P. 1
Leksikon PUM

Leksikon PUM

|Views: 494|Likes:
Published by trazimah

More info:

Published by: trazimah on Sep 13, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/14/2012

pdf

text

original

tHa za pranje .ruku kod stela. - jedan od ornil ienih pn::,Jrnr-ta Ir ancuskcg z latars tva u ren esansi.

AKADEMIJA (grc, M8demeia), prvobitrio jedria k: .. H::, tj Ateni ciji se v l asn ik zv,-'~' Akademos, a koju je Pluton pretvo rio u prvu filozo tsku sko lu. Od renesanse ime A. upotrebljava se kao naziv ucenih drustava, a posebno onih koja

su se bavila umjetnoscu. Potkra] XV st. Leonardo da Vinci, osniva . U, :M:ilan~ s1ik,-arsku~ ~k,91~u 'pog jmeJtloi~l.A.;· a stoljece kasnlje' »Akademija 'Sv, Luke« .u 'Riinu'postaje prva umjet-

rii~~ .skola -s odredenim programom. Tokom XVII 'st. osniv~ju se siro~ .Evrope:mnoge,_'akademij~ kao sp .. ecijalne -umjet-

" -iii~ke skol~:\" potkra] XVIrI: st. 'sj'e'clinfujti - se\i Parizu '_»Aka~einija slikaratva i - kiparstva« i '~Akademfja :arhi'tE&ture« U ''Akademiju:; .. .Jjjepi~~;-l:imjetriosti«. koja je posluztla kao uzor

, thiioglm ":.dnig·i~'-,~ak~deIriijama .. ' .Dinamicni ,razvoj' Iiko vruh

~" m.n'j~~_Q~i::,:~~oIn~~~:Qc:. ~t.-~~pQste~'~o.-:s,e;:§ye: :v.i,s'~·' odvajao: od. , i~", s~Ols1{9g1"tl{}jifl~Jj~8£.,~~~~ :'s)j.·i~c.~'Iit? .: k.?'-j~~"~::"p1;'ev.l,~~-,, !I, :,A~yci'la~:u':_"i¥,~~ei#fl~~~t~k~, 4.~"-~e'·poikrals~qJje·¢.2~~~~j_giom

, .,.. ),~. .", ~ I .' .1, "'-;} ,'" '" c.."" _'."' ' .. , ...... ,' .. of ."'1 _ ... " •

i - ~~ademizam4(,t}ob\ljezavruu.'4,~reZlvjela:;~um.j~tnicka :slWa.c~nJ a, '.

',:~t~~;r~~~r.~~~;f±f;r~ff1~:~,~:r.j~:W~;:~~~i,;~;3;j'~;\, "

~~i,(~~g!~:~~~~~~is)~.~'~~~ri:~~ka: ~ilj~~;!,l;~,j~~~ [e

ostro 'izrez;ano .)iSee:,,'PQsliili16, aiitiknoj;,$kulptu,ri .kao-omiljel! ~rnam:e~'iaii1j _ - rhotiy~: napose - pri'-obiik(;,vanju :kor~isJ1og: ka-

, " • . .. . ,., " .. , ,...£-0=-

pitala, a time 1.:,svih, drugih kapitala - koji se . na .njegamido- -.

vezuju. ' <>, .'. ::,'::,";'~~;:':;', • ,,' ';:_":~>:D)'- ':,:: ,:< . :;,:' ._,~,:.',\{, ..

i AKRO{~'~~(gi.c.)~,:;poj'~ni:,:'ji6fhi:;~;~_:obilj.ei~v';j'~~~~i'~vi kod

'-k'ojih; ~u~_I1j.ke;·_"'gJaY~~~'i',:Doge :-biIl,:·obliko..ya.iii' od .. 'mramora; a' '- os~li ·(odje:iTeni) -·diJ~lq-Yi::.tiJ~]a,~:: pO:zla~I'loK dn~iI: ,'Ova. teh-

. _nik?':: b'ihl - j~' skronmira:;'~za_:njen~','za, 'ti:h,r- y:'s e i'e-'p: h:a, rn: r nu,

-\- ~!,j~RirRbkl\:f~&.:~~:~~a!;~ij~:,:-\i~"'}~~·l;~~~;~?::~g:i~d-~~~~:'.··

~~j-po~afija--je ,ateqS~~a;':'f~aji:-nais:tariJilaJ.do:.vi' "pot-lecu: ·jOs - . j·z:"·mikenSko'~·r.azdObija;,"riQ::-kbji':do·biva.:,'s'voj::kon~ini"oblik . . uJ~ y(st.: ,·:;_lr .. n.>~;· Na'1,¢n;.:.~hl.ya.'·.s:;,Per.zij'~:~cin1.a~ -:D,a:.a-tens~or

.. akr{j~oli::P9digriii~ ', :je\nekC5Jik(,!:hratrio~~>(Vf.p~it"eliq-af'~E~h_'.

, e ~icil1_);-k:0ii .se ,,?p~jaJtl '.med~',;)i~lzij~_aj q.i-j~(s~in,~i~e ,:g!'tke

\ uri. ':~'~Q9ti~;:i:1;i ~3 alttOp,Ql iI;<;"se "~p:#.sf~iJ~i():<i&?;z, ~ ~~Q~,~r~~-i f~ Im.

_ .u ,',; ,,7':p!'?PiIeje: __ :':· ": .... .: .",',\,--_ -, :~"",:-. ::,.". -."!",- .. ,' ,~" "

, -

~ -t , ~ I J. \,

~ .

-,

i

···_.Sl ,I·

'. 'I

'1'.

. :~:" :1 " .

~ '-

;:. . ~

",~ .

, .

-:

. , -'

T ~-, ....-

~ .. ~.

~ - ._" .'. ..

.'. ~ '. '.'

, , ','.",

- .

. :.,

pr~1i <A~~O~I~ , u Ateni:', t. :partenon~ '~2; .:Eiehtih,jr;il - i {Pro~' piiei~,·4. Od~~n' ,'He;~d~s'(l Atti~usa.. 5,_Dionizij~~'~' ~ v>~. 6. St~t1'

----

"

lAKROTERljJ (gre. ak rcter ion: vrh, glavica), ukras na \}g1'C-:-Trll,l zabata grckog h rama U ob lik u pal met e Hi a k a nt u ~ D od terako te i l i k ameria.

IAK'T.llikoV~i prikaz golog tij~la (lat. actus .- pokr et, ~t8v tijcl'a'ko'je sluzi kao model). Pojava akta u hkovn~J umjetnosti odredena je. cjelokupnim odnosom .ooredenog .vremena ..

.".p~!pa,,~o.YJ~~:.);P.r:~~~i/ .. ~~.~~i~·~:' .~~p.~~.:~~:}¥: ':';: '~u~Pr::Oj . . , prethist6pji":u "vezl .~~: ~1~>.;.~1~nos.ti:~~ ~~frl]arh.atb:n.(n.a~ . glasene .grudt,' trbuh" 1. bokovi . paleolttskih .: ,lt yenera« .. 1zWillendorfa,. Lespugea ··itd;'plosno "stillairani, neolitski zernlj ani idoli). U greko] urnjetnosti gdje .je 'ltcovjek mjerilo stvari« u vr ijerne kada se zahtijevao skladan odnos duha J. ·tijela.i trazio ka non idealne 'proporclje tijehi,. a. je bio [edan od osnovnih zadataka "kipatstva;, tada suvstvorenl. ideal izir ani aktcvi bogova, heroja, istaknutih ··licno~ti._.i, ~J;le,ti'!.. (AP9J~n, Afrodita, i;Venera,. 'bacaei koplja . il.~;\ diska); '~l:l" ra~doblj~;:.~~ ... : lenrzll1~'jayJjaj!J .se 'I ·~·iatur'a~ist~c.Iq.ralg,9vi,:· a uporedo .. .s+time 1', smisao ,::za·'.,kat'akteristic_i;l~;pj'pdiv.~d.l!aIn.q,~;be.~. ·.Qb~~.r~_;· '. odgo- i r varaJi prildiz·. idealim~'Jl~i>9Je':~sop ; .. ··.~~f,.gr·l?av;~.~, stru.:ica) .. ,:~: .~, .

'. • ~ ', ~ ••••• :" ;,·4 •.. ,/" ;.~ .• jj.,"V-:, •• i .!_p .":: ~' · l .' -: '.~ .•• J,';' '. -. ," ,.' ~ 1 . . J

. .-:,v~·Sr.eqnjQvjeI{(ivna:: umJe.~9St;~4·:Y.~i, :~:~I4.:~,c;ui,sld~:::ilceI}jerri·· " ,o·'.>grijesri:9Stl«~.:t;iJela:U.ibJega~{;~pzyaT,a::~'a1f·;WnjetniC:i~:p:ro-:- . Mlaze·'.reiigl9Zrie:, 'teme'; kOje~~',g3;~iop~id~v::i'hi .·,'k,ao' stO:-_'su . to, npr.~:.prikazi, ::A.:'dama"·'T- Eve?, (Radovanov.· 'podal, 'Bamberg, -::ALJtun)":~.'1.lslq'snuce. . mr~v:a~a,,~na","~r.·<?~Ij'~dI?-jem . -s~'9~'«~r'i~~: ',U umjetnosti renesanse prikaz-' aktavpostaje ,.po.p'ov(). -jedan od

znacajnih .zadataka, a s razvojemiobjektivnijeg prornatranja , pr irode i. studijem 'anatomije raste .real izam prikaza: Od renesanse dalje, a. je neprekidno -. istaknuta tema ,: likovne umjetnosti;' bilo urrutar .mitoloskih' piikaza"J}ilo kao posebna tema: .:.,' '.'-- .."" ':,.'-:,.:'''~.'~ , .. : ' ... ' '.

· bo~~~~f!~~q~~~:r~~~;l~~~i~~i~~i1~r~fIT:~~i~a;~o:~~r~'

slikanju akvarelom Podlo~g~ .igra :.y~!*u .. ·!11.9gu.'·jer·-je_,vidljiva·

"'·:kr·6z.'t~mak 'slo'j . bole."':, "." "::'" ' ... ,', , .. ~:,.:'.,.ji:: " ,:,.:. . '" .'

• '. • • • • ~:.1 }.",. t • (' .:: -. •• ' •• ' 1;.-. ''''.'' . '"

+ "'AKVATINTA"(lat.'~qua;~'.vod·<f;,,,·tirita·; .oboJena)',. gr<ifick~ - tehntka.dubokog' ·tiska,~·:kpJom'·'se'-·pOitizu!.::ta~m 'r svijet li .to":.

n.ov'L'·MB~rtca' je. ~~J~a_rtia,''pl<?c~.",s asf~ltni~: i srnola.~~i!l1'.~.19-· '. jem;>zagrijavimjcin )3e:.na'·:rijoj ;~stYaiaju"":kapl~l~e Aaka.· Kada

· se ploca',izlozf djelo:van'ju"dusicne"kls~lhi'e;'~ova' n:igriia's.~~.o .

· one diJ~!ov..e;'koji .nisu, i>o!n'JvenLlakQrn:;::::Nakori~~6ga:;'.illo.c~se . oCisti,':J "poy-rsiqa,'; )toji(, le~ P9lP.'rvful~. ,.ro.,"'f()~tv:(mhma.Up. "u qu \:lhenTatYdJe)orri'icnp' :"s~Spo1iril"':-da .lj(,.se:'· na ·-otiskU:.~dbb·nr' ~iO' . ~~

,firiijf :ef€ku'·: -. sfJeUa.;·i -sjene:: .. _':' -, )." ,';- .. .

• /~-IAHVEDUKT~ rimsk! vodovod_ k?~ kOjE~ '''cije:i z~.~·0d,~

. !pc.st.aVljene na K<lJ)1ene lukove (t:esl~) u vise k~\u\., .. ! \<~I'.J,_(.'C>

, ! je time omogucen dovod vode lagdmr:: yado~ 1Z r:eKo~ v l~~g ,jzvora u grad. Jedan od naj poznatij ih sacuvanih r imsk ih (

I~~~~~

r

Akve'dukt, Pont du Gard (F:rancuska)

. ':

akvedukata jest Pont (Iu Gard u 'Fr~mcus~oj, sagraden u V'rlJeule 'cara Augusta,. a, ostatke ak\:,:?.uk~t~, nal~Zl~? 1 .na 'i>_6dr:~~ju.:~:na~e.,.zeir.)~ (v. Salo~a.)'<, ..... : .J'. " ., >' . .' ,: . ':',: ..

,; .. ' .. fALABASTER,tkrist~liC~i· .. si~n?!rnast1.' sa9~~~~ .~]tat.ri~Ii ~ tako ',n<l~.y.~A;:;~;_,s:VQ~', .. ;gl~y.n~m:~ .:.I.la)aZ}st.u, "~ .;:an. bc~ :Ala, ~~stJ;'~l)u u

Goiri'feiri\;Eg!ptu;:.4.::je··m~kani materijal- koji .. se .lako obra-

'(J~j_e.::;i .,tan.~~,:.i;>lo~e. od nje?a su p:o~irn.e .tako da';,sll' s~ 'upo'trebljavale- za prozore .. Vee su Egipcani . ~~trebl]avah· a. z.a

, ,it-r:adu . r~zlicitih ukrasnih p~e.~meta; R; reljefa od al~bas~l a 'irna l' u asirskoj umjetnosti. U srednjem v:Jeku. bl~a~tska ! 'umjetnost , ~luZi se alabasterom za svoje r~IJefe; na ev~op-

skomzapadu sira upotreba alabastera ja vlj a se tek ~ XIV . stoljeca ....

. 'ALCAzAR. (arap, zamak) pojarn .kojim se .o~iljeZa.~a vise ,·.r,a~li?:i~!~_}~c:injOlskih burgova i dvoraca..

.,ALDINE, 'knjig~ koje potjecuTz ,ti~~~.r.e<A~?~.:.I\~an~~i.,--!S~ -u Venecij( nastaiuod 1490. g:'dalje i 'pr~~stavl:raJu PO.; ~.~oJ~J

opremi ,i' slogu rernek-djela ranog ·tis!ta:rytva. "

.~: ::'iLEdORiJ~:tirc~ ;·~llegOre~;.:'-~lik~~~ gov;C?riJn).,;}ikovni 'prikaz neke: ideje "pojrna, ·rriisli;,.dl!sevnog. st~~J /9p'~.ct:0' P?~ ".,. :i.l':'·-':·~'·:;i;"<' ~, ,:·~ .. G· " '... '1" :"p'ersonifikaciJ' e' Po·,"'Hterarnm ..

JD~9~,u···,anw.opO~Ol.,.l.l~aclJ~.,1 1" .. : .• _ '.' ,: . " ,'., x'/'. . ' '

.. uiOHmf.i: 'ATegorij'a-. sli_denj a 'dus,i .. rrirtvog .'.(~g'.). ~~go:\i~l5:a.,.~o'i3nst:va:'lNika .2;.·Pobjede·;' Abundantia ~., )p'-:la,l~.); al~.: gorijski'::"Ukovi rlj~k.a, 'gradova~_'k're~,tr i .. ,: ~9,~' .,~,Ipj~~.c.1C ··(p:ti2;oiiir}a·r.~~dova _'1{oji· se:u . pojedinom' m] ~ ~l,V ~~,yl.~~~u);. rt1e~orilski' j>rik'azi"miiologije i ~zije ·~ot~ .. ~} •. ~,prolJ,es~~~ Durer »Melarihol i ia«}: veoma slozene .alasor :Ie-.,ll baroku i

_.

;j

"

·t

_I.!.!.:..,:":':~Q' -.' -'-I - "'" ":/ (r." '-VI :V/''''"t_vv.:.., (If r- '-", 'V0- 'UJ',:>I \....I

, 0 k;u leo V'G¥'I p,. r S CP A 'T .

V'J~"~,:,valJ prostor, pl."eSvo5el') po[uk.upoh:ltn. l«liJ liZ! Pt,_·E;~Orr11 ok vir za neki manj i objekt il i z a odr ectenu rud nju a. sc i j av lj a u r irnskoj arhitekturi. n apose u b a z i Li k a m a. h:20 mj esto g'dje sjede suci (tribuna). -lJ tom srn is lu prL>u-;:ct3

je a. 1 u sakr alno i arhitekturt 1\:8.0 prostor ni okv ir i kut tue

r ad nj e i olt~t·a. A. se obicno j avlj a kao poluk ruzna ili porigonalno obhkovana izbocina na uzo] strani erkve no moze

. b.i~i izdubljena i unutar zidne rnase; odnosno 'ukiopljena u

. prostor (v .. Konha) .. ". " . i _, . " . '" . '. - .

. .' - -, - - ._ - ~ . ,

~(APS~,~,CIJA;·.~v;,·Aps·trak~na umjetnost, . ' .. ' '. .;" .: .... :~:

. :tAPSTRAKTNA-UMJETNOSTJ. kcnvencionalni t u biti. nepravilnt pojam kOjim se obiIjizavaju razlicita str'ujanja u Ukovnoj umietnostt XX st., u kojima nalaze svoj izraz te.tnje:. umjetnika da rse oslohode »predmetnosti« vizuelne realnosti i stvore »Cist.i« ob lici. - .

., .1.AI€:~E*KAJ Qrna~en talni ukras od ispreplet.enib bilj nih

r v itica 'I: Iisca: -: . .

, :A.R:AiiI, :·t~-iij. ri~iv za tapiserrju tkanu u Arr~.:;ut. Od'7 .... nosno ·,M._'·Fla·udriJ i: ::" -" "'. ' - . <

'- :.:~~N~¥)~~.RAMi~~ hei~ra' .aretma), 'postid~ ~ p:~.f

~eneghne::.s. t:ell_efn~m ukrasima'!: crvenom prevlakom koje :; .. ~,.!,za'., carac.Augusta, .prcizvpdilo .:'~ Arezzu.: -Visoka ,·"kvalitE~t;l . toga-. posuda -i .njegova popular'nost izazvali su ~razne pokusaje irnitacije u drugim .rimskinl prov incijarna ... ~.

~tKAJ najsta:rije' .razdoblje' 'gr6ke umjetnosti •. do sr~·st. pro n.xe. kada nastupa klastcno razdoblje. Izrae i arhaika .i---'lrhalcno upotrebljavaju .se I. kao . pojmovi za obiIjezavanje'.ranih stupnjeva . i druglh .stilova odnosnr umjetnicl~.ih razdoblja, Arhajski smijesak je gr imasa kojs. se jav"7 Ija .naIlicima starih. grckrh kipova 'i reljefa, II stv I-ri je to

,.P~y~ -stupanj u·,ozivlj~vanju .fiztonomije. ..

·:·--'.:ARHEOLOGUA.·'i~h:~azivanje i pro'Ucayanje spornenilca ~ ~r.0~loS~i ocuv'anih~'zemljom' ill 'na zemlir." Arheologija na

. f~n~vu, .. g:a~eVni_:h -I: drugth' spomenika" rnatertjalne : kulture

'- r,t?~onstru~ra .l. tumaci zlvot proslostL Za datir anje i rekon.:~~;~~~iju n<:tl~a~~ osim :st;il~ke'.·_:k.-dt~k~ i '.1fompar,:~ije,··"vaZJ;la

?~ ,~, .. -.v~ma precizno .razradena tehnika 'iskapanja, (npr. po '. ,>s.loJevuna40: .pojedinih "faza ~a:zv'itka: 'nekog 'nas-€!j~'moze se { '.~aji.r~~i: t~:~jan~e .~ivota :-ili. nastanak pojedinog -predmetav -> .s~rattgraflJ~). Specijalizactjd 'ar heologtje . [e: kronoloska: an- ~ ~~ua 'koja,'se prva'razvila. zatim- ranokrscanska. prelliistorii- .}

.Hi - :

~,~,:: .~. '~~~:~~f<:~~~,:, ~:'~L ": '0:: 7,~ ~~, :~~o:~ff:;:~~ f "A \

,'\~ \'02 u renesans i, prva v e li k.a iskapan ia u XV Ll I ·$..tolje(~~t. ,Cl

;vi 1748, Pornpcj i ; Winckelman 'I'roja ; Evans Kre ta ttd. Koc 0',

:l:-;';-; in tcr es talcodcr od reues ause, u XVII[ Ka taucic; u XI}·:_ ~,d0l1a (ujedno najzriacajni ji arn. tc,k::l.likC· i iatern·aelOn8.L;ti

potiv a t), Car-ibn Grad, Stobi, sta vonske prethistor iiske nekropole, istarske gradine itd .

... IARHITEKTUR~ umjetnost obtikovanja prostora, Arhi .. tektonsko dJelo sas'oji se od odredenog »prostorac:-1 materijalne ljuske koja ga orneduje (definira) od ostalogprostora . Achitektura je pocela onog casa kad je cov jek prvi .put na hilo koji nacin i bilo kojim sredstvirna samostalno ornedio neki prostor. Arhitektonski prostor je obuhvacen pla stem, te po kornpozicij i arhitektonskih rnasa izv ana mozemo r azabra tl osnovnu kompozi ciju unutrasrijeg prostora. ·)rasa<.ia je »Iice« (pr'ocelje) zgrade: moze biti »kulisna« 'i »laznac, ne iz razavaj uci objektivno unutrasnj i raspored prostora,": -. ,

Arhitektura se rnoze sagledati i dozivjeti u . potpuno stl samo kretanjern ; ob ilaskorn izvana i po unutrasnjostr.' Arrutektura se prikazuje fotografijama, crteiima,' no. oojektivna i potpuna predodzba moze se dobiti samo na , OsR-q:'{~ <arhrtektonskih snirnaka fasada, presjeka"I narocito: tlocrta.fsamo u tlocrtu vidirno simultano stvarni odnos svih "prostora, koje inace uvijek doziv ljavarno izolir ano u vremensko-prostor-nom ~lijedu).·

Arhitektura najneposrednije od svih grana llkovne.umjetnosti odrazava ekonomsko-geografske uviete, te sociolosku i ideolosku strukturu sredir.e u koioi nastaie (materijalom, dimenzijom, tehnikom, ucescern dekoracije, ob likovanjem u cjelini). Analiza arhi tektonskog djela mora obuhvatiti sve te elemente, a posebno odnos objekta prema prO:?,t,;()r:u,. ambijentu u kojern se nalazi; urbano i pejzazno. Dobra arb.ttektura uvijek likovno urnjetrricki aktivno i skladnoxljelu ie

u svorn prostoru. . .. ';-

/' A. se javlja od prethistorije spomenieima koit granite sa skulpturom: monumentalno organizfraju pros tor. ~.menim ,hlokovima, ali .ga ne zatvaraju (SJk~enge); st.am6~>.~,: razvija. se od imitacije prirod,?,ih ~f11Qn~ (sl?...i(J~, kr~~~l. suhoz.id, zemunice (jame poknve~J;ranJeIt)~z:'._~~treba~~ grade dovodi do pravilriih g~!l1~t.rij skih ::~'Pr2.v:o~tnih· o~a.. Monumentalna. kamena arhit~l£t:ura staLo~.:::i:ije~ .'p()k~~. ocito porijeklo od dr-vene· arhlte~t~re, (yge]s~~: \.$.teP~l S4!

I . '.' ,..:.'.' ~,'" < '\. ~_,<t

2 Likov('!'! umjet-n,.)St,l ":".:~:.:~_, :~ ·.:-: .. :;~:i~;:~~.:~:;'~ 11

s.iri ria vrhu: grcka: tip megc rona, gotovo svi ;,rhiiek1onski sk ulpturrii detalj i; perz ijska itd.)

Po iunkciji dij elirno arhi tekturu na starnberiu, Clrush'cr,u, for tifikaciomi, sakralnu i industrijsku.

Razvoj arhitekt.ure vidi u pr ikazima pojedinih razdoblja umietnosti, u pregledima umietnosu pojedinih naroda; ta- '.

od~edine tipove (burg, dvox:ac, bazilika "itd.). " " :'.

rYLravna ~ho~~hia'greda~kOja,pOO""""

t ~;: ~P4:J2.at.~r~";; 'M{:;o~uti;;-~~~;~;.' i~k izmed~

: ~IiR¥!lhA' (lat.' .arcus 1 uk) , .dva stupa ili stuba povezana 'r - luliori1; Odnosno niz .takvih .Iukova na stupovima ill stubovimao . Slijepe arkade slui.e .raSCla:njivanju i oZivljavanju zatvorenlh zidnih ploha.

; .ARKOSOLIJ, oblik grobnice u katakombama: grob Je islr..opan -u vzidu .. tako da- ,Be .atvori polukruina. nisa, koj.a je

- obierio ;bila' oslikana -. '; '.::.;: .',: .'_ -r: _ .. ' ," . _ ';'

. :.AsPJDA.: '~ja pod .Kristoyiin nogama. kao sirnbol zla, zapravo:llkovna Ilustrncija JedriQg:starozavjetnog teksta.

,,- ;1AsTRAh~:(grc,}j':PlasticPi ill·,.' 'sJ.ik~. -dekorati vni. .mo- .

···tiv :Jtoji',~-- ojl; .,od"naiZmjerueno· 'postavljenih okrugl ih .. r

ovalrith 1>rstenastib .oblfka '". ' . . ' . :_

,~:A TEUE -(franc. atelier); izraz 'za··: radionicu uopce, a urnjet-

nicku 'napose. . .. .

,ATENA (gIT. Athenai). Poceci AtE':ne' kao naselja sizu jps u arugo~tisu~ljeC~ pro -ll. e. Tada je .sredtste Zivota bilo "na strmom utvrdenem-brtjegu: A k r 0.;) 0 H .. Naselje se pestepeno prosirtlo u ravnicu ispcd brrjerja, te -se tustvaraju nov.a-·srediSta gradskoga fivota (v, Ag(~·a).dok .Akropola .ostaie 8rediste'~ligiozno·g-:iivota:·.u V -st: i>r: n:_~e. 'prosireno naselje

. utVrdenc{je ·zidovima koji su ga povezali s lukom Pirej. Na.kon rata s .Perzijancima us~ijedilo.je razdoblje vel ike .i sjaj-

. ne -.izgradnje·-grada;~'narOCito_ u vriJeme '-Perikla'(hramovi .na

.: ". Akropoli). I u kasnif im, stoliectma it gradu .se podifu .mnoge

.' 'zna'~jn_e gr-adevin.e~.a ;:sve .do .. ~raja .antike ~a'-je .ostala ...... jedDo . od 'g!avnog sredlsta .nauke, j -umietnostt, .. ,U_ 'srednjem c-

. -::vij~)Cu '.A. je b~a - bizantsk:i;.:prov~dJ'Sk,i· gradic, . a od 1.4.56 ... ;do '~ .: 1833;·:.P69.:turskQro -vlascti~·'i -to ;j'e':razdablj'e :,propadarija igrad~\. " ··Od.··1·~~;}~·'A_' .kao glavni'·grad ~Grcke naglo seirazvija 1 'pr-e-

. 'tva·~a.'. u moderan velegrad, saeuv-ruu .spomenlci 'ikao"j" brojna . ::a.I'b~1os_!cii··'1i~a~vanja :'lZVr£ena ',na .. pOdrucju· Atene.'daju

. ·~adu.' i"danas '~seban -znacaj; . -. '. .

18

ATIKA, u antikno] arhitekturi potez zida koji s~· uzdize iz n ad glavnog vijenca tako ~a .z~klanJa· krov -. NaroC!~~. u~trebu atike susrecerno kod rtmskih sla\1~luka ... ~gdje se}~.a ~Jl1 smjestaju .. natpisi i' reljeti.. Ponovna po~ava. &~a,,- ~hj.edlla je u renesansl; Atikoffi"' senaziva t posljednfl rrlZi k~-t iznad

g lavnog vtjenca na palaeama. ',' :

A'l'LAS, u grcko] rnitologiji orljaS (Titan), koji j~, nosio nebeski SVQd, po kojern se nazivaju skulptorskl oblikovant snazni muski likovi koji u arhltekturi zamjenjuju raz9-e nosace i na svojim glavama ill uzdignutim rukama podrzavaju

grede, balkone itd. (v. Kar'ijatide). ,~,

ATRIBUCIJA U· histor iji umjetnosti· autor nekogdjela k.oji se eesto moz~ ustanoviti t~k: nakon br~ljive .~~aUz,e·.form.alnih i tehnlckih karakteristika nekog djela . .T~J ·pOStupak predstavlja vazan dio .naucnog istr~ZiVanja .. .: ... ,.-.; --;.; .

ATRIBUT, kao sm' a., it sint.aksLpObliZe:OOr~uj~ .. ~'pje~~ u likovnoj_ umietaosd nazivamo::.aU-~':l~\·:~" ~~edmet ll~ znak koji. pobllze odreduie prikazani Iik. A.__ je. obleno. u vezi sa zvanjem, djelovanjern, iU pogibijcm p~kaz;an,og_ ~i,k.a. A. ie cesto u mitoloskirn i. religioznUn, pnkazu.n·a .. U.an~ci .~lpr :oros~s s toljagom i lavljom koz?m - He:ra.k~o,. n~.~c;(' : l;:-ozdom - Dioriiz, starac s troz.ubom - Posejdon, l~. y ;~:scariskoj umjetnosti svece obiljezav aju obicno simoo.h njtnove muke (sv. Stas - rnliriski karnen oko vrata, SV~ ~~~tclomc] - nest sv oju kozu preko ruke, sv. Lovro .. - ro.s .. i.lJ itd.), akcije (sv. ,JU1"3j sa- zn:ajen;) ... ur _?e~e.· p~~eOi:~ ~,ul;~_g.\; ~3V. Petar s kljucev-iln:r; kao »vrat ar raja«): U' srrem sm.siu

i Utni znacl su »atribu ti« (sv. Petar kratka okrugta+br a da, sv. Pavao duga jiiljata), pa odje~a itd:~iz atrl~.uta I>r:;Ll.ze-i~ je krscanstvo iz poganske antfke rtbozica .pobjede .Nika :s kr'ilirna - postala jeandeo, .. yijenac ,pobj~e.-;- vlJe~ac~nucenistva »aureola« slave - znak svetosti 'ltd. Atnb-~tl. se dodaju ~legorijSkim Iikovirna i !)er~nifikadj'C1~la: MUZICi - lira Arhitekturi - -kutomjer, Pr avdi _:. vaga ltd.'

t . ;"'TR1BUTIVNA 'METODA,' nacin- prtkaztvanja u l1k.uv-noj urnjetnosti u kojem ~~._.likovi Odr~duj.u ~ ~·.meduS')i,m;) razlikujn . doda,,-:anje~ a~.r1;.b u~ a~' '3.-, ne illd~~~?ua.h:~~ 1 psiholoskom.ka~ktenzaCl]?~ ... l.~pl.~n~ za. ~r.ednJ0:VJe~K.~ .. ~~u \lmjetnost; gdje ces'tO' npr: naw.lsti nacm ·.obl~kov~r:-: C:S~,-~" n.~ volunien lica (kao detCliji, OCl, nos, I\sta) »mlad1.ca~ ._.m'J

Ii-

,. . ,."._ "_"_ e'-''''''''';':; .Lujt:'.'V]KorJ l! brode »starac .. <,

itd. Medusob no se Iikovi iste dobi razlikuju atributlma poIoznj a ill z varija : kruna na glavi (H'ralj),Jijara (papa), rni cra '.' (bis.kup), ok.Iop (v itez) , stap (putnik), Iiodocasnik akc irr: .. ;; plast .s~~ skol jk orn, pr osjak aka je hr om). Sv ak i Iik krscun-

s..ke piedaje irna svoj atrlbul. .

'" . ATRIJ (lat. - atrium), sred~snji prostor .. u starim .. ~tal-,~i !... ., skirri , ucama u kojem se nalazilo ognjiste; zbog,j'!ega' je u .:'. \\._, .'.~.(Si~iI;ll,/lgov, bio otvoren; U .. :riiri;SIi.?j.'j~.l.\~i ,"a.~~~~se,' .postepeno : "; ,. ;,~~i>:I'Jet,v:ar;a'::u·:' otvoreno dvoriste -u ~Cij~., se~:POdu"halazi' hazen : .. ;

· 'za :·pi-ikupljaIije,·lilinice, -'iiiipluvij (impluvium). Sakralna r arhrtektura krscanstva upotrebljavaja, kao "crkveno predvorj e ~ u 'pravilu je to dvoriste kvadraticnog oblika okru-· fenD natkritim . hodnicirna, ~iJi "krovovi poN,'-aju na stupevirna Jtr:ijemovi),. Kod .ranijih atrija U' sredirii je 'obicno bio

zdenac (v. Kantharos). . .,:

-,

V' _AUrA, predvorje g~cke k~ce .: Kasnije s~ aulamariazivaju

. , i sudntce.vodnosno velike dvorane iu palacama, -te ·tako -doIazi do, ·.poklaparija ,pojmo~a ~.:·:·;i:, pahH'!e;';'napose carske;: U • ,:·Riinu i Bizantu, D_~ .. ~~,tako:.:·n~~y'aju·.4vorane u skolarna ;; iumiverzftetima .odredenevza-bvecane skupove i druge ... priredbe, . . :' "_ ,. j ~.,;;.~ :',;:' • :: ..... :5 .... z :r' !-.,' .: ;.~: .:..~: :<~ .: .. ,,~;~ ~ .. :"\~:' .~~ .~ ..... J <\i: ';·7.' .

'. .:- .. ~::: tAUREOLAl'-&-yifeta'9 ·,krtiir:'~~'·~,()bli~u '.:'.:pl~~e .·'-Hi' ·~aKa·. oko if , .,' glave, koji .. obiljezava bozanski, .natprlrodni. karakter ;prll~i,i- >

,'.zanoga·:lika.· U tom smislir.a.ise ja'vlj a. vee: u-umjetnosti sta.l'og istoka, a zatim. u grekoj I rtmskoj umjetnosti, odakle ulazi i, u srednjovjekovnu, umietnost kao oznaka za svete

.Iikove. ",,: ". . , ., ".

~URIGNACIEN,,'jedno razdoblje'starijeg kamenog doba,

p a Le 0 1 ita, nazvano po rnjestu . Aurignac .u 'juznoj Fran, cuskoj .. U, aurignacienu nastaju-najranija umjetnicka diela'

~jeCanstva;' ateZi·-i :·Skulp'ture.:.'~Za· ·.a.·'su·:napose, karakte-

. r~&iro.e. statueteikoje. prikazuju ·'gol~, :~vrlo"debele zene,' na- .. " ".ZlVCl Ihr se »Veneramac:" najpoznatija .je :»Venera« -iz Wil-

.Iansdorfa« .u Austrlli;.~.:·. :':' ..... \~ .. : ,' .. /,:::~,.,,:.' .. :"_ :;" ... :.'; ', : .... :,.-,1.,:-

. ~::fA UroPQRmET..Jlik~Y~~ ~j~~oc'~::, k:9j~ ,al,lfo(~~tr~t4-a . s.~'·:se~.(gl~aj.tici se .U· :ogl~alQ-}. ;.,A~'·:se. jav Ija j'oS u an:ti~t. ,11'~ ~~jem vije.lni. a: ' je · .. ceSto·:b€z".:p<>.~retnih 'znacajki, ':-D:a

· 'riiinijaturama. {autOr;' predajc" .svoJ '>rad( fir skuipturnma' ":(fi~ tesara ·ko.rske khipe, Split)~·,:· U-:'-ra'::iorenes'~i1snom ·."siikarstvu · '. ~to·_ uklopljeri"u ·~P~~)~.&mPoZjCije:' (~YHel{ ,gle'd~. u promatraca!) .. Od risoke ~renesa.nse·ka<> 'samostaJna '·fema. ·Gla.-· iiO~iti a'utoportreti::' 'i'ii'iiii:i; .: Ti~tOf{itto,~···:Reinbr~ridt;'Dj;ck. }i

, ' .. ' . " • • ~'!'.. 1'. . . . . , . ~ ~::: ..... . " .t. '

Ve!<l50uez. C-OY;1, Van Gogh, Cez anne, Picasso .. K~i:n~~IOCl. b i_ ..... rii: "1\\1 ;,:ilchn<:'el0 ria odeTCiDoj kozi sv. BartolOrne)<':, p~ !'-

_l.. . J ..... , • c- • • • 1 .

IT"1i11i~J.nin(~ Do l'.onvE:ksnom ogiecb1u, Dali ~renc;;cr:5_ ~;."

~.·~.l~!iet akt itd. Ko.c. nas Janez Ljubijanski (XV), J'elovsex ,

l'::"ara~, Racic itd. .

(!,.. V ANGARDA] ~f~anc ... :vant-g.arde. ceta pretbodnica), .~ hifrtoriji mnjetnosti 1 knjizevnosti po~mom avangarde obi

_ lje2~lVaju se pok:retaci I. grupacrle novih prav~~a ... : ~ ~ .

AVERS,' 'glavna strana nekog metal~og novca v i1'~' medal)e na kojoj se obicno : nalazi likovni pril{a:' Straznja strana

naziva se revers.

'AZULEJOS (span]. azul-pl avo) osebuina, .. ornamentir~r~a f a jan s a za oblaganje zidova_. koj~. su toko~ XIV svt~ ~Iiljeli . u Spanjolsku Mauri. PrOlzvodnJa azulejosa odrzdld se

~ najnovijeg vremena.

',r\ .

. -

"'~ , -... ,I •••••

:,,1

'.:', , ': "

. '.,

't~

. ... f ~ ~., ... : .... 1-".: ~.~ .' <: '" t:

. .

BABILONSKI TORANJ, bram u obliku tornja u . Bab ilonu kojeg je dab podici N abukodonosor : (VI "s1:.-· pr; D: e.r: a razo~io ga Aleksandar Veliki uv st.. pr .. D. e.). ·.?radnJ~' ba: bilonskog tornja odrazi.la se ,u )ude)sk.o] predaji (sstarr za vjet«) i preko nje us'la, u inventar po)mo,:,a sredn)eg, 1 n~ vog vijeka kao pothvat~koji izaziva Boga ~ zbog ~~~~ ?St2]~ nedovrseno (graditeljim') su bili "'pomucem« jezicia msu se

vise rnogli sporazumijef/ati). " , ... '

, BACV ASTI SVOD~ J'naziv ui . s·yp(lpolukrU.Zl1.o~' . <>.?lik~.

, . ~'- . - itavfi pek . ~ .. " ka

KonstrUlra se .pomo u ·radijaJno .. pos y ~~~. 0 ,e ~. .,-

menih "ploea (c~to 1 od k~m~da ,.sedr:){o~a )e l~~~})d' ~a: mena). U rimskoj FsrednJevJekovnoj-·arhltektun ·b. s:: kon

strtrira se cesto pomoCu,·drvene·op~a.te .. p<>~~~og.-oblil:a .r:a

, koju se 'stavljaju; komadi- ~~I?e.~('ili',.~.edre·.l obllno. Zal1)U ibukom. "Kada 'se' .zb~"· OSUSl t : svod' stvrdt;e,· drvena . se ··'oplata· 'uklanj a~' .:.La~i «: '.bacvasti . svod, ~a~ta]e' .ste~na~tlJl~ istUranjem ploea Hi opeke. U ·t1ocrtu se ,b.", s. oznaCa_Y3 po

lukruznOm··(crtkanom)·linij<?rn. ' ',' ,'., - .. --. ,.: ..

. »Kriino":bacvasfi . svod« -:n~staje ':u'Kf~t_~:v?nj~ dya,j-u. 'ba~.;.· v~tih 'svodova ~pOd,·.pra~ kutem·.'.(u-".;tlocrtu':se: .. ~~,ca-ra .. d;ja'go~alno·. Uk·rstenjrr(·linljama}. Najstariji 'oCu-vani"pl'JffiJe-

.. . .

)

_,~ ,

nog tlocr ta. B. su ,~es1.o bm veorna' oogato dekprirani !nC;/,.iicima, freskam2 i skulpturama (Ravenn~ Pisa, Parma. Fi-, rsnzaL ... a1s rI'l ocuvam ap lsterij u nas,oj"z~lji PGtj~~,~,t' iz VI stol'eca a nalazi se u Porecu, os a -e~'tani bapL~t<:r ija imamo U Sa om, U 1. VCl dobro ocuvana baptisterija XV st, imamo u Tiogiru (Ales i),

Sibeniku ,(Juraj Dalmatiriac). ...' ,: ,

, U -,sred_in!, "bc;lptiStepje nalitzi se :prvotno":ba~', 'jet, se u r~nOktS(:ansk()'vrJJe~ k:steDJe obavljalo:'~¥i~niem .c~j:lQg t.!Jela (per, immerSionem). kasD.lj~' ga zatll]eU]U]e kIsl10111~a:

kainena ill 'broncana' J?OOuda na visokom podnozju. '.." '

'BARBAKAN, (t;;ili.j. prema fian~.) .u .srednjovjekovnom fortifika.cionom sistemu, koso Isturenlrdio utvrdenja . koji

still ulaz, , ' ", ":,,,,' '~ , , ,' __ " ' '

BARBIZONSKA SKOLA, urnjetnicka ~koloiiija« u selu Barbizonu u bl'izinl Pariza. Tu ',Su",~ polovinom XlX st, okupljali umjetnlci "Theodor Rousseau ,(18f2-18'67); Camille Corot ,,(1796-1875), ::Jean-Francois ~illet :(18~4-,1875)"J~ -Dupre (181l-1889);~.",.chades~F~ancoif; ,;Dauo@y. ,(i8i7~'J'8~a>~ .'Teme niihovih slika \. neposredao :,sU ':YeZan~:/uZ 'ip'rii-oou; :riarocito 'sumu.: ::', '~',;,': ,;~~,\ ,::,,',:;:<:': i:~',_~j :':."[.",:::;;:',:::/;:c~:·o~~,;::::,~,;.~:~>:,':') _',

, -BARELJEF" . (~c., ,:,has-:-relief),' ,rus~;':,:p,li~:,~~~~~;, ".::_ :-.' ,

I ~AROK) {pdrt.- ,~,ba~Cio«' nepravilan: ~.);.);tiL~~y.rop~e um)etnosti 'XVII st. "sve- do ::XX ,:'st 0' har6k;u- se . govori s omalovazavanjem if pod ,thri' naz:ivom- se'<razumijeva nesto »nepravilno, ·'~udhoi':ibizarno«.:'Stilsko': razgranicenje 5 marurizmom omogu~il~' je'uoeavanje .nekih' novih-karakteristika, kao sto BU posvjetovljenje, naturalizam, koje ,'se u baroku suprotstavljaju .eudnom-J bizarnorn-cduhu ,inanirizma.' B. je upravo ,ravnoteia' . suprotnih kaz-akter'iatikar.crnanir'Istickih .I naturalisttckih, ,iracioMlnih,i>r~cionalnih. .Barokna . umjetnost izrazava : drustveno-ekonomskirravn&t~u~·iladaSnje Evrope, "odnosnp,~jectriog'_ njenog,,,dije~/"~,~Yn.otezu izrnedu fe.udalnih .:?kv;iia, ~: b~o.as.ko.g' bo~a~tv.~~~~a~solutistickih mOnarhl]a." Bar.o~o'.'Je 'r)eseIl,)e' ::lly~~;\:paradoksalno zbcg

toga ,S~() ','?It9, i~~'~jclc:?- :,sY~,o~._s,~,~wYt~d,?,~a?!zi~_'te ,'m:~y~otezene .s-).lprotnosti.:".'Rje§eUJe:' je'u: 'J.S,rovrem'enoJ, afirmacijt 1 ne-

g~~~ji ~,' sYljeu,i::;:,~e,~*~,;::, EY.r9P;:l~~x.vn "~~:tVisenije j edirrslvena':)., ~o',';'nr::fJfo.J~~t<iiije:J~vuda.,J)6i.o1ma, '_(realisticka

urrije'tnosfJlola#'~eJ)~o~ije)1'~:'~\, . <~::;,,_:,:- ':.::'; '<::';, :," ' ',

U': ,b~krio'r _'a:i:):l~t(e:kTu r i)ostvarth':(:'Jc :'dobro osvijetIjeni 'veliki .,:sr:eQ~Pji'_pf.ootor ,nagta~e.n, kUpQiorri~,Oblikovanje

~e~~tye~~~:~\~~a~,~~p#~t;or~~~i#;.~~';:~g~:~!i,');?'~'"lasadi

isttcanjem ': sredlsnje"'Osi 'po'mocu aeKQ,rativno, postavljenih

. r, - ..,. ... --- ...... .' :

~,) ri,TJS!,(- :-Jl-;r·(.:-ije [?'~1.J~1c: si: se l};::-~!~j;.:(; u ~~jj*;'H,~:;-J"'! f .... j:J11J tJi ~() ;;'1 je r~~]·={j; il:.:(;,

J~~ ":t~~~:-J:·\.'~·~" jf:: p: l.·"l~":":C~c. L-;;_l:~'.;;~l'~l: r.::.:(: C'~'::'. \"j::: l~r i'rho"' . .: :-1(; ~": .. G(_··._lirH:~ :Z,'~O se u ll~E;:11 !)rl~~.s':_L~ }.".-c,,~ 1(1 .r.: ~;or;l b. r!~~:-;1i upr a vo DC. rG:-10kl'sc;_;n~ku baziliku, a k atk ad se pcgr esno i svaka crkva naz iva baz.il ikom. Bez obzira na tipove i var ijarite, bible su znacajke bazil ike: podjela na brodove (moze ih biti 3 ill 5) i poviserii srednji dio s prozorima. Ranokrscanaka b. je ar hitektonski : skromna gradevina, tankih nerasclanjenih zidova s otvorenim krovistern ili drvenim stroporn, no iznutra je cesto bogato dekor irana; - .izrnedu Iada i isturena polu kruzris a psi d e ka tk ad se javlja i popr ecni brod, t ran s e P t (tzv. »T« - baz il ika iii na »Latirisk i kriz«); luk apside prema glavnom brodu zove se »triiumfalni« u sredini apside je altar, nad kojim jc kameni c i b 0 r i j na1: stUP2; uz zid apside Je klupa z.a sveccn ike (subsel ia) i ka thedra, stol ac za biskupa u sred ini ; prema brodu je prestor za plevace (shola cantorum) ograden n iskom pregradom (caucell] - pl u tej) sam bon 0 m (propovij eda on icom) ; prostor iza ograde zove se svetiste i li prezbiterij. U bizantskom tipu bazihke apsida je izvana poligonalna, a uz svetist ' 1

man]e Dros on}e: za posvetu r ane prothesis) i za spreman ie s-v;;;;ic,ke o-:ijeee j pnsllda 1l1Iakoftilwn) na zapadu:

If. a Ii. r i s t i j a.

Pred lavnom fasadom baz il iko je obicno

i~, n art e k s (pronaos I a r 1

Bazilikalhi tip var ira i r azv ija se u svim k asn ij irn razdoblj ima: j avl jaj u se raz liciti sistcmi svodova, r~!sC:iQn.iuje se apsidal ni dio, mijenjaju se propcrcij e prostorn, tipovi nosaca , dodaju torrijevi ltd.

U Jugoslaviji: :r>Euirazijana.: u Porceu .ie-dna ad najz naeajnijih sacuvanih bazilika VI st. uopce, U nJ,"eVJn<i.m3 Surina (Salona): ostaci viSe baziljka, mndll njirna i dvome ()B. geminae e). :r.kriina« te B ez krova nad sredisnjim proRt5rom (»B. discoper tae) itd.: rC:l.l1okrscanske bazi 1 e u sv irn antikriim gradovima kasnije su obicno pregr<locnc,

BEFFROI, prvo tno: drvena konstrukcija u crk.vencrn zvnniku; najjaca kula u tvrdavi ; kula iznad k ap ije ; kusn iie: gradski torarij sa cuvarom i zvon ik om ; za t im: sirnbol ~llHl-

skih sloboda. -

:BELVEDERE (tal. - mjesto s Iijepirn vidihom), \'iJ~ ili l>a};~tCl ~l'()(jena na uZ'.'isini usre-d parka,

't tl '( . '- ,.,'.; ~ ~ " ·_""1,-·, "1'/_)1,,:,' r ~ !', ;~, n ~ 1,' ;, ',.~,'

ELS',lP-; grc, stcperncr- li,',",~t j,,~,:.-:.... -. ' ~_. _

,_,c,::;;:-:\>n:m 'crkv arna uZd!g))~l~i d io P~',)~torc: u pr(2;-bi'E'~':

~" ;.~:".: "~_'J.._! .'\ItI.J. srf.·~:~r_: .~ov5c·i~c"! -, :r)2 ):j; .. ,t!:,lg<.= o ;~}·{'ctjn.~ ~ ':~I;"!

:'::~1 srn islu rijei::i 2;i,,'o1.injski sv ij et \; Sl'Ccli',.;ov_jd:c',': .,iJ1]:.:'tnosti, Razn i sredmovjekovni spisi S op is irn a s tv arr.i n : (cmi<Jslicniti zivotinja osl anj aju se uglavnorn na j e da n ~rlsuo-ant ikni tekst (IV st. n. e.), poznat pod imenom :i>PhYSI0- Io g ns« (turnac, istrazivac pr irode), u kojem se spozriaje anti"r.~ zoologije (dijelom i one iz b ajk i i Iegend i) povezu iu s :c~';:J-(JJ1skoJ11, simbo1ikom. Bestiiar iji, u bezbr ojn im pr epis irn a, L:li su 11Z Bibliju najprosirenija knj iga 1.1 sredniem v ijek u i '-·':nO\,l1O vrelo za urnjetnicke prikaze r azrrih zivotinja, n a pos e o n i h fc111tasticnih Ili Evropi nepozriat ih.

+ BETON (fr. po lat.) opcenito gr adevni :n8terij~:; ~s,mje.::::-, rijc-~ka, (sljunka), vode i vezrvnog materijala. DCl]CesCC cerrcn ta. Smjesa se u zitkom staniu Jijeva u k alupe (dr vene ilj metalne) zeljenog obl ika. Nakon stvrdnj avanja sm ier e ),:;-,l11P se oiZe. B, je vrlo otporan na tlak, ali je krhak, z at o se obicno Iijeva preko » kostura« ad cellcnih sipaka. mr eze j1; traverza (armir ani beton). Danas se a. b. upotrebljava z a konstrukcije: temel]e, nosace, grede zgrada i Industr ljsk+h (.hjekata, mostove, tunele. kanale, ceste ; za sku'lptur'u; opel ... c, c-iievi i sl. B. su upotrebljavali vee Rirnlj a ni . (puco ta ns.k a zcrnlja, vapno, pijesak, sljunak, rnljevena opeka) za ispuniav~;nie zidova i svodova (:l'>OpUS incer tum«), izrnedu opl a te kamena il i opeke (v. Terrne) ; \1 SfEX:l. viieku z aboravl i>n (osirn u juznoj L'rancuskoj) ; pocetkom XIX stoljcca pocinie proizvodnja cementa i ponovo upotreba betona .. a pofk [<oj, stolieca i armir anog betona prvcnstveno u l>'grade·,dnarsb!t1~. :, A, b, omogucuje smione konstrukcije, svoden ie ras oor a i ' nost izanie visina 0 kojirna se do sada nije rnoglo n i- m ir.l: j i: (hie· mogucnost ob lik ova nja novih tipova nOS<'lC3 i~od\lnir;\ca. u znatnoj mjer i uticcao na Iorrnir anjc estetsk ih PCljrnov a moderne arhitekture j urnjetnosti (b iperb oloid j 0(,,raboloid svjedoce 0 dominantnoj vaznosti rnatemat.ike u Sl1- vrerrienoj nauci. izrazava iu dinarnicnu komponentu n;:,.se~ vremeria, nagl asavaju kontinuitet sile i tereta i sl.). MO.l,?~·l)i arh itek ti (Le Corbusier, Nervi) stvorili su ne sarrio nevi govor oblika betonorn nego su rou priznali vrijednost i ravnopr;)VDost sa star-ijim »plemcnitim« mater ij al ima (k arne n, :zrJuka) i ostavlj aiu ga »golog« (povr sina mu je Iogicno oz i v-

l iena otiscima oplate). . ,

Prefabricirani beton, Indusfrijski proizvedeni dijelovl cxi bc,tona koii ~p rn(Jn1.ir~ill 11 ~rh r.hipld", (aroA&> ,.."lAr.o ... H.,.,,;

~uh..:~ (sl'£,Li~, pCl.::;tc1, kr,~.J:Ji, -:1 v,_;~u, se L ta lj cn jem (ernalj , t gl;~z.~~r~).

Tr ad icijorn '-i::;~~~t,:~~lJ je siwb;;li!ca 1>(.j3.: Ci.:,'cil:_j - tj~l-

b av, crna - srn rt (ria OriJ~ntu b ije l a h, z e len a - n ada itd, U Bnb ilorm [e svaki kut zikurata bio druge boje prern a ptanelama (zla:tna - Sunce, sr ebrna - Mjesee, b ije la - Venera itd.) ; u srednjem vijeku bave se simbolikom boja mistici; ona moze b iti i ikonogratskl propisana (Madona _ crvena haljina, modar plast, [ahacl Apolcal ipse jasu na bijelom, crnorn, crvenom i sivom konju).

Boje liturgijske odjece takoder se mijenjaju simbol icki . (Iiubicasta - pokora korizme, crvena - sl avlje Uskr sa), Boj a je osnovno izrazajno sredstvo slikarstva, ali je znacajan' faktor i u arhitekturi (boj a sarnog materijala: cigla, karnen, dr-vo, kao i bojenje, zb uka) i u skulpturi (sam materiial, ali i obojena skulptura, drvena, glinena pa i kamena:

polihromija anticke grcke skulpture!). "

+ BOLUS, glinena zemlja, zUla, smeda iii crvena iz koje, je u antici radeno posude (aretinska keramika, terra sigilata). ' B. se osim toga upotrebljavao i kao . boja, odnosno za pod- ' loge sIika. . ' . .,

BOSCOREALE, selo na gornjoj padini Vezuva, za trpano z.aj edrio s Pompejima - poznato kao nalaziste jedne r irnske vile u kojoj su ostale dobro ocuvane zidne slikarije kao i r azrio metalno posude.

BOSSE, sirovi, osnov aj oblik neke skulpture od karncna ili drva prije lconacne obrGlde. Izrada takv og oblika naz iva SE' b osir anje.

BQTEGA (tal. bottega ducan, rad ion ica), nuziv za umietnicke radioniee u Italiji.

BOZZETTO, prva re al izacij a nekog umje tnlckog. nr pose skulptur alnog djela, koja sluzi kao pod loga za izr adu vcceg

ili dotj eran ijeg djela., .

BRAKTEATI, tanke metalne (zlatne) plocice u obliku ,~, no vca, s figuralnim prikazima, koje su sluz ile leao ukrasi za seobe naroda (najstariji b. potjecu iz V st. vecina iz VI i

\I VII st,). '

, I BROD (LADA)'j poj arn kojirn se obtl iezava unutarn] i rasno- 'I" red u uzduznirn gradevinarna (baztltka). Brodovi su medu-;'

~obn~ ~ odijeljeni redovima stupova iii stubova - sredn]t b. " je obicno si r l, a pobocni hrodov] su uzi (v. Nao s). ,'-'

l

r ;-' i', -, -'.~ r '\ J 1,,' ,,', "L-'_) 1..,.,1 K' ,." {13Q- 90,'7 e) i kos ltD U~ dod.. t k~

~J;. .• i 1 ~ ..._. ~: __ :::> ... \. C\ '-.... - ~

:"'.;~~: :;li::~al'l; im a bo lj a te hn icka svojstv a od b akr a (h,t~_r,a,

.;:,:.;;i.Jira). Ra stalj en a l i j e va se u k a lupe nab ijen e oct ,;;.~j\!, .;,l,,~ zern lje e (bitumenske) prema rnodelu (obicno gipsa:'l'lrn). Pre tposta vlja se da se najpr ije upotrebljavala u Az iji, u II tisucljecu po Evropi (broncano doba), Kontinulrano se upo treblj ava u umjetnom obrtu, sltno] i monumentalnoj 'k-t .

s ~ P II. ___.A

l§RONCANO DOB.t\T razdoblje evropske pre~historije II ko iern se proizvodi oruzje i orude iz b ron c e (izrnedu n eo tit a i z e 1 j e z n 0 g d 0 b a). Upotreba metala zna tnc ,je pr os ir ila inventar upotrebnih i ukrasnih predmeta prethist or ijskcg covjeka, uz razne obl ike oruzja i oruda ja vlja se bug a ti nakit i t i b u 1 e.

BROCKE die (njem. most), grupa njernack ih umjetnika kn j a je formirana 1905. g. u Dresdenu. Djelov ala je do prvega svjetskog rata, a njeni glavni predstavnici bili su:

Ernst L. Kirchner (1880-1938), E. Heckel, (rO<1. 1883.), ~ad Schmith-Rotluf! (rod. 1884.). Godine 1906. grupi je pristupi.o n a nekn vrijeme i Emil Nolde (1867-1956). Godine 1910. slikari'ove grupe prelaze u Berlin gdje djeluju ujedno do poce tka prvoga svjetskog rata. Sl.ikarstvo grupe »Me; predstav lj a jedno od prvih i najkvalitetnijih manifestacija e k-p r e s ion i z m a u Njemackoj.1

BUKRANIJ (Bukranion), lubanja zrtvenih zivotinja, n ajC<.:~C~ volovska, ukrasena vrpcama i vijencima, upotrebljava ~~ kao dekorativni elemenat u helenistiekoi i rtmsko] umjetu osti a zatim i u renesar.sl, B. se javlja najcesce kao reljel

, ,

n a frizovima, a za tim na l.,arkofazima i oltarima.

'BURG (njem.),' uobicajeni terrnin za srcdn iovjekovnt utvrdeni zamak. (Za prethistorf iski »burg« v. Gradina). Za ruzl iku od gradakao skupa niza samostalnih obiteljskih kuca sa zajedn ickirn drustvenim centrom i objektima jayne namjerie, koji je utvrden iz nuzde, »bur g e je prvenstveno utvrd'J i sluz! kao stambeni objekt obicno jedne feudalne obiteIii. Najcesce sagraden no? povlserrn-mj~-t-tl-ir-slrateskih r37.m~a, tlocrtorn organsz i prati oblik terena, opasan je debetim z idiriama i utvrden kulama (okrugle u romanici, v isok e h'adraticne u gotici, kruzne i poligonalne u renesans i) ; UL v ri ta se nalaze kule - branici, a nad vratima obicno isturvue str azarntce na konzolama s pomicnim podom kroz ko ii s~' nadgleda ulaz i po potrebi str ijelja, baca karnenje, Lijev a vrelo ulje itd: unutar burga je don jon, najcvrsca brunlc-

ku1a pos1jednje tJ~oci~?~ u c::'" ',~' 1 I

,', ,.I"L<:]'J pr0-:~'.e u grad; p C1 i ;. s

]e. st.amben i tr akt uz nie'~3 je i b::-\0i'C' .nu u -.' , ,.,.~. t .. K c:" ~,. ; i' : . b, - .. "'-'J.-' J c; , 1.1 .'-A.L!..t:~n.!e Q'i,.'I:"';"~~- I

e le~ . -O una c...sLernu Jlt t)U~');:1' (\.,::.~.",,~ zb ,, __ ...... .s .. ', . ,,'

. ..... ~ "-, ... --#_,; ..... ~'-·b ""i·/':::,~U.d), Z'-:.;rn.

su tu sk ladis ta, podrum; itd ~ unuti .. "-"l'e str an "

di . . . ._ ... ..,. . ~ <4 ......... .t. ::.l~.LJ .. ~ ~l,. ct ella vru Zl- .

na Ide uokolo staza z.:;; straza re (z io ana il i drvena \ VI.." -, ,- a~ .

. vrata ?l?icn.~, s:= dizu lanc~a kao »Pokretni rnost« '~ad j';;;_,j -.kom kOJl di?eh 'ulaz od pn~tupnog' puta. UkQl~ko je Ij'T~lzinr;~ burg , je -ooicno pravokUtnog tIocrta,- -okruzen 'kanalima s,~ ",TOdom, a ponekad Ie : podignut na otoecU' 'usredrijekt . nf:

Jezera (Wasserburg).· :--, ' , . '::,

Od .. XVI st.. ~s1iJ~ snainog razvoja- 'vatrenog oruzja, u':~ ez:rom re?-~ a~llJ~n]e., prelazi se na bastion ski sistem utvrda . Ole, zahbJevam 1 viSe prostora nego sto ih or ~ . . "

. . "... . uzaJu manJe,

UZVlsme na k~~lma_su Izrasli bu!"govi, kao i vecajnatei-ijalriaj

- ~tva za njihovo p~dizanje' -:- tako da stari burgovt po-

pen~ ~be st:ateski znaea]. Istovremeno sve vise j'aca ~trahstifk~, drzayna, orga~izaci~a = svoiom vojskom, 'tako i '. .: se ~bl i znaea] ~e~dalnib. VOJ~, funkcija. U renesarisi i: ~k~ grade se dvorcl koji.pOpeka~io§;sarrio oblikom irni-~ ..:a¥~u ):)UrgQ~e (.~~ .. na- uglovima, -Istakrnrti , rtzalrt . .\'l·v~eg·

uvDJona) ali su tv.' . . , '. .' . ~ u.~

~, " '-, . . .... : l:'as t~reru . velikim prozonma -i pcstavl] eni

u parkove. ,.,... ..... - .'_ '.,' -. . ..',' -.

,.' ,U. ~~~:'l~ji" hn~ ~~g~ '~~V~'~ih:'Ui ruse~h' ~~rg~va. '

. a. lOs, ViS~~ Ih znamo I?<>. dokume~tima; sarno u Hrvatskoj; ~ J~ vise od 700 bur~ova; nah>oziiatij~ e, su 'Medvedgrad,:

:' Q r, Susedgrad, Cesargrad, Orahovica. Brinje.

. . '..' - . '.. .

"

. , "

, '.

't .,

o

"JCAMPANILLE.l ~vonik tatiianskth crkvi koji u praviJu " .. _ ru( Je, p?V~. ~. crkvenom gra<1evinom, vee stoji .slobodno ...

na prtmjer-; kOSI toran] u Pisi), .

r : -~ -~pq. S~~.,.talij .. naztv .za gronlje, najpoznCitije u ::, J:lLS1, lZgradeno kat) prayok:u~o 'zatvoreno dvoriste i ukra ~e- '

no ',freskama.' _ '_" ., '·r.: . .. . ,.~

:~;"~'::~. cUaziv za' ~li~e,.~k~je:!J ~~ki~ gr~'dovim~ .'~;~~ ~~gk:::tera teku.,u PF';!~cU .~j~v:.er-j~ _~ij.e~u¢~ oko~nfto d'-- - J:te~~_u ... P?'vcu istok-zapad, a. ko]e,se nazivaju

p~~:~t~ n ~JS'~ Na: t_aj nscin gr-.3d je pOdijeljen: l(pr~vilDe,

e (\ .ove. in:t1lle. Glavne ulice u tom' pravokut-

,,, 0(1l ra s l eru n az i vaj u se car do rn a.c imus, 0d;:_':',)r10 dec~1htOnc<S r:·!'i:·;imus. btl :::3~,:rn (i naz.ive) k'x~-;~nl\cz,~lP.. !!:ore se sife.l2t ',\,~ mnv irn ~,,:~q .. t'J<l1aZUI'f) i !'8 s ir im n(').~'''!;·'';·'··A _II":" u-:m: :'."1';: "~r~)'d',-\,,,, ~ u' . ;'il·~()':;''>n' 1 '~'YC-I'U' T':'-'_:'\i' ·C';",_'t;.--· . .!":'-~,·,-

oa:o .. ", .v r : J ...... ..> ( J::11 i..lJ~' ( .... I.L ""t-II ~ Clt\.Q ...l~ _.'-l .....

wntUl!e~,·,cija, unutar kojeg se nalaze pravilne pravokutue pov r s irie zemlje, odreden je mjernickom podjelom posjeda tzv.

ccntur+Iacljom agera.. Neki nasi gradovl sacuvali su osnovne linije r imskog rastera (pore~;:.: .Zadar), a' .isto su tako joo, i danas vidljive linije centurijacije agera u okolici Zadru, Pule, Por eca i Salone.

CASSONE (tal. skrinja). Skrinja je QUa [edan od osnovnih dijelova srednjovjekovnog i renesansnog pokucstva I kao t a k v a cesto je ukrasavana bilo rezbar ijama bilo oslik avanj ern. Teme slika na cassoni su u prav ilu svjetovne: prlkazi svadbi, lovova, igara iIi Iegendi, U talijanskoj renesarisi mnogi poznati umjetnici slikali su c.

ICEI,.tJ a'at. cella), zatvoreni unutrasnji prostor ant.iknib. ,.

.hramova, pravokutnog ·oblika.. 1 : ... •

I, CERTOSA;-.'~talij. 'nazi~. za' sainOsta~~ kartuz'ij~~: reda. , ,_ jedna od~najpozi:uitijih jest-c. kod-Pavije, .

" I CHIAROSCUROI (tal. svijet1o-b~~; franc ... lziaz· clair obscur),. nacm hzinja i,luzi ~e lastiCriosii na slid uz P.Q:moe sjene. l' sv~tla. ta 6 'a' su' sjene gradacije crno-sivog a

~vjetlo bO~.: _, .. .

+ .~. • • • I.,J - __ ..

CHINOISERIE (fran c.), ukrasni motiv, inspiriran kineskorn dekoracijom, povezan IS prikazima iz kineskog iivota,

._j.avlja se u ;evropskoj. umjetnosti XVIll st.

" (G~YSE'~~TIN~ (gre.), kiparska tehnika izrade ·s fa t u a od bJeiokos:!! 1 Z ata. Drveno jezgro statue oblagalo se bjelokoscu na onirn mjestima gdie [e trebalo prikazati gole dijelove tijela, dok se odieca prikazivala zlatnirn plocicama. Najpozriatlj i primjer cbryselephantina u ' antici bto je kip Atene .Parlenos od Fidija, koj i le stajao u Par t'e n 0-

n u na atensko] : Akropoli, .

:C;HRY$OORAPHIA:pisanje ili -slikanje pornocu zlatne rastopine .. , ·Neki· srednjovjekovnl rukoplsr posvesu ispisaril

zlatorn ,(codex aureus), .'. - .

fV' lCIBORui (i~t. ':-~i~ri~~), .1; kam€mi krovic' na stu~vim=l , iznad oHara koji se 'u' crkvenoj .~rbiteJ:duri JavI]a vee od IV Sf. ·naJcesce u ~Ita1t]L Nlz cIbUrlja od:predrornamke do rene-

,55nse sacuvan je 1 na nasoj jadranskoj chali; 2. posuda n,

I,

" .

IitL{riE)j.~}.:lj t~~.~~.'U5c. (v. T;~ t:£rr~~l~'tll). U

. ,,- ,'"~~~~;::::::: n::ZO.~:ot.<,mski ?-r~:~! u ot:l_i1':u .5tq::.e;:c,st"e··· }:_'u1~

~. _,_.-.:. 1 .. "",.1.U_<l: !\<? \'LhU Se E;ilC1t'.JJO svetist e 00 Jcoje g SU'V(I-

dile rarnpe 1.1.1, spiralno postavl.iene stepenice. Nijedan od .kurc:ta·se ruje sacuvao, Poznamo ih po reljefima i opisim

" (V. -Mezopotamska umjetnost).

~ .e- ;.'': '~l~k~u~A (lat. cingareopasati), ~grada oko \~roblja'

.r ... :~;rkve;iPFa:vlJenau. svrhu obrane. :U·. baroku EU zidorn opasane hodocasnicke crkve (cinktor).

'1,: ;1 CvINQUECENTQf (tal. .: pet- stotina), ··kratica za 1500. K

· p<?loska oznaka za XVI st., tj .. za sve godine od 15C'O. do' 1

~:,\UJ~d,nO stilski .~j~m za .~jetrlOst· wisoke r~nesanse.· .' .

· +CIPl!?, u. predrlmsko 1 rimsko doba obradeni kamen valj .

. ka~t?g ill pr'izmaticnog oblika koji se upotrebljavao. kao c1as. 1 kao nadgrobni ' i zavjetni spomenik, Iltrsko pleme ,.)' .~urnCl 1?p:{L_rims~im utjecajem.rod I do- IV st.viznaduje aeban-tipv.<:lpusa - trup u obliku.waljka 'zavrsavao'je"" .,.'~;~~a,,~.,<;IJ.e.n?- !!i~. vrhu, nalaailavborova ·siska .. -Na ,:.trupu ·'bllo-'pravokutno natpisno·j)olje:,a.: stozac·~je,".cesto· bio uk

'§en ljuskama (squam ) ..... ~ -"::' ... ' .-,- .... , . ,.-.- .. ' .

..... .'. ae. . .. ,,:. . '. - - ..... "~.",..,, .. ,...'.:: ,- ..",.,...... ",' -.

..: '.'~" . ·CIST:A: .. ci~i~~dc.n~ "'poshciaVod ;.~'~~J~~'~:;~ 'r~~~rivo~, ,,'~oj · .. )e p.o.~oJ_. ~r~h.cl. sluzl~a.~?- cllva?Je. toaletnog .prlbora. Bron-

· can~:.clste )a~:.JaJu. s~.u t~ku ~ 'i 'III st; 'pr, n. '.e, ,~ .sredrijo] I~h)~ (Etrurijl), .a njihovi reljefrii ukrasi, pokazuju izr avi u~lc?Je grvc~e umietnostt Istim pcimom oblljezavamo i urn za.'!1rtv~ckl .pepeo u obliku sarkofaga, izraderretod a 'la b ~te.r~ 1 mramora, koje sevtokom III'i '11' sf. 2r: ·n. e..

, Ja~lJaJu .... f:la. e~rurskom .podrucju. Na'-preanjof"'S'fia-niulua,~. :!ene,.s,t~ ,r;el]efl~a,. a na poklopcu -"'Su-'Q15ic'iio"p-ril~azm likovi

: pokojnika: ".' . .. ' .... , ...... , .-. . . ,

!' ' :.:.:~.~,;..:;4 -t -: !._. _. ! . _.. f . - ~ .' r :";- ;." • '", ._". : r~ . e. ~ .

· ,t··.~;" C~UNY, v~lika benediktinska qpat.ija tf 'Fr~ri~uskorj(Departement, .. Sel?e-et-Loire) osnovaria' 910? godine, no'. pr va ·.'crkva.zalI)lJen)ena je 981:' g. ·drugom,.. a-:ta-:6pef·i089. g:' trec~m, [ednom od najvecih erkvi sv6g··:vr._e6J.e,ri.a,· k6j'a je. 5VO-" j~lP . tlocrtom (peterobrodna bazffika: savdva :transeiita i korom: :.~. ';~f!_a'~bre~wrijem). djelovala -na .·razyoj·/ rornanicke . 'a rhttek-> ,

~ure- u ov~ dijelu Francuske (~~urguridska :skola«). - Crkva . ]e .. potkra] ·XVIII st. .razorenu, Ct,. posve uliisten:a,'~poce '-pq~~.st: 9~~+~?t?i _kap.i~eli sa .sim.~61j~ki·~ :.fig~·dfniilri>ri.kazi;_ ... :m,~.:J:l;)l:a)aJu; ~.~ ~~4.w~~ajranij~~ ,pdn1jex:~i.o~·la,njl!k'e'fjgUr~l~

· ne- skulpture U' Francjrskoj.: '" . - :_....,;.:;..._.:_ .. ..:_ .. _-,~,: .. -:--:...-:--r-'~:.

~ '-1'~'~. , .. ;~:-~~' •. '; ,:~.,' ~. 4~' •. r" .; ., .. ,

.'

C r: .. J {';: .. _.- - "L' l' r- " • - • ',. t

Or;:IV\t;...: l:'~- .. i -,J • ."I_~ lr;cj.~.:-J<'"'i~ .

. ' .

..... l'~ ~ '\' bl i -"

COl..U ~ r..: :-:.RlrI'.:I, r im sk.i kao, 1 n::2E.'!::r:::c;::nS"1 0 .JJfi: .~:·(_'C'-

Ylih ~OtD \~C'C k(!j~~ se u Zicln!.n :"':;:<-:iTI;-~ r>t!:t.'·,'.;lj,;jl~ ~:'nl:;

S .pepelOWl pc,]:: oj fJ j ka. . . ., . .

COSMA TI, pripadnici rmlskl_h .radiomca kcre su u !az.,1oLlju od XII do XIV st. izvodile skulpturalno-dekora~lvne radovc (olt.are, ciborije, propovjedaonice itd.) , upotreb~)<;i~a-!lJci mnogo mozaikalne ukr ase,' Prip.adnici ovih ra?~oD1c~ llosili su u vise generacija irne Cosrnas (Kuzma), a blll SU 1

r<X~bin~ ]ovezani. .

1 CR J; likovno dielo ostvareno pomocu·linija. Zbog te~-

r.1tke jednostavnosti umjetruk obicno najprije u crtezu ob.llk uje likovni dozivljaj' ill studira kompoziciju ili detalje d}eLI koje se r'aditi u nekoj slozenijo] tehnici. Iako p::etezan dlQ crteza ima zriacenje studije, skice, zabiljeske, svakl dobar c. je samcstalno likovno djelo. Ima erteza koji su i :amislj~-

. "1 kao . definitivna' ostvarenja, ali pravo vrednovarne crt~.za

,>nast.aje tek u noviie vr'ijeme.. > '.,-'. . .... ;" - .. '

.<.~ :C. se izvodioi.ovkom,'p~rom ili'kistqa: ~ tuS~;:~ojo~, .u " renesansi srebrnom·jgloin;;·:;C.: ugreben Sll)kom- u·; '; ~pu,k~. je.

~ g r a f fit o. . . . ... .. J ••• -, • d

Narocito su .znacajni -e: Leoriarda, Dirrera.. Matissea It .

CAjTIJA, Pecinski hrani'u' Indiii s bog~to"'u~~asenim

'Jrcdvorj'em. _C. se' sastoji od prostora koji je. redovima stu,. i)Ova podijeljen '·pa trl broda. ZavrSava se apsidQmpolukr uznog oblika 'gdje je smjeste?a mal~ ~t~p.~ - dag~pa:

Drndovi su svodeni bacvasto. Na)poznah)e co]b}e su u Kar li

i u Adj unti. Cajtiji pripada i vi h ar a.

. .. . . ." iJ;f:~~-:~~':-:'~::\.:; \

CnZASKA SKOLA) piiP·ad~\$.t-sii ' jQj::::a·;n'er~c~~.· '~~~itckU osamdesetih god ina XIX st<?lj~~" .. Pod'·~.l_i~j~aj~.m.· ·~r}p~eki2 Henry H. Richardsona (1838-W!i)-· proJekt~f~h .. ~';/vlSOke uredske ziia¢!e·s metalnorn ·konS't-t.if%SijYw. 'N,~j.~ip~t~F, pr~padnici bili su Will.jam. Le Baron J ~.p!~ey .(1.s3_~2·~j11), 1 LU0_1S

'.' Sullivan (1850-1924). Svjetska izlozba:·'l~·;:~~Mta_ re prekld

njihova 'rada.' .. · . .' .. ' ,:. ;'.-' ,,,' .

.' \

.:' ,

fV, .

(::';:~~;iC:ije \ red nujerno (na primjcr : kasno-ar.tiknu umjctno s ; :1:.·::·:;;'iX .. uTI.· rolcoko). Dekadentr.ima se obicrio progL2:;<.!i.';,.!,; . ; :; ~ ri" s~~-uj anj a u l~cj irnr; dO}2 zi do vecih iii r;1.;~0j ih (:(:~:', i:i;;·;·'.l,·! oct sadrzaja i ob lika nekih velikih r2i'dobYj'a. T,o,i:',';" octstupanja cesto prethode radanju novog velikog sti:n. <irugacijeg od ranijeg, Ponekad se u takvirn strujanj ima ~jtuju umor, te opadanje i kvantitete i kvalitete umjetn icke djel atnosti, a to supojave koie se s odredenim pravom mogu

'okCira~terizirati kao dekadentne. . .,

DERUTA, talijanski grad u provinciji Perugii u kojem 8(> proizvodila t a jan s a;najzna~ajniji .proizvodi potjecu iz XVI st.

DIADEM, povez na: glavi ill preko ~ela, od tkanine i li rnetala. U antici omiljeni ukras zeI)a i djecaka, ali 1 ozriaka odreclene casij .. Iz" metalnih diaderna bizantskih careva pro-

Izasl a je i:.:krun·a:' -, ' .

DIAFANA slika, -prozirna slika na stakiu; diafana stijena,'.;zid.rastvo'ren',.velikim otvoi-lmarnapose.jr goti&oj. arturf .koJ·(Sluzr·kao/noSac rebra-svoda." . ~ ... :~;': '/" ':" ;!-'.:':'~':.

j • ~ , ~ _. '" ~ ~"", • •• -... ,.'", I'.. ." ._1' • ».

{~., [DIENSTI(nJem.· ,slUiba), tanki' polustup:ili :~etvks#lp; .ver:. tikalni,diO~sVjeznjastOg stupa ili::pilastra·~u goticko1T~rhitek-

.' . ,'.' • rv.. ai~ckO?'?!idP'" ' .. , . ',J •. ' • • •. '. ", .ri;' '. ' . : • . tun" t..:....... 1 w. k '. n~ "" b a: od .:"," ... '

¥v ~-_ ~~ ... --~ .... vl! S UZl ao·. osa\.,; re r sv a. . 'I .. :. • ";" <.'

;~':,D: ATED sTYi$Jsill·~~Ies~elr~otike, r. xrv :«, TfDDrfEi\iZTJAl- realna velicina .nekog dj~ia,.predmeta.

GOt a). ........, ..... 1 ' .• ' l" ~ • .:.";" : Dimenzija, iako predstavlja kvantitet, takoder je:1ikovna

.: . DEC~ANUS; -osovina zapad-:-lstok,'jedna Od···.:gl ':(kvalitativna) komponenta djela, narocito S obzirom na oko-

trlica-iu-, nmskom gr'adu i voinom logoru, .okorriito ,pol linu (1 skladan arhitektonski objekt ukoliko je hlperdirneri-

na car do. """ '.' ~ '.'./..;, . .:.:' . ziorriran prema susjednim objektima gubi na vrljeilnosti,

'DE?IKACI~~A S.~IKA,. prikaz .predaje .nekog urn] kao sto nesrazrnjerno velika skulptura u tijesnoj : prr.stor iji

.. '.' .kog djela naruciocu III d on a tor u.. . »ne moze doci do Izraza«, ili se intlmna slika »gubic :;1 vell-

D' E' OR' ". ,'" ..... , ... ~ ,.,., . l' -L ( , ':'~'-i~ kom crkvenom prostoru). Dirnenzija je objek tivno svojstvo

',';!: " " .. ~ .. ~CLJA (lal.izmij·enjen~··oblik), -namJ'eroo .

c· r' . djela, ali se ona uvijek mjeri i u odnosu- (proporcij i) sa'

.: -rr . '. enle 'oJ:> ,~~a .zbog postizanja y¢Ce ·~izI:azajnOsti.. .Deforrn tovjekomJ pa'_- tada' .dobiva psiholosko znacenje: Keopsova

.•• .: ~ ,J. 0,' r('Il.D;_EobIShI~Sa·l~ :~kel .• ~m' umOlbja·e,trnz'aCg~·oSv·':oirh). ~ ... ~ap~·~r:,dl~"k~ab~j.~~Kr· "~l"S'~ta' .', n,":a' ·t~ . pirarnida -Izvedena u dimenztji 00. pola metra .. ne 'znclci nista.

V _ . \6U.. 40 .Isto k~io"nf~·got. katedrala visoka 3 metraftd,' Alr:velika di-

"'; '.' . lZm~.~:~arij~ 1 Ivana .. Preteeec, obtcno. sastavni dio ;p:1erizija .. sama po sebi 'ne dovodi do. pojma veliclne, monu-

~zl~lJe lt~~Jednjeg.;csudac:, U tom. pr'ikazu .... ,l\4arija r r mentalnOsti: 'pola . metra . visok %Pisarc' .iz Louvres- (eg.) die-

lffiaJu !unkCljU zagovornika· gresnlka pred -, 'KristOm' . -, . .l ... " ..... l~je< golem .. ,:>:.~ =: '. : : ." ;~:-;::'. . .' " .. , . . .' . .

-. J •• '" :,.·~ti~EN,CIJA;~.pnjpadanje~·,utx>tr~ba:i.~;6·~,·' " .: DIO~ECIJAN_OVA' PALACA, p~laca sto 'ju je 'pctk ra]

: .': .... <.~?~~~teriSl~~ pcjedinih .razdol?1ja·· u. TazvojV, umj .-.,.-'-.';_ ~. ~o~~ . je . ~~~ . t:~~e~ s ~~~~J: eo=~kk~~~a'~~:l~~!' ~~

: .. : .. ~.~. :~:;~'~>~~:eno~.: ~eo~~~~.:;s_~~:~~)~,~r~~#V~j~ ;.~ ;.:'£t~.·: prayokJJtDQg"'ob1i'ka «istoCna i Z3Padna .strana dugaeke su

. - :. ~:'. ':r;~~~I'"~Op~; :neka ,.00 ~hl~~OPJslph ;r~zd,C>.l:?l)a~~~)\qja: su ne:.esto .preko 215'" rn., 'ju'zna 181,: a'/ sjevern 'h'~175 m),"''';~nJ'eni

~'. \ .. , 'll~~~om -stoliecu: p.!:oglaS.a vana,:' <;i.~kaden triinia"'danas ~ ...

• r . • -, '-' .. '. ",. ' -, ,'.~ .'" "' ..... '! ., ' " .','. :,~., ,snazni::zidqyi":.pqja'canL~ l.kulama~.:'iZ~zev· nk juzn'oj' strani

I •

: ' ... , ~ D :(~ ... ~;.;,;

. "

I .' " '., ~. -

I • ~ID-A-D-A-W-A-D-A-IZ-A-M--i) umjetrilckl "pokret- koji ~kr~cu::'

prvoga svretskog rata, u Svicarskoj - i ... New- Yorku '

Duchamps F. Picabia, "H. ArpJ' T. Tzara i M. Ray. Po setku rata pokret se prosirlo u Njemackoj, gdje mu laStvo M. Erns~ I G. Grosza daje' odredenl ,politicki ~er .. Pokret .Be r:as~ 192.2.. g. Zanesen] isprva svijetom

" jeva, .dadrusti« svojlm radovirna sve vise teZe n·egaciji .. . kriterija; 'programatskom' apsurdu. ... . . . ''' ..

L1 r..ro. <1LI r> U' . . .

, .

"

:.. I

.,

I

'j

, ko}a je bila rodig-nub na morskom rubu. JoS i 'l,-ir!a!5 < u:gnm1ciin3acU\';it1:"'i-;fe-{lsj::!~;el:~-[--i"-i~-t~i:;;~i- zid, dok

ni zbog s ireu ia sredn iovjeko vnog Spl ita probtjen .- den. Palaca Je imala troja monumentalna vr ata osmerokutnim kulama'; sjeverna (porta aurea, ._ .. ~"'"*-"~~~, ..

istoCna (porta .argentea.. srebrna vrata) i .

.: feITea~ _z~Zna 'vcataj~ koja su se uglavnorn sacuvala do' n.~>Prostor unuta'c' zidova .,bio. ie ~P<Xl\j~lj .ti· iIi '~cib ~. juZni <Un bio je careV' stan, U srednjem dijelu' 'nalaz 1 - su hramovi" i pertstll.. koi! J_je bio ,s~ec'ana _, otvorena dvora

'-

, :: '.- : ....

... :. :... .. I ,'" ~ ........

• " :~ r·... .' :... _.!._ ",:. ':.:'.

. ' .. ".. Dio_klecijanova 'palaca'u Splittl.; proHran ..

• .'~ .~ ••• e- •• ~ .. -, , .... :, .' ;.'.' •• ~~_~.: .;.~ "~~\' •• ' 1._ .. ~ _:" _'~ .;f:j!-~:, .. :- .... _

-". -ispt'ed '~inumenf~jriog.: pr;~el)a·i~arsko-g·.s-tana: odnosno

" .'. govog. prtiedvcrja, (protiron, .vestibil), vernom '.-

,b " -' '-' nika·. . "nika. ~r-'zg

VIJe. nove ~m, s ; je ·,u. Pi"flvcu' 'sjeve'r::j"ug, . a .

. " .. ga,y '. pr~v<;u;:~~!t;::7;ap.~d;i\\rj¥al~.: SOu", s._e·· ne,p~sri?-noJ..~pr~ . pe_::'~!_l.la ~"~g se pnstupalo u carske- odaje -,i__jJ.' bra move ' .. >: .m..~nJ.l mallJ"..Dr.el:vor~ je u srednjem vijekuu'Jrrstio"nic ' .

; .: .. :, ~it'~'9 ~. c:. j;;-gr~,4~.Yip.a' pSI!l_ep?k~.tnog-;oblik~~ tpFe ." rena le:.1:lJlf$c.~.n-~~U·~!-",lCy~-¥~at_edrahi_"sr~njovjekov!log S .

.;,,-, ta, P. p. _pr~sta.y.lja Jedno oct -_najznacajnijih', sacuvanih s

-"~ menlka: ,aiitlkile.;:·~~~ite-~ttire /'iiO"pce, -a:~'ri~ka ,:~ko"'aslrukhvn .

- -.::.:' ,d~k<?:r;(i'~~VQe~·r~~§~~Jir,.,:~~J~·._~e_. u?·.~)of::~~yy~J.U:::'~s~ta\rlja. '.

lukova ark~~a lzravno,na; kapitele S.tl:lpova:'u "pertstilu.: obtik

prcrtL(On3~'I' ~'_;n_tiril.li;aj~t- ~ !,:as~_o-antilmoj, odnosno sredn jovlekovnoJ - sakr al noj ar hi tektur I.

!)[OP~A-MA, p roz irna rua ter ij a osl ikana S onje str nue t a-

ro ch se promjcnorn osv jet ljenj a vidi Cas jedna, cas dru g a St(a~1a sl ike. Dioramu je tr idesetih godina XIX st, pronasao Ihig-uerre. Dioramom nazivamo I umjetno osvijetljenu sliku. ko] a prornatrana kroz maleni otvor djeluje plasticno, odn(),~.no takvu kombinaciju plastickih predmeta u prvom plarur, a slike u drugom planu,' koja je sracunata na Iluzion.istieke e:[ t:k teo

'(DIPILONSFE VAZE] grcke vaze -kasnog geometrljskog stila (IX i VI I sf. pr. n. e.), Ukr asene su geometrijskim oblicima, veoma stiliziranim prikazima povorki Ijudi i zivotinj.5 k; h likova u nizovima.

4- -DIPTERQS ,tip grckog hrama cij.~ je c ~ I a qkr~zena dvostrukirnre ovirna stupova; Pseudodipterosima nazivarno hramove kod kojihje unutarriji red stupova zamijenjen polu-

_;) tupov ima. - .. I --.- ,- - 1- ,-_-", __ ., ._'.;-_.: ":"'"- ......... ~ ~.:. ., -.' '.- .'.

.: ·:-lDipTIH')g~C-;.::: d~Pt:y~~yon-, .-.' ~4vo~truko." st()fe·~Q~). _:u:'::~Ii~~Ci .

. . drvene.fli bjelokosne ·ploce_'presvucene voskom, po .. lcoJ~Il). se . . ~1-pisa\o·~··dr_\:enpm~·-tn~~?II)~rii"::ili':ko~~a.n:~·m:; pisaljko~:;~:1T~j~Ka -

str ana ploca 'ukrasavala fie reljefima, napose kod tzv. konz u l :l,rnih. di~tiho~a,' k_p)e sou .?obi~<l:li ~'r~s~i lfon.~l,lli .. p~ilik~m n astupa duznostI. U- kasnof ariticl.cjavljajuise _1 diptthoni s reljefnim prikazima iz Biblije, koji su sluzili u crkvene svrhe, i u njih su se zapisivala imena rnucenika, pokojnika Ill zivih, koj.;; je'trebalo'spominjati u obredima. Istim pojmom obi ljeZ<JV:l.ju se i dvodielne oltarske slike .

. DIVIZIONIZAM- (lat.t divizie "razdvaianjej.. v. Pointilizam .

DIZAJN, (engl: design- nacrt); v, Industrlisko obltkov anje.

,- , OBAR· PASTIR; .s~bolicki: prikaz Krista kao past.ira, C:'~:3t u rano cans oJ umjetnosti. U stariioj varijan ti ovog simbolicko'g~·pdkaza.·' Krist nosi janje na ramenima, u rnla-' do : se- prikazuie. usred manjeg stada. Ovaj prikaz nc:stao [e,

. u o slonuvna antikrie idi.licne scene (i d i la-);--a-napose one li k;Jjima re prikazan 0 r f e j kako svoiom .svirkom .ocarava '

z ivo tinje, - .... ~- .. : --. -.': .. ,- - I '.- -

.: '.: - ·OOGMA,·religiozna zasada ili tumacenje, koje vjer nici , .,morajuprihyatiti kao neosporno i ~ci)romjenljivo~. .

·"T50LMENJ'pr_ethL.sto~rijSKa grobna gradev~na iz .kra ia ~~mcnog i pocetka broncanog - doba (v. Megalitskt _ spomenici). Najcescl·s.u 'ohlik . dolrnena dva uspravno postavljena kame-

~ ... f~' " ~ .; -, ~ .

- ..... ._

• ' ~ .' '.' I' ';-0 •• ..

. r.4l. koja podrf.avaiu tr eci honzontalno pclozen. Uplmeni suo

cesti u Irskoj I : francuskoj -Bretagni, no susrecu ~e ·nrt'. si rokom podruciu od Engleske do Kavk aza i Iridije, 't8 -u, Sje-

verno] Airici. . ',J.' ' ,

DOM, DU'OMO, naziv za kat e d r a l e ru Njem~ckoj: od-' . nosno , u ltaliji,' u stvari skracenica od ·lat.: DOMUSDEI,.' .' kUCa'; bOija._ D. je ~t 'naziv 'i za glavne' crkveigradova ',' ,

r,· :~~Jipl~.oema.~b~~~~o~,.~j~~;a.; '.'::'2 '.~""::.:. > ... \. '. : ". _.;,::Jg!'fflRJ~r kofldariva neko umietnlckodjelocrk ,.

' .. Donator! s~··se ~to _dali 'prikaziyati oa umjetnickom .djelu . koje su dartvali .J.:.: u ranijun "r~zdobljinia' .srednieg 'vijeka', obicno sufo malenlilikovl, uz·.~·.donji rub sltke;' no- po-. stepeno rastu,' da se napokon' U· XV st, izjednace se likovi':"

rna svetaca.. .. '. '. . .

'DONJON, glavni toranj \ -posljednie odbrambeno pr'i-

bjeziSte kod -srednjovjekovnih, bur g 0 va.: . ' .

.. '.. . ':p'6RW~~~~',;;2~c~)e4~iika s~ja\r~onica'\1 'samostani~' (v' ,; . 'Klaustar), odnosnorzgrada sa.spavaclrrrsobama u -vecim, ~ko ', .. &~:.·~l~tiiii~~ ~tt:j·pre~¢senorq. sm~Iu _ gradsko n~selj~;'ko.J

~ .. sv~j~.,:' ~noVIli~ '.;pr:uza. samo: :moguC'nosti stanovanja, ' '. :~·;,,:,.~aifsxi~ . ;:;;":?~,?-)~,: .. " :.:~." ~'~.)f.~~ .~:;.:~':::: ,>i: ::~. ~: .. ~,~", ,I:: .. ~-:' _.: ": ;. ,:

, . " . " y. Korska. s .. edala. . .

~"Joo.;RS!\r ',STlbJ.~iil·grfke irhitekttire. 'Ka~akt~ri~t'i{'a~' 'je

bDeI~aru stup, kO]1 bez haze slobodno stoji na s til 0 bat u kapitelom koji·se sastoji rod e h i 0 usa 1 a b a k us a. Stablo I kapitel povezuju an u 1 i (3-5). Stupovi nose a r hit ra v '

1

i .' _o# ~ •

-, :.'~; ~.'" ~

• 'r- I :'

" ~ .... J:.~:,,~.~~- ... :' " r',._::·:~{,r.. . ~. _. ";r:"-:-.,,~:' f"~'\ -rJ-_ :,~~:t:$~~:L.·~· ... :· ... : ..

c:r~~_:~·~f~~~.~ti.~ati.~~j'~.~~~tr~v;2~:~t2~.Ef..d~~to:pt.:3~"si~a

.'_, • I "~.- . __ ._-.;. • •

_ ... ., .-_ ....... -

- ; .. -.-

.I'··'.~··

sastQvq~ od pr~'';Ok~t~ih 'g.reda,,: ,k~j~ s~. ~a~~ajU:j:u ~~OV1'::1!

5'R..tfla, Iznad arh:trava je ~nz =: lZrnJerlUJu~je~ rn .. e t? I:.e.~~ ~ r i t,; 1 i f i a zat.m - g e i Z 0 n. Iznad ~s.e_d_~.:;m:;.·,t,rokul':':'::'~

~t proceljr!.l i z acel.ini z::,vr:etak kosog ,kro':'a, Zub~:~::Ic poUe - timpan ukras~n je s~ulptu.r:.almrn ~iJ:~azlma. NaJp-:)z.na t iji dorski hramovi: ostaci od sest vehk~ ~mova u Selinunutu Posejdonov hram 11 Paestumu, Dimitrov hram

,U Paestum~ rusevine hrama u Agrigentu,': Z:eusov ,hram u -':OUmpiji, T~eion ·it Ateni, Partenon na ate4~ko}::,:AkropoU.

Apolonov bram u F'igaliji. '. , . ',. . .

~ tnoRSKI s~~ (~doiski red«), naj~:~~iji ad. stupov.a,. lcoji se javljaju uoj arhitekturi. ·StacIo stupa, postavlJ~no J€, na podlogu bez baze, izbrazd.ano je k a ne I u ~',a m~! a [ednostavni kapitel sastoji se od e h i nus a Lab a k u sa, U ItdOl:skom redu e stupovi podriavaju ravf].~. ~ame~,u.,g~_d~ .. (a r h ~- .t r-~ v),' a iznad nje siroki pojas ~'K~lem s~ .1~~~nJ_UJu t r 1- g 1 if e i ~U~ top e. . - -' - ... .: . <.. . . .._ , .

. -- DROLERIJE (franc, droleries Iakrdije, s~~~),-:'~g~ot~k~ prizori ' s Ijudskim i zivotinjskim l~kovima, .ko]~ s.e JavlJaJ_V na mar gin a m a srednjovjekovnlh' ~oplSa ,I ~. rezbartjama korskih sjedala.· .... -,' ",_: ,.,. .... :.~.,- .,,_ ,.~.~- ,

DRVO, cesto upotreblja~'an mater:ijal u arhit~k.turi· za konstrukciju i oplatu (mnogo spomenika drvene a~hlte~tu:e je propalo, ali su ccuvani ?s~~ci iu ?rimjeri pr~th!S~rlJsk~h sojenica, nordijskih sredn)ovJe~ovru.h crkava, do.,~ar~klllh seoskih crkava kojih ima- joS -d06ta I" kodnas). U ~ika.rstvu slikalo se na »dascl« jos u_~~.~ansi; naroeito znacajno u 'skulpturl. Poganski obicaji ~t~vapja sv~tih stabala~:.(dendroIatr ija); koji su se od~a,1i,'dp :pr~~omamke u .Evr~l" na ~ cetku su jednog razvojnog. PU~~_ ... monumentalne s:~.ul.p.ture,

, .... rcki:.arhajski 'drveni kupoyi "(xoane): ~atno;'zadrl~~a~u ob-

lik'debla alCse' postepeno sv« .vtse .~antropomorftzlraJu~; rezbarerri stupovi (to'tem,il . primi~i,znih . p lerneria +naprtitiv

stagniraru. ' . '. . ::, "."' J': __ :~." . ~ , . , • .••. .

" Drvene skulpture ' provlaee -se kroz sva ~]e.t~~cka. i-azdoblja; eesto bojene,' (neP9sre~o.'-.U,i~,na .. podlozi gipsa .• ,l?latna itd.) .. po··najnovijih,.-yremena. d1:':vOI leo osnovni maten]al ~

, izradu pokucstva l. upotrebnih p~eta·kucanstva .. U obli.. kovanjuTli "se- pUsta. d~jiovore .~oyne kv alftete samo~ma.ter ijala (prirodna boja, godovi), ili. se ukraSava rezbartjama-

~ .,_ v ; :" nRVO- 'ZrvOTA, ,:~iSe i1i:.'ma~j~ .~~iltztra;ni 'pril0z: drve.~

. :kao;:'~simbol<i 'zivota: i ... zivotne snage -javlja se U· ~ltolog\Jt ,'ffinogih narOda..··U krscanskol siinbolici d. f. se ponekad do-

.vo;j{ u "_·.ezu .S. (HVOm Eristc\',·.:O:S kTiz~, "::> • .., ~:tl'Jn }' sa . ,.

_ _ _ L.,,,_ _ ..... S1J1!.j(~:J"(lJn

e i) ~h ~. t: 1 S ~ 1 J e~ Prikaz drveta zivota susrece se cestc i 11 pucko] umjetriosti kao sirnbo licki i orn arnenf alrii mot iv.

+ I_DRVCREZ,)gTofiCk;j" teh~l'ika visok'og trsk a. crtei. SE urezuje u tvrdu d~enu plocu ',tako da se oko njega uklama ru_:~. Preostala ispupcenja se zatim premazuju bojom i otiS}cUJU: Na.ievropskom zapadu d. je u siroj upotrebi od druge

polovice. XIV .. st .. 0'" ,

'. i>U~ENT~, 'DU~TO . (talij.) .• 200, skra~enica' ~ 1

kronoloska oznaka za XIII stoljece, .'

. . D1!NDJERI (tur. dirlgert drvodjelje.: tesari), riarodni gra-

dl u' Bosni r Hercegovirri CJ'< - _ _~ .,4 ':. .' .

. V'~ (?al~ ~~. ~~ora~u, .Dj~m. Hallen

re (tipiena za . ranokrscanske

trobrodna itd.; osn -~~==~~

.' .

; .~.-.'

.. ::. ~-

, ,

. , .

• 'J':',

..

• J ~ •

", .

• ~ .~- :_ i

.oz .

•• !. i0

; .

_ • _ ", • ~I'.. . I ~. ~ ••• -.:.... .:., G . - ...

~2A.MIJA, (t~'r), iIi MOSEJA, .musiim~nska bogomclja; sluzil~ 1 kao sudnica, ucionica, vijecnica.

. p!VU ~zan:iju osnovao Ie : Muhamed 622- g. U I_(~bi kod . !i.:~?e: bilo Je' to ~rav.oku~? dvorrste S ti~je.~Tl(:m .na ~uzno i

. 1 (pr~a .~eki). J?Od kojim SUo se skupljali .vjernici ria , D?O~lt_vU koju. Je ... p_r~v~io.'~~h,amed: s.vpovisene govornice »mlmb~~c. ~rvotn? ~·J.edan kamen . oznacavao smjer Meke. 8 kasmJ~ nisa 's~lhta~«: i sve 4Zanp_je orijentirane su prerna ~ekl. Ova .Jedn6s~avn2. drvena konstrukciia razvi]a se kasmJ~ U m.~n~e~tp.lnoj arhitekturi,· u .kamenu i opeci, dodavanjern Vf~e Dlzoya· stupova .. n.a ju:l.noj .strani, .komhiniranu.

,. .5_ .~1Jpolom ill s- kuP,<1~ama, te -ol:ti~uzivanj'em·· citavog dvorista . 1.rIJ~.mom. katkada s . polukruznim .nisama :·~ivCi:riima«. 'G1B-' . sov~te .su: dzarnije u Damasku (705)~" Samast- (852) .Kairu (jed-

. na re imala 21 r~ stupov.a), <Ccrdobj (VJ.l~:'XIs~.}; Tspahariu (XI~l: oa XVI do XIX st, Turei su. glavnipredstavnici IsJama;.;;{i)~~?~~. s':1,~p.a!coJl zauzeca Carrgrada :sve'felike bizaritske .'; ~f,~~tR::.~,~?-re~.~) ~ ?zamije (pa ~. H ~.gT~~sqfi a): . po .. uzoru

. ,',. ~'1"'.:'~I'~~r': .r-'.. .' "';.. 'I' .: '.- •. ,i • ': •• : • ',; • '. ~ I .. ;... • ._ .

-1<{4~" ~ .. . .' -

,~::}~;~k.},.,_ ':;'(,._-- --' - -,

~ lI\>fih osnovni tip dZamije posfaie cenlr alna Kupo1na gr ad€'llti"\O. Likovno-arili1.eklonski dzamija se r az.v ija ria k a sn oOVitt ~no( trad iciji, s p€:-z-ijsko-sosc.nidsl<im uljec3j€m. Izv (:n;-, oblc~o ~ednost8nla, iznutr a bcgato po'linr omno cekorir ana

(m.o~ail stuko, mr amor, f aj ansa). Zid?vi su .ukra~eni orn~~ mcntima orijentalnog karaktera; bez figuralruh prikaza, 1\:OJI fju'Islamu zabranjeni. Pod je prekriven tepisima, jer' vjernici mole »k1anjajuci« se prema Meki, klececi na podu. U dvoristu je zato cesma za pranie nogu; »sedrvan«: Minaret, vitki toran] (okrugli Ili poligonalru) ima balkon »serefah s kojeg muj ez.i n pjevanjem poziva na molitvu.

U Jugoslaviji nalazirno dzamije na citavom podrucju gdje su bili Turci. Osmanl ijskog su tipa: kv ad ra ticne osnove 5 poligonalnim tamburom i kupolom, trijemom, minaretom i zdencern U ogradenom dvoristu. Ima i jednostavnih drvenih. N"'jznacajnija. arhitektonska ostvarenja su Husrefbegova dzamiia u Sarajevu i Ferha4bega Sokolovica u - Banjaluci (obje XVI st.), te u Foci, Mostaru, Maglaju, Bitoli, ~etovu (l>sarenac), .a uSkopju· je bilo vise dzamija XV ·i. XV~: st. Najvise ih 'lma u Makedoniji, Srbiji, Bosni,"u Hr:vatskoj o .. cuvane su same u Dakovu, Drnisu, -Klisu;4Turci ·su .: pretyaraU i mnoge crkve u dzamije. (Ohrid, Sv. Sofija, BQgorooica Ljeviska u Prizrenu itd.), a neke dZCimije su nakon odlaska Turaka p'(etvorene u crkve (BarjakJi d~. u Beogradu).

" '

;)

,

E

(EARLY. :E~NGLISH STYLElrazdoblje e _~g!~~ke goti~e XIII

t ( G 14k ) .;- .. - - .... - .' ..

s. v.O!.la. .;;/" -. ·.\(_\~l<\" .- .. ~ ...

• / \.\ .. " ~... h ':.

EBANISTA, stolar koji radi s, e "'Qyinom, .napose "ft~cuski'stotari XVIII st. koji su radil jfflinjes~~:",:~' eq~ri~~i:.~.~.

fECCE~~'IQ] (lat., evo" covjek p;Yiazi¥(~:- pr.ikaz .: ~KJ:is~ s trnovom .. unom na glavi i trsk . W okov anim ruk,~ma:~ ~to predstavlia scenu izrugivanja' .~~joj ·~:g·Q.v.oI:e··.e'{ahd'elj_a . Ovaj prikaz pripada ciklusu ilus \~ija Kiistov,~: :-».~l'Ukec (p a s i j a) i obicno ima viSe simbo·c~J:;.'pego nara~!~Jl)}~c:i-

. ~akt ~.:.::~~ * G \ .. ) .. -

'- CCLESIA crkva odnosno Simboli~" scan~ke

, ,

'2./ .. ~'"

, ,

• • • '. _._ 1:;'> ~'-';"J u " lJLdtH Je 0

trlJemOVllna 1 na sjevernoj I j uzrio] st rarii gdie _ litupov_' posh!vljene k a r i j a tid e.J o' 'J su urn)

1~' .~tvo~e!1a izbot'ina '~. \.:iSi.vn ..diie 'vi l",~ , elSa' , nexe pCllac~ ill kuce koja SE cesto produzuJ"roz VISe -a'

. ", ~s ~0ni!ikacij,a 1.jubaVi u grCkoj mitoloi i .tr , kovno, ',umJetnosti e. se 'prikaz' " . , . iOglJ,

· . ':.',' .', . llle . DaJpnJe kao 'U' '.

" a kasriije..kao dJ' ~a" , krflima , '. .. c' J~P LL4loc:lWL'l

,.:~~mte.-(ii;.''':;''':''' .,Clc;.~~.,., uz Iik ~Jelj,ubavi

:-" " ~ "'YiR".:~~j ~~~~.~l: uz l*;:r.en~ .. ;": {,<coo,' . ": '. ,r "-'~ Od~~J~OV'l·~oIih.djeCafica:;:malih- Eros'a koji SUO

.- r: I. ,,!aeIeJ:!b:ma.. omiljeni dekorativni motiv ~tiknog

~tva 1 ~,.slikarstva. ~. se .najce§ce c pokazuju pri D'~ ill kako nose VIJence cvijeea ,i, voea (v.: Putto).

'ESTRADA, ml:n~~ . .

~ra','is .: .PO y ~lJ~. poda u ' unutrasnjostt nekog

'. ' pod pnJestoIJa. Ih -oltara, U· sirem smislu n',;~xi

zormca; .: c,.'. . . J~

.'~nwUiiARI~;L(;-'L·na'sVeC I •• ".' ~ <.>, ','

Biiliboliek ,·~J~~.l .'~' ~l., ,,~~,,~canskog bogosl

. .• ," a ~4.L &ova A..I, u.uac: (hostija) 'l' vma' ~ ..... t' k

' : ~1).tjaVaJu: ~'1~t:': ,'. ,.. -". , •. " i , r 1-'~ ~UU.le 1 o}l

"f;bili' ,rsu""':;.il.j.;'·","",,· ,¥~~~ ,~:'~la::;(k.aJ.~~ 'm,'o:~ st r an-e

. IUU£J~una. ·tnnJetnl~l-="·"';\"'--A: ..»>. _ .. , .

"','-. ~;'~~.- ,"" ;,,,.. ~. _,,, .:.."' '" ~.:yu~~vanD. ".,' " :_".,'".. -'

: ,',. ~:iTl~J~' ,! "'-7',' - "1-·-,","'''' 'J' -J;~ "1'>' .»: "".' '," '

.'-~~ -- ~_ ~;k;tim~';i$Oja )~:i::;:t~mIE/,:·te1!' :St!jii

.: - 1-:'::'" '>". - .. '. .:' , 'c1.':-srednj~:~:vij¢ka~ DaStalo': 'je·,." .

• J\.':lm ;,PfAADJh . t ukt - ill"l ' ' , - .. . "

. I k 'I ;', ., • ".:., •• ' ~en ,~e.v,a_ngellJar~-~'a Cesto su "1

.' - .'?p~~etmcki:j.2rade!le~,' ,.:::;:;:,. ~ ',?', .:_;,;t, > "; /"..... , ..... .J'<a:.,;v

· : :-.f;EY ANGELI~ . (Ev'andefutar' ". kn' :!g". -. .' '

, te~ 1 nd~ . . I, J a S izvacima

· b02]'iri ~~aedj'e1jaJa l:"tzv· pe;ik:~:koj~'~ ~itaju na

.. '. ' --::;,' .. n" " .pr~a ~.~ 'jedne godine',' "" .

-, ~,~ -;VO'l;O, -formula 'koja- se ti· tr :-:' . .'. '

daro'·'lma;'~,votiflli.n .. 81iltam . , '! .".IX>: eb}Jcwc:. ,,~ IC40Ju..l.lJr;.s;

O d·,,;L. U Im . :nek-' ',' a, ~ koiom se oznacu)'e da J' e rI'J'

. «;,- e.' og zav ta..; . _. . ,

.,;:t··.;'.·". 2.,/( ;" ":':.""': ;. le .. '::,iJ'-;,'; -. ':r c .

, ~ '. r~ ~.' "'. ..i J " '. • • I'. •. •

pIG jcdn o od najcuvenijih sred ista proizvodnje ove vr.ste

'i:e(Om:ke, - " - .'

p.I\,KSIMIL, (lat. fac simile, ucinlt: sticnirn), v ierna repro-

ciutcjja rre k e podloge u tisku. .

F AKTURA, nacin oorade povrsine nekog umjetnickog

djcta. .

FALSIFlKA'1,\ U likovnoj umietnosti kopije i ~erne ,imJ...: .' tacije umjetniCkih djela. ra<1ene snamjeram' ~F.alsitkinla su ee, 'a bUificlraju 8e 1 dallas. umjeiiuBcil· djela svih razdoblja, Mec!utim, razvoj tehniCkih sredstava (fotoc-afiranje pomoeu raznih zraka, mikrototografij~ kemijsk.e aoalize itd. znatno olaksavaju otkrivanje falsifikata.

[F ASADAJ »licec neke gradevlne, tj.obiCno ona strana n.a kojo] se nalazi glavni ulaz i koja je okrenuta prema neeoen iavnom prostoru: ulicl ill trgu, Neka gradeviaa moze~ imati. i vise fasada, sto ovisi 0 njenom 'poloiaju 1 Ob'ii.r.om·na druge ,cadevine; me4utim .. jedna. je . ed njm, uvijek posebno .,Dagla.lena, te je naZiVanio't:l3vnom fasa~om.. F. moZei1?iti~.:t~~. "8 to ZD'aCi da se-na njof 'j~ 'Odr~Va ~.·Mp~tocil

, ,iza nj~}'}!_ "~ju.er;/::lsdeta' ~o~' ~i#~~~'

._ nac,. ,u, ,&oYlU. 'Ll__ v~ vise-manje u"a .. ut.-

,., tektonsku. iruliBU.; koja nema,;Q~sku<veiu- .• · ~~;iza

nje. Jzgled- neke .. fasade odreden 'je 'prije' svega ':'~redom otvora na njoj;· a ..zafim ' -raspGi-edom'- arhitekt-onSkOidekGrativnih elemenata .(stupova, polustupOva~' pilasfara, ··'geiiins3.y raznih okvira i"vijenaca);, ponekad je izgled fasade odred.ei:t .i kolortsttekim elementirna (upotreba raznobojnihrnatertjala,

inkrustacija ,pa i zidnih slikar'ija). . i

FECIT (lat. ucinio, S tvorl 0) , ponekad f. c. fee. ill faciebat;. oznaka ua slikama, grafici, skulpturi .ispred. Jli .Iza. ·umjetru.-

kova imena ill njegovih inicijala.' ~'-:-'~-"

~ ~ENIKS:' fantastiCna ptica u egipatsko] "preQ~4" ko_ja se U 5 arosti sama spaljuje i uskrsava mladaiz pepela. U krscanskoj umjetnosti f.. je postao simbol' Krtstove ,smrti 1

uskrsnuca, ": , -' "._

_. _ -.' -. . ~ - i • : < •

, 'FENIKS, fantasticna ptlca u egipaJ,skoj predaji, ',.koja se , zan is tr-..k.ama., ·mofe biti modelircin"u kamoou.; ibucl.' drVu.

ali i slikaiL., .. ' . , - '. _. : " ,

',\jIBliL& kopea. koja se ~astoji. <Xl )gle i' i~k;.:"~ajshrije t. iz broncanog 'doba i oo'tada "dalje,predstavljaju ,jOOao, ,00 ~3.jkan.kteristiCnijili·~ obHka prethistocijslIDg" i . ranobistcrij- _

... . • I ;'" ~ '_ f ' .', ~ ., • ~

skog nakita.:' '1", '0 ," • ',,, --. ! ". '.'," , _. ~.: .

- I." •.•

/

1f? [FJJALA) vitkL sDjati krovre jli plr;:nnid;:;ln{

1"< . stupova. F, sc cesto up<?trcbJj3V2 u go.iiCi:wj

.: ' .pose k ao zav rsetak pofpor n ih ~tubcva,' , .

F'IN 1:IE SIECY .... E (fn~nc. kO'lidC sto}j~ca), n&zivkoiiji~J'

- . ·:obiljezt:lvCl .riiz- mamtestacna kul turriog i drustvenog ",ii EVl'ope potkraj XIX stoljeca u kojima se ispoljava d

.. ' .. ",.0 e.k ad en c.i le.'. ,;'.:' .' .: .. ' r ••• _.: • • '. ,

.. ,,'1;~;;;;·j;·~D.t\MBOYANT>"':"{franc..)',· 'Jedari'od n~tvl'~za:' k'asn~:.· ·f.~f~~kt1';,'u~··,'cijoj·.' dek9raciji· pievladavaJit nemirn! kiceni i' ·-·.;:~'~nisnatF motivr';popfim,aju iigh~dplciineriih;. Jezlka.

.*,:', l'~;fF'LE:tJROi;r'i!ra'nc':), '-'stiiizj~ani ¢vjetic. kao' ~rnament' u

hitekturt Hi U' tiskarstvu, ozriaka zavrsetka poglavlja iIi

i.1 ~,;eka . .u-slogu .. " . :.J , . .' ,

· . ~·.t .:i ,.FON.J?' (fr_~~~. od ·ia~. fundus temel], podloga),' prvi ·:-,::",.'·bo~e .kO~l slu:z~" ~a po:a,?,iD';l,. npr, zlatna pczadlna na bizan

~· .. .'~·slnm -slrkama. . ",. ' .. ": ,.' .

1(j~~ .• :.... • .' ..'. , ... ..

,., '. "'/' 'FRESCO-SECCO': (tal . v _ h ' . . . .'.

, .",., ",,;'. .~ .. ,i -.', ,. ._ '.~_ ", ~" ,svJeze su 0), tehnjka zidnog

:', :·.~;',;t~~,;~.ty?;.;~.~ot~· .~s~ p:~~n?~e~, 'n,a, ~~uku.-'koja ... se pr'ije slik

.' .. :, ..... 9S~J~~1 gas~nlm·.Yapn9rp. ~ ... :., _. (' , r; \.. ~ :~~:. ' __ r. t-r.: ..

:' :~.; \i~~eH FJlESKA(~Kf~~t?'(:~L~'~sco .. n~'s~jeZe)~: ... te~ir~:;i~l~~g: . ~ .:'~, ;'. ;:,:j·~.~s-F¥f1~}$!~: .:s,~·. ;v~.~nin).; boj ama na =sv] ezem' premazu':

.' ". y~Jj~~~om. tako.:. da=·-se:>,boJ' e. susecl se' rierazdv ojno '-nnHO'7'

P..!o'""".;oo..oU. -1 .... r, 10' ... ~.- - y \ ~.- •

. ' .. '~~" }?{?,q.~2gp,~;,>.~.?~~::.svjezom "~zbukom "'Zal?-tijeva ~'izvjesnu' . ,;:.t?-:,~O~0 <i~::s~~:.. tE;~i~a ·uvjetuje· s.likarstvo ~ sirokog

. ,or _~.~a~.?, se -. ~akna~n.e .. promjene .mogu .izvrsiti tek uklanjan

.', 1, .,c.~!~.vq~ .. ~lo!a .. ~b~~~ ~ ~~egovom 'zamjenom -novlm ' slojem,

, ,.kax: su I_lado)ah lzbJecl takve p'romjerra tesu -prethodno .. :,: k u lZradlli'u originalnoj velicinl na ka rtorru-I odande · ... Olnn."""

,,:;:·:~~/!~~~~~~t~~;uii;~ J.:';~i~~.~· ','.:.:':.; .. :"",'" : .. -: '.,~ ",:: .. ', .~': '~.~'.:, ,_

'::.~,~.: ," !FRIZa.u .~.rhi~eJtturi- ,d~g~~k~, ~~ka'~pi~h~" <i'~:e~;I<:~'~r'h:

. . '::;~tr ~ ~ ~"l,.z~v:sno~ ~~~jenca,':~oze ~iti:gladak,.~U'kra'ien-::orn , :t ~~B,~~·Y~,::!lgU~~l,~~Il?- ~e~j~fi~a .(v._P,artenon)~; ..': .),:':",:'d: ••.

. --... ~ONT~LNOS~ (lat. frons celo), nacin .:'priJ{a·zl~anj

::::::i~~~~~l1~gt~ Iika ~~.,.~.~~,e ,~jeg9V~ tij~lo·oez obzira nci·IJV'.,v4.0,,,,

" : ·;.lt~~I1.·rT< :;~a.S,p?,~~l.;s,lIll~tr.l_~no :,o:ko okomice .koia. prolazr,' :. ,"', .pJ-eg~VIU ~sreOmu.·. Takav nacin prikaiivanja' a: .

~ ... ... ~?~, fl·;' ~g]P~~s.~u, ,.a~ir~!c.u,.i: ~~js~u ~.1)mjetnO;St ··.za . pretkol .~~,;P.o.y.~J',umJetn03t', '~erlke,'i:a'SuSr€cemo,ga l.'u·,:'arlla'J·

. :::" grCKn-i~wn- . etno ·t~';·' ,!. "d'" .: ,." ~ . ,,, "'" ''', " ,.... -.

, <.:/ ""#;," ' .. J .. _~.l,sve ... Q y .. st.,nI.~n.,.e""«"'~;:;,., ... ;""".,,,.;,,,,,.:, .. "',i' >,.

·.~~rlj.;~ff~j,:~~t~N.t1spiZ:if~5n~~)~~.~1.~~kut~i'··~b~t:'·~~:d'.'~~:~;t~· iii'· , .. :

.. :' zora, odnosno :labat ·]znao ~rpOl<:n;':'.; ... ; '7 ",,'1 ~ .. : .... ;,;,.,,_ " __ ,-~.

!o~~L h:t~y, p':-;jmorf~ c:b.}]:\~Z~\'a 5: i. naslovna strana u h.HJiiYJ )UJ]1g8ma X \' II 1 X'd.!I :::.1.

·~n·r., . .!J r"C' (f"'<""I" h.i)··-., -c .;'''\ il·1';·:.y,'o ,7 aritorn pc tvr dc m

. '! ·t~l_, "' - >. l..l.l·J,..,./: .:l.. ~'- b <"O J- ,,_ '-.,.:1

. P q he]l se yo!aze ~la neku rna te r iju _(dl:V(\? llsee) tak o d a .!1ft1Q papir u Lk.sl.ra DJ€1}a s~ruktura., Pr imjena joyog post up. ko u Iikovnoj umjetnosti yeze se uz irne M.' Ernsta (1891).

.. i:--'UNKCiONALNOST, svrhovitost; "svoistvo .:nekog' djela

(upot rebnog predmeta, arhitekturej-: da- svojim '.0l:>Fk<;ffi . z~dovoljava svrhu :;.kQjoj je' namijenjen; ·.~nkClonaln.l. obl~k stolen prilagoduje se dimenziji i .obIicima -tijela, o,?hk noza ruci, Iunkciorialna or ganizacija prostora u stanu .pr ilagoderia Jc potrebama zivota ukucana, itd.··

FUTURIZAM (lat. futur buduce),: umietnicki pokret formir an pred IsvJ;etski rat u ·Ita1iji..·Godin~ 1909. tal ijansk i p iesn ik F. T: Manine tti je obj avio manifest fu turizma u par;~kom »Ftgaru« istupajuci protiv ItaJije~-~rtl1ii~ja l,_cicerona. Godine 1910 .. C, 'Carra (rod, 1881.),' L.,;R!l:ssOl1ir (~·8~5.~19~7), U. ,'Bnccioni (1882-i916) upoinali>s~"u)"~il?~~' ~a~in,ettija: idzdah .: zajednicKi 'manifest: 'Prid~uzi1i su. in(s~:·;q ... ~?lla· (roo,·.1871.) i G. Sever ini (rod.' 18S:t): - itV~iJeme '{ :prQs~~~:~s1;ll.jucer!.umrli, Mi. vee iivimo li_:~pso-lutnoIn, ;.pOsto1iSmp~·g~·~.~tva~ili:-yj~nom r. svudavprisutnom brzrnom.e-; ProPovqroal( ". Sti~::"aJ:tiviza~t odusevljavalj, se .tehnickim dostignucima-X'X' 'st<lt~Jepq~a je brzina . motorkotac Ie Ijepsi od' krilate ;b.9~i~~.:3:nke 'sa. SamOkrake.« Htjeli su na -sfici Izrazi ti 'pokre-~·:i:;.uv~.sJi~~jeme razbijajue! plohu.~.umnqiav~mje~ i "'proz1rii:;)'njem':planova u kretanju. Na. fuj 'nacin sve visecrazaraju !'emu koja' sevvrlo tesko prepoznaje, Futurtsti su se .bavili ··i··skulpturom (Bo - cioni) a u arhitektur i su .vrlo _i·nter;t:santne.yizije futuristickog rada Sant . Elijeve, kao i manifest futuI"jf:.,ticke arhite.kture iz.dan 1914. godinekoji prok lamir a 6cijja~:rvanje histor ijsk ih stilova i fun k c ion ali z a m .

GALAKTOPROPHOUSA jedarr. Od.,tipoya,~:pJI~~·.BOgO-:

Todice u biz.an ts .0] ·UIDJe .i. Bogorodicaje. prikazana kako doji dij~t~ .. (r.i.us~oj,umjetnosti taj. seltip BOgorooice~Iiaiiva '" ~MlekopitateJniciH(, a utaJijanskoj umjetnosti: odgoyara> .. Jnu

'. "'

G

,.;. "

or ~ '".. ,""

'. - :..

-1 .

~~G-~-A-L-.li'-~-R-I-J-Al-· dugac ak r:ro~tor ko_ii povez oie vi eprosfdri n;::.po.3e u d' . ...-orcvima i paiai::3.ma. K~;l'.:'1) S~ g3 ~ri).~;"\ '-".1" ... ..L1Q dobro osvije.tl!~r!~ ~i1lz.,')m. pr?~c;ra .~3 j-=dno.i SIi.·?:-l:). l~i:l~ pogodne za.12!ag~lt'"ije L::ll~·_· -, ;·!:c.l,-dl c.i,~ld, I)~ ~.;~ :~~·:CJ !")05;:J~tt postepeno iden tiric irao s pr.ostor ima z a lzkganje vecih pova urnjetruckib djela, napose slika, odncsno s grodevi koje su posebno u tu svrhu gradene. G. se naziva i :} ...... .jS" ....... c;r.; prostor koli se podize u gornjem dijelu· vecih dvorana, isti naziv se upotrebljava i za najviSi, .. dio gledaltstaiu ,! zaliStinia. G. se nazivaJ'otkriti ili'Ij'atkrl~i ·prclaz u . nje strane odbrambenih 'zidova.rnatkrltl prolazi u s trgovackim r ugostiteljskim radnjama.: .

GALERIJSKI . TON; tamnosmedi ton' koji dobivaju uljene slike zbog oksidacije boja i koji mijenja nj ihov

vobitnl k 0 lor i t.. !". •

GALn...Ei.A. nazi~' za prostrano,' ~tvoreiIo predvorje

njovjekovnih ~rkvL.:,_,: •. ~ .... . ",: . ;,

, GARGOUIL~. (franc.)~\. izlje~', kamenog. oluka U fan;:astrenog' Jj~ds~~ 'iii, ~:ivo~pjs~og Hk~ ~esti dekorati

mOtlv. U romanlckoJ::,l gotickoJ,_arhltekturl./ .. " .

r ~ -'RIDzor'i},(~); ~za~·rii/).~iJ~c ., ~tik~ih hrarnova '

'Geslffia). :·ft-· .,' . " c" '.~ .. :;, "~, • ~'.: .. "." _ • _ :,' ',,:;' •

--- v: (G EMAJ.: (~~a); c:h-~~i ::.ili .·;~l~d~g( 'karrien s pl as ..... L.LLLI ...

ukrasom, koji je5ieljefan: (1.akO·~obradeni kamen nazi kamejom), udubljeno. urezan ';'iIi .graviran (u tom slucaju naziva intaglio) .• Geme .~_~ prtie 'svega' sluzile kao nakit, one s udubljenim ukrasom i za otiskivanje u drugim rnater ijal ima (vosak, glina) kao<PeC~'itnjaci. Kameje su nekad bile prtticno' veli~e. N.a~st~T!ji~geme susrecerno u kulturama starog Istoka, a zatim It. nalazima egejske ture. U Grckoj izrada g. ~_,-:~t~. l,l_.~n. st, pro n. e" a u skorn Carstvu izrai;lujuse.:·.cestCf carski portreti u gerna i kameja. U J;oku',;srednjeg::r ~vijeka ova grana nosti kontinuira 'tek. na . pqdru:<':jv" Bizanta, a na e zapadu obriavlja "~' tek :u-"'i-enes(lnsl.,:(v.:. Gl ipt.ika).

(G;ENRE,I umj~tql.~ka ·?br.ada \ema . iz·~\Takidasn.ieg raznih staleza. Q) susrecemo . vee , u"~broj eg ipa tskoj nosti, pa. zatirn i"drugirri 'starim;'m~iter~uiski~ kulturama, narocit r¥voj. 4~¥~.~~~Y~:~8Va:·:"~~::ti '~zdoblju he 1 e n i I?~: 'U .srednJovJ,~~pynoJ,;,umJetl?-o:sh .eyropskog zapadu ::>lA.--":'IWlt 'sl:eceIl!0 genre-detalje" .u.sokvtrrma osnovnih religtoznio rna. ·(~··prim.jer: u"prikazima.. »poklonstva . past ira« i li ~"".Lt1-''''''''

. rijinog rodenia«), .. no vee. U! renesansi- .neke 'religiozne

, .~

tYl1erf,refiran(! su kao :t;e~re-~rilc£ui.. ~a~ s::\most'31D~ ~f'~'~'J~', Jovl,jO se ;;. \_': n izoz erns koj UlDJ:tnr:;Sh :x~.~I s t .... _:, ~ . eEt.i~\i.S, (SIM:S), YOdOravDl, gl a tki Ih-'-PF0flfiT<1D1 r·'..:· '.,,::.

. ~e~oc.:.. koji izb ija iz zida. a koj irn se naglasava V\"ic1:> ~~~t) nl~Clanjenje neke gradevine, odriosno nj~n: »poCclz,.l~~ (11' Ll u- (s 0 k 1). raspodjela ~ -katove, i ltzavrsetakc! pn~e krovCl. I pojedini otvorl; pro:ori, ill, ~ta, mogu'''iirrla~ s,:oJe ~~irnse. G. isto~~ povezuje 1.',P9Jedi:D:~ elemen't~' okornitog r:t~c13njenja _ neke giB<1evine ~Iia:. prtmjer: p ll~ s t r e.), tnko da predstavlle vrlo vaZan elemenat u obhkovan]u

t II ~~;~.:NT (franc. onaj koj i leii); l,~eC~ fig~ra n~ .. gr obno] ~)llll:i. .Iavlja se u Francuskoj, Njernacko'[ 1 Ltalrji vee u

Xl ~\cljccu. , .

rCLIPTIKA vjestina ure'l..ivanja ,u !tameo (v. G9.m3).

Ir GLORIJETA gradevina U· ooliku. .:'o~glog o.t~OJ.~.D~g hrarna sm)esteo'a .na .. ,uzvlSmama·: .. :t?aro~n~ i klasicistlckth

Jhl rkova. .': :. ,:) .'_' '.' <: :··::.~,~'~~t::J:~:;~:·., ' ". .

GL YKOPHILOUSA. jedan '00 :tipov~i":ptika+a Bogor~::hce u bizants oJ,\UIDJe -, iosti, 'Bogop:){iica ·:·d:rZF:B.a.,:·.ruk~~a '. dlJ~te, k01e se njeznO:privila,\uznj~dok' .onat~·:-tuZan, izraz h~a, kn; da sluti sudbinu svog djetet,a. Taj ,!!.p 'pnkaza Bog?rodlC~ ccsto prel azi o\.l',.~~gi: .. .takoder .:~~~ l:U:'·1;>~:m.tsl.w~. UIDJet~o.stl (narocito u njen~.:s1ayen~kini· .~ru{:~un.:a), ko~~. se ?~~1:~::;lva naz ivom »StraSna)34Cl u kojemse l?ogor(xhcm,~. Slu"I:Ja KrLstove sudbiri~.Jikovno .. konkretizira. ,.piikazi:na oru~a r.Je~ gove »rnulce« '(v:·'~'~~~ija):- kriZa, .k?pl?a: .... itd, U tL.ll~el,n~:.tl n't'Onskog Zapada,-tom::tipu odgovara'pnkaz »~Iater~oJ.oro.>c,«.

GI'~ADENS"iuHL ·,njen}., ~prije_stql~,e milostts.) simbo~ick~ prikaz :.sveio,{·'trojStva«: ~Bog-otac«·_·.'~}edi· ria pr~jestolJu 1 d6:i pred soborn. krii. ,s,.raspetim Kr Istom nadcij0l'll glavom

Iebdi ~sveti Duh~. rtL_oblikti·golubice>;·,; '., ':C:. '" _ .

l£:OTIK~) dru'~~" ·~.~F~o . S~il6.~?,ra~?~~je.·:: u razvoju ev ropsr edn j ov j ek ovne" ·.L· f~ltp.Jet~05ti. . .... : '. ":!::.":"I ', ..... Pojmom g. obnjeza'v~lr ·su tali- '/.":~ ~., ".'

janski humari1s,ti':ou\,;;mvan ·tita- :;;-' ,·'r ~C

vo vremensko'~{ \ra·.zdOblje "od r .

propasti rimSk~~~'; 'antike'- . pa '. do. svoga vlastitog:.:';'.xr¢men..a, ,ka':._,:~

. d !,:~::_~~~;:~\, OJ, ~~,:.:~~~!.~~~:~. '.~:.

-------_;,~;. .. ....,.-::,~ . ..;;.:..;~-->'

Shema konstrukcije ~TiZno - rebrastog s:voda'

- V I

\

\

i I

I

I

\ ,

! I

I

i

!

l

I ;~~\- .. -

...

,. -

.... ~.. .

rakteril:iro1juCt . ga . kao mracno doba u kojem dorniuir »b arbar i« (Got i). Ovaj negativnt humanisticki oduos PH) srednjov iekovno] ''jjmjetnost( odrzao se u otti.' sve do poce

.: i ,

I " t '

'. X.\X 1»t. k ada Ie otpocelo I novo vrednova'nje 1 antenzivnije

. ffDUCQvanje .:;r~dnjo\.'~elc.~vne u.~njetno~l~~ .;r!)p~e,:a gol~ke, nafoge. Vr.:rrt2il3t\:o t:l'aF~'lJe go tike raz uc u.o je ,tt pojedtrum

r •

.~ ;:. , .. "" .... ,: : :

.......

" '" ~ ..1

d~ ..,.... '._ ... ~ ... ,

"

. -

;.

. '.'

Ttoc'rt katedrale IL Reim...':-U . .

;t?j'

§tOl9rum. {] It.al.iji go ticka urnjetnost irna drugi karakter not¥. U Qstotin~; dijelo\'~l:la E\·.~-0pe~ jcV!ja se kasnije (XIU-Xi V ~').1 0 ~avr:)a\r~ . r ar.rje, . ,"'ec P0c~tl~~':l xy, st. Na s ta v lj a j u ci 5e y)o·ro :!! a n i k u, gO~lt:a preds t av lj a d a ij i razvoj svin on ih t.l",je1",~bh h tijerij a evropskog covjeka koja su se prvi put It't<m£j'esfi.ra1a nanov i stvara lacki riacin tokom XI st.

G R.\DIN A:, 1. prethistorijska utvrda. Gradine nastaju raj neolita, narocito su brojne u broncanom i fcl.jeznQm u veri s 'razvojem -ekonoinsko=<frtist~iiofCfjvOta. G. Sl,.( u prnvilu 'kru'Znog ill ovalnog 'tlocrta'-: (prema' terenu), to 'l4 poviseni ili nasuti zaravanci na vroovi.:ina_- 6re~t.iljaka opa~nr zern ljarrim ili lcamenim .be-demirna. U JugQSlaviji ve1i.k<! ;~r~histl)rijske gradine jesu: Glasinac, J:ezema, _.Dtiplj.ja. Sorvas, Vucedol itd. Po karakteristrkama predmeta nadenih u pojed in irn 'gradinama nazvane su pojedine \c~line: .• glasillock3 ku ltur a e, »vucedolskae rtd.' Nil iSt~rsko_;kv.arnen;kom. ro(),:irLlcju gradine se zovu kaste1jeri2. Gradina :~·.i.opCeni.ti W"CJziv za rusevine utvrdenog grada . (burp);"'a . eest<> i .nazi.., tl~j~inog Iokahteta (ako dana.E;' Lneni.~· Oist.:ltak.a R:aklj'Ufuje-

mo po nazivuda je .nekada bio~utV~)4~:};~""" :.":-.' :;".: ' ..

. G RADUAL(E)' knj'iga. kQja ·sadr~(.~~~:;(p'~.~ ~.~ ( G RANULACljA) zlatarskl : ~~si.·~;:~~l~:.:·:M'·:, flat-

nih i srebrnih zrnaea koja se leme' na .Po<n(ij!U.. v ~'~ .•• -. .' .

[GRlfONJ. fantasticna .z._ivotinja:::~·~'giav~ krli~: t".ka~ d;:.:lma orIa i tijelofl) lava. OmHJ~li. ",motiv starog ' Istoka . i

:,') tik~.: Sirnbol opreznosti, euvar ·groblja. . . . . .....

.. '.' ." .

GRISAILLE (franc, sivo), slrkanje s razltcittm nijansama

. jcd ne, najcesce si~e' boie, U. grisailjeu '~moze bitt izraden y i t ~ a i 1-, s~i~' u e m aj 1 u iii" slika ~r van~skoj strani

11 I) 1 1 P t 1 h a. . .' . . .' '.. '.., -, .

. @'ROTES@ ~ntikni, ornarnen ta ini' .!nOtiv "koji stvaraju l.repIeh vitica, unutar kojih se javljajurazni Ijudski i zivot .n jsk i Iikovi, cvijeee, .voce, posude pa -i dijelovi arhitek:ture. I ova] antikrri .ornamentalni motiv ozh,.;jela· je renesansa,

GRUND.IRANJE, v. Podsl ikavanje,

GUTTAGUTTULl(lat. kapljiCa.);.uk~a:sni elemenat grace arhitekture dorskog stila u ob1iku)rnpljica ,'smjeStenih na

ploclcarna (v.: Mut'w.) ispod vijenca i' artutrava. " . ' .

. ' .... · .. s,:,' .. _. a..;._.t..,-~~" IQV:~(ft~nc.·'~~a~he);. ~·hnik~"~inc.anja ~0Cu gustili

,~ I ', • .::.~i.i:~ ~ . .:: :Y: . e. .J '.! ." .. : - .> ;:, •• ,- ..: '." , • vudenlh .ja u .koje se pridodaje ljeprlo ~miarabikal. '~ak-

q "····j::Kafedrala u 'Cha,.tesu;~·PoPretn.i pre.sJek·;·' t.'{ gtavnif h v.; boje prekrivaju posve podlogu, a .je<imm, namazom tpoie

i ,f •. ::. ,., ',',' ..... ,:;-1. 2.' 1<V>Ko' X"'"t·:Jbrod,'·'3. ko'nt'T'afo'''_::; >· .. ',·,.s.:'.,·, r • ~,.

pvU c..-,t ,. ~ • .:: ;'l'ek:riti drugi. .: . . .' 00 .• I I' ..•• J '.'. • "

t ~ ~ • -

j';,

j dijeJovima Evrope. U F'rancuskoj se 'gotika javlja 11 arh j tun vee polovinom XII st., a u Njem ackoj tek tria god ina XIII st., a· -is to je takn te;ko odrediti j vr ijeme in nog prestank a. jer u riek im se podrucj irna gotick i obl ic i j Iiaju joo u XVI i XVII st., upor edo ili pomijesarn s 'J'

;~ . ,.

,4' .

','J ' .~, .:

..

- 1

..... 1

' ..

J

1

I' , .•

~. .... . ~ J: ; _ " . '. ,,;"

,I ....

, < .

\' .

Hi

. .. Sf vcrroi~ sc sl~~11i.)1I.lr;;.):;? 1<:xr:po_zicije igrupe, ce~t_Q' pok r ctu.<te do kr0~njih lTIC.T:·lClh graruca. Usporedo s tune J2.(8 l ~crttJ.((}llsti~~ r:'ristuJ_) (_,bjl.'::ktu i, w-:njei.nicki srn,i~8o 2.a., }->;:<O:'::,]:reris1.t&n. detc:Jj, z.a g ro tesku, kar ikaturu, pa 1 Z3 ruznc. I u ll~arstl/\..(javljaju se nove teme (pejzaz, rmtva priroda). Uz e stika.rije dominantan polozaj zauzima :es t a f ~ 1 a J n. a«

i ~ 'lc.;J a izrazavanje .bojorn prev'ladava nad . crtezom, n.~l; kasnim zidnirn slikarijama ..' t~ga razdoblja (P 0 m-

. ....

i). ,':' ". .v: ".

er .ICES vitice koje se u uglovlma "korintskog kapite la Joj"'U v'o 1 u te i na taj n':l-.c.~~:?~pod,:rz~vaju« a b a ku s.

t\e:~KULANUM, start luelci grad. .u Napuljskom zal,ie::u. \Qtr'pat1 79. s. D .. ~'. ~ajedno ~ ~~~pejima. z~O? proval~ v:-i,UvO, Podrucje valikih arh~los~lh tskapania ?O~. od .?CV~.l.I SL.,

'" 10ku till. iskapanja . ot~r.1Ve?~,.,,~~ .rn~?g,e Javn,~"~',' pr~v8~E'

".~~~\~~~:C~n~~c.~;:~::et:~d~:'~~;::~}~;~{:!,:0:~'~::i~.~~ ,~,,;v~ca ko-

• ~ oJ .. ··ro· ... ·... ... ••.. ..- ",'1' ,._ 1 ", -. "" .,

:' 'HERMA,: pravokutno podno~)e:_:_s.E.gla~~m.~:,na~·vr~u~:~ po-

~.~ I k II prikazi boga Herm~~a,:~~sI?;l~~ 'ip~~~r:e~~;._ I!r~ka~l p?-. j('(linih Iienosti, prLt~emu ,~7'·;~Da;,:p,re~J~lt.~t~.~P.L:'J?~<?ce.,:.kle5: . niihovo dme. Dvostruka' h:' re- portretnt . prikaz -, dVl]u',h~nostl 'u;je . stoje .u medusobnoj . vezi . .'.Iiv~e .; ,s'e ·,.ri~ . ~'-iJj_ •. ,na~m da ..::a\·a na vrhu ima dva r~z~icJ~a:':Fca':, ,~, .. <" ,.' .':' .' ':' ," .

: {HI}1ERA) (grc. cl1irnaira), 'f~~tas~~'cna 7,~voti~Ja. ¢rcke', mittl ogl]e s lavljorP gtavom.vkozjtm fijelom 1- zmlJ?m narmesto rcpa. U sirem smislu r ijeci pojam h. upotreblJa~a se kao

oJ'X::1 oznaka. nekog fantasticnog bica. .

lHIDRlbJ ·(~~cS;"p6~u..da··~~a_ nos_enje vode sa dv ije horizontalne i jednom -Oko~~lltom ruckom.

I HIPETRALNI H¥Ag,j v'el ik i antikn.i hr.amo.vi:~ koji zhu,r vcl ik ih dtmenaiia-ntsu- mogli biti pokriveru krovlstem, tak o da su njihovi "V~riin~ira.~ni zidovi ob likov al i zatvorena dVG-

r ista (did a ... j .;,~,:~ '-; ~

. HODI(E)GITRIJA ' jedan od tipova pr ikaza Bogor~di<:e' u biz3l! ojumje nos rn. je Bogorodica, kOj.a x.pok.azu]e Plrt~. i prikazuje. se u stojecem stavu s rnale nim Kn~tom, kO)l olagcsilja,' na lijev6j hid.' ,::- ,_.

, l HORROR VACqV (stra~ ~'.praz:nine~, ~te~ka. ~~treba da se posve ispuni ploha srike ill relJefa.1 ti~e lSk]JUCl sv~k a Iluzija prostornosti. H .. v.: karakterizlra b,tav,a razdoolra

~_~~:~??,-,!_ ~!~fE~~i~ _J?~i,j~, syegC} .. ona u kojima prevladClva

HAGIA S0PHIL~~ (SV, S~)fj]a; [:.::,~:, :':S'\_;E;1.ff ffii.i(lrouj,)',·c u Car ig radu k oju je dao iz gradn.i CaT Jusfinij3n. (532- jedno od narvecih ostvar enja u his tor ij i arhitekt.ure. ditel]! su ibili: Anthemios iz Trallesa i Izidor iz M

,;, »svom 'oblikU H. S.· predstavlja srnioni SPOJ,~~~~~~~

.~. e's 'ku o·lom .... ··=: ... 'L.J.UJ ...

, . akon'pada u

J +: . ·:'je·.J. diamiju,"a 1934. u muze] . .los i dan as Je

: .. ' .. velikinl·dijelbm bogat ukras njene unutrasnjosti: .

'"'-'.':.~'kameIie·oplate:"'_ Ink ru st a c t i e, kao-zidnl mozaici

- '-;'." "nih razdoblja :biza'ntske umjetnosti. "

. , ." :.."";HAKENJ{EEUZ,·:v.,'Svastika. . ':~'

.: .:::,::r:"i . ~_A.LL$TATf,:;- gradiC .. ~ Austriji (Salzkammergut)," · ..... J~ ':1 ,.~~g5>j ,P91ov.ic~,~XPC st. otkriveno 'velilto- groblje : s

· ..' nama.i bogatim-dnventarom predmeta odibronce i zelj

. <, .. Po -.tAm_<I)~lazi~tu.,naz~va.. se citavo starije razdoblje .7, e I j :.. '. n '0 j( d "0 ,b a 11 srednio] Evropi ." - .... ..: ~~ ,":.:' ,·t~_C~ --, r-:

_:f""i.', ' .. rIiELENiZAM!)f'aici~blj'~ .• 'a'n'ti~ '. ·~tu;~i:.: ~.:_: ~ji u· JV".U

, kJje 'tf.1re*oa: tv st. pr~, n. e. do poeetka D •. e'.;·.Od":Al..::;,n..::lGUllLl. - ' .. ' 'Velikog''-oo cara"'Augusta" Aleksandrovini oSvaj3Djima

· '";"nUhpios'tora,"ie'stvara'njem velikih dclava njegovih. n . nika, grcka (helenska) kultura i umietnost 'prosirtla se i : c" ':, .podrucja gdje su nekada zivjele druge' kulture. Potiskuj .•

r .. ~'" • u drugi plan' karakteristicne izraze drugih naclonalnih i r ':, _. gtonalnih- umjetnosti, grcka umietnost dobi'jra univ~rzaln

~ternacionalni karakter. No razvijajucLse ;u_ .novirn 'uvj'. ".tim.~, u promijenjenoj ekonornsko-drustven()J:'sr~dini; . ,"J: umjetnost dozivljava i sarna. duboke promjene, osvai aj uc

.. ~! .n9:'~,. sad.rlaj~,~i -oblike .. 'I'ako. U' arhj tektur i sve vise ras

yaznost »unutarnjeg« prostora,' a is to' tako 'se 'sve vise .-' glas~:ra.ju arhitektonsko-plastickt elernenti.v.Uporedo s ti

, ra~vl)~.]u.:se;i m~~~s?bni odnosi gradevinatrdok rje.: na· .mjer, "raspored_'~r~,Cl~ji; .. ria" atensko] Akropoli , bio ·rezu spontanog rasta,' ,Y,ehki .gradevnt kompleks;' IV. I. III st.· ..,.r' ....... "" ka~~ju primjenu 'strogih kompozicionihprincipa'- (,s i : " t r,l J a).: O~! novl pr incipi 'nalaze svoj iz.faz i: U_:_.u r ban.

-: ,m u;, pri· ~~!;_~gnj!; novih ~~radova prema' strogom: plan ,': :.l?r~':..okutnom';mrezom ulica (pri en n e; Milet). 'U'.;skUlpturi . gubl strogi,klasicn~ k an 0 n, ona 'postrije 'svel'neinirnii

,

~ .". I ;

,'-

Lq-;~'i~ l:iko dopadlj ivi prizori iz past irskog iivot;:;, Ddro(:itJ

&sf;- ,t: ~mj{;tl:osti r 0 k ~ k 0 a ~li l?ale scene i~ kucnog-zivota ·~tfoJ:a i g r ac ana u umje tnosti b 1 e d e r mel era i r omarr-

-+t~e.. U ~i rem srnislu, poiarn id ile ob iljezava raZ!"J'2 pr ikaze ~~Ft!'Q se ?,eli yredst2.\'iti zivot lj eps irn i poctsk.ij irn neg')

s:iO jc svakidariji.

IOOL Oat. idolum), kip lwj.i prikazuje neki lik u vezi r s '~:ultom_· Prikazuje se obieno predak, juriak ill pokojoik. For. je vise Hi manje ,iz()bliCerii,,!ludSki Iik,: Kako se vjeruje .,<in 'U idolu 1::i.\1i duh prikazanog, idol se obozava, ~to 'se oN-

j(> u k ultnirn ceremonijama: .oblacenje, hranjenje, .nosenje, mo1)c!1je (v. Umjetnost primitivnih naroda). . . ,

- , rn~oN&(grc. slika), pojmom L obiljeZava se u istocnom .it.;;~l'~nst\.'u slika na dasci, za razliku od zidne slikarije.' U ~~ftn~,ma, napose bizantskirn, nastavila se tradicija antiknog .. ~ ~'I Ielaj nog« slikarstva.

IKONOGHAFIJA (grc .. opls slike) , pomocna grana- histo:nje umjetnosti: tumacenjet e m aurnjetnicklh djela; odnosno !..-'Itrai.ivanje njihovog portjekla i razvoja. Pojmom -krscanska L obi!jczava se i Istrazivanje nastanka i razvo'ia tema iDspiin krscanskom .predaiom.ccrkvenim. knjigama' .. itd.., . ali-

'rS~lm-taj skup terna- MitoloSka)"i._ba_vi se -istrafivanjem-tema" -, : l,:,:.;p:riranih grekom i rtmskorn .rnitologijom, kako ·.iC·antki tako i u novij im razdobljima,. kada su te'," teme::- ponovno zauzele znacajno mjesto u likovnof'-'~ umjetnosti (renesansa, barok). Pojam i. upotrebljava se u sirem srnislu rijeC.i kada sc zeii obi ljezitt karakter istlcna ternatika :Pojedinih.·razdobIJ~ i sti lov a, odnosno odredeni, :tipicni' programiiza oslikavan j e crkvenih prostora, odnosno izrada .. sljka, pa' tako,' na prirnjer, govorirno 0 :.bizantskoj ikonografiji« kao 'oosebujnor". dogmatski fiksiranorn skupu tenia' ,(v. Ikonoklazam),

... . ,~ ... - ..

IKONOKLAZAM (ikonoborstvo), pokret protiv postovanja svetih sIika (ikona) u . Bizantu (726-842), t.okom kojeg dol;.tzi do povremenih prekida izrade slikas religioznom tematikom, pa i do njihovog uniStavanja. Ovaj pokret zavrsen je pobjedom postovalaca Ikona, koje-od 842.· g. postaju sastavnl dio kulta u istocnom krseanstvu. -, IkonoklastlCki . karakter imalo je i 7.>ciScenj.e« slika J: kipova- iz. crkvi, koje ill 'provo- 1 pile' u XVI st:- pojedine struje protestantskih fa:.riatika.'·.· .

lIKONosTASlv~Oka pr;e'iradi'koja' dijeli sv~~te ~.o&ta':" ,crkvenqg pr<itOra, u crkvarna istOCnog ooreda, pokri.... ena slikarna (iko n a rn a); koje su rasporedene prema od-

redenom programu. . ..... '. -.)' ~ ! r- "'~~! . - ,"

• • I ~ • ,- '::. '.

'. '

s-

-F .'

.. { ~H-llA-~-!\-J"'gracte·viri..? podignuta u ~ast nekog bozanstva.: nosno z s xultue r adrrj e posvecene tome bozanstvu (oo

. st'v'Cin'i;:! i~i simboricka trtve). Hrarnove kao posebrie vine posveccne raznirn bozanstvima susrecemo u gotovo 's starim kulturama (i krscanska crkva je hram!), i oni u- p . vilujiredstavljaju jedan· od najznacajnijih zadataka ..

nickog oblikovanja Citavih razdoblja.' '

.~_.c.,'''';J,_j I"'_~·.·l •• _."" • ~

~ . '''' ~~.~ .

. ~. • ~ z r

: ~, .) '. ~".

.' .. ~ r, ... .:

,;~ -. ,:~? .<:.;~jt.~i::~~~~'>:;.-·' '1'~.' ::J:.:'('~: -: .',I!,. ~ .t~ ',:. :',':,"<,! ',' -'" L- _ • .: '~:

.'.'- .. : ."j.: ,,~" . " :", .. ~~ ~~Ocrt ,gTCkog hT4fl14"" ,.' , '.: ,.;,'0,

. .' .. -q I ( .. ~~, . : tJ ~J~J.' '"«, .. ~: • .:.::. ." ~ I", :., .. '" . I

. .1 HUMAm~i>ojam:~~~~iiri~:-'Se -' Ob~lj~~a~a strujanje.

.: ' .m.tei~tu.aJri~._ z~yo1u I?li~e . XIV-XV "st, u kojem - vanje. antike, nieneHterature 1 umjetnosti igra vrlo LU,~car

nu -ulogu (v. Benesansa). ' _. ;

- 'HYPoKAUST, 'a'ntilffii nacin .. grijanja prostorija ~'.zrakom. Pod prostorija .koje su grijane bio je uzdignut :it1a pornocu nekih stupica (oko 80 ern) od okrugle iIi r.oi""·,,£>r-,ni!..

_ ,:' :kuu:e opeke, Jedna velrka pee zagrijavala je zrak ko] i .' "strujao izrnedu stupova i zagr ijavao o:ctoz;do prostorije.:

, ,

(; .

" t . _

• _' I

63

. rYJ,

TI ... UMINATOR. slikar kojf ukr~n~a srednjovjekovne; 'le~oF uavl titrcdi su r~meni Odr_<'Li. PIJVr~\(j.~\ v'.I'j~. p~·'::li.ic'.·.;l.t ~~;;

knjige· sl ikarna. Ukrasene rukopise slikama nazivamo '5e ,U zlatn im i. sr eb rn im t;:m.OVl!Uct - p:;j ~C;(c ,m 5ielle o.is« , ~.~t,.

mi n ir an i rukopis, a samo ukrasavanjejilurninacljom ,t(v. ~'1 S~,~ :3':: ~H -r

. vl'sg b ile s iv a, lego ljub icas .. c, ze erie, n~ztc:3:,)"~... lL

ni iatura).. ." G'iirn sl ikam a pro tiv ilo onoj slici sv ijeta zJci:,,1cr"5J_r'[IW:::: t)~~ r

ILUZIJA, pri.vid, u slikarstvu ostvaruje se na dV6~~Hm . -vrernena vjerov al i da je »objek tivna«, ist.ini ta i u s~d'ad~ s di~

.zionalno] .ptohi iluzija trodimenzionalnosti, prostora 1 'njihovim iskust.vima. Neki su kr-iticari tvr dil i da su o:~e sl i ke

, men a .pomocu Iinearned koloris~i(!ke' perspektive. kao i " nasl ika li Ijudi »bolesna .vida«, no svega desetak godina ka-

dela,cijom' svjetlaT slene, I it ·'ieljefi.nla se.ostvaruje .": . snije, ' taj,»bolesl}i~,. impreslonlsticki na~i~ gtedan]~.\ postao

.proSJ.()rn~ti"·:p<>In¥U perisp~k.~ve. l' m~e~~clj~ ~o' ~' .. :::.je dominantni ' umjetn~cki:.»po~led .na SVl]et«:. GOdme 1~74..

• dom pozadine, .gdje se udaljeni predmeti ill pejzaz prika ',: .. impres ionizarn se pr icinjao kao totalr:a negacrja realnos~l, a

osve ploSno; gotovo .graficki._,' .' " . 'vee 1890. ne. sarno ·da. se 0 irnpresionizrnu govori ka.o 0 Jed-

.' :- DMPAST01ta~.··-' mjesavina), o?i~~~ d~beo narnaz , . noj varijanti »realizma« nego se vee jasno ocrtav~Ju ostaU

bore ~koji . se reljefno izdize na ShCl,_, suprotnost glatkom. . .. , {"Ir avci njegove riegacije upravo zbog .te. povezanosti u.~ realtankom ,.lazurnom« namazu. Javlja se u kasnoj renesar ... o~,. " nost. I. je zaista u mnogo cemu kr ajnja konze-kvenclJ~. one

baroku, romarrtizmu, impresionizmu, .ekspreslcnizmu vizuelne empirije na .kojoj je evropsko ~likar~tvo POCIValO

Irnpast je ruvjetovan temperamentom autora i duhom jos od XV st.,_no u isto.vrijeme on zn~c~ 1 prekid s to~. sto-

.' .obicno Izrazava-prevladavanje spontanog, emotivnog u ljetnom tradicijom. Osvajajuci neke -jos ~eosvoJene Vl?OVe

za- razliku od precizne tehnike .Jazure koja zahtiieva . ~. realnosti, -i. je sve vise. zapost~ylja~ one vee davno ,~~voJen~ .

.. '. , . ,._. ... ", ' . .:- -. ., . '_G.~. '. ' .. - e·i !"V. , :, iz. '. e~c~ 1.

e sv'e ° iskl·.1,.LC,io -z svo a stvaralacko _stt,mk~v~ ra-_

·~~4-~~~~~~~~~~~~~~-=~9; cionatna saznanja' o.;svijetu .. Sve , do .Irnpresionizma .slikar-

v ..... u ..... \.,l s vo j-e bilo redena si~ vizuelne empirije i drU'gil_l SB-

.~r;;~~;:;;;;!;~===~:t=-=~ znanja: oku koje. je vidjelo tek povrsinu predmeta ,p~ldru-

pravac uevropskoi .. likovnoj urn] iiv~Ia:su.se 'iskustva ruku, koiasu govorila 0 niegovoi t-:r-

·~~~.~s~e'" ~j:'::a"v~.1J~·a""u"""'posljednjOj· eetvrtt XIX st. Sam, doci iii t~ziru..·· Slfkajuci samo' yizuelne senzaciie, irnpresio- i

... skovan je.isprva kaovpogrda prvog zajednickog javnog i nisti su se u biti ogr anidili na analize bez sinteza, koncentrt- !

... tupa (1874) sljkarske :grupe, .koju : su sacinjavali C. 1'10 rajuci se sarno na jedan vid. real~osti oni su sv~' .vis~ zapo- ~I

,,(1840-1926);' A."Renoir (1841-1900),' .E. Degas (1834-1917), stavljall . .. njene ostale vidove, a tirne .su raza~ah 1.sl1karsku :1

Plssarrr, (183'0-1~03); A. Sisley (1839-1899); B. IvIorisot (184 . iluziju realnostL uopce. Naglasavajuci Izru S"Y,.i~e.t 1.. a ~

'"1895) i to' ria' temelju jedneslike, C., Moneta, koja je uz . 'ovrsinama R·redmeta;;. i. 'se odrekao njihovih volu~nen

slov .'~Izla~ak sunca e .imala dodatak :itimpresija«, no kasni] stru' ure, a time' ujdlnoi 1 uZlje prostor::a_ nt! lq1¥. I. rie

su ga ovi slikari preuzeli kao naziv svoga:pokreta. Prvi, samo a vodi prema 'dvodimenziona nqj, losnoj ~nte['preta-

. i neki kasniji isttipi :timpresionistq4: Izazvali su PE? sa~o ciji rea nost'l nego 0_ uzima pred~~tima_!.. njihoy CVl"~ti ~on~

tar otpoekr-itlke i »sIuzbene«. umjetnostfa k ad em i j a . UVb"!.",1 Snka UCI U prav11u rnr :)'a1na »crstl « boja, bez crteza 1 bez

i sire javnosti. Bila je to zaista .nova 'slfkarska vizija sv_ cvrste kompoz icije, unpr€:slOrlls ..LEa~lasa'y.~ju t['e.I!~(H~

. koja: se jayila" na ' impresionistickim .. platnima. Nisu to. . arakter s vo e ViZl.le svi]eta, namjesto Iluzije prosto~ru..

'-'nove>'teme; nlti "pI'i~azi jos :"nevidenih';,kr~j~va, zbivanja ilifCafu iluzi 'u yren:ena, .jego 0 esK~~cno.' nez~dr~~o l?rg_-

. 'ljudi,\ne'go slike'dobro poznatih.ipredjelar-Izletis ta uz Sei icanJe- .osamdesetth godlna XIX st. 1.]e 'to zajednicka z<:\-

gradskih tiiica,"'obicnih 'ljtidi"i stvari.: . .-sa~o;.sto se n,a stava "niza slikara, koji su svaki nasvoj nacin trazfll no\'~

" platnlmabanalna .realnost jayila u .posve'tnovom-vidu. izraza'[ne .mogucnostt. No.ipromatrajucl njihov razvitak, rru

'. sjana .neocekivanim- bogatstvoITl.boja:'A' ~prav'o:·te,· Zii;e rnozemo Iako zapaziti kako je njihov impreslonisticki period

.c·i njegovi neocekivani odnosi :zbunili' su L'posietioce. i krit] bila tek prelazna . faza na njihovu putu odva ianja od real i-

Ove boje viSe nisu :bile jednostavne, - ,.to_k"a:Tri e' b 0 j ec: sticketradtciie. Neki, doduse •. nisu.rukada poslfdalje.vza nj~h

bijeli junak na cesti odrazavao re m . nriu neba,: po . L nije -bio sredstvo mego cl.Jj,dr'l.lgi su posl i -dalje. 'i dok je

,»._ .

I. -,

.:~.,

.....

: - - .. ' ..

'J

:'.:",), • I : ~._

r/',TNTEJiJ-{OLUMNIS} razmak iZ~)1c(;u dv a :'-1 up;:;>_, ;r obicno mjerj od njihov in _ osov ina.

\ " iN v, kr atica 7..£1 »invenit« (lat., iznasao), koiom se

!jckim Jistovima obiljezava -ime umjetnika koji

or:~ginalni . crtez..... , ,'''_ ' ,.' . 1 ' -.' .. r _'." ,:

:.,_mSKA 'pMJETNQST,'VI,.VII_ i VIII st.,Krscansiv:~~q" _ '- i,:'VI: 'st. prodire u Irsku.Lnailazina-plodnoHo. Stanovn . '!'lrske,'ziVi -: pastirsklm zivotom "u <rodovskom . uredenju, _

stoji poseban sloj ucenih-Tiudt rr: slruida~ pjesnika.· _ WZ&.!,!g.1ll9 ,'alaca zakona .. Naein zivota tih ,." Ijudi-. -veoma s1i~i na

" ~ivota egipatskih pustinjaka i zbog toga se vrlo brzo hvaea monaski pokret.: Mnogobrojni su manastiri, , zgrada celle, gostinjske kuce.vblagovaonica, .radiouica okupljenih oko crkve, - orator ija- 'pravokutnog tlocrta .. c:t:.;~~ ....

1 , sa ostan 'U~_U_>l.A.u.u._..L.lULUA~~-;J

~jn!i}.JJir)la mG('j} ~irokn putFku, ;-..1aiic'D8 cr k va jcz_u~:~'l-:(1Y. -.redo II Ge:-.:u II Rirnu (15GB, ;:::ri1_ VjgrH:la~. 157:3_, f,,<:~?& ,G: n__~, r-'I'l",'j',l" 1'(: svih jez uitsk ih cruava : sirok }edn0D!'CCm

f""'\JI \UI _) ... c .... , \.,. w ._ • .,;'.... •

, ~RZ-Stor s transeptorn i velikom kupolor~ n~ kl'lZl!':tU. m2..'~'~ ~ ", b'avo!wtnih kapela na stranarna. Duh )~zUlts~e 'U,m)etnO"l,L _':, je eklektican i intelelttualisticki' spekulatrvan, sto )€ kar ak-

:,,( tcrrstika i sarno -reda.

JON'SKI, STIr.. jedan od stilova grcke ar~ite~ture, na;"1 -, --,., -"'-'(5j-'r>fi11C( pod maloazjjskhY~- utjeca]em. Kar~akte.. lOO po SV 1-' " ti "'k ti 1 clana

: rj~tican je ship s bazorn ko ia )e kod a It: og ipa uvo <

a 'kod maloaz iiskoz t roclana, Stabto stupa je kanelirano sa

.... - ...

; -.~'.

--I{apitet jonskog, stupn ,,'

: r .

,',

neg - izraza;. " \ .. i" . "-' 'IiOKEFALIJ~ -·(grc.),· nacin -kompozicije Ijudskih . U Iel)ehma iii sikama; - -sve glave su prikazane l-':,~

".visjni.

,.-

~, ~ 4 k a n e1 u r a~ Kapitel se sasto ii od· e h i nus kim E, , .fascije . S v 011.) t a-m a i abakusu. Sfut_(lvi. ~?~se-- a r h ': t r a v 'i f r i z", ukra sen ' reljefitna:' NaJ'I)OZnatlJ.l h.ramovl . jonskogstila:' Filipejon u Ol irnp iji. h:~,:! - ~(~tene Nike 1 Ereh-

.' tcion na a{enskoj. Akropoli, Artcmetzrfon u Efezu. ,

, JUGENDSTJ ' ~~jetriicki_ pokr et koji , se pojavio u M_~n"611enu oxo ca,soIiis·{·_:cJugend{<"(jz1.~~.j '0%. 1.~?6 'g,) (v. SeCHlJa).

. ,'. -t ~ . .. \ I • ... •• . • ~. - .

':' ~.'~"',' . J " .,-l;,-:" i'::~~:":'~ e •• ;~:;,~ /J;~', i-. .. • ,_';' ':;d

. JE.ZU~~SKI STIL, ,tim ,n~;);oni'})l;ii;-~;~~~~i~~,'~"~~ .. :,.~:. .':~.:\:', '; '-':-L,~-:'.:,:·-},.,\,· ',{ .

"roknog 'razdoblja"programatsko"k:otistenje' . ':'-' :;:,~i.:;,.'" :'::>. ,~,:'~ ";;;::', - "":: ,,'

;';'iajnih -sredstava vezano uz dj~iovanje;"'reda' j .... " .. I1..... ~11!':O-::''.,'H·'' ': _'r.i ""-~' .;; " ,.f,-~~:_J :-"' • .' ~ -, .,:., • _.;,

, vaca).: J. !5 •. odlikuje se raskosju,·dluzionisti~ke ~-d€~k()~I'acjj ': ,:. :'. '-:'~ ',' -' '-, ' "

, praznom. patetikom, bljestavilom, -: ,_" - ,~ "'-<.:_r,' i~ ALEZ::: (l~t>calix'Posudaj,;' 'n~}vazniji, pred~~t:u krsca~-

pretrpanoseu, Jezuiti 'kao,' .glav~i':·7 nO$ioci" ::pio_t~ C~'J-.l~ll<ll."~JIC :.. '- :-i!'- ~~, ob "~dtl.Ve«c)'d ',raIiog \ srednjeg vijeka. ~a~~zi - se ]Z-

.iazVijaju - takvu reprezentativnu Wnjetnost "kao.': ,,"'.,~;;~dW.:· , ~:. '1~rrt~nith1 'metala'- ~t'njihov "osnovnf"'oblik 'ust.alio

puritanstvu i siromastvu protestaritskih' crkava:;' a _,~~ ~]~o~an~ci. :~. se sastori ~d tri .osnovna d ijela : podIiQzja.

"meno nastoie zaslfjepitt i J)riv'uci ~l;dp.T-n- ,1 hr.d<>t-.,'h1';"~

, :

. "

I .• -:

, -", .1

".

. '

" • r ~ .. "

'.:

.I , I

1

, I

i

kduzn',)g ili polrgonalnog oblika, drske ukr asene obicn ... prosiJ'enj.em u obl iku [abucice i same posude (cuppa) u obl iku ';' ldevka .. ili zvona. Medusobn i odnos ovLb dijelova mijen ia ;" S€ tokom vrernena, a ukrasi kaleza se m ije n ja ju u vez i s ,<' razvo iern gojedinih stilova .

. [KAMEl§o DOBAj'v.: Paleolit, Neoht, 'Me~olit. "';,

, KANATNA GRADNJA (njem, Fachwerk), naein

'pn,'.ko-jenl : se iton:strUktiVni ' okviri,:koje -stvarafu :, Clrve.l'l8'.\:l ~,~ ispunjavaju. ,glmoni' iIi opekom;·,'pri '.'femu: drvena sir'tikCija ostaje vidljiva, a .njena- je 'povriina' cesto reibapjaina. U nekim podrucjima " Evrope (napose . u: ) Nje-, mackoj) ova) nacin 'gradnje trajao j~' ne samo tokom cijelog srednjeg vijeka nego doZivljava pravi procvat tokom XVI XVII 'st.,.- .kada su . stvoreni citavi" potezi gradskih ullea. s kuearna izgradenim na : tai 'nacin" (Hildesheim.. Braun-

schwei~ , ." " .-' _,' "

.r"KANDF:&ABERJ.(lat> -,' svij~Jak~,· ye~iki s~6jeci nJ~Vec'oo ant~'predmet um-jetmCke '(plastlcke) 'OO'ra(le.,'!"

i [KANELURA~\ vertikalan Z1Ue~, in. brazda na stubovirnac

i st4pov~:",K. se prVi':nlrt;' javl~': uJ~grCkoj'arhitekturi i 'to k()(f;:t d .. o.:i~itki.Q'.g'~'-',s f'u p'~" ~KanelUti.IDa:';,se' ":'postize' dojam lcikoce-' 'f' vltkosti shlbova ili "stUpova.:' "."'~" ~'" _- ,.', ~ .. /,!

.." - ,W~N''':(;ri·,-· '~ie~;" 'Pr:~~O)::'~,~'~.~hp ;,~de~,lnog' ~edu-

sobnog- odnosa pojedinih dijelova, i 'cjelina. Prvi k. javlja se. "u grcko] umietnosti i y"e!.~. se uz ime kipara .Polikleta (druga polovica V,:'st. pro n. e.)~koji je teZio da tacno odredi idealne rnedusobne odnose pojedinih dijelova .: tijeJ;i, odnosno odnose. till: ';c,iijelova' prema cjelini, Jedin ica Polrkletova k. jest udaljenostrod brade do vrha : glave, ,il dulj~n~/ idealnoga 'tijel a treba da iznosi 7 ipol takvih jedinica.Po1JJ~let jenavodrro vprikazao ,svoj k. u liku ·,"mla-dica koj-i' ;'nosi koplje: (DOi"yphor~).:tak<>;,~a se ta .skulptura, poznata '_t-,viSe antic-

nih .kopija, ,naZ..iva i k. , ' . I ," f-_, < . ' ,

• '. ,. t '. ,i ~. .' .,.. -.. _-.

~.'P' :px:~sirenom' smislu pojarn .k, ·tipqtr~ljava se i za 'neko

uzorno djelo, pa zatim 'za nestostO treba da predstavlja prayilo uo~,(v.· Proporciie •. '~od\ll).' ,

-, .. ) .' .!. .' , t; .. : .":. . _. • •

,7.'"KANONSKE r, 'TABLICE, tabelarnt.. pregled . odsjeka' , \! srednjevjekovnim. rukopisima evan<1elja.':Ie, t. 'smj~tene".' su , na"'pOc,etlni i-ukOPlBa, a 'kolone biO~Vcl:' stcihica uokvirujuse s(~p~~, ,~~ji :ilOse, ,oble luk()ve.:~C>s-itD"~a.kticne' vI-iJednosti k: ~' ~vUaj.u ,i, omi]jeli'dekora-tivni Dl{)tiv Pri ukraSava-

n:}U's~njovjek()vriih iuk()pisa':-' (,t~ ,,',> ,., ,'"

}{::,:-':()l-'."\", PGSU\)~~ 0Q i1j<!O~::'ll'Ci S 1)0.1\.1'0\'0111 U c,'':'!:;{1.l :::;'.',.:.tinj:;i<e ili Liudske glave u koje su se u egip<'itskjm; ~:':,,)br.j-::am3. srnjest a li unutrasnji or gani murnificiranog PQ-

1 KANT(H)ARosl ant ikna posuda z.a pice od pecen e g!ine, s dvij~ r ucice, ponekad na visokoj nozici.

_K rKAPELAl p-kvica ili zasebni dio crkv.e S oltarom. -Ka-, pele seoblcno grade 'na obI' im~ po selima.,na privatnin1:\

p.os lma' '. e OVlt.O se ,.nalaze u 'srednjovJekovnom b u'

. . eno su pravokutne sa

<J.psidom iIi bez nje, ali i razni centralni tipovi.· U crkvenoj artutektur i naste . broj kapela u vezi s porastorn broja i 'kulta svetaca (prvotno muceriika); u ranokrscansko vrijerne u cr kvi je smio biti samo jedan oltar, kasnije tri (u apsidarna), a zatim sve vise. U, francuskoj romanici »vijenac kapel a« cko apside, koji sluii rasclanjivanju kora, nastavlja se u gotici, .kapele i uz transept i bocne stranetbrodova; »je.zuitski« tiP crkve XVI stolieca (ll (lew, Vignola, Rim) : jedno-

brodan s nazivima . postranih kapela.: '" ': I_"

t/ tKAIiiiiJ _ri~rnji' :di~:-:,s,tuba iii ,stupa -Pl~~~iad':obliko-'

• .' t.... _."' •• , ...... _ I • r.. ': , '. ,_ .. :-. I ~ \

van, ,}t-oji :izra~:no ilj, preko ,- ::i m p '0 s t ,a : I?!enoSi ':' teret. na " ,

stabl0 stupa. Nacin, plastickog oblikOVanja:':,kaPlteJu .mijerija - se tokom razffih _ stifskih. .razdoblja. .Najrarrije kapitete ' susreeemo ti'~€ooipa,tskQj.UrriJe#loSti gdje su jl:ijcdte oblikovani, poputcvjetova Iotosa , iIi paptrusa . .-u.,razVoju .kapite'la nard";' cito znacenje pr ipada gi-ckima '{v. Jonskt," Dorski ,i Kormtskt stil) , -jer su ti oblid' kontirruirali. . tisticljeCihia\ ~·tf "rimskoj umjetnosti javlja se jos jedan .tip kapite1a .koji takoder dugo

-kontirruira, a, .to je .~ C? m p o.z i tn i k. U' kasnoj antici ve.getabilrri i .drugr. dekorativni -elementi kapltelasve s€ vise stfliztraju, i' jedino .na podrucju Brzanta dolazi .do form irn nja nekih ,novlh'Qbllka (~:k05ara~ti«, ;tr.3.!-~ni«; ~nabOr;::~1i«. ~cipka,sti«. k.). '~a"evropskom zapadu riovi 'tipovi kapitela jav13aju· se tek u :foman'ici 'poeev .od 'najjedrio~taynij~ gotovo geometrijske forme ':(k'OCkcsti" k.) -do kapitela.' s"Jiguram,im reljefirna. Istovremeno -, do'lazL. i do, prve ob~oV~, .ant'!-'knih , tipova. kapitela:~"U "gOtid"prcVfadavaju "kapitefi s 'Itsnatim ukrasom, eesto . .s_ ~lemerittriia Iokalrie flore - (list vinove Ioze).

_10?, renesanse dal)e',~r~r.~d~va~u opet allti~,io~i8i, kapitela. .. 'KARI.JATIDAJ 'ime v-dolazt od grckog grada Karyai u :kome.' '~U J' ~q.im' pooorkama hod ale '-djevoj-ke noseCi na , gJa~ama kosai-e~ U' a;hlt~kturi su .karij8tkle' s:tat.u3rni prikazi

~ !

I

OJ '

...... ' .. '

klj.~,('p.:::i-:jm, pr.ip i suj uc i nj iho vu lzl!l'ac1nJ'!',_ mit -' .

_ I _ •• J!:: K1111

-110 K :jdopi ra. .

V Q\:iMA] 19rc, ,kY~ll? val), dckc~,~ti\'ni Glemen~t 1..: '&r!"koj": ~',~,:;'_e!(t-..:rnC-J P.lC:st:Cl: usk i niz st.il iz ir an ih listcva ~~·(,C·.;jKOg III ::GiF stcg oblika i pov mut ih v rhov a. . ..

KIST, osnovrn slikarskt alat izraden <Xl drvene drske

snopica, .iivotinjskih-dlaka. . '. 'i:.·;

f KLAsI~F.~ZiV r naj~~iij~ ra~doblja' gi~ke urn' (druga., ~~ ·Y.·st.. pe.n. e.)., Ist(·.poja~':.UPotrebljava. i za razdcblja .drugih stilova;: napose za. umjetnost vis 0 k

r e n e san s e' . :.' _ '{ i '. ":'.

~l-~UST~J pravokutno.dvoriSte o~~t.i~n~ ~atkritim hod .elma - C wi Qbhk samQstanske arhitekture na-st.ao~ . )( ~zravnorn oslonu na peristilili tip an IC e adanjske .vile.

Izgradnja klaustara otpocela je VI, -st. kada je sv. Benedikt

"

, "

. ':,,'

:; ... , -.

''-''~'"'' ''_ .

'! ., ..... : .. ::", ~~;·,::~[:~~:~~~r~·· t~:'~,; ";~':'-~~;r~l'

Domi-n:ihtn;ki::.~~1Mstan"u Dubrovniku . (XJy. d~:XV. st.)· ; -,

.,~

,'ti··.)ve::> no v.u or gan izuciju moriastva na temelju zajedruckog ;i.: 'lola, a prvi k. na evrop skorn zapad u bio je Monte Casaino ()·~9). Ie. ~e oblcrlO gram Ul. juiOtt stlatlLJ crkve 1 lZ n e 'ovth :I:itkri'.'e!:ll~l (10 nlt\:a u~az, se u voranu za o~upljanje menrh a \t\:apltLlL, ZClJ u er<:LOrlJ), spavaon;cu--(dormitoriJ, i lioteku, itd. K. je obicno presyoden, 'a ~egovi se hodnici" otva1'aju p1'ema dvorlStu nizom arkadiL

WUCNi KAMEN] zaglavni kamen na mjestu ~anja r~ a' krizno rebrastog . svoda uprasen biljnim, .iivotinjskim.

iii. .Ijudskirn oblicima.va cesto i grobovima. .

KODEKS, u najstarijem oblik~, u .antici, spoj drvenih plocica pr iredenih za pisanje tv .. Diptih) s rupicama lIZ jedan rub, tako da su se mogle povezati. Taj naziv prelazi kasrrije i na ispisane Iistove pergamenta, a u. sirern smislu na sve rukorn pisane knjige koje nastaiu.. od . kasne . antike do pr<?n~~ska . .stampe ..

,.: K<;>LA2 '(franc_p'ap'fers colles, iij~~lj~n(.:!~·apir):;' 'Siikaiska tehnika 'koju: su :1912 .. g .. primijenilt -P, ~a:~o (r. 1881.); ;G . Braque- (i887-' '1963);'" Braque .. Jje ."izrezane.'j;iovinSke papire lijepio 'ria platno povezujuci te fragme~te.'·u:··CjeIlriu··.'.pO-te:'; zima kista : i rnrljarna baja.· Kasnije su , i 'Picasso i :BraCH.l.e upotrebljavali korriadic~ tekstila, drv et a' •. kutije sibi6t, pijesak ·;te takoder l: .. I~pili .na .·.piatno:' "I'orn ·'tetHiikom·;··su·· se sluzili'i drugi slrkz.ri, narocito J". - Gris '(1887-.1911) :.j=;'Hans

Arp (1'. 1887.), '

.KOLEKCI.JA (lat. zbirka), ~birk~' ~ u~j~tn[t;a:"~e' kolek:' . cije -nastaju jos u doba helenizma . a' sastoja se -Oct· 'grcKih' skulptura - 'ortginala i kopria. Znacajnc ·'Sf.i', renesansrie, ni kojih su serazvili.rriuzeji i galerije.;·

1ot~!:ONAP~ (tt;":~":).,~ . s~~;~~a~~;~red vorje sa, stu-

•• ,. t,,,:.: '. j .~}

KOLORIT aat. color,. boja), "»obojenos't«; opel karakter

slike ,-,S obzirom na upotrijebljene boje, odnos sVfu,··tonova . bora ria. sli-cL~Obicno" se .. govori 0 -koloritu S .obzirom "na ono "·sto -prevladava: »hladan«,. _»topao«, »svljetao e, ltsvjeZ«,.· ~jar-

~ki«,-~~tamanf:-...' '. _. , 'J;(-;~' . :'" .. ~". - . .' .

-" , ~ 'f( " •• ~ • '. J - .. ~ -~ •• " ~ • ,', t,; " I. " .. -

:. KOLORrz.AM, u 'sltkarstvu v prevladavanie . ittaUivaoj~

Y bojOOl' S obzirom na druge elemente r sllke (lioija' Itd.). '"

71

, '

(lat.;,_5astav, SP0j), r aspor ed i' odno s djjc--

"'i{n~' ~""a-n-e~~-, -c""je~l-n-e~.-:~fU "slii{~~:~i.vu: "ra~pcred obl ik a i boja m{-':_":~ dusobn'o i,':~:obzrr9'm~b'a zadanu vpovr sinu (kadar) ; u kjpal-~ stvu: raspored v91~~~e-~a'~'T's'lipJjiria- u 'prostoru (sag leo iv ·Sd.,mo kretanjem ok~' '-;i{"u1ptuI:e,-,~prbinj~Tljiv::; obz.irorn : na '~L~- " jaliste);' .'u 'arhitektur.i:.'_odnos _J'elemenata.: ria ,plohi (otvcra .

. ,0.t f' , .. 1',1. • •

arhitektonsko-skulpturalne: dekoracije) .Qd:n9s.,_IB~S~ :_}zya

" i pojedinih ;:pro-stora ,'j'zn utra~~:~ .~ sagtedivo ,s?-mo' kretan ': oko (:unJtar':djel~'" (grati(;~h,predociy,o: ,tiocrtom - i: pres] ", K. je vazna estetska kornponenta i.u svakodnevnorn iivot na primjer, kod :'raspo'reda ~amj~~taja u stanu (vunutr asn

~ I" ......' I I .

ar hitek tm-a .. );, eksponata u izloz ima itd., "

. - .. ' "..'" ..:_ . ... ..! u ::. ::.. _. ~ , • • .s ; ~ •

S obzirom -na- osovinu ... 'po~,.kojoj "se "eleinenti sjeia' gr up i

raj U, kompoz iciju n'azi.\:-,a~~'., :~sirriefricno~ -. ~dijagorialno~ . »elipticnorne, »trokutnom-., -ltd.,K. ,,_moze biti ,~staticna« "~l' ~dinamicna~, ali dobra kornpozicija 'je uvijek :~ra_v'not~zen e (u prvom slucajurilvrlOtezC\' masa u drugorn ravnoteza tsrla)

,\ U ~s] ikar~vi{ j~' 'kotr{Po:ii:Cioilfiihhem'a" pojedinih 'tema, ce%to" 0' Q-;!iHI .. ,: ~den~,. :i.ikon'9gTa'fljOm. _'·:K.,;(j~':':;o.d~e·dena :i. <opeim I st .. . " , .' ~ ~ij'es.ti ,,:-r~odposo'm!·;:.·preiri~,',;:rsvijeiu; "Zb;og'i toga u poj'

~. , . - ~ ,,' '_".' /'-: ,- t." _.' '",', .. ", • ,._ . . • ,". 1 ,

razdobljima prevladavajuvodredene 'norme,'.- horizonta

, -. , ~ • • ." ~: '." • :;,_. J,..,:, • _".- • • •

'perspektiva. je -, npr<",i ~ompOiiCio'n'i elemenat, .. u rornanici .

. :pr incip ':thijer~r,h;ijskog~~', ~rasporeda':-:'-isp.~ljava' u podredei ~

,I ' ", ", '.-,' " , . '

kornpozicije: relj~~a(-" obliku arhitektonskog okvira (»)zC)k

kadra«), za renesansu '''je"::' tipicna ,. trokutna kompozrcior.a t 'shema, za, barok dijagonalna ito. ' . .

•• ', •• r "a - a' ,~ ....... -'.. ..' t_ t. t •• ..\ • i

,LKOMPOZITNI : KAPITEL, I ~ 'u '. ~ r~sk(ij ,'a~hi tektur i ,", ce-~'1 0 upotr~bljavani' oblik ',:,kapite_la nastao' kombinacijom j{}nslwg

. -., ..,.' \ .' .. , t-'; 'f"

i korintskog. ~ " "" , "

".-

" ,

.'KONFESIJA::: (lat . ~:confess~o), .grob mucemka-cili-,

postavljen ispod glavnog oltara crkve, "obicno s-polu ~~,.""",.",,","

bodnikorn, oko njega, koji. .omogueava. izravan prist.up

'.--~ ,K~ip~)~:;~;",',':'r':~~:r:~ '~t;>:,I:~~~"_·~;.,\r~:;~,;: ' .. "',:" ;',., .. ;',' TL::~,7;.;Z.~::_":

. JKONHA{ (~cko.-'l~t ~k~ljk'~):'~.L"Poi~ii:upoia a'pside; '2 .. nB;f '

, '·tiONsT;UKCI.IA) :.i~~hit~ki~~~~~·t::i~i~l~~:~ akti~rii~i·~~~t~'r.'

sif a gradevine (nosae -' teret -" potisci), za razltku "od'· :pa-

sivJieo'ipopune~;"opna.(niembr~ltlaL~~~ ,i pridodataka. ,Su. .

host: konst'ruktivnb :~~"dekorativri(}.'· Kon'struktivan' "[e

,'_' ._ ' .' '_'.' __ ,,' _. _. '.' -. f.'.. ..~ r .... ~, ••. , ..... : .... ~:_+-'~ -. ;:: ... ~.: '_ .

'''Ii'

v »

, '--

• ~('_. 0 ••

e·lfmen;:,\_ J{0ji je .~l;,,~ji::ki i t -hn ick i D(>(lp:';(,d;)11 o a bi gl'(1(jnJ~ (llDRStrukcija) mogla st.ajati. G~'~6evinske kon~.tr~kcjje r az- ";6. };i":!t,e su po obl ikov anju a uvjetov ane mater ijalima (drvo, !!'.etil, arrni ran i beton, cig la, k arnen it-do) i stanj em tehrike,

t radicijorn itd. Priroda mater ijala (otpcr nost na »tlacni« i »vlacnl« pritisak, elasticnost tezine itd.) i funkcija gr adnje diktiraju oblik konstrukcija, ali u osnovi oblik svih konstrukcija uvjetovan je otpororn protiv gravitacije, Osnovni t:}ementi svake konstrukcije su »teret.: i ,»-nosac4C (sila) (greda

i ,stup; 'svod iIi strop' i zid Itd.). Konstruktivna nuznost do'.:odi do niza oblika . (npr. bocni potisci svodova do kontrafora), ali nove konstrukcije nastaju kao rezultat odredenih socijalrio .. histor ijskih potreba (moderne . visokogradnje) i raz,.'oja sviiesti. U pojedinim razdobljirna konstruktivni dijelovigradevirie jasno se vide, u drugima " se ··'piikrivaju; katkad ie"konstrukUvni sistem osnova oblikovanog principa (antilca, ~irnanika" renesansa), a" 'katka:~ 'je' riegirana oblikovanjem f~sada -i detalja (barok, .XIX··:st)_. 9?~cl1:.o}e .osobina ."kl~sicnjh~,,'.razdobija '~·~vnofeza. konstruktivnog i 'dekorattvnog' .

:~l'··': ' ."l.\.· .. ~.'."o. .. r-: J..'_:'>~_' ..

~: 'XNovhmateri)atL f--'tehnike. dali su izvanredne mogucnosti j::. PQsebnozn~cenje' konstrukciit u modernoi 'umietnosti (v. Koristr-uktivizam), »Parabolcidne« i »hiperboloidne«, forme arrnirano 'betonskih 'konst~ukcija dovode do, dinarnicnog stap~nj~'~sile' i ·terefa. Konstruktivni elementd mosioci su ekspresije' . mod erne ,~'arhitekture;" oblici .. g;a?-~v,ne,. konstrukcije '~elika' i' betona znatno 5U utjecali na neke postavke suvre-

,': ... r ~;:"; .~ :"", '_" ,~ ..... ., •• '_, _, .:' '0

1:l'1ene estetike~,,:~:' "'" ':": '-::.:,~{';:; ',' ,',

:J .c> , .. -,'., r':, .:». 0 "

J.:' KON'STiuKTIVIZAM,'" jedan 'odpravaca u umjetnosti : XX st. ciji ie., osnivac ruski slikar Tatljin - koji je 1914. .otpoceo da ;"sty~ra svoje »konstrukcije~ na reljefirn~. ~d 'r~'zlicitih mateHjal~" medu ostalrm »kontrareljef« koji leo bio .objesen na met~lne z'ice. Nakon zavrsetka prvoga sv ietskog . ~ata ruski, k. izvrtio:1'j~ ;jak:~utj~aj "na njemaeke umjetnike '

. ". ' , .' ,. ,".," .. ,-:',:, " '.

'-'Pevs'ner· Gabo). .. . . ' .. " , : .. ' 'i' ,. '.'

.' \ .' ,

V-i ~ONTRAF~RQ ~otP'orn~ • u ()bl'i~u m~s.i~Jlih ~~l~stubova

I. pr islonjcnih uza zld. ' .

If'. i'_l}ONTR~FORNI. slsTEMI p?tporni siste~~: ~~ji ~. sas.tvji };;{Jd potpornih .stubova .i: potporm.~ )U~{)Y~!,,_.s.~u~ za podupira~'

~ n

)

. ...

:. - '. .... .; ...

• t !1.!; ;.;.:.~, J-,

nj2 ZL·J.OVa Ve·Ji1.19~' visokog giavnog i spored nih . orr:tduva . gcftickih 'crka\"a: Lukovi dodrruju zid u stat icki nesigu rno] <,Ii v .•. tacki i teret krova se preko nj ih p renosi .ua F .. ~:!:~,~-ne <. stubove. ,

. J: . 1

~ KONTRAPOS'l;' (taL contraposto), -stav Ijudskog lik~ ·U ~ "gk pturl"ina 'sIici:kod ·kojeg . .je. teZina tijel~·I.pr:enesena na'

~ . IjedtiU:': nogu;··'~ ~ ie", obitno 'izIazava ,~koJ;CikonL':' . ., . ;': . ~J;: .

. [K04i4J (fran~' '~~na :linUal.;ffi.ijakOja odvaja ·;r;~

kazane . o ~ke na crteiu;' sllel, ·Mote· biti narocito . istaknu tao .. i posebno Izrazafno' sredstvo ili posve zwinarena.

- • - -- 0.- ~ ~"--r

, J

KONZERVACr.TAj -w, '·Zruitita 'spomenika.:

~i'K~~OLA;j'U:~ce*: na :~~~ ~ ... ~og~m llo~~ca iIi .po-~·,

dupira~a '(v. Balk~ 'Konstrukcija) .y.ije~ca (podgrednjakaj Ujedno je i' uki~r~lemenat.;.:U .antic~6tarhitekturLj~naj . ,-~~eSCe'u··obliku,,:sIo.:va'S/a,u·::Siedn~.:jrijeku dobiva' pq~eka

- "k', •• ' -..: .~. ~ .• ~:.'J".'" ~: 0'-' .~ .,' " . ._.. " .. '

ljudske. ill 'Z1vo,~Jske_'oblike~·. ,; ;.,. ": .. :'. <~.:,:~ . \; , ,', .. , .. ; ".;~': \;

. .:. - .' t~;~~~ :~:.: ~: .. i;~~~ ·:~~'!:At. :··~'f~~;~.:~', .. ::f~7 '}:-.~: > '~~~.:.< ~~l~'~ : .. ~. ~ ! l' )~~: ~ .. •

! . "K9P.I.T A: .'{lat. ~tVo)~~ "pr,vo~() ,iri~ti ';"um~lOze~i .'p·rlrrlj·el.' ,ralc, .. ~a~~ije ta~ :.p.~l~~avanje . ~~eg . da~la., .'Najc.esce ~ rad~~ :

studiia.: ~r (~ • .J ..... ;;t'~"4 ) "\.(~J"~1" '" Jr. -.:~ .. \ . \','., .

'., " • - ''-'' :: ,. ,- .' ',",:~ v : ...- '. , :.~

l'KO'in prostor .. u crkvi .u koiem se 'okuplja pjevacki Zb0t:·%,

" 1. ~~ su smjesteneorguljo. -Obieno': je to pov isena gale-:')' r'ija nad ulazom ru 'b~odovima:'i1i' u tra~EiP~u. U ranlj irn k<:\o~~:?

• r i u,:jednostavnijim~.cr~e~~i. ~~de,;inil1n~.pjevaCi.: su "se1.

, okupljalj u svetiStt.i..r'{~tQ_~o~a.., oltarnom prostoru), .. pa se t~ cno &sto naziva. korom, -(U" biZi'ntskim .crkvama fUnkcijUl 'kora bnaju katkada -polukruzno .Isturene 'QOc,ri~ 'pr'o'sto!",ije '_,f e, .. »pj~v~iee«. J i: .~ .. ,-,.{:;. '~~' ,} ., ." ~ .; ,,~,) _,~. -, ;:,.:",~ ~ .. : J, ,'.... _ ". . ~

-. :·:.~[K?l}INTS.~ :$TILI sti!-~~":~bj~Ict.~;:~~r~~~er~!?tifun:~

1e':stup s':bazom :popt,rt ;iollSke -s 'dod~tkqm~padr~tne plotei

.. '(pUnta). Stablo' Stupa~) le "Icitielirano, .~.:24' )fan~i.ini~· ··l¥tpih~l t ' - -.: Je 'sasta,vljen ~od'~stiyzit~Og ,ili§ca .. ~bu.uce ;;,iika~n:fu,s·;. v 'd~ 'u-'·I "t a .ria uglovima '" i ,~a"~i.:k_tfB a. ';:'$tUpov-l :pridrZavaju· a r:h i-, . t.r ,a V, ornamentalno ukra~Em,··triz .s > k,'Q,n::% 01 a.m a: ... K:oje·., .. --'" .-:' ;pOdupiru .'.g e Lz on.' ."~~j~natur :~"k~rtniski', \·:,bramovi'-··;,su'; .. ,

·Olimpeion'.· u At~i; :~hrn\n \1::~'bra'ri'dF~(MRIi\~:AZij~). ~. ,"j', •• ' ~

. " ',' ...

• • t ~ ...

:! I

!\ ,.. )

!,'

~ .'_ .....

... '.'.

_,' I

, ...

, .1

, .

-. .. & -" ...• .., CI.!'!

.... ,_

tl
.Y
.,...
~
~
~
c
Po
<7)
Ol
0 t
~
0 1:
~
0
....
~'
. ..,.
N
. ..,.
..:l
~u
~
. ...
?
0
-p,
.:3
~
..,
,~
~
">
....,
£
s-,
0
~ ./

79

.v : ~KOESKA:~j"EDAL.A).Sjeda;;.i postav ljcria _,! ~_:)~. U crkve na ~OJlma . SJe e SVec~nici Hi redovnic l za za jedn ick ih o brcda ilimo!it3\'a. K, S':,~tazvila:su se iz ka snoanr ikn ih subsctia i u toku XIII st. dobila' 'voj karak teristican ob l ik, tj. dva n iza sj ed is ta, jedan iznad d rugog, pr i (emu se iza s0i'njeg niza uzdize visok ,nasIon dorsa Ie, cesto s ba.ld ah in irna, K. mogu imati zatvoren oblik, ked 'kojeg su pojedina sjedist medusobno odvojena visokim pregradama, Hi otvoreni

.bez takve podjel~;-.,KakQ,' suvsiedista hila preklopna ~~(jer' pojedini dijelovl "oQr~edar:'moraju' pratiti: stojeci), njihov do

,diocesto je snabdjeven konzolnirn potporrijem, na koji oslanja za vri ieme stajanja tzv. mtserlcordiom. Izradena dr va, k. s. su u .srednjem wijcku bilaIbogato ukrasena bariiarna, ornamentalnim i figura lnim prikazima, koji cesto, napose oni "na 'rniser'iccrdijarna..' imali posve karakter. U naso] zernlji ocuvao se niz vriiedrun rezba korskih sjedala ~V~XVI st., a posebnu vrijednost imaj dva. vlsoka rezbarena" naslona korskih klupa iz XIII st. ko

"se nalaze u splits~og~'katedrali., >:; /,:/

_... • .: '\. C" ~ .. ·if -.' ,:"-l.'Jf'

KRAKELIRE-::I', (franc, craquelures), '·,mreza sitnih, vr uskih . pukotina na. povrsini slike, kojemastaju zbog . bo] ~ ,:ili premaz~~~Rj::{~3.· ::, •. '.'. ',: , .: j,~~I;. ~,~k'

,4KRED{J crt~~~:~··!~hnika. ~a' podld~i' i~pira erta = ii."6iU'l croom kredom;: Narocito se mnogo upotrebljavala XV:: i. XVI st.,' jei.':;/.J~~ pogodna 'za modeliranje. Poznate Miehelangelove . (1_47~1564) studije ·ljudsKog tijela rade

tom tehrrikomr > >, ); , . . _ ;-: - .

KRILNI OLTAR/oblik oltarskog . retabla kod kojeg oko -cvrstog sre<i~J~g·,.dijela, izradenogoblcno u obliku 11 prrcvrsene pokretne .drvene ploce, koje zatvorene pokriv ta.j . srednji dio,~a" otvorene predstavljaju njegova »kri Na jcesci oblik krilnog oltara jest onaj sa dva krila, no i ih i sa cetiri i s'est. '-Krilni oltari bili~ su obicno oslikani, i

, .na obje strane, ',~tako' 'da su zatvarapjerii,' odnosno otvar

, njem krila ijenjalf~prikaze. ,- ',: ",:-:-'~g .

,~ ',' ," ... bnica mucenika,

KRIPTOPORTIK~ :z:atv~~eni -t£fjein'j'-:z:a "razltku nade cworenog trije~a u"r'iInskoj"arhitekturi.

- ". ~I·; - ..

KEIZ (lac. Cl'U:<), st ari s rm oor ~'<l's~n",1vd_' R(tI()tth~ /J.ii'; jc bio napr avljen od dva stupa i sl~,zio je za izvr senje kaz ne n';!.j osuden im r irnskim robovima. ~ Zbog Kristovog raspeca rnstajc krscansk!simb'JL lma vise- vr sta kr iza : Ia tinsk: -

. ;l~j!:!dnakih krakov a, g rcki - jednakih kr a kov a, kos i, :;~V.

Andr ijin s krakovirna postav ljenirn poput slov a X, U o bl ik u slova T - crux immissa, kukasti - svastika.

-/JS.RI2ISTEJ mjesto na ko iern se u bazilikama 'sijek~~.:,zduzni i poprecni' brod (transept). yrlo eesto .se na . knz~s~a

, dize toran·. , ,~n; .w _. •

\ / ~R ZNI CV.IJET. :ukrasn! ele~~nat u gotl~KOJ arhltekturt

V§.rnJesten na vrhu » 1 a 1 a 1 W 1 m per ,g a. -', ,

;;,:}KRI2NI svoiiJ nastaje ukrstav'anjem dvaju svodova pod -. praVlm kutem; oznacava se ukrstenirn linijama u tlocrtu, : Kr izno-r-ebr'asti svod ima rebra' na linijama siecista, a 1.1 sredistu »k ljuc« iIi »sklepnik«. Svako od 4. ,trokutna pol.ia

(jedra, susvodnica) u gotici je izdignuto i. pre19~ljeno.~ ~Gr~,'benasti svod« koji nastaje isto krizanjem dvaju bacvastlh '-'ali u drugorrr smieru, takoderje u,os~ovi_~!zni.'"

" {RROKI1 (Iranc.vcroquts), crtez ucinjen brzo, .krstom umocetintr utus iii boju.· Nekoliko poteza .~li .mrtja. u sazeto i forrni prikazuju-predmetd izrazavaju dozivljaj:.,. .,

, (KROMLEH kCromlech)~' k:ltsk.i-' naziv, za : !UuZn~ .post~vljenekamene blokove vierojatno s ulogom zrtvelllka., Potiecu iz neoltta i pocetka broncanog doba'v.priI?ad?h~, tzv. ill ega 1 its kim .... s porn e n i c i m a, a naroclto ~ __le. ~no-,

0'0 nadeno u Bretagni i Engleskoj ,(Stonehenge). ' .

e- KTITOR, 'osnfv,~ci neke zaduzbine," darovatel]" nekQg urn 'etnickog d iela (v.: Donator).

KUBIZAM <iaC kubus kocka), nazivza umjetnicki .pr'avac 0]1 se .07. "g:' pojavio' Picassovorn slikom »Gospodice iz AvignomioK'.' 'Izraz je' 'upotrijebio neki kr iticar pisuci povo- dorn jedne Br aqueove slike da je to .sl ikanje u ?>kockic~ma,~, K. je nastao pod utjecajem Cezannea i upravo otknvene

, crnacke .plastike. , ';, '-. ,. -- _ ., .'

,K. zriaCi pojednostavrijenje objekta na os~ovn.e geornetr ij, ske oblike r azbtjenosftforrne.: simultano pr ikaz ivanje pred-

- meta vide~ih' s vise-strana. To -su karakteristjke prv~n5tve~o ,- tzv." analltickog ~kubizma·~ (1910-12).s glavnlmjpredstavni. cirna . P. .Plcassom (r.~:1881.) i G. Braqueorn (18S~1963)'.

"": Sin-teticki kubizam (1912-14) forrnulf rao je J~ Gris (1881 '>"'-1927) .kao postupak '»od valjka , prerna boci«, tj., slika sa

porri.ponira,~"od;~geoqi~trijs~ih Iikova, plosnih ~znakova., Kad

. . . . - . . ~ .

81

je djelo .gotovo' 'postoje mogucnosti prepozn avanja objekta : putern asocijacije. Sinteticki; k. je u biti a p s t r a k t n a!' u m jet nos t jer pcl azi od apstraktnih elernenata k pr ed-" metu, a ne obratno, sto je bio postupak analrtickog kubizma .; zbog toga bitno figurativnog pravca. K. »umir e« 'i92L, ,g.;' odnosno .transtormira se u dalj im djelirna Picassa i Braquea.y

'I "

j KUPOLcl oblik svoda kojirn se 'presvo<.'1uju, okrugli, ~draticni iii poltgonalni; centralni .prostort. K. U ·.pravilu

o'blil(jhplje "polukugle, ,:a -moze 'se, ' izravno na

dovirria ni "i se

.,gi kr,n:::trukrije: ~'n dan t 7 v jJ: to t' Ow p~1J GVit,'ct_' nOJ~

,z.!1ilcajnija kupolna gr adnj a bio je drn:>ki Pan teo n (Pl'O-' mjer k. 39,5 rn), u Bizantu je najzriacajni ja konstrukcija k, oil", u H a g i -i Sop h i j i (5 prornjerom od 32 m), a zna- 2~"jne su kupo le" f irentinske -ka tedrale ,1. cr.k_"!e S:-,. Petra 'u Rirnu (42 m promjera). ,r,.aznom kupolom nazivamo .svod kod kojeg se, .ohlik kupole postize stepenicastirn izvlacenjem kruznih ,poj~s.cva kamenja ili opeke.

. .;. '. ".~.

• . "; ,t ';

. • I' . :", : .L'a'biri~t~"kate«llrale··1L R.e:!t?Hi)L , "

I ".

.,

1!

, .. , "

L

. ' ~

LABIRINT (grc, labyrinth);' legendarna palaca na Kreti koju je dao izgraditi kral] Minos kao boraviste cudovista Minotaura. Njen" graditel] bio je Dedal. Hodnici palace zapletali su se take-ida .se neupuceni pcslettlac u njima iz-

1 '..... .~. , . . • ," .l_ ·.\1 ., . ", .'

I •

...:" ......

:--- ~------ £L

;' :.. _ 4,."

l 41.! :

r' ,

... i" ~. j. - . # , ••

',' .....

·r

'. .

.' ".,.~ ~."", . .' ..

gubio.' Arheoloska 'iSk~paPj;i 'na fueti otkrila s~' u KDososu rusevine palace s takvim .zamt'~enim hodnicirna.' Istipojam upotrebljava se za zamrseni geometrifski dekorativnr motiv, najces.~e . U "obliku k'ont.in\lirafl~ spirale,' koj-j:_ Pred~~vl~8: u

,> ... :;~;;.> ,biti sjeeanje 'na.'.~&ku·'palaCu. ~l'i.m; mo.tivom,~1.lkr,asav.ali

',' . , .: : .-. ,<~, i~l".. ," , '-, ,~'r - .' \. ,;)1 .. )'/___ "su,,,,se ,.ter-to podov,igradevina. U .gotickim katedralama roo-

a) 'shema konstrukcije :kupole' p61Jwtu' Pa-ndativ~; ,'b) 'x-n'e7Jl~~~. ,ti,vyla:birin:t:a' na 'ipOau ;~n0~i u srediai lik graditelja ilL113e,-

"'conStT1ikci~ kti'p'o~~~'"tr{)mpi'". . r" .. ' • , ,',,:, r ,", ,:>:' -: ,:,,_ ... ", .,', ' . . ,-',r.. . :' ,

"" . g(;)y.Q ~une. . " . ., , L" ,

;;.'; • "J' ... ", t -- ,r' t'" ~ ,. t" ' .... " '.

. '

.', I .:1:-

. "

~ 1 ,~ "

( ... ,

: ,OJ ! .;~ !" t- ,_", to' I

~ • c

"

. J

" " ,-"""_

, Ll~ T~~;: 'nc.·~.~~;·~a-"m}a6e. Ta~.Q~·Olje:~~ I.;.e.~ _n.o." d. 0 ~Q

.e -srednjo] Evropi, prema nalazistu La. Tene kod r-'1~u(;h~ict

skog .... iezera. ..... .' .. : I. ".': . " '. .

lL.~TERN.(J _!n(i)l tornjic. '~i:' prednjem vrnu- }Hl~~)e . " me zatvorene zidove I ulazi -svjetlo. :

LAVIRANJE, Ispir anje- -rianesenih boja vodorn. cime se' postizu odredeni efekti zamagljenosti i neodredenih prelaz

Lavirani crtd, crtez 'perom:na papiru: na papiru se prv ' perorn -ocrtaiu konture, a zatlm se' razrijedena smeda boj (v. Sepia) ili tus razrnazuju lclstom, te se. na taj naein LH.1'-aR.· stizu efekti svjetla i sjene. .

LAZURNE BOJE, prozirne boje kroz koje se moze v djeti podloga (v. Akvarel).

·tEGENDA(1at. za'";citanje), ,'zivot.i svetar-a usmierenom paznjom prema cud'c3nom,

"~gendarij, ziyqtopis' svetac~ ra~poredf?ri. po vmjesecirna

LETTNER;, razdj~l~f.zid izmedu srednjeg; i zadnjeg F jednim iIi vise pI:olaza; koji ugornjem dijeJu irna ina ('gra denu gal~riju~;;~:R(i'\ kpj:u;. '" se":,,,us~il1je;;"stepen icama. L.

. I' t k I ' XIII ,,~ 't" "":"",;" _ .. "." ,,,'. ','., -'., ~. -" .

. jav la e u . ...~~ .'_I,j:-.·~t;~·":~~~;~~<:.;:&7Y;l:.~:-JJ~~·~:~:"'~' ~~f'·

,., tLEZENi{ bfi:tkht'*~tk:~Yrii:;';i§t~~;,~~~jio~ari~, paralelan ,\

" zldom, za razl iku od·: kbntra'for~a:'·kHjWie>okomit na zid.

Iaeava ~vrstocu- iidova:, ~itnile :;irilrte~:~(oi)eka, Iomlienac), se nretemo javlja"1.i:-dekohitivnom;'zi\acenju: pravilnim sto janjima ri tmi_ck(:',:r~s'~l_a~j uje ·,p:oyrs.irlu'., z.id a, Ti pi ~mi predromanicku i ,romariickif.-arhitekturu·; "susjedne 1ezene cesto pri vrhu. spajaju:·~J?luk·Qve·'jlf po'\~€:iuju nizorn s1ijep

arkadica. ~. ::'~1~~.;·.,_, -, '-:~/:~~ .. 1~.f:·;i·~~~·,;~:4~~'; ~ ;~~~!"_:~·':;'.~.'··~·-~4 . .

t: ·tL.INIJA] osn~~~~'i~~~~j'il~~;'~t~~i~t~~"'->~rtez:-" 'all pr.sut

I, v31na u svim likovnun""djelima: V,.ltad"a: nije posebno vucena, osiecamo je u slicl: na spoju ' dviju ploha boie. '~kulpturi i arhitekturi kao ~obris.,Linija ima pretezno zna cenje »ogianicav~mja« '(definiranjci'>, povezivanja, okupljan ia

. Ona : sugerirav kretanje (xputujemo« ok am po nioi), za ra .liku ,-00,: staticke- ;plohe'. boje>Linija' moze biti .naglascna ,,1 nenaglasena rnirria .i.neip.irna" itd." ; .' .. :' :', I, _::', .':. >'>

, f~ ,: ILINOREz'l·gra!i~.k'a.~t,~~iti~:a J ,Y)~q~:9~·. tiska, sltcna drv' rezu; '''kao' rna rica 'se;,upotr'ebljav'a', meki linoleum:' r. '<,,~. ,~,",'

f": ~ITOGRAFIJ.Al kameni'itis'al[, ',g';a:f;~l~~ tehiiik~i- 'k~o'm . 1ricu kOrI~b PotoZ~i':.~amenu plocu po ~pjoj' se crta rna

kredom· Hi 'Untom. ~;Ploca .se 'zafirn prenfaz'uje kiselinoin; z .

<c~ga se fiskar-ska .bola hvata . samo na crtez; tako da 'se 'sa

. t>!Q a.h's~1e ~a lOfcr .. ¥!omolitD~rUf t,~ FSt. a:rup{J.f':fI ~ Pl;) -. _

jama, pri cernu SE: r ad i ono liko mat-rica ko nxo se 00.1<-1 L,t-·.1I rostici. Sira primjena Iitogr afije javlja se tek u XIX st. '

~GGIA , (lodza), nat kr iven i prostor S otvorenim stranaTi,<1{krovna konstrukcija pcciva na stubov ima iJj st upov imai, l,i;icno za neku javnu narnjenu : ispred gr adskih vr ata pr ed javnom gradev inom iIi kao samostalan objekt na tr gu. U gradovima duz nase jadranske obale ostao je ocuvan pri-

lican broj-L (gradska »loza«), a -susrecerno ih cesto '1 ispred znpadnih '.,~ i a-s-a da-; crkvi, .napose u Istri (.lop_a«, :.19piea«):

Kod stambenih objekata Iodzom "nazivamo prostore koji su r: tvoreni na jednoj ill vise strana (ugaona 1.), a koje za razliku od b a 1 k <> n a ne izlaze iz ravnine zida .. f a sad e.

LOKALNA BOJ A, posebna boja nekog predrneta na slid Iwja nije ton ski prilagodena drugirn bojama iste slike, odnosno njenorn cjelokupnorn tonu, U slobodnijoj upotrebi rijeci: odredena, prirodna, boja neke mater ije koja je pr ikazana na slici.

.. LUMINIZAM (lat.' lumen svjetlo), karakterfstika sltkar~tva'u kojem svietlosne .. pojave (kontrasti svjetla i sjene)

, ·,·aiu .. bifnu ulogu, ' , ',:.:' ''', ::':,,~" , I

JLUNE!A,J polukrufno polje Izmedu ravnog nadvratnika (0 nos no natprozornika kOO prozora) ,f . Iuka iznad. njega, koje moze bitt otvoreno iii "zatvoreno. L.: nastaje kao -rezultat konstruktivnog nastojanja da se pornocu luka rastereti ravni nosac, prebacen preko odredenog otvora; u tom smislu ona 5e'identicna s tim pan 0 nom. U srednjovjekovnoj c·,l-Ii~ekturj, napose u romanici, lunete crlcvenih po r tal a b ile su osnovne povrsine na kojima se razvijaju figuralni re]j~fi.

M

.': ]!iAEST/J'talij, naziv za pr ikaz Bo gorcdice rsa prijestoJju, okI'tiZene grupama svetaca i andela, cest u t31ijanskom ski'karstvu dug e n t a i ~t r e c en t a (jedna od najpozna t i iih slika M. 00 Duccia u Stenrri). '

MAGDALENImN,~'nazi\_;'''~a jedno od r azdoblja stariieg . kclTn~n6g' doba . -, ~ .. :p ;11 e.o ~ i, t a :- prema nalazistu La Ma-

',celc,]ne u Fr ancuskoj . (departernent Dordogne). Tom r azdob-

.' .' .._ ~."

. ,

rl \_:'~

, "87

je postavljao u ZalVOi-ene' ciste g~~'~leh~ij:;ke' 1~1:'ostore~l(6J 1\ podsjecaju na prostore tal ijanskih pro b I'e mat i c a'r '-1) Morandi slika sarno mr tve stvari:' prvenstveno boce . .U _ tim' ob icnirn predmetima traz: ta ianstveno i: nepozria to, sto .ie:' opcenito karakter is tika sl ik ara metafiz ickog sl ik ars tva tv. ~~

Nadreallzam). .

~ l.:METoP4} dio t r.l z a na dorskom ~~~ainu. Reljefno se-;epr~e postavljane naizrnjenicno s tr iglifima.

. ME;rnO~OLlS Jg~c. matien! gradt' kM starih G:r~a' ticni .grad k6Ionije.: Danasjnetropoloin zoverno -glavrii'. g

neke zemlje iIi veoma veliki grad. .' r '

L)vrEZOLITI(Meso1ithikum)~ prelazni stupanj izrnedu 1 e 01 ita i ne 01 ita, ,PO karakteru umjetnicke .djelat

bli~i starijem razdoblju. ' . , • ' " .

IMEZOPOTAMSKA UMJETtlOSXJ umjetnost gradova

medu: Eufra ta i Tigrisa gdje su prvl stanovnici bili Sum Uri, Lagas, Larsa.. Eridu .su bili,gradov:i ,pod vlascu .~ralje svecenika .vee. oko :~OQO. godfne pr/ Ii:: e'-'Oko: 2600 g .. pro 'n'. vodstvovpreuztma _ A~ad,. ia'?;-nov'og'?c4rStya';'grad Babilon.: . ,kasnije asirskf 'grad' N,iriiv~;:Nase::"zna'n'je~ o tim' ·kulturauUI!I1K.

os~va\se',u·,~eli,koj-;~j,~rina .. #\rQdtP~-.'.iz:b'iblioteke od 3~ glinehihqjloca: cara ,Asurbarupala?[Osn'Ovni':'ID'ate-rijal za "2:' r:::I.(I~r.nju je 0 p e-k a. Gradili·su· debele :zidov~ od ~erpica .6-12 koji su ~e .Izvaria-ukrasavalt-fajansnirn plocama u .'m9zai Svodil] .s.u .Iaznim' svodom uske 'prostoi"ije' ·bez· stupova. dill Su' palace i hramovs c i ku ra t e.', Palace ~.~u 'gradilF povisenorn 'platou umjetnog -brda a sastojale su se od zgr

<da grtrpirarrih -oko . dvorista. Materijali za, izradbu sk ulp b ili "su .glfna," bronca., diorit.· Najstar'iji skulpturalni pr~:, :\.O.'"-t(. ..... 'I! suo stele jastrebova-. nastala oko -. 3000 .gcdirie pr.· n. ·e. naaene@i.1I u .!-'ehl.f':i :zenska':glava"od bijelog ->, mramora iz Uruka 320.0 g. pro n.· e.,- ·10 statua od zelenog diorita kralja Gud nastalt oko '2200. s. Prikazani i lik .ie .u siedecem Ilt stoj , .'

stavu ~. sa ' snaznim -rukama.vnaglasenih-, misica, 'sklopl] tstorrikretnjom kod svih statua na .prsirna., Na mjestu

su 'nadenf oyi"kipovi -nadanersu i skulpture glava .od ... materijala s ' .[ako 'sttliairanim.iobrvarna, ali vrlo realnog raza.. Iskopano :je ·mnogo: .pecatnjaka~,:ttzv. .cilmdara. {,a('letl1i1~ si.(' '~~hiiikom;:iri tag1io '(v,: Geni:tLi .. Rrlkaz.uJu ··.~tilizira:1e I .. ·,,~.i.-:li'i>" ziv_otipja I Ijudi.' Ka;mija. asirska·::skp,lpMa."ima'iZvjesne' 119sti' §a,:sumerskim, i"babilonsk)m. 7Prik~iuju, se' snazni ki likovi.': Siilizacija :kose,' brade~~':nabora :~10 je sliena: On{)l'~" r~':l~jih. kipova. Od asirskih :-reljefa.·nar~ito:' SU z:nacajnt """"~'-

~~ (ova, '}uotj'ev£,k;h poWo l SileC~ollh~ "j:~t1I~~ __ ~"hu~ ,

kama s natpislma kqjl pro laze na pr ikazirna 1 turnace PrLkazano, To su re ljefr iz as irsk ih palaca u NirrirudurKorsabadu, Kujl.lndziku. gdje se-'nalaz~ i n aj ljepsi 'prikazi ranje-

!1iil zivotinja naturalistiekog kar akter-a. .

+ MEZZOTINTA, jedna v rata b a k r 0 r e z a. Da bi se na otisku dobio ton, radi se s narocitorn matricom - hrapavom bakarnorn . plocorn. Hrapavost se nozern .rnanje iii vise od-

stranjujp- ;v. "Akvatinta), ..... . _ .. .- . ,~, .,.. ". ..

_'. 'O;UNIJ TIlRON (~ 'minlare: slikati- crvenorn bo~om), 1= sltka u rukopisu. Najstar ije minijature' su u staroegipatsko i »Knj izi mrtvih«, svitku od papirusa. Anticke 'rninijature ,su narn poznate iz jedne Ilumirrirane knj ige Vergilijevih stihova ii IV - V st. Minijature srednjeg vijeka razlikuju se medusobno po stilovlma' pojedinih s k rip tor i J a; U XIV i XV st. rninijaturarna se ukrasavaiu i svjetovneknjige, narocito

ka lendari. ." .:: '" ,. _':' _

i. '2~ sltka 'malog forrnata . cesto.u razdoblju "r o k o k-o a 1

· hi-·ede'·rme-iera. ~: .''':.:- ..... , ... ,,:.:,' .'_ ,. ..... _ ": _ .

'.~ :"MqBIL, naziv M~ Ducha~l~~a' za', k~nstrok~'lfri:'~ zice', ·~a.:~< licitih metalnih ploha i"sipki,' ·koja. je zbog :labllIl~Javn~teze

,'. it laganom 'pokr-etariju .. :.' , ': ,:" : . '. _; l.:. -, : .• :L:~~i ',:~ i.' (~ .. .c'

.,:~' M,ODA,' ,na~{n 'Odijevanj'a, ponasanja ri izrazavanjau~vo-

jen upojediriom razdoblju. U modi se odrazava opce stilsko-

· estetsko osjecanjerieke epohe, odnosno drustvenog .sloja kori .- je .st~~ra. Nekad traje stoljecima, iIi -se rnijenja decenijama, , a u"XX st. svake godine riastupa »nova« rnoda (ali se unutar

, tih Isrnjena 'razabfru' \reee sredne cjeline). . ....

, U:likovnom'stvaranju nesto jito je negdie iIi kod nekoga . riastalo kao r ezultat ' dozivlja ia i stvaralackog' procesa - ·moze. postati opca »moda« i biti preuzeto od drugih,kopir.a.. no, irni tirario itd. '»Moderno«, ono sto se podudara i povodi ;' ,za .modom, »ukusom« ' publike - cesto je sarno formalno i ' .. prividno povezario sa." suvremenom .stvamoscu. »Moderria« :: umietnost ustaljen [e naziv za umjetnost 'Oct 1860. do' danas, .1 ali bolje '~je ono sto je stvarno povezano s vremenorn zva ti • r »suvremeno«. Oblici nastali na [edriorn podruciu kao rezul: tat suvremenog . kreativnog obllkovarria (npr. ,,'aerodinamic... _- nee ',forme 'brzih'~v'ozila:"'trkacih autornobi la, avloria.. motor~, {. nih: vozila, ·itd.} 'po'sh;lju' .?pOrriodni~; pa se bezrazloZno. 'pri.. mjenjuju u oblikovanju razlicitih pr<:,ometa (npr. stolne svje,_ tiljke iIi tintarnice) .. U .svim razdobljima bilo" je' suvremenih

umjetnika koji su, zbog' toga jer su kreativno' ·odgovar8.1i

J ~

I

l

l

I

1 !

, .

\"

. J '1

i n('~:reath'nili .1 ~ I.

~ ."

po trebarria v remena i dr ustv a, )'')ugli II n-J(,dll"~~ I riU~'l') Vc~ -1: OJ i su i1'1 j m: l ~;:c!: -(t p : g I'; n i).

Tv10DELACIJ A: ob l'ikov anje volurr.e:».. u ~j\::;: ~:;.: ... .ri neposredno, u shkarstvu se model.acija sugerira }J0111XU sv ietIijeg i tarnnijeg tona iste boje (obicno dodavanjem neutral- _:;.. ne crn~):,- to je:'l ienska .medelackia, iIi smjenjivanjem topIihitt (za osvijetijena mjesta) i hladnih boja (za sjenu), a to je I~' : kol(}risti~ka modeIacija. U grafici i crteiu' in .. se ostvaruje{.";; sistemorn Iinija - grafii:ka modelaci.ia, ali ponekad se jav-.~~i lj~ i. ~ sli~arstvu. Modelacija rnoze bi ti naglasena i tvrda,:~~~

ill njezna 1 rneka. . ~.

MODERNA, v: Moda.· ~

MODUL v. Proporcije. ~. ~~l,

MONOLE (grc, od jednog kamena), objekt izraden od,:~

jeonog -omac;ia. karnena, najcesee stup.,~·. ;,' -. ·.MONSrRANCA. (od lat. monstrare-pokazati), jedan od] i'. predrneta-u krscanskom bogosluzju u'kojem s'e pokazuje .po~i ~: svecena )~~pja .. ¥. )~ -u ,pravil~ ,izrad,ena' odplemenitih :rile.,./ : t t~l~ .~ '; :ti~j.ljep.~~ :~~.~ini, .~~. :ina1i:?m!?oonozju u obl iku polu-~ ~ ntj~eca':.lp<?krl'~en~ ~staklom: 'nar~i ~.se hestija .• Sira upbtreba.:, :, monstrance' ja vlja: se tek od XIII st. -1 i'. , ., .~~

Xj..1:0ZAtKJ ~;~t .. ·~lik~rshra .~~,; .nastaje slaganjem male~:~' D:h, raz:t~oJnih k?<:ki~a od .kCl.:n~.na .,p~··stakla .. na pOdi.t.;(PO?:..1 m rnozaik), svodu. III zidu (zldI1j.:~o~ai:k). Kockice se utIs~tlJt1··~,. u meku .podlogu od zbuke, koja se kasnije stvrdne, tako dal~ je "n:t. neobicno trajno . slikarstvo. "Podni rn. [avl ia se jOf;' U ;;~: starim istocnim kulturama, pa zatim u Grckoj j Rimu, .1jok .~:~ se zidnim. j avlja ·u vecirn razrnjerima telc od 'III st. 6,' e. ,~~ Tokom sredrneg yijeka\mozai~p.lno slikarstvo odrzalo s€-' .sa-ftJ11;· ~? u .Biz~~ p~;,:,~jirn~ koja suo bila pod nj,=g(rvirn':~~' utJeca)efiYf,venecija, SlClli]a, Rim) .. ' .~ . .', . ,;~.

:"~~MOR~1 ~~~~:~ali~i.c·a,: ~ vapnenac, zt;>og odlicnih ~ t~iln'ic- .:iI. klh ,.S.Y?lstav~ ~r:~~o p.n!D~enJlvap. u arhitekturt (opiate, stu- ~

" PO,\~l) 1.' skulpturl. Klesanjern <moze . se zaglad iti do vi30kog-~~·

sraja ',,(POllra,ti).; go~ji sfoj ~ j,e"p~'o:v~~,~n ,,(fb.og k~i~~aL struk-':~~' ture) ,pa .lomt ,:sv)etlo.,.:poq .povrsinom"' stvaraiuci . pose one >i.~: svj~tI.<?Sn_~. e!ekte (Iumlriizam). U .antiCi ;najpbznatiji. 'proko-:.!~ nezlj~kL.(grCki otok Prokonez), u .renesansi Ibaroku kararski: .. ,;~:

(Carrara).~ _ . .;; --:.' h~!. C, • • .' ' •• , .:~

. \:MR!VA ,PR!,RODA..J ~je~i~~~ ·.prik~. »mrtvih« ni' bar·.:}~: . ne~cnih 'obj~ata :(cvijeea, voca, povrca, mrtve djvljacj,.~·

_ ••• , ... ,.. .. _ --_~h ....... forn~ TYl n. ~e iavha vee u antik- '§::

'.-'!""

ct3 ...

~ort') ~L~'~<J"':'L'.·u, ci0k ':';2 U ~r(:.inj-.Jv.i(:kCl\·r:.om slit .. Cil.·S~·~'.U ;;;v- • ~

liaiu t ek pnjed ini ·de~(-llj:. koji irn a j u kar akter »m.rt vih pr i- i

r:"d2~:. 11 C·j(f,:o!!"'J religini:! i! pr ik az a. IT }(V st., kada je sli- ~'

'/

::~;!·::t'\-o o ilo por;~~eii~J .i;-lte!·t":::.;t);::-i (..n \·iL~l·:::rlu realncst. "Z~J.;!.:e

L zriaccnje t ak v i h detalja U sliicama, da se tokcm XVI m. p. j av i k ao posebna tema. Nar ociti procvat ove posebrie ternaEke nastupa u holandskorn slikarstvu XVII st., a zatim u XIX .st. kada je m. p, kao skup objekata, 'koje izabire i postavlja u medusobne odnose sam umjetnik, postala' tema koja ornogucuje najslobodnije kolortsticke i formalne eksperimente.

MUCENIK (grc. Martyr - svjedok), osoba koja je za \'l'ijeme progeria krscanstva odbila da spasi svoj zivot odr icanjem od svojih uvjerenja, svoje vjere.

[MUK4) (Kristova), v. ?asija;

MUMIJ A (ar.), konzervirano ljudsko tijelo. U Egiptu je mumi:ficiranje bilo vrlo razvijeno u vezi s kultom mr.tvih,

\'V "[MUTUL] (lat. kapljenica), plocica pravokutnog ili·trapezastog oblika s koje vise kaplj ice, srnjestena ispod vijenea,

.\ .

. ' Mp'ZEJ (grc. museion), zbirka predmeta iz -odredenog-podrucia skupljena uisvrhu '~uvanja i' Izlaganja.r-Raspored izlozenih predmeta· je ~ajeesce kronolcski. Osim stalno ·izlozenih predmeta postoje i oni koji se cuvaju u .. depoima (skla-

distima). Najpoznatiji i najveci muzeji: : .

British Museum u ' Londonu, najveci i najbogatiji muze] svijeta osnov an 1753. godine, Najznacajuije su' Egipatska, Asirska, Grcka, Rimska, Prethistorijska, Etnogcafska zbirka

i Zbirka rukopisa. '. .

Louvre u Partzu.. zgrada u kojoj se nalazi zb ir'ka je dvorae koji se gradio od XII st. do Napoleona III. Bogate zbirke od prv ih stol ieca civ ilizacije do modernog slikarstva. U i!':~:Oj zgradi je l+1nsee des Art Dceoratff.ernuzej primijenjene umjetnosti.

Musee des Art Mc~ernes u Par izu.vzb irka rnoderriog sUkarstva i skulpture.:

,,' 'Musce de. CIUDY, u zgr adi iz XV st. zbirka srednjov ie-

kovnog i renesansn()g 'tuujetnog obrta. ,.

Musee Royal des Beaux Arts u Bru xeltesu, bogata zbirka slika .

.ltUkmuseum u' Amsterdamu, na izu acajnija zbtrka holandskih sl ikara (14 Remb randt a, 4 Verrneera, 11 Halsa).

91

(

fiunsr·hj!c<tOI'i::;che~ ]'l.-fuscum n Bet-H, j;(;Jl:'kcij::l jo{.)z: XVI' .!-t_ nepr estano nadopunjavana , danas P(:~.it;rlujc o ko 2(}ljO ~Jjka ·(Breughe-J. Veles o uez).

K~jserFrkdrk('.h Museum u Eerlinu, C,S1)u\';'i:1 It2~. f!_Gdine, bogata zbir ka sl ika od XIII do XVIII st. -8 z ns cajnirn zbir karna starokrscanske i az ijske umjetnosti..~

. .Castello Sforzesco u Milanu, iz 1450. godine ali restaurt- .. $

rem.~ XI~ ~!., m~zej :primijenjene u"?jetnosti, anticke umjet- ;1 ..... ":. nosti; .galer ija shka 1 skulptura (MIchelangelo: Pieta ·Ron-:~ .: danini), " . ' .~.:, ';

Victoria and Alberf l'tluseum u Londonn, na jveci muze] :~~:' pr imijenjena umjetnostijr svijetu. Osnovari 1852. godine. Svi .:1' sti.lo,":i ~vih zemalja i perioda su zastupljeni s prekrasnim 'I prrmjerrma. . ' ". . " .~~

Ge~anische Museum u Numbergu, nnjbogatija zbirk a .:)fi.

srednjovjekovnih 'umjetnina s .njemackog teritorija. Jt

Mu~eo ~azionaleu 'Na.pulju; S bogatom zbirkom antiek ih . ~ -, ".ieJ~"·J~o~aiciiz: Pornpejajsi -galerijom slika (Co reggio, ·El :

Greco)'.(.'· .,:" :~'J" .': .: .: .. ',', '..:>.,;.. '.. . '. ,:' , .e

·.:MlIs.eum :of Modern .t\rt u New Yorku, otvoren 1929. go- .. , dine, :-5 .mnogo. htljada eksponata-slika. skulptura. doku'men-'~'~: ~aCije. arhitekture, designa, .. fotografijs i filma .. (Picasso: Go:' ,'-', ~'. ;'podica Iz .Avignona, ,Tri .muzicara, Rousseau' Car inik: Za-' to;,.

spala Ciganka.) i . O;,i " ; ,... •

Naro_dnimuzej u Beograda, uz osnivanje je vezano ime

J. St. Popovicakoji je Izvrsio i prvu klasifikaciju predrneta. "1 Od .J,~952. godine je u .novoj .zgradi i ponovo se zove Narodrii ~:: rnuzej, . dok se za proslo stoljece prornijenilo vise irnena (M. . ,:' knelt;} Pavla, Umietnlcklm). Bogata prethistorijska, antik na, _'k~,~ :::-e6njovjekovna. .zbirka, kao i galerija slika stranih moder- ,t

nlh~.:!;t~~:~~nhei;"_u N~~vYorku. u zgradi koju je pro- }

;}~:ti~~~ :k~~~;~h!, muzej moderrie skulpture i "" sa .:; .... ,: ... :,.~r ... ~ .. <',.:.',:.::;.,.·.

... J\.fuzej r;a urnjetrrust i obrt U Zagrebu, osnovan 188.0. g07 ~.~~ orne .. Najbogatija zbirkau !ugoslaviji primijenjene um.ietncsti (n'amjestaj, tekst.il, metal, .muziekt Instrumeriti) od got ike do-modernog Industrfjskog oblikovanja. Nova' postava . d 1962. po modernim rnuz eol oskirn pr incipirna.: . .

Sze~miives~eti Museum u Budimpesti, oko 1200 slrka, 7?irka, skulptura (Lecriardov Konjanic'ki'kip, EI Greco. Giorr,lOne, Rafael). Ko1ekcija crteza i rnedalja; 'egipatska z bir ka.

l~l'ado II l\t~drju\:.l, s~;;r,~0(,!'! nbS. g., JI=O;',2, C-<J }'!<;.l\·i·C:_-':';';j;iJj kolekcija, osnovac Kar lo V. Oko 20C;u slik a ug lavnor» ·~.i(:h, velikih sp anjo lsk ih sl ik ar a (Velasquez, Mu rill 0, Goy a). ?!',;:.cajL13 zb ir k a an tikrie s kulptute.

Yatikanski muzej 11 Rirnu, zb hk a an tilcne sk.ulpi ure 5~ \')'10 znacaina, zatim starolcrscanske umjetriosti i b ib lio tek e ~" oko 350.000 knjiga (55.000 rukopisa i 8000 inkunabula). ,.

Muzej Poldi Pezzoli u MiJami, 'vrlo znaeajna zbirka, 00 1960. u rnodernoj postavi (Pollaiuolo, Gunrdi).

N

NABIS (hebr. - proroci), grupa urnjetrrika vkoji : su pr vi ut izlagali zajedno 1891. godine u Par izu -, am su to: M. Denis (1870-1943), P. Serusier (1863-1927),f, Bormard (1867-:- 1944), E. Vuillard. (1860-1946), F. Val lotton' (1865-1925). Formir ali su se 'pod razlicitim utjecajima, pocev Qd't.alijariskog quattrocenta, ·.frarictlskih .srednjovjekovnih .sli~a~a··tapiserijc:! . do EmiIa' Bernarda (1868-1941), Paula Ga'ugtifna"(1848';;19()3}, Puvia de. Chavannesa (182?-1898) i japariskrh drvoreza.: Nazivali ~u ·ih. joo \ £i_oUSHman Njihovo ri.aj~aznij.e~.~t}Je!1je formuhrao je M. IS ova 0: »Ne zabora vite da re sl'ika,

prije nego sto ce postati borbeni konj; gola 'zeha.ili bilo ko ia anegdota, u sustinl ravna povrsina prekrivena: bojama, slozenimpo izvjesnom redu.e Otkr ill su Iiepotu: obicnog i svakidasnjeg, .pretvorivsl kupanj.e, prostrti stoI, obicnu sobu iJi goli.lik zene u uvijek .nove ..i posebne koloristicke senzacije. Posljednj] put su 'zaiedno izlagali 1899. godirie. =: , '.

....... ' . ' .

NADREALIZAM franc. sur realisrne), jedan od 'osnovn ih

pravaca u u je nosti XX st. Potrebna [e bila' destrukcira dad e da se ponovo osjeti zelja za pred .' ~ .. 'Wa~~C:!.. Utjecaj S. Freuda -bto .je .golem. Njegov " ;:;' .~~a.o~ P9§tojanju rnracnih, neispitanih prostora 'podsvi ~,~.)o 'oja d~1~zr:-d~5z~~zaja -kroz .automatske radnje. mje ,': _': stvo, ..§9,n;, pruzllO ... je

nove mogucnosti: evropskoj umje~~ .. p~p._., N}~~'9.n},?ad~~-i ,.~'p;~ s t rake i j e, predmet koit se pri azure na : sfici P9)a_vl)u)e se kroz san i zbog toga u vrlo dv ,~·~isleno.n.l 'sa?r~aj,u: Pr~i manifest .se pojavio 1924. godirie t\\f.farizu :'a~;Jiapisa() g,a,..Je tr;lncus~i knjize~nik. Andre Breto¥,~~~jsnazni~~~~(;-.~ .. ~(l-

. ~0 ... C :/._. _. '.' "-"I

, • • """. '-. _ 6_ J _ _ " .... ... _ ~ _

I

f )

I

~ • f

r calisttcka Sll~·~;j z a mer: .. e o n a !~uj 3 '::)d~lr:~~ :1;:il,,··I2(I.·! m - ru I

pr oizvo ljnog a N • ., J,~.'ij·"n tu svoiu mis a» ('J ie "[1-( :I-i I,

koj::." izi~l-:\Jfe ' 11~j-vL~' \~;emenp_ kad j~C tk'~ I\'Y:~- P__'.',::~'e~ .:

l

j ez ik sva kid as ujeg z iv o ta, pr ik azuie ~')i ::"~'l-:i) b. 'h}';tvt. v anj-

" skih protivurjecn;sti, il i je 'jedal1 dio njezina smisla ua cud~ novat nacin prikriven, i li narn se ukazuje cudnovatim. .. _.iii se u njo] nazire neko smijesno formalno opravdanje Iii: sebi, il~ propada ,~ svijet halucinacija, ili vrlo' je~~~' apstraktnom stavlja masku -konkretnog, ili nasuprottofi.1il":; sadrZi neku negaciju 'fizickih eleme~ata, ili izaziva smijen.i:

Max Ernst (r. 1.891.), Hans Arp fr. 1887.), Salvador Dail~'-, (r. 1904.), .Toan Miro (r. 1893.), Yves Tanquy (1900-1955':'; Marc C.hagall (r. 1887.), Paul Klee (1879-1940) predstavlja,t. ju najvainije i rnedusobno vrlo razl icite predstavnike nad-t.~ realizma. -', r ::~;-

[NAOS) osnovna, glavna, prostorija grckog hrama (v, Cela~ Ist~m .. nazivom. ohiljezava se u biz .. antskoj arhite. kturi U!ll- 'i trasnJI' crkvelu prostor (v. 'Brad, Lada),' . -;~ l

f NA:RTEKS] crkveno predvorje. 'N. ,~oze biti unutrasnjl ~;:" ":,,.a~jski. V __ i*-i IL -jest .u .stvarl. ostatak .a t r i j -a.' jed " ~:

p tS ,r: t ~.ir~~'~ ~~slonjen uz vanjski. xi? erkV. e na kojem se na~,.~, o::~ gIavru·maz.'-~ ,~"cnal~~lO·prGStora neposredno '" ;~

ulaza, 'koji je na ~"naCin, viSe iliinanje, odijeljeri od oSt '"I 1-

, ~11:~~c;:R~~I;~Z~j~~i~ ':koj"i je ,prvi-' put UPO;:ijb~~'

'Ue.n u vezi s,~jelovanj,em~likar:a G. Seura t<i (1859-1~91_)'.,' k~; zajedno sa' sl ikarom-.P, Bignacom (1863-19~5J ~n.e IBSG.', ~tv,:ra ~dr:uZenje) 'mezavisnih umjetnika I: ob,,-arav ~oseb~: izlozbeOl salon .• N.eqimpresionis,r.- slikaju mal im kruzni?\mr4fi~ -ijama '_ point (Y" P.oi~tilizaziJ)' Cistih boja, - sUQrotstavlja~1;; : njem komplementarnlh bora .. s'b.ijetlih i tamnih tonova i ~, n ija . .koje se sijeku ,p'od ~ pra vlrn' kutom. N eoimpresio'nistickl~::

Jilike .djeluj u p,oJ?~,,~6z'aika, '1 mada predstavljaju kr~:fjnjul -konzekvenciju i m p r.e s Lo ni z m .a, razl.ikuju 'se od nje.pt

,st=arum fPlidm~.rL-: ,-: ~ _ _ " "~

I, ~OLIT. Iruad.e ':kain~~o - doba (v. ~eno doba). ':'~.'

• '. '. • ... • j • '"~ ':or'?-;

, - -~EOSTlLOVI, "U- arhitekturt, pokucstvu .I ,primijenjenG.fl:

_~Jetnosti XIX stoljeca, ',~' i kasnije, Imitiran]e atilova pr~.;.t hh e~ha: »neogotikae, '~~eoromanika«; »neor:e:lesansa~,' qri~i>arok« .. " ' " .. "- . ,;:~t ,: ,.tllHEW t~~ik~'.~asavan~a br.onc~nih. is~e~rr?'ih'p:r~~i" m~?-. ~ zae -urefe-na 'plohu 1 u udubine stavlja ',ma:terlial!: tamn:e 'boje,' "rnjesa:yina':~bakra~ sumpora, srebra}, :ciio\~'~ - :,', ,::"~'

•• ·-;3 .... · '01.::

)}~

/JiMf> (lOt. ob.l.o.t)i ~tlO k siave. lA, o_bH!u htc's.tave cmb1ste

t~r1~ );:":,,d :;~;jrlh Gr ka. (:!"r:..c,me::~j:~';Cl ;_:',j':';';!'je-!1e kruz r..ce u

-,

[Q] ,

+ I OBELI~KJ ~isoki kam~ni ~}P¥¥j ... u prayilu ,m ~.n. 01 i -t i, koji se suzavaju u gornjem dije u 1 zavrsavaju sll)kom u obl iku pir arnide. Najraniji obelisci . SU iz Egipta i njihova je povrsina obicno prekrivena hijeroglifskim natilisima. Mnogi egipatski obelsci preneseni su tokom vremena u Evr opu, oapose u Italiju. '

'+ ODEON (odeion), u antiknoj Grcko] natkrltagradevina u 'kojoj su'se'odrlavalemuzicke priredbe. O. sto ga'.je u Ateni u V st. pr.: n. 'e~ daovpodici Perikle, sacuvan je"samo, u .temeljrrirn-zidovirna- koi] -pokazuju da je gradevina ,bila, gotovo kvadraticnog -tlocrta,' .no sacuvant -ostaci .ne dozvoljavaru pouzdaniju rekonstrukciju njene , unutrasnjosti. Bolje je' saeuvan O. sto- ga ,'e_na [ugozapadrioj padini atenske .~ k r 0- pol e . dao pol. II st. 'D. -e. podici Heredes Atticos (v. sl iku

uz ;' Akropola). ,'," _ .'.

OEUVRE (franc. djelo), cjelokupno djelo nekog umjetnika. .' @INOCHOE)(grc.), naziv posuda za vino, razlicitih cbl ika,

upravi!u sarno s jednom ruck om. "

OKTOGON, (grc.),' osmerokut, _;~entralna gradevina osrne-

roku tnog oblika. _

'\" OKVIR" reljefa iIi sli ke predstavlja gr anicu izrnedu Iikovnog djela i okoline,' podloge. U arhitekturi 0., nastaje cesto .iz -konstruktlvrrih razloga: rasteretni luk portala ostvaruje polukruzno' polje (lunetu), ... zabat krova trokutno (timpanon). Okvir je iIi'dio arhitekture u koji se slika umece "(npr. na stropu), iIi sacinjava : cjel inu sa slikom ukoliko je

»pokretna«, Drveni, rezbarni Hi stukaturni okviri (goticki, renesansni, barokni) cesto: imaju i samostalnu '1ikovnu vrijedriost, U stilu prate. karakterrstike vrernena, sluzeci se

.. najcesce elernentirna arhitektonske dekoraciie. '

• , . e.:.. " " ~

95

- ~!t ' .. ~_ oJ "! ;;...::. \.._,.-J

PlO<'Jl" orne-Ien okvirorn zo ve 3~ kadar' (fr. ;;kvic), (v. Za-;',. k on kadra) u roman ici ; kadar je] pojed in a slicica filrna, kao " i kcn tinuirario sn irnl jen i did filma (vrerriensko jed ins tvoj.> -",

OLIFANT (s tar ofr anc., »slon«), rog od b ielokost.i, koj itil se s'luz ilo u Iovu i ratu. O. je obicno izrezb aren s prikazima

iz lova i bitaka. Najstariji prirnjerci sacuvanih otifanata .tjecu jos iz X st.

. OLIMPIJA, naselje u Elidi, blizu zapadne obale Pe neza, u kojem su se u antici odrzavale »olimpijske igree.

eecl naselia sizu jos u broncano doba; od. VIII st, pro n. ,

.~, ~t;ediste Zeusovog kuIta, najstarija gradevina Heraion, ... ~ ... ."..; ski hram posvecen Heri i ,Zeusu iz druge pol. VII st. Zeusov hram podignut je u V st. a u njemu se nalazio boga od zlata i bjelokosti' (crhrvselephantine), djelo Fidi

rv st.) Atletske igre odrzavale su se ria stadionu, kra] koj se nalazila palestra i glmnazlja. G. 394. -n. e. car TeoU.V .... ""~2'. zabranjuje olimpijske igre i .naselje zamire sve do pocet velikih ,arheoloskih, iskapanja potkraj XIX st.

.... , .,.. • .. • ~. t '. • I'.

, OLOVKA crtacka tehnika. Do: kraja XVIII st .. crtalo tzv. srebren om: Grafitna olovka.je pronadena 1790. .aodh .. , Na, papir'u 'O~\",os'tavlja ·ost~r,· tanak trag.. Upotrebljavaju U, ' tn'ici':koJi zele":posfiei .. konture .svih pojedinosti, ;;:._:i~~:,.

. OPEKA P€c~~~"gli'lla- odr~enog;' formata koj(.zaYi~L· ka upa.~tari, gradevni mater ijal koji .su poznavali ,6000 g. pr.· n. e:"Narocito je bio vazan gradevnl .matertjal , Mezopot.amiji gdje nije bilo kamena. O. se u Rirnu obilj Zavala zriakovirna rimskih Iegija.

;, OPHOD,'-samostanski hodnik c~tvrtastog ·tioerta otvorense }rkadama prema vrtu koji opkoljava. Ispod karnenog ;bphoda sahranjivali su se istaknuti clanovl reda." '

" OPISTODO:r-.~ (os), prostor pred uzirn dijelom g~ckoi -

rna 0]1 se na azi nasuprot prouaosu.

, . OPUS ALEXANDRINUM,' podni mozaik,' nazvari po

du Aleksandriji: ,_ . ' .

, "'OPUS'INCERTUM, rlmsko 'zide izgraderio! od 'ka lornljenca s velikom kol icinorn -vezlvnog sn!dstva~··zbuke.

~~' .: , .. qr,vs' RE~ICULA: Tm:r; ,r~nisko zide s rornboidnim .. ' <4',.:Ju', '_'~'·'i.

redom karnen] a. '" "'. J -" ~: . ' . .": ~! :'

OPUS' SPICATUM .' rtmskotzlde vs kamenjem raspo "".l'~;;" nim u obliku ribijeg. kostura, 'oono!,mo 'zitnog' klasa.

'. OPUS TESSELATU:r-.1,-'~ni'rn~iaik·,o(l rnalenih,

<bojruh kockica kamena.

... 'ORANS OF~~NT, lj'_,dski lik ~ st~,:,u mol itve (uz.dl:snUi,~~ ruku), oil . S~ cesto j avl ja u sl ikar ij arna katakombi, gd]~~ predocuje dU5U pokojnika. ' -

tORATORd)(iat. m iesto mo l.t ve), kucua kape la po rodice

iii manje grupe vjernika.

t" ORCHESTRA 1. kruzni prostor u grckorn kazalistu, rnjeto za kor i ig~ glumaca. 2. u modernom kazallstu mjesto

za orkestar, ,\, ~ ... ',' . ._

:.. "ORFEJ, ii~nost iz grcke rnitologije," sin, boga Apolona i rnuze Kaliope; 'pievac, koji je posao u s don]t sviiet« da vrati iz mrtvih svoju zenu Euridiku. Prema legendi, Orfejeva

'pjevacka umjetnost rnogla je ocarati zvijeri, stabla, pa cak ~' stijenje. LikOrfeja kac i prizort iz .njegova pohoda u ltdonjl . svijet« cesto su pr ikaztvani u 'antiknoj umjetnosti. Pod vidom -dobrog pastira«, Orfejev Iik presao ie i u krscansku

ikonogra:tiju.·,' .

'. ORFIZAM, izr az koji je pr vi upo tr-ijebio . knjizevnik G_ Apollinaire (1880-1918)' povodom ,berlinske- izlozbe :Roberta Delsunaya "l'9ii.:'gqdine:' »Boja je forma" i . tern a ~ .. boia je struktura« ,. Izjavio je R.· Delaunay (18857-J.})41);'"koji' je svoje prv'e': ap~t;a:litne . slike stvarao vee 1912: .. godine dajuc! bo]t punu 'samostalnos t·, Dinamicnost- na- hj egovim -slikama ! .dolad" Oct kontrastiran] a kornplernen tarnih: .. boj a. Pozna te slike

Prozor, Kolutovi, Ritrnovi, Kolor'isticki rltmovi Itd .. ' .

, s: ORGANSKA ;'SKULPTURA, <moderna skupltura kojajio. i(zi .od matertjalavpodredujuci mu 'temu koja se na taj nacinj>ojednostavnjuje, deforrnira iIi ·potpuno. nestaje. Najveci urnjetriik.iorganske skulpture je Henry M00.re (r. 1898.).

.. ORIJENTACIJA, usmieravanje pojedinih : gradevina ill nekog kompleksa gradevina u odredenom- pravcu, Kod krsc",!1skih sakralnih gradevina 0: je u pravilu od zapada prerna istoku (apsida-svetiste na istocno] 'strani) i odredena je kultnim propisima koji suzahtijevall da <svecenik za obreda bude okrenut Iicern istoku; ti se propisl "opceriito ustanovlj uju tek u V st., tako da mrioge r arrije crkve nisu .bile, »or i- . jentir ane e, Kako ' se istok odredivao ·"prema . mjestu izlaska

'suncatrvi-ijerne kada su postavljeni .temelit gradnje, a kako se to 'mjesto tokom godine mijenja, or ijentaclja .kasrioantiknih i srednjovjekovriih crkvi nije -uvijek ista,odnosno geo-

~~~~~~~na. ,

,':. ORNAMEN (Iat: .ukras, .urez, sara), maze b iti .klasan, 'ur'ezan Ili slikan. Nastaje .stilizacljom organskih oblika (biljnih, zivotLnjsKih), ·iIi primjenom geometr ijskih rnotiva (mea~-

97

d ar. zu ):·i::';~s ti. cik- C3K), Prv C,:-i',;-, r~:. en ~i su na S :;:;; i jo,~ II raIeoli tu a na rocit.o do izr2:2,,'l. a dC'~cl:>:e L! llln,jct.,r;l1::ti n'_:o:i:;;, O.

it:'.

I

:'1

Astragali - gore: obojeni, dolje: plastiC1li i~"'~'

je bitni elemenat seljacke . umjetnosti (kerami~a, due ;)~';, predmeti, narnjesta], odjeca). O. Igra najvazniju ulogu fj' onim razdobljima ,u kojima do izr azaja dolazi h 0 r r 0 ~~

ll'':::

, Ukmxsne trake: talasn(l linija, voluta

va c u L Potkraj : XIX st. teztlo .se za obnavljanjem orna-s menta, stvarah su se dapace novi tipovi ukrasa (v. Secesija). Modern.a umjetnost odtucno odbacuje bilo kakav ornament,

Uk.rasne trake - rneandcr

OSEBERG, lokalitet u N0TVeSkoj nedaleko Osla, gdje J .

19{)3-1904, iskopan grob neke norveske knjeginje koja .je bi,la' .1:, pokopana u drvenoj grobnoj komori na jednom 32 roetra!;:,; dugackorn drvenom brodu. Osirn toga breda nadene su ~' ~' drvene sa on ice, kola i razni drugi objekti, kao i ostaci odje7;' ,~~ ce. Bogate rezbar ije Del visokirn krajevima broda, kat) i n~~,

~~ ,{,

J

,t

"'~')n;C~11"~ ko ie ,'" sast. ie od 'l)n:!nt(.:~a "zi\'otinj,~kC', tlrlt~,-

.'::-:...... J...... lt1.. , .... \... '" ~....... ....... •• .

!lI cn(ii{e«, pr'2d::; ~ c~ v l j ai u ;; :~,~ ?:". d (:':',;~: l :"~ .~~, :,;-'1\ en i k(~ vi k i r ~;:,I::~ ~; rn j C' \ 11 (;~; t i, a d 0. t i r 3..i u i z I X s , ..

OSTENZORIJ, v . Mo nstr auca.

p

PAGODA, b udisficko svetiste kvadratnog tlocrta na vise katova. Gradila se It Kini i Japanu pod utjecajem indijske stu p e. Najstarija sacuvana p. na 15 katova sagraden a je p')cetkom VI st. u Kini.

~ALAS. v. Burg.

l ALt;OLIT)staro kameno doba (v. Kameno doba),

P ALIJ (Pallium), ozriaka nadbiskupske casU: bijela, lanena traka, ukrasena kr'izevima, koja se '-prebacuje preko rarnena na prsa. P. se javlja j05 u VI st. i tokom vremena dozivlfava izvjesne transtormaciie.

PALME ornamentalni motiv koji stvaraju st.il izi rano

liSce i vitice, lepez.asto i simetr icno rasporedeni oko j-edne

oko"mice V

_l., tpANUANTIV) (franc. pendentiv), konstrukt.ivni dio leu-

"Tpo1e "..l obliku sfernog trokuta koj i sluz! kao prelaz od kvadraticnog Ili pravokutnog presjeka pro stora, kcji se presvo-

duje, i kruzne baze kupole. ,

PANORAMA, kruzna sl ikar ija koj a Om~€.zlcava posrnatr acu, koji se nalazi u njenom (o?iC~o zci~r~,cenom) .sfvedistu , il uziju dalekog hor izonta. Ta i luzija pojacava se ]OS postepenirn smanjivanjem r asvjete od prvog ,pLana prerna pozadin i, 'kao i pomocu plast.ickog oblikovanja prvog plana. Iluzionisticke pretpostavke panorame [avljaju se jos u b arokriom sl ikar'stvu, no prve panorame javliaju se tek potkra] XVIII st. i u njima su najcesce bili pr ikaz.ivani pngledi na gradove i vel ike bitke. Potkraj XIX st. u vezi s razvojem fotograf'ije a. zatim filma, gubi se interes za panorame. Panoramorn nazivarno i daleke. siroke vidike.

+- . PAl\t"TEON (pantheion - hram svih bozanstava), jedan • / od najbolje sacuvanih r imskih hr amova, Prvi put izgra~en.,... u 27. g. pro n. e., u nis ten pozarorn 110, g. n. e. U danasnJe~1:\ nhlik-11 ;7.p'r::lt1on 7<> p::Ir<> H::Inr!i::.n:\ 11S-1?S er n p Hr::ll1'l If"

-' ;

krui)'log.Oblii'Q i presvoden g.oh:mvn1 k~polsrn 5\'~s.ina -13_ m). Ispred hr arna na laz i s€ m::U1Je pr<:dvor]E::.._ hrUZllllTl .o.t \")I'cm..: ria vrhu kupole: promjer je 9 m, r ij ese no je osvjetljc:-nje VE.-

J1KO~ "-ruznog prostora. U rrist or iji an trkne arhi tek tur e P"

predstavlja jedaniod .medasa u evoluciji prostornih ko .'

cija. Za razliku oct ranijih antiknih hramova .koji su u b plasticka ·tijela· bezrnekog znacajnijeg unutrasnjeg pr~STr"''''''-

P. predstavlja arhitektonsko ostvarenje kod kojega . je un

PAPIR, proizvodnja podloga za pisanje od teksfilriih

nja . pronadena Ie u Kini, ·U I st. ri, e., a preko Arapa znaje se s njom u VIII st. i evropski Zapad. 'I'a] novi terijal - papir - ubrzo je zbog svo]e [ettinoce istisnuo s

ostale podloge za pisanje (v, Pergament,. Papirus). .

. PAPIRMA$E (franc., papier mache.v.niem .. Papierrnas

tali] .. Kartapesta), mas a izradena od zgnjecenog i u vodi ljenog papira s dodatkom gipsa, krede i)ij~pka, koja se dCl'-!~i~:jI . modelirati- i- t.ijestiti,' a .;\n.akoJ;l;:;~~~~.r:lja:_I?,<?staj~_ tvrda, U -,

. kovno] .umietnosti- javlja se "upot~eba",p. v:ec u XVIII st.;

p.' radena su oprsja p'a, eak. ~ .staf,~~:,:·· .. ~' ... ' " .' .:

PAPIRUS vrsf trske vkoja raste liz obaJe Nila, Iz jez n·jen~.stab jike izrezivale su se tanke trake, koje su se . sVJcle~ tljestenj~m; povezivale u Iistove +na kojima se pisal

P. je bio [edan od osnovnih rnater ijala .na kojem se pisalo antici ,(v. R?tu~us),

P ARADIZ (S), v. Raj. . -} .,' ..

PARAMENTA, obredna odieca svecenika. pokrovi o-ta

i tako dalje. ":., .:.'" '." .. - : - .,

[pARAPET{(tal. nizak, rid, .ogr ada), puna .karnena ograda .

rnTIcita Od fialustrade.- .•. '. _'.' ..

PARASKENIJ~ v, Teata;.:.· .;< "" • t. {,:'·.'l .c' f

.. PARI~~~ §K9b~(:Bc.ole de P".ari~), r:Sl2.iv za slikare :,~r rfflg,:porlJe'itfa .. (ponajvise IZ. zemalj a istocne Evrope), ,ko)l se afirmirali u .Parizu. u -razdobl.iu izmedu dva 'rata, ·,N'-:lJ'L~". srednofza prvoga svjetskog rata u krugu .. tih umjetnika vladavaju stanovite ekspresiorristicke tendencije, a neki predstavnika te »skole< blizi su i nadrealizmu. Naj istak .tiji predstavD'iei 'p: s. [esu: A. Modig'liani :(f884-1920), 'J. Pas (1885-1930) .. M.· 'ChagaJl (1837-19G3), M. Kisling '(1891-19

~. .' ',,!,.

Ch .. Soutine (1894-1943).

t\J 'F,~jnENOI", h r a m Al("", Par thcrios (:;~::::~. na ;;lEn,hc; t;:?

.; .r t.,!: r L' ~ r. J i. F. je .::(;gr<Jdio Ik tirios a s1.;ulp!'.l';·ul;-,€' uk rase F,'d'i};_j s ucer.ic ima, izrnedu 447-4:38. pr. n. e. P. je p e ~~

.. t. erG oS nesto pcvecanih d imenz ij a. rnada izgr3u<:n u d(.r!=kom imu, na zidu cele nalazi se Ir iz dok se na- vanjskoj stran] nalaze metope. Vee u V st. n. e. P. je pretvoren u krscansl,u crkvu, a u XV st. u rnoseju. Godine 1687. :tesko ostecen eksplozijom baruta. Vee! dio skulpturalnog ukr asa P. nalazt se od 1816. g. u Londonu. Una toe svim osteceni.rna P. je jos i danas najsjajniji primjer grcke arhitekture.

, \)?ASIJA) v.' Muka. .

F ASIONALE, obredna knjiga koja sadrz i legende 0 »rnucenicima«, martirima.

tPASTEQ (tal. pastello), crtacka tehnika. Raznobojnirn . kredama crta se na hrapavu podlogu papira. BijeJa kreda .omij~sana s bojom u prahu formira se u stapice koji ostav- 15pj~ ~suhi ,trag ',kQji se' razmazuje prstima. Boje ' su svijetl e,

- zagasite, Crtez se' fiksira prskanjem tekucine gumiarabike "i

. alkohola. P.· Se najviSe upctrebljavao u XVIII -st,: .

· . ··.·:PASTICqO .. (talij., pasteta), slika i1i kip'izra<1"enL'u 'ma:niri

, rielcog UmJetriika..'~'.' ., .. :~" . "., . . ..: .. :.' '.' ::":':': -. .'

· ,CPASTOZN~ (oprema tali] .• 'poput tijesta), d~beli namaz ,uljene bOle, st u impresiontstickorn i ekspreslonistickorn · slikarstvu, kao i u nekim pravclma 'apstraktnog : slikarstva.

PATENA, plitica za hostiju, povezana s k a Le z'e m, ko-

[emu slufi i kao pokrovo ", . :...:

. PATINA, sloj na bakarnim i li broncanim predmetima k oji nastaje oksidacijom, najcesce zelenkaste boie. ." _. ' .....

~ PATIO, .xmutarrije dvoriste u span iolskoj arhrtekturi, obicno poploceno, ukraseno zelenilom; u juznim predjel ima

slu~i cesto kao prostor .za dnevni boravak. . • . ,:

t PAVILJON (franc.), .1. .manja zgrada u .vrtu, 2. osamlje-

na zgrada okruzena zelenilom. .

.. PEJZA2 (franc. paysagc), krajobraz, krajolik; umjetnicki prikaz ltprirode« u -sirem .smislu »vanjskcg« prostora tlOPC~ .

. ' Pejzaz,': kao odredeni okvir .prikaza .neke djelatnosti Ijudskih Iikova, javlja se vee u , urnjetnosti najstarijih kul tur a (Egipat), no kao sarnostalna umjetnicka tema nastupa tck U. helenizmu .gdje 'u nekim zidnim slikarijama Ijudski Iikovi

, i iijihO've: radnje imaju . posve sporedan polozaj. U kasno.anfiknom '(sr€dnjovJe.kovno~ slikarstvu pej~::)z kao mjesto raonje 6z.nacuje se telt pojedi nirn simbolima; stfliziran im

, , ! , ~

s tabl im a iIi grrnov ima. Tokom XIII i XTv st., s postebkni.._rn::,: ,I osv aj anjern iluzije prostor a na ploh i. j av lja se i pejzaz: kao'" ~ k orikr e tiz irana pozad ina radri!e. a u xv st. pe izaz i Ijudski ;:J Iikovi stoje vee u odr edeno] ravnotezt --:- pr ikaz prosrora 'h~ ";,' kojem se odvij a odredena 'radnj a posta ie sve konk retniji " '

u nekim crtezirna i graficklrn Iistov ima xv i XVI st. J " se p.: kao posebna t~ma'- a ubrzo ~ za ti'm i u sltkarstvu,' 'ria' ntzozemskom,", U drugoo] pol, XIX' 'st. ,p. postaje jedqa.'" dornlnantnih .. tema slikarstva ,,(b ar hi z 0 ns k a <' s it '0

I mp r es Lo n i z amj.c a to,ostaje i "u':-XX st. kod 'o'niff' vaca koji -jos odrzavaju vezu 's vizuelnorn realnoscu. _:,

PENDAN:TIV, v: Kupola. .

PERGAMENT, tanki listovi'dob'iveni struganjern { divauiem zivotinjske' koze - jedna od, osnovnih pQd.VI",a.,.,_ pisanje i:,:slikanje od najstarijih vrernena. Naziv doIazi_u'~".

grada 'Pei-gamona U:' Ma,l~j AzijL. : ; ", - ' ' ,':'

, !:r~R¢OLA,.'talij .. pojam za sjen'icu fu sjenoviti 1 hod Pergoluvstvacaju .stupov! 'Hi "stubovi, 'koJl nose 'laganu' r('\~!fWIf~ Ijastu ' konstrukciju, ."obi~n:o,-o(t. drva,''I_'na koju 'se osla v.i,tice P.enja~ica, naj~es"ct;, vi'n,ove:_._loze:·,," " "

", ";~'~QS;\ obiil{ g~~k~g~. h:i-aci'~ kod koj~g'- jl,~

_ ',o~ms~u~va, ,s., time~, ~~ j~ -na" procelju ,?d:19 na:, (>ba-uza .dlJel~ .d~o::;t.ruk:i;re.d:stupoya~· i " ,': ~,~:_. ;,,,~ .. ~:,>

, _JPERlsTu7JdvoriSte okruie~o':~itupO~ima u grcko(i ' skol_;sJ,a~b~noj ~,a:r:hitekturi" obicno ukraseno zelenilon1

DiokIecijanova -palaca):" '" "" ", \ ' '

, I· ,

. ~ERLMyrr~R, .v, Sedef., ,,":, I

l'pEROJt~ku~~ c~ta~ka-, teh~ik~::,:6d 'XVI st. cr talo se cirn perom, a potkra] xvnr st. .,pronadeno je' metalno. V

traga :,ovisi 'o:._~e~tiC:lnl' (tus, smeda,' ~,oja' ~ sepia),i" d'· pera. Guscje pero je elastlcno i tJ,"ag je nejednak. Me perom sjene se, postizu s'~viSe potezarRembrandt '(1606":!f>mllW;-,,] cesto ]e upotrebljavaoitehriiku .guscje pero .:._ sepia. sl:'- 5rtezi perom (rnetalnirn) H,:: ,:r..fatissea '; (1869-1954'),,~ ,

Picassa (r.· 1881), ',"', ,',; ," ,';-' ,;" ;f,,-: ',', ',',;. " . , ,~-<'~

[PERPENDICULAR "STYLE) (eng: :6ko'mit),': stupanj ",'J "-j !;-1' ,~i;1 ske kasne gohke,od pol. :xl~pa -sve 'do xvr.«, Iv.:

:, 'P~~O~iFiKACIJA, _', (oli~e~j~)',l>Jikazivanje 'ra~nil~.-

,jal'a, pojmova 1 ideia ,pomocu,~jtids~og:,lika: P. se'TV'I'· nPlcr_ oznacava jnatpisorn,' a-'cesce atr ~,b ut i rna: Preteznl d

~on~f\k!lCij~ P.o~je~e J~~' iz, an~~e. 'J~~~J~!<a~ />:~~ri.~ ',:s' ,

LZ,k9Jeg ~ce ,vod~; ~vJetaro:,.-:- glava,haduhh obraza;:.

• ~ : . - , .. ,."4' 4; ~~ : ... ~ 't. . . . ':1 .

:-;051." - ;ik sa psorn ; i macero u ruci itd.).

l' PERSP,EKTIV£D post upak kciirn 'se O~;_ varuie i l t: ;': : : ;, prostora na plohi, ta ko da p:t~ko.:': p;,:c~~~:;r~i i :. .. · -: C(!;;.. o!.:c·~ ~,: c

se u n iemu pcja vljuje odgo· .. ~r<J rcalnom opa:2onJu l/dd'_,;h_~? .oka (predrneti : u dalj ini manji su ad onih bl izih, udaljc n ij i .oblici i boje riejasniji SU od onih u blizini itd.).

~' '.,~~OS-(grcki)naziv za svjetio'nik, ~obitno' im€ .nai"sta!lj~g svjetionika u Aleksandriji, .koji Ie podignut oko 300.

s. 'pr.' n, e . .':-:, ,"

PHYSIOLOGUS, v. Bestijarij.

- IPlLASTAR:) polustub pravokutnog presjeka prislonjen uza zid s bazom i kapitelorn. P. sluz! pojacavanju zidova, rasclahjivanju, zidne plohe ili kao arhitektonsko-plast icki okvir portala prozora, nisa itd.

'PILOrU<gr~. pylon), arhitektonskiokvlr ulaza u egipatske hramove u obliku krnje piramide. Ulaz moze biti izm€du

; dva -pilona.. iu usjeeen kroz jedan: pilon. _ _ _. ' " e :

7 ,,:.~"piNA-KOTEKA·' (gr~ki. -zbirkar alika), n:~iv, za+prostor. u "jea.nom lqilll propileja na atenskoj ':A k r 0 p 0 Li ..u kojem ,.'~'~'se ,cuy_all slikarii zavjetni darovl 'Ateni.' Taj -naziv. preuze'.:le;":su've'C u antlci druge zbirke slika, a porrovnoiga u .tom ~:sII)isIu upotrebljavaju talijanski hurnanisti.. Naziv. su pre: uzele i dvijevelike galerije slika u Munchenu ; ~'»Stara« i

r.: ~NQva« p. . _ _. ..- ..

.- ' ~ ,~INXIT ,(1at~ .naslikao [e«), ce:-.;ti dodatak ,uz ' .. .signaturu :. slikara na slikama, u skracenirn oblicima i PIN'X, odnosno

: s3mlcrnAJ (lat.),- naziv za ~_ali bazer-,; a za'ti~ za ~cije;u s

vodom za krstenje u b apt i s t e r i j Un a.' " _

:+' "PLA.KAT, 's~edstV'6"\~izueine ·kvmdilikacije 'u_ svrhu oba,vje~ten_ja. Kako je to obavjestenje n arnijenjeno ~t¥pjku, ,:ono se nuzno ogranicuje ' na- osn0vna .Iako , , .- :C:'»~saop; cenja«_.i zbog toga se p. rado ~iuii,::s i m b . ;~':A":S Tn 1- i'a:':;

. . - . / ., ~.' ,,'

r C 1 ) a m at kao i raznirn sugestivnim efe ,Wa':'" ',,,'

, "l~ PL.~$TikA;·~jedari od naziva za kipa~t~'6 (v. "Skulp~!-l~a).

.. I,,: ., . .'" .' . . .. , •. ._ ....... - .

~ ":_:f.~ATI<:ryr~~,, j,~a,:n od .tipova , .. v~){~za .I0gorOdi,c~ ::,u' , -bizaritskojiumjetnostf Bogorodica stoji ra~lremh, ruku .. ,3: na

, njerrim" pfsim~-':u::knigu'-,prikazan je li~'.df~teta,;..,Kr~ta. ,l_,

~ ,,' , , ",' - , " ,t '''- , ' '" "

: ,,~,PLENER. (franc. .plain airel, slilcanje t.i::'prirodi, zarrazfiku '

~od-..,slikanja.,u 'ateljeti,' koie je prevladava'~:,:~sy-e, do' XIx{.~L~,:'

. "(v>Impresionizam), ' ' .. " -~\~ :~'!t,:,rji,., :'1' ' /:~/ .. "

,~:~,:_" ,. .,' '. 1. ~'~;>~.'

103

_." ,,_ - ,

PLINTA. pravokutna il i kvadr aticna e:iva baza stupa ili stuba, P. naz ivarno nekcg postamenta i li statue.

-t PLOHA (r avn ina), gr anica prostora u arhi tekturt, pov r'sina na koioi se razv ij a slika, elernenat skulpturalnog ob li-

kovanja. Fasade i unutarnje stijene u arhitekturi mogu smatratl plohama; i>bicno »razvedeile« otvorima ite ltozlvIj nee arhit~ktonskoin skulpturalnom dekoracijom ~i polih rnijorn; pojedina' "razdoblja u razvoju arhitekture 'sluze . cistom plohorn zida (romanika, moderna).. dok je druga . giraju' (gotika, barok). Slikar moze l"postovati plohue (ra nu na kojoj slika) kao princip i dosljedno raditi »plosn obliclma, ili moze oblikovanjern sugerirati volumen i stor i » negiratle plohu (tj. Iluzionisficki slikati tako da se cini kao da se iza stvarne povrsine slike prostor prod

Ijuje). Plohe bilo koje materije postavljerie u prostor, iIi tvaraju prostor iIi oblikuju slobodne prostorne odnose: ha mozevbiti ' elemenat izgradnje , arhitekture ili skul (npr. mirne : Ilivnemfrne plohe),.; Pokretne rotiraiuce plone,~!:.1 osnov. su'. .moderne . »mobiJne« skulpture (iz stereometrij znarno 'da: tijelo nastaje rotacijom ili "gtbanjem pIohe:, nn-'~'dI kvadrata .~t,;:valjak. ili kocka). Nacin"obrade' same pov

plohe zove se tekstura. ',-

r£t~UT~ 'ploca '~~ltarne pr~g~ad~- k.o~~ dijel! svetiste

. PODN02;JE (bazarnent, sokl), donji dio arhitekture skulpture 'eesto isturen iIi drugacije oblikovan i li izveden,' drugom materijalu nego gornji. Podnozie odvaja zgradu kip od terena i ujedno oblikuje prelaz (kao okvir slike s z irorn na zid). Ima funkcionalnu ulogu (izolira od vlage, od ostecenja prolaznika iIi vozlla itd.), kao i Iikovno-

poziciono znacenje. .

.. PODSLIKAVANJE, stavljanje prvog. sloia boje "ria sli . s ciljem da s~ postigne jedinstveni ton cieline, no pojedin ... ~r.,. dijelovi' slika rnogu se podslikavati i raznlm 'bojarna,

. cemu 'se vodi racuna- 0 komplementarnostl boja. .

POI~;"ILliAM (od f'ranc. point .t~ck~): 'krajnJa Iaza i rn , p r.e s.i.o n i z rna koja se hazivai neoimpresionizmum~' S1,

• 1F~ • j, I ~.' • _ .

kar i . tog. pr~vca., slikaju cistim, 'nemijesanim bojama, ko

n~nose-'u·:~cka~a 'iIi _~zarezima« ,(koma) na ,plat,no.'

POKAL, poi)'tida '~a' pice' u ~bliku·kaleia, 'cesto 'spokloD';;;~::§ cern, izradena od metala ili stakla, oct xv do XVII st.

ploca [La kvjoj po- ". i i plocastu podlogu .-:!f , 1

~

uk i ,\~n~ u io POSliU:,.t.~, nov'iie (Jn/~~e l'4et~lu; ,fO~/" f{ec/- '-f 4 (

sta vljaju nagr ade pr i li korn sport sk ih tc.lcmlCCnj3. . - :: ..

• • .Y.

POLIPTI v ised jelria slika, najcesce ol tarsk a. P. hi/oze

~iti sas .av jeri od vise posebnih, medusobrio pov e zan ih ploca (k r i 1 n i 01 tar), no najcesce je to j ed n a p lob a r3s'cf~nf€:na PO~19cu Izrezbarenih arhitektonsk ih elemenata Ja r k a d e) u vtse jaolia u kojirna su pr ikazani pojedini prizor i ili Iikovi (v. :Diptih', Triptih).

'. PoLIS "(gre.), grad-drzava u staroj Grckoi, '.~.

. PoMPEJI (pompeii),' grad u Kampaniji, u podnozju,.::Yezuva, zatrpan u vulkanskoj provali 79. g. n. e. Od pol. XVIII st. do danas podrueje velikih arheoloskih iskapanja, tokom kojih je otkopan gotovo cijeli grad. Veliko znacenje Pornpeja za arheologiju, bistoriju umjetnosti i kulturnu historlju uopce jeste u tome 5tO je pod nanosima pepela i plovucca os tao sacuvan jedan antikni grad sa svojim l javn im i privatnim gradevinarna, u k..ojem je zivot bio naglo prekinut tako da osim steta koje su nastale urusenjem i zatrpavanjem •. , nije tokom dugih stoljeca .doslo. ~i. d? ~~vih

izmjena. (. '- . ..' '.-

> .... PONTAVANSKA SKOLA (Ecole de Pont Aven), u ~alom bretonskom rnjestu nasl! su se P. Gauguin (1848..,1~~)~i. E. Bernard (1868-1941) 'godine 1886. i 1888., a kasnije im ,s.e -prtdruzio"r p~r Sertisier)'(1863-1927). Propovijedali 511' sintetizarn, pojednostavnjenie 1 oblika, slikanje plohama Ci~tih,· boj,a, i tzv. kloazonizam, uokvirenje obojenih povrsina kr ivudaviru linijama nalik na tehniku kloazoniranja (v. Ernajl). ,";: .

" t PORTAL' glavni ulaz u neki prostor, obicno arhitektonski ill skulpturalno naglasen. Antikni portali imaj u .obicno . pravokutni »sviretlt otvor e, a iznad gornjeg dijela ~: e s s i m s -postavljen -na k 0 n z 0'1 a m a. No u rimskoj se~!,chite~turi

javljaju i portali s lucnim otvororn, cesto -uokvireni-stupov irna. 'U' kasnoantiknoj, ·odnosno ranokrscansko] ·arhi.tektuti gt,1-?i 'se riaglaseni arhitektonski ru ~la~ticki C'k':,ir. por,tala: da" se ponovno javi tek u rom an IC 1. :Romamckl o~tah

vobicno . s ' sirokog oblog luk - orn . ~

l)e u, ~pres ecen«:. 'n' 1 ~ m tako da' se .. ~z;~edu

; I}adv..J;'atnika,i luka, stvara, tim pan 0 n, o~~lOsno ,1 un e t ~ ·;Uk.oliko' .je ,'ltsvijetll otvor- portala vrlo sirok, LfiJeg?v, se nadvratnik; u- sredini podupire stupom ili stubom (t r i m 0). Otvor rornanickog' por tala obicno je stepen icasto usijecen u .zldnu-rnasu te suna taj nacin stvor ene siroke strane.s obtc- .

. ,/no ·,-r~s~lanj~ne' polustupovima koj! su povez ani a r h i v 0-

... . , I;'" _.

105

pro izvodr.je im a o je sv ak i pr ecime: Li:,~,y.'-!H':' kom po nr-n tu I. indiv idualni kar ak ter (v id i: Iridustr ijsko ob likov anj e). Au a-

, ~za .razvoj a i prornj ena ~ed:1og te istog pr edrneta kroz histor ij u (ria pr iruj e r : stolen, u re. bse itd.) po k az uje da j e p. u, neodvoj ivi dio epee likovne problemat ike i l i kov ne lcu ltu re odredenog razdoblja.

, Sam naziv=p, u. Hi u. o. (stvoren u XIX st.), premda istiee.« umjetnicku komponentu u 'oblikovanju upotrebnih predrneta, ',doyodi do hlstorijski neosnovanog " dijeljenja "prirnijenjenec: i 'ltciste« 'umjetnosti: kao da samo j edn a: , od

nj ih shrfi odredenoj .prakticno] svrsi, a druge ne, te' kao da

je neka umjetnicka djelatnost (npr. slikarstvo) vee .sarna .po sebt. »cista« urnjetnicka. U stvari, i najveca likovna djela proslosti nastala su kao »pr imijenjena e umietnost, narucena

za odredenu svrhu i namjenu. Za neku crkvu, na prirnjer, bila je narucena oltarna slika, isto tako kao kalez ili cibor ij,

iii .drvene vratriice portala. Ako ie slucajno El Greco bio taj kome je narucena slika, a od Berninija cibor i], a Buvine .vratnice Itd., onda Ie : nastalo istinsko urnjetnicko .djelo, u protlvnorn, ostalasu i slika i cibori] i vratnice na »obrtnom« ' .nivou. :ltlz~edu umietnostt : i obrta nema ,~~bitn~; razllke,' '" .~umjetnik je,~s<;lmo, obrtnik visokih : kvalitetae ,(W., Gropius)."

.~~~ ••• .': ''-: • -; ~ ~ ',' ~'."'" _:. ·-.I ." ': s. J ~ ':~ ~ , _. ~'_.' _. :- : :-_,~- ;~ :~2-:-' .: :~.I.'- .' .. : , ...

• '.~ Postoji jedinstveno podrucje likovnog oblikovarria i izra- " ("zavanja; likovna vrijednost moze se ostvartti -u 'svakom ' : djelu (sprtmijenjenoge iIi :»cistog« oblikovanja), (SarnO sto

su .neka od njih lakse pristupacna i neposrednije' .djeluju na publiku (na prirnjer, figuralrio slikarstvoj vod. drugih, ali to , ovisi u bL:i 0 stupnju likovne .kulture i_ sposobnosti dozrv-

,', 'tjavanja iiojedinca, a nije objektivna razlika. " ' ,

,.~> 'U dn~'i:oj Pol.' XIX st. 'pokusalo se naci Izlaz iz situacije 'stvorc~e,! industrijskom masovnorn proizvodnjom u obnovi ,bbrta, propag iralo se vracanje rucnom procesu proizvodrr'e

.' ,lJ." koiem suTikovna i subjektivna komponenta bile uvijek , ,;prisl~Jne., Premda' je sam zahtjev za estetski vr:ij~nim upo~trebnim predmetirna bio pozitivan,- ideja ,0 vracanju na pre_. '!"zivjeli nacin rucne produkcije bila je 'u biti reakcionarna, .: ,',¥edutim, unatoc tome 'bas' -se "iz tih zavoda . i. skola »umiet",'hog' obrta« ,i »primijenjene, umjetnosti e razvilo 1 postepeno

. >9tcijepilo" suvremeno ~industdjsko- oblikovanje~;,- ":

':i :~" Medu " znacaTrtim" teoreticarima i pobornlclrna .obnove . .;:,~umjetnogc obrta treba spornenuti W.' Morr isa,' H. ·v::Welde. ", ~:O~_ 'Wagnera,: \V. Gropiusa; .itd. (v.' Iudustr ijsko obrazovanie,

,:;';'<Bauhaus):'r, ',.:,

",

--,s,t ( -_

"

\1

~ROBLErvIATICARI, nek ol icina fir-ent insk ih s likara XV sf'Jkoji su se posvetili racionalnom studiju osnovnih problerna realistickog slikarstva: perspektive, anatornije, b oje s v j e tl a i kompcz ic ij i - a to su F;lOJO UCC('l!o (1397?-1_4,'i5), Andrea del Castagrio (1470-153]), Domenico Veneziano (1400? -14(31) i Pierro della Francesca (oko 1420-1492),

PROFIL" izgled .Iica sa strane; ranorenesansni portreti cistorn" su profih.t,';.(Pjero, Veneziano). ,»Poluprofil~ Je- izgl,,"\.L'~"'I':" Iica. kodkojeg je ;,vidljivo, i drugo oko.}..T arh. nacrtlma ' je ver tikalnt presjek arh. detalja (vijeryca; konzole, baze s

pa itd.). »Frofilacija«: naein . ob1ikovanja arhitektonsko-. , skulpturalne dekoracije, prije svega 'vijenca (vbogata«

filacija, »jednostavna,4C" »visestruka sTtd.). ,

PROPORCIJE, omjer medu dijelovima neke cieline. Froporcije u slikarstvu 'i skulpturi najcesce 'se uporeduju s realnoscu: Uk, je 'd-obro proporcioniran ,ak9 se prikaza omjeri (ne 'dimenzije i-realne veliCirie!) podudaraju s realn

Grci su te~ili d '. ,

~ k a non -:- .zakon

Je u - liklet 1 :6, aksitel . 1 :7). U mnogim '; umjetnick

razdo luna.' arakteristicne-su l"dispr'oporcije' u lj udskog . Iika : noga trkaea i 'ruka. bacaca kopJ j a su' mjerno 'duge .. _~grUdi r bokovi majke golemi , (prethistorij umjetnost :":":','naglasavanje 'vaznosti velicinom):: svetac veCi! od,opi~nog: covjeka, a Krist od s;~ca (rom~ni~a";' lOr nografska perspektivaej.vza gotiku. i" manirizam je ti »izduzenost« likovaj "'za 'barok'nabujalost itd -. Dispropor ci su cesto i 'u "odnosu lika i okoline:, covjek visok kao kuca ,i) drvo na minijaturama, cvi iet : kao. ~ovjek itd. Kao , idealna proporcija formata slike iIi plohe u arhitekturt smatra se od reriesanse »z I at n ire z e : manja stranica .prema .veco] od-

nosi . se "kao veca prerna cjelini. ' ._, _ : :.,-. :,'\

_U, G:r.~}t.oj i proporcije u arhitekt.uri bile su podvrgnute ,', »antropomorfiairanjue (iCovjek je,' 'mjerilo stvari«), " pa .:.seJc,-, pr6pbrcije-'stupa "priblizuju, proporcijama covjeka,' a razm medu stupovima ljudskom koraku itce Romaiiick~t:arfii·-"!,·c:-·-·'{Z'?I!i!>' tura. organiziranl je po , »modulu eTmjer ilu)' 'kriziSta:: kvadrat kri~ista [edinica je mjere tloerta crkve,: time da su: svi ' dijelovi .identfcni (npr. traveji 'glavnog brodafTli se daju ij

raziti, 'pravilnlm matematskim omjerinia (npr," travej u::' nom' ,brodu 'l/4,""transept 1/2 itd.) Le Corbusier je sastavio »modulor«: " sistem .utvrdenih visina pojedinih .predmeta- po-'. kucstva U ,proporciji s '·ljudskim"tijelom' (plohe vis, stolca 42 em, stoIa 76 itd.) Pojarn. proporcije ne treba,mijesati.~'

. ".~

. i.

10~ _ ..

.' , ... A A~ r ... ' ~....;.' ,

:)\.Jjrne'rn (); Jllel1zije: rer: l~'i(; v dlC1f'1e _pre_mt.N !A? , ~.iJle~' IVkU SUdevi 0 ojmenLijama ('~biperdjmt:,,£,j(!Jljran'~: ),~l(:u::,arl('J O()-

nose u prcrior ci.ii 5 Ijudsk im mje ri lorn. "

Fr(~i:i0l'ci,k obl ika znr.tnc u tje ci: !-J<~ opci k s r akter dici> :

'; v j H~ c (~., }: Jcrhko« iii ~ z depa s t G ,f. :~ !)u ;;:r;', pnu- j tel,

[PR!?STILOS] antikni hr am s o~\,'orE:-nim predvorjem 11c-, C€OnOlo, shahC-

V .. ,lrUTTW ta li]. naziv za pr ikaz mal:~,ih nagih djeC':l~!ca, s kiilima ill bez kr ila. Ovaj tip. andelclca Jav,l)a se u ,~en~sansno] :' umj'etnostiJ Italrie 'u oslonu na hkove apbkmh

e r o t a.

Q

" '

',. t:§UATTRQCENTO) (tGl}ij. 400), skracenjca za ~400~ k~,O. 'noloski term in za XV st.,' ali ujedno i stiISF~~, ,po]am .koj im se obiljeiava razdoblie rane renesanse -u Ttaltj i (od 1420. R-

,~;f.~j;~?~~;"f,' <',':rF ::" Y:;':~;t,' ',:\<' , - , '," ';~:i~\;, . -; - :;':,: '

1 1 ,: , .~: . ~ ..

. ",-:- ....

R

RAJ (Par adiz), u Iikovrioj umjetnos~i r.:;se, <:d IV.st: prikazuje kao pejzaz sa cvijecem i, drvecem.. a cest~ I, Je<lI?O samo drvo ' (obicno palIPa) oznacava r .. J~rerl!,a vjerovamu toga vremena, rajem "prcticu ce~ir,i ~el1~.e .rl)ek~, koje ~ se obicnc na mozaicima slikama i relJeflma: prikazuju kao cetjri" 'valovtte trake. ,:0 -kasnrlol sr~njovjekovx?0j u~Jetnosti

".(romanika,' gotika), r. 'se pr ikazuje i,_nama,korn; arl;ltekton"sk ih elemenata - z.idova , i kula (sriebeski Jeruzal.~m«), -:-:. 'k'oj i se u kasnojgotici .ponekad konkretiziraju, poprimajuci oblik srednjevjekovnog utvrdenog grada ili bur g a.

RAJONIZAM, liko~.rni pokret koji nastaie "nakon ~a~i, : nettijeva , posjeta .Rusiji 1911-12. Osnova1i su ga Mlha)~c

'Larlonov jr. 1881.), i Natal'ija Goncarov~ (r. 1881.). l! ,I\::c\l11- , .. ,.test pokreta, .koji, ,se pojavio 1913. godine . proklarnir aj u ;:~ " ',principi, 'aps,tr~ktn<?g ,s1ikarstva.

. . ': .. ~... ,

','

"

1 t:)

1-7

st... na poc_L·;.!(;j u r:.<l.;·k.::; U :2 ,j~;:;:'(.'(; i Cl ;:0j l' .]: .. \1 ~ i.i St()/denh-;~ -J <7 ~-to):) je podignuta de"'edeseiii; god in a toga s to lj cca, nal az.i ' I

~ 1)rv() progr amats k o ~.JE;~en.le_ !\'IeL:~ltirn:" Bogorod icina crkva "

U StuclE:nici U po{c:~:~. ,;ij~ iru.i!a n;,::-t"E:l~3 s r:.::r~1]~li::~;-n;1 (po-~:

~·tGjcCi narte}·:s potjece iz tr iccset:h god ina XUI st.), 8. ci,,'a ~i r.obocna prostora uz srednji dio pre tvor ena su u monurnon-

talne portale.. Osim toga, citava vanjstiria ave crkve izr a-

dena je od kamenih ,blokova i ukrasena izrazito »zapadnome romanickorn dekoraciiorn. Karnenu dekoraciju . romanickog :,.

odnosno gotickog karaktera .pokazuju - jos 'neke crkve ave'

);'skole«: Sopocanl (oko 1260), Gradac, 'Banjska (1312-1317) i

Visoki Decani (1327.-1335), koje Je gradlo [edan graditelj iz

Kotora, dajuci joj oblik peterobrodne bazilfke s kupolom i trobrodnim narteksom. No za razliku od ovih gradevina, iz-

vjestan broj crkvi ove ))skole« izraderi je bez vece primjene

kamena arhitektonske dekoracije, ali zato s mariie odstupa-

nja od rasporeda prostora, koji je u biti odreden Istocnim

kultom.. To su prije svega Zica (prva desetljeca XIII st.) i

srednja crkva u Pecko] .patrijarsiji '(prva',polovina X.IlI st.).

. , -·REBRO,· v. Svod. .. ":"-- '., - '.~~ '. :,' ,',

. .... . . . , . , .... , , .. \ . ~~:. : .

. ' .. REFEKTORIJ.zajednicka blagovaonica ,.'u ::~samostanima

~:1vXKlaustar).:<; j::.~:: . =>, ~ ..... ' •. . .. ':: :".; ',:':> "':;;;,F·:''''>2I.· .

~'. RELIKVIJAR: '~p~~~c~' r. z~: 'Sn~j~~t~r ~li~Ha' ,.~.q~ _~elikvijari n10~. biti. ~~h:' obIika, obicno su to' razne. kutije, kovceiici, ali su testi r- IeIikvijar!' u obliku ruku, 'glava, nogu (kada .se 'u njima cuvaju i

rellkvlje tih'dijelova tijela). Radeni od rnetala ili bjelokosti, . relikvijarl: vec " od IV st. dalje predstavljaju vazne spornenike plasticke i dekorativne umjetnosti. Relikvijarom se ponekad naztvaT' posebna prostor'ija u crkvi iIi .kraj nje, u

kojoj se cuvaju relikvije. _ _. '." .' . . _, ._,' .

tRELJEFT grana sku 1 p t u r e kod "koje -obl ikovani ~oiu~ . ;men- o'Staje vezan uz podlogu, plohu. '~ema stuQnju lkQQ;=_ V cenosti :razlikujemo visoki r. i niski r.· (b are 1 j e f), a po-

'sebna vrsta rel]eta ,"iiaslaje kad,f .'se odiederu pnkaz lZdub~."

Ijuje .usamoj rplchi (franc.: relief en creux):'Pri oblrkovanju reljefa ,skulptu;ra se. cestO pribliZ~je. slikarstvu, -napose kada ~i :i 1 u z i j i prostorn,'osti, dubine, kao}' Igr! svjetla i sjene.

: \RENESANSAJ(tal. rinascita. !r'~ric~': renaissance), . 'pojarn koji"m obil]eZavanio .niz pojava u taltjanskoj . umjetnosti XV st, 'Renesc!nsu dijellmo. na »ranu« -(od 1420., do .. 14~1500) 'j " :.yisoku«. (00 1490-1500.; do . 152~O): Utjeca'ji . tal ijanske .umietnostt 'bili -su odlucujuci i. pri' formiranju rerresansne

. ". _,

\ _" : I,' . _ _ -t~

1 - v", • ~. • - '1-.' 1.'-, oJ ~,. ~:.

'I' U1AKo,ncA] deko~~tiVt~i ~notiv koji nasiaje' iz antik'ne ;,.' v 0 Jut e kada se njen neprekmufi \·alo'.':t.i ,to1c razbije u " samosta lno j ed in ice kL:k:lsto!! obl ika 'I",]" !10~'; d"'tror"':l'vn-l

.:.. _'t'*" .. 0 . ~.. _. .. \.1 ~_!o,. _ Ll t.. ..

r."!?:tV, . kOJ.lm se ableno .. ispunjav aju .rubov i reliefa il! mozaika, j av lja ~~ u kasno] antici i predroman.ct i-tu Je 'obicno sveden n.~, naJJednostav-nije oblike. U romanici r· .. _ - ......

111

. i ,

urn ie tnosti u dCi..isltt1 pod r ucj irn a Evrope, U Fr ancuskoj I . Nicm ackoj.

REPLIKA (i'C:3~lC.). [13-;:['.' Z3 poncvl ieno djelo od istog umic tn ika.

REPRODUKCIJ A (lat. umnoz« v a nje), kopi ia prav ijena tehnickim postupkorn umnozavanj a, npr. rotogr attja umjet- .: 1

nickcg diela. . ii'l'

REVERS, v. Avers, . .~. - .;:~( ~

RITAM, jedan od osnovnlh elemenata kornpozicije: pra.::g~~· ; vilna smjena raznih istaknutih i podredenih motiva iIi po- §_~, . navljanje istih. U arhitekturi obieno pravilan ritam (slijed "': 1 u jednakim razmacima) stupova ili prozora; katkada rttmle- ~:;':. 1 ko smjenjivanje raznih podupir aca (stup-stub u romanici)<~~~. iii prozora i nisa na. fasadi, trokutnih i lucnih prozorskih"Ji& ~ zabata; »rrtam rnasae u arhitekturi i slculpturi jest odredeno;J:;;' :,. smjenjivanje volumena i supljina. U slikarstvu osim samih.~·:; oblika mogu po odredenom ritmu biti organizirani odnosi?i¥~', svjetla i t sjene, odnosl boja. Za ornament je tipicno »besk~·if··:<:, nacno« .ponavljan].e motiva' u istorn ritmu. "~.:~

~ . RIZALIT, "vcrtikalnt Istak r;eke gradevineu ~itavoi vi~;I'

SlI~~;?gioJ stilsk[ ;;u~;;ni u;~~;'oi u evropske Uffiietnosti'''I: kOJl se'ja.vlja potkra] baroka, otprilike izmedu. 1730. i_~\t 1780. godine. .Samo ime ovoga stila izvedeno je it francuske .. J:... c ~;;~ rijeci »rocaille e kojom se.jnaziva jedan od najk~rakteristic-1:'I:,'~

n i i ih tiva u ekoracij i rtoga vr emena. ' I :<~ j

. . .~ -, ' ~

ROMANIK A prvo veliko stilsko r azdohlje u iazvoju<~!~'l

umjetnosti Evrope. Naziv je stvoren po-":.tf' j cc tkorn XI~. st. u Francusko] na temelju pretpostavke da'i~1~~] srednjovjekovna arhitektura proizlazi iz rimske, kao sto ro-2:~~t\ ~ manski jezici proizl aze iz latinskog. Kao i niz drugih poj-' "'::~~'~.' mo va kojima se sl uz! historija umjetnosti, tako je i ovaj .:·i.~k. pojam nadz ivio teoretske postavke na temelju kojih je stvo- :_';~1"' ren i postao korivericionalna oznaka za razdoblje ciju doniu ··~f1.~'. \'rem~nsku granicu predstavlj,a pocetak XI st., a gornju pol." :tt XIII st., - pri cemu treba voditi racuna da 'se razvoj urnje t- ;::t nosti na razriim podr ucjima Evrope ne odvija u istom r itrnu. :·c::~. S tim u vczi treba jos naglasiti da se U ovom razdoblju :(~,t: una toe slicnlm osnovnim htijenjima jDS' uvijek "ocituju jake:~£#-~' regionalne komponente, tako da se evropska romanika sa- ;!~'.~ sto] i od' niza pokrajinskih »rornantka«, 'pa se .tako u "sarnoj )_;;;;.:') Fraricusko] istovremeno javlja nekoliko razlici tih r6mariicJ'<-ih·7~~:i

»skola« . .... " .' .. ,', . '.}' .. ,.:ftY~~:;~

, , 'I. • I , ., .. ." ~;'.~~r{·j

.. 'J- •• " •• , ...... ~. '")

:!."0j.' .'

11 :~

,~ I ..

Tlocrt crkve 'Saint-Sernin u 'Toulouseu

: " J ~. ...;,.."~ '.~ • .'

.Q,-. m

',,',, t

,~~~:_1 ,,.*1 ~'~;;, ~

.... - 1

r: ~

'", . ~ .

'- ,1/' J ':~~:1

,·~S~ ',~,~

""i~\"Q

-~~"~

~;_:~ ~~~.;{1

~~.~. ,}

'j( ;

J:l~~_ {

l~n

,'::~{~ I

~.~. ,\~.

::)C'

:-~1

- ,~-;~ ~

~i ':-:A> f'; ;~J

• . ' ;',.;~ '_'!/'J~ ~ <_ "'~j:(:j::", :;";: . -.~(:t' ~

Poprectv: pres ie): jedne romanicke ba~ilike; 1. glu1Jni brod1~~,:~

, =: bai'-vastim soodotn, Z. pob()c.ni, brad, 3. ernpore ':fA

,.-;~:~' '~

._ -

... :

• ,of ••

" '

....... :,_ .. ' .....

- -'.' '.~ .. ..._

; ,

(

\

,

~

I I

\ \

; "

Shema rasporeda masa WI istobwj (kornoj) partiji' romanieke cr1we; 1. krak transepta;"'·2. krizHte. 3. «zralcaste« kapeLe cleo kora

+. ROMANTlKA, v, Romantizam.

~&OMANTIZ:Mij pojarn kojim se obiljezavaju moose po[ave u kulturnom i umjetnickom zivotu Evrope tokom prvih , desefljeca XIX, st. U likovnim umjetnostima, napose .;:;lik;':l.rstvu, r. je bio pobuna protiv klasiciztna, njegovih 'strogih : oblika i ogranicenlh sadrzaja, te u tom sm istu romo.nticko

;bt.Ar { J' •. • '\

*'~u st.vo supr crsav lja coru cr tez u. s,l)bo(Ln potez k ista

discipl inir anom obrrsu, k olor iz arn rok~~lnjm bvjz,mc:. ? nc-

mJr:su ){r:.mpoZic:j_1i.l k]as;C'ist:c),oj r,lVilf':,tE'ii. . .

,

bE~12 !'o\ulu~ Vf.:l;j su se tek stovi (v. Kodeks).

.. " +++:f~~~L:.lI===~:~'~::_ 'k; A ","~.~ .1'

. ~ Ix ": i -: >:. >:: >~ >.: ;.,: .:,:: ):: »; >~ "><. • >~ ~P \~"l

i:' _l-< .~'< x}x 'l;:O,:':: ':< >:: >:. ':< '>:: .~:: .:.: '.~':X .>:: ::: ' ; ;:':: ,,-~P::f1

~~r~ .: , ' J ~~- ::'0 1

~ tet~e++riIeI~~.~~:=i-~~~ , ....... !:~.' ~ .. S

' ", . ,. ( : t) "'~ Ib . ;'.'-_~; ~ '" ,

; • .J "1~ . '_ I) ~ ~' . J~F ~V U5AKRI$TT.IAI prostor k raj sv~ysta cr.k':,e ~ koje~n se

': ,. . r.1 ~"-i~,. j cuva odjeca i I>.~ib~r ~ obred, obicno na 'luznoJ stra~l. .

Tlocrt »treee« ." ',I _ ~ W ;i SALONA "(Salonae), danas golerni 'kompleks ,rusevma

,~~?~at~jske crksre U CLunyju,(XI,st.). ':I'~Z\}.j· antiknog 'grada.tsjeverno-od ~pJi~a;"na '[ednom .dijelu n~ka-

V· ~OTON?A ?1~~{.)7~~·a~eVina- kruzriog ~locrt~,~ c'i\i~~ri;n~i~l~\~ ~~~~~:_:~g~:~~o~an~~~~~~~:~~v~~·l~en. k;J~~jl~ni~~~~~~~~!~i ._

~las~a!.,o _leno svege!la upo o~;" ra evipe ~ruz~og tloc:~_'~I(~ UVjeti:._(~h,lj~S~j.u d..n?~~klonjencjg·::morsk~g .:z.alj~~~, l} r: a.~jto-:-, l~v~Jalu. se vec . re 1S OrlJS 1m, ~ulturama Meal prana lZ':~.~ "ku rijeke u. more :'1. na. rubu ·p1odne .. rav,~l.lce, te na jedriorri

. t. ' ..• : ~. ~nu «' U .'mnoglm podrucjirna, a kOd-'~Y~ -od rij~ikih:' prirodnih komunikacija koje r povezuju obalu s

~as u.' Ist~i "i- ~almacij~. ocuv,ana··.tl;·a~~'cija ·ta~vih' gradevinri,:~t~ kontinentalnim zaledern), uvjetov.ali su vee vr!o rano t no:

sve do najrrovrjeg vremena (»bun)e«"':- 'pokriv~ne skriljama;~~,\~ stanakgtadskog naselja, isprva Ilirskog, a zatim grckog ]

grade. seljaci.na . polj ima za i skl anjarija oruda, plodina itd.).A~:~,~. r imskog. U Cezarovo vrijeme grad dobiva :.statu~ rimske J{~-

Kad .)e u. oblIko~anju mediteranske kuce prevladao pravo-:~~{ 1 lonije (Colonia Martia Julia Salonae),. a ~aroclto se .razvlO .'

kutrn .. oblik.: kruzni. oblik zaddava' . robnic Atre' eva ~h ~ tokom prvih stoljeca ~ n. e., kada' je' S. postala rglavr.i g!.ad .t..,

Hadr ijanno uzo ej ,'. rade . mali kruzn· hra-iSf!c j r'imske provincije ."Dalmacije .ikao" takva. glavno .sl'edlSte -)1 f\/'

mov' tholos) a u Rim talnjje i najklasicnije.!,·f; i ekonornskog ' i ' pol itickog zivota vrlo sirokog teritorija ... P'} .. U l

blikovana rotonda ao. : .) e poco Wl)~"::'.\~X:! cak i u III st. n. e., kada otpocinje propadanje velikih gl:u-: .

c~)'. U sred .. em vijeku 'su rotonde. rjede iski' uciyo za ma- ·~t! dova, .:S:t' jos uvijek taste, a potkraj toga jst?,g stolj eca, lJe-.

n]e rad~;rl~,. p:IiS.;e..I:.!l,_ os .u:-mca, kapela) ; u renesansi !tk daleko grada, car Dioklecijan 'gradi. sVOJU vel iku .I?~la~u. h.3C,

1 baroku ce,sce, 'naroCl~ u k lasicizrnu (rotonda 'j~ i ' okrugla,:,'F i u sve .vece, .Iucke gradove Mediteraria, tako 1 U., Sa]~nu .

?vorar~a u sklopu dv~rca).··U grckoj arhitekturi .tholos 'je'~~: prbdire 'razmjerno rano krscanstvo, te vee ,potkr~J III. st.

lzv~na okruzen stupovirna (kao i u klasicizrnu), dok r'imska .,:::$.' postoji-.jaka crkvena .organtzacijajs .)Ji.skupom. na celu,. ~ u

arhltektura, prebacuje stupove i: 'nise u unutrasnjostvtkao i ?~. V' st. salonitanskl jbiskup postaje .metropoltt citavog Ihnk~.

~enesan~a). ~E1Pu rot.onde mogu se. uvrstiti i predrornanicke ;:~h' NakoD. 'propasti .. zapadnog dijela"'Rimskog carstva, S. ostaje

sesterolisna 1 osmerolisne -gr adevine kojima je 'jezgra kruzna~:·}.l vezana ::uz gotske vlastodrsce Italije, sve do 535 g., kada na

ROTULUS,. sv itak, 'Aritikni'tekstovi . pisani' na lis-tovim'a' ·::;;;f ~samom' ·poeetku Justinijanova -r-ata protiv Gota ulazi u ~a-

p a 'p i r Usa povezariog u dugacka i" prrlicno stroke· .trake ':;;~";~ stay .tstocnog dijela Rirnskog=carstva ; Bizanta. Tokom d.~uge

omatali ,su se oko stapova od drva 'ili blelokosti te cuvali ti .:;~t~::~ pol,, VI , st. .grad svewise propada, .njegovo se stanovmstv~

okruglim kutijama.. Takav rukopis citao se .postcpcnirn -od- )~.f'0 r'aseljuje., danapokon pocetkom VII .st.: proval~. Sl~ven~ .. 1.

mctavanjem' .svi tka, a': kako je bilo ;:nespretno rabit(::pi·cde ... :l} Avara \ prisile preostalo . stanovnistvo da _.:p..0t':':~l sigurrnja __ ._

"~,.,

-.~.

'1)<

.II

j I :

s1enb1.:::k im ru;enjerh i odnosenjern gr adevr.og rr-l;}tc:ri.~;.::., t!;l

t • 4 ••

te rusev ine me' posluz e kao upor iste :'Turcim2..· koj i su '~i:~rl;-

r z~!v~~li Split. .Jos u XVII st. ot pocela su p r v a .istr8:?,~,·1:li:i. ril;t'.·~n~:, 1;(\ ~ek pOl-el.kom XIX s t. :..!~]i;(:·~;~:;.\ su pr.'.: .:"~:; Isk apanj a. l'vlcdutim, arneoloska i s t r az i v a n j a Salone, : .... ~.;'"-

dvojno su povezana uz ime naseg arheologa don Fro.:,-:: l311- liea, koj i je desetljecima poduzimao velika, sistematska i sk a.panja, a zatim uz rad danskog .arheologaE]. Dyggvea. Pre'rna" rezulta.tima' 'diigogodiSnjih Dyggveovifr -:o Istrazivanja, S.

)e imala :tri ;:etape :razvoja ~ oko siedi~njeg:"ria'Jstarijeg dijela stvorila su se tokom vremena dva .prosirenja; zapadno i istocno, tako da je gradsko. podrueje.j opasano 'zido\.·illl:l i kulama obuhvacalo . u IV st. n. e. oko 720"000 kvadr auuu metara i na njemu je iivjelo oko 50,000. stanovnika, Tokom

.' arheoloskih 'iskapanja fiksiran je gotovo cijeli obrarnbcn: zid grada na 'sjeverno] strani, otkriveni su: am!it.c;)t:;r, 'teatar,terme, gradska vrata i neki potezi ulica, Medutlm. tokom niza godina arheloska Iskapanja bila·;su. usmjercna pr ije svega na Istrazlvanje kasno-aritfknth ~ sakralnih objc-

:-_'kata, tako. da danas .S., sa'~'svojim 'iskopinama.(:-katedralnog·

., J • • - - • -. -:.' • _ • \-; , ..... , \,. .~... •

,.~. f~p!pleksa,::, n~~olik?~: ~a~iIik~ .: ~: ~radu .i r·tr~ ''Y~~ika'-C1'bblja ;: .. tzvan .gradskih z~dlna:, (ManastirlDe,.,Marusmac .,..j v- .Kapll.ut)

predstavljaju, .prema ~'yggVeovu .. ~IjenJu. It •• -'. ri~k~ Rima najznacajrii]! .urbani-, kompleks .u 'Evropi za 'arneo)~100 pro" ueavanje' ranog -: krcaristvae, : .Katedralnl kompleks Salone

razviojse u istocnom. dijeluigrada, u ipodrucju : velikoe ja vneg I kupaltsta-terma, 'Tu '[e vee potkraj III st; adapt.a.cijorn neke profane .gradevine stvoren prvi krseanskl 0 ra tor i i. . a kada. je krscanstvovnakon 313. g., postalo sluzbena 'rdigij:l

. kasnog Rirnskog .Carstva,'u b liz ini .toga oratorlja po<iiP.IIU:"i : Je ~dvostruka, baz.ilika·~· s. baptistei"ij~m). prugim ,~d I. 11 j' , 11 :' prostorijama. 1.J . .v st., sjeverria bazllika zarnijenjena jc nlj-

..... -vom. gradrijorn, a u VI na rnjestu juzne b az il ikc podig nut.: je . '~r'k~a kr izriog oblika~ ~asuprot;, katedralriorn komplek.su l,;J, Iazila se jos jedna.·sakrea1n~ gradevina.vvieroiatno »ot\!{)rona . baz.il ika e (B. discoperta), bez krova, odrederia za kult mrt vih.

i'ri .vehka groblja u D€.posrednoj okoIini grada pokazuju razvoj.kulta mrtvih u vranorn krscanstvu,' a i tu su bile izira'dene' vefikerbazifike,' Unatoc .do::;adasnjim·bogatim' arheoloskim rezultatima, :S. je jos" uvijek nedovoljno is trafena,

. i vjerojatrio." ce, nova Iskapanj aida u rnnoga nova sazrianja 0

\ ~ zi:votu velikcig 'antiknog grada. _

V' ",'lsARKOFAGJlij~ .·od .: k~~~a~'.·m~tala) drva ,ili -pecene gline .: Sar.:kofazi' se"-javljaju'u' svim . star im kulturama Me-

...............

cit~L"d n~j'- ran i i; ~?V; '~, lI~al'i ~~1o Qf>.t'~ !'4te a ~oVJ.eh}(J. ~. ft7f),~.;{ b~?' i.t (Q"ie»; tVIGi:o Vi~f/PrU f'e(jIMal,~/D(/ tM(J I f~'1~{Qf-iYYlO

obltk Ij udsko g t.ije la (Egipat). Sal'~COlaZl so. gotovo uvijek 0drc.1,~n[h predrne ta, raz nih preds tav nik a t aune 1 flore. te

.uk rasa vani, bilo plastlckl, bilo osl ik a va njem .tako da pl'ed- prikazima ljudsk ih Iik ov a. Tsto tako maze i upo treba po-

stavli aj u vrlo v azne spornerrike raz voja umje tnlckog oo li- [cdinih boj a irn a ti sirnbol icki zriaca j.

ko vanj a ci tav ih r azdob l i a. I krscanstvo je preuzelo ~ kao Sl!'.-IBOLIKA, zb ir. srnisao i porij e k i o :; i mb 01 a kJji ::;:;

jedan nov nih oblika lijesa-grobnice (v, Tumba). ~ poj avl juju u likovnoj urnj e tnos ti.

SECESIJA ,(~'odv~janje«); '_ime, koje su' uzirnale potkraj '" ISIMETRIJA' (grc.), podudarnost dijelova r acunajuci od

X s toljeca razne. grupaclje urnjetnika u Austrijl i Nje- ,'.:,;{: ~ jedne taeke, ravni, odnosno osi simetrije. S, je vrlo vazan

rnackoj , ... Oit:va:_j~~~Ci ·se-.?d ,a,:ka~e~ske tradicije. Najvaznl]e .~~j ~,element k 0 ~ po Z i <7 ~:j e ..

medu nnma Jesu secesije li""Munchenu (1892) Becu (1897)' i .~~2~ ", SINTEZA UMJETNOSTI, povezivanje svih grana likovne

Berlinu (~89~).' (v. -Jugendstilj.j '_ .: - >', • ,_, ::.~m.1 umjetnosti, koje ucestvuiu u oblikovanju nekog objekta iii

SEDEF (njem. Perlmutter,. tal. madreperla), sjajni unu- ~j~~:; ambijenta, u jedinstvenu i skladnu cjeEnu. S. u. zahtijeva tarrijl . sloj Irus tura nekih skoljki koji se dade obradiva ti. ::~~:; da se slikar, ~kulptor i arhitekt, koji su se u ranijem toku Sedef se naroei u otrebljavao u ink r u s t a c i j am a. t;~ :~ razvoja moderne umjetnosti udaljili, iduct svaki svojom

~EI?L STI I TORNJI (Dachreuterj, : -:~S ;~ uskom stazom specijalizacije, ponovo okupe na istom z a-

~n~ toran] na k ~ i z is t u. Veoma cest u gotici. ~~: ,'. datku stvarajuci sklad u konkretnom prostoru gdje covjek

~ boja ,kojase~,d~bij~ iz tamne materije koju is- ~~::; zivi. 'Kao primjer s. u. navode se cesto djela proslih epoha, pus taju neke vrste sipa; u .novlje vrijeme upotrebljava se )~:;' na primjer baroknog dvorca ili crkve u kojima su arhitek\..kao vodena 'boj a za crteze perom. - '. ~~~~ tura, skulptura i slikarstvo stopljeni u nerazdvojnu cjelinu W \SFINGA}(grc.), egipatska skulptura s tiielom lav~'~i i:~d: '~~1m (svaka je slika .komponlrana s obzirom ~a miesto u. prosto~u

skom glavom. " tw. " .. :" .'. '" . l _ '_~ .~,~.,'~~" .:-: ~~1Hf n~··~.oje~ se, nal~zi;:s~aka '"s~~lptu~a, obzirom na svjetlo koje

f SFUMA!§1 "c'''' Ilk' ,." 'k .. ', ,,<;.'. ! '" '. ,.. ~.'~~rJ ~9QIJa udoticnoj .arhltekturl Itd.). .

na obrlsa' 19rari~c~n.s~J~e~naJal· 'SJ?elnI,me _SteaknoasdtoaJl .1zbJ~ect_,}' ?~~~~- \~i~(~ v.:·~,'~~SKENA~ ·j~Iio:gr~kog-'KazaIiSta" niska dugacka gradevina

·V ••• " '" se os re, gra- ,~,.:~ , . ste k t t led 1·Vt I v'l . k

nicne Iirrije :.zamagll·ul·u«:l· tlme se post'l'z~e~~efe·kt- . . " g ,~~:~ smjes na uz or es ar nasupro g a IS u, S UZl ,a je .ao

prozrrno !,..) .•.. ~ db' f d ( P kenij) k d

vela:" S. se prvt=put javljai'i.iJsIikarstvu'.'Leonarda daVinclja .. iii> g~r ero a, a, :n,Jena . asa. a v, aras em) ao ~oza ma

(1~5?-1516) kao rezultat studija perspektive a napose uloge.!f;),,· ~amskeEdnle. . '. ,

svjetla u 'vizuelnom dozivljaju. ' " '[~" . TSKICA} prva osnova neke slike, kip a iIi gradevine. Ski-

SGRAFFITO, sltkarska tehnika. Na zidu, Gslik~nom jed- '!L' camf.ka ,nazi.vam~ i Umje~!liCtke crteze-zabiljeske, kao i vjezbe

nom bo~om, urezuju se obrisl kojl se Ispunjavaju bilo dru- ~~ . .\ U 1 csiranju nexog precime a. '. .' ' "

gor_n: ~OlO~ ~l~ .koji o~kriva~u .. ?~ju podloge. IS,tim ':'pojn;om .~if"'~ , S~,RI~T~R~!, ~adio ... aica u kojoj su se u .srednjem :'l]eku

O~)llJ.ezava]u se 1 razru natpisl III 'zaptsj urezam u povrsinu if,';" preptSlvah 1 u ..... ras;:ivall rukopisi. ' ,

zld,nlh slikarI] a, , '. ':r 1 (Sg,ULPTURAJ k ipar'stvo, ali i pojedlriacno kiparsk o

. ~IG~~TUR~; potpis monogram rn karakteristicnt znak '.~t\t· ostvarenie. S .. je Iiko vna . umj.et~ost. koja se izra~ava_- ohU-

b uleT~ na nJego~~ djelu. '. _. ' . . . . . ~}~.:: kovanjem . vol~men~:. ostvarujuci . bilo pune vol~me!1.e (v.

~ SIMA. karneni ~lul: z~ vodu -ko ii se postavlja iznad Z3-' .~t Statua), bl!? ~Jelo':Illcne,. vezane. ~z ~lohu (v. Rel;ref)

vrsnog vijenca 'na aritiknim gradevinama. ': '._ ~~~ mm materlJaltma 1 raZlllx:n tehnIk~md.. ",,_,

.. \.. - .. I. ...~. 'i .... ..

,S~M~OL, u likovnoj umjetnosti neki, -prikaz koj i : pred= , ~(.tl "SLIKA NA STAKLU slikarija na straznioj strani s.takle-

stavlja "cdredeni 'pojam;, stvarnu 'Ill imaginarnu Iicnost, ~Od-~f~·d ne ploce. 1 anje na staklu susrecerno , JOS u r~zdob.lJuhenos?<r s?n<?yitu politicku iii' reltgioznu. zajednicu. 'ljiidi. U {!~~; Ienizma, pa zatirn u srednjem v ijeku i renesar:sl .. U tim ra~-

svojoj b iti s .. je ,uvijek: ,.kratica«, koja svojim sazetirn 'obli-:':~'~ dobljima ove se -sl ikar-ije.vforrnal.no ne r azl ikuju od o~~h

Im~'treba ria nestovda podsjeti, 'a .ne da to-konkretno pri-. .,::fi ',nastalih na drugirn podlogarna, Od XVIII, st. t.akav ~acm

kazc. Upotrebu simbola. susrecemo, usvtrn !"'dtura~a, .a~.()ni ~~:;' SlIk~~ia susrecerno Ugl~~~~,:, .u krugu pucke urnjetnosti. 121

~'1(

:

I

I i

. ..{$>O \.

,',. ; .. ' ....... ·1 - .' . ', - .: \;. l "'" \ I-:_~~ '",t1I.~m i.IDnMoJU mrevo. 'LlJ.\t1.d.~_.;ft_.ii~te,,/

umjetnos] .ci ie .J'( podr ucje iil·~;~, .... v.mja fa~v Qce'1I~· I.. v ... n..... '":,, _. .~ _ • \ ';-,,\t .... v~JI·"_'

"(;\ L ",r..-. oc -::",,1:1.7.,-,.-, '-'8;:,,£ p\,>.~n:tL;l. su L... L.?~,)..... ~ ~

PJo ... e; a sredstvo i:::La~a\·~n5~ bcja i Ii ni ja. 1.J t o ku .:":cg ~.:~::z- .;-'~'~'~: t ): ~:t ,"~'-u .... _, '- .. o.J ....... t-: i 1 _._'': ';. ; •. j •••• '.-,;!', ~ ''1'1',.,/;''

. - , ~> ':c'l.~.lir"C·\l ~,. n. e. dole :::e 7..:"!:::. .. r~·:l ~'~.~~~l.J.!J~ .1( .. ·;1.j.:-;· .. .J. - f-- ...

'JO~3 slikarstvo ,<::0 <::1"<'z11o r.'·)-.l·i'~; .. im tchnikcma i 7i';J'(~lO n..:. .... \ .. ,,--_~- \ 1:~" • .' (T -< vv r- ,-. ..,.,

J ,- '\.. .:0...... '"~ ..... u. a,,_ .. \...1l·. 1 ~l' .... r .... .I. C .- .. \ -- ,'.\. ,_ ,J Str.l'''-:''l Tp:- t'.~ .. -)l"\:1;t..,:;...~()r-J.l put~a~1}a ,L ~l.:: J';~' ~.. ".

raz.nirn plouama - od z.idov a ",~~~srr!i!'e) n;J 1·:tJjin1<.."je. ~T'("~t GI..A .(:'-~" .. ". --;:". r- ...... · .. • ..... :~·. • .~ ........• \":~~.-/ ..•• 'v , ';'"

. dn ia \' "J"'('1reb'J '~;:il,:;c:"...:ll rJrl2~irl~.:!lo lJO~~i.).,C O!J\.t.. ... \. ... "

pr acovjek slikao pomocu zem ljanih boja IJOn1l.'J·(;; .. in ih 58 zi- proiz vonnj \"r'-'~ ..,., ...... :". r- tv: .......... ,';. S"'i;;

t b' \_. "adion-1C''''n~ ··j::lnlS;~O''1" ,-.al.·s \.<1, II r:dJ_Gt • ..".'d, .• J"

ti . ,. I' l'k 4 '1 Ii t ' u nex: m l • u, a <:> '.. k" - . \r

VO InJSK.lm ojern, S11 arstva . na vazama, mozanca.. na . is 0,,:: I E'criptu Galiji uz Rajnu, pa k asriije u Sredll~OVJe ~<?vnoJ. . c-

vima .pergamene, pa do suvrernene stafelajne slike. U. nekim\~i, 4 n:ciji (Murano), i zapadnoj' i sjeverrio] Evropl, dostlg~a V1SO,~O

razdobljirna slikarstvo je bilo usmjereno _reprodukciji vizuel~~§.,H tehriicko i .umietnicko savrsenstvo. U, Z plastl.~~u :~~ela:1JU

. ne realnostl, dole se u .drugim razdobljima ogran'ic~valo:J?~~j ,'- . b d t kI 19ra 1 upotreba

cistuj";bespredmetriu« "dekoracifu: ponekad je sllkarstvo bilO~"~ znacainuulosu u umjetnic~oj 0, ra, 1 s .a '. a ,..." ~

t:!~, boja b ilo jos u samoj fazi topI)en)~, ~lIo k:sn!Jlm nanose-

Tlustrattvrro.vprogramatsko, patetieno i buntovno, a ponekad;~r~ nJ'em' na ·povrsinu. Staklo se obradu.Je 1 .brusenjem" odnosno

tek nljema igra 'oblika, no uvijek je bilo prisutno u zivotu\~; .~

covjecf\Iistva~ ad 'casa njegova iradanja pa do danas (v. MO-·l.:!l.~ .. ~.:·.,\ urezivanj.em raznih ukrasa. y. ••

- STAMBA v el ik i monoliti s kipom zlvobnje n~ vvrhu.

zaik, vitrail, -Minijatura, .stafelajna slika). ..!Jt:: , . . di ii Z os stu-

. " , '. . . : .•.• c ."."~"'.~ . .:;'?f: l Najstariji,arhitektonski spomeruci u In 1)1. OVU s~::.J .

,SOKL, v~ .Gessims, . t· ' .~~~ '. povi kral i a Asoke. - : .

SO~~, u ne~rednoj okelici napustenog a!:tik?o~_ gra~a;~ii(\ :'.: STATU (lat.), puna pl ast ik.a. Sk;ulptura~ trodime~1Z!?n8.1-

Sal? n e ·nastalp "'Je '~okom .srednjeg vijeka vise zartsta zli:&. ~ ." n .h e 0 oje stoji u . prostoru u ,potpunostl .ostvaruruci vo-

v~ta,. ~Ovog,'.hIvatsko~. stan?Y,m~ty.a .. 'I'ako su na ?to~u na..:;'-,<·.;§ / h~ne~, - - .... . _ .. ~ . r

:I]esl··,Ja~~: pronadem temeljl ·~Vl.1e cr~e, au. I'_1:1sevll1am e •• } V r: :'. tiknf adgrobni spomenik u obli.ku -vertikalne .,---

]edne ,00 'D]lh ploca s.-nadgrobriim natpisom kral)l~e.JelenE:;;lf.,?L;· I STEL~,:an 1 1.,n . : ...... ..

(X t.) x.' . tvr A • ~rl • t rib k . k d' ·:'("M" .• ;:, ploce s reI efom .

. s .'\.:lD1e. sU.PO ,_u.~m.~acl sa. rom .a .: a le.~, S°7!f!¥.;~ .. .' "kih hrarnova. __ :',;~'

Iinskoj -. crkvi .. S:V.·:$tJepa,n~ 1nl.a gr~~ca.,.~rvatsklh ~ralJevCi~;~;j '-,-_. STEREOBAT .grubl temel] g~c .... ,"~' _ onim Nesto Istocnije pronadenii su .temelji crkve . posvecene v sv .. f:1.j.~<- ~ TIGMATIZACIJ rane, ko~e sc.,poJavIJu?u n~. '_

Petru-L Mojsij_u U' kojoj .j~ u XI st. krunjeri .kr alj Zvoninllr,\};·:::~ .dijelov.lma lle a na o iima je b:o ozlll.eden ~:l~t. pr; ;~SP.l

a ispod Kllsa, u Riziriicama, naden je fragmen,t ~ameneJ~<'. "njanju.: .Cesta' .tema - likovne . utnJetnostl u pnk~Z~l~ ZI vot a

ol tarske pregrade s uklesanim imenom kneza 'I'rpimira. '~a-:-::'}f\~ Frame AsiSkog.:·:· . . . ' .. :' _ . :.;~.:. ,

padno .. od grada, ~ solinskom po!?U, nadeni su os!ac.i· crkve '~~:. S~ILI'lACIJ A, pojednostavnjenje' prirodl1lh . ooltka i)')

Sv. Marte, koja se spormnja u vrrjernekneza Branirnira, kao '~1~' - .d d -m "redu sistemu.· '" .. ' .. :

i .~sevi::.e jedne ri:ns~e_ vile" k.oja je bila popraT,.~ljena u 1Xlt, \ jO' '§ enn.~ A~J' 'zdignuto postolje antiknih· hramova.

st. 1 sluzila po svoj pr ilicl kaoboraviste hrva tskih knezova. r;i': y .. ~_ TI~;_)B , -:.,u .'." '. '" '. crT'~_ Napokon . u vise starth isprava XI st. spominju se i solinski ~~t.; \_., . S'T'o.k, u .antikno i arhitekturi duga, uska 1 ~_Ok.rt e~a .r~)

ml inovi. na rij~ci' J'adru. _ ., . . . ". "'. ~t·~ Vuevina -koj':l stvara jedan zid i StUPOVl pred njirn .v, ,~l l.. :

L[POLIP!J frag~~ntiraniJ~ _upotrijebljene grade Hi obra- ~·l \. t lsTuBJ{1at. pilarius), slobodno. stojeCi potI?~r~nJ. ~WJl, n~~l

eeno~ l{anr;n.a u novijoj' g:;-ad~ji, '. ~. . " ":~::: V· d- d" ,. teret pravokutnog presjeka, u ,bttl .lzoltram (110

"Eti¥~i:'t~rd.a, 'lako·.19~Iji~~~, vj_S;'ili '~a~1je ·prozh:na:·:3f·l '~i;:. ~~l. moze'imati bazu i kapitelnu z~nu"w.' d~

ma!eri~aOJa se .. dobiY~ ka? -sew te~~c:a' s~jesa .silikata. i?ij~~ J.~;'j STUDIJA, priprer~mi rad za neko umJetmcko d.!.~lo. fa en

ska). ka9 .. ,gl~vn?g, ~~stoJ~a, kreca "1' rlru~P~·_.Ok~.ld~. ~to~~J~!l}~ ,?~~) s ·:viSe f !"aznje- od ~s.k '1 c e.. .' . . , ..' "

na ,~?:-~~tufI c>? ~~o. ,~~~?' C 0?la~l 'J~akomJerno, .ah.j~~~ ~(STUPlslobodno stojeci po.t_POra~) kO]l .nosl odr~etll ,te~e~

d?",:o~J~Q .. bl'Z:~ ,~a, s~ SP~J:,c~:~:~o~:;ur~n~e ~Ilstal~ .. $takl~· se5f~f~1 krtl!nOg pre·sjeka:.,Osn~wni dl~elovl stupa: s.ta~lo,. b~za 1 l~a)

oolikuJe ~ok .le' ~mJesa JOS vrela (oko500~C), all J€ !)lJstIgla·t'1~:.f 't t (nekistupovi na prim)er do r s k 1 s., nema)u ba.:e.~

p~treb:Qu .. ~!t~o~t' .~., ~l~s'~ic??~~, 8:_.iivodi=. s~,puran~em kroz,;:~'~~~ ~i:blo"stupa moze 'biti ad jednog kornad~ k:amen.a (monobl,

c~Jev na bJ,em ~e vrhu'nal~zI .. potrebna ~ol,l(:ma ,smJese,ruwc-~~~) "-'cLIKA' NA;STAKLU, v,~Stafe13jna sllka.

nlm ~mode'lIanJE:m, puhan)em u kalupe, tIskanJem u prese, ':'~.'i, v

-" , ::<-;:_'~'\

j v

~.LIKARSTV

. - , .

.'.

4'\ ,t.

' •. ~) I'

• .. t'':' _. $ "l

GT~ki stupovi: a) dorski, b) jon-ski.

iii od lIis.e· dij¢lova - valjaka (tambur), U razvoju arhi tekture s.f·predstavha jedan od prvih elernenata kod kojih ne. posredna fun k c ion a 1 nos t dobiva estetsko-Iikovrri obIik (v. Dorski, Jonski, Korintski sUI odnosno stup, Kanelira,

K:apit.ei):.: . . .

- .

.~ ..

'. ,.i; ~ ..

,_,

'.,

,~,

~

·~W· "~'.~I'.'"

....... "' ...

~::~.. ':::~-::~'.

\. • -t •

I' I I I '

Tamburi knheHrcmih stupoec j nacin nHhovog povezivanja /.

"

I 4 ;

.. : ..... ~ . ;;

r' .

',;,~, ~

STV('Ih Vl(Jrfrf)§ifellli,\' o~Ail ;nd;'f~e s<1k(Qt~e. ~'l"\:(:\'i"e " kOJof 5C.( .". (<l\,.l1c ):.'.:(};,-..;(:',:,: _\'~,inic i rel ik v i ic. J!4r1e s7uf'c!!; >!J ,):)],",',(; i: ;ijLi;,,: .t'Ol(jb(~1e. i ot;(utene ogr;:j<>m. rtO )~;'~':',ik ~e nj iho v e ()Sj~'...lve i oi:-Jiu :,\'(; \'~~~t: !(omplicirClju.

Tlocrt uelike stupe 'U San.cj.ju

..

I'"

.,

, .

~.

l

SUPREMATIZAM. shvacam kao suprernaciju ciste osjeea inost, u umjetnosti -. 'pise u manifestu koji je K. Maljevic .(1878-1935) objavio 1913. godine. Elementi suprematiaticke slike su Iinija; kruznica;' trokut i kriz, a sl ika koja nastaje niihovom· komb inacijom je apstr aktria. Vrlo je znacajna Maljeviceva slika: »Crnl kvadra t na bijelom fondu« povodom ko]e je .napisao: »Kvadrat k'oji sam bio iz lozio nije bio pr avi kv adr a t, nego osjeca], odsutnost objek ta.« '.'

/

.::_.

I ~,

....... '

~ $_\~ !\.STlfC.~~' . (H'o~ilt:~ec..~):~,UiG,t::;ti. ,!~Tji, !cr;z, ';;:.IS ~,:::. \-~J jen ad, lcrakcva je.Jnake dul i irie p re v ij e n i h pod pr avirn ku tom, obicno u ist orn smjeru. "S, se kao sirnbo l ick i i 6<~!~l,:·~{tivqi, motiv susrece u gotovo svim 'pozuattm kul tur ama, pocarn oct

neolita. '

,1:svoW konstruktivno zatvaranje gornje gran ice unutras- "

'njeg prostora. Osnovni obltci- svodova: 1. b a c vas tis v 0 d, :,' ciji Je presjek. polukrug, 2. siljati, s.; ciji je presjek s~ljaU, ,i;~, luk, a koil se u- konstruktivnom smislu ne razlikuje od bac-".i:;~ vastqg svoda, 3. k ~ i z n i s v 0 d, ,kojinastaje ukrstavanjern :.:~ dvaiu bacvastih svodova istog presjeka koji se sijeku pod'"

..' '"

"<"'!'( ,/ ,:, ' -.... ~' ',,!)" ,

.(-: , :...-: -

Carior~'dt't, -tiocrt, (lijevi :?io," 11 visini, prizemija; /:., desni die u vi"sini ernporu)

Sv. Sofija u

:\ .. ~

~ • I ~ '. r t _ .:-_.;.~ :

pravirn kutorn, 4. Kriino-rebrasti s:: krizni svod koji je na -r.:

m iestirna gdje se poprecno sijeku svodovi pojacan rebrima'::::~ { tako da se teret prenosrt na cetiri tacke, 5. zvjezdasti s., kod ,:,t: kojeg su rebra rasporedens U 'obliku zvi.iezde,' 6. mrezasti s., :::: kod kojeg rebra .pekrtvaju povrsinu, svoda popu t mreze, 7. ~;;,~~,~",:;. samostanskt s., stvaraju eetiri polja u 'obliku sfernih ,tro- , kuta. koj i _se sastaiu. u vrhovima, 8. I£reb'enasti' S., nastaje ·~'t krizanjem ,:dvaju -bacvastih . svodova, taka "da na "n iihovom ":::

'spoju"nastaje ravni »greben«, 9.-,zrcaln{,s .• _'v'adjan'ta ';it'kriznog ,::;:,: stJ'{,~«,~.cijL j~ -gornji dio odrezan rzamijenjen "ravnirn.: pra- ,,''!,:;'

:.c.:1M_ ~o..'~~ In 1,." n ro J '" ' , ,." ' ",' "::

"., ,',

c-

-. "

... _.r .

\J

p(;f:odn3. 2.;) plus: :01\:,)

za ukras z ido va i str opovn poccv ad 8,ltike s\"e do XiX s ;

. -.' .

,T,

... :

FrABERNAKUL) krovic na st upicima u go tickoj arh itcktur i, pod koj im obicno stoje s tat u e, no upo trebljav a se kao dekorativni ob.lik i bez skulptura.tIstim pojmorn obiljezava se i orrnaric sjesten na oltaru u kojem se cuv aju sa-

Vkrame~ti (v. Cibor ij, 'Baldahin). "

[TAMB{mrbubanj~ :,1. valjkastl ni' poligona~ni gradevni elemenat koji neposredno nosi kupolu; '4., ukoliko mje rno'nolitan, stup je sastavljen ad niza »valjaka«, »bubnjeva « po-

vezanih rnedusobnotdrvenim ili~,olov,l!im klinovima u sre-

d;stu. <-'-" .. '" . -', ' ,,'" ,

TANAGRA, grad u , Grcko] gdje je. potkraj 'XIX 'st. otkrivena gradska nekropola, s rnnostvom statuica 'od, tcrakote, koje prikazuju ljudske i iivotinjske Iikove. T. skulpture 00- razavaju monumentalnu umjetnost IV -i III s~. __pr. n. e. "

, TAPISERIJ A v unena Hi svilena tkanina, od XIV st. ce-

" ,

sto protkana zlatnim i srebrnim ni tima, izvedena na stalku rucnim provlacenjern ni ti potke kroz niti osnove, tako da oblikuju 'Iikovne motive komponirane poput slike (za r az liku od tekstila gdje se motiv jednako poriavlja). T. se izradu ie

'po predloscima (kartonima) koje su gotovo redovito izr adiv a.li slikari. Ali karakter tapiser ije se razlikuje od karaktera slike jer nastaje iz 'potrebe da se prostorija izo_l.i,t,a:-::ua~:vl,nge zidova i time je odredena 0.3 prikriva zidov~;.~T: [e "pod lozna zakonima dekorativnosti,okvira i samog ma~t.ij'ala, koji ograriicuju naturalisticki izr azi. T. je zhog sk.jpo.c)enosU izr adbe hila vise od drugih grana umjetnosti ',;~3. za-: v ladajuci sloj drustva, a to [u je i st.ilsk.i obiljezil~{ ~~latno doba tapiserije je od XIV do XVII rL a najJjeps~~"su se .izr ad ivale u Francuskoj (Par iz, Aubusson, Arras) i. Bel gijj (Br uxel les,

Tournai). ','

, ,

, ..

127

"-~~I?L''''l (,'-- ~ I: ',- 'r; r li: ie d; '

l}u,_, u_~!.v .4.l.:Jllc. a vacrie m ... Jdj, J- ,~!1. C"'-:: . .r}r3'.'~(:~' ;.'lD-

';i,l"dktnog' slikarstva_' Stika je iz.gr adena od sarno s t a lu i h mr lia boj a koje u medus obnorn odnosu ne pobudu iu n ik a kve usocijac ij e na predmetnu stvar nost. Nazi va se poriekad 'i nuk learnirn sl ikarstvom (v. Informel). Najpoz.na tij i tasist i : J_ Polock (191,2-i956) i J. Dubuffet Cr. 1901.).

! TEATAR,- prvl Izgradeni teatri javljaju se u Grckoj, a 'i:;.

) hoy oblik odreden Je postepenim razvoiem drame. Pocetni ~~.:!,

oblik t. hila je u cijem, se sre-;

distu nalazio 01 ar oga iomza ]eg se plesalo i pje-

valo. Ovaj osnovni oblik zadrzava grcki T. sve do' VI st. pro .' n. e. s time da su se -pocela podizati gledalista bilo na drve- . nim skelarna, i li su se drvena sjedala smjestala na padine nekoga brezuljka u cijem se podnozju nalazila orchestra. ~~. Upr avo to gledaliSte "(grc theatron) dalo je ime cijeloj gradevini. Dalj i razvo] drarne koji .dovodi do sve vece uloge individualnog glumca i' obzirom .na kolektivni kor odredio

ie pojavu nekih "novlh . elemenata u gr adnji .teatra, a to je ,/. dugack koja se postavljala iza 9rlest~ 'f~

~~~~~~a-aiiSm-"~aiMi) _. njen , zid ·okrenu'f prerna gle-: i'i'

I~ ."

~ .. _

.<: ... }~ .

'.'::. ::"

.' .~.

'(";, ~!;' .

"\. .... . '.

Teatar u Aspendosu

".

1\

o a 0 a a

Ttocrti antiknih kazalista: 1. stariji tip u Epidauru, Z. novtfi tip u Aspendosu.

'/

t Llk{)VRe umjetnostt

. .:~'.

....... i",: .. -.

I ';

J.'

. '

, .

T""~UT<I t ~I'''·-~'''r:']·l· dio O't"'l'S;~,-" -'~:"''''!''"''dc l'Z')"(1' ")r'0'I"'73

,I...J-.. J.. .. '-' ;;::, .\...\.,~..;.,) J~ tJ.!·a ~ ,l·,e }JJ..,I(;.~l,. 0. 1 A c, 1: dr..,

ob."'i~Cr~l-'-()~U~~~~iku trokutnog zacata Clji'·;·je donji dio sav ijeri u. '" obll luk. Oblik t nastao- i.e' OCito' u oslonu ria. kasno-antikne' ·t , . dekorativno obltke- .(v .: ;' Dioklecijanova. paliaca,-. Protiron); , ':~~ :i

'~~ . ':-f~'" ';"i._ .; •• ~ ... :. ,', ;" ... ;\ ..... ~. ;7'~-i::' ~:.- ·:~":f" , .. .; ~'y: ;_..... .'IW·1

' TEMA (gre)f:' jerum:i:~ oct!. 'eiemencda 'Umjetnicko~ 'djei~1~ ~ujetc. Razlikujemo rcl.igiozlie'teme ('v. I~onografija>: i svjei~';~ tovne teme (v .'. ·Pejzai s, Mrtva priroda, .Genr~;Akt; ·.Manira,\{ ,

~ledu~ Portret). .. . . . .. *

-. [fiMPERA:\slikarska ~Irik:~) boj.~·· kOj~ s~'prireduju vej~i;

. zivanjem pigmenata pomocu 'fui:rianjca;'" meda, smokvinogrj:

.r., mlljeka, lijepka ltd. Takva boja se "brio susi, nije traspa-c;' ,·tt rentria, a .prilikom slikanja temperorn .ne mogu se postict:;~:

.... meki prelazi i:z. boje u boju, .. Radi postizavanja veceg sjaja{~.;:'

s. boja, sYke Izvedene u temp~?-.pI_"~~~~e su se ~nk!-~~::. ~rum. namazom .. od 1aD:~~g;7ulja~ }.;~'~smolE7·' Sredn]ovJe-.~y kovno ~ta:felajno· slikarstvo . tac1enG·· ie u~:: :praVilu. -tehnikom~~i

;/. tempete.. ~~.: :\.~. ·:~./~f/1?i:Zr~·~,~~;':!;\i;~,:~>;~· :,,:.~." .. '. = :"',' ii}"

.. TENIJA., traka pravougaon~g _presj'eka, p.~.: .. relje~osti;~~r· .1'

a ima 'fimkciju 'ukicisriog poVantanja-cll·jelov£' arhitekture~1~~, 11' pojam kojim se u novije vrijerne

"1'. je p'odloga slikano~,:meandrU;"'pl~teIriCi:' 1: taJasastof linijL·r;~::. ure TlmSKO posu e od peeene gline koje je oz_naceno

~ . \. I .,...., '. . ... . : Zigorn radionice, kao sto .je to, na prirnjer, bilaa ret 1 n s k a

( TERAKOT4J ~ep./ gim~, ~ ';aznim boJ~~_.·cd bij'ele' do·:f· k era m i a. '

~nocrven..~~.:~ ... 'prtpada .medu najstacije materijale ko<!.; '-I TIMPAN troiz.utna Hi polukrnzna povrsina, .zabat ili dio

Iima se Sluz.l,.pl~tika.· . : r .:.. . :,{i- pore la izmedu X~'cldvratnika i Iuka (v. Luneta).' '

TERME,. i~~, :~k~ kupafiS'~~~ 'Sarno ~~ ~dl?i_;umii'<t. . TIMP'_'\NON~ .'11. Luneta. ...., .

bilo ih je 11 pored. lefti.tlil~ rl.arodnih kupalista:-'kojih' [e bi1o::~~' GL6t~Ril~~!rii~ntalni presjek u v~<;ini. tem~lja, prI:e~1ja

oko 1090. Sva.·.'sti" kupalrsta iniaJ.a.:. sltcan raspored progVt)lij'q"~l 1 pOjedinihkatova.~zlikujemo long~tud~alru (:uzd~znl t),

Kupatila s toplom vodorn (ca14~ri~~), _ ku,' pa tila s· hladnorrr-t] centralni' (1c:wni t.) i njihove kambma.ClJe.,Zale(~I1!C~0 je

- - ". " , , . .. .svotstvc gr adevina s tim tipovirna tlocrta da su Zldo?l n~-

vedom (frigidarium), ,Odlije,.,za ·masaru; ooaJe··:s tophm-zra- ~ ~saci tereta Cda- odredujuoblik gradevine. U rnodernol ar hi-

korn (tepidarium), parno ,h\ipatil~ '(ici-2onicum);. vestibul/ odaie ;j: tekturi, . k9j<:l~. upotrebl.iava Dove mater iiale, tlocrt je slobo-

za razgovor. Najvece r imske terrne bile su sagradene pocet-·? dan. Nosa·cr·tereta .nisu zidovi, nego arrnir ana betonska kon-

kom m st. (Caracaline 1: Dioklecijanove .kcie su dovrsene .~ strukciia. ,

sao, g). Bill. so. to. l!olemi pr:ostori::sv'd<ie.ill· krlzruffi '~v6dovi- .~,t TON, kolicina:svjetla u bori, Sluii postizanju 'plasti~nQSli

IDa u rasponirna 00: 25 m, bogato ukraseni, rnozaicirna; -Vc-:E- .~;~ oblika, Tonskim s1ikanjern nazi vamo orio slfkanje kada se

'. Irronijo~ arhitektonskim elementimaastup, Vijenac)~' ~hva- :~~ 'dodavanje boje koja tarnni i boje koja rasvjetljava postize

Cenim.:sasvim dekorativno. ;/ .. : efekt svjet1a i sjene. :'~-'~""

. ...:.~ .. '\

.... {"::.~.~

. "-~.. '.

..;

TtocrtKara.kali'ltih terma. u Rimu

, ._. ~ "

1~1

Pr~qr \-:!)\.':~~;':~'~ ~a ~'f~~ ~,dj'e f)! '>/ttiiat'c.l<:icJ dva b-~'kl, \ W'ti:ric~E~j'~~~~~:~~, "rl"".!i. .. -0~l, ;H'-j,;;:,';;-~!a j(;::L:':i!:~l U rOnlZI(t;'~~r:I: i :~,:;" i C:\;;:oj crl: ','~~_::~.l j :l~'h_~ ~~k ~:'.'. ri. ti i ~~ S\.I d::Yl enz i j e O,,1,;::~d(:;H.! ~vodom i k0I15tl"!.i,;C!.i'Jn;t";1 d;je[o'.;'!m3 ;1.'.1 kojima ~ Laj svod pociva. T. pobocnog brod a uz im a rornanicka arhttektura

, kao osnovnu proporcionu jedinicu cjelokupnog unutarnjeg '~f~; prostora crkve. Travejem se naziva i dio mosta izmedu dva

:,ei: .. : stt~~ECENToJ(tal. 300, k~alica za 1300), kronoloskl pojarn

-: za talijansku umjetnost XIV st. I •

;':.:,V ITRIFORIJ) galerlja iznad postranih br~ova u sr-ed~jo-

: vjekovnim crkvama, otvorena prerna sredniern brodu obicnc nizom arkada. Laznirn triforijem nazivarno arhitektonski rasclanjeni zid iznad 'arkada pobocnih brodova =. ko icg

{ ne P9stoji galerija, odnosno prIstupacni prolaz. ':

':. V l'RIGCIF. u grckoj arhitekturt (v. Dorski stU) kameni ";,' blok na ar rl travu cije je celo dekorirano sa tri okomite '/' k a ri e_l u r e pravokutnog : presieka. Izmedu triglifa nalaze

'_'.' , set1RI~o5 ~f-;anc. trumea~), .s~u~ u', s~edini s.i~okiJ1 rom~~t~kih -iW gotickih portala.:,obicno 'skulptu~a~,[lo obhk~v_an:_',:~, .

TRIP'!' trodjelna slika, najcesce oltarna.,

TROiuLUS profilacija, udubljenje na bazi [onskog StUpa. OMPA konstruktivna nisa (konha) koja presvoduje uglove. pravokutnog potkupolriog prostora i podupire kruznu iii po ligonalnu osnovu kupole (Hi tambura). ,Trompe. kao i pan d_ ant i v je konstruktivni posrednik izmedu "donl ex pravokutnog prostora i kupolnog zavrsetka pad nj im, (tlocr t-

no izmedu kvadrata i kruznice). . sl .

crUDOR STYLE) jedria 'ad '(aza kasne gotikc u .. E;rigles};:oj unutar .koje dolazi do spajanja kasno gotickih i renesansnih.

elernenata. ' :..

, TUMBA. jedan od obl ika srednjovjekovne -, ' grobnice u crkvama; iznad samog groba, na pr avokutnom podnozju postavljena nadgrobna ploca - .ponekad se iznad ~g 000-

nozj a podize i baldahin. , " ,

TUMULUS, grobnica b ron c a: n ° g i z e 1 j e Z:1. 0 g d ~b .~.

Grobnu 'komoru pokriva vect ill manit humak od zemlie III

ktm~ " ,

[TUS.) ern i rastvor. koji su pnri u~trijebili Kinezi. U po-

tr~bljava se tt tekucim crtack,im tehntk;;tma (v. PeroT Kist).

,. 1- ... •

G';r:DQ) t<:dd,

" .. ~c cesto jav i jn

,

ooliv 7.:') slik:; iti r';.!~ i<:~~ oKr..!:;l·):; u fii:~ n ~i:1S~'(0 j :l m j.~ (!1 :).:;I~t X V I s t. -

Clb[;;-::-I.

T:)POGfL'-\FIJA,. doslovno : op is mie s ta, ter e na. pn,::h,:_,'~i.:\, f,i[1::.g.l'Clfij3 od reduje p,_)!,.)iaj. 5mj~_;t:tj n ase lj a i ,)ojek~~,~ i;~ erenu ; histor(jsko-umj-=tn[cka. »topog rafija« je pre~:.::dnv .istematsko djelo u kojern su od mjesta do mjesta popisa ni , opisani svi- spomenici nekog podrucja (opcine, kotar a, pocrajine itd.)~· Redoslijed izlaganja j"estrogo prema lokalitetima, bez .obzira ria, histor ijskj slljed-spornenlka iii umjetnicku

ITijednost:, ", ('~,:~ , ' ~':. ~~:-: :'\ , _--

TORANJ, 'visoka gradevina; iiazmj~rno-,uske baze. Narnjena takvih gradevina moze biti razltclta,' J os u an tict gradeni su tornjevi kao svjetionici (pharos,' svjetloriik Aleksandr ije, podignut oko 288. g. pro ri, e. pia je visok oko 100 ID. jedno od .. 7 svjetskih cuda«), pa i kao s tornjevl za sate, jer je poznati atenski »toranj vietrovae (I st. pro rio e.) nosio suncani i vodeni sat; ad srednjeg vijeka' dalie grade se tornjevi u sklopu gradskih vljecnica.r.pa Ipd.ya~nih ,kuca (sp€cijalno Italija, npr. San Gimigriano)., ,.- ~:'." ':~ -: ,,' ':.

T. gotovo je redovito uz ill:~ sklQ'p~' ~v'ake "veee crkvene gradevine u Zap. Evropi. Obicno k.'vad~~'ticnog~' rjede krLlz-' n.og tlocrta (Ravenna, Pisa.e Kosl) e, U, zadnjemikatu torrua obicno su zvona - zvonik (~loia za zvonae), -Krov-L »kapa«, lo~ljem«. U'Italiji odvojen '-o"q'.crkve', ,(~:campanile'«), u ostaltm zemljama obicno [edan- iIi 'par na-izapadno] ',faJ;?adi';,' u .roma- ", nici katkada i drugl par uz. svetistei ilt, riad transeptom Ii' > "krLzisni« toranj nad krizistem; u gotici vdosizu silnu visinu. kasna gotika ujedinjuie zapadnu . fasadu : j~~nim tornjem (Ulrn, 161 m). U svakoj epohi drugacije 'oblikovan. U J'ugoslaviji osim .niza kvalitetnih romanickih.· tornieva (Zadar, Rab, Split), trogirskl "toranj katedrale ~ pr imjer je povezi\.'a-'

nja razlicitih'sti1ova' na jednom djelu' (od romanike do .ba- '~"l~

roka). :\.-

• J .s -r

Minaret dzamije, moseje, takoder je clllndrlcan t. s kwi- :,~ I

nim Tbalko~obmb:-la mk~jezi~a. , ' ' '" -:,:,:t,~.~,;",

"oran) R Ions 1<, 0 kojem govori b ibl ija, u stvari tre- '-:.

ba zamisllti kao zikurat (bab., stepenastu pir amidu). '_ t

TORUS, profilacija, oblo izbocenje n'~',baz( [onskog stupa, ?j

TORZO (tal., trup), 1. lzraz koji se upotrebljava za', ost "~-'., ~',. :tJ

eeru kip, kome rnarijka glava, 2. Iikovna terna Ijudskog tije!3'" ~;.'

. p~ udova i glave. . ..

l" I TRANSEPT.} popreeni brod kod bazilika - dakle on3 i d~o cr.kve kOll pod pravim kutom' -..sijece« njen uzduzni dt:).

',';.

.~~

.' .:

-' .

133

~~"_-

(

".

',.. _. . ~ . • t!-l-· . '\ ., .

bn,·i~s\(lh zviova ()tlO'J~ u pravuu gu-:.~kj lL;\~~ll·.'anJ), l Vi; :o-C:

U <,tltici po j a vljuj u u gradovii::H viseKeit1lce. Uz gr; .. I'~::;:·~··~ zidove, dr ug i osnovni element organiz acije gr adskog pr;;osf_Ot"Cl b.ic su sve do nedav no u lice i nj iho v a mr ez a odred iva ta j e . u biti urb arristicku strukturu gr ad a. Pr a vil a n sistern utica, koje se sijeku pod pravim kutorn, tormirajudt kvadra ticne Hi pravokutne blokove za izgradnju kuca (insulae), javlja se I1a podruciu Mediterana u V st. pro n. e. u vrijeme intenzivne irrbariizacije, a antikna tradicija pripisuje graditelju Hippodarnusu 'iz Mileta (V st. pro n. e.)" pronalazak ·toga sistema, koji se u krajnjoj konzekvenciji odrzao sve do najnovijeg vrernena.. To je sistern po kojem se grade i rimski gradovi (v. Cardo, Decumanus), .a i novoosnovani srednjovjekovni gr adovl (v. Bastide) .prldrzavaju se pravilnog tlocrtnog rasporeda (rastera). Sve do najnovijeg vremena idealna slika grada identificiralavseruvijek s pravilnoscu ulicne mreze, bilo da jeona zamisljena zrakasto (radijalno), bllo u duhu pravokutnog" rastera.r'Tek .u najnovije vr ijerne, .s porastom mehaniziranog 'saobracaja;' doslo'-je do' krize ulice .kao osnovnog 'elementa organizacije gradskog prostora, Nastojeci da odijele plesacKi -odvrnehantztranog-. p'rometa, . moderrii urba'nizarn odrekao' se'-'riekadasnje"'uU~e" kOja>je predstavljala: prostor u koiem: se [avnt zivof··~usretao.s pr ivatnim. Prepustajucijvelike 'utice" mehaniztranom prornetu , i povlacec: . zelenezone izmedu niih I ,grup.acija: stambenih objekata, suvrcmeni 'urbanlzarn je'izgubio jedno od osnovnih sredstava . za medusobno poveztvanje' Ijudi;' koje tek _ u '. naj nov ije vrijerne- nastoji . nac; U' posebnim -. sredistirria. komercijalnog i drustvenog zivota iz koj ih' je islcljucen mehanizirani saobraca], . Pojavom ,. rriodernog/j velegrada, 'golerne; koncentraclie stanovnistva' ·na .. relativncivuskom.jprostoru, nastupila je duboka kriza urbanog zivofa uooce, Go1eme d imenzije objekata

u gradu, .veliki prornet . na . ulicarna, znatne .udaljenosti koj e [e stanovnik 'gr-ada"'prisiljen . da .·svakodnevno "prevladav«,

, krecuci -se "izmedu . svoie kuee t radnog mjesta;" otezavai IJ . sve vise 'Zivot u gradu. Uporedo s, 'tirite: spekulacija gradevnim zemlj istern uvjetovala je,;yrlo. gtistu: Izgr'adriju u zatvorenim blokovima, s. mno~tvom .. stano va bez izravnog svjetla

i zracenja. Nastojeci da .~pre·yladQ', tE( negativne "elemente u rastu '~gradova~'teorija, .i .praksa suvremenog urbanizma tezi tome ida "se porast gradova ~~e ne odvija ~talii.im gornilaniern novih -kvantiteta.vnego. orgar.izacijorn 'manjih urbanih zajednica (mikrorajona) s, vlastittrn sredtsttrna' trg(,vackog .. ' drustvenng i klllturnog:ZlvO·t::l'. .. .' . ,' .... : : .... ' .:~. <:'>, ... '.'

~ ,

136

- .-.. __ J

dobu ltd.

v

.v ALETJR (vrijednost), razl lcite vrijedncstl tona - suprotstav janje k,~mplementarnih bo ia jest stikanje valeurima (v. Kolorizam).

LYEDUTN izgled, u stikarstvu vjeran pr ikaz nekog grada

e. ili

1.' WJV~IJ.:E"-iR;U.,iG:i..E--D-O-R-E-E-' (franc. zlatna djevica), skulptura na-

. €. smijesene »Bogoro ice s Isusom« u stavu k 0 n t rap? s ~ a

J( nat rim 0 u portala na [uzno] fasadi katedrale u Amiensu,

.} .. : nastala oko 1260-70. godine. .

.. :~~ VIHARA sarnostan pored Indijskih hramova C a j t i j a ..

~~; Celije: su"Torganizirane oko dvorista. Kod. velikih vihara po-

;f~ stoji 'cak sistern dvorista (npr. uGandan). ,.. .

i " tVI.rENA~ arhitektonski el~mena~. U ~~c~oj ~~hitekt.~ri

zove se gel z 0 n, a predstavlra .gredu s ,·eClID III rnanjim

:~~. Ispustorn, srnjestenu iznad friza. U kasnijim razdobljir.:8 "!',

". sluz! za horizontalno rasclanjenje zidne ~lohe i od vajan je.

. ~.

. . pojedinih dijelova fasade, npr. katova.

'. \1 . VIMAl""TApiramida na katove, sastavni dio indijskog

"';1 ~hrama. U VII st. iz viman€ se razvija toranj - sikara.

.'" . VINI:PERG (Wimperg),' ukrasni trokutni zabat koji se

;r. jaV]a u go lckoj arhitekturi iznad prozora i po:t.ala. obicno

~\ i ispunjen mrezfstem. Njegove kose strane ukrasene su r a-

"'. k ov ic am a a uokviruiu ga fi j al e.

'\yINJE'fAi (franc. vignette zastavica), mala sl ik a, crtez . .,..:.... ukras u tekstu (knjizi' iIi novinama).

. VISOKA REl\TESANSA, v. ·Renesansa.

\'y!TRAiO· slikarska tehnika. Komadici ob<?j:nog :.stak~a povezani olovnim okvirima saelniavaiu stiku 1 lsp~nJava.lu prozorske otvore, v, je poznat vee u IX st., a u to]. ~ehm~i nastaje u vrijeme .kasne rorn an ike i gotike ni.z vehklh sl ikarskih ostvaren~~.

/

''\'. ,·1

......

\, 'I

v. Vhroit.

. r .. J

. {3/0LW}J .~. ,:;:P~~;:I;:":~ ukr~Si1~ eteme'JtO.t M: ,iovtskom i ~O""

Ti;1r~~~OJn !~3plt0jU, :6. 'LL~:.:r3:.;r.i.l e~·t:r.!t:~-}ot u 0~)!1}'('1l S]OV~ ;~.

\VOTIU zav jetrn dar visim !S;i<:,:',;l, V. rnoze b~L; : .srGaevina (votivrie, zavje tne crkve), sk ulptur a ill s Ii k a , Vot iv ne \~b1ice su malene plocice od tarikog metala, na koj ima je Q.bicno utisnut dio tijela za koji se moli ozdravljenje (noga, Wka,oko).

VRATA, otvor u zidu kroz 'koji se ulazi u unutrasnjost ~rade. Osirn toga v. sluze za propustanje svjetla u arhitek-. ~~ama gdje ne postojs prozorj (Egipat, Grcka, Ri~. Okvir, v~ata moze biti pravokutan, u ob liku oblog i1i siljastOg Iuka,:

'(-rata'se zatvaraju v rat n i cam a. .

f0iA TNICEjd~ene ill rnetalrie plebe kojima.;~- ~;t;a; ~ju gradevine poznaju vee najstarije kulture "'MediteranC\. (fj;;gipat); a najstar iji 'opu; v. nalazimo kod ~~m~r.~~.:._'Q .~~.ic! ~. su se .ucvrscivale 'pomocu klina: koji je 'ulazio u okrug[u p,.4.-Pli iskopanu uz .dovratriike··u' ·ii.a4vratDi~: L pragu vrata, tf .... S\.1 . se otvarale okretanjem tog kltna ·'u·rupi~. Prva deko~~ja .vratnica sastoiala.jse .. od glava "cavala:kojima suo por,ecne d~e 'bile pribi~a~~, .-~.··.Uzd71.~ ~:'(~rci, ::Etru~~), tpko da .je ploha .vratnica .hlla podijeljena u kvadraticna : no1ja - kas e t e:' Kasnije su: se ·Y. oslfkavalevIntarztrale,

? • " '. '., . ,,'.

ukra~av'ale reljefima .. E: v. od bronce zadrzavale tsu- raspored

~krasa karakterislican za drvenu konstrukciju. Za "povijest uinjetnost( poseb'!Io' 'zn'acerije imaju v:: ·crkava.iz IV i 'y st. .

t~~~rasene reljefitp.a S. Ambrogio 1.1 Milanu, ·S.~ Ss.biria u Rimu, kilo i niz crkava iz· XI~XIV st.. Reljefi ria njima pripadaju ri.~jv3.znijimspomenidma' kiparske umjetnosti tog vrernena. :f& nasu povijest urnjetnostt .9sobito su. va~nE}·. v., majstcra . Buvino iz ' 1214 .: I!. na ulazu , u splrtsku katedralu -. ..:... .. , .

V:~: \.~ri N_A·APJilTEKTURA; prve ~:~tove";pO~~ajer:1-~' s-~~~~patskih rcljefa .i_ izgrckih· opisa babilonsldh i asirskih .tzv. ~:iQ.seCih vrtovae. Sernirarnide. U antic.kimyrt0v?:n.a,.su_rasla 1}.tirocito njegovana visoka stabla, U. srednjern .: Vijeku-vrtovi ~.'-uzgajaju uz sa-mostane l.dvcrove .. U. samostanskim vrtovtlna se gaji lj·ekqvito..!bilje, a U dvorskirn·'tikia~no,~·n~r.ocito %~e. Tekse .u, baro~·;YI:tov.imfi opet 'pJ;idaje ~,p'.~Znja i !).;w~taju tzv .. ·fra.n-cuski vrtevt, ~P9d· utjecajem.::ja~n.~k.C'g vrta u}xvrn st.. razvija 'seu' Evropi tzv .. engteskt , park u kojem ":~ada prir6<iniji rasporedetabala.. :ibunja ·;i.···cvije6a (v, En-

g';.(>ski vrt). ' ; -. ;'.,'

.' .

V L/;·1.J'.:PEP..G) t~kM. \;·::ejo:k}, u>.:·~· .. ::;'1; Z;;lt;;t iz.nt.d JUJ..:·;cl U ~~:~ .: ,!;:,::).~ 3:-h 11 e!::- ~ U~·:.

z

ZAKON'-·l{.ADR,.\., zakon okvira iIi zadane plohe .. po kojem se prikazani oblici na slici 'l.ll relje!u podreduju .ckviru slike ili arhitektonskom okviru, te njihova velicina, 1 ~{Qm-'

pozicija zavisi od oblika i velicine zadane plohe. .

ZASTITA SPOl\1ENIKA, teorija i praksa .. cuvanja spo-. rnenika kulture od propadanja · ... Hi uniS~yanja. Suyr,=m:na .organizirana konzervatorska sluzba u S_V.lID kul~IJ.l1? drzavama 1 principi zastite razvili su se s. vremeno~/; prvotnog r spontanog i pojedinaenog . interes~. i ',ljubavi"'~ ~pomemk~ -, nacionalne proslosti u doba romantlzma, Za razlik~. oq, qo~a<:1a,:- ..

;njeg'vroonoyanj~ same grcke i rims~e. ~ntike (od ren:~.a~se .~o .... klasiclzma), rornantizam se okrece'naJ~llon~en~l~llml d~~~. Iima : pojedine naciic.: Pretjerano uzdizanje ~.oj.~lll?~~:.,s~~a., npr, gotike' u Francusko] dovodi do srestauractjas r. »~cenJ.a«. arh, spomenika od vdoprinosa' .ka~nij~ e~Ij~" (n~~lto .baroka), .i dogradivanja i obnavljanja u\teznn za ', ~J.~dj.nso/~':n stilac:. Time su unisteni ne samo brojni spornemct kaSOl]ih razdoblja nego (falsificirana htstor ijska istina o,ra,stuspc:

. rnenika kroz vrijeme, a unistene -novonastale . cjeline ~O)~ su imale svoju likovriu vrtjednost upravou d~un].a,yanJ~ .1, dinarnicnorn uskladivaniu > razlicitih· metoda . obhkova~Ja. Potkraj XIX st. prevladava va u ?DC' st. . se .sasvim -. f~si:a spoznaja ca. se moraju ravnopravno tretirati spomen~CL svih . vrernena i razdoblja, kao i nanosi svih 'epoha :.na [ednorn spomeniku: takoder·' da se ne zasticuju sarno monumentaln~ ebiektl i ani' Izrazi tih urnjetnickih wrijedn.~ti, nego i .. O~l. koji imaju sarno relativnu 'vrijednost(amb'1)entalna vrried ... nost."urbanih sklopova)," Prevladao-rje princip : da .seme 're-:ataurira nepostojece, nego konzervira ,. s: vremenorn .nastalo stanje ill sitnije obnove (restauracije). sastavrrivsu- .dio sv~kog koru:-:ervatorskog zahvata. Suvremena zastita .polazi od Iskustva da se spomenic! ne mogu stitlti »pasivnee (stalnlm.,

139

'r..'

"

.~'

Q(;,:.

, ;

!. :

,

I I

I

i

r

~

.. 1

I

I

/ /

r /. .. )pruvljanjem od sixane K0nZcrvat·:;t"s[,:;:,g za voda). neg·_)

".:;ktivnooC tako da se star irn ob icktirna nade nova Ztvotna f~:a:kc;!3, jer sam') sporneriik koj i ),z~";i,., S cll·i.i;t'.-orn kuo p otreb an rnoze se tr ajrio spasi ti i cd~ZcttL Tn ko stare utvro-. postaju turis ticki i ugost itel iski ob iekti. a plernicke paiate pretvaraju se u muzeje- i:kulturne ustanove, itd., stara naseIja postaju hove stambene zone . Industrljskih gradova u blizini. U. naso] zernlj i, nasosnovu .' Zakona 0 zastiti, tek poslije oslobodenja djeluju zavodi za 'zag-Utu .spomenika kulture (opcinski, kotarski, republickl). Zavodi Istrazuju, odobravaju i nadgledaju zahvate na spomenicima, predlazu i provode adaptacije itd. Zasttta se odnosi i na djela skulpture i sitkarstva na terenu, a muzeji· i galerije takoder djeluju kao ustanove zastite. Uz hlstoricare umjetnosti suraduju arhitekti, restauratori i' pravnici, Konzervatorska sluzba u Jugoslayij! ima dugu i znacainu tradiciju: pocela je sa Don Franom Buhcem, prvim konzervatorom Dalmacije (vezana prvenstvenn uz Dioklecljanovu" pa'lacu i Salonu). Upravo na slozenom - organizrnu Palace, Bulic je rano primijenio suvremeni princip ravnopravnog vrednovanja djela raznih epoha. Kao konzervaiori djeIovaIi su za tirn gotovo svi zriacajn iji 'ha~i hlstoriearl. umietnostt . .

. .

ZLATARSTVO, umietnickt obrt u kojemu .se plerneriite kovine zlato, srebro i platina, obraduju u umjetnicke i ukrasne svrhe i to gotovo iskljuciv(t'rucno. Pogodnost ovih l~ovina za urnjetn icku obr adu "!:;'asloH -se ... l! priv lacivosti ov ih rl ietkib, sjajnih rnetala, njihovoj velikoj kovnosti i otpornostt pr.erna oksidiranju. Sarno platinu je moguce upotreb-

, Ijavati .u cistome staniu, dok se zlato i srebrno mor aju rrrije.sati s/drugtm metalima (bakar, cink i dr.), jer se inace zbog svo~~ mekoce ne bi rnogli upotrebljavati. Vrlo cestD su zlatarsk~' predmeti izraderii od !lep~emenitih metala i naknadno

'. poz lacenl odnosno posrebreni. Cirri se da se u ukrasne svrhe

- najprije pocelo upotrcbljavatl zlato. Iz doba neolita nadeni surnalt zlatni predmeti obradivani kamenim cekiccm u dol.menima u Francuskoj i eiipatskimgrobnicama iz 4. tisucIieca, I srebro se .vrlo rano pocelo koristiti, te srebrne predmete zajedno ' sa zlatnima nalazimo. u najranijim slojevima Troje JOko 2000 g. pro n.' e.). U arrtici s,:!biliu strokoi upotrebi"predm~ti -odelectruma - spoj zlata i srebra u ornjeru

1:5. ·Platina·':le<>otkrivena .• tek u 18. st.. .

, Glavne zlatarske teh~ik:e: 'kovanfe i .modeliranje rukom ~ ukucavanje Oist kovine se ukucava 'u drven4 kameni Hi mctalni' kalup: i kasni,ie dliietom dovT?;ava ci:leliranje); li-

,

r.

j:2V311j(: U k~j;u~j< , .. ;,::~tu (u rez: (itlJ~l·.}m ria i'.l<~..iCiOJ i u ::;(".~br no] plod ispun iaju se-crnorn smjesom - n igellurn) : k.to;j;:b"': n ir a n jc (n a meta ino] p1.0'':! S~ tan kim uskim trakarna zla ta

,. ' .-.\,,;l-··~,-. -:---,.: ... '''1,' -.·&"--;;T 1 ~. ;.. ........... ','" ,-",._

LOt ;,~'i:('l'::; .J'J.,., .. ' ,'~ ':"'~ J ". C •• ":' ... !<O~l ,_e se blJun .. l-l "::.,l'l

':e01) 1'" t'; l' i o "a '1 - 1,"'-: "",;.:.;-. [""';}~ : .>" j .... 1: h' Z"'l' C a l' - \1 i ."(;":;~"'.~'~. : .. ,- .

t.l : .. \,.;. ~A. " ~.v'-" ;, .. _I..,...: L.._I. 1(" .v c , 1. ,L L. 1.0. C ~\.:. _,_fl,. ..

ke n iti i slazu U ornament na me talnoj podlozi).

Znacerije koje je z. imalo u likovnom izr azavanju pojcdlnih epoha od prvlh vellkih kultura .do. danas vrlo je r azlieito. Opcenito, se moze reci da z. kao najtraZenja Oct tzv, »manjih umjetnostie, izradujuci predmete za -. potrebeikulta;: reprezentacije, osobnog ukrasavanja i svakodnevne ' kucanske upotrebe, ide ukorak s kiparstom i slikarstvom u izrazavanju likovnog osjecarija Ijudi kroz povijest To narocito vr ijedi za civilizacije Egipta, As ir ije, Fenikije, Krete, ~ikene, Etruscana, star ih Meksikanaca, te Bizanta i ostale Evrope u doba rornanike, gotike,·renesanse (Ghiberti,' Polaluollo, Verrocch!o, Cellini, DUrer,. Aldegrever i dr. bili su zlatari) i baroka. Ponekad zbog raznovrsnih uzroka i u ·vreme'ni.mci' punog cvata- ostalih likovnih umjetnosti, z. se ogranicavalo .na serijsku proizvodnjn (antika, -Daleki istok) , ali ima. Ijudskih zajednica 0 cijem Iorrnalnom shvacanju sviedoce sarno ~ iskljucivo zlatarski predmeti (Sk iti VI-IV pr.. xl.e.,-:p.arbari ~ Evropi V-VIII st.), a drugi put je sitna zlat;:lrska"plastika

'uz bjelokost jedini nostlac plasticne likovne tradicije, te ce tada z. utjecati na razvoj monumentalnog kipa rstva (u Evropr VI-XI st.). Nakon pometnje .koju Je izazvala Industrtjalizacija u sv irn obr tirna, z: se od 2. decenija ' XfC st. sve vise

.trkljucuje u moderna l ikcv na zbivanja. ;

. r ,', . ~

ZLATNI REZ, odno s dv aju dijelova u .kojem su kracl odnosi prerna duljern kao dulji prerna cjelini.

y.

V \ 2ELJEZNO DOBq)poeinje pronalaskom zelje~a i··dijeli se

na dva perioda: Hallstatt 1 La Tene. .

H a 11 s tat t kulturu su stvorrli EtruScanl i plemena vu Bavarsko] , Cesko] i oko Rajne. Tu se prvi put u . Evropi pojav ljuju zeljezni rnacevi u grobovima. Za kulturu Hallstatt je karakteristican novi nacin sahranjivanja -.-' u drvenoj komori; iznad je tumutus a pokojnik !Ie Postavlja na kola.

;,' I.

6·-~-(

H t • ,1

! ~ r! r : ; :

s

I .,

1

,

\

/

: r

'-

Izdavae

j

,

.}

, CE ItPRlVREDA«.

-, 'NOVINSKo. PODUZE

." ': '. zkreb, ?avs~'.c. 92

'. - : . .. .;

, V I

/'

.' , ...

/

,_

." ..

Za izdavaca ere .>:

/' .

...... '

. ,

"

, -

, ,

~ .

L

..... ::
"
t<\
,- .~j:
~H
t.~:~:
,~~:j ,OJ
.~
/C.~ ,~ -' ,

,.

"

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->