Civic scenario project CROATIA'S CREATIA 2010.

Abstracts

Similar to several other countries scenario planning projects carried out in last decade (The Mont Fleur Scenarios, JAR, 1992, The Future of Northern Ireland, 1996, Scenarios for Cyprus, 1996 etc.) the Croatian NGO Foundation 2020 designed and preformed the Croatian development scenario for the 2001- 2010 period. The work of a multidisciplinary project group facilitated by Nextwork consultants from Sweden resulted in three possible Croatian future scenarios.

The scenarios were determined by two major axes. One axe was dichotomized about the concept of Organization (of society, state, national institutions ... ) with the inclination toward traditional forms of organization at one part and the acceptance of new forms of organization at the other. The other axe was related the Integration concept with the dichotomy of Inclusion and Exclusion in all main aspects of that concept be it the cooperative atmosphere,

communication, openness &

awareness, trust, shared ideas and

vision, elite vs. shared society etc.

Although the axes division produced four starting scenarios, two of them were joined together because of their low dissimilarity. The three final scenarios were named DO IT

YOURSELF! with motto "Croatian Z a k I a d a 2020.

heritage and pride", EMPERORS NEW

CLOTHES whose motto was "Croatia

repeats itself" and HURRY UP scenario

with motto "Networked EuroCroatia".

DO IT YOURSELF scenario was described by two simultaneous circumstances that triggered the flow of events. Croatian lack of cooperation in

the process of EU application slowed down the acceptance of new organization forms in the state affairs. At the same time, the critical conformity and agreement was reached by main society actors (State administration, political parties, unions and business). The result was slow but steady social development expressed through the GOP grows of average 4%, unemployment decrease and social satisfaction. The Croats in 2010 are more or less satisfied by the life they have, they feel secure, the social system is still characterized by high level of solidarity and they share the same basic values - religious and national unity and pride, clean environment strong family ties.

HURRY UP scenario is characterized by both accepting the new forms of organization as well as strong inclusion in European political environment. The main values

are related to individual responsibility and risk taking. Business and civil society is the main social drive. The Croats are now "the youngest Europeans". There are clear winners and losers however because not all parts of population groups could follow the swift changes. The winners are young educated people, those with the slogan "world is my home". The losers are traditional industry workers, small farmers and the natural environment that is scarified at the altar of development.

EMPERORS NEW CLOTHES is a form of recent history repetition. Low level of shared values and visions keeps the society excited about issues not relevant to social development. The society is split in many interest groups and political organizations as well. The "new technocrats" are taking the actual power, controlling the main sources of prosperity and keeping the public busy with irrelevant themes such as occasional sport successes, love of the nation, strong moral (actually control-oriented) standards and fear of the "others". Croatia is a poor country of reach individuals. Population is clearly divided in

prosperity and social position. The social, medical and educational system is split according that lines as well producing the contrasting level of comfort to particular social groups.

The scenarios were presented at the 3rd Foundation 2020 international workshop in Cavtat organized in June 2002.

Each scenario was presented by endstate description following ten critical areas of social and political life in 2010. The probable time-line of triggering events was developed as well. The presentation of scenarios was multimedial in form of printed formative materials, three stories about everyday life in 2010, three simulated

lV news from the year 2001 produced by Croatian lV studio and three fake newspapers, each presenting different scenario.

The Puis marketing and public opinion research agency has performed a public opinion research of scenarios reception based on a population sample of 1000 respondents. The "liking" and the "probability" of each scenario was tested both measured in terms of testing respondents' attitudes. The results have clearly demonstrated the high preferences of the HURRY UP scenario with the EMPERORS NEW CLOTHES as the most disliked one. On the probability scale however, the difference was statistically less evident, but the opinion that the most liked scenario has the least chances to happen was prevailing

one.

B.R.

Kako je uopce doslo do projekta Kreacija Kroacije 2010.? Sto je metodologija scenarija? Sto se zeljelo postiCi projektom? Sto je postignuto? Sto nije postognuto i kakva mu je sudbina? Uz odgovore na spomenuta pitanja, svrha ove publikaciji je pribliziti samu metodologiju izrade scenarija ali i njezine rezultate na primjeru rnoqudh buducnostl hrvatske drfave u slijedeCih sedam godina.

Ovom prilikom zelimo zahvaliti svim ucesnldrna koji su ulofili trud i vrijeme kako bi se projekt ostvario. Takoder, zahvaljujemo sponzorima koji su financijskim sredstvima ornoqudll da se projekt realizira.

ZAKLADA 2020.

1999. godine posredstvom Grahama Barnesa, konzultanta i vlasnika tvrtke Inform AB, Petar Turkovic postao je prvi hrvatski strucnjak pozvan na radionicu Taellberg Zaklade u Svedsku.

Ta el l b e r ske radionice odrfavaju se ve: 22 godine pod ravnanjem osnivaca Taellberg Zaklade Bo Ekmana, jednog od bivsih direktora Volvoa, a danas vlasnika konzultantske tvrtke Nextwork. U radionicama koje se odrfaveju svakog Ijeta, po pozivu sudjeluju najreferentniji Ijudi na globalnoj pclttlcko] , gospodarstvenoj, znanstvenoj te kulturnoj sceni poput Kofi Anana, Nelsona Mandele, bracnoq para Clinton, Arie de Geus-a, Manuela Castellsa, itd.

Odrfavaju se u neformalnoj atmosferi, bez prisutnosti javnosti i medija, sto ornoqucu]e slobodan i kvalitetan razgovor tijekom tri intenzivna dana u kojima se razmjenjuju i testiraju ideje, stavovi i misljenja. Njima se pristupa na nadn da nakon inspirativnih prezentacija i okruglih stolova, ucesnid podijeljeni u male grupe oblikuju nove ideje i pristupe koji postaju predmetom diskusija i zakljucaka na plenumu.

Teme radionica cesto su vezane za Davos i na neki ga nadn produbljuju i nadopunjuju, iii su pak neovisne 0 davosko] konferenciji. Inicirane su od UN-a iii od samih clanova Taellberske Zaklade. Kako god odabrane, teme su uvijek relevantne za buducnost svjetskog biznisa i svijeta uopce (teme su npr. : Biznis i vel ike svjetske

2

institucije; Mladi lideri - buducnost svijeta, Kina - novi trzisni izazovi, itd.)

Inspiriran kvalitetom razgovora i nadnorn razmisljanja sudionika Taellberske radionice, Petar Turkovic je odludo sllcan «think tank» oformiti i u Hrvatskoj, zakljucujuci da je takav nadn okupljanja najkvalitetnijih Ijudi na interdisciplinarnoj razini nesto sto je Hrvatskoj neophodno obzirom na potrebe njenog razvoja i promisljanja njene buducnostl,

U namjeri da spoji ideje, Ijude i resurse koji hoce i mogu sudjelovati u promisljanju hrvatske buducnostl, 1999. godine je inicirano osnivanje Zaklade 2020. Ime joj je odabrano iz dva razloga: prvi je razlog bila namjera da Zaklada bude okrenuta buducnostl i promislja je na kvalitetan nadn, a drugi razlog vezan je uz dob osnlvaca koji su se vidjeli u aktivnim ulogama oblikovanja hrvatske buducnostl upravo do 2020. godine.

Vec u prvoj godini svog postojanja Zaklada organizira prvu medunarodnu radionicu na Plitvicama pod nazivom:

Globalizacija i novi identitet. Radionica se odrzava uz veliko zanimanje medija , te sudjelovanje izuzetnih pojedinaca razlicltih kompetencija iz zemlje i svijeta (Ivan Supek, Mark Gjidara, Neven Simac, Vesna Pusic, Marko Branica, Arie de Geus, Cho Kong, Bo Ekman, Graham Barnes, Anders Wijkman itd.).

Vec tada, upozn ajucl metodologiju izrade scenarija razvoja drzava, bilo je odluceno da slljedeca konferencija bude usmjerena ka testiranju okruzja za pokretanje projekta civilnih scenarija (civic scenarios) hrvatske buducnostl, Naziv slijedece konferencije odrfane 2001. u Opatiji, «Slike iz Hrvatske 2010.» osmlslien je s ciljem okupljanja kvalitetnih strucnjaka razlidtih profila koji bi 0 Hrvatskoj progovorili na temelju promisljanja usmjerenog ka buducnostl,

Radionica je potpuno uspjela. Izuzetni sudionici iz svijeta prezentirali su svoje slike razlidtih sektora drustva i gospodarstvenih grana u svijetu 2010., a najjace hrvatske tvrtke poput Plive, Ericsson Nikole Tesle i PBZ-a, te strucnjaci za turizam, energetiku, zdravstvo i klimatske promjene iznijeli su svoje vizije buducnostl bilo za tvrtke u kojima rade iii struma podruqa kojima se bave u Hrvatskoj.

Nakon Opatije pokrenuti su razgovori s mnogim pojedincima, institucijama i

3

tvrtkama koji su obecall ukljudtl se u projekt izrade civilnih scenarija hrvatske buducnostl 2010.

KREACIJA KROACIJE 2010.

Osim zelje da se u Hrvatskoj pokrene nesto sto je u mnogim zemljama omoqudlo iii kvalitetne promjene iii mobiliziralo nacije oko zajednickih ciljeva, jedan od glavnih razloga za pokretanje toga projekta u nas bio je projekt izrade strategije razvoja Hrvatske u 21. stoljecu iniciran od strane Vlade RH.

Zaklada 2020. predlozila je predstavnicima Vlade RH a i samom Uredu za strategiju, da se prije donosenja strategije razvoja:

a) krene u izradu scenarija

razvoja,

b) da se po izradi scenarija na osnovu rezultata uspostavi javni dijalog 0 buducnostl Hrvatske,

c) te da se nakon toga krene u izradu optimizirane vizije razvoja, koja bi uz lstrafivanja javnog mnijenja mogla postati predmetom

nacionalnog konsenzusa gradana i a t I- a

vlasti, te timei C r

d) temeljem i standardom ..........

kojeg bi strategija razvoja trebala

dosed, 2010

Medutim, iako je ideja bila nacelno prlhvacena, do njezine realizacije nikada nije doslo, Paralelno

5 naslm projektom izrade scenarija, vladin ured za strategiju primjenjuje metodu izrade strategije razvoja tako da anqafira preko 600 strucnjaka iz dvadeset i jednoga razlldtoq podruqa, Od dvadeset i jednoga tima Ured trafl izradu strategije razvoja tih podruqa za potrebe Hrvatske. Nakon sto je to ucinjeno i placeno vise milijuna kuna, dobiveno je preko 6.000 stranica materijala. Materijal nudi veliki broj kvalitetnih ideja, ali ideja koje su beznadno nepovezane i medusobno neovisne. Nakon konacne objave tih materijala, nekoliko je strucnlaka dobilo zadacu iz njih sadnltl zejednleku viziju razvoja, iii kako se to za potrebe strategije razvoja Hrvatske nazvalo "nacela razvoja". Metodoloski nernoquca zadaca (iz dobivenog materijala dod do neceg od cega je trebalo krenuti) nije dala zeljeni rezultat.

4

CROATIAIS-CREATIA 2010

Usprkos poteskoca, u jesen 2001. Zaklada 2020 u suradnji s konzultantskom kucorn Nextwork iz Stockholma, zapodnje s projektom izrade scenarija razvoja Hrvatske.

Nas je glavni cilj bio otvoriti nacionalni dijalog 0 rnoqudrn buducnostlma Hrvatske, koji bi mogao dovesti do zajednicke nacionalne vizije, koju bi pak podijelila vedna gradana ove zemlje. Taj bi rezultat mogao doprinijeti kvalitetnijem strateskorn planiranju u sklopu vladinog projekta strategije razvoja Hrvatske u 21. stoljecu, Istovremeno, namjera nam je bila teme buducnostl uciniti glavnim temama u hrvatskoj javnosti.

U projektu izrade scenarija «Kreacija Kroacije 2010.» pokusalo se okupiti sto ved broj strucniaka razlldtih strucnlh profila. Iskustva drugih zemalja pokazuju da je sudjelovanje u projektima izrade scenarija cesto pitanje "castl" i izazova za najbolje s t r u c nj a k e , v o d e c e Ijude najuspjesnljih kompanija, vlade, ministarstava.... (prema Kaufer, 2000).

Vodeni tim tragom, trazeei potporu i sudionike projekta razgovarali smo s predsjednikom d r f a v e , predsjednikom i dopredsjednicima vlade, ministrima, predstavnicima sveudllsta, sindikata, kulturnih i zdravstvenih institucija, nevladinih organizacija, medija, predsjednicima nasih najvedh i najjacih kompanija ....

Njihove pozitivne reakcije, njihova potpora i prepoznavanje vrijednosti nase inicijative, iii pak u pojedinim

slucajevlma izostanak svega toga cinilo je za nas, nevjerojatno korisno iskustvo i ucenje.

Namjera nam je bila u projekt ukljudti kljucne donosioce odluka u naslm nejvedrn tvrtkama, racunajuei na njihovo iskustvo, sposobnosti i zelju da kao predstavnici gospodarstva budu aktivno ukljuceni u oblikovanje buducnostl zemlje. lako se veCina njih osobno nije ukljudla u projekt ipak su nejvece nase kompanije delegirale svoje izabrane predstavnike.

Oko izrade hrvatskih scenarija okupio se tim od cetrdesetak Ijudi i to ne sarno predstavnika gospodarstva vee i znanstvenika, umjetnika, profesora, predstavnika nevladinih organizacija, itd. koji su devetornjesecnl intenzivni rad na projektu realizirali na "pro bono" osnovi.

5

U namjeri da svoj rad provjenrno, obogatimo i podvrgnemo ispitivanju, suradivali smo s izvanredno kreativnom grupom studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji su paralelno s nasim projektom, uz pornoc clanova Zaklade 2020, provodili svoj projekt izrade scenarija. Njihov je doprinos citavom procesu dao novu kvalitetu.

Kako bi se projektu osigurao strucni i drustvenl kredibilitet, formiran je interdisciplinarni supervizijski tim koji je sve producirane ideje sukcesivno proucavao s ciljem evalu_,acije, komentara i nadopune. U radu supervizjjskoq tima sudjelovali su: gospoda Zeljka Antunovlc (Vlada RH), gospodin Zeljko Covlc (Pliva d.d.), gospodin Kresimir Pavellc (lnstitut Ruder Boskovic), gospodin Miroslav Radman (Necker Institute-Paris) i gospodin Vlatko Silobrdc (HAZU).

Faze projekta

Sam projekt trajao je od rujna 2001. do svibnja 2002. i odvijao se je kroz cetiri trodnevne, niza jednodnevnih radionica i brojnih sastanaka u malim grupama,

Bases for scenario dimensions

Included

Traditional forms of organization

New forms of organization

INTEGRATION Cooperative atmospJl-e-re----- ... ~ Communication

Openess &Avvareness

Trust

Shared ideas and vision Elite vs. Shared society Techonlogy connectivity

Globalisation Identity Corruption

ORGANISATION FORMS

Political administration Civil society Business life Competence

Entrepreneurship Technology application Education Welfare/Pension Environment

Excluded

The lists below the arrows

are a summary of the overriding forces dEVeloped by the group. This variety of dimensions are proposed to be summarized Into two key

scenario dimensions.

Slika 1. Glavne dimenzije scenarija

6

pojedinacnih radova i konzultacija s va njskim suradnicima.

U prvoj radionici (Split, 26.-28. 10. 2001.) otvarale su se, na osnovu prezentacija spedialistiddh analiza teme: politike i javne administracije, ekonomije i poduzetnlstva, tehnologije i infrastrukture, zdravstva i zastlte okollsa te kulture i vrijednosti -kako bi se doslo do kljucnih pitanja u svrhu proslrlvanja perspektive, te prikupljanja neprodscenih informacija i znanja. Producirani materijal sumiran je prema zajednlcklm elementima u slljedece «klastere»: znanje i kompetencija, tehnologija i infrastruktura, politika i drfavna uprava, pravni sustav, okolls i prirodni izvori, svjetska integracija, civil no drustvo, identitet i slika Hrvatske, kultura i vrijednosti te ekonomija i poduzetnlstvo, Ovi skupovi predstavljaju zejednkke elemente (kljucna podruqa) koji su zastupljeni u svakom scenariju.

U fazi "oblikovanja scenarija" (Begovo Razdolje, 7.-9. 12. 2001.) opd su se razvojni trendovi slsternatlcno blljeflli, te je stvoren osnovni referentni okvir scenarija. Takoder su se koristile provjere rea I nosti (tzv. reality cheks), odnosno novi skupovi podataka i prezentacija ciji je cilj bio - unijeti u proces novo znanje i informacije te nadn gledanja na postojecu situaciju. Veliki broj naizgled nepovezanih ideja i materijala stvorenih tijekom prve radionice sistematiziran je zatim prema zejednkkorn sadrzeju u dvije glavne dimenzije: (1) tradicionalne nasuprot modernih formi organizacija te (2) visoka i niska ukljucenost (Slika 1.). Temeljem tako definiranih dimenzija, ucesnlcl su radili na opisivanju cetiri zamlsljena stanja u Hrvatskoj 2010. Dvije glavne dimenzije shvacene su kao osi koordinatnoga sustava iz cega su proizlsla cetiri rnoquca scenarija buducnostl (iii cetiri kvadranta koordinatnoga sustava).

Na treco] radionici (Plitvice, 15.-17.02.2002.), fazi "izrade scenarlja', sadrzej je scenarija sistematiziran i testirana je njihova unutarnja konzistentnost. Drugim rijecima, prornatrejud trenutna zbivanja u drfavi, trendove na globalnom planu i rnoquce dogadaje u buducnostl, razmatrali su se uvjeti i zbivanja koji mogu dovesti do razvoja drfave u smjeru jednoga od opisanih stanja.

Kako je primijeceno da se dva scenarija nedovoljno razlikuju, povezani su u jedan. Tako smo dosll do konacnoqa broja od tri rnoquca scenarija razvoja Hrvatske

7

Hrvatska 2010

Nacionalna kohezija Ukljueivanje, visoka participacija Zajednistvo ideja i nacionalnog identiteta Povjerenje

PO.zURI!

Osigurati buduamost pridruzivsi se bogatima - brzo!!

SAM SVOJ MAJSTOR Hrvatska na prvom mjestu

CAREVO NOVO RUHO

Vlast preuzimaju tehnokrati

Novi oblici organizacija -Administracija

-Institucije

- Poslovni sektor

-Civilno drustvo

- Teounarodni odnosi

Tradicionalni oblici organizacija -Administracija

- Institucije

- Poslovni sektor

- Civilno drustvo

- MeOunarodni odnosi

Nacionalna fragmentacija Niska participacija

Bez zajednistva i kooperacije Strah

Slika 2. Shematski prikaz tri moquca scenarija razvoja Republike Hrvatske

(Slika 2.) cijoj je doradi i posvecena posljednja radionica na Brijunima (12.-14. 04.) gdje se takoder diskutiralo 0 pripremi za njihovu prezentaciju na konferenciji u Cavtatu.

Pripremajud se za prezentaciju, kroz tri price 0 tri razlldta scenarija do kojih smo dosli tijekom osrnomjesecnoq rada, imali smo priliku sagledati ostvarenje svojih ciljeva s pocetka projekta.

Da bismo uopce realizirali projekt, trebala nam je jaka potpora sponzora, medija i politike. Sponzorski smo, zahvaljujucl donacijama tvrtki INA, Croatia Airlines, Ericsson Nikola Tesla, Privredna banka Zagreb, Nava banka, Artis, Shell, Podravka, HT, Amadeus Croatia, Zracna luka Zagreb, Lura, Premisa, LukSic grupa, ABB, DMC, Olympus, Vecernji list, HGK, Peugeot Hrvatska, Eurocom racunala, HP, Microsoft,

8

Pliva, Generalturist, Volvo Hrvatska, i drugima, uspjeli financijski pokriti projekt.

lako je projekt u potpunosti bio transparentan i otvoren suradnji svih zainteresiranih, nije doslo do dalje suradnje s Vladinim uredom za strategiju. Polltlcari su pak iskazivali interes za projekt, ali ne dovoljno velik da bi se u njega aktivno ukljucili.

Najveci je izazov svakako je bio pridobiti medije, u cemu nazalost nismo u potpunosti uspjeli.

Naime, planirali smo sljedece:

- u vrijeme odrzavanja 4. medunarodne radionice producirati TV emisiju (uzivo) koja bi otvorila nacionalni dijalog 0 moquclm scenarijima hrvatske buducnostl:

- svaki dan zavrsne radionice realizirati po jednu TV emisiju «Vijesti iz 2010. godine», snimljenu prema dnevnim zbivanjima koja bi se mogla dogoditi ostvari Ii se koji od scenarija;

- prenositi radionicu i razgovore sa sudionicima putem Interneta, te

- u suradnji s dnevnim novinama, potanko informirati javnosti 0 temi svakog pojedinog scenarija u vrijeme trajanja zavrsne radionice

- svaki dan konferencije tiskati podlistak u dnevnim novinama koji bi predstavljao te iste novine ali iz 2010. godine, naravno svaki dan s drugim vijestima iz razlidtoq scenarija.

Na kraju, mozerno se pohvaliti da smo:

- u suradnji s HTV-om producirali tri emisije Vijesti iz 2010. koje ocrtavaju dnevno politicka i ostala zbivanja u Hrvatskoj za svaki scenarij; svaki dan konferencije emitirana je jedna epizoda Vijesti iz 2010. u sklopu emisije Svakodnevica.

- za potrebe konferencije i prezentacije projekta tiskali smo mini-novine u kojima se nalaze naslovnice novina iz 2010. godine koje samim odabirom vijesti i svojim oblikovanjem ocrtavaju scenarije koje smo producirali.

- zahvaljujuCi zanimanju refisera gospodina Hrvoja Juvandca za nas projekt, snimljen je dokumentarni film 0 buducnostl Hrvatske i rnoqudrn scenarijima njenog razvoja, koji je nedavno na HTV-u i prikazan.

- zahvaljujud projektu EuroArts-a, 3. medunarodna konferencija Zaklade 2020. u Cavtatu bila je direktno prenosena na Internetu, a novinari su svakodnevno

9

intervjuirali brojne sudionike. Njihovi zanimljivi razgovori mogli su se pratiti diljem svijeta.

PREZENTACIJA SCENARIJA

Kako bi se scenariji prezentirali pripremljeni su njihovi kratki opisi te su se producirale naslovnice dnevnih novina koje sadrzajno i opisno odgovaraju pojedinom scenariju. Takoder, s namjerom da se sto bolje ocrta zivot u Hrvatskoj u pojedinom scenariju napisane su kratke price koje ga i opisuju. Da bi saznali kako javnost reagira

Slika 3. Shematski prikaz razlicitih puteva buducnostl Republike Hrvatske

Slika stanja 2010.

~ Nacionalizam i kulturni identitet > Homogenizirana drZava > Ocuvanje kulture > Suradnja pod naslrn uvjetima > Nacionalni simboli i heroj > Budimo zajedno i djelujmo zaje, no

Sam svoj majstor!

Hrvatsko sljede i ponos

Okidaci -9- Konsenzus vlade, poslodavaca i radnika

-9- Siroke ekonomske, erustvene i pravne reforme -9- Nacionalna svijest i ponos

-9- Pove6ano nepovjerenje u

medunarodnu suradnju

Slika stanja 2010.

Slika stanja 2010.

~ Vecina je zaostala ~ Povezivanje osigurava sigurnost

> Nema suradnje > Glavni je fokus kompatibilnost s EZ

> Poseban put za elitu > Sve eemo uciniti da budemo prvi ka1c:lidati EZ

> 1:!anipulacija i korupcija E!otice se dornaca konkurentnost

> Naslijeaeni problemi nisu rijeseni > Pojedinac je odgovoran za svoj uspjeh

> Povecano nepovjerenje i turbulentnost

Pozuri!

Umrezena zur rva a

Okidaci -9- EZ integracija je drzovnl prioritet

-9- ~eforme iJberaliZaCija trzista

-9- Siroke eko'homske, druSivene i

pravne ~eforme premo EZ standardima

-9- Zivost i iqtegracija gospodarskog sektora tdistribUCije kapitala

~Nacionalna kohezija iii fragmentacija

~Osje6aj zajednickog identiteta iii nedostatak zajednickog identiteta ~Ukljucivanje iii neudluclvonle u drustvene promjene

~Suradnja iii sukobi

~ Povjerenje iii strah

Iradicionalni iii novi oblici organizacija

Pokretacke snage 2002.

Carevo novo ru Hrvatske s vrti u krug

-9- HIlV~tska ne zadovoljava EZ za tjeve

-9- Ne wspijevaju unutrosnle strategije

-9- Nadbnalna fragmentacija i

konfhlFti

-9- Niska razina suradnje i povjeH~nja

-9- Vakuum vlasti otvara prostor lIlovoj

eliti

10

na sadrzeje scenarija u suradnji s agencijom Puis, napravljeno je istrafivanje stavova gradana prema sadrzaju pojedinog scenarija.

Sadrzaj scenarija, price 0 zivotu u pojedinom scenariju, novine te stavovi gradana prema pojedinom scenariju prikazani su kako slijedi.

Razlicite putove u buducnost prikazali smo shematski kao sto je vidljivo na Slici 3. koja pokazuje kako poticaji i drustvena stanja, krecud od iste danasnjlce mogu usmjeriti razvoj u potpuno razlldtlm pravcima.

Razlldta udesenost osnovnih silnica koje odreduju smjer razvoja hrvatskoga drustva dovode Hrvatsku do radikalno razlldtlh buducnostl. Tako spoj uspjesnlh promjena organizacije drustvenih institucija s sveopcorn ukljucenoscu i konsenzusom oko glavnih ciljeva drustvenoqa razvoja dovodi do buducnostl po scenariju POZURI. Kombinacija u kojoj Hrvati ne odstupaju od tradicionalnih oblika organizacije drustva (iii ne uspijevaju usvojiti suvremenije oblike), ali istovremeno dijele iste zelje i vizije napretka, rezultira scenarijem SAM SVOJ MAJSTOR. Insistiranje pak na tradiciji, na partikularnim interesima i neslaganje oko glavnih drustvenlh ciljeva, usmjeravat ce na nasu buducnost po scenariju CAREVO NOVO RUHO.

SCENARIJ 1: SAM SVOJ MAJSTOR

KRATAK OPIS SCENARIJA

Scenarij SAM SVOJ MAJSTOR rezultat je dviju situacija koje

istovremeno djeluju na kretanja u hrvatskome drustvu, S jedne strane, nismobili sposobni brzo uvoditi organizacijske promjene i insistiramo na naslrn tradicionalnim vrijednostima, pa to otezava prikljucivanje Europskoj zajednici. S druge strane, ostvaren je minimalan konsenzus glavnih drustvenih aktera. Hrvatska zato ostvaruje program razvoja zasnovan lskljudvo na vlastitim modelima, a taj program ipak vodi Hrvatsku u mirniju buducnost.

Pregovori oko ulaska u EZ su zapeli jer stranci i dalje ne smiju kupovati nekretnine uz more, jer nam i dalje prigovaraju da nedovoljno suradujemo s Hagom, jer nismo sve uclnili da se iseljeni Srbi vrate i sl. Uz burne prosvjede Talijana uvedena je ekonomska zona od 12 milja na Jadranu i obvezatna pilotafa svih teretnih brodova od

11

Otranta do Kvarnera i natrag.

Hrvatska se sporo integrira u Europu. Na zamlsllenoj osi organizacijskih prilagodbi Hrvatska se nalazi na negativnom dijelu skale. U pogledu nacionalne kohezije medutim, postignut je konsenzus socijalnih partnera (politika, radnici, poslodavci, nevladine udruge) u bitnim pitanjima razvoja.

suocena s relativnim neuspjehom prikljudvanja zapadnim integracijama, Hrvatska ne gubi volju za napretkom, nego se okrece sebi i pronalazi produktivne nadne uspjesnoqa razvoja. Razvoj, istina, nije onakav kakvom su se Hrvati nadali 2002. godine, ali nakon osam godina Hrvati ipak mogu red - danas zivimo bolje nego prije, zivimo u zemlji koja cuva svoj ponos, tradiciju i svoje vrijednosti, zivimo u zemlji u kojoj su zivot i imovina razmjerno sigurni i u zemlji koja svojom sacuvanorn Ijepotom i vrelima daje naso] djeci solidnu ostavstinu za buducnost, Interesi Hrvatske su nam

uvijek na prvom mjestu, a posebno se brinemo 0 sacuvanostl Jadrana i prirodnih resursa. Pregovaramo sa strancima samo pod naslrn uvjetima.

uspjesno je provedena mirovinska reforma i privatizacija uz ~~;:::~

ostvareni konsenzus vlade, poslodavaca i sindikata u bitnim odrednicama gospodarskoga zivota. Euro je postao nacionalna valuta 2006-2007. U gospodarstvu, medu veclrn tvrtkama, prevladavaju multinacionalne kompanije i njihove lokalne akvizicije. U devedesetim godinama prosloqa stoljeca, pa sve do

m05.g~i~prodalismo~~li~ ~~~~~~~~~~~~=~~~~~~~~~~_ poslovne sustave (banke,

telekomunikacije, hotele ... ) strancima i ove tvrtke vise nisu upravljene hrvatskim interesima. No u novoosnovanim srednjim i manjim tvrtkama prevladava hrvatski ka pita I.

Nezaposlenostje 12%. To je, istina, dvostruko iznad EZ prosjeka, ali i dvostruko manje nego je bilo 2002. BDP raste prosjecno i konstanto u granicama izmedu 3% i 5%, umjesto ranije ocekivanih 7% godisnje. Za slabije placena radna mjesta u komunalnim i gradevinskim tvrtkama uvozimo radnu snagu iz Afrike, Azije, te Bosne i Hercegovine.

To dovodi do nove vrste socijalnih problema i odredenoga nezadovoljstva nezaposlenih radnika koji ne zele konkurenciju stranaca, ali niti uzimaju manje

12

ugledne poslove. Strani radnici nova su pojava na koju su Hrvati nenavikli koja ima i svoje nallqe, Cesti su sukobi stranaca s marginalnim grupama poput skinheads-a, BBB-ovaca, Torcide i sl.) koji su popracenl raslstickorn parolama nasih Ijudi. Toga se sramimo, ali nista ozbiljnoga ne poduzimamo protiv takvih pojava. Hrvati to smatraju prihvatljivim «folklornim oblcajlma». Stranci pak prigovaraju da su cesto prevareni od nasih vlasti koja im je obecala izdavanje radne dozvole u roku od 30 dana, a u stvari je cekaju vise mjeseci.

U mirovinskom i zdravstvenom osiguranju i dalje je prisutan princip solidarnosti, znatno vise nego u zapadnim zemljama.

Nazalost, drustvo je jasno podijeljeno na uspjesne i neuspjesne, Razina kvaliteta zdravstvenih i obrazovnih usluga bitno je razlidta za bog ate i slrornase zahvaljujud snaznorn uzletu privatnoga sektora u zdravstvenoj i obrazovnoj __ --._ djelatnosti.

Civilni sektor i dalje nema stvarnoga utjecaja na politiku. Samo pollticke stranke mogu odredivati drustvene prioritete. Zbog toga se najjaca civilna udruga «Hrvatski zelenl» registriraju kao stranka kako bi ostvarili kakavtakav drustveni utjecaj. Na novim izborima 2007. Zeleni ulaze u Sabor sa 6% glasova. Na vlasti se smjenjuju desne i lijeve koalicije, ali medu njima nema bitne razlike. Koalicijski princip nafalost otupljuje svaki radikalniji pokusa] promjene stanja nabolje, ali istovremeno prijeci grubu polltlcku ~. _ _"'.~~~ _ ___,;;.~ borbu pozicije i opozicije.

Popularni narodni heroji su Ijudi iz

svijeta sporta i zabave.

Pravosudni sustav je poboljsan, a u upravi jaca regionalni pristup. 30% budzetskih rashoda ostavljeno je regijama za njihove projekte. Problem korupcije slijedi put novca i sada se s drfavne razine «preselio» na regionalnu.

Znacajno su poboljsane prometne veze unutar Hrvatske i sa susjednim drfavama, Hrvatska je razmjerno sigurna za zivot. Jaka je nacionalna osvnestenost Hrvata i samopouzdanje.

13

PRICA

Azrijel Pet, Pet, Devet

"Kakav jadan tip"-osluhnu dvije zene za standorn kako mu dehcu za vratom. "Jadnlcak" .

Nasao se na pijaci, vise spontano negoli namjerno: jednostavno je bauljao Srednjacima kao, uostalom, i svaki put kada bi ga bas jako preuzela nostalgija za zavicajem. saustela nije isla onako kako su mu to napricali agenti IBUK-a i ROVOKOP-a i ostalih gradevinskih giganata cijih se imena vise ne bi ni sjetio. Ali, na njihovim katalozima sve je izgledalo savrseno: "Hrvatska je sada one sto je bila Njemacka sedamdesetih», uvjeravali su ga ti tipovi u odjelima na dvoredno kopcanje i u cipelama sjako izvrnutim sptcevtma. Njihovu ponudu je bilo tesko odbiti: jamcili su osam puta vecu placu nego sto bi kao udarnikprekonormas mogao zasljakati na baustell oko Arada, no ni u Ternlsvaru nije bilo bolje, a kamoli u Bukurestu gdje je toliko puna onih koji kopaju za crkavicu. Tocno osam puta - barem je tako pokazivala Moldovanova racunica.

"Kakav jadan tip", odzvanja mu glavom. "Jadnlcak", Zraknu iza sebe: dvije su to starije gospode za tezgom. Covjek bi ocekivao voce iii povrce, u najmanju ruku, no zene stoje ispod tende s logom: "Akcija susjed susjedu". Doista izgleda odrpano. 5 natecenlrn arkadama i jednim veoma gadnim savorn uzduz ceonoq reznja.

"Pridite, gospodine»- cuo je kako mu se obracaju "Jeste Ii za kavu, caj, sok?»

Dumitru Mitu zbunjeno zaskilji kontra suncu. "Mora da ste vec culi za udrugu "Susjed susjedu»?»- I prije nego je ista izustio, gospoda nastavi:»Promoviramo ideju zivljenja u sigurnom i humanom okruzeniu, njegovanje dobrosusjedskih vrijednosti, pornoc naslrn starima, nenasilnost i Ijubaznost...»

" ... U danasntem svijetu globalizacije, gospodine, raste otudenost, nestaju tradicionalne vrijednosti, vjerojatno ste i vi osjetili to na svojoj kofl?»

"Ja nisam odavdjes-rece Mitu.

"Nego?»-Oratorica u godinama nepovjerljivo ga odmjeri. "Arad, Rumunjska.»

"Ah» - blloje sve stoje rekla: - "Ah.»

Otkada su ga prebili skinsi, Mitu je puhao i na hladno. Izlazio je sarno preko dana, drfao se prometnih ulica, trmlca i shopping centara. Dok su ga cipelarili, slusao ih je kako ga vrijedaju po nacionalnoj

14

osnovi, kako mu govore da ide tame odakleje i dosao,

Znao je te decke iz videnja. Bili su tu iz kvarta, godinama vee na burzi.

Kad je pitao predradnika IBUK-a zasto uvoze radnu snagu kada je velika nezaposlenost, receno mu je da su domad Ijudi preskupi. Takva je praksa, objasnio mu je. Jos od 2006., od ulaska Hrvatske u drugi krug zemalja kandidata za EU. Mitu je cak bio sklon opravdati bijes te mladefl: doduse, na tekmi HrvatskaRumunjska nije se mogao suzdrfati kad su njegovi lzjednadli, Skocio je kao ofuren, u sred katlca, "Gooooool", viknuo je. Poslije je malo popio. Castio, zaboravio se. Kada je izisao napolje, decki su ga docekali u parklcu, Rekao im je da voli Hrvatsku: "(C)uker, Boban ... ", nabrajao je legende, ali svejedno su ubili boga u njemu. Jos uvijekje na bolovanju. Pomalo sepa i unapredujejezik. Vee moze citati novine bez vedh problema.

Cijelo jutro mlrlse na kisu, no radije je vani nego u IBUK-ovim barakama gdje se osjeti po slabo njegovanoj emigrantskoj kozi i starim, nacetlm konzervama. Ljudi stede i zaradu salju u domovinu. Upravo je pokupio novine za nekim dedicom. "Na miru ee ih proudti" - pomisli i sjedne na klupu.

"Hrvatska u osmini finala Europskog prvenstva", prodta kriceei natpis preko cijele naslovnice. Ispod fotografija kockastih dresova igraca u transu. "Ivica Ollc matirao Talijane" - potpis ispod slike. Njegovi Rumunji ispali su u prvom krugu. "Kao i oblcno", pomisli, pomalo zavidan na sve te sportske uspjehe Hrvata: skijanje, biciklizam, plivanje, tenis ... pa sad jos i nogomet. Ponekad - bas kao sada - iskreno bi pofallo sto nije dio ove samouvjerene nacije 0 kojoj je tako malo znao sve do prije dvije godine kada ga je IBUK dovukao u Zagreb, trbuhom za kruhom.

Eh, uzdahnu on: "(c)to prosjecan Hrvat zna 0 njegovom zavicaju?" Grof Drakula i ona kanta od auta Dacia: eventualno je CUO za Securitatea i Causesca ... i uglavnom nista vise.

Proslo je podne, stoga pozuri na videnje s jednim Moldavcem. Pokusao je izvrdati taj "spoj" posto je znao da ce morati odslusatl zalopojku, no tip - taj Moldavac - udnlo mu se toliko izgubljen i tufan da je naposljetku ipak pristao.

Pozdrav na rumunjskom. "Dalje ce forsirati hrvatski", odlud Mitu stezuei Moldavcevu ruku. "1»- upita. "Pa kako je u Hrvatskoj?»

Rece da su radili na moru. On i grupa azerbejdfansklh radnika.

"Paraglider centar u Grobniku, najveei u Europi» - objasni na losem hrvatskom. IBUK ih je, rece, povukao na grube radove, njega i jos pet Nigerijaca.

15

"Pa? Bit ce terenskih dodataka?»

Moldavac namjesti facu: -"vee mjesecima ne placaju ni prekovremene sate, place kasne i stalno nam nesto odbijaju. Kod vas?»

"Shopping centar u Luckom je pri kraju. Ali ja sam na bolovanju ... »

"Cuo sam. Skinsi?»-upita Moldavac.Mitu kimnu. "I mene su ganjali prije par mjeseci, ali je slucajno nabasala policija» - rece, "I znas sta su mi rekli?»

Mitu naculi usl,

"Rekli su da im je bas zao sto su se pojavili ... Ali, sutra su prosvjedi stranih radnika na Trgu Bana ... » - ne rnoze se prisjetiti punog imena trga.

"Jeladca» - pomogne mu Mitu "Bana Jelaciea». "Dodi. Bit ce nas oko 10 tlsuca.»

Mitu neodredeno odmahnu glavom. Shvati napokon da su u katlcu vee pola sata, no konobar im i dalje ne prilazi. U taj se cas Mitu

revoltirano odlud pokupiti van: nije mogao pod n ijeti to sto se konobari prave kao da ih nema.

Naravno da ce docl na Trg - pomisli oprastejud se s Moldavcem.

Po povratku u barake, rasiri novine. Koracajuei, zapravo, prije sepesajud, uspije jos dodtatl clanak 0 uvodenju obavezne pllotaze naftnih tankera kroz Jadran. "Zagreb, 16. lipanj 2010", pise u podnaslovu, "Datum koji ce ucl u povijest po brizi za hrvatsko more".

"Eh» - pomisli "Da su barem tako postupili s Crnim morem, danas bi i tamobilo turizma. Ali nisu ... »

U to poce kisa; debele, prorijedene kapi nosene toplim vjetrom. U baraci doceka ga predradnik, sef smjene. Kamioni su radili u krugu naselja.

"Oblaci se» - rece mu "Ide se na autoput Osijek - Zagreb.» "Ali, na bolovanju sam sefe!»

"Kakvo bolovanje, vidi ga! Zapelo na dionici kod Strizivojne, a ti, Mitu, dobro znas da smo odavno probili sve rokove. A pitat ees prvoga sta je s placorn, ha?»

"Ma sta zijas, uskad, bogati, u kamion!»

Gordan l.uhanovlc

16

RAZMINIUNJE HRVATSKE NAPOKON PRIVEDENO KWU

Na tiskovnoj konferenciji koju je jucer sazvao dozivotni pocasni predsjednik Saborskog odbora za razminiranje g. Drazen Borcic, ptiopceno je da je nakon vise od 12 godina mukotrpnog rada i uz gubitak dvadesetak dragocjenih zivota, citav hrvatski teritorij konacno potpuno razminiran. "Iako je u cijeli projekt tijekom godina utroseno vise od milijarde Eura, gradani svih dijelova Hrvatske napokon mogu bez ikakve opasnosti obradivati svoja polja i vrtove, uredivati okucnice, odnosno dopustiti djeci da se bezbrizno igraju na livadama i u sumi" _ istaknuo

je u zavrsnoj rijeci g. Borcic'llllllllll!

On je takoder podsjetio na

teske dane srpske okupacije i strahote koje je taj dogadaj donio naso] napacenoj zernlji. "I ovoga puta pokazalo se kako je hrvatski narod bio spreman podnijeti

sve strahote i patnje ne bi li ostvario svoj t is uc lj e t n i san 0 slobodi i sarnostalnosti. Tu misao neka irnaju na umu svi oni koji danas nasu suverenost zele zrtvovati za nekoliko Eura iz stranih fondova!" rekao je Borcic. Dodajmo tome i nas komentar kako je

,............ -

',.~..,. .~ :;=1 . " .' - I. ,

~'\." '1'~~._ .• ~ r ' ." • : .... ~

f.·~.;::: I~"; ~I .:',1 ~

,'. ~ ... ~

. _ :' '. ~ .;,.....: ., '\ -, '

. . - 'I'!I.

,,', .• ~ • If.':. ,

. ~~~ ....". ~.~L;-r-P*"- ~":_ .,

~I,a ~I,:. of .:.: ~ ..

~~... ... . . .

":n'-I~tnik tJtke mRRM Hrvoie Kucic radi na .

• 1._ ' _:.II j: I·

acj~U,edIijll. n;rlhe u Hrvatskgj. • _ ,/'

cudno kao ovakav vazan dogadaj za Hrvatsku nije privukao vecu pozomost kolega novinara niti javnosti.

sljedece pitanje. "Prvo, mi smo vee kao civilno drustvo stvorili mrezu lokalnih organizacija koje danas djeluju kao mreza lokalnih podruznica stranke. Drugo, vee u tri posljednja izboma ciklusa vidimo stalan pad zanirnanja glasaca za izbore. To je logicna posljedica cinjenice da su Ijudi zeljni novih ideja i novih likova u politici zernlje. U tom pogledu mi cemo biti nesto novo i zanirnljivo glasacima, jer nudimo nove i vazne teme."

"Da li ste spremi ulaziti u neke predizbome koalicije i s kime?" bilo je drugo pitanje.

"Ne, na izbore idemo sami. Uostalom, mi po svojem prirodnom opredjeljenju ne pripadarno niti lijevo niti desno. Poslije izbora bit cemo spremni pregovarati sa svima koji prihvate nase glavne ciljeve cuvanje okolisa, koristenje altemativnih izvora energije, zabranu prodaje, proizvodnje i uvoza genetski modificirane hraneis1."

"Nije li sarna cinjenica registracije Zelene akcije kao politicke stranke logicki neodrziva? Nairne, po prirodi stvari ovakve akcije su nepoliticke i gradanske." bio je sljedeci upit.

"Da, 0 tome smo u predsjednistvu dugo razgovarali. No, kao u Hrvatskoj unatoc broju od 12.000 aktivnih gradanskih udruga jos uvijeknema drugoga nacina za ozbiljniji utjecaj na sudbinu zernlje od politike, odlucili smo se postati strankom." zakljucio je predsjednik Miric.

KONFERENCIJA ZA TISAK IElENE AKCIJE U POVODU IAKONA 0 OBVEINOJ

v

PllOTAZI NA JADRANU

Predsjednistvo najnovije hrvatske parlamentarne politicke stranke "Hrvatski zeleni" odrzalo je jucer tiskovnu konferenciju na temu izmjena i dopuna Zakona 0 obveznoj pilotazi svih teretnih brodova u hrvatskom dijelu Jadrana kojom se zabranjuje ulazak brodova starijih od 15 godina u hrvatske teritorijalne vode .. Osnovna poruka konferencije moze se sazeti u recenici Zasto smo tako dugo cekali? lako ce izmjene i dopune ovog zakona izazvati cudenje, pa i proteste svjetskih brodara koji drze tankerske linije za Omisalj, on je bio nuzda, Poucena nasukavanjem tankera kod Jabuke prosle godine (kada je sam 0 z ahv a lj uju c i sjevemom vjetru zag adena talijanska, a ne hrvatska obala) i dugogodisnjim zagadivanjem naftom juznih jadranskih otoka, Hrvatske je jednostavno

TOUR DE FRANCE - CHALLENGE TOUR DE CROATIE

iute majice hrvatskim iunacima Anti· u i Borasu!

L'ALPE D'HUEZ (Francuska), V ARAZDIN, 17.lipnja Hrvatskikralj biciklizma Jan Antic u fantasticnom finisu, nakon 13.9 km dugog uspona na L'Alpe d'Huez, osvojio je svoju prvu zutu majicu na ovogodisnjem Touru. U slucaju da Jan pobjedi na Tour de France 2010 bit ce to Hat Trick rnladog Hrvata. To je dosad uspjelo tek sedmorici trkaca,

Istovremeno, hrvatski Olimp dobiva nove biciklisticke bogove. Nas junior Tomislav Boras pobijedio je na 10. etapi Velike utrke Hrvatske koji se vozi paraleJno s francuskim Tourom. Proslogodisnja inicijativa Hrvatskog biciklistickog saveza, pod pokroviteljstvom Predsjednika republike pokretanje "hrvatskog challenge Toura", pokazala se kao puni pogodak u svjetskoj sportskoj javnosti. Mada prvih 14 svjetskih timova vozi francusku utrku, upravo na hrvatskim cestama radaju se nove zvijezde biciklizma.

Na prvi pogled cini se daje najefektniji dio utrke zavrsio prolaskom biciklista po staroj Jadranskoj magistrali, no prave poslastice tek slijede. Nakon

dana odmora u Varazdinu slijedi brzinska etapa do Virovitice. A nakon toga, hrvatska

ravnica zasigumo ce izazvati zazubice svakog entuzijasta.

Grad Zagreb se uzurbano priprema za r~r'1~~g~F:i!~!!I"':

primjereni kraj challenge Toura 28. ._

lipnja. Biciklisticki klub Kuna, zahvaljujuci svom najpoznatijem t~~~;~i

clanu, dovodi u Zagreb legendu svjetskog biciklizma Lancea Armstronga, dobrog Anticevog prijatelja, da odvozi zadnju dionicu Toura. Nakon zavrsetka Toura i nadajmo se, jos jednog hrvatskog

trijumfa, on ce u drustvu Predsjednika ~g~;I~~~~~~!

prisustvovati sveeanom otvaranju

radova na projektu zag reba eke podzenme zeljeznice.

17

, OLUJNO NEVRIJEME U SPLITU DOVELO U PITANJE SREDISNJU "" PROSLAW OBLJETNICE VOJNO-REDARSTVENE AICIJE OLUJA

S amo mjesec dana nakon svecane sredisnje splitske proslave 15-godiSnjice vojno-redarstvene akcije Bljesak, kojom je od pripadnika pobunjene srpske paravojske u Hrvatskoj u samo dva dana u cijelosti osloboden teritorij zapadne Siavonije, te nepuna dva mjeseca prije pocetka svecanog obiljezavanja spektakularne vojne pobjede hrvatske vojske u akciji Oluja, organizacijski se odbor sredisnje proslave nasao u nepredvidenim teskocama, Olujni vjetar koji je jucer tijekom noci, pracen jakom kisom, zahvatio Split, Kastela i okolna mjesta, uzrokovao je klizanje terena i u znatnoj mjeri ostetio vecinu objekata posebno izgradenih za potrebe obiljezavanja jednog od najvaznijih dana novije hrvatske povijesti. "Ovo je tezak udarac za sve nas, osobito imajuci u vidu kratkocu vremena koje je preostalo do svecanog dogadaja. lpak, znacaj same manifestacije, kao i oci cjelokupne hrvatske javnosti koje su trenutno uperene u nas probudit ce u nama onaj dobro poznati dispet, uz koji nijedan cilj nije neostvariv. Zato budite uvjereni da ce do pocetka kolovoza svi radovi na obnovi objekata biti u

~ijelosti dovrSeni" rekao je predsjednik srediSnjeg organizacijskog odbora g. MiSe. ~

KlSIE RlDOVI IA AUTO-CESTI ZAGREB OSIJEK

OVlaSteni predstavnik poduzeca "ADT niskogradnja", koncesionara za izgradnju auto ceste Zagreb - Osijek jucer je obznanio da radovi na auto-cesti ne napreduju predvidenom dinamikom poglavito uslijed nedovoljne ucinkovitosti i kvalitete obavljenih radova. Interesantno je, pritom, istaknuti da na navedenoj dionici vecinu radnika predstavljaju, posebno za tu priliku "uvezeni" ,jeftini rumunjski i moldavski gradevinci. lako, prema tvrdnjama odgovornih predstavnika "Hrvatskih cesta", za izvodenje potrebnih radova na navedenoj dionici u skladu s terminskim planom izgradnje, nije u Hrvatskoj nije bilo moguce naci odgovarajuci broj kvalificiranih gradevinskih radnika, redoviti mjesecni podaci Hrvatskog zavoda za zaposljavanje ukazuju na suprotno. N aime, tijekom proteklih 12 mjeseci na Zavodu je u prosjeku konstantno prijavljeno preko 3000 osoba gradevinske iii srodnih struka. Ukupna stopa nezaposlenosti i dalje se uporno vrti oko brojke 12. To je, istina, dvostruko bolje nego u ne tako dalekoj proslosti, ali je i dalje bitno losije od prosjeka najrazvijenijih europskih zemalja. Zasto se izvodac odlucio angazirati jeftinije, ali i nedovoljno efikasne strane gradevince, mozemo

ovom prilikom samo nagadati, buduci da predstavnici "ADT-a" nisu zeljeli dodatno komentirati ovaj slucaj,

NEZADOVOLJSTVO STRANIN RADNlllA U NRVATSKOJ

S Jijedom informacije iz dobro obaviiestenih krugova, odlucili smo ovih dana provjeriti zadovoljstvo stranih radnika na privremenom radu u Hrvatskoj. U tom cilju, ekspertni tim Hrvatskog dnevnika za tu je priliku osmislio kratku telefonsku anketu, dok je samo istraZivanje stavova i stupnja zadovoljstva stranih radnika uvjetima zivota i rada u Hrvatskoj izvrseno je na reprezentativnom uzorku od 100 sudionika. lako su se pojedini odgovori medusobno bitno razlikovali, evidentno je da strani radnici, u vecini slucajeva, nisu osobito zadovoljni tretmanom u Hrvatskoj. "Zelenu kartu cekamo po tri mjeseca, makar nam je obecano da ce biti rijesena u 30 dana. U restoranima u kojima se sastajemo konobari nas ostavljaju da dugo cekamo, a nije rijetko da nas pokusavaju prevariti prilikom kupovine namirnica u trgovinama. Osim toga, nedavno su nam nepoznate osobe razbile prozore na nastambama, a za to nitko nije odgovarao" rekao je jedan Moldavac koji je zelio ostati anoniman. "Vasa policija no-good za strane radnike" dodao je razocarani radnik.

TIJIA VISOKE MLIJECIOSTI KRIJE SE U PRIKLADIOJ PREHRAII

Uspieh lickih farmera

pokazuje se u pravom svjetiu. lntenzivan rad hrvatskim mljekara i akcije ministarstva na povecanju higijene u proizvodnji mlijeka pokazuju sada rezultate.

pravom svjetiu. lntenzivan rad hrvatskim mljekara i akcije ministarstva na povecanju higijene u proizvodnji mlijeka pokazuju sada rezultate.

"Pozitivna iskustva U druge lickih proizvodaca kravljeg mlijeka trebala bi posluziti kao model kako se u Hrvatskoj, vlastitim znanjem, moze kontinuirano ne samo povecavati prosjecna mliiecnost po kravi muzari, vee i postizati vrhunska kakvoca mlijeka prirodnim putem, bez "kemijanja". Ne trebamo traziti druge modele jer ovaj primjer zorno svjedoci da se s kvalitetnom prehranom mogu postici vrhunski rezultati u primarnoj proizvodnji mlijeka, a to donosi i vece zarade" - istaknuo je g. Martinovic, ravnatelj Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu sluzbu,

ZahValjUjUCi ponajvise kvalitetnoj prehrani krava muzara siliranim sijenom s vlastitih pasnjaka, kao i ostvarenoj kvalitetnoj suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivredno-savjetodavnu sluzbu, Udruga lickih proizvodaca kravljega mlijeka prosle je godine ostvarila proizvodnju u visini od 126 milijuna li'ara (iii oko 6000 litara po kravi), U odnosu na !l'1!:thodnu 2008. godinu to predstavlja povecanje od oko milijuna litara. Uz bilogorsko-bjelovarske i

gorskokotarske proizvodace sirovog kravljeg mlijeka, to je danas svakako jedna od najznacajnijih mljekarskih kooperativa u Hrvatskoj. S obzirom na stalno rastucu potraznju za tzv. "organskim mlijekom" iz zemalja nekadasnje Europske unije, oko 30% ukupno proizvedenih kolicina sirovog mlijeka licki su mljekari, uz premiju za kvalitetu, prodali europskim mljekarama, sto je rezultiralo rekordnim ukupnim prihodom u visini od preko 43 milijuna Eura. Kada se prisjetimo da je samo prije osam godina postojao embargo za izvoz hrvatskoga mlijeka u Europu zbog "nedozvoljenoga broja jedinica organskih tvari" (sto je zapravo kriptican izraz za prljavstinu u mlijeku), ovaj uspjeh

ALTERNATIVNI TURllAM NA HRVAT. NACIN

Pod pokroviteljstvom Hrvatske turisticke zajednice, jucer je g. D. Macko, predsjednik Udruge organizatora alternativnih turistickih iskustava prezentirao dva nova proizvoda turisticke alternative, a koji su usmjereni na ciljne skupine s posebnim interesima, segment potraznje koje je, uz avanturisticki/robinzonski turizam u stalnom porastu i koji je u Hrvatskoj u posljednje cetiri godine ostvario izuzetno visoke stope rasta.

Prvi prezentirani projekt trebao bi, prema rijecima g. Macka, biti pravo osvjezenje ponude za sve prisutniju populaciju europskih "bird-watchera" u Hrvatskoj. Nairne, nakon ~to je Ministarstvo zastite okolisa koncem prosle godine znatno poostrilo kriterije za pristup preostaJim gnijezdima supa bjeloglavog na Cresu, u cilju zastite hrvatskih interesa na svjetskom trZi~tu promatraca ptica, odmah su razradena dva nova projekta, od kojih je prvi posvecen promatranju zivota roda u njihovom prirodnom stanistu u Lonjskom polju, dok se drugi odnosi na staniste sive caplje i zutog kormorana na Kopackom ritu. Drugi jucer predstavljeni projekt, kojim bi se Hrvatska_---~~-

AMERICKE MORNARICE NA VISU

Jucer su na Markovom trgu ispred banskih dvora odrzane demonstracije zbog pocetka odrzavanja vojne vjezbe americke mornarice na Visu. Demonstracije su organizirali Drustvo Visana i Komizana u Zagrebu, Dalmatinska akcija II, liga veterana domovinskoga rata i "Hrvatski zeleni". Okupilo se je oko 1500 demonstranata, a demonstracije su protekle mirno i dostojanstveno. Sudionici su nosili transparente "Nikada vise strana vojska na Vis", "Budale - dajte imJabuku!", "Zar smo se za to borili?", "Mijenjam Vis za Havaje!" i "Nije Honolulu na Visu".

njihovu zaljubljenost u skija~ki sport, neupitno je da Hrvatska moze ocekivati nove skijaske prvake.

problemi jos nisu rijeseni. Rijec je 0 zakonitu i nezakonitu lovu i isusivanju tla radi uzgoja kivija i mandarina. "Ljudima mozemo pokazati samo krajolik, ali ne i zivotinje", razocarano zakljucuje Andrea Marinovic, glavna cuvarica parka. "To ~to smo vidjeli tri pelikana najvaznijije dogadaj u ovih sedam godina otkako vodim Ijude po parku. Molim vas da pokusamo svi zajedno raditi kako bismo ovim zivotinjama pruzili dom u delti". Prema nekolicini strucnih studija mora se zaustaviti lov u najocuvanijim dijelovima delte. To je ujedno i medunarodna preporuka Bonnske i Ramsarske konvencije i EU-a, no Hrvatska nije bila spremna ispuniti te obveze buduci da talijanski lovci i dalje mnogo placaju za loy na

..

GAY·DAY PAUDA U ZAGREIU NESLAVNO lAVRSILA

Zagreb, 16. Jipanj 2010. Cjelodnevno organizirano okupljanje pojedinaca izrazenih homoseksualnih sklonosti pod nazivom "Gay-day parada", a u organizaciji Hrvatskog drustva za alternativne sklonosti, koja se trebala odrzati u utorak, 24. svibnja, s pocetkom u II :00 sati na Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu, ?dg.?dena je do daljnjega zbog premalog inicijalnog odaziva potencijalno zainteresiranih. Javili su nam to jucer organizatori skupa. Medutim, na temelju informacija iz dobro

19

ptice. "Park prirode posluje samo kao turisticko poduzece i ne stiti rijetke zivotinjske vrste i ptice selice", zali se Bojana Mestrovic iz Foruma za zelenu Neretvu. "Za nekoliko godina moci cemo ljudima pokazivati samo kivije."

NOVI HRVATSKI DIWN

!zlozba Vlaste Nelic u Rijeci. RIJEKA, 17. srpnja Jucer je u Rijeci, u Modernoj Galeriji, svecano otvorena izlozba Vlaste Nelle, dobitnice ovogodisnje nagrade CRO-DIZAJN. Vlasta Nelic pripada novoj generaciji hrvatskih dizajnera. Zajedno ~ Grupom 8 izlagala je u Dublinu i Seattlu. Siroj javnosti poznata je po dizajnu interijera hrvatske jedrilice MARE 33, vise puta nagradivane na svjetskim sajmovima nautike. Mnogobrojne strane turiste ponajvise je privukao ovogodisnji hit proizvod, rezultat uspjesne suradnje mlade autorice i prehrambene tvrtke Kairos iz Trogira. Linija prakticno i duhovito pakiranih tradicionalnih hrvatskih prehrambenih proizvoda nama je na izvanredan prijem kod stranih ljubitelja zdrave hrane. Jos jedan dokaz pravilnog usmjerenja hrvatske prehrambene industrije na stranom trzistu!

Veliku paznju prisutnih je privukao i nadalmuti dizajn prototipa nove sjedece garniture za tvornicu namjestaja NAS DOM. Na konferenciji za novinare predstavnici nase najuspjesnije tvornice namjestaja najavili su pocetak prodaje ove garniture za sijecanj 2011 i jo~ jednom se osvrnuli na optuzbe iz koncerna IKEA da im NAS DOM, uz nekolicinu drugih hrvatskih proizvodaca namjestaja, nepostenim lobiranjem vee desetak godina ogranicava penetraciju na hrvatsko trziste. "Nasa kvaliteta govori za nas. Za ovu garnituru veliko je zanimanje pokazalo vee i izbirljivo talijansko trziste" kratko je izjavio predstavnik tvrtke.

DANASNJA TECAJNA LlSTA

EUR- USD EUR- YEN

EUR - Turska lira EUR - Srpski dinar EUR - Kanadski dolar EUR - Australski dolar

1:1,41 1:0,23

1: 1.200.123 1:88,66 1:1,22 1:0,56

obavijestenih izvora, koji su, ovom prilikom, zeljeli ostati anonimni, cini se da je interes za organizacijom navedene manifestacije poceo drasticno opadati nakon brojnih i ucestalih telefonskih poziva, pa cak i prijetnji fiziekim obracunom, koje su revoltirani gradani uputili organizatorima skupa u posljednjih nekoliko dana.

HRVATSKA U SVJETSKOM KATALOGU ZDRAVSTVENOG TURIZMA

Nedavno objavljeni Svjetski katalog zdravstvenog turizma za 2010. godinu vodeceg svjetskog organizatora turistickih putovanja, njemackog TUI-a, visoko pozicionira prirodne ljekovite potencijale Hrvatske. U narednih pet do deset godina Hrvatska bi, po misljenju vodecih svjetskih strucnjaka za planiranje i strategiju razvoja zdravstvenog i ekoturizma, mogla postati jedna od najtrazenijih i najelitnijih destinacija zdravstvenog i eko-turizma u Europi.

Raznolika prirodna bogatstva i relativno niska razina zagadenosti najveceg dijela hrvatskog teritorija u odnosu na visoko urbaniziranje zemlje Europe, otvaraju jedinstvene mogucnosti cuvanja i unapredivanja zdravlja svih dobnih skupina, kao i za terapijsku, rehabilltacijsku i palijativnu medicinsku skrb i njegu. Medicinske indikacije za njihovu primjenu, isticu svjetski strucnjaci, u stalnom su usponu zbog

trajno rastuceg broja pacijenata u Europi koji trpe od poremecaja zdravlja, akutnih i kronicnih bolesti, kao sto su alergije, astma, reumatizarn, degenerativne promjene kostanozglobnog i misicno-zivcanog sustava, neuroloske bolesti, kardiovaskularne bolesti, poremecaji funkcije probavnog trakta, metabolieke bolesti, AIDS, tuberkuloza, malarija, sifilis, psorijaza, psihofizicke bolesti, stres, depresija, poremecaji ponasanja i ovisnosti. Toj se skupini potencijalnih korisnika mogu dodati preoperativni i postoperativni pacijenti, oboljeli od neizljecivih bolesti kao i oboljeIi od novih do sada nepoznatih bolesti.

Korisnici ce sarno manjim brojem biti stacionirani na odjelima, dok ih vecina dolazi sarno arnbulantno na tretmane. Zato je preporuka strucnjaka da boravak glavnine korisnika treba organizirati na razgranatoj mrezi profesionaliziranog obiteljskog turizma, uz garanciju prehrane kvaIitetnim prirodno uzgojenim prehrambenim proizvodima.

PROGWENJE "HRVATSKE MAJKE GODINE"

Na prigodnoj svecanosti u hotelu "Opereta Best Western hotel" u Zagrebu proglasena je "Hrvatska majka godine 2010". Natjecanje je odrzano pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika republike. Slavodobitnica ovoga tradicionalnog priznanja koje dodjeljuje Hrvatski preporodno drustvo "Stjepan Radio" ove je godine gospoda Slavka Suntesic, ispred gde Vlatke Sasije iz Pitomace i gde Lucije de Bello iz Trstenoga. Gospoda Suntesic je majka petero djece, udata, po zanimanju inZenjer informatickih znanosti. Zaposlena je u AMBRO banci, poslovnica Cakovec, Gospoda Suntesic, uzbudena i ponosna zbog ovoga laskavoga priznanja odvojila je nekoliko trenutaka da odgovori na neka pitanja vasega novinara. Pitali smo je - kako uspijeva povezati ulogu majke, supruge i zaposlene zene? "Pa, znate, to i nije tako tesko kako se cini, 1 suprug i ja neobicno volimo djecu. Odmah kada smo se uzeli salili smo se da morarno imati djece bar za kosarkasku, ako ne i za nogometnu momead. Ispocetka je bilo malo teze, ali uz pomoc supruga i svekrve sve se nekako rijesi." "Zar vas suprug nije dosao s varna na dodjelu priznanja ?"

"Ne, dosle su sarno Estella i Anarnarija, moje najstarije kceri, Suprug je ostao kod kuce s mladima."

Pitali smo takoder slavodobitnicu - da li se ponosi ovim priznanjem i da li preporuca drugim bracnim parovima da imaju veci broj djece? Odgovorila je "Pa, tesko je to reci, Ljudi su razliciti, ali svakako, puno djece u obitelji znaci i puno veselja".

"I na kraju gospodo Suntesic, da li se slazete s izjavom predsjednika ~irija don Janka Borne Marica kako ste vi svijetli primjer koji trebaju slijediti sve Hrvatice kojima je sudbina Hrvatske na dusi?"

"Pa, morarn priznati da mi ta njegova misao promakla ... mi jednostavno volimo djecu. 1 Hrvatsku, naravno."

Ne pres'aiu borbe izmeilu Kurda i zdruienih tursko-irackih snaga

Virkuk, 12.07.2010. Prema vijestimaAPN-a, l._~os traju borbe izmedu kurdskih pobunjenika i turskih i irackih snaga koje koordiniraju svoje napade. Nakon sto je Irak dao suglasnost za ulazak turskih motoriziranih snaga na teritorij Iraka, Kurdi su se nasli u teskom polozaju, Njihovu uobicajenu pokretljivost sprecavaju izbjeglice ciji se broj procjenjuje na oko 50.000 osoba. Izbjeglice se s vojskom krecu tesko prohodnim predjelima prema iranskoj granici. Iran se medutim za sada ne izjasnjava 0 tome da Ii ce ih pustiti uci u zemlju. Sela sjeverozapadno od Kirkuka su potpuno isprazniena nakon snaznog bombardiranja Iracke avijacije. Ovo je inace bilo prvi dozvoljeni ulazak iracke avijacije u podruqe nastanjeno Kurdima nakon skidanja "no-fly" zabrane SAD-a.

KUlA PREGOVAU 0 SPORAZUMU NAnA

Havana, 12.07.2010. U Havanije snazno odjeknula vijest da se vee duze vrijeme iza zatvorenih vrata odvijaju pregovori 0 pristupanju Havane sporazumu NAFTA. Ovaj sporazum americkih zemalja koji ima za cilj objediniti trZista dijela americkih zemalja do sada je bio zatvorena zona za Kubu. Medutim, nakon zatopljenja odnosa SAD i Kube, te postupnog skidanja izvoznog embarga SAD (koji uostalom vee vise godina zapravo ne ometa ulazak americkog kapitala na Kubu), eto desava se i ono sto je jucer izgledalo nemoguce. Obicni Kubanci izgleda i ne haju previse za ove vijesti. Otkako mogu slobodnije putovati u SAD i otkada je Kuba dala opci oprost svojim izbjeglicarna, oni vi~e ne osjecaju breme izolacija kao ranije. "Ma kakva korist od toga!" javio nam je novinar Prensa Latine Diego Martens. "Sarno ce narn jos vise ljudi odlaziti na rad u SAD. Vee smo i sada ostali bez svih dobrih igraca bejzbola, jer igraju u ameriCkoj profesionalnoj ligi". Ako je suditi po nasim iskustvima u pregovorima s bivsom Europskom zajednicom, Kubance ceka dug i bolan period pregovaranja s nesigurnim zavrsetkoml

20

REZULTATI ISTRAZIVANJA

Rezultati istrafivanja agencije Puis pokazuju da bi, ukoliko se ostvari scenarij Sam svoj majstor, ispitanici u najvecoj mjeri Hrvatsku opisivali kao priznatu, tradicionalnu ijaku, te u drugom redu kao modernu, uglednu i korumpiranu.

Kao sto je prikazano na Slici 4 .u prosjeku ispitanici procjenjuju da im se scenarij Sam svoj majstor niti svida niti ne svida (prosjecna ocjena scenarija je 3,14). Scenarij je prihvatljiviji zenama no muskarcirna, a ispitanici s visim stupnjem obrazovanja scenari10cjenjuju negativnije od ispitanika sa nizim stupnjem obrazovanja.

Sto se tice ostvarenja scenarija Sam svoj majstor (Slika 5.), prosiecna ocjena ostvarivosti iznosi 2,85, pri cemu ga dornadce i studenti smatraju ostvarivijim nego ostali ispitanici.

Da bi se scenarij «dogodio», ispitanici smatraju da bi trebalo dod do povecanja broja zaposlenih, poboljsanja pravnog sustava, reforme Vlade, kao i poboljsanja ekonomskog statusa zemlje.

Veclna ispitanika smatra da bi se scenarij mogao ostvariti izmedu 2005. i 2010. godine.

SVIDANJE SCENARIJA

10%

5%

0%

Uopl:e mise ne svida

2

3

4 Jako mi NZIBO

se svida

M=3,14

Slika 4.

Graticki prikaz procjene svidanja scenarija Sam svoj majstor

Slika 5.

Graticki prikaz procjene ostvarivosti scenarija Sam svoj majstor

OSTVARIVOST SCENARIJA

45%1 ....... -----------------j 40%

40%-1------ -----------1

30%-1------ 25%-1------ 20% -1-------.-......----- 15%-1--- 10% -1-V1lL-

5% 0%

Uopce

4

Vrlo NZIBO

moguce

2

3

nije

M=2,85

moguce

21

SCENARIJ 2: POlURI!

KRATAK OPIS SCENARIJA

Pozuri! jest scenarij koji se dogada u uvjetima (naizgled) dvostrukoga uspjeha.

Hrvatska je uspjela u prikljudvanju Europskoj zajednici, promijenila je i modernizirala svoj pravni sustav i gospodarsko okruzenle, te odlucno provodi zacrtane promjene. Na osima organizacije i nacionalne kohezije Hrvati su se nasli u kvadrantu zadanom pozitivnih vrijednostima obje zarnlsljene skale. Svim su se srcem posvetili zadanim promjenama organizacije drustva uz istovremeno jedinstvo u svojim zajednlcklm ciljevima i vrijednostima. Mi vise nismo Hrvati nego »Najmladi Europljani». Clanovi polltlddh stranaka dio su zajednice njima slicnim strankama Europe.

Promjene se, dakako, ne dogadaju slucajno, Evo primjera rnoqudh dogadaja koji (po ovome

scenariju) potlcu promjene u Hrvatskoj u periodu 2002. do 2004:

Ulazak Siovenije i Madarske dovodi do promjena u Hrvatskoj politici

sada izravno granicimo s EZ Financijske kuce traze prostor za nova ulaganja

Javljaju se novi ulagaci - fondovi

Prikljucenje EZ postaje vrhunski drustvenl prioritet

Kapital je dostupan

Ujedinjuju se slovenska u i

hrvatska burza, a pregovara se sa Sarajevom i Milanom

Otvaraju se dva privatna fakulteta

Javna poduzeca su vednom privatizirana, a snafnlje i naprednije hrvatske tvrtke su regionalno aktivne. Hrvatsko gospodarstvo prozeto je poduzetnlstvorn, te se iz suradnje sa znacajnijim dornadrn i stranim regionalnim tvrtkama iznjedrio snazan segment malih i srednjih poduzeca,

Ubrzani i otvoreni razvoj dovodi do redefinicije hrvatskog identiteta i donosi nove rizike. Identitet se redefinira u smjeru veceq individualizma i otvorene suradnje. Svatko je sam zasluzan za svoju sudbinu. Razina solidarnosti kakvu smo poznavali vise ne postoji.

22

Iako cijelo drustvo ide naprijed, neke se drustvene razlike povecavaju, U napretku bolje uspijevaju mladi, urnrezeni, poduzetni i bolje educirani, a losije stari, sluzbenickog mentaliteta, neurnrefenl i slabije educirani. Znanje, shvaceno kao dlnarnkka rnoqucnost usvajanja novih vjestina, postaje vrlo znacajan dio osobnog identiteta i najvazniji element uspjeha.

Razvoj hrvatskoga drustva nije ujednacen, Postoje jasno odredeni gubitnici novoga vremena. Gubitnici su seljaci 5 malim posjedima, radnici u tradicionalnim industrijama, administrativni sluzbenld u drfavnoj upravi koji nisu mogli pratiti uvodenje novih tehnologija, a dijelom i prirodni okolls koji zrtvujemo «na oltaru napretka» kada poslovni interes to zahtijeva. Pobjednici su: svijet biznisa, obrazovani Ijudi, mladi Ijudi i Ijudi ciji je mota «5vijetje moj dom».

Civilno drustvo cvjeta i narnece politici nove standarde. U tom smislu se redefinira tradicionalno polltlcko djelovanje, jer tradicionalna politika vise ne odreduje drustvene prioritete. Politicke institucije su postale znatno efikasnije i transparentne. lzvrsena je generacijska smjena u polltlddrn strankama - kako po stvarnoj kronolosko] dobi, tako i po gledanju na svijet. Institucije koje su bile znacejan dio starog identiteta (crkva, nacija, manjine ... ) takoder se umrezuju i kroz nevladine organizacije djeluju na novi nadn, te tako smanjuju rizik drustvene podjele i osjecala lskljucenostl.

Prirodni okolis uspijeva podnijeti brzi razvoj, te je cak ostvaren i napredak kroz efikasniju regulaciju na lokalnoj razini (npr. urbanlstldd problem na dalmatinskoj obali). Ipak, neki dijelovi, poput istarske obale zrtvovani su 'progresu'.

PRICA

DVllEVODE

"Mogu mi stavit' soli na rep'; rekla je Marina dok je zadovoljno pudrala nos. Prela je na sve strane, rasipala srecu po osuncanom stanu na zaqrebacko] Kajzerici, osiecala ispunjenost i zadovoljstvo samom sobom. "Upecala sam takvog frajera ... kakvog niko nikad nece imati u Zagrebu, bas me briga sto je

23

Madar. Moj Csaba je zgodan, mlad, a vee direktor Viz val Szykra MultywaterCompany-a'~ mislila je opravdano. Bacila je pogled na naslovnu stranicu hrvatskog izdanja New Musical Expressa s velikom crnom zvijezdom Macy Gray. Macy se u nekakvom bizarnom krznu kocoperila ispod znakovitog naslova:

"Crna perla u Zagrebu!" Marina je poljubila sliku, tiho ponovivsi: "Crna perla!" Vee sedam godina prizeljkuje taj koncert i evo ga, perla je pri kraju evropske turneje odludla posjetiti i 21. clanicu EU-a, slavnu i, kako to novinari The Independenta oqenlse, "gospodarski i kulturoloskl nadirucu i nadolazecu Hrvatsku". Takvu zemlju vise ne zaobilaze ni nejvece zvijezde.

Marina je upravo doktorirala na prestiznom postdiplomskom studiju Evropske unije na odsjeku Modernih gospodarskih tokova. Jedan od qostujudh predavaca bio je i trldesetdvoqodlsn]l Csaba Fekety koji je prosle 2009, proglasen za najuspjesnijeg mladog managera u Evropskoj uniji. Csabi je krenulo s vodom. Budirnpesta, koja je imala jednu od najogavnijih i najotrovnijih gradskih voda u svijetu bila je njegova zlatna zila. 2005. krenuo je s malom punionicom prirodne negazirane vode u obllznjern seocetu Szent Andreiu, opskrbio cijelu Pestu, potom Budim i predgrada, da bi u daljnje dvije godine postao madarski kralj vode koju je istodobno i cijela Evropa ocajnicki potrazlvala na svjetskom trZistu. Bio je najbrzi, a voda mu je imala najbolji okus. Nazvao ju je Viz val Szykra iliti "Voda s lskrom", jer se negdje u okusu pritajilo nesto nalik na iskru sto je vodi davalo posebno osvjezavajuei ton. Nitko nije znao u cemu je tajna osim Csabinih vodenih eksperata kojeje jos za vrijeme studija isceprkao negdje na samom krajnjem istoku Madarske. Csaba je shvatio gdje je biznis buducnosti i danas proizvodi hektolitre vode s iskrom i jos usput prodaje pamet na velikim evropskim studijima ekonomije i managmenta. Marina se tu bas fino nacrtala. Slusaia je Csabino predavanje u Zagrebu s posebnim odusevljenjem i postavljala lucidna pitanja koja su zbunjivala Csabu. Odmahje uvidio da ova mala crnka voli vodu.

Izasli su na Gornji grad na veceru, Fekety nije mogao prestati objasnjavati vodu i njene tokove. Marina, onako lukava i vrckava, gledala ga je svojim velikim odrna i ubrzo mu pokazala koliko je inteligentnija od njega. Spremila ga je u krevet i preotela jednoj lrnucnoj Belgijanki koja sad valjda place i narice u dalekom i hladnom Briselu. "Nagyon jo Csaba!'~ rekla bi Csabi lukava zaqrebacka doktorica evropskih ekonomskih znanosti. Medutim, Marinino veselje imalo je i svoju ekonomsku nadgradnju. Nekako se dogodilo da je Marina sasvim slucajno bila u posjedu jednog grunta osrednje velldne na samoj

24

I

sjevernoj strani Sljemena gdje je jedan njen bliski prijatelj, negdasnji Ijubavnik, inace speleolog po zanimanju, nalsao na zanimljivo otkrice krasnu, malu ponornicu sto na svjetlo dana iznosi vodu iz nevjerojatnih hladnih i tamnih dubina. Kemijska lstrafivania su pokazala: podsljemenska voda ima najvise minerala i magnezija od svih voda na svijetu. Marina je ishodila koncesiju i sarno joj je trebao jaki distributer za osvajanje evropskog triista. "Csabin Viz val Szykra !'~ svjetlila je misao u pocesljanoj glavici nase dornisljate junakinje. Ljubav i posao. Sex i novac. Voda i triiste ... No, prvo koncert Macy Gray koji je vrlo vafan za daljni tok pripovijesti. Csaba, nairne, jos nista ne zna 0 Marininom otkrlcu, premda nije tako naivan da ne vidi one sto vee cijeli svijet zna: Hrvatska je gospodarski hit zadnje tri godine. To je, kako opjevava The Economist u svom zadnjem broju, "jedna suluda zemlja gdje rastu najbolje kobasice, kuleni, prsutl, vina, masline i gdje dornacl gospodarski poduzetnici znaju predstaviti, kreirati i promovirati proizvod". "Svi kvalitetni proizvodi iz ove male juznoevropske zemlje, cije se gospodarstvo tako rapidno siri i povezuje sa svim clanicama Evropske Unije'~ kako rece Guardian, "su zastlcenl i na svjetskom trzistu ne idu nigdje bez vaznih svjetskih strukovnih titula". Krenimo redom:

"Famous Siavonian Kulen from Croatia" sa grand prix nag radom za 2100. na Sajmu svjetske kobasice u Toulouseu, "Dalmatian prshut" s Velikom nag radom "Mediteranska strpljivost" s Izlozbe mesne umjetnosti u La Valleti, "Sibenska maslina" s Grand prix titulom VII Festivala mudrog povrtlara na viskoj Kornlfl, vocna rakija "Neretljanski gusar" s pet zvjezdica na Sajmu agruma i dodatno obradenog voca u Marseillesu, "Faros vine - Red Miracle" bio je nejvece otkrlce Svjetskih dana vina u San Diegu, California .... Csabi se opravdano cinilo da to nije kraj hrvatskih cuda, no u svom inteligibilnom zivotu jos uvijek je bio daleko od pravog poimanja rijeci cudo. Koncert u Tvornici pratili su cak i mnogi svjetski mediji jer je Macy nakon turneje odludla provesti odmor u Zagorju. Konji, jahanje, priroda, zelenilo, strukli, svi oni srnljesnl, sarollkl dvorci, zadah ocvalog feudalizma, legende 0 seljackom vodi Matiji Gupcu, sve ce to Grayovici poslufltl kao rnoqucnost, kako su to duhovito i spretno srodll novinari Zagorskog nezavisnog lista, "za resetiranje svog koncertnog kompjutera". Koncertje poceo i negdje pri kraju Grayeva je publici ponudila pjesmu koju posvecuje vodi jer je na svijetu ima sve manje, a tako je .... tako je, rece "vodena" Macy, "blagotvorna i oflvotvorujuca i okrepljujuCa i sve" ... Uglazbila je onu Carverovu poemu 0 dvije vode koje se spajaju i otpjevala je zaludenoj publici. Na bis je jos jed nom otpjevala "Gdje se dvije vode spajaju" i otlsla ... negdje gdje vee crne perle odlaze nakon koncerta. Marina je sjala od srece, Nitko joj jos nije ovako opjevao vodu. Cinilo se kao da iz hrapavog glasa crne perle ispadaju slapovi ciste iskrene nevine

25

Hrvatska lezi na najkvalitetnijoj vodi, Hrvatska dozivljava vodoskok profita kakvog se ne bi sramili ni "Azijski tigrovi".

Uskoro se u Zagrebu, pod pokroviteljstvom male erne Marine, otvara i prvi "Fakultet vodenog i mineralnog gospodarstva" u svijetu. Najtalentiraniji studenti iz eijelog svijeta dolaze uciti 0 vodenim znanostima, proeesima dobivanja pitke vode, otkrivanju pitke vode, 0 ocuvanju od zagadivanja voda ... Sve to u Zagrebu kojeg su turlstldd novinari proglasili vodenim sreem svijeta.

Csaba je u zagrljaju drfao malu Marinu i plovio polako i lako po tihoj povrslnl Jadrana. Gledajuci ta debela i nepregledna prostranstva vode nije mu bilo svejedno sto se na nekim krajevima svijeta krvari i gine za vodu. "Eh, Marina kad mogli more Adriatikusz preraditi u pitka voda, ja bio najsretniji ember na svijetu. Tolikovode, atoliko patnja zbog nje!?Absurd totakavveliki absurd ... meni nejasno!?"

"Vol is Ii me Csaba?"

osvjetli.

27

"0000 Marina, szeretlek naravno!"

"Onda cerno Csaba pretvoriti more u pitku vodu, eijeli Jadran, Ijudi ce se kupati u cistom zlatu!"

"Ali kako ti cudo jedna, kako?"

"Kad emberek ozedne dovoljno ko ti i ja, kad ofedne za Ijubavlju ko ti i ja, kad toliko ozedne da se smrtno uplase zedi, oni dod na nase cisto more i piti, Csaba i spojiti se tu ko sto se sve vode spajaju."

"Oni doesi...emberek doesi. ... oni doesi. .. kad ofednel"

Negdje tame duboko ispod njih u tamnim dubinama, na samom dnu dva su se morska jeza njezno pomakla. Nenadano i odjednom sunceva zraka razbije dubinu i za tren ih

Sasa Radusin

vode. Ooktorica znanosti stalno je pjevusila "gdje se dvije vode spajaju" i opet "gdje se dvije vode spajaju'~ do unedogled "gdje se dvije vode spajaju" ... I to je to. To je to cudo. Marina je progledala kako sarno progledati rnoze jedan domed poduzetnik. Otrcala je jos iste noel s bogatim Madarom na grunt i zalijevala ga cijelu noc svojom vodom. Ovom nlsta nije bilo jasno sve dok nije i okusio vodu. "Beszelny Csaba, beszelny ... szykra ... val szykra ... Mi dvoje viz kiraly!?'~ natucala je nesto na madarskom mala

Zaqrepcanka, Oa njena je voda posjedovala takoder onu iskru. Tajna je otkrivena Ljubav, Ugarska,

Hrvatska, dvije vode, iste da istije ne mogu biti, spojene ... u cijeli svijet.. .. ha, ha, ha Marina se smijala

ko neka cudoredna vjestica od koje nitko ne mofe ocekivatl nikakvu zlocu, Ona Ijubi covjeka iste vodene grupe. To je danas tako rijetko. To si ni nilski konji ne mogu priustiti, Vodi je krenulo nizbrdo, bas kako treba. Csaba je uloflo u hrvatsku, tocnije podsljemensku vodu i s Marininom tvrtkom "Vodeni cvijet d.o.o." udvostrudo vodeno kraljevstvo na svjetskom marketu vode za pice. Csaba je uz nejvecu rnoqucu pompu ozenlo lukavu, prepredenu crnku. Cak dva vjencanja. Jedno u Szent Mathias crkvi na Budimu i drugo u zagrebackoj katedrali uz ogromne proteste dornadh zelenih i seljackih aktivista iz "Zelene omce'~ "(:uvara voda" i "Seljacke zadruge M. Gubec". Aktivisti su bili protiv lskorlstavanja Sljemena trazivsi da se Sljeme proglasi Nacionalnim parkom. U pornoc su im dosli i "zelenasl" iz ostalih zemalja u regiji ne bi Ii pritisli hrvatsku vladu na zabranu unlstavanja Sljemena i Zagorja koje su naprosto bile proresetane vodenim crplllstirna sto su nagrdivale krajolik. "Ali voda je nasa velika radost i sansa za nase malo gospodarstvo'~ govorio im je premijer Bozo Kovacevic pokazujud statistike na kojima je Hrvatska nakon Madarske najveci izvoznik vode u svijetu. Uostalom, jaki vodeni loby sto je vladao politickorn scenom Evrope apsolutno je, s dvostruko podebljanim "a'~ podrfao "vodenu strategiju" Hrvatske, pa makar, kako je to srodo Poslovni tjednik, "lsuslll i posljednju kaljuzu". Jos s tom iskrom za koju su mnogi samozvani analltlcarl vode tvrdili da ima afrodizijacku moe, dionice "Vodenog cvijeta" uz odanog madarskog distributera i poslovnog partnera napravile su najveci skok na Wall streetu u rujnu 2010. "Croatian water sensation'; pisali su njujorski "Business weekly" i "New York Times". "Nitko nas ne rnoze zaustavitl", pisao je Privredni Vjesnik, likujuci nad uspjehom na najveco] burzi.

Ubrzo Hrvatska postaje meka za radnike iz Afrike i Azije. Somalijci, Pakistanci, Afganistanci, Nigerijci stizu, nadolaze, plave hrvatsku vodenu industriju svojom nepatvorenom radnom energijom. Ook se u njihovim zemljama vode plemenski, etnicki i vjerski ratovi za vodu, Hrvatska prstl na sve strane,

26

NADZEMNA ZELJEZNICA U ZAGREBU

SPRIJECENA PRODAJA ELEKTRANE MILANU HORVATU

Mirovinski fondovi protive se prodaji palke elektrane na vjetar

Ostvarila se parola Tvornice radnicima!

Mirovinski fondovi, u cijem je vlasnistvu 27% dionica HEP-a, na jucerasnjoj su skupstini toga dionickog drustva zaiednickom akcijom blokirali prijedlog najveeeg dionicara, izraelskog holdinga "Alta", da poduzace Paske vjetroelektrane, koje je u stopostotnom vlasnistvu HEP-a, proda austrijskom investitoru Milanu Horvatu.

Ovo je prvi put da mirovinski fondovi, koji se inace ne mijesaju u upravljanje tvrtki u koje ulafu, glasaju protiv prijedloga uprave i strateskog investitora. Hrvoje Ivie, upravitelj Fonda graficara, izjavio je: 'Fondovi vee upravljaju 5 preko 5 milijardi dolara,i kroz njihova ulaganja su clanovi, a rijec je 0 hrvatskim radnicima, znacajni suvlasnici nekoliko najboljih hrvatskih kompanija, pa tako i HEP-a. Mi ulazemo na dugi rok i smatramo da je u interesu naslh investitora zadrzavanje odrzivoga razvoja HEP-a. Zato smo ovakvom, dobro organiziranom akcijom, sprijecili nezeljeni efekt kakav bi imala namjeravana prodaja austrijskom investitoru. Ta bi prodaja donijela kratkorocni financijski dobitak HEP-u, no na dugi rok bi ga lisila bitne razvojne opcije. Ovim nasim potezom napokon je ostvarena prastara parol a "Tvornice radnicima", -zakljucio je Ivie. This is in spite of the fact that some

ENERGIJA NA VJETAR U DALMATINSKOJ lAGORI

Hrvatski iseljenik Jure Burie (551 iz Kanade Ulozio je vise od sedam milijuna dolara u izgradnju nekoliko polja vjetrenjaca za proizvodnju struju u Dalmatinskoj zagori. Vlada RH odobrila mu je posebne ulagacke pogodnosti jer je rijec 0 investiciji u ekoloski odrziv projekt te 0 kapitalu Hrvata koji se vraca u

Jui!er u 12 h prmijer Igor Marovit je uz idejno likovnog autora Antona Martona pustio u promet prvi krak od ukupno 111inija nadzemne ieljeznice koja u smjeru sjever-jug spaja glavni kolodvor te Zrai!nu luku Zagreb.

lSV vlakovi manjih kompozicija [do dva vagonal

dionicu od Glavnog kolodvora do Zrai!ne luke Zagreb

prelaze za manje od 4 minute. Zaustave Ii se na tri meilustanice, prosjei!no vrijeme ~---::o prelaska iznosi 10 minuta. Realizacija ovog stratelki Vllnog projekta znai!ajno ce smanjiti gulve u prometu te posebice poboljiati povezanost u smjeru sjever-jug.

driavu. Vjetroelektrane ee se izgraditi u o k 0 I i c i

Dugopolja, a u

novoj tvrtki.

koja ce nositi

ime "Bura",

posao ce dobiti

stotinjak

radnika.

"Dugopolje smo

odabrali zbog

b liz i n e

t u r i s ti cko q

trzista srednje

Dalmacije, koje

zahtijeva

kontinuiranu i

sigurnu

opskrbu cistom

energijom, i,

naravno, zbog jacine bure koja ovdje puse, a koja je do ovih elektrana slufila samo za susenje izvrsnih prsuta" kazao je direktor razvoja "Bure" mr. Neven Mandie.

28

r 'iIi,

.... !~ ..

- ...

SUSRET MINISTARA GOSPODARSTVA lEMUA MEDITERANA

Prvi ovogodisnji sastanak ministara gospodarstva odrzan je u subotu i nedjelju.

Glavna tema susreta bila je koordinacija letova lokalnih avionskih i brzih brodskih linija u svrhu zajednicke organizacije Svjetskog nogometnog prvenstva ove godine.

lako je domaein formalno bio Motovun, prvi ovogodisnji susret odrfan je kao sto je to unbicajenn od 2007. kao telekonferencija.

•

prekretnicu u razvoju turizma u Hrvatskoj.

Prve goste "Alga" je primila vec 2004., a austrijski investitori kazu da su vi§e nego zadovoljni uspjehom cijelog projekta. T reeina apartmana iznajmljena je na 99 godina, a popunjenost ostalih povecana je na 300 dana godisnje. Gosti do laze uglavnom iz Velike Britanije i Skandinavije.

Kuee s dva, tri i cetiri apartmana izgrailene su u kamenu, a cijelo to naselje znacajan dio svojih potreba zadovoljava upotrebom energije sunca i vjetra.

GENETSKI MoDIFICIRANA HRANA DoZVoLJENA U HRVATSKo.l?

Jucer je Vlada dala na raspravu prijedlog zakona 0

oTVARAN.lE LJETNoG FESTIVALA U DUBRoVNIKU

Viie od milijardu Ijudi "posjetilo" Dubrovnik na ceremoniji otvaranja

Zvuci nevjerojatno, ali brojka je tocna: zahvaljujuei trudu mladih, inventivno skolovanih Ijudi iz organizacijskog odbora Dubrovackih Ijetnih igara, web site Igara posjetilo je milijardu Ijudi.

Ovakvom zanimanju bitno je pridonijela cinjenica da je osim u domeeu promociju, velik novac ulozen u globalni marketing Igara. Zahvaljujuci tehnologiji, kultno mjesto svjetskog jet-seta je postalo dostupno svima.

ZAVRSEN PRo.lEKT 'TISUCU KUCA'

Postavljanjem barjaka na krovnu konstrukciju simbolicno je oznacen pocetek dovrsenja posljednje od ukupno tisueu kuea, sagrailenih u tradicionalnom dalmatinskom stilu u turistlckom naselju "Alga" na Bracu. Ova investicija vrijedna 500 milijuna eura zapoceta je 2003.i znacila je

upotrebi i istrafivanua genetski modificirane hrane u RH."Taj je prijedlog na tragu stava EU te bi trebali napraviti usklailivanje" izjavio je ministar poljoprivrede pred saborskim zastupnicima Takoiler, moramo omnqueiti na§oj poljoprivredi prilike jednake drugim drfavarna. a nasirn znanstvenicima moqucnost istrazivanja." dodaje ministar.

Pretpostavlja se da ce ovaj prijedlog dovesti do velikih prosvjeda. Seljcka je stranka po pitanju prijedloga podijeljena dok Stranka zelenih i mnogi NGO-i lobiraju protiv izglasavanja zakona. "Ovaj potez vidimo kao korak blize proizvodnji NEzdrave hrane te smatramo da ee sve u poljoprivrednom sektoru biti podreileno kratkorocnom profit" izjavljuje Pero Petrie, predsjednik nevladine udruge "Zdravo Hrvatska". "Ovo je jos jedan dokaz da politicari slijepo slijede direktive EU" dodaje Petrie.

HRVATSKA PREUZIMA VoDECU ULoGU U INFoRMACI.lSKoKoMUNIKACI.lSKIM TEHNoLoGI.lAMA

Zahvaljujuei nedavnim investicijskim planovima koje je pocetkom godine priihvatila hrvatska telekomunikacijska industrija te

usklailivanju s ugovorima koje je najavilo Ministarstvo prometa i veza, Hrvatska ee postati jedna od prvih zemalja u svijetu s cetvrtom generacijom mobilne komunikacijske tehnologije.

Ovo je rezultat petogodisnjih nastojanja da u Hrvatskoj promoviramo vndace IKT kompanije. Ovi su se potezi pokazali uspjesnima sto dokazuje i cinjenica da je IKT indrustrija trenutno zaposljava E:~.~~~-- ..... toooIIlI,,:;,.~"'~AIII najvei broj Ijudi u Hrvatskoj. Takoiler, uspjeli smo preokrenuti trend s pocetka desetljeea, kada je jedna treeina

studenata s FER-a

zemlju."Danas su nam potrebni u Hrvatskoj, i vracaju se." izjavljuje ministar ekonomije. Globalni su igraci IKT industrije, nakon krize, prije pet

godina zapoceli seliti centre za razvoj softvera van SAD-a i

zapadne Europe kako bi upotrijebili kompetenciju i rast tzv.

manje razvijenih zemalja. Kina i Indija, najvise su profitirale

od ulaganja iz SAD-a, dok su europske kompanije

premjestile svoje razvojne centre u drzave kao sto su

Hrvatska, Rusija i Mailarska.

Sada, kad smo meilu prvima u upotrebi posljednje generacija IKT-a, koje ee nam zasigurno uciniti zivot jednostavnijim, moei eemo zadovoljiti sve svoje potrebe upotrebom mobil nih telefona. Zelimo Ii gledati televiziju, film, dogovoriti se za sastanak, obaviti kupnju, provjeriti nedostaje Ii nam sto u hladnjaku, napuniti elektronsku lisnicu nase djece sarno eemo , bez obzira na to gdje se nalazimo, "kliknuti" na mobitel.

MLADI STRUCN.lACI oDLAZE IZ VELlKIH GRADoVA

Hoce Ii hrvatske metropole izgubiti podmladak?

Mjere koje je Ministarstvo skolstva RH u suradnji s ministarstvima gospodarstva, zastite okolisa i regionalnog razvoja poduzelo posljednjom reformom iz 2006. godine, napokon daju rezultate: sve vi§e mladih nastavnika nakon studija trazi posao izvan velikih gradova.

" U Zagrebu smo zivjeli kod mojih roditelja, u mojoj djevojackoj sobici. Radio je sarno Josip, mijenjajuci kolegicu na rodiljnom dopustu, a ja sam bila na burzi. Kad smo doznali da u Korenici motemo oboje dobiti posao, stambeni kredit i upola veeu placu, nismo ni trenutka dvoumili, preselili smo se" opisuje Gala Vidie odluku da s mufem Josipom rodni Zagreb zamijeni lickim gradieem. Prica poput ove ima sve vise, sto potvriluje da politika ravnomjernog regionalnog razvoja pocinje davati ploda. Najvise zanimanja mladi pokazuju za liku, dalmatinsko zaleile i otoke, zbog prirodne ocuvanosti i cistoee. 'tl Splitu smo za sat vremena, toliko traje plovidba brzim katamaranom. Kupili smo staru kueu i preuredili je, imamo veliki vrt, uzgajamo labradore. Nista od toga nije nam bilo dostupno dok smobili podstanari u Splitu" kaze Stipe Saskor, pravnik u poljoprivrednoj zadruzi u Visu

29

EURDPSKI CENTAR ZA EKDLDSKU EDUKACIJU

NA HVARU

Vlada podupire inicijativu civilne udruge Dupinov svijet da se na Hvaru osnuje europska ekoloiika iikola

Vlada je na jucerasnjoj sjednici donijela odluku da se civilnoj udruzi Dupinov svijet dodijeli dva milijuna eura iz drzavnoga proracuna, za projekt europskog centra za ekolosku izobrazbu. Udruga je, da podsjetimo, osnovana nakon gotovo tragicnog izlijevanja nafte iz tankera koji se putu do rafinerije u Dmislju nasukao na juznim obalama otoka Skarde. "Dupinov svijet" ve6 je dobio znacajnu financijsku potporu Europske komisije. Vlada 6e Saboru predlofiti usvajanje zakona po kojemu ce cijeli pojas oko Hvara i Paklenih otoka biti proglasen zasti6enim rezervatom, sto 6e omogu6iti da se ocuva sadasnia cist06a morskog ekosustava, a time i stenlste dupina. "U ovom centru posjetitelji 6e se m06i susretati 5 dupinima na otvorenom moru. Organizirat 6emo ekoloske tecajeve za mlade, ali i za sve druge gradane koje zanima ocuvanje prirodne sredine" izjavio je Toni Bu6an, koordinator Zelene akcije.

Hrvatska slikarica nagrailena na tokijskom bijenalu

Rad mlade Katarina Kliii': najbolji meilu 86 odabranih

Na glasovitom tokijskom likovnom bijenalu prvu nagradu kritike dobila je hrvatska slikarica Katarina Klisi6. Njezin uspjeh pokazuje da nova porezna politika u kulturi pocinje davati plodove. "Da nisu uvedene stimulacije i olakSice za mlade umjetnike, ne samo da ne bih mogla sudjelovati na tokijskom bijenalu, nego se uop6e ne bih mogla baviti slikarstvom", izjavila je mlada umjetnica, podsjetivsi da su jos prije desetak godina diplomanti zagrebacke likovne akademije bili besku6nici, jer je dobivanje vlastitoga atelijera bilo prakticno nemogu6e. Nakon ove ugledne nagrade Katarina Klisi6 je prodala sva tri izlozena rada i potpisala ugovor 5 Gallerie Rousseau, jed nom od nauglednijih i najve6ih galerija na svijetu. Istodobno je zabiljezeno i pove6ano zanimanje za radove drugih umjetnika njezine generacije.

POLlIlKA

HRVATSKA STRANKA HRVATSKDG IDENTITETA SVE PDPULARNIJA

Prema zadnjim istrafivanjrna javnog mijenja, kontroverzna stranka koju vodi Jozo Glibota, a koja se zalaze za ukidanje radnih viza za useljenike, mofe na predstoje6im parlamentarnim izborima racunati na cak 13 posto glasova hrvatskih biraca. U hrvatskoj radnoaktivnoj populaciji doseljenici iz zemalja istocne i jugoistocne Europe cine ve6 osam posto. Uvoz radne snage ubrzao se nakon usvajanja Nacela gospodarske politike u 2006, kada je refirn radnih

"ZIVI PASNJACI"

Novi projekt "Zivi pasnjaci" ve6 polucuje velik uspjeh u Posavini. Seljak, uzgajivac posavskih konja i glasnogovornik Udruge posavskih seljaka Josip Radi6 sretan je sto tako mnogo mladih Ijudi ostaje raditi na pasnjacima. "Posao je tezak, no sad se mladi Ijudi osje6aju prihva6enijima jer mogu biti vodici njemackim i austrijskim turistima",

viza posve liberaliziran, uz siroku podrsku javnosti. Strani radnici znacajno su pripomogli brzom gospodarskom i drustvenom razvitku Hrvatske posljednjih godina."Ovako brz napredak Hrvatske ne bi bio mogu6 da umjesto klijentelizma i stranacka raspodjele pozicija i moci nije promovirano drustvo znanja i kompetencije. No nezanemarivi dio hrvatske populacije uglavnom slabije obrazovani i stariji nije se uspio uskobiti u taj "vlak". Politicki uspon Joze Glibote i njegove ultracesnicerske stranke posljedica je upravo tih frustracija sada ve6 znacajnoga dijela birackog tijela", ocjenjuje prof. dr.lvan Gruber sa zagrebackog Fakulteta politickih znanosti. Politicki analitieari ipak smatraju da se ovakav rast popularnosti HSHI ne6e odrfati na duzi rok, nego je posrijedi pojava slicna usponu ksenofobicnih stranaka u Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji i Svedskoj pocetkorn stolje6a.

GOSPODARSVTO

REVITALIZACIJA PIRDVACKDG ZAUEVA

Jucer je u Pirovcu, strani investitor odrZao prezentaciju za lokalno stanovnistvo gdje su prikazani standardi koji 6e biti aplicirani u izgradnji rehabilitacijskog centra koji 6e se graditi u Makirini na podrucju Ivinja, t i k u z ranokrs6ansko arheoloSko nalaziste. Naime, Pirovacko Ijekovito blato osim sto dokazano pcrnafe u rehabilitaciji reumatoidnih bolesti, na Ijestvici Ijekovitosti blata zauzima mjesto ispred poznatog ceskog pa stoga ne cudi interes za pokretanje ovakvog projekta. Takoder, projekt pretpostavlja zaposljavanje lokalnog stanovnistva kako u samoj izgradnji, tako i u pruzanju usluge rehabilitacije. Centar se gradi prema najvisim ekoloskim standardima te se svojim izgledom uklapa u prirodno okrufenie. Da bi ga up6e mogao izgraditi, investitor je isplatio uzgajivace skoljki te ih premjestio na drugu lokaciju (ProsikaJ gdje analizama utvrdeno da 6e "gospodske kunjke" uspijevati jos bolje. Na taj se nacin oslobodio prostor za strujanje mora nufno za odrzavanje karakteristicne flore i faune zaljeva, kao i kvalitete blata. Ovim se potezom zaljev vra6a u izvorno stanje, prije

turistickog buma osamdesetih. Mozda je upravo zbog toga, nakon sestog pokusaja projekt konacno naisao na prihva6anje od strane lokalnog stanovnistva koji su ga prepoznali kao projekt koji 6e prema rijecima gradonacelnika Pere Urema: "uvelike obiljeziti identitet Pirovca".

EKOLOGIJA

PRVA "ADRIANA" U HRVATSKDJ DO 2003

Najbolje ocuvani hrvatski otokima jos jednu atrakciju. Zenka sredozemne medvjedice "Adriana 2010" od proslog se tjedna mofe vidjeti na jugozapadnoj obali otoka nazvanoj Skrivena luka kraj svjetionika. Strogi propisi EU-a prisilili su Hrvatsku da 2005. ponovno zatvori otok za strance i uspostavi veoma restriktivan refim posjeta. To je bilo nuzno nakon sto glasoviti otocki jastog zamalo da nije izumro zbog pretjeranog izlova koji je trajao od 1990. godine kad je otok bio otvoren za strance. Mjestani su nekoliko puta prosvjedovali. Nadali su se da 6e brzo obogatiti ako se na otoku uspostavi americka vojna baza. Ta se zamisao prosirila nakon filma 0 Jamesu Bondu "Jadranska tragedija" koji je bio veliki kino hit 2003. godine. Strogi propisi EUa prekinuli su sva nagadanja. lako studije 0 turizmu pokazuju da malen broj gostiju osigurava dovoljne prihode preostalomu otcckom stanovnlstvu, jos ima sukoba izmedu nekih tvrdolinijasa i uprave parka. Najvaznija mjera zastite lokalnog stanovnistva bila je potpuna regulacija morskog okolisa od strane uprave parka. Gosti ne smiju pecati niti se baviti podvodnim ribolovom. Camci se smiju pribliziti otoku na manje od pet kilometara samo uz posebnu dozvolu za pristajanje i potvrdu 0 n06enju na otoku. Lokalni ribari danas love mnogo ribe i izvlace korist iz zastite mora. No sve ulovljene ribe i rakovi moraju se pojesti na otoku, sto ogranicava markstinske mogu6nosti. Poput velikih dijelova morske obale, priobalno more i

pli6aci strogo su zasti6eni. Gosti mogu promatrati ribe i morsko bilje poput Posidonije iz specijalno konstruirane pod morn ice "Hum" koja je dobila ime po najvisem brdu na otoku. Ondje je 2007. godine sagraden centar za pra6enje migracija ptica nakon sto je Hrvatska vojska napustila tu vaznu nadzornu tocku. Adriana 2010, zenka sredozemne medvjedice koja je nakon osam godina prvi put ponovno videna u Hrvatskoj, kre6e se posve slobodno i bez straha budu6i da nijedan camac ne smije u6i u zaljev ispod brda Hum. Uprava parka ve6 je zatrazila dopustenje za novi kontigent od 5000 gostiju na mjesec 5 obzirom na to da bi mnogi Ijudi voljeli d06i na Lastovo. No jos je neizvjesno hoee Ii EU dopustiti izmjenu sporazuma iz 2005. Hrvatska je primila novcanu potporu u iznosu od 30 milijuna eura kako bi ogranicila broj posjetitelja i zastitila otok.

kaze Radi6. Proteklih godina razvio se jahacki turizam, a izleti na velike pasnjake jedinstven su dozivljaj za goste. T uristi tijekom izleta mogu izbliza vidjeti bijelu rodu, crnu rodu i zlicarku, no najvaznije je da u Lonjskom Polju nema automobila. Lonjsko Polje i podrucje sredisnjeg savskog bazena dobro su zasti6eni. Rijec je 0 najboljem sustavu zastite od poplave u Europi, no veoma je tesko baviti se tradicionalnom poljoprivredom. lako je UNESCO 2005. odlucio predlefiti uVrStavanje

mocvarnog podrucja uz Savu na popis Svjetske bastine, tesko je ocuvati kontinuiran kulturni krajolik. "Ne znamo kako 6emo ispuniti sve ove propise EU-a", pozalio se Radi6. "Svinje moraju ostati u sumi, a sir se i dalje mora susiti u mrezama ispred ku6e. Budemo Ii morali mijenjati svoju trydiciju, ne6emo m06i ocuvati svoju regionalnu kulturu." Projekt "Zivi pasnjaci" pokusat 6e posti6i kompromis izmedu strogih propisa EU-a i glasovite posavske tradicije.

NAVA SACUVALA VODSTVO

Hrvatski katamaran Nava sa Ivedskom posadom na Velikoj mediteranskoj trci i dalje u vodstvu

U sedmoj etapi T rst-Dubrovnik Velike mediteranske utrke Nava je za tri duzine trupa pretekla Genius iz Verone i tako sacuvala sada vee gotovo nedostizno vodstvo. Svedska posada Nave. jedrilice sagradene lanjske godine u Puli. djelovala je vrlo odlucno i uskiadeno.Tako se kombinacija hrvatskih brodograditelja i §vedskih morskih vukova opet pokazala dobitnom. Uoci preostale tri etape Nava vodi ispred francuskog Maxa 3 i talijanskog Geniusa.

ISTRA, PRIMORJE I KVARNER DOBILI DOMACINSTVO "OLlMPIJADE EKSTREMNIH SPORTOVA" 2012. GODINE

Regije lstra, Primorje i Kvarner dobile su nakon velikih lobiranja dorneeinstvo olimpijskih igra ekstremnih sportova 2012. godine. Dvo je veliko medunarodno priznanje za Hrvatsku jer se takvo natjecanje organizira prvi put u povijesti. Kako se procjenjuje. sudjelovat ee vise od tri tlsuee sportasa iz preko 120 zemalja."olimpijada ee biti izvrsna reklama za hrvatski turizam. no imat ee i velike gospodarske efekte. Ekstremni sportovi imaju sve vise poklonika u svijetu. a prirodne osobine nase zemlje upravo

su idealne za njih. ovakvi sadrzaji pomazu da se turisticka sezona dodatno produzi. osobito u kontinentalnom dijelu zemlje" rekao je novinarima Boris Plivelie. predsjednik organizacijskog odbora olimpijade.

VIRTUALNI PROFESOR

BALTAZAR III

Profesor Baltazar III najpopularnija video igra u Kini.

Mali smijesni covjeculjak iz naseg djetinjstva dozivio je globalnu slavu. Holivudska mjerila za slavu odavno ne vaze. sad a je globalno popularan onaj tko se proslavi u Kini.

Nekad sarno lik iz crtica, Baltazar je postao junak video igre. Novi zivot udahnuo mu je 14-godisnji zagrebacki ucenik Marko Zamlie. ugradivsi u igru Baltazar III niz novih dizajnerskih rjesenja.

Igru su strucnjaci ocijenili kao edukativnu i poticajnu. a zbog efikasnog i brzog pretrazivanja vrlo velike baze podataka dobila je i dobre kritike u kompjutorskim casopisima.

Kina je najvece pojedinacnn kompjutorsko trzi§te na svijetu. pa ce popularnost Baltazara III zaqrebackorn

platio ne sarno puni pansion obitelji. nego i troskove napravljene u restoranu i baru. te u kozmetickcm i frizerskom salonu hotela.

"Cim od Ministarstva financija dobijem slufbsno izvjesee. od Podnara eu zatrsfiti ostavku". izjavio je sinoe u sredi§njem TV dnevniku premijer.

Sam ministar turizma bio je nedostupan za novinare. kao i njegova supruga.

POTJERA

"DUGA" DEVEDESET MINUTA

Sat i dvadeset pet min uta trajala je potjera za Hrvojem Intunom na auto cesti Zagreb-Split. Karlovacka policija je jucer u jutarnjim satima. pri rutinskoj kontroli brzine registrirala vozilo koje se kretalo brzinom veeom od 3ookm/h. Nakon devedesetak minuta pot jere u kojoj je sudjelovalo nekoliko patrola te zracne snage mup-a. pripadnici policije uspjeli su zaustaviti mladog «pilota». Vjesti je vozac. uspjesno preduhitrio dvije blokade pa je zaustavljen tek u Solinu. Mladi se vozac "uljudno" ispricao djelatnicima policije rekevsi da je zurio na plivacko natjecanje njegove osmogodisnje keeri Andree Helene i da nije primijetio da ga itko pokusava zaustaviti. Policija je vozaca privela. zaplijenivsi mu vozilo te oduzevsi vozacku dozvolu. Potjera [e, srecorn, okoncana bez posljedica. te je prometovanje u smjeru Splita normalizirano.

skolarcu donijeti i vrlo velik prihod.

SKANDIL

BESPLATNO WETOVANJE ZA

MINISTROVU OBITEW

Ministar platio racun driavnom karticom Ministar turizma Franjo Podnar platio je desetodnevni boravak svoje zene i dvoje djece u sku porn Dubrovnik palace hotelu sluzbenom kreditnom karticom. potvrdila je jucer kontrola Ministarstva financija.

Skandal suo da podsjetimo. otkrili novinari. pribavivsi slipove racuna koje je Podnar vlastorucno potpisao, te izvjestaje 0 ucinjenim troskovima sto ih je karticarska kuea American express dostavila Ministarstvu financija: usporedba pokazuje da je ministar slufbenorn karticom

31

REZULTATI ISTRAZIVANJA

Ukoliko bi doslo do ostvarivanja scenarija Pozuril, veclna bi ispitanika Republiku Hrvatsku opisivala obrazovanom, modernom i jakom, pa zatim zdravom, kulturnom i priznatom.

Kao sto je vidljivo iz Slike 6. 64% ispitanika izjavljuje da im se scenarij svida pri cemu prosiecna ocjena svidanja scenarija iznosi 3,90. Veci stupanj svidanja scenarija pokazuju ispitanici koji su mladi od 24 godine, te oni koji posjeduju vlastite tvrtke, imaju visi stupanj obrazovanja i zive u urbanim sredinama.

Medutim, prosiecna ocjena vjerojatnosti (Slika 7.) ostvarenja iznosi 2,92, a sarno 20% ispitanika ostvarenje scenarija smatra vjerojatnim iii vrlo vjerojatnim.

Da bi se scenarij Pozuril ostvario trebalo bi dod do reforme ekonomije, te razvoja poduzetnlstva, zaposljavanja mladih i

obrazovanih Ijudi, poboljsanja

obrazovnog sustava, te povecanja

zaposlenosti.

Najveci broj ispitanika smatra da bi se scenarij mogao ostvariti izmedu 2010. i 2020. godine.

I SVlfJANJE SCENARIJA I OSTVARIVOST SCENARIJA
45%
40% 40%
35% 40%

30% 35%
30%
25%

25%
20%
20%
15%
15%
10%
10%
5%
5%
0%
Uopce mi 2 3 4 Jako mi NZIBO 0%
se ne se svida Uopce 2 3 4 Vrloje NZIBO
svida M=3,39 nije M=2,92 moguce
moguce
Slika 6. Graficki prikaz procjene svidanja scenarija Pozuri! Slika 7. Graficki prikaz procjene ostvarivosti scenarija Pozuri! 32

SCENARIJ 3: CAREVO NOVO RUHO

KRATAK OPIS SCENARIJA

Scenarij CAREVO NOVO RUHO jest scenarij svojevrsnoga povijesnoga ponavljanja. On opisuje ponavljanje poqresaka iz devedesetih godina. Naravno, globalno okruzenje se postepeno mijenja, pa niti ponavljanje polltleke situacije u jednoj zemlji ne rada biti potpuno jednakim posljedicama.

Hrvati nisu bili spremni oprostiti i zaboraviti svoje povijesne prijepore, a razlike koje su dijelile hrvatski narod stoljedma postale su glavno polltkko pitanje. "Crno - bijelo", ldeoloskl odredeno ponasanje u konatnid rezultira odrzavanjem drustvenlh, ekonomskih i polltlddh razlika medu Hrvatima i onemoqucu]e konsenzus oko glavnih

pitanja vaznlh za razvoj drustva, Hrvatska ne rnoze dostiCi standarde razvijenog svij eta , jer ne prlhvaca vrijednosti koje do napretka vode.

Pollticka borba rezultira ranim izborima 2003. Rezultat izbora je desno-lijeva koalicija, koja je zbog svoje nekonzistentne prirode blokirana i nedjelotvorna. Zbog toga je p o d r sk a Medunarodnog monetarnog fonda povucena, a postojecl ugovori stavljeni «na cekanje». Istovremeno, EZ je takoder u ozbiljnoj krizi i dolazi do zastoja u primanju novih clanova.

Zbog novog porasta nacionalizma u

Hrvatskoj, desno orijentirana partija nudi svoje rjesenje problema. Na sljedeclrn izborima desni stvaraju vladu nacionalnog jedinstva i modernizacije, obecavajud nacionalni napredak, i razvoj gospodarstva. Glavni polltickl igraci sve su ovisniji 0 poslovnoj eliti. Vlada postaje tehnokratska, s optlmlstknlrn idejama povecama efikasnosti i trzisne orijentacije koje se ne ostvaruju. Istovremeno, "obicni'' gradani jedva si mogu priustiti kvalitetnu zdravstvenu zastitu i obrazovanje, dok "odabrani" ostvaruju visoke standarde.

Paralelno s recesijom i padom svjetskog gospodarstva, hrvatska nernoqucnost brzog i velikog napredovanja zavrsila je njenom izolacijom. Hrvatski su medunarodni odnosi temeljeni na pojedlnacnlrn bilateralnim ugovorima. Gospodarstvo je usmjereno primarno (i sarno) na trziste Hrvatske.

33

Hrvatska domaca poduzeca, ona koja su do tada bila inovativna i jaka, vremenom postaju manja iii nekonkurentna, nudecl skuplje proizvode, nize kvalitete. Reforme i poticaji razvoju malog i srednjeg poduzetnlstva postoje, no nisu dovoljne da bi zapocele snaznl kotac - pokretac hrvatskog gospodarstva. Glavni su igraci na gospodarskoj pozornici velika poduzeca u stranom vlasnistvu i infrastrukturne tvrtke u vlasnlstvu drzave.

U cijelosti, drustveno i politicki podijeljena zemlja nije bila dobar poligon ostvarenja projekta izgradnje autoceste Zagreb-Split, ciji zavrsetak jos vise produbljuje polltlcku nestabilnost i krizu. Vaznije je tko je zasluzan nego kakvu korist od nje mozerno ostvariti.

Hrvatska postaje zemljom "klubova elita". Tenis, golf, kazaliste i glazbeni dogadaji najznacajnija su mjesta na kojima se okuplja elita, daleko od ociju javnosti, raspravljejud 0 buducnostl Hrvatske. ZiveCi na pozitivnom rubu drustva, elita prlhvaca nove trendove, prakse rnenadzmenta i zivotni stil koji odgovara postizanju vlastitih, individualnih ciljeva.

Mediji su u njenoj sluzbl i uljepsavaju stvarno stanje, fokusirajuCi se na pojedlnacne uspjehe i nacionalne simbole.

Razlicitosti u pogledima koalicijskih partnera oko povezivanja u Europsku uniju, oko prilagodbe hrvatskih zakona europskim standardima i podrske hrvatskim poslovnim krugovima u integraciji u europske i svjetske tokove, glavni su razlog stalnog obnavljanja polltleke krize.

Hrvatski sportasl i sportaslce uspjesnl su u medunarodnoj konkurenciji i pokretacka su snaga nacionalnog jedinstva, patriotizma i nacionalizma. Nazalost, usmjerenost na ovakve efemerne vrijednosti, Hrvati propustaju vidjeti stvarno stanje u zemlji.

Civilno drustvo raste po broju aktivista, no sudjelovanje u odludvanju vrlo je oqranlceno, Nazalost, dio hrvatskog prirodnoga nasljeda je prodan iii unlsten, zbog cinjenice da se uvijek, u lazno] dilemi «napretka iii ocuvanje» odbire osobni profit. Znacajno se promoviraju obiteljske i vjerske vrijednosti, a drustvenl problemi poput droge i alkoholizma cine stvarno stanje razlldtirn od proklamiranoga.

34

Hrvatskaje slrornasna zemlja bogatih pojedinaca.

PRICA

Carevo novo ruho

Sarno se provezite cestom uz brijeg iznad Prvostolnice, medu tajkunare sto su nikle na kaskadama koje su jos donedavno skrivale sjene dzinovskih platana, pa dalje, na sjever, uz usahla korita podsljemenskih potoka, vas pogled tesko da ce uspjeti predahnuti od svih tih ruzicastih urbanih vila u nizu, s napadnim proceljima i pokojim lavicern koji kao da drzi mrtvu strazu ispred betoniranih platoa za parking. Pa onda i taj metalni odsjaj lakiranih limuzina ciji bucni alarmni sustavi tako cesto prestrase Mumlekove, bilo u po nod iii bijela dana, a najcesee rano izjutra kad neka od zalutalih ptica u potrazi za platanama zabunom sleti na vruci lim i onda, kao oprljena, z a l e p e ce krilima uslijed zivcane protuprovalne sirene. Novi korisnici vila vee ih duze vrijeme nastoje iskorjeniti luftericama iii pistoljima, ovisno 0 tome sto radije dr:ze doma u sanducima za posteljinu. Ali i ne sarno ptldce, Bio je jedan od onih ravnodusnlh dana kada je najstariji Mumlek, Miljenko, natrapao na ustrijeljenog rnacka, tik ispod svog balkona koji gleda na straznji zid nove vile. Bilo je vedro, osuncano jutro - bas kao sto je i cijeli taj maj bio lijep - kada je Miljenko s tanjurtcem mlijeka u ruci lzlsao nahraniti rnacka Viskasom. I onda, suocen sa skutrenim truplom, ustuknuo nazad u trpezariju gdje ga je docekala Violeta razroqacenlh ociju.

- Miljenko, pobogu ... - rece mu zena.

- Ubise rnacka - konstatirao je nekako nernusto za covjeka koji je upravo ostao bez macka, - Vee se

ohladio, slroce, pod balkonom - doda istresaiud mlijeko s Viskasom u lavabo. - Valjda se nije mudo, - Kojeg? Bucu?

- Nekog treceq ...

zena odahnu s krlskom kruha pod zubalom. Bilaje u godinama kadajetrebalo izbjegavati stresove.

- Prvo su sasjekli platane jer im je smetalo one bijelo perje sto cvijeta u proljece, pa su rastjerali ptldce i sve zdusno izbetonirali, a sada im se rnacak zamjerio - probilo je iz Miljenka tog jutra. - Sta je slijedeee? Ti ija, Viola, posljednji mohikanci!

Zatim se malo vrzmao po kuhinji, od stoia do lavaboa i obrnuto, zabacujucl noge postrance, kao da je na

35

brodu. zena je suosjecala: cijeli su zivot proveli ovdje, na brijegu, i nikada im nije palo napamet dici barem i potkrovlje, a kamoli cijeli kat. Nekada, u vrijeme MarkoviCa, mogli su ga dici kao od sale i sada, gledajuci kako nicu sve te tajkunare, toliko je puta pomislila kako bi sin Pavo mogao komotno gore stanovati, na katu, a jed nom, kad se ofenl i dobije djecu, svakog bi jutra unucad silazila k njima na cuvanje. Sarno da su digli kat, ali, eto, nisu. Posljednji mohikanci - kao sto bi Miljenko rekao u onim penzionerskim danima kad bi ga obuzela gorcina.

- Cuj - poceo je sada nesto pribranijim glasom posto je osjetio srce kako mu trokira - 0 ovome ni rijeci Pavi jer ima da poludi ako cuje, znas koliko je osjetljiv kad su zivotinje u pitanju. Ako nesto primjeti, red cemo da je rnacka klepio auto, zasto da ne? Ovdje je ionako prometno, svasta se desava, mislim, rnacak vise iii manje ... shvacas?

Violeta je sarno nakosila obrve. Otkada su im digli zgradu ispred kuce, u kuhinji je kronkno nedostajalo dnevne svjetlosti pa su corlll u polumraku, vise plpajud po nahodenju od slnoc gdje su i sto ostavili. Sin bi ih izgrdio sto ne pale svjetlo, ali oboje su to smatrali grijehom. - Zar od ujutro da gori - snebivali su se i proklinjali drzavne inspektore koji se ve: godinama oglusuju na njihove pozive da se popnu na brijeg, iznad Prvostolnice i da vide taj ruzicasti dzumbus na kaskadama. Sin im je, uostalom, davno rekao da nitko nece dod, - Dinamit - katkada bi ih posavjetovao, mada nije mislio ozbiljno. Ali oni, Mumlekovi, nekako su nadali da ce se inspektor vec pojaviti, s aktovkom pod mislcorn, mlad i skladno graden, pravi atleta - tako su si zarnlsljall one iz drfavnoq inspektorata, one koji izdaju naloge za rusenje bespravnih podignutih katova.

- I pojacaj taj tranzistor - trznuo ju je Miljenko iz zbrkanih misli dok je trazlo asovcic i neku zgodnu krpu u koju bi umotao rnadca, pokoj mu dusl, prije nego ga frkne u rupu, zapravo u rupetinu posto je onaj pod balkonom, Buco, bio golem rnacor,

"Slusate podnevnu kroniku Hrvatskog radija ( ... )

Dobar dan postovanl slusatelji,

kako smo javljali u naslm prijasnjim informativnim emisijama, kasno since uspiesno je okoncan plenum najuzeg vodstva nase najjace politicke stranke usvajanjem radnog dokumenta koji bi, kako je istaknuto, trebao posluflti kao smjernica Vladi u daljnjim pregovorima Hrvatske oko postupnog prlbllfavanja Europskoj Uniji. U zavrsno] rijeci Predsjednikje naveo nuznost integriranja u novi europski poredak, aliistaknuo je Predsjednik - ne i po svaku cijenu, nego nadnorn i ritmom u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima. U dokumentu je, nadalje, lzrafeno evrsto stajaliste najjace hrvatske stranke oko nekih

36

strateskih ciljeva koji ce se, za dan iii dva, predodti Vladi, a poslufit ce kao platforma s koje bi trebali kretati sve buduce aktivnosti prema Uniji do listopada 2010 kada ce ... "

- Ma koja crna platforma - Miljenko se nije mogao suzdrZati, no Violeta ga utlsa s kaziprsom pod nosom. " ... do listopada 2010. kada ce Unija pokrenuti novi krug pregovora s tzv. juznoeuropskim krugom drzeva, medu kojimaje i nasa zemlja ... "

- Balkan, sto ne kaze: "Balkan" - promumlja Miljenko.

- Ta suti, pobogu - obrecnu se zena.

" ... Predsjednikje u zavrSnoj rijeci izrazio svoje duboko uvjerenje da ce Hrvati, kao uostalom i svaki put dosada, prepoznati znacaj ovog dokumeta, njegovu dalekoseznost sto se tice boljitka Lijepe nase te stvaranja real nih preduvjeta za ravnopravno ukljucivanje u Uniju. Predsjednikje, medu ostalim, rekao: - Jasno je da postoje one snage u zemlji koji bi trenutnu recesiju pokusall okrenuti u svoju uskogrudnu politkku korist i koji bi ovu kratkotrajnu krizu kroz koje prolazi hrvatsko gospodarstvo htjeli dodatno produbiti, no hrvatski ce narod i ovoga puta, uvjeren sam, znati prosuditi tko u konatnld radi na dobrobit ove zemlje, a tko za racun odredenim medunarodnih krugova zeli rasprodati njezine resurse, a time i obezvrijediti nacionalni ponos - rekao je predsjednik drfave u svojstvu predsjednika nase najjace stranke."

- Ma bravo - ironlcno je uskliknuo Miljenko i pljesnuo dlanovima dok je Violeta i dalje napeto razabirala spikerove rijeci. Gucnula je zatim kavu i kada je shvatila da Miljenko krece prema tranzistoru, pokusata ga je nagovoriti da bar jedanput doslusaju vijesti do kraja: - Miruj tren, rnozda ce javiti nesto 0 penzijama - rece ona, no Miljenko ga je ipak ugasio.

- Ne mogu vise slusatl 0 ekoloskim incidentima i friziranim ciframa 0 porastu izvoza u prvom kvartalu - odbrusi joj plpejud iza stelafa i kuhinjskih elemenata za nekom primjerenom krpom.

- Cekaj - obrecnu se ona, ali sada tiSe. - Neko je na vratima.

Miljenko se odrvenio: sluh ga je, dod use, ponesto izdao; uopce ponekad bi se osjecao kao da mu je voda u uslrna, osobito u vrijeme visokog tlaka. Zato je s punom paznjom pratio Violetine reakcije.

- Jesu rnozda opet oni?

- Mislis, Jehove ...

- Pa ovo nije njihova ura.

Pavo je usao bez pozdrava. Imao je borbeni ranac preko desnog ramena i zelenu majicu na kojoj je pisalo: "ldrav zivot svima, a ne samo njima", kada se okrenuo bljesnu florescentni logo "Ponikve 2010".

37

- Jel to poceo rat - zajedljivo je primjetio Miljenko. - Ako ides u sumu, pazi na krpelje po zemunieama ...

- Tata, ozbiljno je. - Pavi, odto, nije bilo do humora. - Hitna interveneija.

- Gdje ees sad pa ti - pitala je uzbudeno Violeta uredujud na brzinu po trpezarijskom stolu. - Da ti baeim

dvije kranjske s jajima?

- zurim. Zborno mjesto je kod Cibone. Idemo s pet autobusa, a kod Karlovea nam se prldruzulu Zeleni iz Zagorja i Siavonije. Nema vise zezanja!

- Znaci ipakje tocno, Isusuju Jadran - komentirao je Miljenko iz svog polurnracnoq ugla.

- Jos gore, stari, jos gore. Bageri krce pola Mljeta, velika je lova u igri, neki rusko-njernackl konzoreij, sta

Ii, grade luksuzne hotele ...

- A sta cete vi tamo? Opet pod bagere kao lani na Visu, ha?

- Visje bio igra. Ove na Mljetu cuvaju speeijalei. Lucko, tata! Investieija od strateskoq interesa, kopcas?

Violeta i Miljenko razrnljenlse poglede; nekako na spomen speeijalaea nikom vise nije bilo do zezanja. Pavo je otvorio frizider i u ranae utrpao nekoliko konzervi.

- Zar bas moras iei - prasnu Violeta. - Pa nema gdje nisi bio, mozes propustiti bar jednu akeiju, oni ce to obavit bez tebe ...

- Sad je vazan svaki covjek, masovnost, kvantiteta, u tome je stos. Vlada non-stop govori 0 saciei zelenih radikala i ako Mljet uspijemo stopirati, na godinu sigurno ulazimo uSabor!

Miljenko na to odmahnu rukom.

- Osim toga, dolaze nam europski zeleni, vee su sejavili sa sentilja. Boooooog!

- I pazite na Bueu!

- Cuvaj se - viknu za njim Violeta s londcern

vode u ruei - Ako vidis da mlate, a ti ne srljaj naprijed, nego ostani gdje jesi, obeeaj?

- Si, mamiee - cula ga je jos na vanjskom plocniku pa zatim bacila tri puta vodu, za srecu,

Jedan susjed na balkonu urbane vile bas je uglavljivao zastavu u eijev.

- Sutra je Dan drfavnostl - pomisli Violeta, pomalo uzrujano. - A mi opet nemamo zastavu!

Dok se vracala pade joj na pamet kako ee Miljenko opet trpiti kritike na mjesnom odboru zbog opstrukeije drfavnlh blagdana. Ali, dokse dogegala unutra,

Miljenko je vee izmigoljio na drugu, dvorlsnu stranu. ASovcieem je ispitivao najmekSi dio vrta i mumljao si nesto u bradu. Malo potom krlsom je donio rnacka umotanog u krparu i - siguran da ga Violeta ne spijunira - ubaeio u rupu. Na zadnjoj lopati, tiho rece: - Laka ti zemljica, Bueo.

,P~:EDN:"··"· PONOVNO .w:; .. ,V£AD.-4mdE .. ~ .. rTj!'i!AlJ!

Gordan Nuhanovlc

38

PREDSJEDNIK PONOVNO NA CELU VLADAJUCE STRANKE

U pauzi izbornog sabora Predsjednik u drustvu premijera i ministra financija

--

SUSRET PREDSJEDNIKA ZEMAUA JUGOISTOCNE EUROPE

Predsjednici Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Rumunjske i Albanije susreli su se na radnom sastanku u Splitu i razmotrili moqucnost novih bilateralnih i multilateral nih sporazuma koji bi pospjeslll gospodarsku suradnju u regiji.

Nakon susreta na vrhu slijede sastanci ministara gospodarstva, koji ce pokusatt pronad rjesenje za zajednicku strategiju nastupa na drugim trzistima, a nakon toga bi dogovor na razini kompanija koje djeluju u vecini susjednih zemalja trebao dovesti do konkretnih planova za zajednicki izlazak na globalno triiste.

PRVI AIRBUS 380 S 500 JAPANSKlH TURISTA SLETIO U CILIPE

DUBROVNIK,- Najnovijim Airbusovim zrakoplovom jucer je u dubrovacku zracnu luku Cilipe doputovalo ukupno 500 japanskih turista.

Tijekom neprekidnog leta od tokijskog aerodroma Narita do Dubrovnika, ova velika skupina Japanaca kusala je hrvatska jela i napitke, kako bi se upoznali s domaclrn obicajima. Prikazan im je i poseban film 0 nacionalnom folklornom ansamblu Ladu.

5 japanskim turistima doputovale su i tri televizijske ekipe, koje ce snimiti reportafe o Dubrovniku i jugu Hrvatske.

ZAGREB - U kongresnoj dvorani na Zagrebackom velesajmu odrfan je redovni izborni sabor vladajuce stranke. Ukupno 2100 delegata iz stranacklh organizacija biralo je novo vodstvo stranke. Predsjednik Republike Hrvatske Zdravko luracic, opet je, treci put zaredom, izabran za predsjednika vladajuce stranke. Sabor je prosao bez iznenaaenja, a jedini kandidat izabran je javnim glasovanjem i prihvacen aklamacijom.

Saboru stranke nazodo je i premijer,

dr. Vladimir Bajt, nestranackl strucnjak koji zajedno s vladejucorn koalicijom pokusava lzvud zemlju iz gospodarske krize i povecatt stopu rasta GDP-a na 7 posto godisnje. Pozdravljam ponovni izbor predsjednika republike za prvog covjeka svoje stranke. To je garancija stabilnosti i sigurnosti u regiji te daje nade da cerno uz povoljne greenfield investicije ove godine stopu rasta podici s 3,5 na 7 posto.

GOSPODARSTVO ~

------~~-------

OTVOREN HOTEL "SEEHEIM" U CAVTATU

CAVTAT, (4.6.2010.):U Cavtatu je jucer svecano otvoren novi dio hotela "Seeheim". Hotel je na prigodnoj sveeanosti, u nazocnostl brojnih predstavnika druStvenog i gospodarskog zivota, simbolicnim presijecanjem vrpce urad pustio ministar gospodarstva Kresimir Franjkovic.

Izgradnjom ukupno 2000 novih soba visoke kategorije, uz koje su lzqradenl i svi dodatni sadriaji, turlstlcko naselje Magellan u najjuznijem hrvatskom gradu povecalo se na ukupno 9400 kreveta.

Izgradnjom ovog hotela jos jed nom smo dokazali da je orijentacija na turizam i otvorenost za strana ulaganja najbolji put za hrvatsku ekonomiju. Dolazak Magellana, jedne od nejvedh turoperatorskih i hotelijerskih kuea na svijetu u Cavtat znado je proboj ove destinacije u klub najpoznatijih mediteranskih turlstlcklh atrakcija, - naglasio je ministar Franjkovic. Predsjednik Uprave Magellana Hans Buechler kazao je kako poslije osam godina poslovanja u Hrvatskoj ova korporacija postize poslovne rezultate koji ornoqucuju izgradnju dodatnih kapaciteta u Cavtatu. Da bi se tako ambiciozni planovi mogli ostvariti, istaknuo je Buechler, potrebno je s lokalnim vlastima rijesiti pitanje koristenja pomorskoga dobra.

Zanimanje za hrvatsku obalu u Japanu je sve vece, Najveci interes Japanci pokazuju za Dubrovnik, ali

ima najava da se na njihovom triistu mogu dobro prodavati i druge jadranske destinacije, - kazao ........ _

je novinarima Rino Bilic, direktor Hrvatske turlstleke zajednice, koji je zajedno s d u b r o v a c k l rn gradonacelnikom Marojem Stjepovicem docekao japanske turiste.

39

poznat u cijeloj Europi, i sire, a njegovi igraci vrijede ukupno vise od 200 milijuna eura. To je nas najveci uspjeh i dokaz kako sport i biznis idu ruku pod ruku". Za Luron su igrali Krivokuca,

Nkhamoua, Mujic, Tadic, Gorenc, Sellrnovlc, Abdullahi, Vidas, Vrabec, Beckham i Farkazs.

Na utakmicu u Bruxellesu doputovalo je nekoliko ttsuca BBB-ovaca, kako bi bodrili zaqrebacke modre. Nakon zavrSetka utakmice na ramenima su

nosili igraca modrih Beckhama,

KRU NA strijelca pobjedo-nosnoga gola i apsolutno naj-isplativiju akviziciju Zaqrepcana u posljednjih desetak godina.

~~~~~ .... Bivsi engleski reprezentativac

isplatio je svaki euro iz ugovora. Da podsjetimo, David Beckham je poslije teskog lorna stopala i duge pauze prije dvije godine potpisao za Luron, za sto su Zagrepcani izbrojali 20 milijuna EUR-a.

LURONU

EUROPSKA

U Kapetan Lurona Vrabec i Beckham,

s osvojenim peharom Super lige prvaka

IZVOZ VECll0 POSTO

ZAGREB, - Prema podacima Drzavnoga zavoda za statistiku, ukupni hrvatski izvoz robe i usluga povecan je u 2009. godini 10 posto.

Najveci porast lani je zabiljezio turizam, koji je realizirao 49 posta veci plasman na inozemnom trZistu.

Znacajno povecanje ostvareno je u brodogradnji, koja je izvezla 28 posto vise nego 2008. OVe dvije gospodarske grane jedine biljeze povecanje izvoza. U svim drugima izvoz je manji nego godinu dana ranije, a ukupno smanjenje iznosi 20 posto, Ovako dobar rezultat brodogradnja je ostvarila zahvaljujuci velikim drfavnirn subvencijama, sto je jedini nadn da se nosi s

Bruxelles Luron, blvsl Dinamo iz zagreba, po prvi putje ovojio Kup Super ligu prvaka pobljedlvsl u finalu milanski Inter. Odusevljenl direktor kluba, Drago Klikovac, posebno se zahvalio sponzorima i izjavio za nasllst:

nNasi sportasi nasi su pravi ambasadori. Luron je danas

Rijetki prolaznici "hrvatskim Suezom"

konkurencijom na svjetskom trZistu. Subvencije jesu znacajna stavka u drZavnom proracunu, ali su nufne da bi ova gospodarska djelatnost, koja zaposliava veliki broj radnika i kooperanata, opstala, - izjavio je Juraj Basic, predsjednik Uprave Hrvatskog brodogradevnog sustava Jadran.

POTROSACKA KOSARA NAJSKUPUA U HRVATSKOJ

Savez samostalnih sindikata Hrvatske objavio je cijenu tzv. potrosadce kosarice za travanj i usporedbu s cijenama koje za iste proizvode i usluge placaju potrosad u susjednim zemljama.

Nakon posljednjeg poskupljenja struje i , potrosacka kosarlca stoji 7800 kuna.benzina od 4,6 i 5,2 posto, &0 je prouzrodlo povecanje industrijskih

cijena, potrosacka kosartca steji 7800 kuna.

To je 960 kuna skuplje nego u Sioveniji, 1230 kuna skuplje nego u Madarskoj i cak 1430 kuna vise nego &0 plaeaju potrosad u Bosni i Hercegovini.To je cijena koja se mora platiti za odrZanje domaceq gospodarstva, - komentirala je potpredsjednica Vlade Vlatka Misir i nastavila: SVi se dobro sjecamo pocetka ovog desetljeca i otvaranja za ulazak multinacionalih kompanija i kapitala, za &0 hrvatska privreda nije bila spremna. Sjeeamo se steeajeva i gubitka radnih mjesta i vjerujem da nitko ne zeli povratak u takvo stanje.

Usporedo s rastem cijena povecava se i tzv. soping turizam u susjedne zemlje. Po procjenama Instituta za jayne financije, svaki dan Hrvati u inozemstvu ostave pet milijuna maraka, kupujuci hranu i higijenske potrepstlne,

ZDRAVSTVO ....

----~--

Bogati europski umirovljenici po lijek na Jadran

SPLIT U strozancu, u neposrednoj blizini Splita,otvorena je nova privatna klinika u koju je povratnik iz Njemacke ulofio tri milijuna eura.

Klinika je specijalizirana za lljecenje Alzheimerove bolesti, pa se ocekuje da ee najvise pacijenata dolaziti iz razvijenih europskih zemalja. Zaposljavat ee dvadesetak hrvatskih lijecnika i nekoliko strucnjaka iz Njemacke. Klinika Salus radit ee u izravnoj vezi sa zdravstvenim hotelom na otoku Hvaru, u kojemu se svake godine lijeci i odmara nekoliko stotina pacijenata iz europskih zemalja, koji ostvaruju vise od 8000 nocenja,

Ovo je izvanredan primjer suradnje zdravstvenog i turistickog sektora i model za citavu nasu obalu, - kazao je na otvorenu ministar zdravstva RH dr. Josip Grisogono.

PIPldlOliDm] ~

DRU5TVO ....

-_-Jl{-

DEMONSTRACIJE ZBOG HOTELA NAMUETU

ZAGREB- U samom sredistu Zagreba odrZan je prosvjedni skup Zelene akcije, zbog

Zitelji Govedara na Markovom trgu

Sudionike prosvjeda legitimirali su pripadnici specijalnih postrojba Ministarstva unutarnjih

Otok U otoku - Samostan "Marija" Mljet

Bez brodova bez nade - bez novca

Godinu dana nakon velikog otvorenja kanala Dunav-Sava Mirko Stanojevlc, direktor dionickog drustva Dunav-Sava-Jadran, optuzio je takozvane ekoloske nevladine organizacije i Medunarodnu komisiju za Dunav

za lose rezultate svoje kompanije. Samo 997 brodova preslo je "Hrvatski Suez" koji je izgraden uz bavarsku pornoc, Budud da je tvrtka Rhein-Main-Donau AG bila ukljucena u planiranje i realizaciju projekta, Bavarska je

Hrvatskoj dala zajam u iznosu od 200 milijuna eura uz samo 4% kamata kako bi potaknula izgradnju veze izmedu Dunava i Save i ijeke za 547 kilometara. Tijekom faze izgradnje koja je trajala od 2004. do 2009. godine istocna Siavonija imalaje koristi od ovog velikog ulaganja. No zajam sad treba vratiti, a cakje i mala kamatna stopa velik problem za hrvatsko gospodarstvo. Usto, drZava mora pokriti manjkove

dionickog drustva Dunav-Sava-Jadran koje je zadufeno za odrZavanje kanala. Jedini pozitivan rezultat ostvario je centar za prometnu logistiku Vukovar-Vinkovci (VuVi) gdje je rnoquc istovar robe iz velikih kontejnerskih brodova. Na godisnjoj skupStini u Vukovaru postalo je jasno da je 10Sa zeljeznicka veza sa Zagrebom i Rijekom kljucni problem za budud razvoj VuVija. No Hrvatska nema nikakvih izgleda za dobivanje novih medunarodnih zajmova jer zemlja vise ne moze podnijeti postojecl teret zadufenja.skradvanie vodenoga puta do Rijeke za 547 kilometara. Tijekom faze izgradnje koja je trajala od 2004. do 2009. godine lstocna Siavonija imala je koristi od ovog velikog ulaganja. No zajam sad treba vratiti, a cakje i mala kamatna stopa velik problem za hrvatsko gospodarstvo. Usto, drZava mora pokriti manjkove dionickog druStva Dunav-Sava-Jadran koje je zadufeno za odrZavanje kanala. Jedini pozitivan rezultat ostvario je centar za prometnu logistiku Vukovar-Vinkovci (VuVi) gdje je rnoquc istovar robe iz velikih kontejnerskih brodova. Na godisnjoj skupStini

poslova, a protiv organizatora podnesena je prekrSajna prijava.

- Sramotno je da policija legitimira i pretresa gradane koji dizu glas zbog takvih zloupotreba, umjesto da zatvori kriminalce koji rasprodaju nacionalno bogatstvo i upropastaveju nam buducnost, - izjavio je koordinator Zelene akcije Petar Bucan,

Na skupu na sredisnjem gornjegradskom trgu sudjelovalo je i desetak zitelja Govedara, najveeeg naselja na Mljetu, koji su se u znak prosvijeda vezali lancima.

Revoltirani smo sutnjom i ignorancijom Vlade, koja dopusta izgradnju u nacionalnom parku, ono sto nije padalo na pamet nijednoj prijasnjoj vlasti, - kazao je novinarima Mljeeanin Ivan Konsuo.

Ekoloski incident u Gorskom kotaru

Skrad Tijekom prosle nod, u jos neutvrdeno vrijeme, pukla je cijev naftovoda cija trasa prolazi kroz Gorski kotar.

Na mjesto havarije iziSao je inspektor drZavnog inspektorata za vode. Po njegovim rijecima, jos se ne zna uzrok ovog incidenta, a tek se istrazuju i razmjeri stete,

Nezavisni strucnjaci upozoravaju da bi nekontrolirano curenje nafte moglo izazvati katastrofalno zagadenje izvora pitke vode.

Ministar gospodarstva Kresimir Franjkovic izjavio je za Hinu da je naftovodni sustav kroz Gorski kotar izgraden po svjetskim standardima i normativima, uz postovanje svih mjera za zastltu okoliSa.

"NaSe su ekipe vee na terenu i situacija je pod kontrolom", - izjavioje ministar.

u Vukovaru postalo je jasno da je 10Sa zeljeznicka veza sa Zagrebom i Rijekom kljucni problem za budud razvoj VuVija. No Hrvatska nema nikakvih izgleda za dobivanje novih medunarodnih zajmova jer zemlja vise ne rnofe podnijeti postojed teret zadufenla.

Bilo je planirano da poljoprivreda bude glavni izvor sredstava za vraeanje duga. Od 2003. godine lsuseno je 150000 hektara obradive zemlje s obzirom na to da je kanal Dunav-Sava bio zamisljen kao visenamjenski infrastrukturni objekt. No naknade za vodu kojom se navodnjava ovo meliorirano zemljiste danas su tako visoke da sve vise farmera odustaje od poljoprivrede. Proizvodi uzgojeni na ovoj posebno lsuseno] i navodnjavanoj zemlji, cija bi prodaja trebala isplatiti novac ulozen u izgradnju kanala, nisu konkurentni na dornacern i medunarodnom trzistu. Najveei je problem u tome sto Sava nije plovna za veee brodove zbog <:ega je i izgraden kanal Dunav-Sava. Osobito kontejnerski brodovi sa Dunava ne mogu ploviti vijugavim tokom ove rijeke. Nakon Sto su prosloq prosinca preveliki brodovi blokirali most u Siavonskom brodu vise se ne izdaju ni specijalne dozvole za plovidbu tijekom visokog vodostaja rijeke. Budud da Bosna nije pristala na predlofenu regulaciju toka rijeke Save izmedu Samca i Jasenovca, ubuduce ee velicina brodova na Savi biti mnogo manja nego na kanalu Dunav-Sava. Bosna je od Svjetske banke zatraflla analizu rentabilnosti prije potpisivanja bilateralnog sporazuma. "Kad bi Sava bila plovna u cijelom svojem toku," izjavio je Stojanovie, "imali bismo promet od 10000 brodova na godinu, a Sisak bi bio najveei industrijski centar u Hrvatskoj".

turisticka ponuda. Nijemac Matthias Huber iz Niederauracha osvojio je prvu nagradu na natjecanju u ribolovu kgje [e odrZano na obnovljenoj staroj Dravi kraj Cingilica. Saran kojeg je upecao tezio je 5,67 kilograma. Festival koji je odrfan ovog lijepog suneanog vikenda nakratko je ugrozio sukob izmedu Hrvatske i Madarske. Madarska skupina "Cardas Bellavar" lz Komitat Somogyja iskoristila je posjet Bilju kako bi na pozornicu donijela prosvjedni plakat s natpisom: Zaustavite Novo Virje! Organizatori iz Drustva prijatelja Kopackog Rita uspjeli su sprijeCiti policiju da uhiti njihove goste i ukloniti plakat s pozornice. "Nerljesenl problemi izmedu Hrvatske i Madarske na Dravi ne bi treball negativno utjecati na miroljubivu suradnju 39 sela s obiju je pocela jos u vrijeme rata u Jugoslaviji prije 20 godina'~ zamolio je Varga sve sudionike. 103 opclne danas zajedno rade na poboljsanju zivota uz granicu u sklopu prekoqraniine radne sku pine.

13 000 posjetitelja u Bilju

Najzanimljiviji dogadaj 11. Biijskog festivala ponovno je bio nastup hrvatskog folklornog ansambla iz Rumunjske. 13 000 posjetitelja okupilo se u nacionalnom parku

Kopcaki rit i opdnl Bilje. Izvrsna hrvatska

plesna skupina iz Rumunjske s jedinstvenom tradicijom koja se 600 godina cuva u sedam

sela prvi je put nastupila u Hrvatskoj 2000. godine. Bilo II

je to vrijeme kad je Baranja podnjala svoj novi zivot. "Priroda i regionalna kultura doista su nam pomogle da ponovno postanemo lijepo i poznato mjesto u Europl",

rekao je Milan Varga, :

Kopackog rita. Ova nevladina organizacija njeguje medunarodnu suradnju sa susjednim zemljama. Festival u Bilju i pet okolnih sela nije ukljucivao sarno bogat folklornl program, nego i velik sajam na kojem su bili predstavljeni proizvodi za ekoloske farme i privatna

CRNA KRONIKA

Bolesnici strajkaju gladu

Zajednickom koordiniranom akcijom jucer su u Strajk gladu stupili bolesnici u KBCima Zagreb, Osijek i Split. Ovako drastlcan prosvjed poduzet je zbog ucestalih smrtnih slucajeva za vrijeme nocnlh defurstava, Posljednjih tjedana u hrvatskim je bolnicama za umrlo 12 pacijenata. Crna statistika pokazuje da je najcesce vrijeme umiranja upravo noc, sto se dovodi u izravnu vezu s nedovoljnom eklplranoscu i strucnom razinom lijecnickih tim ova u bolnicama. Ako ste u Hrvatskoj bez velikog novca, osudeni ste na "ruski rulet" u bolncama. Tretiraju nas kao ovce, koje niti znauj, niti smiju sto pitati iii traziti, a strucna skrb 0 bolesnicima na najnizoj je razini u Europi. Istovremeno nasi vrli lijecnici za velike honorare pruzaju fantastlcan tretman elitnim skupinama

42

STRASBOURG PRESUDIO U KORIST HRVATSKIH TUZITEUA

Strasbourg - Ukupno 246 hrvatskih gradana, koji su Sudu za Ijudska prava u Strasbourgu zajednicki tuzili Republiku Hrvatsku zbog uskradvanja prava na sudenje u razumnom roku, dobili su spor. Zatrazili smo zaStitu Europskog suda zato sto nasi predmeti nisu u hrvatskim sudovima rijeSeni ni 15 iii 18 godina od ulaganja tuzbi, pa su neki otisli u zastaru, - izjavio je u ime skupine Davor SVrznjak, koji je jos 1996. tuflo trgovacku kucu Libex, tada u vlasnlstvu tajkuna Josipa JoziCa, zbog nezakonitog otkaza.

gradana koji se lijece u njihovim privatnim klinikama. Ako ne mofe skupo platiti doktora, pacijent u Hrvatskoj nema nikakva prava na zdravlje, - izjavila je dr. Julija SValina, predsjednica Udruge za prava pacijenata. Ministar zdravstva dr. Josip Grisogono kazao je kako je smrt 12 pacijenata tragiean dogadaj, ali da se ne rnofe govoriti 0 neekipiranosti iii lijecnickim poqreskarna kao uzroku.

U uvjetima u kojima radi, nase zdravstveno u nedostatku novca koji se izdvaja za zdravstvo. osoblje, posebice lijecnici, daje sve od sebe. Strucnost je neupitna, a jedini razlog pojedinim nedostacima lezi u nedostatku novca koji se izdvaja za zdravstvo.

KULTURA ~

---.....;~-

OBRTNIK PRlJETlO SKOKOM S KATEDRALE

Dani hrvatskog folka u Lisinskom

ZavrSnim koncertom i proqlasenjern pobjednika u prepunoj koncertnoj dvorani Lisinski zavrSen je tred Festival hrvatske narodne glazbe, Cro Folk Fest.

Ova je godina pravi "come back" nase narodne glazbe. Dugo godina sluSali smo srpske narodnjake i doslo je vrijeme da imamo svoji, kvalitetnu narodnu glazbu, koju nas narod voli sluSati. Neki 0 ovoj vrsti umjetnosti govore kao o kicu i sundu, ali ako narod voli, trazi i placa, a to podrazumijeva i gospodarske efekte i zaposljavanje odredenog broja Ijudi u Hrvatskoj, tko je taj koji Ce presuditi da je ova glazba nepotrebna. I tko ee preuzeti rizik brige 0 zaposljavanjusvih onih koji uzjednog pjevaca

Poslije osmosatne drame, vatrogasci i policija uspjeli su skinuti s lijevog tornja zagrebacke prvostolnice Joska K. (46). Ocajni obrtnik prosvjedovao je sto je poslije punih 150 godina tradicije morae zatvoriti obiteljsku mljekaru i pogon za preradu kozjeg mlijeka u Muzilovcici.

Tragicno je da za male gospodarstvenike u Hrvatskoj nema nikakve potpore. Velike firme unistit ee sve sto je dobro, tradicionalno hrvatsko i sto smo mogli ponuditi Europi i vijetu kao autohtoni, ekoloskl i zdravi prehrambeni proizvod. Sve nase nade da cerno se razviti u zelenu, ekolosku zonu u Europi, izjalovile su se, - kazao je novinarima razoCarani Josko,

Popodnelni II

www.papadnemi-list.hr

43

zaraduju svoj kruh, - upitao je umjetnicki direktor Festivala Jozo Marie.

Na trecem Cro Folk Festu pobijedila je Jenny Horvat s pjesmom Razbila sam zadnju Casu.

Da dornad festivali ne mogu bez skandala pokazalo se i ovaj put.Publika je glasovala telefonom, a cijela operacija provedena je elektronski, novom tehnologijom nacionalnog koncesionara za mobilnu telefoniju. Pjevaci koji su prije festivala slovili kao favoriti optuzlll su ~enny Horvat, te drugoplasiranog Dragana Zilita i treeeplasiranu Super Suzanu da su angazirali skupinu hakera koja je lazirala rezultate u njihovu korist.

Presretna Jenny Horvat u kupaonici hotela Opera, uhvaeena objektivom na§eg novinara

braj: 298S8

S.lipanj2DtD

REZULTATI ISTRAZIVANJA

Ukoliko bi doslo do ostvarenja scenarija Carevo novo ruho, ispitanici bi Hrvatsku opisivali sljededrn pridjevima: korumpirana, slrornasna i slaba, a zatim ovisna, staromodna i nekulturna.

Cak je 56% ispitanika izjavilo da im se scenarij uopce ne svida (Slika 8).

Prosjecna ocjena svidanja scenarija iznosi 1,78 pri cemu ispitanici sa visim stupnjem obrazovanja 0 scenariju razrnisljaju negativnije od ostalih ispitanika.

Usprkos tome, prosiecna ocjena ostvarivosti scenarija (Slika 9.) iznosi 3,03 pri cemu 28% ispitanika smatra da ce se scenarij Carevo novo ruho vjerojatno iii vrlo vjerojatno i dogoditi. Takoder, stariji ispitanici smatraju ovaj scenarij ostvarivijim od mladih.

Da bi se scenarij dogodio ispitanici smatraju da bi trebalo dod do promjena u klasnim razlikama, promjena u

polltidcorn establlsrnentu, te pravnom

sustavu.

Zanimljivo je da 12% ispitanika smatra da se, da bi se scenarij Carevo novo ruho ostvario, nlsta ne mora promijeniti.

Takoder, vecina ispitanika smatra da se taj scenarij vee sada

SVIDANJE SCENARIJA

OSTVARIVOST SCENARIJA

50%

40%

30%

20%

10%

0%

Jako NZIBO

moguee

Uopee nije moguee

2

3

4

uepee mise ne svida

2

3

4 Jako mi NZIBO sesvida

M=3,03

M=1,78

Slika 9. Graficki prikaz procjene ostvarivosti scenarija carevo novo ruho

Slika 8. Graficki prikaz procjene svidanja scenarija carevo novo ruho

44

dogada iii ee se zbiti do 2005. godine.

UMJESTO ZAKLJUCKA

Uz sav napor, scenariji jos nisu pronasli put do hrvatskih gradana na nadn na koji smo mi to planirali. Ostvarenje nacionalnog dijaloga na temu scenarija hrvatske buducnostl jos nije uspjelo, kao sto je to primjerice bio slucaj u Svedskoj, Japanu, Kanadi, Juznoafrickoj Republici, Gvatemali ...

Ponavljamo da su scenariji koji su kreirani zapravo alat koji nam rnoze pornod da bolje razumijemo rnoquce smjerove buducnostl kojima Hrvatska rnoze krenuti i stanja u kojima se rnoze nad 2010. godine. Smisao rada na scenarijima bila je pruzltl vise prostora za lstrazivanje buducnostl, kako bismo vee danas mogli kvalitetnije planirati svoje sutra.

Znanje koje su ucesnlcl projekta izrade scenarija stekli predstavlja neprocjenjivu vrijednost. Mnogi od sudionika vee ga multipliciraju implementacijom metodologije izrade s c e n a r rj a u tvrtkama iii organizacijama u kojima rade. To pokazuje da smo dijalog na odredenoj razini ipak uspjeli postid,

Takoder, Zaklada je nakon konferencije u Cavtatu krenula u «road show», prezentlrejud price 0 scenarijima i inicirajuei razgovore 0 njima u brojnim institucijama, tvrtkama, organizacijama i na razlldtlrn skupovima.

Istrafivanje agencije Puis (ako sto je prikazano na Slici 10.) pokazuje da se usporeduiud scenarije rnofe zakljuciti da se ispitanicima najvise svida scenarij Pozuri!, nakon kojeg slijedi scenarij Sam svoj majstor. Scenarij Carevo novo ruho nalazi se na zadnjem mjestu prema stupnju svidanja. Za razliku od toga, ispitanici smatraju da je vjerojatnost ostvarenja svakog od scenarija jednaka. Svjesni subjektivnosti koju nosi slljedeca interpretacija gore spomenuta nalaza Pulsovog lstrazlvanja smatramo da je za Hrvatsku izuzetno vazno imati nacionalno prihvacenu viziju razvoja i buducnostl zemlje. Gradanima jednostavno treba «svijetlo na kraju tunela», a gospodarstvenicima jasna slika 0 tome kuda zemlja moze iei u buducnostl, kako bi

45

bolje planirali strategije razvoja svojih poduzeca, Jasna vizija i strategije koje bi bile usmjerene u njeno oZivotvorenje onernoquclle bi brojne «projekte» koji se danas u Hrvatskoj realiziraju bez promisljanja, jer nema ni vizije ni strategija koje bi ih oqranlcavale, Kratkorocnl, profitni i pohlepni interesi pojedinaca, grupa i lobija mogu tako prevladavati. Iako je veclna gradana svjesna stetnostl pojedinih interesnih skupina, njihovo je djelovanje jednostavno moquce, Jednako tako i brojni kvalitetni projekti, za koje svi znamo da bi na dugi rok pomogli razvoju zemlje kakav prizeljkujemo, iz istih su razloga onernoqucenl.

Zaklada 2020. nastavlja ostvarivati svoj glavni cilj - sluziti civilnom drustvu kao otvoreni «think tank», orqanizirejud godisnje medunarodne radionice 5 temama koje nalazimo relevantnim za hrvatski razvoj.

SlijedeCi taj pristup, nasa ce se slijedeca radionica odrzati u ozraqu kreiranih scenarija pod naslovom «Kako voditi 1 __ ---=-=_

organizacije idejama umjesto idealima?» iii «Kako male zemlje mogu biti konkurentne i prezivjeti u danasnjern svijetu?»

Radionica ce promicati sistemski cO'

pogled na pojedince, organizacije, kompanije, vladu, drzavu i globalni !o-o:" ___ svijet, te lstrazivati kako ideje kao

x

SVIDANJE

1

5

CAREVO NOVO RUHO

POZURI!

VJEROJATNOST

2

4

5

1

Slika 10.

Graficki prikaz usporedbe svidanja i vjerojatnosti ostvarenja scenarija

46

razradeni koncepti mogu pornod da se nase organizacije, tvrtke i drfava vode efikasnije nego kada su vodene temeljem ideala i ideologija.

Dijalog usmjeren buducnostl se nastavlja, a rnozda ce i naredni projekti, u kojima cerno se koristiti svime sto smo naudll tijekom procesa izrade scenarija Hrvatske 2010., dovesti do konacnoq cilja - poticanja nacionalnog dijaloga na temu buducnostl Hrvatske i stvaranja opceq konsenzusa 0 najboljem putu u nasu buducnost.

o METODOLOGIJI IZRADE SCENARIJA

U vrijeme cestih promjena, okolina u kojoj djeluju organizacijski sustavi (drfave, vlade, ministarstva, tvrtke, strukovna udruzenja, nevladine organizacije, itd.) toliko je slozena da nerijetko one koji su zaduzenl za stratesko planiranje dovodi u vrlo nezavidan polozej, Naime, (prema van der Heijden, 1997) jedan od cesce korlstenlh pristupa strateskom planiranju bazira se na «radonallstlckom» donosenju odluka koji pretpostavlja da bi onaj koji donosi odluku 0 strategiji trebao uciniti slljedece:

- predvidjeti buducnost okoline unutar koje djeluje (u terminima vjerojatnosti) te identificirati osnovne ciljeve organizacije i odrediti kriterije uspjesnosti:

- identificirati kapacitete organizacije u skladu sa zeljenim ciljem;

- na osnovu identificiranih kapaciteta razviti niz razlldtlh stratesklh opcija;

- evaluirati uspjesnost svake od razvijenih opcija u terminima unaprijed

razvijenih mjera uspjesnostl u predvidenoj buducno] okolini;

- odludtl se za onu opciju koja ce pruziti najbolji rezultat; te

- implementirati odabranu stratesku smjernicu.

Medutim, stalne promjene u globalnom okruzenju utjecu na okolinu unutar

47

koje organizacijski sustav djeluje toliko brzo i nepredvidivo da ona postaje izuzetno kompleksna i nesigurna (u kontekstu predvidanja) pa se mnogi (van der Heijden, 1997, Miller i Dess, 1996) slazu da je stratesko planiranje kako je gore navedeno postalo gotovo neizvedivo.

Drugim rijecima, tradicionalan pristup izradi strategije ima udnka u stabilnim okruzenjima. Medutim, opasnost predstavlja upravo bazicna pretpostavka a ta je da ee svijet u buducnostl izgledati gotovo jednako kao sto izgleda i danas. Takvo stratesko planiranje nije uspjesno upravo onda kada je najpotrebnije tj. u trenutku kada se naglo dogodi velika promjena.

S druge strane, izuzetno vrijedan «alat» za suocavanje i prlhvacanje kompleksnosti koju je nernoquce izbjed (a da pritom ne dovodi do njene redukcije), predstavlja metodologija izrade scenarija.

Umjesto tendencije da se tehnike predvidanja dovedu do savrsenstva, tj. stremljenja ka cilju da se dobije potpuno ispravna prognoza prihvacena je nova paradigma a ta je da buducnost nije stabilna (prema Wack, 1996). Upravo iz tog razloga, izrada scenarija se ne bazira na vjerojatnosti i tocnostl prognoza vee na kvalitativnom razrnlsljanju donosioca odluka i rnenadzera. Ona postaje metodom koja ornoqucuje menadferlrna i donosiocima odluka

usavrsavanje njihovih intuitivnih -'

razmlsljanja i znanja te povecava

njihovo razumijevanje trenutnih ........... ....a.. ....... _......,_ ....... iIIIIII

promjena u drustvu (van der Heijden, 1996).

Metodologija izrade scenarija se definira kao discipliniran nadn razrnlsllanla 0 buducnostl (prema Wack, 1996) odnosno «alat za organizaciju percepcije razlidtih bududh zbivanja unutar kojih bi se mogle realizirati necije odluke.» (Schwartz, 1996). Ona ornoqucuje prlhvacan]e razlidtih opcija buducnostl koja bi se mogle dogoditi te pripremu za one sto ne mislimo da ee se zbiti (prema Schwartz, 1991). Scenariji se razvijaju za pitanja kojima zelimo pridodati novu dimenziju znanja iii 0 kojima zelimo donijeti odluku.

U osnovi, realizirati metodu izrade scenarija znaci napisati tri do cetiri price 0 buducnostl u kojima se lsprepllcu odredeni broj zbivanja i logika. Drugim rijecima,

48

scenariji govore 0 tome kako bi buducnostl mogle izgledati te predstavljaju kontekste unutar kojih se organizacijska jedinica (tvrtka, drfava, itd.) rnoze pozicionirati. Jednako tako, stratesko prornisljanje u kontekstu izrade scenarija prufa informacije 0 tome kako bi organizacijski sustav mogao reagirati ukoliko se odredena buducnost dogodi, sto on mora udnltl da bi se ta buducnost ukoliko je zeljena zbila, sto bi trebao uclniti da bi sprliedo nezeljenu buducnost, itd. Drugim rijecima, kao sto scenarij za kazallsnu predstavu iii film ne otkriva samo zavrsetak vee i ono sto je do njega dovelo, tako scenariji nisu samo slike buducnostl nego pokusavaju objasniti koje ce pokretacke sile tu buducnost i oblikovati.

Metodologija izrade scenarija pocela se razvijati u amerlckoj vojsci i to za potrebe ratnih igara i simulacija. Za vrijeme i nakon drugog svjetskog rata, za razvoj metodologije najzasluzniji je Hudson Institute pod ravnanjem Hermana Kahna (prema Ranllovlc, 2002). Upravo ju je Kahn preradio u «alat» za stratesko planiranje. Od 1960. godine na dalje, izrada scenarija se implementirala u svijet korporacija te se unutar tog konteksta i etablirala kao metodologija koja se koristi prilikom strateskoq planiranja.

Primjerice, jedna od prvih tvrtki koja je zahvaljujud Pierreu Wacku prigrlila metodologiju izrade scenarija je Royal Dutch/Shell. U suradnji s Tedom

~ .. Newlandom, Wack uspijeva upotrijebiti izradu scenarija s kako bi upozorio lzvrsne menadfere na rnoqucnost drarnatlcnoq povecanja cijene nafte. Iako je njihovo upozorenje bilo shvaceno vrlo ozbiljno, nitko na njega nije reagirao promjenom u ponasanju. Razmisljajuei 0 tome zbog cega nije doslo do akcije usprkos upozorenjima, Wackje shvatio da se radi 0 menadferskom pogledu na realnost. Naime, s obzirom na to da je cijena nafte dugo vremena bila stabilna te se s obzirom na ekonomske trendove moglo pretpostaviti da ce jos neko vrijeme tako i ostati, Shellovi menadzerl nisu bili u moqucnostl razrnlsljati 0 tome da bi se cijena nafte zaista mogla i promijeniti.

Naime, u to vrijeme je izrada scenarija izgledala tako da je grupa strucnjaka razvila nekoliko scenarija razlldtih buducnostl koje je prezentirala donosiocima odluka i izvrsnirn menadferima, Mnogi se autori slafu (van der Heijden, 1997.; Wack,1996.) da su scenariji u samim pocetclrna bili samo produzena ruka tradicionalnim pristupima

49

planiranja korporativnog razvoja koji se baziraju na predikciji i kontroli.

Zbog toga je Wack, umjesto jednostavnog prezentiranja prica 0 rnoqudrn buducnostirna, razvio novu vrstu izrade scenarija koja pretpostavlja aktivno ukljucivanje rnenadzera tj. donosioca odluka u sustavu koji je u fokusu izrade scenarija u sam proces izrade. Naime, prezentiranje razlldtlh prlca 0 rnoqudrn buducnostlrna, bez aktivnog ukliudvania u sam proces izrade scenarija nema nikakav utjecaj na nadn strateskoq prornlsljanja buducnostl organizacijskejedinice.

Prihvatiti da metodologija izrade scenarija podva na pretpostavci da je buducnost nernoquce predvidjeti, prihvatiti neizvjesnosti tj. nesigurnosti koje buducnost donosi i uvrstiti ih u proces zakljudvanja na deklarativnoj razini ne predstavlja izazov. Medutim, aktivnim ukljudvanjern u proces kroz kreiranje nekoliko konzistentnih smjerova razvoja u buducnost u formi prica (scenarija), kompleksnost nesigurnosti te nernoqucnost kontrole nekih okolinskih elemenata se reducira na prihvatljivu i upravljivu razinu te postaje strukturnim dijelom promlsljanja i novog naclna strateskoq zakljudvanja (prema Wack 1996).

Mnogi primjeri iz prakse pokazuju da su scenariji uspjesnl ako su bazirani na analizi realnog okruzenia te mijenjaju pretpostavke donosioca odluka 0 tome kako svijet ~"""""::~rIfII!;~

funkcionira te ga prisile da promijeni svoju sliku vanjskog okruzenia (Wack, rJ~'i:lt-.g&i~~

1996).

Primjerice, nakon rata na

---

Bliskom istoku koji je zbog naftnog

embarga doveo do krize u svjetskoj ekonomiji moralo je dod do promjena u ponasanju i stavovima. Shellova sposobnost brze reakcije (zahvaljujud razvijenim scenarijima) dovela je tvrtku na jednu od vodeCih pozicija unutar naftne industrije (Ringland, 1998. prema van der Heijden 1996.) te time opravdala ovakav pristup izrade scenarija.

Takoder, 1983. u Shellu se prilikom izrade scenarija napisao i scenarij u kojem se predvida da ce ukoliko dode do promjene vlasti u Sovjetskom savezu dod do ekonomskog i politickog restrukturiranja, otvaranja te smanjenja tenzije prema zapadu, sto ce dovesti do promjena u odnosima na globalnoj politlckoj sceni. Dolaskom Gorbachova na vlast, upravo se to dogodilo. Takoder, zbog postojanja ovog scenarija, Shellovi su menadzert bili spremni na novonastalu situaciju te u skladu s

50

njom reagirali brfe od konkurencije (Ringland, 1998., prema Schwartz, 1991).

Medutim, iako je metoda razvijena za potrebe gospodarstva, pokazala se uspjesnorn i na razini drzava ("The Mont Fleur Scenarios", Juznoafrldca Republika, 1992.; "Sweden 2001", Svedska 1995.; "What if .. Scenarios for Finland", Finska, 1996.; "Future of Northern Ireland", Irska, 1996.; "Scenarios for Cyprus", Cipar, 1996.; "Future of Mexico", Meksiko, 1997.; "Destino Colombia", Kolumbija, 1998., "Scenarios for the Future of Japan", Japan, 1998.; "Vision Guatemala", Gvatemala 1999.;"Kenya Scenarios", Kenija, 2001.).

S obzirom na cinjenicu da se svakom procesu izrade scenarija pristupa kao zasebnom projektu koji se posebno dizajnira, nikako nije rnoquce odrediti «recept» po kojem se sama izrada provodi. Ipak, u svakom procesu izrade scenarija mora se voditi racuna 0 nekoliko faza, kao sto je prikazano na Slici 11. Takoder, mora se voditi racana o prikupljanju podataka, identifikaciji snaga pokretaca, opisivanju krajnjih stanja te razvijanju samih prica.

Izrada scenarija zapoclnje s definiranjem tj. formuliranjem pitanja iii odluke oko koje se zele izraditi scenariji. Odluka se rnoze odnositi na organizaciju, drustvo, organizacijsku jedinicu, drzavu, Po definiciji pitanja iii

Faza 4: "IMPLIKACIJE"

Strateska Kriticki

pitanja faktor

Koordinate scenarija

Nacrt scenarija

Sadrzaj scenarija

Strateske Strateski cilj implikacije Idealizirani cilj

Slika 11. Prikaz procesa izrade scenarija

51

odluke krece se u prikupljanje podataka.

Prikupljanju podataka pristupa se pod pretpostavkom da percipiramo svijet u skladu sa osobnim mentalnim modelima te bi tijekom lstrazlvania trebali biti svjesni osobnih percepcija kao i nadna na koji reagiramo i to ne na realnost vee na sliku realnosti nastalu pod utjecajem nase percepcije.

Samoretlektirajud stay nuzan je za cijeli proces izrade scenarija. S obzirom na to da su opafanja vanjskog svijeta nuzno ukljucena u price, scenariji zahtijevaju lstrazlvanje. Prikupljanjem podataka postlfe se rezultat sarno ako postoji svijest 0 osobnim pretpostavkama i predrasudama. Drugim rijecima, trazeei informacije za potrebe izrade scenarija, trebalo bi obratiti paznju na one koje su uznernlrujuce tj. i one koje nisu u skladu sa osobnim mentalnim modelima i nadnorn na koji doflvljavarno okolinu. To je izuzetno vazno zbog tendencije Ijudi ka obracanju paznje

na one informacije koje su u skladu sa osobnim iii korporativnim oceklvanjlma, vrijednostima, nadnorn percipiranja te ignoriranja onih koje to nisu. Drugim rijecima, u ovoj se fazi traf od sudionika da se otvore neoceklvanorn.

S obzirom na to da metodologija izrade scenarija opisuje rad na scenarijima kao kontekst za proces ucenja, od ucesnlka se ocekuje da daju prostora drugim razrnlsljanjlrna (prema Ranllovlc, 2002). Cilj ovakvog pristupa lstrazlvaniu nije sarno postld svijest 0 I~~~=,j~ ~obnim o~irima i fi~rima ~i ~ ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ koriste vee te time u dozvoljava ulaz

razlldtlh informacija u sam proces izrade (Schwartz, 1991).

Nairne, vrlo se cesto osnovne etabliranje vrijednosti, principa organiziranja kao i strategije unutar sustava zbiva na osnovu informacija i stavova koji se sadrzajno preklapaju. Jednako tako, prijedlog inovacije iii promjene u nadnu razmisljanja ponekad predstavlja prijetnju sustavu pa se dajuei prednost «konzervativnom», status-quo nadnu razmisljanja one i odbacuju (prema Schwartz, 1991).

U tom kontekstu, trazenje informacija koje nisu u skladu s uvrljezenlm nadnorn razmlsljanja i percipiranja ucesnlka u procesu izrade scenarija ornoqucuje uvid u nova znanja te prufa rnoqucnost povecanja broja faceta prilikom interpretacija vee poznatih informacija. Drugim rijecima, stvara sa portal za prlhvacanje razlldtoq nadna

52

razmlsljanja i percipiranja sto u konacnici rezultira scenarijima koji su bogati razlldtostlma te sadrfe i zeljene i nezellene buducnostl, Osim toga, kao sto je vee receno, navode sudionike da se pripreme za buducnost za koju ne zele da se dogodi te izadu iz «If it ain't broken, don't fix it» paradigme.

U fazi prikupljanja i sistematizacije podataka nuzno je voditi racuna 0 tzv. pokretacklrn snagama. Kako bi ih i pronasli, generirane se ideje grupiraju u «klastere» i kombiniraju u manji broj sirih koncepata koji su u manjoj iii veco] mjeri povezani. U fazi stvaranja klastera i analize treba detektirati pokretacke snage koje na sustav mogu djelovati.

Pokretacke snage su one koje pokrecu pricu u scenariju bez obzira na to da Ii ce one dovesti do kretanja u zeljenom smjeru. Npr. ekoloska katastrofa (bez obzira na to koliko ne zeljeli da se dogodi) mogla bi pokrenuti promjene u zakonskoj regulativi drfava na koje ima utjecaj, utjece na popunjavanje turistickih kapaciteta drzave u kojoj se zbiva, itd. Dakle, bez obzira na to sto je naveden primjer pretpostavlja se nezeljen, on sam po sebi pokrece niz mehanizama koji ee sustav koji je u fokusu izrade scenarija u svojim scenarijima morati primijeniti. Pokretacke snage su najcesee izvan osobne kontrole. Medutim, one se procjenjuju s obzirom na stupanj predvidivosti (u kojoj je mjeri vjerojatno da ce se one dogoditi) i razinu utjecaja. Npr. to da ee se izbori u nekoj parlamentarnoj drzavl odrzavati rnoze se pretpostaviti

---~-

s velikom vjerojatnoscu, ali utjecaj

promjene vlasti na drfavnu politiku rnoze biti izuzetno velik ukoliko do nje dode.

Takoder, izraduju Ii se scenariji 0 kapacitetima radne snage neke drfave u buducnostl, jedan od glavnih pokretackih elemenata biti ee broj radno sposobnog stanovntstva. Ta varijabla ovisi 0 niz faktora od kojih su neki determinirani a neki nesigurni. Broj Ijudi koji ce za npr. 10 godina biti starosne dobi od 20 godina nije tesko predvidjeti i predstavlja determinirani element koji se rnoze iscitati na osnovu demografskih podataka. Medutim, migracijska kretanja i njihov smjer takoder na to mogu utjecati, a sama su po sebi nesigurna. 5 obzirom na to da i faktor migracija utjece na broj radno sposobnog stanovnistva, ta varijabla postaje kriticna nesigurnost.

Kao sto je iz primjera vidljivo, determinirani elementi i krltlcne nesigurnosti vrlo

53

Literatura

1. de Geus, A. (1988). Planning as Learning. Harvrd Business Review, March-April.

2. Kaufer, K. Learning from Civic Scenario Projects; A Tool for Facilitating Social Changee, rad prezentiran na UNDP/Civic Scenario Dialogie Workshop/Antigua, Guatemala, studeni 8-10, 2000.

3. Miller, A., Dess,G. G. (1996). Strategic Management. New York: McGraw-HilI.

4. Ranllovlc, B. Croatia's Creatia 2010. brosra tiskana za potrebe 3. medunarodne konferencije Zaklade 2020., Cavtat, lipanj 6-9, 2002.)

5. Ringland, G. (1998). Scenario Planning: Managing for the Future. New York:

John Wiley & Sons.

6. Schwartz, P. (1991). The art of the long View: Planning for the Future in an Uncertain World. New York: Doubleday.

7. van der Heijden, K. (1996).

Scenarios: The Art of Strategic

Conversation. Chisester: John Wiley

& Sons Ltd.

8. van der Heijden, K. (1997). Scenarios, Strategies and the Strategy Process. Breukelen:

Nijenrode University Press.

9. Wack, P. (1984). Scenarios: The Gentle Art of Re-Percieving: One Thing or Two Learned While Developing Planning Scenarios for Royal Dutch/Shell. Scenario Thinking: Concepts and Approaches. (1996) pp. 25-105. Emmeryville:

GLobal Business Network.

56

Izradu i tisak ove publikacije ornoqudli su:

MERKUR~ OSIGURANJE

~

D M c.

ZA INFDAMATICKU TEHNDLDGIJU

o

~

mfoforum

•••• SELECTIO

~,." . '"""'"

57

Sponzori 4. meClunarodne radionice zaklade 2020 "Running organizations on ideas instead of ideals"

glavni sponzor:

.

sponzon:

LURAd.d.

IB PRIVREONA BANKA ZAGREB

(g PRIVREONA BANKA ZAGREB

~ GENERALTURIST

~

58

Sponzori 4. meClunarodne radionice zaklade 2020 "Running organizations on ideas instead of ideals"

official carrier:

~ROATIA AIRLINES

official car:

VOLVO

ERICSSON ii

ItIAVA LAGUNA

CROATIA OLYMPUS·

HOT E L

CAVTAT

59

design & concepts:

ART~

www.arts-dc

60

Pripremili:

Sergej Bulle Vera Matejcic Branko Ranilovlc Petar Turkovic

www.foundation2020.com

61

• INA

• HT

• Croatia Airlines

• PBZ

• Ericsson Nikola Tesla

• Navabanka

• Volvo

• Amadeus Croatia

• Shell

• Zracna luka Zagreb

• Art's

• Premisa

• LUDic grupa

• ABB

• Vecernji list

• Podravka

• Hrvatska gospodarska komora

• LURA

• Euroarts

• DMC iiiiiiiiii!!!II"'W'II-'-"=~~~~~---:"""~~-_""=======~,,============~=--===========~_. Generaltul"ist

• Peugeot

• Eurocom racunala

• HP

• Olympus

• Microsoft

• Pliva .Infoforum

$1

i'I!

foundation2020