P. 1
Prirucnik Informatika Za Korisnike

Prirucnik Informatika Za Korisnike

|Views: 452|Likes:
Published by amorbih

More info:

Published by: amorbih on Oct 26, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TIF, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/20/2012

pdf

text

original

InformatLka

za

korisnike personalnih kompjutera

pri.rucnLk

za praktlcno korlstenje

windows

rnreze

internet

word

Ziatan SABlC, Dragan IVANOVIC, Tarik ZAlMOVIC

Izdauac:

Urednik:

Recenzenti:

L Promotions

u saradnji sa Ekonomsldm fakultetom Univerziteta u Samjevu

Zeljlto Sain

Prof. dr Ahmed Mandzic Pro£ dr Velimir Srica

Olivera Jokie

Fabrika Sarajevo

Lektor:

Di.zajn naslaune srrnne:

Za naslonu stranu koriiitenifragmenti slike:

DTP:

Stampa:

Ede Numankadiea MIT Centar IDL tim Muller Sarajevo

©Capyright by L Promotions Sarajevo 1999

[IP - Katalogizadja u publikaclji

Nacionalna I urriverzitetska blblioteka BOSne I Hercegovlne, Sarajevo

004.3B2.7:004_9} (035) 004.9:004.382.7] (035)

SABIC, Zlatiln, 1965·

Informatika za korlsntke parsonalnih kompj utera. Prlrudnlk za prakticno koristenje Windom, rnrefe, Internet, Word f Zlatan Sable, Dragan lvanovic, Tarlk Zaimovlc. - Sarajevo: L Promotions [etc.], 1999. - VI, 291 str. : Ilustr, i 25 em

ISBN 9958-9750'1-7 (L Promotions)

ISBN 9958·605·02-3 (Ekanamski fakultet, Sarajevo)

1. Ivanovic, Dragan, 1971- 2. Zaimovic, Tarik, 19n(OBI55·ID 6610438

Knjlgtt je objavljena uz potporu MIT Centra, Fonda Otvoreno drustvo Bosne i Hercegovine i sponzcra prezentiranih u knjizi

Milljenjem Federalnog mlnistarstva obrazovanin, nauke i kulture i sparta br. 03-15-2350/99 od 26.05.1999. god knjiga je oslobodena poreza na promet proizvoda i usluga,

George Bush, amerield predsiednik, cdgovarajuci na pitanje 0 realizaciji plana kompjuterizacije vlada, 1991.

Danas sam nauCio da ukljucimjedan.

Staje mii?

Martin Fitzwater, predsjednikov portparol, odgovarajuci na pitanje ima li predsjednikov kompjuter miSa, 1991.

Uvod

Kompjuter je jedinstvena sprava u istoriji ljudsltih otkri ca. To je jedina stvar koja ne sluzi nicemu konkretnome kada je napravite. Cak joj ni softver u potpunosti ne odreduje krajnju ulogu. Tek kada kompjuteru odredite narnjenu, snabdijete ga odgovarajueim softverom i situirate ga u zeljeno zivotno iii radno okruzenje - kompjuter dobija svrhu. Dakle, najljepsa i najbitnija njegova osobina je sto mcse posluzit! u razlicite svrhe - a i njih mofete mijenjati po potrebi.

Milioni ljudi sirom svijeta svakodnevno koriste kompjutere - mozete ih vidjeti svugdje: na poslu, kod prijatelja, na televizijskim reklamama, u filmovima. Pomoeu njih se danas projektuju mostovi, vade financiie, prave crtani filmovi, potpisuju ugovori na daljinu, pripremaju novine, pi.5ll pisma i radi mnogo drugih stvari, DOSIo je vrijeme kadaje poznavanje rada na kompjuteru postalo sastavni dio opee pismenosti.

Priruiinik: za prakiiiino koriStenje personalnih kompjutera nastavlja se na knjigu Informatika za korisnike personalnih kxnnpjuteru; s kojom Cini prirodnu cjelinu, i namijenjen je anima koji se zele pridrusiti armiji ljudi koji su do sada vee iskusili sve dobrobiti upotrebe kompjutera u skladistenju, organiziranju i manipuliranju informacijama, ad kojih mnogi teSko vise da mogu zamisliti te poslove bez pornoei kompjutera. Prirucnik je namijenjen svima koji zele nauditi kako se korisli kompjuter, koji ne zele vise biti frustrirani dok gledaju svoje poznanike, poslovne partnere ili djecu kako s lakoeom barataju tom spravorn.

U lmjizi Informatika posvetili smo puno pamje konceptima i primjenama onoga 5tO smo opeenlto nazvali informacionim tehnologijama (IT), a namjera namje bila da citaoci te knjige steknu prilidno dobar pregled nad primjenom kompjutera u poslovanju i zivotu uopee, te da budu u stanju formirati svoju viziju upotrebe kompjutera za vlastite ill potrebe svoje organizacije.

PriruCnik nadopunjava Informatiku tako sto daje znanja potrebna za osnovno koriStenje jedne vrste kompjutera - personalnih kompjutera (pC - Personal Computer) - i uz njih vezanih informacionih tebnologija. To je danas ubjedljivo najpopularnija vrsta kompjutera i praktieno ne postoji firma ill institucija koja lh ne koristi.

ii

Sve u svemu, prirucnik je potpuno koncentriran na primj!,!nu personalnih kompjutera. U knjizi Injonnatika citalac moze nac! najosnovnija znanja 0 lcompjuterirna osnovne koncepte poput hardvera, dijelova kompjuterskog sistema. njihovih karakteristika i softvera.

o sadrzaju

Priruenik je namijenjen poeetntetma i osim zelje za ueeniem nisu potrebni nikakvi drugi preduslovi za njegovo koriStenje. Zato je i pisan na ovakav naCin i zbog toga daje osnovna znanja za minirnalni skup programa koji ce yam biti potrebni - operativni sistem Windows 95, program za obradu teksta Word, program za prijem i slanje elektronske peste, program za kori51:enje Interneta - globalne svietske informadone mreze,

Do prije nekoliko godina, standardni kurs koristenJa personalnih kompjutera pocinjao hi sa DOS-om, jednostavnirn operativnim sistemom cije je poznavanje bUo preduslov za upotrebu kompjutera. Danas je, medutim, DOS dio bogate povijesti personalnih kompjutera, Cije je koristenje potrebno same u specificnim i iznimnim situacijama. Ova] prirudnlk ee vas pokusati uvesti u koristenje programa koji je danas ubjedljivo najrasprostranjeniji operativni sistem na personalnim kompjuterima - Wmdowsa 95, cije poznavanje predstavlja bitan dio kompjuterske pismenosti,

Sa Windowsima 95 cerna vas upoznati kao sa konceptualnim okvirom i korisniCkim interfejsom za koriStenje personalnog kompjutera i drugih pomenutih programa. Iako na trZistu i u upotrebi postoji citava lepeza drugih varijacija i verzija Windows operativnih sistema - ukljucujuci ranije Windowse 3.11, savremene Windows 1'!T 4.0, Windows NT 5.0 i Windows 98 operativni sistem iz iste Microsoftbve proizvodne linije, ono !lt~ budete naucili kroz ovaj priruenik 0 koristenju Windowsa 95 nece izgubiti na aktuelnosti i vrijednosti bez obzira na to s kojim ad ovih iIi nekih buduelh proizvoda se budete sretali - bas kao 51:0 se lako prilagodavate na nevi automobil jednom kad naudite voziti. Zbog toga vas necemo ni zamarati svim osobinama i posebnostima Windowsa 95, vee eemo se koncentrirati samo na ono najbitnije.

iii

KoriStenje mresa i Interneta je vee postalo svakadnevno i za mnage nezaobilazno, a sutra ce nepoznavanje njihove upotrebe vjerovatno biti jednaka egzoticno kao sto je nepoznavanje koriStenja telefona danas. Primdnik vas uvadi u osnove koriStenja Weba i elektronske paste, kao danas najpotrebnijih i ubjedljivo najpopularnijih usluga na Webu, kroz primjer koriStenja tipicnog klijenta za elektronsku postu i tipidnog Internet preglednika.

Pisanje i uredivanje teksta na persanalnom kompjuteru je nesto sto ee vam prije Hi kasnije, u veeem iIi manjem obimu, ali sasvim sigurno postati preokupacija, Karisnicima personalnih kompjutera je na raspolaganju mnostvo programa za aYU svrhu, a posto imje namjena vise ili manje ista, kada savladate jedan takav program, veoma brzo mofete poceti koristiti neki drugi.

Priruiinik vas uvodi u koriStenje Microsoftovog Word for Wmdows programa, koji je najpopularniji i najuobieajeniji. Ne samo radi vlastitog koriStenja vee i zbog mogucnosti razmjene dokumenata sa svojim paznanicima i poslovnim partnerima, poznavanje bar osnovnih aperacija u Wardu kaa faktiCkarn standarduje prakticno nezaobilazno.

Upravo zato sto je namijenjen poeetnicima, prirudnik ne daje objaSnjenja svih moguenosti Warda, vee same onih najvaZnijih. PriruCnik nije lmjiga 0 Wordu - dobre knjige 0 Wordu koje daju puno objaSnjenje svih njegovili mcguenosti mosete naci u gotovo svakoj knjiZari. Namjera namje pribllfiti Word onima koji nikada nisu radili kompjutersku obradu teksta i koji nemajn namjeru da se time profesionalno bave,

Ako ste u profesionalnom i privatnom Zivotu koncentrirani na druge stvari i ako yam je kompjuterska obrada teksta samo pomoena i povremena alatka, budite ubijedeni da eete u ovom prirueniku naci uglavnom sve sta yam treba.

Da bi se karistio personalni kampjuter, pored Windowsa 95 i Warda, potreQBR j~ ppenavati i neke druge programe. U lmjiZarama mozete pronaCi"JjlTIP~() knjiga kaje se fokusiraju samo na Wmdows, Word ili pojedine druge programe.

iv

Ovaj prirucnik je fokusiran na ~oriSt~njepersonalnog kompjutera, a ne na koristenje nekog specifilfuog programa. Kao ?ito smo vee istakli za Windows 95 i Word, ovdje neeete naei siroka i detaljna objasnjenja nijednog ad tih programa ponaosob, ali cete naucltl kako da radite na personalnom kompjuteru uz koriStenje raznih prograrna zajedno. Uostalom, programe cete i morati koristiti zajedno.

o organizaciji Prirucnika

Priruiinik je podijeljen na hi dijela, sa ukupno jedanaest poglavlja. Dijelovi knjige odgovaraju etapama kroz koje pocetnik - nevi korisnik personalnog kompjutera prolazi, od prvog kontakta sa Windowsima 95, pa do podesavanja sistemskih parametara kompjutera prema svojim specifidnim potrebama, U skladu sa fokusom cijelog prirucnika, dijelovi knjige integriraju koristenje operativnog sistema, obradu teksta i koristenje kompjutersldh mresa i Interneta, vezujuei ih za postepeno napredovanje korisnika.

Prvi dio: Elementarno koriStenje personalnog kompjutera obuhvata poglavlja 1-5 i daje citaoeu najosnovnija znanja potrebna za pccetak koristeuja personalnog kompjutera. Uvod cine prvo poglavlje, koje govori a prozorima - osnovnim elementima Windowsovog korisniekog interfejsa, i drugo poglavlje, koje govori a desktopu, korisnlkovorn virtuelnom radnom prostoru. Trece poglavlje se bavi Windows Explorerom, odnosno organizacijom i kontrolom podacima u personalnom kompjuteru. Cetvrto i peto poglavlje vode korisnika kroz prve korake i osnove formatiranja teksta u Wordu.

Drugi dio: Naprednije koriStenje personalnog kompjutera, koje obuhvata poglavlja 6-9, uvodi korisnika kojije savladao osnove u narednu, napredniju etapu koristenja personalnog kompjutera. 8esto poglavlje se bavi podesavaniem desktopa, 1;i. prilagodavanjem korisniCkog interfejsa ukusu i potrebama pojedinacnog korisnika, Sedmo poglavlje uvodi citaoca u svijet koriStenja danas prakticno nezaobilaznih kompjuterskih mresa i Interneta kao svjetske inforrnacione mreze, kroz koriStenje resursa lokalnih mresa, program a elektronske paste i Web pretraZivaca. Osmo i deveto poglavlje se bave naprednijim operacijama abrade teksta - stilovima i stranicenjem teksta i koristenjern tabela i grafike u Word dokumentima,

v

Treci dio: Elementarno konfigurisanje personalnog kompjutera se sastoji ad poglavlja 10 i 11, naprednijeg korisnika uvodi u osnove postavljanja najvai,nijih sistemskih parametara i kontrolu rada Wlndowsa, kao i konfigurisanje kompjutera za rad u mrei,i. Za razumijevanje konfigurisanja personalnog kompjutera neophodno je da korisnih savlada prethodne dvije etape - osnove i naprednije koriStenje.

Svako poglavlje u knjizi je popraeeno testnim pitanjima na kojima mozete ocijeniti koliko ste savladali gradivo tog poglavlja. Preko 170 pitanja dace yam dabar orijentir kolika ste uspjeSno ovladall znanjima koje ovaj prirudnik daje, kao i moguenost da sami planirate i "dozirate" tempo ucenja.

Najefektivniji nacin koriStenja Prirucnikaje da idete redom, bez preskakanja i da uradite sve ana sto se od vas trafi, Odvajite vremena da doista probate sve sto stoji u vjeZbama. Umjesto da sebi kazete daje nesto sasvim jednostavno i jasno, probajte, pa onda zakljucite da je sve jednostavno i jasno. Takoder, nemojte se "dokatiti" jedne stvari, na primjer formatiranja fonta, pa onda prelistavati pdrudnlk da mete sve sto 5e govori 0 tome. Radije idite redom i, ne brinite, sve ce yam se same kazati kada dode vrijeme. Osim toga, pclruCnik nije napisan kIasifikacijski po temama.

CD-ROM

Za knjigu Infonnatika i ovaj prirudnik postoji i interaktivni CD-ROM koji je razvio Centar za menadiment i informacione tehnologye (MIT Centar)iz Sarajevu, koji sadrii gradivo obje ove publikacije u elektronskoj fermi dopunjeno odgovarajuCim interaktivnim sadriajima.

Zapravo, partnerstvo autora i izdavaca sa MIT Centrom debar je primjer mnogih organizacionih promjena koje je donijela primjena informacionih tehnologija. Iako nije predmet ovog prirucnika, izrada materijala poput njega u stampanoj i elektronskoj multimedijalnoj formi (tj. sa dodatnim slikama, animacijama, zvukom) takoder je vazna primjena personalnih kompjur~ra -: ~~€lje transformirala citavu izdavaCku industriju.

Nadamose da~ete u toku j nakon citanja ovog prirudnlka moci uZivati u blagodetima elektronskog izdavastva - bilo kroz interaktivnu upotrebu CD-RaM-a, bilo kroz vas buduei rad.

Vjezbe iz Worda

Da biste mogli uspjesno proei kroz ~eZbe za Word iz ovoga prirucnika, potrebna vam je radna disketa na kojoj se naIaze datoteke potrebne za vjezoe izWorda. Ove datoteke mozete naci u direktoriju Disk-Word na CD-RDM-u. Preostaje vam da formatirate disketu i da na nju iskopirate te datoteke.

Ukoliko imate vezu sa Internetom, do datoteka potrebnih za vjeZbe iz Worda mofete dcei posjecujuci stranicu l\1IT Centra: http://www.mit.soros.org.ba/-pcp na kojoj mozete proeitati dalja uputstva.

Toliko za uvod, Sve mo preostajeje hrabro krenuti naprijed kroz Prirucnik, Ubrzo eete biti u mogucnosti da koristite personalni kompjuter i da krenete dalje ka njegovoj naprednoj primjeni uz pomoc ovog putokaza.

Autori

Kratki sadrZaj

PRVIDIO - ELEMENTARNO KORISTENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA 1

1. PROZOR- OSNOVNI ELE~fENl' WlNDOWSI\ , 3

2. DESIITOP. RAnNA POVnSlNA WINDOWSA " .. " .. ~ •• __ .. " __ •• 25

3. WINDOWS EXPLORER· ORGANIZAClJA I KONTROLA PODATAKA _ .39

4. KOMP JIITERSKI TEKST· PRVI KORACI " .. "" """,, 57

5. KOMPJUl'ERSIO TEKST - OSNOVE FOMIA TIRANJA , _ 87

DRUGI DID - NAPREDNUE KORI~TENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA 127

6. PODESAVANJE DESIcrOPA .PRILAGOOlTE IZGLED WINOOWSA SEUI 129

7. KOMPJUTERSKE MRE2E - KAKo IH KORISTITI "." " _ , .. 149

B. KOMP JUTERSKI TEKST - STILOVII STRANltENJE " .. ", 175

9. KOMPJUTERSKI TEKST - TADELE I GRAnKA " _. 207

TREcrDlO ·ELEMENTARNO KONFIGURISANJEPERSONALNOG KOMPJUTERA 243

10. CONTROL PANEL ·KONTROLA RADA WINnOWSA 245

11. KONnGURISM'JEKOMPJUTEM ZA RAn U KOMPJUTERSKOJ MREZI 261

ZA vnSl'{l TEST _ , ,, , _ 289

ZAHV ALNICA 293

SADRZAJ

PRVI DIO • ELEMENTARNO KOru§TENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA I

I. PROZOR· OSNOVNI ELEMENT WINDOWSA , 3

WINDOWS OKRU!ENJE JeAO KONCEPT , 4

Grajicko i tekstuaino okruienje , , 4

Tekstuulno ekruzenjc 4

Grnfil!ko ekruZenje ,., 5

[deja Windows okruienja 5

PROZDR JeAD BAZN! ELEMENT WINDOWS OKRUZENJA , 7

Elementi prtnora 7

Granicn iii rub ,.,.,., 8

ZngJavlje prozorn ill naslovna tmka 9

Dugme kontrolnog menijn 9

Kontrolna dugmad desnog ugJn 10

Trnkn menijn _ , II

Operacije nod prozorima pomoCu miia ~ .. ~ II

Promjcna vclieine promm ~ , ~ _ 12

Pamjemnjc prozarn , 12

Opcmcijc sa trnkom menijn ~ , ~ , 13

Operacije nad prozorima pomoiu los/a lure , _ ,~ _ 13

Promjena vclifine prozom , , , , 13

Pomjernnje prozarn , 14

Opemcijc sa traknrn menijn _ _ ~ _ 14

Minimizirnnje, maksimlziranje, restarimnje i ZDtvarnnje prozorn ~~ oo IS

Tipovi promra ~ ~ , _ ~ .. 15

Progrnmskl prozori _ _ 16

Patprogrnmski prozori ~ _ ~ 17

Izborni prozori ~ _ _ 'oo ~ 17

Infonnativni prnmri oo, ,_ 18

Aktivni promri _ _ 19

PRAKTICN! PRlMJERI RADA SA PROZORIMA 20

Primjer 1 . MS lVord i e,,/cilialor •.......................................................................................................... 21 Prlmjer 2 • MS lVord i MS PowerPoint •............................................................................................. ~ ... 22

TEsT PITANJA " 24

2. DESKTOP - RADNA POVRSINA WINDOWSA _

" . __ 25

DESKTOP· NOVI POGLED NA PERSONALNl KOMPJUTER 26

::::;;h~::::~:::::::::::::::::::=:::::::::::::::::::::::::::::=:::::::::::=:::::=:::::::::::::::~~:~:~:::::::::::=:::::::::::::: ~;

Taskbar _ _._ _ 28

KoruSTENJE T ASKBARA 28

DUGMESTART 29

Opcija Programs _ _ _ .. _ _ _ 30

Opcija Documents _ _ ~ 31

Opcija Settlngs«: __ _ 31

Opcija Find _ _ _ _ 33

Opcije Help i Run , •• " ,', _ 34

Opdja Shutdown. ,,, , _ _ _ _ 35

TEsT PITANJA , , _ 37

3. WINDOWS EXPLORER - ORGANIZACUA I KONTROLA PODATAKA " H .39

PRY! POOLED NA WINDOWS ExPLORER 40

Radni prozari _ , 40

Ostall elementi programskog prozora Explarera __ _ _ .. _ 42

Lijl!Va i desna sIron a Explorera; __ .. __ _ .. _ __ • 42

Ikone foldera i datoteka 43

KORlSrENJE \VlNDOWS EXPLORERA , •.• , ••• , 45

Premjeiranje datatek» iJoldera pamoCu miia _ , 45

Kapironje daioteka lfoldera pamoclI tastature 46

KtJpiranje datoteka i foldera pomoiu miia , " 47

Premjeiaranje dalorelm tfoldera pomocrJ tasuuure _._ 49

Kniranjefoldera i dattJleka , _ , _ 49

Brisanje tia/tJ/em ifoldera , " , , 51

Se/ekJavanja vise datoteka ifoldera _ 51

Tram alala , , ,.,., , " 53

TEST PITANJA " " 55

4. KOMPJUTERSKI TEKST - PRVI KORAC( " .. " "" ". 57

WORD EKRAN I KONTROLA POGLEDA 58

Naslov i traka menija" " " _ .. _ 58

Tram alata "" 59

Pogledl na dokument ,.""",.,.,.",.""' " .. " " ,, ,., .. ,, , _ •• , , , •• ' 60

Statusna traka •• " "" •. , """, " ,.,,,.,.,,,.,., •• """." .. , ,.,., , " "., 61

Eorrov ANJE TEKSTA " "."" "" ".,,,.,, .. ,.,, ,, .. ,, ,, , .. ,, ,,, " .. " " " •• "." 61

Kursor j kucruife teksta " .. "."" "' .. " , ".,.,._"" ,, " .. ,., "" " 62

Kucnnje teksta, """ " .. " , " .. ",.,.,,,.,, ,, .•• " """ .. _ " •. ,.,_ 62

Pozicioniranje kursora "" "" , " ,, , .. , , "" 63

ParagraJ,,, ,, ,,,,,,,,,, ,, .. ,, ,,,, .. ,, ,,_ 64

Stllje to paragraf? .. " " , .. "."" _", " , ,," ", "" _ 64

Spajanje i razdvaJunJe parngrafa """.""" .. " , , , .. " "" , , ", .. ,"" 66

OsnrJvne rJperacije editovanja. .. ", ", " "" , , _ , 68

Mnrkiranje teksta.; .. , , ,." "" , " , " 68

Premje§ll!nje teksta , __ , " " " , _ , __ ., "., , 70

Kopiranje teksta _, _ " _ " " , , "" 72

Brisnnje teksta , ,,~ w .. , _ , 74

Znmjenn teksta , w w, , _ , , _ ~ , .. 74

FONT - PRVl KORAK FORMATJRANIA , 75

Sta je to fam? , _, _ , w 75

Kaka se mijenjafont? _ , , , ,., , .. 75

Promjena ve1jeinB j stllafonta , .. , ~ w " , .. ~ ~"' _ 76

KapiranJe vrste, veiicine i stilajanla .•.•.•. , " .. , _ 77

BrJ,Ialuka s/ova w _ _ __ _ m .. 78

SNIMANJE TEKSTA NA OISK 79

SpaicJVcJ/lje ;m navim imenam , , _ ,_ .. , ,.- _ 79

Otvarnnje pastajerJeg dokumenta , , ~ 82

SpruavrJnje sa istim imenom _ _~ , ~ 83

REzlM:E , •• , , 84

TEST PITANJA , 85

5. KOMPJUTERSKI TEKST _ OSNOVE FORMATlRANJA 87

U(:ITAV ANJE UKUCANOG TEKSTA 88

Margine .,_ , , , _ " w_ _ ~ .. , 91

Velii!ina papira _ , , , _ 92

FORMATIRANJE PARAGRAFA ,,, ,, 93

Promjenajonta ,,,,._ , , ~ _ _ 93

Poravnanje ~ " _ _ 93

Sirinaparagrqfo i prva Iinija.. , , ~ , •................................ 94

Rasmak izmedu parngrafo _ , , _ 95

Jo~ 0 formatirnnju parngrafa: Indents and Spacing " _ 96

] jos 0 formntiranJu pllrllgmfa: TextAow , _ _ 98

Kona~no: Rnzmnk izmedu parngrafn , 99

Vrijcmeje VI Savc _ , _ _ , , •. w, , 99

Naslov ljas a paragra!lll!antovima}_ , , , _ ,_ 10a

... :;". . .~~.- .. :

Puno fonnntlrnnje fnnta _ _ 101

Ivice i sjencenje Ilarngrnfn _ _ .• 105

UMET ANSE SLIKE ; " 107

Smanjenje i uvecanJe pog/cda na dokument : :: ';;."m 108

Direk/na umelanje : : 109

Ok"Vir _ _ _ _ _ J 12

Umeumj« sCiIu! II okvir _ _ _ _ _ 115

STAMPANJE DOKUMENTA 118

Vrijerne je z:ajoI jedan Save 118

Koturalni pregled prijl! ilampanja _ 118

I konacno. teks: na paplru _ _ 120

REZIME 123

TESTPITANIA 125

DRUGI DlO • NAPREDNIJE KOruSTENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA ••••••••• 127

6. PODESAVANJE DESlITOPA -PRlLAGODlTE IZGLED WINDOWSA SEnI _ __ ._ U9

KREIRANIE IKONA ~ 130

Krelran]« ikana pomaa: programa "Create Shortcut u __ _ 130

Kreirtmje ikDna pornoclI WindoW$ Explorera 133

Skracentce sa dokumente _ _._ .. _._ _ _ _ _ 134

KONAGURISANIE L1NlJE TASKBARA I MENUA PROGRAMS 134

KOlljigurisanje Taskbara _ 134

Konfigurisanje rnenija Programs _ 135

PROGRAM DISPLAY ." 141

Odabir Jlwrkn i slike II pozadini 142

Odabir Screen Savera _ _ 143

Odabir .feme boja pro;:ora _ 144

Opclja za setovanie ekrana i video • kartlc« _ _ _ _ .. _ __ __ 145

TESTPlTANJA 147

7. KOMPJUTERSKEMREtE- KAKo ra KORlSTITl 149

KOMPJUTERSKE MREZE 150

KoruSTENJE LOKALNIH KOMPIUTERSKlH MREZA 153

Difeljelife ptJdalakD i programa. .. _ _ _ _ __ 153

Dnvanje faldern nn korisrenje drugirnn 153

Korilitcnje foldera an drugih kompJutern u rnrefl _ ~ 156

Dijeljenje Jlampaca 159

Dnvanje stampnen nn koristenjc drugimn ~ __ 159

Kori~tenje §tnmpnen kroz mreZu _ 161

KOR!S'rENm INTERNET A 162

World Wide Web " , , , ,,_ , , 163

Eleklroruka polta. _ _ _ 167

TEsT PlTANJA _ 174

8. KOMPJUTERSKI TEKST - STlLOVI I STRANICENJE • , 175

PRlPREMNE RADNJE 176

STILOVL 177

OSIlOVIlO [armatiranj« _ __ _._ 178

Prva dvn paragrafa 178

Probn i prve korekcije _ " 181

Parmiranie stila J 83

Primjena stila. _ 185

Modifir:irllrtje stlla 186

Orgrirti~Jtjle stilove 188

Knko Iskoristitl poslojece stilove7 188

Kopiranje stllovn lz dokumenta u dokument 189

STRANICENJE. 193

Kontrola preioma stranica. _ 193

Prazan tekst _ _ 194

Nnsilnn prekid stranlce , _ 194

Widow/Orphan kontrola _ _ 195

UV~zi~B!!je pBm~fa.: _ 195

NOJVB:allJe 0 Slmnll:enJu _ _ _ _ _ 195

Brojevi stranica _ _ _ _ 196

Header i Footer 197

Umetanje brojn strnnice _ 198

Ruzlicilijarmriti stranica _ _ _ _ .. _ _ 199

Razbijanje dokumenta u sekcije __ _ _ _ .. 199

Postavljnnje r:rzlicitih formnta stranlea .. _ 201

Postavljnnje razli6itih Headern i Foot em _ 202

Na kroju opet illimpanje _ _ _ 205

REzlME 205

TEsT PlTANIA 206

9. KOll-lPJUTERSKI TEKST -TADELE I GRAFlKA m 207

PRIPREMNE RADNJE , .. : 208

TABELE. ; 210

Konverzija teksta u tabelu _ _ _._._ _._ .. _ _ __ 210

Umeumje pra<ns tabele _ 214

PopulljOVtmje labels _ 21S

Formatiranje tabale ;' 1 •• " 1 216

Markiranje djjelnva tnbele L .. ,: : _ __ 217

Izmjcna dirnenzija redovn i kolnna _ _ _ 217

Farmntirnnje teksta unutar tabele _._ 220

Farmntiranje grnnicn (llnijn) izmedu celija 222

Manipulacija redovim», kolonama i ce1ijama _ 226

Brisanje sndrfnja celijn _ _.226

Brisnnje djelih redovn i kalona _. __ _ 226

DD~nv~nj.e nDvD~ redn .i n~ve kolone _.~ 227

SpaJaOJe I ra<!dvnJunje cel1Jn _ _ _ 229

GRAFIKA _ 231

Bam; obje.kli _ • _ 232

Osoblne objekata _ _ _ _ _ _ 233

Mallipulacija objeklima 236

Brisnnje _ _ 236

Kopirnnje _ - 236

Obrtnnje _ _ 236

Preklapanje _ _._ _ 236

Grupisanje objeknta _ 237

Nacrtojte znakfirme _ _ 238

REZlME _ 239

TEsT PITANJA 241

TRECIDIO ·ELEMENTARNO KONFIGURISANJE PERSONALNOG KOMPJUTERA 243

10. CONTROLPANEL-KoNTROLARADA WINDOWSA 245

OPIS CONTROL PANELA 246

ADOIREMOVE PROGRAMS 247

FONTS 249

MODEMS 250

PRINTERS 253

insla/aeija lokofnog ilampaea _ . .: 255

Instaliranje mrdnog slampoca.._ _ _ _ _ _ 256

Klmjiguriso/lje ilampaca 2S7

TESTPITANJA 260

11. KONFIGURISANJE KOMPJUTERA ZA RAn U KOMPJUTERSKOJ MREtt 261

KONFIGURlSANJE LOKALNE KOMPJUTERSKE MWE 262

Elemenli mreine Irorrflguracife , ,.,., , , ,., , , ,.,.,., 262

Prvi karak: Mreinl kablovi 263

Drugi korak: Kupavina i ugradnja mreirrog adaptera 264

Treei karak: Insta/acija mreinog kliferrta 265

Cetvrti korak: inslalacija mreinog prolokala _ _ _ 267

Peti korak: Dijeljeltje re.rursa i identifikaclja kampjutem 269

KONFIGURISANJE KOMP1UTERA ZA RAn SA lNTERNETOM 271

Intemet Service Provider (lSP) 271

Spajanje no Internet _ _ 273

Korrfigurisanje ve.e na Internet _ _ 276

Dokonfigurisanje telefonske konekdje. , _ 281

Postavka E·mail i ProJ;J servisa. , 284

E-rnn.il servls , __ _ _ _ 284

Proxy servia , .. : _ _ 285

TEsTPITANJA 288

ZAVRSNT TEST , 289

ZAHV ALNICA 293

PRVI 010

ELEMENTARNO KORISTENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA

1. Prozor-

Osnovni elementi Windows-a

2. Desktop-

Radna povrsina Windows-a

3. Windows Explorer - Organizacija i kontrola podataka

4. Kompjuterski tekst - Prvi koraci

5. Kompjuterski tekst - Osnove formatiranja

1

Prozor - Osnovni element Windowsa

Windows okruZenje danas predstavIja nezamJenJlVl dio svakodnevnog rada uecine korisnika personalnih kampjuiera, Vecina personalnih kompjutera funkcioniSe pod kontrolom aperatiunog sistema kajije tieka vrsta Windowsa.

U ouoj lekciji cete se upoznuH sa osnounom idejom Windows okruZenja i temeljnim elementom na kojem se on zasniua: prozorom. Prozar je konceptualno veomu jednostuvan, ali toliko vaian element bilo kojeg Windows olcruZenja du se po njemu Dna i naziva taka (engl. window - prazor). Dobra sauladajte ouu lekcfju. Dna je vjerovatno najjednostavnija, ali je preduslau za sue ostaie lekcije. Ako ne barutute dobro prozorima, imaeete problema sa svim ostalim stofunkcionise na personalnom kampiuteru:

"j: r;,;

4

Lekci,ia 1: Pmzor - Osnouni element Windowsa

Windows okruzenje kao koncept

·i~:~. -.'

Windowsi, barem oni najpopularniji (Microsoft *1hd~~~); kroz svoj kratki Zivotni vijek razvijali su se od malih i prilidno lose uradenih programa, do danasnjih verzija za koje se slobodno mofe reCi da obiljeZavaju jed an generaeijski ciklus u industriji operativnih sistema za personaIne kompjutere (operativni sistem je skup programa koji kontroliSe rad kompjutera i bez kojeg kompjuter ne bi mogao nista raditi). Ono Sto obiljezava taj eikIus jeste graficki interfejs prema korisniku (interfejs je ono sto vidite, najceSee na ekranu, a koji prilagodava i pojednostavljuje ono sto ne vidite, a Sto je komplikovano i desava se unutar kompjutera). Danas je sasvirn normaIno da od operativnog sistema ocekujete da s varna "komunieira" kroz graficki interfejs (slieice, geometrijski obliei i sHeno). Nije uvijek bilo taka. Ne taka davno, gotovo svi operativni sistemi Sll imali tekstualni interfejs. U cemuje razlika?

Graficko i tekstualno okruzenje

Tekstualno okruzenje

U principu, kompjuter komunicira sa covjekom preko ekrana. Na ekranu se ispisuju rezultati svega &0 covjek zada kao zadatak kompjuteru preko nekoliko ulaznih jedinica (tastatura, mis, elektronska olovka, itd). Prve verzije IBM kompatibilnih personaInih kompjutera bile su u stanju na ekranu ispisivati sarno jasno predefinisane znakove (slova, brojeve i nekoliko speeijalnlh simbola kao sto su znakovi interpunkcije i slleno). Covjek u takvom okruzenju kompjuteru moze davati samo komande koje su "slovne". Isto tako, kompjuter maze adgovoriti sarno tekstom,

Prvi problem sa ovim je sto covjek mora nauciti komande. To i nije toliko strasno za kompjuterske strucnjake, ali je nepotrebno komplikovano za nas "abiene smrtnike". Nama treba korisna sprava kojom se upravlja na jednostavan naCin. Nije nam potrebno gubljenje vremena na ucenje komandi. Zamislite samo da morate nauciti nekoliko desetina komandi kao npr. "PREBACI_KANAL #3", "POJACAJ_zvuK +2" i sllcna da biste .upravljali TV aparatom.

Drugi problem sa tekstualnim okruzenjern je taj Sta i kompjuter moze odgovoriti sarno tekstom. To znatno komplikuje i umanjuje njegove moguenosti za baratanje slikama, grafikonima, raznim semama i slicno, Nije nemoguee, ali je nekvalitetno i komplikovano.

Lekciia 1: Prozor- Osnouni element Windowsa

5

Graficko okrufenje

Tekstualno okru.Zenje je dugo vremena bilo neminovnost jer kompjuteri nisu bili dovoljno snaini da brzo obraduju slike, SIikaje "teska" za obradu. Ako hocete da sa kompjuterom komunicirate i na Ijepse naeine od Cistog teksta, taj kompjuter mora biti poprilicno "debar" u baratanju sa gomilom sitnih tackiea od kojih se sastoje slike na ekranu, Da biste dobili neku predstavu 0 tome koliko tih taCkiea mora biti, pogledajte TV ekran iz velike blizine. Vidjecete mnogo malih taCkiea od kojih se, u stvari, sastoji slika koju gledate.

Daljnjim razvojem kompjuterske industrije kompjuteri bivaju u stanju prikazivatl i kontrolisati sve vise taCkiea na ekranu. Upravo tu pocinje razvoj grafi1!kog okruzenja. Proizvodaci kompjuterskih program a shvataju da je covjeku mnogo prirodnije raditi u okrufenju punom slika, boja i niza drugih vizuelnih efekata. Korisnici lcompjutera su pokazali da su spremni platiti cijenu boljeg kompjutera ill sporijeg njegovog rada za komfor grafiCkog prikaza na ekranu.

Ova cijena je bila izuzetno velika u podetku, kompjuteri su bili viSe nego slabi da podrZe bilo kakav rad u grafickom okruzenju. Zato su prveverzije Windows grafiCkih okruzenja za IBM kompatibilne personalne kompjutere bile prilidno slabo korlstene. Pojava Intel 80486 i Pentium procesora omogucit ce da kompjuteri rade bez znacajnih usporavanja u potpuno grafickom okruZenju. DanaSnje verzije Windowsa koriste snagu personalnih kompjutera baziranih na tim procesorima i daju nam grafidko okruZenje koje je mnogo ugodnije za rad od nekadasnjeg tekstualnog.

Ideja Windows okruzenja

Staje to sto cini Windowse tako prijatnim i dobrim za rad? Sta ihje ucinilo tako populamim? Naziv Windows dolazi od engleske rijeci windows (prozori). Za svakoga ko je barem jednom vidio Windows okrufenje ovaj naziv je veoma jasan. Osnovna ideja Wmdows okrnsenla je veoma jednostavna. Umjesto da na ekranu u jednom trenutku imate jednu aktivnost, podijelite ekran na jasno ogranieene povrsine, au svakoj od tih povrfua IDq~~te imati neku aktivnost, Tako praktlcno dobijate vise manjih ekrana'ria kojtlha se desavaju razlicite stvari.

6

ukcfja 1: Prozor - Osnovni element Windowsa

Dve jasno ogranidene povrsine nazivaju seprozo~ri" Svaki prozor funkcioniSe neovisno. Ako ucinite da se oni mogu ·preklapati jedan preka drugog, teorljski dobijate moguenost da na ekrariu mate koUka hoeete raznih aktivnosti. Windowsi doista i omogueavaju da na ekranu imate koUko hoeete prozora. Ogranldeni ste same realnim mogucnostlma kompjutera - koliko god da je jak kompjuter koji imate, on ipak maze istovremeno kontrolisati same ograniden broj prozora.

Dahle, na ovaj nacin dabijate niz pogodnosti: mozete na ekranu imati u isto vrijeme viSe pokrenutih program a, mozete im sami odrediti velidinu i polosa] na ekranu, jednostavno se prebacujete iz programs u program itd. S obzirom na to da se sve desava u grafiCkom okruZenju (Windowsi kontrolisu svaku tacku vaSeg ekrana), dobijate i maksimalnu udobnost u radu, npr. punu kolor - sliku, razne tip ave trodirnenzionalnih efekata, posebno istaknute elemente itd.

Sve ova su elementi koji cine Windowse taka popularnim i koji govore zasto su Windowsi za taka kratko vrijeme osvojili veeinu kompjutera u svijetu i danas postali sastavni i nezamjenjivi dio svakog personalnog kompjutera.

Takav uspjeh je generisao i jedan problem za nas korisnike. Naime, potra.Znja na trZlstu je natjerala proizvodace softvera da brzo prave sve bolje i bolje verzije Windowsa i program a za njih. To je stvorilo poprilidnu zbrku u verzijarna softvera koji mosete nabaviti, Kako savladati sve nove verzije program a, a narodito nove verzije Wmdowsa? Ipak nam nije cilj poznavanje kompjuterskih programa, cilj nam je da s njima ucinnno nesto korisno. Nemama vremena da stalno uChno nove verzije programa.

Kada su verzije Windowsa u pitanju, rjesenje je jednostavno. Ne ucite verzije, nCite koncepte! Sve aktuelne verzije Wmdowsa (Microsoft,

. Macintosh i UN1X) su zasnovane na slicnim principima i bitno je da shvatite te bazne koncepte. Kada jednom to shvatite na nekoj ad verzija (kao, na primjer, na verziji Microsoft Windows 95 koja je predstnvljena u ovom prirudnikn), u svim drugim verzijama eete se veoma brzn snaci, Bez straha mozete docekati bilo koju od drugih verzija, nekoliko sati prakse ee biti dovoIjno da savladate sve novine, razlike i nove nadine rada. To sve uopee nije komplicirano, na kraju krajeva, napravljeno je da bude savladano ad strane prosiednog covjeka.

Lekc:ija 1: Prozar - Osnovni element Wlndowsa

7

Prozor kao bazni element Windows okruzenja

Elementi prozora

Temeljni element svakog Windows okruzenja predstavlja upravo ono 5to mu i daje ime, prozor. Kako izgledaju i od cega se sastoje prozori Windows okruzenja?

Naredna slika pokazuje Izgled vecine Windows okrufenja koristenih danas u svijetu. Primijetite li slidnost ili bolje, primijetite Ii razlike? Razlike postoje, ali aka bolje pogledate, principijelno je stvar ista: ekran je podijeljen na neovisne povrsine (prozare) II kojima se "nesto desava", Razlikaje samo u izgledu prozora.

Da vidimo sada kako izgledajedan tipidan prozor u Windows 95. Naredna sIika ql!j~iz&1I'1gjednog tipicnog prozora gdje se odmah uocavaju osnovni elementi; . . ogranicena povrsina ekrana sa jasno definisanim granicama/rubovima, zaglavlje prozora Hi naslovna traka, dugme

8

Lekcija 1: Prozor - OsnotJni element Windowsa

kontrolnog menija u lijevom gornjem uglu pr(}~ora,. par kontrolnih dugmadi u desnom gornjem uglu i centralna radmip?yrsiila:

Krenucemo redom i pojasniti znacenje i svrhu pojedinih elemenata.

Granlca iii rub

Graniea ili rub je vanjska crta koja uokviruje prozor i uglavnom se koristi za promjenu velicine prozora.

m Untitled - Notepad

'----I Granlea III rub prozora

Lekciia 1: Prazar - Dsnovni element Windowsa

9

Zaglavlje prozora iii naslovna traka

ZagIavlje prozora/naslovna traka predstavlja rezervisani die prozora u kojem se nalazi naziv programa i naziv datoteke koju je taj program otvorio. Na primjer, ako ste u programu za pisanje teksta koji se zove Micosoft Word i upisujete neki novi tekst u dakument pod nazivom "Novi dokument u MS Wordu.doc", u zaglavlju pragramskog prozora, tj. naslovnoj traci prozora, stajace "Microsoft Word - Novi dokument u MS Wordu".

Til~I~1 a![g_I~I·:'lliIile.I<1I.·"'I':&v ;':' Ii!IT 'IN""''''. il '[r"""N."Ao ..... ilJiiI3'Yii·'Y ,: ~I·

Ir .. , .. ~DI~~I~IBlI~I~\.~~~

ZaglavlJe prozora lll naslovna traka

Dugme kontrolnog menija

Kontrolno dugme koje se nalazl u lijevom gornjem uglu programskog prozora predstavlja zaostavStinu starih Windows a i danas uglavnom i nije potrebno. Funkcija kontrolnog dugmeta je da otvori kontrolni meni koji u sebi sadrZi. opcije za osnovne operacije nad prozorom: promjena velleine prozora, pomjeranje na neko novo mjesto na ekranu, maksimiziranje preko cijelog ekrana iii minimiziranje taka da se cjelokupan prozor svede sarno na jedno dugme i zatvaranje prozora. Dve operacije su vazne i kasnije cerno ih bolje pojasniti,

Dugme kontrolnog menlja

10

Lekcfja 1: Prozor - OsnoIJni element Wrndowsa

Kontrolna dugrnad desnog ugla

Kontrolna dugmad u gornjem des nom uglu su mosda DajcesCe koristena dugmad pri radu sa Windowsima. Njihova funkcijaje Identiena sa nekim opcijama unutar kontrolnog menija. ani prvenstveno sluZe za kontrolu velicine prozora, pa da to prvo maIo pojasnimo.

Prazor moze biti makslmlziran, odnosno da pokriva cijelu povrsinu ekrana. Tada se na ekranu De vide drugi prozori, nisu nestali - svi BU "ispod" njega.

Prozor moze biti minlmizlran, odnosno pretvoren u samo jedno dugme na dnu ekrana. Ako taka izgleda, nije nestao, nije zatvoren, same je maksirnalno umanjen da De smeta drugim prozorima.

Prozor moze biti i slobodne velicine, odnosno da zauzima dio povrsine ekrana po zelji.

U gornjem desnom uglu imamo tri dugmeta.

Lijevo dugme minimizira prozor. Samo klilmete na njega i prozor se smanji na velicinu dugmeta u dnu ekrana, Ponovo ga dabijate u prethodnu velidinu taka sto jednostavna lJilmete na to dugme,

Srednje dugme ima dvojaku funkciju i u skladu 5 tim ne izgleda uvijek isto, Kada je prozor maksimiziran, pomoeu srednjeg dugmeta ga mozete dovesti do slobodne velicine, OdDOSDO restorira ga na prethadnu slobodnu velidinu koju onda sami dalje kontrolisete, Kada je prozor u slobodnoj velicini, srednjim dugmetom ga maksimizirate.

Desno dugme zatvara prozor. Ova prethodna dugmeta samo mijenjaju veliCinu prozora, ali on uvijek ostajepokrenut. Klilmete Ii na des no kontrolna dugme, prozor ce se zatvoriti, odnasno zatvoriee se program koji funkcionise u prozoru, Tada prozor stvarno nestaje sa ekrana. Sa ovim treba paZljivo baratati - zatvaranjem program a mofete nekada izgubiti podatke koje taj program obraduje. Veeina programa vodi raduna 0 ovome tako sto vas prije zatvaranja prvo pita da Ii ste sigurni do. ta hecate, ali doza opreza pri koristenju desnog kontrolnog dugmeta nije naodmet.

Lekcija 1: Prozor - Osnouni element Windowsa

11

Mlnlmizlraj f---~~7""--r:";";_il Restorl raj/Makslmtztraj Zatvor! 1- __ ../

Traka menija

Ovaj element prozoraje mazda najvaZniji din svakcg prozora i kod svakog programa je manje ili vise razlicit. To je traka menija. Ova linija nalazi se odmah ispod zaglavlja prozora i sastoji se ad niza opcija. Opcije su razliCite za razlicite programe posto su namijenjeni za razlidite poslove.

Svaka opciia obicno iza sebe lcrije nekl P!ldajuci meni, PadajuCi meni je element koji se otvara kada se klikne na neku opciju na traci menija. Onje spisak novih podopcija. To je nacin na koji Windows okruZenje iza nekog dugmeta ili rijeCi kcije Citav niz razlicltih komandi neophodnih za rad u okviru tog programa. Na primjer, program Microsoft Word iza svojih osam padajueih menija krije loB razlidtih komandi. Hila bi 1crajnje neprakticno imati svih loB funkeija u isto vrijeme na ekranu,

Ii Untilled - Notepad .

PadaJucl men!

Operacije nad prozorima pomocu misa

LogicPQ' j~d~ se operacije nad prozorima vezu uz upotrebu sastavnih elementa prozora pa cemo ill pojasniti slienim redom koriStenim u opisu elemenata prozora,

12

Lekcijal: Prozor - Osnouni element Wtndowsa

Promjena veliCine prozora

Granica ili rub prozora ogranicava povrsinu prozora. Pomjeranjem ruba prozora, mijenja se velieina prozora. Da biste promijenili veliCinu prozora, paZljiva dodete misem do granice prozora. Kada se izgled kursora misa promijeni pokazujuei vam umjesto strelice raspolcfive pravee mijenjanja velieine tog prozora, pritisnete lijevo dugme misa, driite ga pritisnutim i jednostavno pornalmite rniSa u zeljenorn pravcu. Nakon sta pustite Iijevu tipku nn misu, prozor ce poprimiti novi oblik i velidinu,

Lijevu i desnu ivicu mofete pomjerati Iijevo i desno, a gornju i donju, pretpostavljate, gore i dolje, Ako ovo radite sa nekim od uglova prozora, istovremeno pomjerate dvije ivice koje cine taj ugao.

Pokazlvai': misa .~

Pomjeranje prozora

Zaglnvlje prozora ili naslovna traka ima dvojaku funkciju.

Prva funkcija je pasivnog karaktera. Prvo, po boji trake vidite koji je od niza otvorenih prozora na ekranu aktivan. Sarno jedan prozor je akti.van ujednom trenutku. Njegova naslovna trakaje drugacije boje. I drugo, u zaglavlju pise koji pragramje u pitanju i eventualno koju datoteku trenutno obraduje taj program.

Druga funkcija naslovne trake prozora se koristi kada zelite cjelokupan prozor pomjeriti sa [ednog mjesta na ekranu na drugo, Jednostavno kliknete lijevim dugmetom misa na naslovnu traku i drZeci tipku misa pritisnutu pomjerite t;ielokupan prozor sa jedne lokacije na drugu. Ovo je operacija koju eete veoma cesto karistiti u radu ako se budete koristili sa dva ili vise programa u isto vrijeme. Naravno, aka je program ski prozor rnaksimiziran, 1j. aka zauzima cjelokupnu povrsinu ekrana, nema se kuda pomjeriti, pa ova aperacija nije izvodiva.

Lekcfjal: Prozor- Osnovni element Windowsa

13

Operaclje sa trakorn menija

Ovo su najueestalije operacije na prozoru. Svaki od programa svoje funkcije i mogucnosti krije u sistemu padajuCih menija. Neki programi ih imaju vise, a neki manje. Kod nekih su slidni, a kod drugih u potpunosti razliciti. Sve ova ovisi od namjene samog programa kao i njegovih moguenosti, Samo pokretanje ovih funkcija je veorna jednostavna operacija. IGiknete na neku opciju, ona eventualno otvori padajnei meni sa novim opcijama, opet kliknete na neku opciju itd. Sta konacno dobijete, sasvim je drugo pitanje, a to zavisi od konkretnog programa.

Minimiziranje, maksimiziranje, restoriranje L. zatvaranje prozora

Ove operacije se izvode pomoeu kontrolnih dugmadi u gornjem desnom uglu prozora, sto je vee pojasnjeno u opisu ovih dugmadi.

Operacije nad prozorima pornocu tastature

Teorijski je moguce raditi sa Wmdowsima bez miSa, ali je to toliko nepraktidno da preporudujemo da uopce i ne pomiSljate na to. Ipak, nije lose znati barem osnovne operacije izvesti bez misa, Sta aka mis u tolru rada jednostavno prestane raditi? Necete valjda izgubiti novostvoreni sadrZaj nekog dokumenta. Takoder, neke operacije je ponekad bolje raditi se tastaturom nego miSem. J ednostavno je brZe i lakse,

Promjena veliCine prozora

Kako mijenjati veliCinu proznra koristeei se samo tastaturom? Prvo otvorite kontrolni memo Pritisnete kombinaciju tipld <Al.t>+ < Space>. Strelicama se spustite na opciju Size i pritisnete <Enter>. Na sredini prozora dobit cete kursor koji pokazuje u sva cetiri smjera (gore, dolje, lijevo i 4~ijQ), Pomoeu strelica mijenjate velidinu prozora. Kada zavrsite, pritisnite opet <Enter> i prozor ce dobiti novi oblik.

14

Lekcfja 1: Prozor - Osnovni element Mndowsa

Pomjeranje prozora

Zaglavlje ili naslovna traka prozora koristi se za pomjeranje poncne prozora na ekranu. Ovo se pomoeu tastature izvodi na sljedeCi. nacin. Panovo otvorite kontrolni meni, ali sada izaberete opciju Move. Nakon toga koristeCi. se strelieama na tastaturi, pomjerite prozor na novu Iokaciju. Pritiskom na <Enter> 1 prozor ce se pomjeriti na novu lokaciju.

Operadje sa trakom menija

KoriStenje padajucih menija pomoeu tastature je veoma jednostavno i u slueaju da yam mis zakaZe, neeete izgubiti sadrZaj dokumenta. KoriStenje je krajnje jednostavno i svodi se na kombinaciju pomoene tipke <Alt> sa podvueenim slovom menija. Tako npr. za otvaranje menija Edit, kod kojeg je obicno podvuceno slovo E, pritisnete kombinaciju tipki <.Alt>+<E>, i Edit meni ce se otvoriti. Nakon toga, pomoeu strelica se kreeete po opcijama menija. Tipkom <Enter> izaberete opciju.

W MIt:r=rJtr. WOld - Novi dukument u MS Word-u .

I

Lekcija 1: Prazar - Osnauni element Windawsa

15

Minimiziranje, maksimiziranje, restoriranje i zatvaranje prozora

Operacije koje obavljaju dugmici u gornjem desnom uglu takoder se nalaze u kontrolnom meniju, a nacin koristenja im je isti kao i u prethodna dva slucaja Jednostavno izaberete jednu od opcija i pritisnete <Enter>. Opcije koje zamjenjuju dugmiee u gornjem desnom uglu prozora su:

Restore - Vracanje prozora na slabodnu velidlnu. Minimize - Minimiziranje prozora.

Maximize - Maksimiziranje prozora.

Close - Zatvaranje prozora, odnosno programa koji je u prozoru,

MaJiimize

Za kraj napomena. Pored svake od opcija, bilo u kantrolnom meniju, bila u padajueim menijima, nalaze se i skracenice za koristenje tih opcija. Obitno su to neke kombinaclje tipki na tastaturi. Karistite ave skraeenice, umnogome ce yam oIakSati i ubrzati svakodnevni rad.

Tipovi prozora

Prozari koje susrecemo u danasnjim verzijama Wmdows okruzenja mogu se grupis~ij u.pet kategorija. Medutim, ovo treba uzeti sa rezervom jer svaka nova'v~rzija Windows okrufenja uvijek donosi neke novine, pa su moguee neke varijacije U ovoj podjeli.

~. '.

16

Lekcu'a 1: Prozar - Osnavni element Windawsa

Tipovi prozora u dosadasnjim verzijama Microsoft WinQ9.wsa ZakljucDO sa verzijom MS Windows 98 i MS Windows NT 5.0 sil.!~· :.," - ,

prograrnski prozori

potprogramski prozori

izborni prozori

informativni prozori i

alrtivni prozori - novina u posljednoj verziji MS Windowsa

Pragramski prozori

Programski prozori predstavljaju osnovicu cjelolrupnog Windows okruseuja i slobodno se mogu okarakterisati kao najbitnijl i najcesce koristeni tip prozora, Programski prozori predstavljaju upravo ana sto cini Windows Wmdowsima.

Programski prozor [e prozor koji se otvori kada se pokrene neki program. Program se onda nalazi i funkcionlse u njemu. Svald programski prozor je drugaciji i u osnovi nosi karakteristike samog programa. Jedino sto im je zajedniCko su upravo oni elementi opisani kao osnovni za gotovo sve tipove prozora (elementi nabrojani u prethodnom poglavlju).

Na narednoj slici mozete vidjeti primjer programskog prozora za program MSWord.

~ ~ !il

Im!:lIl:I ~ I!B

~ ~ ~~~~~==~~

!.el1I m~

@ ~~~~~~~~

m

: .I'Wi.§1l. ''''''.

Lekcija 1: Prozor - Osnouni element Windowsa

17

Potprogramski prozori

Potprograms1ci prozori predstavljaju specifican tip prozora usko vezanih za osnovni programski prozor, Njihove karakteristike i funkcija definisani su u samom programu i nije ih moguce pokrenuti. neovisno od osnovnog programskog prozora.

Primjera ovih prozora ima mnogo, jedan od njih je Spelling Checker iz Microsoft Warda. Spelling Checker je dio programa MS Word koji provjerava leksiCku ispravnost teksta. Besmisleno ga je pokretati wan MS Warda CAko'biste to i mogli da uradite, gdje je tekst koji treba provjeriti.?). Dakle, prozor u kojem funkclonise Spelling Checker za Word otvara se same u programskom prozoru Worda. odnosno on je njegov potprogramski prozor. Kako to izgleda, mozete vidjeti na narednoj slid.

• • • ~ • • • I • • ~ I • • • t • 4 • , • • • :I • • • ~ • • • ~ .. • • I • • • I • • .. ! • . • II •

'Ix!

c .... -_," •

o.n;:tr:a- • .-

~::~~'.,.::. !~I i1i!,~::·I·:.:.:!1

'-', I,~.,.!T', . .~~._, .... ", .,.~.

C"·~·A~:t':~~~:~~~

[zborni prozori

Izbomi prozoi:i se koriste za pokretanje programa ili otvaranje drugih izbornih prozora, Njihova uloga je veoma bltna jer grupisu tematski slicne programe u grupe i na ovaj nadn yam omogueavaju da se lakse snalazite i

18

Lekciia 1: Pruzor - Osnouni element Windowsa

koristite kompjuter. Iako Windows 95 kao i verziju Will,dows 98 mozete koristiti da se skoro nikada, iIi barem izuzetno rijetki>; stisretnete sa ovim tipom prozora, njihova uloga je veoma bitna. Mada ih direktno ne vidite,

oni postoje na kompjuteru. .

~ ~ ~ I-Imll_ .. lel~1
§I
~~!!H "£10 io!t;_ Hot>.~~.,,·.· ',. " ., •. ; .~:., ' .... -. • .~':... '" j" ',.
II:iJUrari'pMIII:II 3'§!j"xlliillial ~ ~ [I;:;-Idml
~ !lft! 8 ~ ~ rn ;$ f.ID] ~
IIP!U,,1Q4fii,' .iguu 2iDDUC: -0:- ..... OM AdEMh:l'l"Il1'" M-t.-.dt'1:I1
. .Elt~EdI· ~.Jl..' .... ~.,:I~I~?= •.• ' ... .:. -r II ....... -- .'"'""~
&~ u$ s1! ~ ~ I!J q. [j{J D~
I3i 1I.d::I""'_ DRlN.IoIAP.I F~tI!!5 Dillillfm. 0 ...... 0_ ""', .. "'" IID_
....... ~lIIF_
\~ ....... ~ ~
~ ~ ..8 Q is! @ ~
1:13 WID ..... !I-IPu-JIl~ HPLu.JiIt 11'11 • .:1 , .. - ._... ... .ai~" .. Io4C::n::dW.ai W ......
llDfImI_ <II .........
Iii 'df_ ~ dt- ... ~ ~ fD '~ ~
1m ~
N---'HP U~'HP .... ri'_ IIJI:II:! "- "- al:J;lI!c ._ "" ....
'--'''4 I-ual.' IPO'IJ.\I
~ -5&11, . ...,_ tl ~ m
!tI m •
amID~'" .... - '! .. ,-:", j ,.:- ,~:. '~-~ • .u ,._ - ...,.,. .. , R"'~= "- Illao1f,
._
rD ~ g. ttJ,~ H ~ Ii!
!!iii - , ..... . ...... .,.. .... ."'~ "'''_ I nformativni prozorl

Informativni prozori su prozori cija osnovna funkcija proizilazi iz njihovog naziva. Oni se pojavljuju bilo kao informativni prozori pojedinih programa, bilo kao informativni prozori samih Windowsa. Poruke koje ovi prozori donose raznog su karaktera, od jednostavnih, cisto informirajuelh do alarmirajueih kao 51:0 je upozorenje da je u operativnom sistemu nastupila fatalna greSka i da ce daB do abaranja cjelakupnog sistema.

Na narednoj slici se vidi primjer infarmativnag prazora. U pitanjuje vama i veoma cesta poruka koja vas upozarava da niste spasili promjene u dokumentu, a pokusavate da izadete iz programa.

Lf?kcija 1: Prazar - Osnouni element Windows[l

19

Aktivni prozori

Prvo da razjasnimo malu terminolosku zbrku, Rekli smo da u jednom trenutku samo jedan prozor mofe biti aktivan. Ovo se odnasi na sve do sada pobrajane tipove prozora, Kada je rijec a aktivnim prozorima kao jednom ad tipova prozora, rijec "aktivan" se karisti u sasvim drugom smislu. U pitanju je cijela klasa prozora koji su na neki nadin stalno aktivni.

Aktivni prozori su novina koju donosi verzija Wmdows 98. Za sada je njihova osnovna svrha da omoguea lakse koristenje Internet usluga, Razliiiitost ovih prozoraje u tome sto oni reaguju na pribliZavanje kursora misa aktivnoj povrsini tog prozora. Upotreba ovog koncepta je novina i nije baS najbolje razvijena, ali u svakom slucaju otkrivajedno novo polje u koristenju prozora. Ovaj tip prozora ce u narednim verzijama Windows a sigurno imati mnogo znai:ajnije mjesto i frelcventniju upotrebu,

Na nar~c41Qj sli~~ mosete vidjeti primjer ovih prozora pomoeu kojih mozete pratiti takozvarie Internet kanale.

20

Lekcija 1: Prozor - Osnouni element Windowso

Prakticni primjeri rada sa prozorima

Vjerovatno se pitate koji to mogu biti praktieni primjeri koristenja prozora kada. hila koje koriStenje Windawsa podrazumijeva karistenje samih prozora. Sto god da radite sa Windowsima, u stvari radite 5 prozorima. Medutim, nije umijece znati kako koristiti prozor, vee kako korisiti Windowse.

U neldm starim kompjuterskim magazinima, kada su Wmdowsi jos bili u ranim fazama razvoja, tadasnji autori pokusavali su da klasifikuju buduce karisnike Windawsa u nekoliko osnovnih kategorija. Jedna od padjela bila je na primjer: (i) korisnici same jednog prazora u jednoj jedinici vremena, (ii) karisnici koji ee se pomalo snalaziti izmedu vise prozora i (iii) korisniei kojima ee okrusenje mnogobrojnih prozora biti prijatno i izuzetno korisna. Za posljednju kategoriju su ostavili jako malo procenata ad ukupnog broja korisnika i smatrali su daje u pitanju klasa veoma naprednih korisnika.

Bili su gotovo u potpunosti u pravu. Jako je mali broj korisnika koji na svome ekranu voli da ima otvoreno vise od dva ili tri prozora u isla vrijeme, dok je ubjedljivo najmanji broj anih korisnika koji vole da im je ekran prepun prozora.

Ovo je sasvim normalno, !ito vise prozora na ekranu, teze ih je pratiti i kontralisati. Ipak, manipulisanje sa viSe prozora je upravo onaj yaZDI

Lekcija 1: Prozor - Osnovni element Willdowsa

21

kvaIitet koji daju Windowsi. Dobra snalaZenje u takvoj logici koristenja kompjutera daje najbolje rezultate,

Dva naredna primjera ilustruju takav nadin rada, Necemo ulaziti u detaljnija objaSnjenja, jednostavno je dovoljno da probate ponoviti oba primjera i osjetieete kvalitet takvog nadina rada. Neke operacije yam mofda nece biti jasne jer De poznajete programe koji se koriste u primjerima. Nije ni bitno da bas sve uradite perfektno, bitno je sarno da uocite 8ta znam raditi sa vise prozora odjednom. Kasnije cete bolje savladati pomenute programs, a i neke druge. Sjetite se onda ovih primjera i pokusajte nesto sUeno.

Primjer 1 - MS Word i Calculator

Situacija koja zahtijeva jako puno matematiCkih operacija, Rezultati tih operacija su veliki brojevi (pet ili vise cifara) koji moraju biti uneseni u tabelu kojaje u tekstu koji obradujete pomoeu MS Warda.

RjeSenje problemaje sljedece. Pokrenite MS Word i pripremite tabelu na nacin na koji zelite. Zatim pokrenite program Calculator iz Wmdows Accessories. Oba programa su pokrenuta i nalaze se u dva prozora. Iz jednog programa prelazite u drugi tako sto kliknete najedan od prozora Ili kliknete na odgovarajuce dugme u dnu ekrana.

U Wordu pravite tekst, a u kalkulatoru racunate brojeve. Kako prebaciti brojeve u tekst? Mozete ih, naravno, prepisati, ali tada postoji mogucnost greSke. Mozete ih privremeno zapisivati na komadie papira, ali cemu onda kompjuter DB. stoIu?

Da biste se osigurali od moguce pogreSke u prepisivanju rezuJtata, nemojte ga prepisivati, prekopirajte go. iz jednog programa u drugi na sljedeci nacin:

Kada dobijete ze1jeni rezultat u programu za kalkulacije - Calculatoru, otvorite meni Edit i izaberite opciju Copy. Nakon toga predite u program MS Word. Kliknite kursurom mUla na mjesto gdje hoeete prebaeiti broj iz kalkulatora, a zatim otidite na meni Edit i izaberite opciju Paste.

Na mj~lq nl).k,ojem ste prethodno kliknuli, pojavlce se istovjetan sadrzaj kalkulacij e. Bez greSke u prekucavanju.

t '~I"_

t :

21

Lekcija 1: Prozor ... Osnovni element WinrlowSD

rimFPmbocivonja ~",javalzP"'9...,.,COb"'br.~_:,.; ,.

I m

T'" a""'L .. £:' .. L~J

~_!_L!J .... ! .. L.J~ ~ .... ~_L~ ... L!.L:..J .. ~ ~ _iL!..I21.:.J..!!!1 ..!!!.l ...!..I .. !tLJ ... ! ... LJ

~I "'

".

i.Iolalobda

:: .,

·~tiTI!T.:IJ!.I I if

,jCl[o[-'**al\\ll11'fu1 ~llJl"'I~1 ~J'II,I~IQlI!011il1 ~~I'::I~Ia:1ll1jr::I(;lI11iII!..L1I_" _

Ip",,( 5..-' 'II .·I .... 'li'.·ln6 .tooS s (ii¥:]iiilf,~~ii(Ii!r-=::-.

:IIst.,1 §gE_.U.... ". !1!I'1O"""' ... ~·il..t""-n'"'~~ . -. ... : 1'i$90 l~t15oUo1

... It!ill:,

":i

i

"I

Primjer 2 ... MS Word i MS PowerPoint

Zamislite situaciju da na osnovu nekog teksta koji ste otkucali u MS Wordu sada trebate napraviti prezentaciju u MS PowerPointu (programu za pripremanj e prezentacija).

Mozete odstampati dokument iz MS Warda i zatim prekucavati isti iii nesto izmijenjeni tekst u slajdove prezentacije. Pogresnol Otvorite aba prograrna: MS Word i MS PowerPoint. Na sliCan nadn kao u prethodnam primjeru motete prebaciti tekst iz Warda u PowerPaint. Povueete misem preko zeljenag teksta (da postane inverzno obojen), uradite operaciju Edit ... Copy, odete u PowerPoint i uradite operaeiju Edit ... Paste. Odabrani tekst ce biti prebacen iz jednog programa u drugi, bez panovnog ukucavanja.

Lekcya 1: Prozor - Osnovni element W!ndowsCl

23

24

Lekcija 1: Pmzor - Osnouni element Windowsa

Test pitanja

1. Po remu se razlikuju tekstualno i grafiCko okruZenje?

2. ~taje to prozor u Windows okruienju?

3. Koje tri funkcije ima naslavna traka prazora?

4. 8ta se desava kada se prozor minimizira?

5. 8ta se desava kada se prozor maksimizira?

6. Cemu 51uZi srednje kontrolno dugme?

7. Kada se prozar minimizira, on nestane sa ekrana, Isto i kad se zatvori. U cemuje razlika?

8. Kada se prozor maksimizira, on prekrije cijeli ekran. Gdje 5U nestali ostali prozori?

9. Kako se maze promijeniti veliCina prozora?

10. Kako se prozor pomjera po ekranu?

11. Kako se pokreeu opcije sa trake menija pomoeu misa, a kako pomocu tastature?

12. Cemu sluie informativni prozari?

13. Cemu sluie izbomi prozori?

14. Zailto je vazno znati koristiti vise prozora odjednom?

2

Desktop -

Radna povrsina Windowsa

Dua lekcfja bi trebalo konkretno da vas uuede u praktiene nacine koriStenja Windows 95. Da ucrn pokaie kako da u osnoui barataie sa Windowsima i kako da na najboiji moguci nacin obavite zeljene operacife. Nacini pokazani u narednini poglavljima ponekad nece biti skalski prim jeri kanstenja Windows 95, ali ce vam u suakom sluca}u u mnogome alakSati suakodnevni rad sa vaSim Windowsima.

, .

26

Lekcija 2: Desktop - Radna povr5ina Windowsa

Desktop - novi pogled na personalni kompjilterl

Osnovna novina koju je Microsoft prezentirao u "prelomnoj" verziji svojih Windowsa, Windows 95, jeste upravo ovaj novi pristup pogledu na ulogu personalnog kompjutera.

Windows 95 prave znadajan korak ka pribliZavanju personalnog kompjutera obicnom covjeku. Masa obifinih korisnika pocinje misliti 0 slanju i primanju faksova pomocu kompjutera, prikljueku na Internet i nizu drugih aktivnosti koje su ranije bile manje ili vise, rezevisane za napredne kategorije korisnfka,

Mnoge dobre osobine verzije Windows 95 uticale su na to da se stvari poenu tako odvijati, acini se da je kljucni koncept bio novi pogled na ulogu kompjutera kao sastavnog dijela radnog stela, Ovaj novi pristup najvise je izrafen kroz koncept otvorenog desktop a (engl. desktop, gornja radna povrsina stola), Kada je kompjuter pokrenut, na ekranu se nalazi otvoreni desktop Wmdows 95.

N a narednoj slici se mogu vidjeti osnovni elementi desktopa .

. . ' !'t4.:!lCl .......

Lekcija 2: Desktop - Radna pourSina Windowsa

27

Povrstna Desktopa

Prvi element desktop a je sama povrSina desktop a koja je popunjena nekom slikom po vaS em slobodnom izboru, Ova radna povrsina se uvijek pojavljuje u pozadini i jedino se kroz namjenski program mose mijenjati.

Ikone/Schorcuts

Drugi element desktop a su ikone pojednih programa koje se u Windows 95 nazivaju Shortcuts (engl. shortcut, predica). Shortcuti se koriste za pokretanje pojedinih programa iii dokumenata direktno sa desktopa. Dvostruki klik. na bilo koju od ikona pokrenuee izabrani program. Ikone omogueavaju da na radnoj povrsini desktopa imate one programe koje cesto koristite i za koje vamje stale da ih brzo pronadete (odnosno, trebaju yam predice do njih}. Shortcuti se Iako kreiraju i najos laksi naCin brisu,

Na bilo kojem mjestu desktopajednostavno kliknite desnom tipkom miSa i dobit cete mali izborni padajuei meni. Jedna od opcija tog menija je New sa svojom podopcijom Shortcut. Izborom ove opcije pokreeete poseban program namijenjen kreiranju novih shortcutaJikona. Prvo od pitanja je da unesete preciznu lokaciju zeljenog program a na radnom disku, Ovu lokaci]u mozete mati napamet, ali je mozete i potraZiti koristee! se opcijom Browse. Primjer lokacije je lokacija programa MS Word u folderu c: \MSOffice\ winword.exe,

NakOD lito izaberete zeljeni program, ldiknete na dugme Next, koje vas vow ka prozoru za upisivanje imena ikone. hne shortcuta ni na koji naCin ne utice na rad samog program a tako da MS Wordu mofete bez straha dati neko drugo novo ime po slobodnom izboru, Nakan sto ponovo kliknete na dugme Next, dobijate prozor za zavrsavanje ove operacije. Dugme Finish ce kreirati novu ikonu na desktopu.

Eventualno cete, posHje unosa imena ikane i pritiska na dugme Next, dobiti mali prozor za odabir izgleda ikane. Nakon 51:0 izaberete zeljenu ikonu, dugme Finish ce zatvoriti program za

., ..

28

Lekciia 2: Desktop -Radna povrslna Windowsa

kreiranje ikon a i za nekoliko sekundi na ekranu cB_se pojaviti nova

ikona. '';:'',1 '.; : .... 1 ~

Taskbar

Treci element desktop a je taskbar. On po svojaj ulozi predstavlja najvazniji element desktopa i koristi se za odabir i pokretanje svih programa koje kompjuter sadrsi. Takoder, taskbar vas kontinuirano obavjestava 0 svim otvorenim programima, vremenu i svim pozadinskim programima neophoclnim za rad kompjutera.

Taskbar je sigurno najceSce koriSten dio desktop a i nj egova asnovna uloga je da yam omogud da u bila kojem trenutku pokrenete bilo ltaji od programa. Ovo je moguce jer se taskbar uvijek nalazi u clnu ekrana, Cak i karla maksimizirate neki programski prozor,

Moze vam se desiti da ovn ne bude slueaj. Bez panike! Evo sta se vjerovatno desilo aka je taskbar nestao sa ekrana. Moguce je da ste slueajno misem "zakaeil]" gomju ivicu taskbara i povukli je dolje do dna ekrana. Tom opereljom se taskbar sputi "ispod" ekrana tako da se ne vidi. Vraca se nazad na sliean nacln: paZljivo misem zgrabite sarno dno ekrana i "izvucete'' taskbar nazad,

Aka taskbar zgrabite i odvucete ga lijevo iIi desno, on ce tu i ostati. Ovo ne utide na sam rad taskbara i jednostavno je pitanje ukusa

KoriStenje Taskbara

Sasvim lijevo se na taskbaru nalazi dugme Start. Ono [e veoma vaZno pa eemo ga kasnije detaljnije obraditi,

U sredini taskbara se pojavljuju dugmad koja simboliSu programe koji su trenutno pokrenuti., Do nekog od tih prograrna dodete tako sto kliknete lijevim dugmetom misa na njegovo dugme. Do nekog prozora se moze doei i tako sto kliknete bilo gdje na njegovi povrsinu, On tada postane najgornji i alctivan. Ovo mofe biti problematicno jer se mozda trazeni prozor nalazi

Lekciia 2: Desktop - Radna povrsina Windowsa

29

potpuno "zatrpan" drugim prozorima, Upravo za to i sIun taskbar: on je uviiek vidljiv i pomoeu dugmadi na njemu uvijek mosete doci do nekog prozora koji je otvoren, bio on vidljiv ili ne.

U sasvim desnom dijelu taskbara se nalaze male Ikone koje simbolizuju permanentno otvorene programe koji su potrebni da kompjuter ispravno radio Na njih mofete duplo kliknuti i otvoriee se odgovarajuei program. Upravo zato sto su u pitanju programi potrebni za ispravan rad kompjutera, savjetujemo yam da to ne radite ako niste sigurni za sta koji program sluzi.

Dugme Start

Start dugme je najbitnije i najcesce koriSteno dugme Windaws95. Iza Start dugmeta se krije prakticno sve sto vasi Windows95 imaju. Zbog razlicitih programa instaliranih na razlidtim kompjuterima, sadrZaj dugmeta Start ce ad kornpjutera do kompjutera imati malo drugaciji izgled. Naka vas ova ne brine. brzo eete se snael u tome. Pagledajmo sada sadrZaj jednog tipicnog Start dugmeta.

KIiknuvSi na Start dugme dobijamo padajuei meni koji se otvara prerna gore, talco da ga u sail slobodno mozate nazvati i "rastuci" meni, No, bez obzira na to, on spada u kategoriju padajueih menija i mozete ga vidjeti na narednoj slid.

't~n~;~ilr;;;-~ . ~ );~,.ii~~lG ~. t~'~~~~~~": ,~;~, ! .. ~.:

:·:~F.Bntl·"",· . ~

~~1~~¥~~~;Lll;:~

. tiP '~;;i!t Do;~~t; ~T.?,

MtilS',all!:. .:: ...

30

Lekci;a 2: Desktop ~ Radna pour-sina Windowsa

Sada cerna vidjeti sta koja opcija radio

Opcija Programs

Pomocu opcije Programs pokreeete programe na kompjuteru. Ona se sastoji ad niza menija i podmenija u kojima mofete pronaei sve programe kaje imate na kompjuteru. Zata j e avo veorna vazna opcija. Veoma cesto ceteje koristiti.

Kaka se pokreeu programi? Vearna jednostavno. Dovedete misa do opcije Programs. Otvori se prvi meni. Dovedete miSa desno do imena programa i kliknete na njega. Program se pokrene, Aka misa dovedete do novog podmenija, on Ce se isto otvoriti.

Neke programa odmah dobijete sa Windowsima, a veCi.nu dodajete naknadno, kad ih kupite. Kada instaIirate novi program, on ce se poj aviti negdje u menijima opcije Programs.

Na narednoj slid se vim kako maze izgledati meni Programs.

Lekcija 2: Desktop - Radna pDvrSina Windowsa

31

Opcija Documents

Naredna opcija Start dugmeta je opcija Documents. Ova opcija ima funkciju pracenja i evidentiranja svih dokumenata na kojima ste u posljednje vrijeme radili. Podmeni Documents u stanju je zapamtiti petnaest posljednjih dokumenata koje ste koristili.

Jednostavno dovedete misa do imena dokumenta, kliknete i Windowsi otvore odgovarajuei program pomoen kojeg dalje obradujete dokument.

Ovo je veoma zgodan oacin otvaranja dokumenata. Veoma brzo cete uvidjeti da u velikom broju slucajeva svakodnevo pokreeete niz istih dokumenata. Mnogo je lakse te dokumente pokretati j ednim klikom misa nego otvaranjem adekvatnog programa, a onda otvaranjem dokumenta u tom programu.

Opcija Settings

Opcija Settings se koristi za konfigurisanje vaseg kompjutera. U ovom podmeniju nalazi se opcija Taskbar koja pokrel:e program za konfigurisanje taskbara i dvije opcije koje pokreeu izborne prozore,

Prvi izborni prozor je Control Panel i koristi se za konfigurisanje praktidno svih komponenti kompjutera. U okviru ovog izbornog prozora nalazi se Citav niz programa svaki specificno dizajniran za

32

Lekciia 2: Desktop ~ Rodno poursino Windowsa

konfigurisanje odredenog dijela kompjutera, poe~vsi ad tipa i izgleda ekrana do konfigurisanja kompjuterskemrese i Interneta. Control Panel se obraauje u zasebno] lekclji, a sada samo da napomenemo da se konfigurisanje rada kompjutera uopee ne ' preporucuje ako to dobra ne razmijete, Pogresnim koofigurisanjem kompjutera morete potpuno zaustaviti njegovrad.

,-,eM'. _ . _ _ VW'K'
tfk.'i!~~\:I::I..-:!i'.}'·r-=1:o:!,t:lt.l(jl.;tlill-$,..i,m1"flr."t;.r'.a'.'t...4';·I."· 4'i,;,,'~";,1p",,: J,~
lSi1,,_,,·-. :~Ji~\o;xj_~~· :"lI''XIt!i'1 (i;':'r'II::],ml
BI: ~ ~ ~ lID] ~
"""on"" "'ir'.;!:'> ... IK_ ~~.Ad¥~A:Irt
~- -- "-
~ ~ l!J fA. ltD ~Oo
n""' .... "- D_ F"'n::IFIMt , .... ""-
.J!J C ~ (0) ~ ~
""- "'- .- M"rdF • t.oIt:n: .. II:I'tloli ... ~ .....
"'"""'"
~ ~ ~ tD 'l\. ...
,,_ .......... "- aoDt Pu_ PC"""
I"O'1ll1
e .fJ p B • m
- - -. DtJdo. ....... n ",.mol '''''"''
,_
~ ~,~ H ~ m
....... , ..... s ..... . .... ... ......
~t:ri~~~~U1~,!jiJ"i~Z"'·r~~~nit Drugi izborni prozor, Printers, namijenjen je za instaliranje i konfigurisanje stampaea. Svaki stampae koji instalirate i koristite u radu nalazi se u ovorn izbornom prozoru. Kroz ovaj izborni prozor mosete na lak naeln dodati novi stampac (ikona Add Printer), kao i konfigurlsati svaki ad instaliranih stampaea (desni ldik na zeljeni stampac i opcija Properties). I ova ce biti detaljnije obradeno u zasebnoj lekciji.

Lekeiia 2; Desktop - Radno poursina Windowsa

33

i ".10&i;' ~·f9' XI

Opc:ija Find

Find je opcij a koj a se koristi za pronaIaZenje datoteka, foldera iIi kompjutera. Opcije su Files or Folders ... i Computers .•.

U slueaju da traZite neku datoteku ili folder na disku, jednostavno eete misem prici opciji Files or Folders i kada se naziv opcije selektuje (promijeni boju), kliknete lijevim dugmetom misa. Windows 95 ee startovati poseban program koji se koristi za pretrasivanje vaseg kompjutera i pronalaZanje odredene datoteke i1i foldera.

,.

34

Lekcijo 2: Desktop - Radno poorSino Windowso

U'kuelcu "Namedr" ukucate ime ill dio imena.o!log~.~tg trafite, U kucicu' "Look in:" ukucate folder u kojem to"rrlizitlnli pamoCu dugmeta Browse ..• izaberete taj folder. Ako uhljuc.ite i prekidac "Include Subfolders'', bice pretraseni i svi podfolderi navedenog foldera. Nakon klika na dugme "Find Now", Windowsi pretraZe navedeni folder i eventualno sve njegove podfoldere i u donjem dijelu prozora vam pokafu sta su nasli.

Ovaj program maze biti izuzetno koristan kada ne mozete da se sjl'ltite gdje ste sacuvali neku datoteku, a znate da u imenu te datoteke stoji neka odredena rijec. Aka se ne mofete sjetiti ni u kojem je foideru datoteka, u kueicu "Look in:" navedite ime diska, uldjucite prekidae "Include subfolders" i biee pretraZen cijeli disk.

Name r. LOClloon I Dale Madili~ 1 Advanced 1

file gdil. l{lew" .QpIion: Help , ,.'

111!!ned:' I 3 . 510.::1

. !,aok ~JII!I ..:l. !!iawse... L. . Ne~ Se~lch I

;:j::f!;~\t~~~~t~;'~~J!W: ,;, ' ; 0.

• -;-.:. r : '.~"' -.'.

I .'. ·L" .~

Opcija za traZenje kompjutera funkcionise na slican nacin. Pomoeu nje pretraiujete kompjutersku mresu na koju je spojen vas kompjuter. Na osnovu imena ill dijeIa imena kampjutera mofete ga pronaei u mrefi,

Opcije Help i Run

Opcija Help se koristi za po1cretanje programa za pomoc u radu sa Windows 95. Aka znate engleski jezik, pomoeu ovog programa

Lekcija 2; Desktop - Radna povrSina Windowsa

35

mosete nauciti kako se radi sa Windows 95, praktieno sve sto nudi ovaj ptirucnik, pa i vise.

Run je opcija koja se koristi za po1cretanje programa ako znate njihovu lokaciju na disku. Ova je uglavnom nepotrebna opcija jer programe na jednostavniji naCin pokrecete pomoeu opcije Programs. Ipak, ponekad je potrebna. Nil primjer, kada zelite pokrenuti instalaciju nekog novog programa i znate da se na disketi ili CD ROM-u naIazi Setup program, onda koristite ovu opciju. To morate tako uraditijer program jos nije instaliran na kompjuter, pa ga, sasvim logicno, i nema u opcijama Programs. Ima i drugih naiiina da ovo uradite, a to cete nauciti u drugim lekcijama.

Run . DE3

Opcija Shutdown

Ova opcija se koristi za zatvaranje Windowsa i iskljucenje kompjutera. Veomaje vaino pokrenuti ovu operaciju svaki put kada zelite iskljuciti kompjuter. Ovom opcijom se pokrece regularna procedura za iskljucenje kompjutera koja uredi i pripremi kompjuter za iskljucenje. Aka se ona ne uradi, pri narednom ukljucenju mose biti problema. Samo je pitanje dana kada se problemi neee moci razrijesiti. Nikada ne iskljucujte kompjuter samo prekldacem, uvijek prvo pokrenite Shutdown opciju.

36

Lekcija 2: Desktop - Radna pourSina Windowsa

Shut Down Wind.w: E3

Kada pokrenete opciju Shutdown, vidjeeete prozor kao na prethodnoj slici. Tu nemate samo opciju Shut dawn koja iskljujiuje kompjuter, nego jos dvije ill tri opcije.

Opcija "Restart the computer" slufi za ponovno pakretanje kompjutera bez potpunog iskljucenja. OyO morate nekada uraditi jer se ponekad desava da se nesto "zbrljavi", pa programi ne rade kako treba. U taj situaciji je nakad jedino moguce rje!ienje "sve ponovo", Mozete iskljuciti kompjuter i ponova ga ukljuditi, ali je restartovanje brse,

Opcija "Restart the computer in MS-DOS mode" restartuje kompjuter i pokrene ga bez Windowsa. Tada dabijate onaj stan naCin rada kroz tekstualno okrufenje, a operativni sistem koji onda kontroliSe kompjuter je MS DOS. Vee smo rekli da je ovo mao go losiji nacln koristenia kompjutera. Pa, cerou onda sluZi ova apcija? Neki stari programi ne mogu raditi sa Windowsima i tada cete morati karistiti ovu apciju.

Opcija "Close all programs and log on as a different user" zatvara sve programe i omogueava da se na mrei.u prijavi drugi korisnik, Ovo vam mosda za sada i nije jasno sta zDaci, ali biee kada savladate lekcije 0 kampjuterskim mresama, Za sada treba da znate da mrezu ne mozete koristiti ako se na DjU niste prijavili. To se obieno desava kada tek ukljudite kompjuter. Pomocu ove opcije se bez iskljucenja i1i restartovanja kompjutera mosete prijaviti na

Lekcifa 2; Desktop - Radna pourSina Windowsa

37

mrefu. Ako vaS kompjuter nije spojen na mresu, ove opcije i nema ria raspolaganju.

Test pitanja

'1. Koja su tri elementa od kojih se sastoji desktop?

2:Sta se desi kada se duplo klikne na neku ikonu sa desktop a?

3. Da Ii ime shortcuta mora biti isto kao i ime programa koji se pokreee pomoeu njega?

4. Kako se taskbar mose skinuti sa ekrana? 5, Kako se taskbar vraea na elcran?

6. Kako se pokreeu programi?

7. Kako brzo doci do dokumenata koji su posljednji koristeni?

8. Cemu sluZi opcij a Settings na meniju dugmeta Start?

9. ZaSto je ponekad potrebno pokretati programe pomoeu opcjie Run?

10. Kaka pronaei dakument kojem ste zaboravili ime ili mjesto gdje se nalazi?

11. Kako se isldjucuje kompjuter?

" .~-~--~.-----------------------

3

Windows Explorer R Drganizacija i kontroLa podataka

Kompjuter korisiiie da biste stuarali dokumente. Dokumenti se smjeStqju u datoteke koje su na diskovima rasporectene u foldere. Windows Explorer je program za manipulaciju datotekama i folderima. On omogucaua dobru organizacyu i kontrolu podataka na kompjuteru. Bez dobre organizacije podataka gubite nepotrebno mnogo vremena na pronalaZenje onog sto vam treba. Zato je ova lekcfja veoma vaZna. Da biste bili efikasni u radu sa personalnim kompjuterom, moraie biti spretni u radu sa nekim programom koji omogucava manipulaciju dokumentima. Windows Explorer je upravo takav program.

40

Lekcija 3: Windows Explorer - Organizacifa i kontrola podataka

Prvi pogled na Windows Explorer Windows Explorer predstavlja mazda najvazniji program koji dobijate sa Windowsima. On siun za manipulaciju datotekama i folderima. Windows Explorer se pokrece isto kao i svi drugi programi, KIiknete na dugme Start, dodete pokazivaeem misa do podmenija Programs i kliknete lijevim dugmetom na opciju Windows Explorer. Sacekate nekoliko sekundi i na ekranu dobijete programski prozor Windows Explorera.

Traka alata

_ 0 x

Modified

tHI~v-9815:l 2D-Ma,I'-3712; lHIQY'sa 15:[ 1S.feh-37 12:[

4491:9 tl-Noy·sa 15;[

6SKB 1S·Fob-91 t2:C

tEXB M!CIDrofIW_ 19·Feb-S7t2:C !i95!:B w.,z;p Fl. 3OJan-9815:2

Slatusna traka

Radni prozori

Da vidimo £ita je Sta u programskom prozoru Explorera. Na prvi pogled uocavamo da se programski prozor Explorers sastoji od dvije odvojene povrsine, Te dvije povrSine nazivaju se radni prozori, i to lijevi i desni. Najveel broj operacija unutar Explorera obavlja se upravo unutar njih ..

U lijevom radnom prozoru se prikazuje kako su organfzovant podaci kojima mosete pristupati. Na prethodnoj slici se vidi da kompjuter na kojem je pokrenut Explorer ima tri diska: ispod My Computer stoje oznake A, C i D. To znaei da "My Computer" sadrii diskove A. C i D. Uocite i maIu ikonu koja simbolizuje disk pored slovnih oznaka A. C i D.

Lekcija 3: Windows Explorer - Organizacija i konirola pcdataka

41

Disk D je na prethodnoj slici dalje izlistan i vidi se da on sadrfi foldere (mala, zuta ikon a i ime foldera pored nje). Takoder se vidi i da neki fnlderi sadrse druge fold ere i taka dalje.

Dahle, na lijevoj strani se hijerarhijsltom strulcturom prilrnzuje kako BU podaci organizovani na diskovirna i folderima.

U stvari, podaci kojima mofete pristupiti nisu samo na diskovima koji su u vas em kompjuteru. I izvan oznake "My Computer" mofe biti nekih podataka kojima mosete pristupiti. Zato se na samom vrhu strukture ne nalazi "My Computer" nego Desktop. Poenta je u tome Sto podatke kojima mofete pristupiti ne posmatrate kao podatke na diskovima, u kompjuteru, nego kao podatke koji su vam na radnoj povrsini stoIa (desktopu), a gdje su ani stvarno, manje je bitno. I doista jeste manje bitno. Nije toliko vaZno da znate kako se podaei stvarno srnjestaju, vafno je da su vam "na stolu", odnosno da mosete doel do njih.

Na narednoj slici vldite sta se to sve maze nalaziti na radnoj povrsini (desktopu). Tn SU, naravno, podaci lwji su u kompjuteru (My Computer), podaci lcoji su na kompjuterskoj mrezi (Network Neighborhood - mresni komsiluk), podaei u kanti za smeee (Recycle Bin) i podaci u aktovki (My Briefcase). Kasnije eete vidjeti daje pristup svirn tim podacima slican, a za sada je dovolino sarno da znate gdje sve mosete potraZiti podatke koji vas interesuju.

Radna povrslna (desktop)

:lliew Ioois Help

... ~ ~ ~11ilm1~1_'

1~--------=:""':~·I"contents of'MjI Compute,'

~ 31iFIOPPjI [A:J 3(C:1

.:?!I Conuol P anal ~Printer$

2l Dial·Up Netwolking

• Desktop

1±I_~"'lIJiIn··m-·

1!I.~);j Netwo,l: Neighborhood !-.~ Recjlcle Bin

L@j MjlBlierca~e

"-1,

42

Lekcija 3: Windows Explorer - Organizacijo i kontrolo podataka

U desnom radnom prozoru se prikazuje sadJ;,Z=,l,i,.elementa kojije ldiknut na lijevoj strani, To maze biti bilo kojrelem.al:i.~ ~ Desktop, My Computer, neki folder itd. Desna strana je vazna jet na lijevoj mozete dobiti prikaz samo strukture, a ne i konkretnih podataka, odnosno datoteka. Tek na desnoj strani se pokaZu datoteke (stvami podaci koji vas iuteresuju), ako postoje kao sadriaj nebeg sto je na lijevoj strani.

Ostali elementi programskog prozora Explorera

Ostali elementi su poprilicno standardni. Veoma lice na vee dobra poznate elemente svakog prozora,

Na naslovnoj traci prozora uodavate uobieajene koutrolne dugmiee, lijevo i desno, a tekst zaglavlja daje ime elementa sa lijeve strane kojl je treuutno kliknut i ciji sadrlaj se vidi na desnoj strani.

Tralm menija sadrii opcije pomocu kojih mozete pokretati komande Windows Explorera, a do nekih od njih mozete bne doei pnmoeu ikona na traci alata.

U statusnoj traci dobijate informaciju 0 datotekama koje su trenutno prikazane na desnoj strani - koliko ihje i koliko prostora zauzimaju.

,

Lijeva i desna strana Explorera

Sada cerno malo detaljnije pojasniti sta se to vidi na lijevoj, a sta na desnoj

strani. .

Lijevi radni prozor se po funkcionalnosti slobodno mose okaralcterisati kao "stariji", Ako odaberete neki element Desktopa u lijevom radnom prozoru, desni radni prozor ee yam pokazati sta sve taj dio u svom sastavu sadrsi,

Primjer sa naredne slike pokazuje da odabir vaseg kompjutera (My Computer) u lijevom prozoru, u desnom prozoru daje sastavne elemente tog dijela Desktops. Ti elementi su:

I Cantent~ol 'MYCO~ Olske!nl pogon (dlake!a)

33~ Floppy [A:) --- __ I Tvrdl dIsk (II[ vIse njlh)

~[C:l~

~ Cantrol Panel ... I Skup programa za konflgurlsanje kornpjutsra

~ Pr.inter~ ~ Program za konfigurlsanje ~tampaca

. Dral·Up Networking ~ Program za konfigurisanje telefonske

I veze sa kompjutersklm mrezama

Lekcifa 3: Windows Explorer - Organizacija i kontrola podataka

43

Ako lijevo kliknete na neki od diskova, desno cete dobiti njegov sadriaj. On ce otprilike izgledati kao na narednoj slici ("otprilike" zbog toga sto je sadrZaj svakog diska razliCit).

Uz neke foldere se vidi mali znak +. To znaCi da taj folder sadrzi i druge foldere. Ako kliknete na taj znak, na Ujevoj strani ce se dalje razlistati taj folder. Vidjecete i njegove podfoldere. Tada ce se znak plus pretvoriti u znak minus. Klikom na njega dobijate suprotan efekt: struktura se opet "skupi". Na ovaj nacin kontrolisete Sta se sve vidi na lijeyoj strani.

1911::1 ::1 m1>bIf2iI".Y.I~Irili.r·~ ~ ~.!!!!l

1.11 Fo/d... ~cf'lt::r·. . -r ,.

:;,:Det~

a iJ loIyCortp.j" a8J~FkwY(6.:1

i S-911!1

H:t -""'~I iliCJD~ iliCJ Dol It-DOrri

! I "-OD.:I

•• LCJe~ !-CJ Kpom. sO loll

i·O 101"" ..

III CJ 1oIw.",j., Fe, !ll[J1oI1D~' , CJ Uc

riI 0 J'.w""fI" :.~ RO<)ded

, sCi r"", sCJW'nIow, IllCJW'nIow,AroII<o:lo I!l~Y", .. F_

-91 cm..IP...!

C~~;!letwcru,g I!l.~ H_N,qa,1-...d '.-'e RoqocloE~ '·!l;iJId"B,jef ....

~~=

1#f~1l"

!!!lD~l1>""'1i'1 ~D"'olo

~~~

~DI~li, Sem

"1tL.1fl

IoIIu2d

• ""IDe ......

• Mnlc.:t.Iu:k ~ Msoo:t.:t)I1

• Ndoo

• Denhg

.. Ocn4erJ;J

• 1'cirI""-1l"

5<l~<ti

'5~

~50hf0g-

~~=

1oo)"J>1l

W'_.IWp

. ." ........

Ikone foldera i datoteka

Sa slike se jasno uocavaju dva tipa ikona koje stoje do pojedinih imena. Slicice imaju ili ovakav izgled D

44

Lekcua 3: Windows Explorer - Organizacua i konirola podataka

i I

I

I I

Hi izgled slican ovome [2J. . i ,'>!<"i'j1;,

Prva ikona reprezentuje Folder dok druga predsta~ljaJedriu od ikona koje se koriste da se ozna~e razlieiti tipovi datoteka. Sa slike ltlozete vidjeti da razliciti tipovi datoteka imaju razlidite iknne, Ovih ikona ima izuzetno mnogo i besmisleno ih [e pobrajati. VaZna razlika je u tome da zuta ikona reprezentuje foldere, dok sve ostale ikone reprezentuju datote1ce.

U cernu je razlika izmedu foldera i datoteka? Ova bi vee trebalo da mate, ali da ponovimo, da ne bi bilo zabune. Datoteke predstavljaju grupisane skupine slienih podataka, U razlicitim tipovima datoteka (dokumenti, programi i pomoene datoteke) nalazi se sve sto je 1cornpjuter u stanju da uradi (pakretanje programa, igrica itd), te svi dokumenti koje ste kreirali. Aka kompjuter shvatite kao ormar arhive, datateke su dokumenti koje ste do tada napisali. Takoder, ovaj ormar bi u tom slueaju saddavao i sve ostale dakurnente neophodne da biste mogli napisati konkretne dokumente.

Folderi predstavljaju nadn da organizujete datoteke. Kao sto u ormaru arhive izvrsite slaganje dokumenta po nekoj logici, taka je neophodno i na kampjuteru organizavati datateke u odredenu strukturu foldera. Foldere mofete da shvatite kao fascilde (engl, folder upravo i znaci fascilda) u koje svrstavate dokumente. Neke datoteke se "same svrstaju" u foldere. Na primjer, kompjuter ce sam datoteke bitne za rad Windawsa instal irati u folder ~Windows", veeinu programa ce svrstati u folder "Program Files" i slieno. Medutim, sve dokumente koje sami napravite (napisete, nacrtate, programirate, skenirate itd) sarni zapisujete na onu lokaciju koju adaberete. Vjerovatno ce vam Windows95 kao lokaciju ponuditi folder "My Documents", ali na vamaje da svaje datoteke/dokumente organizujete na nadin koji yarn najvise odgovara.

Svaki folder maze unutar sebe, pored datoteka, sadrsati i druge foldere (kao fascikle koje stavite u druge fascikle). Na varna je da sami sebi organizujete sta u cernu stoji, a sve s ciljem brfeg pronalaZenja podataka (datoteka).

Ova je veoma vamo, j er na kompjuteru mosete imati mnogo dokumenata. Aka ih ne organizujete dobra. teSko cete se snalaziti u toj zbrci. Na primjer, prosjeean kompjuter danas sadrli izmedu 5.000 i 10.000 datoteka, organiziranih u 1.000 do 2.000 faldera. Zamislite da tralite neki dokument u spisku ad 10,000 imena. Takvo nesto nemojte ni pokusavati. Lijepo razvrstajte svoje dokumente u foldere i podfoldere, po logici koju razumijete i u kojoj se lako snaIazite.

Lekcija 3: Windows Explorer - Organizacija i kantrola podataka

KoriStenje,WindoW5 Explorera

Spomenuli smo da se programski prozor Explarera sastaji ad dva odvojena radna prozora, funkcionalno povezana, ali sa moguenoscu potpuno odvojenog rada s njima. Pogledajmo sada Sta se sve maze raditi unutar njih, kako se moze iskoristiti njihova odvojenost, ali i funkcionalna povezanost,

Premjestanje datoteka i foldera pornocu misa

Zadatakje prflidnn uobicajen: treba premjestiti datoteku sa jedne lokacije na drugu, odnosno izjednag foldera u drugi.

.-8a >~.EQt ~1OW~:l.DOb 'l::le'b:"· :~._,",,:":;'., ... ·~.~··r;"."'~"· \' .. ~~,: .. ~+-:,_-::'~- "~ •• ::;-:~';'~I-\~;:'" ;"'_~.':-' '-,. ,',-,+

laM~D....."etIlt -=r.~.I"~.:!!~.l.§F~ :.~ = . .ill!l .. :;;.~.~

IAlFi>Idc,.·" ....•• ,. 0';,

MIS Cents MIT ConI ..

- MS \liPid Do;;umen~, ::J P,;,oIa ",oie<l'

- PrDP~Fcldeis

r"""

NDVlI Pf~:cnI~ U Pa"""PW!I:of,.I :!,JNovii:lclr..utn!:n!IJ:E:Il::!I1J

HDWi uM5Wad1J

'1 Prebacivanje dokurnenta iz jednog foldera u drug!: "zgrablte" dokument mlsem I odvucete ga na cll]nl folder

Evo kako se to uradi:

1. Lijevo kIiknete na folder u kojem je datoteka koju treba premjestiti, tako da se ona pojavi na desnoj

45

~- "}- .

46

Lekcfja 3: Windows Explorer - Organizacfja i kontrola podataka

strani. Na primjeru sa slike to je datq~,~ rli~vi dokument u Wardu" lz foldera "My Documents". _' ~_', ;, .•. :~ -:

2. Misem zgrabite datoteku sa desne strane i odvueete je na ciljni folder na lijevoj strani. Kako se to datoteka "zgrabi" i "odvuce"? K1iknete lijevim dugmetom na nju i drZite dugme pritisnutim. Pomjerate misa, a sve vrijeme drZite pritisnuto lijevo dugme. Pustite ga tek kad dodete iznad ciljnog foldera, odnosno mjesta gdje hocete da "spustite" datoteku. U primjeru sa slike vucete datoteku u lijevi prozor do foldera "Mit".

Ako sada Idiknete na ciIjni folder (u primjeru "Mit") u lijevom prozoru, U desnom prozoru eete vidjeti datoteku (u primjeru "Novi dolrument u Wordu"). Medutim, aka kliknete na folder na kojem je ana prije bila (u primjeru "My Documents"), vidjecete da je nema tamo. Dahle, premjestena jet

Veoma lako, zar nel?

Explorer takoder nudi moguenost premjestanja cjelokupnih foldera. Princip je isti, zgrabite folder i cdvuiiete ga na neki drugi folder. On ce se premjestiti taka da postane padfolder tog drugog. Kada se pre~eBti folder, premjeste se i sve dntoteke i svi njegovi podfolderi.

Dobro pazite kod premjeStanja foldera. Mnago datoteka taka mozete smjestiti na pagreSno mjesto u prakticno jednam jednostavnam potezu, PoSta je taj patez veoma jednostavan, cesto se desava da ga slueajno uradite: promasite ono sto ste hljeli, zgrabite neSto drugo i kad pustite lijevo dugme mlsa, premjestite to na pogresno mjesto. Cesta i ne primijetite sta ste uradili, a anda vam se kasnije uCini daje neki dokument nestao, U radu sa kompjuterima nema Carolija, ne maze dokument tek tako nestati. Mague je, naravno, kvar kao i kad svih drugih tehniddh pomagala, ali ubjedljivo najceSci uzrok neobicnih pojava ste upravo vi i vasi Iapsusi.

Kopiranje datoteka i foldera pornocu tastature

Najjednastavniji nadln za kapiranje dntoteka i foldera jeste koriStenjem tastature. Karaei su sljedeci:

Lijevo kliknete na folder u kajem se nalazi zeljena datcteka. U desnam prozoru kliknitejednom lijevim dugmetom misa na tu datoteku.

Lekciia 3: Windows Explorer - Organizacija i kontrola podataka

47

Nakon toga na tastaturi pritisnete komhinaciju tipki <Ctrl>+<C>. Naizgled se nista ne desi, ali Explorer zapamti da hoeete kopirati tu datoteku. Ova operacija se zove Copy.

Lijevo sada odaberete folder u koji zelite izvrsiti kopiranje tako sto kliknete nanjega.

Posljednji korak je da pritisnete kombinaciju tipki <Ctrl>+<V>. Ova kombinncija We Exploreru: "Ono sto si zapamtio da treba kopirati, sada kopiraj u folder koji [e oznaden lijevo". Explorer to i uradi. Kombinacija predstavlja operaciju koja se naziva Paste (engl. zalijepiti) i cesto eete je susresti u raznim Windows programima.

Ova operacija se na isti nacin primjenjuje i na foldere. Jednostavno odaberete folder i operacijama Copy i Paste kopirate cjelokupan folder (ukljucujuCi sve podfoldere i sve datoteke unutar njega) sa jedne lokacije na drugu. Opet napominjemo da budete paZljivi kada baratate sa folderima. Kao prvo, lako mosete pogrijesiti i mnogo datoteka smjestiti na pogresno mjesto. I drugo, vodite raduna kolikije dati folder, pravljenje duplikata foldera na disku je sigurno najbrii naiiin da potrosite sav raspoloZivi prostor, Disk nema beskonacno velild kapacitet.

Kopiranje datoteka i foldera pomocu miSa

Kopiranje datoteka ill foldera pomoeu misa izuzetno je jednostavno i moze se uraditi na viSe naeina, Jedan od njih je i pomoeu desnog dugmeta misa. Da pogledamo j edan od nadina kako se to moze izvesti:

1. Izaberite folder u kojem se nalazi zeljena datoteka. U desnom prozom kliknitejednom lijevim dugmentom misa na nju.

2. Nakon sto ste lijevim dugmetom miSa odabrali datoteku, kliknite desnim dugmetom mlsa na nju i drZeci pritisnutu desnu tipku mlsa prenesite je u drugi folder u lijevom prozoru (slicno kao kod premjeStanja).

3. U trenutku kada pustite desno dugme na misu, na tom mjestu ce se pojaviti mali prozor sa tri opcije:

~:!::.:::~----l PremJesti ovdje ~-,-:.~:t------I KoplraJ ovdJe

48

Lekcija 3: Windows Explorer - Organizacija i konirola podaiaka

4. Odabirom opcije Copy Here (kliknite lij~yim;dugmetom misa na nju) datoteka ce biti kopirana na novu lo1l'iiciJtt'TIine je operacija

kopiranja zavrsena, .

Cjelokupna operacija potpuno je identidna i za foldere. Sljedeca slika pekazuje primjer izgleda Explorera u trenutku kada ponudi meni sa opcijama.

Primjecujete da se na ovaj nacin moze izvesti i premjeStanje. Na meniju opcija odaberete opciju Move Here umjesto Copy Here i datoteka ill folder ce biti premjeSteni na novu lokaciju.

Josjedan nacin kopiranja i premjestanja mofe biti zgodan:

1. Desno jednom kliknete desnim dugmetom na datoteku ill folder koji hocete kopirati ili premjestiti.

Lekc(ja 3: Windows Explorer - Organizac(ja i kontrola podataka

49

2. Otvori se meni sa opcijama, Ako radite kopiranje, izaberete opc.iju Copy, Aka radite premjestanje, izaberete opciju Cut.

3. Izaberete folder u koji kopirate ili premjestate datoteku iIi folder.

Na njega (na lijevoj strani) iIi bilo gdje u praznom prostoru na desnoj strani (gdje je njegov sadrlaj) kliknete desnim dugmetom milia. Izaherete opciju Paste. Ako je u prethodnom koraku izabrana opcija Copy, datoteka iIi folder ce se kopirati, a aka je izabrano Cut, prernjestice se.

Prernjestanje datoteka i foldera pornocu tastature

Preostala operacija manipulisanja nad datotekama i folderima jeste operacija premjeStanja datoteka ili foldera pomocu tastature. Ova operacija je veoma slicna operaciji kopiranja, sarno sto se umjesto kombinacije <Ctrl>+<C>, u prvom koraku koristi kombinacija <Ctrl>+<X>. To je kombinacija koja pokreee operaciju Cut (eng!. odsijeci). U drugom koraku se opet karisti operacija Paste.

Sve ova je sasvim logieno. Za kopiranje uradite Dupliciraj i Zalijepi (Copy i Paste), a za premjelitanje Odsijeci i Zalijepi (Cut i Paste).

Jos jednom napominjemo da kod obje operacije budete paZljivi. Ne sarno da mozete napraviti zbrku sa svojim dokumentima nego i sa programima. I programi se nalaze na diskovima. Da bi neki program radio, mora biti u tacna adredenom folderu. Premjestite Ii program, on neee vise raditi.

Kreiranje foldera i datoteka

Aka zelite sami praviti dobru strukturu foldera, sasvim je jasno da morate bin u stanju da pravite nove foldere unutar postojeCih.

Novi folderi i nove datoteke sejednostavno mogu kreirati pomocu desnog dugmeta misa:

1. U lijevom prozoru Explorera odaberete folder u kojem zelite kreirati novi folder.

50

Lekxija 3: Windows Explorer - Organizacija i kontrola podataka

2. U desnom prozoru ce se prikazati sa~aj r.!11tbranog foldera, Zatim na bilo kojem slobodnom dijeludesnog prozora kliknite desnim dugmetom misa. Na ekranu ce se pojaviti mali izborni padajuei meni sa sljedeelm opcijama:

)/Jew

..

Arrang. l""n: ~ - '"Lin~ up (con.

Opcljom New krelrale nove Ioldere I daloleke

PIOpellics

Odaberete opciju New i dobijete novi padajuei meni:

• _ ... =.IIO'IIC:tJ\ ,

-UMM.' . folder -----------1

". F'!oPerti.; . _._ ~halcut __,--_

WaV<lSound

.. Ml!:!ctQ/lWCldOownenl. . , . Bilinaj,lmbge • -;

; M!ao:ofl F'<wIelI'o!nl PrmnLlllilnn> . KrelranJe novih

MtCl. -rtEla:slW.mh.et .. '. ':" dokumenata razllcl!og IIpa

.,Micm.oftCffic"Sindet .,.-,,' '

-Illher om ... OOClllMrU_ . _ '

',:-:":'inZ'IJlI'il!,' - .; . ;.~~'L " :

.,,;Ailobc Pholo,hop lmag e , ,· _, ," '.

, :iTaKI 0="'" . ", .' :)-/;'" ·;'arioi"",;' .:

Kreiranje novog foldera

3. Ako hoeete kreirati novi folder, odaberete opciju Folder, a ako hoeete novi dokument, izaberete jedan od ponudenih tipova dokumenata.

4. Kao posljednji korak jednostavno upisete ime novog foldera ili

dokumenta i pritisnete tipku <Enter>.

Novi folder nema nlkakav sad.:zaj. Isto tako ni novi dokument - prazan [e. Explorer moze same kreirati dokument, a ne moze yam pomoei da stvorite i njegov sadriaj. Saddaj dokumenata stvarate pokretanjem odgovarajueih programa. Explorer yam i tu pomaze, Da biste upisali IJ.J;ki sadrZaj u novi dokument, jednostavno odaberite dokumet (lijevim dugmetom misa markirajte dokument) i pritisnite tipku <Enter>. Explorer ce pokrenuti adekvatan program i moei cete obradivati dokument.

Lekcija 3: Windows E;rplorer - Organizacfja i kontrola podataka

51

Brisanje datoteka j foldera

Operacija brisanja je identiena za foldere i datoteke. Brisanjeje opasna operacija. Aka obrisete pogresan dokurnent, mozete izgubiti rezultat dugatrajnog rada. Naracito je opasno brisanje foldera. Brisanjem foldera brisete sve podfoldere i sve datoteke koji se nalaze u njemu. Tek tu mofete mnogo zabrljati. Stoga, budite izuzetno paZljivi kod brisanja foldera.

Operacija brisanja je izuzetno jednastavna i upravo zato i jeste opasna. Jednostavno oznaliite datoteku Ili folder i pritisnete tipku Del.

Explorer ce vas pitati da li ste sigurni da zelite izvrsititi brisanje. Pritiskorn na dugme Yes obrisat cete odabranu datoteku ill folder.

Kada obrisete datoteku Hi folder, ona jos uvijek nije stvarno obrisana. Sarno je prebaeena u jedan specijalni folder koji se zove Recycle Bin. Mozete ga pronaci na lijevoj strani Explorera Hi na desktopu:

\i

lis!N9tF1:Hj1

Aka ste pogrijesili, jos uvijek mosete iz tog foldera prernjestiti obrisani folder ill datoteku na drugo mjesto. Tek kada datoteku iIi folder obrisete iz Recycle Bin foldera, izvrSili ste nepovratno brisanje. Ovo je zgodno, jer imate sansuda popravite gres'1m. Ipak, rnarate povrerneno isprazniti Recycle Bin jer tek njegovirn prliZnjenjem stvarno oslobadate prostor na disku.

Ova je slieno situaciji kada bacite dokument u kantu za smece, Jos uvijek ga mozete izvaditi iz nje i vratiti na stol. Ipak, povrerneno morate prazniti kantu za smeee, Kada to uradite, sve sto je bilo u njoj, nepovratna je izgubljeno.

Selektovanja vise datoteka i foldera

Vjerovatno lie pitate kako napraviti bilo koju od objaSnjenih operacija nad viSe datoteka ill foldera u isto vrijeme.

-.

I_ ,;

52

Lekciia 3: Windows Explorer - Organizacija i kontrola poda.taka

Kod odabira Cselektovanja) zeljenih datoteka drZi_t~. tipku <CtrI> pritisnutu sve vrijeme. Svaka selektovana datoteKa"~p'a1tat ce dio grupe. Ovo vaZi i za foldere sa napomenom da mozete kombiriovati selektovanja datoteka i foldera u isto vrijeme.

_Iclx!

WbM*'lt#IEtii

Drugi nacin za odabir grupe datoteka i foldera jeste da kliknete na prvu odabranu datoteku u nizu i drZeci pritisnutu tipku <Shift>, onda kliknete na posljednju datoteku u nizu. Sve datoteke ili folderi koji se nalaze izmed:u ta dva klika bit ce selektovani za daljnji rad,

Lekc:iia 3: Windows Explorer - Orgcmizacija i kimirola podataka

53

.» ~'""""'" lI!EI:JllfEmo~1

~e[l:>1

. 1·0 ..... _' , m·CJ .......

l ~gg=

t ~tJ4S '-G:!E_ . 0 I:ocM

: rB~ .....

; tbOM_FI" ; $ClM,O_

I • r CJ N.c

I • l:;"·rlPr1wYIll!lln...1

~ Prvl klik na lilevo : dugme mlsa

f ro'~ 't4ftJ-~ . 6!t~P"'"

. i-,Gl]Pri-I«I

I .... Git nWU.;l;NewaPQ..g lii !rd lietwo .. tfeOgtba~ i-ti~~;;""'

eI JoI,Otid.c.ua

"""

p.dit...a

Drugi kllk na IIjevo dugme ie<.'nds .... -i m1sa dok je pritlsnuta tipka

<Sh1ft>

Nakon izvrsene bilo koje ad dvije abjasnjene tehnike grupnag selektovanja/odabira, sve operacije kopiranja, premjestanja i brisanja mogu biti primijenjene. Nema razlike u funkcionisanju operacija, samo sta su sada primijenjene na vise datoteka i foldera,

Traka alata

Pogledajrno za kraj elemente (dugmice) trake alata (taolbara) i njihova funkclje. Pomoeu njih se magu dabiti neke ad vee pominjanih operacija, a i neke druge, Ukratka cerna pojasniti osnovne funkcije nekih ad ovih dugmadi,

54

Lekcija 3: Windows Explorer - Organizacija i kimiroia podataka

Povratak za jedan nlvo na vise u strukturl foldera

L. \

Program,~"~.s~!Oyanje posebnih pararnetara vezanlh za foldere III datoteka

"",

Komanda za poslavku Izgleda desnog prozora Explorera: vellke Ikone, male lkone, IIsta I detallna IIsta

VraeanJe na stanje kale je bllo prije IzvrSenja zadnje komande (njeno ponistavanle)

U desnom uglu gornje slike naIaze se cetiri dugmiea koji imaju sljedece efekte (gledano sa lijeve ka desnoj strani):

• Komanda za setovanje pogleda u abliku velikih ikona konfigurisat ce izgled desnog ekrana tako da svaki folder iIi datoteka budu predstavljeni pomoeu velike ikone, Velleina ikone je identidna velleini ikona na desktopu.

• Drugo dugme prezentirat ce sadrZaj desnog prozara Explorera u abliku malih ikona, Razlika u odnosu na prethodni slueaj je u velidini ikona.

• Treca opcija je lista. SadrZaj desnog prozora je predstavljen u obliku liste.

• Krajnje desna dugme daje detaIjnu listu foldera i datoteka sa svim relevantnim podacima (tip datoteke, veliejna, vrijeme posljednjeg editovanja itd).

Ove opcije koriste se veorna rijetko i obicno se svaki korisnik navikne na jedan ad navedenih oblika prikazivanja sadrZaja desnog prozora Explorera, pa ga ne mijenja.

Lekcija 3: Windows Explorer - Drganizacija i kontrala podataka

55

Izgled lijevog prozora Explorera ne maze biti promijenjen.

Test pitanja

1. Sta se prikazuje na lijevoj strani Explorera, a sta na desnoj?

2. Ukojem dijelu Explorera se vide dokumenti?

3. Sta se desi sa desnom stranom Explorera kada se na lijevoj kIikne na neki od elemenata?

4. Kako se na lijevoj strani mose razlistati hijerarhijska struktura?

5. Kako se na desnoj strani mogu razlikovati datoteke ad foldera?

6. Kako se datoteka ili folder mogu premjestiti pomoeu misa?

7. Kako se datoteka ili folder magu premjestiti pomocu tastature?

8. Kako se datoteka iIi folder rnogu kopirati pomocu miSa?

9. Kaka se datoteka ili folder mogu kopirati pomoeu tastature?

10. Kako se brisu datoteke i folderi?

11. Staje to Recycle Bin i Eemu sluzi?

12. Kaka se kreiraju nove datoteke i folded?

13. Kako se moze kopirati vise datoteka odjednom?

4

Kompjuterski tekst ~ Prvi koraci

U avoj lekciji dare se upoznati sa asnouama stuaranja i abrade kompjuterskog teksta. Suoje prue korake eete naprtuiiti u tekst pracesoru Microsoft Word. Za§to baS u tom programu? Aka radite na persanalnam kampjuteru, na raspalaganju vam je "more" pragrama za pisanje tekstoua. Sui su ani namijenjeni za istu stuar, za pisanje i abradu teksta, i zato su uglaunom ueoma slicni. Kada sauladate jedan program, veoma brzo mazete paceti koristiti neki drugi. Vasje izbor koji Me koristiti.

Meciutim, vjerouatno Cete biti "asuaeni" na barem. jedan program: Microsoft Wordfor Windows (u nastauku cemo ga zvati jednostavno Word). To je tekst pracesor kaji je ubjedljiva najpapularniji i zbog toga jednostavno morate znati osnovne operacije u Wardu. Aka ga i ne koristite, veCina !judi oko vas ga koriste i cesto cete dobijati tekstove napisane u Wordu. Morate ih barem mati procitati, a urIo ujerovatna i korigovati.

U ouoj lekcifi eete malo kuckati tekst. Naucieete osnavna pravila kucanja ieksta, kako da popravljate greNke u kucanju i kako da mnnipulisete ukucanim tekstom. Usvojieete vaine pojmoue kao sto su paragraf i font. Na kraju Cete nauiSiti i kaka se spaicuu: na disk ana §to ste ukucali.

Napravieete suoj prof Ward dokument.

d

,

58

Lekcija 4: Komm'uterski tekst - Prui koraci

Word ekran i kontrola pogleda

:,-

Pokrenite program Word for Windows, On se, naravno, pokreee kao i svi drugi programi. Otvoriee se jedan prozor, koji izgleda slicno ovome:

!lEla_' ~ 'J{",,-J t-I._ ':1 .... TJI'o;!!!nb<' l!-''''''''c·H ... ·'· _ -'.' .,. .. - ••. ' _',. <".:,,,:.,,-/._, ... .dm.l!l

~~\:t.r~re.I"r~-~~~~·_gfu]r:::·:~::

I"";" ::1'.1, ... ,"-"- 3'n:ili'lildl~I':IIii"~ 1=15r~r~IJ8J·.:"~;,.. .' I .~ --- :3 :olcrloloIEE]sl83IiOa... :±I ': .. _, ,.,",',),.!'; .• -:

(5;],. ~ ~ ~ t·l: j. J. ,oJ' 1 •.• ·1. ~·1.1; •. 1.1·1,.'. 1'1+ 1'11' ~'II' ,·tt·I'U·I'~I· ,." •• ' •·•· •• tt·, tu· .::: ....

Ovako izgleda Word ekran. To je prozor kao i svi drugi i nad njim su moguee standardne operacije: restoriranjem velidine mozete imati Word na ekranu tako da ne zauzima djeli ekran, maksimiziranjem mozete dobiti Word preko cijelog ekrana, a minimiziranjem ga mozete privremeno "skloniti" sa ekrana, ali tako da ostane aktivan.

Staje to sve 5to vidite na ovom ekranu?

Naslov i traka menija

Na samom vrhu se nalazi naslovni dio prozora u kojem pille "Microsoft Word" i "Documenti", Tekst "Documentl" je ime dokumenta kojeg trenutno obradujete. Posta ste tek "uSU" u Word, on [e otvorio jedan prazan dokument kojeg je nazvao "Documenti", Ova naravno mosete promijeniti, 5tO cerna nauclti kasnije. Na naslovnom dijelu se nalaze i tri

standardna dugmeta .. d~.L~.J kojima se ostvaruju operacije

Lekciia 4: Kompjuterski tekst - Prvi koraci

59

minimiziranja, restoriranja i zatvaranja programa. Ispod ta tri dugmeta nalaze se jos tri potpuno ista. Gomja tri se odnose na Word, a donja tri sarno na dokument koji obradujete, Dakle, unutar Word a se nalazi jos jedan prozor u kojem je vas dokument i taj prozor isto mozete kontrolisati kao i svaki drugi.

Ispod naslova se nalazi traka menija. Svaka od pobrojanih rijeci na toj traci prerlstavlja grupli komandi koje mozete korlstiti. Do grupe komandi se dolazi taka sto jednostavno kliknete na jednu od rijeci i otvori se jedan meni koji sadrZi komande. Izlaz iz nekog od menija postizete tako sto kliknete negdje u dokument. Koje je znafenje konkretnih komandi i kako se one koriste, ucicete postepena. Nije potrebno da odmah znate sve komande,

Traka aJata

Ispad trake menija se nalaze trake alata. Alati su predstavljeni "dugmadima" na koje treba da kliknete ako hoeete da pokrenete neki od alata, Neki alati nisu nista drugo nega skraeeni put da dodete do neke od komandi iz menija, a postoje i neki koji se ne mogu naCi u menijima.

Slika traka alata data u ovom praktikumu se mazda ne poklapa sa slikom koju ste dabili na svom kompjuteru. To je zbog toga Sto Word daje mogucnost kontrale traka alata - koje ce biti vidIjive, a koje ne. Tu kantrolu imate u meniju "View". IGiknite na njega, a zatim izaberite komandu "Toolbars ... ". Rijee Toolbar se sa engleskog jezika moze prevesti upravo kao traka alata ili traka za alate. Dobieete sljedeci prozor:

T .... lb ... ~ iii] E3

60

Lekcija 4: KomTJiuterski tekst - Prui karaci

Lijevo su pobrojane trake alata koje su vam na r<\sPCl~~ganjU. Pored onih kaji su trenutno vidljivi stoji kvadica, a pored afumH prazan kvadratie. Klikom na kvadratie ukljucujete i iskljul:ujete konkretnu traku. Nakon sto pritisnete dugme OK, izgled Word ekrana ce se promijeniti u skladu sa onim sto ste prornijenili. Koje su trake alata bitne?

Standard je traka sa alatima za standardne operacije.

Formatting je traka za alatima za formatiranje teksta.

Borders je traka sa alatirna za odredivanje ivica teksta.

Drawingje traka sa alatima za crtanje.

Ostale yam nisu bitne. Na prvoj slici su uldjucene sve tri navedene trake, Standard je prva odazgo, Formatting druga, Borders treea, a traka Drawing je pri dnu ekrana.

Pokusajte ukljuciti ili isldjuciti neke ad alata, Trake alata su korisne, ali ne preljerujte sa brojem alata koji su vidljivijer time gubite na prostoru. Neka budu vidljivi samo oni koje najcesce koristite. Obavezno ostavite vidljivim trake Standard i Formatting.

Pogledi na dokument

!spod traka alata se nalazi prostor u kojem je dokument. Taj prostar je ogranicen linijarom, sa gornje i lijeve strane, na kojem se nalaze oznake centimetara ili inca koje yam pomazu da se prostorna orjentisete 11 dakumentu. Linijar mosete ukljuciti i iskljuciti pomocu komande "Rill ern na meniju "View", Savjetujemo vam da ostavite linijar ukljucenim, jer je on veoma koristan.

Dokument je na poeetku predstavljen jednom velikom bijelom povrsinom koja predstavlja prazan papir po kojem treba da pisete, Word nudi vise razliCitih pogleda na vaS dokument. Pogled koji je dat na prethodnoj slid naziva se "Page Layout" i prikazuje dokument onako kako ce i izgledati kada se odstampa, dakle kao list papira. Druge poglede mozete dobiti iz menija "View"; .

Normal- prikazuje dokument kao tekst na bijeloj povrSini, ali ne vidite grantee lista papira.

Outline w prikazuje dokument u skracenom obliku tako da vam omoguei, na primjer, prikaz samo naslova bez teksta. Dobar pogled ako hoeete da vidite strukturu doltumenta.

Lekdja4: Kompjuterski tekst - Proi kDraci

61

Master Document - Word omogueava kreiranje poddokumenata nekog drugog doknmenta (koji se tada naziva Master), a ovaj pogled daje kontrolu tog postupka.

Full Screen - sakrije sve pomocne clemente sa ekrana i prikaze dokument preko cijelog ekrana. Izlazak iz ovog Dacina rada se postife pritiskom na tipku <Esc> iIi pritiskom kombinacije tipki <AIt-V>, eime se dobije meni "View" na kojem se komandom "Full Screen" iskljucuje pogled preko cijelog ekrana,

Poigrajte se malo pogledima da vidite kako izgledaju. Za sada yam nisu potrebne komplikacije sa "Outline" i "Master Document" pogledima, pa ih nemojte ni koristiti. Preporueujemo yam pogled "Page Layout" jer OD daje pogled na dokument kojije najslicniji onome &to cete dobiti na papiru.

Statusna traka

To je otprilike sve sto vidite na ekranu. Na samom dnu se nalazi jos jedna traka koja se zove statusna traka. Dna daje informacije 0 dokumentu i stanju u kojem se Word nalazi. Od svega sto na toj traci pise, najvaznija informacija se nalazi sasvim lijevo, a to je broj strane u dokumentu na kojoj se trenutno nalazite ("Page 1"). Pored nje dalje pise "Sec 1" sto je broj sekcije u dokumentu, ali yam to za sada uopee nije VaZDO (sjetite se savjeta: nemojte odmah uciti sve 0 Wordu - ucite postepeno samo one sto yarn treba). U nastavku pise "1/1" i to znaci "prva strana od ukupno jedne strane", Kada bi pisalo "2/9" to bi znadilo "druga strana od ukupno devet strana", Dakle, drugi broj je takoder vaZna inforrnacija - on predstavlja ukupan broj strana dokumenta.

Toliko 0 onome sto vidite na ekranu i 0 kontroli toga sto vidite. Vrijemeje da uradite nesto konkretno,

Editovanje teksta

Za razliku od masine za kucanje, Word varn omogueava da popravljate ono sto kucate, r4p~~te obrisati greske u kucanju, "setati" slobodno kroz tekst i prepravljati 'ga, kopirati dijelove teksta i jos mnogo stoSta sto vam pomaZe da Sio brle napisete tekst, Sve ovo se zove editovanje teksta. Pomocu editovanja stvarate tekst, mada ga jos ne uoblieavate (ne dajete velieinu

62

Lekcija 4: Kompjuterski tekst - Prui koraci

slova, ne paravnavate tekst i slicno). Konadno ,uablieavanje teksta se postize formatiranjem teksta, a i to cerno nauditi. ' ..... ,'

Kursor i kucanje teksta

Vee sma rekli da veliki bijeli prostar na ekranu predstavlja prazan papir na koji kucate tekst, Na tom prastoru eete primjetiti jednu maIu uspravnu liniju koja "Zmiga", a iza nje neki cudan znak, Za sada zanernarite taj cudni znak, cak i ako ga nema iza male uspravne linije. Uspravna linija koja "Zmiga" zave se kursor i pokazuje vam mjesto na kaje mofete kucati tekst. Kursor je dakle veoma vaZan i uvijek morate znati gdje je. Zato on i "zmiga" da bi vam skrenua palnju na sebe.

Kucanje teksta

Jednostavna poenite sa kucanjem, Eva jedan mali tekst kaji yam maze poslufiti za vjezbu:

Ohieno se smatralo da je vis aka renesansa smljenila ranu renesansu isto tako prirodno i neizbjez.no kao sto podne smjenjujejutro.

Smatralo se da su veliki majstori XVI vijeka - Leonardo, Bramante, Michelangelo, Raffaello, Giorgione, Tizian - imali iste ideale kao i njihovi prethodnici, ali da su ih oni tako potpuno izrazili da su njihova imena postala sinonim za savrsenstvo,

Kako lrueate? Naravno, to znate, a 000 sto je mozda novo jeste sljedece:

• Tipka <Caps Lock> mijenja tip slova kojima lmcate. Aka se na ekranu pojavljuju mala slova i pritisnete <Caps Lock>, pocece se pojavljivati velika slova, Aka jos jednom pritisnete <Caps Loeb, pojavljivace se apet mala •

• Naravno, kucacete malim slovima, a samo ponekad varn trebaju velika. Da ne biste stalno pritiskali <Caps Loeb, "privremeno" dobijanje velikih slova dabijete pritiskom na jednu od tipki <Shift>. Ddite pritisnutu tipku <Shift> i istovremeno pritisnete slovo koje hocete da ukucate. Ako su "nernjestena" velika slova, <Shift> ima obrnutu funkciju, privremena dobijate mala slova.

Lekcija 4: Kampjutersld tekst - Prui karaci

63

• Nernojte traZiti bosanska slova (e, c, d, s i Z) na tastaturi jer ih moZda neeete naei, Za sada kucajte c, d, s i z umjesto njih. Kasnije cerno nauciti kako se do bijaju nasa slova.

• Prelazak u novi red se postize pritiskom na tipku <Enter> (ili <Return> na nekim tastaturama). Nemojte prelaziti u novi red osim aka to bas zelite. Word ce urnjesto vas praviti prelaze u nevi red kada tekst dade do iviee stranice.

• Ako pogresno ukucate neko slovo, obrisite ga tipkom <Backspace>. Tipka <Backspace> brise slavo koje je ispred kursora.

Ako ste naknadno primjetili da ste nesto pogresno ukucaIi, mozete se naei u nedoumici - tipkom <Backspace> rnogu obrisati slovo koje je ispred kursora i onda ukueati ispravno slovo, ali kursor je sada na kraju teksta, a greska je mnogo ranije napravljena. Dakle, treba dovesti kursor iza slova kojeje pogresno ukucano, da bi se mogla upotrijebiti tipka <Backspace>. Kako se to radi?

Pozicioniranje kursora

Najjednostavniji naliln pomjeranja kursoraje pomocu strelica na tastaturi. J ednostavno pritiScite strelice gore, dole, lijevo ili desno i vidjecete da se kursor pomjera po tekstu. Dovedite ga tame gdje hoeete, Ako je tekst veliki, koriStenje strelicaje nepraktidno - treba mnogo pritisaka na strelice da se kursor dovede na zeljeno mjesto. Tu cevam pomoei sljedece tipke:

<Home> dovede kursor na pocetak reda

<End> dovede kursors na kraj reda

<PgUp> ill <PageUp> pomjeri kursor zajednu stranieu prema gore <PgDn> ili <PageDown> pomjeri kursor zajednu stranieu prema dole Drugi, veoma cesto prakticniji, nacin pozicioniranja kursora je pomoeu misa, Pornjerajte misa i vidjecete da se po ekranu pomjera jedan maIo drugaciji kursor - ne Uzmiga". To je pokazivae misa, Dovedite ga na mjesto gdje hoeete postaviti "pravi" kursor i kliknite misem, Kursor ce se poziclonlpatl ~(.l to mjesto.

Pokazivac misa ne pokazuje mjesto gdje se kuca tekst, to je jednostavno znak koji pokazuje gdje pomjerate misa, Primjeticete da kada izadete iz

','..:._.

64

Lekciia 4: Kompiuterski tekst - Prui koraci

prostora dokumenta pokazivae misa se pretvara ~ strelicu. Dalde, aka sarno dovedete kursor misa negdje u tekst i pocnete lilicati, tekst se nece pojaviti na tom mjestu, nego tame gdje je kursor teksta.

Kada budete popravljali greSke, doveseete kursor iza sIova koje je pogresno, tipkom <Backspace> cete obrisati to slovo i jednostavno ukucati ispravno sIovo. Primjeticete da se ispravno slovo "umetne" u tekst tamo gdje je kursor. Aka nastavite kueati, i taj tekst se umece u postojeci tekst tamo gdje je kursor. Taka se dodaje novi tekst unutar postojeeeg, Pritiskom na tipku <Insert>, to ce se promijeniti. Kucanjem ce se pajavljivati tekst "preko" postojeeeg, ponistice postojeei, Pazite! Stan tekst je tada izgubljen. Ponovnim pritiskom na tipku <Insert> vratieete se na stare stanje: kucanjem se umece tekst.

Kad smo vee kod popravljanja gresaka, evo jos jednog nadina da obrisete jedno slovo. Pritiskom na tipku <Delete>, obrisaeete slovo kaje je iza kursora. Dakle, birajte ono sto vam je jednostavnije u tom trenutku: <Backspace> iii <Delete>.

Paragraf

Sta je to paragraf?

Vratimo se sada na onaj cudni znak koji smo na poiietku spomenuli. On izgleda kao eudno slovo P naopaeke i vjerovatno ste primjetili da jedan uvijek stoji na kraju teksta i ne mosete ga obrisati. To je oznaka kraja paragrafa. Sta je to paragraf? U Wordu je paragraf neSto veoma sliiSno paragrafu iIi pasusu koje ste vidali u knjigama iIi novlnama, Paragrafi su dijelovi teksta koji su na neki naein odijeljeni medusohno,

Na podetku, u praznom tekstu, postoji jedna oznaka kraja paragrafa, dakle jedan paragraf. Kada kucate, sav tekst se nalazi u tom jednom paragrafu.. Sve dok ne pritisnete tiplcu <Enter> (iIi <Return». Tada se pojavi jos jedna oznaka kraja paragrafa. Dakle, sada ih je dva. Znaci da pritiskom na tipku <Enter> otvarate novi paragraf i pocin,jete kucati tekst u tom novorn paragrafu. Posta Word automatski prelazi u novi red dok lcucate, nazovimo ovo "nasilnim prelaskom u novi red". Kada "nasilno" predete u novi red otvorili ste novi paragraf.

Dakle, maze se reCi da je za Word paragraf sve ono sto je izmedu dva "nasilna" prelaska u novi red, odnosno izmedu dva pritiska na tipku <Enter>.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->