

~a sin l

dy

dt

= a cos t .

Odatle je

dv

a cos t

588.

f X = a(cost+tsint), lY = a(sint-tcost),

589.

{X = acos2 t, y = bsin2 t.

dx

-.' a S1n {

= - ergl

60

DERIVIRAN.lE FUNKCUA

IT

DEH.IVACLJE FUNKCI.J/\ I-(OJE NISU EKSPLICITNO ZADANE

61

{X=OC053t, 590.

y=bsin3f_

I x =-J::: ~t'

591

sin ' t y=----

.)c0521·

Da li odatle slijcdi da jc

za x = 2)

61l0. Neka je y = J((2-x2. Nloze li se clan po clan dcrivirati jednadzba

592.

1 I

x = arccos .J " '

1 +1-

. 1

Y = arcsin .) 1 + t2 .

593.

Izracunajte

derivaciiu

y'

d,>'

implicitnih funkcija y:

dx

Rj eienje.

dy dx

a sin l sin t

SIn -

(i),~~ = 2 IT = l.

2 I - cos - "

601. 2x-5y+ 10 = O.
603. x3+ y3 = 03.
605. J;-+ fy = J-;;
607. y3 x-y
x+y
609. a C052 (x + y) = b.
6U. x
xy = arctg-- .
y
613. eY = x + y. (x=a(lntg~ +Cost-sint), 594.

y = a(sinl+cosI).

604. X3+X2y+y2=0.

606. V-;?- + V'1 = if;i.

595.

dv

T'reba izracunati za

dx

tt

1 =- ako je 2 '

61l8.

y-O,3siny = x.

Ix = a(t-sint), ty = a(1-cosl).

6tO. tgy = xy.

612. arctg(x+y)=x.

a (I ~ cos t) I - cos t

-~

614. Inx+e x =c.

596.

Izracunajte

dy

za 1 = 1, ako je dx

(X = tint, In t Y=-· t

615.

x In),+----- = c. y

616.

y 1. 2 2

arctg-=-ln(x +y).

x 2

617.

R+7 = carctg_Y_.

x

618.

x" = yx.

dy ti 5x=e'cost,

za t = - ako je

dx 4 ' l y = e' sin t.

598. Dokazite da funkcija y, zadana pararnetarski jednadzbarna

597.

Izracunajte

619. Nadite y' u tacki M (1; I), ako je

2y = 1 +xy3.

5 x = 21+312, ly = t2+2t3,

Rjeienjr :

Dcriviran.ern dobivamo 2\'/ = 13 + 1 \,\,2, I Stavivsi x = I i .\1 = 1 dobivamo

2y = 1 + 3y', a odatlc j~ y' ;;, l ,

zadovoljava jednadzbu

620. lzracunajte derivacije y' zadanih funkcija )' u navedenim tackarna :

y =G~Y +2C~Y

599. Za x = 2 vrijedi jednadzba

a) (x+y)3=27(x-y) za x=2 i y=l;

b) yeY = eX + 1 za x = 0 I Y = 1;

c) y2 = X + In}- za x = I i y = 1. x

62

DERIVIRANJE FUNKCIJA

II

4

PRIIV1.JENA DERIVACIJA U GEOMETRIJI I I\1EHANICI

63

4. Pr-imjena denivaci]a u geornetrfji i rneharuc!

4", Duljina tangente i norma le kada je kr-ivutja zadana u polar-nim koordmarama, Aka je krivulja zadana u polarnim koordinatama iednadzborn r= l t»), tad a kut I" koji cine tangenta MT i polarni radijus r = OM (sl. 14) odredujemo ovom formulom:

10, jednadzbe tangente i noernale. Iz geometrijskog smisla derivaciie s!ijedi da ce jednadebo tangente na krivulju y =,1 (x) iii F (x, y) = 0 u tacki hr,cx" Yo) biti

d<p r tgp = r-=-.

dr r'

pri cernu j e Yo vrijednost derivacije y' za x = xo' Pravac koji prolazi diralistcrn okornit je

na tangentu nazivarno normalom na krivuiju. Za normalu dobivamo iednadzbu

Y =/1 (x) Y = 12 (x)

Tangenta AII' i norrnala AIN u tacki iii zajedno s polarnim radijusorn diralista i okomicorn na polar ni radijus, povucenim kroz polO, odreduju ova ceriri odsjecka (vidi 51. 14):

10.11' duijina polarne t.angent.c, n = ,HN duljina polarne normale, S, = 01' polarna suptangenta,

Sn = ON polarna subnormala,

x-Xo+ Y~(Y- Yo) = O.

2". Kut rnedu krjvuljama, Pod kutom medu krivuliama

u niihovoi zajednickoj tacki AI" (.~o, Yo) (s1. 12) razumijevamo kut w medu njihovim tangentarna MoA i MoB u tacki Mo.

Poznatom forrnulom iz analiticke geometrije dobivarno :

y

tgw

I~ (xo) - I: (xo) 1 +1; (xo) -t: (xo)

B

x

y

y

x

T

Stika 14.

Slika 15.

Ti odsjecci izrazeni su ovirn Iorrnulama:

o

Xa

x

01

t = MT= 1;"1 -./1'2 +(1',)2; 11 = MN = -./1'2+(1")2;

Slika 12.

Slika 13.

3°. Duljina tangente i nor-male kada je krtvulja zadana u ps-avokutnorn koor dinatnom ststernu. Tangentu i normalu odreduju ova cetiri odsjecka (81. 13):

I'M tzv. duljina tang entc,

Sr IX suptangenta,

n N Ai duljina normale,

SIl = KN subnormala,

\

621. Kakve kutove <p zatvaraju s osi OX tangente na krivuljuy = x-x2 U tack am a 1

s apscisama: a)x=O; b)x=-; c)x=])

2

Rjeienje : Irnamo v' = 2x. Odatle j e : a) tgcp = 1, cp = 45°; b) tg,f' = 0) :p = 0°;

c) tgtp= -1, tp= 135°(81.15).

622. Pod kojim kutovima sinusoide y = sin x i y = sin 2x sijeku os apscisa u ishodistu koordinatnog sistema)

623. Pod kojim kutom tangentoida y = tg x sijcce os apscisa u ishodistu koordinatnog sistema.

624. Pod kojim kutom krivulja y = eO•ox sijece pravac x = 2?

625. Nadite tacke u kojima su tangente na krivulju y = 3x4+4x3-12x2+20 paralelne s osi apscisa.

Kako je KM=IYol i tg'l'=Yo', to ie

5, = TK = I~~I;

64

DERIVIHANJE FUNKCIJA

II

PRIM,rENA DERIVACLTA U GEOMETRIJI I MEHANICI

65

626. U kojoj tacki jc tangenta na parabolu y=x2-7x+3 paralelna s pravcem 5x-I-y--3 == O?

627. Nadite jednadzbu parabole y=x2+bx+c koja u tacki (I; I) tangira pIavac x = )',

628. Odredite koef icijent srnjera tangcntc na krivulju x3+y:l-xy-7 ~~ () u tacki (l; 2),

635. Napisite jednadzbe tangente na krivulju

x = ICOSt, Y = r sin r

629. U kojoj ie tacki krivulje y2 = 2x:l tangenta okomita na pravac

u ishodistu koordinatnog sistema i u tacki t = _2t_ • 4

636. Napisite jednadzbe tangente i normalc na krivulju x:l+y2+2x- 6 = 0 u tacki kojoj jc ordinata y = 3,

637. Napisite jednadzbu tangente na krivulju X5+y5_2xy = 0 u tacki (I; I),

638. Napisite jednadzbe tangenata i normala na krivuljuy = (x- 1) (x- 2) (x- 3) u sjecistima krivulje s osi apscisa.

639. Napisite jednadzbe tangente i normale na krivulju y4 = 4X4 + 6xy u tacki (1; 2).

640*. Pokazite da diraliste tangente na hiperbolu xy = a2 raspolavlja odsjecak te tangente medu koordinatnim osima.

641. Pokazite da odsiecak tangcnte na astroidu x2/3+y2/3 = a2/3 medu koordinatnim osima irna stalnu velicinu i iznosi a.

4x-3y+2=0)

630. Napisite jednadzbu tangente i normale na parabolu

y=J;

u tacki s apscisom x = 4.

I I

Rjeienje : Imamo y' = 2 ~; odarle je koeficijent smjera tangente "=[y<lx~4 = 4 .

Buduci da diraliste ima koordinate x = 4, y = 2, jednadzba tangente je

I

y-2= 4(x-4), ili x-4y+4 =0.

Iz uvjeta okomitosti koeficijent smjera normale je ",'= - 4,

odakle je jednadzba normale y- 2 = -4 (x '-4), iIi 4x+y - 18 = o.

631. Napisite jednadzbu tangente i normale ria krivulju y = x3+2x2--4x-3 u tacki (-2; 5).

632. Nadite jednadzbu tangcnte i norrnale na krivulju

y=~

642. Pokazite da su norrnale na evolventu kruznicc

x = a (cos I + I sin I), y = a (sin t=t co« t)

tangente na kruznicu x2 +y2 = a2.

643. Nadite kut pod kojim se sijeku parabole y = (X-2)2 i y = -4+6x-x2.

644. Pod kojim kutom se siieku parabole y = x2 i y = x3?

u tacki (I; 0).

633. Odredite jednadzbe tangente i norrnale na krivuJ jc u zadanim tackama: a) y = tg 2x u ishodistu koordinatnog sistema;

b) . x-I ", . OX

y = arcsin -2-- u sjecistu s OSI ;

c) y = arccos 3x u siecistu s osi 0 Y;

d) y = In x u sjecistu s osi OX;

e) y = el-x' u siecistima s pravcem y = I,

Napisite jednadzbe tangente i norrnale u tacki (2; 2) na krivulju

645. Pokazite da se krivulje y=4x2+2x-8 i y=x3-x+lO tangiraju u tacki (3; 34). Hoce li to biti i u tacki ( - 2; 4)?

646. Pokazite da se hipcrbole

sijeku pod pravim kurom.

647. Zadana je parabola y2 = 4x. Izracunaite duljinu tangente, normale, suptangente i subnormale u tacki (I; 2).

648. Nadite suptangentu krivulic y = 2" u nekoj njenoj tacki,

649. Pokazite da je za istostranu hiperbolu x2 - y2 = a2 duljina normalc u nekoj tacki jednaka polarnom radijusu te tacke.

634.

650.

Pokazite da je subnorrnala hiperbole x2_y2 = a2 u nekoj njenoj tacki jednab apscisi te tacke.

651.

x~ y2

Pokazite da su suptangente elipse - + - = 1 i kruznice X2+y2 = a2 u

a2 b2

tackama iednakih apscisa medusobno jednake. Kakav nacin konstruirania tangente na elipsu iz toga proistice?

5 Dcrmdov ic : Zadaci

66

DERIVIRANJE FUNKCI.JA

II

652. Nadite duljinu tangente, norrnaie, supstangente

{x=aCt-Sint), Y = (I (1- cos t)

subnorrnale za cikloidu

653.

u nekoj racki 1[1"

Nadite kut medu tangentom i polar nim radijusom diralista za logaritamsku spiralu

kq r = ae .

654.

Nadite kut medu tangent om i polarnim radijusom diralista za lemniskatu ,.2 = a2 COS 2rp.

655.

Nadite duljinu polarne tangente, normale, suptangente i subnormale, a takoder i kut medu tangentorn i polarnim radijusom diralista za Arhimedovu spiralu

r = (I'P u tacki s polarnim kutorn 'P = 271".

656. Nadite duliinu polarne suprangente, polarne subnormale, polarne tangente i normale, a takoder kut rnedu tangentom i polarnim radijusom za hiperbolnu

spiralu r = _a_ u po volji odabranoj tacki 'P = 'Po; r = roo

657. Zakon gibanja Tacke po osi OX je:

x = 31-13

Nadite brzinu gibanja Tacke u ovim trenucima: 10 = 0, '{ (x je zadan u ccntirnetrima, t u sekundama).

658. Duz osi OX gibaju se dvije Tacke po zakonima gibanja 1 2

x= --{

2 '

x = 100+51

pn cernu je 1;;:0.

Kojom se brzinom medusobno udaljuju te Tacke u trenutku susreta (x je zadan u centimetrima, t u sekundama)?

659. Krajevi duzine AB = 5 m klizu po medusobno okornitirn pravcima OX i OY (sl. 16). Brzina gibanja kraja A iznosi 2 m/s. Kakva je brzina gibanja kraja B u onom trenutku, kada je kraj A udaljen od ishodista koordinatnog sistema za OA = 3 m?

660*. Zakon gibanja materijalne tacke, bacene u vertikalnoj ravnini XO Y (sl. 17) pod kutom 'l. prerna horizontali s pocetnom brzinorn Vo, dan je formulama (zanemaren je otpor uzduha)

x = Vol cos «,

pn cemu je 1 vrijcrnc, a g ubrzanje sile teze.

Nadite srazu gibanja i domer. Odredite takoder brzinu i smjer gibanja.

DERIVACIJE VISEG REDA

67

661.

10 . . . d lik

Tacka se giba po hiperboli y = - tako da njena apscisa x raste te no '0

x

brzinom od I jediniee u sekundi. Kojom brzinom se mijenja njena ordinata kada tacka prolazi kroz polozaj (5; 2)?

U kojoj tacki parabole y2 = 18x ordinata raste dvostruko brze od apscise? J edna strana pravokutnika irna konstantnu velicinu a = 10 em, a druga b raste konstantnom brzinom 4 csuls, Kojom brzinom rastu dijagonala i povrsina tog pravokutnika u trenutku kada je b = 30 em?

Polumjer kugle povecava se iednoliko brzinom od 5 cra!«, S kojom se brzin~m povecava povrsina kugline plohe i volurnen kugle u trenutku kada polumjer postane jednak 50 em?

Tacka se giba po Arhimedovoj spirali t=arp (a = 10 em) tako da je kuma brzina rotaeije njenog polarnog radijusa konstantna i iznosi 6~ u sekundi. Odredite brzinu povecavania polarnog radijusa r u trenutku kada je r=25 em.

662. 663.

664.

665.

y B

y

o

x

x

sui» 16.

Stika 17.

666. Nehomogena sipka AB dugacka je 12 em. Masa njenog dij.ela A~ raste proporeionalno kvadratu udaljenosti pomicne tacke M od kraia A 1 ~znosl 109 pri AM = 2 em. Nadite masu citave sipke AB i linearnu gustoeu u nekoj njenoj tacki M. Kolika je linearna gustoes sipke u tackama A i B?

5. Der-ivacije viseg reda

P. Def inicija derivacija viseg reda. Dcriuacijom drugog reda iii drugom dcrioacijom funkcije y =I (xi nazivamo derivaciju derivacijc, rj.

(y')',

Drugu dcrivaciju oznacavamo sa

S'

68

DERIVIRANJE FUNKCIJA

II

d'x

Ako je x = f (I) zakon pravocrtnog gibanja tacke, tada je ~ ubrzanje tog gibanja. dz"

Opcenito, deriuacijom n-tog reda funkcije y = f (x) nazivarno derivaciju derivaciie reda (n -I). Za n-tu derivaciju upotrebljavamo oznaku

Primjer J. N adirno drugu derivaciju funkcije

y = In(l - x).

Rjesenje.

-1 y'= 1 -x;

( - I )'

J.'''= ~- -~~-

1 -x (1 _X)2

2°. Leibnizova formula. Ako funkcije u = 'P (x) i v =.p (x) imaju derivacije do ukljucivo n-tog rcda, tada nam za racunanje note derivacije produkta moze posluziti Leibrzizova formula

(uV)tn)=u(nlV+IlUln-l)V,+Il(Il-1) (n-2),,+ + (n)

U V • " uv .

1· 2

3°. Der'ivacije viseg reda parametarski zadanih funkcija. Ako ie

{X = <p(I), Y = iff (I),

dy onda derivacije Yx = ;t.)

d2y

Yxx = dx2)' •• mozcrno redam izracunati po Iorrnulama

r Y,

Yx =----;,

X,

r r r (Y;x);· d

Y.ux = ~~,_ It ,

X,

Za derivaciiu drugog reda vazi formula

, _ xtYrt-XttYt } xx - --~~, ~3~

(X,)

Primjer 2. Nadimo »" ako je

{X = a cos t, y = b sin t.

Rjetenje. Imamo

r (b sin t),' b, cos t b

y =~~~=~~~= --etgt

(acost),' - a sin t a

~v" =

(- ~ctgt):

(a eos I),'

- a sin l

b -I

a sin" t

b

5

DERIVACIJE VISEG REDA

69

Nadite druge derivacije ovih funkcija:

A, Deriuacije viseg reda eksplicuno zadanih funkcija

675.

x2+2x+2

Pokazite da funkcija y = ~-~.-- zadovoljava diferencijalnu jednadzbu

2

676.

l+y'2 = 2yy".

Pokazite da funkcija v = --'-x2eX zadovoljava diferencijalnu jednadzbu

- 2

y"-2)"+)' = eX.

678.

Pokazite da funkcija y = Cle-x+C2e~2x za bilo koje konstante C1 C2

zadovoljava jednadzbu v" -t-3y' +2y = O.

Pokazite da funkcija )' = eF sin 5x zadovoljava jednadzbu )'''-4y'+29y = 0,

jednadzba gibania tacke po osi OX je x = 100+51-0,001 (3

Izracunajte brzinu i ubrzanje tacke u trenucima to = 0; {I = I; (2 = 10. Po kruznici X2+)'2 = a2 giba se tacka 1',1 konstantnom kutnorn brzinom «r. Nadite zakon gibanja njene projekcije Ml na os OX, ako u trenutku 1 = 0 tacka ima polozai Mo (a, 0) (sl, 18), Izracunajte brzinu i ubrzanie tacke MJ,

Kolika je brzina i ubrzanje tacke Ml u pocetnorn trenutku i u trenutku prolaza kroz ishodiste koordinatnog sistema?

Koje su maksimalne vrijednosti apsolutne velicine brzine i apsolutne velicine ubrzanja tacke M1)

Nadite derivaciiu n-tog reda funkcije y = (ax+b)n (11 je prirodan broj).

677.

679. 680. 681.

Nadite y" ako jey = x3-5x2+7x-2. Naditef''' (3) ako jeJ(x) = (2x-3)5. Nadite yV funkcije y = In (I

667. y=x8+7x6-5x+4. 668. x'
y=e
669. , 670. r = lnz/1+x2.
y = sin ' x.
671. y = In(x+Ja2+x2), 672. J(x) = (1 +x2)arctgx,
y = (arcsin X)2: 674. x
673. J' = ach-.
a 682. Nadite yVI funkcije y = sin 2x.

683. Pokazite da funkcija J' = e - x cos x zadovoljava diferencijalnu jednadzbu

ylv+4y = O.

684. Nadite f(O), f' (0), t: (0) i i'" (0), aka je J(x) = eXsinx.

685.

686.

687.

y

Slika 18.

70

DERIVIRANJE FUNKCIJA

688.

Nadite derivacije n-tog reda funkeija:

1

a) v = _._.

~ I-x'

689.

Nadite n-tu derivaciiu funkcija:

a) y = sin x; e) 1
y=-'
1+x'
b) y=eos2x; f) l+x
y=---;
I-x
c) y = e-3\ g) y = sin2x;
d) y=ln(l+x); h) y = In(ax+b). 690.

Primienom Leibnizove formule nadite ,v(n), ako je:

d) y = 1£;

b) y = x2e-2x;

c) y=(1-x2)e05x; e) y=x31nx.

691. Nadite ]<")(0), ako je f(x) = In _1_.

I-x

B. Deriuacije viseg reda [unhcija zadanih paramet arsln; odnosno implicuno

I • . d2y ih f kcii

zracunajte -- OVI un cna :

dx2

692. a) { x = ln r,
y = [3;
693. a) { x = a cos I,
y = a sin I;
b) { x = aeos3{,
. 3
Y = a SJn I;
5 x = Cos21,
694. a) l y = sin21;
{ -r at
b) x=e ,
y = eat b) { x = arctg t, e) { x = arcsin t,
y = In(1+12); y = J1=~-2.
c) J x=a(t-sintl,
1 y=a(1-cost);
d) f x = a (sin t -1 cos I),
I y = a (cos 1 + 1 sin I). b)

s x = arctg t .
1 1 2
,} =-( ,
2
{ x = ln r,
I
y=-.
1- t II

DERIVACI.JE VISEG REDA

71

696.

d2x Izracunajte

dy2

k . {X = e' cos i, a 0 je

y = e' sin 1.

d2y {X = In (1 +(2),

Izracunajte -- za t = 0, ako je

dx2 y = [2.

698. Pokazite da v kao funkcija od x, def inirana iednadzbama x = sin t, Y= ae,VZ+be-',Vz, za bilo koje konstante a i b, zadovoljava diferencijalnu jednadzbu

697.

1 dly dy

(l-x)-o-x-=2y. dx" dx

Nadite v'" = d3y ovih funkcija:

• dx3

699. {x = sect,

y = tgt.

700.

. -,

J x = e cos t,

l y = e -r t sin t.

701.

{ -,

x = e ,

y = /3

dx"

d"y 702. Treba naci

. {x = In I,

ako Je m

y = 1 .

70S. Poznavaiuci funkciju y = f (x) izracunajte derivacije x", x'' inverzne funkcije x = r' (y).

7041. Izracunaitev", ako je X2+.1.'2 = I.

RieSenic: Na os novu pravila deriviranja slozenih funkciia irnarno 2x + 2yv' = 0; odatle je

. . y' = ~,~. i y" = - (' ~ y = - ':'.'::~~Y'. Supstituiraiuci umiesro y' njenu vr iicd-

_' _ x J

nost, konacno dobivamo:

v" =

y'+ x' y"

Odredite derivacije

ovih funkcija Y = f (x), zadanih implicitno:

705. y2 = 2px.

707. y=x+arctgy.

708.

d2" Na temelju jednadzbe v = x-l-In y nadite -'-

dx2

709. Nadite

x2+5xy+ J/-2x-+- y-6 = O.

u tack! (1; 1), ako je

710. Nadite y" u tacki (0; 1), ako je

72

DERIVIRANJE FUNKCIJA

II

DIFERENCUALl PRVOG I VISEG !'lEDA

6

73

6. Difer encijal] prvog i viseg r-e da

1'. Diferencljal pevog r-eda, Diferencijalom (prvog reda) funkcije y = f(x) u tacki x nazivamo glavni dio njenog prirasta .6.y = f(x+ .6.x) - f(x) za .6.x--+O koji je linearan s obzirom na prirast .6.x = dx nezavisne varijable x. Diferencijal funkcije jednak je produktu njene derivacije s diferencijalom nezavisne varijable :

7) dJ(u) =f'(u)du.

ely = y'elx.

:r. Pr imjena diferencijala u pribliznim racunima. Ako je prirast zlx argumenta x malen po apsolutnoj vrijednosti, tada su diferenciial dy funkcije y = f (x) i prirast fly funkcije priblizno jednaki

Odatk tv

, dy

y = dx '

Funkciju koja ima diferencijal nazivamo \ dife : rencijabilnom.

Ako je MN luk grafa funkcije y = f (x) (sl. 19), MY" tangenta u tacki M (x, y) i

I'\y ~ dy,

tj.

odakle ie

f(x+Ax) - f(x) ~f'(x)l'\x, J(x+l'\x) ~J(x) + /(x)l'\x.

(1 )

PQ = Ax = dx,

Primjer 3. Koliko se priblizno promijenila straniea kvadrata ako se njegova povrsina povecala od 9 m' na 9,1 m'?

Rjeienje. Ako je x povrsina kvadrata a y njegova stranica, tad a ie

onda je prirast ordinate tangente

o

Slika 19.

AT=dy

i odsjecak

AN=Ay.

Prerna uvjetima zadatka irnamo ; x = 9; fix = 0, 1.

Primjer 1. Nadimo prirast i diferenciial funkcije y = 3x'-x.

Prirast lly stranice kvadrata izracunarno priblizno :

Rjesenjc, Prri naiin:

fly = 3 (x + l1X)2 - (x + "'x) - Jx2 + X

1

flv = dy =y' flx= --'0,1 = 0,06m.

. 2V9

iIi

fly = (6x - 1) l1x + 3 (flx)'.

4°. Diferencijali viSeg reda. Diferencijalom drugog reda nazivarno diferenciial diferencijala prvog reda, uz fiksiran prirast odnosne varijable:

d2y=d(dy).

Sliiedi da je

dy = (6x - 1) 6x = (6x - I) dx.

Drugi naiin:

Analogno se definiraju diferencijali treceg itd. reda.

Ako je y = f (x), a x nezavisna varijabla, onda je

y' = 6x - I; dy = y' dx =~ (6x - I) dx.

d2y = y"(dX)2, d3y = y'''(dX)3,

Primjer 2. Izracunajmo fly i dy funkeije y = 3x' - x kada je x = 1 i 6x = 0,0 I. Rjesenje.

fly = (6x-l) . flx + 3 (flx)' = 5 . 0,01 + 3 . (0,01)' = 0,0503

dy = (6x - I) flx = 5·0,01 = 0,0500.

Ako ie y = f (u) pri (emU je u = 'P (xl, anda je

2°. Osnovna svoistva diferencijala:

d2y = y"(dU)2+y'd2u,

d3y = y''' (dU)3 +3y"du' d211+ y' d311

1) de = 0, gdje je e = const.

2) dx = Ax, gdje je x nezavisna varijabla.

3) dew) = cdu.

4) d(u±u) = du±du.

i td. (Ovdje crticama oznacavamo deriviranje po u).

712. Nadite prirast Ay i diferencijal dy funkcije y = 5x+x2 za x = 2 Ax ~ 0,001.

5) d(uv) = lIdv+vdll.

713. Ne izracunavsi derivaciju nadite

I Ax = --.

3

74

DERIVIRANJE FUNKCIJA

II

6

DIFERENCIJALI PRVOG I V I SEG REDA

75

716.

Povrsina kvadrata S sa stranicom x izrazena je formulom S = x2• Nadite prirast i diferencijal te funkcije i razjasnite geometrijsko znacenje difercncijala.

Dajte ~,:,ometrijsku intcrprctaciju prirasta i diferencijala ovih funkcija: a) povrsina kruga S = 17X2; b) volumen kocke v = x3•

Pokazite da je za. ::'lx =. ° prirast funkcije y = 2x, koji odgovara prirastu x za ::'lx, za svaki x ekvivalentan izrazu 2x::'lx In 2.

Za koju vrijednost x diferenciial funkcije y = x2 nije ekvivalentan prirastu te funkcije kada tlx---+ O?

Ima Ii funkcija y = [x] diferencijal za x 0= O? Posluzivsi se derivacijom nadite diferencijal funkcije

Nadite diferencijale ovih funkcija zadanih implicitno:

714.

732. (x +.d (2x + y)3 = 1.

y = e Y

715.

734.

I /2----;- y

n \I x + y. = arctg --'.

x

717.

735. Nadite dy u tacki (1; 2), ako je y3 - Y = 6x2.

736. N adite pribliznu vrijednost od sin 31 G.

To Y = cos x za x = -

6

t; rr

Rjcienje. Uz pretpostavku da je x = arc 30" = - i L',x = arc 10= -, iz forrnule (I) (vidi 3")

6 180

imamo 'sin 310 sin 300 + -""- cos 30" = 0,500 + 0,017 . V3 = 0,515.

180 2

ZamjenjujuCi prirast funkeije diferencijalom, priblizno izracunajte ;

737.

718. 719.

720.

Nadite diferencijal funkcije

a) cos 61 Co;

b) tg44°;

c) eO,2;

d) IgO,9;

e) aretg 1,05.

2

y =--

.j:

721. Izracunaite difereneijal funkeije

za x = 9

tlx = --0,01.

738. Za koliko se priblizno poveca volurnen kugle, ako se njen polumjer R = 15 em produlji za 2 mm?

739. Izvedite pribliznu formuJu (za Itlxl malo u usporedbi sa x)

y = tgx

,.

za x =--

3

l~+ !1x ~ Fx + !1~

2\1 x

i pornocu nje nadite priblizne vrijednosti za VS; VJ7;V70; V 640.

740. lzvedite pribliznu forrnulu

3{-- 3/- Ax

\I x+!1x ~"x+ 3/- 3~ x2

i nadite priblizne vrijednosti za YIO, ym, 11200.

741. Nadite priblizne vrijednosti funkcija:

Nadite diferer:cijale ovih funkcija za po volji odabrane vrijednosti argumenta niegova pnrasta:

722. 1 x
Y =---. 723.
xm Y=~--
I-x
724. x x
y = arcsin-. 725. y = arctg-.
a a
726. y = e-x'. 727. y = xlnx-x.
728. I-x
y=ln~-. 72!t
l+x r = etg cp + cosec <:p.
730. arcctg e', a) y=x3-4x2+5x+3 za x=1,03;

e) f(x) = 3 ~

-J "1+-;

za x = 0,1;

b) f(x) = .Jl+x

za x = 0,2;

za x = 1,05.

742. Nadite priblizne vrijednosti od tg 45°3'20".

743. Izracunajte prihlizno arcsin 0,54.

744. Izracunajte priblizno VI-i.

731. Nadite dy, ako je x2 + 2x y _ y2 = a 2

745.

Pokazite, na osnovu Iorrnulc Ohm ova zakona

E

I = --, da se mala pro-

R

Rjeienje. Koristeci invarijantnost oblika diferencijala dobivamo

2xdx-1-2(ydx+xdy) -2ydy O.

mjena ::'lI jakosti struje I uvjetovana malom promjenom 6.R otpora R moze naci priblizno po formuli

Odatle je

x+y

dy = --·-dx. x -- y

I

M = --!1R.

R

76

DERIVIRANJE FUNKCIJA

II

8

TAYLOROVA FORMULA

77

746. Pokazite da relativna pogreska od 10/0 pri odredivanju duljine polurnjera povlaci relativnu pogresku od priblizno 2% pri racunanju povrsine kruga i oplosja kugle.

747. Izracunajte d2y ako je y = cos 5x. Rjesenje. d2y=y" (dX)2= --25 cos 5 X(dX)2.

748. 11 =~, treba nab d2u.

759. Neka je f(x) = x(x+ 1)(x+2)(x +3).

Pokazite da jednadzba l' (x) = ° ima tri realna korijena.

749.

y = arccos x , treba naci d2 y.

761.

J ednadzba e' = I + x ocigledno ima korijen x = 0. ..

Pokazite da ta jednadzba ne moze imati drugog realnog korijena.

Provjerite da su ispunjeni uvjeti Lagrangeova teorema za funkciju

f(x) = x-x3

u intervalu [- 2, I] i nadite odgovarajucu meduvrijednost g.

R - - . F kci f (x) - x x3 neprekinuta je i derivabilna za sve vrijednosti x, pri cemu je1' (x) = .jesenje, un CIJa - - ." f(l) f( 2)-0 6-[I-(-2)]I'W = 1- 3x'. Odatle po Lagrangeovoi formuillmamo . - - - - --:.. = _I tj, l' (t) = - 2. Prema tome je 1- 3e = - 2 I t = ± I , odgovara sarno vrijednost t

za koju vrijedi nejednadzba -2<~< 1.

762. Provjerite da su ispunjeni uvjeti Lagra?geova teoremali]nadite odgovarajucu medutacku r za funkciju f (x) = X4/3 U intervalu [-1, .

763. Za odsjecak parabole y = x2 zatvoren medu t~ckamaABA (I; I) i B (3; 9),

nadite tacku u kojoj je tangent a paralelna s tenvorn .

760.

750. y = sin x In x, trcba nab d2 y.

751.

Inx

Z=--,

'753.

X X4

Z = -- [reba naci d4z 2-x'

754. 11 = 3 sin (2x + 5), treba nab dnu.

755. y = e<coS"sin(xsincx), treba naci dny.

7. Teoremi sr-ednje vrijednosti

1°. Rolleov teorem. Ako funkciia f(x), neprekinuta u intervalu a ~x <b, irna derivaciiu l' (x) u svakoj tacki unutar tog intervala i

f(a) =f(b),

764. Primjenom Lagrangeova teorema dokazite formulu sin(x+h) - sinx = h cos i; gdje je x<r<x+h.

tada za argument x postoii najrnanie jedna vrijednost t, gdje je a<t<b, takva da je

J'(~)=o.

765.

a) Za funkciie f (x) = x2+.2 i F (x) = x~-I . pro.vjerite da su ispunjeni uvjeti Cauhyjeva teorema u intervalu [1, 2] 1 nadite r,

b) isto za f (x) = sin x i F (x) = cos x u [ntervalu lo, ~ J .

2°. Lagrangeov teorem. Ako je funkcija f(x) neprekinuta u intervalu a ~x ~b i ima derivaciju u svakoj tacki unutar tog interval a, tad a je

feb) - f(a) = (b-a)f'(~),

gdje je a<t<h.

3°. Cauchyjev teorem. Ako su funkcije f (x) i F (x) neprekinure u intervalu a ~x ~b i za a-c x-c b imaju derivacije koie nisu istodobno nula, pri cemu je F (b)cfcF (a), onda je

8. Taylorova formula

Ako je funkcija f (x) neprekinuta i ima neprekinute derivacije do ukljucivo (n-l)-~og reda u intervalu a ~x <b (iii b ~x ~), i ako u svakoj tacki unutar tog intervala poston konacna derivacija fen) (x), onda u tome intervalu vrijedi Taylorova formula.

(x-a)2 " (x-a)3f,,,( ) +

f(x) =f(a) + (x-a)f'(a) + -2-!-f (a) + -3-!- a .,.

. .. + (x-a)n-lj<n_l)(a) + (x-a)"f(n)(~),

(n-I)! n!

feb) - f(a) = f'(~) , gdje je a < ~ < b.

F(b) - F(a) F'(~)

756. Pokazirno da funkcija f(x) = x-x3 u intervalima -I :S;x~o i O~x~1 zadovoljava uvjete Rolleova teorerna. Nadimo odgovarajuce vrijednosti r

Riesenje. Funkcija j-(x) neprekinuta je i derivabilna za sve vrijednosti x; pored toga! (- I) = 1(0) = = ! (1) = O. Prema tome je Rolleov teorem primjenljiv u intervalima -1 ~x ~O i 0 ~x ~I. Da nademo broi t, tvorimo jednadzbu : rex) = 1- 3x' =0.

Odatle ie t,=- lfI; t2= lfI, pri cernu je -1<t,<O; 0«,<1.

V 3 V 3 -

757. Funkcijaf(x) = Y(X-2)2 na kraievima intervala [0,4] ima jednake vrrjednosti f(O) = f(4) = Z/4.

Da li je na tu funkciju primjenljiv Rolleov teorem u intervalu [0, 4 J?

758. Da Ii su ispunjeni uvjeti Rolleova teorema za funkciju f( x) = tg X u intervalu [0, 7T])

gdje je ~ = a + (J (x - a)

Napose za a = 0 imamo (Maclaurinoua formula):

f(x) = 1(0) + xi' (0) + x22! I" (0) + ." + ~ r:» (0) + xn fen) en,

(n-i)! n!

gdje je ~ = Ox, 0 < 8 < I .

7:-:

DERIVIRAN.JE FUNKCIJA

II

9

NEODREDENl oar.rcr

79

766. P,~linom f(x) = x3-2x2+3x_t_S razvijre po cijelim ne "

cijama binoma x- 2, negauvlllm potcn-

-~ Jx" - 4x -i- 3; r

~ 6x -4; r '(x) = 6; fCn) (x) =0

za n > 4.

775.* * Pokazite da za I xl <;;' a s tacnoscu do (xja)2 vrijedi priblizna jednadzba

C'_ f§+x

ea;::::: --,

a-x

Odatle je

f(2) = II; /'(2)=7; f"(2)=8; 1"'(2)=6,

Prema tome ie,

iii

x" -I- lx' -+- 3x -r- 5 00 II -1-" (x _ 2) ,7 (x -- 2)2 (x - 2)"

+-~'8+---,6

21 31

9. L'Hospital-Bernoulfijevo pravilo 'za neodr-edene obtike

Rjeicnje. fCn) (x) = eX

za sve n ;

f'n) (- I I = -~

Prema tome ie

o 00

1". Neodr-e derri obltci tipa - i - . Zadane su jednoznacne funkcije f (x) i 'P (x) derio 00

vabilne za O<lx-al<h pri cernu se derivacija 'P' (x) ne ponistava.

Ako su f (x) i 'P (x) obje beskonacno male iii obje beskonacno velike kada x-+a, tj, ako

k f (x) .. d d b k' 0 'I' 00

razloma -- predstavlia u to) tacki x=a neo re en 0 Ii tipa - II -, tada je

'P (x) 0 oo

lim! (x) = lim!' (x)

x-acp(X) x~acp'(X)

767.

x3 - 2x' + 3x + 5 = II + 7 (x - 2) + 4 (x - 2)2 + (x _ 2)"

Funkci,'u f ex) = e" razvijte d ",

~,' " ' u re po potencuama binorna x-]- I d VI k

sadrzi (x+ I)", 0 c ana 'oji

J

eX= _

e

, ( I , iX-i-ll I (x+ 1)3 I (x+ 1)4 e'

"t" tx + I) -- T -"_ -~ -I- + _ >

e 2! 31 e 41 '

pod uvjetom da limes kvocijenta derivaciia egzistira (L'Hospital-Bernoullijet'o prasnloy. Pravilo ie prirnienljivo i u slucaju kada je a = 00,

Ako razlomak rex) iznova daje neodreden oblik u tacki x = a jednog od dva nave dena 'P' (x)

ti pa i l' (x) i 'P' (x) udovoljavaju svim ranije forrnuliranim uvietirna za f (x) i 'P (x), tada se moze prijeci na kvociient drugih derivaeija itd.

N i d . .. f (x) ~ ,," d k d k .. d

o treba napomenun a limes kvocijenta -- moze egzisnrati 1 ta a a a vocuent e-

'P(X)

gdje je ~ = - I + ~ (x + I), 0 < fJ < I,

768.

Funkciju ! (x) = In x razvijte u red ..

(x-l)2, po potencijamn od x - I do clana sa

Funkciju ! (x) = sin x razvijre u red po ..

do clana sa x5, potencijamn od x do dana sa x"

Funkciju f (x) = e" razvijte u red po potencijama od x do clana sa xn-1,

rivaciia ne tezi nikakvorn lirnesu (vidi br. 809),

2'. Drugi neodr-edeni obbci, Da se nade vrijednosti neodredenog oblika 0, 00 pretva ramo odgovaraiuci produkt f, (x) , f2 (x), gdje je lim I, (x) = 0 i lim f2 (x) = 00, u razlomak

769.

770. 771. 772.

Pokazite da se sin (a+h) razlikuje od sina+hcosa Objasnite porijeklo pribliznih formula:

za naivise -.! h2,

f, (x) (Oblik ~ ') iii f2 (x) (Oblik ~),

1, 0, I 00

--- ---

f2 (x) I, (x)

Ixl< 1,

U slucaju neodredenog oblika cc -::v treba pretvoriti odgovarajucu razliku f, (x) =I« (x) u produkt I, (x) [I-t:.. (X)] i najpr ije rijesiti neodredeni oblik f2 (x); ako je lim f2 (x) = I,

I, (x) I, (x) x->af, (x)

onda izraz dovodimo u oblik I _ f2 (x)

r;»

---_

I

, 0)

(Oblik - ,

, 0,

-- 1 1

a) )l+x;::,;: 1 + "':"x- _Xl

2 8"

b) ~;::,;: 1 + ,!.x - _!_x2

3 9'

i ocijenite njihove pogreske,

Ocijenite pogresku u formuli

[x] <1,

774.

1 1

e;::,;:2-1--+_-I-

2! 3 I 4!

Teska nit pod djelovanjeu; vlastite tezi " blik x

ezme visi u 0 1 U lancanice y = a ch- ,

Pokazire da J' e za male I I blik " ' a

x 0 1 nrti priblizno izrazen parabolom

(x)

Neodredene oblike 1=, 0°, 00° rjesavamo pornocu prethodnog logaritrnirania i odredivanja limesa logaritrna odgovarajui:e potencije [f1 (x)]/'(x) (st o iziskuje odredivanje neodrc dena oblika 0, 00)

U nekirn je slucaievima korisno kombinirati L'Hostpial-Bernoulliievo pravilo s odredivanjem limesa elementarnim sredstvima.

773.

2 X y=a-l--·,

2a

lim In x (' neodreden oblik ~),

x-o ctg x " (X)

Rje,ienje, Primiienivsi L'Hospital-Bernoullijevo pravilo imamo

Primjer 1, Izracunajmo

Inx (lnx)' sin-«

lim --= lim --- = - lim --,

x->O ctg x x->O (ctg x)' x

80

DERIVIRANJE FVNKCIJA

II

9

NEODREEJENI OBLICI

81

o

Dobili srno neodredeni oblik pa primiena L'Hospital-Bernoullijeva pravila nije pot-

0'

777.

. xcosx-sinx

lim 3 •

x -e O X

778.

1-x lim----

rebna, jer je

x- I 1 _ sin nx 2

sin2 x sinx

lim -- = lim --. sin x = I . 0 . = o.

x-40 x x-e-O X

779.

I. chx-l

1m .

x-ol-cosx

780.

I. tgx-sinx

1m .

X~O x-sinx

Na tai nacin konacno dobivamo:

Inx lim--=O. x~~octgx

78t.

I. sec" x - 2 tg x Im---~::'_

n 1+cos4x

x~-

4

782.

I. tgx Im--.

x~~tg5x

2

Primjer 2. Izracunajmo

lim (-._1- _ _I_) (neodredeni oblik 00- 00).

X--+O 81n2 x x2

783.

. lnx 784. lim 3"

x-e -+ 00 ::y X

Rjeienje. Svedimo razlomke na zajednicki nazivnik

( 1 1 ) x' - sin'x ( 0 )

lim -- - - = lim neodredeni oblik -0 .

X-+O sin- x x2 x-e-D x2 sin> x

tt

. In (sin mx) ( 0)

786. lim m ;» .

x-IO lnsinx

785.

lim_x_.

x-O nx

ctg_

2

787. lim (l-cosx)ctgx.

x-O

Prije nego sto primijenimo L'Hospiral-Bernoulliievo pravilo, zamijenimo nazivnik razlomka ekvivalentnom beskonacno malorn velicinom (gl. I, 4) x' sin' x ~ x'.

Dobivamo

( 1 1 ) x2 - sin" x ( 0 )

lim -- - - = lim neodredeni oblik -0 .

x--+O sin" x x2 x-+O X4

Rjeienje.

(I - cos x) cos x lim(l-cosx)ctgx= lim_:_--.--'----

x--+o x--O Sln x

(1 -cosx) . . sin x

= lim .!tmcosx=lrm--·1 =0.

x-s-O sin x x-e-O x--+O cos x

Po L'Hospital-Bernoullijevu pravilu je

( I I ) 2x - sin 2x 2 - 2 cos 2x

lim -- = - = lim = lim ------cc--

X---+O sin" x x2 X--+O 4x3 X~)--O 12x2

nx

788. lim (l-x)tg-.

x-I 2

789. lim arcsin x ctg x.

Dalie nalazimo elementarnim putem :

x-o

( I I ) I - cos 2x 2 sin" x I

lim -- - - = lim ---:-::-- = lim ---- = - .

x->-O sin" x x2 x-+o 6x2 x-e-O 6x2 3

790.

n>O.

791. . lim x sin~.

x- 00 x

Primjer 3. Izracunaimo

3

lim (cos 2x);Z (neodredeni oblik I""). x-+o

792. lim x" sin!!'_, n > 9 ap o.

x-+.co X

793. lim In x In (x -1).

x~l

-", 3 In cos 2x tg 2x

lim In (cos 2xy = lim ---- = - 6 lim -- = - 6.

x-e-D x--+ 0 x2 x-e-O 2x

794. lim (_x 1_).

x-I x--'l lnx

Rjesenje. Logaritrniramo i primijenimo L'Hospital-Bernoullijevo pravilo, pa dobiierno

Rjeienje.

( I I) xlnx-x+1

;~ x-I -Inx =;~ (x-I)lnx

Iz toga sliiedi lim (cos 2x) e -G.

x-+O

776.

Potrazite ove limese funkcija: . x3-2x2-x+2

lim ---,-----

x~l x 3-7x+6

x·- +lnx-l x I

lim __ x_-:- = lim In_x_- = lim --- = - .

x-e-I I x-+l 1 x-+ 1 I + 1 2

In x + - (x - I) In x - - + I --

x x X x2

Rjesenje,

x3 - 2x2 - X + 2 3x2 - 4x - I

lim = lim ------

x-+l x3 - 7x + 6 x-e-I 3x2 - 7

795.

( 1 5)

lim _- - 2 •

x-3 x-3 x -x-6

796.

[ 1 1 1

lim - .

x-I 2(1-fx) 3(1-\G)

2

6 tiemtdovte : Zadaci

82

DERIVIRANJE FONKCLJA

II

797. lim (___!_ - ~) "ctgx 2cosx

x---

2

798. lim xx.

x r+ +0

Rjcsenje. Imamo

lny'~xlnx;

lim In y = lim x In x =

.c-e-O X-).-O

lnx x

= lim-- ~c lim--,~ 0, odaklc je lim y = 1, tj. lim XX = I.

x··>O 1 x--+O 1 x-e-G x-e-D

GLAVA III

x

EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIV ACIJA U GEOMETRIJI

799.

_1_ lim xx.

3
800. r 4+lnx
Imx .
x~ a
7rX
cos-
802. Jirn(l-x) 2
x--+J u
804. lim x I-x.
x--+l
1
806. lim ( )'~-;
ctgx .
x_ 0
808. lim (ctg X )sin x.
x-a
D 1. Ekstremi funkcije jednog argumenta

X- + ce,

I.' • Uzfazna i stlazna funkcija. Funkcijuy = f (x) nazivamo uela.znom (silaznom) u nekom i ntcrvalu (odsiecku), ako za po volji odabrane tacke x, i X2 koje pripadaju zadanom intervalu (odsjecku) iz ncjcdnadzbe X, <X2 slijedi nejednadzba f (x,) <f (X2) (s1. 21,a) (f (x,» f (x,) (s1. 2l,b). Ako je funkcijaf(x) neprekinuta na odsjecku [a, b] ij'(x) > 0 (f'(x)< 0) za a-c x-c b, tada jef(x) uzlazna (silazna) na odsjecku [a, b].

U jednostavnim slucaj cvima podrucje def inicije funkciie f (x) mozemo rastaviti na konacan broj intervala u kojima je funkcija uzlazna iii silazna (intervali monotonosti). Ovi intervali omedeni su kritickim tackarna x (gdje je rex) = 0 ili gdje f'(x) ne postoii).

801.. lim xsinx.

x-t + 0

.L

803. lim (1 +X2V.

x- +0

805. lim (tg 7r_:<),grr;

x-I 4

y

(1 ),gX

807. lim - .

x-' --1--'0 ,x

y

y

2. 1 X SIn-

a) lim --~= O'

. ,

x-o sin x

809. Dokazite da se limesi

a

D

x

I I

oH----x

fix,)

a}

b)

b) lim x - sin x = 1 ; x-oox+sinx

Slika 21.

Slika 22.

ne mogu naci primjenom L'Hospital-Bernoulliieva pravila. Nadite te Iimese izravno.

Slika 20.

Primjcr J. Istrazimo S obzirom na uzlaznost i silaznost funkciju y x2 - 2x + 5. Rjcsenje. Nadimo derivaciju

y' 2x·-2 2ex ·1),

(11

810*. _Pokazite da je povrsina segmenta kruga s malim sredisnjim kutorn «, tetrvom AB = b i visinom CD = h (s1. 20) priblizno jednaka

s ~ 3._bh 3

s po volji malom relativnom pogreskom kada Cf.>-O.

Odat1e je y' = 0 za x = I. Na brojevnorn pravcu dobivamo dva intervala monotonosti: 00, I) i (I, +00). Iz formule (1) imamo: 1) ako je -oo<x<l, tada jey'<O, pa je prerna tome funkcija f (x) silazna u intervalu (- =, 1); 2) ako je 1 <x< + co, tada je v'> 0 pa je prema tome funkcija f (x) uzlazna u intervalu (1, + co) (s1. 22).

Prunier 2. Odredimo intervale uzlaznosti i silaznosti funkcije

y=--. x -f-- 2

1

Rjeieuje. Ovdje je x ,= -2 tacka prekinutosti funkcije, a y' ~~ ---- .: ° za x'i' 2. Prema tome (X+2)2

ie Iunkcija y silazna u intervalirna ---oo<x<--2 i -2<x",'-'I-oc'.

84

EKSTREMI FUNKCLJA I PRIMJENE DERIVACI.JA U GEOMETRLJI

III

EKSTREMI FUNKCIJE JEDNOG ARGUMENTA

85

Primjer 3. Razmotrimo S obzirom na uzlaznost i silaznost funkciiu

y

Ako pak na posljerku nademo takav pozitivan broj 0, da j'(x) zadrzava neprornijcnien predznak za O<lx-cx,,1 <3 onda tacka Xu nije tacka ekstrema funkcije I(x).

2. Ako jej'(xu) = 0 i I'(xu)<O, onda je Xu tacka maksirnuma funkcijc jr»); ako je j'(.~,,) = ° i r(xu) > 0, onda ie Xu tacka minimum a funkcije I(x): aka je pak j'(xu) = 0, I"(xu) = 0, a 1"'(x,,)7'=O onda tacka XII nije tacka ekstrema funkcije I(x).

U opcenitijern obliku: neka prva u nizu derivacija funkcije I(x) koja u tacki Xu nije jednaka nuli bude reda k. Tada ie, ako je k paran, racka Xu tacka ekstrema i to tacka maksimuma ako ie IV,; (x,,) ,- 0, i tacka minimum a ako ie j(kJ (xo) >0. Ako je pak k neparan, onda tacka Xu .nije tacka ekstrema.

2''. Ekstremi funkcije. Postoji Ii takva okolina Tacke xo' da za svaku tacku X *xo te okoline vrijedi nejednadzba I (x) >1 (xu), tad a tacku Xu nazivamo ta/hom minimuma funkcije y = I (X'I a broj I (xo) minimumom funkcijc y = I( x). Analog no, ako za svaku tacku x 7'= x,, neke okoli ne Tacke x, vrijedi nejednadzba I (x) <I (x,), tada x, nazivamo t.acleom maksimuma funkcije I (x), a I (x,) maksinmnrom funkcije (sl, 23). Tacku minimuma iii maksimuma funkcije nazivamo njenorn tackom ckstrema, a minimum iii maksirnum funkcije nazivamo ekstremom funkcije. Ako je Xo tacka ekstrema funkcije I (x), tada ie rex,,) = ° istacionarna tacka) iii pak j'(xu) ne postoii (nuzni uvjet za postoianie ekstrema). Obrnuta tvrdnja nije tacna: Tacke u kojima je j'(x) = ° iii pak rex) ne postoji (kritii'ke tache), nisu uvijek Tacke ekstrema funkcije r (x). Dovoljni uvjeti da postoje odnosno ne postoje ekstremi neprekinute funkcije I (xl dani su ovim pravilima:

I. Postoji Ii takva okolina (xu-a, xu-f-o) kriticke Tacke Xu, da jef' (x»O za xo-3<x<x"

i rex) ° za 8, tada ie Xu tacka maksimuma funkcije I(x); ako je pak rex) ° za

xu-8<x<xo i za xu<x<xo+o, tad a je Xu tacka minimuma fu nkciie I(x!.

Rjeienje. Ovdje je

s' = X4 _ x2.

(2)

Rijesirno Ii jednadzbu x'-x' ~ 0, dobivamo Tacke x, ~ -I, x2 = 0, x, "" 1 u kojima se derivacija y' ponistava, Buduci da y' moze promijeniti predznak sarno pri prijelazu kroz Tacke u kojima se ponistava iii se prekida (u zadanom primjeru Tacke prekinutosti za y' nerna), to u svakorn intervalu (-00, -1), (-1,0), (0,1) i (I, +00) derivacija zadrzava stalni predznak, pa je prema tome u svakorn od tih interval a razmatrana funkcija monotona. Da bismo ustanovili u kojim je od naznacenih interval a funkcija uzlazna, a u kojima je silazna, nuzno je da znamo kakav predznak ima derivacija u svakom od tih intervala. Da bisrno saznali kakav predznak ima y' u intervalu (- 00, -1), dovoljno je da ustanovimo kakav je predznak y' u jednoj po volji odabranoj tacki tog intervala ; uzrnemo Ii na prirnier da je X = -2, dobijerno iz (2) da je y' = 12>0, pa ie pre rna tome y'>O u intervalu (- CXJ, -1) i funkcija je u tom intervalu uzlazna. Analogno nalazimo da je y' < ° u intervalu

(-1,0) (za provieravanie mozemo na prirnjer uzeti x ~ - +) ; y' <0 u intervalu (0,1)

(ovdje se mozemo posluziti sa x ~ + ) ; y' > ° u intervalu (1, + 00).

Prerna tome je razmatrana funkcija uzlazna u intervalu (- oo , -1), silazna II intervalu (- I, 1) i po nov no uzlazna u intervalu (I, + (0).

Primjer 4. Nadimo ekstreme funkciie

y=2x+3~2.

Rjeienje .. Nadimo derivaciju

2 2 'r::

y' ~ 2 + - ~ - Ox + 1).

]1:< Vx

(3)

Iziednacimo Ii derivaciju y' s nulorn, dobivamo:

Vx+ 1 =0.

Odatle nalazimo stacionarnu tacku x, ~ -1. Iz formule (3) imamo: ako je X = 1 -II, gdje je II po volji odabran malen pozitivni broj , onda je y' > 0; ako je pak x ~ -I + h , onda jey'<O*).

y

Prerna tome je x, = - I tacka maksimuma funkcije y, pri cemu ie Ym,x = I.

Izjednacimo Ii nazivnik izraza za y' iz (3) s nulom, dobivamo:

Vx =c 0;

odatle izracunarno kriticku tacku za funkciju X2 = 0, gdje derivacijay' ne postoji. Za x -h ocigledno imamo da je y' <0; za x~h irnamo y' >0. Prema tome je x, ~ ° tacka minimuma funkcije y, pri cemu ie Ymi" = ° (sl. 24). Razrnatranje toka funkcije u tacki x, ~ -1 mozerno provcsti takodcr pornocu druge derivacije

x

Ovdje je y" <0 za X, = -I i prema tome je x, = -I tacka maksimuma funkcije.

o

x

xo x,

Slika 23.

3". Najmanje i najvece vrijednosti. Najmanja (najveca) vrijednost neprekinutc funkcijc I (x) na zadanom odsjecku [a, b] dobije se iIi u kritickirn tackarna funkcije iii na krajevima odsiccka [a; b].

Slika 24.

Primjer 5. Nadimo najmanju i najvecu vrijednost funkciie y = x3 - 3x + 3

1 na odsjecku - I

2

I :s; x :0;: 2

2

Rjeienje. Buduci da je

y' = 3x' - 3,

*) Ako je odredivanje predznaka derivacije y' tesko.onda se moze izvesti aritrneticki racun, uzevsi za h dovoljno malen pozitivni broj.

EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRlJI

Ifl

EKSTREMI FUNKCIJE JEDNOG 'AHGUMENTA

87

, 1 ) I

y(-I)=5; y(1)=I; y(-12 =48;

Rjeienje. Izracunamo derivaciiu

y'=6x'+6x-12 6(X2 x-2).

Izjednacivsi derivaciju y' s nul om dobivamo kr iticke tacke x, = - 2 i X2 = l. Za odredivanje karaktera ekstrerna izracunamo drugu derivaciju y" 0" 6 (2x+ I). Buduci da je v" ( -- 2) <0, to je Xl = - 2 tacka maksimuma funkcije y, pri cernu je Ymax 25. Analogno 'imamo y" (1»0; prerna tome je x, = I tacka minimuma funkcije y i ym;n = -2.

kriticke su tacke funkcije y, Xl = -I i x, = I. Ako usporedimo vrijednosti u tim tackama s vrijednostima funkcije na krajevima zadanog odsiecka

zakljucujerno (si. 25), da najmanju vrijednost III = I funkcija ima u tacki X ce- I (u t.acki

I I

minirnuma), a naivecu AI II 8 ima u tacki x = 2 2 (ria desnom kraiu odsjecka).

816.

1

Y=---·

(x - 1)2

x

8311. Y = x2(x-12)2. 831. y = X(X-1)2(X-2)3.
x~ 833. x2-2x+2
832. y=--. _\' ------
x2+3 x-1
(x-2)(8-x) 835. 16
834. Y = ---x-2-- . y= x(4-x2)
4 x
836. y---- 837. v-----
- ,)x2+8' . - Vx2-4'
838. _\' = V(x2_1)2. 839. y = 2sin2x+sin4x.
X X 841. y = x-ln(l+x).
840. y = 2 cos·- + 3 cos - .
2 3
842. y=xlnx. 843. y=xln2x.
844. y = ch x. 845. _\' = xe".
2 -x 847. eX
846. y = x e . y=-.
x
848. y = x-arctgx. Odredite uzlazne i silazne intervale funkcija:

811. y = 1-4x-x2.

815.

x Y=-x-2'

812. Y = (X_2)2.

813. 814.

y = (X+4)3. y=x2(x-3).

x

y =--2 --'--.

x -6x-16

818. y = (x - 3).j-;

817.

Slika 2.5.

Odredite najmanju i najvecu vrijednost funkcije na oznacenim. o~sjec~ima (ako odsjecak nije oznacen, tada treba izracunati najmanje 1 najvece vrijednosti funkcije u cijelom podrucju postojanja):

819.

J.=~--3G: '\I .

3

820. y = x-l-sin x,

821.

y=xlnx.

822.

y = arcsin(l+x).

849.

x y=--. 1 +X2

850.

Y = )x(10-x).

823.

824.

851.

852.

y = arccosx.

825.

853.

Y = x3 na odsjecku [ -1, 3]'

y = 2x3+3x2-12x+1:

a) na odsjecku [ - 1, 5J;

b) na odsjecku [-10, 12l Pokazite da za pozitivne vrijednosti x vrijedi nejednadzba

1

x +- :;;'2.

854.

Istrazite S obzirom na ekstreme ove funkcije : 826. y = x2+4x+6.

855.

Rjesenje. Nademo derivaciju zadane funkciie y' = 2x+4. Izjednacivsi y' s nulom , dobivamo kriticku vrijednost argumenta x = - 2. Buduci da je y' < 0 za;; < - 2 i y' > 0 za x> - 2, to je x --2 tacka minimuma zadane funkcije, pri cemu je Ymiu = 2. 'Ovaj isti rezultat dobivarno ako iskoristimo predznak druge derivacije u kritickoj tacki : v" ~, 2> o.

827. y = 2+x-x2.

x

856.

Odredite koeficijente p i q kvadratnog trinoma y = x2+px+q tako, da taj trinom ima minimum y = 3 za x = 1. Objasnite dobiveni rezultat geo-

metrijski.

828. y = x3 - 3x2 + 3x + 2.

88

EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETEIJI

EKSTREMI FUNKCIJE JEDNOG AEGUMENTA

Ilf

857. Dokazimo nejednadzbu

873. Koji od stozaca opisanih zadanoj kugli ima najmanji volumen ?

874. Limenu traku sirine a morate saviti u otvoren zlijeb (s1. 26). Koliki mora biti sredisnji kut 'P da hi sadrzina zlijeba bila najveca?

875. Iz okruglog papira izrezite takav sektor da dobijete lijevak najvece sadrzinc ako taj sektor savinete.

876. Otvorena posuda sastoji se od valjka koji dolje zavrsava polukuglom; debljina stijena je svugdje jednaka. Kakve moraju biti dimenzije posude da pri zadanoj sadrzini na nju potrosimo najmanje materijala?

877. Odredite najmanju visinu h = OB vrata uspravnog tornja ABeD, da se kroz ta vrata u toranj moze unijeti kruti ~tup MN duljine I, kojernu zavrsetak AI klizi po horizontalnom pravcu AB. Sirina tornja d < I (s1. 27).

za x i= O.

Rjesenje. Razmotrimo funkciju

I(x) ~ eX -- (l 1- x}.

Obicnim nacinorn ualazirno da ta funkcija ima jcdan minimum f(O)

0. Prerna tome ie

f(x»f(O) za "'FO,

tj ,

eX > I -1- x za x*-O )

sto je i trebalo dokazati.

Dokazite nejednadzbe:

858.

3

X .

X _- <smx<x

6

0 C
0
A N
/ 'f -,
/~ -, a
-, -,
B .A ,
A -1
I
A B M
SliIw 26. Slika 27. x c-O.

859.

,

x :

cos x > 1 _ - za x i= O. 2

za

2

860. x _~ <In(l+x) <x za x>O. 2

861. Zadani pozitivni broj a rastavite na dva prihrojnika tako da njihov produkt bude najveci.

862,

Komad zice zadane duljine 1 svinite u pravokutnik tako da njegova povrsina bude najveca.

878.

Na koordinatnoj ravnini zadana je tacka Ai" (x"' J'(J koja lczi u prvorn ~vadrantu. Povucite kroz tu tacku pravac koji s pozitivnim poluosima tvon trokut najmanje povrsine.

Zadanoj elipsi upisite pravokutnik najvecc povrsine kojemu su stranice paralclne s osima elipse.

Odsjecku parabole y2 =~ 2p:x, odsjecenorn pravcem x == 2a, upisite pravokutnik naivecc povrsine.

Na krivulji V = __ 1_ nadite tacku u kojoj tangents s osi OX tvori po apso-

. l+x2

lutnoj vrijednosti najveci kut.

Glasnik mora doci iz tacke A s jcdne obale rijeke do tacke B na drugoj obali. Znajuci da je brzina kretanja kopnom k puta veca od brzine kretanja po vodi odredite pod koiim kutom glasonosa mora presjeci rijeku da bi dosao u tacku 13 u najkrace vrijeme. Sirina rijcke je h a udaljenost izrnedu tacaka A i B (duz obale) je d.

Na odsiccku AB =, a pravca, koji spaja dva izvoru svjetla A (inte~zit~ta p) i B (intenziteta q) nadite tacku Ai koja je naimanie osvijetljena (osvijetljenost je obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti izvora svietlosti).

Lampa visi iznad sredista okruglog stola polumiera r. Pri kojoj ceo visini lampe iznad stola osvijetljenost predmeta, polozenog na kraj stola biri najholja) (Osvijetljenost je direktno proporcionalna kosinu~u ku:a upada zraka svjetlosti i obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti od izvora svjctla).

863. 864.

Koji od pravokutnih trokuta sa zadanim opsegom 2p ima najvecu povrsinu > Treba odabrati pravokutni teren tako da s tri strane bude ograden zicanom mrezom, a s cetvrte strane da je primaknut karnenoj stijeni. Kakav je najpovoljniji oblik terena (s obzirom na povrsinu) ako irnarno 1 duzinskih metara mreze.

879.

880.

865.

Iz kvadratnog kartona kojernu je stranica a treba naciniti otvorenu pravokutnu kutiju koja bi imala naiveci volumen, tako, da na vrhovima izrezerno kvadrare i savijerno izdanke dobivenog lika koji ima oblik kriza.

881.

866.

Otvorena limena posuda s kvadratnom bazorn mora primiti v litara. Pri kojirn dimenzijama trebamo za izradu posude najmanju kolicinu lima")

882.

867. 868. 869. 870. 871. 872.

Koji od valjaka zadanog volumena ima najrnanju ukupnu povrsinu > Zadanoj kugli treba upisati valjak najveceg volumena.

Zadanoj kugli upisite valjak s najvecorn povrsinom plasta.

883.

Zadanoj kugli upisite stozac najveceg volumena.

Zadanoj kugli upisite uspravan kruzni stozac s najvecorn povrsinorn plasta. Zadanom valjku opisite uspravan stozac naimanjeg volumena (ravnine i sredista njihovih kruznih baza se poklapaju),

884.

90

EKSThEMI FUNKCLfA I PRIM.JENE DERIVACI.JA U GHlME:TRTJI

III

2

SMJER KONKA VNOSTI. TACKE INFLEKSI.JE

91

885. Iz okruglog trupea kojemu je promjer d treba izrezati gredu pravokutnog presjeka. Kakva mora bid sirina x i visina y tog presjeka da greda ima najvcci otpor : a) na tlak, b) na savijanje?

2. Smjer konkavnosti. Tacke inf'leksije

886. Homogeni stap AB se moze okretati oko tacke A (sl. 28). Opterecen je teretom Q :\ na udaljenosti a em od tacke A. U ravnotezi ie djelovanjem vertikalne sile P na njegovom slobodnom kraiu B. Tezina stapa po centimetru duljine iznosi q N . Odredite duljinu stapa x tako da sila P bude najmanja i nadite Pmin.

1". Konkavnost grafa funkcije, Kazcmo da je graf derivabilne funkcije y= I(x) honkaran nndoljc u intervalu (a, b) t honkaran nagore u intervalu (a" bl)), aka se za a-c x «:b _Iuk krivuljc n al az i ispod (iii pak iznad za al <x<bl) tangente povuc~ne u po VOIII odabranoi taC~1 intervala (a, b) (iii intervala (al, bl», dakako osim u tacki dodira (s1.29). I?ovol)an je uvjet za konkavnost nadolj e (nagore) grafa y f (x) da su zadovoljcne ne)cdnadzbe

Naj)omella. Otpor grede s obzirom na tlak proporcionalan je povrsini njenog poprecnog prcsjcka, a s obzirom na saviianie produktu sirine tog presjeka i kvadrata njcgove visine.

rcx) < 0 (f"(x) > 0)

x P
B

Q_
"
Slika 28. U odgovarajucem intervalu.

Umjesto da kazerno da je graf konkavan nadolje, govorirno takoder da je konuehsan nagore, Analogno graf, koji je konkavan nagore, nazivamo takoder konveksnzm nadolje.

2". Tacke inf'Iekstie. Tacka (xo,!(xo») u kojoj se mijenja smjer konkavnosti grafa funkcije naz iva se tacka inf leksije (51. 29).

Za apscisu tacke infleksije Xo grafa funkcij~ y = f(x) vrijcdi f~'(xo) ~ 0 iii r(x.) ne post?ji.

Tacke u kojima je f"(x) = 0 iii f"(x) ne poston naZ1Va)U se krztzcke tacke druge urste. Kriticka tacka druge vrste s apscisom Xo je tacka infleksije,ako f'~(x) zadrzav~ ~onstantne predzna~e u inter-

valirna <x<xo i xo<x<x.+8 gdje je 8 nek! pozrtivm broj, pn eemu su ti predznaci suprotru ,

dok u tacki nema infleksije, ako su predznaci rcx) u spomenutlm intervalima jednaki,

y

887* Sredista triju potpuno elasticnih kugli A, B i C pcstavljena su u pravcu.

Kugla A mase AI brzinom '1} udari u kuglu B, koja, dobivsi izvjesnu brzinu, udari u kuglu C mase m . Kolika mora biti masa kugle B da brzina kugIe C bude naiveca?

888. Imamo Ii N jednakih galvanskih elemenata, mozcmo na razlicite nacinc oei njih sastaviti bateriju, spajanjem n elemenata serijski, a zatim dobivcnih N

grupa paralelno. Struja koju daje takva bateriia odredena je formulorn

01

1

-rz

o

1 V2

x

Slika 29.

Slika 30.

n

Prim/a 1. Odredimo interva!e konkavnosti i konveksnosti, a takoder i tacke infleksije Gausso::e kl'ic'u/je

1= N1l0~ NR+n2r'

gdje je!c' eIektromotorna sila jednog elernenta, r njegov unutarnji otpor R vaniski otpor. Odredite pri kojem n ce baterija dati najiacu struju.

889.* Posuda je napunjena vodorn do visine H. Iz malog otvora u vertikalnoi stijeni posude istjece horizontalno mlaz vode, koji pod utjeeajem sile teze pogada horizontalnu podlogu posude u udaljenosti x od stiienc. U kojoj visini y treba da se nalazi otvor, da x bude maksimalan ?

890. Ako SU Xl> ;(2 , ... , x" rezultati jednako tacnih mjerenja vclicine x, tad a je njena najvjerojatnija vrijednost ta pri kojoj je suma kvadrata pogresaka

Rjesenje. Il11a1110:

y" = (4x' - 2)e-x'.

Izjcdnacimo li drugu dcrivaciju y" s nul om, nalazimo kriticke tacke druge vrsti

c = I (X-Xi)2

i=l

I 1

x ~-= - - i x" '.:.:0 - •

1 jf2 -VI

Ove tacke dijele brojevni pravac - 00 <x< + 00 na tri intervvala: 1(- 00' Xl)' II (x!' x,) i III (x" + co). Predznaci y" bit ce +, -, + (u to se rnozemo uVJe~ltl ako na.pnmler odaberemo po jednu tacku iz svakog od navedenih Il1tervala I supsntuiramo doticne vrr-

I

jednosti x i y"). Prema tome je: 1) Krivulja konkavna nagore za - oo e. x «; - V2

I 1 (+ 1 1) v

V2 <x< +x; 2) konkavna nadolje za - V2 <x< W· Tacke -Vl; Fe su tacke

inf leksije (sl. 30).

najmanja (metoda najmanjih kvadrata).

Dokazite, da je najvjerovatnija vrijednost x aritmeticka sredina rczultaru mjerenja.

92

EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI

III

Primijetimo da je zbog simetrije Gaussove krivulje s obzirom na os 0 Y dovolj no ispitati predznak konkavnosti te krivulie sarno na poluosi O<x< + oo.

Primjer 2. Nadite tacke infleksije grafa funkeije

r

x

Rje senjc. Imamo

(I)

o

Ocito se y" nigdje ne ponistava.

Ako nazivnik razlomka iziednacimo s desnom stranom jednadzbe (I), dobivamo da y"

ne postoji za x = - 2. Buduci da je y" > 0 za

x<-2 iy"<O za x>-2, to je (-2, 0) tacka

inf leksije (sl. 31). Tangenta u toj tacki paralelna je osi ordinata jer X= --2 neizmjerna.

STika 31.

je prva derivaeija y' za

Nadite intervale konkavnosti tacke infleksije grafova funkcija:

891. Y = x3-6x2+12x+4, 892. y=(x+lf_
893. 1 894. x3
Y=-· Y=--·
x+3 x2+ 12
895. Y = z!4x3-12x. 896. Y = cosx.
897. y = x-sinx. 898. y = x2lnx.
899. y = arctgx-x. 900. y = (l + x2) e",
3. Asimptote 1°. Definicija. Ako se tacka (x, y) neprekinuto pomice po krivulji y =f(x) tako, da barem jedna koordinata tacke tezi k neizmjernosti, a pri tome udaljenost tacke od nekog pravea rezi k nuli onda se taj pravae naziva asimptotom krivulje.

2°. Vertikalne asimptote. Ako postoji takav broj a da je

limf(x) = 00,

x~a

onda je pravae x = a asimptot , (vertikalna asimptotaj.

3°. Kose asimptote, Ako egzistiraju limesi

lim f(x)=kJ

x_+oo x

lim [J(x) - kJx] = bl>

~+aJ

tada je pravae y = klX+ 6, asimptota (desna hosa iii u slucaiu kada je kl = 0, desna horizontalna asimptotay:

3

ASIMPTOTE

93

Ako egzistiraju limesi

lim f(x) = k2

X-' -if) X

tada je pravac y = k,x j-b, asirnptota (lijeva kosa iii u slucaju k, 0, lijeoa horizontalna asimpt oto y. Graf funkcije y =! (x) (prctpostavljamo da je funkcija jednoznacna) ne moze imati vise od iedne desne (kose ili horizontalne) niti vise od jedne lijeve (kose iii horizontalne) asirnptote.

Primjer I. Nadite asimptotc krivulje

x' )1=---.

- Vx2-1

y

-1

o

x

$lika 32_

Rjeienjc. Ako nazivnik izjedriacimo s nulorn, dobivarno dvije vertikalne asimptote :

x I.

Trazirno kose asimptote. Kada x-++ 00 dobivamo:

k, = lim ~

x--++o:, x

lim

x-'·')-+oo XVX2 - 1

1,

6, = lim (y - x) = lim

x--++oo x-+·-j-oo

XVX2- I

__ __:_ __ - = 0,

VX2 - J

pa j e prema tome desna asimptota pravae y'~ x. Analogno za x-+- DC imamo:

Y

k2 = lim -- = - I,

x--+-oo x

b2= lim (y+x)=O.

x--+-oo

Lijeva asimptota je dakle y = -x (sl. 32). Razrnatranje zadane krivulje s obzirorn na asirnptote pojednostavnjuje se ako uzmemo u obzir simetriju te krivulje.

Primjer 2. Nadimo asimptote krivulje

94

EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DEHIVACUA U GEOMETIU.JI

III

Rjesenje. Buduci da j e

lim y x-~+O

to je pravac x = 0 vertikalna asimptota (donja). Razmatrajmo krivuliu sarno S obzir orn na kosu desnu asimptotu (buduCi da je x c-ff).

- 00,

Imamo:

k=

y

1 ,

lim

X-++CO x

b = lim (y - x).= lim In x = 00.

X--++OO x-+-+ 00

Prerna tome kose asimptote nema.

Ako je krivulja zadana parametarskim jednadzbama x =<p (t); Y = tf (t), Ilajprije istrazuiemo nemali takvihvrijednostiparametrat.prikojima jedna od funkcija <p (t) iIi 'pet) rezi k beskonacnosri, a druga ostaje konacna. Neka je lim 'P(t) .~. A i lim 'P

r-r- r , [->-to

(I) ce. B. Ako je A = 00 i 13 of. 00, tada krivulja ima horizontalnu asirnp totu y ,.~ B; ako je A /. cc. i B = co, tada krivulja ima vcrtikalnu asimptotu x = A. Ak o je A

13 00 i pri tome

lim '" (t) = k; lim [tf (t) - k? (I)] = b ,

I,+t, 'P (t) 1-+1,

onda krivulja ima kosu asimptotu y = kx+b.

Ako je krivulja zadana polar nom jednadzborn r =I (<p) onda mozerno naci njene asimptote prerna prijasnjern pravilu, prervorivsi jednadzbu krivulje u parametarski oblik pornocu formula: x = r COS? = ](<p) coso ; y = r sin 'P = ](<p) sin <po

Nadite asimptote ovih krivulja:

901.

1

r=~~-.

, (x-2)z

902.

903.

z

X Y=-z-' X -4

904.

905.

906.

X y----

- Jx2+3'

907.

908.

y -~~~Jxz-l'

909. Y = e-x2 +2.

1

V=--·

, I_eX

910.

912.

sin x

y=~~.

X

913. y = In(l+x),

914.

x = t; Y

t+2arctgt.

915. Nadite asimptotu hiperbolne spirale r

a

KONSTrltTKCIJA GRAFOVA FUNKCI.JA PREMA KARAKTERISTICNIM TACKAMA

4

95

4. Konstr-ukcija grafova funkcija prerna karaktecistienim tackama

Pri konsrrukciii grafa funkcij e treba prije svega naci podrucje definicije te funkcije i istraziti kako se funkcija ponasa u okolini granice njenog podrucja definiciie. Korisno i e takoder prethodno uociti neke osobine funkcije (ako postoje), kao npr. simetrija, periodicnost , stalnost pre.Iznaka, monotonost i tome slicno.

Nadalje je potrebrio nab tacke prekinutosti, tacke ekstrerna funkciie, tacke inf leksije, asirnptote itd. Nadeni elementi nam pornazu da uocirno opci karakrer grafa funkcije i dobijemo nicgovu maternaricki ispravnu skicu.

Primjcr I. Konstruirajrno graf funkcije

x y=---.

}Ix' -I

Rjetenje. a) Funkcija egzistira svagdje, osim u tackarna x = ± 1,

Funkcija je neparna pa je prema tome graf funkcije simetrican s obzirom na tacku o (0; 0). Ova okolnost pojednostavnjuje konstruiranje grafa.

b) Tacke prekinutosti su x = -1 i x = 1, pri cemu je lim y = =F co i lim y = 'f 00,

x~l-=t=O x--)--l=fO

pa su pravei x = ± 1 vertikalne asimptote grafa.

e) Potrazimo kose as imp tote. Imamo:

k, = lim y = 0, x-?-+oc x

b, = lim y =, x-++oo

pa prerna tome desne kose asirnptote nema, Iz simetrije grafa slijedi da lijeve kose asirnp totc takoder nema.

di Nadimo kriticke t acke prve i druge vrsti, tj , tacke u koiima se prva ili druga derivacija zadane funkcije ponistava iIi pak ne postoji,

Imamo:
x2 - 3
y 3 vex' - 1)4 (1)
y" 2x(9 - x2) (2)
9Ycx2-1)7 Derivacije y' i y" ne egzistiraju samo za .x e= ±1 ti, sarno u onim tackarna gdje ne egzistira ni sarna funkciia )" pa prema tome kriticke tacke ce biti sarno one u kojima se y' iIi y" ponistava. Iz (1) i (2) slijedi

y' = 0 za x = ± ]13 ;

y" = 0 za x = 0

x= ±3.

Prerna tome y' zadrzava stalni predznak u svim intervalima ( - 00, - ]13), ( - V3; - I), (-I, I), (I, V3) i (1i3,+oo), ay" u svim intervalima (-00, -3), (-3, -I), (-I, 0), (0, I), (I, 3) i (3, + 00),

Da bismo ustanovili kakvi su predznaei y' (iIi pak y") u svakom od navedenih intervala, dovoljno je odrediti predznak y' (ili y") u po volji odabranoj jednoj tacki svakoga intervals.

Rezultate takva razmatranja zgodno je svrstati u tablicu (tablica I), izrncunavsi takoder i ordinate karakteristicnih tacaka grafa funkcije. Prirnijetimo da je s obzirom na neparnosr funkcije y dovoljno provesti racun samo za x ;?O; lijeva polovica grafa konstruira se prema principu nepar ne simetriie.

96

EKSTHEMI FUNKCI.L, I PRIM.JEhfE DERIVACIJA U GEOMETHIJI

4

KONSTRUKCIJA GRAFOVA FUNKCIJA PREMA KARAKTERISTICNIM TACKAMA

97

III

Tablica I

c) Potrazimo desnu kosu iii horizontalnu asimptotu (lijeve kose asimptote nerna, jer je nemoguce da x-+- (0):

k= lim _:"_ = 0,

x---++oo x

x 0 (0, I) I (I, YJ) YJ "'" 1,73 C!i3,3) 3 (3, + (0)
y 0 - ±= + V3 + 1,5
V2 "" 1,37 +
y ,_ - ne eg- - 0 + + +
zistira
y " 0 - ne eg- + + + 0
zistira
Funkcija Funkcija Funkcija Funkciia
Deri- Tacka je silazna; Tacka ie silazna ; Tacka je uzlazna ; Tacka ie uzlazna ;
vacije in- graf ie prekinu- graf ie minirnuma graf je in- gr af ie
f leksije konkavan tosti konkavan konkavan fleksije ko nkavan
nadolje nagore nagore nadolie b ,» lim y=O.

X--++OO

Prema tome je desna horizontalna asimptota os apscisa: y = O. d) Nadimo kriticke tacke. Imamo:

l-Inx

y'=----, x2

y"=

21nx - 3

y' i y" egzistiraju u svim tackama podrucia def'inicije zadane funkcije pa [e

x3

e) Kor isteci se rezultatima razmatranja konstruirarno graf funkcije (s1. 33).

y' =0 za Inx= I, tj. za x =e;
3 x = e3/2•
y"=O za Inx= - tj. za
2 (e, e~) J. J.
x 0 (0, I) I (I, e) e~2,72 (2 ",,4,49 (e2, +00)
I 3
y -00 - 0 + -,,"0,37 + 2 Veo~0,33 +
e
rie + +. + 0 - - -
y egzistira
y" ne - - - - - 0 +
egzistira
Granicna
tacka pod- Funkcija Siecis- Funkcija Tacka Funkciia Funkcija
rucia de- je uzlazna ; je uzlazna; je silazna ; je silazna ;
Deri- finicije graf je te gra- graf je maksi- graf je Tacka graf je
vacij e fa s mUffi& infleksije
funkcije, konkavan, osiOX konkavan funkcije konkavan konkavan
Vertikalna nadolje nadolje nadolje nagore
asimptota y

Sastavimo tab lieu koja sadrzi karakteristicne tacke (tablica II). Pri tome osim nadenih karakteristicnih tacaka korisno je naci takoder i sjecista grafa s koordinatnim osima. Stavirno Ii y = 0, nalazimo da je x = 1 (sjeciste krivulje s osi apscisa); os ordinata graf ne sijece.

e) Koristeci se rezultatima razrnatranja konstruiramo graf funkciie (s1. 34).

-3, -(3: -I, v'3 3 X
, I
, I
I
I
I
I Slika 33.

Primjer 2. KOl1stl"uirajnlo graf funkciie

Inx

y=-' .

x

Rjesenje. a) Podrucje def iniciie funkcije je : O<x< + 00.

b) U podruciu definicije tacaka prekinutosti nerna, ali kad se priblizavamo granicnoj tacki (x = 0) podrucia def iniciie, imamo:

lim y =

lnx

lim

- DO.

.c-s-O X--+O X

Prerna WIlle ie pravac x = 0 (os or dinata) vertikalna asimptora.

7 Deruidovtc : Zadac'j

x

Slika 34.

Tablica II

98

EKSTREMI FUNKC!.)A I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI

III

Konstruirajte grafove nize navedenih funkcija, odredivsi za svaku funkciju njeno podrucje def inicije, tacke prekinutosti, tacke ekstrema, intervale uzlaznosti i silaznosti, tacke infleksije njenog grata, smjer konkavnosti i asimptote grata.

6x2_X4 r = ~-----

- 9

(X-2)2(X+4) 919. y = -~ ----- - ----

4

917.

918. y = (x-l)2(x+2).

920.

(x2 _ 5)3.

V = -----.

- 125

x4-3 .1'=

2

2 2 y =X +-

x

x2-2x+2 921. Y = ----

x-I

x4+3 Y=---

922.

923.

x

924.

1 925. Y = ----

x2+3

4x

927. v = ---- .

- 4+X2

8

V=---

. x2 -4 .

4x-12 928. Y =------

(X-2)2

926.

x 929. Y =

x2-4

3x4+ 1 .1'=

16 930. Y =---.

x2(x-4)

932. y = ~~+~4-x. 934. y = x ~ x + 3. 936. y = ?j 1 - x2.

931.

933. y = ·'/8+x-)8-x. 935. Y = ~ x3 -3x.

937. y = VI-x}.

938. Y = 2x+2-3Vex+l)2.

3/--- 3/

939. Y = v x + 1 - '\ x-I.

941. J = ~(X_2)2 + ~/(X-4)2. 8

943. y - -------

x f_;2-:_-4 .

31-~~2 31 2

940. y=vex+4) -,,(x-4).

4

942.

J' =-;: 0 • v4-x-

944. Y =

x

x

945. Y= ----

~(X-2)2 .

946. y = xe-x

y=(a+:2)e~.

949. y=(2+x2)e-x~

947.

950. y = 21xl- x2•

951.

In x y =---=-.

Jx

4

KONSTRUKCIJA GRAFOVA FUNKC!.)A PREMA KARAKTERISTICNIM TACKAMA 99

952.

x2 X v =--in. 2 a

953.

x

V =~--.

. In x

954. y=(x+l)In2(x+l).

1 955. y=In(x2-1)+--.

x2-1

956.

x

958 . .II = In(e +~;).

959. y = sin x-l-cos x.
961. .II = cos x=cos" x.
963. Y=
sin x-l-cos x
965. y = sinx·sin2x.
967. y = x-t sin x.
arcsin x
969. y = Jl~~\2'
971. y = xarctgx.
973. y = x+2arctgx. 960.

. sin2x

y = Sl Il x + -- .

2

962. y=sin3x+cos3x.

964.

sinx

966. y = cos X· cos 2x.

968. y = arcsin(1-~/x2).

970. y = 2x-tgx.

972. y = x arctg za x#O

x

i y = 0 zu x = O.

x

974. y = -~+ arctgx.

2

975. y = Inshx.

976. y = Arch (x + _l_).

\ x

977. sin x
y=e
979. arctg x
y=e
981. v = In tg( ~ - ~ ).
. 4 2
983. y = cos x=-In cos x.
985. y = arcsin In (x2 + 1).
987. Y = XX. 978. Y =

980. y = In sin x.

982. y = In x - arctg x. 984. y = arctg (In x).

986. y = x'. Preporucamo takoder da konstruirate grafove funkcija iz zadataka br. 826-848.

100

EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI

III

Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane parametarski:

989. x = zr cos ' t, y = a sin t (a>O).
990. x = tet, y = te ",
991. x = t+e-t, y = 2t+e-2t. 992. x = a(sht-t),

y = a(cht-l) (a>O).

5. Diferencijal Iuka, Zakrivljenost

1°. Diferencijal Iuka, Diferencijal luka 5 ravninske glatke krivulje zadane j ednadzbom u Descartesovim koordinatama x i y izrazen ie formulom

pri tome, ako jednadzba krivulje ima oblik (sve funkcije su neprekinuto derivabilne):

ds = J 1 + (~~y dx za dx

a) y = I(x),. onda ie

0;

b) x = II (y), onda je

ds = J~+ (~~y dy za dy

0;

d) F(x, y) = 0, onda je

c) x = 'I' (t), Y = 1/1(1), onda je

Ako sa ex oznacirno kut koji cini pozitivni smj er tangente (tj. srnjer u smislu porasta promjenljivog luka krivulje 5) s pozitivnim smjerom osi OX, dobivarno :

cosa =

dx ds

ds

dy

sma =

U polarnim je koordinatama

ds = .j(dr)2 + (rd<p)2 = F G~rd<p.

Ako s f3 oznacimo kut izmedu polarnog radijusa tacke krivulje i tangente na krivulju u toj tacki, imamo:

dr cosf3 = -,

ds

. f3 d<p

sm = r - .

ds

*) Za definiciju parcijalnih derivacija F~ F; vidire gl. VI, 3, 1°.

DIFERENCIJAL LUKA. ZAKHIVL.JENOST

101

2'. Zakr ivljennst krivulje. Zakrioljenoica K glatke krivulje u njenoj tacki M nazivamo limes kvocijenta kuta izmedu pozitivnih srnjerova tangenata u tackama .M i N krivulje (kut kontingencije) i duljine luka 1I1N= D.5, kada N-->M (sl. 35), tj,

. /I. x d':l

K= lim -=-

as~O /l.s ds'

gdje je Ci kut medu pozitivnim smjerovima tangente u tacki M i osi OX.

Polumjerom zahrioljenosti R nazivamo velicinu, reciprocnu apsolutnoj velicini zakrivljen osti,

ri.

1

R=-.

IKI

I

Linije jednake zakrivljenosti su kruznica (K = -, gdje je a polumjer kruznice) i pravae a

(K=O).

Slika 35.

Formule za izracunavanje zakrivljenosti u pravokutnim koordinatama su ove (s tacnocu do predznaka; sve funkcije su dva put a derivabilne).

I) ako je krivulja zadana jednadzborn u eksplicitnom obliku y =c f (x), onda ie

K= y" .

(1 + y'Z)3/2 '

2) ako je krivulja zadana jednadzbom u implicitnom obliku F (x, y) = 0, onda je

F~~ F::y F~ F;x F~~ F~

F~ F~ 0 *)

~~~~~--'--;

(F}+ F/)3/2

K=

3) ako je krivulja zadana jednadzbarna u pararnetarskorn obliku x= 'P (I), y = '" (t), onda je

gdje ie , dx

X =-

dt '

*) Za definiciju parcijainih derivacija F;x' F;" r; vidite gl, 7, 1°.

102

EKSTREMI FUNKCIJA I PRIM.rENE DERIVACIJA U GEOMETRIJ!

II[

DIFERENCIJAL LUKA. ZAKRIVLJENOST

103

U polarnim koordinatama, kada je krivulja zadana iednadzbom r = f ('1'), imamo:

. 4° Tjernena .krivu~je. Tjemenom krivulje nazivamo tacku krivulje u kojoj zakrivljen,ost ima makslm':lm III nummum, Za odredivanje tjernena krivulje postavimo izraz zakrivljenosti K 1 pronademo niene tacke ekstrema, Umjesto zakrivlienosti K mozerno uzeti polumjer zakrivljeI

nosti R = IKI i trazimo njegove tacke ekstrerna, ako je racun u tom slucaju jednostavniji.

gdje je

,

T =-

dtp

Primjer 2. Nadirno tierne lancanice

x y=ach ~

(a>O).

a

3". Kr uznfca zakzivljenostl, Kruznicom zakrivljenosti krivulje u njenoj tacki M nazivamo granicni polozaj kruznice, koja prolazi kroz racku M i dvije druge tacke krivulje P i Q, kada P-..M i Q ..... M.

Polumjer kruznice zakrivljenosti jednak je polumjeru zakrivlienosti, a srediste zakrivljeuosti kruznice (srediite zakrivljenosti) nalazi se na normali na krivulju u tocki M na strani konkavnosti krivulje.

Koordinate X i Y sredista zakrivljenosti krivulje racunamo prerna formula rna

x 1 x I x

Rjeienjc, Kako je y' = sh ~, a y" = ~ ch~, to ie K = ~~~- i prema tome R = a Ch2~.

a a a x a

ach' ~

a

Imamo

dR

dx

2x = sh ~.

IzjednaCimo li derivaciju

dR

~ s nulorn, dobijemo dx

x = X ~ y' (1 + y'2)

y" ,

1 + y'2 Y=y+--y"

2x sh~ =0, a

d2R

odakle nalazirno kriticku tacku x = 0. Izracunamo Ii drugu derivaciju ~- i uvrstimo u

dx2

. .. d . d2R I 2 2xI 2

I1IU vrrj e nost x=O, dobivamo --2 =~ch ~ =~>o. Prema tome je x=O

dx x='O a a x=o a

tacka minimuma polurnjera zakrivljenosti (ili maksimuma zakrivljenosti) lancanice. Prema

tome je tjeme lancanice y =a ch 2. tacka A (0, a).

a

a

Euolutom krivulje nazivamo geometrijsko mjesto njenih sredista zakrivljenosti.

Ako u formulama za odredivanie koordinata sredista zakrivljenosti promatramo X i Y kao pornicne koordinate Tacke evolute, tada te formule daju parametarske jednadzbe evolute s parametrom x iii y (iIi t, ako je krivulja zadana iednadzbama u parametarskom obliku).

Primjer 1. Nadimo iednadzbu evolute- parabole y = x2•

Nadite diferencijal luka, a takoder kosinus i sinus kuta, koji zatvara s pozitivnirn smjerom osi OX tangenta, i to za svaku od ovih krivulja (parametri su pozirivnij :

993.

(kruinica).

994.

(elipsa).

995. \2 = 2px (parabola).

996. .....2/3 + y2/3 = a2/3 iostroidai.

997. y = a ch ~ (lancanica). a

998. .x = a(t-sint); y = aCi-cost) (cikloida).

999. x = a cos ' t, y = a sin3 t (astroida).

Nadite diferencijal Iuka, a takoder kosinus iIi sinus kuta, koji zatvara polarni radijus i tangenta za svaku ad ovih krivulja (parametri su pozitivni):

1000. r = asp

(Arhimedova spiralai.

1001.

a r=~

'1'

(hiperbolna spirala).

Slikd 36.

Jilij2. r = a sec2.'!'._ 2

(parabola).

1003. r = cos 2..'!_ (kardioida). 2

u eksplicitnom

1+6x2

Y = ~-2~' Eliminiramo li pararnetar x, nalazimo iednadzbu evolute

. 1 (X )2/3

obliku Y= '2+3 -4- .

1004. r=a'"

(logaritamska spirala).

1005. 1'2 = a2 cos 2'1' (lemniskata).

Rjeienje. X = -4x',

Izracunaite zakrivijenost zadanih krivuIja u oznacenirn tackarna:

Euolucntorn (involutom) krivulje nazivarno takvu krivulju za koju je zadana krivulja evoluta.

Normala MC evolvente r, je tangenta na evolutu r,; duljina luka cc, evolute jednaka je odgovarajucern prirastu polumjera zakrivljenosti CC,=IM,C,-·MCI. pa stoga evolventu T', dobivamo odmatanjem zategnute niti namotane na r, (s1. 36). Svakoj evoluri odgovara bezbroi evolventi koje odgovaraju raznim pocernirn duliinama niti.

u ishodistu.

1007.,2+xy+ =3 u tacki (I; I).

x2 v2

1008. + ~ = 1 u tjemcnima A (a, 0)

(/ b2

B (0, b).

104

EKSTREMI FUNKCIJA I PRIM.JENE DERIVACI.JA U GEOMETRIJI

III

1009. x = t2, Y = t3 u tacki (I; 1).

1010. ,.2 = 2a2 COS 2cp u tiemenima s polarnim kutovima cp = °

IOU. U kojoj tacki parabole y2 = 8x zakrivljenost iznosi 0,128?

1012. Nadite tjeme krivulje y = e",

Izracunajte polumjere zakrivljenosti (u po volji odabranoj tacki) zadanih krivulja :

cp = 1T.

GLA VA IV

1013. y = x3 (kubna parabola).

x2 y2

1014. ~ + ~ = 1 (elipsa). a2 &2

y2 Iny

1015. x=---

4 2

NEODREDENIINTEGRAL

1011t x = a cos" t; y = a sirr' t (astroida).

1017. x = a (cos t + t sin t); Y = a (sin t - t cos t) (evolvema kruznice). 1018. r = aek'P (logaritamska spirala).

1019. r= a(l+coscp) (kardioida).

1020. Nadite najmanju vrijednost polumjera zakrivljenosti parabole y2 = 2px.

1021. Dokazite, da je polumjer zakrivljenosti lancanice y = a ch ~ jednak duljini

odsjecka normale. a

1. Neposredno Integrmanje

. Osnovna pravila integriranja.

I)

Ako je F'(x)=f(x) onda je Jf(X)dX=F(X)+C,

gdje je C po volji odaberiva konstanta.

1024. y = x2 - 6x+ 10 u tacki (3; I). Nadite evolute krivulja:

1026. y2 = 2px (parabola).

1025. y = e' u tacki (0; 1).

2) J Af(x)dx=A Jf(x)dx, gdje je A konstanta (A ",,0).

-'I .\U,h)±f2(X)]dX= Jft(X)dx±.rf2(X)dX.

4) Ako je f f(x)dx = F(x)+C i u = cp(x) - derivabilna,

f f(u)du = F(u) + C.

Poseban slucai je Jf(aX+b)dX= ~ F(ax+b)+C (aofoO).

onda je

Izracunaite koordinate sredista zakrivljenosti zadanih krivulja u navedenim tackarna :

1022. xy = 1 u tacki (1; 1).

1023. ay2 = x3 u tacki (a, a).

Napisite iednadzbe kruznica zakrivljenosti zadanih krivulja u naznacenim tackama:

2. Tab lica jednostavnijih integrala.

x2 y2

1027. - + - = I (elipsa 0< b < a) ..

a2 b2

1028. Dokazite da je evoluta cikloide

r. J,ndX = ~'~; + C, II # -1.

fdX

II. -= In [x] + c.

, x

x=a(t sint); y=a(l-cost) pornaknuta cikloida.

1029. Dokazite da je evoluta logaritamske spirale

III.

I'd, I, 1 X

-2-- '2 =- arctg _:_ + C = - - arcctg .:_ + C I

• x +a a (/ (/ (/

J'~=_I__lnlx-al+c (a #0).

x2_a2 2a x+a

(li # 0).

IV.

takoder logaritamska spirala s istim polom. 1030. Pokazite da je krivulja (evolventa kruznice)

x = a(cost+tsint); y = a (sin t-tcost) evolventa kruznice x = a cos t; Y = a sin t,

J"'2dX 2=_1__lnla+xl+c (a #0). a -x 2(1 a-x

f dx . /-2-71 C ( )

V. =Inlx+vx+a'+ a#O.

J x2+a2

106

NEODREElENI INTEGRALI

VI j' dx . x x

. = arCSIO-+ C = - arccos- + C1

! I 2

'ya--x a a

(a>O).

VII. raXdx=~+C (a>O); .leXdx=eX+C.

• In a _

VIII. fSinxdx = - cos x-j- C,

IX. JCOSXdX = sin x-t-C,

X. f'~= tg x-i-C,

cos" x

XL f .d: = - ctgx+C Sin x

XII. f ~x = In I tg~ /+ C = In [cosec x=-ctg x] + C.

Sill X 2

XIII. f~ = Inl tg(.E +~) 1+ C = In [tg x-l-sec x] + C.

cosx 2 4

XIV. fShXdX = ch x-t C,

XV. fChXdX = sh x -l-C.

XVI. f~ = th x-l-C, ch2x

f dx

XVII. -- = - cth x-j-C.

sh2 x

Priuijer I.

flax' + bx + e)dx = fax2dx + fbxdx + fedx =

Prirnjenom osnovnih pravila

integrale:

1031. 15a2x6dx.

1033. I x(x+a)(x+b)dx.

1035. 1.)2pxdx.

x" x'

= a f x2 dx + b r x dx + e f dx = a - + b - + ex + C .

. 3 2

I), 2), 3) i formula za integriranje izracunajte

f 1-.

1037. (nx) n dx.

IV

NEPOSREDNO INTEGRIRAN,JE

107

1040. fX2+~2_2) dx,

H142. r.)~a:~4 dx.

1044. J'~. x2-lO

j'( m ")2

11141. x -!-dx.

.jx

1043. f~. x2+7

1046. f dx . .j8_x2

1048*. a) Itg2xdx; b) Ith2 xdx. 1050. !3Ydx

1049. a) I ctg ' x dx;

b) I cth ' x dx.

3". Integriranje uriosenjern pod znak diferencijala. Pravilo 4) znatno prosiruje Tablicu j ednostavnijih integrala. Nairne, na osnovu toga pravila tablica integrala primjenlj iva i e neovisno 0 tome da li je varijabla integriranja nezavisna varijabla ili derivabilna funkcija.

Primjer 2.

r dx I ' -!..

--- = -I (5x - 2) 2 d (5x - 2) =

• V5x - 2 5.

I r - 2. I

= 5" J U 2 du= 5"

2.

,,2 1

'j+C=5"

2

2

-'(5x - 2) 2

2

+ C = 5" V 5x - 2 + C.

gdje smo stavili u > 5x- 2. Posluzili smo se pravilom 4) i integralom iz tablice L

J x dx I J d (x2) 1 » l~'

---= - = -In (x- + V I + x) + C.

Vi +x· 2 VI + (X2)2 2

Sutke smo podrazumijevaIi da je ,,= x', pri cemu smo primijenili pravilo 4) i integral V iz tablice.

Primjer 3.

ove

J J • J

x' eX' dx = :3 J eX' d (x3) = "3 eX' + C

na osnovu pravila 4) i integral a VII.

Primjer 4.

U primjerirna 2, 3, 4 prije primjene bilo kog integral a iz tablice prethodno smo doveli zadani integral u oblik

jf(rp(x))g,' (x)dx = jf(u)du, gdje je u = <p(x).

Takvu pretvorbu nazivamo unosenj em pod znak dif erencijala.

Korisno je da spomenemo cesto primjenjivane transformacije diferencijala, koje su napose upotrijebljene u primjerima 2 i 3:

1

a) dx=-d(ax+b) (a#O); a

1 2

b) xdx = -d(x) itd.

2

108

NEODREDENI INTEGRALI

IV

NEPOSREDNO INTEGRIRANJE

109

Primjenom osnovnih pravila i formula za integriranje, izracunajte ove integrale:

1051**. fa d~. a-x

1052**. f2X+3 dx. 2x+1

1053. fl-3X dx. 3+2x

1055. fax + b dx.

Cl.x+/J

1057. fX2 + 5x~ + 7 dx.

X+5

1059. f(a + _b_)2dx.

x-a

1061. f bdy . )1-)1

1063*;1' J' x dx.

)x2+1

1065. f~. 3x2+5

1067. f dx

(a+b) - (a-b)x2

(O<b<a).

fXd>:

1054. -'_---.

a+bx

1083. IJarCSiI: x d x.

I-x

x

Iarctg2

1084. --dx. 4+X2

fX2+1 1056. --dx.

x-I

1058. fX4+X2+1dX. x-I

1060*. I-_x-dX.

(x+l)2

1062. J)a-bx dx. 1064. J J.;-:lnx dx.

1066. f~.

7x2-8

1085 Ix-Jarctg2x dx

. 1 +4x2

1081t f dx .

J(1 +X2) In(x+J 1 +X2)

1089. J(e'-e-')dt.

1091. f(aX-b-'Y dx.

aXbx

1087. J ae - mx dx. 1088. J42-3Xdx;

1090. I(e~+e-~)2dx.

I 2x 1

1092. a ~ dx.

1094. J X· 7x2 dx.

1093. J e-(x2+1) xdx.

.!

fex

1095. -dx. x2

f X2

1068. -_ dx. x2+2

J' ]/:; dx 1096. 5 .../~.

1098. J eX.../ a - bex dx. 1100*. f~.

1'+3

f eX

1097. --dx. eX-l

f X3

1069. -2--2 dx. a -x

1071. f dx . )7+8x2

1072. f dx . )7-5x2

I -r b x

1102. e __ dx.

!_e-2bx

I e'd!

1103. )~.

1 2,

-e

1073. f2X-S dx. 3x2-2

1075. f 3x+ 1

dx.

)Sx2+1

1077. JXdX .

x2_5

1104. J sin (a + bx) dx.

1105. Icos x_ dx. .../2

..".,. f' . .: dx

.... " •. eo,yx--=.

)x

1109*. \ sin2 xdx.

1106. J (cos ax + sin ax)2 dx.

I dx

1108. sin(lgx)~.

1110*. Ieos2 x dx. 1112. J ctg ' ax dx.

1111. I sec2 (ax + b) dx,

1079 fax+b

• --- cI.Y (a>O) a2x2+b2 •

I dx

1113.--' X sin -

a

110

dx

1114 . .I 3cos 5x _ ~) 1116. I·~_X~X,.

• cos x:

1120. f ctg x dx 1122. r~i~.

• tg --:-

)

1124. f x ctg (x2 + 1) dx.

1126. r cos x sin _;.-_ dx.

• II a

1'30 .• f'-===~,=~= d x.

• , sin x cos x c,

x-sin2x

f x x

1132. tg3-sec2--dx.

• 3 :;

,

" =

1134. J c:g: x dx.

Sill X

1136. r(':.(J_s~ax+Sin a:9~ dx.

• smax

1138. J(2sh5x-3ch5x)dx. 1140. J' dx .

sh x

1142. J'~. sh x ch x

1144. fcthx dx.

NEODREDENI INTEGRAU

1115. J' dx .

sin (ax+ b)

1119. J tg x dx. 1121. fctg _, x dx. a-b

J -- dx 1123. tg.jx-= .

.jx

1125. J' __ d_X_. sm x cos x

1127. J sin:' 6x cos 6x dx.

1129. J' sin 3x dx. 3+cos3x

1131. J -J 1 + 3 C052 x sin 2x dx, 1133. I' ';;g x dx.

• C052 X

j"l+sin3x

1135. 2 dx.

o cos 3x

, 2

1137. J cosec 3x dx. - b-actg3x

1139. f sh2 x dx. 1141. J'~.

ch x

1143. fthxdX.

IV

NEPOSREDNO INTEGRIRANJE

j II

Izracunajte neodredene integrale:

, 3 1

1146. j x - dx.

x4-4x+1

114ft

\' -x'd

. xe x .

1150. J'X3 -I, dx. x+l

II-sin x

1152. dx.

x-j cos x

J' dx

1154. --2-' xln x

J. sec2 x

1155. J--~2-- dx. tg x-2

1157. J asmxcosxdx.

1156. I(2 + ---+-) ~x 1 .

2x +1 2x +

, 2

1158. j x dx.

Vx3+1

1160. J tg2 ax dx.

1159. Ll;~~'

1161. J sin ' ~ dx. dx

r x

cos-

o a

I sec2 x dx

1182. / 2'

'\ 4-tg x

J'~d

116~ x.

x

1163.

H65.J'tgJx-l dx -1

"earC,gX+x,ln(l +X2) + 1 .

1167.--- ? ax.

o I +x~

I xdx

1166. -2' sin (x )

fSinx-cosx d

1168. x.

sin x-l-cos x

.(l-sin :nY

1169. J dx.

. X

5111--=

.j2

f (1 +X)1

1171. dx.

X(1+X2)

1170.

f . 2

sm x .

1172. e" 'Sill 2x dx.

f 5-3x

1173. --;; 2 dx.

4-3x

f dx

1174. '~'.

eX+ 1

112

NEODREDENI INTEGRALI

IV

2

METODA SUPSTITUCIJE

113

1175. I dx

(a+b) + (a-b)x2

(O<b<a).

f dx

sin ax cos ax'

Pretpostavimo da smo podintegralni izraz f (x) dx uspjeli transforrnirati u oblik:

f(x)dx = g(u)du, gdje je u = 'I'(x).

1177.

Ako nam ie f g (u) du poznat, tj.

J g(u)dll = F(u) + C,

1179. f dx . x(4-1n2 x)

1181. fe-tgXsec2xdx.

x

farccos-

1180. / 2 dx.

" 4-x2

1182. ISinxcosx dx. ",I2-sin4x

onda je

Jf(X) dx = F ['I' (x)] + c.

Taj nacin smo zapravo vee i primijenili u 1, 3°.

Primjere 2, 3, 4 (1) mogli smo riiesiti i ovako:

1183.

f dx

2 •

sin x cos" x

Primjer 2.

u = 5x -2;

du = 5dx;

1 dx=-du. 5

1185. j' sec x tg x dx. )sec2 x+ 1

1187.*f dx .

1 +cos2 x

1189. fX2Ch(X3+3)dX.

1184. farcSinx+xdX. )1-x2

1186. I cos 2x dx. 4+cos22x

U88. fJln(x+)x2+1) dx. 1 +X2

2_

'" dx I J"dU I u2 2 ---

--- = - - = - - + C = - V5x - 2 + C.

. V 5x - 2 5 ~ 5 _I_ 5

2

Primjer 3.

u = X2;

du = 2xdx;

du xdx =-.

2

I th x

1190. _3_ dx.

Ch2 x

'" xdx

. VI + x'

I,' du I V-- 1 V--

- --=- = - In (u + I + u2) + C = - In (x' + I + x') + c.

2. VI + u2 2 2

du du = 3x' dx; x2 dx = - . 3

Primjer 4.

2. Metoda supstrtuci]e

1°. Zamjena varijable u neodredenorn integralu. Uzmimo da je

x=ep(t),

2'. Trigonometrijske supstitucije. Neka je a> 0

I) Aka integral sadrzi radikal Va2---:;:~ onda obicno stavljamo x=a sint; odat!e dobivamo:

Jal_x2 = acost.

2) Ako integral sadrzi radikal VX2 - a2 , stavljamo x = a sec z ; odatle dobivarno

)x2_a2 = atgt.

3) Ako integral sadrz i radikal Vx2+a2, stavljamo x= a tg t ; odatle slijedi

)x2+a2 = a sec t .

gdje je t nova varijabla i rp neprekinuto derivabilna funkcija (rp'(t) # 0), pa dobivarnc

jj(x)dx = [I [ep(t)] ep'(t)dt.

Funkciiu rp nastojimo odabrati taka, da desna strana formule (1) dobije oblik pogodniji za integrrranje.

Primjer I. Izracunajmo

f xVx - 1 dx.

Napornenimo da trigonometrijske supstitucije nisu uvijek pogodne.

Ponekad je umjesto trigonornetrijskih supstitucija povoliniie upotrijebiti hiperbolne supstitucije koje su analogue (vidi primjer 1209).

o trigonornetrijskim i hiperbolnim supstitucijarna detaljnije vidite u 9.

Primjer 5. Nadimo

RJesenje. Prirodno je da uzmemo t =a V x-I, odakle ce biti x = t2+ 1 i dx = 2t dt. Zbog toga je J x V x-I dx = f (t2 + 1) t . 2t dt = 2 f (t4 + t2) dt =

22 2 -"-2 2_

= - t5 + - t3 + C = - (x - 1) 2 + _ ex _ 1) 2 + C.

5 3 5 3

Ponekad primjenjujemo spustituciju oblika

u ='P (x).

.,' Vx'+ 1

____ dx.

, x2

dt Rjesenje. Stavimo x 0= tg t. Prerna tome je dx =;;~.

8 Derrudov ic : z actact

114

NEODREDENI INTEGRALl

IV

METODA SUPSTITUCIJE

115

1203. f j X~::- a2 dx.

WIS. rjx2~idX'

12111. f J~~2dx.

1208. Izracunaite integral

f VX2 + 1 dx = [Vtg2t + ~ ~ = r=-=-c_r_:~ ~ =

• x2 J tg2 t cos" t A sin" I cos- t

_ r dt = \<Sin2 I + COS' t dt = r _cI_:_ + I<~_t_ dl =

- J sin2 t cos t '"' sin ' t . COS t J cos t ' ~ sin" t

=lnltgt1 sectl--.-I-+C=lnltgl+V'I-:t-tg211- SIn t

1191. Primjenom navedenih supstiruciia izracunaite integrale:

x=_·

t

pomocu supstitucije X = sin" t .

b f~

) x '

e + 1

c) J X(5X2-3)7 dx, 5x2-3 = t;

d) f X dx, t = Fx+1 ;

J.x+1

1209. Nadite

X = -Int;

JJa2+x1dx, primjenom hiperbolne supstitucije X = a sh t,

e) f cosxdx ,

J1 +sin2 x

Primjenom pogodnih supstitucija izracunajte integrale:

1192. f x(2x+5)lOdx. 1193. L~+;~dX.

1194. f dx . 1195. f dx .

xJ2x+l Jex-1

Rjcicnjc . Imamo Va' + x2 = ]la' + a2 sh- . = a ch I i d.c = a ch I dz .

Odatle je

IV;?+- x'dx Iachl achldl~.

t = sinx.

a' f ch- I dt = a2 f~~i~"~ dl

~ (__l_ sh 21 + I) I- C = 2 2

a2

= "2 (sh t eh I + t) + c.

Buduci da ie

x Va2 + x2

Shl=-, chl=---

a a

1196. fin 2x dx.

In4x x

1197. f(arCSinX)2 dx. ·Jt-x2

x + Va' +X2 e! = eh I + sh I = _ __:_---

a

to konacno dobivamo:

f . ,

sin X 1199.-== dx.

Jcosx

a2

gde ie C, = C - "2 In a nova po volji odaberiva konstanta.

1210. Nadite

Primjenom trigonometrijskih supstituciia izracunaite inrcgrale:

1201. f x2dx .

J1-x2

stavivsi X = a ch t .

R'

116

NEODREDENI INTEGRALI

IV

4

INTEGRALI S KVADRATNIM TRINOMOM

117

3. Parciialna integracija

'2'>1. j'~ cos x dx. ,"

.. .. 1232 •• eX sin x dx.

sin 2X

Formula parcijalne integracije. Ako su u = cp (x) i v = VJ (x) neprekinuto derivabilne funkcij e, onda je

jlldl'=lIv-iudli.

1.23:t JYcosxdx. 1234. J ea., sin bxdx.

1235. J sin (In x) dx,

Primjer 1. Nadimo

J xlnxdx.

dx Stavirno u = In x; dv = x dx, pa imamo du = - ; x

x2

V = - . Odatle je 2

Primjenom raznih metoda izracunajte integrale:

Primjenom formule za parcijalnu integraciju izracunaite integrale:

121.1. Jlnxdx. 1213. J arcsin x dx.

1215 •. r x cos 3x dx.

1212. J arctgxdx.
1214. Jxsinxdx.
1216. f~dX.
eX 1238. f (x2-2x+3)Inxdx.
1240. f1n2 x dx.
x2
1242. J x2 arctg 3x dx.
1244. J (arcsin xj i dx.
1241t farcSinFx
J dx.
1 x
{- . 2
1248. J~~~dX.
eX
1250**. f x2
---dx
(x2 + 1)2 .
1252*.* fJa2-x2dx.
1254*. f J:2~:2' r I" V-

1236. x3e-x2dx. 1237. " e "dx.

1239. fx In 1- x dx. l+x

1241. f'n(~nx) dx.

1243. J x (arctg x)? dx.

J x' JX2dX X2 X2

xlnxdx = 2' lnx - "2 ~ = '21nx - 4' + C.

Ponekad provodimo parcijalnu integraciju po nekoliko puta, da zadani integral dobije oblik integrala iz tablice. U nekim slucajevirna parcijalnim integriranjem dobivamo jednadzbu iz koje se trazeni integral moze odrediti.

Primjer 2. Izracunairno

JeX cos xdx.

Imamo J eX cosxdx = J eX d(sinx) = eX sin x - J eX sin xdx =

= eX sinx + J eX d (cos x) = eXsinx + eXcos x - J eX cosxdx.

Zbog toga je

farcSinx

1245. --2- dx.

x

I eX cos x dx = eX sin x + eX cos x - J eX cos xdx,

1241. f X tg2 2x dx.

odakle slijedi

.lex cos x dx = ~ (sin x + cos x) + C.

1249, r cos ' On x) dx. 1251*·f-~x-.

(x2 +a2)2

1253*. f J A +x2 dx.

1217. JX'2-xdx,

1219*. f (x2 -2x+5)e-xdx. 1221. J x sin x cos x dx.

1223. J x21n x dx.

1225. r:: dx.

1227. Jxarctgxdx.

1229. J In(x+,/1+x2)dx.

1218**. J x2 e3x dx. 1220* •. 1 x3 e-~dx.

1222*. J(x2+5x+6)cos2xdx. 1224. Jln2 xdx.

1226. fl~~ dx.

yx

1228. J x arcsin x dx.

4. jednostavniji Integral! s kvadratnim trinomom

1°. Integral oblika

fax~;::c dx.

Osnovni nacin racunanja je svodenje kvadratnog trinoma na ova] oblik:

(1)

1230.

f xdx

sin" x·

gdje su k i 1 konstante. Za provedbu transformacije (1) naiprikladniie ie iz kvadratnog trinoma odijeliti puni kvadrat. Moxerno se posluziti i supstitucijom

2ax+b=t.

118

NEODREElENI INTEGRALI

IV

4

INTEGRALI S KVADRATNIM TRINOMOM

i 19

Ako je m = 0 onda svodenjern kvadratnog trinoma na oblik (1) dobivamo integral II! iii IV (vidi I, 2°, na str. 105 tablicu jednostavnijih integrala).

Primjer 4.

Primjer I.

, dx

j 2X2 - 5x + 7

• x+3 I· 2x+2 • dx

J Y~+2-;:=:-; dx = "2 J V x" + 2x + 2 dx + 2 J V (x + 1)2 + I

+21n(x + I + Yx2 + 2x + 2)C.

3' Inaegr al] "bilk"

j' dx

(mx+Il)Jax2+bx+c' Pornocu racionalno razlomliene supstitucije

2 4x - 5

= -. - arctg--.- + C.

Y3T j!31

=t

mx+n ove integra1e svodimo na integrale obJika 2".

Ako je 111 *0, onda iz brojnika odvojimo derivaciju 2ax+b kvadratnog trinoma

Primjer 5. Nadimo

f -:;-~m~~:;;~+~dX = f ~ _(2_a_:_x_:_+_b)_b_:_~_n_c_-_';_:_) dx ~~

• (x + 1) ]Ix" + 1

r dx

Rjeienic. Stavimo

= "!. In lax" -t- bx + (I t- (n 11Ib) I'---~--

2a . \ 2a. ax' + b»; + c '

x + 1

odakle je

na taj nacin dolazimo na prije razmotreni integral.

dx =

dz t'

Primjer 2.

I111a1110:

I I

J' f - (2x - I) -

x - I dx = ! 2_dx = _l_ In I x" - x-I

x2 _ X - I x2 - X _. I 2

!-

J' dx f

(x + 1) ~2 + I =-:- .I[ .-.V~(~II;:==')~2== - - -1 + I

dz ["

J dr

- -Y-I ---2-1-+-2-1'

I I 2x·· I - YS! + C.

= - In 1 x' - x - I 1 ... -- In

2 2VS 2x - I + V 5

- _.1 In II - _l_ + V [" - I + _l_ I + C =

11-- 2 2

,2

4

2°. Integrali obltka

I . II - x + ]12 (X2 + I) I

--In + C

V2 x + 1

4 G. Integrul! eblika

IJax2+bx+cdx .

. '

Metode racunanja analogue su ranije razmotrenim metoda rna. Na kraju se integral svodi na integral V, kada ie a>O i na VI, kada je a<O.

Odvajanjem punog kvadrata iz kvadratnog trinoma dani integral svodimo na jedan od ova d va osnovna integrala (vidi br. 1252 i 1253):

I 4x-3

- arcsin -- + c.

V2 5

1) J'Ja2-x2dx = X Ja2-x2 + a2 arcsin~ + C,

2 2 a

2) fJx2+AdX = ~Jx2+A + A Inlx+Jx2+AI + C.

2 2

(a>O);

Primjer 3.

120

NEODREDENI INTEGRALI

IV

5

INTEGRIRAN.JE RACIONALNIH FUNKCI.JA

121

Primjer 6.

5. Integr-ir-anje racionalnih funkcija

l+x I+x

IVl - 2x - x2dx - IV2 - (l + x)2 del + x) ,= -2- VI -2x - x' + arcsin V2: + c.

Izracunajte integrale:

1 ", Metoda neodeedcnih koef'icijenata, Integriranje racionalne funkcije nakon odvajanja cijelog dijela svodimo na integriranje pravog racionalnog razlomka

f dx

1255. 2 .

x +2x+5

1256.

P (x) Q(x)

(1)

gdje su P (x) i Q (x) cijeli polinomi, pri cernu je stupanj brojnika P (x) nizi od stupnja nazivnika Q (x). Ako je

f dx

1257. 2 .

3x -x+l

1258. f xdx .

x2-7x+13

Q(x) = (x-a)" ... (x-I/,

gdje su a, ... , I razliciti realni korijeni polinorna Q (x), a a, ... , A prirodni brojevi (visestrukosti korijena) onda je provedivo rastavljanje razlomka (I) na parcijalne razlomke:

1259. f 3x - 2 dx. x2-4x+5

P(x)=_6_ ___6_ ~

- + + ... + + ...

Q(x) x-a (x-a)2 (x-a)'

f dx

1262. .

~2+3x-2x2

L1 L2 L;.

... +--+---2 + ... +---l'

x-I (x-I) (x-I)

(2)

1263.

f dx

JX_X2 .

1264.

Za izracunavanie neodredenih koeficijenata AI> A" ... , L). svodimo obje strane identiteta (2) na cijeli oblik, a zatim izjednacujemo koeficijente s istim stupnjern varijable x (przx na/in). Mozerno takoder te koeficijente odrediti tako da u jednadzbu (2) iii njoj ekvivalentnu uvrstirno za x prikladno odabrane brojeve (drugi naiin i.

Primjcr J. Izracunajmo

1265. L 3x - 6 dx. x2 4x + 5

1266.

f xdx

---.---- = I.

(x-I)(x+l)'

1267.

f x

2 dx.

-Js« -2x+ 1

1268.

Rjeienjc : Imamo

x A B, B2

------ = -- + _- + ---.

(x-1)(x+1)2 x-I x+1 (x+l)2

f dx

1269. I 2 •

xyx+x+-l

1270. f d~ .

(x-i) x2-2

1272. f Jx2+2x+5 dx.

Odakle ie

x==A(x+ l?+B,(x-l)Cx+ 1)+B2(x-l).

a) Proi na/in odredivanja koeficijenata. Napiserno identitet (3) u obliku

(3)

1271. f ~ .

(x+1) x2+2x

1273. f ~x-x2dx.

x == (A + B,)x2 + (2A + B2)x + (A -B1 -B2).

Izjednacivsi koef icijente uz iste potencije od x, dobivamo:

1274. J ~2_X_X2 dx.

O=A+B,; 1=2A+B,; O=A-BJ-B2•

odak le je

1275.

f cosx d

1276. 2 x.

sin x -6 sin x+ 12

f sinxdx

1278.

Jcos2 x+4cosx+ .:

b) Drugi uaiin odredivanja hoeficijenata. Uvrstirno x = 1 u identitet (3), pa imamo:

1

J =A·4, tj. A=4"'

f Inxdx

1279. .

x~1-41nx-ln2x

U vrsrirno Ii x = -I, dobivarno :

1 -- I = - 82.2 tj, B2= 2'

122

NEODREElENI INTEGRALI

IV

5

INTEGRIRANJE HACIONALNIH FUNKCI.JA

123

Dalie, uvrstimo x = 0 i dobivamo:

Primjer 3. Nadimo

r x -1- 1

J (~2 + 4x + 5)2 dx = I.

Rjeienje. Kako je

x2 + 4x + 5 = (x + 2)2 + 1,

Prerna tome ie

to supstitueijom x + 2 ~~ z dobivamo

( i: - 1 J" Z dz \' (I + 22) - 22

1= J (-;'-+1)2 d e ~"(Z2"+ 1)2 -- , --(Z2 + If- de =

J" dz + \" - 7d[' - _1_'] =

z'+1 .". 2(z'+I)

1 z 1

____ - arctg z - ----- + - arctg z "C =

2(2' + 1) 2(z2 + 1) 2

z+1

2(Z2 + 1)

J __ ~ I' dx _~ \' ~ + _I_ \' dx

4 • x -- 1 4. x + I . 2, (x + 1 r

1 1 1 1 1 I x - I I

- In I x-II - - In I x + 1 I - --- + C = - --- + - In --- + c.

4 4 2(x+1) 2(x+l) 4 x+1

Primjer 2. Izracunairno

Rjeienje. Imamo:

2 (2' + I)

1 , x + 3 1,

-;;- arctg z + C = - ~ ( 2 + - - arctg rx + 2) + c..

.; ~ ,x 4x +5) 2

x3-2x2+x x(x-l)'

ABC

- + -- + ----, __ x x - I (x _1)2

2', Metoda Ostrogradskog. Ako Q (x) ima visestruke koriiene, onda je

1 =A(x-l?+Bx(x-l)+Cx.

(6)

Prilikom rjesavania ovog primjera preporucljiva je primiena kombinaeije obaju nacinu odredivanja koefieijenata. Primjenom drugog nacina uvrstirno x C~ 0 u identitet dobiierno 1 =A. Zatim uvrstimo X= I pa dobijemo 1 = C. Zatim primjenjujemo nacin, pa u identitetu (4) izjednaCimo koefieijente uz x'. Imat cemo :

gdje je Q, (x) najveca zajednicka mjera polinoma Q (x) i njegove derivaciie Q' (x);

A = 1) B =-1

C=l.

x (x) i Y (x) su polinomi s neodredenim kocf icijentima kojima je stupanj za jedan manji od stupnja Q, (x) i Q2 (x).

Neodredeni koef iciicnti polino rna X (x) i Y (x) racunaju se pornocu deriviranja identiteta (6).

Primjer 4. Nadimo

0= A +B, tj. B = - I.

Prerna tome je

Slijedi da je

I- dx

,(x' - J

1=, J ~ - r--~ + J---~ ~ In I x I - In I x - II - _1_ + C.

x • x-I (x - 1)2 x-I

, .. Ako polinom Q (x) ima kompleksne k-struke korijene a ± i b, gdje je i imaginarna iedinica, onda se u razvoju (2) pojavljuju pareijalni razlornci oblika

Rjeienjc,

(5)

Deriviraniern tog identiteta dobivamo:

(2Ax + B)(x3 - 1) 3X2(Ax' + Ex + C) Dx" +Ex+F

---= +-----

x3 - 1

(x3 - 1 J2

gdje ie

iii

x2+ p x-v q = [x - (a + ib)] [x - (a- ib)],

1 = (2Ax + B)(x3 - I) - 3x2(Ax' ~- Ex + C) + (Dx' 1- Ex + Fl(x' - I).

Izjednacenjem koeficijenata uz iste poteneije od x dobit cemo :

D=O; E-A=O; F-2B=0; D+3C=0; E+2A=0; B+F= -I; odatle je

a 1\1" N" ... , ,\1k' Nk su neodredeni koefieijenti, koje odredujemo na prije opisani nacin. Kada je k = I razlomak (5) integriramo neposredno; kada je k> 1 primjenjujemo metod" snisasanja pri cernu prethodno moramo kvadratni trinom x2+px+q napisati u obliku

A =0;

I B = - --; 3

2 C=O; 1)=0; E=O; F= - 3'

i prema tome je

(7)

i upotriiebiti supstitueiju x+!_ = z. 2

124

NEODREDENI INTEGRALI

IV

INTEGRIRANJE NEKIH IRACIONALNIH FlJNKCIJA

125

Za racunanje integrala na desnoj strani icdnadzb e (7) rastavimo razlornak --- na parx"-I

cijalne razlomke :

f dx

1294.--- .

x3+ 1

f dx

1295. --. ,4+ I

I L Mx+N

-.-- = -- +---,

x3-1 x-I x'+x+ I

r dx 1297. J 0+~X2 )2 .

1299. f (x + l)~;i\+ ~~~i)2'

tj,

Uvrstcnjern

1 =L(x'+x+ l)+Mx(x-l)+N(x-l). 1

x==L, dobivamo L=-.

3

(8)

J' 3x+5

1298. --2-------2 dx.

(X +2x+2)

f X 3+ 1

1300. . dx.

(x2-4x+5)2

Primjenorn metode Osrrogradskog nadite ove integrale :

Izjednaceniem koef icijenara uz iste potencije od x na desnoj i lijevoj strani jednadzbe (8) dobivamo :

L+M=O; L-N=I,

ti.

I M=--; 3

2

N=- -.

3

J' dx

1302. 4 , .

(X - 1)- .

Prema tome je

Cdx IfdX Ifx+2

Jx3-1= 3, :;;--=----1- - 3, x'+ x+ 1 dx =

1 1 I 2x+ I

= -In /x - 1/ - - In (X2 + x + 11 - .-~ arctc -----=- + C

3 6 ~ V3 "1/3

Primjenom raznih nacina izracunaite integrale :

I' dx x I.>;' +- x + I I 2x + I

, (x3 - I)' = - 3 (X2 - l) + 9 In (x __ I)' + 3 V3arctg VT + c.

1305. f (x3 + 1~:.~-~-8-) dx. ,,1307. j'__~-x~~ dx. • (X-4)3(X-2)

J' X 7 +X3

1306. 12 4 dx.

X -2x + 1

1280. J' dx .

(x+a)(x+b)

1282. f dx .

(x-l)(x+2)(x+3)

J' 5X3 +2 d

1284. 3 x.

X -5x2+4x

I, X3 - 1 1286. -----:-- dx.

J 4xJ-x

• 2

1281. J x -5x+9 dx. x2-5x+6

1283. I 2X2 + 41x - 91 dx. (x-1)(x+3)(x 4)

1285. J~ dx .

x(x+ 1)2

1287. Ix _...,.4 -_6_x_3..:.+....:1_2....:x_2..:.+.....:6

dx.

x3 - 6x2 + 12x - 8

1289. I ~2-8X+7 2 dx. (x'-3x-10)

1291. Ix3 + X + 1 dx. x(x2+I)

Izracunajte integrale ;

r dx

1314. -8--6 . • X +x

6. Integriranje nekih Iracionalnih funkcija

, 2

1288. J 5x + 6x + 9 dx. (x-3)2(x+l)2

1290. I- 2x-3 d

2 X.

(x -3x+2)3

1292. J'-. X4 dx.

X4 -1

1°. Integrali oblika

f [- (a.>; + b,\~

R x, ex+d) ,

(ax + b)~ ]

JX +d , ... dx,

(I)

gdje je R racionalna funkcria a PI> q" p" q" ... su cijeli brojevi.

Integrale oblika (I) racunarno pornocu supstituciie

ax +h n

----=z

cx+d

gdie je II najrnanji zajednicki visekratnik brojeva q" q" .•.

126

NEOUREDENl INTEGRAIAI

IV

Prinner J. Izracunaimo

J' dx

V2x - 1 -

Rielenje. Supstitucija 2x-I·~ z' daje integral oblika

J

=2

d z =

-/1)'+2Inl;:: II +C=(I +bx::':'I)'+Jn(jhx=:J-l)'+C.

Izracunajte integrale:

r;;'-l

1319.----r=--- d X . • ~x+1

f dx

,J;+V;'

1320. J" J;+i ~ 2, dx.

(x+1)2-'-Ix+l

1318.

1321. J'.-l~ dx. x+2

1322. J" dx

(2-x»)1-x'

. J--

x-I

1323. Ix --dx.

J x+ 1

f1X+l

1324. --_dx.

x-I

2'. Integrali oblrka

(2)

gd]e j e Pn (x) POH.nOlil tz-lOg stup nja.

Stavirno

(3)

gdje je Q"-l (x) polinom stupnja (n-I) s neodredenim koeficijentima, a ,\ je broj.

Koef iciiente polinoma Q"-l (x) i broj ,\ odredujemo deriviraniem identiteta (3).

Primjer 2.

J'X2VX2 +4dx= I'~~ dx= (Ax3 +BX2 + ex + D) V:~"+'4 + /. I' d.c

.Vx2+4 .Vx,+4·

6

INTEGRlRANJE NEKIH lHACIONALNIH FUNKCIJA

127

Odatle je

x' + 4x' .-- (Ax' + Bx' + Cx + D)x /.

lr::;--;-'- = (3Ax2 + 2Ex + C)V x' + 4 + . V + 1'~'

V x2 + 4 x2 + 4 ' x2 + 4

Mnozeniern sa )·x2 +"4 i izjednacenjern koef icijenata istih potencija od x dobivarno :

1 A=-; 4

C=

D =0; I, = -2.

B =0;

2

Slijcdi da je

- 2 In (x + Vx' +4) + C.

3'. Integr-al! oblika

(4)

Svode s e nn integrale oblika (2) pornocu supstituciie

I

--=1.

X-x

Izracunajte integrale:

f X5

1327. J 2 dx.

I-x

1329 •

• 2

1331. J x +x+ 1 dx. xJx2_X+ 1

4'. Blnomnt integrali

(5)

gdie su m, nip racionalni brojevi, Uvjeri Cebiseva. Integral (5) rnozerno izraziti konacnorn kombinacijom e1ementarnih funkcija sarno u ova tri slucaja :

I) ako je p cia broj ; m+l

2) ako ie _ .. - cio broj. Ovdje prirnienjuiemo supstituciju a+bx" = z', gdie je s nazivnik n

razlomka p;

m+l

3) ako ie ~~+p cio broj. U ovom slucaiu koristimo se supstitucijom ax-"+b=z'. n

Primjer 3. Nadimo

128

NEODREDENI INTEGRALI

IV

INTEGHIRANJE THIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

129

Rjeienje. Ovdje je m = ~ '2;

n= -;

4

I

-- ~+ I

m+l 2

--=~~~-=2.

n I

Primjer 2. J cos' 3x sin' 3x dx = J (cos 3x sin 3X)2 sin' 3x dx =

4

fSin'6X I - cos 6x If

= -4 2 dX="8 (sin'6x~sin'6xcos6x)dx=

Prema tome imamo slucaj 2) integrabilnosti.

Supstitucija

I f( I - cos 12x \ I (X sin 12x I ')

= "8 2 - sin' 6x cos 6X) dx ="8 '2 - ----z4 - is sin' 6x + c.

daje: X= (;:;3 - I)';

1 + = Z3

dx = 122' (Z3 - 1)34;:;. Prerna tome je

I'

3) Ako su III v ;;-, 2, tada je

-I' i 11 = -v cijeli negativni brojevi j ednake parnosti, pri cernu je

r 1..( t)L 1'03 (_3 - ]13 r rz

I = X -2 1 + x 3 dx = 12 --~---_:__d;:; =.12 (;:;6 - ;:;3)d;:;= _::__;:;7 - 3;:;4 + C,

o • (z" ~ I)' • ' 7

gdie je z = VI + VX:

1m .• = f. dx \" = fcosec~xsecV-2 xd(tgx) = sinr x cos X

Izracunajte integrale : 1332. f X3 (1 +2x2) - ~ dx.

~ v-2 p+v

f( 1)2 2 j'(l +tg2 X)~2--1

= 1+ - (1+tg2 X) d(tgx) = d(tgx).

tg2 X tg' X

f dx

1333. .. r:---;, . ~ 1+x4

Posebno se na taj slucaj svode integrali

f dx

1336. 2 .'i .

X (2+x3) 3

d(~)

f4 = + J'-----------,--,-------

sm X 2 X X sin" __..__ cos" ,

2 2

f dx r ++f) .

cosY X =. Sin\"( X+-f)

f dx

1335. 3~' xV 1+x5

Prirnjcr 3.

f dx f fl.

-- = sec'xd(tgx)= (l +tg2x)d(tgx)=tgX+~tg3X+C.

cos' x 3

1. Inregr-iranje trigonometrijskih funkcija

J sinm X cos" X dx = 1 m,n'

Primjer 4. f~d~X- _ ~j' __ d_X __ =

sin" x 23 X x

sin" - cos3-

2 2

1 f x x

"8 tg-' '2 sec' '2 dx =

1'. Integrali obfika

(1)

gdje su min cijeli brojevi.

(X)'

l+t02 -

--'--f b 2 seC2~dx=_il_f[tg-,~+_2_+tg~]d(tg~)=

8 x 22 2 x 2,2

tg3'2 tgz

I) Ako je m = 2k+ I neparan pozitivni broj , onda stavljamo

1m,n = - f sin2k x cos" X d (cos x) = - f (l-cos2 xleos" X d (cos X).

Primjer 1.

r I'" sinllx sinI3x

sin"Oxcos3xdx = sin-'' ,c (I - sin2x)d(sinx) = -- = -- + c.

•• II 13

f\ tg? =-11

1 I x 2

'4 - --,,-x- + 21n I tg '21 + -2- + c.

Ztg- '2

Analogno postuparno, ako je n neparan pozitivan broj.

2) Ako su min parni pozitivni brojevi, onda se podintegralni izraz (1) transformira pomocu formula:

sin 2 X = __! (1- eos 2x), 2

1

cos" x = - (1 +cos2x), 2

4) Integrali oblika f tg"'x dx (ili f etg"'x dx), gdje je m cijeli pozitivni broj, racunaju se pornocu formule

.1.

sm x cos X = - sm 2x.

2

(iii ctg2x=cosec2 x-I).

9 Dem Idov lc : z adact

130

NEODREDENI INTEGRAL!

IV

tg:J X J

-l)dx = -- - tg::lxdx =

3

tg" x f tg:J X

=-3-- (sec2x-l:dx=-3 -tgx+x+c.

. dx

ii 1m'n oblika (1) racunaju pornocu formula redukcije (rekurzlJskih [ormula) -zvedene parcijalnorn intcgraciiom.

5) Opcei ) se ko) , su

x + cos ' X J' _ sin x f d.v

-----dx = Sll1 x . -- dx + ~- =

cos" x cos" X cos X

Primjcr 6.

J cos' _\

=sinx·-- -

2 cos2 X

Izracu najte integrale :

1338. X dx.

1340. fSin2xcos3xdX.

1342. fCOS 5 X dx

sin ' X

I'HAI J . 2 2 d

.. "'.... SIn X COS X x,

1346. f cos" 3x dx.

1348.

L~:x'

t: dx

J sin2 xcos4 X·

1350.

dx

1352. J' sin x cos3_'_:_

2 2

1354. f Si:: x .

1356. J tg2 5x dx.

135f!. f ctg" X dx.

1360. f x sin ' x2 dx. 1362. J sin" x1cosxdx.

f dx

1364. -r--' '\/ tgx

1 J cos x J dx sin x I

- '- .• - dx + -- = --,- + --In Itgx + sec x] + c.

2 COS" x cos x 2cos'x 2

1339. J sinS x dx.

f· 3X SX

1341. SIl1 -cos -dx.

2 2

1343. f sin" xdx.

1345. Jsin2xcos4xdx .

1347.

1349.

1351. f -=--dx~-:sinSxcos3x

fSin( x+ :)

1353. dx.

sin x cosx

1355. J sees 4x dx,

1357. J ctg ' x dx.

1359. f (tg3 -i + tg" ~ ) dx.

, 2

1361. J cos x dx. sin" x

1363.

J' dx

)sinxcos3x

7

INTEGRIRANJE TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCLIA

131

2". Irrtegr al! ob.Hka

f sin InX cos n x dx,

f sin mx sin fiX dx

f cos uix cos nv dr.

U tim slucajevima pr imjenjujcrno formule:

1) . 1 [ .

SIn mx cos IlX = _. sm

2

+1l)x+sin(m-n)xJ;

2' . 1 [

) sm mx sm nx ="2 cos(m-n)x-cos(m+n)x];

1

3) cos mx cos I1X = .. - [cos (m -n)x +cos(m + /I) xJ. 2

Primjer 7. f sin 9x sinx dx = f_l_ [cos 8x - cos lOx] dx = _l_ sin 8x - _l_sin 10x+ C.

2 16 20

Izracunajte integrale :

1365. J sin 3x cos 5x dx.

1366. J sin lOx sin 15x dx.

l\367.

1","'0 t , x 2xd ",",,0, J sm -cos _ x .

3 3

1369. J cos (ax + b) cos (ax - b) dx. 1371. J cos x cos:' 3x dx,

1370. Jsinwtsin(cvt+<p)dt.

1372. J sin x sin 2x sin 3x dx.

f R(sinx,cosx)dx,

(2)

gdje je R raclonalna funkcija,

J) Pomocu supstitucije

x tg-= t ; 2

odakle ie

. 21

sin x =--2'

1+t

1-t2 cosx = -~2'

1+1

integrale oblika (2) svodirno na integra le racionalnih funkcija s novom varijablorn t,

Primjer 8. Nadimo

J dx

-----1 l + sin x + cos x - .

9'

132

NEODREDENI INTEGRALI

IV

x

RjeSe7lje. Stavivsi tg "2 = t imat cerno

2) Ako vrijedi identitet

R(-sinx, = cos x) 0= R(sinx, cosx),

onda za svodenje integrala (2) na racionalni oblik mozerno prirnijeniti supstituciju tg x = 1. Ovdje je

. t

smx =~----,

Jl+f

1

cos x== ~

-J 1 + t2

x = arctgt,

Primjer 9. Nadimo

J-CI-+-~--::-n:-2 x- = I.

(3)

RjeSenje. Stavivsi

tgx =t,

/2 sin2x= --, 1+(2

dl dx=--, 1+/2

imat cerno

J dl i dt I J d (/V2)

I = ( 12) = I + 2/2 = 1'1 I + (t V2)2 =

(1 +/2) I + __ V L

1+/2

1 I

= - arctg Cz Vz) + C = - arctg eVztgx) + c.

V2 Vz

Primijetimo da bismo integral (3) mogli brze izracunati ako bismo prethodno brojnik nazivnik razlomka podijelili sa cos" x,

U pojedinirn slucajevima korisno je primiieniti neke doskocice (vidi npr. zadatak 1379).

Izracunajte integrale : 1373. f dx

3+5 cosx

1375. f cos X dx 1 +cosx

1377. J dx

8 -4sinx + 7 cos x

1374. f dx

sin x-j cos x

1376. f~ dx.

I-sin x

1318. J dx

COSx +2 sin x-} 3

INTEGRIRAN,TE HIPERBOLNIH FUNKCIJA

133

1319**·f~J_:;:inX±2~SX dx. 2 Sin X + 3 cos x

1380. r_l_±!E dx, • I-tgx

1381*. f- dx .

1+3cos2x

1383*.

f -. dx

. 2 . -.--- ---2- .

sm x + 3 SIn X cos X - cos x

1384*.

f d.,

sin2x-5sinxcosx

1385.

f sinx (1-cosx)3 dx.

1386.

I, . 7

Sill ~x dx.

• 1 + sin2 x

1387.

f cos2x d

4 . 4 X.

cos x+sm x

1388.

f cos x

dx. sin ' x-6sinx+5

1389*. f dx .

(2 - sinx)(3 - sin x)

1390*. f-!--=- sin x + cos x dx. l+sinx-cosx

8. Integr ir-anje hiper-bolnrh funkcija

I ntcgriranje hiperbolnih funkcija potpuno je analogno integriranju trigonometrijskih funkcija. Sjetimo se os nov nih formula:

1) ch 2 x - sh 2 x = 1 ;

1

2) sh ' X = -(ch 2x-I);

2

2 1

3) ch x=-(ch2x+l);

2

1

4) sh x ch x = -sh2x. 2

Primjer 1. Nadirno

J ch-x dx.

Rjesenje. Imamo:

f f 1 1 I

ch2xdx = - (ch2x + Ildx = - sh2x+ -x +C. 242

Primjer 2. Nadimo

Jch"xdx.

Riesenjc. Irnarno :

f f f sh"x

ch3xdx= cb2xd(shx)= (I +sh2x)d(shxl=shx+-x-

c.

134

NEODREDEN! INTEGRAL!

IV

9

INTEGRAL! OBLIKA /R(x, Vax'+bx+c)dx

135

Lzracunajte integrale:

Primjer 2. Nadimo

Ish' x dx. Jsh'xehxdx.

f dx

sh X ch ' x

13920 f eh4 x dx.

1394.

fSh2xeh2xdx.

f dx

-i 2'

sh" X ch X

Rjesenje. Imamo :

Sta vivsi

( 1 )' 3

x'+x+l= x+- +-.

, 2 4

1395.

1397.

Jth'xdx.

1398. I eth 4 X dx, 140!}' f dx 2shx+3ehx

f~XdX

1402. r=:": '\feh 2x

1 ]!3

x + - ---sh I

2 2

]!3

elx= -2- eh I dr,

1399.

dobivamo:

9. Pr i mjena tr-igono metr-ijskih i bipeebolnih supst itucija na od redivanje Integr ala obfika

I = If v; sh 1- ~) v; eh I V; eh I ell =

= 3 'V3 rsh I eh' t dt _.2 r ch? I dz = 3]!3. eh'~ _ 2(_!_ sh t ch 1+ _l_ I) + c.

8 J SJ 8 3 8 2 2

1401*.

f dx

tl1x-l .

Buduci da je

(1)

2 (I) 2_

shl=-- x+-, eht=--VX'+x+l

V3 2 ]!3

g dj e je R r-acion al n a fu nkcija,

;] \ 2

I = In (x + - + VX'+X+l) +In---,

\ 2 ]!3

Transtormaciiorn kvadrar nog uinornu ax'/.+ r.Y -i- r u sumu i l i ravliku kvadrata svodirno (1) na jedan od integral a ovih t ipova :

1) J R(Z.JI112_Z2) dz ;

2) J R(z.Jm2-;'~) d z ;

3) J R(z,-J~--m2) d z ,

imamo ko nacno :

1 • ) " I; I "

1= -(x'+X+1 z--(x+-)tx'+X+l

3 , ! 4 \ 2

3 / I \

-In (x+-:;- + VX'+X+l) +c.

16 • L •

Navedenc integrale ricsavarno pornocu supstitucija :

11 Z = m sin I iIi

21 c==nr tg l iIi

lzracunajte integrale: 1403. f ~2X_X2 dx.

1404. J )2+7cix. 1400. f Jx2 - 2x + 2 dx.

3 Z = IJl sec t

iIi

z=m th I, z=mshl, z m ch t,

J X2

1405. J 2 dx.

9+x

I.

1408. J J:;Z+xelx.

Primjer 1. Nadimo

I~

l cos I

= -_- c11 = sin-' !

1409. f J x2 - 6x - 7 dx,

1411. f(X-l)J~:-3X;;'

Rjeienje. Imamo :

x'+ 2x +2 = (x+] )2+ 1.

Uvrstirno .c-l- 1 = tg », tada ic dx = sec2l dr i

I Vx2+2;- 2

,--+C= +c.

sin I x-} 1

1414. f' dx .

(l-x2)J1+x2

136

NEODREElENI INTEGRAL!

Izracunajte integrale:

HI. Integr-ir-anje r azruh tr-ansccndentnih funkcija

1415. J (x2 + 1)2 e2x dx. 1417, f x sin x cos 2x dx.

1419. J eX sin x sin 3x dx.

f dx

1421. e2x + eX _ 2 .

1423. fX21n j +x dx. 1-x

1425. /xarccos(5x-2)dx.

1416. JX2cos23xdx. 1418. f e2xsin2 xdx.

1420. J xe' cos x dx.

1422. f --- dx . .

Je2X +ex+ I

1424. f In2 (x + 1426, J sin x sh x dx.

11. Prrrnjena redukcionih formula Izvedite formule redukcija za integra le :

1427. 1 = r dx . izracunajte 12 i 13,
n ,(x2+a2)'"
1428. In = fsinn x dx : izracunajte 14 I IS'
I dx
1429. In = ---; izracunajte 13 f 4'
COs'1 X
1430. If" -·x d izracunajre flO'
1I = X e x; 1431.

12. Inreg r-ir anje r azrri h funkcija

f dx

2 .

2x -4x+9

1433.

J~x-~-- d.x.

2 I

x +x+-

2

1439.

J X dx

(x2 -x+ 1)3'

1432. f______0:_=_5- dx. x2-2x+2

143't r~-

J x +5)

IV

12

137

INTEGRIRAN.JE RAZNIH FUNKCLJA

1442,

fl-<hx

1443. r= dx.

V 2x

J' 2)( + 1

1445. r==:= 3dx. '>I(4x--2x+l)

f x+1

1450. ----1. dx.

(x2+1)2

1452. f )";2_9 dx.

1454. L-t,: :~~ . 1456. Ix4 ;f~-__ i

1451*. f-----9..::'-· --. (x2+4x)J4-x2

1453. J !'-_4~2dx.

1455. J X H~ 2;-';=-2 dx.

1457. f ~J~;='~ .

1458. J

dx

1459. 1'-_5--,-_-:;- dx.

,~

1461. f-~.

cos X sm x

1460. f cos" x dx. 1462. j.!2_" ctg x dx.

. 2 S1l1 X

f sin ' x

1463. V· dx.

5 cos ' X

1464. f cosec" 5x dx.

1465.

f . 2

SI!1 x ---;;- dx. cos x

1466. fSin(~-x)Sin(: +X)dX.

1468. f dx .

2sinx+3cosx-5

1470. f ~~-:;-2·~-:;:-2-:;-in ~:;~-;~-2'in2 ~.

I, dx

1472. -----_._-- .

• (2+cosx)(3+cosx)·

138

14"17. f

dx

1479. J x2 In

-x dx.

1481. fSi1l2 ~- cos ~f dx.

1483. f dv

(tgx + 1)sin2 x

1485.

f0.

-, 1-x

dx.

-x

1487.

f .\

------- dx.

sh2 X

1489. f--~~--- d x. ('2-'_6("+ 13

1491. j -v.c dx.

1 -- 4'

1493. f ('x + 1 dx.

f 1 . 1

1495. x arCSIIl --- d x.

x

1499. J arcsin Jx dx.

NEODREDENI INTEGRAU

1476. J x sin" x dx.

1478.

2·'dx.

1482.

f dx

(siu x t-cos xj" .

1484. f sh x ell x dx.

1488.

1490.

:: .\ e

dx

c'+ I) I

['. ' ,

1492. J (,--I) I()'dx.

f'_'lrctg .v

1494. --'c-dx.

x2

1496. f cas(lnx)dx.

1498. (xarctg(2x+3) dx. 1500. f I x I dx.

lV

CLAVA V

ODREDENI INTEGRAL

1. Odredeni integral kao limes su me

1". Integralna su ma, Neka je funkcija .r(x) definirana u intcrvalu a ~x ~b i

a ~ -'0 <Xl <: -' x" = b neka je po volji odabrana podjela tog intervala na n dijelova (s l. 37).

SUI11U oblika

nr- 1

Sn= I f(i;;) I'> Xi'

£=0

(1 )

gde ie

~Xi::;'= Xi+1 - Xi;

i = 0, I, 2, ... , (n - I) ,

nazivamo iniegralnom surnoni funkcijc f(x) u povrsma pripadni h pravokutnika (vidi sl.

b}. Gcomctrijski Sn predstavlja algebarsku SUIllU

y

o

Slik" 37.

2'. Odr ederri integrali. Limes sume S" pod uvjetom da broj dijelova n podj e le tez i k bcskonacnosti. a najveca razlika "Xi tezi k nuli, nazivamo odredenim integr alom funkC1JC f(;:) U granrcarna od x = a do x e= b tj.

nr- I fl>

lim I f(Ol'>xi = f(x)dx.

max 6.\"1---+{) ~ = 0

(2)

Ako je Iunkciia .r(x) neprckinuta u [a, bJ, onda j c ona integrabilna u la, bJ, u. limes egzistira i nijc ovisan 0 nacinu diobe intervala integriranja ra) b J na odsiccke ni 0 izboru tacaka

na tim odsieccima. Odredeni integral (2) geometrijski prcdstavlia algebarsku sumu povrsina Iikova k oii saciniavaju krivocrtni tr apcz aABb, pri ccrnu se povrsinc diielova iznad osi 0)( prigodom zbraiania srnatraiu pozitivnim, a one ispod (lsi OX negativnim (vidi sl. 37).

Definicijc int cgralnc sumc i odrcdcnog integrala prirodno sc uo pcavaiu na "Iueai intcrvala la, !oJ gdie ic a -/1.

140

ODREDENI INTEGRALI

v

2

IZRACUNA V ANJE ODHEDENIH INTEGRALA

141

I(x) = 1 +

Sluzeci se formulom za surnu kvadrata cijclih brojeva n(n + 1)(211 + I) I k2 = -"-----"~-

k~l 6

Primjer I" Tvorirno integralnu sumu Sn za funkciju

u i ntervalu [I, 10] time da raj interval podiielimo na n iednakih dijclova i odaberemo tacke;; tako da su one ujedno tacke Iijevih krajeva odsjecaka [Xi, X;+1]. Koliki je lim Sn)

nalazirno :

RjeSenje. Ovdje ie

10 - I 9

6.xi = ~"--- = -

n n

9i

~i=Xi~·xo+ifixi= 1 + Odatl c ie

"

odakle , prijclazorn na limes, dobivamo:

a" (n - I) /I (211 - l )

S = lim Sn = jim 611""------

Il--'l>-OO

9i 9i

I (~;) ~~ I -I + - = 2 + -

n n

Slijedi (sl. 38),

s; = nIl f(~f) fiXi = nIl (2 + ~) _9_ = ~ n + ~ (0 + 1 + ... + n - 1) =

l=O i=O rl n n n2

Izracunajie odredene integrale kao limese pripadnih integral nih suma:

lim Sn = 58

2

b T
1501. f dx. 1502. J (va + gl) dr,
o
1 Vo 9 su konstante.
1503. J x2 dx.
-2
10 5
1504. J Yd 1505*. f x3 dx.
_ x.
0 1 = 18 + ~ n__(n - I) = 18 + ~ (I _ __I_) = 58 _l_ _ ~_,

n2 2 2 n 2 2n

Primjer 2. Nadimo povrsinu krivocrtnog trokuta omedenog lukom parabole Y =X2, osi OX i vertikalom x=a (a>O).

y

y

:1.506*. Nadite povrsinu krivuljnog trapeza omedenog hiperbolom

o 1

fO X

Y=-, x

osi OX i ordinatama: x = a

x = b (O<a<b).

1507*. Nadite

a

f(x) = fSilltdt.

Slika 38.

Slika 39.

2. Izr acunavan]e odredenih integrala pornocu neodredenih

1°. Odredeni integral s pr-orrrienljivorn gornjom granicom. Ako je funkcija f(t) neprekinuta u in tervalu [a, b], onda je funkciia

a

Rjesenje. Podijelimo bazu a na n jednakih dijelova t::.x = -. Izabravsi vrijednost funkcije u po-

n

F (x) = ff(/) dr

cetku svakog iritcrvala imat cerno :

primitivna za funkciiu f (x), tj.

F' (x) = f(x)

(sl, 39). Sumiranjem dobivarno povrsinu stepenastog Iika

11

kada ie a c:; x c:; b

2". Newton-Leibnizova formula. Aka je F' (x) = f (x), onda je

a.

Povrsine upisanih pravokutnika izracunavaiu se mnozeniern svakog Yk s bazom fix =-

b b

ff(X)dX = F(x)1 = F(b) - F(a).

142

ODREDENI INTEGRAU

v

2

lZRACUNAVANJE ODREDENIH INTEGHALA

143

Prirnirivna fu nkcija F (x) izracunava se odredivaniern ncodredenog integrala

b

l=f~

ln x

(b>a>l).

Izracunajte integrale:
2 8
1521. f (x2-2x+3) dx. 1522. f (-J2; + v: dx.
J~:fX dy. 6
1523,. 1524. f -2 dx.
~3 ~3
f dx f X~~l'
1525. ·hS+3x· 1526.
IJ -2 ff(X)dX = F(x) + C.

Primjer I. Izr acunaj t e integral I :<4 dx.

-·1

Rjcienie.

f y' 'I

Xl dx = -_-

, I

~-l -I

3' (- I)' 4

-~-- =48-

5 5

1508. Zadano je

Izracunajte

()

1
1528. f ::~.
~ 1
"
f dx
1530. x2-3x+2
IT
"
1532. .r sec" o: d«,
IT
3.5
f dx
1534. / .
yS+4X_X2
"
4
1536. r cos ' ada.
0
e1
( dx
1538 • J';ln~ . df ] )

da

2) df. db

1527.

I

f xdx

.. ~--~

2 .

x +3x+2

Nadite derivacije ovih funkcija:

1509. F(x) = J In tdt (x>O). 15H. F(x) = r e~"dl.

o

1510. F(x) = f J1;?dt.

1529.

r;-

1512. I = f cos(/2)d/ 1.

(x > 0).

1531.

1513. Nadite tacke ekstrerna funkcijc

lim

]1'+ jP-j . +nl'

1520. lim ~ ...

nP+1 (p>O).

2
1533. f dx
)1-x2
1
f y2dy
1535. J y6 +4'
0
"-
2
1537. .r sin3 rp drp.
0
e
1539. fSil1~nX) dx.
.!'.
3
154!. .r ctg" rp d<p.
'!. .!'. 4

1540. .r tg x dx.

x

f sin t d

y = -- t u podrucju x>O.

t

()

Primienorn Newton-Leibnizove formule nadite integrale:

1514.

I -1
f~~··.~· 1515. f dx.
x3
() -2
J e'dt. 1517. J cos tdt.
0 1516

Pornocu odredenih integrala nadite limcse suma:

1518**. lim (J; + ~+ .. + n.o/).

nr- W 11 ~ ll ~ n /

4

1519** .

~L.o+ -t . + _1_~)

11+1 n+2 n+n

1542 .

o

144

ODREDENI INTEGRALl

v

3

Nf~PRA VI INTEG HALl

145

1544.

In :3
f dx
ch ' X
In 2 1545. J sh2 X dx.

Primjcr 2.

1

1543. f ch X dx. o

00 b

f dx f dx

--- ~ lim --- = lim

1 + x:2 b- .. co 1 +- x2 6'-+00

() 0

(arctg b - arctg 0)

2

3. Nepr'avi Integr-alr

1 '. Irrregr-afi neogeadenlh furikcrja, Ako funkcija J(x) nij e ogradena u bilo koj oj okolini unutarnje racke c intervala [a, b] i neprekinuta za a <;; X < e i c < x <;; b , onda pc definiciji stavljamo:

Primjer 3. Ispirajmo konvergenciju Euler-Poissonoua integr ala

ff(x)dX = limr;'(X)dX+lim J f(x)dx.

t:---> TO 1/-> +

a u

00 fe-X2dx. o

(4)

(1)

Rjoienje. Stavimo

Ako limesi na desnoj strar.i jednadzbe (I) post o]e i ko nacni su, onda ne pravi integral nazivarno honuergentnim, a u protivnorn slucaju di-vergclllllim. Za c = a ili c =6 def iniciia se na odgovaraiuci nacin pojednostavnjuje.

Ako 1.1 intervalu [a, b 1 postoji neprekinuta funkciia F (x) takva da je F(x) = Jex) za x"" c (uopccna primitiuna Junker/a), onda je

b

ff(X)dX = F(b) - F(a).

00 QO

f e-xt dx = f c-X2 dx +- l-:" dx .

o 0 1

Prvi integral na desnoj strani nije nepravi, a drugi konvergira, ier je c -cca ~e -.Y kada ie x;?1 i

(2)

!e-XJx= lim !e-xdx= lim (_e-b+c-')=e-',

I b----+oc I b--+<XJ

b

Aka je I r (x)1 ,,:; <P (x) za a":;x,,:;6 a f <p (x) dx konvergira, onda integral (1) takoder

konvergira (kriterij usporedbe).

pa prcma tome integral (4) konvergira.

A

Akoje J(x);?O i lim{J(x)lc-xi"'}=Ao=co, £1=0, tj, f(x) ~---kadax~,

x----+c !c-xjnJ

onda : J) za IIl<J integral (I) konvergira , 2) za 1Il;?1 integral (1) divcrgira.

2". Integrali s beskonacnlrn limesima. Aka je funkciia f(x) neprekinuta za a ":;x< 00, onda stavljamo

Primjer 4. Ispitajmo konvcrgenciju integrala

J dx

Vx:l + I . 1

(Si

00 0

ff(X)dx = lim ff(x)dx

b~ 00

a "

(3)

Rjesenje. Kada x---+ + (X) imarno :

i ovisno 0 postojanju iii nepostojanju konacnog limesa na desnoj strani jednadzbe (3) pripadni integral nazi V 3JTI 0 honuergentnim iii dinerg cntnim,

Anaiogno je

b b

f f(x)dx= lim ff(X)dx

{f(X)dX = lim

a--·U)

o

ff(X)dx.

Kako integral

foo dx

a x~ 1

konvergira, to nas integral (5) takoder ko nvergira.

Aka If (x)1 ~ F (x) i integral! F (x) dx konver giraiu, onda integral (3) takoJer korive rgir a.

Primjer 5. Ispitajmo konvergenciju eliptickog integrala

Ako je J(x) >0 i lim {J(x)x"'}oc£1c;icco,

A

A *0, tj , J (x) .~ - za x-+ =, onda: x17l

1 dx

fvl-x'"

o

(6)

1) za 111> I integral (3) konvergira, 2) za III c;l integral (3) divergira.

Primjer 1.

I -f I

f d: = lim f d: + lim f d~ = lim (_I_

x c-+O X c-40 x- t)-+O YJ

-I -I

integral divergira.

- 1) + lim (_I_ - I) = 00;

ry-+O 7J

Rtescu]c : Tacka prekinutost i podintegralne funkcije: x

(I x) (I i x) (I l x2), pa dobij emo :

l. Pr imij enimo fomulu I - x"

---~-

V(i + X)'j2 1!(1~=c~T(-l-~r)

10 Dernf do vic : Zadaci

146

ODREDENI INTEGRAL!

Prema tome cerno pri x,_._! imari

1

~~-~

Vl=x'

Kako integral

konvergira , to i dani integral (6) takoder konvcrgira.

I zracunujre ncpravc in regralc iii ustanovitc niihovu divergenciiu):

0
1546 . r dx 1547. f~i); ,
. jx' x
0 -1
1 3
r d~_, f clx
1548. 1549. (x_l)2'
• x"
0 0
1 'CD
1550. J dx 1551. fdX,
x
0
OJ co
1552. f ~:\ 1553. f dx .
x2 ' xP
co
1554. J dx 1555. f dx
1 +x2' x2+4x+9 .
_I_
co 0
1556. rSinXelx, 1557. J dx
.J x In x
0 0
.l CD
2
r elx 1559. f dx (a> 1).
1558. x In2 .x xln x
0
-"-
f dx ,
1560. (a> I), f ctgx dx.
x ln ' x 1561.
() v

NEPHAVI INTEGHALI

147

co

1562. fe-kXelX

(k>O),

co

1563. f arctg X' , ~2~- ax.

x +1

o

1564.

o:

1565. J): .:

1566.

I spitaitc konvergenciiu integrala :

1567.

1568.

+w

J' dx

2x+~x2+1+5 .

1569.

f dx

x2+~x4+1

1570.

()

1571.

2

1572. J'dX ln x

ex

fSinX 1573. 7e1x.

1574*. Dokazite da Eulerov integral prve vrste (beta-Junkcija)

1

R(p, q)= IxP'!([-x)qoldx

o

konvergira za p>O j q>O.

1575*. Dokazite da Eulerov integral druge vrste (gama~funkclia)

if)

"f(p)= !xP-1e-'elx o

konvergira za p > O.

10'

148

ODREIlENI INTEGRALI

v

4

ZAMJENA VARI.TABLE U ODREflENOM INTEGHALU

149

4. Zarnjena var-ijable U odr edeno m Iutegr alu

1581. Za integral

Ako je funkciia f (x) ncprckinuta u intervalu a <x <b, a x ~ 'I' (t) zajedno sa svoiorn derivaciiorn cp'(t) u intervnlu 'i. <: ";jl, gdje je a 9 je f [cp(t)] definirana i neprekinuta u intervalu 'X ",:t ";jl, onda je

b 0

ff(X)dX = Jf['P(t)]<P'(t)dt.

funkcija neprekinuta i b ~ 'P (jl), pri ce mu

.r f(x)dx (b>a)

a

f x2 Va2 - x2 dx o

odredite cijelu Iineurnu supstituciju X = ext + {3, pornocu koje ce pripadne granice intcgrirania postati 0 i I.

Primjenom naznacenih supstitucija izracunaite ove integrale: -1-

L:~,

Primjer J. Izracunajte

1582.

(a>O).

Rjesenje. Stavimo

1583.

x = asin t :

dx ,~ a cos t dt ..

x IT

Tada je t ~ arcsin - i prerna tome mozerno uzeti da je 'X ~ arcsin 0 ~ 0, jl ~ arcsin 1 =-

a 2

In 2

1584. J ~idx,

Prerna tome cerno imati :

a 2 2

I x' Va2 - x2 dx = I a' sin' t Va2 - a' sin' t a cos t dt ~ a' I sin' I cos' t dt =

o 0 0

"

1585. f 3 +i~~s;'

t tg-=z.

2

2 4 •

~ ~ I sin' 21 dt O~

o

2

a'I

"8 (1 - cos 41) d: ~

o

a' (

- I

8 .

2

~Sin41) I

o

"a,1

1586.

tgx = 1.

16

P0l110CU odgovarajucih supstituciia izracunajte integrale :

1576. Moze li se integral

2

J Vl-x2dx

o

izracunati pomocu supstitucije x = COS l?

Transformiraite odredene integrale pornocu naznacenih supstituciia :

1587.

I

I, 2

-\:

-z·dx.

• x

V2

1588.

r P--l dx.

, x

3 1
f Fx+ldx, 1578. f dx x = sin t .
1577. x = 21-1. )1_x4 '
1...
2
.±_
3 »:
f dx 2
1579. )x2+ l' "x = sh z. 1580. I.f(X)dX, x = arctg I.
_:3__ 0
4 In 5

rex j~--;=J

1589. -.--- dx.

IV eX+ 3

()

1590. r dx

• 2x+ + 1

Izracunajte integra lc :

r d.v

1591. .x ---,,,,~,,+c.c~5"x'=+==-1·

1593. r 'I ax - x2 dx,

1594.

f dx

5-3cosx'

150

ODREDENI INTEGRALI

v

6

TEORE1VI 0 SREDN.JO.J VRLJEDNOST!

151

1595. Dokazite da je

HiIl6*. Pokazite da za gama-funkciju (vidi br. 1575) vrijedi formula rekurzijc :

Jf(X)dX = 2 f'f(X)dX.

f'(p+ 1) = pf(p)

(p>O).

kada je f

parna runkciia, a da je

Odatle izvcditc da je F (n+- 1) = III ako je n prirodni broj. 1Ii07. Pokazite da za integral

J.reX)dX = o.

I" = I sin"xdx = f cos"xdx

()

kada je f (x) neparna funkcija. 1596. Pokazite da je

vrijedi formula rehureije

o

11 1

In = --/,1-2·

11

Nadite In' ako je 17 prirodan broj. P0I110CU dobivcne formule izracunajte 19 i IIIl·

Primjenom visestruke parcijalne integracije izracunajre integral (vidi br. 1574)

0) W

fe-X2dx=2 J e-x'dx= f7xdX.

16()8.

1597. Pokazite da je

()

o

1

SCp, q) = J xP-1(1-x)Q-1dx, o

gdje su p i q cijeli pozitivni brojevi.

1609*. Izrazite pomocu B (beta-funkcije) integral

1

J dx

arccos x =

J' ~1l X dx.

x

1598. Pokazite da je

z,

2 2

ff(SillX)dx = J f(cosx)dx.

o 0

.t: 2

i.: = f sin"'xcos"xdx, o

ako su min cijeli nenegativni brojevi.

5. Paecljalna i ntegr acija

6. Teor ern 0 sr ednjo] vr ijcdnosti

Ako su funkcije u (x) i V (x) neprekinuto derivabilne u im ervalu [a, h], onda je

b b b

f u(x)v'(x)dx = u(x)v(x) \ - J v(x)u'(x)dx.

(I)

1". Pr-ocjeria intcgrala. Ako je f(x) ':F(x) za a :',X <b, onda j e

b b

J f(x)dx:o:;: f F(x)dx.

(1)

Primjenom forrnule za parcijalnu integraciju izracunaite integra le :

Ako su f (x) i 'P (x) neprekinute za a ~x <b, a pored toga je 'P (x) ;?O, onda je

b h h

m f rp(x)dx:o:;: Jf(X)'P(X)dX:O:;:M J rp(x)dx,

(2)

1599. fxcosxdx, 16()O. f ln x dx.
0
1
1601. I x3 e2x dx. 1602. I eX sin x dx.
0 0
1603. lxe-xdx. 1604. I e-axcos bxdx (a >0).
0 0
00
1605. fe-axsinbxdx (a>O).
0 a

gdje je nt naimania, a AI najveca vrijednost funkcije f (x) u intervalu [a, b].

Napose, ako je 'P (x) = I, onda je

b

m(b-a):O:;: J f(x)dx:S;M(b-a).

(3)

Nejednadzbe (2) i (3) mozerno zamijeniti ekvivalentnim pripadnim jednadzbama :

b h

J f(x)<p(x)dx =f(c) J <p(x)dx

152

CJDEEDENI INTEGEALI

v

7

b

Jf(X)dX = f(~)(b~a),

PCJVRSINE HAVNINSKIH LIKCJVA

153

Procijenite integrale:

1

lIH 7. f +x-2 dx.

isrs,

+ 1

f dx

8 + x3'

a

gdje su c i ~ neki brojevi koji leie izmedu a i b.

Primjcr: Procijeniti integral

1619.

1

+ - sin-x dv. 2

-1

2n

f dx

10 + 3cosx

-sr -rrV1

~<l<-· -,

2 2 2

.s. 2

1621. f _sin x dx. x

Rjcsenje. Kako je 0

sin2x :<~ 1, to irnarno :

rj. 1,57 < 1 < 1,91.

2'. Srednja vrtiednost funkcije, Broj

4

1 h

It = -_ J f(x)dx b~a

200n

f cosx

!fiZZ. Parcijainom integracijom dokazite da je 0 < -- .. ~ dx <

X lOOn

nazivamo srednjom urijednosti funkcije f (x) u intervalu a ,~:x <b.

lEBO"'. Ne izracunavsi integraJe odredite njihov predznak:

lOOn:

7. Povrsine ravninskih Iikova

a)

f2 3 d .

x x,

2IT

c) f Si:x dx.

o

1", Povrsma u p r avokutnim koor-dinatama. Ako je neprckinura krivulja zadana u

pravokutnim koordinarama jcdnadzborn y = f (x) [J(x) ;>-OJ, onda se povrsina trapeza

orncdenog torn krivuljorn, dvjerna vertikalama u tackarna x 'a i x b te odsjeckorn apscisa

a S;x.;;.6 (st. 40) odreduje formulom

-1

b) J x COS x dx : o

b

5= Jf(x)dx.

(1)

y2

Primjer 1. I zracunaimo povr sinu ornedenu parabolorn y = 2 pravcima x I i x = 3 i osi

apscisa (sl. 41).

1611. Istrazite koji je od dva integral a veci ne izracunavsi integrale:

1 1 2 2
a) f J1 + X2 dx iIi f xdx; c) f ex2 dx iIi f eXdx.
0 0
1 1
b) J x2 sin2 x dx iii f x sin i x d x ;
0 0 Nadite srednje vrijednosti funkcija u oznacenim intervalima:

1612. f(x) = x2, 1614. f(x) = sin ' x,

O~x~1.

1613. f(x) = a + bcosx, ~n x 7!.
1615. f(x) = sin" x, 0 x 7[.
ukljucen izmedu 2 1 :::::: 0,70.
_ Roj 0,67 V2
3 ° ~x ~7[.

I

1616. Dokazite da je r dx

J V2+x--x2

o

Nadite tacnu vriiednost tog integrala.

x

y

b X

o

a

Slika 40.

Slika 41.

Rjesenje. Traiena povrsina izrazcna je integralom J

s; J~ dx=4L

2 3

1

154

ODREDENI INTEGRALI

v

P(JVH'<=:,TNE HAVNINSKIH LIKOVA

155

Primjer 2. Izracunairno povrsinu ornedenu krivuliorn x = 2 - y -y' i osi ordinata (sl, 42). Rjesenje. Ovdje su zarnijenjene uloge koor dinctnih osi pa se stoga trazena povrsina izrazava integralorn

Ako je po dijclovirna glatka krivulja zadana jednadzbama u parametarskorn obliku x ·0= rp (I), Y ~o 'P (tl, onda se povrsina krivocrtnog trapeza, omedena torn krivuljorn, sa dvije vertikale kojirna su i ednadzbe x = a i x = b, te odsjeckom osi OX, izrazava integral om

I

S = f(2 -y - y')dJ' = 4~' -2

gdje su granice integriranja Yl = - 2 i y, = I nadene kao ordinate tacaka u kojirna dana krivulja siiece os ordinar a.

y

Slika 42.

s

J Ij/(t)q/(t)dr.

'1

gdje sc tj i 1'2 odrcduj u iz jednadzbi

b = 'F (I,) l <Ii (I) ;C, 0 u intervalu [I" 12J·

Primjer 4. Nadimo povrsinu elipse S (s1. 45) pornocu nicnih pararnctarskih jednadzhi

f2(x)

J x :--= a C(1:-; r

lv= hsinr(O <: 1<: 2n).

y

i iz toga <_S = nab.

Rjeienje . Zbog simetrije dovolj no je cia izracunanio Pli\T~!lHI jc dnc ('e!\Ttinc elipsc i zatim je pornnoz irno sa cetiri.

Stavliajuci u jednadzbi x ;~~--= a cos t naipriie x O, zat im x co--=: a dobit cerno granicc

IT

integracije tl = i t2 O. Prerna tome 1n1a1110:

2

2

I Teab

sin zi d, = ab sin" (dt = _-

., 4

o

~ s J bsinl(

o

x

y=fil){} Slika 43.

U opcenitijcm slucaiu, kada je povrsina S orncdena sa dvije neprekinute krivulje y ~ f (x) i y.~ 12 (x) i sa dviie vertikale x = a i x = b, gdje je f/x); f, (x) za a,;x ,,;b (s1. 43) irnat c~:n():

b

s = f [f, (x)- II (x)] dx.

2", Povr sina u polarnim koordmatama. Kada je neprckinuta krivulja zadana u polarnim koordinatama jcdnadzborn r '.f('P), tada povrsinu isjccka AOE (51. 46) ogradcnog lukorn krivulje i sa d va polarna radijusa OA i 013 s pripadnim vr ijednostirna 'PI ~ o. i V'2 = f3 mozemo izraziti inrcgralom

Primjer 3. Izracunairno povrsinu S zarvorenu medu krivuljarna (s1. 44)

_V=2_X2

(2)

p

S=-~ JU('P)]2d'P.

(3)

Primjer 5. Nadirno povrsinu koju zatvara Bernoullijeva lemniskara 1'2 ,= a2 cos 2rp (sl, 47).

Rjesenje. Rjesavaiuci sistern iednadzbi (3) nalazimo granice integrirania: X, = - 1 N a osnovu formule (2) dobivarno :

1

• 2

S~ 1(2-X'-X3)dX

-=1

( X3

Zx -

3

x

Slika 44.

x, 0= I.

y

/ / /

2 2 --, IS

v ,

suu« 46.

Slika 47.

Rjeienje. Zbog simetrije krivulje racunarno naipriie samo jednu cetvrtinu trazcne povrsine

4 I .

2 J a' cos 29' d7 o

a' [ 1

= 2" .. 2 sin2'P

4

Slika 45.

Odatle je S = Q'.

156

ODREDENI INTEGRALI

v

7

povnSINE RAVNINSKIH LIKOVA

157

1623. Izracunajte povrsinu omedenu parabolom y = 4x-x2 i osi apscisa. 1624. Izracunajtc povrsinu omedenu krivuljom y = lnx, osi OX i pravcem x

1642. Nadite povrsinu omedcnu krivuljom a"y2 = x2 (a2-x2). 1643. Izracunajte povrsinu unutar krivulje

1625*. Nadite povrsinu omedenu krivuljorn y = x (x - I) (x- 2) i osi Ox.

1626. Nadite povrsinu omedenu krivuljom y3 = x, pravcem y = I i vcrtikalorn x = 8.

2

(X ')2 (r )')

~5. +~ =1.

1627. Izracunaite povrsinu omedenu jednim poluvalorn sinusoide y = sin x osi ox.

1644. Nadite povrsinu izmedu istostrane hiperbole x" - y2 = 9, (lsi OX i promjera koji prolazi tackorn (5; 4).

1645. Nadite povrsinu izmedu krivulje y = ~!_, osi OX x2

ordinate x = I (x> I),

7T

1628. Izracunaite povrsinu omedenu krivuljom V = tgx, osi OX i pravcern x == - .

, 3

1629. Nadite povrsinu omedenu hiperbolom xy =~ m", vcrtikalama x = a i x ~= 3a (a>O) i osi Ox.

'l 1630. Nadite povrsinu koja se nalazi izmedu «versiere» Marije Agnesi y = __ a_'_ x" + a2

1646*. Nadite povrsinu omedcnu cisoidom x = 2a (a>O).

2a - x

njenom asimptotorn

i osi apscisa.

1631. Izracunajte povrsinu lika omedenog krivuljom y = x3, pravcem y = 8 osi OY.

1647*. Nadite povrsinu izrnedu strotoide (a>O).

x (x-a)"

2a - x

njene asimptote

1648. Izracunajte povrsinu obaju diielova na koje parabola y" = 2x dijeli hug = 8.

1632. Nadite povrsinu omedenu parabolama y2 = 2px i x2 = 2py.

1633. Izracunajte povrsinu omedenu parabolom y = 2x - x2 i pravcem y =, ·--x. 1634. Izracunaite povrsinu odsjecka koji od para bole y = x2 odsijeca pruvac

y = 3~-2x.

1649. Izracunaite povrsinu unutar kruznice

16 i parabole .'(2=12 (_v-I).

1650. Nadite povrsinu unutar astroide x = a cos' t : Y = b sin 3 t . 1651. Nadite povrsinu omedenu osi OX i jednim lukom cikloide

:\,2 :Hil5. Izracunajte povrsinu zatvorenu izrnedu parabola y =, x2, Y =,

2

pravc a

x=a(t-sint).

y=a(l-eost).

y = 2x.

1652. Nadite povrsinu omedenu jednom gran om trohoide

2 2

1636. Izracunaite povrsinu zatvorenu medu parabolarna v ==- i y = 4- - x2,

~ 3 3

x=at-bsint,

1637. Izracunajte povrsinu omedenu x"

i parabolom y = :._ ,

2

»versierom«

Marija

Agnesi

(O<h :c;a)

y = a =b cos t

i tangentom u njenim najnizim tackama.

1638. Izracunajte povrsinu omedenu krivuljama y = eX, y = e~X i pravcem x = I.

1653. Nadite povrsinu omedenu kardioidorn

. x2 'V 2-

1639. Nadite povrsinu lika omedenog hiperbolorn __ :....... = I

x = 2a. a2 b2

i pravcem

x = a (2 cos t - cos 21), y = a(2sint-sin2t).

1640*. Nadite povrsinu ornedenu astroid om x 3 + Y 3 = a -'.

1654*. Nadite povrsinu petlje Decartesova lista

1641. Nadite povrsinu izmedu lancanicc Y = II ch !_. a

osi 0 Y i pravca

3at

x = -----~.

, 1 + t3 '

3at2

\' =-----_ -.

, 1 + t3

1655*. Nadite povrsinu lib omedenog kardioidorn r c.= a (1 -l-cos 9.}

158

ODREElENI INTEGRALI

1656*. Nadite povrsmu koja se nalazi izmedu prvog drugog zavoja Arhimedove spirale T = acp (sl. 48).

1657. Nadite povrsinu jedne !atice krivulje

r = .• Q cos 2,p.

1658. Nadite povrsinu omedenu krivuliorn

rZ = a2 sin 4 cp,

1Ii59*. Nadite povrsinu omedenu krivuljom

r = a sin 3rp.

1660. Nadite povrsinu omedenu Pascalovim

puzcm r = 2 + cos 'P.

16610 Nadite povrsinu omedenu parabolom r

7T

1 rp

2

1662. Nadite povrsinu lika omedenog elipsorn

Slilw 48.

a sec"

cp 2

4

poluzrakama q'

r = --"P_-

(0

1 + £ cos rp

< I).

166'P. Nadite povrsinu omedenu krivuljom x'

1663. Nadite povrsinu izvan kruga r = a ornedenu krivuljorn T

2a cos 3 cp:

8. Duljina Iuka kr ivulje

1', Dufiina luka u pr-avokut ni m koor dinarama. Duljina sluka glatke krrvulje izrncdu dvije t"eke s apscisama X.cc a i x = 6 (a < b), iznosi

b

5 = J F+~~dx.

Primjer I. Nadimo duJjinu astroide x'I"+y'l" ~a21' (sl. 40).

Rjesenje. Deriviraniern ied nadz be astroide dobivamo :

.l,lp

Prerna t orne je duljina luka ccrvrt ine astroide.

Odatle dobivamo s

6a.

y

x

Slika 49.

3 -a.

2

v

DUL.JINA LUKA KRIVULJE

159

2°, Duljina Iuka krIvul]c zadane par-arnerar-ski, Ako je krivulja zadana jednadzbama u pararnetarskom obliku x ~ 'I' (I) i Y ~ ,I, (I) (7' (I) i 'P (t) su neprekinuto derivabilne funkcije), onda je duljina luka s kr ivulje

12

s= f J~~-dt,

I,

gdjc su [1 i It vrijcdnosti parametara koji odgovuraju krajcvirna luk.r (£1 < t2).

Primjcr 2. Nadirno duljinu svoda (luka) cikloide (sI. 50)

{X a.(/ sin z ). y = af, 1- cos t i.

dx

R;e.ienJf. Imamo x' = ell = a(l-,cos I) i y'

dv

. ~= a sin t, Prcrna tome je dt

2iT

5= fVa2(I-cost)"+a2Sin2tdl o

2;'1

2a J sin ~ cit 8a.

o

Granice integracije [1 0 i ts 2IT odgovaraju krajnjim tackama svoda cikloide.

x

Slika 50.

sui» 51.

Ako je glatka krivulja zadana jcdnadzborn r r ('I') u poJarnim koordinatama l' i 7', onda

duJjina luka 5 iznosi

p

S = J .Jr2+r'2d'P,

gdje su 'J: i fl vrijednosti polarnog kuta u krajnjirn tack ama luka (CI;< (l).

Prirnjcr 3_ Nadimo duljinu citave krivulje r a sin" rp (sl , 51). Citava krivulja opisana ie taC:k1,11l1

(1', r) bela se V' mijenja od 0 do 37T.

l~if,\\:Jljc. Imarno r'

a sin" !_ cos !_ , pa prcrna tome l'itava duljina krivulje iznosi

3 3

2

160

ODREflENI INTEGRALI

v

9

VOLUMENI TIJELA

161

1665. Izracunaite duljinu luka semikubne parubol« natnou sistema del tacke k()jnj su koordin.u e .v

=, x:l od ishodista koordi-

4, v ~.

16820 Nadite duljinu luka hiperbolne spirale

r rp = 1 od tacke (2; +) do racke (~ 2;).

16830 Nadite duljinu luka Iogaritamske spirale r = ae'"'l' (m>O) koji je unutar kruga r = a.

11684t Nadite duljinu luka krivulje rp =~ (r + ~) od r = 1 do r = 3.

1666*. Nadite duljinu luka Iancanice v+. c ch ~od vrhaA (0; a) do tacke B (h; h).

a .

1667. Izracunuite duliinu Iuku parabolc \' 2 x od x = 0 do x ,= I.

1668. N adite duljinu luka krivulje y = e: izrnedu tacaka (0; I) i (I ; e). 1669. Nadite duljinu luka krivulje y~=ln x od X= V:3 do x=VS. 1670. Nadite duljinu lukav = arcsin (e-X) od x = 0 do x = 1.

16710 Izracunajte duljinu luka krivulie x = In sec y izmedu y = 0 i )' = ;

9. Volumeni tijela

,0. Volumcn r-otaclonog tijela. Volumen tijela nastalog rotacijom krivocrtnog trapeza ornedenog krivuljom Y = I (x), osi OX i dvjerna vertikalama x = a i x = b, oko osi OX iIi 0 Y, izrazcn je pripadno formulama:

1672. Nadite duliinu luka krivulje x = - 4

In y od v === 1 do y = e. 2

b

2) Vy=2nJxydx*).

1673. Nadite duljinu luka desne grane traktrise

r==: I a+Ja2- y21

x=....;a -y +aln --y-- od y=a do y=b

(O<h<a).

Primjcr 1. Izracunajrno volumen tijela nastalog rotacijorn lib omedenog jednim poluvalom sinusoide Y = sin xi odsjeckom 0 ~x ~7T osi OX oko a) osi OX i b) osi OY.

Rjesenjc.

1674. Nadite duljinu l uka zatvorenog dijela krivulje 9 ay2 = x (x-3a)2.

1675. Nadite duliinu luka krivulje y = In (cth ~) od x = a do x = b (O<a<b).

tc

a) Vx tt fSin2 xdx= ~2; o

rr

b) vY='2rrf xsinxdx=2rr(-xcosx+ sm o

Volumen tijela nastalog roracijom oko osi OY lib ornedenog krivuljorn »=s!v), i sa dvije paralele y = c i y d (c < d), mozerno odrediti pomocu formule :

x = a(cost+tsint), y = a(sint-tcost)

} od f = 0 do t = T.

d

= IT J x2dy,

1676*. N adite duliinu luka evolvente kruznice

7

X =~~COS3 t; a

koju dobivamo iz ranije navedene forrnule 1) perrnutacijorn koordinata x i y.

Ako je krivulja zadana u nekorn drugom obliku (pararnetarski, u polarnim koordinatama itd.) onda u navedenim formulama moramo provesti odgovaraiucu zarnjenu varijable integracije.

U opcenitijem slucaju volumen tiiela nastalog rotacijom lika ornedenog krivuljarna Yl=/l(X) iY2=lzCx) [pri cernu je/l(x)</2(X)] i pravcima x=a, x=b (a c. b) oko koordinatne osi OX jest

1677. Nadite duljinu evolute elipse

1678. Nadite duljinu krivuljc

b

Vx = tt f (y~- yi)dx-

x = a (2 cos t - cos 2t), y = a (2 sin t - sin 2t).

}

odnosno oko osi OY

1679. Nadite duljinu prvog zavoja Arhimedove spirale r = asp, 1680. Nadite ukupnu duljinu kardioide r = a (l +cos rp).

b

Vy = 2n JX(Y2 - Yr)dx.

1681. Nadite duljinu luka dijela parabole r = a sec- '{J_ koji od parabole odsijeca

vertikalni pravac kroz pol. 2

') Neka je tijelo nastalo rotacijorn oko osi OY krivocrtnog trapeza omedenog neprekinut om krivuljom y ~= lex) i pravcirna x = a i x = b (a < b) i Y c~ O. Za element volurnena toga tijela odabirerno volumcn dijela tijela koji nastaje rotaciiorn pravokutnika sa stranicarna Y i dx oko osi 0 Y i udaljcnog za' x od osi OY. Tada je element volumena

b

d Yy 2nxy, odakle je Yy c~ 2n I xy dx.

11 Liemid ov ic ; z.co aci

162

ODREDENI INTEGR.Pi..LI

v

Nadimo volumen torusa nastalog

ox

52),

118.l110:

b

oolarna

(b

sin

se suostituciiom x =

nastaiog rotacijorn isjecka omedcnog

(r;;;, <:: okc polarne 08i, rnozerno 17Y'",CiJn"fl ovorn

dva

52,

osi lika

Primjer

Odredite volumen

nasrane roraciiorr. krivuljc r = {l sin 2r:p oko polarne 081.

RjesenJe.

Primier (;drediIDO baze i nagnuta ie

prom-

1

- Y.:V tg '-= ---~ tg

= tg

2

01(0 OSl O'){

omedene S osi

Nadite volurnen

ornedene Jan-

.Y

ornedcn-

OY OI1og

oko pravca X= a onog

S~ naiazi

njene

2a-x

164

ODREDENI INTEGRAL!

v

10

POVRSINA ROTA ClONE PLORE

165

1698. Nadite volumen rotaeionog paraboloida kojemu je polumjer baze R, a visina H.

1699. Ravni parabolni odsjecak kojem je baza 2a i vis ina h rotira oko baze. Odredite volumen rotacionog tijela koje pri tome nastane (Cavalierijev «limun»).

1110 Povr Hna rotacione

. Povrsina plohe nastale rotacijorn oko osi OX luka glatke krivulje y "Of (x) izmedu tacaka x = a 1 x = b (a < b) izracunava se forrnulom

1700. Pokazite da je volumen tijela koje ravnina X = 2a odsijeca od rotacijom istostrane hiperbole x2_y2 = a2 oko osi OX, kugle polumjera a.

171U. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom lika omedenog jednirn svodom cikloide X = a (t-sin r), y = a (I-cos r) (0 < t 2n) i OSI OX, aka: a) osi OX, b) osi OY i c) osi simetriie Iika.

nastalog volumenu

b h

f ds j''--

= 2n y- dx = 2n y,/1+y'2dx

dx

1702. Nadite volumen tiiela nastalog rotaeijom astroide x = a cos" t, y = b sin" t oko osi OY.

1703. Nadite volumen tijela nastalog rotaciiom kardioide r = a (1·leos 'P) oko poJarne osi.

1704. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom krivulje r = a cos" 'P oko polarne osi.

1105. Nadite volumen obeliska kome su paralelne baze pravokutnici sa stranicama A, B i a, b, a visina je h.

11116. Nadite volumen eliptickog stosca kome je baza elipsa s poluosima a i b, a visina h.

:i.107. Na tetivama astroide X2/3+y2/3 = a2/3 paralelnim S osi OX konstruirani su kvadrati kojima su stranice jednake duljinama tetiva, a ravnine su im okomite na ravninu XO Y. Nadite volumen tijela koje sacinjavaju ti kvadrati.

t 708. Krug se mijenja i pomice tako da jedna tacka njegove kruznice lezi na osi 0 Y,

• x2 y2

a centar opisuje elipsu - +,--c- = 1, dok je ravnina kruga okornita na

a2 b~

llS 0 Y. Nadite volumen tijela koje tvori taj krug.

1709. Ravnina pomicnog trokuta ostaje okomita na nepomicni promjer kruga polumjera a. Baza trokuta je tetiva kruga, a vrh trokuta klize po pravcu koji je paralelan s nepomicnim promjerom i od ravnine kruga udaljen za h. Nadite volumen tijela (nazvanog konoidom) koje nastaje pomicanjem tog trokuta od jednog do drugog kraja promjera,

:I. '110. Nadite volumen tijela omedenog valjcima X2+Z2 = a2 i y2+Z2 = a2.

1711. Nadite volumen odsjecka koii ravnina x = a odsijeca od eliptickog parabo-

y2 Z2

loida~ + -:-0:; x.

2p 2q

1712. Nadite volumen tijela omedenog jednodijelnim hiperboloidom

(ds je diferencijal luka krivulje).

. Ako je jednadzba krivulje drukcijc zadana, orida se povrsina S x dobiva iz formule (1) odgovarajucorn zarnjenom varijabla.

Primjer 1. Nadimo povrsinu plohe nastale rotacijom oko osi OX petlje krivulje 9)'2 = x (3 -x)' (sl, 54).

y

y

sui» 54. Slika 55.

Rjesenje. Za gornji dio krivulje za 0 .:S;3 imamo:

1

= 3(3

x+l

Odatle jc difcrcnciial luka ds =-- dx. Na temelju forrnule (J) po-

2

vrsina plohe ce bit i

s ~ 2IT J + (3

o

x+!

--- dx ~ 3".

2Vx

Primjer 2. Nadimo povrsinu plohc nastale rotaciiorn jcdnog svoda cikloide x = a (t -sin t); Y= a (I-cos t) oko njene osi simetrije (sl. 55).

Rjeienje. Trazena povrsina nastane rotacijorn luka OA oko pravca AB kojernu je jednadzba X= ira, Aka odaberemo y za nezavisnu varijablu i uzrnerno u obzir da ie os rotacije AB pornaknuta za -na od koordinatne osi 0 Y imat cerno ;

2a'

S = 2IT r

ds

- x)·- . d v.

dy .

Prije!azom na varijablu t dobivamo:

IT

S = 2" f (Tea· at ... a sin t) V (.~ ~~- ( ::~ r dt

o

IT

of.. . t I

= ._IT J (rra~al--I-a sin f) 2a SUl 2- (t

o

x2 y2 z2

-+---= 1 i ravninarna z = 0 i z = h.

a2 b2 c2

x2 y2 z2

Nadite volumen elipsoida - + - + - = 1.

a2 b2 c2

IT

(" . t t t

= 4rcaZ J (JC sin -2 - t sin ~,z + sin t sin -2.l elf =

()

=4rra2!

2;r cos ~-- + u cos _!_ -4 sin !_ + -~ sin" _!_ -J"

2 2. 2. 3 20

1713.

ODREBENI INTEGRALI

zrcala AOE oznacene su na

se dobiva

sinusoide y = sin oko

I1H.t N adite povrsinu

oko osi OX do X= +00.

hatenoidomi nas-

tale rotacijom lancanicc y = a

x

oko osi OX

a

intervalu od x

o do x = c.

astroide

nastaie OY.

II

I\TOMENTI TE2:.rSTA. GULDINOVI TEOREMI

167

Ako masa ncprck inuto . ,1iniju .Hi Iik r avnine .x:0Y, onda staticke mornente iHX i

\" S obzirorn na koordinatne lOY UITIjCsto sumom (I) izrazavarno pripadnirn intcgralirna,

Za ~ georncrrijskc likove smatrarno da je gus toea iednaka iedinici.

Napose : 1) za krivulju x = x (s), y = y (s) gdje je parameter s duljina luka, imamo:

st

i.

Mx = r l'

L

dv:

r

My = J x(s)ds

(2)

()

diferencijal luka , L duliina citave krivulje);

') /~a ravninski [ik ornede n k r ivuliorn \' .v llSI OX i sa dvije vertikalc x = a i y = b,

(a < b)~ dob-vamo

j\/[" =

2

r

y I y ! dx : My = I x I y I dx.

~

Primjer f. Nadimo staticki moment S obzirom na OS1 OX

= + ~=i,

a iJ

Rjeienje. Ovdje je y = b (1 - \

= 0, y C~ 0 (sl. 57).

x\

- ). Primjenorn formule (3) dobijerno

a,

rotacijom kruznice

nastale rotacijom krivulje X = y"- -=- in y oko

4 L

X \2

--} dx =

17200 Nadite osi OX od y =

do

y = e<

~-,

a2 bD

svoda cikioide oko : a) OS! OX; b) osi OY;

nastaie rotacijorn oko OS1 OX kardioidc

= a (2 cos t ~ cos

1

i

y = a (2 sin t - sin

a

b2 t: ( --I 1 2 J

o

01(0: 1)

x ( t -- -- ') dx =

, a j

6

My

b

OY trokuta orncdenog pravcirna:

6

"

(l

sux« 57.

~ 1\1oment tJt'llJmostrt Momenunn tromosti S obzirom na os I) materijalne racke

rnase m udaliene od 08i I za d, nazivamo Iz = md",

Momentom troniosti S obzirom na os I, sistema od materijalnih tacaka s masarna Ii'll";

. ' . ~ mn nazivamo sumu

Il= I

i~ 1

d" ... , d., udaljenosti tacaka od osi I. Za slucaj neprckinutc razdijeljene mase, umiesto odgovarajuci integral.

:I. 725. Odredite -povrsinu piche nastale rotacijom Icmniskate r" = a2 cos 2'P oko polarne 081.

surne

Primjer 2. Nadimo moment trornosti trokuta s bazom b i visinom h S obzirom na njcgovu bazu, Rjeienje. Bazu trokuta uzet cerno za os OX) a niegovu visinu za os OY (sl. 58),

Rastavimo trokut na neizmjerno tanke hori-

7011talne ~ralce sirine koie oredstavliaju Y!

elernentame mase dm. se slicnoscu

trokuta dobivamo :

. ~ h-)!

elm = b ---;--- dy n

1726" Nadite povrsinu osi.

nastale rotacijom kardioide r = Za (l -l-cos 'P) oko

10. Staticld. moment, Siatichim momentom S obzirom na os I materijalnc tacke A mase 171 udaljcne za d od osi I nazivarno vrijcdnost ~lfl = md.

5'tatitkim momentom S obzirorn na os I sistema n rnarerijalnih tacaka s masama HZ2; ••• mn,

koje ieze u istoj ravnini S osi i udaliene su od nje za d1, d2, ••• , dn nazivamo SUITlU

pri ccrnu udalienost i tacaka koje ide s jedne stranc osi I uzimamo s predznakom

stranc s prcdznakorn ). Analog no odrcdujcmo statichi moment sistema t.aiaha s

ninu.

(I

Odatle je

1":)12 (h~_'V) dy = o

~ bh3.

I

na rav-

Ix =

h

Slika 58.

v

MOMENTI TEZISTA. GULDINOVI TEOREJVII

168

ODRE£lENI INTEGRALI

11

169

m; X = -- -,

:r. TeziSte. Koordinat c Ici:i.ita ravninske krivulje (iii lika) mase II! racunarno po formulama

In.x y = --, lIZ

Teor ern 2. Volumen tijcla nastalog rotacijorn ravninskog lika oko ncke osi koja Jdi u ravnini Iika, ali ga no sijecc, jednaka je produktu povrsine tog Iika s duljinorn kruznice koju opisuje leiiste lika.

III

11. "l2"l. Nadite statickc momente, s obzirom na koordinatne osi, odsiecka pravca

gdje su Atx i lH y sraticki momenti mase, Za geornetrijske hkove masa M je brojcano jednaka pripadnoj duljini luka ili povrsini,

Za koordinate leZisla (x, y) l uka g lutke krivulj e U ravnini y=/(x) (a~x~b), koji spaia tacke A (a; f(a)) i B(b; feb»~, imamo :

B

J xds _ A

X = __ .. __ .- =

S

X V

-_ .. +-"- = 1,

a b

B b

Jyds Jyy'1+{y')2dx

- A a

Y = --- = -~- .. ~~-_~ .

S ;)1 + (y')2 dx

*)

zatvorenog medu koordinatnim osirna.

1728. Nadite staticke momente pravokutnika sa stranicama a i b s obzirom na njegove stranice.

1729. Nadite staticke momente s obzirorn na osi OX i 0 Y i koordinate tezista trokuta, omedenog pravcirna: x+y=a, x=O i y=O.

1730. Nadite staticke momente S obzirorn na osi OX i OY i koordinate tezista luka astroide

Koordinate tezista (x, .y) krivocrtnog trapeza a ~x <b, 0 ~y ~/(x) rnozemo izracunati po forrnulama

b

J xydx

- a

X=-~-'

S

b

gdic je S .:::; f y dx povrsina lika,

X2/3 + y2/3 = a2/3 , koji lezi u prvom kvadranru.

1731. Nadite staticki moment kruznice

ji = -'=---S

r = 2a sin 'P

Analogue formule vrijedc za koordinate rei;sla tijela.

Primjcr 3. Nadimo leiiste Iuka polukruxnicc X'+y2 = a' (y ~O) (sl. 59).

Rjesenjc. Imamo

y=

y' =

ds =

a dx

dx = ~~-".

Odatle ie

Ail' =

Mx =

Prema tome je

S obzirom na polarnu os.

1732. Nadite koordinate tczista luka lancanice

_- x

_L-~~

-Il ---J---- a X Slika 59.

od x = -_ a do x = a.

1733. Nadite teziste luka kruznice polumjera a nad kutorn 2CJ.. 1734. Nadite koordinate tezista luka prvog svoda cikloide

x Y = ach~

a

a

(' ax

ds=J- 1f.22"-x2

dx = 0,

x=a(t-sint); y=a(l-cost)

(0 ~t ~271').

a dx 2

~---=2a ,

a

M= f~=ITa.

J

x2 y2

1735. Nadite koordinate tezista lika omedenog elipsom --- + - =

a2 b2

koordi-

natnim osirna OX i OY (x '? 0, y? 0).

1736. Nadite koordinare tezista lika omedenog krivuljama

2

X = 0; y = -a.

n

y = x2; y = Vx·

4°. Guldinov! teoremt,

Teorern 1. Povrsina plohe nastale rotacijom luka ravninske krivulje oko neke osi koja je u isroi ravnini s krivuljom, ali je ne sijecc, icdnaka je produktu duljine luka s duljinorn kruznice koju opisuie teziste luka krivulje.

173 7. N adite koordinate tezista lika omedenog prvim svodom cikloide x = a (t - sin t) ; y = a ( 1 cos z)

B 8

*) Definiciju krivuljnih integrala J x ds i J y ds vidite u gl. VII, 9, 1°.

A

i osi Ox.

1738**. Nadite teziste polovicc kugline plohe polumjera a sa sredistern u ishodistu koordinatnih osi, smjestcne nad ravninom XO Y.

170

ODHEDENI INTEGRALI

PHIl\13ENA ODREJ-)ENT~H INTEG-HALA NA RJESA \lA.NJE ZADATAKA 1Z FIZIKE 171

1139**. Nadite teziSte sinom h,

stosca s polumjerom r

vi-

:sHe, intervalu [xu x;,,]

prornienjiva sila );:= f (x) djeluje u smjcru osi OX) onda je rad sile u

1740**. Nadite teziste

a sa sredistem U v.

..1=

ax,

Nadite moment trornosti kruznice

a S obzirom na

Koliki fad trcba urroiiiti da se opruga rastegne za 6 ern ako sila od 1 kp rastegne oprugu 'i en}?

Nadite mornente trornosti n jegove stranice.

17413:. Nadite moment trornosti uspravnog parabolnog odjecka s bazom 2b visinom h S obzirorn na njegovu os sirnetrije.

strnmcarna a i b S obzirom na

x2 1744. Nadite moment trornosti povrsine eJipse +

glavne osi, a2 b2

1745*'\ Nadite polarni moment tromosti kruznog prstena s polurnjerima

(R, rj. moment tromosti S obzirom na os koja prolazi kroz

prstena okomita je na nicgovu ravninu,

Rjesen}Eo Po Hookovu zakonu sila ){ kp, koia rastezc oprugu za xm , iznosi ..,Y = hx, gdje je k koeficiproporcionalnosti.

da je x = G,OI ill i )( = J kp dobivarno k = 100 i prerna tome .:Y = 100 je rrazeni cad

S obzirom na njene

A

10,06

= SOx' 0 = (),18 kpm.

i R2 srediste

3°~ KTI1i11eticlk@ <euergHaa Kinctichom cnergijom materiialne tacke mase m i brzine v nazivarno

1'746**. Nadite moment tromosti homogenog uspravnog kruznog stosca s polumjerom baze R i visinom 11, S obzirom na njegovu os.

1747**. Nadire moment trornosti homogene kugJe polumjera a i mase Ai s obzirorn na njen promjer.

1'148. Nadite povrsinu i volumcn torusa nastalog rotaciiom kruga polurnjera a

oko osi koja je u ravnini kruga i udaljcna za b (b od njegova sredista.

1749. a) Odredite polozaj tezisrn luka astroide koji lezi u prvorn

kvadrantu.

b) Nadite teziste lika ornedenog krivuljarna y'=2jJx i x2=2py. 1750**. a) Nadite teziste polukruga pomocu Guldinova teorema.

b) Dokazite pomocu Guldinova teorcma da je tcziste trokuta pornaknuto od njegove bazc za trecinu visinc.

izraa

mu2

K=---·--

2

I' .. ineticha cncrgiia sistema oel n marcriialnih tacaka s masarna 1111, f1?'J.) ••• ) m ; i pripadnim

brziuema VIS ~l)n jcdnak« je

y

1110 to tijelo na (koje imaju ulogu r, .. iuci kineticke cnergiie surnc (1) dobivamo integral.

12, Pr imjena odr-ederrih i ntegr-ala ria rjesevanje zadataka iz f izike

Primjer

Nadimo kineticku cncrgiju homogcnog kruznog valjka gustoce 8 s polumjerom baze R i visinorn h, koji se vrti kutnom brzinom (V oko svoie osi,

sui» 60,

1 D. Put koji pr-ijede tacka. Ako se tacka giba po nekoi krivulii, i apsolutna velicina njcne brzine v = f (1) je poznata funkcija vrernena t, onda je put koji prijede tacka u intcr valu vremena [Ip 12]

s=

Rje!feJ'~ie. Za clemcntarnu masu dm odabiremo masu supljeg valjka visine h.. s unutarnjirn polumje-

,401.--,.1;;7~''''·n ,-1~. t::{\\ T ~.".n;--.-,r~

-'- '_'''_ -'-j.-~;'--"'- , -'.,--,~~,-."~"-

II

dm = 2rrr·ho dr.

Primjcr J, Brzina tack e j c

Kako linearna brzina mase dm iznosi v = rev, to je elernenrarna kinericka energiia

v = 0,1 13 mis,

Nadimo put s kojeg pr ije dc t acka u vrernenu T = 10 sekundi od pocetka gibanja. Kolika je srcdnja brzina gibanja za to vrijeme ?

Rjesenje. Imamo:

Odatle je

10

T

25 mis,

R r TU.i);_> liS \

o

s ~ .• \"0,1 ()

14Ioloc_, ..

/' dl c= 0, I . 250111

4

di'

4

172

ODREDENI INTEGRALI

v

12

MOMENTL TEZISTA. GULDINOVI TEOREMI

173

410. Pritisak tekucine. Za racunanie sile pritiska tehucine koristimo sc Pascalovirn zakonom, po kome pritisak tekucine na povrsinu S uronjenu na dubinu h iznosi

1751.

brzinom vO' uz zanemareni

1754. Brzina gibanja tacke iznosi v=te-O,Oll tat». Nadite put koji priiede tacka od pocetka gibanja do potpunog zaustavljanja.

1755. Raketni projektil led vertikalno uvis. Smatrajuci da uz konstantnu silu tezu ubrzanje rakcte na racun smanjenja njene tezine raste po zakonu j = --~-

a=s bt: (a~bt>O), nadite brzinu rakete u nekom trenutku t, ako je njena pocetna brzina bila nula. Nadite takoder visinu koju je raketa postigla u trenutku t = [1'

1756*. Izracunajte rad koji treba utrositi da se iscrpe voda iz vertikalnog valjkastog rezervoara polumjera baze R i visine H.

1757. Izracunajte rad koji treba utrositi da se iscrpe voda iz konicne posude okrenute vrhom nadolje, kojoj je polumjer baze R i visina H .

1758. Izracunajte rad koji treba utrositi da se iscrpe voda iz polusfernog kotla kojem je polumjer R = 10m.

1759. Izracunajte fad koii treba utrositi da se iscrpe ulje kroz gornji otvor horizontalne cisterne valjkastog oblika s bazom polumjera R i duljinom H, ako je gustoca ulja y.

1760**. Koliki rad treba utrositi da se tijelo mase m digne s povrsine Zemlje koja ima polumjer R na visinu h? Koliki je rad potreban da se tijelo udalji do neizmjernosti?

1761**. Elektricni naboji eo = 100 CGSE i el = 200 CGSE nalaze se na osi OX u pripadnim tackama Xo = 0 i Xl = 1 ern. Koji se rad proizvede ako se drugi naboj prernjesti u tacku X2 = 10 cm?

1762**. Cilindar s pomicnim klipom promjera D = 20 em i duljine I = 80 em ispunjen je parom tlaka P = 10 kp/cm". Koliki rad treba utrositi da se pri nepromijenjenoj temperaturi (izotermicki proces) volumen pare smanji na polovinu?

1763**. Odredite rad proizveden pri adijabatskom sirenju zraka pocetnog volumena Vo = 1 m" i tlaka Po = 1 kp/cm", do volumena VI = 10 m''.

gdje je y gustoca tekucine.

Primjer 4. Nadimo pritisak na polukrug polumiera r uronjenog vertikalno u vodu tako da se niegov promjer podudara s povrsinorn vode (sl. 61).

P = »h S;

o

·~~'r

~~-=:~:==!cj~

- --

- - - "-. ~ -

-~.--- --~-

-- - - - - - - -

- - ~ - - - - --~

-------------

.. _ - ._- _"_ ~ - . __ --_ - --- --

y

x

Slika 61.

Rjesenje. Podijelimo povrsinu polukruga na elemente (trake) paralelne povrsini vodc, Povrsina j ednog takvog element a (ako odbacimo beskcnacno male viseg reda) udaljenog za h od povrsine iznosi

dS = 2x dh .~ 2V~"L_h2 dh.

Pritiska, koii djeluje na taj element, jest

dP =. yh ds 2yh Vr2-h2 dh, gdje je y gustoca vode iednaka jedinici.

Odatle je ukupni pritisak

T

P ~2 f h o Brzina tijela bacenog vertikalno uvis pocetnom otpor uzduha, dana je formulom

2 . 3/.1 r 2

dh ~ - -- (r2_h2)· = ~ r3•

3 10 3

v = Vo - gt,

gdje je t proteklo vrijerne i g ubrzanje sile teze. Na kojoj ce se udaljenosti od pocetnog polozaja nalaziti tijelo nakon t sekundi od trenutka izbadvanja?

1752. Brzina tije1a bacenog vertikalno uvis pocetnorn brzinom vo, uz otpor uzduha, dana je formulom

v = C' tg ( - ~ 1 + arctg~ ) ,

gdje je t proteklo vrijeme, g ubrzanje sile teze i c konstanta. Nadite visinu leta tijela.

:I. 753. Tacka osi OX vrsi harmonijsko njihanje oko ishodista koordinata pri cernu je njena brzina dana forrnulom

v = vocoswt, gdje je t vriierne, a Vo i w su konstante.

Nadite zakon njihanja tacke ako je ona za [ = 0 imala apscisu X = O.

Kolika je srednja vrijednost apsolutne vrijenosti brzine tacke za period njihanja?

Slika 62.

1764**. Vertikalna osovina tezine Pi polumjera a podupire se na lezaj AB (81. 62).

Sila trenja medu malim dijelom o baze osovine i prilezece povrsine lezaia je F = p.pu, gdje je p = const. pritisak baze na jedinicu povrsine lezaja, a p. je koef'icijent trenja. Nadite rad sile trenja za jedan okretaj osovine.

GDRE',})ENI INTEGRij.~LT

12

PFi'.II\/UE1\L\ ODH,EDENIH INTEG-HAL:\. NA BJESAVi),_NJE ZADATAKP_,-- IZ FIZII<E 175

su isti kao u zadatku 1776, ali je cijev pravokutnog

ie baza a velika visinorn Zb. U tom je

canja u tacki

- (b

()dredite protok tekucine

izucavanju dinarnickih svojstava autornobila cesto se konstruira : na osi apscisa nanose se brzine na osi ordinate rcciprocne vrrodgovaraiucih ubrzanja a. Pokazite da je S, ornedena Iukom

sa ordinate 'Z' = 7)1 i = ~)2 i osi apscisa, brojcano iednaka vre-

menu potrebnorn za ubrzanje auromobila od 'I.'l do 'l.'2

Horizontalna greda duljine I nalazi se u ravnotezi pod dielovanjem tereta

djeluje prerna dolje, jednoliko na duzini grede, i reakcija-

rna u uporistirna A i B (A = B = 2 usmjerenih vertikalno nagore. Na-

dite moment saviianja Afx u poprccnorn presjeku x, tj. moment S obzirorn na tacku P s apscisom x svih sila koje djeluju ria dio grede AP.

specif'icne mase u tekucinu na

os 212

vertikalni kruzni stozac s u vodu vrhom nadolje tako

baza nalazi

Horizontalna greda duliine I nalazi se u uporistima A i B i tereta

je x udalienost od lijevog Iezaia

u ravnotezi pod djclovanicm reakciia po duljini grede intcnzitetom =~ kx, x a k konstantni koefieijent.

moment savijanja

u

x.

100 ern, aka je linearna gustoca na

Napomcna ; Intenziteton, raspodjele tercta naz ivarno teret r siIu: po jcdinici duljinc.

vode pri

781 ", Nadite kolicinu topline proizvcdcne izrnjenicnom sinusnom strujom

treba temperature 100°C)

jednolik tlak p p/cm2 na vrata sirine b em i visine hem. Namoment pritiska vjetra koji nastoji zakrenuti vrata oko sarnira.

od temperature

do

u toku perioda T u vodicu S otporom R. Ovdje je 10 amplituda, c vrijeme, a tp faza.

Iarninarnom (strujnom) toku tekucine kroz cijev a brzina v u tacki tekucine, koja se nalazi na U\ .. ""'I,,;.IIUl dana je formulom

v = __E_

cijevi u

176

FUNKCIJE VISE VARIJABLI

VI

GLAVA VI

FUNKCIJE VISE V ARIjABU

1. Osnovni pojmovi

1°. Pojam funkci]e nekoliko varijabli. Oznacivanje funkcija. VarijabIu z nazivamo j ednoznacnom funkcijom dviju varijabli x, y, ako svakorn paru njihovih vrijednosti ex, y) iz danog podrucja odgovara iednoznacno odredena vrijednost z. VarijabIe x, y nazivamo argumentima iIi nezavisnim varijablama. FunkcionaInu zavisnost oznacavamo ovako:

z = f(x, y), iii z = F(x, y)

i slicno,

Analogno se definiraju funkcije triju i vise argumenata.

Primjer 1. Izrazirno voIumen stosca V kao funkciju njegove izvodnice x i polumjera baze y. Rjeienje. Iz geometrije nam je poznato da je volurncn stosca

1

V = -7TY'1z

3 '

gdje je h visina stosca, za koju vriiedi h = Vx2_y-2. Prema tome je

To je upravo trazena funkeionalna zavisnost.

V

I iz

I

O,!-----r-~

, y

,

,

!,Plx;y)

x

sw« 63.

Vrijednost funkcije z = f(x,y) u tacki P (a, b) tj, za x = a i y = b oznacavarno sa f(a, b) ili f(P). Geometrijska slika funkcije z = f(x, y) u pravokutnom koordinatnom sistemu X, Y, Z, opcenito je neka ploha (sl. 63).

( Y) x' + y'

Primjer 2. Nadimof(2, -3) i f 1, -x ako je lex, y) = ---. 2xy

12 Dem i do vic : Zadaci

78

FUNKCIJE VISE VAHIJABLI

OSNO"VNI PO,JDiIOVI

79

f

2' + ( -- 3)" 3)=~---= 22'(-3)

13

y) nazivamr, takvu vrijcdnost z =-= C

Rjeienje. Uvrsteniem x =:::: 2

_'V =, -3 dobivarno:

'I s: {ul.kc.lJe triju argU111CH8ta u = [(x,

t2C,,<'8.fOd. Iunkciia prima konsranrnu vrijednost

nazivarno takvu plohu f(x_~ y_, c

y .,

Uvrstcnjern x =~ 1 i zamjenom .y sa - debit CelTIO;

}J"acrtajDlo nivo-liniju funkciie z =-::.X2_yo

I y'\

f(l, ~/

I, )'

+i~

\x

CUIW,ULua nivo-linije - - C

oblik x2_y = C :Hi y = ~ . Prerpostavimo li da

'5 dcbijcmo porodicu nivo-Iinija (sl, 66)0

2'1(~~1 x)

2xy ,

x

20. Podeucje egxistenclje funkci]e. Pod podrucjem egzistencije (dejinicije) funkciie z "~f (x, y) razurnijevamo skup racaka (x, y) ravnine XOY, u kojoj je dana funkciia def inirana (tj , poprirna odredene realne vriiednosti). U jednostavnijim slucaievima podrucje egzistencijc funkcije je konacan iii beskonacan dio koordinatne ravnine OXY, ogranicene jednom ili sa nekoliko krivulja (granica podru/ja).

V pravilne cetverostrane y.

Izrazite povrsinu ,'" pravilne sesterostrane

i y baze a, i visine z.

kao funkciju njene visine

suu« 64.

sui» 65.

kao

Analogno za funkcije triju varijabli 11 = f ex, y, z) podrucjc egzistcncijc funkcije ie neko tijelo u prostoru OXYZ,

Primjer 3. Nadimo podrucje egzistencije funkcije

\

3 ),

/

ako je

x y) = xy + :._.

y

z

Rjeienje. Funkcija irna realne vriiednosti ako je 4~x2~y2>0 ili x'+y'<4. Drugu nejcdnadzbu zadovoljavaju koor dinare tacaka koje leze unutar kruznicc polumjcra 2 sa sredistcm u ishodistu koordinatnog sistema. Podrucje egzistencije funkciie je unutrasnjost tog kruga (sl. 64),

1

~x, ~

ako je

x y

Primjer 4. Nadimo podrucjc egzistencijc funkcije

X2 ~ y2

y) = ~-- ..

2xy

dobiva funkcija

x

z = arcsin "2 + 7§ij, Nadite vrijednosti

x

Rjeienje. Prvi pribrojnik funkciic dcfiniran j c za ~ 1 ,,;; -; I iIi ~2";;x";; 2. Drugi pribroinik

2

ima rcalne vrijednosti ako je xy ;::'0, tj. u dva slucaja : za {x;::,o iIi za {X,,;;O, Podrucie

y;?O y~O

egzistencije citave funkcije nacrtano je na sl. 65 i ukljucuje granice podrucja.

y) = 1 + X ~ Y

tack am a

180

FUNKCIJE VISE VARIJABLI

VI

NEPREKINUTOST

2

1787. Nadite vrijednost funkciie

X4 + 2x2y2 + y4

Z =-~

1 _ x2 _ y2

U tackama kruznice X2+y2 = R2.

1788*. Odredite f (x) aka ie

1795. Nadite nivo-Iinije ovih funkcija :

a) z=ln(x2+y);

c) z =f(Fx2+~~2);

d) Z =f(y-ax);

b) z = arcsin xy;

1796. Nadite nivo-plohe funkcija triju nezavisnih varijabli:

f(X) = J~;Z (xy > 0).

x y

1789'1':"Naditef(x,y) aka je fex + y, x - y) = xy + y2.

1790*. Neka je z = VY+f (]IX - 1). Odredite funkcijef i z ako je z = x za y = 1.

1791**. Neb je z = xf (~ ) . Odredite funkcije f i z, aka je z = VI +y2 za x = 1 1792. Nadite i nacrtajte podrucja egzistencije ovih funkcija:

a) z=Jl-x2-y2; i) z=0nx;

b) z=1+~-=-:;;)2; j) z=ln(x2+y);

a) u=x+Y+z,

b) U =X2+y2+Z2,

c) u = x2 + y2 _ Z2.

2. Neprekinutosr

181

(Y)

e) Z = f :; .

1 C, Limes funkcije, Broj A nazivarno limesom Junkcije z = J ex, y) kada tacka P' ex, y)

tezi k tacki P ako za po volji odabrani 0>0 postoji takav 8>0, da za 0<p<8, gdje je

udaljenost medu tackama PiP', vrijedi nejednadzba

If(x, y) - A I <E.

c) z = In (x + y) ;

x-y

k) z = arctg--- ; 1 + x2/·

1

I) Z=2-2; x + y

1

limf(x, y) = A.

U tom slucaju piserno :

d) z = x + arccosy;

x~a y~b

2', Nepnekirrutost i tacke pr ekinurosti, Funkciju z·= J ex, y) nazivamo nepreldnutom u tachi P (a, b), ako je

f) z = arcsin l'_ ;

m) Z= ~.;;:;

1 1

n) z = -- +-;

x-I y

a) z = ~n(~2 + y2).

rucju,

Funkciju neprekinutu u svim tackarna nekog podrucia nazivamo neprekinutom u tom pod-

limf(x, y) = f(a, b).

(a> 0);

Nezadovoljavanje uvjeta neprekinutosti za funkciiu J ex, y) moze nastupiti kako u pojedinim tackarna (izolirana tacha prekinutosti), tako i u tackama koje tvore jednu ili vise linija (linije prekinutosti) a ponekad i slozenije geometrijske likove.

Primjer 1. Nadite tacku prekinutosti funkcije

1793. Nadite podrucja egzistencije ovih funkcija triju argumenata :

a) u = Fx + JY + -r;; c) u = arcsin x + arcsiny + arcsin z ;

b) u=ln(xyz); d)u=Jl-x2-i-z2.

1794. Nacrtajte nivo-liniie danih funkcija i ispitajte karakter ploha koje odgovaraiu tim funkcijama:

xy + 1 z ~ x2_y'

Rjcsenje. Funkcija gubi srnisao aka je nazivnik jcdnak null. No x2 -y = 0 ili y '-= x2 je jcdnadzba parabole. Prerna tome dana funkcija ima za liniju prekinutosti parabolu y = x2•

1797*. Nadite ave limese funkcija:

a) z=x+y;

d) z = Jxy;

x+y

b) lim 2 2 '

x~OO) X + y

y~DO)

a) lim (x2 + /) sin _!_ ;

x~o xy

y~O

. sinxy

c) lim --~~-;

x-a X y-+2

f) z = 1- [x] - Iyl ;

e) Iim~; x~ox+ y y~O

PARCLTALNE DERIVACIJE

183

Rjesenje.

OU

--- = 3X2y2Z + 2, ox

+

>1.

2,0Q EuJlelrov teor-em. Funkciju nazivarno homogcnom funkcijorn stupnja n, ak o za

po volji odabrani realni faktor k vrijedi jcdnadzba

,2=

Z = -----L

~,

Cijela racionalna funkciia bit ce homogcna, Za homogenu derivabilnu funkciju stupnja

clanovi rclacija

xf;(x, y)+yf;

y) =

y)-

b) Z = --------"- ; (x-

d) z = cos-'-" xy

Nadite parcijalne derivacije funkcija: 18@1. z = x3 + y3 -3axy,

x-y

z=--

x+y

e Pokazite cia ie

za

18113.

y

z = _-

za

x=y=o

x

ali da

neprekinuta u tacki

11805.

x z=----

];;2--;--'

J 1807. z = arctg-

x

180110 z = x".

Definici]a y konstanta, dobivamo

de:d.vacijac Ako ie

= f (x, yJ onda, uz pretpostavku da je npr.

1809. z = e'in x.

18Ul. z = arcsin J~~ - < . x + y

ox

A.x---+O

jim ~ _. :_c:__'----"--'- ,_-'- = f~ Llx

[)z

koju nazivamo parcijalnoni deriuacijom parcijalna derivacija funkcije z po varijabli

cija mozerno sluziti obicnirn forrnulama

se def inira i oznac: .. t va parcijalnih der iva-

18B. z = In sin_)(_±3 .Jy

Rjcscnje. Smatraiuci y konstantom dobivamo :

1813. u = z xy

1814. Izracunajtet;(2; 1) if;(2; 1), aka jef(x, y)= r:+ x.

Vxy y

x Primjer 1. Nadimo parcijalne derivacije funkcije z =, In tg-.

Y

ox x .c y
tg - cos? y sin
" y j
.» 1815. lzracuuajte );(1; 2; 0), );'(1; 2; 0), 1:(1; 2; 0), aka je f(x, y, z) = In (xy + z).

Analogno, smatrajuci x konstantom imat cerno:

Provjerite Eulerov teorem a homogenim funkcijama (br. 1816-1819):

oz oy

tg -~ y

1 ( X \

--_ -~)

cos- "_ \ _v2 i

1817.

x

y

'Primjer Nadirno parcijalne derivacije funkcije triju argumcnata

1818. f(x, y) =

y 1819. lex, y) = In-

x

- 3y ,,:,

184

FUNKCIJE VISE VARIJABLI

VI

4

TOT ALNI DIFERENCIJ AL FUNKCI.JE

185

1820. Izracunajte i}_(_l) gdje je r = -J x2 + y2 + Z2. oX r '

4. Totalni diferencijal funkcije

1°, Totalnt pzirast funkci]e, Totalnim prirastom funkeije z = f(x, y) nazivamo razliku

,

1821. Izracunajte

ox ox or 0'1'

oy oy , ako je x = r cos-»

or 0'1'

. oz az .

1822. Pokazite da je x - + y - = 2, ako Je

ox oy

z=ln(x2+xy+y2).

ts.z = "'-f(x, y)=f(x+ts.x, y+ts.y)-f(x, y).

y = r sin e.

2°. Totakni difelt'encijal funkci]e, Tot alnim difcrencijaloin funkcije z C~ f(x,y) u tacki (x,y) nazivarno glavni dio totalnog prirasta Llz za ~x~O i 6_y~O koji je linearan s obzirorn na priraste argurnenata Llx i fl.y.

cina vis ega red a s obzirorn na p= V~~-;-X-;2C-+--;-~-y7"2.

Funkciia svakako ima totalni diferencijal u slucaju neprekinutosti njenih parcijalnih derivaciia. Ako funkcija irna totalni diferenciial, nazivamo je diferencijabilnom. Difercncijali nezavisnih varijabli se po def iniciji podudaraju s njihovirn prirastima, tj, dx = Llx i dy = 6_y. Totalni difercncijal funkcije z = f (x, y) racuna se po formuli

oz OZ

1823. Pokazite da je x - + y - = xy-l-z, ako je

ox oy

v da j ou au ou Ok'

1824. Pokazite a Je - + ~ + ~ = ,a 0 Je

ax oy az

u = (x- y)(y-z)(z-x).

. ou au au .

1825. Pokazite da Je ~ + ~ + ~ = 1, ako Je

ox ay oz

u=x+ x-y y-z

z z=xy+xex•

oz oz

dz = ~ dx + ~ dy.

ox oy

Analogno se totalni diferencijal funkcije triju argurnenata u = f ex, y, z) racuna po formuli

ou OU OU

du = ---dx + ~dy + ~ dz.

ox oy oz

Primjer 1. Za funkciju

1826. Izracunajte z = z (x, y), ako je

az x

oy = X2+y2'

1827. Nadite z = z (x, y), ako znate da je

OZ =X2+y2 z(x, y)=siny za x e- L.

ax x

Tackom M (1; 2; 6) plohe z = 2X2+y2 prolaze ravnine paralel1_le koord~natnim ravninama XOZ i YOZ. Odredite kutove 8to ih zatvaraju koordinatne osi i tangente dobivenih presjecnica u zajednickoj tacki M.

1 N'" es

Povrsina trapeza s bazama a i b i visinom h je S = ~ (a+b) h. acite - ,

- 2 aa

f (x, y) = x2 + xy _),2 nadimo totalni prirast i totalni diferencijal.

Rjesenjc, f(x+~x, y + ~y) = (x + I1X)2 + (x +~x)(y +6y) _ (y +~y)2;

!:,J (x, y) = [(x + clx)2 + (x + 6x) (y + .';,)1)-- (y + ~y),l- (x' + xy - y2) = ~ 2x·.';,x + 6_x2 + x·~y + y.D,X + ~x· ::l.y - 2y·fl.y - L\y2 =

= [(2x + y)fl.x + (x - 2y)Ll.yJ + (ilx' + fl.x·ily - Lly2).

Ovdje je izraz df = (2x + y) ilx + (x - 2y) 6y totalni difercncijal funkcije, a (ilx' + ilx . 1\y - fl.y2) je neizrnjerno mala velicina visega red a u usporedbi s ncizrnjerno malom velicinorn p~" V fl.x2 + 1\y2.

Primjer 2. Nadimo totalni difererteijal funkcije

1828.

z = Vx' +y'.

Rjesenje.

dz x

~ =V-';'-+y2;

oz y

oy VX2+ y'-

1829.

X '1J xdx+ydy

dz = ~~- dx + ~-~~-dy = -----

VX'+y2 VX2+y2 VX2+y2

oS as bi . iih .. ki .

_ i pomocu crteza 0 jasrnte nJI ov geornetrus I srrusao.

ob' oh

1830*. Pokazite da funkcija

I 2xy ako je x2+ y2 of- 0, f(x, y) = x2 + y2'

0, ako je x = y = 0,

ima parcijalne derivacije j', (x,y) if; (x,y) u tacki (0; 0), premda je prekinuta u toj tacki, Konstruirajte geometrijsku sliku te funkcije u blizini tacke (0; 0).

3°. Pzimjena totalnog difcrencijala funkci]e u pribliznim racunrma, Uz dovoljno male I~xl i 16yl, a to znaci, uz dovoljno mali p= ];T;2-+£l.y2 za diferencijabilnu funkciiu z = f(x,y) u tacki (x,y) vrij edi priblizna [ednadzba ilz", liz iii

OZ OZ

~Z""'- ~x+- "'-y.

ax oy

Primjer 3. Visina stosca je H = 30 em, a polumier baze R = 10 ern. Kako ce se promijeniti volumen stosca ako povecamo H za 3 mrn, a R smanjimo za 1 mm?

186

FUNKCIJE VISE VARIJABLI

VI

5

DEEIVIRANJE SLOZENIH FUNKCIJA

0", o t

6. V N dV -- rr(2RHdR

dH)~

Rjesenje. Volumen stosca j e

1

_ 7lR2 II. Pr ornienu volurnena zamiienirno priblizno diferencijalorn

3 .

Za

Ul51t Izracunaite

sin

Izracunairno priblizno

Trazeni broj mozerno smatrati n(\11f'"oni,em = 0;02, ~,y = O)Ol~ Pccetna 'vr-rie-d nrvs r

,,,"UHL'"" te funkz~ l' =

Liz ~ dz = 'yXy-1 t1x + xr ln x t:...y =

. 1 ·0.02 + 1 . in 1·0,01 = 0,06.

nadite totalni

totalni

u tacki

u

oct vise

obicna

pogreska

jednaka zbroju rera-

a) 5x:=

= 2;

tacnoscu moze

trokuta ABC dobili ste ove b = 200 m,±3 m, kut ,~ stranica

stranica a

Sf!

d

.;-

Period

se

forrnuli

T= 27C

.2=

y .

a g ubrzanje SHe: xao rezurtat

ociredi-

=[3

z

Z=

x

kut

cini vektor

ako tacka ,P UZ ne-

1837. z

y) =

x\ +-1

, 31/'

y x

1840 • .2 = arctg-v- + arctg

me I1<l t'"~"

svoje st ranc

.v) difercnciiabilna funkcija argunevavrs ne varijable 1:

1841~ z

ako je

x

y) =-2'

1) J

x=g;(t), =i/f

onda derivaciju slozcne funkcije z =f [<p (t), 0 (t)J mozerno izracunati po forrnuli :

1843.

dz

(}z ox

-+

dt ax

podudara s jednim argumcntorn, npr.

onda ce » totalna « derivaciia funkcijc ,,'3

z)=--==

dz OZ OZ dy
i-
ox rl,'
VA 188

FUNKCI.JE VISE VARIJABLI

VI

dz

Primjer 1. Izracunajte dr' ako ie

z = e3X-t-2J.',

gdje je x = cos t, Y = /2.

Rjeienje. Po formuli (I) irnamo :

dz

~ = e3X-1,2y·3("_· sin z) + e3x+2y·2·2t dt

= e3X+2y(41 - 3 sin r) = e3"0"+2,, (4t _ 3 sint).

cz dz

Primjer 2. Nadirno parcijalnu derivaciiu - i totalnu derivaciju -, ako je

ax dx

z = eXY, gdje je y .~ ,/{x).

cz

Rjeienje. ~ = yexy, Na temelju formule (2) dobivamo

dz

- = yexy + xeXY go' (x). dx

2°, Stuca] viSe nez avisnfh v ar-ijab l i, Ako je z slozcna funkcija od nekoliko nezavisnih varijabli, na primjer z = I (x, y) gdje je x = 7' (u, v), y .0 .• .p (u, v) (11 i v su nezavisne varijable ; I, <p, .p su diferencijabilne funkcije), onda se parcijalne dcrivacije z po u. i v izrazavaju ovako:

oz Ju

az ax az av

+ -----

ox au au

(3)

az az ex

-- - ---- _ .. _ +

au ax av

(4)

Za sve razmotrene slucajeve vrijedi formula

az GZ

dz = -- dx + -dy

ax

tsuojsnio invarijantnosti totalnog diferencijala).

iJz oz Primjer 3. Izracunajmo --_ 1

au

ako je

z = f (x, y), gdje je x = utr, y =

u.

Rjeienje. Primjeriorn formule (3) i (4) dobivamo:

iJz, ,1 ~ = Ix (x, y) v + ly (x, y) -;

oz

=o"f~(x, y)u iii'

u (x, y)--;;-.

'(_.'~

Primjer 4. Pokazimo cia funkcija z > 'P (x2 -I )'2) ('P je dcrivabilna) zadovoljava icdnadzu

i}z i}z

y i!x - x ay =. O.

5

DERIVIRANJE SLOZENIH FUNKCl.JA

189

Rjesenje. Funkcija cp ovisi 0 x i

preko meduargumenta X'+y2 = t, pa je stoga

Jz

dz dl

dz rl; = <p' (x2 + y2) 2:<

dx

tlz tly

Parciialne dcrivacije prcncsimo na lijevu stranu jednadzbe pa ccrno irnati

dz iJz

y:;-_ - x - = y~,' (X2 + )'2) 2x - x<p' (x' - ),') 2), O~ 2xv <p' (x' + ),2, - 2xv <p' (x2 .r. ),2, '= O.

uX dy -, , - , ' ,

tj, funkcija z zadovoljava zadanu jednadzbu.

1856. Izracunajte dz ako je
dt
x
Z=-,
y
1857. Izracunajte du aka
--_ .. - JC
dt
!I = In x r X = e,

gdje je

y = Int.

1858, Izracunajte

du dt

aka je

u = xyz,

gdje je x = t2 + 1, y = In t, z = tg t.

1859. Izracunajte du dt

aka je

z

u =----

JX2+y2'

gdje je x = R cas t, y = R sin t, z = H.

dz 1860. Izracunajte -

dx

aka je

Z = U_()J

gdje je u = sin x, v = cos x.

az 1861. Izracunajte

ax

dz dx

aka je

v z = arctg -,._-

x

Pokazitc dc: JC

ako je

1869" Pokazite da

iJz

dz

je

dx

z

i;z OZ aka je
au aD U=

dz

, aka

z = arctg-y

je

oz

ako je

Z=

-1-

-!-

r.pcos

'psm

y,

='1'

oz

z=

Z=

y = cos

je

CHi -=a··-·

OX

6

DERIVACI.3A U ZADANOl\'! SM,JERU

91

GRADIJENT FUNKCIJE

Pokazite da

z = Y'P

~. oz oz

---.+-

x ax

z

Pokazite da

iy +X'l'\ - \X

z=

az i}z

x -l-y =xy-t·zo

ax

Pokazite da

Z=

se brzinorn od 5 druga stra-

od 4 brzinorn se

Derioaciiom funkcije z=j(x,Y) u tack! P

zadanorn srnjeru if = Pl\ nazivarno OZ

i: dm

of

(PI) vrijednosti funkcija u tackarna P i Pl. / ... ko ie funkcija z diferenciiabilna, on da

DZ

az .

-.~ COS a + --~- SIn 0:,

ax

gdje kut koii Cini vekror S osi OX CsL 67)0

se odreduje derivaciia u zadanorn

argumenata U= f ()(5 U torn

au ---cos + -- cos B -1- --"

Dz

sux« 67.

192

FUNKCIJE VISE V ARB ABU

VI

DERIVACIJA U ZADANOM SMJERU I GRADIJENT FUNKCIJE

193

gdie su ex, fJ, y kutovi medu srnjerom I i pripadnim kocrdinatnim osima. Derivacija u zadanorn srnieru karakterizira brzinu mijenjanja funkcije u tom smjeru,

Gradiient funkcije triju varijabli u svakoj tacki, u kojoj je on razlicit ad nule , okomit j e na nivo-plohu koj a tom tackorn prolazi,

Prim fer 1. Nadirno derivaciju funkcije z = 2x'-3y' u tacki P (1; 0) u smieru koii sa osi OX zatvara kut ad 120°.

Primjer 2. Nadimo i konst ruirairno gradijent funkcije z x'y u racki P (I; l t.

Rjcsenje. Izracunarno parcijalne derivacije i njihove vrijednosti u tacki P.

Rjesenie. Nademo parcijalne dcrivacije zadane funkciie i njihove vrijednosti u tacki P:

DZ -=2xy; ox

oz

_ = x2; oy

Ovdie je

Prema tome je grad z = 2i + j (s!. 68).

cos ex = cos 1200 =

2'

. . 1200 n

SlDa = SIn =-.

2

Pr imje norn formule (I) dobijemo:

Slika 68.

Predznak minus pokazuje cia j e funkciia u d anoj t ack i i u danorn srnjc r u s ilavna.

1876. Nadite derivaciju funkcije z = x2 - xy - 2y2 u tacki P (I; 2) u smjeru koji s osi OX zatvara kut od 60'.

2". Gl1'adijel1t funkct]e, Grcdijentom derivabilne funkcije;:; lex,),) u t ack i (x,),) nazivarno vektor kojem su projekcij e na koordinat nc osi pripadne parcijalne dcr ivacij e zadanc funkcije :

oz. oz.

grad z = - E + -- J.

ox oy

(3)

1877. Nadite derivaciju funkcije z = x3 - 2.>:2y + xy2 ..L I u tacki M (I; 2) u smjeru od te tacke prema tacki N (4; 6).

Derivacij a zadane funkciie u smjeru I vezana je s gradijentorn funkcije ovom relacijorn

1878, Nadite derivaciju funkcije z = In metrale prvog kvadranta .

u tacki PCI; I) u smjeru si-

oz

.- = prl grad z ,

01

1879. N adite derivaciju funkcije u = x2 -- 3yz + 5 u tacki M (I ; 2; - I) u smjeru koji sa svim koordinatnim osima zatvara jednake kutove.

ti. derivacija u zadanorn srnjcru jednaka je projckciji gradije nta funkciie na smjer der iviranj a.

Gradijent funkcije u svakoj tacki, u kojoj j e on razlicit ad nule , normala na pri-

padne nivo-Iinije funkcije. Smier gradijenta funkcij c u zadanoi t acki j c najve-:e brzir.e

porasta funkcije u toj tacki, tj , za I = grad z derivacija ~[ima najvccu vrijednost koja iznos i

1880. Nadite derivaciju funkcije u == xy + yz ..L zx u tacki M (2; I; 3) u smjeru od te tacke prerna tacki N (5; 5; 15).

188:!..

Naditc derivaciju funkcije u = In (eX _j_ eY ..L sistema u snueru koji s koordinatnirn osirna OX, kutove o., {J, y.

u ishodistu koordinatnoa o Y, OZ zatvara pripadne

1882. Tacku u kojoj je derivacija u bilo kojem smieru jednaka nuli nazivamo 51£1- cionarnom t.achom te funkcije. Nadite stacionarne tacke ovih funkcija :

d au .

gra U = -l +

ax oy

au

+~k. oz

(4)

a) z = X2+xy+y2_4x-2y;

b) Z=X3+y3_3x)';

c) u =2y2+Z2-xy_yz+2x.

Analogue se definira gradijent funkciie triiu varijabli u = 1 (x, y, z):

13 Dem idovtc : Zadacl

194

FUNKCI.JE VISE VARIJABLI

VI

1883, Pokazite da je derivacija funkcije

x

uzeta u nekoj tacki elipse

du.z normale na

2xZ + nuli.

C"

1884. Nadite grad z u tacki (2; 1) ako je

1885. N adite grad z u tacki (5; 3) ako je

Z=

1886. Nadite grad u u tacki (J; 2; 3), ako je u = xyz.

1881. Nadite velicinu i smjer grad u u tacki (2; - 2; 1), ako je u = x2 +

1888. N adite kut mcdu gradijentima funkcije z =c In ~ u tackama A (_!_ ;

x 2

i B (1; 1).

_!_i

4 J

1889. Naditevrijednostnajstrmijeguspona plohe z = x2 + 4/

u tacki (2; 1.. 8).

1890. Odredite vektorsko polje gradiienta ovih funkcija:

a) z=x+y;

b) z=xy;

d) u = .j~-;+)'2 +-:! .

7. Derivacije i diferencijali viseg reda

1'. Parcijalne der ivacije viseg' reda. Parcijalnim dcriuacijama drugog reda funkciie z ~c f (x, y) nazivamo parciialne derivacije njenih parcijalnih derivacija prvog reda.

Za derivacije drugog reda upotrebliavarno ove oznake

U (3z)

ex \~i~~ J = ex1 = f~~ (x, y);

q_( ~!:_') = a2z

\ ax

y) itd.

Analogno se dcfiniraju i oznacavaju dcr ivacije visih rcdova,

U primj erima ove glave mi cemo forrnatno d erivirat i pr ctpostavliaiuci , hez da to posebno istakrierno, da su zadovoljeni d ovolj ni uvj cti glatkosti promatranih Iunkcija.

Ako su parcijalne derivacije, koje racunamo. neprekinute, onda rezultat uisestruhog dericiranja nc avisi a porcdaju dericiranja,

DERIVACIJE

DIFERENCIJALI VrSEG REDA

195

Primjer 1. Nadimo parciialne derivaciie drugog reda funkcije

x

Z ::."'::' arctg - . y

Rjeienje. Nadimo naipriie parciialne derivaciie prvog reda

{Jz

y

iJx

=--~

x2 Y x' + y2'

+~

~

x

Zatim derivirarno ponovo:

cl'z ()

OX' ox

2xy (;2+ y2)"

!hoy

a oy

! . (x' -+- y2) 2y. y

(x' -+- y'j2

Primijetimo da tzv, -mjesovitu <, parciialnu derivaciiu mozemo naci i na drugi nacin i to:

o'z

_cl_( ~ __

ox \ x'

. (x' + y2) ~ 2x . x

----.--~---

(x21 y2)'

ox ely

oyax

(x" -+- y2)'

funkcije z ~ f(x,y) nazivamo prirastc nczavisnih varijabli.

viseg r-eda, (prvog r eda)

2'·'.

diferencijal

= d(dz).

Analogno se odreduju diferenciiali funkcije z visega nego drugog recta, na prirnjer :

opcenito

d"z= d(d"-lZ) (n=2,3, ..

Ako je z = f (x, y) gdje su x i y nezavisne varijable i funkcija f ima neprekinute parcijalne derivacije drugog reda, tada se diferencijal drugog reda funkciie z racuna po formuli

riz +---

(1)

Opcenito, kada post oj« neprekinute odgovaraj ucc d erivacijc, vrij edi simbolicka formula

d"z = (dx-:;- + \ ox

koja se formalno razviia po binomnom zakonu.

196

FUNKCIJE VISE VARIJABLI

Ako je z =! (x,y),gdje su argumenti X i y funkcije jedne ili vise nezavisnih varijabli, onda je

Ako su x iy nezavisne varijable, onda je d-x 0, d2y =,0 i formula (2) prelazi u forrnulu (1). Primjer 2. Nadite totalne diferencijale prvog i drugog reda funkcije

z = 2x' - 3xy - y2 .

Rjeienje. Prvi n a ci n. Imamo.

iJz

- = 4x - 3y, iJx

oz oy

- 3x - 2y.

Prema tome

oz OZ

dz '=:- dx + - dy ~ (4x - 3y) dx - (3x + 2y) dy.

OX oy

Dalje

iJ2z

- ~4, ox2

- 3,

odakle slijedi, da je iJ'z

d2z = - dx2 iJx2

o'z 02Z

2--dxdy+-·-dy2=4dx'-6dxdy -2dy'.

oX OJ' iJy'

Drugi n a c i n, Diferenciranjern nalazimo:

dz ~ 4x dx - 3 (ydx + xdy)·- 2y dy ,= (4x - 3y) dx - (3x + 2y) dy.

Diferencirajmo jos jednom i sjetimo se da dx i dy ne zavise od x i y. Dobivamo:

d'z ~ (4 dx - 3dy) dx -- (3dxl 2dy) dy = 4dx2 - 6dx dy - 2 dy'.

1891. Izracunajte

ako je

ako je

z = In(x2 + y).

az2 1893. Izracunajte

ilxily

ako je

z = ~2xy + y2.

a2z 1894. Izracunajte

axay'

ako je

x+y z = aretg ---

1 - xy

VI

(2)

r

7

DERIV ACIJE I DIFERENCIJALI VrSEG REDA

197

il2r

1895. lzracunajte ilx2' ako je

1896. Nadite sve parcijalne derivacije drugog red a funkcije

u = xy + yz + zx.

1897. Izracunajte

ilxayaz

aka je

z = sin (xy).

1899. Izracunajte f;; (0, 0), 1.:; (0, 0), fy~' (0, 0), ako je

f(x, .1') = (l + x)"' (1 + y)".

a2z e2z .

1900. Pokazite da je --- = , aka Je

cJx(J), ayax

r-:

Z = arcsin -_ ..

x

-2 o z 1901. Pokazite da je

cJxcJY

ako je

ox

1902*. Pokazite da za funkeiju

s dodatnim uvjetom f (0, 0) = ° imamo

(0, 0) = + 1.

1903. lzracunajte

a2 z a2 z

rJx2 ' ax ('";J'

ako jc

-2 (' Z

z = feu, v),

gdje je II = x2 + /, v = x v.

198

FUNKCIJE VISE V ARIJ ABLI

VI

DERIVACIJE I DIFERENCIJALI VISEG REDA

199

HIH. Pokazite da funkcija

1904, lzracunajte , 2' aka je ox

u = fix, y, z). gdje je z = rex, y).

1905. lzracunajte

82 z a2z

(}X2 ~ ax oy' (!_l,2'

aka je

zadovoljava jednadzbu

z = feu, 1906. Pokazite da funkcija

gdje je u = 'P(x, y), v = ljJ(x, y).

u = arctg l. x

1912. Pokazite da funkcija

zadovoljava Laplaceovu jednadzbu

~~ + 02U = O.

iJx2 liy2

- (y)

u = 'P(xy) + ..}xy if; -;

zadovoljava jednadzbu

1

u =In-,

r

1901. Pokazite, da funkcija

1913. Pokazite da funkcija z = f [x + 'P (y)] zadovoljava iednadzbu

liz li2z OZ iJ2z

------2·

iJx oxoy oy ox

1914. Nadite u = u (x, y) ako je

190~t Pokazite, da funkcija

u(x, t) = Asin(a),t+'P)sinAx zadovoljava jednadzbu titranja zice

(J2U 2 a2u

=a ~

et2 ox2

02U = o. axoy

1915. Odredite oblik funkcije u = u ex, y), koja zadovoljava iednadzbu

1909. Pokazite da funkcija

1 _ (x - XO)2 + (y - YO)2 + (z - Zo)2

u(x, y, Z, t) = e 4a2t

(2aInt)3

(x"' Yo, Zo, a su konstante) zadovoliava iednadzbu vodenia topline

~ = a2 (02U + ?2U + a2u).

at ax2 ay2 OZ2

l!HO. Pokazite, da funkcija

u = rex-at) + if;(x+at),

gdje su 'f i </; po volii odabrane dvaput derivabilne funkciie, zadovoliavaiu jednadzbu titranja zice

1916. Nadite d2z, ako je

u = xyz.

1918. Nadite dZz, ako je

z = cp(l), gdje je t = x2+

1!H9. Nadite dz i d2z, ako je

x

U=~,

Y

v = xy,

200

FUNKCIJE VISE VARIJABLI

VI

8

INTEGRIRANJE TOTALNIH DIFERENCIJALA

201

192f)' Nadite d2z, ako je

z =.f(u, 0), gdje je u = ax, v = by. 1921. Nadite d2z, ako je

au

No s druge strane je - =x+ <p' (y) = x+2y, odakle ie oy

<p'(y)=2y, <p(y) = y'+C

u = x' + xy + y' + C.

v), gdje je 11 = xeY, 1J = yeX,

Konacno je

(2x + y) dx -+ (x + 2y) dy = d (x2 + xy + y2 + C).

z = eXcosJl.

2°. "luc:mj tTlju varijab1a. Analogni izraz

1923. Nadite diferencijal treceg reda funkcije

P(x, y, z)dx + Q(x, y, z)dy + R(x, y, z)dz,

z = xcosy+ ysinx,

gdje su P (x, y, z), Q (x, y, z), R (x, y, z) funkcije varijabli x, y i z , neprekinute zajedno sa svoiim parcijalnim derivacijma prvog reda, onda i samo onda je totalni diferencijal neke funkcije tt (x, y, z) u prostornorn jednostruko suvislorn podrucju D, ako su u D ispunjeni uvjeti

i odredite sve parcijalne derivacije treceg reda

aQ ax

ap ay

aR == aQ ay az

ap aR

1924. Nadite df(l, 2) i d2f(J, 2) ako je

az ax

f(x, y) = x2+xy+ / -4Inx-1OIny.

Primjer 2. Uvjerimo se da je izraz

C3x' + 3y - 1) dx + Cz' + 3x) dy + C2yz + I) dz

1925. Nadite d2_f (0, 0, 0), ako je

totalni diferencijal neke funkcije i nadirno tu funkciju,

f(x, y, z)=x2+2/+3z2-2xy+4xz+2yz.

Rjeienje. Ovdje je P = 3x'+3y-l, Q = z'+3x, R = 2yz+ l.

Ustanovimo da je

8. Integrb-anje toralnih diferencijala

eo iJP

- = - = 3,

ox oy

iJR oQ

- = - = 2z,

iJy oz

oP oR

-=-=0

OZ ox

1'. Uvjet.i totalnog diferencijala, Da bi izraz P (x, y) dx+Q (x, y) dy, gdje su funkcije P (x, y) i Q (x, y) neprekinute u iednostruko suvislorn podrucju D zajedno sa svojim parciialnim derivacijama prvog reda, bio u podruciu D totalni diferenciial. neke funkcije u (x, y), nuzno ie i dovoljno da je ispunien uvjet

i prema tome

ou 011 du

C3x2 -I- 3y - 1) dx + Cz2 + 3x) dy + C2yz + I) dz = du = - dx + - dy+ - dz,

ox oy rlz

eo ap

ax ay

gdje ie 11 trazena funkcija. Imamo ;

(2x -I- y) dx -I- (x + 2y) ely

ou

- = 3x' + 3y - 1 . ox

Primjer 1. Uvjerimo se da je izraz

totalni diferencijal neke funkcije i nadimo tu funkciju.

Znaci da je

2Q oP

Rjeienje, U ovorn slucaju su p.~ 2x r y, Q = x-I-2y. Prema tome je - = _. = 1 i stoga je

oX oy

u = f (3x' + 3y - I) dx = x· -I- 3xy - x + <p Cy, z).

S druge strane je

au au

(2x + v) dx + Cx -+ 2 v) dy = du = '- dx + -- d v ,

_. _ (Ix ely _.

gdie j e u tr az ena funkcija,

ou 0'P

=3X-l--=Z2+3x,

oy oy

au

AU O<p

- = - = 2yz + 1, OZ OZ

Iz uvjeta c= 2x + y slijedi

ax

u = J (2x + y) dx x' + xy + 'P (y).

0'l' iJ'l' . k .. dvii . _ bli

odakle je - = Z2 i - =2yz+ 1. Zadatak se svodi na trazenie fun cue VIJU varna I

ay iJz

'P (y, z) kojo] su parcijalne derivacije poznate i ispunjen je uvjet totalnog dilerenciiala,

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->