P. 1
Bitka za Moskvu

Bitka za Moskvu

|Views: 451|Likes:
Published by Pobori

More info:

Published by: Pobori on Oct 04, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/13/2013

pdf

text

original

Zukov Vasiljevski

Sokoloyski Bitka za Moskvu

I Branko Kifanovic

SADR1:.AJ

Plnn -Bcrbarossa-

Priprcme i zablude 13

Olu]e [c pocela . IS

Napredovanje !\"ijernac,'1 31

Sovjetska se industrtja seh na istok . 47

Grnd u vcjnickom Sinjclu 51

Operacija »Tajfun« 61

Intcrvcncija marsala zukcva 71

»Moskvu trebn potopitl« 89

»Tajfune je ukrocen . 104

Velika sovjctska protuofanziva He

.OduCil cemo vas da rntujete« 131

Poraz Wermachta kod Moskve . 139

Meduearodur .• znaccnjc pobjcdc kod Moskve . 150

PU\N "RARBAROSSA"

rat, za razliku od prvog, ui]c sc vedic Fasi~ticka grupncija drzava P()S

tavila st cilj postizanje svjetske hcgcmonije, kao i

porobljavan]e i urusten]e citavih naroda.

Ddhtcujnci momcnat koji je ubrzao izbljanje rata bio

jc Minhenskt knjem su 193~. godine zapnd-

ne sile Hitlcrovu pr-itisku i pristale da se Nje-

Sudctska oblast, smatrajuci da ce »smiizbijunje rata. Meduttm, rmvee iduce godine okupirali

sro Sl1 nesto hili

Prvoga sepeembrn 19'19. vtee od 50 njemnckfh curnth divizija upalc je u Pcljsku. a dva dana iza toga Britauija i Prancuska objevilc su Njcmacko] rat. Hitler je nakon togu ukrenuo svoje srmge nn Zapad i U DeSW vtsc ad dvn mjeseca. u proljece 1940. godine, Nijeruci su zauzeli Dansku, upail u Norvesku, okupirali Belgiju i Holandiju te zadah udaruc Fruncuskoj

Hitler je nakcn pcraza Fraucuske u julu 1940. pulpisao direktivu Mould lay, plan aa osvajanje Velike Britanije. Meolltim, ta se operacfja pretvorila 11 stratcgijsku

kamuflazu agresije na Sovjctski Savez, jer njemacka act nijc uspjcla ;7\ioj".'aLi dmniTlaci.iu IJ engleskom prostoru.

Nijemci su pokusali da Veliku Britaniju navcdu ria prcgovurc 0 mini ill) temelju nasLalng stanja u Evropi, ali lJ [Dille nisu uspjeli. Rat je usao u novu fazu, a brz! uspjesi Wehrll1achta (Vermaht) ucvrstili su II njcmackom rukovcdstvu uvjcrcnjc da cc »bhckr-igom« ostvunf rnunjevil.lJ robjedu i II ratu protiv Sovjerskog Saveza.

Hitler je jo~ u decembru 1940. potpisao direktivu o ratu protiv Sovjetskog Savcza - plan »Barbarosa«. ,\ ius ranijc u svcjoj kuji'!.; »Mej" Kampl« (Majn Kampf) je uapisao: ~Kad govorimo 0 oovim zernljama i terltorljarna u Evropi, u prvom rcdu mislimo na Rusfju .. Ova "gr'OHI'Ifl I.emlju rlH iSI.OKu zrela je za propast . ,. Sudbina naa je odabrala da budemo svjedoci katasrrofe ko]a cc biti najbolji dokaz pravilncst i rnsne teortje.«

Pripremajuci ~e za na Sovjetski Savez, nje-

macki se fasizam ne sarno osvajalackim cil]c-

villa. Napadom jc trebalo Sovjerski Suvez unistitl kao drzavu, ruskomadati ge na administrativne raj one i U os.. cjene prostore doseliti njemacko stanovnlstvo. ukinuri srerinjc i vtsokc skole i narndnn prosvjeru te

rnacki jezik kao slugbeni. I'rebalo je provcsti u J jedno od najvaznijlh naccla njcmacke rams teorije: smanjiti nntalitct sfaveuskog i drugug iivlja.

Njelll<li:ka se za tu agresiju svestrano pripreruila ne samo na vojnom vee l na privredncm, diplulJ1al.~KoUl i. idenloslrorn planu. Ekxploatauijorn okupiranih i vazalnih drzava uspjela je ratnu industrlju opskrbiti ncopliodnlm sirovinama gorivom, a proi;r.vO)!lTl,ja nekih kljucnih grana. kan ~to xu indusfrije celika i zeljeza, ug-

ljeua I elektro-euergije uoci rata premastrt

SSSR za 1,5-2 puta, a znpadncevrop-

eke zemlje. U njemackoj ratnoj industriji radilo Je u rnaju 1939. godinc oko 2,5 rnilijuna ljudi. a nakon dvfje godine cak 5,5 milijuna. Tu Je Niiel1lciul<l OlTlogm'ilo rla u toku 1941. medu osralim pmizvedu i 5.200 tenkova i oklopnih kola, 30.000 tcpova i 11.000 eviona

Njcmackc oruzane snnge povecnne su na 7,3 milijuna. ljudi od cega su kopnene trupe brojale 5,2 milijuna. Wet'macht je u junu 1941. imao 214 divtzija, od kojih 21 tenkovsku i 14 motoriziraoth;u ,-aLlln xrnkoplovstvo (1.57 milijuna ljudi) bilo je podijeljno u pet zrakoplovnih grupa.

Na celu vojne komande ' koja je priprcmala agrcsiju hili su fcldruarsal wtlhcm Keitel (Vilhem Ka.iLd) i Alfred 10d1. Njemacki je generalstab hie [ednodusan sto se tide uspjeha »munjevitog rata", vjerujuci da sc »ruski problcm« mnfc rijcsiti kratkotrnjnum J,"Hllllllljom, ad cega je i pDhuiD pIa" Barbarossa.

meduvremenu, dok su se njcmackc pnpreme sve vise dubtvale HO' si,-illi, U jugcistccnoj Bvropi iskrslt su neocekivani problerni: proosovinskl orijcntirana vlada Madarske zatrazila jc od Rumunjske da joi predu diu s"u.ie terjl.nrije (Trunailvaniju). Arbttrezom u Becu Njemacka i Italija r-ijeeile su taj spor u korist Mederske krajcm augusta. Slijedcccg mjeseca njernacke su trupe prell" Madar-sle usle U Rumunjsku.

Kada je izgledalo da viSe nece biti problema \l ovum dijelu Evrope fasisriekn Imliju im,,"aJa je Impala Grcku u oktobru lY4l1. godine. To je iz osnove izmijenilo sltuaciju na Balkanu. Odmah u pocetku bile jc jasuo d". TlHlijro ne mote rncunnn nn brzn pllbje,lll nad Grckcm. Dotle su

se i Br'itanci iskrceli na Kretu krajem cktobre i pucetkoru novembra, pa Je porasla opasnost za Osovinu na Balkanu.

U okolnoslima prlprema za napad na Sovjetski Savez taka ncnjcscnu sttuuciju na Balkanu Nij"'l1ld nisu mugH ostaviti bel. raspleta u korist Osovine: nisu mogfi ni pcmisljati da rake ugroZen juini bok svog raspcreda prema SU"jebkum Savccn ostavc 11 punoj ncizvjesnosri. Kuda su Tahjani hili ne sarno zaustavljeni U Grckoj, uego ad Grka beceni u Albaniju, zatrafili su pomoc njemacke vcjske, i Hitler- Sf.' narc odlncio da intcrvcnira sto prljc.

Dotle su u njernackcj Vrhovncj komandi prtprerue za napad na Sovjetski Savez pr-ilicno poodmakle. Na jesen 1940. gcdinc Nijcmci Ima]u pod utuzjcm 6,763,000 vojnika. Nakon ponovnog izbora Rocsevelta za predsjed nika Sjedinjenih Americkfh Dri:ava u novembru 194(l. u rnzmarranjimn situnr.ijf' doslo se do xnkljucka da I'e Sje· diniene Ameneke Drtave, iako nezaracene, pornagati Veliln~ Britaniju. i de ce tek pOCctkom 1942. godinc imati jacu vcjsku. Hitler je konstntrrno do. ce do Iada rut prutiv Sovjetskog Saveza biti dobiven i ckcnzan.

Hitler jc potvr'dio da Cc. rat na Istoku bitt rrutnjevit, de C(,: EtJ uz njernucke snage ukljuciti i salelili i J.a je za Uluii· tenje Crvene armije dovoljno 130 do 140 divislja. Trinaest dono kasnl]c Hitler lc potptsao dtrakuvu sn no-pad na Sovjetski Saves. Najvisem rukovcdsrvu trl vida oruaane silc 9. januara 1941. Hitler je stavio do znanje cia primarni zudatnk njemacke vcjske nije da puriskuje prottvniku uego da ga ulli~li, a za pocerak napada odredio je 15. maja 1941. godine,

Meuulirn, zaplet no. Bulkanu dobiu _it! J"!~IJ ujmeu~iiU' [ugoslaveuska vjada cveckovlc - Macek pOlpisala je prorokol 0 prisrupanju Jugoslavije Trojnom paktu, ali je pucem od 27, marta oboreoc. Zbog toga ,k Hitler' odlucio da napailne lie samu Grcku, nego i Jugoslaviju. To je ima-

to aa pu~ljeuit:1J odgadunje uapcda 110. Sovjetski Savel: za pel tjedana. No, posljedice su bile i druge: njernacka 2. armija, koja ie sa sjevera napaia Jugosleviju, zaj.asntla Je da se ukljuci u pocctno upetucije prctiv Sovjetskog Save-

Kad se pocetkom maja 1941. aavrstln njemacka Intervcnctja na Balkann, sve njernaeke snage bile su usmjerene rm predstojeci uapad na Sovjetski Savez: 153* divizije. a sa satelitskim (rumunjskim, Hnskirn, mndar skirn, l' poslijc i talijnnskim) - tall- 1OO divizija, od kojih 33 oklopne Lmrrturiztrane.

Prema planu Barbarosa ufanzivu njerllfltkih Sllaga trebnlu je du se r,,,.vija LJ Lri glavna pravca: prvi - iz Is· tocoe Pruske preko Pribaltika ka Pskcvu i Lcnjigradn;. drugi _ iz rajona varsavc, Iinijurn Mjnsk--Srnolellsk J dalje r...,,,,a Moskvi, i tree! - iz rajona Lublina prema 2:itomiru i Kijevu. Bilo je planirano i zadavanjn pornccnib udara iz Finskc c-c na L<,."jill~,."d i Murmaru;k,i iz Rull,u"j"kt!-naKisinjev.

Sve svoje snage Nijemci su podijelili u tri grupe ar mija.

GT'Upli at-rnlja Sjever (16, i 18. armija. i 4. oklopne grupa _ ukupno 28 divizija) - pod komandom feldmar seta von Lccba (ton Leba) - gu., je razvijena na froutu dugom 2341 kllometara ad Baltika do pola puta izmcdu Goldapa i Suvalkia. Njihov jc zadatak bto do. urnste suv[etskc SIlage tI Prfbalttku, znuzrnu luke I pravcem Daugavpils-c-Opocka-cPskov munjevitc prodru na sjcvcrozapad, da bi sprijecili povlaccn]c sovjctskih trupa iz Pribultika I sworut uvtetc 70a dalje napreduvan]e ka Lenjtngradu. Tu je grupaciju podrfavala L zraeoa flora (1.070 aviona).

Grupa armija Centar (9. i 4. amnja i 3. j 2. uklopn,i gmpa - ukupno 52 divizije) pod komandom Ieldmarsale yon Becka (fon Boka), razvijf:'na nn 550 kilomctara sirekom trontu juzno od Goldapa do Luhlina, Irnalu je zadatak du pruvccm BjaliSLOk-Minsk-5molensk nadire dalje na istok, uniiai sovjf:'[ske sncge u Bjclorusijt I srvorr uvjctc za osvajan]e Xoskve. Grupu artniju SJe\'eI" podrfavaln Jc 2. areena flota (1.680 avlona).

Grupa arrnija Jug (6. 17. i 11. armija, 1. oklopna gruP.1, 3. i 4. rumunjska armija i jedan mai!,.r·.'~i korpus c-, ukupnu 4.; njernnckih .i 8 satelitskih divizija i 8 brigada pod komandOI11 reldlllar.~"r~l von Rundstcdra) _ bila [e razvfjena cd Lubliua do usca Durrav:" na frontu dugom 780 ktlometnre Njcaln je zadatak bio da liievim hilum rmmjevitim prodorom unprcdujc prcma Kijevu i dal]e na istok. Na desnom kr-ilu trebalo je da rraprelluje kn Dnjeprup~lr()v~ku j nil'; ?~ja Crnog i Azovskog mora produ:l'i na isrok, sprccavajuci suvjd5kc trupc da se povuku pre.ko Dnjcpra. Grupu armija Jug pcdrzcvaln je 4. vrucna flota i rurmmjska nvtjacija (oko 1.300 avicna).

Za napad na Sovjetski Savez htlo je spremnc 4 mili]uTill i 600 nsuca njemackfh vojnika, a s trupurua satelitn - aka S,5 lIlili_inO,1 ljudi. Angafirano jc 4,950 aviona, 2.800 tenkova i jurisnih oklopnjh topova. vise od 4!l t;slIca ropovai minobacaca

O~O su bile snagc kojc su rrebale izvojevatl ruunjevitu pobjedu ned Snvjetskim Suvezom i stvoriu uvjctc za pobjcdnicki Ishod rata.

PRIPREME I ZABLUDE

Sovjetski se Savez ozblljno priprernao zn tar prouv Njemndke, nli su sovjctski rukovcdiccl, u prvom redu Staljin, vjerovalj da do rata necc doti 1941. godlne vee kasnije, sto je svakako utjecalo na tempo i karukter- obrambenih pr-iprema. Smatralo sc da se Hitler nece uplesti u rat 113 Istoku sve dok istudobnn vodt mr protiv Brttani[c kojoj su prufale pomoc Sjedinjene Aurertcke Drzave. Svcjedobno je Hitler optuzlveo cam Wilherua II da je JXlgrijdio sto je u tsto Vl"ij~lIIt~ vor.lio svjetskl rut na dva r ,· .. mtu - prottv carske Rusije i pronv zapadnih saveznika. Hitler je uvjeravao da rakvu grejku Njcmacka pod njegcvtm vodstvom nece napraviti. I taje ';iTljeuic:, imnln od, redeuu ulogu u sovjctsko] procjeni njemacke ratne srrategije 1941. gndin".

Medutim, u Mcskvu ~ll do njemuckog napada s rnznih stmna stizale brojne informacije 0 pokretima njemackih trupa pren'u sovjetskoj granicf. Comila1i su se podaci da prcdstcjl njemacka agres.ija. HriLI'III~b ie v lada dvn putu u nprllu 1941. godine obavijes tila Staljiua 0 velikim pokreu rna ajenllll:kil, trupu i njihcvo] konccntracf]t prema scvjctskoj granici.

Uecstala su prclljetanja njemackih izvidadkili aviona na sO\:jdsku Ieriloriju. Pouzdani tajnl informator! Iz Tokija i Bruxellessa cbavjestaval! ~II Muskvu da je nnpnd

ncminovan, prcciztral! Sl1 vrtjemc karla ec do nnpnda doci ltd. Stnlji" je jednostavnc smetrao da su te informacije podmetane keko bi se pogorsali odnosi Sovjetskog Saveza i Njemackc. Jedlnl kortstan rczultat lih opomena. ali ne i ettkascn, bto je taj Mil [e Suvjetska vrhovna kcruanda 10. aprila naredila pripravnost jedinica na sovjetskcj aapadnoj granici, a 1. maja nercdna upuctvanje novjh vlljnih obvcaruka 11 grani,~nc jediruce.

U klimi nervcze i neizvjesnostl doslo je i do nckth organlzacijskih promjcna: Staljin jc 6. muju preuzeo predsjed"i;:t\'(> Suvjeta narodnih komesara, time je pcjacac svcj neposredni utjecaj na moguce dogada]e. Dana 21. [una Vrhovna komanda Crvenc armije nun,Jiln jt: jUL:unji! hnrbeml ~()lovru;li sovjetskih trupa u grarucnoj oblasti.

Kao lto su kasnije dogadaji pokazalf, sve te mjcrc bile su ncdovoljnc da sc prcduhitrt oj-esnost od njemackog napcdn IIi ublaze posljedice kuje ce uapad izazvati prvih mjeseci.

U tremuku izbijanja ram Crvena ie anllija na zapadu imam dva inihjuua i devet stotina hiljada vojnika, a 01;:0 milfjun i tri stotine hlljada na Dalekom isroku. Tc snege preraa znpadnoj grnnicl bile su fUJ'llJiJ'ane U 145 pjesadijskih divixija, 25 konjickih i ruehaniziranih diviaija i 71 oklopne brigade, Dd tib su snaga same 33 r,idndij~ke i uekolikb kocjickih &"izija i brtgada bile na samoj granici, a ostale dublje u unutrasnjosri. U Baltickom i Crnom moru nalaztla se. sovjetska mornarice, OI1>,jlliju i ju{a nd njcmaekc u tirn vuduma.

-vetje imati u vidu - piSe general dr. P. A_ tilin - da oak trupc nisu bilc dovedene u st;",je borbene gotovusti i nisu eavrsile sfrategijski razvoj, vee su bile razmjesrene na nrokom frontu od Barentsovog do Crnog mora i u dubini od prcko 400 kilometarn. Rat ,jt: zatekao u fa~.i

fonnlran]a, prefcrmlranja i reorganizacl]e znatan dlo jediuica koje su se uz to prcmjcstalc iz [cdne rocke u drugu uvczi sa prcbacivanjem na znpnd ... ~~

»Pcnekad me pitaju - ptse u svojim memoarima marfal Georgi] Zukcv - zaSto na pocetku rata S fa~istickom Njemackom nismo U pUDOj mjcri bill priprcmljeru 7~1 ruku\'uuenje ratom i komandlranje armijarua na fron-

tcvirua.

Prijc svcga, misliru, ispruvno bl b ilo reci du su mnogi tadasnji rukovodioci Karodnog koroesai-ijata obrane i Generalstaba prevfse kancnizirali Iskuswo iz prvog svjetskog 1'II!I'. Vt:ti diu kumundnog I",dnl Optem!ivllu-slralegijskog odsjeka. ukljucujuci i rukcvcdstvo Generalstaba, teorijski je shvatalo promjene nastale u karnktcru i mctodima voaellju u,"Ugoga wjeL->kng mlu. Meuuli'", alii SU se, zapmvo, priprernali da vode rat po stare] shemi, pogresno smatra[ucl da cc vclik:i rat poccti. keo t prijc, od pogranlcnih hitaka, a gla\"lIc snage prolivnika ce sc ukljuciti tek kasnije. Ali, suprotnc ocekivanjlma, rat je poceo odmah s ulunztvnm svth kopnerub i zrncnih snug,') httlerovske Njernacke.

I'rcba takoder priznati da odrcdcnt dio odgovornosri :7'0 pogreske 11 pnpremt nruzanih snuga 11 pocetku rutruh operacija snose narodui komesar cbrane, kao i cdgovorni funkclcncri Narodnog komcsarijata cbranc. Kao bivSi netdnik Generalstuba i najhlixi surudntk nurodnog kumesafa ne mOSII da odbaclm I svoju knvicu za te pogreske.

Nepokon, vaznu je ulogn imalo I to sro 1. V. Staljlna do posljedrrjeg- lrenulka - do poeetka hitleruvskog napada na Sovjetskl Savez _ nije napustala nada da se pocetuk rata mcee odgoditi. To jc. doucklc sputavalc i narodnag kUJT,t:""ra ol"-<llIe, koji se uije mogao odluciti da pode

k Staljlnu s pruj"l,l(un Iorruiranja Stavke Vrhovne komaude S\'" do proljeca 1941. godine ..

Mung; posebno inzistiraju, poglavito u masovntm i javnim puhlikacijama, na Slnjcnlcumu-upozorenjima, da sc priprema napud na SovjeL"ki Savez, da se vrge konccnI ruclje [["uP" JIll. nagim grantcama itd. Mct:tutim, keo .~to pokazuju dokumenti otkrivcni poslije ,'OI1l.7.a fa~tistilke Njcmacke, na Staljinov je stol dospijelo mnogo izvjestaja onih sasvlm dr'uge vrate. Evo jednog primjera

Po nalogu Hitlera izdatog na savjeruvnuju 3. februara ]941. godfne. nacclnik lljemll'::ke vrhovne komande feld"".II"~"l Keitel tzdao je 15. februara 1941. godinc specijalnu »direktivu za dezinformiranjc protivnika •. Da bi pripremc za operuciju Barbarossa ostale u potpuncj tajnosfi, obavjestajna i kontraobavjesrajna sluiba njemnckog Generalstaba razradilc su i poduzele mnogobrojne akci]c na ~n'1l.iu luh,il, giDsin3 i informacija. Prebaci varije u-upa II pravcu Istoka cbjasnjavao jc tvrdnjom ,h je rijel 0 najveccm dczinformntorskurn manevru u histuriji, kako bi se odvratila p:dnja od poaljednjth prlpr ... ._ III>! za iskrcavanje u Englesku.

)'lasovno su bile srampane toput:rafsk~ karte br-itanskc tcritoriju Tt-upama su dodjeljivani prcvodioci-struenjacl za engleski jezik. Pr-ipremana jc btnkadu lI<:k,11 rajona na obali La Mancha (Lamansu) u ukolini Pas de Calais (Pfl de Kale) 1 IIU norveskoj obalj. Sirene su infonnacije 0 tobognjem arecoc-descnmom korpnsu. Nn cb .. l a ",a su pcstavljene lame rakctne bater-ije. Medu vlastitim rruparna ~in"ue su vijesti u dvije varijante. Prcma prvo] vurljcnti, trupe Wehrmachta ce biti pustene preko sovjetske tritorije da krenu u napad nn Imliju. Da bi se pcjacala YC1"7jja 0 Iskrcavnnju na englesku terttcriju, razradcnc su specljnlue operacije pod sifriranim nezivlmu Beehural i lIarpun. Cjelokupna se propaganda obruslla na Bnglesku,

C<,"" .. ,., p,";e "'p,d, n. SovJ<l •• ' ~ ... m'. "~"""\' d.~r 1<~~o.n" ..... "" G~d"ljII" (dnogi u .",oml! • :~~:~,m~ iI,bo ~a Obol' Z.~ .. I.\"~ Il~~. u ".1<>1'"

17

OLUJAJI':POCIll.A

Subcta, 21. june 1941. gouin". Scvjctski su sc gradani sprcmali za nedjeljni odmcr. Yani je ave laglcdalo ruirnc. Vujnici u [edtrncamn zapadnih pogranicnih okruga Iegli su da spevaju po utvrdenom vojnickomredu. Nisu spavnli jcdino gramcerl. Oni su budno motrtlt na grantee jer se pusljednjih dona zepejala vclika aktivnost i koncentracija njemackib trupa.

U stnhnvima div.lzija. arrnija i pogramcnth vojnih okruga vladala je uznemirenust. KmrlllnJc rnnogtb jedinicn dobilc su obavjesrenja o sumnjivom ponasanju ujemackih Irupa na grnntci. Uzncmircn]c [e raslo iz cesa u cas. Komandant] u pogranicnim rnjonirna osjer'.nli HU i shvatili da jc ncophodno Iavest! trupe na borbene polofaje, izvrliiti httno ruasklmnjc prcdvidcnc planom vmovnc komandc i dovesn uupe u bujnu gUlU\"Ul;l. Ali lu se moglu u~initi jedina po narcdenju najvise komande, a takve naredbe jos uvijek"iIijebilo.

~Uvel':e 21. [una - prisjeca se u svojirn memcanma marjal zukov - telefonirao mi Je nacelnlk Staba Kijevskog vojnog okruga general M. A. Purkajev. Rcfcrtrao mi j., till je reerm grarueartma prebjegao njlml:icki narednik koji tvrdi de. njemacke trupe zauzimaju pclazne polofaje za napad. koji ce poeen 22. juna ujutro

Istcg rrenutka obavijestiu sam narcdnog komesaru Ttmosenka i 1. V. Staljlna src mi je javio M. A. Purkajev. J. v. Stuljin je na to rekao:

- Dodite s uarodnim komesarcm u Krernlj Ponijcvsi sa sobom projekt dlreknve trupama, krenuo sam zajednn s nnroduim komcsarcm i gcneralom F. N. Vatutinom u Kremlj. Usput srno se dogo"o6li da po svaku cljcnu dcbijemo odluku 0 slavljanju trupa u stanje borbene pripruvnosri.

J. Y. Staljin nas je dccekao sam. Bio je ocigledno l.ahrtnut.

- Nisu Ii njemnckj general! pcdmctnuli tu prebjeglieu da bi isprovociralt konfhk t? - upuun .il:' on

- Nisu - odgcvorio Je S. K. Timcgenko. - Sroatram Lla prebjegli podoficir- guvori Isunu.

Za to su vrijeme u Staljinov kabinet lIs1i {'Jullovi 1'0- ttrbrroe.

- Stc da cinimo? - uprtco je J. V. Ntaljin

Nitko nuta nije odgovorio.

- Trella odmah izduti ,Jir·.,kl.i\"ll 0 stavljanju svih trupa pogranicnih vojnih okruga u stanje borbeue prijJn .. vnustt - rekac jc narcdnl komcsar obrane.

- Citajte - rekaoje J. V. Staljtn.

Procitao sam projekat direktive na kojoj je J. V. Staljm unio lid,,, isprnvkc i leks! dircktivc prcdao narodnom komesaru obrane na potpis

Zbog njenc oscbtre vafnosti, navodim cekst direktive u cjelfuj:

.. Vojnim savjenma Lenjillradskog vojncg okruga, Pribalti'::kog vojnog okruga, Zapadnog vojnog okruga, Klj"v~kog yojllng ok ruga, Odt:'~kog vojnog ukruga.

Kopija: narodnom kcmesaru Ratue momartce.

1. U roku 22-23. fl. 1941. gudinc ITIOgliC jc izncnadni napad Nijemaca na frontovima Lenjigradskog, Priball.i[·· kog. Zapednog, Kijcvskog i Odeskcg vojnog okruga.

Napad moze bitt zopocet i prnvokncljsklru akcfjema

2. Zadatak uasfh trupa - ne nasijedali ni na kakve pruvokucijskc akcijc koje mogu izazvati velike komplikacije. Istodobno, trupe Leojingradskug, Pribnltickog. Za· padnog, Kijevskcg i Odeskog vojnog okruga moraju biti lJ stnnju punc borbcne pripravnosti. kakc bi docekale mogucl izneuadni mI"r Nijernacn ili njihovih scvezmka

3. Naredujem:

a) II roku noci izmedu 21-22. 6. 1941. godlnc tajno zapcsjesti vatreue rccke utvrdeuih rajuII11 na drzavnn] grumci.

b) prijl:' 2.m·c 22. 6. 1941. godicc rasporcdlrl po pol] skim aerodrcmima cjelokupnu avijaciju, ukljucujuci ill i trupnu, i brlzljtvo jc masktratf

c) sve jedinice dovesu u stanje bnrbene pnpmvnostt Trupc moraju biti razasuto raspcredene i maskirane;

d) dnwsti II stanje bcrbene prjprcvncstt protuzracnu obranu bez dopunske ruobihzacije re7..e,·~ist.a; pripl"elilili sv,-' mjcrc za zamracivanje gradcva i objekata;

\ e) ne poduzimnti nikukve J'·LJ!!.tl '''jere l,el l-'o~ebr"'E

naredenja.

21. 6. 1941. godine.

Ttmoseuko. Zukuv.

S tom direktivom K. 1'. Vatu tin te odmah onsao u tjenerntstab da bl jc saopdto voj nim okmlima. Saopcavanje direktive okruztmc hiln je zavrseno II OO,3[J minutn 22. june 1941.godine.

Kopi]a direktivc predate [c nnrodoom komcsaru rat-

1) noel izmedn 21. i 22. juua 1',141. gcdine svlm oficlriiua Generalsmba i Narodnog kcmesanjata obrane hilo je naredeno da =i.a,m na svojim mjestima ..

Otpr-ilike u POIlOC 21. junu. komandant Kijevskog vcjneg okruga general M. P. Kirponos, kl).ii se ualaalo na svoru kcmandnom mjcstuu Ternopolju. javio je preko dtrcktne tclefonske linije dn se lL nasim jedinicarua, oeiiu prebjeglng podoficira 0 kome je javi" r,ent'.ral Purkajcv, nelazi juS jedan njP.maCki vojnik iz 222. puka 74. pjesadfjske divizije. On je preplivmJ rjceicu. pr-ijavio se naguu granicarfma i obavijestfo da ce njernacke trope u 4 sata ujurro prijeci u napad. M. P. Kirponosu je hilo llan,,1enu da ~lO prije prencse nasu din,kl.ivll trupama.

Sye je uk;u.il:alo na 10 da se njemacke trupe prihli'.avaju granici. 0 tome SIlU.l refcrtralj J. V. Staljinu n 00.30 minutn posfijc poncci. J. V. Staljin.l'" upituo de li smo s dtrektlvom upnznaf etanove okruga. Odgcvuno sum potvrdnc

G(,[(J1'1l cijela nee je prosla u razasiljunju - najprlje iz Generalstaba u ~tahovcokruga, a potom _ n stabove nrmija, korpusa i divizija . .:\>Inogi komanclanti divizija i drugill jerlinicn nisu uspjch d.a je prime. IZlle",.dni napad Nijemaca aatekao jc nnjvcci dio pogranicnih trupa u kusamama,anellali.llij'llJILlOhrane

22. juna 10,>41. - najduzi dan u godln.. Oku 4 sara ujutro njemacke su trupe bez objave rata napale Sovjetskl Savez. Prijc toga, vee u tri sate i 17 minuta s njernackih pcgranicruh aerodroma poletjelo je hiljade aviuna. presli su granfcu I obonf se 118 istok. Jedan dio aviona okonno se JIll objckte u dubini - na udalj<:en(, porncrske haze, 11<1 gradove i :I.t'ljeznickc cvorove: neke eskadrfle lspnstile su evo] smrtonosnt teret na aerodrome u pogranicnim ckruzirna i u rajonima gdje su hjl~ smjcstcnc sovjetske trupe

_ na t;l,~llll"t':, skladtsta. saohracajne c v orove i koruunikacije.

Na kopnu su Nijemci otpoceli svoju ofanzivu mocnom artlljerljskcm priprernorn koja je lIulli_ida vellke gubitke sovjetskhn trupaura. Zrakoplovnc jedinice pogranlcnih okruga nisu uspjele da raarede t rnaskiraju avionc i zbug toga su zttavc cskadrlle izgorjele l\ ph-menu valre izazvane iznenadnim napadom. Ipak, ua mnogim sektorima njemacklm trupama prufen je izuzetno jak otpcr - taka jc bile, u Brosru, Ravi Ruskoj. l\ Lemzinsku, II A"gusiovu i na drugim mjestima.

.. U tri sata i 30 mmuta - sjcca SC marSnl 1:llkov - naceintk gtaba ZIIJl"dnuX ~'ojnng okruga general V. J. KJimovski j a vio je 0 napadu njemacke avijacije na gradovc Bjelorusije. Tri minute kasnijc oni".clnik etnba Kijevskog vojnog l>hnlgll general M. II. Purkajev izvijestic je 0 napadu avijacije na ukrajinske gradove. U 3 sate i 4(l minuta telefonlrao [e. komandenr Prfbnlttckog vojnog okruga general F. I. Kuznjecov: on je referirac 0 napadima neprljateljske avijacije na Kaunas i drugc gradovc

Nnrodni komesar cbrnne nuredio /IIi ,i'" da telefcniram J. V. Staljiuu. I'eleloniram, Nitkc ne dize alusalicu. Neprekidno okrecem broj. Napokon cujem sanjiv g"]~ "'-;l,muog gcnemla slufbe osigurnnjn. Moli!]] I;a de pozove J. V. Staljina du dode do Ieleloua.

Tri minute kasnijc l . V, Stnljin je pri~all apar atu. Pndnio sam ilvjdl<lj II situaciji i zarnclio da dopusfi zapocinjenje uzvratnih borbcnih akcija. J. V, Stuljin suti. Cujem same njegcvo dlsen]c.

_Da!istemerazumje1i7

Opet setuja

Konacno me Staljin nplran:

_ Gdjc jc [11111)<1]]; koruesar obrane?

- Razgovura s Kijevsklm vcjnim okrugom preko di rektne telefoneke linije

- Dodite u Kremlj s Timosenkoru. Recite Poskrjobt!iBVU (SlH1.ji.'IJv usobni sckrctar) da pozove sve clenove Politbiroa.

U 4 sara ponovo sam razgovuran s kcmandantom Crnomorskc flote admiralom F. S. Oktjabrskun. On je mirnim tonomreferirnc:

- Napad neprijateljskih avilllla _it: odbljen, Osujeccn je pokusaj bombardlranja brodova. Ali grad je pretrpio ostecenja .

Zdim istakruni da je Crucmorska nata na celu s admiralour F. S. Oktjabrskim biJa jew cd naSih prvib forruacija koja je organizrrnno docekala ncprijatcljski napad.

U l ll sou i 10 minute Zapadni i Prfbaltlckt vojni okrug javili su u pocetku horbnnih opcractja njemackih trupa »e kopncnim sektoi-ima fronta.

I! 4 ,,;:.1., I 30 minuta evi pozvani clanovt Politbirca hili su na okupu. Nll.l1Jdnj komesnr obranc i ja pozvani «me II stab

J. V. Staljin ,i~ bio hlijcd, ajcdio je za stolom, drzeci U rukama napunjenu lulu. Reknn .i""

- Trl':ba hhno telefonirati 11 njemacku ambasadu. Iz ambasade 5U odgovnrili d« umbosndoz- grcf von Schulenburg (ton $ulenburg) mali da bude ptimljen ",bog h:itnog ~""JP'_;'-'Ujll

V. M. Molotcvu je bilo povjereno du pr-imi njcmackog ambasadora

1a to vrijerue prvi znmjenlk nacclnika Ceneralstaba gene~al Vatutin ie javio da su ujemaeke kopnene snagc. pcsllje xnafnc artlljerljske vatre, presle u napad na ettavurn nizu sekuua sjevercaapadnog i zapadnog pravea.

Nakon odredenog vremena u kablner je brzo usao

V.M.Molotov.

- Njemacka vlada objavila nam je rat,

1. V. Staljm se spustio na stolicu i duboko zamislio. Nastnla jc duga muCna pauza.

Usudio sam ee prekinuti dugu sutoju, predlol.i.si da na protivnicke jcdinice odmah navalimo svlrn raspoloftvim snagnmn \J pogmlli~nim okrnztmn cia bismo »uustavili njihovo dal]e uapredcvanje.

- Ne da blsmo ih zaustavil'i, vee unistili - precizlrao jc S. K. Timcscnko.

- Izdajte direktivu - rekao je J. V. Staljln.

U 7 satl I 15 mlnuta 22: juna okruzima je poslara dlrektiva narudnog komesaru obrane broj 2. Mt:ltLll.inl, ~.1m!l odnosa snaga i nastale aituacije. cna se pokazala kao octto nerealna i zato nije bila ni provedena,

Ncitu kasnt]e smo suznuh - du je prtje zure 22. juna u svim zapadnim pogranicnim okruzima bila presjcccna relefonska vcza tamotu trupa i srebove okruga. Stahovi nisu irnah mogucuost da trupama brow sanpcavaju svoja naredenja. Asenti i diveraantske grupe, koje su Nijcmci ubnctll na Ofl~ tcritorij, kidall 511 i\ii"llne vexe, uhijuli veaisste i napadali nase uficire kuji su hitali iz svojih stanova na znak uzbune. Kao sto sam vee rckao, znntan dio trupu LL pogmni~nim vcjnitn okr-uxima nije biu snalnljeven sredst virna rudin-veze.

U ~tabovima vojnih okruga pocch- su iz ruznih U.VUIOI da prf ticu najraznovr snije i najprolurjecnije informacije, koje Sll eestc Imule pmvllk..ti,'no znacenje.

Generalstab, sa svoje strane, ni]c mogao da dobije ad stebove ukruga i Imps toone infot-mnci]e i, prirodno, tu j", Vrhuvuu knnnmdu i Generalstab u [edncm trenutku dovelo u regku situaciju .. R

Do 8 sati 22. juna Gencralstab Je ustanovio, pored os l.alug, da su znpoeete festoke borbc s njcmackim kopncnim .magama duj. (jta~t: suvjetske vapadne granice. Na mnoglm sektorima Nijemci su vee hili stupili u borbu s i":t::luirn jedinicnrna Crvene armijc; na scktoru Lcnjigrad. skog vojnog okruga "itu: ... -ijaje jus uvi.iek hila mirna.

U 12 satl preko moskovskog radija potpredsjednik sovjetske ..laue Vje,:eslllll MU!l.Iluv obnvijestio je sovjetski narcd i narcde svijeta da su njemackc trupe napale SOY j[:lski Savcz i rckao da ce u ovom ratu fasizam sigurno hili uuixten.

Na karaktcr i rczultat borbenth akcija u prvirn danima rata veorna mnogll .i= lJlj'lCil<., muu"'U>II· izncnadnog napada. On je imao vecma jako psiholosko djelovanje na mnogc borcc i komandantc, made ni]c odigrao odlucujuen ulogu, kako 5U se nadali ~'ijel!lci i'riprenmjut':i ""p,,,1 na Sovjetski Savez.

S,mga prvih uduru n_iI=HCkih trupa, koja jc proialnaila iz iznenadenja taktike nadmocuoati u ljudstvu i nauru ?.Ilnj{l, djclovala je prtllcno dugo. Od ukupne ruase neprijateljskih divlai]n koncentr-irnnth na grnmcama xov[ctskog Saveza prvi udar na frcnru od Bnltickog do Crnog mum nanijclo jc 99 njcmacklh (od njih 14 tenkovsklh i 10 motorizlranlh) i IlJ rurnunjskfb dtvtxtja, kuo i '! rurnunjskih i 4 madarake brigade. One su raspolagale s oko 2.500 Ienkovn i 33 hlljadc topova i mincbacaca. Silc Dsovlnc upotrijeloil.: su u prvom uduru oko 1.Z0() brrmbarderu i vise od 700 lovaca.

Sovjeu su 22. juna Ll borhu mogll sUlpiti same S 8.\ divizije (sovjetske divizjje brojuuto su bile manje od njemackih) kojc su zajedno s licnim sastavom utvrdenih rajcna j jedinicarnn zn pojucanjc lmnle najvtsc do 90() htljn-

do ljudr, oleo I.(JOO renkova, oleo 17 hiljada T:f.IPOVII ; minnbacaca i 1.330 aviona. Medutim, ti podaci ne odragavaju u cjeliru realni cdnos snaga na bojtstlma. Onl nc obuhvataju prvobtrnc gubirkc sovjctskih trupa ken i etnjentcu da je njihov znatau die stupio u borbu tek u drugo] polovini da-

Protivnik lc LI prvim borbama I'" pruvchnu svojlh glavnih udara nadmasivao sovjetske trupe po broju vojnika i naorufanju i imao je apsolutnu prednosr u tenkcvirna i avijnciji. To jc urnogucilc uklupnim i U1ul"_lI"i~,in1Tlirn njemackim divizijama da prvog dana rata napreduju u dubini sovjetske teri rorije 35. a negd]e do 5() kllcmctera

Prvi dan njemuckug napada bio ,j", Tl:JjJramali':"iji dan u citavcm sovjetsko-njemackom ratu. Sovjetske tntpe, rztozene iznenadeom napadu njcmacldh snaga naslc su sc u vccma teskom polozaju. One Sll pretrpjele teske gubitke. Uvece 22. june Narcdni komesarijat obrane jos nije u potpunosti raspolagao podacima 0 tC§kirn posljcdlcamu iznenadnog napadn fasisU(;l;.e Njemacke. stabovt arsuija i komande frontova, forruirani na bazi pcgraniouh okruga, nisu imali dobru t ncprckidnu vczu s trupnma. niti su znaIi ~to se dugadalu ria hojistimu. Radi razjusnienja sltuacije i reguliranja nonualnog funkcioniranja komandiranja na frontovima u drugo] polovini dana na Znpadoi SlI from upucem lIIarHal Burts Sa pusnjikov i general arnuje Geor-

gi,i Zukov.

.U izuzetno teskoj situaclji - pisc gcncral-lajtnant Zilin _ uvccc 22. juna margal Tjmn.~enko je lzdao direktivu u l.njo,i je SjeverozapndrlOlll, Zapadoom i Jugozapadnom frontu pcstavio zadatak cia 23. i 24. june nancsu moene proruudare na kriJima i u pozadtnt udarrnh grupaeija rm1iv";k,, na prllVl:tI Suvalkija i Lublina i da ovladaju tim rajorurua.

Ta je odluka imala Zit cilj realizaciju prije napravljeneg plana koji [c prcdvidao unistavanjc protivnika anagmnn rnehaniziranih korpusa i bombarderskom avijacijom u slucaju da se prethodno njegove jedinice probiju kroz sovjctsku obranu. MC(.111tim. taj sc zadatak 1I tim uvjetima pokazao nerealnim. I 1)01"00 heroizma i upornosti tenkista, protuudari nisu daJi opipljivc rczultate ni u zoni Sjevcrozapadncg fronta - kod Sljavaljaja, ni na Zapadnom Frontu - kOl] Gn:x1!IU ...

Osnovni uzroct neuspjeha bili su nedostatak vreme)1<1 za organiziranje otanztvc. u uvjctima njcmackcg mu'Ij,~"iljJ~ pn),li'-'mj«, ~,;J~I.;'rit:ll1 nilfwu;,;:u'je u usporcdbi s modemijim naoruzanjem protivnika, zatlm slaba zastita iz zraka pri domlnaciji protivnlckc avijacijc, ncdovoljna npskrhljernJ~f. tenknvskrh i motoriziranih jedinica gorivern i municijorn, kau i nemogudnost da se organialra rcdOVIlQ opskrbljivanjc. Sovjctskc su sc trupe 1_";. juna mnrale odreci ofanzivnih akcija na sjeverozapadnom i zapadnom pravcu.

»tr zont .lugozapndnog Front» procuudar-i mehuniziranih kcrpusa generala D, T. Rjabiseva, K. K. Rokosovskog I. I. Karpezova i N. V. Fcklenka protiv 1. njcmackc cldopne grupe nustavijent 51] do 2\1. [una. Oni su usli u pod.ie~l kac tenkcvske bitke u prostrauom rajonu - Luck, Brodt, Rovno i Dubno, l odigrali su znacajnu ulogu u zndrzuvnnju neprijateljskth napredovanju ku Kijevu.

U Pribaltiku i Bje!orusiji nije bile kompaktnog Iron- 1[1. Zbog toga jc sovjctska Vrhovna komunda odlucila 25. [una do Iskurtstt trope koji su prjstfzale iz. unutrasnjosti zcrnl]e raw stvaranja evrstog Ironta obrane na liniji Zapadna Dvjna-c-Dnjcpar. U tom cllju trupama Iugeznpndnog [ruruu hilu je dopugtenu da so:: povuku s liuije utvrdenih rajoua, izgradenih dul. drfavne granice Sovjetskog Saveza do 1939. godinc.

Krajem juna i pccctkom jula prema Zapadno] Dvini i. nnjepru prfblifnvao sc drugt csalon sovjctskih trupa- 22. 19, 20. i 21. ar'mij;, (37 divizijn}, ujedinjene u grupu armija rezerve Stavke' vrhovne komande pod komandom ",ur~ala Scmjona Mihajlovica Budonija. Komesar za obranu postav!o jt:: 27. juna lim trupnmn zndntnk: na ishodu 28. juna zaposjesri i cvrsro brauiti liniju Krealavlj-c-Disna -P"lu<:k-ufvrctcni rajon vuebsk-c-Orga-c- duz. Dnjepra preko Mogileva ""i _;Ilt; ,10 t.cjevc. ! ne dopnsntt protivniku probijanje u pravcu Moskce. unistiti ga prutuudarlma Imp""'-'ih snaga i avijacl]e. Nekoliko dana kasnije u cilju jacanja obrane [l1{"Jskovskot; I,,",WCll, urgnnizirnnn je obraria i na liniji Nelidovo--Delij-Jeljna-Brjansk, Na 21U---- 240 kiiurJ",j,trll i.!:Hu~no cd glavne linije obrane raavi!e su se za borbu 24. i 28. amrija ko.ie Sll 1J1"'rnu imale 19 divi aija. Oslm toga, u rajon Srnolenska upucena je 16. armi]a. Stavkaje 2. julil predate grupu armija iz svojc rezerve Zapadnom frontu. Za komandarua tog rm"t.t, umjesto generata arrnije D. G. Pavlova, posravljen je mae-sal Timosenko.

11 meduvrcmenn je. 30. june u Moskvi formiran i Dr- 1:a\'oi komitet obrane Sovje tskug Saveza, kuo najvgi drfavni or-gan, koji je u razdoblju od 1941- J945. godine godine LI ;;voii!!l ruknmu koncentrirno cjclokupnu vtest u zemlji. Odluku 0 formireuju Komiteta douljell su Vrhuvni \(wj'-". CK Svesavezne komunisticke parti]e bcljsevika i Savjet uaroclnih I;"'JI(;w"(1, U njesov sastav su usli: J. V. Staljin (predsjednik), V. M. Molotov (pntpredsjed nik), K. J. vcrcsltov, C. M. Maljenkov. a kasnije su kooptirani N. A, Hulga[l.iill, N. A. Vmllest-!oski, L. M. Kagnncvic iA. I. Mikojan.

Drzavni kornitet obrane i Stavka naredili su cia se na lenjigradskom pravou ubrzano i?gmtii ubrumbcna linija u ublustt Lugi, da sc utvrde pr.ilazi Lenjigradu. N,l jugu zemlje, u Moldaviji, ujaeavnni su utvrdeni rajoni dUL stare drzavne granice.

Sovjctskc trupe koje su stupile u bcrbu prvth dean rata nastavile su vu<liti nernvncpravnu borbu s protivnikern kcji [e nastupao u Prfbaluku. zupando] Ukrajioi i Moldaviji. Njihovo prinudeno odstupanje nije smanjivnln zesrtnu bcjeva koji StJ Sl:' vodill on kopnu i u zraku. Malobrojna sovjetska avijacija cinila _ie sve till hi pm~iln pomoc leopnenim trupama,"

Blrke u utvrdencm rajouu Minskn U okolini Rovna i Dubna, uporna borba za Daugavpils, protuud.ni i~LuCr1U od Lepelju pred vttebskom, icstoki bojevi za Zrromir i Bcrdicev - sarno su pojedini pl'imjt-!ri \I prcdvcccrju he. rojske ubrnnc Lcnjingrada, Smclcnska i Kijeva

Xjemacka raton mnSina svom je silom nastavila da se probija u dubinu Scvjetskvg S:JVt;'"l~_ ])(1 1. jula njcne su trill''' on glavnim pravcima napredovale 360--------(,00 k'1"""e· tara. Oue su zauzele Letuniju, Lirvaniju Bjelorusiju. clio Ukrajine i Moldavije. Gubitak velikog dtjela tertrorfja oznacin je istudcbno de su u protivnikove ruke pale vclikc kolicine oruzja. munici]e, gorivn i uopcc ratne opreme 1~lu take, Crvena arruija je imala czbiljne gubttke II 2ivoj sili i ruoturlzaciji. Nnjvik SlL s tradale trupe Zapadnog fronta. Veliki brcj {ill diviziju hio jo opkcljcri u prostranom rajonu izmedu Grcdnog i Mimktt. I rnada je [ednn

dio njihuvog sastava uspio da se izvut':e Iz ~bruca iii da. s: preorijentira na partizanski nacln ratovanja, ove SII dfvizije unjsrene.

Gubtcj u pocemoj fazi rata drasticno su srnanjili bcrbenu sposobnost isturcnih sovjets,kih jedlntca. Pod priuskern znatno nedmocntjeg protivnika one su se povlaeile .\1; cvrsttna sovjetskih ratnika i njihova odlucnost da p~ svaku cijenu zaustave prctivnika nisu biJi slo~I,j~ni. NI[erne! su prvi pur u dru~om svjeisku,m ratu 05J~~1i ~nagu olpt1l'u nuroda koji In-ani svoju zemlju. To su hili pristl]cni cia priznaju i njcmacki gcncralt. Nncelnik .Gener~I~t;Jba kopncnc vojskc, general Halder .:abilJelio je 29. juna ~ s.',,,n dnevniku: »Izvjesta]i s fronra potvrduju da sc Rusi tuku do pesijednjeg t':ovjcka.~

NAPREDOVANJE NIJEl-lAc.",

Stulj;n sc prvi put od izbijanja rate obrarro narodu preko radija Mcskve 3. juln. U duzcm govoru on i" npt,u~jo Njemacku ea vjerolomni napad nu sovjcuki Savez, "Cilj tog 113IlnJ" .ic unistenje sovjerskog sis lema, osvajnnjc sov[erske zemlje, PQroh1j~v,mje naroda Scvjetskcg Sllve-m. pljacknnje nese ddave, otimanje na~er. ~ita. nafte ... U ratu ko]! nam je nametnula fasistRka Njemuckn rjdava sc pitanje 0 ztvoru ; sllIr!.; sovjerskc drzave, 0 tome da Ii U: narodt So\·jctskag Saveza bili slolmuni iii porobijcni . ,

Sada sve za~jsj od cese umjcsnoati da se brzo orguni2immo I djelujemo, ne guLet:i ni trenurnk vremena, ne propu~tilju"i nijcdnu mcgucnost u borbj S neprtjateljcm ...

Staljln je rekac daje rut od snmoga svog pccetka pas. tao vel lki domovinski rat scvjetskog narodu '.a slobodn i ncaavisnosf za obranu tckovlna Oktobra i socijahzma.

U tom je cifju \I I'r\'] plan i:zbilo rjefavanje tnju najvaznijih piranja.

Prvu, potrcbno je bile u najkradem mogucern ruku wevcsn privredu nu voj"i kolosjek, ctpocerl masovnu proi2vodnju ratne tehnike, oruzja, .uumlcije i vojne oprcme ucpce. Drugo, valjale je poduzeti hitue mjere za evakuaciju privrednth iZ~onl, tvurnica, zavoda i raznih insntucija u Isrocne rajone zemlje. 'l'rebulo J .. brzo prebaclva.

Ii u istccne rajcnc zemlje tndust rijska poduzeca. maren[alnc vrijcdnosti, evakuirati stanovnistvo i na novim mjesI.i"lll organizirati proizvodnju za front i za potreb" mITT> da. Trece, nuino je bilo po svaku uijenu zaustaviti trope agrcsora. pregradtn mu put u dubinu zemlje na cijclom pl'oslmnofl} straregijskom frontu

'leoma vejan sastavni dto obrambenog programa bi- 10 je svestrano Hrcn]o i jncanje partjzanskog pokreta na okupiruncm teritoriju.

Uoci izbijanja rata, 21. juna. Pnlttbf ro CK ~KP (b) donie je odluku 0 stvnmnju. nu bazi zapadnih pcgranicnlh vcjnih nhug;1, lriju novih Frontova. Prcma r-jesenjn, Y'" prvog dana rata Pribaltirki Zapadnl t Kijevski vcjui ckruzi prctvorcnt su 11 Sjeverozapadni, Zapadni i Jugozapll<ini rnlilt. Lenjiugradski vojni okrug preimenovan _i" . 24. juna u Sjevcrni frour. 0 2S. junu Ita bazi komande Moskovskog vojnog ukruga Iormirau je Jufni front, kcji je uje<iinio die eoaga Jugozapadnog frcnta i 9. anlliju koju je izdvojio Odcski okrug. Istodcbno je pocelo stvaranje rczcrvc Vr-hovnog kumande.

U cilju prtblifavan]a su-arcgtjskog rnkovodenja ULIpama nu frontu 10. [ula SlI USTLlJ1mllC glavne komande za tri nnjvaxntjn strategrjska pravca sovjctsko-njcmuckog Frouta. Sjeverozapadnim frontom komuudtrac je marsal Kliment Jefrcmovlc Vorosilu- .. , Zapadnim - merset Sernjon Konsrantinovic Eimosenko i Jugozapadnlm - /T1111'sal Semjun Mihajlcvic Budoni

Brzo provcdcna mubili,.acija dovela je do toga da [e 1. jilin Crvena aruuja brojila 5,3 milijuua vojnika, stu je hilu uesto mauje od ukupnog bl1Jja njemacke vojske i njenih satcllta na lstoku. Mnbilizacija vojnika, rnedurim. dnvela je 00 uzbiljnog smanjenja radnc snegc. Tnj [e problem tek trebalo rtjesiti S ob,il'Om no. vel ike porre be zemlje za uspjcsnc vodenje ,·ada.

Prvl uspjesi njemackih trupa i njfhovo izbijanje u [uzne ]"HjUO" Estunije, ked Pskova ne srcdnjc tokovc Zapadne ljviue i Dnjepra ocijenilu ,j" hulerovsko rukovod 5t\'0 kac znak pobjede u ratu proti .... Sovjetskog Saveza. Nacisticka komanda smatrala jc da Je najvafnija faza plana ti~U"ba£ossa - uniHenj., gfnvuih snuga sovjetsldh trupa u pogranicnlm rajcnima - uspjesno zavrsena. »Zad!lti,k rnzbijanja glavnlh snaga ruske kopnene vojske pred Zapadnorn Dvincm i Unjep"'"11 j., i.~r"fl,j",o -.pisao je nacelnik njemackog Generalstaba kopnene vojske generul FnWl Halder. - Zatu ntjc prcuvcttcano ako kazem da je knmpanja protiv Rusi.ie hil,. ,j'nhi.ena~" 14 d"'"<1«. Jus odrcdcniji je bio Hitler u izjavj od 4. jula: »Ja se za sve v,·ijt'lll\' pukusavam stn\':iti u pclcfaj protivrrlka. Prakncno 011 je rat v ec izgubio. Dobro je sto SII10 llIi lmiMili ruskc tcnkovske i zrakoplovne soage na samom pocerku. Rusi ii, \ii.;::;', "" mogu obnovifi.«

Nakon teli,·; dana fla savjelnv"n_iu \I Vrho v noj kurnandi Hitler je tvrdio da ce rat u najskorije vrijeme iz ru>"-" hod,,, sa Crvcnom armljom prljccl u fazu »ckonomskog gusenja. Sovjetskog Snveza. Njemacka VrhoYlla k n menda smatrala Ie da je ria citavcm frontu, izuzimajuci finski Irnnr., oSl.ulu JI"j\iise 66 burbcno sposobnih sovjctskih diviaija. Sada je planirala da sa svojih i satclitskih 01(0 180 divizija lake savlada »posljednjj- otpor ostataka »demoralizirnmh. Sll"jel~kil, 1 "[I['U. N,j"'TIi,(:ki S1! strutezi 113. tom savjetovanju donijeli odluku da nastave pcjacanim tornpcm ofanzivu na tri pravca: llnjfgradskom. maskovskom i kijevskcrn. Grupn armijn Sjc\'cr hlla [e duznn dn ovlada Lenjigradcm, Grupa armija Centar - da opkoli i likvidira sovjcrskc trupc na svom frontu l, »slomidi posijednji urganizirtmt utpor sovjetxke urmi]e rm rnn'll~(\' nurn frontu, ctvort sebi put prema Moskvi~. Zadatak grupe armijn Jug ostao jc isti kao i prijc - zauaimanjem xr,

jeva i stvarunje uvjetu za ullislellje suvjerskih trupa u Ukrajini, a potom ovladavanje Donbasom I bazarua ernemorske flotc. Finskc su trupc lmalc zadatak da pomognu njemuekuj vojsci cia s juga zuuxme Lenjmgrad, da glav nina krene na Murmansk 1 Klrcvsku geljezntcku magistrclu. Sasvim na jugu Istocncg fronta, rumunjska je armija trebala da pcrtpomogne znuztrnanje juzmh raj una Sovjerskog Saveza i crnornorske luke.

Uvjcrcnost u brzi zflvr§clak rata prctiv Sovjetskog Saveza hil" je toliko cvrsta da su llacisli racuuali da u najskorije vrijeme pristupe rjeSavanju zadaraka predvtdcnih dtrckttvom sraba njcmacke vrhovnc komunde hruj 32 nd 1'1. juna 1'141. godine, u kojoj sc govori, ui manje ni vise nego 0 osvajanju bazena Sredozemnog mora, Sjc"erne Afrikc, BUskog I Srednjeg Istoka, Il7. istndobno obnavljanje »opsade Bngleske«. Ujedno s tim njemacko je rukovodstvc rnamila perspektiva osvajanja Indljc i prenosen]a ratnih ope:rucijo no rerttorf Sjedtnjeruh Americkill Drzava. Tu su bili delekoseznt planovi 0 svjetskoj dominaciji. Vee su 14-27. jula njcrnackl general! rcaradtlt plan 0 ofanztvl preho Knvkuzn i tranu na Bagdad i operaciju »protiv Industrljske oblasti Urala«, izracunali su koliko vojske treba s fronta povucf u Njcmneku poeetkcm septemhrn 1941. godine. udredlli su rujere za smanjen]e brojnog stauja kopuenih trupa.

Historija sc nasmijnln »usvnjuetma svijetu •. Bitke na desnoj obuli Dnjepra pokazale su da JC zakljucak njemackih stratega 0 -odlucujucem uspjchu njlhovih trupa na sovjetsko-njemackom frontu cbtcca iiuzijn«.

»Sredinom jula - rise general P. A. Zilin - porasli 5U iutenzitet i obim bcrbe s agresonma. Ukupna duZina akfivnog fronta, posltje ukljudlvanju u kumpun]u njcmnche urmije Norvdka i finskih trupa, povecaua je za 1.200

ktlometara. Pored rrt glavnn srrntcgijs.ka pravca pojavio ae i sjcvcrni sektor Franta od Barencovog mnru do sjevernih prf lazn Lcnjlgradu (Karelska prevlaka). Njemacka ar tnlja Norvl:lllkll i ftnskn Karcl!kA armija nastupale su na murmanskom, perrczavodskom i ukmjecknrn pravcu unamjeri da ovladaju Kirovskom zeljeznickom magistralom i lukcm Munnansk, koja sc zimi nc zalcduje. Finska takozvana -Jugolstocna« arnuja prcdimla je prema Lenjingrndu sa sjcvcra preko Karelske prevlake. Grupa armija Sje\'~ svojtrn brxupokrernlm jedinirnma (4_ oklopna grupa}, pokusavala je da se preko Luga probije do Lenjtgrada. Gmpa urmtja Cel1lar nastupala je na sirero fronru ad sredujeg LOka Zapaulle Dvine do ztobtne na Dnjcpru. Koncentrtrajuci glavnu udarrru snagu (3. i 2. oklupnu grupu) 113 pruvcu vlrebska, Smcdcnska i Roslavja ona je nastojala da se preko Smolensku i Vjazme bs-zo probijc u Moskvu. Glavne snage Grupe annija Jug nadirale su prema Kijevu. Rurrmnjskn ;. i 4_ armija nastupalc su Iz Mcldavije u pravcu Odese.

OpCi uvjett borbe bili su za scvjetske trupe i dalje izuzetno teskt, Odnos snuga na svlm frontovima bio jc i daije u korist protivnika. On je drzac inicijativu U svojim l"ukarna i imao mogucuost da stvara mocne udarne pesniee ad tenkovskfh i motorbdrunib trupn ria zeJjenim pravclma udara

Dvadesetug danu care \1 aoru 10. jula orpocela je bitka za Lenjingrad i srnolenska bilka, all. jula - herojska cbrana Kljeva. Karakteristika cruzane borbe u ljetc 1941. godinc saslujllin sc u rome ~TO su na tri pravca: Ienjingrcdskcm, moskcvskcm j kijevsknm - scvjetske trupe vodile i obrambene i ofanzivne operacije. Rjesavalu se pitanje: iii cc Crvcna armija odoljcd pritisku nacistickih osvujaca i dobiti u vremeuu, neophoudom an zr a vrsetak

mobillzacije ljudskth i matcrijalnlh resursa zemlje. iii ce prot.ivuik uspjeti da postigne svoje ciljeve koje predvidn plan Barharossa,

Otpor sovjetsldh trupa neprestano jacao. Na Ie

njingradskorn pruvcu Nijernci su na organizh ani

otpor.na liuiji obrane kod LUg<!. U toku 17, i 13. jula sov-

[etska 11, armija pod komnndom V.-MOroZOVll

nanijelu je snazan protuudar 56. ruotunzlra-

nOD) korpusu. Vee oko 20. jula je jasno da Grupa

nrmija Sjcvcr nijc kadra bcz svjezlh suagn nastaviti otanzivu na Leujingrud. Na pi-ilezima Lugu i Novgorrnlu sovjetske trupe su prisilile prctivuika cia citavih 20 dana tapka u mjcstu

A na najkracem putu za Moskvu - u medurjecju Zapadne Dvine i Dnjepra i na slrokim prosrortma u okolini SnmIeliska - lrupF. Zal'adrlOg frorua u krva v im borbama .iscrpljivale su najsnazniju njcmacku grupaciju - Grupu armija Centar. Mcdutim, to jc kao i prije nemvnoprnvna borhn i vee prvcg dana smnlenxke bitke njemacke su trupe postigle zapazen uspjeh. Na pravcu Velikije Lukl one su razbile 22. armiju gencrala F. A. Jersokovo. cije dtnlcc morale nesrovtn borbu U obrucu. Na pravcu

tebska trupe slomile 19. arrnije kojom

JC tada general Ivan i nastavilc

do-20.juJa l50 kilumerarnv Juzrrijc su trupe nauijele dva udara, sn sjcvcra I juga i okomljujuci svcje bajonete izravno na Smnlensk i Krieev. Ovdic su one napredovalc aka 200 kilometara, opkclile Mogifie\, i 7.aU zele- Orsu. Smolensk i Kriccv. U centro fronta 20. sovjetska armija pod komandom ge""ndu P. A_ Kurockina vo-

dila jc borbu svojim isturenim krilirua, 16. armijn

M. F. l ukina tu.kla nestedimice svakj

Smolenska. Na zapadno] ub"fj Dnjeprn mosrcb, ran Stitila 172. divizija 13. armije generala M. T, Ro-

manova. U toku 11 armija pod komandcm generala

F_ L drzala krilo Zapndnog

14. jula svc trupc kojc su sc nalazilc u pczadini Zapudnog frcnta ud Staruje Ruse do Brjaneka bile su ukljucene u Front rezervnih armija.«

Stavka Vrhovnc komandc postnvtla je rrupamu Zap"Jllog rruJlta oraJl~.i,'ne zadatke. U razgc .... oru s mersa- 10m TimoSenkom Staljin je 20. jula rekeo: »Mialim de jc dcstc vrfjerne da pr-ijcdcmo illl poduzimnnje nkclja velikim gruparna.e On je naredin da S~ raw razbijanja prutivnika stvore udarne grupe II: sastava Fronta rezervnlh armija. da se ovlada rajonom smorcnske i ndbnce njemac ke trupc prekn Or~e. l'ola7.oci od toga, 13. i 21. armlja Zapadnog froute bile su izdvojenc u samostalni Ccntralni front pod komandom gcncrala F. I. Kuznjeccva

Krajcrn [ula u okolini Smolenska mzbuktale su fie novom snagom nfunxivne i obrambene bcrbe. U rajonu Jarceva malobrojna grupa trupa pod komandcm generala K. K. Rokosovskog neoceldvanc zn prulivnika je presla U otanztvu, oslobodila uvaj grad, forairnla rijeku Vop i nu njeuoj zapadno] obali zauzcla dobrc. lItvrde~e flO.lll faje. Svi pokusa]i proaivnika da odbaci su".iet~ke jedmice prcko r-ijeke i povruti Jarcevo bili ell odbijeni.

Pocetkcru augusta tta frontu je uspostevljenn h\'je~ na ravncrefa snaga. MarSf,1 .lIle"ksandar vasiljevski pise u svojim m",mOIl"irnu' da se rezultati bcrbenih djclovanjn sovjetskih trupa na zapadnom pravcu mcgu OCijlOnitl puzuivno. One su sprljccilc nnpredovanje 3. oklopne grupe generaln Hctha (Hota}, koja je hitala u porno': Gmpi arruija Sjever, u pravcu Valdajskc gore i rnzbtla obruc oku 10. i 16. armije, ornogucujuci njihovim glavnim snagama dn se povuku preko Dnjepra. Pri tome su bill nanijcti veJiki gubici oklopnim jedinicama ko]c su ixguhile prija~nju udarnu snagu. U do tadn [If! zesnni nevidenlm suda-

rima 2. i 3. njemacka oklopna grupa izgubile su vise od 6O'/~ svojih ten kova i vozlla i vnc od jedne trectne svojlh borace. Scvjetske su truce preprectle put premn Mcskvi i pjeSadijskim divizijama prottvnike.

Nn Iaj nacin, do prvih dana augusta njemacke mage nisu mogle obnovnt ofanzivu GI"Upe armija Sjcvcr na Lenjingrad. a glame snage Grupe armlja Jug bile su vezane no ktjevskom proven pa jc Hiller smatrao da Je nastupilo vrijeme da teziste operacije preuese ml kr-ilne grupe arm; ja - SJever i Jug. Radi toga je iz sastava Grupe annija Centar ujacao ow' rlvtjc prcosralo grnpc i. naredjo da se intenzrvuo nastavi napredovanje.

U direktiv! njcrnackc vrbovne komande broj 34 ad

30. jura stcji: »Grupa armija l:enlar prelazi u ubranu .. U interesu provodenja kasnijlh ofanzivnfh operacija protiv 21. sn"jd;;kc armijc (na pravcu Gornelja - primjedba D. K.) treba zauzeti pcgodne 11Ola1.l1e poaicije i " tom pogIcdu se mogu poduzeti ofanzime akcije S ogranicenim ciljem.«

Ram efikasnijeg funkcioniranja operauvcog rukovo- 11.mja, sovjerska jc komanda 10. jula ujedinila Front reo zervnih artnija i frunt Mui.ajske ohrambene Hnlje 11 jedinstveni Rezervni front pod komandcm Georgija ZUkOVil. Nil [Jo!o~uju naeelnika Gcncraistaba 1:ukova [e L augusta zamijenio marsel Boris Mihajl(J\'W Saposnjikov. No. spoju Centralncg Rezervncg fronta 16. augusta formiran je novi Brjanskt front pod komandom marsala Andreja Ivancvica Jerjornenka.

I pored .zilavt: obrane ~ovjeL"kih lmpa IJjelila.;k", 5U armije uspjele cia 21. augusta probiju obrambene linije Ccntralnog, a potoru i Brjanskog fronta, prodru u dubinu cd 120--140 km i cia izbiju na liniju Nov07.ibkn,,-SLarDdub.

Stavka Vrhovne komande poduzfmala jc niz usmjercnih nn osuj",ce"je prorivrukove ofanzive na nom pravcu. U odgovoru na izvjestaj marsala Zukova 0 okretanju udarnih snaga Grupe armija Center prtrtiv sov-

Centrnlnog Si.a1.iill i Sajlosnjilmv su mil

augusta poslali -vase 0

vjerojatnom kretanju notopa i Prill! ke srnatmmo

rlapaJirna teskim uvjetima u h,'udo"!] koji sn sc nalazili u Iisuca boraca i sastav Balticke flotc odrnah Sl1 se pridruiili brautoclma Lenjingrada.

ronkcvu cia dctaljno rezradi i urguuizira bambardi:ranje Ber'lina. Eskndrilom koja je prvu n<lpala njemacki glavni grad komandirnf su pukovnik Jevgenij Preohrafenski i ~adailuji general Pjcrr Hohlov. U elanctme -cetrdeserprve na Derlin .. i »Prvi napad na Berlin- general Hohluv" se

sjeda:

»Petog augusta komandanr puka Jevgenij Preobrazcnski i komcsar Grigorlj Dganezov okupili su sve posade nvtrmn i saopcili borbeni zadatak koji je postavila Vrhovna komanda . " Ja sam govoric 0 osobenost! marsrute i 0 nckim proracunlma ZEI let. U pocetku !r .. ha da letlmo Iacnd mora do Sce6n;, ... odatle da okreuemo na jug, prema Berlinu. Na povrarku na more treba de izbi jcmo u rajon Kolbcrga i de Idemo do .K;igUIa. Uu7.ina 6· ta v 1J rrmrhul., - lamn i natrag _ iznosi 1.760 kilornetafa, od toga lAOO km nad morem. Nad Berlincrn como ,." rnoratd podici do vtsinskcg ph.r,ma aviona - 6.000- l>.5(JO metara. Na cia let un-cfit cemo sedarn sati. uzimajudi u obzir i drugi hug pri slijetanju. Cak i II 101ll slu. eaju. u rczcrvoanma IT usbllj Kurivo jos za samo 15--20 mtnutx leta, it jedini aerodrom koji moiemo koristlti jest nas. Zbog toga nas boravak nad Bcrfinom mora b+tt kratak i zbog toga piloti morn]u vuditi avione 11a cilj 'leoma rr",ci~.n .. ) i hl·J:n.

U 10 vrijcme njcmaeki gln""i grad branila je snezna protuzracna obrana: hiljade prntuavionskih topcva i reflcktora. stotine aviona pripremlj,,"i1, za nocne zrezne borbc. veliki broj prcgradnih nerostata. Sva su ta sredstva hila duboko cseloctrena na nujugrozenijlm prilazlma gradu. Dubina obranc sa ~jl",.,ra Iakticki je pocinjala od obala Baltickog mora.

Pocetkcrn augusta u Ber1irlU .ilJ.~ 1J\·ij"k traju bijclc nod, pa ipak je nocu bio laksi pr'ilaz uego danju. Proracunt su pokazivali da mcramo polctjeti u 21 sat uvece kako hi se vratili u .::er,,.i ujuLm ~ j;JII!;kulD snnca. Polet. jell smo 6. augusta toone u 21 sat ..

Kadn smo ked S v Inoustja usli na njcmacld teritorij, leteci na visini od 6.000 metara, temperatura u na~im 1mbinama pala [e na minus 38 stupnjeva. U Scecfnu smu pr'imljettll fivu aktlvnost ne ecrodromu. Tame su sc za sve vrijeme pallli l gasfli reflekturt i davali signuli za sli_ jetanje. To su se, vjerojatno. vracali njemacki avioui 6 Istuka. Ruka je soma iSla prema poredunim bombama ... Ali nas Je ccekivao drug! cilj. A de njega je predstojuo jo~ polsatni lei. Aerodromska nas je slufba prihvatila kao svo]e, davnla nam signnle da sletimo.

Berlin smc ugledali iz daljine. Najpr'ije se ua horizonttl pcjavlla svijctla mrlja. potom jc cna pocela da raste i odjednom je odbljesak svjetlostj zahvario pnla "ern:, Od uzhudenja sam se zaprepastio. Fasisticka je prfjestontca bila osvijcrljcna. Raportiram Prcobrezcnskore:

- Pred nama je Berlinl

- Vidim! - uzbuzcno ndgovara on. i acronaviga-

cijskim signalima nareduje aviomma koji lete zu nama da se razviju i samostalno krenu prema svojim ciljevima

Usmjcravam svc] avian prema $I':ecinskoj Eeljcznicknj stanici u sjeveroznpadnnm Berfinu, gdje 5lI se po izvjestajirua obavjeSlajlle sluzbe u to vrijeme ukrcavalt

:~:t~:jk~~~:i 1::1~;~:~z~~j~S~~n~@,:::~~'e :~c:,l~~~~~

lucaju iskre tramvajskih kola. a pun mjesec osvjetljava jeccra i rijeku Spree (Spre}. Grad suti. I05 uvijek nas smalraju svojlmu.

Pritiskam dugme.

- To vam [e aa Moskvu.tza Lcnjingrnd. za .porcbljoII., narudc! - Vil:"'IIl. H'Hllh" su ve~ ndletjele, n ja jos uvijek pritiskam gumbo

- Gdje su led! _ pitam prcko rnikrofonn lUISc!!_ o;l_~ij.,l<:a-r~"lj"IU Krol.,,,,ka

- Odletjeli su zajcdno s bombama! - odgovara on. Nalcon cetrdesetnk sekundt ugledan sum dulje eks plozije. Grad je odjednom utODUO u tarnu. Nebo su namah osvijctlilc hiljadc rctlcktora i putanja protuavionskih grunutu . _ Grundiozni vatromet nud Ber-lirnrm skrl venom U rm-aku. Isprcd i iza aviona proletjclo je odjednom 3fl---40 grannta. ali Nijcmci su zaknsntli. Pulmjcnju jllci prututopovsk: rnunevar-, .mijenjajuci kurs svakjh po la minuta mi smo letjeli prema moru. Tih trldcset mlnutn od RerUM rio $<.',r.c.im1 hill 511 veoma reakt. l.hog toga Je Kroteukc IJOGurio du kuci posalje telegram s pri]c dogovorcnim rekstom:

~:\rlojc mjcsto jc Bertin. Zadatak sam ilvdio. vracem

U Lenjingradu je organiziran talas mttlnga pod parolum: ~Na:;i bomberdiraju Bcrfin«. Bombardiran]e Rer.. lina ! drugih I1jcmacKih grudova imala 5U vcliki polrticki i pstholoskl odjek u Sovjetskom Savezu. Njcruacko] i u svtjetu. Nckt vnoma dajekovtdni poltricar-l i vo.inici, merlu kcjima je btlo cok i hitlerovskih generala, vee tada 5U shvatih da ad bllckriga II Rustji nece btu nnta.

Gnwvu dva ,"jeseca Lr~.jak. Je uhl', ... a Jaljih pomorskill prilaza Lenjingradu i poluotoku Hanko (IIanko)_ Evakuacija Hackoa blla je provedena organiorano i zavrgena [c poCctkom dcccrnbra.

U Lkrajiui su u prvoj polovini augusta sovjcrska rrupc uz ogorccnc naporc odbij alc napade njernacke 1. ok

lopne grupe. 6, 17. i 1 t. armije. 3_ i 4. rumunjske.nrmijc I lIladar-;;kug korpnsn. Svc su to jcdinice pripadale Grupi armija Jug, Protivnik nikakn nlje mogao zauzetl Kijev, ali su krajem mjeseca njegove armije uspjele Izbtr! na Ojellar' 1][1 sekroru od Krcmcncuga do Hereona. Odesa se nasla u dubokoj pm-au;n; neprljateija. ViSc od 10 dana branioci Odese. odsjeceni cd glavnih snaga sovjetskog ruznog Irnnta, odolijevali su neprestanim-nasrtajjma 18 rumunj skih diviaija, "Ii vd;kn ernomorska luka nije pokleknula.

Uspjesnoj uhrani glnvncg grada Ukrajine pridonijeli 51.1 i protuudan 26. armije generula 1' .. 1. Kostenka jufno uti Kijevn i cvrste. dobro orgnnizirana obrana 5. armije U Korostenjskuru utvrdenorn rajonu. Na sjcvcrozapadnim prflaaima Kljevu u borbama su bile anguzrrane glavnc Sllag.: 6. njemacke nrmijc, time su one bile lisene mogucnosti da sc ueposredno ohllrl:! nn grad. Stovtse, sovjctska 5. armlja nije dopusdla Grupama arnnja Jug i Cemar da spoje 'W(J_j" kriloe jerlinlce Istocno od Polcs]a. Ovdje sc na protivnikovom frontu nb,.:t"l."v,~b golema linija prekidu, svcjcvrsna bresa

Otpor scvjetskih uupa iSLOtno od Polesjn i u rajcnu Kljcva sprecavao je Nijemcc cia istodobuo napreduju u pravcu Moskva ili Dcnbnsa. U Hitlcrovom Glavnom stauu pcjavile EU se nesuglasice. Kuruumluru njemacke kopncno vojskc tctdmarsal walter Brauchitsch (valter Brauhic} smatrao it:' d« t reba obnovld ofunalvu na Moskvu. Hitler i njegova okolina u Vrhovuo] kcmandt bili su za nasrnvljanje ofanzive na jumom pravcu.

Ujutro 21. augusta njcmacka Vrhovna komanda naredila je da zupucne operncija an spajanjc kr-ila grupc armija lug i Centar radi unistavanja 5. sovjetske arrrrii" Juguzapadnog fronta

Iz dana u dan postojalo je ocigledno da [e osvajecki plan munjevitog rata protiv Sovjetskog Saveza bio postavljen na pogresno] osnovi - na potcjenjivanju snage i mogucnosti Sovjetskng Saveza I na precjenjivanju snage Njemecke. Neki njemacki povjesniearl i generali rvrde da je Hitlerova »kobna odluka« 0 privremenom preno~nju (augusta mjeseca) glavnog udara s moskovskog na kijevskt (jufniji) pravac faktlcki esprijecila osvajanje Moskve •. Dogada]t koji su slijedili jasno pokazuju da konaean cilj plana Barbaroua nije mogao biti realiziran ni na bazi prijedloga feldmarsala Brauchilscha, niti na bazi Hitlerove odluke.

davoralfa@warezhr.org

SOVJETSKA SE INDUSTRIJA SELl NA ISTOK

Predsjednik vlade veuke Brilanije Winston Churchil (Vinston Certil) i predsjednik Sjedinjenih Ameritkih drzava Franklin Roosevelt (Frenklin Ruzvelt) odrnah nakon njematkog napada izjavili su da podriavaju Sovjetski Savez u ratu protiv sila Osovine. Vee 12. [ula potpisan je sporazum izmedu Velike Britanije i Sovjetskog Saveza 0 znjednickim akcijama u ratu prottv Njemacke.

Nakon dvadescrcerverosamog leta nad Atlantikom,

28. jula 1941. godine spustio se na rijeku Sjevernu Dvinu u Arhangelsk hidroavion »Catalina-PBI«: csobni izaslanik predsjednika Roosevelta Harry (Hari) Hopkins dosac je je u Sovjetski Savez da bi odgovorio sebi, Predsjedntku i Sjcdinjenim Ameritkim Drfavama na jedno pitanje _ mose Ii se u ovom ratu recunau na Rusiju.

U memorandumu americkog I britanskog ministarstva, koji su se nalazili u torbi Hopkinsa, govorilo se da ce Huska kampanjae trajati »mjesec. mozda Iri mjesecae, Neki su vojni strucnjac! polazih uglavnom od toga da rezultat rata zavisi »lzuzetno ad zratne mocie, A Scvjetskt Savez irnao je lei puta manje aviona nego Njemacka. Neprikrivcna zabeinutost osjecala se u rijecima arnerlckog promatraca, kcji je ovako ocjenjtvec vojnl poten cijal TreCeg Relcha (Rajha):

»Osamdeset mflljuna Nljcmaca, okupljcnih II jt:urn, cjelhtu, plus md go)to:;n()g hmjH rnbova, plus osaru gcdi"" hij«l<lle n-kc II nacruzanju i rcorganizaciji, plus bezumni fanatlzam.e

Postojulu pretpostavka da ce Sovjeteki Savez to-

kom idudih ixgubiti tcrltori] koji mu daje 60'/·)

industrfjskc i poljopt'lvredne prcizvodnje. NakOIl 1,,gil ntprn- .it'. rnuzdu uzuludan.

S iskljuclvo vojnog glcdtsta. kcnsulranti Hopkinsa bili SIl U pravu. Njcmarka. kota so odnvno sprernnlu za ngresiju (pored ""d,"rX'i u avionima iruala je i u-i pula vise tcnkova). korrsteci prcdnosr iznednog uapada. stvarno je za pet (a ne jcdan) mjcscc okupfraln tt'ritorij na knj"'" jl~ pr·ijt: nll..a iivjeb gotcvo polovina stcnovnntve Sovjerskog Savcza. Tamo so proizvodilo 60'/" ccltka i nlu-

minijumn, vadito nnlazm Sf! znutun clio sjetvc-

nih povrstna. Meduuru. prcguozcn s obala Temxc i

Putomaka su pogt-ijesili. Sovjctski [c Savcz izdrl.llo i priprcmao snagc da udaracuzvrntt.

Sarno pr-ivremena prednost u vojnoj rnocl nc dovo. cii do pcbjcdc u suvrcmcncrn mtu. "ll rntu P,)11j,,,lLlj"

ona] - ptsuoje Lenjin - viSe lzvo-

fa snagc, vi.k ietrajncsti i whom

ratu po~ .. adiuc so:.: bore mcdu scbcm jstu (uk" i."_~I.nkC", kar, i fnm(ovi.!\ pozadina Sovjets kog Saveza bila je dovoljno

Cmi sc da jc 10 shvatln i dulekovidni pomocnlk Roosevclra, jcr se zaloz!o za podrsku Sovjetskorn Savczu

L" tim prvlm mjcsccima rata. na istcku SU\'it!l~kug Sn\'e~n ):cc so nvehkn mdi!o IlU

-Industr-ijskog pcduzeca

tak da izgrade prolzvodnju

sposobnu dn snubdije sovjctsku vojsku koliko njene potrebc zahtijevaju. Teruelji lih industrijsklh kompleksa hili 5U postavljcnl na Lralu i u Sibiru joS prije ram, izgradnjom mccntb metulurdkih kombinata i tvoruica alatnih masina.

Hiljndu pet stouna tvormca. evakuuanth iz okupiramh pcdrucja. vtsesrrnko jc povecalo suagu ;sto.':fll>g<l tndustrijskog kompleksa. Od jufu do novcmbra 1941. godi"., na istok lc onslo milijun i po vagona postrojcnja a s poduzechua [e evnkutrnno i W rnllijuna Ijudi. Jedua '::irnva evropska industrijski razvijenu zemlja pomakla se ,m rlvije hiljudc ldlomctara na istok.

Od 1941. godine 1)<:1 Urulu i Sibiru je zapoceta izgradnja novih zavcda - avicnskib. tellkn,,~kill, automobilskih i naktorskth. lJ razdobiju od 1942, do 1944. godlne pusteno je u Tad 2.000 novih veli"ih tvomica. Na lstoku su hila orkrwena i osvojena nova nalazista narLe i rude, prosirene su sjetvene povreinc i povccana proizvodnja fitarica. Ural - planinski lanac dug,I{:llk dvijc hiljade kiloruetara, ku]! ndvnja Evropu od Azije - postao j'l ""pre kldna linija mocnth pr-lvrednth ccntara.

Medurim, u toku augusta, septemhl·" i uktobrn rver nice evakuirune II A~.ijll tck su poclnjale radom i uisu rnoglc odmah utjecati Pia pove6111.i'-' sovjctskcga ratnog pulencijnln. Doduse, u takvoj situaciji trelllllru.l su suv ratni teret preuzela nn scbc tvcrnice i zavodi prije izgra(Teni na tcritoriji koju nisu uspjelc osvojiti njcmacke trupe,

Oslanjajuci 5e prije svega no prolzvodnju tih zavoda i tvurnica sovjerska [e vrbovna komunda odl1J('ilo da krajcm augu.sla poduzme protuofanzjvu. Trupe Brjanskog fronta dobile su zailatuk do rnzbiju protlvnicku vojsku kuia le nastupala na juguorn pravcu. Radi !lspjc.~nijc rca-

49

.liznclje tog zadatka, [edinice Zapadnog i Rezervnog Frunra trebalu je da puduzmn ofanzivu u pravcu Smolenska i Roslavlja.

xrajem nuguste i pocetkom seprembra na ogramnruu frontu od Toropeca do Nuvguroda i Sjcverskog razbuktalc su se cgorcene borbe. Nijemci su pualijc snadncga tenkovskog udara protiv Zapadnog fronta 29. augusta ~_,,uzeli Furopec. Njihova Je ofanziva zaustavljena na prilazima Andreapolju. Ofanzivu u pravcu Sruolenska i Roslavljn sovjerskc su trope cbnovfle L septembra. Nai~l" su 113 Ianarican utpcr prntivnika i uspjele su napredcvati sumo nckohko kilornetara. Stavka je 10. sepu-mbra narcdila xapndnom fronru da prekine ofanzivu i prijede u nhranu na pozhajumu koje je drsno.

Mcdutinl, sovjetska se otanaiva ua 11",1< im ~I:'k lurima nasfavljulu. Diu snaga 43. armije rezervaog fronta i 24. armija pod komandour generala K. I. Rakutlna lzbacili su 5. scptcmbra protivnika iz Jeljnje, razluh "jegl'n/Il remosnju grupaciju i S. scptembra ltkvfdirale opasan jeljn~skidi.ep.

Taka Je zavrsena prva Faza smolenske bitke, cijc [c l.nal:!mje u tome sro SI.I 1.1 praveu Moskve njemacke snage bile pi'isiljene da prtjedn U obranu, koja jc potrajaia dva mjcscca. To Je predstavljalo vaznu e[(lflu II sloruu llilleruvskog plana 0 munjcvitom ratu protiv Sovjetskog Saveza.

U zoni Brjanskog Fronta [e po odluti Stavke krajem augusta bib organiairana i izvcdcna velika zracna operacija. U njoj jt: sudjelovalo 460 borbenlh nviona. Bilo [c to vrijeme kada je 113 nebu jos uvljek gospodanla njemacku uvijacija. Sovjetski su piloti napadali uajcpasmje tenkovske grupa<.:ijO:! ueprtjatelja, ali nisu mogli zaustaviti Xijemee u napredovanju.

GRAD U VOJNICKOM SINJ£LU

Pcsljcdnji su mjeseci 1941. gcdine. U M()SKvi.iC proglaseuo opsadno stan]c. "U vrljeme srrasne opasnostt za nasu drzavu iivol svakog vojnikn pripnda domovtm-, pisale jc u proglasu trupama Zapaduog Ironto. »ucmovine vas pozo-a tit! pustuuete nerazruslvt zld i da zatvorite put fasistickim hordama u drugu i voljenu Moskvu."

Sarna Moskva bila je kovacnica obmne. njczi-

na Industrl]a mdila jc aa front. Omladtna. i djeca, dobrovoljnc su stupali u vujsku i borili sc, Btvsi komandam Moskovskog vojnog okruga, general 1-'. A. Artemjcv price u svujim memoarima" 0 mjerama ko]e su tada poduzimane za obrauu sovjetskng glavncg grade: "Jos 4. jula Dd.avni komitet obraue donlo je cdluku "0 dohrovoljnoj mobdizacijl rndnika Moskvc i Moskovske oblasti L1 divizije, u dobrovoljacke rlivizije«. Snrnc za prva cctirl dam prljavlln se 108.470 dcbrovoljaca ... Drzuvni komitet obroue dcnlo jc 16. juia drugu raznu odluku - da se gradi Mofajska obrarubena liuija. Dna je imala da stiti volokolnmskt, mcdajski, malcroslavecki, a kasnije i kuluski pravm: - najvazni]c pr-istupe glavncru gradu. Radl organlziranja obrane na rhu pristupima po narcdbi Stavke 18. jula je formiran front Mozajske obrauibene linije.

·_P ..... AnemJ ..... Ite~rod.k>lim·iAP~ .. p(l>rupohk.toJ;"". ~s....lY>. 1961\.

U njcgov su sastav usle dobrovoljacke diviaije i dl'ij~ divizi]e osnocnnc od jcdtnica NKV!2* iz unutrasnjoati ...

Oka dva mjeseca desetine hiljadn stunovnika Moskvc ; Podmoakovlja (eke tri cetvrtme njih bile su zene (gradilo je Mozajsku n"iju .« Pjcsnik Aleksej Surkov, koji jc enev rat proveo kao vojni izvjesutelj suvjciskih Hsrova sjecn sc rth danar=

-Pc svim putovimu "U zap"'}, nil jug, na sjcvcr i Isrok gli su odredi s hiljadama Moskovljana ; ,vlnsKuv]iankJ, isli su S Jopnmma. pljucima i mcukarna da grade sistern obrambenih objekatn. ZWIUl/,;HI; od jcscnjih kib raskal]enom glinom, om su kcpali transeje. dubcke pnlilllellr.(Jvske rovove. ukopnvajt u zcmlju bctonske poklopcc benkera i sklonista, pcstavljali ueprohudni Ianuc protutcnkcvskth prcgradnih stupova i ~ie7.eva« i ograQimli looJ· ljikavom zicorn simkc prostorc podmoskovskih polja. gdje su u nuruc vr'ijeiue dulazih prosetaii nedjcljom. gdjc su stanovali U pionh-skirn logorirna i u domovima odmo-

Rominjale su po rtjirna hladne jesenje ktsc. Iznnd njih su nadlijetali »mesersmiti«, lzrucujuci bombe i pulivajudi ih uluvom iz mitraljcskih rafala, a oni su kopali raskvasenu zerulju nporno, neprelddno, hijesno. T gl"OC II grudima svakoga toga neznanog gradltelja pobjede kucalo je ucestulc I vatreno kao da ih jc pozurtvalo: brfe, brfe, Ito brze!

A kako jc prclijcpa u stvenosu hila Moskv::! tlh

U "vim .svojim predgradima opastvala se ona protutenkovskim pregradnim stubcvima i -jeacvima«, visesloj-

elm linljamn uaprnvljcnih od dzakova s pijeskom u obhku barikada. od puskamica i vatrcnih tocaka iz kojib su mrko gfednlc erne ~otice« mitraljeza i izranjulu zdrij~.

1<1 proturenkovskih topcva.

Dobrovoljct iz bataljona za lov 1111 tcnkcvc marsiraH su ulfcama, i pri svakcm llalel.lJ njemacldh bombardera na doseunc hiljada Mosko v ljanu. tnusknraca i zece. sturaca, djecaka i djevojcica uspinjnli su sc ua krovovc zgrnde da bl, prkoseci eksplo.djuma bambi i zviiduku mitmljcsklh rafala. gasill poj.,m', koje su izazivalc zapeljive bombe.

U to vrtjeme i'ak su i specijalisti za popravke prtmuse ; pet.rulejskih Jampi prckvalificirani u proizvod • .n:~ rueutb bumhi i mtoobaceca. a u praznim pogoni,,,,. ;ndl1~ trijskih stgunntn cvakulranih na istck pop! ..... '].i"n' su U bcrbt o5le"""i tcnkcvi, izr-adivani automats za bruniocc graLl" ; grunatc. Radnici dchanske industrije

diU ~u muuiciju zu puskc, a graditelji ruetroa

beton za tzgmdnju bunkera u Podmoskovlju.

U to vr-ijemc. hiljade dcmaclca. vrativsi se s izgradnje obrembeuih ubjekata, spustale su cme roletnc za zanoni· civanje 1 u besnnim nocima hitro sile tople .'ali,.""" .Iu· lame i sapkc za branioce glavnog grada.

U u moskuvskjm komsomolskhn rajcn-

skim okupljali su se In ladi,'; i djevoj ke, od-

mah po izlasku iz skola i polo~.i,;~i zakletvu ne vjcrnost donnwinl, u rnracne jesen]e nue; prelaztlj front da bi u neprijateljskoj pozadini pr-ikupljrili cbavjcstenja. miniraIi i dizali u zrnk put,W€ i prugc kojima ST.1 se krcrall tenkov] i borbcna oprema- U njthovlm jc redovima bila i

Zoja Kosmcdemjanskaja" i onih osmorica smjclih kojc sa pobjefnjeli hitlerovci objesili u volokolmeskn

De, rih su dana svakn ulica, svaki sokak, svuka kuca i svaki stan u Moskvi bili sudiouici borbellog Irnrua

I 1I surovnj frnntnvskcj svakidasnjici formiraJi su se fruntcvsk i nncm Zivota i Irontcvskt obicaji.

Sto su cdCi hili ncprljatcljski napndi iz zraku, III su Moskovljaci pcstajall smircnijl. Vee u jesen II sklnnisla od bombardiranja odlazlle su same .zene s malorn djecorn

i nemocni starcl.

U surovim uknllln~LiTl1" grada-honta Moskovljani su ostajali Moskcvljanima.

Danonuc;no,gutuvu h,w. prextnnku, pueali su protuaviouski topovt i mitraljezi, ~titeCi catrenim v210m ncbo glavnog grade. Tu i tamo, padalc Sl1 bombe koje su izrucrvali nsumljeni "ViOlli, Jlmhjv~i se kroz vatreni obne cbrune. S vremena na vrijeme rusile su se zgradc od iun,,· nih pogodaka bombi i izbijeli su poeart. t\1i rune nanese nc gradu brzo ~11 ~,alijel:i"alle. Take je od eksploz.ije bombe onecen spomenik K. A. Timlrjazevu blo obnovljen 7.f1 jedan dan i, kao da nlsta nijc bile, stajao je i dalje ua takozvano] Nikitiuskoj kapiji. Isto se dogodilc i sa spomcnikorn Lomonoscva na skveru Moskovskog SVC\It.'';Ii.~tn.

Tvoroicc i zavodi radili su neprekidno u tri srujene. a II casoctme napada it; ulika radmci uisu napustali 5\."0- ja radna mjcsta.

Kuo i obtcoc radlle su trgovacke radnje,bili .~lJ ctvo rent restoraru, menze i knvanc. uvece su koncertne sale i teatri bili puru Gledal:u;a.

Sjecam se kakc sam II najtefe vnjeme, kad je neprfjatelj osoblto upornn polmsavao da sc probi]e II glavni grad, stigao u Moskvu direktno s frou III ~ umanjom gru. porn pisaca. Sndjclovali smo na knjifevnom jutru prire denom za komscmclce 11 konccrtnoj sall »Cajkovski •. Knjffevnn se jutro odrjavalo uz grmljuvlnu protuavtonskih topovn. sara nije bila sasvim puna, jer je omladina bila na poslu. ali neko usobtto zajednicko osjccanje pove, aivnlo nas jc s nasim slusaocfma , ,

Isto taka ne mU!;I" zuburnviti kako sma na poaiv par. rijskc organizacije {tampar'ije »Omladlnska kn,iiga« drfali knjizevno ve~c \I klubu tc tvornice

Tek sto sam bio zavrsio ~,'ojl1 Llv,.'H.Jnu rijec 0 Crvenoj ariniji, xasvtralc su sirene, pocela se pribliiavati buka aviona i cdjeknula je ar-tiljerijska kanocada. Ljudi II predsjedni!';tnl pogledaJi su se ocima i poeelt se saputom dogovaran: nastavtn Ili prckinuti v ece

U sali je publika shvatila " u,mu se sapuce u prcdsjednistvu, i stotine je glasova stihijski povikalo iz raznih uglova sale:

- Nastavlte vecet Neka idu u djavoljll muter, oni po eilav dan letc. Nc damo da nam frtcevi pokvare taka lljepo vecel

I uz grmijavinu topova 1 prasak eksplozija pjesnici au i'itali svo]c stihove, prozaisti su pr-idali 0 viteetvu xovjetskih rutnika, pr-ikovavsi za sebe storine vatrenih ociju.

Kada se knjizevui dio veee,·, mvr'~i(). bombardiranjc je .io~ trajalo. U sali su klupe brzo sklonjene II stranu. tJ srcdinu je stau burmunikas t uz evuke startnskog valcera

masinlstt i korek-

s()vjdskilj Jjudi i u godinama nulostt i u godinama iskusenja Moskva je bila akumulator n.iihov€ energlje, njihova hcroizma i Ijubavi prema domovirli, lJ ratrum gcdinuma silinn I", ljuhavi se udeserostmcavala ..

Saopcenjima 0 zauzimanju Moskve hitlerovci su htjc Ii eta n srcima Ljudi potkopaju vjcruu pobjcdu, da 51001c snugu "jifwva otporn.

Hftlerovskt stlcenlci, kmetovt i kvislinski policajci )1

krajevimn. su siluro b"u~k" ~.b"

rove vrteci u rukarua s buena reklamiranim iz-

Vrhovne komande webrruachta, uvjcravall i

llai.,r,u,·",,-,,, ,,[u~"oc,

- Sto se kolebate i ncckatc! ci su z.maeii i Moskvu Svejednc 1:ati.,

- Govort Moskva: Govon Moskva!

Za njih je rijec "Moskva" hila simbol i:h'ola i pubjcdc

Mocnhn snagama Grupe ar-rmjn Centa:: scvjetska komenda mogla da suprctstavi manje snage i borbenu tehniku. U oktobrn su Zapadni, Rczcrvni Brjanski front,

stajali I. S. Konjev, s. M. Budoni i A. J. imali ukupno 95 divizija (scvjetske su clivi-

1 manje od njernackih. vojnika).'; olm85flhl-

bib na strn je avijauiji

Zapadncg, Brjanskog i dio snaga su ubrarnbene polozaje

ud dvije Njihov prednji kraj. se dodir'ivao , prruivndkom, prolazto jc kroz Ostaskcvo. texccvo. Pogar

i Gluhov. Ilt'IJg;1 linija (rzcvsko-vjazcmska) takodcr se sastojala ad dvije lone. Prvu: SeliZaTOvo-OI,-,ujiou--Doro. dobuz drfale su trupe Rezervnog fronta, a druga je pro. laziln hul': Rzcv i vjazmu, I ni]e blla zaposjednuta ad trupa. Zatim je gradena Mo;hjsk" obrambena Iinija, kojn se sastojala ad tri zone obuhvanvsr volokolamski, MOZajski, I\oTaluj;lrusll1vccki i Katugskl utvrdeni rajon

Ostm toga, oko Moskvc su obrambcnc lini]c gradilc trope mcskovske woe i stanovnigtvo. Predujl kraj ptve Hntjc, koja jc opasivata glavnl grad, Isao je duz Tarasovke, Kljazrninxkug urnjemog jeaera. Himkc i Butova, dostizuCi dubinu od 4 do 6 kilometara. Podizana je j druga obrambena Iinija II obliku obruda eke Moskve. a gradena su 1 utvrdena U barnum gradu. Na taj je nnetn tspred protivnika atvoren slstem utvrdema od 8 do 9 obrerubenih linija IJI1 tronru dugom 300-400 km i u dubini 300-350 kiloruetara. Meduuru. suvjetske su trupe zauzimale obrambcnc linije same na dubini 50--70 km. Izgradnja osInlih lintjn nijc blln -ovrsene do polcrb njcmaCkc ofan-

Komandanrl frontova, armija i manjih jedinica, organizirajlJ(:i nbntntl konrenb-irali sn vcliki dio rrupa na, po njihovom mlfljeuju, najugrofenijim pravcima i sekto rima. Opcrativnl sastav Zapadnog i Brjanskog fronta ukljucivao i'" ur-tui]e nrevijcnc n jcduom csalonn i rczcrvc c-, samostalne pjesadijskc. oklopne i konjicke divizije, kao i oklopne brigade. Tenkovske su trupe. redovlrc. bile uklju<,e"t' U ;;iISIII\1 rezcrvc

»Stavka nije irnala na raspolaganju prjpremljene strntegijskc rczcrl'c - pise merse! Aleksandar vaslljev~ki* - stn nns je nmetalo da poduzmemu jos odlnenijo korake ... Ipak, ucinjeno je sve sto je bilo u naSoj moci

da se osujeti njemackl napad ua Moskvu. Poduzimane SLI opscdne mjcre za parallairanje i cdbijanjc ncprijatcljskcg nnpuda iz zraka. Zelim da istnkncm da SLI napoli Drznv neg komjteta cbraue bili usmjereui ne samo na stvaranje duboko esalonlrane obrane i pouzdane zasdte Mos. kvc cd napada avijacijc vee i na ubrzano formiranje I pr-ipremu strategijskih rezervi. Uapcredu s formiraujeru 110 vtb armija, ukljucenih u sastav Rezervnog fronta, organtzlrnnc su i nove vojnc jedlnlco nn Uralu, u srednjoj Aziji, u Pcvulzju i najugu zemlje .

U prvoj polovini augusta Stavka je izdala direktivu o pojacanju Rczcrvnog i Zapadnog fronta dlvizfjamn koje <iU s\:! do tog vrernna nulaxile nu Muiajbku.i liniji obraue. Na taj nacin dobrovoljacke divizije, fcrmirane za obranu prilnzn Moskvt na Mozajskoj linijl, morale su da produ krcz prvo borbeno krstenle na obranrbencj Iiniji vjazme. Nakon odlaska divizija moskovskfh dcbrovoljaca na Mo- 1:ojskoj obrambenc] !iniji gorovo i nije bilo trupo. p.,. cetkom septembra same najvazniji pravci prema Moskvi ~ticeni su utvrdenim rajontma ko]e su zaposjelt malohrt,.jni rnitraljeski batnljoni i nekoltku rninoh",,,a':;kill cela. Znatau dio Mozajs kc linije nije imao dovoljno trupa ~ak ni za odrfavanje utvrdeuih objckata. Mctuttm, sts-

1\0\>",,·; i ,! u I_i" S\I '1;,lIrh~"HJ i ,lall.-".Ol:lla gradili

utvrdenja, i obrambene linije. Da se odrfala

Hnfja, bilo je, po planu. potrebno 17 pjcsadij-

skil, Ji'lii~,i.iCl . .'V1e(1lJLiIll, ul,l'l"(ttOlli stcoreni na tom

pravcu mcgli su krajem septernbra u svom sastavu ima- 1i najvtse jednu petinu potrcbnih snega i srcdstava (oku 40 I ... laljon;,)_ T., ',lJ jedilli(;(j hil~ kadre odbiti napade sarno protivnikovih prethodnica, ali ne i glavnioe njegovth trupa. Zbog toga se ocekivalo da cc Mo:i:ajska Itntja bit.i njru·,,"'a j",,jiniCllJlla i~ revervi :=ila,'ke iii da ce se na njoj ucvrsnu sovjetske trupe koje se povlace.

Uo6 buke La Moskvu Crvena je arunja morula UU na Dalekum istoku, prema Japanu, kcji je okuptrao Koreju i veliki ui" Kio." .Ir~ mllljunsku vojsku, jcr je Japan bio najblizi suraduik Njemacke. Njegove SIl trunc IIllJglc upasti ria sovjetsku ter ltm-iju. Tek kada je oktobra mjcsec .. , II jeku bithe za Moskvu, sovjctskl ubavjestajac Richard Sorge (Rikard Z()f'ge)' javio dn rnspolflz<e pouzdanlm podacirna po Kojima Japan nece napasti 1941 godine Soviet.ski Snvez, Sraljin jc odlucic da dio dalekoistocnih trupa prcbaci ua evrcpsko bujigte. K[lO sro como kasnijc vldjeti, Sibirci su odjgralt veliku ulogu u ubrurri sovje~;;kuta glavnog grada.

Ol"ERACI.T,\ ,.Ti\JFUN~

U scptcmbru [c Grupa annija Cenlar presla u nOV\I ofanzjvu 1'1' .. .[11;\ Moskvi. Njczin jc zadatak bio da prije zime zauzme Moskvu. Ona je u tu svrhu ojecana s 4. ckl"p""m grupom. Grupa annija Centar tada je raspnlngaln mocnom masum ud 78 dlvizi]a, cd toga 14 oklopnih i ~ motoriziranih. Susjedne grupe urmija. trebate su cia po- 1l111r;rlU njcalnu ofauzivu napadima na svojhn Iroruovtmn, da bi tako .'~I)!'ijd'ile dn se s druglh dijclova sovjetskcg frcnta prcbacuju pojacanja sovjetskim trupnma ko]c bralie p,..,n:ac pr:::ma Moskvi.

Ta je ofanziva dosla u najtekc vrljcme, kada su njemecke snage na jugu II kijevskoj hid opkolile court sovjetske 'HTIliit~, ko]e su ubrzo unlsrene. Prema sovjetskiru podacirna, Nijeruci su uspjcli aarobiti 253.000 vojnika, dok je broj mrtvih i ranjenih ostao nepoznn t. Na sjcvcru istocnog rr-'Jnta Crupa armija Sjever uspjela je da obuhvati Lenjingrad .<; juga i presjekle mu vezu kopnom S OStullm dljclovima Sovjetskog Saveaa. Tu se prcktfcno nd- 10 opkoljeno eke 3 milijuna ljudi.

U tim okoluostuna 'mK.'nu mesa Grupe armija Centar krenula jc u ofanzivu. NijemciJ1l:a~" "milo. Hitler jc vee 6. septembrn porplsao direktivu broj 35, u kojoj i~, usporedo sa svhu prija~".ii[Jl zadncima, glavnl akcenat stavljen na »odlllCUjUCU operaclju« na moskovskom prav-

CU, rurekuva je glaslla: "U zont Grupe armija Centar pnpremiti operaciju protiv Timcsenkove grupe (lfmija (trope Zapadnog i Rezervnog froola - B. K.) na ta] nat.in cia so ~fO je moguce blie (kraj septembra) organtzlra ofanaiva i uuisti procivnik koji sc uetazt u rnjonu i~lrltlln od SmoJenska, izvr~iy~i dvusf ruku upknljavauje U opcem prnvcu premu Vjuzrni. uz augaziranje mccnfh tenkovsk~ snaga koncenn-lrauih na krtllma . _." Ova [cscnjn urU"ZI va koja ce sc odvijati u vremenu oktobar-uuvembar 1~41. radt osvajnnjn Moskve. dobila je sifrirani nazlv Tajfun. »Kada gial'Jla masa trupa 'rtmosenkovc grupc bulle I'U'.bijena _ srojl u direktwi - Grupa annija Centar pocet ce gnnjenje protivnika koji se povlaci na moskcvskom pravcu, naslaujajuci se desnim krilom DR r-ijeku Oku. a hjevlm - pn;ma gornjem tukn V"I~e ..

Rndi izvrsen]u te direkuve komaudant Grupe armija Center, Ieldrnarsal von Bock, Izdac je 16. septcmbru lUI redbu za prlpremu tc ofanatve on Musk v u_ Dakle, glavni cilj operacije Tajfun bio je: ulliStal'3juCim udarcem razbiti su .. jetske nupe na moskovskom pravcu i. tcnkcvskhu grupacijama opkoliti sovjetsku vojsku zapadno ad Mos.

kve, :~;:J~~i~1~'~::::tii :~"j:~~~~. shversu _ pisc geueml

Zilin _ da nc mogu povrntiti vrijemc izgubljeno u toku kljevske bitke. Pri i."fIJ'" so se Hitlerovi generall pokazali kao j prije nesposcbnlma da kritickl ocijene i jll'jnJaju da je gubljenje vrerncna hilo h.nu.-t""n i da nije zavisilo ud felje i vulje ni Hitlera, IIi Keitela, ni komandanta loopneue vojske Brauchitscha iii njegova nacclniku "Ialm Hal· dera, niti bilo kojega drugog rukuvno1ioca njemackih oruzanih snagn.«

Ijfanziva ujernackih trupa na Moskvu, cpcrnct]n Tajfun, pocola je 30. septcmbra uduror» juzue grupacije Grupe armija Ccntar. DrU);:J Gudcrijancva oklopna gru-

pa i 2. urrnlja najpri]e su napale lijevo krtlo trupa Brjanskog frouta lx rajonn Sostka-Gluhov u pravcu Orela, 7.>1- obtlazect Drjansk s jugnisl.uka.

Dmga oklopna grupa generala Gudertjnnu imala Jc 11 svom sastavu I.'i divivija ad kojlh je 10 bilo oklopnfh i rnotoriziranih. Nadmocnost profivnika Dad Hjevim krilom Brjanskog fronta iznosila ie u ljudstvu 2,6 putu, u ernljer ij! - 4,5 putn, a II avijaciji i tenkovfma nadruoc je bila gotovo apsclutna. IskDI,i<luvll,il1ci brojcanu nadmccnest, oscbtro u tcnkovirna, protivntk je probio obrnnu Brjanskog [ron In u rnjonu Cluhova i nastavio napredcvan]c u pravcu sjeveroistokn: .i"dnim tenkovskim korpuWill premn Orclu i Tuli, a drugim _ k Brj''''sku i. KaraCe\'U radl toga Crt i7.!lcte iza lcda glavnini snaga fronta j opkoli ih u rajonu Brjanskn.

"Pmli"TJik ,je - pisc general Mur-ijev" -lako pITJ!Ji(J obranu tr-upa Brjauskog froura II rnjonu Gluhova ne same 7.IJOg svojc brcjcane nadmocnostl liel: i aato sto nasc trupe u tom rajouu nisn lmale kompaktnu obranu. Stvar jc II tome sto su trupe Ii jevng hila fronta (grupa gcnerala A. N .. lermakuva i dio 13. armije) jo~ 29. septernbm urganizirale napad H ciljcm da ovladaju Gluhovoru I »ii;iJ:! protrvntka takticke nadmoci ,,:J li_jf!vr.lm kr+Iu fronta«. Taj .zadatak lIije bio Ispunjen zbog nedosratka snaga. _/\Ii [>0· kusaj da se zauzuue Gluhovo dovco je do znarnog razvla- 1':enja i rastrojstva obrambene grupucije trupa Ironre i olaksao je pronvntku probijanje nese 01.)1"3ne.

Osim togn. ,j~ jcdna je okolnost hila pcvoljna za protivntka u uspjesnom prubijanju naje obrane: 2. oklcpnu grupa pocela je ofanzivu dva 01.",;. prji<' ustulih SIUI' ga grupe ar mijn Cenlar, sto joj je omogucilo iskoristi zrakcplovstvo ZII podrsku njcnlh

sto 0 tome l(aile komaudnnt oklopru- grnpc general Gu-

d",rij"-Il: cia samo u alucaju ako pocnem

ofanzivu dva prije ostalih armija, iz sastava Grupe

armlja Centar, mogu racnnatt na snaznu podrsku avljacijee,"

vcoma teska situacija nastala je juino od Brjanska, gdje je 3. i 13. sovjetskoj armiji pnjerllc opkoljavanjc fstndobuo ,jc njcmnckn 2. armija probltn nhrnnu .~O .. ~IlVjetske armije i brzo napredovala prema Brjansku. Ne nai Jazeci nil ozblljan otpor, Oudcrljanove trupe su se okomllena tjr-el. II ctjem rojonu, tz navedenth l'mloV1, ni_je hiln dovoljno sovjetskih trupa za odbijauje protivnickog na pacta, govjcrske su se trupe povlactle pod bcrbcm na Istuk, trpezt puprtltcne guhitke. Ah sttuaciju se pogorsuln time sto je pccev od 8 san ujutro I. oktobra veza staba frome sa smbovtma nrtnija radila IlZ vccc prckldc. a eke 12 sau, nukon napudu ntemucke avijacije, veza s 3. I 13. armijom bila je potpuno prekfnura. Komandiranje l1'Upnma lij~vog krtla Brjnnskcg fronta hila je parallztrann, a cdmuh zatim btla je pnvreurenc prekimna vela Izmeau staba Brjanskog fronta i Stavkc. Zbog toga jc Stavka morula stnviti neposredno pod 5VOjU kumandu neke [e dunce log froutu

»Po narcdcoju vrhovnog komnndanrn - sjet'fl se lliarsal vuslljevskl - U nuci izruedu I. i 2. oktobra naredio sam komandantu Ratnog zrakoplovstva Crvene armlje gcncmlu P. F.ZigarjC\iU i komandantu Brjrrnxkog Fron ur A. 1. Jerjomenku i nekirn drugim henna da odrnah formiraju z .. Brjanski front zrakoplovnu grupu na cclu sa zamjcnikom naCclnika i!itaba Ratcog zrakoplovstva pnkn vnikom I. N. Ruhlcom tccrtn zrnkopjovne divtxtje i jed"a vrakoplovnn tiivizij1' >:11 '~l'ecijlllnlJ nnmjcnu}. Pocev od

2, oktobru ona je trebala sudjelnvc.ti 11 uaiMenju le"kllvskc grupacije protivnika. koja sc probila u rajonu Sveska. Hflo jc prcdvidcno da tu opcracfju sure loved. Za to je blo odgovorau kcmandant zmknphwsLv" HriaJlskog frcnta general F. P. Polinjin.

\1m<>ri»:lranc jedinicc njcmackc 2. okJopne grupe zauzele su 3. oktobra Orel i pckusale da uastave Jlapretiovanje po magi strah Orel-c'Tula. Brjanski je front bi pres[eceu. Rudi vurvornn]« [1[JIVl'a Orcl-Tula, Stavka jc Iz svoje rezerve u borbu hilno ubactla I. gardijski korpus, ojacan s dvije tenkovske brigade, zrakoplovnom grupom i ,~ .i"S Ilekolil", speci_j"lnill .i",dillil:l1. Kcmemlfrnnjc tim korpusom bilo je povjereno geueralu oklopnih jedinica D, D, Ljcljuscnku. On jc bio ncposrcdno potcinjen Stavki. Korpus je rlohin naredenje du se najkasllije do 5. okLol,,·,. koncentr-ira u rajonu Mcenska, Otrjaclija i Cernlta

Mcdutim, 24. motorizirani korpus iz Guderijanove gruf''' ~~'~a" j., \I [1l.- ... Juvremenu i~l leila rrupa Brjnnskog fronta. Ljeljuseukcv 1. gardijski korpus, koji se razvio u oljonu Mccnska zapoceo Je borbu s motorlziranom i tenkovskorn grupacijolll pr'Oli~·rlik". N.i~TI1~l,k., ~IJ In'pe ~.;J,lr-fane na tom sektoru nekoliko dana, trpeci vehke gubitke IJ "',iv~lj sili i borbcncj tchnicl. semc 6. oktobra Cudcrljan je izgubio 4] tenka i 5(X) vojniku. '['eriKisti 4. i 11. brigade prvi su put ovdje primijenili nacln unistavan]a protivnickilo Ienkovn iz zusjcde. Znhvaljujuci uspjchu L gardijskog korpusa trupe Brjanskog fronta povukle su se na odredcnu obrambenu Iiniju.

Rvu kako raj sudar upisuje komandnnt njemacke 2. okJopoe armije" general Guderijan: »U rajonu djelovanja 24, tcnkcvskog korpusa. ked Mcens ka, sjeveroistocno od

- _ ro.:", uJ 5. ok,<J.". 2. u'l¢p". ~'",.. G~oJ"ij.n. ~ob~~.i< ...... " ~ o<lopn' ",,"_ija .

Orela, rnzbuktafa sc festoka borba u kojaj jc sudjelovala 4. oklopna diviaija ... lJ horhu je bin ubaceu vel.ik hmj ruskih renkova "T·34~, kcji su nanijeli velike gubitke naSim tcnkovlma. Matcrijalna premed na~ih teakovskih snaga, koja we do [ada po~l<ljab, lJiJa .Ie izg"bl.iellll. Sannm tim nestale su i perspektive brzog i neprekidnog uspjeha ...

Zbog svesa toga, Guder-ijun je murau ne samu du udlozi brzo napredovanje prema Tuli, vee nije uspio ni da jc zauzmc

Zllplldni front (VJm'~manska opcrac1ja). Njemaeka je komanda uastcjala da wllliLi glavnu grupaciju scvjetsklh trupa koje su se branile Iamedu gradova Belij i Kirov, zutvurajudi najkradi i nnjlak§i put 10 Mos kvu. Ujutro 2 oktobra, nakon uraganske cerrdesetouunurne ertiljerijske prfprcmc i napada avijacljc, trupe fcldmarsala von Becka KrCrnJi.e su u ufanzivu prct!v Zapa~tnog i Rezervncg frontn.

Na tom sektoru u borbu je ubaceno 213 snaga Grupe armrja Ccntor - 9. i 4. pjesad'ijskn onnrja I 3. i 4. oklnpna gLUpa. Osoblto zestokt udari ushjerlil.i su jz raj ana sjcvcrno od Duhovscine i Istocnc ad Roslavlja. Njcmackc SIl se uderne grupaclje kretale muujevltn napt-ijed, obuh vatajuci s juga i sjevera glavninu suaga Zapadncg i Rezervnog fronta u rajonu vjaamc. Njcmacka vrhovna komanda planlralu je da se pnstlje opkoljnvanja trupa Zapadnug i Reeervuog fronta osravj za njiliovc unistavanje dio svojill jediuica, a da se glavninom, u prvcm rcdu motoriziranim dlvtzljama, nastnvt naprednvanje prema Moskvt.

»Glavni udal' (snagama 3. cklopne grupe i pjegadijskim divizijama 9. armije) - piSe marsat Ivan Konjcv, tadasn]! komandant Zapadnog fronta, u knjizt »Pocetak hitke za Moskvu« - protivnik je nancsio u pravcu Kanjutino-I-lolm-2:irkovski, rj. na spoju 30. i 19. armijc.

Da hi sc shvaula ~n!lga nepr-ijuteljskcg udaru, dovoljnu ie navesti jedan primjer: protiv cefiri pjesadijske divizije )0. armije protivnik je uveo 1I bitku 12 divizija, od kojih trt uklupnc i jcdnu mutcriziranu, s ukupno 415 tcnkuva. Prctivnik je napadao na uskom sektcru ad 45 kilometara. Vojnici 30. i 19. armlje pruzili su energican otpor i cvrsto drzflii svojc polofajc, ali nas jc vcllka nedmocnost neprijatelja ipak natjerala na povlucenje.

Po cijeni golemih gubitaka protivnik je uspto pro. biti nas front i do kraja 2_ oktobra napredovati 10-15 kilometurn. Njernueki su uvioni nupuli komandnu mjesto Fronta, koje se nalazilo u Kasni, ali sva nasa sredstva veze bila su skrivena ispod zemlje, a clanovt staba vee su

te 1.<1J<o l<our<IrruinllJje Lrupfurru ni,ie bjlo poremeceno. 3. oktobra naredio sam da jedinice 30. i 19. armije, pojacane anagama iz rczcrvc Ironta, budu ujedinjene u zajednlcku grupu pod kornandom moga zamjenika generala I. V. Doldina (grupu su sacinjavale tri oklopnc brigade, jcdna oklopnn i jcdna pjcsadijsjm divizrja S oko 250 tenkovn starth tipcva) i izvedu protuudar da bi zaustavili protivnika i ponovo zauzeli izgubljene poluzaje. MeiJutirn, uvodenje frontovslre rezerve i udart armijskih rezervi nisu izmijenih situaciju. Nasi protuudari ntsu imali uspjeha. Protlvnik [c imao ccttu nadmocnost nad nastm snagamu koje su nanostle pr-otuudar. lstina, 19. armija je na najvecem dijelu svcga sektora fronta U5- pjela odbiti S\lC ncpr-ijatcljskc napadc. PI' ipak, protivnik je zauzeu Hulm-c-Zrmvski, ukorniu se kn Gornjem Dnjepru i Jablo u raj on juzno od Bulesova, gdje se branila 32. arnrija Rczcrvnog fronta.

Drugi je udar pruttvnfk nunio na pravcu Spas=Demcnsk protiv lijevog hila Rezervnog fronta. Trupe njemach 4. oklopne grupe i 4. armi]c. potiskujuci prcmn sieveru i. istoku jedtntce nase 4:1. i 3.,_ arrni]e. izbile su

113; liniju Mosaljsk-Spas-Demensk-JeLjnja. Za Zapadni front i za 24. i 43. armiju rezervnog fronta nastala je izuzetno tcska sltuaclja, prijctilc im jc opkoljavanjc . .. ~

Komandaut Zapadncg fronta Konjev telefouirac Je 4. oktobra Scaljlnu 0 sltuacijl na fronru i zatrafio savjct ~to Ja radio Srnljln go je saslnsao, ali tog momentu nije donio utkakvu odluku, a II rueduvremenu je hila prekinuca direktna veza izmedu Stavke i komande Zapadnog fronta. Kunjev 5<" porom ubrntio nacelniku Generalstabu marsnlu Sapognjikovu. uazect dozvolu za povlacenje trupa na Gfatsku obrambenu Iiniju. Saposnjikov je cbecec cia ce 0 svemu referirnti Stuvki, ali u tcku dana Stuvku ,ius ni]e bila douilela kcnacuu odluku sto da se radio Zbog toga

je komal~da Fronta rijesila cia trope na czaisku

nb'-amh"l11l linlju, s Nme se j SI""ka .~l";l,il,,, U

meduvremenu, Stavka je stavila na raspulaganje komandi Zapadnog Ironia 31. .i 32. arrniju Rczcrvnog fronta.

U toku dann 4. nktobrn 19_ je arrruja nantjela protuudar njemacklm truparna. napadajuci iz rajona Vadino, dok je Isrog dana 30. armija poduzcla protunapad u rajonu zapadno od Kunjuunn. Medutirn, te mjl::re nisu date zeljenerezultate.

Dognctaji 'it! sc daljc rnzvijali mnnjevlto i plijetili kataatrof'ulnim raspletom za sovjetske trupc. Glavruna motcmebaciziranih njemackih jedinlca zauzcla Jc U\'OCC 6. oktobra Spnak-Dcmensk i kremlin pt-emn vjuvmt. gdje se spojiln s truparna koje &II napredovale iz rajcna Jarceva i Duhovscine, zavrsivsi taka opkcljavanjc jcdinica 19. i ZOo armijc 7.apadnog frouta. kao i 24. i .U. armtje Re zervncg fronta. Te 'iU snage vecun dijelom uskoro uniste ne. _ Istodobno, 6, okcobra obrana Brjanakog fronta btla je probljcna na tri mjosm pa se pnvlacenje sovjetskth u-upa nu (UTI' ~t:kIJ)rLJ ndvijalc u krajnje tedkim uvjethna

Kntastrcfa II rajonu Vjazme oplsana je u memoarlrna, znaustvenim mdoviUl>l i k njigurnn mnugih sovjctskih vojskovoda i srrucnjaka. 5\'1 ani smatraju da 5U sovjetSKC nupc moglc iznjecl opkcljavanje. da su pravodobno cdredem pra\'ci glm'uih pmlivnikovih udara i cia jc na njima koncentrirana glavnina snaga Crvene arrmje i veCi die srcdstava na racun paslvnlh sektora.

»Neuspjeh kod Vjazrne _ kaxe 1118.l'sal Va,iljevski - u znarnoj je mjer! bio posljedica nc sarno nadmocncsti protivnih II ~m.'li i borbcnoj tchnlci. 1I ncpcstojnnju kod nas opcrativnih rezervi, vee i nepravilncg odredivanja glf1vnog pravca udara od straue Stavke i Generalstaba, a sarotn. lim i uepril\'imu p'-'~I"1\'I.imlc ubrune .

5 obairorn na to SlO pravodobno nisu bili uoceni glavni prnvci njcmackog napada, obrana sovjctaklb frontova nije izdrfala koncentrtrane p,'<"livniknve udare. Zjapile su brese, koje se u tom rrenutku nisu mogle nicim zatvoriti jl::d'JOSIHVnu ZR!O jcr suvjcrska komanda nijc imala raspolcfivih rczervi.

Duboki proboji njemacklh tcnkovskih grupacija i opkoljnvnnje j untstcnjc znarnth snega triju sovjctskih Irontov n , nedovrgena izgradnja obramhenih linija i neposto

[nnje ozbiljnih DOl. Mozajskcj ohrambenoj liniji

stvor+lo je protlvntk ncposredno prodre II

Moskvu.

U tim tesktm danima Ceutralni kornitet KrSS. Drlav"i kumltet obrane i Stavku zupoceli su uzurbanu nk tlvncst na ruohilizeciji svlh suaga za orgauiziranje obralie sovjctskoga glavnog grada. U noel 5. oktobra Drfavni je komitet ubrane donio odluku 0 obruni Moskve. Za glavnu liniju obrane odredeua je Mozajska obrarubena lilli,ja. gdje su hitno upucivane sve raspolofive snage j sreds tvr •. l.studcbno je bilo rijescno do se koncentr-iraju

svi nepori na stvaranju novih stratcgijskih rezervi-u unotrasnjosti zcmljc, da SC one naoruzaju i iilo prije uvedu u borbu.

Redi rw.jaimjenja situacije na frontovima i prufanja pornoci gtabovlma Zapadnog i Rczcrvnog fronra u fer-miranju novih grupacfja tmpa za otpor protivnlku, u rajone gdjc sc udvijllhr bttka upuceni 5U preds tavnlci Drsavnog komiteta obrane i Stavke V. M. Molotov, K. J. VCJrosiluv, G. M. Maljenkov i A. M. Vastljevskt. Njthovom intervencijom prcbu':;"lJo je ria Moiajsku liniju 5 dlvlzija. fermirauih od trupa koje su se povladilc. Stnvka je poduzela i mjere za prcbaclvanjc snagu s drugih Ironrova i iz W1Ut· T!limjosl.i vemlje. S Dalekog istoka upccenc 5U prcma Mos. k,,; Iri pjesadijske i dvije oklopnc divizi]e.

Sovjcrskl glavni grad pretvuren je u tvrdavu.

INTERVENCIJA MARSALA ztiKOVA

aPl<lug uktcbru - sjeca 8t! U svoj.lm ruemoarima mar· sal Georgi] zukov - saopceno je Iz Stavkc:

as kOlllufldalllorn Lenjmgradskog Irnnta govorit ce putem direktne telefonske veze drug Staljin.«

Nalazuci sc u tc1C£onskoj vczi §tabll Lenjingradskog

frOE.l",javio sam Slavki:

- Kraj telefona ie Zukov. Slljedfoje odgovor:

- Osttmire krnj telefcna.

Poslije nepune dvije minute telefonist Sravke je saopere:

»Ovlije . je drug Stuljin«. J. v. Staljin:

- Zdravo!

G. K. :ZlJku~:

-e-zdravo cia stet

J. V. Staljin:

- Imam za vas samo jedno pitanje: ~Moiete Ii odmah krenurt avionoru u Moskvu? Zbog nastale kompllclrane situa,:ije na lijevom krilu Rezart v nug fronm II rajonu .Juhnova, Stavka bl htjela cia se posavjetuje 5 varna 0 po" duzimallju neophodoih mjera. Dstavite nekoga da vas ZaInJenjuje, eventuutno Hozina«.

G, K.1-llkov:

_ Molim vas za dozvolu de krenem nvionom ranu njurro 6, oktobm

J. V. Staljin:

- Dobro. Surra vas ul""kll,jerll<J U Moskvi.

uvece 6, nktobru J. V. Stuljiu jc ponovo relefont-

reo u Lenjingrad.

_ Kakc kod v,,~ ~I.".it'. ~l\;ali! Stu ima novog u akcijama protivnika ? -upitao je.

o situaciji u kojoj se nasla T, KUlika,·llpil!H) ~aTr1 vrhovuviid, nu suazi naredenje da

_ Ustavite da vas zarnjenjuje naccluik stcbc Lenjiugradskog fronta general Hozin. Mo7.e da vas zamjen] uje i general Fcdjuninskl - punovio ie J. V. Staljin. - Vi odrnah krcniu- uvionom u Moskvu ' .

lJ Muskvu sam doletio 7. ukrobru. Docekuo me je kumandant osiguranja J. V. Staljina. Saopcic mi je da J. V Staljln Jma grlpu i da radi u svom stanu. Odmah smo oush t8IDO.

vrijcme.

I'r-ijc ncgo sto sam krenuo J. V. Staljin me je upltao

- Cini se da sn ani vee augazirani na tom pravcu.

Pozdravivsi se 1> Vrhovnim, odmah sam se uputio nacchrlku Gcncralsreba Borisu Mihcjlovicu Snposnjikovu i izlofio mu siruaciju kakva jtO hila 0_ cktcbra u rajonu Lenjingrada.

- Sarno lito je telefonlrau vrhovnj - saopclo mi je on. - Nurcclio _il' dn se ~a vns pripremi karta zapadnog pravca- Karta ce odmah bitt gotova. Komenda Zapadnog Fronta nalazl se tame gdje jc u angustu bto stah Rezervnog fronta za vrijcmc ur"Jueijeu rajonu Jeljnje ...

Dok smo cekelt da nam dcnesu kartu, Boris Milmj lovlc me jc ponudio Jakim cnjem. Reba mi je da je veeilia umnran. Zaisla je izgfedao \'1'10 lose. Iz Generalsteba sam krenuo u stab Zapadnog Frome. Na putu saru ps-i svjetlostl bnterijske lampe rn)u':;"vao s.ituaciju ria Frontn i aKcije obtju straue. Spavalo mi se, i cia bi odagnao drijemez, zaustavljao sam s vrcmcna na vrijume "ul.mnohil i malo rreac.

U stab Zapadnog froma stfgao sam DOCu. Ddurni mi [e raportirao da je cjclokupno rukovndstvc na savjeto\'n)1_itl kad knmandunta fronta. U sob! komandanta bio je polumrak - gorjele su steartnskc svijccc. Zn stolom su sjcdill I. S, Konjcv. V. D, Sokolnvskt, N. A. Hulganjin j G_ K. Mnlandin. Svi su izgledali premoreni. Saopclo sam im da sam stigao po nalogu vrhovnog komnndnntn, b ku blh se upoznao sa situaeijom i odavde mu telefonskl refcrirao.

One no rot je 0 pcsljednjim dogedajima nlngan isprt~at; nadclnik Opemtivnog cdjeljeuja staba Zapadnog franto gCIl.,nt! G. K. Malandin dcnekle je upotpunilo i prcclalralo vee postojece podatke ..

U 2 sara i 30 minuta u noct izrnedu 7, i II. oktnhra telcfonirao sam J. V_ Stuljinu. 011 je jos radio. Podnijevei mu izvjestaj u sltuaciji na Zapadnom frontu, rekao sam:

- GllH'IlU opasnost U OVOID truuul.ku r'l-elhl.,,~'1,if' ~1IJ· h" ,.<lSlil!' Mn;,a.i~Ke 1inije,.'ito oruogucava protivnikovim oklopnim [edinlcama da se iznenada pojave pred Mos. kvom. Treba stc jc mogucc brlc na Moiflj:;ku cbrumbenn 1illijll I'~i\"ll\:i f rupe sa svih sektcra odakle god je moguce.

J. V. Staljin [e upitac:

- Gdje SlI sudn 19. i 20, armi,i" i S"rJinova grupa i;-; sastava Zapadnog frontaj Gdje su 24. i 32, armija Rezervncg fronta?

- U obnh~lI zapadno i sjeverovapaduo od Vjazme

- odgovorlo sam.

- Sto narnjeravate pcduzeti?

- O\'ug ~US;\ odlaairn k Hl1<tll!JijlJ.

- A mate li gdje je Budonijev stab?

- Pctrafit cu ga II rujurm Malojarosluvacc

- Dohrn, idite k i odande mi odmah te-

lefonirajtel

Sipila je kne. Gusta je magla pokrivIJ1n ~,e",lju, vtdljivost je bilu slab«. Ujulm H. oktobra, prtlazeci ieljeznicko] postaji Obniskoje (105 km od Moskvc). speaifi smo dvojicu veeista koji SlJ vukli kabt 011 ruosta preko rtjeke Protvc. Upitne MJ.l[l ih:

- Kuda, drugovi, vucete IU Zkll ~

- vuccmc tnmo gdjc it< nuredeuo - odgovorio je

vojruh golemog raeta ne obracajuci na nas paznju Morae sam da kazcm tko sam i da im saopcim da trnstm stab Rezervnog Frunta i ruarsala Semjona Budonija.

Vojnik golernog rasta stao jc j mirnn odgovurio:

- Opmstue, druze generate urmije." mi vas licno ne poznajemu j ~l;I.Lo smo malopri]e onako odgovor'ill. Vi ere vee prosli pored staba fronta. On je bic prebli(;en pr'lje

dva seta i bio jc smjcdtcn eno tamo. II onim kuctcame goI'e Il sumi. 'rcmo "" ">JHI slna,a (lolulZali kudu trebu da idete.

Automobil jc okrcnuo natrag, i ubrzo sam bio u sobi predstavuika Stuvke. armijskog komesara prvog runga L. Z. Mehlisa, pored koga se nalazio t uacelnik haba frouta general A. F. Anisov. Mchlis jc razgovarac tclcfonski 1 nekugu je grdio nu pusja kola.

Na moje pitanje gdje je koruandat. odgovorio rni je naceluik staba:

- Nl~ Y.m""". U toku timid bill II 4.~. ru-rniji. Hojim

se da 51:: Semjonu Mihajlovicu nije neka nezgoda.

- A jcstc li sto poduzcli da ga nadcrc?

- LJ>l, rli1"lali ,"m r,[ici"e ~,d vexu, ali lie oni jOs nisu

vratih.

L.Z.MehUsmcj('llpitflO·

- Po kakvorn SIe zadarku dogh k nama?

- Stigao sam kao clan Stavkc, po nal..,gu vrhuvflug kcmandanta, du se upozuu!n s nastalcm situacijom - odgovorio sam.

- Pvo, vtduo \I knkvo] smn Sf'- stituncijl "aHli - rt!· kao jc Mehlis. - Trenutuo ukupljam ljudstvo koje se nccrganlzlrauo povlacl. Na sabirnlm punktovlma ponovo cemo ih nfl(lfll'-rlti i fnrmirati nd njih nove jedinice.

Iz razgovora 5 Mehhsom i Anisovom saznac sam vrlo malo konkretnih podataka 0 situaciji 1I kojoj sc nalazc tnl[ltJ Rezervncg frunta. Mulo S<lO' ";.z,,,w I 0 protivniku. Sjeo S2.m u automobil i krenuo u pravcu Juhnova u nadi da cu se na lieu mjesta prije upoznati sa stanjcm frunta

Prolazecl pored rijeke Prutve sjelio sam se svoga djetmjstva. Teren (I tom rajouu dobra sam poznavao jer sam ga u mladim godinama prokrstario uzduj i popdjcko. De

setak kilo~tldaw uti ;."l.itlmi~.h postnje Dbnlskoje, gdje je bio smjesten stab Rezervnog Ironta, nalazllo se ruojc zavicajnc selo Strelkovka ..

Stigav§j do centra Malojaroslavca, nisam sreo ni ii· ve duse. Gr .. ul je ivgleduu napusren. Ispred zgradc Rajonskog izvrsnog komiteta opaztc aatn dva pulnll,:ka lI"IUI(I(" bila

- elj!l su to kohl' - upitao sam sotcra, koga sam prethodno probudio.

- Semjona ~1ihajlovl'::a Budonf] a, druze genera le «rroue-

- .4. gdje jc Sernjon Mihajlod'::?

- U zgradl Rnjonskog ilvnlnog kornitcta

- Jeste Ii vee odavno ovdje? ;-- Fa stojimc eke tri saw

Usavgj II zgradu Rajn".~koe i/.~.-.~""g k,,,";ttel:r. ugledao sam S. M. Budonija kako se zarmslio nad kartcm.

Tuple smo se pozdravilt. vtdjeto se da Jc mnogo pretur-ic preko glave tih teskth dana.

- Odakle ti? - uphno [o Budoni.

- ad Konjeva.

- I. kako kod njcga SIOJC stvarl? Ja vee \'ise od dva dana nemam s njim veze. ruce sum se nalaxto 11 ~t[lhu 4_~. urmije: za vrijeme mcje odsutuostl slab Rezervnog Ironta evakuiruo se i trenurno ric mam gdjc sc zaustavio.

- Nasao sam B" "" lOS. kilClrtlelt-u od Moskve, I~.a 2cljC2nickog mosta preko rijeke Protve, u sumt lijevo. OCekuju tc ramo. Na falcst, na Zapadnom Ie frontu znaIan dio IIa~ill S"3!';l do.~pio II olin,,":

- Xi kod nas nije ni§ta bolje _ rekao je S. M. BudOlli. - Udsjecenc su 24. I 23. armija. Jucc zamalo da i sam izmedu Juhnova i Vjazme padnem u sape protivnika

Prcma Vjazmi 91.1 SC kretule velfke tenkovske i muturizimile kolone. 1'0 svemu sudeci nastcje zaobtci grad s istoka.

U Cijim je rukama Juhnov?

_ Trenutno nt' znam. K .. rtjeci Urgi nalazila 5U se otprifike dva pjesadijska puka, ali bcz aralljcrtjc, Mislim da je Juhnov 1I protivnikovim rukamn.

_ Dubru, a tku bruni put Juhncv-cMalojaroslavec? _ Kada sam dolazio ovamo, nlkoga nisam srco osim trcjicc mlllcionara 11 Medini. Lokalne su se vlust! iselilc lz Medina.

_ Idi u ~tab fronta - rekao sam Scmjonu Mihajlovteu. _ Upoznn] sc sa sttuactjorn i referiruj Stavki. Ja

ell krenuti u rujun Juhnova. Referiraj Vrhovnom 0 nasem susrctu i reci da sam cusac u Kalugu. Trcba saznati SIO - sc temo dogaltn

Kada sam sugao u Medinu, zaista nisarn nikoga zatckao. Sarno jc jcdna stara zcna ncsto Irofiln u rnzvalinarna svcjc kuce porusene bombom

- Bake, .!ito vi tu trafite? - upitao sam.

Ono jc pcdigle glavu. Njene razrogacene i bludece oN besmislenu 511 me promuunle.

- sec je s varna, bake?

Nlsta mi nije odgovorila i ponovo jc p,-,~(:b till ccprku pu rusevlnumu. O']"",1<u'] i?a rusevina prilla je druga zena 5 vrecom do pol" napunjenom nekirn stvartma.

_ Nemojte je nfsra pltatl. Poludjela je od ncsrccc.

Prckjucc su njcmacki avioni tzvrsill pn'pau. ~nmllardi ruli su i rniLraijiri:!Ii. 'I'a je zena sa svojim unuCicima Hvjela 1.1 toj kuci. Za vrijeme napada stajala je pored bunara i vedila vodu. Bomba je pogodiln kucu. njeca 511 poginulu. Nusa [e kuca takoder- razorena. 'I'rebalo bi slo prije da odem, ali, etc! Jos uvijek nerto traiim Ispod rih rusevina. Mazda cu nac! ncsro od obucc i odjece.

Suze su joj tekle njz obruxe.

U teskom raspolozenju krenuo sam premu Juliucvu. ~ vrcmcna na vrijcmc moral! smo zaustavljati autornobil i pailjivo osmetreu da "'" bismu slucajno zalutali na teritorij koji Ie zauzeo neprijatelj.

Nakao [edno 10---12 kilomctara iznenada su me u sumi zaustavili naoruzam vojnlci u kombinezonima. To su bili tcnkisti sa sljemo\'ima, Jedan od njih prisao je mom automobilu.

- Dalje ne mozete - rekao je. 'l'kn ste vi? Predstavlo sam se i upitac gdje se nalazi njihova jedmtca.

- Ovdje u sumi, 100 metaru dalje na[nz i se .::lub uklopnc brigade.

- Vrlo dobro. Odvcdttc me l\ stab brigade

Dilo mi Je milo sto ball! (.1\;lJj" nugau na oklupnu hrigadu, U susret mi je pojao omanji, utegnuti teukjst, U plavom komhi""'zonu i s nmx:alimtl ne sapkl. Odmah mi se udinilc da sam tog covjeka vee negdje vidiu,

R:!portirn kornandaot oklopne brigade .iz rezerve Stavke pukovnik 'J"roicki.

- Trolcki! Nisam 0&13\,110 da ell vas ovdje sresti. Sjecao sam :-;'" lug cuvjckn ju§ iz vrcmcna Halhin-GoIa". Ta je brigada bila strah i n-epet za Jallance._

- nobro, rcfcrirajtc sro se ovdje dogada. Prije svega, gdje [e protrvnik ?

Pukovnik I. I. Troicki zapoceo je raportuatc

- Prouvnik jc zauzco Juhncv. Njegove zelne jedinicc zaposjele su most na i-ijeci Ugri. Slao slim izviduicu i 0 Kalugl.1. Proti.vnik jo~ nije u gradu, ali se zato u rajonu

I-'redve[", 3. cktobra ponovc sam svratio u stab Rezervuog frcnta. Do.':e1<.:..o Ull' je nacelnlk fronta I obavijestto da je primljeno uaredenjc i Slavke <) cpuzivn S. M. Bndont]a i poseavljanju mene za koruandanta Rezervnog Ironta. Ali odmah porom mi jc naredeno da dodem u ~Iab Zupudnogfrcntu

Telefouirarn H. M. gapoenjtkoeu Na moje pitanje, koje naredenje da izvrshn, Boris Mihajlovic je odgovorjo:

- Srvar ic 1.1 tome sto Drfavni komitet obrane r3Zmatra sada pitanje u rasforrnlrnnju Rczcrvnog fronta i prcdaji njegovlh jedinica I seldom uhrane gnpndnom fnJJllu. Razmntrn sc vaSa kandidatura na pclozaju komandanta Zapadnog Ircnra. Do 10. okrobra prouclte situaciju no. Rezervnorn Ircmu I ucinite sve sto je mcguce knkn se prutivnik nc hi probio krcz liniju Mogajsk-c-Jaroslavec, kao i u rajonu Alekstna na prnvcu Scrpuhov.

Kad sam 10. oktcbra sugeu u stab Zapadnog frontn, koji Jc bio smjesren II Krasnovjdovu, pozvan sam do teIdona. 'Ielefonirao je J. V. Staljin:

- Stavka je odlucila da vas imeuuje za kumundanta Zapadnog rnml.;,. Konjev ostujc vas zamjenik. Vi nemate nista protiv?

- Ncmam, kako bih i mogao imati! Smatram da hi Konjevu helm]" povjcrtf l rukovodenje nasfm trupama na kalinjinskom pravcu. Taj je prav",; odved udnljen i tame bismo mogH imati pomccnu komandu Zapadnog Ircntu

- Dobm - ~llt!.h,sjo sc Staljln. - Pod vasu komantill stupaju preostale jedinlce I{e/.crlinug fronta, kojc sc naluze na Mofajsko] liniji. Preuzmite komandu ned svirn tim trupama i ~ltJ[lil.c sto prijc u akclju.

- Prihvatam se izvrsen]a nal-e.1enja, ali vas molim da se hitno prrcuku vece rezerve, jer se mofe ocekivat! da cc hitlerovci vee jdw;;!, dune pojacarl snagu udara na moskovskom pravcu

Za clanove Vojnog savjetu Zapadnog fronta hili su cdredeni general; Bulganjin, Hchlov i Kruglov

Postc sam s I. S. Kcnjcvcm prodiskunrao 0 siruaciji, cdluclll smo da, prije svega, premjestimc ~Iab Zapadnog frunm U Alabino. I. S. Konjev je trebalo da uzme sa sobom neuphudna sredsrve za upravljanje i grupu oficira I da krene na kalinjinski pravsc, kako bi koordtnfrac ekclje nasc temosnje grupadje. Vojni savjet ZapaJrlu~ Frunta trebulu je do bene u Mofajsk, kod komandanla meFajskcg uwrdenog rajona pukovniku S. I. Bcgdanova, da bi se nn lieu mjesta upoznao sa situaeijom na tom pruvcn

Steb Ironta krenuo je u Alabtco. Clan Vojnog savjeta Nikolaj A. Bulgeujm i j a bili smo dva sam kesnijc u Meeajsku. U gradu se cula artiljerijska kanouada i eksplozi je uvlonskth bambi. S. I. Bogdancv Ie re£erirao da na prilazlma Borndinu vodi lx,l"i1l1 pruriv isturenih protivnickih motoriziranih i tenkcvskih jedinica 32. streljacka divizfju, cjacana urtfljerijcm i tcnkovlma. Njom komandlra veoma Iskusan starjedina pukovnik V. I. Polusuhin. Istakac [c da se na diviziju modemo potpuno oslonlu. Izdavst neaphodne instrukcije S. L Bogdanovu. krenuli smo u stab fronta.

Razmjestil/si se privremeuo U logorskirn kuctcnmn, ~(.ub Zupadncg fronta odmab je pristupic operativno-orgamzacijsktm puslovirua. Predstojao jc vcltkt rad, Trebale je hitno stvoriti cvrstu cbranu IHi liniji Volukolnmsk -Mo~ujsk.-Malojaroslavcx-Kaluga; trebalc je stvorili obranu pc dubini i formirati druge csalonc i rezcrve fronla, kakc bi se ujima maglu rnanevrirnti i ul\'rllcivuti odrcccm sektcri cbrane. Neophodno je bile urganizirati kopnenu i zrncno Izvidanjc i cvrsrc upravljanje trupama Zapadnog Irontu, u-ebalu je urgautzirutl materijalno-tchnlcko snabdljevanje uupa. Najvaznlje je hilo razvltt purrijsko-politlcki rad, podiCi moral nagfh vojnika

i ucvrstifi u njirnu vjeru u vlas lite suuge, 11 neizbjedncst urusteuja protlvnlka na pr ilaaima Moskvi.

U trupama se danonocno odvljac napregnuti red.

Ljudi su od nepora i ncsanicc bukvalno padali s nogu, ali su podstaknuti osqecanjem osobne odgovoruosri za sudbinu Mcskve, ea sudbinu domovine, Iavrsavejuci direktive Partl]c, obavljali golcm rad na stveranju cvrstc obranc 1111 pr-ilnvinm gfuvuum graJ" ..

Jed u noci izmedu 6_ i 7. oktobra otpocelo je prcbacfvanjc trupa iz rczcrvc Stuvkc i su susjednih Irontova na Mozajsku olnambenu liniju. Pristizalo je cetmaest pjesadijskih divizija. sesnaest oklopnih brigada, vise od ectrdeser ertiljerrjvk.ih pukova i \li,. d rugih jedinlca. Ponovo su fcrruirane 16, 5, 43. i 49. anuija. Sredinom oktobra njihovo ukupnc brojno stanjc dostizalo jc 90 hiljada ljudi. Nu(uVTl(], I" .'11 ,,"ug'" hile (]ciglecli1o nedovoljue da hi se stvorila kontinuiraua i pouzdana obrana. Meduttm, Stavka u to vrijcmc ni]c raspolagnla drugtm mogucnosttmao a prebacivanje u-upa s Dalekog istoka i iz drugih udaIjenih rajona bib ic usporeno mnogim raalozima. ZaIO smo odlucili cia prvenstvcno zaposjednemo najglavnije pravce: volokolarnski, mozajski. malojaroslavski. kaluskl. Na tim pravclma koncenrrlrali smc glavna artiljcr'ijska i prcrotenkovskn srcdsrva.

Na volokolamski pravac uputili smo stab i komandu

16. artiljcrijc na eclu s K. K. Rokosovskim, A. A. LubaceYom i M. S. MQlinjinom. U saatcv 16. armi]e ukljuCili smo nove jedirdce, jer su njene divizije. dodijeljene 20. anniji, ostalc II obrucu zapadno od vjnzmo. Peta arrntja pod komandom gene:rala U. D_ Ljeljusenka (nakon njegova ranjavanja komandu je preuzec general L. A. covoroy), konccntrlrala sc na mogajskom prnvcu: 43. m-rruju pod komandom gellerala K. u. Goluhjeva zaposjedala je

malojurus!avski pravac, 49. armija pod komundom generala T. ri. Zuharkirm koncenrrtrala se na kaluskom pray-

U pozadini trupa prvog esalona Zap;).cil1og r ronta izvadani su ()p~t::'.ni inzinjorskt radovi na stvaranju obrane po dubini, kopanl su protutenkovski rovovt na svlm pravcimn koji su hili ugrozent od strane proli,·"i'::kih oklupnih jedinica. SInh Zapndnog fronta isturao je svcje rezer ve na sve glavne pravce.

Sl~jb Ironra uskoro se premjestio u Pjetlniskovo. I" tog naseljenog 1Il,joosta vudtle su telcfonsko-teJegrafske 11- nije prerua kopnentm i zrakoplnvnirn jedtnicama Frcnta. Uspcstavljena su Zi6anc vcze i sa Stavkom Vrhovne ko· maude.

Na taj nacin, u su~tini uzev, punovuje stvoren zepedni front komc jc povjerena histcr-ijska misjja: nhr"l1la Moskve ... «

General Franz Halder, naceluik nje,llat':kog Generalstaba kopnene vujskc, zabiljcfic je 10. oktobra 1941. godine u svom ratnom dnevniku nyu: »105. dan rata. Operacija'Iujhm razvija se gctovo klaaicno. Old<'II>P'<:I grupa Guderijana, nastlJpajuCi prcko Orela, prodrla je do Mcenska ne natlazeq ni na kakav nlpur. Uldopna grupa Hoptnern (Heptncra) munjevito se probila kroz prouvnjcku obranu i ilhiln na rrmzajskl pravac. Oklopna grupa Hotha dopr la je do Holma ... Prmil;nik nastnvj]a svuda da j dalje ddi ncnapadnute sektore fronta, zbcg cega J',,"'d~lu.ii u perspekuvr duboko opkoljavanje ovih grupa protivnika.«

Sovjcrske trupe koje su bile opkoljeue zapadno od Vjazuie nnstuvilc su da prufaju snafan otpcr prouvniku. One su nancs.ile protuud«rt", pukusavnjucl da ac probiju

iz cbrucc i spcje sa Crvenom urmijom. Ali ti njihovi pokusaji nisu urodili uspjehom. K'OI11!H"b Zupndnog Fronta i Stavka cinili su sve sto su mogli da pomognu opkoljenun jedinicama. bomburdirunc su Iz zraka protivnicke trupc. bacana je iz aviona hraua ; municijn. Nu blast, nl Zo.pudni front, ni Stavka nisu u to vrijeme raspulagali potrebnim ljudstvum i srcdsrvtma da bi razbtlt njemacki cbruc. U toku dana 10. ; 12. oktobru Stavkn je poslala opkoljerum armijama telegrame u kojima su bile b.nesene odredene informucije u pronvctku i direktiva za probijanje Iz obruea. Kornandantu 19. arnuje genernlu M. F. Lukinu hilo jc povjcrcno epee rukovodeuje tom akci.lUlIl Medutim, u meduvremenu jc bilo izgubljeno upravljanje opkoljcnlm armijama, pa na oba telegrama nisu stigli adgovcri. Zbog togo su trupe morale da se probijaju iz oh"I1_ la samo u pojedinim grupumu. Uhvaccn je radiogram kumundanla 19. armije generals Mibaila Fjodurovida Lukina; »Trupe sa hare do posljednjeg vojaika i do posljednjeg metka«. A sam un, buduc! da jc bio u nesvjesnoru stan,iu, ranjcn u nogu i u ruku, koje su potom hilt! umputirane, pao]e n njemaeko zarcbljeulstvo.

U svcjlm sjecanjtma N. Ohapkin i P. Silantjev, kcji Sit sc probijali iz obruca s 2'1. <Iivi~i.ium, prtcaju- "JuriS! nasih trnpn slijcdili su jedan za drugim, a pre!ho<lirn im [e arriljerijska pnprerna. Oscblto su bili aestcki nasi judsi 8-12. oktobra, kada se IJ l.>Urbu ukljudila baterija »kacusue knpcrana Flerova ... Za Nijemce je bila potpuno neocekjvuna ufanziva opkoljenih bataljona i pukcva sO".ielskih trupa. Oni su svakuko SJDII!raJi da su nase opkoljeJl~ jedinicc bezopasne poslije pretrpljenth teskjh guluraka, I odjednnm su tl pnkovi i baraljoni smogli snage i krenui] prema istoku, Nijt'IlH.:i su ruorall brzo privud velike jedinice i borbenu tehniku fi drugih sektum IronI,

Borbena aktivnost sovjetakih trupe u obrucu ozblljno je utjecnfa nn potonji razvo] dogadaja. U pocetku bitke opkoljene jedilli"", v edvule su za sebe 28, a kasnijc 14 njemacklh divizija kcje su morale cia zaostanu na torn sekturu ne mogavfi tako nastaviti napredovanje prema Moskvt. Sredilluro oktobm jedan dio opk.oljenih jcdinica probio je blokadu i povukao se ua Moi;;.jsku uhrambenu liniju , H drugi se dio prikljucio partizanima iii je sam stvorio partjzanske odrede. ostere su snagc ili unfstcne ili zarobljene. ViSe desetina hiljada sovjetskth huraca xnrobljenc 50 iii je stradalo u borbama. Ipak, zahvaljujuci upornosti i (;vrsli"i sovjetskih trupa kojc su sc bortle kod Vjazme. dobiveno je dragccjenc vrijeme za urguniziranje ohranc na Mo~ajskoj liniji.

Kalinjin.ska ubrembenn opernclja pocola jc to. oktobfa 1941. godine kada su njemacke uupe krenule u ofanxivu protiv jcdinlca desnog hila Zapadnog i 31. armije Rezervnog f mill" II pravcu Rfevn i Kalinjina. Trupe Zapadnog fronta, odupiruci se njemackoru vatrenom valu IKIVIJkle.o S\1 so 14. oktobra preko Volge i ucvrstile na 1iniji Selisarove, IHev, Slaric:J. Ovdje je bile zaustavljeno naprcdovanje njemacke 9. armije.

Meduti:m, njemackl 41. motortztrani korpus uspic je da jo~ 12. oktobra zauzmc Pogorcloc rjorodtscc, Zubeov i LolCiSino. NepoHedllo za njim pn:':llm Kalinjinu su nastupali 6. i 27. njemacki korpus. U susrer njemadldm trupama iSla jc 5. pjcsadijska divizija, kojn jc u pokrctu stupila u borbu. Meiiutim, snage su bile nejednake, pa .ie prctivnik uz pomoc masovne prtmjene avijacije 14. okrobra zauzec grad.

Prtvremeno gubljeuje Kalinjina znatuo je jl'Qgt)r~"ltl sltuaciju na spoju trupa Zapadnog i Sjeverozapadnog fronta. Odavde je protivnik mcgee nanijcti udar kako u leda trupam., S.ielierw.apadnog Fmnta tako i zaobilnze-

njem Moskvc sa sjevera i sjeverolstoka. Zbog toga au Stavka i komamla zapadncg fronta poduzele niz mjera kako bi poboljsali situaciju.

.Ius je 12. oktobra general Ivan Konjev, zamjcnik komandanta Zapudnog tronta. prcuzeo komandu nad I,·uparna u rajonu Kaliujiua i nud neklm jcdinicama 22. i 29. armije, koje su sc privukle sjeveruo od li";j,,, Rzcv-Kalinjin. Ostm toga, Stnvka jo pojecala taj sektor s dvije konjicke divizije, [ednom oklcpnom brtgndom i jednim motnciklisjickim pukom. Isro tako, pc direklivi Stuvkc 17 oktobra formiran je novi Knlinjinski front u koji su u~li, pored navedenog pojacanja pridodatog SfI Sjeveroeapedneg f runtu, i 22, 29. I 30. armija, koje su do tada pr-ipadaIe Zapadnog Fnuuu. Zn komandanta fronta odreden je general Ivan Konjev.

1'0 naredenju stavkc, trupe Kalinjinskog frcnta j$;tng su dana izvrsile prutuudar prortv 41. njcmackog mctcrtnranog korpusa, kcji je nastojao da se iz ro.jorm Kulinjine probl]e u Tm-zck t zadc Ira Icda trupama Sjeverczapaduog fronta. Njeruacki je korpus hio odbeecn na polazne polo:rojc.

Pored pokust.j<r dn se probljc iz rejcoe Kalinjina prerna Torzoku, protivnik je istndobno nastojao da zada udar i~ rujona Rjcva u pravcu Torzoka, Vi~lljeg voloceka i Bologoa snagama 9. armije. Medutim, jcdinice Kalinjinskog Fronta energicnc su osujetile i l .. j pokuiiaj, pr'inudiv~i 9. armiju da prekine ofanzivne akcije i da krajem oktobra prijede U obrnnu na lin.iji &I&1:arovo, rfjeka True, Knlinjin, Turgincvo.

Na Iaj nncfn, mocne 9. armlja bila je iskljucena iz ofanzive na Mcskvu, Stu je omogncllo Zapadnom fronru da Sf! efikasnije ucvrstt na MOZajskuj liruji, dohivujucl u vrcmenu till laksc organlzira obranu glavnog grade.

Ali. usprkos tom trenutnom olakSanju situacija ae i dalje pogcrsavala, a opasnost za Moskvu rasla. Zbog neposrednog ugrofavanja Moskve, dio sovjetske vlade I strana predstavnistva napustlll su Moskvu i prebacili se na istok, u KujbiSev. Bitka za Moskvu tek treba da dostlgne vrhunac.

davoralfa@warezhr.org

»MOSKVU TREDA POTOPITI! ..

Od 13. oktobra rasplamsale su se festckc bnke na svim operativnc vrlnim pravcima koji su vodi1i prema Moskvi Opasnost za Moskvu je nelzmjemo rasla. To su bili strasoi dani za Crvenu armiju, za Moskvu i ea Sovjetski Savel. uopce.

CK KPSS i Drfavni komitet obreoc donije1i su odluku da se iz Moskve u Kujbisev hitno evakuira jedan dio centralnih ustanova i cjelokupan diplomatski kor, dio Gcneral!taba, vcllka vojna poduzeca j naucne i kulturne ustanove glavnog grada. U Moskvi su osralt Drfavni komitet obrane i Stavka Vrhovnc komande, ostali su i vodcci rukovodioci Staljin, Molotov, vcrostlcv, Maljcnkov, vestljevski i drugi.

Oko milijun njemackih vcjnika krenulo je u odlucujuci juris na Moskvu. Vee je najavljena svecana parade fdistickih trupa u »osvojenome sovjetskom glavnom gradu.

Feldrnarsal Walter Brauchitsch, komandant kopnenih snaga, izdao je 12. oktobra direktivu .0 nacinu zauzlmanja Moskve i postupanja s njenim stanovnlstvom-, koja gfasi:

»Crupl armlja Cenlar.

Glavna komandn kopnenih snaga narcduje:

Fiihrer (Firer) je ponovo odlucin dn st~ ill' primi kepitulacija Moskve, cak aka je protlvnik i bude ponudio Moralna osnova 0.'" mjerc potpunn je jasna u oclma ctjclog svljeta. Istc kao i u Kijevu, 7.>1 rla~., u-upc ~oZc nesIatt lzuzetna opasnost od mina usporenog djeluvanja. Zbo{; toga trebn vodtt! brfgu da jc jos u vecoj mjeri moguca analogna situacija u Mask'l; i Lenjingrndu. Rusk! je radto javio da jc Lenjingrad miniran i da ce se brantti do posljednjeg hnrca.

Treba imati na umu ozbiljnu upasnust od epidermje Zbog toga nijcdan njcrnacki vojnik ne treba necrganizjrauo da ude u te grudove. Nn svn kog koji bl pokugac da napustt grad i prode kroz uare pozicije treba pucali i vruWi ga natrug. Manji, nczatvorcni prclazl. kcji omogucuju masovni odlazak stanuvnistvn u unutrasnjost Rus.ije, mogu se same pozdraviti. I za druge gradove treba da va:1;i pravilo da ih prije zauzimanja valja uniStiti artiljerijskom vatrnru i bcmbardiranjem i"F, zrnku, a stnnovnistvc nat]crati u bjekstvo.

Porpunu hi neodgovoran bio rizik :f:h'ota njcmackih vojnika ram spasavauja rusklh graduva od pozara iii davat! stanovulstvu hranc na racun Njemacke.

stc veci broj stannvniku sm'jel"kil, gruduva budc udIazlo u urnnrasnjost Rusije. to ce veer biti kaos u Rusiji i lak.~~ cc so upravljatl okupiranim istocnim rajonima, lakje ce se oni Isknristnvnti.

Ta Fuhrerova direktiva treba biti sacpcena cijeloru

komundnom kadru " .

'preba takoder sro Ie moguce prije odsjedi gmd nd kuruuniknclja ko]c ga- povczuju s vanjskim svijetom

Dalje upute hiL (:e du I" kasnije.«"

Avljacija je iz dana u dan pojacava!a bombardiranjc Mcskve. Gctovo svakc noci objavljivana je zracna uzbuna. Medutirn, moskovsku pruruzraona obrana funkclonimte jc bcsprljekcrno. Po odJuci Drzavuug kornitetu obrene rnasu grudana obueavala se protuzracnoj obrani. U acvjctskom glavnom grmlu I na oblilnjim aerodromima koncentrlrane su bile velike Iormacije lovnca formiranc u tuku jeseni. Moskva je raspolagala i zuacajnim [CHIIacljama jurfsne i bombarderske avijacijc, kc]e su bile neposrcdno potcinjene Stavki. Protuzracna ohruna hiln je opskrbljena dovoljntm brojem protuavionskih topova i mftraljcza. Iznad grada letjeli Sll znprccni aracnl baloni.

nrzovnt komitet obrane odlucio je 12, oktobra da se nepcsrednu u rajonu Moskvc izgradl cbrambena zona. Glavna linija gradena je U obliku luka na 15-20 kill ud grada. One jc pralazila duf kruzne zeljeznicke magistrale. cna ... slsrem ubrune na blisklm prtlnzima gradu dobio [e nazfv Moskovska zona obrane.

Isla tako Dd.avni je komitor ohranc izdao dlrekrivu da se ad 19. oktobra uvede upsadnu stan]e \l Moskvi i u ckolnim rajonima; u svim trupama koje su branile grad uvedcna je Il<r.,islruza discipfinn.

U borbama, ko]e po ze5tini teskc da imaju premca. sovjetske Hll trupe sredincrn aktobra uspjcle zadriati nekollkc dana annije Grupe Caliar kuje su napadalc promil. Moskvl. Ipak. pred nadmocnijim protivnikom mora-

le su nastavlf [lIwl<lb.:njc, napustajuci 13. oktobra Kalugu, 16. oktobra - Borovsk, HI. ckrobrn - Mozajsk i Malo· jaroslavcc. Tek uz nadcovjecanske n"I'OH' njemackc su trupe zuusiavljcnc na linlji VolSkog umjetnog jezeru, is· toenc ad volokolamska i d n lje dill: linl]c rtjeke Nare i Okc. a na jugozapadnim pi-ilazima MI)~kvC! - u rajonu Tulc"gJj" ~11 50, armiju cvrsto podrfavali odredi tu'lskth radnika.

Priblifavali su se odlucujuci dogadaji. Zhog TOg" Jc Vajni savjet zapudnog tronta za glavnu liniju obrane lzabrao liniju No\'o-:laviduv~ki-Klin-Istrinsko umjetno jevero-c-Istra-c-Krasnaj Pahra-c-Serpuhuv-c-Aleks!n. Izharem te liuije Vojni jc savjct htio sprijeciti prodor PI'O" tivnika u Mcskvu.

Njcmacke su trupe u toku oktobarsl .. , ofunzivc uspjole naprednvntt 230-250 kilcmetara, ali nisu uspjele 05[\'a· riti ciljeve prcdvidene planum Tajfun. Crupa armija Cen· tar bila jc prisi1jena. da privremenn <1bu~l.;l\·i ufanzivu U rome be sasroji nnjvafniji rczultat okrobarskog razdnblja bitke za Moskvu, jer ,Ie vr+tcmc rndllo za Crvenu ar-

miju.

Sovjetska lc komanda smogla snage cia savlada goIcme teskoce koje su naMal., LJ oktobru no. pri lezima Moekvi. Zapndnl je front popunjen truparua iz rexervi Slavkl:' i jedinicarna prebacenim s drugih Irontova. Ovaj je front dobio 11 pjesadijskih diviviju, 16 uklupmh hrigada i okc 4() n rnljcrijskih pukova. Krajem oktobra na rr'l)rll.u od seliaarcvc do Tule borilo se vee deset armija dvaju SOli' jetskih frontcva. Branioci Mn.~l."." burcci sc za svekt pedel] svojc zcmlje, najprije 5U uspoi-ili, a potOI11 znustavili prouvntkn, stvortvst kompaktan obrambeni front. Nje· macka operacija Taj[un hil" jc ukroccna hrebroscu, evrsttnom i vjestinom Crvene arrnije.

Bilka na rnosknvskorn pravcu skupo je stajala Nljemceo Prcma pcdacirua koje navodi u evom dnevniku nacelnlk njemackcg Ccneralgtaba. general Helder, gubtct njegovih trupu U cktobru mjcsecu iznosfli su 135 hiljada Ijudi. Po prlznanju njemcekjh gcnerala. sudionika buke, oni 511 bili iancnadeni snagom otpnru suvjctskth trupa i svojlm gublcjmu no prtlezlma Moskvr. Tako uarelnik steba 4. njernacke armije, general Blumentrtt, pise u svcjlm sjecaujima: »Kada smo se sasvim l'ribliiili Moskvl, nnenada se uaglo promijeniIo raspolozenje mL~ill komnndn nata I vojnika. S cudenjem i Hl7.0tarenjem smo kcnstatirali II oktobru i pocetkom novembrn u" razbijeni Rusi uopce rusu prestali postojnti kao vojna aila«. Sve je 10 naveto. komandanta 4. armije Glintera (Gintcra) Klugea da krajem oktobru prcdlofi kcmandi Grupe urmija Centar odlaganje clauzlve on Mnskvu do proljeca 1942. f:(Jt!ine. Ali njcgcv prijedlog nije prthvacen.

Njemacku je nvijacija, medutim, nastavljulu SR bcmbardiranjeni Mu~kve, ali SlI sc njeni avioni tesko prohijuki do ciija. U jednom rakvcm napndu 29. oktobra na zdanje Generulstab .. bio Je Iakse povrijedcn general Arcksandar Vasiljevski, [I oba njcmacka aviona koja su se ]lrnhila do ulice Kirova, gdje St1 nalaztln ova zgrada. su cborena. Moskovskn protuevionska obrana radii>! jl' bcsprtjckcrno. Doduse diu personala Ccncralstaba kcji je ostan u Moskvi. radio je u najkrificnijirn rlantma bitke pretefno II specijalno prllagodenim proatorijama rnetroa, dok sc Staljin nijednom nije shl~io svojim podzemnim kahlne tom u krugu Generalstaba. Onje ncjcescc rndio u jednorn posebnom krilu zgrade Generalstaba.

Stavka nijt: sumnjnla de njcmacki Ocneralstab pr-iprema novu ofanzivu .i zato je nnstnvljcn grandiozni danonocot Old na utvrdivanju cbrambene zone. IJ prvo] poluvlni noverubra LI Mos kvi i na njenim pr-ilaaima izgru-

deuo .ie (ne 11t'::ullajul:i rulnsku polju] 325 kjlometara 1<.-'11" kovskih prepreka, 256 km protupjesadijekih prepreka. 3_700 vatrcnih tocaka. okc 37.500 mctalnih ~jcZcva".

Mada ~LJ ve(: ou 1. noverubm ujemackl Eellen.1i mugl; da gledaju krcz dalekczor dljelcve grada, Moskva je nastavila da prkost osvajacima. Na cevenom rrgu cdrfana je 7. rlO\'emllf'a ll'auiciolla.iJm vojna parucla, posvecena 24-godHnjici velike oktobarske socijalisticke revolucije.

U napjsu »Ritam parades" general P. A. Arrcmjcv pise: loU ncci izmedu 30. i 31, oktobra, ja sam u svojstvu kornandama Maskovskog vojnog okruga i Moskovske zone ohmne retcnreo 0 struactjl \1 Stavkl Vrhovoc kcmandc J. V. Staljin me je upitao de u se !l1i spremamo za parade trupa Moskovskog g:arnizana u cast 24-godiSnjiO;: Oktobru. Ja, razumtjc se, ntsom skrlvno reskocc, pozvao sam sc na tesku situaciju i na nepoatojanje dovoljnog broja su dionika. Na prlrnjer. za paradu je potreban odredeni broj vujniku, a jn ih msnm tmno, kno Sow ntje bilo ni artiljerije, jer je ona bila koncentr-irana na vatrenim pole zajtma.

U orlgovoru mi je recenn dn valjn tmntt na umu politicko znacenje te parade. I izdato mi je naredeuje: prtpremiti paradu, pronect potrcbnc jcdinicc, pomoct ce artiljerija iz Gluvne arfiljer-ijske upruve. U hit ee i tenkova Ja sam odreden da komandlram paradom. a raport je trebao primit! - marsal Scmjon Budoni. Upozoren sam da 0 paradi nitku nil srnije ni~la znurl, ostm srrogo ogrenicenog broja ljudi.

Morae sam se pobrfnutt da parada budc lmprcsivna Zajedno s prvhn sekretamm M(l.~ko\'sknl:l gradskug komiteta A. S. Scerbakovom pozvac sam komandante jedinica koje su bile cdredece da 7, novcmbra prodefiliraju

Crvenhu trgom, Saopeili smc im specljalno priprcmljenu vcrslju: MoskovljEllli hi zcljcli vidjeti vojne jedinice koje se spremaju za odlazak na Front, zbog toga je predvnleno du xe sredinom ncvembra izvrsi vojnn smotre u blizini Krimskog mcsur. 0 tome da ce se 7. novembrn cdrfatl parada, komandanti su suznali tck u 23 sata 6. nuvembra. vecme lUIS je zabrinjavaln kaku Ce se driati neprfjatelj jet' su Hitlerovci pred cijelim svijetum rasrrubill cia cc ani organizh-ati IIU Crvcnom trgu paradu svcjill ;>lltljJUbjlldi\'jh" trupa. Morali smo hilj spremni za SV:lku eventealnosr

Jo~ zu vrijcme razgovora u SUI\;cj uplrao sam Staljina: »Kako tn~hu poslupiti ako ujurro 7. ncvembm nep rtjntcljska avijacija napadne Moskvu?" Odgovor ie bio kratak: treba poduzen sve mjere da nijedan njcmeckl evicn ne prodre ua mcskovskc nebc. Ali aka do toga ipnk dude, paradu ni u kom slucaju nc rrcba odlagati.

Odrcdeno je da parada pocne u 3 satt ujurro, a vee u 5 sart ujutro nil ulazu II trg pocela Je pristieati vojsk u _ 0 vremcnu pocetka parade ubavijestfo sam clenove Politbiroo nvcoc 6. novembra, odmah Hakon zavreetka svccane akademije na slaliki metroa »Majakovski«.

U 7 satl i 45 minuta izjahao sam 'III kunju kroz Ntkoljska vratu Kremlja. 'Iccno u S san. jasuci na konju, iZIISao je kroz Spasku kuptju morsal Semjon Mihajlovic Budonf Prcdao sam mu report i pruuo gn dok jc jzvrsio smcrru pcstr'ojenih jcdinica. Surova, hrabra lim i gromogla.'Ulo, poput zakletve, rusko »um«! Svaki je u tom trenutku osjccao nepokolebljlvu odluennsr ratnlka da ob'rene Mashu, Porcm [e s tr-ibiue Lenjinova mauzcleja go. vorio I. V. Staljin: aU vas gledn ctrav svijet kao u snagu koja j~ sposobna da uLl~ti pljackuske horde njernacklh osvajaea. U "as glednju pcrohljeni evropski narcdi, koji

su pall pod jaram njemackjh osvajaca, kao na svoje oslo bodiocc. Varna je 11 dio pala velika oslobodflacka misijal Rat koji vi vodite oslobcdtlaekl jc i pravcdan. Ncb vas u ovom ratu nadahujuju viteski likovi nasih veltkfh preda ka - Alcksandra Nevskog. Dimitrija Donskog, Minjinn, Dlmitrfja Pofarskog, Aleksandra Suvorova i Mihaila Kutuzova! Neku vas Mili pcbjedonusna zaxtava veltkog Lenjinal«

ZaLim it' )JOc_L-'O svccani defile jcdlnlca. Pored Lenjlnova rnauzoleja prolazib SLI pitomci I'Djllih aka<.lt:Dli_ia, motoriztrana pjesadija, pjesadijske jcdinice, bataljonl moruara i utlredi nnoruzanih radnika. Defile su zavrsfle kolone tenkova. Parada je trajala nestn dille nd joo"og sate Mnogc su [edinlce sa Crvenog trga odlaaile pravo na front.

Parada Il Muskvi izazvala je vellki odjek ne samo kud stanovnistva i ratnika Sovjetskog Saveza, vee i u cijelcm progrcslvnom svijetu. Ona je pokazala cia je obrana Mos. kve cvrsta, a njeni i"-'Hliod nepokolebljivi .

Istoga su dana odrzane vcjne parade u Kujbisevu i vorcnjetu. One su predstavljale smcrru borbenlh reservi Crvene arrmje. Govoreci na paradl u Kujbgevu, marsal Kliment Vorcsflov jc, pored ostalog, Istakao veliki znaeaj par rizanskog rata kuji se rasplarnsao II Jugcslavijl j koji Je pokazao prtmjer drugtm porobljenim evropskim narc dima. »Kljc dalcko dan - rckao je on - kada co svt opljack,.,,; i punizeni slavenski narodi, kao [ugcslavenskt par tizani krenuti protiv pofivotinjenih fasnsticklh nepn jatel]a. kada cc ih zbrisati s ltca zcmljc zajcdno s njfhovom r;I?,bnjrJ;i",knm teurijom 0 slavenskc] nizoj rnst.«

Gubeci iz dana u dan u sve vecc] mjerl dah, njemai:ka se ofanziva krajem okrobra zausravila. ali su se na po[edinim sckrortma i daljc vodf!c krveve borbe. Brjanski front, na cijesn jt> fel" stajao general A. 1. Jerjomenku, i

rlalje se nalaztn u teska] sttuacljt. Vecina njcgovih trupa hila je U obrucu i 5 mukom se probijala na istok. Uz StIlIhovitc napore, njima je ipak uspjelo da se 23. oktobra prohiju iz obmcu. Gonccr osratkc trupa Brjanskog fronta, celne su jedinice Guderijauove annije 2\1. okj.obru stigie do pred Tulu.

Slavnu stmniCl1 11 historiji bitkc za Moskvu lsplsall su branioci grada Tule koja se sve do 10. oktobra nalavila na scktoru Brjanskog fronta. Zauzevsi Ore], njemacke su trupe krenule prerua Tufi. U to vrijcme, osim pozadlaskfh sluzbt SO. armije, koje su bile u stadijuruu Iormiranja, 0\1- djc nljc bilo trnpa sposobnlh da brane grad. U drugoj polovini oktobru u mjO[1 Tille povlacllc su sc tri vcoma prortjedene divizije. U tim divizijama, po rtjecima marsaia 2:11koV8. bilo [e SOO do 1.500 boraca, dok su u ar-tiljerijskom puku preos.tala svegu {:eLiri lora. Jedinice kojc su sc povukle bile su veoma premorene.

»Stanovnlci Tule - plse marsal Georgij zukov - pruztlt su naqm trupumn veliku pomoc 1.1 popravcl orusje. i ratne tehuike, kao i u Sivanju odjece. Pod rukovodsrvorc gradskih partijskth ot-ganizacija oni su danonocno radili kako hi. nase jedinice osposobtlt zn borbu. Komitet za obranu grada ..• uspio je u kratkcm roku da fonuira i nao[tll.a radnlcke cdrede. Zajedno s jedinicama SO. armlje, om 5U se viteski borill na bltaun pr-llazima Tule i nlsu do. pustili neprijatelju na ude u grad.

Bmntoci tulskog sektora sa svih su sc strane strmoglavili na Guderijanovu armiju koju je 30. oktobra pokusala prodrijeti u grad. Gudertjan je racunao da zauzme Tulu s pokreta (kao ~to jc bio zauact Ore]) i de tako obuhvati Mcskvu s juga. Meduum, lo IlLU u oktcbru nlje uspje- 10, njegovi napadi su odbijeni, a ujemacke su trope pretrpjele prlli~nc gubltkc.

Ddlukom Stavke obrana Tule je pocev od 10. ncvembrapmjenmll Zapadnom frontu. Brjanski je front biu rasformiran i pojas cbrane koji jc drfao Zapadni front

ponovo je znatno povecan.

Ma kolik:u da Je nepr'ijatelj pokusavao u toku ntnelllbra zauzetj lulu i time ulvoriti put za Moskvu s juga. all nije postfgao nikakav uspjeh. Grad se drzau kao neprtstupacna tvrdavu. Thill jc vczala i ruke i noge citavo] desno krilnoj grupaciji njemackih trupa. Tada je Guderfjan ad. lucio dn zaoblde grad. ali je zbog toga bto primoran razvuci svo]e snage- Zbog toga je njegova armlja izgubila operattvno.rakncku gusunu trupe.

f'uli i njcntm stanovnicima pripada istaknutu uloga u razbijanju njeruackjh u-npa kod Moskve.«

Opadalo Je IgiX kasne jesenf. Otpadalt su jedau za drugim - Itstovr kalendara.

Jeseuji novembm-. U pfanovtma njemackog General Stabn vczanih za Sovjetski Savez, oktubar jc bio mjesec u kojem je trebalo da se ostvari prixeljkivana pobjedn njemackog cruzju. Vr-ijerne Jc prolaziio. Nailaxila je ruska zlma. Rukovodstvo 'I'receg Retcbu sve je "He obuzimala uervoza. Njlma so zurtlo. Vrhovna komanda .i komnnde Grupe armtja Centar zakazali su hftau zajednicki sastanak u bjeloruskom gradu 01"5i ..

Jutro 13. ncvcmbra 1941. godine. Sirokom vuebskom ullcom, pclupraznog bjeloruskeg grada, jure crni »majhahie i »hcrhi •. Na oblijnjem poljsKOIJl uercdromu spusuo se »junkers-Sge , pracen eskadrilama najumdernijih lavaca. Ddavde sa oklopna vozlfa prevezla putnike u Orsu, 'I'rostruki kcrdon esesovskih nslgumnja ckruzlo je zgradu

u kojoj su ae okupili na savjetovanje komandanti njemadkih arrnija. U omanjoj san dogovarali su sc fcldmarsall i generalt. Cesto su se I'.ule tthe, oprezne repltke:

- U postojecim uvjetima ... Moskva .

Komandunt 4. urrnije von Kluge predfuze da SEl ofanziva na Moskvu odlozi do proljeca 1942. godine. S njegovtma prljcdlogom sloaio sc komandant Grupe armija .Tug, feldmareal Rurulstedt, koji istoduhuo moli komanta kopnenih snaga, feldmarsala Ih-auschitscha da pojaca njcgovu grupu radi brfcg naprcdovanja u prevcu Rostova. Kumarulant dupunske vojske gener-al Fromm predlaw da se Sovjetskom Savezu ponude mirovm pregovcrt kako bi sc izbjcgao rizik vodcnja rata na dva Franta ..

Usao ]e Hitler. Zuustuviu se kruj stola I1a kcme je bi·

la rasirena velika karta. Pocec je govoriti Isprc-

kidanc, maglovito, s tajanstventm znacenjem, Piti]a.

Putuvi lustorije. Vi~a misija, predodredena sudbi .. Presti? nove Njcmacke. Providenjc nc ostavlja

tzhor-

I usred zbrke zagonetno-pretecih fraza razgovjetno I

jnsno rcccnc su r'ijccl:

- Moskva se mora zauzeti, a nakon toga isceznutl s lica zcmlje.

Njemacki tavou, a ruedu njima i uspomene Fabijana Schlabrendorffa (Slabrendorfa) oruogucuju nam da potPurlO rocno rekonstrulrnmu s.liku toga snvjetovanju i cia utvrdimo: Hiller je donoseci svoju odluku, polazio ne toIiko od vojno-strategijske svrstshodnosti. koliko

tiCkih cijjeva. On je smatmo dn bl udustajanje 0(1

vc prijetilo komplikacijama uuutar Reiche i medunarodnom blamazom,

· . Rckavsi to, Hitler je sjec, ria eelu mu Jc tabro zncj, zatvm-lu Je oei i utonuo u razrnisljanje. Nekolikn je ruinuta u sali vladao Iajac.

- $to misle geaerallt - Fuhrer je uaglo podigao glacu i pugledao pravo u Dei Brauchitscha. Brauchusch, Halder i Bock podrzali su vcdu Rcicha.

Hitler se zabacfo na vtsokt nasion fotelje i kazao:

- Tamo gdje se danas naluzt Moskva trcba cia nasrane more kojc cc zauvijek skriti ad civiliairuuog svljcta prijestolnicu ruskog narodn. Ali Moskva se najpr'ije mara, raaortd ... Svaka forma kapitulactje trupa i stenovotstve bil(:e udoncena. Svc mora poci na dna. Moshu 6:: porcpiti veda Yol~kug [ezern ..

U skladu s Hitlerovhu zahtjevima i vfzijema. sredinom novembre njcmacka je komanda ukurbano pr-ivukla u rajonu Mcskve 10 dopunskih divizija i izvrSila pregrupirunje snaga. Njemacka je komanda beetle na Moskvu - kaze mursal Vasiljcvski - svoje najbolje, elltne jediniceo Protivnicka Grupa urmija Centar znatnc je nadmasila 11Il~C snage koje su se braude na moskovskom pravcu Nijemcl $U ovdje Imali dva pula vise vojnika i oficira, dvu i po puta vi.se topova j mlncbncaea i jcdan i po puta vise tenkcva negc nu. Na krllhna Zapudnog tronm. gdje su njemacke trupe nnnosilc glavne udare svojim oklopuun arrnljama, oni 5U imali .iu~ vecu nadmoc u ljudstvu i teh nlci. Protivnik Je bio mnogo nadmocntp i 1l bornberdcrskcj uvijeciji

Po planu njemai'k.e koroande, 4. armlja u suradnji s uklopnim armijama trebalo je da razbije suvjetskc trupe U okoltn! Moskvc i da opkcli n~ glavni grad sa sjevem i juga. Na istoku je trebulo izbiti rut liniju: Rjazanj-c-rijeka Oka do Kolomne-Jegorovka-Orehuvu-Zujcvo-rijek:a Dubuu. zunm je obruc oko Mcskve trebalo du ide butnom zeljes.nickom maglstralom.

Sovjctska vrhovna komanda procjenjujuci pocetkom novcmbra sttuaciju na moskovskom pravcu, konstatirala je da oslabljeni prodvnik nerna JDS u .... ijek dovoljno suag<! da obnovi ofanaivu, a Crveua annija ne raspulaze mo. gucnosnma da u tom rrenutku pri.iooe iz nbrane u protoofanzivu. Zbog toga su svi napori /;1.>.Ivkc bili usmjcrcni na ucvrsceuje Zapeclrmg rroul.ll, [IIl'III!1 kojcm SU, kako su pckazivali 11\)11:\\;i dubiveni izvidanjem, trebale da budu augaguaue udame grupnctje nrnrtvnf kn. Zbog toga Jc Stavka od 1. do 15. novcmbra ponovo pcjacala Zapadni Ircnt sa nekoliko svjczih pjdadijskih, konjlckjh i oklopnih d,vizija i bs-iguda. Vedinn nrmiju jc dobivala novc pro· lutenkovske tupuve i vi1(c barcrija -kecusa«. Ukupno je u prvuj polovtnt novembra Zapadni front dobio lClO hiljada novih vojllikll, 300 rcnkova I 2 hiljade topova. Ojacavanf su i drugi Frontovi nu mOEknv~klllll pn1V(:U - Kalinjinski i desno krilo Jugozapadnog Fruntn, koc i Moskovska zona obrane ... a

U ovo] ctapl rata, do uovembra 1941. godine, Nijemci su osvojili terituri] na kojem je prijc rata ijvjdo oko 40''' -ronovnuwa Sovjerskog Saveza. gu.ir:: ~e dobivalo 64';. ugljena 63'1, -lijcvanog Zeljeza, 58% cellka 60"1. aluminija, 38% iitaril'u, 84% prolzvodn]c 1cccra, .38"1, velike rogate stoke i Win svinja. Napaduru nn Sovjetskl Savez Nijcmci 6U Iakfickl osujetili skupljanje ljetiue Iz najbogalijib krajeva, gto Je imalo velikl znacaj pri dugotrajnom vcdenju

Pu mHljcnju, koje je feldmarsal Brauchitsch izuic na -avletovanjc u Om;, rndilo sc jos jcdlno 0 unistenju HUS· ke vivc silc-. Jo~ nekoliko hitaku .i CrVCII!1 urmija.Tiscne materijalnc pcmcci pozadine. bit ee slomljena. Ipak, sve jc ispalo drugocijc.

oa pniih dana rata u Sovjetskom sc Savczu pccco provoditi program moblljzaclje svfh snaga zemlje. Citnv djvovskt mehanizaiu drfave blc je recrganizlran za porrebe rata. VOle do septembrn 1941. godlnc uglavncm su bile poduzete mjere za provoden]e mubilizacije pr-ivrede.

Prvi ratno-privredui plan biu je izuzetno kompltctmn S jednc strnnc, trcbalo je do maksimuma iskorlstiti ka pacitete poduxeca 1] rndu za prcdzvodnju rarnc opreme za Crvenu armiju. A 5 druge - bile je neophodnou kmtkorn roku iz podrucja u bllzini fronta prebaciti na istok tvcruice iz Ukrujine, Bjelnrusijc i zapadnih podrucja Rusl]e. To je bto poduhvat koji je zahrijevac nadcovjeccnske napore. Trcbalo jc cvakulrati takve gigante kao sto 5U »Zapcrozstnlj« (jedna ad nnjvecih tadasnjlh lCclilCana 11 svijetu), »Djeprospecstalj«, lenjlngradsku tvornicu »KiTUV«, Horsku, Novokramatorsku, Mariupoljsku i mnoge druge [vOI'nice. L' neuhicno slczemm uvjerima, testa u ncposrednoj bHzini frouta. svakc se pcduzece morale denruntirati, utovanu u zeljeznicke vagone i sto brfe pustiti U rad II" novum D1.ie~lu

Evakuacija Industrtjsklh poduzeca iz podrucja u blivim Jronta 1.1 dubcku pozadinu. nevidena po svojim razmjerima i rokovima, hi 1; • .it! uspjesno izvrsena . Radilc se pod ctvoremm nebom. Ljudi su ZivjeJi u zeruuuicama j ~alllrirna, hrana jc bila oskudna. Radilo se i danju i nccu. Montiranje velikih pogo,,:~ i lvol'lli<::~ fl." lI(JVlIIIl mjestu obavljenc je za 3--4 nedjelje, a za 2--4 mjeseca poduzeca su dosrizala prcdratnu razinu prcizvodn]e. Na prtmjer, lIaj,ve'::a t:~UPlli";i avinm. u 1."11l~ji, u I'o~nl;.ju, Jab j~ pr~ng Jovca 14-og dana po dolasku posljednje kompozicije S opremom. rvcrnsca tenkova, cvakuarana iz Ukrajlne na Ural, dosttgla je prcdratnu razinu proizvodnje 46-<:Jg dsuu [11) lcciranju na novcm rnjestu. Tvornicki pogoni jo~ nisu imali krovcva, a masine 51.1 vee radilc.

Rezultaf svega lug~. poccli su sc vet osjecatl u drugoj faz.i bitke za Moskvu, rnada se urulska i sibirska industrija zahuktala u pravom smislu tek godinu dana kasnije, u vr'ijeme hitkc 7.11 Staljingrad. Ali bez Sibira, Urala i Dalekog istoka - Moskva ne 11i hila cbranjenn

~TAJFUNft JE UKROCHN

;~~Uk~ j~a ~~:!Ji~ M~:k!~r.:'ti ee aema

VaolUl KJo~ku¥

Vujni savjct Zapadnog fronta (:lukoy, Bulganjin, HohIov, Sokolovski) upozono j" J4. nuvcmbra trope 0 mngucc] njcmacko] cfanaivi -danas ili sutrae , ; ~aLru~.io od koruundanata da poduzmu ave mjere kako hi se ona cdbtla,

Prcma rijetima marsala Sokolovskog, njemacka je komanda privuklu nove snnge. skonccntriravsl do 16. novcmbra protiv trupa Zapadnog Ironia 51 diviziju (31 riciindi,i~ku, 13 oklopnlh i 7 motcrlziranih)

Na pravcu Volokolarnsk-Klin i Istre lcldmarsal von Bock jc angafirao 3. i 4. okJopnu armiju, koje eu sac;"ia,'al" 7 oklopnih. 3 mctoriziranc i 3 pjesadijske divizije, IlZ podrgku gorovc dvije hiljade trrpovu i snaznc zrakoplovne grupe.

Na pravcu Tula-Kagir udarnu grupaciju njemackjh trupa saejnj:l'.'ali sn 24. i 41. motorizirn.ni korpus, 53. i. 43. armijski korpus, s ukupno devet diviz.ija (od kojih &tiri cklopne) i mororiziranl puk 5S Gross Deutschland. Nju i" podrfnvala mccnc zrukoplcvna grupacija.

Njemaeka 4. an)lj,ja, kujtJ [e ~al,jl1ja\'alo sest armi]aklh korpusa, razvila se na pravcu Zveuigorod, Kubinsk, Narc-Fominsk, Podoljsk I Serpuhov. Upravo njoj je bilo naredeno da Frnntalnim ud u rima prtvuce na sebe trope Zapaclnog fronta, oslabi ill, a zatim uauese udar 113 centralnom sektoru u pravcu Moskve.

Nijemci su 15. novembre. zapo~i drugu opcu of anzfvu na Mcskvu, drugu fazu operacije Tajfun. Poeemi cilj ailovitcg napada bio je da se Moskva cbide sa sjevera. preko Klina i Snlnecnngorskn, t s jugn prcko Tule i Kagirc Prvi udar nanijet je 30. armiji Kalinjinskog fronta. koja je [ujno od Volskog jezera imala slabu obranu, Protivnik je tstudohno zadao udar i trupema Znpndnog fronra, koji je narocno bio jak na desncm krllu 16. aruuje. juzuu od rijcke sese. Pornocnl jc udar nanescn na odsjeku te armlje 1.1 rujonu Turjajeve Slohnde

Protiv 30. armije general Hoeppner (Hepner) bacio je viSe o.d 3tNJ tenkovo, kojima 50 suprorstavllu svcga 56 sovjetskfh lakih tenkova, starijih modele. Obrana 30. armijc bile je brzo raabijena

Istog su se dana razbuktale ognrcenc borbe u rajonu votokotemska. Ovdje. na pravcu Istre, napadale su dvije oklopne i dvijc pjesadijsko njcmnckc divizlje. Protiv 150 sovjetskih lakih tenkova protivnik je angaztrao 400 srednjlh renkova. Ovdje Je prilaze Moskvi branlla 16. armlja Rckusuvskog U njenom sasmvn btla je 3111. dtvizija gencrala Ivana Panhlova. Grupa boraca predvodena kome.sarnm Vesilljem Klockovcm nalazila se kod zeljeznicke stanice Duboseknvo. Najpr-ije jc \I prnvcu zeljemiC'ke pruge krcnula rem njemackih automancara. Pusrivsi ih da Sf prihli1c na ISO metara, branioci su Iencnadnc otvorili vatru i zbrrsnli vi~e od sedamdeser napadarn. Protlvnjcku se ~Cta povukla. Nakon odredenog vremena Nijemci su

ponovili napud 'Sa 20 tcnkova. Grupa Klcckova irnaln je snmo 28 boraca. Napetost. ,ie mste Prcdstojala je neravnupruvna borba. Komesar Klockov se pudigao iz zaklona i poceo bodruj svcjc vcjnike: .NiSta to nije, drugut-i! INfI_ dosct renkcva. Manje 0.1 [eduog na brata. To nije tako rnnogct-

Okrgaj jc trajao relir! seta. Rucntrn grenatarua, Ilulimnn sa zepaljivom smjesom i vurrom iz protutcnkovskih cruzja odvnznt su ratniei unistili 14 tenkova. Preosrallh §cst ae povuklo, ali ~u se prorijedili i redovt branllaca.

Oko podnc, prema rovovima jUliaka ubortlc sc 30 renkova drugug eealona, easucenih dimnom zavjesom. Knmesar [c prebrojio precivjele urugu\'c I izgovorto rijeei koje so posrnlc rlcvlza svih branilaca Mo~k\ie: »T'rideset tenkova momcn Morat como svl da umremo. Velika je Rusija, e cdstupati ae nema kudn - i:w nas je Moskva!;

Borba st: vodila s jo~ vccom aesttnom. Tenkovi su .~e sve "Be priblizavali. Prednji je hill same dcsetak metara od rova. Municija Ic bila na izmaku. Jedan za drugjm padali su »panfilovci«. V[].~i1ij Klockov, drzeci u ruci pesljcdnji svefanj protutenkuvskth granum, prttrcao je tedkoj celicllnj grdusiji ('jjc su gusjenice vee mljele Uk rujinca Ivana Moekaljenka. Odjeknula jc cksploztja. Njemezki je juris bio zaustavljen: protivnickt tenkovl nisu sc uspjeli probut kroz Dubosckovo."

Dvadeset i usum »pnnftlovaca« proglageno Je herojima Sovjctskog Saveza, a borba na i.eljewickoj pruzi u Dubosekovn i na pt-ilazima volokolamskom drumu imala je, po rljeclma marsaln Vnstljovskog , »Izuzetan znacaj u

prrvlacenju snaga ea paraliziranjc vccma opasnog njemackeg prodora- i organizh-arrje protuudara roll lml .. niljU[1I1Snijem sektoru fronta.

Stavka jc u 23 sata 17. novcmbra odlucila da 30. armiju Kalinjinskog rrollta pripoji Zapadnom rrrff1lu, dlllg cega [e obrambeni pojas tog fronta ponovo produzen nit sjcver. do VoBkog jczcra. Sravka jc na mjesto komandanta 3(l. arudje gunerula V. 1\. Hornenkn nmmermvala generala D. D. Ljeljuscnka.

»Borbc 16, I 18. novcmbra - pnc marsal lukovbile su za oas vrlu tegke. Neprijatelj se nije obaairao na gubitke. Napadao je gla .... om bez obzira, trudedi se da se po svaku cijcnu probijc do Mcskvc svojim ronkovskjm klinovima.

Ali duboko esalonlrana artfljerljska i prctuavlonska ubrana i dobro nrgani7.irnnll surnrln]a svlh rcdnva vojske nisu dopustili protivnlku cia 5e probije kroz nase borbene redove: 16. jc armlja lagano i u punom rcdu odstupala na vee pripremtjene ; od nase artiljertje vee zaposjednute obrambene linije, na kojirua su se njene jedinice opet 0- porno bortlc, odbijajucl bljcsnc napadc Nijcmaca ..

U Mosko,; ~II i ,It.lie fOH.lili 1)r},;,vni kurnitd "h,a"", jedan dto rukovcdeceg sastava Centralnog komiteta parujt! i Scvjetc narodnih kcmesara. Radnici glavncg grndn radili su i IX, l~ sat; cinev"". sn;l.hdijevajuci lu-anloce Moskve or ufjcm. munlcijom i drugorn ratnom tehmkom.

Medutim, za nali glavni grad opasnost jos ni]c bila prosla.

N:e sjecam se toone datuma - to je btlo ubrzc naken lilktii':kog prodora Nijemaca na scktoru 30. armi]c Kalinjinskog fronta i "" desnorn krilu 16. armije - teleIontrao rni je 1. V. Staljin i upitao:

- Jestc Li slgurni da demo zadrfat i Muskvu? Piti1U, vas to s bolom II dll~i, Recite posteno, ken komunist.

- Moskvu ceroo siguruo mdr;l:ali u svojim rukama.

Ali potrebne su nam jos najrnanje dvije at-mi]e i bar 200 tenkova.

- Klje lose sto se wku sumouvjerent - rekao je J. V. Stnljin. - Telefonirajte u Geller"gtab i dogovorlte se s njnna gdje treba skonccntrirati dvije rezervue urmi]e kojc su vam pctrebne. Orr" co biti spremne krajem novembm, ali tcnkove vam zasad ne mozoemo dati.

Pola sata kusnlje dogovorlo sam se sa A. M, Vfl_~i'jlWskim da se 1. udarna armija. kcja se uj.ravo nalazfla " Formirenju. skoncemrtranu u rujonu Jahromo, a 10. armija u rajonu Rjnzanja,

Na pravcu Tule prnLivnik jc prctao U ofanzivu 18. nuvernbrn. Na pravcu veneve, gdje su se brnnile 413. i 299_ pjesadijska divi,jja iz sastava 50, armlje, nastupule S11 neprijntcljeva 3, 4. i 17. diviztju. Prcbivst nasu obrambenu liuiju, In jc grupa zauzela rajon Bolnlluvu _ Dcdilovo. U rajon Ualovaje hitno smo prebaci\i 239. pjesadijsku i 41_ konjicku divixiju da hismu urganizimli protunapad. zestokt t)kr~aji. koje je karakterjzirao masu\'lli heroizam nesth trupa. nisu prt!Slil.iuli na 10m sekroru ni danju, m nucu. Narocito su se upomn hr-anilc jcdinice 413. divizije.

Glavnina -naga Cudcrijanove oklopne artnije zuuzela jc 21. novembra Staljiungursk i Uzlovaju. U pravcu Mihajlovn nnsmpao je protivnlkov 47. muturizjrtml korpus U rajonu Tule nasmja [e prtlldno komplicirana siluuctja.

U lim uvjetlma Vojui je savjet Zapadnog fronra odlucie da pojnca sektor prcma Kasiri 112. oklopnom rlivizijom, kcjom je komalldirno pukovnik A, L. Getman; seklnr Rjazanj ojacan je oklopuorn brigadom i drugirn jediutrnma: sektor Zaraj - 9. oklopnom brtgadom i 35, i 127. samostulmm tcnkovsklm bataljonom: sektor Laptjev - 510. streljackim pukorn i tenkovskom cerom.

Neprtjateljeva 3. oklopua divlzija uspjela je 26. nocembra porisnuti nasc jcdinice I preejeci zeljeznicku prugu i drum Tula-c-Muskva sjeverno od Tulc. Medutim, 1. konjicki korpus generala P. A. Bjelova, 112. oklopna divizija i niz drugih jcdinica naseg fronta u rajonu Kasirev sprijecili su napredovanje neprtjntelja na tom scktoru. U pomoc tamosujhn [ediuicama, kac dopunu, prebucenu je 173. dlvjzija, kao i 15. gardijski mincbacacki puk. Konji<':ki knrJlLJ~ P. A. Bjelova, u surndnji sa 112_ oklopnnm divizijom, 113. divizijom i ostalnu jedinicarna, izveo je 27. novcmbra protuudar Guder.ijanovlm trupama, odbacivst ih 10--15 kilumetaru u pravcu juga, prema Mordvost.

Do 3(). noveuibra trajale su zt::iLOke borhe II rajonu Kasira-c-Mordvesa.Xeprtjatelj na tom scktoru uije mogac pnstidi uspjeh. Komandant ?_ oklopnc armi]c Gudcrijan uvjerio se da je nemcguce slomili uf-Iorni ulpur sovjetxkih trupa u rajonu Kasira-c-Tula da hi pcslije toga napredovan 11 pravcu Moskve. Nijemci su bili primorani de na tom sektoru prijedu u obranu. Sovjetske u-upe koje su sc bOOIc u tom rajonu odbtle su sve nepr-ijateljeve udare; prcttvntku su lllilll':'<eni "eliki gubici i on nije mogno nustavit! napredovanje prema Moskvi.

Na desnom krilu, u rajonu Istre. Kllna i Solnecncgorska, situacija se razvljala wall!<) \J).qj.". Prctivnieki su tenkovi 23. novembra prodrli u Klin. Da jedinice 16. arrruje nc bi bile ido:knc opasnoatl cpkcljavenja. mot-ali smo ih povuci u nDei izmedu 23_ i 24. l10vembra Ilil "Iijedeeu pozadnju obrambenu liniju. Nakon teskih bojeva 16. arrmju se povukla iz Kljna. Zbog toga [c stvorena brc~a izmedu 16. i 30. errnije, koju su lititile slabe sll~e ml,~t:g fronra.

Dvadeset pctog ccvcmbra 16. armija [c napustila i Solnccnogorsk. Nn tom sektnru situaclju je hila vi-le ozbiljna. Vojni savjet Zapadnog fronta cdluctc je da ko-

mundl 16. arrnije stavi nn ruspolaganje sve jedinke koje su rnugje biti prcbacene s drugih sekturn, ukljucujuci I grope vojujka naoruzane prorutenkcvskim puskuma, samostnlnc tenkovske trupe, urt.iljcrijske baterfje i divizioue prctuavionskc artiljerije uzete iz sast ... va Moskovskc zone protuzraeue ubrune, kojom je komandtrao gellt:nd M. S. Gromadin. Bilo je Ileophndnu po svaku cljenu aadrzau profivni.kn na tom opasnom sektcru (10k nc stignu 8 divizija iz rajuna Serpuhova, dvije oklopne hrigade i dva protutcukovska ar-tiljenjsku puka iz rezerve Stavke.

Kasa se obrambena limja pcvijala pod neprijatcljcvim pritiskom. Na mjesrima je obrana hila veoma uslahljenn, i 6nilo se da se svakog trenutku mozc dogoditi ana najgure. Ali to sc nlje moglo dogodltt! Nasi ratntcf ntsu kionult duhom, vee su, dobivsi pojacan]e, ponocu stvarali nesnvladivu obranu.

Uvece 29. nuvembra, Iskorlstivsi slabu obrauu ruosia prcko kanala Moskva-Volga u rnjonu Jahrome, protivnicka teJlhl1iSka jedinica zauzela je most i prcdrla preko kanala. Med:utim. xaustuvile su [c prethoduice L udurne anuijc, koja je prlsrizala pod komnndom gcnerala V. I. Kuznjecova. Pcsbjc strahovite borbe tenkovska [cdlnka ncprijatelja odbaceuu je nutrag.

Nas Zapadni front nulazio 51.' zaista u izvanredno komplicirunoj sftuaciji. Zbog toga je punt:!knd dojazilo do takvih obrta koji su sc mogli objasniti same veuma reskom slruncljom u tom trenutku. Evo jcdnog prrmjera.

Vrhovnom komendantu stigla je na neki ILui;in Intermaclja cia su naii", rrupe nnpusttlc grad Djedovsk, sjevemxnpudno od Nahablna. To je bib u neposrednoj bliziui Moskve. Prircdno je da je J_ V. Staljiua silno uzncrnir.ilo takvo saopcenje. Ju~ koliko 2B_ i 29. ncvembrc 9. dtvizija (pristlgla iz Sibira}, poll komundcm gcnerala A. P. Belo-

borodova, uspjesno je udbtjnln vtscstrukc protlvnikcve juri~c u rajonu Istre. Medutim, prosla su 24 sata, i utvrdeno je do su Djcdovsk zauzeli hnlerovci ...

J. V. Sta1jin me.ie odmah pozvno tclcfcnski:

- Da Ii vam je poznato da je protivnik ""UZt:!ll Djedovsk ?

- Nije, druze Staljiue!

vrbovm je kcmendent admah razdraieno izjavin sic ruisli 0 tome: -Komandaut frontu mora da zna sra se dogada na njegovom podrucju«.

Odl113h mi .ie nuredlu da bcz oklijevanja odern D:I lice mjesta, cia osobno orgauiairam protunupnd i povrntrm Iljedovsk. Pokusao sam da se usprouvim, izjavivsi da nije ba~ mnogo oprezu o L111 U tako kr'itlcno] sltuaciji napustam §tab fronta.

- Ni~l;J ~i m' h"jnil(;, mi como s~ vee nekako enact i bcz vas. Ostavite Sokolovskog da vas ~ll tu vr.ijeme an.rojenjuJc.

Spustio sam slusaljcu, odnruh stupio u vezu S K. K.

Rokoscvsktm i zatraiio ad njega objasnjeuje zaiiLo gtub fronta nije nhavi_il:'.s!t:!n dn je napustcn Djcdovsk. Odmah sc ustanovilo cia protivuik nije zauzeu Djednvsk i da jc vjemjntno rijet a selu Djcdovu. U rajonu HovanskojeDjedovo-.."inegiri i ,i"~.no cd te Ilntjc 9. gardljska divlzija vodi tesku borbu, ne dopustajuel protivniku dn se problje dui volokolamskog druma prema Djedovsku i Nahabtnu.

Bilo je jasno du ,i'" dcslo do grcskc, Odlucto sam da telefcntrem Stavkl i cbjasnim da je jlos"ijedi rl"~flUr,lzum. Medutim, sve je dobilo neocekivani obrt. Vrhovni se komandant sadu ,.ui:;ta naljutio. zetrenc je od mcnc da odmnh odem u stab K. K. RokosovskfJtl i orga"i7.ir"m

napnd i da ncfzostavno povratim to nesretnc naseljeno rnjesto. liz til, rmredcno mi je da povcdcm sa soborn i komandanta 5. arnuje L. A. Govorovn- on je nrttljcrac, inc. ka pomcgne K. K. Rckosovskom prilikorn orgnnlairanja artifjer-ijske podrske jcdlnlcama 16. armije.

Nlje imalo niknkvog smisla stavljati primjedbe u takvoj situaciji. Kada sam pczvao generulu L. A. Govorova i posravlo mu zadatak, on mi je s puno rezona pokusao dukuzutt da ne vidi porrcbc da i on pede sa mnom. Nairne, da 16. armija imu svog komumJunl(1 urriljcrijc, a sam komnodnnt 16. armije zna src treba cia radi, i zasto je onda potrebno dn on, Govorov, II jednom takvom kriticnom trenutku napusta svcju arrnl]u.

Da bih zavr~io raspravljenjc 0 tome, morao sam cbjasnlti generalu Govorovu du je TO osobno Staljtnovo naredenjc.

Svratih smo koo K. K. Rokosovakog i zajcdno s njiro udmah krenuU u diviziju A. P. Bjeloboroduva, Ne vjerujem da soo kcmnndanr divizijc obradovao nasem dolasku. U to vnjeme on ie hnac posla preko glave, I morae jc sve prekinut! da hi se lzjasnjavao kod pretposlavij<:nih zaetn je protivuik ~(HIZeU nekuliko kuca u sclu Djedcvu koje su bile rastrkane na ouoj drugoj strnnt uvale.

A. P. Bjeluburodov nam jc podnio izvjestaj 0 situaeiji i sasvim uvjerljivo objusnio da je Iz tnktl~kih raaloga do krajnosti nesvrsishodnn preotirnatl Iih uekulik{) kuca od IIeprijHlclja. ~a Iatosc, nisam mogao kazati da se u datom slucaju 1110l"a I"uknvouiti razlozima koji ncmaju nikakve veze s taktikom. Zatc sam ueredio 11.. P. Bjeloboroduvn de pcsalje strcljacku cetu s dva tenka i cia izhaci Nijemce koji SIJ zasjeli po kucama. To jc, I!ini mi se, bilo ucinjeno u aoru 1. decembra ..

Il2

I I

I

VOROHEZ*

• •••••• L'~I.J .. F'f,",A ·,0. X -. _ CI~rJ.'FRO~T":J).;{

Nenckc u isto vrijcmc, u kasnu nee, Staljin je teleIouski puzvac Konstanttnn Rokosovskog i upftao: »Da li vam je poznato da su se u rajcnu Krusne Poljane pojavilc protlvntcke jcdinice i !Ito se poduzima da hi se sprijecio njihuv prodor u Krasnu Poljanu.e

~J. V. Staljm je osobito nnglnsio - sjcca se marsal Rokoaovski'" - da iz tog rajona fasisti megu po.::eti du gadaju glavnl grad la dalckometnih topova. Raportirao sam du znum zu pukrete tsmrenth jedlnlca protivnika u rajonu sjevemc od Krasne Poljane i dn smc mi privukli tame jedin\ce s drugih scktora. Vrhovni glavnokomandujucl me je infurmiran da je stcvkn httno odluCJia pcjaCati ta] sektor trupama Moskovske zone obrane, stavljajuci nam I\D. ruspolagan]c, pored ostalog, i i:!etiri diviziona .,kal:U~U"

U meduvremenu Ieldmarsal Bock, kornandaut Grupe ","lTIljn Center [adao jc narcdbu svojim trupama

»1) Prorivnik pred Irontcm Grupe annija je ,· ... vhijen.

Njegovl ostaci odstupaju. prelazeci ponegdje u protunapade.

Grupa armija goni pronvnlka.

2) 4. oklopna armija i 4. armija munjevitc nanose udar U plOl"llCU Moskce :mlO du ruzbiju protivnjkovc sOElge kcjc se naleze pred Moskvorn, da cvrsto ovladaju terltu-, rijum oko Moskvc i cia opkole grad

Zbog toga. 2. oklopuu anut]u trehu izbiti u rajon jugoistocno od Moskve . kako bi. {titeci se s istcka, obulavatila Mosk\'u s jugoistoka, a potom eak i s lsroka ..

Linija razgranieenja za opkoljavanje Meskve s juga i sjevcra izmedu 2. oklopne armije i 4. armije bit ce odredene zaviuno ad razvoja situncijc. Obruc oko grudu rreba na kraju da bude suzan do kl"l)zJle feljezrucke magis-

trule. Tn Iiniju, po nareden]u Fuhrera lie srnije do prckoraci nijellan njemackl vojnik. Svaka vrsta kapitulacqe mora se odbiti. 1J pcgleclu ostalog ponasanja u oduosu prema Moskv! bit ce tzdata posebna naredba ... "

Mcdntim, komanda Grupe armlja Centnr nije shvacala da lljeni udarl fakticki [cnjavaju i da situacija po clnje da se mijenja. Feldmurxal Hock jc smatrao da protururpndi na sjevernom dijelu Zapadnog frcnta imaju za cilj »vezfvanje njegovih trupa«, dok na jugu oni predstavJjaju »pokusaj cia se.zadrge polo7.l1ji na z-ijcci Oki, zapadIIU od Tule«. Zbog toga su njegcve jedinice neccektveno iavrsile pruboj 1. decembra na ccntru fronta, na spoju 5. i 33. armije. Nakon toga nastavile su nnprcdovanje dui pUIH lL pravcu Kubinke. Ali kod sela Akuluva preprtjecila im put 32. pjesudijska dlviaija. koja je art.iljerijskom

unistila die protil."1lil:kih tenkova.Mnogo jc njemackih tenkova ostecenc na ruinskim pcljiura

Nastavljajuct ufanzivu, njernackc su trupe 2. decem bra ovladale Krjukovom. a 3. decembm Bijelim Rastom i Krasnorn Poljenom (25 km od Moskve), sro je posebno uznemiri!o Staljina, p"i<.: un, kao stc se naprljed vidi, 7.[I1:rm!io od komandanta 16. armije Rokosovskog da hitno izvrsi proumapad.

Hili su to strasni clani zn Moskvu. Nijemcl su, ponesent bllzinorn sovjetskog glavncg grada, nernilusrdno pritiskah napr-tjed, ali jc otpor sovjetskih trupa bio nesavla div. Zbog toga su se 1-'l"Otivnil:k", rcnkovske jedinice, trpeel velikc gubitke, okrenule u pravcu GoliciuH. Ali tnmo su ill docekale snagc Zapadnog fronta i prispjele jediuice 5. i 33. armije. Taj njemackj prudor bio Je definitivno Hkvidiran 4. decerubra. Trupe feldmarsala Becka ustnvilc su tih dunn na bojistu vise od 10 hiljada mrtvih, 50 uniii tenth i ogtecenth tenkova i rrmugo ratne tehnike.

za 20 dana druge «tape evoje otanztve na Moskvu Nijernci:;u iITlaH aka JS511iljaua l'og,irrulih i rnnjenih vujnika, izgubili su oko aoo tenkcva, oko 300 tcpova i priblifno 1500 aviona.

Njemacko] Je kornandt postnlo jasno cia Moskvu ne moje zauzeti. Jog 3. decembre general Halder je upozoravao da je opasno prekinuti ofanzfvu i prijecl u obranu A vee 4. deeembrn bjo je prtsfljeu da izjuvi: »1\1(0 feldmarsal von Bock smatra da nema nikakv.ih sansi da se protivniku nanesu vcdi gubici u toku cfanzlvc sjcvcrozapadno od Moskve, njernu se dnje pravc cia obustavt ofanzivne akcije.«

Obrambcno razdobljc bitkc za Moskvu zevrscno jc.

Namjera Ntjemaca da zauzmu glavni grad i centrulne industrijske rajone Scvjetskog Saveza konacno je propala.

Taka fie zavrgfla opcraclja Tlljfun - posljednji pckusaj njemackih generala da posugnu ciljeve predvtdeue planom Barbarossa.

VELIKA SOVJETSKA PltOTUOFA.NZIVA

Pccetkom decembra promijenio se odnos snaga zaracenlh zcmalja. u sastavu Sovjetske armi]e neposredno angaftrane u borbi bile je vee aka 4,2 milijuna Ijudt, 22 hiljadO! topovn j miuobacaca, 583 »kacusa«, 1730 tenkcva i 2495 avlona. (Dcduse, gotovo dvije trccine sovjetsk.ih renkove i okc 50% aviona hili su stanh tipova.) Nijernci i njihovt saveznlci imali su na Istccnom frontu u to vrijeme oko 4,5 milijuna [judi, 26,8 hiljadn topova j minobacaca, uko 1,5 hiljada tenkova i 2,5 hiijeda avtona.

Nadmoc Nijeroar.:a i njihovih sureltte btla fc u cruIjeriji. Ali su Rusi vee prednjaclll u hroju tenkova, dok su zrakopluvne anage brojcano bile prfblizno jednake. Mno medutirn, vazmja cinjenica da je poeerkom decem-

sovjetska Vrbovna kcmanda raspclagalu gulerntm strategijskjm rezervama (u prvom redu trupama prebadenim iz Sibira, Sredn]e Azi.i" i s Dulekog Isrokn), kojc lc Stuvka mogla upotrijebiti za jacanje u borbl angazirunih armija. S druge stranc, Nljcmcl su svoje rezerve na sovjctsko-njemackom frontu uglavrlOIIl upotrfjebil!

Pocctkom decembra Nijemci 5U Imalj pred Moskvom do SilO hi.ljada vojnika, 10.400 topova i minobacaca, 1000 tenkova i vise ad 600 In .. Iona, a Crvena armlja _ 760 hi. Ijada boraca, 5200 topova i miucbacaca, 415 ~kucu~a~ i

860 aviona. Kao sm sc vidi, jos uvijck nljc bila osfgurana premoc II zh'oj sili j borbeT!O.i telHlici nml profivnikom . xovjetske trupe, uz odredecu nadmocnost u avijaciji, imaIe su gctovo dva puta manje artiljerije. oko 3fJ'/. manje tcnkova, n zaustujale su i u brcju vojnika.

U situaciji nastaloj prvih dana decembra bilo je valona odrediti momenat prclaska lz obrane u proruofanzfvu. Jos 29. uovembra mnrsal zukov jc telefunski refcrirao Staljinu 0 situaciji na froutu i zatrazio da se naredi I. udarnoj i 10. armi]l da se stave pod komandu Zapadnog fT"Urlt,l, k aku hi. s" protivniku nanijeli .iaCi udari i od Moshe odbacile trupe feldmarsala von Becka.

- Da Il SIC sigurn.J dn je protlvnlk dosplo u knucnu situaciju i cia ne raspclaae mogucnosfirna cia borbu ubaoi bllo koju novu veliku grupa.ciju? - upitao ie Staljin.

- Prottvnlk je iscrpljcn - rekao je zukcv. - Ali i rrupe Zapadnog franta, bez angaziranja 1. udarue i 10. armtje, nece biti kadre da likvldiraju opasne klinove. Ako ih suda odmah ue Iikvidlramn, protivnfk l'e kasnije meet pojacati svoje trupe u rajonu Moskve vehkim rezervama povucenfm i20 sastava svoje jufne i sjeverne grupacije. Tadu bi se situucija mogla nzbrljno kompltclrutt.

Poslije savjetovanja s Generalstabom Slaljin je iatog dan a nvcce cbavljestio kornandu Zapadnog fronta da joj stavlja nu ruspnlngnnje l. udarnn, 10. i 20. armtju i zatra:lio da mu so posalje plan iskot-istavnnjc till armija, ko]i mu jc sutradan poslan.

Kasno uvece 4. aecembru Sla]jin je ponuvu pOZ\,~IO 7.ukova t upitao ga:

- arne hi .io~ moglo pomoci Zapadnom frontu,

osim onega sto je YCC dano?

Neophcdno je - odguvcrio ie zukov - oslgurati podrsku avijacije iz reserve vrhovne komendc i protuzracnc obranc zemljc. Osim toga, dobra bi dcslc 200 tenkava S posadama. Zapadni Iruru nerna uo.oljllo tenkcva. a bez njih se ne mofe brzo razvijati protuofaoziva.

- Tenknva nemarno i aato Ih ne materna dan - adgovorio je Staljin. - Ali cemo angazirati avijaciju. Dogeverite se s Ceneralstabom. Ja cu odmah telcfonirati imajte nil umu da cc 5. decembra pri.illti U ofnmh'll Kalinjinski front. Operativna grupa desnog krila Jugozapadneg froma prijeci 6; u ofanzivu 6. decembre, u rajonu Ieljcn. U priJif.no slcdencj situncijt sovjetskn jf' knrnanda razradila opci plan 0 prelasku Crvene armije u protuofan-

alvu.

»Sama ideja <1 prctunfauzivi kod Moskve - sjeca ~e marsal Vasiljevski - ponikla je u Stave] jos pocetkom oktobra, nakou osujecivanja prvog pokusA.la prorh'nika da se probije do uaseg glavncg grada. Ali nje smo se morali odrec! zbog novoga faststtckog pridska. koji smo 00' hili uhacivanjem Il bttku trnpa iz rezerve. Tek krajern noverubra, kad~ je protivnik iscrpio svoje ofanzivne mogucnostt. kada SC'. njcgova udarna grupaclja nasla raavuccna ua sirokom frnntu j Oil ntje uspio da se ucvrst' na novim linijama, Stavka se vrattla na ideju 0 proruofanzivi. Dr- 72\'ni komltot obrnnc l Stavka hili su do tc mjcrc uvjcrcni U uspjegnu prcnuufanaivu kud Moskve da 1;U 15. decembra, tj. 10 dana nakon njenog pooetka, donijeli od1uku OJ puvratku 11 Moskva nparatn eK Pnr-ttje i nekth (h7..fl\'llil, ustanova. Oeneralstab na eelu sa Saposnjlkcvcm vraliu sc u glavni grad jos 20. novembra i odmah Z.1POeeo pripreme zn protuofanzivu ... "

Premo. plo.nu protucfunzive no. moskovskcm pravclJ trupe Zapadnog Franta trebalo je da u suradnji s Kali-

Lljill-,kim i Jugozapudnim Frouuuu Il,IIW~LJ udur rcnkovskim grupacijama protivnika, ra:z:biju ga i odbace iz rajona Moskve.

Vcjni savjcr Zapudnug Irunta \1 sastevu Zukov, Soko]ovski, Bulganjin, pnpremin je plan 0 Istodobnom razbijanju najopasnijih po Moskvu - sjevernih i jufnih grupacija prouvruka. Ccntralnc arrnije fronta ima1e su _zadatak da napredujUl:l s ugranicenitn dljevi!I'" pri.uk" na sebe protivnika i ne dopuste UIU da prebacuje snage na krila. Stavka Je odobr'ila eva] plan i 1. decembra nare.Jib KalilljiJlskorrl hnT!l.lJ tla ,)~.t.Lltl": zu. le.:ta l'rTJlivTli[:knj grupaciji u rajcnu Klina i unisli je u suradnjt s trupama Zapadnog fronta

'rrupe Juguzapadnog rr(Jllla dobile SlJ lJ zadatuk cia svojim desnirn krllom - 3. i 13. arruijom - ugrcze pozadlnu motoriairanc grupacijc Cudcrrjana i pridoncsu njc-

nom ~e~::~jt~ u ~~~;:ciT~,~~j:~~~'U',I:;:ltT2i::lor::apadan

[e visck snijeg, koji Je veoma ctezac koncentraciju, preg'·Ilf'ir»vanjc. i izlazak rmpa na polaznc polofajc. Savladavfi te teskoce, svl su rodovi \'ojs"ke Cr"elle armije l)ili 6. decembra ujutro spremni cia otpocnu novu fazu bitke 7,iJ. M",;1~vll, kako jc to prcdvidao plan Stavkc.

U razdoblju protuof'anzive knd Mo~kve sovjetske su trupc eapccele nekoliko istovremenih ofanzivnih operacija: klirtsko-~o1I1e{:llugur~kll-tnIP!:Ln:1fl Iijcvcg krila Zapadnog Ironta od 6. do 2:'1. decemhra: kalinjinsku=-trupatrm Kalinjinskcg fronta od 5. decembra 1941. godine do 7. janunru 1942. godinc; tulsku-ctrupama lijcvog krila Zepadnog froma 6---16. deceurhra 1941. godine; kajusku-; uupama Iljevog krfla Zapadnog fronta od 17. decembra 1941. godine do 5. januara 1942. gcdinc: jcdccku-c-trupumn d.csnog hila Jugozapadnog fronta od 6. do 16. decernbra 1'}<11. godioe.

NakOD uzastopnih udara avijacije t ar tiljerijske priprerne, rrupe Knlinjinskog fronta zaporelc su 5. dcccmbra ofanzivu, a uupe Zapadnog i Jugozapadnog Frontu preslc su u protuofanzivu 6. decembra. Rasplamsala ~e grandiozna bitka. Iz dana u dun Crvcna jc armija postizala ave vece USpje1H:. Inicijanvu je preuairnala ona. Neocekivani udar sovjetskih trupa iznenadio je njemacku komandu i vojsku,

U neposlatom pismu obitelji, pronadennm ked zarobIjencg porucnika, bivscg prolesora Kurta Sejnigera (42 gcdiue] ovako se prikazuje vellkl preokret na Istoenom frontu u decembru 1941. gcdine: "Nama su Iagall da je Rusija unistcne. I odjcdncm se na nes obrusio uragan. Mi. "nil_' s ... b", smntmli najmocnijcm vojskom na svijetu Moskva nam je btla ispred nosa. Sada se sve zavrsllo kao san. Nu~i su general! bjczali avionima

U clanku »Savladivanje krtze kod Moskve 1941-1942. godinc« nacelnlk ~taba njemacke 4. armlje general Illulllt':ntr'itkll''''·

"TIh dana vcjnlke je poceo prozimati silan. strah i nametala ~e dil ... una: mofc Ii sc nonce vojnik pjcsadinac vratiti u domovinu ... U stabcvima su ces.to poceli gcvcriti 0 uzasirna odstupanja francuske arrnije IB12. godine, dok su se ml rm]"OHl .,1.01" feldruursala von Klugca po[avile »Uspomene Colenkoura« (Kolenkura}. Sjenka Napoleona nadnijcla se nad nasom armijom.

Upravo II tiru dunima IHJl,dka. krizc suuh za nasu sudbinu zahvatio je ne same die trupa vee i mnage predstuvnikc komandc. Tu i tame Iskrsavale su sumnje u sposcbncst politick ill j vojnih rukovodi]m:n. Punokad otvoreno, a najcesce u kuloarima, cule su se prve note nepovjerenje .. Uopoe govorecl, bilo je nemoguce zadriati og-

romni front snagama jedinica koje su ave vise slabtle i u uvjerlmu karla gotovo nistt postojalc rczcrve. niti je bile nzbiljnih obrarubenih linij[l.. Takva je hila situacija i raspolozenje t1 4. armiji.e

Ntsra bolja srruactja nijc blla ni u drugim njemackim armijarua. Njemacke oklopne gruJlad.ie, kojc su sc probijale prerna Moskvi sa sjeverozapada i juga bile su iscrpljcnc mnogo viSe ad B1umentritove 4. armije. General Gu-

~ ;;~~:r~, ~:Vi~Oj;l 9~~d:~!:~r~r~~~I~ ":~:~e~~j~~~~~~~~u~:

zabrinjavnjuce i da ne zna cia Ii ce uspjeti odbiti ofanzivu protivnika. ~Kl"i/.a povjerellju 11 urmiji - isticc Gudcrijan - dobiva ozbiljan karakter.«

U svum dncvniku general Halder je 7. decembra za»Dogadaj i ovoga (b"ll. npel S'J l-_,iH 11'~l.sn_i i sram-

Ali najstrasnije je ipak to no vrhovna komanda '''' sh"'''\1 vtanjc nusth rrupe i bavl se 'pravljenjem zakr-

pa' u vrijeme kada "amo p,-incipijdui< lIlJ

luke. Jcdna od takvih bila hi naredba 0 povlace-

nju Glupe "rmij~ Center na liniju Ruza-c-Osraskov., Dan kasnije Halder je razmotno nastalu situaciju .~ reldrnar~,,-- 10m Beckom. Oni su zakljucili: »Grupa armija ni na jednom sektoru fronta nlje karlra zaustaviti vcliku protlvnicku ofanzivu.«

Njcmacka jc Vrbovna 'komanda morala prulspitati plan 0 vcdenju rata. Pod pri tiskom naglog pngm-sanja situacijc ked Mosk v e, Hitler je B. decembra izdao direktivu broj 39 a prelasku U obranu na cijclom sovjctsko-njemackoru Ircntu.

Trupe pod komandoiu generala Konjeva (Kalinjinsk i. frunt) prve su krenule u ofanzivu nanoseci udal- U ra[onu K.J.liujin.'l, CHj im je blo da obuhvatc, zatim opkolc i razbiju prutivnika i oslobude grad. One su se odrnuh

uklinile II ~isll= prutivnickc cbranc. ali nlsu bile kadre da je sloroe. jer su se Njjemci ognr';",,,o branili. Isnxlcb no. 31. armija, pod komandcm generala V. A. Jufkevica, fon;iralu jl: VUJgll jugoiatocno od Kalinjina i nakon trodnevulh ckrsaja probilu protivuihovu ubranu. U zahukta- 10m nalctu ona je 9. decembra napredovala 15 km i presjeklu purove Kalinjin-c-Moskva I Kalinjin-c-Turginovo. To je znatno olaksalo po.'w.n 1.r'IJPIUrHl kojc sujurisalc na- KaIinjin. jer ie armija generala Juskevica pocela iznliraf II njernacku nrmiju razvijcnu II rajonu Kalinjina.

OdlufujuCi preokret "" 10m sektoru frontn izaavali su scrahovin udari sovjetske 30. armije pod kOimill"lmn generulu D. n. Ljeljuscnka u pravcu rfjeke Lame. Ona je, sa svoje strane, neurnoljivo kr(:ilil put prcma Khnu, zalazed iza leda njemackoj 9. armiji

-Seerog decembra, [0':;",) II 6 snti ujutrc - pUc u svojim uspornenama" general Leljusenko - 30. je a,.,ni.i .. [,1::7. m-tiljertjskc priprcmc i bcz uavlka -ura-. u bijelim maskirnirn ogrtacima presfu u o["",..iv,,_ U nrvum su cse lonu un Sibirci. Uralci i Moskovljam.

Neprijatelj je biu iznenaden i O~llmllC'en. Na gtavnom pravcu napada brzo smo prohili obranu protivnika u JLi bini od ., km i \I strtm oko 12 kilomctara. Na desnom krtlu nasa 46. knnjicka i 135. pj1:!.~adijska, n na Iijcvom c-. 24. i 18, kcnjicka divizija i [eden samcstalni puk, pri vukll su na sebe prnnvnlckc snagc. Oni su ]iSili Nijemcc mogucnostt da s tog sektora prebace pcjaeanja na pravcn unum nu§ih glavnih snaga. U to vrijeme nas susjed alijeva - 1. uderna urmt]n - ohnsntn ncprijatcljskom artiljer'ijskom vatrom, stvarala]e mostobran prekn kanale Mos. kva=-Vclga u rajonu Dmitrova.

• _ D. D. L_idj""'nw. No FOIJah podmo,ko.],. MD,k>a. 1%6.

Prva etapa operacije zavrsena .je uspjeguo. U iitabu armlje suruirani su podaci 0 gubiclma nepr-ijatelja. Medu trctejlma bilo jc nekoliko dcscdna rcnkova. topova l minobacaca. Zarubljena je zastavu jednog puka koji je prtpadao 36. njemackoj moronziranoj diviziji. Hila le to prva zerobljcna ncprijatcljska zas tava ..

U drugoj polovini dana nepr-ijatelj ,e osvijes[io i rill. odredenim sektorima poceo poduzirnati protunapade, ali nijc mogao zanstevltl nasc naprcdovanjo

Uveee n. nktobra povecana jc hresn na pravcu gluvnog udara, kako u dubinu take i u sirinu. Odlucili SInO da DC prckidamo ofanzlvu I nccu kako nc bisrno dali Nijemcima dn prednhnu. 7.bog togo je svnkn dtviztjn hila duzna da danju nastupa s dva pub. a nocu. nastavljajucl naprcdovanjc, trccim pukom. Protivnik ni]c rnogao usrenoviu koltke sncge nastupajunocu i mnrnn je dancnocno drzeu svoje jedinice u uapetom stanju

Tok I Ishcd bitkc ZH Moskvu napcto jc prano ctmv svijet. Najsnafniji njeruacki saveznik - Japan, uvjetovao jc svoj ulazak u rat protiv Sovjetskog Saveza zauzjmanjern Mnskve. Knda je Hltlerov plan octto krohtrno. Jnpanel su konacno odlucili da se ne uplicu u »sukob dj~ posljcdicc mogtt biti veoma rtztene i opasne« po zemlju »Izlazeceg suncn« .. ropan se Ll nastnlej ~ituaciji opredijeIto za nastavljanje rata 5 Britancima i za »obracun sa Sjedinjeuirn Amcricklm Drfavama«. Mocna [apanska Flore i avijacija napala j~ mucki 7. decemhm najvecu ameeicku vojnu bazu Pearl-Harbor- (Perl Harbor) i nanijela lei velike gubitkc. Od tog trcnutka na Pacifiku ie stvorcno vcliko bujiste na kume S1l se bnrbe vodne sve do kapituludje Japana u augustu ENS. godlne.

U vrijcmc sovjerske protuofanzive u posjeti Istocnom Prontu hio .it:< nucelnik turskcg C; .. merulsusba. OTI se ~al.e·

kilO na frontu kod Moskve. U Iznenadnom sovjetskorn napadu jedva j ... uspio dn izvuce glavu i da nc padne zi\' U ruke TimoSenkovih trupa, knit! su se poput laviue valjalc prcma zapadu.

»'1'0 jc bila prckrctnlca nase Istocne kampanje: nade da ce Rusija hili izbuccna iz rata 1941. godine propale su u pcsljednji cas - pise general H. Blumentrit. - Ratnieke osobtnc tuskog vojnika. posebice njegcva dlsclpllna, sposobncst za ak<:ij(' bcz obzira na protivuicku vatru i vlastite gubitke, njegova i7.drZljivust II pudncsenju ramih tegoha, Izvnn svake sumnje, bile su veoma velike ... Mi srno ratovali pmi.iy arnnjo koja je po svojim borbeulrn kvalitetama hila daleko iznad l'vih drugih armija s kojima smo sc ikada srcli na bojnorn polju

Kako 51': dalje ndvj.i~Jfl vclika sovjetska protuofanziva?

N:'J Kulinjinskom frontu njcmacke su trupe uvece 15. dccembra poduzele protunapud i otvnrtle scbr odsrupnku prema Sraricl, a u noel izmedu 15. i 16. decembru poeelo je njihcvo pnvlaeenje iz Kalinjlna. Suts-adan su grad oslobodile jedinice 31. 129. arrnije.

'l'rupe desnog krila sovjcrskog Zapadnog fronta prekIe su u protuofanzivu 6. decemhrn, udarivsl na protivnika u Jahromi, Krasnoj Poljani, Dijelom Rastu i Krjukovn. koji su hili nretvoren! u snafna utvrdenja.

Ljcljufcnkova 30. armija. uastupajuci "" [ln1VCU KIiua, napredovala jc za trt dana oko 18 kilometara i osfnbodlla Rogacevu i Jamugu, presjekla put .Moskva-Kalinjin i 9. dcccrnbra stigla do predgrada Kliua. Prvu udarna arnnja genernln V. I. Kuanjecova 7. decembra S 111arSa je oslobcdila grad Jahrornu i prognaia Nijcmce od kanala Moskva-Volga, okomljujuci se potom II prnvcu sjcverozapadno on Klina. Ali je pcstepeno tempo njenog napre-

dovanja usporen, tlo je orncgucilo Nijemcima da pojacaju obranu Klioa, dovcdec! nove teukovske i motori;tirane diviaije,

Majstorski vcdeua 16. armija generate Rokosovskog razbila je 8. decembra vecma [ako njenracku urvrdenje 11 Krjukovu. Nakon toga nastavile Jc da goni neprijatelja u pravcu Istre i Iatrlnskog umjemog jezera.

Napredovalc su i trope desnog krtla 5. arnuje, knjom je komundtrao general L. A. Govorov.

Protuofanziva desnog krila Zapednug fronra odvijaln se neprektdno, uz aktfvnu podrsku avijacije. Sovjetska je avijacija uspjesnc nupadala artiijcrijske polozaje, tenkovske jedinice i koruandna mjestu pro tivnika. Karla su njemackc trupc poccle da se povlace, sovjetska je aviju· cija U talastmu bomburdtrnln i mitraljirala njihove piesedijske, oklopne i automobilske k olnne. Zbug TOga su svi pntovi prema zapadu, nakon povlacenja njemacke vo]. ske. bili zakrcent ustuvljentrn krunionlma i ramom tehnikom.

U prouvnleku pozadlnu komanda Zapadnog frouta je. kako pise marsal Zukov, upul.iill skjjaske jedlnice, konjtcu i zrakoplovno-desarrrne trupe radi unistavauja neprijrueljn II ncvlaccnju.

U njemackoj pozadini razvih su velfku ukuvnosr i par-tizani, opcrtrajuct uskladenc s regularnim jedinicama Crvene urmije. Njthove SlI akcijc ozbiljno ctefavale situuciju njemackih trupa i komunde.

.. Opasncst cd partizana povecava ae iz uedjelje U liedjelju ... Partiznni porpuno vladaju vcltktm prostortma okupirane Rusije , .. « Tu su ri.i~t':i Josefu Goebbelse (G~· behfl). Najbliti Itiihrerov suradnik zaprsec ih je u svoru osolmom dnevniku jo~ onih dana, kada je ratna masina nacisttcke Njemacke uapredcvulu premn Intoku, karla [e

Hitler jot; vjerovao u pobjedu - dodcj;e, vee ne u take munjcvitu, kao src je racunao u prvobitnim planovima »blickrtgne . Od prvih dana velikogn dcmoviuskog rata no. tentonjama ko]e su Nijemci okupirali, pocele su se formlrati partizanske grupe. Vee krajem 1941. godine na aovjetsko] zemlji,. koju je prlvremeno csvojio neprijalelj, aktjvno S~ borllo 011.0 3500 partizanskih odreda i grupa. Rukovodloc! partizanskih jedinica Sidor Kovpak, Aleksej Fjodorov, Dmitri] Medvedev i obuvjestujci Nikolai Kuznjecov I Koustanun zastoocv postal, su Iegendarni heroji.

Vee prvlh mjeseci rata U pozndinl njemacke armi]e pojavila su se prostraua slobodua partizanska podrucja i zone, Partlzanska podrucja bile su teritorije u neprljateljsko] pozndini potpuno ociS6me od bsislR Na Iljima je uspostavljena sovjetska vlas t i tu su Hvjeli neevakuirani stanovnici. Parti:zanske zone razbkovale su sc od p,isul[w ukup'H.:ijsk"i.,dirli<:e, ali su rojiJ,n.'e akcije lnle ometane aktivnom bcrbom partizana, koji su se oslanjali na pomoc Iokalnog sranovnistve. Ponckad su okupatori faktieki bili zatvoreu! u uekollko naselja, a unaokolo su gospodarrli borci part.izanske arrruje. U to vi-ijeme u Bje-

lurusiji jc nastala »Zcmlja scljackn, SllIII(' par-

tizanske, drum a vlast sovjetska«. Karakterts-

tika veoma tocna.

Na lijevom krill! Zapadnog fronta, gdjc su partizanski ndn'!di hili veoma ~Jlah,i i aktivnl, trupe sovjetske 50 armije i konjicki korpus pod komandcm generala P. A Hjclova 3, dcccmbra napali su Gudcrijanovu oklopnu arnn]u II rajonu 'I'ule. Partizani su nancs'ili velike gubitke 3, i 17. oklopnoj i 29. motorizjranoj diviziji iz sastava Guderijanovc armijc, koja sc pod udnrtma Crvcnc armije pOl':eJa pnvlacjn u pravcu veneva, ostavljajuci Jla bojistu eke 70 tenkcva,

Isro taka, na krilu Zapadnog frcnta, na tul-

skcm pravcu. udar protivniku audala jc 10, ar-

rmja pod komandom generala Golikova. Udar- je bio potpuno neocekivan, jer je ta armlja brisala pred sobom sve l'reprel,,, j 7. decembru oslubodila Mihajlov i Serebrjanlc Prudi, cia hi se potom zustro oknmila prernu Stuljlnogorsku. Iduci dan ana je presjekla zeljeznicku prugu Kaslra-e-Pave-lee.

Uspjeb Iuurmije znatno je pcboljsao ,i[uaciju u '.,,jonn Tule I omcgucio I. gardijskom konjickom korpusu generala Bjelova dalje nal'n~dovani"". THj je korpns u suradnji s jedinicama 49. i 50, armije. kojima su knmandirali gcncrali L C. Zaharkln i L V. Boldin susttgao ked Laptjeva Gudcrijanove oklop"'" jedinice, kojc su ac povla-

cite, i aadao jos uadrac. Bojeci se da ne dosplje u

I;lo,,1<u istocno Fnlc, Gudcrijan .ie naredto svojo] 2.

cklcpnoj armiji luzn odsrupanje. U povlaeen]u su trupc 2. oklopne armije ostavljale borbenu telmiku, opremu i municiju. U toku dcsctodncvnih borbi [edicice lijevog krila Zapadncg fronta napredovale SU nko 13D kllornetara

I 13. armija, pod kornandom generala A, M. Gcrodnjauskog krenula jc 6. dcccmbra u protuofanztvu, usmjerivsi glavni udal' na Jelec. Urugo!!: dana ufanzivc u horbu je ukljucena i glavna udarna grupacija desnog kr-ila Jugw,apadroog fwnta, na cclu sa generalom F. J. Kostcnkom. Ona je napadala s juga, naslnjt'i:i da dubuko ubulwati [elecku grupaciju protivnika sa zapada i da je II suradnjt s 13. armijom opkoli. U proboju fronta sudjelovao je i 5. konjicki korpus generula V. I). Krju(:enkjnu kojt jc u pocetku imao uspjeha, ali se potom poveo primjerirna dnbrog dijela jcdinica i juriSao na neprljateljskc pozicije ceonim napadima, time je zrmL"o usprwio najlr.,dovanje.

Sumlrujuc! rezultute prvih dana protuolanzive, komande frontova su ria zahtjev Stavke prerresle uzroke usporcnijcg naprcdovanja ncgo ~tO je bilo predvit1eno, i ruzrudtle preporuke zn njegovo ubrzanje i povecauje efikesuosu borbi.

Mellu tim uzroctma bill su trontetnt napadi uz nedovoljnu primjenu obuhvatanja .i zaobilazecja prcrivnjka. U direktivi Zapandog fronta od 9. decembra 1941. godine kaie se: »Nekc nasc jcdinicc umjesto zaohtlatenjn i opkoljavanju protlvnika idu na njega frontalno, zeonuu udarima, umjesto usjecanja izmedu prctivnickih utvrdcn]a. tnpka]u u mjcstu prcd tim utvrdenjima, inle~1 se na teskoce u vodenju borbe i na velike guhitke. Svi ti lost nacini ratovanja idu u prilog protivniku, omogucuju mu da se planskt povln~i na nove linije, on Sf' sredt i ponovo urganizira otpor nasim [edinicama.« Sovjetske su trupe dobile dirckrlvu da formiraju snajnc udernc grupc s tcnkovirna, konjicom, uutomancunma i sredstvlma prutulen kovske obrane da bi razvili akciju u protivnikovoj pozadini i sprecavntf neprljatclja da rnanevrtrn. One su u prvoru redu bile «!.dlle da unlstavaju gcnvo J. sredstva at vucu protlvntcke artiljerije. Djelovanje tih grupa bile je osigurtmc vrtc pokretnim lzvidnlcnma i anjtfrntcnmn

Scvjetske trupe nisu jos bile srekle Iskuswo u provodenju ofanalva vclikih razmjcra pa su sc tome uctlc u toku vcden]u bitke. Ta je ohuka hila tesku, jer CI"1Iena armija nije imala brojcanu nadmocnost nad protivnikom.

Direktiva ° atvaranju brzopokretnih udarnih grupa odTllah jc reellztrana. Radi brzcg Iikvidiranje prutivnika urvrdenog u K1inu, u brzopokretnu grupu 30. arrruje ukIjuceni su jedna konjicka i jedna motoriz.irana divizija. motnriziruni puk, sumostalan rcnkovskt bataljon i dva samostalna skijafka bataljona. Te su grupe bile upotreb

l_ielle 7.<1 presjecanje protivnickih komunikacija izrnedu K1ina i Tarjajeve Slobode.

General Rokosovski formirao jc u okvlru 16. arrnijc dvijc brzopokrctue grupe. Grupn pod komandom gene- 1-:1111 1-'. T. Reruizuva (jedna koujj(;ka divizjja, jedua oklopna i jedna pjefadijska brigada) imala je namjeru da u koordinaciji 5 20. armijcm razbijc prottvntka na prlln- 7.imu umjet.nom jezeru kod tsrre. Druga grupa pod koman dom generala A. P. Bjeloborodova (jedna pjesadijska diviaija, jcdna oklopna j dvijc pjcsndijskc brigade, pojni>:a· ne ur tiijertjum) mfiltriraln se u neprijateljsku pozadinu, s namjerom da prodre u lstru. Nesta jufnije ad Istre napndala je brzopokrctna grupa generals M. E. Karukova. 1.1 zonu djelovanja S. urmtje hio .it:: ubacen 2. kOlljii::ki korpus generala L. M. Dovarora, kcji se preble u prctivmkovu pozadinu i pOCco naped 11 pravcu 'I'rosrenskog jezern.

Operacl]e su aapocele brzopokretne grupe i u druglm armijama. Tempo neprudovanjn zuntnc Je povecun.

Vee je 12. decembra osloboden Sclneenogorsk, a dan pri]o toga grupa generals Bjelobcrodovn oslobodila je !;,1";.J.d Istru. Hrzupokretne grupe gcuerula Renuzcva i Katukova djelovale su iznenadnc, muujevuo. One su zaoblsle jezerc ked Istre sa sjcvcra I juga i 13. decembra 16. armi]a generala Rokosovskug natjerula je u bijeg ujemacke uupe ko]e su na tom sektoru drgale tzuzerno snafnu obrambenu linlju. U noel izmedu 15. [ 16. decembra 30. i I. ndania anll'ja ,,,bill:,I .. SIl IJpnJ"flC")r..· prcuivnika iz Klina i os lobodile grad.

Vijesti n pcbjedama koje je Izvojevalo desno knlo Zapadnog Ironia radosnc su prtmljene u svim jedinicama Crvcnc armije, U Citavom Sovjctskom Savczu i u svljetu. Radlo=-London je 15. decemhrn aopocec svoju emisljn

»Na Is toku se desilo cudo! POJllll r",,,iks,,,

da je uskrsla iz mira, Crvena je armija nakon teskih puraza krcnula u ofanaivu i do nogu potukla elltne jewnice osiunih Nij~llIaca, lmje sad" I'""i{,,,,) 11.i.,;,e na "~'[1"d, ostavljajuci na bcjistu hiljade ranjenika i golemu ratnu tchniku ... "

Tih dana LJ Mosk"i se TW [1uzi\' suvjef skc vla-

ministar poslova Ihitanije Anthony

(Entoni kojl je zamcllo da mu se omoguci da

osobno posjeu froll[. Edell i runogobrujni br-itunski nuvina putu za xun i u samom gradu. bili su zapaujeni

unlsrene i zarobljene njemacke borbene teb-

nike. "Ovaj vdi6aT1SLV"Il. Stu jos mozo da

se kaze!« impresionirani gef brrrauske diplo-

maci]c

Predsjednik Prezidijumn VrhnvmJg Suvjda SuvjcrSaveza, Mihailo Kalinjin, posjetio je 1. udarnu arII uslobodenom Klinu i na vclikom mitingu

je to sto vi poucavate Nijemce cia

',OUuCIT (:EMll VAS DA RATUJETE«

- Mi smo vas nau~i1i da ratujete! - rekao je 16. decembra, na pnmm sa~lll"""i", varobljeni purucnik Ten, kovskth jedinica koje su tek pr is tigle iz Norveske.

- A mi demo vas oductrt da ratujete! - uzvratio mu jc povisenim glasolll msr'(1",lli general Ivan Konjcv

»Ovjh dana. - pisao Je u -Pravdi« ratni dopisnik j klLji}_evllik. Boris Poljcvo] = - zarcbljenlka nije bile taka mnogo. Ubijenih je lllnogo vj~e. On; vnjnid koji su vel' duZc vrcmena prisiljeni da slusaju simfoniju »kacusa« ponagaju S"" kuc pokish pijctlovi, a src stizu iz zapadne Evrope. imaju psihologiju Frjceva Ite viuI:' dalje ad U05a. Razgovarao sam sa zarobljenim porucnikom-renkietcm. Nekakav urtstukrurtc, »von«, iz pruskc otlcirske porodice. Tek gto je stigao iz Nurveske .. za poraa kod Moskvc CliO je, naravno, ali 0 tome nije mnogo razmisljao Drii se dr~k(), Pomz ubjasnjava mrazcvima i time ho su intcndanti crijentirani ua blickrig, zaboravili da pripreme ztmskc unlforme. Drugim njecima, »general Mraz« .. Kad ovih, ~vj"'l:ih, taj je izruz u vclikcm opticaju. Iz Frankcve -Plave divizije«, kcja je tek nedavno stigla kao po jucnnjc Nijemcima, ima takoder nekoliko zarobljenika. Oni su sasviTJ] zbunjeni, udrvenili au se kao snasc, s Isko-

lacenirn ocuna nesto UeVel.aI10 mrmljaju, a s10 je pravo dobro su se j smrzli. Prtcaju da se na stotinc njlhovih vojuika mralo ... USpUt da k.'1fem jednu ~"J)iIllJjivu stvar: u nustm se diverzantskim grupama bore mnogi spanski repubhkanci, Dobrovcljci. Momci i pc, lafclne. Ratuju izvrano, kao da su S pnskom rodent. Dsubito se lsl.i(;JI astur-ijski ruduri koji su ruajston za dizanje u zrak mostcva i zeljewiC:kih pruga- Ali na njih mraz nece. Vidite II ~Io znaCiideja .....

"PIIl\'a diviaijae ~panskog dik tatora j-ranka nesla se na Kaliujluskom Ironru kac pcjacanje, u sklopu mnogih divizija koje je njcmacka vrhovna komnnda hitno prebu civaln iz znpndne Evrope na Istck. Stulni udari Crvene arnuje nisu dopuStali protivniku da se zaustavl i zaposjedne obrambcne Ilnijc. Hitlcru i njegovoj okolini postnlu ,it: jnsnu da se odstupanje "j"w,,'::kil, areuija moae pretvort, t i u bjektstvo i demcraliairanje trupa cia ad creola -ne. pobjcdnosti- nccc ostan ni traga.

Ruzjareni Hitler lzdnvno je naredbn zu naredbnru, .. Ii se sovjetska cfanziva uije mogla aaustavtu. Fuhrer je 16. deccmbra redec strogu narcdbu u kojoj je zatrafio cd Grupe armlja Sje\'cr, puslije povlaeenju njenih tmp'" II:!!. liniji volhov, da se »ukazana Iinija brani do posljednjeg vojnika. ne odstupati vrse ni korak i tim aamlm nastavirt blokadu Leujingradne . Na «dresu GrlJ(1t' arTllij<l Cellta .. govortlc se: »Nije doputreno nikakvc znatnije odstupanje, jer ana maze dovesu do potpunog gubljcnja tclkog lIarJru'.al'j" i borbene 1,.,llIli_k., i up'''''''c.« Hitler je zahlije_ vaG da komandanti arruija i manjih jedinica, kac i svi oficirl -svojlm osobnim prlrnjcrom natjcrajn vajnikc da fa"ar_i(;"lIln ul-lI-a"oS.;u hrane pcloza]e lfJje drze, ne obracajuci painju na protivmka, koji se probija bocno i u njihove] pozadinj«. Sarno u takvom nacinu ratovauja Hitler je vidlo mogucnosr dubivunja II vremeuu dok ~e i~"dO!

prebacivanja pojacanja i~ Njemucke i sr. Zapada. Od Grupe armlja Jug 00 je tal<.uter· u-afio da se ne povlaci s poIofaja koje doli.

Medutim, neprektdnl udarl Crveue "nui.!" l'f'inudi.. ali so njcmackc trupe, uoprkus/.elji njihove komande j surovth Hitleruvih zalujeva. da napustaju jednu obrarobenu liniju za drugom. Pred njemacklm su sc <Js,,,ju{:imn svc vife ocrravalc zastrafujuce slike pnvlacenja francuskc vojskc 1812. godine

Negdje IR. decembra doglo je do ponovnog formlranja Brjanskcg Ironta. ujcdinjcnjcm urmi]n d"'SlH>g hilo. Jugozupadnog Frcnta i nrrnija iz rezervi Stavke koje su sugle II juzni rajun Tule. Frontom je koniandirao generaj J. T. Cerevicenko.

Srcdinom i krajem decembru nastavljeua je punom snagom protuufunalva Kalinjinskcg, Zapadnog I Brjanskog fronta.

Trupc Kalinjinskog Frontu, u l;iji joe sastav ponovc vracena 30. atruija Zapadnog fronta, napalc su istodobno protivnika na obje obalc Volgc I skrenule prema Slarici i Rjcvn. Glevnina njemacke 9. armije nasla se u smrtnom zagrljaju jedinica generala Konjeva, U strahovlro upcrnom rvanju na sekroru vlsokoe.c.Lotostno, ko.i'" je rraja-

13 dann (od 25. derernbra do 7. januara}, Kalinjinski

if:! oslcbcdtc Star.icu, desctkovao 9. armiju i njcnc ostatke potlsnuo na zapad. Nnstavljajuci napredovanjc, vcjska Kalinjinskog fronta ('>l.javilase na prilazirna Rievu i obuhvatlia grad sa zapadue strane. xestao Je pogodan momenat aa nanoscnje udara na jug, II pmvcu vjoame.

Nakon teskog udarcu 3. i 4, nklopnoj grupi u rajonu Klina, Sclnecuogorska I umjetncg jezera ked Istre, dcsno krilo Zapadncg fronra nastavilo je napmdUl.·!Hlje, goueci nsamucenog neprijatelja. Njemacka .Ie komauda povlaes la glal'ne ~Il;,\g'" renkovsklh grupa na pripremljenu obram-

benu liniju Lama i Rum. Oci.'iI.LJjlniLLJ ujemackih trupa ~titilc au snazne xastitnice i protutenkovske prepreke, knu nascljcnim mjesttma i na saobracaj-

Sfamujuci ".iihu~ su tru-

pc 20. iabile na rijeke Lamu RU7.u, na r ruuIu od t.otosma do Ruzc. Istoga dana brzopokretne grupe generala Raruizova i Kutukovn oslobodilc su Volokolamsk.

Medutim, dalje se nije rnoglo. jet SlJ Ntjemcl Ienn-

Katukov i Remizov 5U smatrali cia su ispred

a nc glavnina protivnikovlh snaga, pa 6U u suradnji .<; desncg krila Zapadnog fronta pckusall zbriaati prctlvnika u pokretu na cuavom Irontu. ali im to nije uspjelo. Naprcdovanjc sovjetskih trupa na tom ~e!;:tOI"U 11iln je z"",I .. vljeno.

Nn Hjevom krilu Zapadnog fronta situacija je btla povcljnija. Njeruacke su snuge na prnvcu JdaCR i Tulc bile razvucene na s irokom Irontu Zapadni frunt. u sumdllji s desnim krllom Jugozapadnog Ironia marsala Emosenka, cvrstoje pnklijest!o dvije njernacke armj]c. Na citavom tom sektoru nije bile povoljnlh prirodnth obrambenilr Iinijn. koje bl protivnik mogao zaposjeci. U kriticnoj situaciji general Guderijan je, da hi zntvm-io bre!ill koju je napravila 50. sovjerska amnja, poceu na ugrogenom se"kl.mu prebncivati na brzinu stvorcnc grope od Inztnjeraca i jedinica kojc su stitilt:2d.lcmicki promet

Ali Iavinu iz pravca Moskvc i dalje se rasrucom zesnnc»i obrusavala Ita Nijernce. Grulla generula P. A. BjcJava, koja se probijala .na sektcru izmedu SU. i 10. sovjetske a[Oliie, uspjesno i brzo jc forsirala rijeku Upu i 20. decembra oslobodlla grad Krapivnu. Nijemei i dal]o nikako nisu mogli cia se srede, pa W odstupah u neredu, nslavljHjuci tenkove i drugo borbcno nacrufanje i mnogobrojna transportaa vozlla. Istodobno je 10. sovjcrska

Na desnom krilu Jugozapadnog fronta dogadaji su

;e ovako odvijali. Crupa F. L Kosrcnka fzbila

krn sjeverozapadno od magistralu Jelee-Orel i

njcu odstupanju na sovjetski 5 korpus i U okrsaju pretrpio main" g"l-_,il!<..,. 'I'rcr'a sovjerskn armija pod komandorn generala J. G. Krejzera presla je u protuofanzi\'1.1 11. dcccmbra. Iduci dan njene su jedinice oslobodile grad Jefremov. n" bi :;" brow loknlizirula brcsa nastaln probojem sovjetskih trupa, Nijemct EU iz ckoline Tule btrnc povukli 17. oklcpnu diviziju i bacili je u borbu na raj seKt",

Porazi kod Jeleca i Tule zabrinuh su gellcJ'llla Hal-

demo On jc to u svom dnevniku: »l34: i 45. pje-

sadijska divizijc SlJ pnlp"J1u unesposubljcnc za bor-

bu. Snabdijevanjc ne poston. Komandirauje trupama na sek toru fronra izmcdu Tule i Kurska dozfvjelo je potpuno bankrotstvo.«

Srcdinom decembra t rupe desnog knla Jugozapadneg Frontn 7.m:rMlc su razbijau]c 34. njcrnackog armijskog korpusa (45, 95. i 134, divixija} u m_jn,," izrTJt'.,1" .T,'leca i Livna. Time je zavrsena jelecka operacija. Marsal Tunosenko uhacto je u borbu 16. dcccmbre 61. armiju koja se munjevito razvila na sektoru izrnedu 10. i 3. ~nv ietskc armi]c. Zahvaljujuc! razbijanju jelecke grupacije protivnjka, Crvena je nrmija dobtln mogucnost da usmje rt ofanaivu prerua Orelu.

Napredovanjc 61. i 3. armlje u razdoblju od I S. de cembra do pocetkn jammrn 1942. godtno pr-idcnijclo je da ofanziva Zapadnog Ironia u rajonu Tule i na pruvcu Knlugc bude mnogo efikasnlja. Narocito Je 61. armija brzu slamala nrottvnikovu obranu i za krarko vrljeme lz-

a Nijemci su na pravcu

,;vi", ustalim sektor-imu rmstavljena je

ofanziva trupa. Njemacke oslabljene i

tznuronc ncprekldnlm bcrbama i

rmovanje lJ ~.i'rl~kiIIl I'''.it'.! illl" I.rpjeJ" ~LJ [ povlacile se na zapad pod pritiskom udara Crvene arrni[c. Pocct kom januara sovjetske su trupc zaposjclc Hnijn Ureski-c-Sunicn-c-rljeke i_.;'rllH j Ruvu-c-Mnlnjaroslavec='I'ihonova Pustinj-Kaluga----Mosaljsk-suhinici-Beljev -Mcensk-Noyosil. etme Je zavrscna prva ctapa protu[]rHnziv(!Jwd Moskve.

U toku dcccmbarske protuofanzivc scvjetskih trupa Crupa armije Center Jo:i'ivjelH je Lei.a!. !l0raz. Nijelllci su bill odbaceni od Moskve 100-250 kilometara na zapad.

ruzhijnnjem cpasuost za scvjetski glavni glad

podvizi i herciaam Crvenc arrni]e u bid za prtdonijcli on zbljanju slobodcljubivih naroda svijeta 11 jedtnstveni front hnrbe prouv fasrzma. U Washingtcnu je 1. januara 1942. godine 26 zemalja antifaslsrlcke koalici]e. ukljucujuci SSSR, SAD i Britanlju. pot ptsalo deklamctju 11 kojoj 011 se obaveze.le da tskurtste sve

u borbi prctiv agresora. Procea forrniranju koaliclje krcnuo je prcma svom ttnaln.

PORAZ \\o'EHRMlt.CHTA KOD MOSKVE

Mi kupamo Frlcumogllu

Xa poljima l"ed vJeenoUl Mu~k~um.

U to vrijemc Stavka je vee imala 11a raspolaganju sohd«, ~t.ral."rijskc rezerve, povccana je proizvodnja borbene tehnike, s'tecena '<;LJ dJ'agoejerw iskustva 11 ofanzivnom ratovanju. borbeni moral Crvene armije bio je izvanredan. Svc jc to uvjctovalc da u odredenom momentu $tavka preuvelica Dra",~i\'"" JIIOgU(rlDSti ~[I\:.id~kib trlll'a,

Na sastanku Vrhovne komandc 5, _ianuara, Sl.aljirl je

rekao:

kod Moskvc. Oni su

za opemcue. Sadu je nastao

mumenat da prijederuc U cpcu ofanzivu. ideji 0 poduzlmanju ofanzivc na prevca. sovjctske su rrupe bile duzne ruzbiju Grupu armlja sjever I deblckiraju cia aavrse razbijanje Grupe armija center i nancsu perez snagama Grupe armija Jug, ctrne hi oslobodill'. Donbns i KTim.

»Na zupaduorn pravcu, gdje su stvoreui povoljni uvjell i gdje protivnik jus nlje stlgac uspos.taviti borbenu sposobnost svojih jedinlca. treba nnstnviti ufanzivn. ,\Ii du bismo =pje~llo OkOllGali stvar, neophodno je popuniti trupe ljudstvom. ratnom telmikom I ojacati ih rezervarua, u prvom redu rcnkovskim jcdinicama.

Stu se Lice ulunzive uasih trupa kod Leujlngrada i ua jugozapadnom pravcu, moram red cia se tame nase trupe nalaze suoccnc s ozbiljnom protivnikovom ohmnom. Bez mocnth artiljerijskih sredstavu uue m:cc mocl

protiviukovu obranu, izrnucit ce se i pretrpjet ce nicirn opravdanc gubttkc. 10. sam za to do. sc pcmdi frontovl na zapadnom pruvcu. i tada hismo tumo du pcjucamo ofanzrvu

Gcorgij zukcv je dao prijcdlog 0 ofanzivi prottv Gru pe urtniju CCIItur i i",jll~llio .~e prouv generalne ofanzive u datom rrenutku. U tom pogledu podrzao go. je i komcsar za privredu Nikolaj vozncscnskt. rckavsi da »ml sada ne raspolagemo cluvuljuim Hlolerijalnilll mogucncstima cia bi sc csigurula istodobno ofanziva na svim frontovirna

_ Razgcvarao sam s Tbnoscnkom - ponovo je go voTio Stnljtn. - On Je za to du se prijede u ofanzrvu. TIi; ba brze mrviti njeruacke snage, kako bismo neprtjarcl]a osujetiti cia eapocne ofanzlvu u rokn proljecu.

upitao:

ad prisutnih htio fznijcti svo]c mtsl]c-

njc?

Nitko ui'l:.:l ruje odgovcrio.

Na izlasku iz Staljiuova kabineta, marsal Saposnjikov je rekao zukcvu:

- Neputrebno si se suprotstavljao: In pi1.aflit': je v.-hcvni vet pt-ije rijesio. Medutim, dogadaji su pokazali da [c zukov imao pravo. Druga etapa sovjcts kc zimskc ofanzivc nije dala ocekivune rezultute.

L januaru 1942. godine U opcu ofanzivu od Lcujingrada do Krima krcnulc [c devet sovjetskih Irontova. Nastavak cfunzive rrupa volhovskog frcnra pcslije 8. januara pretvorio se u operaciju Ljuban koja je izvodena U Sl1- radnji s Lcnjtngrndskhn frontom. I'rupe (]",sTtng k,·ila Sje-

verozapadnog frflrJla nl.pn<:<:loe !';II i. januara operaciju kod Demjanska. a Iijevog krila - 9. januara operaciju kod Torupccka i Helma. Olanzfva rrupa Kallnjinskog i Zapadnog fmrlla prethodila je nperaciji \;(>11 Rxeva i Vjaxme. Na pravcu Orela nastupale su trupe Brjauskog Ironta, srijec(_':i istcdobno s juga udarnu grupaciju Zapadnog rronta. Iediruee .11J~fm.p'Hlrt(Jg; i .Iuhlog fn:JTlL:., kr-"llule SIl II nj.t=u ofanzivu 18. januar a i zapccele cperaciju u rajonu Barvcnkovski-c-Loaovsk. Krajcm dcccmbra 1941. i pccetkom j:WU::II,. 1941. gfJdill~ u'upe .iu;.nvg fru11I .. , prvvdt! btl >'Hjedno sa Cmcmorskom fiotom desantnu operaciju na K(_"_l"t i osiobodile taj poluotok na Krimu.

Zimsku orami,":! S'-.vjet.~kt',"n11ijl' udvtjala se na svirn sektorima fronta u izuzetno tesklm i slczenim uvje!.i,mn. Svakl kilornctai- prijedenog puta stajao je borce go· lemih napom, JUIIW::U- i Ielnuur 1<,142. gudiu" bili ~IJ prili(·no hladni i obilovali su vclikim snjefnim padavinama. Z],n!! vijavica I snjcfnlh nanosa krctanjc jc bilo mogucc IIjih<l\,(lpropusnn mOe nnglose smHuji i dopuna rrupa borbenom rehntkcm. mumcijom, opremom t hmnom buc jc \'i~c nceo tcskc Uz to, nedcstajala su trnnsportna sredstva.

Nijemci su se vee od jauuara pcceli nesto boljc snalaxrtl u zimskim uvjctlma. Sva sela i naselja pretvarali su u obrambene pUJlklflli~ i "81'lJ(1i~!Lli ih budljikuvum zicom. Prilazi :lid bili 5U minirani. Ispred zgtada izgradivani su bunkerf , renkovl SlI prctvarani u arttljcrljsko-mitraljeske tocke za direktnc g;]uullje i"l. Il1j.,.,I1). Pri odstupan]u su minimli putove. pravili svakcjake klopke. palih sela i gra· c.luv,,_I\Tiema~kfl [c vojska 1'.inllA svc da bl usportla napredovauje Crvelle~rmije.

U IIitlerovoj je naredbi od 3. januara 1942. godinc sumtrnn op6 znal'aj njcmadkih akctja: .. Trupe su dujne cia 5e grcevito drze svakoe lIu_~eljt:"lIg TfIjt:~III; one nc stni-

ju odstupart ni kcrak, dufne su 5e braniti do pcsljednjeg mctka, do posljednje rucne bombe. To od nas zahtljeca ova] u-enutak

»Gospodc oficiri! - pisao je u svcm naredenju ko mondnru njcmeckc 23. pjcsadijskc dl' v izije _ opca situucija Imperauvno zahtijeva du se hrzu odstupanjc nasih jedinica aausravi na njeci Lami. Divizija je duzna organizlrati upornu obranu. Polcsajl na rijeci Lami mcraju sc hrumu do pt)sljt:dnjeg l!m;jt:kn. Rndf se 0 ztvoru i smr-

ti ... ~

Njemackn jc komanda polazila od toga da se na ri]eei Larru nalaze prtje i7.gI'01l1el1; pnln:r.aj; .~m'.it:ls"ill !.rul'''. koji 5U U datcrn rrenutku mogli biti iskortsteru za pnvremenu obrnnu. Polomji su sc nalazili I na jcdno] I na dru goj cbnli rijeke, protezali su se u pmvcu sjevel'------jug, " ncsto dalje su se spajali s polofajima na rtjekama Ruzi i Nar+, Osim toga, Nijemci su srcdrnom dcccmbra dcvlacili iz pozadine svakojake kornbinirune, rezcrvne ! 5 nih reritor.ja prispjele diviaije i uspjeli lnznje i prtprcrnc ih za cbranu.

Trupe Lenjlugradskog i I-willa

sudjclovale u generalncj cfanzlvl, su da

lazhi_ill gfuvnc snagc Grupe armija Sjever i likvidiraju blokadu Lenjigrada. Iffauz.iva je pocela 7. janu3r-a. Ell"" glcnim udarcm 2. udarna arml]a napredovala je u pravlOLl Ljubuna 75 km i cbuhvarila protivnika S juga i. [ugozapada. U februaru sovjets ke trupe na tom sektoru lIisu zabiljefile neki vidljiviji uspjeh. Krajem mjeseca Stavka je nuredtfa Lcnjingmdskum fruntu da snegema 54. arrnije general a 1. l . Fedjuninskog uanese udar- ria Ljuhan sa sjcvcra u susret 2. udarno] anniji Volbovskog fronta. Mecrutim. II priprcmi :roll ofenzivu 54. jc nrmija naprnvila nil. nepafuji. Nijemci su parirali ujentm udarima i krajem

marrn pre~i 11 protnnnpad n potnm prcsjekll kouuuukacije 2. UUI:ITlI(),j urmlii. Pocetkom aprila aituacija je posh veoma teska, jcr je 2. armiji prijctflo opkoljavau]c ZOOg tcpljcnja snijcga. rnocvamt predjeli i stun", pu~l;ili su nepruhodni. Snuhdijevanje trupa buc je neredovno. »edostajala je rnumcija i oprema. Trupe vclhovskog i Lcnjingradskog Ironta morale su ponovo prtjedi 1I obranil. ne Ilspje\'~i dn spoje svo]e udurne gt'upacije. Na tutu sektoru protivnik nijc bio razbijen. a braniocima nl]c uspjelo ni da likvidlra]u blckadu Lcnjlngradn. AI! Lenjin-

GT!.ld nnctnvin [tjnnck i cia se brant

No. jugnom krilu scvjctskc-njemackcg f'rcma u zimofnnzfvl sudjclovala su ~etil'i sovjersku Irontu. Trupc Irunta na I'aruanskcm poluotoku pod- kcmandom generula D. T. Kozlova dobilc su xadatuk da oslobode Krim. Brjenski front on celu s generulom J. T. Cerevfcenkcm i Je~IIO hila Jugozapaduog Irouta (dvl]c armijc) rrcbalc jc da nustupaju na zepad i ovfndnju rajonl rna Orela i Kursku. Komandi Juguzupuduog Ircnta (kcmandan I general F. J. Kostenko) hilo je naredeno da snadvljc nrmljc razbl]e prottvntka ~I rajcnu Cugujcva, i uslobodi Har·koy i Krasungrud. Jepod komandom gcncrala R.I. Mananijeti udar na Pavtcgrad i stvorttt 1l",j"I"-"pJetrovska i :L::lj){)ro~.ja

Trupe Kavkaskog Ironra potisnule su njemacku cbranil u Isrocnom dtjclu Klima i ovladale Kcrcom i Fcdosi jom, II potcrn n:op,.cdoy"l ... _ius 100-----110 kil!llllt:l:"·,, do Ak-Monajskc prevlake. Uplasivfi se da Crvcna arrnlja ne prodrc u ccntrnlnl dlo Krtme. komanda II. njcmnckc ar'rlije prekjuula jt' jill';;; nan",-,woj"'rli Sevustopolj, p(>VLJkla s tog sektcra viSe od dvije divizije i bacila ih na Ak-Monajsku prevlnku Ofanztva sovjetskih jedinica 11 Istccnom

dijelu Krlma hila je zuustavljenn pocerknm janunrn 1942. godine. Krujern [anuara Kavkaskj front je preunenovan u Krimski front.

Ufunz.iva Brjanskog fronta j dcsnog krila JuguzapadIIog fnmla u prvn] pclovin} jallll,ua "i_je dovela do nekih znacajnijih rezultata.

Gsamnaestog januara zapoccla su ofanztvu susjedna hila Jugczapadnog i Juinug frontn. Dna su probfla protivnikovu obranu na sektoru Balakleja - Krasni] Liman i napredovala aka 90 kilometara, stvoriv~i taka izbcdlrut kod Barvenkova. Na [0 je Grupa aruuja Jug pojacaua 5 11 ncvlh divizija i jednom brlgadom. Neprekldnlm protuuda.rima u rnjonu Bnlakleja i Savjnnska protlvnik je ugrozic krtla .i pozadiuu Jugozapadncg i. J uznog frouta. Zbog toga su sovjetske trupe obustavile ofanzivu, pa je front na tom sektoru srebiljzlran.

Januarska ofanziva sovjetskih uupa na zapadnom bila je nastavak decembarskth ofanaivnih opera-

Medulim, zuatno je prosiren front na korne SLi nastupale sovjetske armije, jer su od 9. januara U ofanzlvu krenule 3. i 4. udarna armlja Sjeverozapadncg fronta sa zadaLkom tla dubuko m(tu u pozadinu njemecke Grope arrmja Centar. Trupe Kalinjinskog frouta bile su duzne da ovladaju Rfevcm snagama dviju armija a jednim konjlckim korpusom da se br- ..... ' probiju premn Sicevki i vjazmi. sa sjevera, da presjeku Jeljeznicku i drumsku magistralu Moskva-Minsk i Ine protivnika komunlkacija. Zapfldni je [runt imao zadatak da rnvbije prol.iv{Jika kod Juhnova i Mosaljska i udarom na sjeverozapad - u pravcu Vjazme - u suradnji s tmpama Kallnjlnskog Ironra

145

opkoll glavninu Grupe armija Center u rajouu MCl~f.I_,iskGz.atsl,-Vjfl.ZUU'l, Trupe desnog krila Zapadnog fronta trebale je da pruhiju nbranu u rajonu Volckclamska, da nanesu udal" u rajouu Gzatska i til presjeku ueprijurclja. Na ta] oaiSn. cilj januarske ofanzive na pravcu Smolenskn saetojac :'>e11 istovremenom opkoljavanju gjavnine Grupe armija Center, U njeuom rasjecanju i untstavanju po dijelovjma

Na lijevom hi,I,] 3. i 4. udarna armija Sjeverozapadnag fronta, kojima su komandirali geu.,n,ll Purknjev I Jerjomenko, krcnulc. su u ofanzivu 9. januara i oslobodfle Tcropec. Do pO';el.l,u Febrnnra 0000 su napredovale gotovo 250 kilornetara. Trupe generala Purka.it!v;l i Jerjcmenlra sfigle sn lUI prtlaze gradova Vehke Luke, Vetil. Ijemidov, Deli i duboko se ukliuile sa sjcvcra u pnzadlnu Grupe armija Centar. Medutlm, sovjetske jcdmice II" i()[JI sektorn uisu imalc dovoljno snaga cia nastavc ofanalvu dalje i presijeku gtavne saobracajne ",·leri_ic - plilove i ~eljez. nicku prugu - zapadno od Smolenska, kojim Jt: snabdijev a na Gmpn armija Cenlar.

Dio snaga 3. sovjelske udarne nrmlje koji jc naprcdovno sjcvcrno ad Helma, u suradnji 6 cstallm Irupuma Sjeverozapaclncg Fronta (angafiranih na pravcu Staraja Rusa) opkolio je 2D. febl'uar-" 1I rujonn Demjnnska scdam divizlja njcmacke 16. armije, pokusavajuci d a iii uuisli, ali u tome nijtl uspio

Dvije armije Kaliujiuskcg Irontu (39. i 2"'.) probtlc su K junuara protivnikovu obranu zapadno cd RZel'a i brae ae probile u pruvou Sicevke i vjaemc. napadajuct je sa sjevera. U zoot ujibovih operacija napravljen je strok proboj kroz kojl se na Nijemce bukvalno srucio 11. SU\'jetski kcnjicki korpus. Suvjerslre su trupc naprcdovale na juinom pravcu v~e od 100 kilouietura i dubolco znobtslc

Grupu armija Cenra ... Ali nisu wogit:' dn do k.rnja osrvurc svcj uspjeh. Nijemr-i su 23. jauuara protuudar-ima iz 111- jcna Olenjina i Rzeva zatvortli bresu i odsjekli tu grupadju sovjetskfh trupa cd ostalih snags Kalinjinskog fran-

Trupe lijevog hila Zapadnog Ironra napredovale su na sjcvcrcdstocnom pravcu gotcvc 90 ldlometara. Dio njihovih snagn pnkusao je zuuzeti vjazmu, cune bl se citava njeuiucka grupacija u tom rajonu nasla u teskorn polofaju. Medutiro, prorivnik jc prcsjckao komunikacije jedimcama lijevcg kriln Znpndncg fl"",l.a i IH'irmdio ill da prijedu u obranu. Na raj je nadn Grupa armija Centar uspjela da izbjegne opkoljavanjo.

Trupc Hjcvog krtla Zapndnog fronm lmje su irnale zadatak ua u sumdnji s Kalmjinskiru frontom rezbij-r grupaciju protivnika u rajonu Sir!evka-lUcv< probilc su njemaekn obrann na liniji r-ijeka Lnmn-Kuza i napredovale 50-70 kilometara. U jeku borbi Stavka je s tog fronra povukla 1. udarnu armiju i prcbacile jc na Sjcvem"laradnl front t1 borbu protiv opkoljene grupucijc kod Demjanska. To je znatno oslabilo sovjetske trupe na praveu Sir!e"ka, pogotovu sro jc ncprijatclj zaposjeo unaprljed prtpremljenu ltnlju Pogorehre GOl"OdiS(;e-Sauski Zavod

I take, zajcdnlcki napori u-upa Kalitljitlskng i desncg kt-ila i centra Zapadnog fronta da istovremenim prelaskorn U ofanzivu opkole sa sjevera. istoka i jugoistoka glnvnc protivnickc snagc u mjonu RtR.va, SiCe\'ka, vjazrne i Juhnova, "isu zavrsenl uspjesnc. Qdnosno, operacije svih ermija Zapadnog i Kalinjinskog fronta nisu bile rcelteiranc do kraje. Osnovnl uzrok r.ogn bjo je nedustatak suago. !Jt"lil,jerijsli1r sredstava i municije, nedovcljna kolltina ok.iopnih i motoriziranih sredstava za brae izvoden]c

proboja. Njernacke su trupe uspjele stvoriti u pozadini obrambene linije, zaposjele su ih i organiziralc cvrstu obranu. Jedna od lakvih ubrana bila je linija Pogoreloe -Gorodgl!e-$anski Zavod. Protivnik je iskoristio svcje manevarske spcsobnosti, presjecac je komunikacije Crvenoj armiji i cmetac njeno snabdijevanje.

U toku februara i aprtla trupe Kalinjinskog i Zapadnog fronta pokusavale su vi~e puta da dokrajce otpor protlvnika. ali im nove ofanzivne operacije nisu uspijevaIe. Jcdinice Crvene armije na tom sektoru bile su umorne i prtltcno iscrpljcne, a osjecao se veliki nedostatak u municiji. naroctto u granatama, pa je bilo dana kada je norma po jednom topu iznoaila jednu ispaljenu granatu II toku 24 sate.

Sve je to navelo Stavku da prihvati prijcdlog Vojnog savjeta Zapadnog fronta 0 prelasku u obranu na liniji Velikije Luki - Velif - Demidov - Bclij - Duhcvsctna - Dnjepar - Nelidovo - Riev - Pogoreloje - G!atsk - rijeka Ugra - Spas-Demensk - Kirov - Ljudinovo - Hohni~ci - rijeka Oka.

U loku zimskc ofanzive na zapadnom provcu sovjetske su trupe naprcdovale jo~ 70-180 kilometara. razbile 16 prctivnickih dlvizija i enatno popravlle opcu operatlvno-strategijsku situaciju na tom sektoru. Samo njemacka 4. armija izgubila je u [anuaru i martu oko 100 hiljada Ijudi. U toku januarske ofanzive Crvene armije protivnik je bio prisiljen da sa zapada hitno dovuce i ubaci u borbu na moskovskom pravcu 15 novih divizija I dvije brigade.

U cjelini uzevsi, i pored ne privodenja do kraja epee ofanzive na mcskovskom pravcu, Crvena je armija pastigla impresivnu pcbjedu. Nijemci su bili cdbeeenr 100 -250 kilometara od Moskve. Potpuno su bile oslobodene

Moskuvska, Tulska i Rjazanjska oblast, kao I mnogi fa joni Kalinjinske, Smolenske i Orlovskc oblasti i definitivno otklonjena opasnost za Moskvu.

Nijemci su izgubili vtse od 500 hiljada vojnika, 1300 renkova, 2500 topova. vue od IS hiljade vozila i drugu ratnu tebniku.

U bid za Moskvu Crvena je armija po prvi put u dotadasnjem toku drugog svjerskog rata pcrazila armiju fa~istil!ke Njemacke. razblvs! mit a njeno] nepobjedivosti

davoralfa@warezhr.org

MEDUNARODNO ZNA(:ENJE PODJEDE KOD MOSKVE

Njemackn arrnija ponesena lakirn pohjedama u Bvropi, srjecala je creol nepobjedivosti. Njeni generali i feldmnrselt su s ncskrfvcnom ckstazom nsporcdivali svo]e pohode s najezdama Karla XII i Napolecna Bonaparte. »Hitler je poceo razmialjati 0 dalekcsejnlm posljedicama neuspjelog pohodn na Sovjetskt gavez - pL~ njf'ma~ki general Kurt Tipelskirch u knjizi .. Drug! svjetski rat- - rck kada se na njemacku armiju srucila TUSka protuofanziva ... Nn.om se nrmt]a bortla rnaksimnlnn nngWlrajuci sve snage. ali moralno i materijalno nije bila pripremljena za vodcnjc mancvarskog rata u zcmsklrn uvjcrima. Suaga ruskog udaru i razmjer- njihuve prntuofunaive bili su rakvi da su uzdrrnali front u jednom dufem vremenskarn intervnlu i mcgli su dovcsti gotovo do ncpopravljive katastrofe Niema6kim jc trupurna prijetilu sudbi na .. eltke Napoleoncve armije .. ,«

Ukupni njcmackt gubici same kopncnih rrupa od 30. seotemhrn 1941. do ZIt februara 1942. godtne iznu~i1i su, prema dnevniku generala Haldera, oko pola milijuna ljudi. Grupa annija. Centar. istiCe. tadasnji nacclnlk njcmAtkug Generulstabu kopnene vejske, i,,~ubila.ie oko 80"/. artiljerije. tenkova, karniona i druge ratne tehnike."

U roku zimskc ofanzive Crvena Je urruiju ruzbiln oko 5C njemnckih divizlja, 6i.II'" _je: hroj izgubljcnih njernackih vujuika ad 22. juna 1941. godlne bto vecl od milijun ljudi.

Hitler jc za poraz i odstupnnje njemackih armtja okrlvin svoje rkuud m[Ju~IJ hvaljene Ieldmarsale i generate. On je jarosno napao konmandante armija i grupa armija zbog -nedovoljno evrstog komandlran]e trupama«. U drugoj polnvlnl decembre 1941. godtne Hitler je smijeniu ... eliki hrnj Ieldmarenla i generala.

Komandu nad kopneniru snagama Hitler je sam prellZCO, smjenivsi Icldrnarsala Brauchitscha. Komnndantu (;"I1PC nrrmjn Centar, feldrrun-gala VUT! Bocka sunjeuio je Ieldmarsal von Kluge, Zbog »samovoljnog povlaccnja trupa« smijenjen Je general Gudcrijan, a nesto prije istu je sudhtnu do1.i"ilo I feldrnursul Rundstedt, lomandant GruJ.II;: arnuja Jug zbog neuspjeha kod Rostova. Komandant 4. oklopne armije, general Hoeppner bio [c smijenjen, li~en f.lna I svth odlikovanjn. Kumandant 9. arrmje geueral strauss takoder je odstupio sa svog polozaja, dok je feldmar-sal von Loeb, komandant Orupe armlja gjever uklunjen I proglnsen nespcscbnim. Smijenjeui 6U i kornandanti 20. i 17. armije, kao i komandarrd mnogih korpusa i divizija. Hitler jc ukupno srnljenic s polofnja 35 gl:'neralu i Feldrnarsalu. To ,i" bila prva velfka kriza u rukovodstvu njeruacklh oruzaruh snaga.

Radl popunjavanja gubitukn. I',j<,,,"a{;ha je komanda hlla prisiljena da izvrSi totalnu mobilizaciju, sto je omosucHo da u zimu 1941-1942. gcdine na sovjctsko-njcmacki front prcbacl nevin 800 hsljadu vujlli"ka. Osim toga, na Istok je hilo prebacenu sa Zapada 39 divizija i 6 bngada ..

»Ako treba govoriti 0 najtefim Ircnucima ratu za uusu zcmlju - sjeca se mursal A1I::'ksallclar Vasiljevski - ondaje najnezaboravnija za sve sovjetske Ijude moje ge-

ueracije hila i Lit ~t: bitka <:i.\ Moskvu .. ana se karnkteruin, prfje svega. time sto su sovjetske trupe bez nadmocnostt u broju vojnika i srcdswlma U ncvidcnim sukobima obranile :;1iuj glavni grud, rumijeie nepr-ijutelju velike gubitke i pctom ad glave do pete razbile ujemacko-fasi sfidku ncman.e

vellki broj dokumenata. ruemoara sudioniku bitke za Moskvu i objekttvna nauene is trazivanja sada omogucuju da se dode do konacnog zakljucka 0 istaknutoj ulozi koju je imala bitka za Moshu u porazu fagizma. Medutim, odrcden broj njemackih i zapaduih hlstoncara i btvnh njernackih generala ueosuovano nastoje da osujcccnje IIitlerova plana 0 zauaimanju Moskve objasne ne hcrodzmorn sovjetskih vojnika. majstcrstvom i hl-abIUSCU komandnog kadra, vee iskljucivo losim vremenom, bespucem i [akom atmom. a tome je zukov plsan u svojuu memoarima: »Ne, ni blato. ni aima nisu zaustavili njemackc trupe poslije njihova prodora k Vjazmi i izbijanja na prtlaze glavnom gradu. Nije ih zaustavilo nevi-ijeme, nego sovjetski ljudi! Ti su danl blli osubtu I uezaboravni kada je jedinstvena za sovjetski narod tesnja da se cbrani domovlna naclahnjivala ljude na podvig. Tada je svako shvecao da od njega zavisi buducnost zemlje, dalji tok rata i historije. i bto je sprernart da da svoj :livet za ideale koji su lsplriralt nag narcd da unisti one kcji su pokusali da ga prcgazc. I mi, kcjima je bilo povjereno lecmandirnnjc trupama znali smo cia sovjetski ljudi nece predati glavni grad I da ee pod njegovim zidinama biti udareni tcmeljl poraza neprijatelja. Da~ sate sam u [eku obrambene bitke mogao uvjereno da odgovorim J. V. Staljinu na njcgovo pitanje 0 sudhini glavnog grada, da Moskvu necemo dati.«

General Guderljan, kojeg su smatrali nepogrestvlm strucnjakom u korlstenju tenkovskih armada, pokusao je nacl isprtke za pomz: - U pijesku, mocvaruma i blatu kvarlll su se iuotcrl. otpadalc dotrajale gusjenice i prencsill mehanizmi. Jedinlce su beauspjesno zahtijevale dopunskc lenkove ill bnr nove rezervne dijelove. Svl njihovi na port i irl .. ·t: utsu mogl i da sprijece neizbjegno: beskrajni prostcri zemlje, kao i za vrfjeme Napoleona, spaslll su Ruse,e

Medutim, bespuca i zima obilata snijegcm na isti 8U nactn utjecali na sovjetska oklopna voaila, a ne same na Gudet-ijanove reokovo. A ako je sovjer x kn tehmka funkciontrala. a njemacka se kvarila, namece se same jedan /;3- kljudak: sovjerska je MIa bolja. To pctvrdujc i sam Guder-ijnn: »Protivntk jc raspolageu 110\'im tipurn tanka T-34 kuji joe znatnu uadmaslvao njemacke tenkove manevarskom spoaobnogcu, debljinorn oklopa i probojnom

snngom topa.e

Sovjetskom teuku odao [e alieno priznanje i njemacki general Brfch Schneider (Erih gnajdcr): »Rus:i SIl st v nliv~i izuzetuo debar lenk izvriiili ogmman korak naprijed . Iznenadna pojava tih teokova na frontu imala jc vcltk uctnak. Teak T-34 prcdsmvljno je pravu senznciju Imao je 26 lana, bin je naoruzan topom od 76.2 mrn, Cijc au granata probijale oklop njemackih tenkova ria udal]cnosH od 1501.1 do 2000 m. rick 511 gmnnte tnpova njemackih tenkova probijale oklop ruskih tenkova tek s razdaIjine manje od 500 metara, i to u siucajevima kad su zrna png.1dnlJl bok iii zadn]i din »trldeseteetvrtrke«.

Legende I) »generalu 7.i111i« i »generalu Blatu«, kojima su njemacki generali poslije rata opravdavali poraz kod Moskvc padaju 1I vodu akc se podsjctc tin _i(, Wehrnlud,l ~vuj n",jhrl.i ruraz ,1o:f.ivio II kurskoj bici - usred Ijeta!

Hitler je poxltje rrntilOffln~Jvc Crvcnc armije kod

U svom govcru u Relchstagu 11. decernbrn 1941 svalio krlvlcu za taj njemacki poraz na »bcskrajne prostore', i »klimatske ncpogodc.«, neprolaznc putovc kojlrua su »trpeci julsku I augustuvsku 1,l::u, suvladujuct novembarskc i dcccmbarske vijavice, smrzavajuci se u snijegu i ledu, korll~flli njcgcvi doted ncpobjedivi osvajaci.

Sasvim je razumljivu da je-Ooebbelsnv propagandnt aparut odmah prihvatio ova objajnjenja kao zvanicnu nje maeku verztju pcraza Wchrmachta ked Moskve.

Zahvaljujucl izuzetnnrn otporu j legendnruoj brebrose sovjctskih trupa, njemaeke su armije prvth dana decernhra bile svttgdjc zaustavljcnc. a trope Zapadnog, Kafinjinskog i Jugozapudnng frrmtu pre~lc SIl 11 protuofanzivu, koja je dovela do ozbiljnog poraza Grupe armija Ceutnr.

Vellclnu sovjetske pobjede U hici zu Mnsk\11 i7.razio je predsjcdnik britanske vlade ' ... 'inston Churchill u britanskom p.n-lamentu: »Sada je postala [asna golcma snaga ruskih armija, slavua nepckolebljtvost i energ'ija 1(0- jima su one odolijevale strasnom pritisku neprijatelja.

NjegoVl;' [Hitlerove) su arrnijc svuda zaustavljene. Na vellkom dijelu Fronta on se puvb(i, putnje njegovih truI'll ncrnoguce je oplsati, gubici su golemj. Snijeg i jak vjetar knji pu~e na zcledenom prostortma. razorcni gradovi i sela, dugacke kcmunlkacljske Iinije kuje napadnjn neustrnkivl partizani, uporan i nesrnanjen otpor ruskih vojnika i ruskog earoda U cbmnl svakc ulicc, svakc kuce I svakog pedlja svoje zemlje - eve Lu jc nanijelu njemnc. koj naciji takav udarac kakvog gotovo da nije ni bilo u historiji ratova.e

Francuski general Charles de Gaulle (SarI de \>01) je pi~"u: ~U vrtjeme kada su snage NjemaCke i njen presuz uzdrmani, SUIl(::t:! ruske slave nalazi sc u zcnitu ... Fran.

cuskt narcd usnieenn pozdravlja uspjehe i.pcvecanje SI1U' ga ruskug nuroda, jer u uspjesi pribJitavaju Prancusku njenom zeljenom cilju - slcbcdi i odmazdi.«

robjeda Crvenc annijc kod Moskve ozncctla je pczctek korjeni1.og prenkreta u rutu. Tu je »bljckrige donvic svoj konecni kraj, a narodi antifaUsticke kualicijc ucvrstili uvjerenje da ce nacizam bcrbom ujedinjenih naroda konacno blti slomljcn.

P. A, Arl.,Jljjev. Neup£eJ.jdimaj" preg-nu1a na p"slllpaJ. k ~1tJ!i~e.

Mrn;kva,l%'l

Bitva za Mosh"U..\foskv",l966.

B()Ij.~aja sm;jelSknju endklo:redij". Moskw>, 1974

Era Danil""". 'J wl'c.hvjel'vomm,:t:I..rlin, »Ogonjek", 17,1940. 1971

",",,",'m""""iO

M I, Kahlkov. L·ja g\'orde.i,kaja v bojah pod Mo;;kvo,i, Mod,va, 1965.

K. M~(!awv. Ritmy nnpadu .• Nedetju-, 44, 1'li2 Mosh'azallami.MOBkl'a,l%ll.

K. K. RokosSOHkij. Sc.ldalskij uolg. Mool\.>'>t, 1974.

L, M, Snmllllov_ Na solnci'nogorsko.volokakamskom ncpravljenii

Moskva,1966

\I, D. Sokolovskij. 'rak kovala5 n~sa vabjeda, Moskva, 1%6. 1\ • .0._ Surk(»,. Z~ n~sci spinoj l\1oskv". Mosk\'a. 1970_

~. M. stemenko. Gneraljnyj stuo v gody vojny. KnjigB T. Moskva, 1%8.

S_ K_ Timoscnko, Jl1go·zaapdnii front v bitve za Mo<;kvu. Moskva, 1966

A. M. Vasilj~vskij. Dd() v~j iizni. M()~kv".1970.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->