P. 1
Horak Williams -Gramatika Grck

Horak Williams -Gramatika Grck

|Views: 198|Likes:

More info:

Published by: Милош Симић on Sep 11, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/12/2015

pdf

text

original

Lektor MARKOGRCIC

NELA HORAK-WILLIAMS

Naslovna stranica

BRIG!TA ETEROVIC i FRANJO KIS

Graficko-tehnicki urednik FRANJO KIS

Slagar VISNJA FlOLlC

po tnica

Izdaje KRSCANSKA SADASNJOST

,

Zagreb, Marulicev trg 14

Za izdavaca

Dr V JEKOSLA V BAJSIC

©

KRSCANSKA SADASNJOST, ZAGREB, 1986.

Tisak KRSCANSKA SADASNJOST

KRSCANSKA SADASNJOST ZAGREB. 1986.

5

PREDGOVOR

POLO tAl NOVOZAVJETNOGA GRCKOG JEZlKA PREMA HELENISTICKOM GOVORNOM JEZIKU

Povijest grckog jezika dijeli se na dva razdoblja kojima je granica vladavina Aleksandra Velikog, doba odvojenog postojanja grckih dijalekata i doba zajednickog jezika. Ovdje cemo se potanje osvrnuti na ovo drugo razdoblje, nastalo za vrijerne

helenizma. .

Ujedinjujuca moe Aleksandrovih osvajanja stvorila je podlogu jedinstvenom, iako pojednostavnjenom, grckom jeziku kojim bi se mogli svi sporazumijevati u mijesanim kolonijama sirom Sredozemlja. Tako je iz prakticnih razloga nastala helenisticka grcka iJ K.otlJr,5 uiAEK.TOC;, zajednicko narjecie. Ali, potrebno je i ovdje razlikovati dvije vrste toga opceg jezika: tzv. usmenu K.owr), svakodnevni, pucki jezik sporazumijevanja, i knjizevnu K.Olllr), jezik knjizevnosti pod snaznim utjecajem atickoga grekog dijalekta, Nairne, tadasnji reakcionarni pokret pod nazivom "aticizam" propovijedao je povratak klasicnim uzorima i tako knjizevni jezik usmjerio prema cistom atickom, Narodni jezik nije bio cisti aticki nego mjesavina raznih dijalekata, osobito atickog s jonskim. Sarno knjizevna djela namijenjena i nizim slojevima, kao Septuaginta -- prijevod Starog zavjeta - Novi zavjet i dio ranije krscanske knjizevnosti nisu pod neposrednim utjecajem aticistickog pokreta.iako se u Novom zavjetu mogu naci primjeri takva utjecaja (npr. u evandelista Luke).

Pucka K.Otllrl sluzila je ponajprije sporazurnijevanju s vojnicirna, diplomatima i trgovcima te je zbog toga izgubila finocu i cistocu toliko karakteristicne za klasicni grcki. To je dinamican jezik, poput novinarskog u danasnjem srnislu. Tezi za jasnocom, te cesto obiluje redundantnim naglasivanjem, a najsvojstvenija mu je jednostavnost. Sva ta svojstva pridonijela su brzom sirenju tog jezika, te on, tako reci, nije poznavao geografskih granica. Palestina je pod utjecajem helenizma, a napose nakon pada pod rimsku vlast, postal a dvojezicna: ondje se govorio aramejski kao narodni materinji jezik Zidova i grcki kao zajednicki jezik obrazovanijih Zidova i rimskih predstavnika vlasti i administracije, Osim toga, farizejsko i rabinsko zidovstvo nastojalo je siriti hebrejski kao "sveti" i "uceni" jezik na racun aramejskog "prostog" jezika, dok je grcki ostao popularan i medu njima. Tako se grcki kao svjetski jezik, "lingua franca", udomacio i na semitskom podrucju.

Imajuci to na umu, mozerno razumjeti da su pisci Novog zavjeta manje ili vise tecno ovladali grckim. Ocit primjer jest apostol Pavao, koji pise grcki, i to ne kilo da ga je kao strani jezik naucio tek u zrelim godinama. Iako se ne trudi oko retorickog oblikovanja i cistoee izraza, on se sluzi grekim snazno i raznolicno. Nje-

6

PREDGOVOR

7

PREDGOVOR

gove poslanice imaju knjizevnu vrijednost iako !_flU je materinski jezik bio aramej-

ski, a on 'E;3pato<: E~ 'E;3paiwv, H_eb~ej_~d H~breJa. v , •••• l'

Ali, taj grcki jezik kojim su pIS ali Zidovi ?e rnoze s~ ~klOPl~l u cjelinu, U n.aJv~- 60j suprotnosti stoje , S jedne strane, Septuaginta, u ~O}oJ ~e naIaze.:le?osre~n~ pnjevodi s hebrejskog ili aramejsk~g, a s druge .strane d~~la. Filona, kOJIPl~~ grc~l isto tako dobro kao i u Ateni rodeni Klement Aleksandrijski, Izmedu te dVIJe krajnosti stoji raznolicnost stila novozavjetnih pisaca, koje ipak izdaje zajednicko porijeklo

iz Zidovstva.

Kakav je, dakle , grcki jezik Novog zavjeta?

o tome je bilo razlicitih misljenja, posebno od 17. stoljeca, kad je iskrslo pitanje o "cistoei" novozavjetnoga grckog, Ocite razlike izrnedu grckog u Novom zavjetu i klasicnoga grckog objasnjavale su se na razlicite nacine. Govorilo se 0 promjeni jezika pod utjecajem Duha Svetoga. Problem je bio u tome sto se novozavjetni grcki usporedivao s grckim knjizevnim jezikorn, to vise 8tO se u knjizevnim djelima suvremenim Novom zavjetu osjecao jak duh aticizrna.

Potbaj 19. stoljeca doslo je do djelornicnog rjesenja tog problema nakon senzacionalnog otkrica Adolfa Deissmanna. Devedesetih godina poceli su izlaziti u javnost neknjizevni "papyri" iz Egipta (dokumenti u rasponu ad sluzbenih pisama, potvrda, racuna do sasvim privatnih pisama - pisani na papirusu), te je Deissmann, citajuci neke od njih, zakljucio da je grcki Novog zavjeta slican upravo tim dokumentima. Svoje je otkrice objavio u .Bibelstudien" 1895. i u "Neue Bibelstudien" 1897. Time je prvi put upozorio na to da je Nevi zavjet pisan svakodnevnim puc kim jezikorn.

To su Deissmannovo otkrice, iako s nekim modifikacijama, opcenito prihvatili strucnjaci za Novi zavjet. Ipak, ono je izazvalo razlicite reakcije. Nigel Turner, koji je 1963. dopunio treci dio Moultonove gramatike Novog zavjeta, kao da je nedavno opet pokrenuo pitanje "jezika Duha Svetoga", U svorn uvodu on kaze: " ." ovo djelo namece misao da je biblijski grcki jedinstven jezik, s vlastitom jedinstvenoscu i karakterom."

No, Lars Rydbeck kriticki se osvrce na Deissmannov zak1jueak da je Novi zavjet pisan narodnim jezikom i stllom. Po njegovu mi.sljenju, jezik Novog zavjeta blizi je, po standardnim jezicnim nonnama, nebeletristi6koj i strucnoj prozi onog vremena (Dioskurid, Keb, Epiktet). F.F. Bruce istiee: " ... Ne smijemo ipak preuveli6ati slie" nost izmeau novozavjetnoga grckog i puckog jezika papirusa, jer je prvi vise knjizevni dijalekt." (New Testament Documents, str. 97)

Prvi se zar Deissmannova otkriea poceo tako pomalo gasiti nakon novijeg proucavanja grckog jezika u Novom zavjetu. I evo rezultata: biblijski greki nije istovetan sa "svjetovnim" grckim onoliko koliko je pod semitskim utjecajem. Tako se i pojedini tekstovi razlikuju medusobno po snazi semitskog elementa i kulture svakoga pojedinog autora. Semitizmi se pojavljuju uglavnom u prijevodima Isusovih izreka s aramejskog izvomika; tu je i opci utjecaj Septuaginte, a posebno su cesti u autora koji po navici misle na aramejskom dok piSu na grekom. Ti hebraizmi i arameizmi pogadaju, naravno, vise leksieku nego gramatieku stranu jezika. Zato se Deissmannovoj prvobitnoj tezi mora dodati semitski utjecaj, ali to ipak nije dovoIjan razlog za tvrdnju da je novozavjetni greki nesto jedinstveno, bez veze s opeom povijesti jezika.

Studij novozavjetnoga grckog ima veHku tradiciju osobito na Zapadu, i u protestantskim i katolickim zemljama. Bibliografija pomagala, od specijalistickih do sasvim populamih, iz go dine u godinu enormno raste. U nJl~pj zemlji, na zalost,

nema ni izdaleka tako bogate tradicije. J edina dosad objavljena gramatika novozavjetnoga grckog jest: Vlastimir COlic, Osnovi novozavetnog grckog jezika, Beo grad, 1982. Kako je studij novozavjetnoga grckog vazan ne samo iz teoloskih nego i. iz kulturnohistorijskih razloga, osjetila sam prije nekoliko godina, studirajuci opcu lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, potrebu da barem donekle is" punim tu prazninu. Stjecajern okolnosti, predajuci osnove novozavjetnoga grckog na Baptistickoj teoloskoj skoli u Novom Sadu, pocela sam sistematski pripremati nastavne cjeline koje su se nametale u iznosenju i analizi lingvisticke grade. Malo-pomalo stala se u mojoj svijesti oblikovati predodzba 0 elementarnoj grarnatici novozavjetnoga grckog koja u prvom redu, bila namijenjena pocetnicima (11 najdoslovnijem smislu) sto se zele uputiti u tu problematiku, dakle ucenicima i odraslima koji za to pokazuju posebno zanimanje. Naravno da su preda mnom is" krsle poteskoce kakve se mogu j ocekivati u ovakvom pionirskom poslu na nasem jeziku. One su bile trojake,

Prvo, poteskoce prakticne naravi koje su se javile zbog nedostatka odgovarajuce domace strucne literature prilagodene nasim edukativnim potrebama.

Drugo, nesigurnost u pogledu izbora perspektive, pa prerna tome i metodologije koja bi bila najprimjerenija ovakvom poslu. Nesigurnost u pogledu perspektive potjece odatle 8tO ovakva gramatika treba da zadovolji i one koji, u najelementarnijem smislu, zele da se upute u biblijski grcki iz religioznih motiva, ali i one, vjerujem, kojima bi ona trebala da posluzi kao osnovno pornagalo za zadovoljavanje kulturnohistorijskog interesa prema Novom zavjetu.

Trece, premda ovo ni u kojem pogledu nije filolosko-teoloski kompendij, poteskoce mogu nastati i zbog rnultikonfesionalnosti nase sre dine.

Svirn tim vanjskim ogranicenjirna zelim dodati jedno unutrasnje. Kako nisam studirala u prvom redu klasicnu filologiju nego opcu Iingvistiku, prirodno je 8tO sam u samom toku fad a na ovoj gramatici morala metodoloski savladavati one sto se kod "pravog" klasicnog filologa razumije samo od sebe,

Unatoc svim nedostacima ovoga posla, uvjerena sam da ce moja elementama gramatika novozavjetnoga grckog pripomoci da se u tekstove Novoga zavjeta, pa, u stanovitom smislu, i osnove helenistiekog grckog upute i oni koji, zbog nedostatka slicnog udzbenika, to dosada nisu mogli.

Na kraju krajeva, svaki hod, dug Hi kratak, mora poceti od prvoga koraka.

8

UPUTEZARAD

LEKCI]E

Gradivo svake Iekcije podijeljeno je na manje jedinice koje se u programiranoj nastavi nazivaju koraci ili clanci, Svaki od njih sadrzi svoje pitanje i odgovor. Pokusaj odgovoriti na pitanje a da ne potrazis odmah odgovor na kraju knjige. Ako pogrijesis, vrati se i pokusaj ustanoviti zasto si pogrijesio.

U tekstovima 0 gramatici postoje i neke kratice koje se stalno ponavljaju (preuzeto iz: Salopek=Seselj=Skiljan, Orbis Romanus I, pocetni udzbenik latinskog jezika, Skolska knjiga, Zagreb, 1982).

Evo njihova popisa:

A akuzativ jednine j, jednina
a :;: akuzativ mnozine konj. = konjugacija ili konjunktiv
akt. = aktiv l. lice
D = dativ jednine m. :;: mnozina
d dativ mnozine N nominativ jednine
dekl, :;: deklinacija n nominativ mnozine
fut. futur part. particip
G = genitiv jednine pas. pasiv
g genitiv mnozine perf. perfekt
imp. irnperativ prez. prezent
impf, = imperfekt V vokativ jednine
ind. indikativ v vokativ mnozine
inf, ee infinitiv 0 nerna nastavka (nula-nastavak) Uz dvadeset i cetiri lekcije prilozena je i citanka i prirucni rjecnik, koji sadrze rijeci sto se najcesce upotrebljavaju u grckom Novom zavjetu.

U ovom samostalnom ucenju novozavjetnoga grckog jezika bit ce potrebna i biljeznica za zadatke,

Dobro je raditi svaki dan pomalo da bi covjek stalno bio u dodiru s jezikom.

Rasporedi vrijerne tako da obradis po jednu lekciju svakog tjedna, ali moguce je lekcije prilagoditi i individualnorn ternpu.

A sad hrabro u prvu lekciju!

11

L LEKCIJA

CILJEV!:

Kad zavrsis ovu lekciju, moci ces:

1. objasniti zasto je potrebno uciti novozavjetni grcki jezik

2. citatl, izgovarati i pisati grcki alfabet

3. prepoznavati i izgovarati dvoglasnike (diftonge)

4. ispravno citati i razhkovati hakove, naglaske i znakove interpunkcije

S. nalaziti rijeci u rjecniku po alfabetskom redoslijedu

L Poznati redak iz Evandelja po Ivanu 3,16 izgleda na grckorn ovako:

OYTr2I rAP Hf'AI1HIEN 0 SEOL TON KOLMON r2l:TE TON YION TON MONorENH Et.r2KEN

INA I1AL 0 ml:TEYr2N Ell: A YTON MH AI10J\HT AI AJ\A EXH Zr2HN AmNION

Koja ad ovih slova mozes vee prepoznati?

Napravi na posebnom listu papira popis svih slova koja ovdje mozes prepoznati. Ovo su velika grcka slova kojima su Grci pisali sve do 9. stoljeca po Kr.

2. Pogledajmo kako izgleda citav grcki alfabet (24 slova) u pravom redoslijedu i s nazivom za svako slovo.

Dosad si se upoznao s nekim velikim grckim slovima. Ali, cesce ces vidjeti grcki tekst (i sam Novi zavjet) pisan malim slovima, koja ces nauciti ne sarno citati nego i pisati.

·~;tO!'tU~Z'~ ,tJa:~

~+~_~: 't:~~--.-·,-"".;.~i,,,·:.'le--~- __ , __ .: _,_.,"; .' i~:'~" l

l,~ ... ': ~~~l·lii~".)·~ .••.•• :/

....... ~t ~_ / ..

. : _ :,~ t ,,' '!?{:f,';·)

. ·~t'tt:(tt~·;,~~'

'Ii: ' . . . ." • »' "'~

'!..:"":..,

Papyrus Rylands (dio fragmenta]

Fragment najstarijeg rukopisa Evandelja po Ivanu iz prve polovine 2. stoljeca, To je najstariji sacuvani prijepis Novog zavjeta.

12

l. LEKCIJA

K A M N

{3 beta
'1 gama
0 delta
E epsilon
~ zeta
71 eta
{f theta
iota
K kapa
"- lambda
J1 my
v ny
~ ksi
0 omikron
'IT pi
p ro
a, <; sigma
t tau
v ypsilon
cp fi
X hi
lj; psi -

-

o n p

L T T q,

X 'IF

l. LEKCIJA

13

v T - zove se i Pitagorino slovo jer ga je Pitagora upotrebljavao kad je ucio o razilaienju putova Dobra i Zla.

X P - prva dva slova Kristova imena XPILT02: ponekad se mogu vidjeti u crkvama kao monogram t . Poslije je kriz postavljen uspravno pa je dobiven znak -t . Znak kriza postao je simbol krscanstva ne sarno zbog kriza na kojem je Krist umro, nego i zbog samog Krista. Ponekad se u crkvama moze naci i monogram IHS, iii IH2:, ito su prva tri slova imena Isus - IH2:0T2:.

k

Znas li koliko rijeci sveukupno ima u grckom Novom zavjetu? 137.490, od toga ih je sarno 5.436 razlicitih. Ostalo su ponavljane rijeci, i to se 170 rijeci pojavljuje s ucestaloscu vecom od 100 puta. (Metzger, Lexical Aids for Students of New Testament Greek, Princeton, 1965, str. 1).

m n ks

o (kratko) p

r

s

t

y (kao njernacko Ii) f

h

3. Procitaj Otk 1,8. Zasto Isus kaze da je on Alfa i Omega?

ZA5TO JE POTREBNO VCITI NOVOZAVJETNI GRCKI?

4. Klasicni grcki jezik najstariji je evropski knjizevni jezik i zbog toga se covjek koji ga uci nalazi na temeljima nase kulture, a moze razumjeti i mnoge strucne izraze iz svih nauka. Za balkanske Slavene vaznost ucenja grckog jezika jos je veca zbog neposrednog dodira s klasicnom kulturom susjedne zemlje. U predgovoru si procitao 0 prirodi novozavjetnog grckog jezika i saznao da to nije klasicni grcki nego jezik kasnijega, helenistickog, razdoblja. Zasto ga onda ucimo? Naravno, Novi zavjet u originalu je napisan tim jezikom, i znanje grckog omogucit ce nam da Novi zavjet citamo ne sarno u prijevodu nego i u originalu.

Je li to vazno kad imamo mnoge dobre prijevode? Za svoje svakidasnje potrebe i dalje mozemo citati Novi zavjet na materinjem jeziku jer nam to neposrednije govori. Ali, da tocnije razumijemo sto Novi zavjet znaci, potrebno je da ga citamo na grckom. Ponekad se prijevodi znacajno razlikuju, kao npr. Iv 3,39' Kakva je razlika u prijevodu Carnica, Biblije "Stvarnost" i Duda-Fucaka. Kakav je znacaj te razlike?

ps

o (dugo)

n w omega

Pokusaj nauciti napamet nazive i redosIijed grckih slova. Koja se od grckih slova slazu po redoslijedu sa slovima latinske abecede ili cirilske azbuke?

Evo nekoliko zanimljivosti u vezi s nekim slovima:

o Ll - u hebrejskom jeziku to se slovo zove Diileth, sto znaci .ivrata satora ", Kad se to slovo preokrene, dobije se oblik otoka na uscu rijeke Nil; otuda potjece i ime delta za rijecno usee koje se grana na vise rukavaca. -

{f El .kobno" slovo, prvo slovo rijeci {favaroc; (smrt). Urezivanjem tog slova na crijepu porotnik je na sudu glasao za smrtnu kaznu.

t I - U Mt 5,18 pise: .Jer, zaista, kazem vam, dok opstoji nebo i zemlja, ni [edna jota, ni jedna kovrcica iz Zakona sigurno nece nestati, a da se sve ne ostvari. "

Iota u grckom alfabetu jest Y6d u hebrejskom, gdje je to najmanje

slovo, a pise se poput zareza.

5. Otac reformacije, Martin Luther, u traktatu pod naslovom "Gradonacelnicirna i vijecnicima svih gradova Njemacke u ime krscanskih skola" (1524) kaze:

"Ne mozemo ocuvati evandelje bez originaInih jezika U usporedbi s ucenjern

otaca, originaIni su jezici kao suncevo svjetlo prema tami Propovijedanje je tromo

i slabo, i ljudi se naposljetku umore i otpadnu. Ali znanje original nih jezika ozivljava ga i osnazuje, i vjera se neprekidno obnavlja bogatom i raznolikom poukom."

Kako mislis da ce znanje grckog oziviti tvoje propovijedi?

6. Prvo tiskano izdanje grckog Novog zavjeta izdao je Erazmo Roterdamski u 16. stoljecu. Poznato je da je Erazmo Roterdamski, prevodeci Novi zavjet na latinski, morao obaviti dva kljucna zadatka:

Tradicionalni Skolski izgovor nastao je komprornisom izmedu starogrckoga i novogrckoga. Zdeslav Dukat , Gramatika grckoga jezika, Skolska knjiga, Zagreb, 1983, str. 4.

14

1. LEKCIJA

_---

1. LEKCI.JA

_______________ 15

Prvo, uspostaviti, na temelju znanja svojega vremena, tzv. Textus Receptus (1516) i, drugo, ukloniti s razumijevanja izvornika tisucu i pol godina interpretacija. Sam taj cin, po opcoj ocjeni kulturne i religiozne povijesti, bio je dovoljan da izazove iednu od najznacajnijih religioznih, politickih i kulturnih revolucija u povijesti Zapada: protestantizam. Martin Luther smatrao je veoma vaznim, dok je izvoclio veliku reforrnu u okviru krscanstva, da na svoju stranu privuce Erazrna Roterdamskog, u prvom redu zbog epohalnog znacaja njegova novog citanja Novog zavjeta. Karakteristicno je da se Erazmov Novi zavjet ne zove Novum Testamentum nego Novum Instrumentum, potpuno nov izraz kojim se, nesto poslije , posl~ii?j nas Marko Marulic u svojem rukopisnom Ieksikonu De Veteris Instrumenti vms illustribus commentarium tStarozavietne licnosti, SNL, Zagreb 1984).

Procitaj jos jednom Lutherov citat i razrnisli zasto je proucavanje Novog zavjeta na grckom imalo tako velike posljedice.

7. Dvije tisuce godina krscanstva zasnovano je na tekstovima Novoga zavjeta kao na Rijeci Bozjoj, Kljucan je ovdje, za krscanina, pojam Riiec Boiia. Nairne, zbog posvecenoga statusa novozavjetnih tekstova mnogi su egzegeti u toku krscanske po, vijesti srnatrali da se Rijec Bozja mora poistovetiti s konkretnim jezikom Novoga zavjeta, tj. novozavjetnim grckim, kao da je novozavjetni grcki nesto sto se rnoze naci samo u Novom zavjetu, Ali, lingvisticka su istrazivanja, osobito nakon reformacije do nasih dana, iznijela na vidjelo cinjenicu ,da su jezikom kakav nalazimo u Novom zavjetu napisani mnogi neknjizevni tekstovi i, prema tome, danas sasvim dobra mozerno razumjeti zelju biskupa Lightfoota kad 1863. kaze:

.Kad bismo barem mogli otkriti pisma koja su obicni ljudi pisali jedni drugima bez tez~Je da budu na knjizevnoj visini, to bi nam bila najveca moguca pomoc za razumijevanje Novoga zavjeta." (J.H. Moulton, Grammar of New Testament Greek, Prolegomena I, 1908, str. 242)

Dakle, tko se zeli potanje uputiti u Rijec Bozju, mora se, u prvom redu, posvetiti proucavanju rijeci covjecje iz vremena kad je nastao Novi zavjet.

Je li se ispunila zelja biskupa Lightfoota?

Odgovor je u predgovoru. Nadi ga i odgovori na to pitanje.

rekla Arhelaju: .Dva] me zbilja zivcira. Dolje s njim!" O bas si mi poslao krasan dar! Prava divota - pih, tricarijet "

To je primjer popularnog govornog jezika, ali ga nismo citirali samo zbog njegova neugladenog izraza i sadrzaja. Tu se nalaze dvije recenice koje se u slicnom znacenju pojavljuiu i u Novom zavjetu. Djecak izjavliuje da postoji dobar razlog za njegov odlazak u Aleksandriju: Cak se i njegova maika potuzila: .Ova] me zbilja zivcira [uzbuduje, uzruiava) " - Q.vaara70t ue.

Siecas Ii se kojim su rijecima opisali dolazak Pavia i Sile u Solun? Dj 17,6 "DoW su ovamo i ani koii su uzbunili sav svijetl" .- 01 ri?v OiKovl1€Vrw iusurtarcooaure;

To ie, dakle, ista rijec ciie znacenje u Novom zavjetu osvjetljava pismo iz svakodnevnog zivota.

Vratimo se opet pismu toga neotesanog djecaka. Podsjeca li te recenica "dolje s njiml" - apovaim'w, na slican uzvik u Novom zavjetu? Taj isti izraz koji se u ovom pismu odnosi na djecaka potekao je i iz onih grubih i promuklih grla na Veliki Petak: Iv 19,15

"Ukloni! Ukloni! Raspni ga!"

apov, aoo», a7avpwaov aine».

Ovo su bile ilustracije bliske i iive veze izmedu jezika Novog zavjeta i jezika svakidainjeg zivota. Novozavjetne rijeci i izrazi time dobivaju sviezinu i stvarnost, jer nas cesto nasa prisnost i familijarnost s biblijskim jezikom sprecava da vidimo njegovo puno znacenje. Ali kad nademo riieci i izraze kojima smo dosad pripisivali samo neko "vjersko" znacenie, i U obicnoi, svakodnevnoj upotrebi, mozemo jasnije uvidjeti njihovu dublju primjenu. Piscima Novog zavjeta i jest naivise bilo do toga da ih ljudi razumiju, pa nisu ni pokusavali pisati nekim izvjestacenim kniizevnim jezikom. Kao sto su i sami pripadali puku, takvim su i jezikom pisali a Onome koga je obican narod rado slusao, (Moulton-Milligan, The Vocabulary of the Greek Testament, str. 16)

PISANJE MAUH SLOVA

U hrpi tog otpadnog papirusa u Egiptu nadeno je i jedno pismo iz 2. iii 3. st. po Kr. Napisao ga je neki djecak ocu u Aleksandriju. Puno je pravopisnih i gramatickih pogre§aka i pisano nekultiviranim stilom, puckim iargonom.

Ali za onoga koji se bavi novozavjetnim grckim to je pismo znacajnije od bilo kojeg teksta iste duiine iz klasicne grcke Atene, ito ne samo zbog gramatike nego i vise zbog rjecnika. Taj je djecak, cini se, bio vrlo razmaien i zlocest, pa su roditelji jedva izlazili na kraj s njim. Ocu je jednog dana vee dojadi- 10 pa je odlucio da se malo od njega odmori i ode u Aleksandriju. Sin mu na to salje ovo oStro pismo:

,,Teon svom ocu: lako lijepo od tebe !Ito me nisi poveo sa sobom 1.1. grad!

Ako me ne uzmes u Aleksandriju, neeu ti viSe pisati niti s tobom govoriti niti zaieljeti svako dobro, i aka odes u Aleksandriju, neeu se s tobom rnkovati niti te ikad vise pozdraviti. Aka me ne povedes, tako ce biti i tocka, I majka je

8. Vee si mozda primijetio da se neka slova piSu na liniji, neka djelomicno ispod, a neka djelomicno iznad linije. Najprije cerna nauciti ona koja ostaju na liniji.

Sto se fice tehnike pisanja, najbolje je poceti pisati slovo na mjestu koje oznacuje slovo "s" u smjeru strelica. Gotovo se sva slova mogu napisati bez dizanja olovke s papira, u jednorn potezu, pa tako treba i raditi.

Evo 11 slova koja ostaju na liniji a jednako su siroka kao i visoka (npI. kao nase a, c, e itd).

16

1. LEKCIJA

1. LEKCIJA

17

s s

Ie) UJI

Vjezbaj najprije pisanje tih slova dok ih ne svladas, Sada napisi ove rijeci iz Iv 3,16 malim slovima: 0, TON, 'lION, INA, 0 mI:TETnN, ATTON, AmNION

9. Jesi li vee uocio u rijecima VtaV, 1TWT€VWV i aVTOV da se slova v i v slicno pisu, pa moze lako doci do zabune. Zabuna ce dovesti i do greske, jer npr. vwv i Vtav dva su razlicita padeza. Tako je razlika u znacenju velika iako je u pisanju mala. v se pise sa zaobljenim dnom, a u sa siljatim. U popisu rijeci koje slijede prepisi sve one koje zavrsavaju s v: aVTOV, 1TWT€VWV, 1TWT€V€tV, aLWVLOV, VWV, TV1TOV

10. U popisu rijeci koje slijede prepisi one koje zavrsavaju sa v: 1TWT€VOV, aKOVWV, TV1TOV, aVTOV, aKov€tv

Da Ii si stekao sigurnost u pisanju prethodnih slova? Ako nisi, uvjeibaj prije nego sto ides dalje.

11. Ova tri slova takoder pocivaju na liniji, ali su visa od prethodnih slova.

Kako se zovu ova slova? Vjezbaj pisanje.

Napisi ove rijeci i izgovori: BIAZri, ZTAON, ZENIZn, WTXH, WET.6.m; Izmedu kojih se slova nalaze Z i W u alfabetu?

15. Sad smo savladali pisanje svih malih slova (minuskula). Dalje slijedi utvrdivanje tehnike pisanja i alfabetnog reda. Slozi ove rijeci po redu u alfabetu i izgovori:

XapLe;, WXVW, 1/11(<PL~W, ava{)f/lla, Ao')'oe;, aap~, D€xo/1aL, pa{3{3t, viucoo«co, <PLAoao.por;, oso«, vouoc; V1T€P, ueoo; , ncuxu: A1(Toe;, av{) pW1TOr; , {3aaLAEVe;

16. Potrazi u rjecniku znacenje ovih rijeci:

1. «uoio; 2. av{)pw1Toe; 3. aDEA<poe; 4. ')'tllWaKW 5. {)Eoe; 6. Ao,),oe; 7. aKOVW 8. 1TWT€VW 9. T€KVOV 10. A€')'W

s

17. Evo nekoliko hs. rijeci pisanih grckim slovima: /1tAOaT, ramroD, {3paT,

~van, ~aKov, Bov, npeiiar«, "}'A€Dan

Napisi ih latinicom.

18. Isus kaze da ce biti xapa na nebu nad jednim a/1apTwAoe; koji se kaje. Potrazi znacenje grckih rijeci u rjecniku. Dolazi li rijec xapa ispred rijeci

a/1apTwAor; u rjecniku ili iza?

19. I sto 6e koristiti covjeku ako zadobije citav «oouo: a izgubi svoju I/IvXT/? Potrazi znacenje grckih rijeci. Nalazi li se «oouo: ispred ili iza rijeci I/IvXT/ u rjecniku?

20. Napisi grckim slovima ove poznate rijeci grckog porijekla: drama, nektar, kanon, paralysis, metropolis, iris, diploma, dogma, akropolis, atlas.

Kako se zovu ova slova? Napisi ih i izgovori. Prepisi i procitaj ove rijeci: 08EN, .6.IA, AAAA

12. Sedam grckih slova pocivaju na liniji pisanja, ali se spustaju ispod linije a ne idu iznad.

Kako se zovu ova slova? Vjezbaj ih pisati.

Sad vee mozes prepisati citav redak Iv 3,16 (Kuru IwavvT/v) osim jedne rijeci.

Koja je to rijec?

13. Jesi li primijetio da se slovo sigma pise na dva nacina: a i c. Kad se nalazi na kraju rijeci, pise se c, inace uvijek o. (ooc, roooc)

Prepisi malim slovima ove rijeci: mI:TII:, I:TNT AI:I:EII:, ~TNETOI:

14. Cetiri grcka mala slova se pruzaju i iznad i ispod linije pisanja,

. 21. Napisi Iatinicom ove grcke rijeci kojima je znacenje poznato: aa{)/1a, -pauraoia, v1To{)€OLe;, aVTO/1aTOv, xapaKTT/p, auaiieua, rra{)oe;, r1i fa, opX1(aTpa, D ta ')'VWOLe;, K a tturt PO<PT/.

livl1{)€f1a - zanimljiva riiec. Prvobitno ona je znacila .mesto zrtvovano iii posvecena ': U Novom zavjetu ta je rijec poprimila znacenje .prokieto" [er su se takvim smatrale poganske zavjetne zrtve.

18

19

_______________ l_-L_E __ KC~I~.JA~ __

1. LEKCIJA

DIOBA GRCKIH GLASOVA

ne cuje 7)( vee samo 7). Iota subscriptum moze doci i uz ostale duge samoglasnike tj. a i w. Npr. AOr4-), ararrn, Mop~.

Ako se ne razlikuje po izgovoru, zasto je uopce potrebno uociti iota subscripturn? Razlika je opet veca u znacenju nego u pisanju. Mapw i Maptq_ su dva padeza (nominativ i dativ - Marija i Mariji).

Koliko iotasubscriptum nalazis u Iv 3,167

Prepisi sve rijeci iz Iv 3,16.17 koje sadrze iota subscriptum.

22. Pogledaj jos jedanput popis svih grckih slova koja predstavljaju grcke glasove. Kao i u nasem jeziku, glasovi se dijele n a suglasnike (konsonante) i samoglas-

nike (vokale).

Za vjezbu napravi popis suglasnika i samoglasnika. U cernu se grcki samoglasnici

razlikuju od hs.?

23. Osirn samoglasnika i suglasnika postoje jos i dvoglasnici (diftonzi). Spoj

dvaju samoglasnika koji se zajedno izgovaraju cini dvoglas,

U grckom postoje ovi dvoglasnici: at, et, Ot, Ut, au, EV, ou, 7)V, wv

Koji su dvoglasnici od ovih parova slova:

ou, /10, at, aA, av, at, at, w~, wu, IOU

Potcrtaj dvoglasnike U ovim rijecima: 1TWTEUEtV, aWE0), AErEt, UW\, ouwc;

24. Svi se grcki dvoglasnici citaju onako kako su napisani, osim OU, koji se izgovara kao u.

Procitaj ove rijeci i potcrtaj dvoglasnike:

E~ouuta, W<OUetV, oupavo\,ouwu, Inoouc

25. Evo nekoliko grckih rijeci koje sadrze dvoglasnike. EPJ..!7)VEVTUWC;, vaunKO\, OtKOUJ..!EV7l, l.{Japwawc;, €vxapwrw

Procitaj ih i potcrtaj dvoglasnike, Prepoznajes H kako glase te iste rijeci na hs.

jeziku?

26. Usporedi ove parove grckih rijeci:

Btuuoua» -- bia, tEPOV- AErEL, Iwavv7)c; - OtOEV Prepisi one koji sadrze dvoglasnike.

27. Uzmi sad grcki Novi zavjet i pronadi Iv 3,16 u tekstu. Prebroj sve dvoglasnike.

28. Od grcke rijeci Eua'Y'YEAt~oJ..!at potjece i nasa rijec "evangelizirati". Obadvije se gotovo jednako izgovaraju jer se u grckom r ispred r, K, x, ~ izgovara kao hs. n

ispred g i k (npr. Anka). .

Procitaj ove rijeci: Euar')'EAWV, E~EV€rKELV, a')'')'EAoc;, uuyxpwvrat.

b) Tihi i ostri hak

30. Citajuci tekst Iv 3,16 u grckom Novom zavjetu, mogao si primijetiti jos neke pravopisne znakove. Pogledaj poblize sve rijeci koje pocinju sa samoglasnikom ili dvoglasnikorn. Sto primjecujes? Npr. nakon 17"Ya1T7)OEV slijedi rijec o.

Znak iznad svakoga pocetnog samoglasnika i suglasnika p u rijeci (ako se pise malim slovorn, a pred njirn ako je veliko slovo, npr. 'l7)aov~) zove se HAK.

"i . su dva razlicita haka, a pisu se kao dva mala polurnjeseca u razlicitim smjerovima.

, - ostri (spiritus asper), . - tihi (spiritus lenis).

Razlika se sastoji u tome sto se ostri hak cita kao h, npr, 0 se cita kao ho.

Tihi hak uopce se ne izgovara, tako da se ilra1T7)u€V cita egapesen.

Postoje rijeci koje se sarno po hakovima razlikuju, a znacenje im je posve razlicito.

Npr. ou '" ne ov :: gdje
€V = u EV = jedno
e~w = vani, E~W= imat cu
napolje Na primjerima kao sto su ou i ou mozes vidjeti da se hakovi pisu iznad drugog clana dvoglasnika. Npr., prva rijec u Iv 3,16. Prepisi je. Potrazi sad sve rijeci u Iv 3,16 koje pocinju sa samoglasnikom i poredaj ih u dvije kolone prema tome da li imaju ostri Hi tihi hak,

31. Koje hs. rijeci su predstavljene grckim slovima: ioropia, OKW, eperi«, OlJXW, Man, 01Tp€fJ.a

PRA VOPISNI ZNAKOVI a) Iota subscriptum

29. Otvori ponovo Iv 3,16 u grckom Novom zavjetu. Procitaj i pronadi rijec EXp. Kakva je razlika u zavrsnim slovima izmedu rijeci EXt? i fJ.T/?

Premda na prvi pogled ne izgleda tako, i ova rijec sadrzi dvoglasnik.

71 = 7)t - jota, umjesto da stoji uz 7), potpisuje se pod 7), pa se zato zove iota subscriptum (lat. za jota supskriptum). To je nepravi dvoglasnik jer se u izgovoru

32. Potcrtaj dvoglasnike i zaokruzi hakove posto naglas procitas i prepises

ovaj redak:

A€rEt aur'+! 0 'I7)uQvc;, erw euu. iI Olioc;, it aA7)ffEta Kat it ~W7l. Koja rijec ima iota subscriptum?

33. Sigurno su ti poznata ova biblijska imena. Prepisi ih na latinici posto ih naglas procitas: 'Aapwv, 'A{3eA, 'A{3paal1, 'A')'a{Joc;,· 'Arap, 'Arpmrrar::, 'Aoa/J., 'AKuAac;, 'HAtaC;, 1-Ipwo7)C;, 'Haau,8eOl,OtAOC;

1. LEKCIJA

1. LEKCIJA

21

20

c) Naglasak

34. Jos si nesto primijetio citajuci tekst. To su znakovi za naglasivanje rijeci.

Gotovo svaka rijec ima obiljezen naglasak. Postoje tri vrste naglaska:

akut (ostrt) ,

cirkumfleks (zavinuti)

gravis (teski) ,

Napisi kakav naglasak imaju ove rijeci:

l)ri<: 2)Oe 3)vvv 4),,1<: 5) 'Yap 6)JJEO<;

7) l<ai 8) ueolrn: 9) JJEoi) 10) Q.1Jl."!p0J1TLvV 11) avJJpw1To<; 12) 'l17ooD<;

Kao sto vidis iz primjera EI<; liVJJpW1TO<; u kombinaciji s hakovima, naglasci se pisu ili iznad haka (cirkumfleks) ili desno uz hak (akut).

Na koje se vrste glasova stavljaju naglasci?

35. Naglasci dolaze na jedan od tri posljednja sloga u rijeci pre.ma odre~enim pravilima koja se nalaze u Dodatku ove lekcije. Za citanje Nov?g zavjeta na ~rckom potrebno je uociti mjesto naglaska u rijeci da bi se moglo u lZgOV?ru .~r~:rln~ naglasavati, Stavljanje naglaska dio je pravilnog pisanja rijeci. Postoje meci koje se sarno po naglasku razlikuju iako im je znacenje razlicito. Npr.

ri<; tko? n<; netko

d) Interpunkcija

38. Na kraju pravopisnih znakova upoznajmo se sa znakovima interpunkcije.

Zarez i tocka u upotrebi se ne razlikuju od hs. jezika. Znak za dvotocje i tocku-zarez je tocka iznad retka 0, a .za upitnik je tocka i zarez (;). Ti znakovi ne nalaze se u najstarijim rukopisima Novog zavjeta, jer se u njima rijeci nalaze napisane jedna do druge velikim slovima, Tek od 6. stoljeca pocinju se pojavljivati u rukopisima, a upitnik tek od 9. stoljeca.

Procitaj Iv 2,4 u grckom Novom zavjetu (Kai A.€'YEt avril , .. ) Napravi popis znakova interpunkcije i njihovih znacenja. Usporedi Karadzicev prijevod s prijevodom Biblije "Stvarnost". U cernu je razlika? Kakav je razlog za razliku i vaznost za tumacenje?

39. Procitaj naglas Iv 3,16. Pazi na izgovor slova, hakova, naglasaka i interpunkciju,

40. Prepisi malim slovima i procitaj naglas 1 Pt 3,19-20. Pocetne rijeci su ev <;;. U ovom se tekstu nalaze sva slova grckog alfabeta.

41. Pronadi iz tih redaka ove rijeci u rjecniku i napisi znacenje:

I{!VA.aKi/, nveiua, nopeuouiu; K17pvOOW, Q.1TEK8€xopaL, paKpoJJvp.ia, f/P€pa, OA.i'Yo<;, OtaOW~w, iJ8wp.

koje, sto

a

odredeni clan

Osim toga, jedna rijec ne mora uvijek imati naglasak na istom slogu npr. Q.1ToOrOA.o<; = apostol (nominativ j.)

anoorossx»; = apostole (akuzativ m.)

Pravila potanko odreduju mjesto gdje ce doci naglasak, i tko se god posebno zanirna moze sarnostalno svladati ta pravila. Za ovaj tecaj dovoljno je znati da pravila postoje, i za pravilno naglasivanje rijeci potrebno je uociti mjest? naglaska. ~ pri pisanju treba rijec ispravno prepisati s naglaskom i ostalim pravoplsm~ znakovl~a:

Iz Iv 3,16 poredaj sve rijeci u tri kolone po vrsti naglaska i naglasi svaku flJe~ pravilno u izgovoru. Takoder poredaj ih u tri stupca po tome na-kojern slogu StOJl naglasak, npr. jedan stupac za sve rijeci kojima je posljednji slog naglasen (npr. ~wi}), drugi za pretposljednji naglasen slog (npr. Q.rrooroA.ov<;), treci za treci slog od

kraja (npr. a1TOOrOA.o<;). .. . .

Kao i u hs. jeziku, dioba rijeci na slogove ravna se po samoglasnicima ill dvoglasnicima. Npr. Q.1ToOrOA.o<; je cetveroslozna njec, 1TWTEVWV troslozna, KOOP°<; dvoslozna, a mis jednoslozna.

DODATAK

NAGLASAK

36. Hak i gravis poziciono se iskljucuju. Zasto?

Opca pravila

1. Akut moze stajati na posljednjern, pretposljednjem i trecern slogu od kraja (paJJmfl<;, 1TWTEVWV, 8WCWKaA.o<;).

2. Cirkumfleks moze stajati na posljednjem i pretposljednjem slogu (P.OIl0'YEVi), 1TvEvpa ).

3. Gravis moze stajati sarno na posljednjem slogu (JJEO<; ... ).

4. Cirkumfleks moze stajati sarno na dugom samoglasniku ili na dvoglasniku (rrw<;, wEiv).

5. U tekstu se akut mijenja u gravis ako se nalazi na posljednjem slogu, ito onda ako tu rijec ne slijedi neki znak interpunkcije (rov vibv ... ).

6. Akut moze stajati na trecern slogu od kraja sarno ako je sarnoglasnik posljednjega sloga kratak (UVJJpW1TO<;).

7. Ako je posljednji slog dug, onda treci slog od kraja ne moze imati naglasak, a akut prelazi na pretposljednji slog (avJJpw1ToV).

37. Ove se licnosti pojavljuju u grckim legendama, Procitaj naglas s ispravnim naglaskom pa prepisi na latinici: nOUEWWV, ZEVc;, KVKA.wl/;, A17Pi}r17P, 'AI{!PoOir17, ''AP17<;, 'AJJi}V17, '08VOOEVc;, npoP17JJEV<;, 'HpaKA.fj<;, 'A'Yaf.l€p.llwv, 'AII8popQ.X17, 'HA.€Krpa, "HKrwp

23

22

1. LEKCIJA

8. Cirkumfleks moze stajati na pretposljednjem slogu same aka je samoglasnik

posljednjeg sloga kratak (iJ'I/Iw{}f)Vat). . ." " .

9. Svi dugi samoglasnici i dvoglasnici su dugi, all krajnji Ot, at se za naglasivanje

smatraju kratkima (avlfpw1TOl).

Pravila za glagole

10. Glagolski oblici imaju povratni akcent, tj. naglasak se ~tavlja = dal~e od kraja prema pocetku rijeci, koliko dopustaju opca pravila (Avo/J.at AVy/, AVENt,

Avojlelfa, ~;v€Ulfe, Movrat)

2. LEKCIJA

Pravila za imenice

11. Naglasak ostaje sto duie na istom slogu kao u nominativu. j~~ni.n:, .a~~ to opca pravila dopustaju. Naglasak u nomina:ivu jednine"c()Snov~l il~ fJecmc~ oblik) mora se za svaku rijec nauciti napamet (avt'Jpw1Toe;, avt'Jpwl1oV, uv{}pW7f4J,

avlfpwrrov). . ,._

12. Naglaseni dugi nastavak u genitivu i dativu mora imati eirkumfleks ~OOI;17\,

oo~fi). n dni 1

13. Genitivi mnozine A- deklinacije uvijek irna cirkumfleks na pos Je njern S ogu

(oo~~JV). u d . 14. Jednoslozne (u nominativu) rijeci trece deklinacije imaju naglasak na pos Je .

njern slogu u genitivu i dativu (<.pWTO" <.pWTi).

Opce je pravilo da svaka rijec treba da ima svoj akcent i da nijedna rijec nema viil~' od jednog akcenta. Izuzetak od toga su proklitike, rije~i bez S~(~g akce:~t~ (0, €ie;, ou), i enklitike (rtc, euu, p.ou), rijeci koje se akcentski n~slanJa~u na ~lJec pred sobom i cine s njom naglasnu cjelinu." Zdeslav Dukat, Gramatika grckog iezika, Zagreb, Skolska knjiga, 1983. str. 8.

CILJEV!:

1. prepoznati znaeenje osnovnih kategorija grckog glagolskog sustava

2. tvoriti gramaticke oblike za prezent indikativ aktiv

3. prepoznavati oblike prezenta u tekstu

4. prevoditi oblike prezenta kod najcescm glagola :;. sluziti se tabelama

Prelazimo sad a na "pravu" gramatiku koja ima mnogo slicnosti s nasom gramatikom, cak i vise nego sto ima engleska gramatika s nasom. Ta se slicnost najvise ocituje u raznolikosti nastavaka kod gramatickog oblika imenica i glagola.

Da bi covjek mogao u citanju teksta odrediti pojedine rijeci i pronaci ih u rjecniku, potrebno mu je aktivno znanje gramatike koje mu omogucuje da iz raznolikih oblika imenica i glagola u tekstu moze izvesti rjecnicki (leksicki) oblik i potraziti ga u rjecniku.

U Iv 3,16 npr. rijec TOV KOOjlOV necerno naci u rjecniku u tome obliku.jer se ta imenica u tekstu nalazi u akuzativu jednine, a u rjecniku nisu svrstane rijeci u tom padezu nego same u nominativu jednine 0 KOujloc;.lato treba da svladamo deklinaciju, tj. mijenjanje oblika po padezima.

Za odredivanje rjecnickog oblika glagola imamo jos slozeniju situaciju, jer je raznolikost kombinacija oblika veca, Npr, glagol a:yu1T(iw :: 'ljubiti' u rjecniku naci cemo u tom obliku, ali u tekstu moze doci u raznoraznim oblicima, kao npr. irrarr'Y/uev u Iv 3,16. Mozda ce biti tesko vjerovati da je to jedna te ista rijec.

Konjugacija je mijenjanje (sprezanje) glagolskih oblika po licima, kao sto kod imenica imamo deklinaciju .

. Mozda sad oklijevas zakoraciti u "sumu" tih raznolikih oblika imenica I glagola, ali na kraju ovog tecaja imat ces u rukama kljuc (gramatika) kojim ces moci uspjesno analizirati rijeci u tekstu Novog zavjeta, potraziti ih u rjecniku i sve uspjesnije citati.

24

2. LEKCIJA

lako je to slozenije, ipak cemo se najprije uhvatiti ukostac s glagolima da mozemo sto prije shvacati bit recenica.

Zdeslav Dukat u svojoj gramatici (str. 90) ovako uvodi grcki glagolski sustav:

"Grcki je jezik tipicno glagolske prirode: u njemu se oblicima glagola cesto iskazuje one za sto se u drugim jezicima (i u hs.) sluzimo nominalnim (imenskim) tvorbama. Sve je to uzrokovalo da se glagol u grckome neobicno razvio i oblieima i upotrebom kojom je cesto moguce izraziti i najtananije nijanse znacenja kakve se pri prevodenju ne mogu potpuno prenijeti u druge jezike. To cini glagolski sustav grckoga jezika slozenijim od sustava hs. glagola iako je bas hs. glagolski sustav svojom strukturom razmjerno blizak grckome (blizi od latinskoga i mnogih zivih indoevropskih jezika)."

Buduci da je kod glagola raznolikost kombinacija veca, dobro je da imamo osnovne smjerniee po kojima mozemo podijeliti i sistematizirati svoje podrucje. To su gramaticke kategorije koje postoje i kod hs. glagola, npr. kategorija liea, broja, stanja, nacina i vremena. Evo ih za usporedbu i preglednost svrstane u dva stupca:

GLAGOLI

hs.
lice: 1, 2, 3 (vjerujem
vjerujes
vjeruje)
broj: jednina (vjerujem)
mnozina (vjerujemo] lice:

broj:

nacin: indikativ imperativ kondicional

nacin:

vrijeme: sadasnjost proslost buducnost

vrijeme:

aspekt: nesvrseni

(vi d) svrseni

aspekt:

vrsta: aktiv i pasiv

(stanje)

norninalni (imenski) glagolski oblici: particip

infinitiv

vrsta:

2. LEKCIJA

25

L TEKST: Mt 9,28

'" Kat AE/'Ei aUTOL<: 0 'l7wov<:, flWTEUETE I'm 6uvaJ.1at fOUTO nod/aat; Ahouaw aVTQ, NaL KUplE.

U .ovom ~etku ~alazim? c.etiri .glagola u prezentu (sadasnjem vrernenu). Tri su ~. aktl~, a Jed~~ 1~a pasivni oblik. Svaki od njih stoji u drugacijem lieu jednine ill mnOZllle, Procitaj naglas ovaj tekst.

KAKO SE TVORI PREZENT INDIKA TIV AKTIV

2. Na pocetku evo opce she me sastavnih dijelova glagolskih oblika u grckome:

prefiksi + osnova + vezni formanti +

nastavci

preverbi augment reduplikacija

- tematski vokal (O/E)

- karakteristicn] znakovi:

(vo-, -oa, -f}11-, -f}11<:-, -(K )a-)

grcki

1, 2, 3 (1TWTEVW

maTEVEL<: 1TWTEVEL)

jednina (1TWTEUW)

mnozina (maTEuoJ.1EV)

indikativ

imperativ

konjunktiv

optativ

sadasnjost

proslost

buducnost

~aravno, odre.deni gl~golski oblik ne mora imati bas sve ove dijelove nego se saS.tOJI u odredeno] kombmaciji tih dijelova koju ces nauciti u tvorbi glagolskih obhka.

U ovoj lekciji .svrha nam je svladati prezent indikativ aktiv, koji se na tabeli 1 (~a s~e .tab~le ,:dl .Doda~~k na kraju knjige) nalazi u gomjem Iijevkom kutu. Prepisi sva tn Iica jednine I mnozine s tabele i dodaj prijevod na nas jezik uz svaki oblik.

3. Izolira] i napravi popis sarno onih nastavaka koji se stavljaju na osnovu Kod

ovog glagola osnova glasi maTEV-. .

. 4. ~a. ~abe1i licnih nastavaka (tabela br. 2) pronaci ces te iste nastavke. Jesu li to pnmarm ili sekundarni, A- ili B- nastavci?

Licne nastavke lako je upamtiti jer se cesto pojavlju]u.

nesvrseni svrseni gotovi

aktiv, pasiv, medij

5 .. ,Kod oblika . nurteoere primjecujes da izrnedu osnove i nastavaka

POSt?J1 samoglasnik 0 ili E. To je vokal 0/ E, a srest ces ga i pri tvorbi dr~g1h vrernena, Potrebno je sarno upamtiti da dolazi izmedu osnove i nastavaka i da Je 0 ako. ~a~t~vak pocinje sa suglasnikom J.1 iii v, a inace je uvijek f.

. Pogledaj JOs jednom ~ve ~b1i~e prezenta indikativa aktiva koje si malo prije prepisao s tabele. U prvom Iicu jednine (maTfvw) i u trecern lieu mnozine (maTEvouOLv) k.ao da ne~a tem.atskog vokala. Ali tematski samoglasnik 0 ovdje se spojio s nastavelma. (kao 1 -~L<:. I -fL). U gramatici se spoj tematskog vokala s nastavkom naziva zavrietkom, Vidi ponovo tabelu 2 (napomena 1).

U kojim se licima nalazi tematski vokal 0, au kojim E?

nominalni glagolski

obliei: particip

infinitiv

6, Spremni smo napisati formulu za tvorbu prezenta indikativa aktiva, Ona gl si

ovako: a 1

Kao i u hs. jeziku, svaki oblik ovih kategorija ima poseban nastavak i nacin tvorbe, sto cemo mi sve postupno savladavati. Kasnije u ovoj lekciji bit ce rijeci o znacenjima pojedinih kategorija.

osnova + 0/ E + primarni A- nastavci

26

-~----------~----------'.---

2. LEKCIJA

~LEKCUA 27

-.------------~~----------- .. -------- .. -----~ --.-~---.---"-,-- .. ~-- ..

Ista se formula nalazi i na tabeli tvorbe glagolskih vremena (tabela br.

Uzmi glagole OOVA€VW (= sluzim) i A.€'Ycu (= kazern) i napisi prema modelu mur€vw sva lica jeanine i mnozine uz prijevod na hs. jezik. Mazda ces lakse upamtiti nastavke ako uocis slicnosti nastavaka izmedu hs. i grckog Posebno je to vidljivo u drugom lieu jednine i mnozine i u prvorn lieu mnozine.

7. U kojim licima jednine Hi mnozine su ovi glagoli: a:wuH,

Prezent oznacuje sadasnje vrijeme. U grckom jeziku vaznost glagolskih vremena

same u tome do. iskazuju KAD se nesto dogadalo, nego i KAKO se dogadalo. U gramatikama se to naziva vid ili aspekt On je cak vazniji za razurnijevanje Novog zavjeta od samog vrernena radnje, jer otkriva bogatstvo znacenja koje mnogi prijevodi nisu izrazili jer se vise pazilo na radnje. Radnja glagola moze se zbivati u sadasnjem, proslom Hi buducern vrernenu. S moze biti trajna, svrsena ili izvrsena (gotova, rezultativna) i

Glagolski vid Hi aspekt mozemo najbolje skakati (trajna Hi nesvrsena skociti (svrsena] skoknuti (trenutna)

skakutati (ponavljana)

Dok se u hs, jeziku ta razlika u vidu Hi aspektu razlicitirn osnovama

jednog glagola, u grckorn 61'0 se ta razlika izrazavati razlicitim glagolskim

Zato grcko glagolsko vrijeme ima dvojaku -- ono

danja radnje i vid radnje. Evo kako to opisuje Zdeslav Dukat u

93): "Grcki se razlikuje od hs, u tome sto uz nesvrseni i svrseni razlikuje i treci aspekt. Dok nesvrseni aspekt [infektum, prezent) i svrseni asnekt aorist) potpuno odgovara hs, nesvrsenim i svrsenim glagolima, tre6i grcki

(perfektum, perfekt) nema pravoga ekvivalenta nasem sto nri ,,><,''''·,,''w,"

stvara teskoce. Grcki perfektum takoder je ali on ne oo '''''ft! I

nego stanje koje je rezultat neke prethodne .

Primjer:

prezent [trajanje): umirern

aorist (svrseno): i1.1TIil'juPO,f) urnro sam

perfekt (gotovo stanje): H3{}1''I7'W mrtav sam

No vratirno se prezentu kojega smo tvorbu upravo naucili.

Osnovno znacenje grckog prezenta jest pojam iii

toka glagolskog procesa u sadasnjern vremenu. Npr. u Mt 7,7 nalazirno glagole u

prezentu, Ako u prijevodu zelimo Izraziti i vid razmislimo kako bismo

prevesti glagole "molite, trazite, ) tab da to bude trajan proces. Mislim

da se to moze i iz ovog prijevoda, ali ce nam znanje gramatike

da mozemo posebno naglasiti npr. 11 propovijedi makar i ne

Krscanin koji ustrajno trazi Bozje lice U od

Koji od sljedecih prijevoda bolje " ... neprekidno kucajte otvorit ce yam se.'

s s ••• pokucajte i otvorit ce vam se." (b)

na hs, 11 odgovarajuCirn licima.

,), Koji su oblici prezenta indikativa medu sljede6im glagolskim oblicima?

Prepisi ih.

1TWr€UUn<:, €XH, )\EAO),y/IW, clIwiJEr€, errwC(ifbo?i€V, KUTUTyeA)\O/J.8).

I'~V6.JaK1)rf, I'[VG.)OKOVm, enioteuoos: 1icrrWTEiJlwa~, KPOVW

in U na sir. 289

i potrazi glagolske oblike kojem 5U lieu jednine ili mnozine.

2.

Kat 0 Ti?oou\ .. i prepisi ih, Odredi

11. Koliko prezentskih oblika nalazis u 1 Iv 1,5--7'1 Napisi ih.

12, Za daljnje uvjezhavanje tih oblika uvodimo sada nov tip vjezbi - vjezbu supstitucije. Te se vjezbe sastoje tome da na nekoliko kratkih recenica iz Novog zavjeta zamjenjivanjem glagola uvjezbavamo tvorbu tih oblika. Glagoli koji ce se koristiti za zamjenjivanje bit ce svi poznati glagoli iz ove lekcije. Evo tih recenica:

Mt 4,5- TOrE llapa"'Uf1~aPEi. oinc» 0 Oi1.~oXor;

Mozes li prepoznati glagol u recenici? Po vee poznatirn nastavcima, mozes

zakljuciti da je to rijec lrapuAa/J.,6<iPH. Sad 6es tu rijec zamijeniti sljedecirn pozna· tim glagolima u odgovarajucern lieu: UKOVW, E;(W, /,UJWUKW, 1TWTEVW

Iv 5,7 - KvptE, (lP{}pvJ1TOV OUK (UI.OVW

rwwu/{w

STO ZNACE GRAMATICKE KATEGORUE GRCKOGA GLAGOLA

Gramaticke kategorije opisuju gramaticki sadrza] grckih glagolskih oblika.

a) Kategoriie vremena i aspekta

14. Ilustrirat cerno to na jos nekoliko naglas procitaj, prepisi, pronadi oblik u prezentu

Tide; 0 reyEVV1?/J.EIJOr; EK TO!} 1}'fO[i

13. Ilpntrebljavali smo izraze prezent, indikativ, aktiv. Znas li sto oni znace?

Sto se njima zeli reci?

Pokusaj pronaci taj glagol Zasad jos ne mazes dopuni prijevod iz grijesi?

u 1

28

2. LEKCIJA

2. LEKCIJA

------

29

Kad bi te netko, na osnovi ovog citata pokusao uvjeriti da krscanin nikada ne grijesi, tj, da je savrsen, sto bi mu ti odgovorio?

c) Kategorija glagolskog stanja iii vrste

18. Kategorijom glagolske vrste pokazuje se da li je subjekt vrsilac glagolske radnje (aktiv) ili je primalac glagolske radnje , tj. radnja se vrsi na subjektu [pasiv}. U grckom postoji jos i medii, kad subjekt i vrsi i prima radnju glagola - "osobit angazman subjekta II vrsenju radnje" (Dukat, str. 97). Medij je u hs. najblizi pravim

glagolima se, oblacim se, branim se),

15. Nadam se da se sjecas glagola tuareoco. Ta se rijec u grckom Novom zavjetu moze dvojako tumaciti:

(a) vjerovati = postati krscaninom, obratiti se (b) vjerovati = biti krscaninom

Koje bi se od ovih tumacenja izrazilo grckim prezentorn?

Majka pere dijete.

16. Historijski prezent, kao i u nasem jeziku, pridonosi zivosti i dramaticnosti u pripovijedanju proslih dogadaja. Gle kako Evandelist Ivan opisuje Marijino uzbudenje i .strku" onog ranog uskrsnog jutra (Iv 20,1-2). Koje prezente mozes prepoznati? Odredi ih, Iz dosadasnjeg iskustva mozes odrediti tri oblika prezenta.

Dijete je prano od majke.

Dijete pere sebe. Dijete se pere.

b) Kategorija nacina

Zasad nas zanirna sarno aktiv j oblici prezenta koje smo do sada naucili, Oni su svi bili u aktivu, Ta kategorija postoji i u nasem jeziku u istom znacenju, osim sto u grckom postoji jos i rnedij.

se ad sljedecih znacenja odnosi na aktiv?

1. vrsi radnju na ili za sebe.

2. Radnja se vrsi na

3. Subjekt vrsi

izbor

17. Dosad smo naucili kakvo je prezent glagolsko vrijeme, da oznacuje ne samo sadasnju radnju, nego, sto je i vaznije za grcki glagol, da prezent oznacuje i kakva je to radnja - trajna i ponavljana.

Sto se tice kategorije nacina, svi oblici prezenta koje smo ucili odnose se na indikativ,

Najprije cemo se opcenito upoznati s kategorijom nacina. Dna oznacuje stay subjekta prema iskazanoj radnji, da li on radnju zamislja kao stvarnu, sigurnu einjenicu ili kae .nesto sto on zeli, ocekuje, zahtijeva, nareduje , zabranjuje, smatra mogucim ili nemogucim" (Dukat, str. 92),

Npr. sljedece dvije recenice na nasem jeziku pokazuju razliku y nacinu:

.Dijete trci."

.Kad god dijete trci, moze pasti."

U prvoj se recenici ustanovljuje stvarna cinjenica da dijete trci. U drugoj recenici izrazava se mogucnost da dijete moze pasti kad trci, U grckom, za ovu prvu recenicu, upotrijebio bi se nacin indikativa, a za drugu nacin konjunktiva. Svaki ima svoje nastavke i karakteristican nacin tvorbe,

Postoji jos i imperativ - zapovjedni nacin, kao i u nasem jeziku.

Optativ izrazava zelju i mogucnost, ali kako se rijetko pojavljuje u Novom zavje-

tu, necerno ga ovdje obradivati.

U kojima od sljedecih recenica nalazis glagol u indikativu?

1. Pisi zadacu!

2. Ako budes pisao uredno, dobit ces dobru ocjenu.

3. Djecak pise pismo.

4. Ne pisi gluposti!

5. Da si uredno pisao, bolje bi prosao.

6. Kad bi napisao zadacu, mogao bi ici u grad.

7. Pisac opisuje svoje putovanje.

P 9. Odredi vrijeme, nacin, vrstu, lice, broj, rjecnicki oblik i znacenje kod sljedecih glagola:

€XOVUL,

l\i)fTE, /<,af.4JavH, .5 LOaUK.W, TPa..pW;, ~A€7TfL, UKOIJO/JfV, 7TWTeVE7f, 7TOLd

zo. Postavi

i odgovori na njega, Npr.: nWTfVf!<;'; 7TW'rfUW. Vjerujes li? Vjerujern.

Upotrijebi ove

21. Ako zelimo na isto pitanje nijecno odgovoriti, koristit cerno se negacijom.

U grckom jeziku <Dna izgleda ovako:

01) ispred suglasnika

OUI( ispred tihog haka

oux ispred ostrog haka

u svim nacinima osim indikativa

31

30

2. LEKCIJA

Ponovi prethodni clanak, sarno s nijecnim odgovorima.

22. Pretvori pitanja i odgovore iz prethodnog clanka iz jednine u mnozinu.

23. Vratimo se na tekst s kojim smo zapoceli razrnatranje prezenta. Sad mazes i prevesti sve glagole koji se odnose na prezent indikativ aktiv.

24. Prevedi ovo na grcki jezik:

gledate, poznaju, spasava, slusamo, krstis, govori

3. LEKClJA

CILlEVI

R. upoznati osnovne kategorije grcke imenice

2. tvoriti gramaticke oblike O-deklinacije

3. prepoznavati padezne oblike u tekstu

4. sluziti se paradigmama kao modelima

5. uociti ulogu i znacenje pojedinih padeza u recenici

6. upoznati oblike i ulogu clana uz imenicu

IMENICE

TEKST:

Iv 1,1

'Ez' apxfi ilv 0 AO)'O<;, Kai 0 AO)'O<: iiv npi»; tbu t}eov, Kat t}eo<; iiv 0 AO)'O<:.

Iv 3,17

ou )'ap a1T€UretAeV 0 t}eo<; rou inov ei<; rov KOUl10V tva Kpiv]1 rov KOUI10V, aAX iva awt}fj 0 KOUI10<; 8t' aurou.

Procitaj naglas ove retke, ana kraju ove lekcije moci ces rasclaniti i prepoznati i prevesti neke rijeci,

1. Kao sto smo u prosloj lekciji najprije razmatrali osnovne kategorije po kojima se razvrstavaju glagoli, tako cemo se u ovoj lekciji najprije pozabaviti osnovnim kategorijama imenica. lone su u grckom iste kao i u hs. jeziku, osim sto su jos jednostavnije s obzirom na broj padeza. To su kategorije roda, broja i padeia.

Npr. imenica "otae" u muskom je rodu, u jednini, a padez je nominativ, Medutim, ako tu istu imenieu imamo u drugom obliku, npr. "oeu", sto se promijenilo? Padez nije vise nominativ, vee dativ (jednine). Ako te zanima otkud rijec "padez", evo kako to opisuje Prirucna gramatika hrvatskog knjiievnog jezika, str. 68: "Rijec

32

3. LEKCUA

3. LEKCIJA

------__ ------------------

33

'padez' je u vezi s osnovom glagola 'padati' i nastala je latinske rtjecl 'casus' koja znaci 'padanje'. Tako su stari gramaticari nazvali te oblike su zamisljali kao da ime pada iz jednog oblika u drugi."

U hrvatskom ili srpskom postoji sedam padeza a u grckom To su nominativ,

genitiv, dativ, akuzativ i vokativ. Imenica u novozavjetnom grc. jeziku takoder moze stajati u jednini i mnozini, Rod moze biti muski, zen ski ili srednji,

Prema tome, u deklinaciji imenica postoji mnogo dodirnih tocaka izrnedu naseg i grckog jezika, jer su oba flektivni jezici (koji nastavcima pokazuju promjenu u broju, lieu, padezu, rodu, vrernenu, nacinu), pa odnose u recenici izrazavaju razlicitim oblicima imenica i glagola. U jeziku kao sto je engle ski nerna tih razlicitih oblika imenica i glagola, nego se odnosi u recenici izrazavaju redom rijeci i pomocnirn rijecima. Zbog toga je hrvatski Hi srpski jezik po gramatickoj strukturi blizi grckorn nego engleskom.

Podsjeti se na deklinaciju nasih imenica pa odredi rod, broj, padez ovih imenica: ocevi, majke, sestri, brata, dijete, oceva, majci, ucenicima, djeca,

4. Prepisi iz paradigme A- deklinacije oblike clana za zenski rod Sad i -

d v blik vI' ,c;a nnas pa-

ez~e 0 e. c a::a za sva tri roda, Nauci ih napamet jer ces tako lakse svladati

0: 1 A- deklinaciju, Kao sto ces vidjeti, nastavci dana i irnenice za O~ i A- deklina-

CIJU se uglavnom poklapaju. -

5. Napisi ove padezne oblike clana:

n m.r., G z.r., D sr.r., a rn.r., d z.r., a sr.r., d m.r., A Z.lL

2. Kako cerno znati razlikovati sve te kategorije? Svaki padez irna poseban nastavak na osnovu, a te ces nastavke u obliku zavrsetaka najbolje svladati pomocu paradigama imenica koje se nalaze u dodatku (tabela br. 4). One ce sluziti kao modeli za deklinacije, a prema njima ces po analogiji sam zakljuciti i tvoriti padeze i kod drugih imenica.

Jednina i mnozina takoder se izrazavaju razlicitim nastavcima, jer svaki padez moze biti u jednini ili rnnozini kao i u nasem jeziku (npr. prijatelj - prijatelji). I tu ce ti pomoci paradigrne, jer tu su svrstani, kao u popisu, svi padezi u jednini i mnozini.

Kako znamo u kojem je neka imenica rodu? U hs, jeziku uglavnom po nastavci-

rna, ali u grckom to ce biti drugacije. Uz svaku imenicu moze stajati clan ima

drugaciji oblik za svaki rod (kao npr, u njemackom

To su:

6. 3to oznacuje Clan?

U grckom jeziku clan je vrlo vazan jer se odrazava u tumacenju teksta ili rijeci pred kojom stoji,

~sn~v~a uloga clana jest da cini rijec] uz koje speciflcnnna, Npr. kad Isus za sebe kaze da je

!pWf; s.toji clan Hi i time se zeli da je Isus

samo jedno od mnogih svjetala.

Prepisi Iv 14,6. Potcrtaj clanove i objasni njihova znacenja,

prisutnosr ili odsutnost

v~,,,u."''' i Izdvojenima,

u Iv 8, uz rijec

svijeta, a ne

.. ~ariniky ~ L~ is:! 3 uzvikne: "Bote, milostiv budi meni H Uz

nJe~ "g;~es:llku s:o,: clan" T0 al1apHJJACiJ" da se istakne kako on nije tek ne_k! gresnik u opr:.e~lto:n smislu, vee ie svjestan svog odredenog gresnog stanta. E_f 2,8.~apo~mJe clanom: Tn 'Yap x6.PtTLoo (Ta miloscu ste spaseni.i.]. Ta milost nue nesto apstraktno, nego je odredena. Vidi Ef 2,4

6 muski rod
rl zenski rod
TO srednji rod 7. U Iv 1,21 nalazimo upitnu recenicu:

'0 rrpo.pim7r:; d au;

Proei.ta! naglas i pronadi odredeni clan. Pitanje glasi: se ne rnisli jedan od mnogih proroka nego odredeni, rom zavjetu Pnz 18,15). Kako bi se ta odredenost prijevode Biblije "Stvarnost" i Duda-Fucak,

CLAN

I odsutnost clana ima svoju ulogu.

Iv 1,1 glasi 11. Karadiicevu priievodu ovako:

U pocetku biese riiec i rijec bjese Vi Boga i

Biblija (Stvarnost] taj isti redak ovako:

U pocetku bijase Rijei; i Riiec bijate kod Boga -- i

Dakle, sto ie prema grekom originaiu Isnv'm;'nn

Bog bjese Rljee

Taka prema clanu mozemo odrediti rod svake imenice.

Clan se deklinira tj. mijenja oblik u svakom padezu pa se tako i prema oblicima clana moze zakljuciti u kojem je dotiena imenica padezu. Kako glasi deklinacija elana? Vidi paradigmu O-deklinacije i prepiSi samo razlicite oblike elan a koji stoji ispred imenice (; Mror:;. To su padezi elana za muski rod. Ucini isto i za srednji rod kod imenice TO 7€K.IJOIJ.

Kakva je razlika u deklinaciji clana za muSki i srednji rod?

RIJ'ec bijase Bog?

ili

3. Koliko oblika clana nalaziS u Iv 1,1 i 3,16.17 i odredi u su

, K_ao sto vidis u UlJodnom tekstu ove clan

o AO'YO~, a izostaje ispred imenice ~€Ck koja fako je te recenice zbog pjesnieke forme - .upnp,w<;tno PfJ)"Il/.£"m;;,rna.

Jedno od pravila za upotrebu clana glasi da ulogu predikata Vi recenici (tj. imenskog

ima

34

3. LEKCI.JA

3. LEKCLJA

Prema tome zakljucujemo da je u nasem primjeru 1'1130<; predikat a 0 1\01'0<; subjekt.

Ispravan je prijevod dakle:

Rijec (subjekt] bijase Bog (imenski predikat).

Procitaj naglas i prevedi,

Imenica u nominativu jest subjekt recenice, a imenica u akuzativu objekt recenice. To su i osnovna znacenja tih padeza - nominativ je padez koji sluzi za imenovanje i odgovara na pitanje tko? sto", a akuzativ je padez objekta (pokazuje blisku izravnu vezu s radnjom glagola) i odgovara na pitanje koga? sto? To je isto kao i u nasem jeziku,

Prevedi na grcki ovu recenicu:

Poznaje covjek Boga.

Red rijeci u grckome je uglavnom slobodan kao i u hs. jeziku, ovisno 0 tome sto se zeli naglasiti,

8. Iz dosadasnjeg iskustva prevedi ave recenice:

AE'YEt (; 1'1130<:. (UWVE[ (; alJ1'}pwrro<;.

Uz poznate glagole (u kojem su lieu") ovdje stoje dvije imenice O··deklinacije:

61'1130<; "" Bog

6 aV1'1pwrro<: :;: covjek

U obje recenice te se imenice nalaze u nominativu jednine kao i u nasem jeziku.

Ostale eel; padeze naci u dodatku tabela br. 4. . , , Prema rijeci (; A.O'Yoc; dekliniraj i ove dvije imenice kroza sve padeze Jedm~e J mnozine. Na SiD te podsjecaju nastavci ove deklinacije? Vecina imenica O~dekh~acije muskeg je i srednjeg roda, a to uvijek saznaiemo prerna clanu, Kakva Je razlika u deklinaciji imenica muskeg i srednjeg roda?

Usporedi oblike od b AO,,!OC; i rb recvou.

9. Odredi padez, rod, broj, rjecnicki oblik (norninativ jednine) i znacenje sljedecih imenica:

OOVAOU<:, A(J"/OU, vO!J0, OlKOt<:, ieocw, 61i€Atpov, owpu, iepav, 1'1CU)UTOC;, OWPOlJ

13. Kako bi glasio oblik imenice b K.UpWC; ako je subjekt recenice, a kako aka je objekt?

14. Sto je subjekt, a sto objekt ove recenice: ~AElin Trw (io f;)\tp(JI! (; av{}pwrroc;.

15. U Iv 1,1 i 3,17 potrazi sve imenice Osdeklinacije i odredi njihov padez, broj, rod, rjecnicki oblik (s clanom) i znacenje danog oblika.

16. U citanci na prvoj stranici, 3. odlomak, pronadi sve irnenice O-.deklinacije odredi kao u prethodnom clanku.

11. Pretvori sljedece recenice iz jednine u mnozinu. Procitaj svaku recenicu

naglas. Pazi da i glagolski oblici moraju biti u mnozini.

1) 0 OOUAOC; PA€llH TaV OtlWVo

2) Aall~civw TO owpov.

3) 0 a:ITOaTOAOC; €X€L TOV viOv.

4) 'YtlJWUK€L<; Trw VOIlOV.

5) A€'YH [; aGeAtpo<: TOV l\O'Yov.

17. Dosad srno se bavili tvorbom oblika >- padeza O-deklinacije, a sada

mo 0 osnovnim funkcijama Hi znacenjima padeza u recenici. Vee srno spornenuli da nominativ oznacuje subjekt a akuzativ objekt u recenici.

Imamo tri recenice:

'YtvWUK€l 0 aV1'1puJ1fo<:o 'YLVWUKOPEV rov alJ1'1pwrrov.

'YtVWOK 0,) TOV bJj eAtpov TOU aV1'1pW1TOV.

Prevedi ove recenice i odredi u kojoj je recenici rijec 0 aV1'1pwrro<:; subjekt a u kojoj je objekt.

U kojem padezu stoji ta rijec u 30 recenici?

10. Pronadi tri imenice O-deklinacije u Gal 4,7 0 Sve tri su u nominativu jednine.

Prve dvije stoje u tekstu u ostrorn kontrastu - pojam ropske poslusnosti i sinovske slobode. Apostol Pavao upravo to i zeli naglasiti: "Tako vise nisi rob nego sin.;"

a} Nominativ i akuzativ

A sada, za mali predah, postavljamo avo pitanje:

Kako saznajemo sto neka rijec znaci?

U suvremenim jezicima nije tesko ustanoviti znacenje rijeci. Treba samo da pronademo nekoga koji govori doticnim jezikom i on ce nam objasniti. Ali to nije moguce tako taka ustanoviti kad su posrijedi klasicni jezici kao sto su grcki, latinski i sanskrt jer tim jezicima nitko vise ne govori.

Jedan nacin da ustanovimo znacenje neke jest saznati njeno

sko znacenje, tj. kako je ta riiec sastavljena. Npr. riiec

ULOGA I ZNACENJE POJEDINIH PADEZA

12. Ako si ispravno savladao prosli clanak br. 11, primijetio si da se ~otovo u svakoj recenici nalazi po jedna imenica u norninativu i po jedna u akuzativu. Npr.

'YLVwaKEt 0 1'1eoc; TOV (LlJ1'1PW1TOV.

€K K AfWia =: crkva

::::: pozvan

36

3. LEKCIJA

3. LEKCIJA

37

Prema tome, rijec EKK.ATjoia oznacuje grupu ljudi koji su pozvani iz necega (maida iz vlasti Sotone u Boije kraljevstvo] ito je znacenje sadriano u pojmu

crkve.

Ali u vecine se rijeci to korijensko znacenje ne mote taka jasno odrediti. o ta~r?Kll = zavjet

Sui "" zbog ~1l1<1) ad glagola rlt'h7!1t == poloziti

19, Koja od ovih imenica stoji u genitivu:

I<vpiy, 1TOTr7PWV, wpa, ~dJV, ovpavy, XPWTOfJ, M{)\I,pG.JV, AcYyoLe;, aovio», oraopoi, ~avaTov, vouan», «oouoix,

20, Dopuni ovaj redak iz 1 Iv 2,14:

Prema sastavnim viet".

Zato ovai nacin 1.6UUH'W'.IU r.naceruu nije taka pouzdan, taka je zan im ljiv.

ne mozemo zakljuciti znacenje "za~

o M'Yo<: T __ Rijec Bozja

~€_ eo vp'iv pEVEt. u varna ostaje.

21, Pretvori dvije recenice clanka br. 18 iz jednine u mnozinu.

Da bismo ustanovili znacenje neke grcke rijeci u Novom zavjetu, nije to~ bitno da saznamo znacenje njenog korijena, nego kako se ana upotrebliava u Novom zavjetu. Isto tako i djeca uce znacenje neke riieci preko niene

upotrebe.

kako je prva krscanska crkva bila nesto novo u drustvu, poceli su ne-

kim rijecima pridavati novo znacenje; tako 0 b1ie)\.r,poe; ne oznacuje samo srodstvo nego i kricanina. .brata u vieri".

Isto tako, krscani hi uzeli neku riiec koja se tada rijetko upotrebljavala da

izraze nesto za sto nije postojala poznata rijec, kao npr. 17 [l."yu1ITj za pojam krscanske

22. Vjezba supstitucije.

U recenicama ce se zamjenjivati potcrtane imenice drugim imenicama u odgovarajucem padezu.

'YLVWOl<Et b ~€o<: TOV av~pw1ToV. o iL8€Ar,pO<:

oaneAoe;

o vioe;

b M'Yoe; TOU ~€ofJ eo vpiv uevec.

Buduci da znacenie neke odredene rijeci najpouzdaniie saznajerno preko bitno je gledati na kontekst (okolni redak ili reci] u kojem se

nalazi. Od znacenia su sadrzana 14 nekoj rijeci kontekst

odabire jedno.

Okolni tekst fA se nalazi neka riiec jos se zove i mikrokontekst.

Ponekad je potrebno, da bi se doznalo znacenie neke rijeci, poznavati i tzv. makrokontekst, ito znaci opcu drustvenu pozadinu iz koje se ono mote nazreti. zato i jest potrebno proucavati i druge pisane spomenike su-

vremene Novom

Npr. = zakon (odredeni zakon, zakon koji je dan

knjiga r.rrscssru: zakon Vi opcenitom smislu}

XpWToe;, TO TEl< VOV

o «oau»;

o ~€oe;, 0 av~pW1Toe;, TO apuio»

c) Dativ

23. Preostaje narn jos osnovno znacenje ili funkcija dativa u recenici. Imarno recenicu:

pet

o I<UPWC; AE"/Et TOV AO'YOV TY 80VAY,

Gdj~je d~.tiv u ~voj ~ecenici, potcrtaj ga nakon sto prepises cijelu reeenicu, Dativ stOJ.1 na p1t~Je ,komu? ili cemu", pa oznacuje komu je upravljena radnja glag~~a. To je uloga indirektnog objekta u recenici. Npr. Bog daje zivot ljudima, Koji je direktni, a koji je indirektni objekt u ovoj recenici?

. Isto je tako kod grckog dativa. Sto je karakteristicno u pisanju kod dativa jednine?

7 ~ (~\ Iv 7,23

1 oVOlloe; '1

Lk 24,44 -~-'~ f-.... Jak 1,25

-_/

Mt

b) Genitiv

24. Dopuni ovu recenicu:

AE"/Ete; T_ 80VA_ I<aL 1TWT€VEte; T_ av~pw1f_ Pretvori ovu recenicu u mnozinu,

l8. Genitiv odgovara na pitanje: (od) koga? (od) cega? l jedno mu je od osnovnih znacenja da pokazuje kome ili cemu nesto pripada (posvojna funkcija) kao i u onoj trecoj recenici: brat od koga? - "brata covjeka ili covjekova brata" <

Prepisi, prevedi ave reeenice i potcrtaj genitive:

1'WWOK €! 0 b1i eAr.por: TOU «oolo» TOV iiv~ pwrrov TOU f}eov. o viae; rou avf}pwrrov TOV Airyov TOU ~€OU,

25. Odredi sve padeze i broj u ovoj recenici:

ol M€Ar,poi TOU «ooiou Af"/oVat Toie; 80uAme; TOV AO'YOV, Objasni njihovu ulogu u recenici.

3. LEKCI.JA

39

38

3. LEKCIJA

26. U Koll,2 pise:

naDAo<; Q.1ToaroAor:; XpwroiJ 'lrjaOV ... Kai T I.j.!cW€o<; a bJj €A.pOr:; ToIr:; ... b..8€A.poi<; EV Xpwry.

Koje su rijeci u dativu? Pokusaj prevesti ovu recenicu.

29. U mnozini ne postoji poseban oblik za vokativ, nego je vokativ isti kao norninativ. Vokativ nikad nema clana. Prevedi: a8€A.poi(!)

Pronadi vokativ u 1 Iv 2,1.

Moiemo ponovno zacas skrenuti nasu painju na znacenje riieci.

Kao sto je spomenuto, u jednoj grckoj riieci mote biti nekoliko znacenja koja onda kontekst jasno odreduje i odabire za svaki pojedini slucaj.

Sad cemo navesti primjer kad se jedna nasa rijec mote prevesti sa dvije razlicite grcke riieci koje se smatraju sinonimima. To su rijeci:

Katpo<; )(P01)0r:;

30. Ponavljamo O-deklinaciju.

. Napisi za sve padeze jednine i mnozine gale zavrsetke bez osnove. Koji su padezi jednaki za muski i srednji rod?

:3 L U citanci (2, 3. i 4. ulomak 289. stranice) odre di sve padeze imenica koje dosad poznajes,

vrijeme

32. Uz pomoc paradigama napisi sve padeze jednine mnozine za imenice a «oouo: iTO tuubio».

[rna li medu tim rijecima kakve razlike u znaceniu? )(p6vo<; = vrijeme s obzirom na trajanje

I<.atpo<; = odredeni vremenski period, prigodni cas, prilika

Nasi se prijevodi razlikuju po tome kako su preveli riiec IWtpO<; u Novom zavjetu. Npr.:

33. Prevedi ovaj redak iz Mt 12,8.

Koja je imenica subjekt a koja predikat (predikatni nominativ)?

Kupwr; eon» rov aa{3{3b..rou 0 uio<; TOU i1v{}pwrrov. €onv :: je, jest

Karadzic Duda-Fucak Biblija [Stvarnost]
Kol4,5 pazeiina iskupijujte iskoriscuite
vrijeme vrijeme prigodu
Gal 6,10 dok imamo dokimamo dole imamo
vremena vremena povoljnu priliku 34, U deklinaciji clana koji padez jednine Hi mnozine ima isti oblik za sva tri roda?

. 3~. Odredi padez, broj, rod, rjecnicki oblik (norninativ jednine) i znacenje ovih imemca:

OOVAOV<;,OWP0,J, OtKotr:;, rrp6{3ara, av.,JpW1T€, KOaf.10V, Q.1ToaToAOI., teuvoo, M€A.pOV, viov.

Prema tome, jedino Biblija (Stvarnost} [asno pokazuje znacenje riieci Katpo<; kao "prigoda" ili "povoljna prilika ':

d) Vokativ

Kratke zanimljivosti 0 porijeklu i upotrebi nekih poznatih riieci Oi-dekli-

nacije:

- €i)a'Y'YEAwv Prilog €v

Npr. EV.,Javaai.a = EVvil<.l1

dobro, lijepo laka, lijepa smrt dobra pobjeda

27. Ostao je jos jed an padez koji nece biti tesko nauciti. To je padez za direktno obracanje - vokativ. U nasem jeziku postoji takoder, npr. .Brate , dodi ovamo!" U grckom jeziku kod Oi-deklinacije (m. r.j.) nastavak je -13. Za zenski i srednji rod vokativ je i u jednini i mnozini jednak nominativu. Uz vokativ jednine za sva tri roda rnoze stajati uzvik w. Npr. 2 Tim 6,207Q TLf,10{}€€. Pronadi vokativ U ovoj

recenici:

Prema tome izvedi i znacenje rijeci €Va'Y'YEAWV S obzirom na rijeci od kojih se sastoji.

28. Dopuni rijec u ovoj recenici i prepisi je:

OOUA_, -ytvWaK€!r:; r(w M-yov TOU .,J€oD.

Prevedi tu recenicu.

- Koja je planeta dobila ime po bogu koji je simbolizirao nebo - ovpavo<;?

- T€KVOV

Smatra se da Cezar niie na umoru rekao ono poznato: .Et tu, Brute!"

Poput mnogih obrazovanih Rimljana, i on je znao grcki i rekao Brutu: "Kat au, rEK uou". [I ti, sinkol )

A€-y€L avry, val, KVpLE.

Koje je to imenice padez i kako bi to preveo?

40

4. LEKCIJA

41

3. Vecina imenica A-deklinacije zenskog su roda, ali ima ih nekoliko muskeg roda koje cemo spomenuti pri kraju lekcije.

Kojeg su roda bile imenice O-deklinacije?

4. Zasto su nas oblici clana uveli u ovu deklinaciju? Zato sto se nastavci padeza poklapaju s oblicima clana zenskog roda. Sjecas li se da je tako bilo i kod O-deklinacije? U dodatku pogledaj paradigme za A-deklinaciju i to rijec iI TLjJ.r/ = cast i usporedi clan i oblik imenice koja stoji uz clan. Kako bi glasio nominativ mnozine od imenice 'f/ t/lvXf/ = dusa?

4. LEKCIJA

5. Dekliniraj pismeno imenicu (i clan, naravno) f/ 0:yo:Tr1l kroza sve padeze jednine i rnnozine po modelu.

CILJEVI:

1. tvoriti gramaticke oblike A -deklinacije

2. prepoznavati padeze A-deklinacije u tekstu

3. razlikovati cetiri tipa A-deklinacije

4. koristiti se paradigmama A-deklinacije kao modelima

5. prevoditijednostavne recenice s A-deklinacijom

6. uociti razliku 0- i A-deklinacije

6. Ova deklinacija ima tri tipa koji su rnedusobno slicni i cetvrti Cine imenice muskeg roda koje idu po A-deklinaciji. Dosad si upoznao imenice koje zavrsavaju na -11. Ali vecina imenica koje pripadaju ovoj deklinaciji zavrsava na -a. To je slicno kao i u nasern jeziku. Gledajuci u paradigrnama predstavnike A-deklinacije, usporedi padeze od 'f/ TLjJ.f/ i 'f/ oo~a.

Koji padezi imaju iste zavrsetke, a koji se razlikuju?

IMENICE A-DEKLINACHE

7. Primjecujes da kod imenice 'f/ oo~a u genitivu i dativu jednine imamo 11, a u ostalim padezima ostaje a kao u nominativu jednine. Dekliniraj rijee fl rAGJaaa = jezik kroza sve padeze jednine i mnozine,

Skrenimo zacas painju s gramatike na znacenje dviju rijeci izvedenih od istog korijena arLOe; = svet. Gramaticki ih vee motes prepoznati kao imenice 0- i A- deklinacije. Razmotrit cemo razliku izmedu riiec:

f} artwavVf/ = svetost [biti svet)

a arw.ajJ.oe; = posvecenje (postati svet]

Da vidimo da li tu razliku pokazuju i nasi prijevodi Novog zavjeta. Biblija [Stvamost] 1968.

1 Sol 3,13. - "da taka utvrdi vasa besprijekoma srca u svetosti pred Bogom ...

TEKST:

Otkrivenje Iv 5,13

,wi 1TaV «rioua <> €V TQ ovpavQ Kat E1TL Tfie; rfie; Kai imOKaTW Tfie; riie; Kat E1Ti Tijc; itaAciaa1le;, Kai Ta EV awoie; 1TaVTa, f/Kovaa Ae:YOVTae;,

Tef> Kait1ljJ.€V4J E1Tt ToD itpovov Kat Tef> apvi4J 'f/ eVAoria Kat f} tuii; Kat 'f/ oo~a Kat TO KpaTae; etc toi»; aiwvae; Twvaiwvwv.

Procitaj· naglas ovaj redak, a na kraju ove lekcije moci ces rasclaniti, prepoznati i prevesti gotovo sve imenice.

1 Sol. 4,3,7

.Dvo je, naime, volja Botja: vase posvecenje ...

Bog nas uistinu nije pozvao k necistoci nego k posvecenju. "

1. Ako si svladao deklinaciju clana i upamtio nastavke za svaki pojedini pad~z jednine i mnozine, ova lekcija bit ce ti jednost~~a.!er ces s~oje z~~je S~? d~~e primijeniti na novo gradivo i prosiriti. Da se prisjetis, odredi padez 1 broj sljedecih

oblika clana:

Duda-Fucak: 1 Sol. 4,7

"Bog nas, doista, nije pozvao na necistocu, nego na svetost. "

Tfie;, Tate;, 'H, Tae;, Tn, Tf/V

Kad pogledas u grcki No vi zavjet, ustanovit eet da u 1 Sol 3,13 stoji rijec artWaVV1l, a u 4,3 i 7 rijec arw.ajJ.oe;.

Prema tome prijevod Duda-Fucak ne pokazuje jasno razliku izmedu 3,13 i 4, 7, fer u oba slucaia prevodi sa .svetost".

2. Ako si ispravno pogodio padeze, zacijelo si opazio da svi ti oblici pripadaju jednom rodu. Kojem?

4. LEKCIJA

43

42

4. LEKCIJA

Ovi nas tekstovi uce da potpunu svetost postiiemo tek pri dolasku Gospodina Isusa Krista u slavi, a u iivotu treba da tezimo posvecenju jer je to volja

Boija.

15. M~~es.li za~ju~iti od kojih se rijeci sastoji rijec "psihijatar"?

Od d\1~e l~~an!~e, J.e~n: A~deklinacije i druge O-deklinacije: l/IvxiJ - iarpo,. Pronadi te njeci u rjecniku 1 odredi znacenje rijeci "psihijatar".

16 • Ni~mo spom~njal~ po.seban oblik za vokativ - pozivni padez. On se o obliku ne ra~hkuJe ~~ nom~~at!~a: 1 '"." imenica zenskog roda ove deklinacije. p

. _AlI P~S~O]I 1 manjt broj Ime~lca koje su muskeg roda a idu po ovoj dekli ... T

Je cetvrti tip A-deklinacije. naciji. 0

Ime~ice ov~g tipa, zavrilav~ju u nominativu jednine na -1), ili -a,. Na tabeli br. 4 pogle.da] parad~~u 0 j.J.~iJ~r1/C; := ucenik, Na sto te podsjeca zavrsetak u genitivu? ?dStalakl se p~dez~ ne razl~u]u od ostalih imenica A-deklinacije. Jedino vokativ nije Je n norninativu nego una nastavak -a.

Prevedi: Ucenice! Srce! Gospode!

8. Treci tip ove deklinacije predstavljen je u paradigmama imenicom 'Ij I(apoia.

Sada usporedi deklinaciju Imenica i? oo~a i i? l(ap8i.a. U cernu se razlikuju zavrseci pojedinih padeza? Koji padezi imaju iste zavrsetke, a koji razlicite?

9. Dakle , vidjeli smo da a kod imenice 'l1I(Upoi.a ostaje u svim padezima, dok se kod [menice fI ti6~a pretvara u dativu i genitivu jednine u 1). Ovdje vrijedi pravilo:

Ako ispred a u nominativu jednine stoji E, L, ili p, to ce se a zadrzati kroz

cijelu deklinaciju (u svim padezima jednine i mozine).

Napisi genitiv i dativ jednine sljedecih imenica:

iI iJa) .. aaoa, i] Xapo., iI oubovo, i? ao.pia, iI 1EVEo., i} 'Ypa;prj, ijrr€rpa, i} rpa.rrE~a.

Mozda te zanima sto te sve imenice znace. a to nece biti tesko ustanoviti jer su u nominativu jednine, rjecnickom ili leksickom obliku.

I"! .. Hoc~ Ii ~e u ovih irnenica muskeg roda A-deklinacije clanovi okla ati s

zavrsecima imenica? Pokazi primjerom za dativ i akuzativ jednine. P p a

10. Napisi deklinaciju tmenice i] €KKA1)(Ji.a == crkva. Koji ce oblik biti isti za dva razlicita padeza? Po cemu ces onda moci razlikovati te padeze?

Usput, sjecas li se iz proSle lekcije sto je etimolosko (korijensko) znacenje ove

rijeci'?

18. Napisi odgovarajuce oblike clana i odredi padez:

1. ilj.J.€pav 2. (3amAfiq. 3. iJo.AaOaU

4. ci:ycl.1Tat 5. npas

Ime: Porijeklo: Znacenje:
Margareta j1ap'Yaptr1/\ biser
Eunika EV - vil(1) dobra pobjeda
Doroteja 8 wpov - iJEOi) Bozji dar
Kristofer Xpwrov - <{!€pW nosirn Krista 19. Prevedi ove recenice:

:H «apbia 'YLVW(JI(H Trw 'YAwaaav rflc; d:ya:rr'r/C;. H <.pwvi} rou K.upiov A€'YfL 74) /lai)1)7f/.

20. Pretvon recenice iz prethodnog clanka u mnozinu,

21. Zaokruzi genitive jednine i mnozine:

1. arpanwrT/ 2. xwpwv

5. op'V1iC;' 6 '

1'1 • ao.ptat

9. 'Yfi 10. ocornolao;

3. 'Y€EVaV 7. f/j.J.€Pq.

4. netpos;

8. rrpo.pfJrov

11. U citanci na 290. stranici, u cetvrtom odlomku, nalaze se dvije imenice ovog tipa u istom padezu. Koje su to imenice?

12. Mnoga poznata medunarodna imena (vlastita] potjecu od grckih imenica 0- i A-deklinacije.

Kratke zanimljivosti 0 porijeklu i upotrebi nekih poznatih rijeci

Mozes Ii otkriti znacenje ovih imena:

Agata, Zoa, Timotej (rl.j1Q.w iJEOV), Filip (<{!tA€W), Irena (dpi]V1)), Iris, Helena ( "EAA1]V)?

neroa = stijena

Poznati redak Mt 16,18 na grckom glasi ovako:

au ei Il€rpo\, l.:a~ Errl ravTf/ rfl ttetpc: oil(otioJ1r1aw uou rJ..v EI(I(A '

'( 1)atav, ...

Isti korijen (ll€rpo\ 11' ) bi . .

, . et pa, to te jedan ad razloga sto se tumaci d. .

apostol Petar osnivac Crkve. a te

VrrOl!.piT1)\ = licemjer

od Ta =: ima zan~mljivu povijest znacenja. Prvobitno je znacila .ona} koji govara ,a odnosila se na onaga koii je odgovarao na pjesmu i pies zbora na

13. Odredi padez, broj, rjecnicki oblik i znacenje ovih tmenica: aMi)ELav, 'YPa;pat\, oo~a\, ~aaLAErat, dpi]v1)\, €VroAfj, ~w'l7V, wpa\, l/Ivxwv, aJ1apri.a.

14. Od svih imenica koje si susreo u ovoj lekciji izaberi po jedan primjer za svaki tip A-deklinacije (-a, -fl, -La) i usporedi ih. Kod kojeg tipa postoji isti oblik za

dva razlicita padeza?

4. LEKCIJA

45

44

4. LEKCIJA

pocetku grcke drame. Kasnije se znacenie razvilo u .glumac", a jos kasnije u "onaj koji se pretvara da je ono sto nije ", ti. licemjer.

'Y€WfJ.€Tpia

Doslovce znaci .mierenie zemlie".

Na ulazu u Platonovu akademiju stajao je natpis: "fJ.1'/O€i<: a'Y€WfJ.€Tp1]TO<:

€iaiTW", ito znaci .Neka ne ulazi nitko tko se ne mote baviti geometrijom"

Tpa'Ywoia - KWfJ.wliia

Porijeklo ovih rijeci nije jasno.

24. Vjezba supstitucije

,I ovdje je potrebno zamjenjivati imenice drugim imenicama u odgovarajucem padezu.

i] Kapoia 'YtVWaKH riW 'YAwaaav Ti'i<: a'Yarr1'/<:.

iI €KK A1'/aia 17 o6~a iI t/lvx17

iI (JaatA€ia 17 {}aAaaaa i] ~WfI

Tpa'YO<: = jarac

KWJ.l.1] = selo

25. Prevedi ovaj redak iz Novog zavjeta:

2 Kor 6,2 - woo. vvv 17fJ.€pa aWT1'/pl.a<:

.. :~~e su. dvije rijeci prilozi koje ces kao takve naci u rjecniku, a ostale su dvije njeci imemce A-deklinacije.

Ako je prvobitno rijec Tpa'Ywoia znacila "jareca pjesma ", maida je to zbog toga sto su u prvim tragedijama za nagradu davali jarca, a drugi razlog bi mogao biti sto su glumci bili obuceni u jarece koze na Dionisovim svecano-

stima.

KWfJWoiaje vjerojatno najpriie oznacivala seosku pjesmu.

T1'/A€'!)WVia

Jasno je da ovu rijec ne mozemo izvesti iz grcke povijesti nego iz moder-

nog doba. Ali sastavni dijelovi su jasni:

71'/AOU, Ti'iA€ = daleko ,!)wv17 = glas

Telefon je, dakle, dalekoglas.

t/lvXfI

Ovu je poznatu grcku rijec tesko [ednoznacno prevesti jer jedna riiec ne

zadovollava raznolike komponente znacenia koje sadrii. To su: zivot, dusa, duh, dah, a u riieci I/.IvXfI nalazi se ponesto od svakoga.

Zanimljivo je da se u Starom zavietu (grckom prijevodu Septuaginti) rijec I/.IvxiI tri puta cesce upotrebljava od riieci rrv€f'JfJ.a (= duh kao najuzvisenti! dio ljudskog bica}, dok je u Novom zavietu upravo obrnuto. Tu se t/lvxiI pojavljuje oko 150 puta a rrv€ufJa oko 400 puta.

Novi zavjet bavi se i onim naiuzvtseniiim ito covjek mote biti iii postici,

kao ito i navodi apostol Pavao u 1 Kor 15,45

.Prvi covjek Adam postade ziva dusa, a no vi Adam uvotvorni duh. "

Mogli bismo spomenuti i to da se u grckoj umjetnosti t/lvxil cesto prikazivala kao leptir, a to je i jedina rijec koju su imali za .Ieptir". To bi se, vjeroiatno, moglo povezati s tim sto su smatrali da t/lvxiI leti oko groba.

22. U poznatoj lsusovoj izreci u Iv 14,6 nalaze se tri imenice u norninativu

(ako ne znas sto znace, potrazi ih u rjecniku). Primjecujes li nesto neobicno kod prve imenice? Napisi dative jednine i mnozine tih triju imenica.

23. Prevedi na grcki ovu recenicu:

Znam put, istinu i zivot.

Ove imenice sad ce imati ulogu objekta u recenici, Prema tome, u kojem ce biti

padezu?

26. Ve~ u p~om ulomku nase citanke nalazimo imenice A-deklinacije. Koje su to? Odredi u kojern su padezu,

27. U prve tri stranice citanke potrazi koliko se puta pojavljuju sljedece rijeci:

o vi()<; 0 fJ.a{}1'/riI<: 17 r1fJ.€pa

Odredi u kojem se padezu najcesce pojavljuju.

28. Pronadi oblike A-deklinacije u Iv 3,16.

RAZLIKA IZMEDU 0-1 A-DEKLINACHE

~9. Izoli~aj z.~vrsetke genitiva jednine, nominativa mnozine i akuzativa jednine za A- 1 Ovdeklinaciju.

30. U kojem padezu stoji TO aa(J(JaTOv?

31. Koji padez i kod 0- i A-deklinacije ima isti oblik?

32. Prevedi poznate novozavjetne izraze:

17 (JaatA€ia TWV ovpavwv, 0 vio<: TOU {}€OU, i] eipilv1'/ TOU {}€OU, 0 {}€o<: Tfj<: €ip-r7Vrt<:

. 33. K,od .k?jih c~ s~ od ,ovih imenica au zavrsetku zadrzati u svim padezima: 1'/ Suucoula; 1'/ aO€A'!)1'/, 1'/ (JaatAWaa, i] X-r7pa, 17 fJ.€ptfJ.va, 11 npoprnela

, 34 ". Odre~i padez, br?j, rod, rjecnicki oblik i znacenje sljedecih imenica:

At{},'+', arro~TOA~t<:: rrpOP.~rrw, otKawavVrt<:, apxfi, KOafJ.OV, '!)wvai, €VTOAWV, Ta €p-ya, {}povov<:, ovpav€, aA1'/{}€taL<:, xapa<: (Ti'i<:)

4. LEKCIJA

47

46

35. Ovu lekciju si zapoceo s citanjem Otk 5,13. U :o~ se r~tku nalazi ~~t ~~en~ ea A-deklinacije. Prepisi ih, odredi u kojem su padezu 1 broju pa potrazr nJ1hov

znacenje u rjecniku.

36. Ina kraju evo krizaljke s rijecima koje vee poznajes.

7

1. prvo slovo grckog alfabeta

2. put (dativ jednine)

3. gledarn

4. brat

5. mudrost

6. clan (zenski rod, akuzativ jednine)

7. dobit ces Imenicu koja znaci .sestra"

4

-
1
2
3
I J
5
6 5. LEKCIJA

CILlEVI:

1. naueiti napamet prezentske oblike glagola "biti"

2. prepoznavati te oblike u tekstu

3. prevoditi jednostavne recenice i biblijske retke s glagolom "hiti"

4. upoznati ulogu glagola "biti" 11 recenici

GLAGOL "BITI"

Hajde da se malo odmorimo od padeza pa da naucimo nesto vrlo bitno - glagol "biti" .

TEKST:

1 Iv 4,4-6

'TJ1€i<; eK TOU t'J€OU eore, T€KVi.a, Kat V€VIXr/KaT€ airrolx;, OTt J1ei~wv eon» 6 ev vJ1iv ii 6 ev T4J KOaJ14J. airroi e« TOU «oouo» €laiv. ow. TOVTO eK TOU KoaJ1oV XaXOVaLV Kat a KOaJ10<; avrwv dKOV€t. flJ1€i.<; e« TOU t'J€OU eoueu. 6 rtvwaKWv TOV t'J€OV dKOV€L flJ1WV, 5<; OUK eaTtVeK TOU t'J€OU OUK W<OV€t flJ1WV.

Mnoge od ovih rijeci nisu vise nepoznate, tako da je i pocetniku ovaj tekst lako prevesti. Mogao si uociti nekoliko imenica O-deklinacije i glagolske oblike u prezentu. Uskoro ce i oblici glagola "biti" postati poznato gradivo. Dakle, citajuci naglas ovaj tekst, dosta ces toga prepoznati.

1. Nakon imeniea sada cemo se vratiti glagolima. Dosad smo ih naucili u prezentu, aktiv, indikativ. U ovoj lekciji upoznat cemo se s glagolom koji se u mnogim jezicima najcesce upotrebljava, a to je glagol "biti". Zbog toga je vazno od pocetka teziti da se ti oblici nauce napamet, jer se tako cesto upotrebljavaju.

Zanimljivo je usporediti prezentske obIike glagola "biti" u hs. i grckom jeziku.

jesam (sam) €ipi jesmo (smo) eaJ1fV

jesi (si) e[ jeste (ste) eaTe

jest (je) eaTi(v) jesu (su) €iai(v)

48

5. LEKCIJA

Slicnosti su ocite [er su grcki i slavenski jezici genetski srodni, sto znaci da potjecu od zajednickog praindoevropskog jezika, Izmedu grckog i juznoslavenskih jezika postoji jos i srodnost po kontaktu zbog geografske bliskosti,

Koji je oblik gotovo identic an u oba jezika?

Zasto se V u 3. 1. jednine i mnozine nalazi u zagradi?

2. Evo nekoliko recenica s glagolom "biti":

1. rroAAol (LV'(}pwrroi elaLV aoeAl{)ol.

2. 0 KVPW<; eon» 0 (}eoc; illJ.Wv.

3. 50UAol rwv aoeAI{)WV eouev.

4. vlJ.elC; O.1i€Al{)oi eore,

Kad usporedis glagol "biti" u recenicama s glagolom "biti" u konjugaciji (prethodni clanak), sto primjecujes u vezi s naglaskom?

3. Prezentski oblici glagola "biti" (osim el) mogu biti enkliticni, sto znaci da im se naglasak prebacuje na prethodnu rijec, pa se cini kao da nemaju naglaska. U nasem jeziku ta se pojava izrazava u skracenim oblicima. Kad se zeli posebno naglasiti iii u znacenju "postojati", upotrebljavaju se naglaseni oblici u grckom, a puni u nasem jeziku.

Prevedi recenice iz prethodnog clanka br. 2.

4. Evo nekoliko redaka iz Novog zavjeta s glagolom .biti":

1. vao; {}eoii fare. (1 Kor 3,16)

2. oirroc; eon» 0 vwc; rou (}eov. (Iv 1,34)

3 .. " {}eou eijll vuk (Mt 27,43)

4 .... et 0 XpwrD<; 0 vwc; rou (}eov. (Mt 16,16)

5. {}eou eouev avveprol. (1 Kor 3,9)

Potrazi nepoznate rijec! u rjecniku i prevedi ove retke.

6. Napisi sljedece oblike glagola .biti":

3.1.j., 1.1. m.,

2. l.j.i m.

5. U 1 Iv 4,17 pise:

" ... on r<a{}wc; eKelvOc; eom» Kat illJ.eLc; eoueu ev r<fJ KOOIJ.4J roVr4J. <I>o{joc; OUK eanv ev rfi Q.rarrn."

Za uvjezbavanje izgovora najprije procitaj naglas, a zatim pronadi oblike glagola "biti" i odredi ih.

7. Prije nego sto prevedes 1 Iv 4,17, potrebno je nekoliko napomena.

earLV - naglasak je na prvom slogu ako stoji pred negacijom i u znacenju ,,(ne) postoji".

ev - prijedlog "u", a uvijek zahtijeva dativ. Dosad smo ulogu dativa u recenici

NajstanjirukopisiNovoga zavjeta. Fra ent a . . . '" . .

Novoga zavjeta. Potje ce iz Egipta Na i gm .: 1 f OPlfusa gore naJstanJI je pnjepis ··32 i 18,37-38. love se Pa r~s RPlsan Je -:-1.30 .. n. KL Sadrzi Iv 18,31- naJazi). Veliki Papyrus Bol~er II (~~nd (po knjiznici u Manchesteru, gdje se

Cologny--Geneve. SVicarska) N' _.a 0 nazvan po Blbhotheca Bodmeriana u

. apisan J~ ok~ 2/00. n. !<r. Sadrzi opsirne odlomke rv I Lk (ovdje Je reproduciran lv 1,1-14).

H",(k

1".1 Itlh:tf,t.,.H" ;., .. ! A.,I4,.H-.t~~gON ',AP:

.1\ ,,-CI Jt..,.(·'''N hAl r. j II <r(_lH.~' It)1 il'.)...)

)/1('tNIl'.J"IN#.' 1 tl\!t f If)..lMJo..jl'),h 10 ! l"'r(_·n.:''''J(i~j

r I f",l'J.I()L:r .. qu. iHN''''l'~~'}''l,_ J..,A e : N r I ,"'~: }.::] •. -{ H",:

:Ht'd Hl'''1

'y"('Ajj>,.()t i <,._'Nt",Il..xJ4.' Jdll tnt.N(l)'H,-,)jl

).ot--J l"·."l.-t)t,H' I tAN~t} ".l:j,_l!--,II(.L"-,. (pr-J

I ... ~ai

rOl>"'('IIJ1N I

l-!"'l t--.:l-"J lnj, i ... 'eN I fl_ {'-n "J'vtNAC

(./11 !~,'N l'"t'h

i '

! t;7INl'f}, r-l t(ll'·

'Lt..fJtJ

kAJ i.f i \fk-~<('l \~_L!'" N """jUii-Jh,<' l"l,,~ytl_ M f'.,J: Xl '(_~YH i<t (,; ~ )-.: s.r J 01«(1 "_1 \'N~! N°N t~()"'y A -'I" u'>!,_"~'J~: !tl"lyMItNl""fz'c.. Of! "Ntlr,,-PI IU.\. "" '11.. I~ fL'lCi_oJ ~j pc~.'dyt<. ,ll thJ-..C:· .. :Ji...\l_"{_·ji :.t_· teo .. "I<'1f,\;'I.'; 1 ,1,1"1-' ~toTt-'1 '\""'1'I"P( h.I-'f

2

~t~~:~";:: ~~~t;~~:~ ;!r'

~4.1J"J(_'q Il, I tijN" ("rd)I I( It',"" ttl tit t:tt-ll,t.,.trdlf-..li.. 1l\,;-" .,'1" .... ,;J,Jo._I(H.·fl ftl (H.,I')i'l.'{_·' Jfl'lIo,h)..! h.'" I 11,)),·"t','1.\ ·h,}.: "fl.) 1()}>"fl)'fIOtl

\'"1 rA.ff(-A~·j"")..

Ililt ),,(ldt~j(IIt--h.l \Ohl.,P,",t·_J-"Y'HH-

1 if )"h'::)...! It)lf It)' r('~' jUH.H h jl H tl J'_rt>"jl"~1 IUlllff~ "'-1 f'-l".Nh,\....Ll-"t'tt f)a..CJ...t'r.,·».._i,Af'J)..< I

il"J.,)(III,)o,N)<' {I'" .I''',l·h . .h..t1tJ}C t III ~H 11~-

r,'"'l It, 1{I'A()tl~' }..,t_·t-h NO-Nt_t.t"ll"-~~l

1'o..H,'f HPf IU J l "tit'" IIt._t1tH..'k)'(llt'- 11-"'1

"'-"--'1'( " .... 'J<I(ll"fJ-d.J.

I ~. \ e

,·,,.,,I( .,.,~. j f( ! t,~AJ~ I" lA,",' 1>-,i i ·1--'I~' f. "J(

t j'~, I ! I,_ tl fl. .'" J . 1'1

"j'llo--..ttt. '.,< 1}>'.111 J"tV

ft c ,"'0. "1')0..1 It ~ j;"').! I'

N~ ~lt."1 ;.. :-"\'I..i'

('11 It ('jtl)1 lo...}'·N

,_I)r-l,"-.,I J..j ·j(i1f.j fill' k.t ).f<..I(.1 f 1 h) ~,'

l-.t""l",<',I..;.Llill' "__'ilctHf (t.Ht"""Mt

t '" i ~

1,J.-..f}." h i I'lI h j"t-o

\

c<t \-(";, I"k 'l'\'Jt..(}(, ~f·.A.r" '1('-- "U'N-"""'f?';!.(~AID

'I ~Ct-""~C~f'- "'I~'-O ·rOA:'y·r{lN'l.-:(tJrrOf~ '"

).,.:,,'nt"YA..)o;.OY4.UN "" .... 11>J'E"'A.,_fMI-f'~t-·rJ

r,AJl'rCNto-J{ l{'N"'fl;a.. X'{);N'--"Iycn·:j._W"y(.~

TU"INII ""'t(·.,(p,...,--" , ..... Jr..',.._;(-~rt_nNlt-'''--r'''·

AA.Ct<ON';OC"Y'R.'l 1 J rl.)l ~Tf..)"",t~"t-,ur'Cff

l-c.1N '''''<IN(~N·'U)I*'' l\.('''Y''()N 'N.A.J>..nu ... ~.,.

".Jt...'(_~"''(N'fi:.''''tLOM'' .li.f>..4 r ICA(J)N(}CM_t,.., Y

NOr-(~, h:.'C·" iC,A..N'i (~. N ""-Y',U)

}."f"lt.i',·,.l "ChAtOJ ()1A.L~f (;·c.prn.1ff""1'>"""a.

rr"'''MNV''''')N CII"'AN"'Yn'''~lr''

TOl<" I rn:~ Y-"'r"" !,<,CKM NON """'£0'

,....-"I"'·~',I"NAI.··'f.}N ,.~ ~(l'it:"-4IFr(lNff(;MtA.1

P-;(~f I r()C"·"r",oN~Hr~ .. o+' kl:J"y-"oN(),,,CK>-'J<I

II' to-I "-(._"~_(,lY(_-'''''IJ'1 N<1-NJ...tr"-N ,ocefo..A'

.,----,..., t c HeIC.' ",,("l°t,_' ". IM"C.A.NT(-(_'L-''''

nNo"oyC('~"-llf'" J ',,:C f '''''Nh~INON

l;.~_l)yll--:I/tr..N'AY InN.,_ "'" r 1 r{ln70t~ f(nr'

"''''Kr'<Kl~M'' Ill-" Il'N.I~ ... t"'OI""'F'"

'IrOC-"YIO~('r"J"j', "1('",', ON T f"Y .... ).: I ,.,.-

eu 'YM "c,,-, ... n .. IJA°"_ fl'<~f':Zt-~I:."'-""ON

~~:~~:~~~~~~~,l:~~~ tc~'lrt~::::"'~~~~~'7:t~

N(l-Yl:~'(,_))T"--""",Ylrl'4 ("un le ....... t(._lnUNJH

liC·'i.;II..N()rt_llf,IJ1rJ ,,"OYTON ,·,A..rutJ"'N

1_)J"l!"i..~YN(~AlHTI"<"'" f('UJ"~<Jl)I"ON~N

'JOf lrO(,~) ,n")'(~"C -'r"l ntCON·J)dJh"~

lllH"J t"-{~("InCAN(I, -It:~'f..'.'ACliiil:!U)rnll

I hl)MCNl,',joyr"',.....f "'F.Jt...On~ON'flHlr-

t-r(~tAt"'nL>1''''_('JH """"IAOYC.A.t-'rUN-,""

(-Jl-Y'--"" r,..' "Y'(t.!)· oy·tOCl.::c-nNO'KNf

t.-;"'NJ\.t.~~"tl iU'Mt-'N r()Nl'~OCJ\(£l'<fC)"

l_-,i"N",'JrUH hJIN(,\ t rOf<~nN'-UMCNJQ'

",,< .... :»--11 I\C,","""'" "oN INA' '"",,UlNP

o)..C('IHM"-CII'-"1 NllrAIIIK"",""'-

(·Mt;N(_)f..~I).r('l.::r'N M''''''~Jt=Kr.~-''ON''''

1<t>"NN"NI'r~ II.yroN,,-:uv'ruyA ...

J t f N (_,., N "'-J~J.,.I N tr n t:~1! .... lUNOt.~ ...... n~KT'

"rIOIlC>-N'I",ht'NI" ,""''''

tloqrN noy .. nO'HCEIN "'''' $:., ,,,,,,,0<'1"''111'" '!ll'CoK{:',UY"'1"-

"YTOf,"""yA~'J,,"k~' N.1'N('C.'~y"":vrN

);".".llYtN' ,l)-fAt---:.r.;.r K}>"A'I(_J"t~,"~~1 fO~~

{'" )(rA.YTN(~·.'~IU)- tQIro.J .~J.lH;~·t"rONA.H

HPMOM'llrOcllf" nt'N.I>NA",,,AOI<'A

l\;"'l>Nvl"nHIIAp",r;' KO)'c"",,'ITCArn

NI,",I~fl.j nAN n;Norro-

""'o .. :c<{"Y"J'EYc" ....... • ~£ ".,'1'AO-T,...'

'~U!Yf"

r

I,

i

r

<"II I<'N"nOYN£<n-r TU,"t_;' r"'MMt=NON '''Y 10".",,,,,.,,..,,, 11('''''1< I '" N.·AN(>I

0, K'i. )"(JlM()YN~f"E"" "YH'C<'ITN ..... 1 nc""~~"11.'~,..,nl}

N, "ctl "COrl<'<:u5"

t--~f f('<K'NON--Kl"'N

o 0 N C)'rJ o,,-"co,., <.:"f!T"'(~()NA1A.N n-

('J ''''''<''"II IOFIKf'Y" f<Io..,€XH·T Hc.Jt...N(l' "rx'it-rn C"A.Il" '-PAMMI',WIC<'IH

~"'''''''Nn '''Y"II>N ',>-eXI rJ..<TN "yl~i

n'lI'r)':I<"'''~'''' Oil cAN 'fDN "...0""';:;'

an. 'rOC)':Y"I'V)"c'I n<'N"r.'N f IAr""',.r "'''"'("I1I ... K""-,,,,,r''''-

'''I rt I C)"NTt'CA'" en "" N .. N KN."J+ ,~ lOKfI"'OMt'WJ" <''''1"1< 'Y",;U KJ>.'''l'' ("N 1'1 1'''''''''1 II).:"

a<l' N', s; , AY-'(1)'"J<R ",eT'" I »f""OYNN ""'("JUNT"A{X.fl<H CH'yC'''''UYIII'O' MUNOCo f'.;,,",FII'lrUJTHCAH "Y',l>NAFI"ONT€C _, "'A"cKA..M'OI"'~ OT,OpQu'ChC,e,· 1<)':I",A,,"cKIC KAI

~~,~~~ ~'t:..!::''l''

"'HtlCIACTHNOk- 1l.ryo'YA,,,,..'''''CC 2:eCTV" N ""I ACK.'" CAr'~Or<'N""()Y"'" IHlYK""'A.NOHCII." Af')..y-rU'N'rHNr,A NuyrnJ>.N .. '" ..... f1ry, .. '-"YTOy«I0£'" ·("f .... O'.A.I'N"/iON j

Sinajski kodeks (Lk 19,13b-20,34). Otkriven 1844. u samostanu sv. Katarine na Sinaju, od 1933" u British Museumu. Dobro se vidi kako prepisivac nije rastavljao rijec od rijeci i kako je kasnija ruka manjim slovima dodavala ispustene rijeci.

5. LEKCIJA

49

tumacili kao ulogu indirektnog ili daljeg objekta, U ovom slucaju Tfi a:ya.1TTI nije indirektni objekt vee stoji kao dopuna prijedlogu er.

I u nasern jeziku prijedlog "u" stoji s dativom na pitanje gdje? (npr, u kuci]

Sad se mozes upustiti u prijevod. Moze te to ohrabriti da si sad vee u stanju samostalno prevoditi neke dijelove Novog zavjeta. Ostale nepoznate rijeci naci ees u prirucnom rjecniku.

3

Znas li da se u 2. st. u gradu Lionu u danasnjoj Francuskoj govorilo grcki?

Evo sto nam 0 tome kaze knjiga A. G. Hamman, Svagdasnji zivot prvih krscana, Zagreb 1983. str. 16: "Lion u 2. stoljecu niie samo triiste zitom, vinom i drvom, nego je i jedan od najvecih manufaktumih centara u Carstvu, i mnogi se njegovi proizvodi mogu naci u Germaniji ili u Britaniji.: Blagostanie Liona privuklo je jaku koloniju istocnjaka iz Azije i Frigije. Prvi su krscant dosli, kao i ostali njihovi zemljaci, radi poslovnih ciljeva ... G. 177 lionska je crkva, udruzena s vienskom, bila dovoljno vazna da na sebe svrati pozomost i izazove progonstvo. Mucenici, Cija su nam grcka i latinska imena sacuvana, odrazavaju sliku zaiednice u kojoj su se zajedno nalazili Aziici i domoroci, trgovci i bogate zene ... Svi spisi zajednice koji su dosli do nas napisani su grckim - jezikom vecine krscana i liturgije" {str. 40).

A u poglavlju pod naslovom .Priliepcivost vjere" pod ,,Metode evangelizacije" [str. 96), ovako dalje kaze: .Evandelje se sluzi onim sto je u sredozemnom svijetu istodobno njegova gipkost i njegova kohezija.: Crkva je mediteranska, govori grcki _- tj. jezikom literamih veza i trgovackih transakcija. Poznat u svim gradovima Cars tva, grcki jezik pogoduje napretku, omogucuje razmjene i podrzava koheziju medu evangeliziranim zaiednicama. Jezik jest i ostaje snazan faktor jedinstva. Ljudi se medusobno ne shvacaju - kad ne govore istim jezikom ...

Time je Crkva usvojila misionarski stav, izabrala je zajednicki jezik - onaj koji je imao najvecu sansu da njezinu poruku prosiri do svih granica Cars tva. Grcki je imao danasnju ulogu engleskog, njime se moglo svuda putovati i priopcivati misli i poruke u svim metropolama i gradovima sviieta. "

Stranica Kodeksa Biz 4. st. koji se cuva u Vatikanskoj biblioteci. Sadrzi gotovo say Stari i Novi zavje t.

Uloga glagola .biti' u recenici

8. Kao sto smo spomenuli u clanku br. 7, glagol "biti" pose ban je glagol po tome sto ne zahtijeva nikakav objekt (blizi ili dalji) kao 08t31i glagoli, nego on u recenici sluzi kao spona ili kopula izmedu subjekta i imenskog predikata koji takoder stoji u nominativu, Npr.

o aOE/\l.p<Je: four anooroso«,

subjekt spona imenski predikat

(obicno stoji bez clana)

Prevedi: aln'JpW1fOt ei.aw OL OOUAOL

9. Dopuni sljedecu recenicu: Q.'YL_ e otu: 0 !{.vpwc;.

51

50

.-------

5. LEKCIJA

--------------'_._-------

Koja je njec subjekt, a koja imenski predikat?

10. U Evanaelju po Ivanu Isus u svojim govorirna cesto uPc:t.rebljav~.izraz "Ja

" Jednu od tih izreka (14,6) vee si susreo i preveo u proslim lekcijama. PIO-

sanl... . .' . . 011 1014 1125.

nadi ove citate i napravi popis tih izreka: Iv 6,35. 8,12. 10,9. 1, . , . ,

14,6.15,1.

11. Citanka: Pronadi prezentske oblike glagola "biti" na 290. i 291. stranici.

Odredi ih (lice, broj i prijevod). Koji se oblik najcesce pojavljuje? . . .

Na tabeli br. 5 se svi oblici glagola "biti" nalaze zajedno S ostalim oblicirna koje

cemo uciti kasnije. . .

Kojeg od oblika glagola "biti" koje si naucio u ovoj lekciji nerna na 11m straru-

carna citanke?

6. LEKCIJA

CILJEVI,

12. Cesto cujerno u propovijediroa i pjesmama izreku "Bog je ljubav". I novo~ zavjetni krscani takoder su je upotrebljavali. Kako bi to glasilo na grckom? Prevedi sam, a za kontrolu potrazi 1 Iv 4,8.

13. I na kraju nas pocetni tekst.

Koliko razlicitih oblika glagola .Jiiti" nalazis u ta tri retka?

1. odredivati padeze pridjeva 0- i A -deklinacije

2. prepoznavati pridjeve 0- j A-deklinacije u tekstu

3. koristiti ire paradigmama pridjeva kao modelima

4. razlikovati tri upotrebe pridjeva u receniei

5. prevoditi receniee s pridjevima

PRIDJEVI 0- I A-DEKLINACHE

TEKST:

Lk 6,45

(; aratfo\ avtfpwrro\ €K TOU a:yatfov tff/oavpofJ rf)<: Kupoia<: 1TPO.pEP€I. ro u-yatfDv, K.at 0 1TOVf/POt:; €K TOU 1TOVY/POf) 1Tpo.pepH TO lTOV7]pOV.

U ovom retku stoje dva pridjeva, od kojih je svaki u tri razlicita padeza, Zadatak je ove lekcije da te padeze naucis,

Zasad procitaj same ovaj redak naglas.

1. Sjecas li se koje su bile prve recenice koje si rnogao prevesti s grckog? Evo ih:

Sad cerno te recenice dopuniti pridjevima koji uvijek imaju zadatak da opisuju ili dopunjuju osobine imenica uz koje stoje.

A€y€t 0 bixcuo; tfeo;;, aKOIJH 0 a-yatfoc: av{}pw~o\.

,

Prepisi ove dvije recenice. Potcrtaj pridjeve (to su dvije rijeci koje jos dosad nisi

susreo). Potrazi njihovo znacenje u rjecniku, Prevedi te dvije recenice.

2. Potrazi pridjev u recenici:

rWWOK.€L 0 liV{}P(v1WC; rov 8iKUWV tfeDv.

Zasto se promijenio oblik pridjeva?

6. LEKCIJA

6. LEKCIJA

53

52

3. U gornjem tekstu a i u prosloj vjezbi mogao si primijetiti da se pridjev slagao s imenicom uz koju stoji u padezu, rodu i broju. U prethodna dva clanka imenica je bila u nominativu ili akuzativu jednine muski rod, a isto je tako bio i pridjev koji je

stajao uz imenicu.

U kojim se od sljedecih kombinacija pridjev i imenica ne slazu:

1) KaMr:; illryor:; 2) oa<.aiov av()pw7TV? 3) u-ya()o[ KUPWr:;

4) u-ya()a T€KVa 5) 0 uauov ()dw 6) CL'Ya()ovc; «oplo»:

Komparacija pridjeva: pozitiv komparativ superlativ

copoc, -r" ·-ov aopwTfpor:;, -a, -ov aopwTaTor:;, -~, -ov

mudar mudriji najmudriji

Ova recenica potjece iz prorocista u Delfima:

4. Pregled deklinacije pridjeva u sva tri roda i u svim padezima jednine i mnozine naci ces u tabeli br. 6.

Ako si svladao deklinaciju imenica, onda ce ti deklinacija pridjeva doci sarno kao

ponavljanje i utvrdivanje vee poznatog gradiva.

Dekliniraj kroza sve padeze jednine i mnozine:

a KaMr:; M-yor:;

mudar Sofoklo mudriji Euripid

a od svih liudi Sokrat naimudriji.

Kad su So.kr_at~ u~itali zasto je naimudriji od svih Ijudi, odgovorio je da je on, dok drugi Ijudi misle da su mudri a nisu, bar znao da nije mudar.

copb; L,OPOK Mr:;

oopcatepo; 0' Evprrrio~r:; avopwv O€ tuurrcou LWKpdT~r:;

oopcotaro;

6, Ked srednjeg roda opet je isto kao i kod muskeg roda - nastavci pridjeva i imenice potpuno ce se poklapati.

Dekliniraj TO I<. cue OIJ TEKVOII,

Morat ces naiprije potraziti znacenje pridjeva IWIU)e;, Kal<.r" l<.aK()IJ - to je nova

rijec.

8. Evo tri primjera iz Novog zavjeta.

v ~repisi ih. Potcrtaj pridjeve i odredi ih (padez, rod, broj, rjecnicki oblik i znacenje ),

Lk 8,15

Oinoi fiow OtnvEr:; fV Kapo io. IWAfj l<.at u-ya()fj UI<.OlJOavTfr:; 1 Iv 2,1

·I1700UIJ XPWTOV 8iKawv

S. Vidio si da su se padezni nastavci pridjeva tocno poklapali s padeznim nastav-

cima imenice. Ne mora to uvijek biti taka, npr. iI 0 ocala n,ur, Zasto se padezni nastavci ovdje potpuno ne slazu?

Napisi citavudeklinadju, tj. sve padeze.

Najprije prevedi iI Bucaia. tum

7. Kod kojih se od ovih kornbinacija pridjev ne slaze s imenicom? Navedi da li se

neslaganje odnosi na rod, broj ili padez.

1) KaAi} wpa 2) o:yaiJor:; EKI<.A~oia

4) a'Ya()iw T€I<.VOV 5) IWKi) ~aaLAficf

7) u,),a{}Q KVPWtr:; 8) oLKai<.0v ~amAEiar:;

3) 0 LK au» /J.a()r;T'ij 6) IWl\oi M,),ovc;

2 Sol 2,17

7fapaKaA€aaL uP.WV riu; Kapoiar:; Kat OT~pi~at fV 7TaVTt EP-YV? Kat AD,),v? ura()Q,

I}. Prevedi sljedece recenice:

1, ~Xet ~ u:a()or:; r:ofA.pOr:; TOU KVPLOV TOVr:; a-ya()oiJr:; ao€A.pOUr:;,

2. fXH 0 KVPWr:; TOV OOVAOV.

3. -YWWOKOVGt 01 I<.UPWL TOVr:; cw()pW7fovr:; TOU ()fOU.

4. Aaf.1~a.VOJ1.fV TOUr:; CL,),a()oiJr:; M,),ovr:; TWV av()pw7TwV,

5. AE-yetr:; TOVr:; M-yovr:; TOU ()EOU TQ a-ya{}Q av{}pw7TV?

10. Povezimo ovu lekciju s prethodnom pomocu prijevoda sljedecih recenica: 1, KupLf, a-ywr:; el.

2 . .6.0VAOL nurroi EOTf TOU SfOV.

3. Ai fVToAai TOV aiwviov SfOU oiKaULi EiGLv.

Za kratki predah, eva nesto zanimliivo u vezi s jednim pridjevom:

Iz grcke knjizevnosti potjece recenica od Menandera:

'Au7TTie; laroo; eonv 0 XPWTOr:; .piAoe;

Pridjev xprWTor:;, rI, ov = do bar, cestit, koristan.

Kad su culi riiec Christus mnogi Rimljani nisu u tome zelieli vidjeti grcku njec Xpwr6r:; (Mesiia, Pomazanik], nego iskvareno grcko Xp~ar6r:; sto je znacilo "konstan s s a moglo se zgodno primijeniti na robove.

Vjerojatno hi uz pomoc rjecnika vee mogao i sam prevesti avu jednostavnu recenicu, ali evo sto ona znaci: Lijecnik tuge cestiti je priiatelj.

PRIDJEVI: f.1€-yar:; i 7ToMr:;

11. Pri?jevi. k~ji. zn~ce ':;relik" i "mnogi" idu po 0- i A-deklinaciji, ali imaju neke ~S~blt~sb (t], imaju dvije osnove] koje bi te mogle mozda zbuniti. Evo kako ta dva pridjeva izgledaju na grckom:

54

0, LEKCIJA

G, LEKCIJA

_ .. _._ .. _._._-------------------

55

N fJ.€'Yac:, fJ.eyaAT7, J1f3ja := velik

G fJ.€'yai\ov, j.leyaAflC:, IU':'YQ./\Ov

N 1ro)\vc:, 1rOA/\ll, noM mnogi

G 110"1\)\0[;, nOAfvf/c:, 1rOAAofJ

3. Acryov

4. EKKAf/aiat

5. lJEC)V

6. 1'EKVOII

7. aoE1IJpofJ

8. tcnoio«;

9. HfJ.iic:

10) OOVAI.jJ

c) fJ.€,,!a

d) faxaTov

e) KaKoic: 1) Sucaia»

g) D ucalas;

h) IWKoi

i) IWAI{)

j) rryalJai

Svi ostali padezi ce ici dalje kao sto bismo ocekivali za 0- i A-dekHnaciju, osim akuzativa jednine m. roda koji glase 11€"!W) i 1foMv.

Napisi dative jednine i nominative mnozine svih rodova za ova dva pridjeva.

PRIDJEVI: S DVA ZA VRSETKA

14, Koje poznate rijeci mozes izvesti iz grckth pridjeva:

1raAa~6" 8~!m;poe:;, l1aKPOC:, KalJap()I:;, /\EVKOC:, uocoo«, f;lJuc;x; lJcpfJ.O<.', OAtI'O" (bwe:; ,

n, U Iv 3,16, sjecas li se izraza ~wiW aiwvwv? Mozda si pomislio da je tu neka pogreska jer se cini kao da se imenica ~wr/V ne slaze s pridjevom alcovio» U rodu, iako su obje rijeci u akuzativu jednine. Ali, postoje neki kao sto je oiosou»: :::: vjecan, koji nemaju posebnog oblika za zenski nego rnuski i zen ski rod imaju zajednicki oblik. To su tzv, pridjevi sa dva zavrsetka, a takvih ce vise biti u trecoj deklinaciji.

Dakle kod ovog pridjeva oblik za norninativ u

muskorn i zenskom rodu glasi at0JVwe:;

a u srednjem rodu glasi aiwvWIJ

Napisi na grckom izraz "vjecni mir" u svih 5 padeza i oba broja, Posluzi se paradigmama ako je potrebno.

a) IWAoir;

b) u'Ya{ioi

Koji pridjev odgovara imenici?

Odgovor glasi: 1 b

Ali zadaca nije uvijek tako jednostavna, jer, kao sto srno vee vidjeli, nastavci imenice i pridjeva ne moraju se uvijek poklapati iako se inace slazu, Zato pripazi na takve "trikove",

Evo prve vjezbe pridruzivanja:

1. vial

UPOTREBA! POLOZAJ FRifDJEVA IJ RECENICI a) Atributivni i predikativni polozaj

,15 ',Dosar!o srr~o ~"auciH da pridjev maze u recenici stajati uz irnenicu kojoj sluzi

kao atribut, tJ. .aznce neko svojstvo, osobinu Hi odnos" te imenice, To je .J

ATRIBUnV AN polozaj pridjeva:

o tturri»; OOI)/loe:; ::: vjeran sluga

Ali ako zelimo reci S] g , "',..,. .

da c ..., ~ " u a J.e , lJ. kad JC pridjev dio imenskog predtkara,

on a cerno imati pridjev u predikativnom polozaju. .

PREDIKATIVAN polozaj pridjeva:

05 oDAoe:; maroc: :: sluga je vjeran Mozes li uociti razliku?

,Pridjev u predikativnom polozaju nikad nema pred sobom cl p idi ,. ..

st ti d T' . can. n Jev moze

~ aja i rspre ut rza imenioe .

. ~lagol ,:b!ti" n~ grck~m. se ~e mora izraziti jer je po (predikativnom) polozaju ~nJeva vee jasno sto se zeli reci, U pravilu taj J'e oblik glagola biti" iiek

cern 1" , dasni " uvije u tre-

ICU 1 sa asnjern vrernenu.

Oznac] koji je atributivan a koji je predikativan polozai pridjeva u ovim izrazima:

1. it npwr71 wpa 2. maTi} it ,,!pa;.pil 3. roy KaMv AO"!OV

4. ol SouAm oi KaKoi 5. 0 uouo: 0 ixcuoc 6

,.. , , , , KaMe:; 0 av{ipw1To~

7. roD eaxarou aOEfupofJ

13. Uvodimo jednu novu vjezbu koju ces odsad testa susretati u uvjezbavanju oblika imenica i pridjeva a kasnije cemo postepeno dodavati jos i zamjenice i parti. cipe.

To je vjezba pridruzivanja, a ona ce ti pomoci ispravno prepoznati iste padeze, . rodove i brojeve koji se moraju medusobno pridruziti. Lijevi ce se stupac sastojati od raznih (ali poznatih) imenica 0- i A-deklinacije (zasad), a desni ad poznatih pridjeva 0- i A-deklinacije.

Tvoj ce zadatak biti da imenici pridruzis pridjev koji se s njom slaze u padezu, rodu i broju. Npr.

P 16, ~ 1 ,T~m 3,1 i FH 4,5 nalazimo dvije kratke recenice s pridjevima. PrepiSi ih ?ktcrtaJ pridjeve, Odredi u kojem su polozaju i prevedi te recenice (uz pomoc riec~

ru a, naravno). -J

1. vioL

2. ~wrw

a) 1f01IJJ!J prfu"A.WiJ

. 1_7. Jesi ii, iz primjera iz clanka br. 15 mogao zakljuciti da se atributivan 1"' pridjeva moze na dva nacina izraziti, ovisno 0 tome da li pridjev prethodi imenici

6. LEKCIJA

57

56

6. LEKCJ.JA

ili dolazi iza nje? To isto vrijedi i za predikativni polozaj. Clan uz pridjev, dakle, primarno odreduje ulogu pridjeva koji stoji uz imenicu. Napisi dva nacina kako se moze reci "crkva je dobra" i "do bar covjek" na grckom.

1. "Exw rov a'Ya1'liw AOrOV roD a1TOarOAOV.

2. 'R ~aatA€i.a IWKr'j, ~Ae1Tw rrw 1Twriw eKKATlai.av.

3. '0 1Tpwror; Eaxa1'Or;.

1. oi arwt 0.0 €Ar.poi

2. ot ao €Ar.poi a,/,wt

. 28. C.~tanka: Na .~rvoj stranici (289.) 4. ulomak nalazi se jedan od osebujnih pridjeva koji srno naucili u ovoj lekciji. Koji je to?

18. U kojima je od sljedecih kombinacija pridjev u predikativnom polozaju:

20. Koji od sljedeca dva izraza mozemo prevesti punom recenicom:

a) 0 OOfJAOC: 0 KaKor; b) 0 bouAor; KaKor;

2?: U citanci na str. 289. 7. ulomak nalazi se jedan poznat pridjev u obje moguenosti je dnog polozaja pridjeva.

Koji je to pridjev i u kojem je poloza]u?

Prepisi gao Mozda ce te zanimati da sada naucis kako se kaze .Sveti Duh" na grckom.

19. Prevedi tri izraza iz prethodnog clanka. Koji ce od ta tri izraza tvoriti punu recenicu?

1. oi a'Y'Y€AOt oiiirlOt

2. a'YlOt Ot a'Y'Y€AOt

30. Vjezba supstitucije:

U 1 poslanici Timoteju 3,1 vee smo susreli recenicu

Il unix; b AOror; . KaMr;

ara1'lor;

arlOr;

21. Kojem od sljedecih izraza odgovara prijevod .Jjudl su zli"?

1. 01. IWKoi av1'lpw7TOt

2. 01 av1'lpw7TOt oi «aico! 3. Ot av1'lpw7iOt IWKoi

22. Kako se na grckom kaze "sveti andeli"?

Pretvori u atributivni polozaj,

b) Pridjevi u sluzbi imenice (Supstantivirani ili poimeniceni pridjevi}

23. Dosad smo susreli pridjeve povezane s nekom nnenicom u sluzbi atributa ili u sluzbi imenskog predikata.

Pridjev maze sam preuzeti sluzbu imenice i tada se obicno pojavljuje s clanom

bez imenice. Npr,

31. Prevedi ovu recenicu: Posljednji su prvi.

~2. Pronadi i potcrtaj pridjeve u sluzbi imenice u sljedecim recima 1Z Novog

zavjeta: .

obiKalOr; 1'0 a'Ya1'lov Ot KaXoi

pravedan (covjek), pravednik = dobra (stvar]

dobri (ljudi)

Rim 12,21 1 Sol 5,15 Lk 16,25

vls« ev r0 Ct'/'a1'l0 1'0 «axo» 1TaV7'01'€ 1'0 a-ya1'liw ou':JK€r€ CtrreAa~€r; ro. ara1'lu aov ev rf/ rw'Ij aou Kat Aurapor; buoic»: ra. KaKCt.

1. b nurto;

4. roD btKaiov

2. i} tuori;

50 roir; eaxarOtr;

3. ai a'Ya1'lai 6. ro WADV

33. U Mt 5,39. 6,13 nalazimo pridjev 1TOV''1POr; = zao u sluzbi imenice. U ovim padezima oblik tog pridjeva isti je za muski i srednji rod. Kako bi se taj pridjev mogao prevesti?

Pretpostavlja li Karadzicev prijevod muski ili srednji rod oblika pridjeva 7TOvT/por;? Za usporedbu pogledaj prijevod Duda - Fucak,

Pronadi pridjev u sluzbi imenice u Iv 6,69 i potrazi znacenje toga pridjeva u rjecniku.

24. Prevedi ave pridjeve u sluzbi imenice:

25. Ilustriraj sve tri upotrebe pridjeva (atribut, predikat, Imenica) na pridievu a'Ywc:.

34. .Dobar covjek, iz dobre riznice svoga srca, iznosi dobro."

S donjeg popisa grckih rijeci slozi gomju recenicu ispravnim redoslijedom. Za kontrolu mozes pogledati tekst na pocetku lekcije.

26. Nadi pridjeve u Rim 7,12, odredi u kojem su polozaju i prevedi zadnji dio retka od Kat do kraja.

riir; Kapb iar; npopepe:

1'lwavpou 6 a'Ya1'lor; av1'lpw1Tor;

U kojim se sve padezima nalazi pridjev ura1'lor;?

1'0 a'Ya1'lov 1'OU ara1'lou

27. Prevedi ove recenice i pretvori u mnozinu na grckom:

58

7. LEKCIJA

59

Nabroj po jednu od svake vrste zamjenica u nasern jeziku. Ako se ne mozes lako prisjetiti, posluzi se nekom od hs. gramatika.

2. U grckome cerno uzeti najprije pokazne i odnosne zamjenice, jer se one izravno nadovezuju na gradivo koje smo dosada presli, tj. idu po 0- i A-deklinaciji, kao i pridjevi,

POKAZNE ZAMJENICE

7. LEKCIJA

U prosloj lekciji imali smo ove recenice:

!\€"(et 0 oiKawc:; ~€(k. 'A,wu€t 0 a:ya{Joe: av{}pw1Toc:;.

Ako zelimo umjesto pridjeva upotrijebiti pokazne zamjenice, onda ce ove recenice izgledati ovako:

!\€'}'€t 0 {Jeoe: OUTOe:. 'AKOUH 0 av{Jpw1Toc:; €K €ivoc:;.

Govori Bog ovaj. Slusa covjek onaj.

Dakle, pokazne zamjenice u rjecniku ces naci ovako:

CILJEVl:

1. svladati deklinaciju pokaznih i odnosnih zamjenica

2. prepoznati razlicite oblike pokaznih i odnosnih zamjenica u tekstu

3. koristiti paradigme pokaznih i odnosnih zamjenica kao modele

4. prevesti jednostavne recenice s pokaznim l odnosnim zamjenicama

5. razlikovati oblike odnosnih zamjenica i odredenog clana

ZAMJENICE

M Z S
oUToe; aurT/ TOfrrO :::: ovaj, ova, ovo (blizu)
€K€'iVOC:; €Keivf/ €K€ivo = onaj, ona, one (daleko) TEKST:

Iv 1,7.8.9

obto; f/X{J€V €ie: uaotuplau, 'iva jJ.apTvpi/OT/1f€pi TOU ipWTOr;, tva rraVT€e: 1fWT€UUWOtV 0 t' aUTov. OUK f/v €K €ivoe: ro ..pwe:, aXX 'iva /1apTvPr1u\I 1T€pi TOU ..pwroe:. THv TO ..pwe: TO aXT/{JUIOV, 0 ..pori~€t naura av{Jpw1fOV, €PX0jJ.€VOV €ic; TOV KOOjJ.OV.

U nasim primjerima pokazne zamjenice stajale su uz imenicu u sluzbi atributa ito u predikativnom polozaju, Poput pridjeva u predikativnom polozaju, zamjenice nikad nemaju uza se clan, jer je znacenje odredenog clana vee ukljuceno u njihovo znacenje.

Koja je druga mogucnost predikativnog polozaja? Primijeni je i na ove recenice s pokaznim zamjenicama .

Lk 9,48

Kai. €L1f€V aUrore:, "Oc €av 5€~T/Tat rOUTO TO 1faw lov €1fL T4J ovojJ.ari J10V €J1€ O€x€Tat.

Procitaj naglas ove retke, a poslije ces rnoci izdvojiti pokazne i odnosne zamjenice.

3. Koji su od ovih izraza ispravni: 1. avr71 iJ iJJ1€pa

3. iI iljJ.€pa iJ ai'!rT/

2. TO €K€[VO owpov 4. TO OWPOV €K.€lvo

4. Prevedi na grcki ove izraze:

ovaj brat, ova crkva, avo dijete, onaj covjek

1. Kad smo se u prethodnim lekcijama bavili glagolima, imenicama i pridjevima, u ovoj lekciji prelazimo na novu vrstu rijeci, a to su zamjenice. Njihova je uloga da zamjenjuju imenice ili pridjeve. Isto kao i u nasern jeziku zamjenice po znacenju mogu biti

Hene (erw) odnosne (De:)
posvojne (€jJ.~) upitne (ric:)
povratne (€jJ.aurou) neodreoene (rtc)
pokazne (obroe:) Deklinacija pokaznih zamjenica 5. Evo opet nasih recenica:

!\€'}'Et 6 {J€oe: obto«. 'AKOIJEt 0 av{Jpw1foe: €K€'ivOe:. rtVWUKOjJ.EV TOV {}€OV TOiirOV.

'AKOU€L 0 VWC; TOO av{JpW1fOV rOVTOV. (€Ke.ivov)

Kakva je razlika medu oblieima pokaznih zamjenica u ovim recenicama?

60

7. LEKCIJA

7. LEKCI.TA

61

6. Pregled deklinacije pokazne zamjeruce OUTO, u svim padezima jednine i mnozine naci ces u tabeli br. 7.

Za vjezbu odredi padez, rod i broj ovih zamjenica: 70VTOV" 70U70, rav7a<;', TOVT4J, €K€lvrl" EK€ivot, TOVTOV, TaVTf/" €K€ivot" TaV7a

14. Mozes sad i prevesti citavu recenicu, poznatu iz Isusovih izreka: ik ex€! cora (L/WV€W UKOVETW.

__ usi (da cuje) neka cuje.

7. Pretvori recenice iz clanka br. 5 iz jednine u mnozinu,

15. Potpuna deklinacija odnosnih zamjenica za sva tri roda i u svim padezima jednine i mnozine nalazi se u tabeli br. 7.

Odredi padez, rod i broj kod sljedecih zamjenica:

8. Nadi pokazne zamjenice u Iv 1,7 i 8. Primjecujes Ii nesto neobicno u polozaju tih zamjenica?

ir:;, y, d, 6, OV, ou, cus;

9. Kao 8tO smo vidjeli vee kod pridjeva, a ina prethodnim primjerima iz Evandelja po Ivanu, pokazna zamjenica moze stajati i bez imenice. Ona ovdje ima ulogu imenice, ali kao uvijek bez clana.

Evo jos nekoliko recenica koje treba da prevedes posto ih prepises i potcrtas

pokazne zamjenice.

1. ~Abrw EK€LVOV.

2. 001'0, A€rEl.

3. TOVTO ecru. TO €prOV TOU {l€ov.

4. aiYrf/ €X€t TaV Mrov.

5. OUTOL oi Mrot aAf/{llvoL TOO 8€oii €iow.

16. Kakva je razlika izrnedu 0 i o?

ODNOSNE ZAMJENICE

Pogledajmo kako se rukopisi Novog zavjeta razlikuju u tim malim riecca-

ma [odnosno zamjenice}, sto ima i svoje posljedice u znacenju. se

nalazi u Iv 10,29

a) 0 rrarrjp /J.OV 0 O€OWKEV /J.Ot tuurrcn: /J.€i~ov EOrLV

Otac moj, ono Sto mi je dao vece je od svega

b) a rraTl7P /J.OV ik 8€oWK€V /J.0L miv7wv /J.€i~wv €unv Otac moj, koji mi je dao, veci je od sviiu

a) Ovako stoji u rukopisu Codex Sinaiticus i u rukopisu Codex Vatica-

nus; oba potjecu iz IV. stolfeca, a spadaju u naistariie i ruko ..

pise Novog zavjeta.

b) Ovako stoji u rukopisima napisanim na papirusu, i to pod brojem 66 i 75, a oni potjecu iz 2. i 3. st.

Prema vecini priievoda na hs. jeziku, ocito je da je uzeta u obzir varijanta b), iako u tekstu grckog Novog zavjeta stoji varijanta a). Ipak te se variiante drzi i priievod Zagode: ,,$to mi dade Otac moj vece ie od svega, i nitko ne moze oteti iz ruke Oca moga. "

Zanimljivo je kakve razlike moze prouzrokovati jedno slovo 0/0" zar ne?

17. Odnosne zamjenice tako se nazivaju jer se odnose na rijec koja im prethodi u glavnoj recenici, To je, uglavnom, imenica s kojom se slazu u rodu i broju-

rWWUKO/J.€1l TOV VlOV 01; €X0/J.€IJ.

fLVWOKOI1€1J tin: viav 0, eon» 0 via, Toii {leoti .

Odnosna se zamjenica u oba slucaja odnosi na imenicu TOV vwv, ali se s njom slaze samo u rodu i broju (muski i jednina), a ne u padezu, Padez uvijek ovisi 0 glagolu u recenici jer padez izrazava gramaticku strukturu recenice ili izrazava ulogu rijeci u recenici.

U prvom primjeru odnosna zamjenica je imala ulogu objekta glagolske (€xo/J.€v) u recenici (akuzativ - ov), a u drugom ulogu subjekta (nominativ __ Umijes li prevesti ta dva primjera?

10. Kakva je razlika u upotrebi (ulozi) pokaznih zamjenica u ove dvije recenice:

a) arocwK€t, TOVTOV, TOU<; aovAov,.

b) aroaOKEl, vouoo; TOVTCf).

Ako si zapeo na prvoj rijeci, pomoci ce ti da saznas da je to glagol awaUKW == uciti (nekoga).

Prevedi te dvije recenice.

11. Citanka: Na prve dvije stranice pokazna se zamjenica pojavljuje 16 puta 11 raznim oblicima. Pronadi ill, odredi padez, rod, broj, rjecnicki oblik i znacenje,

12. Povezi ovu lekciju s prethodnom u prijevodu ove kratke recenice iz NZ. 1 Iv 3,7

... Ka{lw, €K€i:VO, auww, €onlJ.

13. Mozda ti je vee za vrijeme citanja u citanci upala u rijec rijecca (k, npr. 11 recenici s prve stranice 2. ulomak:

0, €X€L wTa aKOV€W <iKOV€TW.

0, je odnosna zamjenica za muski rod, nominativ jednine, a prevodi se "tko" ili ,,koji". Pronadi u rjecniku obbik odnosne zamjenice za zenski i srednji rod.

Na sto te podsjecaju oblici odnosne zamjenice?

18. Ovisnost padeza odnosne zamjenice 0 ulozi u recenici pokazuje i ova] primjer iz citanke (290. str. 2. ulomak):

62

7. LEKClJA

Kat aVTi] 1]A{}ev 1rpoe; TOV KVPWIl, oe; elttev aVTil

I ona dode k Gospodu, koji rece njoj

Koju ulogu ima odnosna zamjenica u ovoj rece~i~i! . _...,

Naravno, u prijevodu, rod hs, rijeci ne mora biti 1St! .ka~ kod" grcke ~~ecI pa. ce se to odraziti i u prijevodu odnosne zamjenice. Npr. 0 Ao,),oe; Oil ... (rijec, koju) €V 771 Kapoirf 11 ... (u STCll koje).

7. LEKCIJA

63

9. viae;

10. Kapoi{L

i) €Keivov

j) ainac

19. Vjezba supstitucije . . .... . .

Potcrtanu rijec treba zamijeniti odgovarajucim oblicima njeci iz popisa sa strane.

25. Ina kraju, vratimo se na pocetni tekst,

Odredi sve pokazne i odnosne zamjenice koje stoje u tim recima iz Novog zavjeta.

Sad si vee sposoban ne samo procitati taj tekst nego i prepoznati odredene oblike.

BA€1rW €KeivOV. ntOTevw €Ketllw.

BA€1TW TOV ao iX..pov TOO CW{}pW1TOV €Keivov.

aUTae;

. 26. S,aberimo sljedeCim tekstom 0- i A-deklinaciju (imentce, pridjeve i zamje. nice), a I prezent opcih glagola i glagola "biti" ... , dakle sve sto smo dosad obradili.

o uv{}pwrroe; A€')'H T4J jJ.a{}T/Tfi ToD 'h100v, €KeLVoe; 0 {}eoe; eoru: a:ya{}6e;, aAA' oUToe;

o KaojJ.Dc; KaKoe; Kai ainac ai ilp.€pat KaKai.

el oixawe;; eoru: 0 OOVAoe; urro Tall vop.ov; A€'YeL TOVT4J TQ all{}pwrrw a jJ.a{Jmr,c; €Keivoc;. ou nuireiec; eis; TO eVaYY€AWIl Tije; {3aOtAeiae;. ol all{}pw1TOt aKovovOL nlv AO'Yov {}eoiJ, aAM. EV nj KapOtc;L €XOVOw ap.apTiaV. al «aobios. av{}pw1rWIl au 'YW(;mKOVOL Tilv ~wiw ev 7<';; KUPL4J, ouv 7(;> {}e<.;J 'Yap iJ ~w1} KaM Kat a'Ya{}'!j.

Jesi li to prijedeno gradivo dobro svladao, pokazat ees prijevodom toga teksta,

Iv 6,29

ToVro eonv TO ep')'ov TOO {}eoD.

mnozina

20. Koji od ovih oblika pripadaju odnosnim zamjenicama

1 ou 2. (l 3. at

4: Ot 5, 0 6. o~e;

7. 0 8. Ot 9. ras;

21. Citanka: Na prve dvije stranice nalazi se 10 odnosnih zamjenica, . Potrazi ih i odredi na koju se rijec odnose, a zatim u kojem su padezu, rodu 1 broju, koji je rjecnicki oblik i znacenje,

22. Prevedi ove rijeci apostola Pavla u 1 Kor 15,10: euu. 0 ei.p.t

23. Odredi odnosne zamjenice u recima iz Novog zavjeta: Kol 2,10; Iv 4,14; Mk 6,16; Ef 3,11.12; Mt 2,9; Lk 9,36; Iv 14,13

24. Vjezba pridruzivanja " ....

Pridruzi odgovarajuce oblike imenica s jednog stupca zamjemcama I pridjevima s

drugog stupca. Pazi: nastavci se ne moraju tocno poklapati.

1. wpav a) TaVr1)

2. av{}pw1rOV b) a

3. aoeA..poie; c) otKaiae;

4. TEK va d) OV

5. €KKAT/OiaL e) KaAWV

6. AO')'WV 0 7aVrT/V

7. p.a{}T/7rw g) 70VrOLe;

8. eip1]VT)e; h) oe;

8. LEKCIJA

65

64

2. Imamo recenicu: €-yw A€'}'W Kat au 'YpCup€tr:;.

U ovoj se recenici nalaze dvije licne zamjenice . Jednu vee znas, a drugu pokusaj otkriti jer su ti ostale rijeci takoder poznate. Sada ustanovi znacenje te zamjenice u rjecniku i prevedi tu recenicu ..

8. LEKCIJA

3. U prethodnoj su recenici zarnjenice 1. i 2. lica €'}'w i au u nominativu jednine.

Kao i u nasem jeziku, one se u nominativu jednine upotrebljavaju samo onda kad je potrebno nesto posebno naglasiti. To je zbog toga sto licni nastavci glagola jasno pokazuju subjekt radnje. Npr., ne moramo uvijek reci "ja govorim", "ti pises", jer je jasno po obliku "govorim" tko govori, tj. tko je subjekt.

I u tome je grcki blizi nasem jeziku nego engleskom, jer u engleskorn nije moguce izostaviti Iicnu zamjenicu. Nasa bi recenica u engleskom glasila ,,1 speak and you write", a bez licnih zamjeniea ne bi bilo jasno tko je subjekt radnje. Licna zamjeniea €'}'W stoji u svim Isusovim izrekama gdje se zeli istaci da to On govori a ne tkogod drugi.

Vee si u 4. lekciji uspio prevesti jednu Isusovu izreku iz I'll 14,6. Napisi je opet.

CILlEV!:

1. nlmci.ti mzdcite oblike Iicmh. zamjenica

2, prepcznavati oblike Hew zamjenica u tekstu

3. prevoditi jednostavne recenice s licnim zamjenieama

4. upotrebljavati paradigme Iicnih zamjeni~ ka.o mOl,dele :5. pokazati razliku izmedu in upotrebe zamjemce aVT6r:;

UCNE ZAMJENICE

4. Ostale ces padeze licnih zamjenica "ja" i "ti" naci u tabeli br. 8.

Vee kod genitiva primjecujes da postoje dvojaki oblici u jednini (€110iJ, pov). To su naglaseni i nenaglaseni oblici, kao u hs. jeziku "mene, me". Nenaglaseni se oblici zovu enklitike , a to su uglavnom kratke rijeci koje se naslanjaju na rijec! pred soborn, prebacuju svoj naglasak na njih i zajedno se s njima izgovaraju. Primjer za to nalazimo i u nasern tekstu Iv 8,45: 1rtaTEVeT€ pOL. Enklitike su vee bile spornenute u pravilima naglasivanja na kraju 1. lekcije.

Postoje posebna pravila za naglasivanje rijeci koje stoje kraj enklitika, ali ih mi necemo ovdje uciti. Deklinacija lie nih zamjenica u grckom ima dosta slicnosti s deklinacijom hs. Iicnih zamjenica, a posebno u prvom lieu. Koji je padez isti po obliku i u nasern i grckom jeziku?

TEKST:

Iv 8,45.46

€'}'W be on Trw aAijltEI.CLV Af:YW, oil mOTevm~ POL. Tir:; €~ vpWV €AfYXEt ue nEpt

ajJ.apTl.ar:;; el a/l.ijltEIIW ilhw, bJ:r ri U/JE[r:; au mOTEVET€ I·W~;

Iv 9,17

A€-yOVOLV ouv 1'0 Tv.pA4J rraAtV, T i au A€-yE(r:; nept airtoi), on riV€4J~EV ao!! TOU<:

lJ.p{}aAj..!our:; ;

Procitaj naglas ove retke jer se u njima nalaze licne zamjenice sva tri Iica, od kojih bar jednu vee mozes prepoznati ,

ll. Vee se od prosle lekcije bavimo zamjenicama. Kao sto smo vidjel~, o.sn~vno.je znacenje zamjenice da stoji umjesto imenice k~o bi. s,e iz~jeglo pon~vlJan]e. Zamjenicom se izrazava odnos govornika prema subjektu III objektu radnje, Npr, "J a goo

vorim tebi" i "Ii si to od mene cuo". ." v

Prelazimo na licne zamjenice, od kojih si jednu vee, si~u~n~, znaovl.pn]e n~g~.sto si poceo uciti grcki. To je zamjenica za 1. lice, a glasi eyw. Znas Je po njecima egoizam i egoist koje potjecu od te zamjenice €'Yw == ja.

Nabroj ostale zamjenice (Iicne) u nasem jeziku.

5. Odredi lice, broj i padez i znacenje kod ovih zamjenica: 7]jJ.tV, oe, €pofJ, pOL, vjJ.iir:;, fIPEir:;.

6. Poslusaj ovaj razgovor Isusa i Natanaela:

Isus: uno Tilv aVK71P eloop af.

Natanel: 'Pa(3(3i, au ei 0 vior.; TOU 1'tEOU.

Potrazi licne zamjenice i odredi ih. Natanaelov odgovor vee mozes prevesti,

7. Ove ees recenice svakako moci prevesti:

1. 0 K oouo; ou '}'UJwaK EL PE Kat 0 K oouo: ou '}'LlH.;;UK EL up/Ir:;,

2. fIPlp A€'}'€! 0 KUpWr.;

3. rroAAoL A€'}'ovoi /JOL, K UPLE, K VpLE.

8. LEKCIJA

8. LEKCIJA

67

66

Posvojna uloga licnih. zamjenica

Koji je prijevod, po tvom misljenju, najblizi grckom izvorniku? Koji od njih najjasnije izrazava to demonsko suprotstavljanje Isusu?

8. Vee smo kod genitiva spominjali da on oznacuje pripadanje istoji na pitanje (od) koga? cega? eiji? Sjecas se izraza 0 d8€A<{JO<:: rou CLlJl'}PW1iOV, koji smo preveli "eovjekov brat".

Ova posvojna ili posesivna funkcija moze se izraziti i licnim zamjenicama u geni-

tivu, Npr.

Licna zamjenica 3. fica

9. Prevedi ove izraze: tvoj mir tvoj Bog nas brat

moja crkva moje dijete vasa rijec

15. A kako se grcki kaze "on, ona, ono"?

Opet jedna poznata rijec iz svakidasnje prakse - auto mobil, automat, autor itd.

Korijen tih rijeci potjece iz grckog aimk, avril, oin».

Osim Ilene zarnjenice 3. lica (on, ona, ono) kad stoje samostalno, ove rijeci mogu imati i neka drug a znacenja koja cerno spomenuti na kraju lekcije.

Na tabeli se nalaze i ostali padezi jednine i mnozine. I to ce biti samo ponavljanje vee poznatog gradiva 0- i A-deklinacije, jer se ta zamjenica deklinira kao trozavrsetni pridjev 0- i A-dekUnacije (osim sto u NA sr.r, nema zavrsnoga -v),

Sad ces moci prevesti ovaj dio Isusove molitve iz Iv 17,23

o tt8 e A<{Jor; J10V brat moj

oiaOfA<{JoijJ.ov

braca moja

Prevedi: 1. (; vi(J<:: jJ.OV 'YWWUK€L ra ep'Yu aov. 1. rilv ~aatA€iav vlJ.WV ~A€1iOI1€V.

10. Dopuni ove recenice:

Koje ees trebati oblike, naglasene ili nenaglasene?

1. nuneicoo«. 2. __ (JA€71et.

tebi vjeruu mene gleda.

Hi. Koja je razlika izmedu avril i avr1/?

17. Napisi akuzative jednine i mnozine za zamjenicu 3. lica. Kao sto vidis, kad se radi 0 3. lieu razlikujemo rodove, muski, zenski i srednji, kao i u nasem jeziku.

11. Koliko i koje Ilene zamjenice 1. i 2. lica jednine iIi mnozine nalazis na drugoj stranici citanke?

18. Sjeti se posvojne funkcije genitiva licnih zamjenica. Kako bi rekao: njegovo djelo, njezina slava?

12. Pretvori ovu recenicu u mnozinu, Najprije je prevedi:

'0 Kvpwr; J..I.OV £XH rav 80VAOV roirrou, ik 'YtvwaK€( oe Kat ov OU 'YLVWUK.€(r; avo

19. U Lk 1,20 kaze:

13. U Novom zavjetu nekoliko se put a upotrebljava jedan izraz koji, zapravo, potjece iz hebrejskog, a oznacuje suprotstavljanje ili protest. Evo ga u Lk 8,28:

... ri EJ10L Kai aOL, '!r/Oof) viE rou ~fOV ...

Kako bi glasio doslovan prijevod? Nepoznatu rijec potrazi u rjecniku.

" ... aUK €1Tiar€vaar:; rolr; AO'YOLr; J10V ... "

nisi povjerovao _

Dopuni prijevod .

20. Promijeni zamjenice u prethodnoj vjezbi da moze znaciti "njihovim rijecirna".

14. Doslovan prijevod izraza iz prethodne vjezbe mnogo nam ne kaze. Prevodioci su, cini se, imali muke kako da taj izraz sto jasnije prenesu, pa postoji nekoliko razlicitih verzija u hs. prijevodima Novog zavjeta:

Karadzic:

Biblija (Stvarnost):

Carnic:

Stefanovic:

Duda-Fucak:

Bakotic:

Sarie:

)ho je tebi do mene, Isuse, sine Boga najvisega?" ,,8to hoces od mene, Isuse, sine najuzvisenijeg Boga?" )ho ja imam s tobom, Isuse, sine Boga svevisnjega?" "Mahni me se, Isuse, sine Boga najvisega"

"Sto ti imas sa mnom, Isuse, sine Boga svevisnjega?" "Sto ima izmedu tebe i mene, Isuse, sine Boga najviseg?" "Sto mi iJilamo s tobom, Isuse, sine Boga svevisnjega?"

21. Uz jos neke male izmjene u prethodnoj recenici, sada napisi ovaj prijevod: " ... nisi povjerovao meni ... "

njemu

22. Citanka

Na trecoj stranici ima mnogo licnih zamjenica svih triju lica. Potrazi ih i odredi padez, rod (ako ima), broj i znacenje.

23. Poslusaj poznati razgovor Isusa i Petra.

68

8. LEKCIJA

8. LEKCIJA

69

(Iv 21, 15-17)

1. 0 'I1)oov,o

o Ilerooc-

o 'I1)aou,o

2. 0 'I1)aou,o

o il€TPO,O

o 'I1)aou,'

3. 0 'I1Jaove;'

o il€TPO,'

o 'I1/aov, °

I:i/lWV 'Iwdvvov, a),a1Tu, fJ.€ 1TA€OV TOVTWV;

· Nar, KUPL€, au owa, on <.ptAW O€. , BoaK€ TO. up via fJ.OV.

, I;ipwv 'Iwavvov, u),a1T(i, /l€;

, Nat, KUPt€, au albae; on <.ptAw oe. iloitLaLV€ TU npo{3aTCl. /lOV.

I;i/J0JV 'Iwuvvov, <.ptA€te; ue;

· KUPL€, 1UivTU au owae;, au )'LVwOKEte; on <.ptAW O€.

· BOaK€ TU Tlpo{3aTu /lOV.

Procitaj poznati dogadaj iscjeljenja covjeka suhe ruke u Mk 3,1-6. Potrazi i prebroji licne zamjenice 3. lica i odredi padez, rod i broj,

Ostala znacenja zamjenica aUToe; (isti i sam)

26. AUToe;, aun], aUTO ne mora samo oznacivatt licnu zamjenicu 3.lica, vee irna i neka drug a znacenja.

ainoe; a aTiOOTOAOe;

Sadrzaj razgovora vjerojatno si vee pogodio. Pronadi i odredi sve zamjenice,

U ovom izrazu aUToe; stoji uz imenicu i slaze se s njom u rodu, broju i padezu.

Nerna uz sebe clan, pa da li je prema tome u atributivnom Hi predikativnom polozaju? Sjeti se pridjeva i pokaznih zamjenica.

Ima nesto zanimljivo u vezi s ovim razgovorom. Za glagol .Jiubiti" ovdje stoje dva grcka glagola:

<.pLA€W oznacava ljubav i naklonost prijatelja

(vyaTluw - oznacava ljubav koja trait najbolje cak i za svoje neprijatelje. Obicno se tom rijeci iskazuje Bozja ljubay prema covjeku, i krscanska pozrtvovna ljubav.

Isus zapocinje razgovor pitajuci Petra da li ga ljubi (u)'a.1Tq.e; fJ.€) ... Petar odgovara da ga voli (ipLAW), on je Isusov prijatelj. Isus nastavlja sa svojtm prvim pitanjem, ponovno pitajuci Petra da liga ljubi (u)'arrq.c;), ali Petar p~nov~ no odgovara da ga voli (ipLAW). Sada Isus miienja svoje pitanje, zeli znati da li ga Petar voli (!,{JLA€ie; p€) u ovom smislu da mu je prQat:lj. Upravo ovo dva -. tri put ponavljano pitanje ialosti Petra (r. 17), pa kaze da Isus mora znati

kako ga on voli (ipLAW). ". .

Od hs. prijevoda samo Carnic i Duda-Fucak pokazuju razliku u znacenju tih dvaju glagola.

27. U ovom predikativnom polozaju zamjenica aUToe; znaci "sam" (glavom, osobno) u smislu naglasivanja - "sam apostol".

Odatle dolazi smisao auto- u rijecima automobil, autor itd. U tom znacenju zamjenica (zapravo sad i nema ulogu zamjenice) moze stajati i iza imenice koju naglasuje , ali nikad nema uz sebe clan. Npr, ),p£i<.p€te; Tfl €KKAT/aiq. aurii.

Prevedi recenicu,

28. U atributivnom polozaju zamjenica mink znaci .Jsti". Opet ce se slagati s imenicom, ali sad ce uz sebe imati clan. Npr.

o cirri»; av{}pwrroe; €X€t rrw aUTrw XapCLV.

Prevedi i ovu recenicu.

Usp, latinsku uzrecicu Similis simili gaudet.

29. Koji od sljedecih izraza znaci .Jsti otac"?

1. aim)e; 0 1TUT77P

2. (; aurae; 1TaTTJP

3. (; 1TariJp aurae;

24. Vjezba supstitucije . ,. v

Prevedi ovu recenicu i mijenjaj licne zamjenice s popisa u odgovarajuci padez.

o K.OU/lOC; au ),wwaK€t iJ/liic;, on au ),tlJWaK€t ainbi:

(; «oouo; au rrWrEV€L 17ptV.

30. Dakle, i ovdje je vazno razlikovan atributivni i predikativni polozaj, Upamti, polozaj clana uglavnorn odlucuje 0 tome.

Kako se aUToe; prevodi u Otk 21,3, a kako u I Kor 12,6.

aun? E)'W au

Kao sto smo vee spomenuli zamjenice cesto naglasavaju, pojacavaju znacenje teksta, Evo nekoliko ocitih primjera iz Novog zavjeta, gdje zamjenice nijansiraju ono sto bi nam mozda moglo promaci paznji:

Lk 22,58 Kat au €~ airtiau €l;

Iv 4,2 'IT/oove; aUTO, aUK. E{3a1Tn~€lJ UAA oi j1a{}1/rai (sam Isus nije krstio, nego njegovi ucenici}

Iv 3,10 au €i 0 OWUUK.aAOC; ... xai.: OU )'tlJWOK€te;;

Isusov odgovor na Nikodemovo pitanje moze biti isto tako i uzvik kao i pitanje, kad pocinie s naglasenim au. To Isusovo "euaenje" lijepo prenosi prijevod Duda-Fucak;

"Ti si ucitelj u Izraelu, pa to da ne razumifes?"

25. Zbog semitskog utjecaja, opca je karakteristika stila u Novom za~jetu cesta upotreba licne zamjenice 3.lica u kosim padezima (genitiv, d~tiv, ~kuzatlV). ~arkovo i Ivanovo evandelje upravo obiluju sa aurov, sto se i smatraJedmm.od SemltlZ~~ njihova stila, Uzrni Novi zavjet (grcki, razurnije se) pa listaj :vandelJa po Marku 111 Ivanu i uocit ces cestu upotrebu tih zamjenica, posebno u muskom rodu,

70

8. LEKCIJA

__________________________ ~8.~L=EKCIJA ~7~1

31. Molitvu .Dce nas" (Mt 6,9-13) primijeni na sebe tako 5tO ces tamo gdje stoji zamjenica 1. lica mnozine staviti zamjenicu 1. lica jednine.

34. Napisi genitive jednine i mnozine od svih zamjenica koje smo dosad ucili,

<> (:0 c=~~

W d~~·~~

G~ 0~ '""'0'

ODGOIIOFINOST NEDISCIPllNA NEUSPJESI

32. Poznata recenica s Propovijedi na Gori glasi: €'Yw [) € A€rW buiu.

Zasto se u ovoj recenici upotrebljava licna zamjenica €rw kad je znacenje "ja" vee ukljuceno u glagolu A€'YW?

33. Do sada smo obradili tri vrste zamjenica - pokazne , odnosne i Ilene. Gramaticki, zajednicka im je crt a bila da su im se oblici mijenjali po 0- i A-deklinaciji, pa je to gradivo bilo ponavljanje i utvrdivanje vee obradenog u imenica i pridjeva.

Odredi padez, rod, broj i znacenje kod sljedecih zamjenica: aVT17, €jJ.oi, i}jJ.Wll, aVTiI, bui», ooo, OU, a, 4J, aotbu, 0, TOVTOVC:;, aUToL, T!jJ.€i,c;

35. Evo dva primjera iz Novog zavjeta, gdje se u svakom retku nalaze na okupu i pokazna i odnosna i licna zamjenica. To su Iv 9,19 i 1 Iv 1,5, pa pronadi i odredi te zamjenice.

DRUSTVENA KONJUGACIJA

36. Ina kraju vracamo se na pocetak lekcije. Odredi zamjenice u tekstu.

0 0 a v i e K €
A. b v a l c K l'
a V T rj V e a W
v a 0 0 i T T V
T 0 U V c 17 a W
a {) 0 e a L v T
i 17 c a jJ. 7} T V
c l 0 0 v a a a Na ovoj krizaljci nalaze se sve ove pokazne, odnosne i licne zamjenice s donjeg popisa, Pronadi ih (u osam mogucih smjerova) i precrtaj. Kad ih sve precrtas, iz preostalih polja mozes sloziti rijec koja znaci .Jstina" (usp. Iv 14,6).

Pokazne: obro«, €K€L-VO,€K€iva, toina

Licne: aVTO, vjJ.iie;, aiJTrj, €')'W, oirrai«, av, aUTc!-, rl/.J.ii~, aVTWV

Odnosne: ou, ale, ol«, r/c;, if ,-

72

gLEKCIJA

73

Ova kategorija pokazuje "odnos" radnje prema njezinu nosiocu "subjektu" recenice (Dukat, str. 97). Kod aktiva naglasak je na sarnoj radnji, dok je kod medija subjekt vise ukljucen i intimnije povezan s radnjom (vrsi je sebi, za sebe ili na sebi), a kod pasiva subjekt "trpi" radnju.

Ponovi sto smo 0 toj kategoriji naucili u 2. lekciji u 18. clanku i ilustriraj razliku izmedu sve tri glagolske vrste na nekom primjeru (na nasem jeziku, naravno).

9. LEKCIJA

2. U nasern 'jeziku nema posebnih oblika za medij, ali se znacenje medija moze drugacije izraziti, Pojam vrsenja radnje na sarnom sebi moze se izreci povratnim glagolima, npr. perern se (sebe).

U grckorn za to postoji poseban glagolski oblik AOVOpat, za razliku od aktiva AOVW.

U grckom su kod prezenta oblici za medij i pasiv isti (mediopasivni), pa se, prerna tome, sarno po kontekstu moze zakljuciti da li je u odredenorn slucaju posrijedi medij iIi pasiv. To znaci da se AovOpat moze prevesti i "perem se" i "pran sam", tj. netko me pere.

Pasiv se u grckom upotrebljava cesce od medija, pa se takvi oblici obicno prevode pasivom, osim u slucajevima gdje kontekst iIi karakter glagolske radnje usmjeruje prema mediju.

Na primjeru poznatog glagola otf)uaKw / OtoaaKopat pokazi prijevodom razliku izrnedu medija i pasiva.

CILJEVI:

1. nauciti tvorbu medija i pasiva prezenta

2. definirati i objasniti sve tri glagolske vrste na primjerima

3. uociti razliku izmedu medija i pasiva

4. prepoznavati te oblike u tekstu

5. sluziti se tabelama kao modelima

6. prevoditi jednostavne recenice i biblijske retke s tim oblicima

7. ispravno prevoditi deponentne glagole

8. upoznati znacenje nekih prijedloga,

PREZENT: MEDIJ I PASIV

Tvorba medija i pas iva

3. Dosad si vidio sarno oblik za 1. lice jednine. Ostale ces potraziti na tabeli br. na primjeru glagola 1TWT€VW. Po tom modelu primijeni iste oblike na glagol OOUA€VW.

TEKST:

1 Kor 16,19

'Aa1Tu~ovrat upac: at €KKAr/OiaL n'ic: 'Aaiac:.

da1TU~€Tat vpac: €V KUpi4J 1TOAAa 'AKvAac: Kat OpiaKa auv Tij KaT' O[KOV aiJ7wv

€KKA17aic;t. '

4. Odvoji od zavrsetaka za prezent medij/ pasiv tematski vokal. Koji su to nastavci? Pogledaj tabelu br. 2.

Mt 21,5

... '10 au b ~aOLA€vc: aou €Px€rai aOL ...

5. Mozes li sad zakljuciti kakva je formula za medij/pasiv prezent indikativ?

Ako ne mozes sam sastaviti formulu, tabela br. 3 vee sadrzi popis svih tvorbi glagolskih oblika .

Prepisi forrnulu za prezent indikativ M/P.

Otk 22,7

... Kat ioalY epxopaL mxv.

Procitaj naglas ove retke u kojima se nalaze dva glagola u razlicitim oblicima prezenta medija i pasiva.

6. U kojim su licima jednine iii mnozine sljedeci glagoli:

AeyOJ1€{)a eXE7ai

UK OV€O{)€ 1Tatf) €VII

~A€nOVTat

L Opet se krecemo u drustvu "obicnih" glagola koje smo zapoceli u 2. lekciji.

Dosad smo naucili glagolske oblike za prezent aktiv indikativ,

U ovoj lekciji podrobnije cemo se upustiti u kategoriju glagolske vrste iIi stanja.

Na nase znanje 0 aktivu nadovezat cemo medij i pasiv u prezentu indikativu.

7. Pokazi razliku aktiva, medija i pasiva na glagolu naw €vw. Napisi oblike za

3. lice jednine i ispravno prevedi svako stanje.

niubetx» = odgajam, poducavam

74

8LEKC._IJ:_A _

8LEKCIJA

75

8. U Jakovljevoj poslanici 4,3 jedan se glagol pojavljuje dva puta, jedanput u aktivu a drugi put u M/P. Koji je to glagol?

Nadi ga i potrazi znacenje u rjecniku.

epXOj1aL (l1rol<.piVoj1aL 'YivOj1aL

dolazirn odgovaram postajern

Izvedenica je od imenice mrAayxva = drab, unutrasnji organi covjeka (srce, pluca, jetra, crijeva).

Grci su smatrali da su ti organi srediste najdubljih osiecaja, posebno gnjeva, tjeskobe, straha, a cak i ljubavi. Tako je s te osnove potekao u kasnijem grckom jezicnom razvoju i glagol an·Aarxvis·oJ1U1.

Prema tome time se ne izrazava obicna sucut ili sazaljenje vee osiecai koji pokrece covjeka iz najvecih dubina njegova bica. To je najsnainija grcka rijec za osjecai sazaljenja.

U Novom zavjetu ta se rijec poiavliuje samo u sinoptickim evandeljima i, osim tri slucaja 1.4 pricama, uvijek se odnosi na samog Isusa.

Koja su to stania Ijudskog zivota pokrenula Isusovo srce? rna, to je duhalma izgubljenost mnostva .- ljudi su kao ovee bez pastira (Mt 9,36.37.38). Nije se ljutio na njih nego ih je zalio, smatrao ilt je zetvom koja ceka da se sakupi za Boga.

Drugo, Isus je bio dimut gladu i boli u ljudi. Nije ih on gledao kao smetnju nego kao ljude kojima on mora pomoci.

Trece, Isus je bio dirnut tugom drugih. Nije bio ravnodusan, tuga udovice bila je i njegova tuga (Lk 7,13).

Isusova je velicina lezala 14 tome sto je bio voljan da ude u Ijudsku situaciju i njezinom gorcinom bio je ganut do takvog sazaljenja koie ga je iz dubine njegova bica primoravalo da pomogne i iscijeli.

Ali ono sto je najzanimijivije u vezi s ovom riieci jest da je za Grke bilo nepojmliivo da hi se ta rijec mogla primiieniti na nesto bozansko.

Stoici, najveci mislioci onog vremena. smatrali su da je naibitnija i vrhunska osobina Boga anwJeia x: ravnodusnost, neosjetliivost 11. smislu nesposobnosti za osjecanja. Ako Bog mote osjecati ialost ili radost u odnosu na ono sto se desava covjeku, to bi znacilo da covjek mate utjecati na Boga, da covjek u tom slucaju ima vlast nad Bogom. Ali nitko ne mote biti veci od Boga, prema tome Bog ne mote imati nikakva osjecanja. Bozanstvo koje bi se moglo nad nekim sazaliti bilo je za niih nepojmljivo.

Ali krscanski mislioci, kao Klement iz Aleksandrije, drugacije su shvacali Boga. On je smatrao da ie sama bit krscanskog pojmovanja Boga u tome da ie On dobrovolino izabrao da osjeca za ljude i s njima.

Grckom pojmovnom svijetu ovakvo shvacanje Boga doslo je kao neko novo otkrivenje.

Maida za nas nije nista neobicno i posebno znati da ie Bog liubav, ali dobra se podsjetiti u kakvoj se misaonoj okolini rodilo to otkrivenje U osobi Isusa Krista, koji je cesto osiecao duboko sazaljenje za ljude.

9. Koji su od ovih glagola u M/P? 1 . {3AE11n

2. \{Ju~ta.aaTl

3. 0.1<. O!JojJ.€V

4. €x0Vat

5. a'YOpa~ €TaL

6. MOI);a~

10. Napisi u sva lica jednine i mnozine recenicu:

On salje i poslan je. saljem i poslan sam itd.)

Glagol je l1EjJ.1TW '" slati, poslati

11, U 1 Kor 6,7 i g takoder nalazimo dva glagola, 3. svaki u dvije glagolske vrste.

U 7. retku stoje u pasivu, au 8. u aktivu, Koji su to glagoli?

Potrazi ih, ustanovi sto znace i usporedi kako su novozavjetni prijevodi izrazili

ovu razliku u glagolskoj vrsti, Pogledaj prijevode Karadzic, (Stvamost) i

Duda-Fucak.

Deponentni

12, Postoje glagoli koji imaju aktivno znacenje, ali im je oblik medijalni, pasivni iIi rnediopasivni. Njihov se aktivni oblik u razvoju izgubio. To su tZ1I. deponentni glagoli, a prevodimo ih kao da imaju aktivni oblik.

Tu spadaju cesto upotrebljavani glagoli:

o vvaj1at mogu

Iz citanke s prve dvije stranice potrazi ove deponentne glagole i odredi u kojem su lieu i broju (zasad u prezentu).

B. Prevedi te glagole iz citanke. Neka te pasivni oblik ne zbuni.zapamti: to su sve deponentni glagoli.

14. Prevedi:

Dolazimo i gledamo ovog brata, Postajemo dobri Ijudi.

Za mali predah, a u vezi s deponentnim glagolima mozemo spomenuti jedan glagol koji 14 sebi nosi .meku vrstu revolucije na podrucju misli" (citiram iz William Barclay, New Testament Words, SCM Press, London, 1964). To je glagol a1TAaYXlJi~oJ1aL = suosjeeatf. biti po!'renut saialjenjem, samiloscu.

76

9LEKCLJA

PRIJEDLOZI

€i"A uA

(pravac kretanja)

15. Prevedi sljedece recenice:

1. 0 A(YYO" fitBaaK€Tat ev TV €KKAT/ai~. (P)

2. rrWT€VOVaLV €L" TOV KVPWV Kat aw~OvmL. (P)

3. <.pvMaa€Tat (mo TOU «oouo». (M)

4. KPLVOp€~a vrrO.Tou Kvpiov. (P)

U svakoj od ovih recenica postoje prijedlozi - to su male rijeci koje stoje ispred imenica (s clanorn u ovim primjerima).

Prijedlog ev vee smo spominjali u 5. lekciji u 7. clanku, Kao sto ev zahtijeva dopunu u dativu, drugi prijedlozi idu i uz ostale padeze, kao sto vidis iz gomjih recenica, Njihovo ees znacenje ustanoviti u rjecniku, a i tabela na iducoj stranici moze ti pomoci da dobijes pregled znacenja koja se najcesce pojavljuju u Novom zavjetu,

[ffi]

-~~J ~I!,"'J

u kucu

16. U prethodnoj vjezbi imali smo recenicu:

KPLvop€l'}a V1TO ToD KVpLOV.

Nasao si da prijedlog (mo znaci .Jspod" ili "od", ovisno 0 padezu imenice uz koju stoji.

Kad stoji s genitivom, onda obicno imenica oznacuje vrsioca radnje koja je izrazena u pasivu. Tako je i glasio prijevod ove recenice: Sudeni smo od Gospodina. Da je glagol u aktivu, vrsilac bi radnje bio u nominativu, tj. Gospodin nas sudi,

Pretvori ovu recenicu iz pasiva u aktiv (Pazi da lice i broj glagola odgovara novom subjektu).

1TPO Til" OLKia"

pred kucom

17. Pretvori ovu recenicu iz aktiva u pasiv:

o KVPW" aW~€L TOV fiOUAOV.

18. Pretvori ove recenice iz pasiva u aktiv uz prijevod:

1. abtai aieKKAT/aiaL aWSOVTaL V1TO ToD tt€OV a1TO TOU ~avciTov.

2. €-yw aw~opat V1T' am-ou Kat fi tBaaKOpat (M) T0 AO')'Y aiJToiJ.

Napomena: Dativ u 2. recenici (T0 AO')'y) prevedi instrumentalom jer je to instrumentalni dativ (izrazava sredstvo).

b eK ToD ovpavov epxop€VO" onaj koji dolazi iz neba

19. Vjezba supstitucije

Glagol iz ove recenice treba zamijeniti odgovarajucim oblikom glagola s popisa.

n€p1T€TaL imo ToD KVpLOV. (a4w, ~A€1TW, ')'LvwaKw)

9LEKCI.JA

77

(mjesto)

od mene

miaaL ai ')'vva'lK €" oin: €poi sve zene samnom

ffilJ [E]J

~~ BIIII;) _.~~ B,

Prijedlozi

A = akuzativ D = dativ

I

1Tpb" Tilv oucla» ka kuci

G = genitiv L = lokativ

instrumental

fi La T71" oil< ia" kroz kucu

78

9LEKCIJA

________________________ 9_.L_E_K_C_I.J_A 79

. ,A

Em

na,LpoL

U drugom primjeru, da li je glagol TraW EVO/.l€1'fa u mediju ili u pasivu? 1 edna rijec u tekstu ce te jasno uputiti u ispravan odgovor. Koja? (Vidi 16. clanak)

E1T i Trw ol" la» po kuci

U1TO Trw oLK la» pod kucom

A sad malo ponavljanja 0"

22. 11. poglavlje poslanice Rimljanima velicanstveno zavrsava ovim rijecima: on E~ a&rov Iwi Ot' aVTOV wi El<; aVTOV TO. 1T(Wra aim.}; 17 o6~a ...

Upotreba prijedloga nagovjescuje da je Bog izvor, posrednik i cilj svega.

Nadi te prijedloge i prevedi tekst (TO. ttaura == sve)

nape: TrW oucia» uz kucu

23. Odredi vrijerne, nacin, vrstu, lice, broj, rjecnicki oblik i znacenje kod sljedecih glagola:

epxovraL, UKOVETE, AVEU{}E, rivT/, €'YEiPOVTat, Q.Afop€l'la, aW~EraL, €XH, Q.rroKpivTI

24. Odredi glagole u M/P iz tekstova na pocetku lekcije.

25. Za pojasnjenje osnovnih znacenja prijedloga evo joil jednog slikovitog prikaza: Geometrijski raspored grckih prijedloga (Iz Bruce M. Metzger, Lexical Aids for Students of New Testament Greek). Prijedloge cije znacenje ne mozes otkriti ovim prikazom potrazi u rjecniku,

PETo. TWV aV{}pW1TWV €I; 'IEpovuaM.u s ljudima u Jeruzalemu

Ilustracije iz E. C. Colwell, A Beginner's Reader - Grammar for New Testament Greek, Harper &Row, New York, 1965)

20. Neki od spomenutih prijedloga imaju drugo znacenje, ako stoje s nekim dru-

gim padezom, Npr. ouiA = zbog .uETaA = poslije

U1TOG = odG (s glagolom u pasivu vrsilac (agens) radnje)

15 aYTl 3 16 rrpo G

17 ordcrw G

6 TIPC),; A -----~

U rjecniku nadi znacenje ovih prijedloga:

Navedi i padeze s kojima stoje.

av«; auri; «ara, 1TEpi, V1T€P

10 nITO G

----';lo

21. Evo dvije novozavjetne recenice. Prevedi ih,

Rim 10,10 Kapoiq. maTEVETQ,t Ei<; Suauoobon» Geometrijski raspored grckih prijedloga

1 Kor 11,32 uno K vpiov naw Ev0J.tE{}a

Napomena: Kapoiq. = instrumentalni dativ. Pasiv mUTEVETaL ovdje se moze bezlicno prevesti, tj. 3.liee glagola u aktivu + rjecca "se".

Vidi odgovor na 15. clanak, 1. recenica.

80

81

---------------------------------------------------------

10. LEKCIJA

1. Kao sto smo vee spomenuli u 2. lekciji 17. clanku, kategorija nacina oznacuje da Ii se sa stanovista govornika radnja stvarno dogada, zamislja, zeli iii zapovijeda.

Indikativ oznacuje stvamo dogadanje radnje i upotrebljava se uvijek kad nema razloga koristiti neki drugi nacin.

Imperativ izrazava zapovijed iIi zabranu.

Oba nacina postoje i u nasem jeziku, pa zato u sljedecim recenicama oznaci koji su glagoli u indikativu a koji u imperativu:

1. On ide po ulici.

2. Dodi ovamo!

3. Pazite na vrijeme!

4. Koji brat govori?

10. LEKCIJA

Imperativ

CIUEVI:

1. nauciti tvorbu imperativa i infinitiva prezenta aktiva i M/P

2. koristiti tabele i primjere kao modele za samostalnu tvorbu

3. prepoznavati te oblike u tekstu

4. razlikovati imperativ od indikativa

S. prevoditi jednostavne recenice i biblijske retke s tim oblicima

6. nauciti jos jednu negaciju. .

2. V grckom smo jeziku dosad naucili glagolske oblike za prezent indikativ aktiv, medij i pasiv.

Pogledajmo kako ce, za razliku od indikativa, izgledati oblici za imperativ. Uzmi tabelu br. 1 gdje imas sve oblike od glagola 'lfWT€VW. Menu nacinima potrazi prezentski imperativ i prepisi sve oblike za aktiv. Za koja su lica ti oblici?

3. Odvoji zavrsetke od osnove 'lfWT€V-. Primijeni ih na glagol A€'YW.

4. Dakle, vidjeli smo kako se tvori prezentski vodi?

aktiv, A kako se pre·

PREZENT: IMPERATIV I INFINITIV

= govori!

= neka govori

Af'Y€T€ govorite!

AeY€TWaaV :=: neka govore

TEKST:

Mt 4,10

TOr€ A€"t€t aUT4J a 'hJUoVI; Ll'Ifa'Y€, aaTa~d.

Od glagola 'YW(:'mKw napisi imperativ i prevedi,

Lk 8,48-54

8IYYdT'I'}p,7} 'lftanc: aov aeUWK€V at. 'lfOP€vOV til; €iprlV'I'}v ...

Mrl ..po{3ov, J1oVOV'lfiaT€V€ ...

J1f1 K Aai€T€ ...

fI 'lfail;, ih€tp€·

Iv 21 ,3.22

A€'Y€t aUTo[I; L2ip.wv fl€TPOl;° tma'Yw aAtdJ€tV. . ,

A€'YEt aUTcfJ a 'I'I'}uOVI;° eav (iVTOV {HAW J1€V€W eWI;epXOJ1at, ti noo; ae; au J10L

aKoMv~€t.

Procitaj naglas ove retke, a uskoro ces u njima moci prepoznati oblike [mperativa

i infinitiva. . .

V prosloj smo se lekciji bavili kategorijom glagolskog stanja a u OVO] Je na raspo-

redu kategorija nacina, a sve to u jednom glagolskom vremenu, prezentu.

5. Sad se mozemo vratiti poznatoj Isusovoj izreci iz nase citanke koju smo vee susreli kod odnosnih zamjenica.

OC: eX€L wm (iKOV€W o..KOV€TW.

Pronadi imperativ u toj recenici i prevedi gao

6. Prevedi ove izraze:

VCi! Gledajte!

Neka ima Neka slusaju

7. Usporedi oblike za 2. lice mnozine kod indikativa i imperativa:

Indikativ Imperativ

€XW exoJ1€v

€X€tC: €x€t

Sto primjecujes?

Ex€T€ fXfrWaalJ

82

10. LEKCIJA

10. LEKCIJA

83

----------

imate

Prerna tome, ispred imperativa koji izrazava zabranu Hi opomenu negacija ce

glasiti . (dopunil)

Pretvori prethodnu recenicu u imperativnu uz odgovarajuci prijevod,

8. Prema tome, kako se oblik €X€T€ moze prevesti? Dvojako, ovisno 0 kojem se nacinu radi,

imajte!

Kontekst odreduje da Ii se radi 0 zapovijedi ili ne. Kako ce se prevesti glagol 6x€T€ u sljedecem retku:

B. Pretvori zapovijedi iz clanka br. 10 u zabrane.

Mt 6,8

oUJ€V 0 (J€oe;' wv XP€iav eX€Tf. zna Bog koju potrebu

14. Iz tabele br. 1 prepisi oblike za imperativ mediopasiv, Kao i kod indikativa oblici se za prezentski imperativ nece razlikovati u mediju i pasivu,

9. U nekim slucajevima kontekst nije uvijek tako jasan da hi se znalo da li je

posrijedi indikativ Hi imperativ. Zbog toga i postoje razlike u prijevodirna.

Npr, Iv 5,39 epavvG..T€ ras; 'Ypa;.pa.e;.

Napomena: epavvuw = istrazivati, ispitivati

a u nastavku nalazis zbog toga sto je doslo do sazimanja krajnjeg samoglasnika

osnove i tematskog vokala, a + e :: a

epaVVaT€ riu; 'Ypa;.pue;,

Karadzicev prijevod: Pregledajte pisma ".

Zagoda, Biblija [Stvamost),

Carnic, Duda-Fucak: Vi istrazujete pisma

Odluci da li u grckom tekstu oblik ovog glagola odgovara:

1, obama pnjevodima

2, Karadzicevu prijevodu

3. Bibliji (Stvarnost] Hi Carnicevu prijevodu

15. Odvoji zavrsetke od osnove 1TW7flr, Primijeni ih na glagol A€'YW.

Hi. Oblike za imperativ MjP najcesce ceil vidjeti kod deponentnih glagola koji nemaju oblike za aktiv iako imaju znacenje aktiva,

Kako bi rekao .Dodi!" s glagolom epxol..!aL.

17. Napisi sve imperative prezenta MjP za glagole: -yivo!..lat

(L7TOK.pivo!..lat

18. Citanka: Na 290. stranici L odlomak nalazimo tri imperativa od dva poznata glagola.

Pronadi ih i odredi.

1) aKov.€rw 4) eX€TWUaV

2) A€-y€ 5) (JA€1T€

3) 'YiVWUK€7f

19. Vjezba supstitucije.

'YiVWUKE 10V (J€ov. epxov rrpoc: 70V (}€('JIJ.

Zamijeni: kroza sva lica imperativa, a zatim isto ucini s glagolom liOVAeVW.

10. Prevedi ove glagole:

11. Kod imperativa 3. lica subjekt se izrazava u nominativu. Npr. AeyeTw (; Kvpwe; = Neka Gospod govori,

Prevedi sljedece recenice:

1) rrw7€V€TC ... , 0 dvtfpwrroe;.

2) cl.Iwv£rwuav at liOVAot.

3) A€'Y€TW roic a.v(Jpwrrote; 0 tf€oe;.

4) €X€TWUaV liovAove; ai K.VPWt.

20. U poznatoj molitvi "Oce nas" odmah na pocetku (Mt 6,9.10) nalazimo cetiri imperativa, Pronadi ih i prepisi, a prepoznat ces ih po tipicnom,

21. U Mt 6,19-20 nalazis jedan glagol sa svrhom zabrane i zapovijedi. Koji je to glagol, prepisi ga i potrazi znacenje u rjecniku.

22.U Mt 7,1 opet stoji jedna zabrana da se nesto trajno ne cini, Sto?

12. Kako se na grckom kaze .me"?

Dosad smo naucili negaciju au, koja se upotrebljavala ispred glagola u lndikativu.

Npr. Iv 3,11

riW uaprooia» flj.lWV ou Aa!..l(3Q.vere. svjedocanstvo nase ne primate.

Postoji jos jedna negacija - !..IrI, a ona se upotrebljava kod drugih nacina glagola.

23. Upotrebom prezentskog imperativa izricemo zabranu kojom se posebno zeli naglasili da se prestane nesto ciniti sto se vee pocelo ciniti. Npr. Iv 6,20:

'E 'Yw €i4it, !..Iii <po{J€iu(Je.

Prevedi ove rijeci koje Isus upucuje ucenicima za vrijerne bure na jezeru. Nepoznatu rijec tpa(3ovjJ.at potrazi u rjecniku,

24. Prevedi zabranu iz Otk 5,5. Prepisi je i potrazi znacenje glagola u rjecniku,

84

10. LEKCIJA

10. LEKCIJA

85

Imperativ glagola .biti"

Predahnimo malo ...

U kakvom se svijetu rodilo krscanstvo?

Bilo je to povijesno razdoblje helenizma koje je zapocelo s ujedinjenjem grckih driava nakon osvajanja Aleksandra Velikog u 3. st. pro Kr.

Vojtech Zamarovsky, u knjizi Grcko cudo (Zagreb, Skolska knjiga, 1978), ovako navodi osobitosti toga doba: "S kulturnog stajaliita, helenizam je bio sinteza grcke i istocnih kultura, grcke religije i istocnih religija, razvijanie dvaju suprotnih principa, individualizma i kozmopolitizma. Helenom se nazivao svaki obrazovani co vjek koji je govorio grckim jezikom, zajednickim kulturnim jezikom tog vremena. "

Stvarao se novi pojam

jednog sviieta (oil< OVIl€V1)) univerzalne kulture

opceg (KOLlJr?) ljudskog roda.

Kakav je bio dun tog vremena koji je prethodio pojavi Krista i Novog zavjeta?

Promjene koje su se zbile u grckom svijetu nakon makedonskih osvajanja: potakle su pitanja temeljito razlicita od onih koja su postavljali Platon i Anstotel. Citiramo ponovno Zamarovskog: .Koga je uzbudivalo savrseno ustroistvo svemira kad se ovaj svijet grcio u kaosu?

Htjeli SU, prije svega, znati kaleva smisla ima njihov iivot kad se on toliko promijenio. "

Bilo je to doba neizvjesnosti, ocekivanja mira, teznie za osobnim spasenjem i oslobodenjem od tiranije sudbine i zvijezda.

o istoj temi kate kniiga A. G. Hamman, Svagdasnji zivot prvih krscana (Zagreb, .Sviietla tocka ", 1983) sljedece: str. 87.

"Covjek osjeca na sebi jaram sudbine. Aristotelov Bog ne mari za sviiet, Bag stoga ne oslobada nego podvrgava univerzalnom determinizmu. Orijentalne religije nude bogove spasitelje. A ljudskim ocekivaniima upravljen je odgovor Klementa Aleksandrijskog jednom valentinovcu: .Dd tih moci, od te borbe medu mocnima, oslobada nas Gospodin i daje nam mir, dosao je na nasu zemlju da nam ga donese. "

Diskursi sljedecih lekcija uvest ce nas u svijet nekih helenistickih filozofa i religija.

Kako su oni zamisljali srecu i koji su put do nje birali? Vratimo se sada gramatici .

25. Koliko imperativa ima u 1 SoI5,16-22?

26. Imperativ glagola "biti" glasi:

La~L ::; budi!

eot:a = neka bude

ear€ = budite!

eorcooa» = neka budu

Kao sto smo vee spomenuli, medu tabelama naci ees pregled svih oblika glagola "biti" na jednoj stranici, a to ce ti olaksati svladavanje ovog vaznog glagola, Napisi ove recenice na grckom:

Budi dobar! Budite pravedni!

21. Evo dvaju novozavjetnih primjera s imperativom glagola "biti". Upotpuni prijevod:

Dj 2,14

Mk 5,34

roirro vllLV 'Yvwarov eorc». ___ poznato __

;:a~L iJrtfl<;.

__ zdrava!

28. U Novom zavjetu uopce se imperativ 2.lica mnozine ear€ ne pojavljuje, nego se, umjesto toga, upotrebljavaju oblici ea€a~€ (to je buduce vrijeme glagola "biti") i 'YilJ€a~€.

Upotpuni prijevode ovih redaka:

Mt 5,48 "Ea€att€ ouv VIl€;;<; rfA€WL, ___ dakle _ savrseni,

29. Poznavanje imperativa moze nam u neku ruku pomoci u razumijevanju poslanice Efezanima. U prva tri poglavlja imperativ se pojavljuje sarno jedanput (2,11) jer pisac u pocetku stavlja naglasak na Bozju milost i njezinu ulogu u Bozjem sveopcem naumu spasenja i koristi indikativ u izricanju tog stvarnog bozanskog stava prema ljudima. Za razliku od toga zavrsna tri poglavlja poslanice (4-6) sadrze 38 imperativa koji upucuju na disciplinirani zivot koji proistjece iz Bozje milosti zacrtane u prvim poglavljima, Pronadi i odredi nekoliko od tih imperativa 1.1 4,25.26; 5,1.2; 5,15; 5,18.

Mt 24,4

Mt 6,5

'Yiv€(J~€ etouso: ___ spremni!

OUK eawtt€ ~<; ot irrroKpLrai. ____ kao licernjeri!

Infinitiv

4) 'Yivov

5) rLlJc.J,JaK 01l€V

6) ~krr€attwaav

7) 1TLaT€1JW

8) iLKoverw

9) €PX€att€

31. U ovoj smo lekciji presli vee dosta gradiva, ali mozemo nauciti i prezentski infinltiv, sto nece biti tesko. Isto kao i u nasem jeziku, ni grcki infinitiv ne mijenja oblik po licima.

Nabroj nekoliko infinitiva na nasem jeziku.

32. Kao sto je u nasem jeziku tipican za infinitiv nastavak -ti, u grckom je tipican nastavak:

30. Koji su od ovih oblika u imperativu:

1) eon»

2) €arw

3) M€r€

_____________________ lO~.=LEK(_~I_JA _

87

86

10. LEKCIJA

-€tV za aktiv,

-ai}at za M/P

Evo jos jednog pnmjera. U Novom zavjetu cesto se upotrebljava prijedlog eic: s infinitivom da bi se izrazila neka svrha, pa se zato ta konstrukcija prevodi namjernom recenicom,

Npr. u Rim 8,29 imamo recenicu:

eic; ro eloo: aino» nocnorocov ell ·ITOAA.O[C: QJj{A<poic:

da bude on prvorodenac menu rnnogom bracom

Zato se pri prevodenju moraju uvijek gledati infinitivi u kontekstu cijele recenice ili cak okolnih recenica, pogotovu kad irnaju uza se prijedlog i clan.

Dopuni prijevod ovoga re tka lz Mk 4,6

ow. TO Mil €Xew pi~av.

__ .. korijena.

Npr. A.€rHIl, A.€'yeai}at

Ipak, s time jos nismo zavrsili jer ovi oblici vrijede sarno za prezent.

U nasem jeziku svaki glagol ima samo jedan infinitiv, ali u grckom jeziku gotovo svako vrijeme moze imati svoj infinitiv, a isto tako i vrste, No, nemoj se odmah preplasiti, jer mi cemo samo uciti one koji se cesto upotrebljavaju u Novom zavjetu. U tabeli br. 1 pronadi i prepisi prezentske infinitive aktiva i M/P za glagol 1Hwrevw.

33. Koji su od ovih glagolskih oblika u infinitivu:

1) 1I.€'Y€tC; 3) €X€LV 5) Q.KOVWi}€

2) '!JeAOVGi 4) A.€'YH 6) ~Abrw'!Jat

42. Kao sto pokazuje i prethodni primjer u Rim 8,29 u vezi s upotrebom infinitiva u recenici treba jos spornenuti jedno. Subjekt infinitiva, tj. lice koje vrsi radnju izrazenu infinitivom obicno stoji u akuzativu (aiJroll == on). To se redovito zbiva u izricnim recenicama, Npr.

,,/iVwUK€re rOI) '!J€OV A.€"!HV.

znate da Bog govori

Koja je rijec subjekt infinitiva u ovoj recenici?

o ab€A<p0C; AIYEl 'lew al''!JpurTrOV aKOV€W Pokusaj prevesti tu recenicu.

34. Prevedi recenice:

1) l'f€A.OVOt A.ap.~av€tV rav a'Ywv M'Yov.

2) oi vi.ot 70[; I(VPWV i}€AOVaW a;WU€tV.

35. Napisi prezentske infinitive aktiva i M/P za sljedece glagole: €XW, owam(,w, '!JeAw

36. Infinitlv glagola "biti" glasi: €[vat Prevedi recenicu:

37. Po eemu 6es lako prepoznati infinitiv aktiv i M/P?

43. Prevedi ove glagolske oblike:

1) 1ivWUK€

2) A.€'Yerw

3) "Aap.{3av€rwuav

4) aKOV€W

5) Exer€

6) f...ap.{3dv€L

7) €.oxeal'fat

38. Pronadi i prepisi infinitive u ovim recima iz Novog zavjeta: Mt 11,14

Mk 4,33 Otk 10,4 Fil 1,29 Lk 11 ,8.

Odredi kojim glagolima pripadaju ovi infinitivi.

39. Sto si primijetio u posljednjern novozavjetnom primjeru Lk 11,8 da stoji ispred infinitiva?

40. Citanka: Na 289, stranici 6. odlomak stoji jedna rijec koju cemo prevesti innnitovom "krstiti", Koja je to rijec?

44. Pronadi i odredi imperative i infinitive iz teksta na pocetku lekcije. Pazi, posljednja rijec u Iv 21,22 takoder je imperativ zbog sazimanja samoglasnika e + e == et, npr. '/TOt€ + e = noiec.

41. Infinitiv moze sluziti kao glagolska imenica - on ima neka svojstva glagola (vrijeme, stanje), a opet i neka svojstva imenica (clan, prijedlog).

Kad se uz infinitiv nalazi j¢{S i prijedlog i clan (kao u Lk 11,8), tada se taj infinitiv prevodi zavisnom recenicom, ovisno 0 znacenju prijedloga. U nasern primjeru prevest cemo uzrocnom recenicom jer prijedlog filii s akuzativom znaci .zbog". Vim proslu lekciju br. 20.

Prema tome prijevod Lk 11,8 bi glasio:

o tiL ro elsa: <pi)I,()lJ ainoD zato sto je prijatelj njegov

recenica)

45. Znas li kako se grcki kaze .zdravo!"?

Xaip€ i Xaipew

To su upravo oblici koje smo naucili u ovoj lekciji. Od kojeg glagola? Pronadi ga u rjecniku,

Evo nekih novozavjetnih tekstova gdje ces naci taj pozdrav: Mt 26,49; 27,29; Lk 1,28; Mt 28,9, Dj 23,26, Jak 1,1. Otvori ta mjesta da upoznas kontekst pozdra-

va. .

88

11. LEKCIJA

89

3. Prepisi formulu za futur aktiv i medij s tabele br. 3 (tvorba glagolskih oblika).

Medij i pasiv kod futura nemaju istl oblik kao sto je bilo kod prezenta. Zasad cerno uciti sarno medij, a pasiv cerno ostaviti za kasnije. A u vezi s kategorijom nacina, futur nema ni imperativ ni konjunktiv, Kao sto kaze Zdeslav Dukat u svojoj gramatici (str, 155): "Htijenje i ocekivanje, zapovijed i zabrana po sebi se odnose na buduce radnje, a futur ionako pokazuje buducnost."

4. Prepisi eijelu konjugaeiju (sva lica jednine i mnozine) za futur aktiv i medij s tabele br. 1 i dodaj prijevod uz svaki oblik,

11. LEKCIJA

5. Koji je karakteristicni znak za futur?

CILJEVI:

I. nauciti tvorbu futura (indikativ, aktiv i medij)

2. jasno razlikovati tvorbu prezenta i futura

3. prepoznati fonetske promjene pri spoju zavrsnih suglasnika (llSll1IOIVe i sigme kod

futura

4. iskoristiti tabele kao modele za samostalnu tvorbu

5. prepoznavati oblike likvidnog iii kontraktnog futura

6. prepoznavati oblike futura u tekstu

7. prevoditi jednostavne recenice u buducem vremenu

8. nauciti oblike futura glagola "biti" i nekih deponentnih i "nepravilnih" glagola

6. Napisi futur aktiv i medij od glagola bOVA€VW.

7. Prevedi ovu recenicu:

a aO€A.pOc; Kat oi viol aVTov aKovaOVOt 1'* .pwv* Toii i)€ov.

Napomena: glagol aKOvw moze imati objekt u genitivu.

8. Koji su od sljedecih oblika u futuru:

1) 1Taw €vaop.€i)a 4) ~1}Tria€T€

7) (3A€1T€L

2) a'Ya1T17a€TaL 5) AaAiJaw

8) b OVA€VaOVat

3) 1TWT€VrI 6) a'Ya1T(lw 9) €X€tC;

TEllCST:

Iv 16,l3-14

arav be €Ai)n €K€WO<:, TO ttveiua T* aA1}i)€iac;, 08m17a€L UJ.lac; EV Tn aA1}i)€i{L luiarr ou 'Yap AaA17a€t Q..p' €aVTOV, an' oaa aKOVa€L AaAila€L, Kat. To' epxop.€va ava1"Y€A€L VP.LV. €K€ivo<: €p.e bo~cia€L, on €K TOU €p.ou A17P.iJI€Tat Kat Q.va1"Y€A€L bui»,

U ovim recima ima nekoliko glagola u futuru koje ces na kraju lekcije moci prepoznati, ali je zasad dovoljno ove retke samo jasno procitati,

Napomena: Glagoli cija osnova svrsava na a, 13, 0 (verba vocalia) pri tvorbi futura produzuju taj zavrsni samoglasnik u 1} ili W ispred a. Usporedi 2) i 6).

-aw--1}aw

-€W--1}aw

-OW--·waw

1. Vracamo se kategoriji vremena u glagola. S obzirom na vrijeme dogadanja radnje, postoje tri osnovna vremena: radnja se iIi vee dogodila, ili se sad dogada, ili ce se dogoditi u buducnosti. Zato u glagola razlikujemo proslo, sadasnje i buduce vrijeme , Oznaci u ovih glagola u nasem jeziku da li se nalaze u proslorn, sadasnjem ili buducem vremenu: vjerujem, isao sam, povjerovao sam, gledah, vjerovat cu, gledam, dodoh, ici cu.

9. Karakteristicni znak za futur a moze se spojiti sa zavrsnim suglasnikom osnove u jedan novi glas. To se dogada u glagola cija osnova zavrsava na eksplozivne iIi zatvorne suglasnike (verba muta) prema ovoj formuli asimilacije:

1. 1T, (3,.p + a = iJI 2. K, 'Y, X + a = ~ 3. T, 0, i) + a = a

(suglasnik osnove gubi se ispred a)

Primjeri:

1. (3A€1TW - (3A€iJlW

2. a:yw - a~w

Ti se glagoli dalje konjugiraju iIi sprezu is to kao nurreix».

Pronadi sljedece glagole u rjecniku i napisi njihovo znacenje: I'paiJIw, 0 tW~w, ipelooucu: Pazi, ovo nisu leksicki oblici! (rjecnicki)

2. Usporedi oblike grckog glagola u sadasnjem vremenu (prezentu) i buducem (futuro):

10. Napisi 3.1. jednine i mnozine futura aktiva i medija od glagola (3A€7rW, OtWKW i 1TEii)W.

aKOVW 1TWT€V€LC;

O,KOVaW 1TLaT€Va€tC;

11. Sprezi glagol 'YP/J;.pw u futuru aktivu, a glagol al'w u futuru mediju.

Kakvu razliku primjecujes?

90

11. LEKCIJA

II. LEKCIJA

91

12. Kako se na grckom kaze "pisat cerno"?

23. Futur jednog deponentnog glagola glasi 'Y€vi}oojJaL Koji je to glagol? Pornoci ce ti tabela "nepravilnih" oblika br. 9. Vidi ~r. 94.

13. Prevedi ovu recenicu:

on aKOVO€L rou a:yiov A01'OV Kat mOT€Ua€t TC;; KVPL4J, o aO€AipOe; €~€t TI?V ~wrlV rrw aubvuw.

Potpitanje u svrhu ponavljanja: Koliko u ovoj recenici ima pridjeva i u kojem su polozaju?

24. U deponentnog glagola epxojJ.aL koji se takoder cesto upotrebljava, futur nije tako jednostavno pogoditi jer je cijela osnova drugacija. Dakle, "doCi cu" bi na grckom glasilo: €AelJOo}J.at. Prevedi ovu recenicu: 0 «opu»; €A€VOerat OUV TOte; a'Y'Y€AOLe; ainoi:

15. Dopuni: Zbog spoja glasova __ i __ €XW u futuru glasi .

25. Koliko oblika futura nalazis u 1 Petrovoj poslanici 5,1 O? Prepisi ih i ustanovi prezentski (rjecnicki) oblik. I samo je trazenje po rjecniku dobra vjezba u snalazenju s grckirn glagolima.

14. Zbog cega postoji V; u futurskom obliku glagola 'Ypa..pw?

16. Evo novozavjetnog teksta (2 Sol 3,3) - prevedi gao Mozda ces se malo namuciti da "odgonetnes" glagole, ali oba stoje u rjecniku,

llwToe; oi eonv 0 Kupwe;, oe; aTYlpi~€L ujJa<: wi ipVM.~H a1TD Toil 1TOVf/POV.

26. Koliko oblika futura nalazis u Iv 14,26. Kako ti glagoli glase u prezentu? Potpitanje radi ponavljanja: Koliko vrsta zamjenica nalazis u tom jednorn retku?

~ ,

17. Prevedi ove glagole: 1) aK.ovlJ€L

4) maT€VO€L<:

2) 'ypaW€T€ 5) ~Aev;ovaL

3) €~ol1€V

6) oov).._€vaoJ1at

Ljudski iivot - kako se prozivi, osmisli ... kako da se postigne dusevni mir?

Takvim su se prakticnim pitanjima bavili helenisticki filozofi. Oni tete za tim da osiguraju srecu i samodovoljnost pojedincu, da ostane ravnodusan prerna vanjskim, objektivnim, dogadajima.

Cetiri su filozofske skole nudile odgovore ria ova eticka pitanja:

kinicka - Diogen

stoicka - Zenon

skepticka - Piron

hedonisticka - Epikur

U vee spomenutoj knjizi Svagdasnji zivot prvih krscana (str: 87) nalazimo sljedeci slikoviti prikaz tog filozofskog vrenja:

Glavni je grad tada poplavljen svakojakim filozofima, koji su dosli iz svih . krajeva Carstva. Marko Aurelije otvorio je Rim skolama i dao priliku univerzalne konfrontacije. S renomiranim misliocima mijesaju se filozofski cankolizi, tartatani i pelivani, cupavi i odrpani, dugobradi i s noktima kao u divljih zivotinia - po kazivanju Tacijana, koji se s njima druiio. Poslovicna je bila njihova necistoca, koja je, u mnogih nadomjestala filozofiju. Pomijesani sa svjetinom na raskrscima, ponasaju se kao pucki propovjednici, kao .iprosiacki redovnici antike ':

Upoznajmo se ovdje s nekim zanimljivostima u vezi s nekim njihovim ranijim predstavnicima i ucenjem (po knjizi V_ Zamarovsky, Grcko cudo str. 424-426).

Zanimljivo je kako je kinicka skola dobila ime. Njezin osnivac, Atenjanin Antisten (440-366. g.pr.Kr.}, 0 sebi je govorio da zivi kao pas. Pas se grcki kate KlJWV (gen. KUVD,), pa je, navodno, odatle potekao naziv za tu skolu. Antisten je srecu vidio u covjekovoj nezavisnosti ad drustva, u oslobadanju od suvisnih potreba. Umjetnost, znanost, domovina, obiteli bile su za nj samo "prazne rijeci".

Inace, tu je skolu proslavio Diogen iz Sinope (412.-323. g. pr. Kr.}. Kad je stigao u Atenu, tu mu se svidjelo, ali nije mogao naci stana. Zaputio se do

18. Napisi oblike futura aktiva ovih glagola (naravno u istom lieu i broju):

1) alf.OV€T€ 2) ~Abr€L, 3) €x€r€

4) 'Ypa,pOVOt 5) OOVAelJOJ1€V 6) OLWKH

19. Pretvori ove glagole u prezent:

ncubecoe« {)€pa1T€UOOVaL

(WO Moo}J. €V 'YpaV;€T€

20. Glagolima kao (3a1TTi~w, ow~w osnova, zapravo, zavrsava na -0, iako se to ne vidi na prezentskom obliku.

Kako ce onda ti glagoli glasiti u futuru?

21. Vjezba supstitucije

U Rim 6,14 pise: a}J.apTia 'Yap u}J.WI) au If.VPLe1)O€L, au 'Yap eOT€ U1TO.V0J101) aAAO ..

U1TO xapLv.

Potcrtanu rijec treba zamjenjivati istim oblicima glagola s popisa, O'OVA€VW, a'Yw, 1TaUi€vw,€XW, 1T€i{)W

22. Sljedeci novozavjetni tekst bit ce jos lakse prevesti - futuri su lako prepoznatljivi:

Ka-yw oe oOL Ahw on aV ei Ilerooc, Kal €1Tt TaVTV Til1TerpCf: OiKOOOjJ:ryow J10v 11/ I) € K If. Af/olav, If. al1TVAat Q1j au au If. aTwxVaoVOtV aiJT17e;.

on ovdje nije veznik vee uvodi upravni govor, poput navodnih znakova,

92

11. LEKCIJA

11. LEKCIJA

93

hrama Majke bogova na Agori i ondje mislio prespavati. Uza zid je opazio bacvu, koja mu se toliko svidjela da se u njoj nastanio. Proglasio se filozofom koji je odlucio zivjeti poput barbarina iii psa. Atenjani su bili navikli cuti raznorazne senzacije [Djela 17,21). Ali, Diogen je bio kadar sa manje rijeci reci vise nego bilo tko drugi. Kad su ga ljudi upitali zasto danju hoda okolo s upaljenom svjetiljkom, odgovorio je: .Trazim covjeka!" Kad se jednom grijao na suncu, prisao mu je Aleksandar Makedonski i rekao: .Zatraii od mene sto god zelisl" Zatrazio je: "Makni mi se sa sunca!"

Bogovi su ga isto tako malo zanimali kao i vladari.

Kad ga je netko jednom pokusao izazvati pitanjem vjeruje li u bogove, od-

govorio je: .Pa kako drukcije kad vieruiem da si i niima odvratan!"

Lukijan ga je prikazao upravo klasicno:

Trgovac: .Ddakle si, prijatelju?" Diogen: .Ddasvud. "

Trgovac: .Kako to?"

Diogen: .Pred sobom vidis gradanina svijeta. " Trgovac: "Cime se bavis?"

Diogen: "fa sam oslobodilac covtecanstva, neprijatelj strasti, prorok istine i glasnik slobodne rijeci. "

A na pitanje kamo bi ga svojim ucenjem odveo odgovorio je: .Prije svega, rijesit cu te razmazenosti ... Prisilit cu te da spa vas na goloj zemlji, da pijei vodu i jedes bilo ito. Svoje ces bogatstvo baciti u more. Neces se brinuti za brak, ni za djecu ni za domovinu ... Napustit ces ocinski dom i iivjet ces u podrumu, u napustenu tornju iii u glinenoj bacvi. U naprtnjaci imat cei samo grah i ispisane svitke. Ako budes zivio takvim iivotom, smatrat ces se sretnijim od velikoga kralja ... Moras biti grub i drzak i kuditi kralja bas kao i druge ljude. Stida, smisla za pristojnost i umjerenost neces imati. Sposobnost da pocrvenis zauvijek ce nestati s tvog fica ... Pred ocima sviju radi ono sto drugi ne bi radio ni u potajil"

Takva je bila ta filozafija - ljudi su smatrali da mogu postici srecu ako zatome svoje ceinje i strasti, ako svoje potrebe ogranice na minimum, ako postanu ravnodusni prema cijelom drustvu, ubrajajuci tu i obitelji i djecu, ako prezru znanost i umjetnost, politiku, vjeru, civilizaciju ...

Grci su za to imali izraz a:rratJ€Ul (neosjetljivost).

Bilo sto da danas 0 tome mislimo, mnogi su to u ono doba vidieli kao alternativu.

Slicnu su ravnodusnost pokazivali i stoici i skeptici. No njili cemo predstaviti u jednoj od sljedecili lekcija ...

A sada nas opet ceka gramatika - futuro

Da vidimo kako izgleda taj futur u usporedbi s "obicnim":

rrWT€VW vjerujem moreixu»

}J..EVW ostajem }J..€VW

heipw ustajem €'y€pW

a'Y'Y€AAW = navjescujem an€AW

Sto zapazas kod tvorbe likvidnog futura?

vjerovat cu ostat cu ustat cu navjestit cu

28. Kod glagola }J..EVW -- kakva je razlika izrnedu prezentskog i futurskog oblika?

29. Dakle, u vezi s tvorbom likvidnog futura mozemo zakljuciti:

1. nemaju 0 (ispada medu samoglasnicima]

2. cirkumfleks na nastavku

3. promjena osnove kod nekih glagola (e-yeipw - €'Y€PW iii npr. otpada dupli zavrsni suglasnik cl'Y'YEAAW - a'Y'Y€Aw)

Konjugacija po licima ide dalje kao i kod "obicnog" futura, tj. dodaju se prirnarni A nastavci za aktiv, a primarni B za medij. Zbog stezanja iIi kontrakcije nakon ispadanja sigme (€ + 0 = ov i e + e = €L) doci ce do nekih promjena u samoglasnicima nastavaka. Umjesto samoglasnika imat cerno vise dvoglasnika:

aktiv medij

-w -ooua:
-etc -fl
-€t -€irm
-OVI1€V -ovl1€tJa
-€tr€ -€totJ€
-OVOt(v) -oiJvraL Napisi futur aktiv i medij za glagole I1€VW i heipw kroz sva lica jednine i mnozine,

30. Primijeni prvo i drugo pravilo tvorbe Iikvidnog futura na glagol K.pivw =

suditi. Kako glasi oblik za 3. lice jednine i 1. lice mnozine u aktivu?

31. Prevedi sljedece recenice:

1. e-yep€t f7l1iiS oi» ·IrwoiJ.

2. CtrroUr€A€L 0 via, roil av{}pwrrov roo; a'Y'Y€Aov<; avroiJ.

3. I1€V€Lr€ EV r4J {}€Q.

4. a {}eC)<; K.PLV€t rav «oouo» K.ai OWO€L rijv t/JvXiW 110V EV Tn €UXaTT/ 7)}J..Epq..

Futur .mepravtlnih "glagola

Likvidni iii kontraktni futur

32. Kao sto smo vee vidjeli kod futura deponentnih i likvidnih glagola, osnova se moze u konjugaciji mijenjati manje ili vise radikalno (od glasovnih promjena do razlicitih leksickih morferna). Zbog toga je cesto tesko zakljuciti rje cnicki (prezentski) oblik nekog oblika glagola u tekstu. Da bismo se u tome mogli lakse snaci,

27. Postoje glagoli koji tvore futur na drugaciji nacin. To su glagoli kojima osnova svrsava na tzv.likvidne i nazalne glasove A, o, 11, v (verba liquida).

94

11. LEKCIJA

11. LEKCIJA

95

a bez puno ucenja naparnet, uvodimo novu tabelu br. 9 na kojoj ce se nalaziti ti po tradiciji .mepravilni" glagoli u 1. lieu jednine i raznim vremenima, tj. tamo gdje se najvise ocituju te raznolikosti. Zasad ces, naravno, gledati sarno oblike za futur, te ces tako lako doci do rjecnickog oblika pod kojim su ti "nepravilni" glagoli i popisani. "Nepravilni" se glagoli cesto upotrebljavaju u Novom zavjetu, pa ti preporucujem da uzmes ovu tabelu kad god ne mozes odrediti neki glagolski oblik po pravilima ostalih tabela, ili kako si naucio, Neki su ti od tih glagola vee poznati, a neki nisu, Npr., pronadi glagol A€'YW i prepisi njegov oblik za futuro

Napomena: Na tabeli je ostavljeno slobodnog mjesta za dodavanje novih .nepravilnih" glagola kad ih susretnes.

39. Prevedi ovu recenicu, a zatim je pretvori u mnozinu: Bit ceil pravedan i svet.

40. Odredi vrijeme, nacin, vrstu, lice, broj i rjecnicki oblik i znacenje sljedecih glagola:

'YpaV;€t(;, €XOVUL, €'Y€POVIl€V, {3aAA€t(;, €A€VUOVTat, fOTl, UKOVUOVUL, ueueirai, OOVA€V€W.

41. Na 291. stranici 3. odlomak stoje tri glagola u futuru (razlicite tvorbe), Pronadi ih i odredi od kojeg su glagola.

33. Prevedi sljedece recenice:

1. €A€VUOVrat upt»; rbv oixo».

2. 'Y€rn1uearf€ oi Ilarfrrrai. avrov.

3. 'Yvwon rijv aAijrf€Lav.

4. Mill/! €rat rrw 0 o~av riic;{3aULA€iac;. 5 . .pa'Y0vrat rbv iunov,

6. bl/!oll€rfa aurov rrpaowrrov npi»; nooocmo».

42. Procitaj jos jedanput tekst s pocetka lekcije. Pronadi oblike u futuru i odredi od kojih su glagola.

43. Kod glagola OOVA€VW napisi oblik za 2. 1. jednine za sva vremena i stanja i nacine koje smo dosad ucili.

34. Koji su od ovih glagola u futuru:

1. €'Y€pov/.l€V

2. {3UAAOVOt

3. /.l€V€l

4. €'Y€Pw

5. Kpivw 6.' {3aA€f:r€ 7. €povm 8.Il€vel"€

35. Napisi prijevod glagola iz prethodnog clanka (ili kao sto smo ponekad zvali, tocke),

36. U 1 Kor 3,17 pise:

131 rtc tbu vao» rou rf€OV .prf€ip€t, .prf€P€l rourov a rfeac;.

U ovoj recenici jedan se glagol nalazi i u prezentskom i u futurskom obliku.

Koji je prezent, a koji je futur? Nadi znacenje u rjecniku.

Futur glagola "biti"

37. Ostaje nam jos da naucimo futur od glagola "biti". Buduci da se to vee nalazi u tabeli br. 5 zajedno sa svim ostalim oblicima tog glagola, prepisi sva lica jednine i mnozine za futur. Kao sto vidis, glagol "biti" u futuru je deponentan, nema oblika za aktiv, iako je to po znacenju.

38. Kako se kaze "bit ce" u jednini i mnozini?

U nasem jeziku za to lice nema razlike u obliku jednine i mnozine (kao i kod drugih glagola kad je rijec 0 futuru), ali u grckom ima.

96

12. LEKCIJA

97

Evo tih nastavaka:

Jednina

MiZ N c iIi 0 G 0<:

D L

A a iii v V0ili=N

0<:

Mnozina
MZ S
e<: a
wv wv
m(v) m(v)
a<: iIi c a
=n =n S (rod) (jJ

12. LEKCIJA

Prerna tim nastavcima odredi padeze imenica trece deklinacije iz Iv 1,14.

2. Kako smo vee spomenuli, ti se stalni nastavci stavljaju na osnovu koja moze svrsavati na suglasnike sto ih mozerno svrstati u nekoliko grupa.

Mozda se pitas: kako mozes odrediti osnovu kojoj onda pripajas te nastavke?

Osnovu cerno pouzdano ustanoviti ako uklonimo nastavak -0<: u genitivu jednine. Po tom pravilu odredi osnove imeniea trece deklinacije iz Iv 1,14 i potertaj zavrsni suglasnik. Da ne bi bilo zabune, od imenice aap~ genitiv jednine glasi aapl<o<: (K se s.nastavkom spojio u ~).

3. Ova imeniea 7i aap~ predstavlja imenice koje svrsavaju na K, "/ iii X (guturalni suglasnici)

CILJEVI:

1. svladati trecu (mjesovitu) deklinaciju imenica

2. uociti razlieite tipove te deklinaciie

3. prepoznavati oblike te deklinacije u tekstu

4. sluziti se paradigmama kao modelima

S. prevoditi recenice i biblijske retke s tim imenicama

b lfaTTJP 7i XaPL<:

- narp-o;

- xapLT-o<:

- osnove na p (likvidni suglasnici)

- osnova na T, 0, 11 [dentalni suglasnici)

Vracamo se imenicama, i opet cerno se kretati u kontekstu padeza (a ne lica kao u glagolal).

Dosad smo naucili dvije deklinacije kojih je osnova svrsavala na samoglasnike -a i -0, dok u vecine imenica trece deklinacije osnova svrsava na neki suglasnik (konsonant). Po vrsti tih zavrsnih suglasnika, postoje i razliciti tipovi te deklinacije.

U rjecniku uz nominativni oblik obicno stoji jos i genitivni nastavak, tako da se odmah vidi kojoj deklinaciji imenica pripada. Dakle, za trecu deklinaciju tipican je nastavak -0<: u genitivu jednine, dok je taj isti nastavak bio tipican za nominativ jednine O-deklinacije.

Kod kojih su padeza ove, trece, deklinacije nastavci isti kao i kod drugih deklinaeija (misli se na iste padeze)?

TEKST:

Iv 1,14

Kci 0 A.O,,/o<: aap~ f"/eVeTO Kai €aKrrVWaev €V ilj1LV, Kai €{}eaaaj1e{}a Tilv o6~av avTOv, oo~av w<: j1ovo,,/evov<: rrapa. naroo«, rrA~p7j<: XaPC70<: Kat aA7j11eia<:.

U ovom poznatom retku nalazimo imenice svih triju deklinacija. Mozes H ih prepoznati i svrstati po deklinacijama? Neke su ti imenice vee poznate, a one nepoznate pripadat ce novoj, trecoj deklinaciji. Mozda neces biti siguran u odredivanju imenica, jer pred vecinom njih nema clana, ali ce rjecnik tocno pokazati koje su to imenice.

4. Sad cerno ove nase tri imenice provesti kroza sve padeze jednine i mnozine da vidimo kakva je citava deklinacija. Medu tabelama (br. 10) nalaze se paradigme trece deklinaeije svrstane po osnovama, koje mozes iskoristiti kao modele za samostalnu tvorbu. Dakle , svaka od tih imenica pripada drugom tipu osnove, a nastavci su im, naravno, isti, Evo nasih primjera:

Jednina

1. Iako ima dosta raznolikosti u ovoj deklinaciji, postoji ipak nesto sto je stalno i tipicno, a to su nastavei. Oni su uvijek isti u svih tih razlicitih osnova. Najbolje je te nastavke odmah upamtiti jer su oni kljuc za svladavanje ove deklinacije, kao sto su nastavci odredenog dana bili kljuc za svladavanje 0- i A-deklinacije.

N iI aap~ 0 1fanlP iI xapL<:
G aapKo<: rraTPQ<: xapmx
D aapKi ttarp! xapm
A aapKa narepa xapLIJ
V aap~ rraT€p XaPL<:
Mnozina
N ai oaoee: Ot rraT€pe<: aL· xapLTec:
G aapKwv narepco» xaptTWV
D aap~i(v) rraTpaaL(o) xapwl(v)
A oapxo: nareoas; xapLTa<: 98

12. LEKCIJA

12. LEKCIJA

99

Uoci razliku u vokativu jednine od nominativa 0 rraT17P. V kojern padezu stoji imenica iJ aap~ u Iv 6,52?

Napisi dativ mnozine ad sljedecih imenica:

iI vu~ oaiwlJ

iI Aa,urrac; (A.aprraooc;) 1'o<.pwc:

5. Napisi dativ jednine, nominativ i akuzativ mnozine imenica:

iJ 1'VV17. "(vvaua)c; '" zena

1') VU~, VVK. n)c: = nee

~ EA.rrLc;, fA.rri.Oo<:; :=: nada

iI {}v,,(a1'17P, 1Jv1'a1'p()(;o: kcer

Cim imas oblik u genitivu, ostale padeze nije tesko odgonetnuti, jer se na osnovu slazu vee poznati nastavci,

9. Imenice trece (mjesovite) deklinacije ne mogu se okaraktenzirati pripadanjern jednom rodu (muskorn, zenskom ili srednjem), kao 8tO je slucaj u vecine imenica 0- i Adeklinacije. Ali, postoje dva tipa tih imenica koje su tipicno srednjeg roda, a osnova im zavrsava na ··!JaT i-a. Mnoge su od tih imenica vee poznate. Npr.

1) ')'vvaU<. ec 5) vv~i

2) xapm 6) rraw lcov

3) aaA1rtnOC; 7) AO')'OV('

4) €A:rr[/5a 8) I.(Jw1'oc;

TO nveinui, TOU nveiuaro« = duh

TO ,),€VOC;, TaU ')'EVOVC; rod

V paradigmama se nalazi citava deklinacija tih imenica. Neocekivani nastavci u ?enitivu jednine i u norninativu i akuzativu mnozine kod irnenice 1'0 'YEVOC; pojavljuJU se zato sto se sigma kao zavrsni suglasnik osnove gubi me au sarnoglasnicima, taka da se sarnoglasnici sazimlju (lE/JOVC; od iii umjesto ,),EV€aOC;, lEVl? umjesto ')'€vwa).

Po tim modelima dekliniraj irnenice TO ocoua i TO TEAoc:.

6. Odredi u kojern su padezu ove irnenice:

7. Jedan od tipova ave deklinacije irna osnOV11 koja zavrsava na ./J Hi ·/JT. Takve imenice nernaju -c 11 nominativu jednine vee im je karakteristican svrsetak na -wv, Npr. 0 A€0.)V, A€OVTO, ce lav

Ostali padezi stoje u paradigmama tabele br. 10. Po tom modelu dekliniraj kroza sve padeze jednine i mnozine imenicu

a apxwv, TOU apxovroc; =: vladar

W. U 1 Kor 12,27 nalazirno ovu recenicu: ''Y'jJ.elc; eote a 0.)/1 a XPWTOU Kat !JEA.l? EI<. JlEpOVC:.

Nadi imenice trece deklinacije i odredi kako glase u rjecnickom obliku da bi ih mogao potraziti u rjecniku.

8. Vee si, mozda, primijetio da se u dativu mnozine dogadaju glasovne prornjene prilikorn spajanja zavrsnog suglasnika osnove sa sigrnom u nastavku. 'fa nam je pojava vee poznata u glagola u tvorbi futura

~A€rrW / ~A€I/Iw OU;JI<.W / OtW~W 1T€[{}W / neiaco

Neste slicno postoji i u hs. jeziku pri tzv, jotovanju Hi jotaciji. To je glasovna promjena koja nastaje stapanjem suglasnika j s nekim drugim nepalatalnim suglasnikom ispred sebe (prema "Jezienom Savjetniku"). Npr. smrcu (smrtju). Usput receno, kao student grckog jezika mozes pogoditi zasto se ta glasovna promjena zove jotacija. Primjeri te pojave u trece deklinacije (za razliku od naseg jezika, to se stapanje u grckom odnosi na suglasnik sigma a ne j):

A sad predahnimo tako sto cemo se s gramatike prebaciti na vaznost razlikovanja znacenja nekih novozavjetnih rijeci.

U ovoj smo lekciji naucili dvije rijeci koje se obicno prevode sa "tfjelo ", a to su

aap~ aapl<. + in. aap~i
€ATlic; €A.Tll-O + at €A.rriat
Xaptc: XaptT + at xapwL
AEWV A€OVT + at Aeovat iI aa,p~ TO ocaua

Potrebno je razumjeti razliku u njihovu znacenju da bi se mogli ispravno tumaciti mnogi tekstovi u Novom zavjetu. Jedan od takvih primjera stoji u 1 Kor 15,44 iSO, gdje se poiavliuje rijec "tijelo ': Ako ih citamo samo u prijevodu, ti reci kao da su medusobno u suprotnosti, jer u jednom slucaju "tijelo" uskrsava, a u drugom ne mote bastiniti kraljevstvo Boije. Kao da 1 Kor 15,50 govori protiv uskrsnuca tijela.

Ali, ako tekst citamo na grckom, vidjet cemo da se u 44. retku pojavljuje rijec ocoua, a usa. riiec aap~. lake se obje mogu prevesti s "ttjelo ", teoloski rjecnici podrobno razgranicavaju njihova znacenje.

Rijec ocouo: oznacuje tijelo u pravom smislu, tj. nase tvarno, opipljivo postojanje koje ce jednog dana uskrsnuti.

Rijec a6.p~ znaci ljudskost, ali ne samo u smislu slabosti i prolaznosti nego i gresnosti. Zato bismo u nasem primieru aap~ I<.at olua umjesto tradicionalnog prijevoda "tijelo i krv" mogli, otprilike, po smislu prevesti: .Oresni coviek ne mote naslijediti kraljevstvo Bozje. "

Tako tumaci James A. Williams Jr. 14 svoioi Egzegetskoj metodici koju ces moci upoznati po zuvr:§etku svih ovih lekcija,

1TOtl.l:r,V nouiev t at = 1TOf.jlEGL

Ne mora uvijek doci do novog spoja, jer se neki zavrsni suglasnici gube pred sigmom (XaPLC: - xaptr + at := xapwL).

100

12. LEKCIJA

12. LEKCIJA

101

11. U vezi s time, kako tumacis rijec "tijelo" u 1 Kor 6,20 i Gal 5,17? Pogledaj koje se rijeci upotrebljavaju u grckorn tekstu.

U ovoj lekciji spomenuta je jos jedna rijec koja se po pojmovnom kontrastu cesto pojavljuje uz ove dvije rijeci - a to je rijec ro 1TV€Ul1a = duh.

U Rim 8,9 susrecemo jednostavnu recenicu: ul1€i.e; OE OUK €OrE €V oapKi ana €V nveiuurn; €L1T€P 1TV€Ul1a thou obcei €V ul1tv.

Dakle, kao kricani ne iivimo na razini tijela (gresne tjelesnosti) nego na razini duha. Ali kojeg duha? Mk 1,23 govori 0 covjeku (s necistim duhom] €V 1TV€Vl1an aKatfapr4J, dok Ivan Krstitelj u Mk 1,8 obecaje da ce Isus krstiti ljude €V nveiuan. a)'i~ (Svetim Duhom].

Apostol Pavao u navedenom tekstu naglasuie da Duh boravi u onima koji iive po Duhu, poput zraka koji nas okruzuje a i struji kroz nas (iz C. Story, Greek to Me New York, 1979. str. 147).

Vokalske osnove trece deklinacije

16. Nekoliko tipova trece deklinacije imaju osnove koje zavrsavaju na samoglasnike (vokale) ili diftonge.

To su osnove na

iJ mJ'Ate;, 1TOA€We; grad

v 0 ixtfve;, ixtfvoe; riba

€V a (3aOtA€Ve;, (3aoLAewe; kralj

U paradigmama ces naci primjer deklinacije tih triju imenica. Po uzoru na njih napisi deklinaciju ovih imenica s vokalskim osnovama:

iJ ovval1te;, Suvauec»; a ioxve;, ioxvoe;

a teoei«, tepee»;

sila jakost svecenik

12. Kod srednjeg roda akuzativ je opet jednak nominativu. Kako bi glasio akuzativ jednine i mnozine od imenica:

ro iJOwp, iJoaroe; voda

17. Odredi padez i broj ovih imenica: 1TOA€te;, 0 vval1€te;, nlorec;

ro ovol1a, ovol1aroe;

= ime

18. U kojem su padezu jednine iii mnozine ove imenice: )'vvau<oe;, 0 ovaueo»;

13. Deklinacija imenice 0 oWT11P, ocatiipo; (u paradigmama) slicna je deklinaciji o 1TaT11P, 1Tarpoe;, sarno bez -t p- u nekim padezima. Prema imenici 0 1Tarrip dekliniraj imenicu i! J.!fJTYlP, I1TJrpoe;, a prema imenici 0 OWT17P dekliniraj imenicu 0 xapaKTT7P, xapaKrijpoe;.

19. Koje su od sljedecih imenica u akuzativu:

14. Prevedi sljedece recenice:

1. aurae; vfJ.iie; (3a1Trio€t €V nveouar: a:yi4J Kat 1TVPi.

2. e-yw I1€V voan (3a1Tri~w ul1iie;.

Nepoznate rijeci potrazi u rjecniku.

aiwvt apxovra nioreoc

aVo poe; Xaptv rOV€Le;

15. U recenicama iz prethodnog clanka upoznajemo jednu vaznu ulogu dativa u recenici,

Dosad smo ga naucili kao padez indirektnog objekta, ali cesto on oznacuje instrument iii sredstvo kojim se vrsi radnja. Takav se dativ zove instrumentalni dativ, a stoji na pitanje s cimr, pa se i prevodi nasim instrumentalom.

U tom svojstvu uz dativ moze stajati prijedlog €V (kao u 1. recenici), ali stoji i bez prijedloga (kao u 2. recenici),

Dopuni prijevod iz Ef 2,8:

Ttl )'ap Xaptri eor€ aeocaoueuo: 0 tiL niarec»;

jer ste spaseni ~

. 20. Pokusajmo sada dopuniti prijevod jednog citavog dogadaja iz Novog zavjeta, 1Z Lk 7,11-16.

. Prevedene su samo one rijeci koje bi, mozda, morao dugo traziti po rjecniku jer ih nije tako lako .xlesifrirati". Ostale nepoznate rijeci mozes sam potraziti.

€1TOP€VtfTJ €ie; 1TOf...tv ... Kat Ovv€1Topd)ovro aur(jJ

(Isus) je krenuo pratili su

----

Ot l1atfl1rai aurov Kat DXAoe; 1ToMe;. irrnoe» rTl1TvA!I _____________ Priblizio se

rfJc; 1TOA€We;, Kat WOV €~€KofJ.i~€ro r€tfVT/KWe; fJ.ovo)'€vile;

________ bio je sahranjivan umrli _

vwe; rn fJ.l1rpt avrou ... Kat 0XAoe; rfJe; 1TOA€We; iKavoe;

iiv obv aVril. Kat... a Kvpwe; ... Et1T€vavril'

________________ reee

Mil K Aai€. Kat rrpoo€A.{)wv Tit/laro rfJe; oOpOV

_____ -- prisavsi uhvati _

102

l~. LEKCIJA

______________ ~12~. :::_LE~'KCI.JA

103

NwvioKE, OOt 'A.€'Yw, €'Y€p{}f/H. Kat Q.VEKQ.{}W€V 0 V€KPOe:

________ Ustani sjeo je _

Kat f1p~aTo 'A.a'A.fLv, Kat €OWKEV aUTOV Tn prrrpt aVTOV. __ poceo dao __ . __ . __ . __

EAa~Ev {j € <,Oo~o<; naotos:

Uhvati sve.

27. Dopuni prijevod ovoga retka iz Lk 23,46

Kat cpwvi{aac; <,OwvtI P€'Ya7v!/ a 'Ir)aove: elnev, nUTEp, __ povikavsi

€ie; X€ipac; oou rrapa7i{)TJ/laL 70 nveiuui uoo. ______ .predajem

Nep.ozn~te. ime.nice potrazi u rjecniku tako sto ces ih iz danog padeza pretvoriti :1 nominativ jednine (rjecnicki oblik), U ovom ces retku imati prilike primijeniti

instrumentalni dativ. •

Rijec ix{)ve; vjerojatno si cuo i prije nego sto si se upustio u ucenje grckog jezika (a pogledaj i naslovnu stranicu ovog udzbenikal]

Zasto? Ta rijec znaci .riba ': a crtez ribe bio je simbol ranog krscanstva. Zasto? Grcka riiec za .ribu" glasi IX8T:E, a ana sadrzi pocetna slova imena i bitnih osobina Onoga 0 koiemu je rano krscanstvo svjedocilo.

Vidi L Chevalier - A Gheerbrant, Rjecnik Simbola, (Zagreb, 1983) str. 558-559.

28. Dekliniraj kroza sve padeze jednine i mnozine:

TO a:yat'ti:lV DVO/la Time ces ponoviti i Ovdeklinaciju.

'Ir)aove;, XpwToe;, 8eov, Tioe;, L,(o,)'Ji)p Sve su ti ove rijeci vee poznate, zar ne?

29. U kojern padezu stoje ave imenice:

l. Kvpwe; 2. ix{}voe; 3. 130VAOC: 4. oaotu»; 5. aoEAcpoe;

21. Pripazimo na deklinaciju same rijeci ix{)()c;. U usporedbi s drugim imenicama vokalskih osnova (npr. 6 (3acn)o..dJ<; i i? ;rMue;), sto vidis da je drugacije kod deklinacije imenice 6 ix{)ve;? U paradigmama stoje sve tri imenice.

30. Usporedi O-deklinaciju s trecom deklinacijorn.

o deklinacija Treca deklinacija

N 0 aOEA<,Ooe; iI aap~

G ao EAtpOV caoto»:

D aiiEACP0 oao«i

A aOEAtpov aUPKa

Koji je nastavak isti, iako se ubraja u dva razlicita padeza?

22. Slog -EVe; u imenicama kao {3amAdJC; oznacuje .xmoga koji upravlja". NPL L;rrroc; + EVe; = i7T7T€lj<; (onaj koji upravlja konjern, konjanik) {3aat'A.Ei.a + EVe: = {3aOLA€v<; (onaj koji upravlja kraljevstvom) 'Ypap.pa+ EVe: == 'Ypal1J.1aT€lJe; (onaj koji upravlja slovom, knjizevnik) tEpav + Eve; =: leoei»: (onaj koji upravlja hramom, svecenik)

U Mt 23,34 nalazimo tri imenice - predstavnike svih trij,u deklinacija. Sve su u istom padezu, pa ih dovedi do rjecnickog oblika i potrazi znacenje u rjecniku (ako ga vee ne znas).

. 31. Potrazi imenice trece deklinacije u ovim citatima iz Novog zavjeta: Iv 6,52.

Mt 12,40. Lk 15,12. Mt 14,2. Mt 19,29. Lk 2,15

23. Sad smo presli sve tipove trece deklinacije - nekoliko razlicitih tipova osnova koje zavrsavaju na suglasnik i tri tipa osnova koje zavrsavaju na samoglasnik. Sto je svim tim tipovima zajednicko?

32. U kojern su padezu ove imenice:

1) oixlas; 2) aOEAl{)oVe; 3) ao€AI{)Ue: 4) ttarepo.

6) PfJl1aTOe; 7) 'YPf1JJ.paT€a 8) vevei 9) aWTf/pm

5) T€KVa 10) €Arrioae:

24. U kojim su padezima imenice u ovoj recenici:

(; ~am'A.Eue; €OWK€V Tilv rro'A.w TY rraTpi Tile; 'YvvaiK.oe:.

33. Vjezba supstitucije:

.Ef 2,8 Ttl 'Yap xapLTi fOTE oeaYOI1€VOL OLQ. nloreo»:

. I~~.ni~uv ii rr~aT~C; zamjenjivat cerno odgovaraiucim oblikom drugih imenica tog

tipa cije ces znacenje saznati u rjecniku, Evo tih irnenica:

iI iusurraou; iI 'Yvwme:

i? 0 vvapLe; ij {} Ai 1j,1Le:

i1 «plo«; f!rrp{*e;

~ad .bisrn.o uze.Ii u .obz~r i znacenje tih novih recenica koje dobivamo zamjenjivanjem rmenica, bilo bi doista mnogo nacina da se spasimo, zar ne?

25. Zacijelo ti je poznata rijec "etnologija".

U podrijetlu te rijeci dvije su grcke rijeci: 1'6 Mvoe; i 6 A.O'Yoe;. Imenica TO €{)voe; = narod pripada trecoj deklinaciji, a deklinira se kao TO vevo«, Napisi sve padeze jednine i mnozine te imenice.

26. Pretvori recenicu iz clanka br. 24 iz jednine u mnozinu, Glagolski oblik u mnozini glasit ce €OWKav.

104

12. LEKCIJA

105

34. Citanka:

Koliko imenica trece deklinacije prepoznajes vee na prvoj stranici citanke?

Popisi ih i odredi padeze.

35. Ovu cerno dugacku lekciju zavrsiti s vjezbom pridruzivanja koju smo vee susreli kod imenica i pridjeva 0- i A-deklinacije. Sad ce se ova vjezba postepeno prosirivati novim gradivom, tako da ce u lijevom stupcu biti pomijesane imenice svih triju deklinacija, dok ce desni stu pac jos sadrzavati pridjeve i zamjenice 0- i A-deklinacije kao i prije.

1. nveiuarc a) T(LVTTI
2. 1TOA.€Wr; b) €K€ivOLr;
3. aPXOVT€r; c) Sucala
4. 1TPOP7]T1]V d) €K€iv4J
5. oapKwv e) Bucolas;
6. lxt'1vr; f) €K€LVWV
7. D6~1]r; g) OVTOL
8. A.O'YoLr; h) KaMv
9. KapDic;L i) roinoi»:
10. xo.pLr; j) TavT1]r; 13. LEKCIJA

CIUEV!:

1. upoznati tvorbu pridjeva, zamjenica i brojeva trece deklinacije

2. prepoznavati ie oblike u tekstu

3. prevoditi recenice i biblijske retke s tim oblicima

4. koristiti se paradigmama kao modelima

TEKST:

Iv 20,15

A€-y€L ainfi 1 T/oovr; "'}'vvaL, rl K XaiHr;; riua ~'1]r€ir;;

Ef 6,18

Au!, 1TaO'l7r; rrpoo€vxflr; Kat Dei/O€Wr; 1TPIJO€VXOf.1€VOL €V 1Tavrt Katp0,J EV 1TVetJf.1aTL, Kat €ir; auro a'}'pv1TVOVVT€<:; ev rraoTi rrpOOKapT€pr;O€L Kai D€ryO€t 1T€Pt. ncurcov Twva:yiwv.

Procitaj ave retke naglas, a uskoro 6es saznati a cemu je rijec,

Ova ce lekcija biti utvrdivanje prosle lekcije na novorn materijalu. .Kostur" ostaje isti, a to su nastavci trece deklinacije koje cemo primjenjivati na nove rijeci (pridjeve, zamjenice i brojeve).

a) Upitna zamjenica

1. Najkraca je od njih i najlakse se pamti upitna zamjenica rir;, Ti (tko? sto? koji? koja? koje?). Prvi se oblik odnosi na muski i zenski rod, a drugi na srednji. Npr., kako bi preveo OVO pitanje:

tis: ecru: 0 G.O€A.r.po<: f.10V;

2. Na prvoj stranici citanke nalazi se jos jedno slicno pitanje. Pronadi ga, prepisi i prevedi,

106

J:l. LEKCIJA

13. LEKCLJA

107

3. Citava deklinacija upitne zamjeriice stoji u paradigmama tabele br. 11. Prepisi sve padeze i dodaj prijevod uza svaki oblik.

4. rtvt i!8WKEv 0 'I1700V\, TOV VEaViOKOV;

5. riuas; EA.a{3Ev 0 tpo{3oe;;

4. U Mt 22,42 stoji pitanje:

tiuo; Dick eetur;

b) Neodredena zamienica

5. Kako bi na grcki preveo ova dva pitanja:

Korne govori Gospod? Koga poznajete?

12. Upitna zamjenica obicno uvijek ima naglasak - akut. Kad je enkliticna (tj, bez naglaska), onda ta zarnjenica nije vise upitna vee neodredena sa znacenjern "netko, nesto, neki, neka, neko"), Npr.

einev ru; aim:~), Gy,Jpwrro\' ne; eLXEV 0150 vimJ\.

Rece netko neki imase .

Dovrsi prijevod do kraja,

Prevedi i ovo pitanje.

6. Upitna zamjenica moze stajati i uz imenicu poput pridjeva:

Lk 15,4 ric; av{)pwrroc; E~ v/lWV EXtOV .00 Koji covjek od vas imajuci ...

Mt 5,46 riuo: j1lO1'}OV iixErE; Kakvu placu imate?

Kako bi preveo: Kojeg je covjeka sin?

Kojem covjeku vjerujes?

] 3. U citanci na str. 289 triput se spommje neodredena zamjenica. Pronadi je prepisi, a s njom i irnenicu ako uz nju stoji.

H. Na drugoj stranici citanke nalazimo izraz: -yuvi( rtc. Prevedi gao U kojem je rodu neodredena zamjenica?

15. Prevedi recenicu:

'7. Vee smo spomenuli da ti znaci "sto",. Prevedi pitanje: ri Ae~fH (; {)foe;;

rl J1fpLj1VarE;

ri ue Af:Yf(\' a-yaJJov;

Prevedi ih uz pomoc rjecnika.

Mt 6,28 Lk 18,19

ttue« r6.w ¢apwaiwv EPXOVraL ...

Napornena: Ako su neodredene zamjenice zadrzale naglasak (akut ili gravis, ovisno 0 polozaju u recenici), on ce uvijek stajati na posljednjern slogu, dok je kod upitnih zarnjenica naglasak uvijek na prvorn slogu.

8. Ti moze znaciti i .zasto". Eva dva primjera iz Novog zavjeta:

16. Koja je od zamjenica ispravna 11 ovom kontekstu:

€i ( -ric; / rtc) {)€A.H orriaw j10U EA1~€iv ...

9. Pitanje koje cesto jedan drugome postavljamo: .Kako se zoves" ili .Kako ti je ime?" nalazi se na grckom ekvivalentu na prvoj stranici citanke. Pronadi ga i prepisi.

17. Koja je od zamjenica ispravna:

( tuia / rim. ) ~171'EtTE;

10. U tekstu, na pocetku Iekcije , u Uskrsnom evandelju, Isus Mariji postavlja dva pitanja.

Pokusaj ih prevesti.

-yvvaL = vokativ imenice r, -yuvi" -YUVatK(Jc;

18. Je Ii u ovim recima iz Lk 1. 5 gL zamjenica upitna ili neodredena: 4. redak,

8. 11.

11. U prosloj smo lekciji citali i prevodili citav jedan odlomak iz Lk 7,11-16. Evo nekoliko pitanja iz toga odlomka. Ta pitanja treba najprije da prevedes, a onda da das kratak odgovor na grckom prema tekstu,

Napomena: riil.JJ€V, ijil.JJov = proslo vrijerne od EPX0j1(U.

1. 110V fJAfJ€V 'h]Oove;;

2. riue: i)A.JJov oin: aur0;

3. ri cLrrev rtl j1rlrpL 0 'I17oove;;

19. Prevedi ove recenice iz Novog zavjeta:

Iv 12,34

rb; eon» obro: uin~ rovavJJpw7fOU;

Lk 10,38

'yuvr, 0 e tis; ovoj1an Mci.p{)a u7Teo €~aro (primila) aurov,

Kad vee govorimo 0 pridjevima, ima 14 grckom jedan pridjev koji nam zvuci poznato, barem 14 jednom znaceniu. To je pridjev

lOW<:, ioia, lowv

[kao sto vidis, pripada 0- i Asdeklinaciii, a ne trecoj. Rjecnik ce ti reci da mu znacenje glasi "vlastit, svoj", a cesto se pojavljuje 14 drustvu rijeci koje oznacuju neku vrstu pripadanja, i to intimnih veza kao ito su obiteljske [mui i zena 7x 14 Novom zavjetu]. U tom smislu Lowr:; preuzima ulogu posvojne zamjenice. Npr. na nadgrobnim spomenicima moglo se naci da je sin opisao oca s 0 Lowr:; narno. Uzgred budi receno, moderna rijec "idiot" potjece od klasicno grckog wtWTl7<:, sto je znacilo privatan, cudan, drugaciii (narav}, svoj.

Nas ovdje posebno zanima upotreba toga pridjeva bez popratne imenice na koju se odnosi. Takva nam je upotreba bliska, ier cesto za svoie najblize kazemo samo "moji", npr. .rnoram se moiima javiti", iii kad zena misli na muza kad kate "moj". Time se ne oznacuje samo bliskost toga odnosa, nego i emotivna povezanost.

Grcki papirusi {sjeti se sto je 0 njihovom otkricu 14 Egiptu 14 19. stoljecu bilo receno u Predgovoru a spominju se i u 1. lekciji] pokazuju da se 14 tom smislu oznacivania bliskih rodbinskih odnosa upotrebljavao i pridjev 0 Lowr:; [bez imenice].

Npr. oslovljavanja na pocetku pisma. Iz jednog pisma iz 94. po Kr. Gemellus pozdravlja svog necaka Epagathusa

'E 1Tal'at1':;:n TWt i[j i0J~ XaiPHV

Tako u tom svjetlu mozemo u Novom zavjetu tumaciti (iako to ne nalazimo ni ujednom hs. prijevodu] i iliwv u D/ 20,28?

... f]v neoienomoaro otClTOU a¥fJ.aTOC; TOU iliiov

Rijec je 0 crkvi koju je Bog stekao odr TOU ouiaro: TOU loiov(vlastitom, svojom krvi].

Da ie izraz TOU auiaroc TaD [0 ico zbunjivao vee pisare pri prepisivanju, dokazuju variiante [inacice} koje je pisar dodao da bi sebi taj izraz objasnio. Ima u Bog krv?

Tako i stoji u svim hs. prijevodima:

" ... da pasete Crkvu Bozju koiu stece svojom. "

Ali, ako uzmemo u obzir da LOWr:; bez popratne imenice mote oznacivati bliskost rodbinskih odnosa, U ovom tekstu necemo taj pridjev povezivati s prethodnom rijeci oluaro; [iako se medusobno slaiu u istom padeiu, pa to i prijevodi Cine), nego ce se tu razumijevati neizrecena rijec via, (sin).

Tada bi prijevod glasio:

" ... da pasete Crkvu Bozju koju stece krvlju Svoga (Sina}. "

Moguce je da su prvi kricani, da hi iskazali emotivnu i intimnu povezanost s Isusom, 0 Njemu govorili kao 0 I1Jwc; usporedno s (; al'a1T1?To<: = Ljublieni.

Ovaj prijedlog za tumacenje Dj 20,28 nalazimo u:

B.M Metzger, The Text of the New Testament, (Oxford University Press, 1968) str. 236.

108

13. LEKCIJA

Pridjevi trece deklinaciie

20. J~dna je od najcescih rijeci u Novom zavjetu pridjev mir:;, rruaa, 1Tew = say, svaki, svaka, sve.

Njihova se deklinacija nalazi u tabeli br. 1 L Idu li svi rodovi po istoj deklinaciji?

21. Pronadi i prepisi oblike toga pridjeva u ovim citatima iz Novog zavjeta:

Iv 2,10; Mt 5,15; Rim 8,28; Mt 19,29. Mozes odrediti padez, broj i rod.

22. Koji su padezi identicni u muskom i srednjem rodu?

23. U Iv 17,2 nalazimo ovu recenicu:

... €OWKa<: aVTcfi €~ovaiav rraa17<: aapKo<: ... dao si mu moe (nad) svakim tijelom

Analiziraj izraz rrcwf/<: aapKo<: i odredi u kojem su padezu, rodu i broju. Slazu li se medusobno? Zasto imaju razlicite nastavke?

24. Dakle, opet smo vidjeli da rijeci mogu biti sintakticki povezane , iako nemaju iste nastavke zbog razlicitosti u deklinaciji. Npr. koja od navedenih imenica odgovara po padezu, rodu i broju pridjevu niuuu:

ill1€par:; / '¥vvaiK ec / AOI'Ot

25. Spoji ove pridjeve s odgovarajucom od navedenih imenica:

1. tuum»; - '11..0,,0<: / rrarpor:;

2. 1f(iVTf<: - tivrJpwrro<: / <pwvai / ')VvaiK€r:; / aofr...<.pOI.

3. ttii; - AOI'O<: / rraTpo<:

4. rravra<: - rrvfVI1UTa / r...o'¥ov<: / narepos; / ,¥vvail<a<:

5. niioau - 1]11€paV / epl'ov / rEI< va / '¥vvalKa

26. Oblik rravra pruza raznolike mogucnosti analize. Kako se on moze tumaciti?

27. Kojim bi imenicama odgovarao oblik rrdvm:

1. nareoc 4. ep'¥ov

2. ovo].lara 5. rrv€vl1a

3. AO'¥OV 6. T€KVa

28. U Mt 9,35 pronadi oblike od pridjeva rrul:;, rruaa, rruv. Prepisi ih zajedno s imenicom na koju se odnose.

29. Dekliniraj kroza sve padeze jednine i mnozine uZ prijevod: rruc; av!Jpwrror:;

rraaa rror...tc;

rrav re,(.lIov

13. LEKCIJA

109

t:l LEKCI.JA

111

110

13. LEKCIJA

----

J.H. Moulton, A Grammar of New Testament Greek, Prolegomena, (3rd edition, T T Clark, 1908). str. 90.

o cwt'Jvrraroe; E[rrEv 0 Tivwv 1TOAirTle;; fla1TvAoe; EI1TEV' 8"varEipwv.

(; aVftV1TarOC; Et1TEV· r'EKva €xfte;; na1TVAO, EL1TEVo Kat 1TOA!\a bdL rav t'JEOV.

de; i5 E Ttl; rwv EK TOU i5i?!lOV E{3or)aEv AE'YWV 0 Kcna rilv nurtiu avrou rwv Xpwrc.av(ov AE'YEi TfKva €XHV.

(; (LV1HJ1TaTor:; eitteu- Llul ri l/lEV07J AE'YWV rii retcvo. EXEW;

fla1:vAor:; ,EL1TEVO EJEAEtr:; fJ.affEiv on au l/lEIJOO!lm ci\;\' aA1/{Ji! AE'YW; EV 1Taan E1TapXI4 Kat rrOAEt eioiu f..I.OV reuua Kara t'JEOV.

o av1'Jimaror:; E[1fElJ· eVELe;; f) tl AE'YHr:;;

na1TVAO(; Et1fEV· 'A1ro veormo; {JE0,J OOVAEVW Kat Q!)O€1TOrE €iJj(~AOLr:; Mvaa, aAA' elu: Xpwnavoc; Kat 1TAEOV rOVTOV nap' (;!l06 aKouam OUK #XELr:; 0 ovoe 'Yap !lE[~OIJ rovrov fl KaAAWv eon ri elnet» ue.

Iako sf U ovom jednostavnom tekstu, zacijelo mogao prepoznati i prevesti

mnoge rijeci, radi shvacanja cjeline, evo i prijevoda:

I napustivsi Karpa, prokonzul se okrenu Papilu s rijecima: .Jesi li ti vijecnik?" A on kate: "Gradanin sam, "

Prokonzul upita: "Gradanin cega?"

Papil rece: .Tiiatire."

Prokonzul rece: .Jmas li djece?"

Papil rece: .Da, mnogo, po Bogu. "

A jedan, netko od mnostva uzvikne rii v' n ' , , "kr '

ijecima: .iro svojot vjen scanskoj

kaze da ima djece. "

Prokonzul rece: "Za.'fto laies kad kaiei da imas djece?"

Papil rece: .Hoces li shvatiti da ne laiem nego da govorim istinu? U svakoj provinciji i gradu moja su djeca po Bogu. "

Prokonzul rece: .Hoces li zrtvovati? IIi sto kazes?"

Papil rece: "Od mladosti sluiim Bogu, i nikad nisam zrtvovao idolima, jer ja sam krscanin i vise od ovog nemas sto od mene cuti, niti ima ista vece iii plemenitije da ja kaiem. "

, T~kst dalje kate kako je nakon toga Papil bio objesen i mucen klijestima,

all nije izustio ni rijeci. '

30. Medu pridjeve trece deklinacije broje se i pridjevi kojirna osnova zavrsava na vi 13, Evo primjera cit ave deklinacije jednog od takvih pridjeva: TaXvc.; '" brz.

Jednina Mnozina
M Z S M Z S
N raxv<; raxeia raxv raxeir:; rUXEiaL raXEa
G rax€wc.; raXELar:; raxew\ raXEWV raXelWV raXf0JV
D raxer raxwf raxeL 'mXEat raXE!aLC; rUX€aL
A raxvv raXELaV raxv raxetr:; TU)(€ia.C; rax€a Pogledaj poblize deklinaciju zenskog roda. Na koju deklinaciju podsjecaju ti padezni nastavci? Na koje tipove trece deklinacije podsjecaju padezni nastavci muskeg

roda?

31. Po analogiji na raxvr:; dekliniraj i pridjev ~aM)r:;, {3a{J€tu, pailu 0= dub ok.

32. Pronadi pridjev trece deklinacije u Iv 4,11 i odredi ga.

33. Evo pridjeva 3, deklinacije u J ak 1,19 eorc: OE 1I(i'<; av{)p0.)1To<,; raxvr:; 13k TO illwvaut

{3paa ve; ei; ro AaArjom (3paa Vr.: eir:; oP'Y'riv.

Moci ces sve prevesti ako te upozorim da su iuwuoat i AaMoat. infinitivi (aorista) ad vee poznatih glagola.

Opet mali predah. Sliedeci tekst iz knjige The Acts of Christian Martyrs (Oxford Early Christian Texts, 1972) uvest ce nos u sviiet prvin krscanskih mucenika. Tijekom 2, stoljeca, zbog odbiiania da trtvuju idolima, obicno su ih izvodili pred sud. Tamo se nisu ustrucavali hrabro odgovarati muciteliima, cak dok su gledali kako njihovim vec osudenim drugovima klijestima kidaju kozu s tijela. Ovaj razgovor odviiao se u sudnici u Pergamu, u doba cara Marka Aureliia (prema Eusebiju, 161-180, po KY.), poito mucenik Kap1Tor:;, uzviknuvsi posljednje rijeci: Xpwnavoe; elul. vise nije mogao govoriti. Prokonzul se tada obratio Ha7TVA.Or:;-U,

(Ovaj smo odlomak razgovora odabrali zbog rijeci koje se pajavljuju u ovoj

Iekciji: pridjevi trece deklinacije, a i zamjenice]

34. Pridjevi koje cemo sad obraditi potpuno pripadaju trecoj deklinaciji. Prema tome, zen ski rod nece ici po A-deklinaciji, nego se nece, kao i inace u imenica trece ~eklinacije, razlikovati ~lmuskog roda. Zato ovi pridjevi imaju sarno dva zavrsetka, Je~a~ za rnuski i zenski rod, a drugi za srednji rod. Postoje dvije podgrupe takvih pridjeva:

Kat eaoas: tbv Kaprrov 0 av{Jvrra.Tot;; Errl. r;)IJ HamJAOI) ETpE1f€ro AE-yWV a!Jr4;' BOVAEVT17<: el;

o 0 E Af')lE'o I1ol\ir1/r:; eiui.

1. pridjevi s osnovama na -Ea- 2,

-oz-

Kao model osnova na -Ea- navodimo deklinaciju pridjeva aATlt'Ji}r:;, aATlt'Jir:; = istinit

112 13. LEKCIJA
Jednina Mnozina
M-Z S M-Z S
N aA171~h1<: Q.A17t)€<: CtA'f'{t)ei<: aAT/t)ij
G aAT/t)OVC: aAT/t)OVC; G.A1jt)WV UAT/t)WV
D aAT/t)ei: Q.A'f'{tfei UAYItfeoL UAT/t)fUi
A aA11tfi! aAT/t)ec; aA1?L~fic; aAfj{}i! Dakle, uz male varijacije zbog stezanja samoglasnika, jer -a- medu vokalima ispada, kod svih tih oblika pridjeva prepoznatljivi su nastavci trece deklinacije. Koji su padezi isti za sva tri roda?

Zar nisi ovaj pridjev vee vidio u navedenom razgovoru izmedu prokonzula i Papila? Pronadi ga i odredi,

35. Po analogiji na UA1]t)ryc:, fC; dekliniraj i pridjev (wtf€f.!'i7c:, e, == slab, bolestan.

36. Koja se od navedenih imenica slaze s pridjevom aA1]{}ilc; u rodu, broju i padezu:

oaoe-»; / natiip / av{}pwrroc; / I;wij<:

37. Koja od navedenih imenica na isti nacin odgovara pridjevu iWtfEVfC:; nueinu: / aapICE, / {t)voc; / fP"!ov

38. Vjezba pridruzivanja:

1. oaosa

2. av{)pwrrOL

3. narepa

4. nveiuu:

5. etfvovc;

a) rravroc;

b) (Wt)fVEic;

c) rraaav

d) npcorou

e) a"!wv

39. N1,l koji tip imenice trece deklinacije podsjecaju padezni nastavci pridjeva aA'r/tff]<:, ec, pogotovu u srednjem rodu?

40. Koja je jedina razlika izmedu muskeg i srednjeg roda u nominativu jednine kod toga pridjeva?

41. Prevedi ovu recenicu iz Novog zavjeta:

'h rap aap~ JAOV ·aA.1]tfij, Eonv [3pwmc:, K at. TO atl1a jAOV Uf...'r/tff], eon» noo«, Nepoznate imenice bit ce lako naci u rjecniku jer su sve u nominativu jednine.

42. Vjezba pridruzivanja:

Prilikom pridruzivanja odredi i padez, broj i rod.

4

5

EYLOGETE Zalivaljujte, Grcki natpis na bizantinskom kalupu za pripremanje liturgijskoga kruha, Znaci isto sto i euharistija.

v Ir:z~. "I~an" na jednoj kosturnici , tj. kamenoj skrinji gdje su se cuvale kosti pokojnika (1. st., otkriveno u okolini Jeruz alema)

Grcki natpis pronaden u bazilici sv. Stjepana u leruzalemu (bazilika je sagradena u 5. st., vise je puta srusena i ponovno sagradena): .Dve kosti, dragocjene kosti koje je na ovo mjesto donijela carica Eudokija, jesu kosti preslavnih mucenika ". Kallinika, Domina ... Tekle i drugih. Slava tim svecima."

6

7

Papyrus Bodmer VIII z 3. st. Sadrzi Pe trove poslanice (ovdje reproduciran svrsetak Prve i pocetak Druge). Martin ga je Bodmer iz Svicarske darovao papi Pavlu VI pa se sada nalazi u Vatikanskoj biblioteci,

}HCO~'CT€-
2 f-&fo BoH~o
3 Nor kAJ f5,,~pl-
4
5 ~~g~~(O~
6
7 ~ ~"'~
~ ~
8 r:~~41'"
9 ~ r.' ~rr('~
II\jT
10 YAAl--'lC'
11 ,_ ~~ 1 Tov Il\'WOE(W) 2 0E(~W) ([w( Tf)

Q

3 A Q

4 ]({'Q(,F) X(](iOTF) OWO()\' T11" bo(vAl])V 5 (lOU Ou(a)i,F("W' tllva firrci(rfV) (or

riil"(illlv), or Fba(tO) {}(V)J}(TOV) i\(vora)

6 xat 1lO<; i,Villl (~Ul(Vl)XUV <po (or q.Ol)- 7 v(w) XQlQ(WU) (or XQlO(Tql),

8 'A "l]v,

12 ~ 1)-1

~ 7~}_l,~ VI

o 1 2 3 4 5cm

tudeokrscanski prikaz "raja" s grafitima na stocnom zidu Martyriona u spilji navjestenia u Vazaretu. Prijevod grafita:

1) ISUSE KRISTE, (brojevi oznacuju crte umanjen oga originala)

2) SINE BOZH, DOm

3) GENOSU I ELPISOSU UPOMOC (tu dolazi jos

jedan zaziv)

4) OJAeI SLUGE ISUSOVE

5) I

6) SJET! SE

Slijede razlicita imena kao jasno prepoznatljivi potpisi. Vjerojatno su to imena graditelja koji su svoj posao okrunili vjeroispovijedu:

A.KYLLES (10), ELPIDIOS (12), ANTONIS '"

Valerijin natpis u .raju". Rekonstruirani tekst glasi u prijevodu:

MISLIM NA SVJETLO, GOSPODINE KRISTE, SPASI SVOJU SLUZBENICU VALERlJU!

SA STRAHOPOSTOV ANJEM SAM SLAVIO SMRT N ...

DAJ PALMU ONIMA KOJI SU UMRLI 'lA KRISTA!

AMEN.

13, LEKCIJA 113
L av8pa a) UA1)t'Jf)
2. XaPlTOC; b) rroAAoi
3, nicnu c) 1T(iu1)C:
4. ovoJ.1a d) tuurra
5, (JaatAELC; e) no» 43. Prevedi ove recenice:

1. Eire ovv Em9iETE lOtTe 1TiVETE eLTe n noieite naura eic: 86~av 8EOV nOLEtTE, 2, TO J.1€v 1TVeVpa 1Tpat'JvJ.!.ov i7 8 € uap~ aut'JEvi/c:,

3. i} uaotupia aA1)t'Jrk eon».

44. Druga podgrupa tih pridjeva trece deklinacije deklinira se poput imenica osnova na ·V·. Za primjer evo deklinacije pridjeva i1ppwv, i1ppov = lud.

Opet je jedina razlika izrnedu muskeg / zenskog roda i srednjeg roda u norni-

nativu jednine u duzini samoglasnika wi 0,
Jednina Mnozina
M/Z S M/Z s
N ffippwv ffippov a.ppovEe; "
cuppoua.
G a.ppolloe; ffippovoc; ffippavwv ffippavwv
D (ipPOVl ihpPOVL iuppoo: iupooo«
A Ibppova iupoo» ffippovae; Ibppova Pronadi oblike tog pridjeva u Lk 11,40, 12,20 i odredi im padeze. Vee po polozaju u recenici mozes pogoditi koji je to padez. Zatim prevedi ovu recenicu:

Mil 'YiVWt'JE ihppovEe;, aAAa oovlete ri eo-n. TO t'JEAI1IJ.a TOU Kvpiov,

9

Broj "jedan "

45. I na kraju ove lekcije , koja nam je zapravo bila ponavljanje i utvrdivanje trece deklinacije, upoznat cerno kako se na grckom kaze broj "jedan" i kako se deklinira. Ostale brojeve naci ces u tabeli br. 14.

M Z S

N ek; jedan J.1ia jedna €V
G Evae; jednoga J.11iie; jedne evoe;
D €vi jednome J.11{L jednoj €Vl.
A eva jednoga J.1iav jednu €V jedno jednoga jednome jedno

Kao sto vidis po paradigrnama, oblik za zenski rod ima sasvim drugaciju osnovu, a i deklinira se razlicito, tj. po A·deklinaciji.

Evo recenice koja povezuje upravo staro vee steceno gradivo s novim:

nUv7ec; 'Yap VJ.1eLe; ele; eore EV XpW70.

115

114

13. LEKCIJA

Zar to nije lako prevesti?

Pronadi oblike broja "jedan" u sljedecem citatu iz Novog zavjeta: 1 Kor 6,16

46. U Efezanima poslanici apostol Pavao navjescuje krscanima jedinstveno jedinstvo njihove vjere.

Pogledaj koliko se puta oblik broja "jedan" u sva tri roda pojavljuju u Ef 4,4-7:

"EIJ aWj1a Kat €IJ nveoua, Kaifw<; Kat €KA:r7{}7]Tf flJ j1Uf eAnifH Til<: KA17aewc;

Vj1WIJ.

eic K uoux; uia nions, flJ iJarrTWj1a, eic iff 0<; , Kat rraT1?P 1HiIJTWIJ, o €nL 1TCiIJTWIJ Kat 0 W" m:lIJTWIJ Kai €IJ ntuu» ...

Sve ees moci prevesti osim rijeci e« Ai/lJT/T€ = pozvani.

14. LEKCIJA

1. otauam. a) mVTT/
2. nOA€w<; b) TWL
3. ., c) €t<;
apXOIJT€<;
4. n po.pilrrw d) €K€ilJ~
5. aapKWIJ e) aAT/ifoi)<;
6. ixifue; f) €K €tvWIJ
7. OO~T/<; g) OVTOt
8. M-Y0L<; h) nauro.
9. Kapo0- i) (w{}elJ€ie;
10. aWTr,p j) j1riLe; CILlEVI:

1. nauciti tvorbu imperfekta aktiva i M/P

2. uociti pojavu i tvorbu augmenta

3. sluziti se tabelama kao modelima za samostalnu tvorbu

4. nauciti imperfekt glagola "biti"

5. ispravno prevoditi imperfekt prema glagolskom vidu

6. prevoditi recenice i biblijske retke s imperfektom

7. prepoznavati oblike imperfekta u tekstu

47. U 2 Sol 3,16-18 pronadi i odredi sve oblike pridjeva na«, naoa, nalJ.

48. I sad opet jos jedna vjezba pridruzivanja:

TEKST:

Iv5,18

o £Ii mum OUIJ j1aAAOIJ €~ilTOVIJ aVrQIJ ot 'IovliawL anOK7€Wat, on OU W!)lJOIJ EAV€IJ 70 ab.l3(Ja701J aAAa Kat nareoa W 101' €AeY€1J Tal' t'J€OIJ ...

49. Vratimo se pocetnom tekstu, Koje oblike pridjeva na<;, niuia, nalJ nalazis u Ef 6,18? Odredi i padeze i broj.

Iv6,17.18

Kat €j1iJavTe<; €i<; rrAOWIJ 17PXOVTO nepau Til<; {}aA<:':taoT/<; etc Kav;apvaovj1. Kat oxotia 170T/ €'Y€-YOlJet Kat ourrw €AT/"':vif€t rrpae; aiJrov<; 0 'IT/aove;, ii T€ (JQ,Aaaaa aIJEj10V j1€'YaAOV nveovro: OL€'Y€i.p€TO.

Vracamo se, izmedu ostalog sto CI~s upoznati u ovoj lekciji, glagolima.

Imperfekt sluzi i za slikovito opisivanje detalja, kao npr. gornji opis nastanka oluje na jezeru,

Procitaj naglas ove tekstove, a poslije ces prepoznati imperfekte.

1. Nakon sadasnjeg i buduceg vremena, preostaje nam jos da kod glagola naucimo kako se u grckom izrazava proslo vrijeme, tj. da se radnja vrsila ili zbila u proslosti,

Kao i u nasem jeziku za izrazavanje proslosti u grckom stoje na raspolaganju tri glavna glagolska vremena:

imperfekt, aorist i perfekt.

116

14. LEKCIJA

14. LEKCIJA

117

Razlika izmedu grckog i hs. jezika ovdje je u tome sto se u nasem jeziku u govoru uglavnom upotrebljava perfekt, dok je u grckom standardno vrijeme za izrazavanje proslosti aorist. Poslije cemo vidjeti da svako od tih vremena ocituje svoje osobine u glagolskom vidu, a to je i najvaznije po cemu se prosla vremena medusobno razlikuju ,

Da se malo podsjetis na nasu gramatiku, odredi koji su od sljedecih glagolskih oblika u imperfektu:

1) bacah

4) bacio sam

'9. Napisi imperfekt aktiv M/P kroz sva lica jednine i mnozine za glagol

{fEparrEvw.

10. Sto primjecujes usporedivanjem 1. 1. jednine s 3.1. mnozine kod imperfekta aktiva?

2) bacih 5) gledah

3) bacao sam 6) pogledah

n 1. Kako ces prevesti €rriOT€UOV u ovoj recenici:

o'i av{fpwrroL €rriaT€UOV T4; IWPiy.

2. Nije potrebno grcki imperfekt uvijek prevoditi nasim imperfektom, koji se mace rijetko upotrebljava (npr. bacah) , nego ga je najbolje prevesti perfektom nesvrsenih glagola (npr. bacao sam) jer imperfekt izrice proslu trajnu iii nesvrsenu radnju.

No 0 glagolskom vidu bit ce rijec kasnije u ovoj lekciji.

Sada nam je bitno da naucimo kako se tvori grcki imperfekt. Spomenuli smo glagol "baeati" koji u grckom glasi /XLAAW.

{3aAAw €(3aAAov

Augment

bacao sam baeah

Sto je zajednicko i prezentskomi imperfektskom obliku?

bacam

n. Kod svakog si oblika imperfekta mogao uociti prefiks E koji se stavljao ispre d osnove. TaJ se prefiks zove augment, a glavna mu je svrha da signalizira

radnju proslog vremena u indikativu. .

Razlikujemo silabicki i temporalni augment, ovisno 0 tome da li osnova glagola pocinje suglasnikom ili samoglasnikom. Dosad smo susreli samo silabicki augment jer su svi glagoli u ovoj lekciji pocinjali suglasnikom, Kod glagola koji pocinju samoglasnikom ili dvoglasnikorn taj se pocetni samoglasnik u tvorbi augmenta produzuje , npr.

CUWVW 11KOUOV

3. Pogledaj tabelu br. 1 i prepisi cijelu konjugaeiju imperfekta aktiva od glagola mareucs.

Takav se augment zove temporalni.

Pocetni se samoglasnici ili dvoglasnici mijenjaju po sliedecim pravilima asimilaci]e:

4. Prema tabeli br. 2, sto zakljucujes kakav je to nastavak?

E + a ... = 11 . ..
e + e ... = 11 . ..
€ + L ... L ...
e + 0 ... = W . ..
e + aL ... = 1) ...
e + €t ... = 1) ...
e + Ot ... = y ...
E + au ... = l1U ...
e + €U ... = 1]U ... 5. Pokusaj sastaviti formulu za imperfekt aktiv iIi je prepisi s tabele br. 3. Evo sastavnih dijelova na primjeru € - 1TI.OT€V - 0 - v.

6. Ponovi postupak (clanci 3-5) da saznas kako se tvori mediopasiv kod imperfekta. Kao i kod prezenta , M/P i kod imperfekta imaju iste oblike.

7. U kojim su oblicimajednine ili mnozine ovi oblici imperfekta:

1) €'Yi.vwOK€ 2) EAap.{3avou 3) €A€'YOV 4) €OOUA€VoVTO

5) e{3A€1T€<:; 6) €-&€pa1T€VerO 7) €owaol<.Op.€v 8) eNTouv

Napomena: U vezi s primjerom br. 8 vrijede pravila stezanja: e (zavrsni samo-

glasnik osnove glagola ~1]T€W) + 0 = OU. Inace su stegnuti glagoli (verba contracta) glagoli kojima osnova zavrsava na vokal a, e ili 0 koji se steze s tern at skim vokalom prema opcim pravilima kontrakcije.

Napisi 1.1. j. imperfekta od sljed ecih glagola: 1ratO€VW

ai ax:uvop.at O\fJ€[A.w

€'Y€ipw oi.Ki~w €VX°/J.aL

8. Od kojih glagola potjecu oblici imperfekta u prethodnom clanku? Napisi ih u I. lieu prezenta (rjecnickom obliku).

B. Kod slozenih glagola tj. glagola koji jos ispred osnove imaju i neki prijedlog ili prilog (npr, a1To - OT€AAW, €K - /XLAAW, Kam{3aww, ava'Y'Y€AAW itd.), augment dolazi izmedu prijedloga i glagola. Npr. a1TeaT€AAOV, €~e{3aAAov, KaT€{3auX)IJ, UVr1r'Y€AAOV. Kao sto vidis, neki prijedlozi gube svoj krajnji samoglasnik pred augmentom.

118

14. LEKCIJA

l~LEKCUA 119

------------------------

Napisi 3. Lj. imperfekta od sljedecih glagola:

a:rrOI<PWOj.1CU ncooeovouac uvva:yw

f.iJJEPXOJ1aL v1TlJ:Yw eoplo«:»

Samo prema prijateljima odgovorio je: .Dnako kako zelimo da se oni ponasaju prema nama. "Kad su mu povjerili da ga netko ogovara, rekao je: "U mojoj nenazocnosti moze me i mlatiti. "

Mogli bismo mnogo vremena provesti s Aristotelom is njegovim svestranim doprinosom i na podrucju filozofije kao i znanosti, ali bi nas to predaleko odvela u nasem tek letimicnom "ispitivanju terena" na kojem se rodilo krscanstvo.

Zato se upoznajmo ios ukratko sa stoicima.

Stoicka skola dobila je ime po L:roa rrOUdA'I'/, tj. Oslikanom trijemu na sjevernoj strani atenske Agore (trga) gdje je 300. g. pro Kr. Zenon poceo izlagati svoje ucenje.

Atenska Agora bila [e glasovito stjeciste filozofa i ucitelia. Tamo je stajala i Diogenova bacva. Za vrijeme svog boravka u Ateni apostol Pavao bio je no Agori svaki dan i razgovarao s onima koii su se tame "muvaU" (Dj 17,17/ Tokom tih razgovora pristupili su mu i filozofi stoicke i hedonisticke ( epikurejske] skole. Evo novozavjetnog izvjeitaja 0 tome u Dj 17,18:

nver:; O€ Kat rcou 'EmKovpeiwv Kai I;rotKWV ijXA.ooo<.pwv avve{3aA}~ov aim.{J ...

Imperfekt aVV€{3aAAOIJ (od uvp.{3aXAw zz: susresti, diskutirati] pokazuje da su ti razgovori bili ucestani, da su se vodili svakodnevno, a ne samo jedanput. o cemu su se vodile te teoloske diskusije?

Prvo, sto su ucili staid?

. Svijet je jedinstvena cjelina nad kojom vlada nacelo AO-YOr:; po kojem je sve povezano .Jancem uzroka i posljedica", tako da se sve u prirodi i zivotu "zbiva svrhovito". Covjek treba da zivi u skladu s A01o<:;-om, ito znaci "cuvati one sto je odredeno", jer "red stvari nije moguce mljenjati", pa tako nema druge nego .hrabro podnositi sudbinu i njezine udarce". Presudnu ulogu za covjeka ima mudrost. Mudar covjek zna grantee svoiih mogucnosti, kadar je pokoriti se sudbini, njezine udarce podnosi dostojno i s mirom stoji iznad stvari i iznad strasti. On je, bez obzira na sve sto ga okruzuie, sretan:

To ie ucenje omogucivalo liudima da dostoianstveno odoliievaju pritisku, a pruzalo i malu iskru nade da ce postici liudsku srecu u nesretnom vremenu. Ali, malo je istaknutih stoika uspjelo zivjeti po tim etickim nacelima. U najtezim trenucima nisu stajali iznad stvari, a cesto ni iznad strasti. Nekoliko je najpoznatliih stoika pocinilo samoubojstvo (Zenon, Kleant, Katon Mlaoi i Seneka}. {Grcko cudo, str. 423)

A.G. Hamann kaze na str. 89 svoje knjige "Svagdasnji zivot prvih krscana": .Doista je stoicizam, kako ga je shvacao car-filozof (Marko Aurelije, op. izd.), bio nespojiv s krscanstvom. Univerzalni razum vodi svijet i covjeka, i dovoljno se podvrgnuti njegovim zakonima i njegovu determinizmu. Kako ria se onda shvati Kristovo posrednistvo i provalu bozanskog elementa u povijest, kako da se dopusti pretenzija evandelja da covjeka promijeni, da ga iznutra obnovi?"

Kako su stoici reagirali na riieci apostola Pavia 0 Radosnoj vijesti i Isusovu uskrsnueu?

14. Napisi cijelu konjugaciju imperfekta (sva lica jednine i mnozine) u aktivu i M/P za glagol CUWtIW.

Imperfekt glagala "biti"

15. Okreni tabelu gdje se nalaze svi oblici glagola "biti" (tabela br 0 5) i otkrit ces da nam od vremena preostaje sarno jos da naucimo imperfekt, jer taj glagol nema

drugih proslih vremena. . .

Prepisi sve oblike imperfekta glagola "biti" i dodaj prijevod uz 5VruO oblik,

16. Prevedi ove recenice s glagolom "biti".

1) aO€AtpOr:; rou IWPi.oV ovro<;.

2) iifJrw KUpW' rcsv oovl\wv.

3) at aD EiI\OO~ iluav a/,wl

17. U Novom zavjetu najcesce se upotrebljavaju oblici 3 .. 1. jednine i mnozine od glagola "hiti".

NapiSi ih i prevedi.

18. UMt 25,23 pise:

€lI't o"Ai-ya ii, lI'wTlk

U vezi s malim (stvarima] --

Dopuni prijevod.

19. Vjezba supstltuciie.

U prvoj recenici mijenjaj oblik glagola "biti" u svim licima jednine i mnozine. U drugoj recenici mijenjaj oblik glagola "bHi" u vremenima (prezent, futur,

imperfekt).

1) errl. oAha ii, 1Tw7Ik

2) a l/X'J(3o, 'TaD KUPi.oU £unv apxil n7, oopla».

Eva malo .filozofskog" razmisljanja koje uno zapoceli u 10. ill. lekciji:

Spomenuli smo kako je kinicka skola stekla ime prema grckoj rijeci za

"pas':

Aristotelova skola dobila je naziv "peripateticka" po grckoj rijeci

1T€pmaTEW = secem.

Aristotel je za vrijeme svoiih predavania neprestano setao, a njegovi su ga ucenici voljeli i slijedili no svakom koraku. Na pitanje kako treba da se pona-

120

14. LEKCIJA

i4. LEKCIJA

121

Blblija (Stvarnost):

Duda-Fucak:

Stefanovic:

"Sto bi ovaj brbljavac htio reci?" "Sto bi htjela reci ova cavka?" "Sto hoce ovaj govordziia?"

joj gramatici na str. 272 pregledno opisuje znacenje imperfekta: .Jndikativ prosli je u pripovijedanju pravo vrijeme deskripcije: njime se opisuju situ acij a, okolnosti i pojedinosti nekog dogadaja, objasnjavaju, ilustriraju radnje, navode njihovi uzroci, navode sporedne ili pratece okolnosti koje tum ace glavnu radnju (redovno u aoristu) ili pojasnjuju njezin ucinak." Npr. slikovit opis Isusove muke Ot ctparuirru: enmroo aurov njv Kepall.1'w KaAdj1w Kat €!lE1rrVOV aVTCfJ (Mk 15,19).

U Djela 18,8 nalazimo recenicu u kojoj se glagol moreeco pojavljuje i u imperfektu i u aoristu, Kad se obicno takvo sto dogodi, korisno je zapitati se: "S kojom je namjerom pisac upotrijebio dva razlicita prosla vremena u jednoj recenici?"

Evo te recenice:

Kpuma<: oE 0 apXtUuvcl'YW'Y0<: eniateuoev (aorist) ry KVPiy UUIl 011.4-1 ry OLK4-1 ainoi), Kat. 1TOAlI.oL TWV Kopwlfiwv UKOlJOVTf.<: enioteoou (imperfekt] Kal. €(3arrri.~oVTo.

Neki prijevodi razlikuju ta dva vremena, a neki ne.

Usporedi prijevode Biblije (Stvarnost): Carnica, Karadzica, i Duda-Fucak, Koji od njih razlicito prevode imperfekt, a koji ne?

Sto se zeli naglasiti imperfektom?

Djela 17,18

- Ti ltv If€AOL 0 oneouobovo: OUTOC; A€)'€W;

Neki su opet govorili (Djela 17,18):

- 'Z€VWV bcuuovlcou OOKf.[ KaTaTIf.Af.iJ<: dVUL

Biblija (Stvarnost): "Cini se da propovijeda tude bogove."

Duda-Fucak: .Navjescuje, cini se, neke tude bogove. "

lskustvo koje je imao s mudracima onog vremena nagnalo je apostola Pavia I11l zakljucak:

'0 AO'YO<: 'Yap 0 TOO otaopot: TO[<: PEV anOAAVP€lJOtC; ucopla. €UTiv,

TO[C; DE uU?~OP€VOLC; lIP[v ovvaptC; Iff.OU eon» ... (1 Kor 1,18-25)

Biblija (Stvarnost ): .Bez sumnje, govor 0 kriiu ludost je za one koji propadaju, a za nas koji se spasavamo sila je Bozja, jer stoji pisano: .Unistit cu mudrost mudrih i ucinit cu ispraznom umnost. umnih: " Gdje je mudrac? Gdje je knjiievnik? Gdje li je istraiivac ovoga svijeta? Zar nije Bog ucinio ludom mudrost svijeta? Buduci da svijet svojom mudroscu nije upoznao Boga u Bozjoj mudrosti, odluci Bog one koji vjeruju spasiti ludoscu propoviiedania. I dok Zidovi zahtijevaju znakove, a Grci traze mudrost, mi propovijedamo Krista razapetoga, sablazan za Zidove, ludost za pogane a za pozvane - i Zidove i Grke - Krista, Boziu silu i Bozju mudrost, jer je Bozja ludost mudrija od Ijudi, i Bozja slabost jaca od ljudi. "

22. U prethodnom biblijskom retku, kakva je gramaticka razlika izmedu errWTf.VOV i €(3arrTi~ovro?

Da ti pomognem, razlikuju se sarno u jednoj glagolskoj kategoriji.

23. U Ivan 2,25b (od almk) pronadi dva imperfekta i prepisi cijelu recenicu,

24. Sada prevedi citavu recenicu. Takoder opisno izrazi nesvrsenost glagolske radnje, Usporedi prijevod Duda-Fucak,

Kako da se prevodi imperfekt?

25. Prevedi ove recenice:

1) i.!f,1€VOIJ ev n'iJ oiR(~.

2) a KVPWC; i;Sioam<E P€ €V Tf/ €KKA:i/oil7.

3) ev TQ KOUJ.luiJ 11V Ka~ 0 K6U/lOC; aUK €'YivWalu:vaVTOv.

20. Ono sto je prezent znacio za glagolsku radnju u sadasnjosti, to imperfekt znaci za glagolsku radnju u proslosti.

Ponovi sto smo 0 karakteru glagolske radnje izrazene prezentom ucili u 2. lekciji, clancima 13-15 i objasni jednom recenicom.

Kod futura se nismo posebno osvrtali na znacenje s obzirorn na glagolski vid radnje, jer futur oznacuje i svrsenu i trajnu radnju, tj, radnju koja ce se zbiti (svrseno) i zbivati (trajno) u buducnosti.

26. Odredi vriieme, nacin, stanje, lice, broj, rjecnicki oblik i znacenje ovih glagola:

i}KoVO/lEV, a1f€KT€LlJf.t;, II.E'Y€Ta~, ii(3A€1f€V, i]uav, 1511ki~f.T€, e8!haOK€T€, e~€(3aXA.ov, onooreset, ecrcu, €'YWO{lr/IJ, AVOVUL, a1T€Or€lI.lI.€v, a.'<.OUU€L

27. Kad je jednom Isus govorio 0 neizvjesnosti dolaska Dana Gospodnjeg (Lk 17,27), opisao je zivot ljudi u doba Noe. Za oslikavanje toga svakodnevnog zivljenja posluzila su cetiri imperfekta glagola. Pronadi ill i odredi.

21. Prema tome, imperfekt izrice radnju koja se u proslosti vrsila ili ponavljala, tj. glagolsku radnju u njezinu zbivanju.

U usporedbi s drugim proslim vremenom, aoristom, imperfekt prikazuje oslikanu radnju kako se odigravala, dok aorist registrira da se desila. Zdeslav Dukat u svo-

28. Napisi 3. 1. jednine od glagola bOIJA€VW us-vim vremenima koia smo dosad

ucili. moze ostati aktiv, a nacin indikativ, 0

122

14. LEKCIJA

123

29. Cnanka: Na 289. stranici 7. odlomak nalazimo glagol E pxopm u dva razlicita vremena. Koja su? Prepisi te oblike.

30. U nasem tekstu na pocetku lekcije ima nista manje nego pet glagola u imperfektu. Nadi ill i odredi,

15. LEKCIJA

CILlEY!:

1. nauciti tvorbu sigmatskog aorista indikativ aktiv i medij

2. sluziti se tabelama kao modelima za samostalnu tvorbu

3. ispravno prevoditi aorist prema glagolskom vidu

4. prevoditi recenice i biblijske retke s aoristom

5. prepoznavati oblike aerista 11 tekstu

6. razlikovati znakove koji SI1 karakteristicni za svako glagolsko vrijeme

TEKST:

Iv 2,11

Tairnw €TlOLTJU€1l apxirw .WI! ouuelco» 0 'I11oov<; Ell Kava rf/<; raluAaiat; Kat epaueocooe» Trw o6~av ainov, KaL€TII.iJ7(,vaav.€i<; avr()!~ 01 pat'J71Tat avrov.

U ovom kratkom retku stoje tri glagola u aoristu; poslije ces ih prepoznati i odrediti, a i prevesticitav redak,

1. Nakon imperfekta prelazimo na drugo proslo vrijerne - aorist. I u nasem jeziku postoji razlika izrnedu imperfekta i aorista u nacinu tvorbe, npr, od glagola "biti" imperfekt glasi "bijah", a aorist i.bih", Iako svako od tih vrernena ima svoje osobitosti i po znacenju i upotrebi: aorist i imperfekt u govoru se rijetko upotrebljavaju, pa cerno zato cesce cuti "bio sam" (a to je perfekt od glagola "biti").

Sva ta vrernena postoje i u grckom, s posebnim nacinima tvorbe i nijansama znacenja (koje se tocno ne poklapaju sa znacenjima nasih proslih vremena),

Zapravo, kao sto je u nasem jeziku perfekt standardno vrijerne za iskazivanje prosle radnje, tako je u grckom aorist. Zato je hs, aorist uti po jezicnoj upotrebi nego grcki aorist, koji je najcesoe ivrlo vazno proslo vrijeme kod grckih glagola.

Prije nego 5tO naucimo kako se tvori grcki aorist, podsjetit cemo se na imperfekt. Napisi 10 L j. imperfekt aktiv i M/P ovih glagola:

mUT€VW, UKOVv.J, 'Yprupw, ~AErrw

124

15. LEKCI.JA

125

----------------_._-------------_ .. _---_._--._---- ... ----

13. LEKCIJA

. __ ._---------------------_._----

2. Sad cemo pored ovih imperfekatskih oblika staviti i aorisne od istih glagola i usporediti ih.

je ostalo isto, a sto se

u tvorbi aorista kod

s aktiva na

briaTEVOV 1/KOVOV E-rPa;pov €~AerrOV

€rri(JTEuaa ijKouaa E-rpawa e(3AEWu

sva Iica

rnnozine aorist

za

Sto je zajednicko u tvorbi imperfekta aorista?

ad

aoristu?

3. Pronadi cijelu konjugaciju aktiva na tabeli br, i prepisi Iako su

nastavci aorista aktiva obiljezeni karakteristicnim vokalom, -a-, ipak u koje bismo ih nastavke svrstali?

Pogledaj tabelu br. 2.

"

f7ffUJfJJ

2) 3)

4. Mozes li sada napisati formulu za aorist aktiv? Tabela br, 3 sadrzi sve formule,

6. Prirnijeni konjugaciju glagola aorista aktiva na primjerima aKovw i OOVAEVW.

~6. Aorist je proslo svrseno sto znaci on iskazuje radnju koja se jed-

nom dogodila u pro slosti, i to je ostalo kao cinjenica i cjelina. Zato se, ponekad, aorist graficki tockom, dok se imperfekt i prezent prikazuju linijom, jer

Hi Grckije instinktivno ZHao koje vrijerne

utvrduje Hi

5. Koji je karakteristicni znak za aorist?

Sjeti se koji je bio kod futura, Upamti te osobine jer ceil po njima biti u stanju lako razlikovati glagolska vremena,

8. Pretvori ove prezentske oblike u aorist: 1. aKouH,

3, 'YprupH

je rnjestu za kolektu u hrarnu

udovici, Isus je sjedio nasu-. imperfekt), kako narod

7. Sto se opet javlja kod glagola kojima osnova zavrsava na eksplczivni suglasnik (rr, '-P, 8, I( itd)? Ponovo se sjeti futura, Kako hi glasio aorist od glagola O(l;)KW?

2, ttun eiouev 4, ot15cimwvOt

baca novcice u

Glagol '" (30:.\'1\«) U ovim se recima nalazi u tri razlicita vremena, prezen-

tu (~ciAA€t), imperfektu i aoristu (f:[3aAEv ovo je drugi, asigmatski, na-

cin tvorbe aorist a

Bogatasi su bacali a siromasna je udovica bacila

oblik "'H'''~''H''

'). Pretvori ove prezentske oblike u futur, imperfekt i aorist. Naravno, zadrzi isto lice i b roj,

10. Odredi u kojim su vrernenirna ovi oblici glagola lpa!.pw;

e-ypaWEv 'YpG;Pa

lpa¥JEI €lpa;pEV

nicki prevesti nasim Prema tome, ovdje smo "bacati" (trajno). NPL da li hi za "prognati" ili "progoniti"?

trajno vrsila ili pon avlj ala, a se jednom zbila, odlucnog dara

se aorist ne mora rnehasvrsenih glagola. (svrseno), a ne upotrijebio nas glagoJ

L 1TWTEVH 2. 'YprupOOOL
3. UKOVET€ 4. nEW€!
5. OtWI(HC; 6, ano'YPrupojJ.EIJ 11. Ucinimo sad jednu malu prornjenu u vezi s glagolskom vrstom i prijedimo na aorist medij. Kako se tvori, saznat ces iz tabele br. 3.

Napisi formulu i primijeni je na glagol Souxeece.

17. Tabela 12 donosi pregled glagola S obzirom na vid i vrijeme, Ona

bi morala pomoci za prevodenje glagolskih vremena. Kao sto vidis, kod

futura nije vazno da li je trajna ili svrsena, jer on izrazava oboje, tj. da ce

se neka radnja dogoditi Hi u buducnosti. Ked aorista i imperfekta upravo

u tome lezi osnovna na Prezent, da pono-

12. Tabela br, 1 sadrzi cijelu konjugaciju u aoristu mediju, Prepisi je, glagol je naravno 1TWr€Vw.

126

15. LEKCIJA

1.5. LEKCIJi~

.---

127

vimo, iskazuje trajnu radnju u sadasnjosti. S obzirom na vid ili aspekt kod grckog perfekta naucit cemo novu VIstU radnje. Zasad je vazno upamtiti ove osnovne razlike medu vremenima koja srno dosad ucili, Te se razlike vise osjecaju u ostalim nacinima nego u indikativu.

Uzmi glagol ~lA€1fW i po uzoru na glagol 'Ypa!{)w s tabele ispravno ga prevedi u sva

vrernena koja smo dosad obradili.

22. Dakle, aorist se uvijek uporrebljava za sazeto prikazivanje radnje kao cjeline koja se zbila u jednoj tocki vrernena (bez obzira na to da Ii je trajala, npr., 46 godina, kao u Iv 2,20, ili citavu povijest covjecanstva, kao u Rim Tako cak ni pitanje: Koliko? nije osobito vazno za aorist u grckom Govori se i 0 "odlue· nosti" aorista, tj. U odlucujucem zahvatu aorisne radnje. Kao npr, odresito sviranje staccato na klaviru (aorist) nasuprot drzanju pedala na orguljama (imperfekt).

Kako bismo u tom smislu turnacili aorist inarr170ev u Ivan 3,16?

18. Evo jednog primjera za shvacanje razlike izrnedu prezenta i aorista, Uzmi nek:i od hs. prijevoda Novog zavjeta i pronadi Iv 4,13-14. Dvap_:!t se pojavljuje rijec "pije". U grckom jedanput stoji prezent, a drugi put aorist. Sto mislis, S obzirom na aspekt (vid) radnje, u kojem je retku prezent, au kojern je aorist? Odluci na

osnovu hs. prijevoda.

Eva jos jednog kontrasta izmedu prezenta i aorista u 2 Kor 8,9. Pavao pise 0 Kristu koji

23. UMt 25,5 nalazimo zajedno jedan glagol u imperfektu a drugi u aoristu.

Pronadi ih i odredi, Koji od njih izrazava trajanje?

lii u,ua.c; errTwxeuufv 1fAOvau:; WV ".

radi vas posta siromasan premda je bogat,

Nasuprot trdjnom bivstvovanju (wv.= particip prezenta} aorist istice izvrsenje radnje u jednoj tocki vremena.

Kako je bogat ... a ipak je pas tao siromasan, da bismo se mi njegovim siromastvom obogatili.

Zaboravimo zacas aorist jer su nama filozofi skeptici i epikurejci:

Drzimo se obavijesti koje nam ponovno pruza V. Zamarovsky, Grcko cudo.

Filozofska skola skeptika predlagala je posve razlicit put iz slozenih problema tog vremena, put prema mira i sreci. Naziv je skola dobila prema grckome mdrrTolla.t, sto je izvomo znacilo obazirati se, upoznavati se, a u prenesenom smislu biti u nedoumici. Njezin osnivac bio je Piron iz Elide (oko 360. - 270. g. pro Kr.}. Po zanimanju najprije je bio slikar, a zatim filozof i clan Aleksandrova staba znanstvenika koji je pri tom uvijek ostao siromas an i skroman coviek, te je sam odlaziona trznicu da prodaje zivinu, ako je vee imao neku na prodaju, a nije se stidio ni toga da odlazi cistiti po kucama, kako je zapisao Diogen Laercanin.

Kao filozof dospio je do nazora da osjetila varaju covjeka, a da razum nije kadar spoznati istinu. Zbog toga se moramo ustezati od bilo kakvog suda. Navodno, nema niceg ni lijepog ni ruznog, ni pravednog, ni nepravednog, ni pravilnog ni nepravilnog. Sve se 10 ljudima samo cini ... Primjerice, dopustao je da se. med smatra slatkim. Sam, medutim, nikad nije govorio da je med sladak, vee da mu se samo cini da ie sladak. Nije vidio razloga da covjek bude u neprekidnoj potrazi za neeim i da se zbog neceg uzbuduje. Neka se nitko ne brine ni za kakve velike stvari, napose ne za filozofiju i politiku, 'neka samo mimoEivi, sto je [kako mu se cini] [edina srecaiako sreca uopce postoji}.

Piron se ni u praksi mje upravljao po svojoj fi/owliji, najvjerojatnije zato

sto je i u sumnjao ... .

Hedonisticku skolu Ch8ovi] znaCi uiitak, radost, naslada) osnovao je Epikur u Atent, gdje je 307. g.pr.Kr. kupio vrt. Ondje je sa svojim ucenicima, okruien prijateljima i prijateljicama, stanovao u sk.romnim kucama i posvetio se znanstvenom i pedagoskom radu. Ondje je takoder prakticki ostvario svoje geslo Alit'}PTI ~'wuac; (iivi kriomice). Epikura je krasila plemenitost, urnjerenost, unutrasnja wavnoteienost i, unatoc krhkom zdravlju, velika radinost.

Smisao je iil'otu nalazio u iivotu samom, a pri tom na ovome sl'ijetu, a ne na onome. Ciljem iivota smatrao je sreeu i blaienstvo, a ne krepost iii brigu ° svojoj dusi. "Kada katemo da je noslada nas Gilj, ne mislimo pri tom no naslade pokvarenjaka, ni na one koje se sastoje u samom uiivanju, nego na to da nam djelo bude bez boli, a dusa spokojna. Ta, ugodan tivot ne stvaraju nt pijanke ni veseli ophodi koji ih prate, ni naslade s djecacima i ienama, IIi

19. U 2. lekciji, kad smo utili prezenta, imali smo primjer glagola

1TWTalW u 15. clanku. Rekli smo da se u grckom Novorn zavjetu taj glagol moze dvojako tumaciti:

a) vjerovati = postati krscaninom

b) vjerovati == biti krscaninom

Koje bi se od ovih tumacenja izrazilo grckim aorist om?

Poslije cemo tu razliku vidjeti na samim citatima iz Novoga zavjeta,

20. U Iv 10,38 nalazimo glagol ,,/WWUKW u dva razlicita vrernena, u aoristu i prezentu. Glavna razlika nije u vremenu dogaaanja radnje nego u vidu (kako se vrsi radnja a ne kada) , pogot~o zbog toga sto su oba oblika u konjunktivu (aorista i prezenta)

... iva "(VWT€ (aorist) Kal -ywWUKl1Te ...

Usporedi nekoliko hs. prijevoda I ustanovi koji je od njih najbolje uocio tu razliku.

21. U Mt 6,25 i 31 nalazirno glagol Ilf.pi/J.vaw u prezentu (25) i aoristu (31), a nacin im opet ni.ie indikativ, pa se razlika u vidu jos viSe istice. U Bibliji (Stvarnost) ta se razlika ne izrazava - oba puta prijevod je isH "ne brinite se". Bi Ii ti mogao nekako istaci tu nijansu razlike u znacenju tih dvaju vremena? Usporedi prijevod Duda-Fucak. Na sto se odnosi "ne brinite se" u 25. retku, a na !ito "ne brinite se" u 31. retku?

128

15. LEKCIJA

15. LEKCIJA

129

uzivanie riba i as taloga sto nam raskosni nego trijezan razbor 0<.

Covjek ne moze ugodno a da ne razborito, cestito i i

opet, ne maze a da ne zivi ugodno ... Bo-

lie ti je aka 1.4 nego ako imas zlatnu leialjku

i bogat a te dusevni nemir ." Smrt nas ne zanima, ier se sve

dobra i sve zlo zasniva na a smrt znaci osjetila.

26. Napisi 3.1. j. aorist aktiv indikativ od svih glagola iz pro Slog clanka.

27. Napisi 2. I. j. i m. aorist aktiv od ovih glagola:

IWTOu\€W, nooocoue:», rrapalw'Aew, CLrroMw.

Taka nam istinsko da nas se smrt ne tice omoeucute da u punoj mjeri iskoristimo prolazni zivot, buduci da mu ne nastavljanje,

vee nas nasuprot tome oslobada od za besmrtnoscu. "

Iako napada tradicionalnu religiju koja se na strahu, ipak nagovie-

stava neku novu vrstu poboznosti koja se divi idealnim bozanskim bicima i radosno razmislja 0 ljepoti. bezbozan rusi bogove masa, vee onaj koji predodzbe masa pripisuje

Ova filozofska skola, proslavljeni Epikurov vrt, nestala je tek kad se biz uzdigao nad A kropolo m.

A kad se pojavila krscanska tadasnji filozofi ad

zanata kao npr. Celzo no Zenonu i Epikuru (Hamman,

str. 90, 92): Bolje od bilo eega drugoga njegova (Celzova, op. izd.) nam knjiga objasnjava teskocu vjerovanja. Mote li filozof postati krscanin? E pa

ne mote! ... Krscanska po narusava kozmosa i isto-

dobno remeti svemir ': Ne izvomi pesimizam gnostika, on za-

'-Z' Ak Bo je I' sretan silazi medu liude, onda SVOj'u

mts Ja:" . 0 g ,

nepromjenljivu narav Krista izmice "!,1~/'+"

Buduci da je vecina ovih glagola nepoznata, potrazi najprije njihovo znacenje u rjecniku.

28. Prevedi ove recenice:

1) e'Avaev a K.vpwe; roue oov'Aove; aVTOV.

2) oi jJ.att17Tai eoo~aaav TOV tteOV.

3) 17K.ouaajJ.ell roino): Tae; eVTo'Acie;.

4) eawaa vjJ.ae; e:yw.

29. Koji je karakteristicni znak za aorist, a koji je za futur?

30. Koja je razlika u tvorbi imperfekta i aorista?

31. Koliko aorista nalazis u prici 0 talentima u Mt 25,14-18?

pogledusevnim mirom

32. Evo da naucimo jos jedan deponentan glagol. oexojJ.aL = primati, primiti.

Koju ces od te dvije mogucnosti prijevoda glagola upotrijebiti da ispravno prevedes ove recenice:

1) eOe~d.jJ.17V roo: oou'Aove; ete; TOV OIxOV uo».

2) eoe~aTo a «upu»; aVTov eic; Trw €K.K.'A17aiav.

24. Vratimo se ukratko na

fiks e koji se ispred osnove

vidjeli smo da se isto Augment

je signal za proslo Koja se od ovih recenica ne moze odnositi na

a) To je znak za

b) Upotrebljava se u

c) Upotrebljava se u futuro.

d) Upotrebljava se u aoristu indikativu,

33. Prevedi ovu recenicu iz Ivana 15,20:

ei fjJ.e €oiw~av, K.ai viLae; oLw~OVatv.

34. Vjezba supstitucije

Na recenici iz pro Slog clanka mozemo uvjezbavati i aorist i futur. Glagoli su za uvjezbavanje:

ara7TUW, (3'Aerrw, aK.ovw

35. Citanka: Pronadi pet sigmatskih aorista na 293. stranici i odredi ih. Jedan od njih pojavljuje se na istoj stranici i u imperfektu. Koji?

25. Koji od ovih glagola tvori ~l1"IHI~j\'

1) {}epa1Hd)(~ a:voi~/w

a

augment:

5): 8) OWQUKC,) 11)

36. Pronadi i odredi sigmatske aoriste u ovim novozavjetnim citatima:

FH 2,22; 2 Kor 8,9; Dj 22,30; Rim 5,14; Mk 12,1; Iv 12,10;

Lk 11,1; Mt 17,2; Mk 8,31; Lk 18,21.

37. Odredi vrijeme, vrstu, nacin, lice, broj, rjecnicki oblik i znacenje ovih glagola:

131

130

15. LEKCIJA

CL1T€AVOEV EliE~aJ.1Effa ~Iwvoa<; EliiOa~a

€7rWTElJaaj1EV EffEpa1TEVoav 1TEiffovat 77KOVEV

awon E-yWWOKE1"E E~A€<J;aV1"O E~AbrETO

38. I na kraju jos tekst s pocetka lekcije, Ivan 2,11. Koliko aorist a nalazis u tom retku? Potrazi znacenje tih glagola i nepoznatih imenica i prevedi taj redak.

16. LEKCIJA

CrUEV!,

I nauciti tvorbu drugog iii jakog aorista

aktiv i medij indikativ

2. razlikovati oblike p!"Voga i drugoga aorista

3. nauciti tvorbu aorista likvidnih/nazalnih glagola

4. prevoditi recenice i biblijske retke s tim oblicima

5. prepoznavati 1.1 tekstu oblike drugog aorista najcescili glagola

6. uociti slicnosti i razlike u tvorbi imperfekta i aorista

Gramaticar Broadus nazvao je grcki jezik jezikom koji voli aorist. Tako ce i iducih nekoliko lekcija biti posveceno aoristu,

TEKST:

Iv 2,2

enioreoca» Tf/ 'YPffiPfilWt T4J AO')'4) (1) El1TEV (; 'IlIaofJ<;.

Iako nam se, na prvi pogled, cini da u ovoj recenici stoji sarno jedan aorist (€7riaTEvaav), ipak je tu jos jedan: e[7rEV.

To je drugi, jaki aorist (od jednoga poznatog glagola ovdje), a kako se tvori, naucit cerno u ovoj lekciji. U prevodenju taj se aorist ne razlikuje od prvoga; razlicita je samo tvorba.

Na kraju lekcije nece biti tesko prevesti ovaj redak,

L Sto se zbiva u tvorbi drugog aorista? Dolazi do promjene u sam oj osnovi.

Ta prornjena moze biti vise ili rnanje radikalna - katkad se mijenja samo samoglasnik, a katkad i citav korijen rijeci, npr. Myw / elnou.

Za te promjene ne postoje nikakva pravila, Zato je najbolje - kad se po postojecim pravilima ne moze odrediti neki glagolski oblik u tekstu - posegnuti za tabelorn "nepravilnih" glagola. Kod mnogih glagola mijenja se samo samoglasnik os-

132

16. LEKCIJA

16. LEKCIJA

133

nove, kao, npr., A€irrw / €At1fOV, iIi je promjena osnove jos i manje ocita, kao npr. (3anw / €(3aAov.

S tabele br. 3 prepisi formulu za tvorbu drugog iIi jakog aorist a u aktivu.

€ie; TOVTO "lap XpwToe; cirr€1'Jav€v Kat €~1/a€v.

2. Konjugacija je po licima ovakva: €At1fOV

€At1f€e;

€At1T€(V)

€Airroj.l€v €Airr€T€ €At1fOV

10. Na iduca tri primjera iz Novog zavjeta s ovim poznatim i cesto upotrebljavanim glagolom epxoj.lat mozemo ponoviti razliku u znacenju tri vremena (sadasnjeg i dva prosla) koja smo dosad naucili.

Iv 3,26 rraVT€e; €PXOVTat npix: airtou

Iv 3,2 obro: TjA1'J€V not»: ainbu VVKT()e;

Mk 1,45 11PXOVTO npi»; ainin: rravTo1'J€V

Prepisi glagolske oblike iz ovih redaka i razmisli kako bi ih preveo. Zatim usporem nase prijevode (Rupcic, Karadzic, Carnic, Saric, Duda-Fucak) i odredi da li je jasno izrazena razlika u glagolskom vidu.

Zanimljivo je kako u Iv 4,30 nalazimo taj isti glagol u dva razlicita prosla vremena. Kad je zena Samarijanka ispripovijedala 0 svom izvanrednom iskustvu s Isusom, ljudi iz grada

€~ftAifov Kai i'!PXOVTO npi»; aUTov

Time pisac rise itvopisnu sliku - Samarjani se u grupama jedna za drugom pojavljuju na horizontu i postepeno pribliiavaju Jakovljevu studencu gdje je Isus sjedio. Aorist (€~ftA1'JOV, od €~€pxoj.lat) oznacuje odlucnost njihove radnje.

Na koje te vrijeme, koje smo dosad ucili, podsjecaju ti nastavci?

3. Dakle, nastavci su za drugi aorist i imperfekt isti. Augment je takoder isti.

Razlika je samo u novoj osnovi. Ni prijevod nece biti isti zbog razlike u vidu radnje (trajno / svrseno),

Imperfekt €(3anov

Aorist (drugi) €(3aAov

Napisi ostala lica jednine i mnozine i za imperfekt i za aorist.

4. U Mk 12,41.42 nalazimo glagol (3aAAw u tri vremena: prezentu, imperfektu i aoristu. Prepisi ih i odredi glagolsko vrijeme svakoga oblika. Kako ce se razlikovati imperfekt i aorist u prijevodu? Sjeti se glagolskog vida.

5. Tako neki glagoli tvore aorist na jedan nacin (pomocu morfema -aa-), a neki na drugi nacin (promjenom u osnovi).

Jos jedan poznati glagol ne tvori drugi aorist tako jednostavno. To je Aa.j.l(3cww = uzeti, primiti, a njegov drugi aorist glasi: €"Aa{3ov. (Usp. #(3aAOV = bacih).

Napisi 3. I. jednine i 2. 1. mnozine od tog glagola u aoristu.

Aorist 11 - medij

11. Za primjer cemo opet uzeti glagol A€irrw koji je u aoristu II aktivu glasio €At1fov. Prema formuli i nastavcima s tabele br. 2 i 3 sastavi cijelu konjugaciju drugog aorista medija.

6. Pronadi rjecnicki oblik (1. 1. prezenta) za ove glagole:

€OOVA€Vaa €Aa{30V €At1fOV €lOov

€l-rrov eaxov ftAl'Jov €oil/J1/aa

12. Koji su od ovih glagolskih oblika u aoristu (sigmatskom Hi asigmatskom):

1) €"j€VOV 2) €"jivov 3) €XOj.l€V 4) €,),ivWaK€V

5) i1M€T€ 6) uevoooi» 7) {jt<.~~€t 8) €oi5a~av

9) €lai)Al'Jee; 10) €(3aA€TO 11) el~€V 12) €')'€VOVTO

Kad naides na neki problem, obrati se tab eli "nepravilnih" oblika br. 9.

13. Citanka: Dva oblika aorista II cesto se nalaze u citanci, gotovo na svakoj stranici. Koja su to? Za primjer pogledaj 289. stranicu.

7. Napisi cijelu konjugaciju drugog aorista za glagol epXOj1aL. Po tabeli .nepravtlnih" oblika mozes zakljuciti da ovaj glagol u aoristu nije deponentan, tj. po nastavcima se vidi da ima poseban oblik za aktiv.

8. S tabele "nepravilnih" oblika glagola prepisi oblik aorista za glagol ,,(ivoj1aL.

Kakav bi bio oblik imperfekta za taj isti glagol? Sjeti se u cemu se razlikuje tvorba imperfekta i II aorista. Izoliraj osnovu za imperfekt, a zatim i za aorist.

14. Pretvori ove oblike u prezentu u odgovarajuce u imperfektu i aoristu:

(3cinovat OOVA€V€te; ,,(pa...p€t

A€"(Oj.l€V €PX€TUt ,),iv€a1'J€

9. U sljedecoj recenici iz NZ nalazimo oba aorista (sigmatski i asigmatski). Pomocu tabele i rjecnika odredi od kojih su glagola i prevedi tu recenicu,

15. Prevedi ove recenice. Razumije se, ono sto smo u prosloj lekciji rekli 0 znacenju glagolske radnje u aoristu, vrijedi i ovdje.

1. €Aa(3€V (; 'I1/aove; roi»: apTove; TOU T€KVOV.

2. f7M€v 'l1/aoue; arro Na~ap€T Tijc; raALAalae;.

134:__ _

16. LEKCIJA

lfi. LEKCIJA

135

3. DOA.AOL €LnOV iu»; I<VPi€, K.VPi€.

4. fi€VOVTO f.1u1'JT]Tai TOU Iwpiov.

5. oi av1'Jpw1TOt €WOV Trw viiw TO[l {JEDD.

I Dionizov misterii uvodi u besmrtnost jer Dioniz napustenu Arijadnu poljupcem budi da bi mu postala vjerenicom. Liudska dusa moze steci besmrtni zivot i srecu u Ijubljenim rukama bozanstva.

Kult iEuridike -~ Orfej pjesmom oslobada svoju zenu Euridiku od

mrtvih.

Kult Kibela i Atisa - uvodenje u taj misterij sastojalo se od krstenja u bikovskoj krvi (taurobolium).

Evo kako se vrsio taj obred ociscenia i obnovtjenia za vjecnost (Pfeiffer, str.151):

Posvecenik bi sisao u jamu prekrivenu daskama na kojima su bile probusene mnoge rupice. Bio bi doveden bik ukrasen viiencima i cvijecem, blista-

celom od lista. Veliki svecenik smrtno hi ga ranio ubodom u

prsa, tako da hi posvecenik u jami bio natopljen bikovskom krvlju i onda izisao uvjeren da su mu grijesi oprani i da je presao iz smrti u zivot.

Kult Mitre - spasitelja, koji je u borbi S bikom prolio vjecnu krv (taka kate Himna

Kult hide i Ozirisa .- potjece iz Egipta, vrlo rasiren. Patnje Izidine nakon

ubojstva muza Ozirisa slicne su nasim patnjama dok ne postignemo

besmrtnost,

Tako bi posvecenici svih tih religija U svom odusevlieniu i zanosu bili uzdignuti na neku bozansku razinu, zaboravili patnju i nacas postigli neizrecivo iskustvo misticnog sjedinjenja s bozanstvom i time vee sad okus vjecnog blazenstva.

Ima it to ikakve veze s krscanstvom?

Evo kako to enciklopedilaMitologlja [str.

.Krscanstvo se Grcima i javilo kao ios [edna tajna religija s

is to ka, i sveti Pavao se nije libio sluiiti [ezikom misterija. Ono je ukljucivalo primanje u vjerske redove, obrede uvodenia, boga-spasitelja, pricesnicki obrok, tajna okupljanja vjernika, otkrivenje mudrosti, obecanje zivota nakon smrti.

Ali krscanstvo je posjedovalo i svoja navlastita svojstva: lik spasitelja bio je historijska Iicnost, usredotocenost na d:ya1T77 a ne na ivwm<: (otkrivena spoznaja}, drugarstvo koie nije obracalo painju na spol, blagostanje, klasnu pripadnost ili polozaj. "

Moglo hi se tu ios mnogo toga reci, ali nam to sad ovdje nije svrha ... samo, nakon tih mistienih suhjektivnih doiivljaja i cikliekih ponav/janja 1.4 tajnim reUgijama dobra je iznova se podsjetitt cvrstih povijesnih Cinjenica u kojima leii tajna kr§canske vjere (1 Tim 3,16):

Ostavimo, zacas, glagole, [er nam se 1.4 predahu koji slijedi predstavljaiu bo-

govi i bozice nekoliko najpoznatiiih kultova -- tajnih religija. . .

U teznji za osobnim spaseniem koje nisu mogli pruziti bOgOVI S Olimpa, vezani za lokalne kultove grckih gradova (a oni vee gube vainest], helenisticki coviek posize za orijentainim misteriiima, tainim religiiama. U osnovi je svake od njih mit - price 0 mladom bogu koji, zbog zle sudbine, nasilno umire, ali i uskrsava, sto clanovima kulta osigurava nadu u viecni zivot nakon smrti. Taj se dogadaj ciklicki ponavlja poput vegetacije u prirodi i =r= "". disnjilt doba. Nakon ovog opcenitog prijedimo sad na pojedinosti i osobitosti pojedinin tajnilt religija. Pozadinu za ovo razmatranje pruza ora literatura:

Robert H. Pfeiffer, History of New Testament Times (Harper Row, New

York,1949)

C. G. Barrett, The New Testament Background: Selected Documents

(London, 1971)

Mitodologija- Ilustrirana Enciklopediia (Zagreb, 1982) Enciklopedija Bibliie, sv. 5 [Duhovna Stvarnost, Zagreb, 1982)

E. Yamauchi, Svijet prvih krscana, (Duhovna Stvamost, Zagreb. 1985) Evo sto kate Mitologiia -- Ilustrirana Enciklopedija (str.

.Rijec 'misterija' dolazi iz grckoga pvaTf/<: ~- uvoditi (p.Ll(/) ~- =r= oe~, usia]. Taine religije predstavliaju zatvoren .. a drustva S obredima uvodenja, tflfnim postupcima i privatnim otkroveniima. Termin se . za bi'Ol~le religije u grcko-rimskom svijetu koje s14 se pOjavi!~ prvenstveno tijekom helenistickog razdoblja [priblizno od 300. g. pro n.e.).

Da se upoznamo s nekima od njih. ...

Eleuzinski misteriji - los iz doba anticke Atene CE)\woi<; -- grad kraj

Atene]

Mit govori 0 Demetri, maici-zemlii, eiju je kcer Koru Pluton zarobio i

odnio u carstvo mrtvih. Ocajlla je Demetra, uz pomoc najmoenijeg boga, Zeusa, uspjela izbaviti Koru iz podzemlja, ali je ana u podzemlju pojela sveti mogranj zbog kojeg je trecinu svake godine morala provesti ondje. Ocita je slicnost sa zitnim sjemeniem koje se pokapa u zemlju i s ciklickom izmjenom godisnjih doba. Mit sadrii i abecanje 0 nastavku iivota nakon smrti. Novo.~ uvedenom clanu obecano je da ce zajedno s Koram siet u svijet mrtvih da hi se uspeo u bogatiji i bolji iivot. Ciceron (1. st. po KY.) ovako je rekao nakon inicijacije (uvoaenja):

.,Naueili smo tivjeti i umrijeti u boljoj nadi. "

:,Nada" je tehnic_<ki termin religija, gotovo poput "vjere".

Evo llekih kultova:

Kult Dioni.za - boga vegetacije (posebno llinove loze) i iivotinjskog svijeta.

Sljedbenice s14 bile, uglavllom, zene, zanesene do

i jete sirovo meso.

su villa i !crv

Onaj koji je tijelom oCitovan Duhom je opravdan, andelima pokazan, poganima propovijedan,

u svijetu vjemvan,

u slavu uznesen.

16. LEKCIJA

137

136

16. LEKCIJA

Aorist likvidnih / nazalnih glagola

24. Evo jedne ilustracije znacenja aorista. U Rim 3,23 pise: tuurre; 'Yap 77J.1apTOV Iwi VOT€PoDVTat Tflc; 06~77C; TaD lJ€oD.

Prepisi aorist u ovoj recenici, odredi ga i ispravno prevedi s obzirom na vid radnje.

16. Ove smo glagole upoznali vee kod futura. Osnova im zavrsava na tzv. likvidne / nazalne glasove (A, p, J.1, v). Takvi su glagoli tvorili futur malo drugacije od standardnog nacina, Kako? Vrati se na 11. lekciju i ponovi sto smo 0 njima tamo ucili.

Sto je bilo karakteristicno pri njihovoj tvorbi futura?

Prezent Futur Aorist Impf.
€J.1€wa " .
J.1€VW J.1€VGJ €J.1€VOV
€'Y€ipw €'Y€PW 1h€tpa ih€tpov
«piuca KPWW €KpWa €KptVOV
a:rroor€AAw Q.1TOOT€AW Q.1T€OT€tAa a.1T€OT€AAOV U ovom odjeljku poslanice Rimljanima Pavao raspravlja 0 grijehu kao sveopcoj cinienici za cijelo covjecanstvo. Upotrebljavajuci aorist, ovdje naglasava da to iskustvo u proslosti stoji kao dokaz - cinjenica da su svi sagrijeiili i zato su liseni Bozie slave. Glagol za .Iiiiti" jest u prezentu VOT€pOVVmt, jer je to sadasnja posljedica onoga sto se zbilo u proslosti - prema Bogu svi smo sagrijesili, i to stoji kao svrseni cin i nepobitna cinienica. A u cemu smo sagrijesili?

Zanimljiva je upotreba glagola auaotau:».

U Homerovu epu Ilijada upotrebljava se za koplje koje je promasilo cilj. Ta se slika prenosi vee u Homerovo doba i na moraine posljedice: glagol izrazava neuspjeh postizanja cilia (prema Frederick W. Danker, Multipurpose Tools for Bible Study, London, 1960, str. 138).

U biblijskom kontekstu originalno znacenje tog glagola poostrava kontrast izmedu onog sto se ocekuje i onog sto se zapravo postize. Bez prihvacanja Bozjeg otkupiteljskog zahvata ljudski ce iivot nuzno zavrsiti s razocaranjem i neuspjehom. Evo, sto lezi u pozadini osnovnog znacenja grcke riieci za "grijeh" i "grije§iti" - promasai postizanja prave svrhe i cilia u zivotu.

17. Isto tako kao sto tvore futur bez sigme, tako tvore i aorist. Sad ces odmah pomisliti da tvore II aorist, ali po nastavcima blizi su prvom, sigmatskom, aoristu. Evo kako izgleda aorist tih glagola:

Sigma (-0-) kod tih glagola ispada a prethodni se vokal produzuje: J.1€VWteuevoa ) .... €J.1€wa

Inace se konjugiraju kao sigmatski aorist bez sigme. Napisi cijelu konjugaciju

glagola Kpivw u aoristu.

18. U ove dvije posljednje lekcije upoznali smo nekoliko nacina tvorbe aorista - najvaznijega glagolskog vremena u grckom jeziku. Napisi nekoliko primjera razlicite tvorbe aorist a (sigmatski, drugi i likvidni u 1.1. jednine).

25. Kakva je razlika u tvorbi izmedu imperfekta i drugog aorista, Ilustriraj mjerom.

19. Prevedi ovu recenicu:

€J.1€ aUK €KPW€V 0 KUPWC; Kai €'Y€p€i J.1€ €V Tfl €OxaTll ilJ.1€pq.·

26. Nakon svega sto si naucio 0 aoristu u ove dvije posljednje lekcije, nece biti tesko prevesti tekst s pocetka ove lekcije Iv 2,22.

20. Vjezba supstitucije

U recenici iz prethodnoga clanka napravit cemo izmjenu izmedu ova dva likvid-

na glagola tako sto ce onaj koji je bio u aoristu sad biti 1.1 futuru.

Mozes to uraditi pismeno.

21. Odredi vrijeme, nacin, stanje, lice, broj, rjecnicki oblik i znacenje kod ovih glagola:

Q.1T€OT€tAaJ.177V €'Ypal/J€v Q.KOU€W
ei1TOJ.1€V A€'Y€ f/'Y€tpav
«owet« 17KOVoJ.1€V l1AlJ€T€
€OOUA€VOac; €'Y€V€TO f!PX€TO 22. U poznatom retku Iv 1,14 nalazimo tri aorista. Pronadi ih, odredi od kojih su glagola i prevedi prvu polovicu toga retka.

23. Pronadi aoriste i odredi od kojih su glagola u ovim novozavjetnim citatima:

Mt 18,30

Tit 1,5

Mk 12,2.21

138

17. LEKCIJA

139

Usporedi aorist aktiv i pasiv: e{3cinrwa - e{3arrrL'at'Jrw U aktivu karakteristican je znak -oa-,

U pasivu karakteristican je znak -t'Jy/<.

Prepisi cijelu konjugaciju za aorist pasiv s tabele br. 1.

2. Kakva je formula za tvorbu aorista pasiva? Pogledaj tabelu br. 3 i prepisi je.

3. Napisi cijelu konjugaciju aorist a pasiva za glagol (3anri~w koji smo vee susreli U ovoj lekciji.

17. LEKCUA

4. Sto uocavas u vezi s nastavcima ovih oblika u pasivu, tj. aorista pasiva u usporedbi s nastavcima medija i pasiva za ostala glagolska vremena?

CILJEV!:

1. nauciti tvorbu aorista i futura pasiva

2. koristiti tabele kao pomoc u samostalnoj tvorbi

3, prepoznavati oblike aorista i futura pasiva u tekstu

4, prevoditi jednostavne recenice i biblijske retke s tim oblicima

5, Vee si mogao primijetiti razliku izmedu Errwr€lJt'Jy/v

i e{3arrriat'Jy/v

Koja je?

TEKST:

Mozes li zamisliti da se u jednom jedinom retku Novog zavjeta nalazi sest oblika aorista pasiva? Takav slucaj postoji u 1 Tim 3,16. Zasad je dovoljno da taj tekst samo naglas procitas, a poslije ces pronaci i odrediti aoriste pasiva.

Kat oj.J.oA.01'OVj.J.€VW, j.J.€'Ya eariv ro 1'17, €va€{3et'a, /.waT1/pwvo "0, e!pav€pwt'Jl1 ev aapI<L',

EO tI<.atWtf1) ev nveiuurn,

w<{)t'JY/ aneA.ot', eK17PvXtfY/ ev €tfV€atV, errW1'€VtfY/ ev «ooiu» av€A.ru1<{)t'JY/ ev 56~!).

Usput receno, ovaj smo redak citirali u prosloj lekciji (u predahu), ali ne na grckom jeziku.

Kasnije cemo vidjeti da je to vjerojatno bila pjesma.

6. To je rezultat fonetske promjene (asimilacije), tj. glasovne promjene prilikom spoja posljednjeg suglasnika osnove i t'J. Kod kojih smo jos oblika imali slicne glasovne promjene?

7. Prornjene se VIse po ovoj formuli:

Posljednji suglasnik Suglasnik za

osnove aorist pasiv

Novi spoj

Primjer

1. n, (3, <{), TiT

2. K, 1', X, oo, OK

3.5, o, t r

(rr€j.J.1TW) €Ti€j.J.<{)iJrw

(5 LWK w) €(HWXiJy/v ({3a1Tut LV) €(3ar.u'aiJ17v

Prema ovoj tabeli napisi oblike za aorist pasiv od:

ihw (vodim): i7 (bio sam voden)

KUf...VrrrW (sakrivam): (bio sam sakriven)

1. Vec smo napomenuli da cerno poslije nauciti kako se tvori aorist i futur pasiv. Zasto smo ill ostavili za poslije? Tvore se drugacije od svojih oblika u mediju, koji su opet blizi tvorbi aktiva.

8. Bilo bi lijepo kad bi se svi glagoli drzali tih pravila. Ali, mnogi glagoli tvore aorist pasiv onako kako ne bismo ocekivali, npr.

Aorist pasiv (s formantom -t'J1)-)

a/cot/w -- ijKot/at'J1)v. Zbog tih "nepravilnosti" tesko je predvidjeti kako ce izgledati aorist pasiv nekih glagola. Ipak, imamo osnovne smjernice i karakteristican znak po kojima se mozerno ravnati u prepoznavanju tih oblika. Npr., sto mislis od kojih bi glagola mogli biti ovi aoristi pasivi:

eA.r)j.J.<{)iJ1)V €K.ptt'J1)1l EIV(:'lOt'Jy/V

e{3A.eiJ1)V 'f71'€PtfY/v arr€Kpt1')y/V

€{3arrrtaiJy/v uno rou CWt'JPW1TOV rou t'J€ou. Bio sam krsten od covjeka Bozjeg.

17. LEKCIJA

17. LEKCIJA

141

140

Sve ove glagole vee poznajes iako ne u ovom obliku. Pokusaj traziti po rjecniku sve dok ne odgonetnes 1. 1. prezenta. Tabela "nepravilnih" glagola sadrzi i oblike za aorist pasiv sto ce biti od koristi u rjesavanju ovih glagolskih oblika, a i inace.

16. Koji su od ovih oblika u aoristu pasivu:

1) €owt'JrW 2) eo6~ao€

4) E50~a~oJ1€v 5) €'Ypci;.pl1T€

7) eMt'Jf/oav 8) EAaj30v

3) ocoee:

6) €'YPUtJ;aT€ 9) €AVaarO

9. Napisi cijelu konjugaciju aorista pasiva od glagola Aap.j3civw.

10. Kako ces najlakse prepoznati aorist pasiv?

17. Prevedi ove recenice:

1. eo waxt'Jf/r€ U1TO rwv a1TooroAwv. vodom prijedloga U1TO)

2. mura E-rprupf/ €V mi, 'YPa;.pal,.

3. €1TOt'riaav w, eowaxt'Jf/aav.

(Vidi lekciju 9.16 u vezi s

Mt 28,15

Aorist pasiv bez {}

11. Kao sto smo susreli aoriste aktive i future bez a, tako postoje i tzv. jaki aoristi pasivi bez t'J. Evo nekoliko primjera:

18. Napisi 1. 1. j. za tri vrste pasiva koje smo dosad utili (prezent, imperfekt, aorist) za glagol OOVA€VW.

'Ypffipw a1Ta'Y'Y€AAW - </It'JC[pw

€'Ypffipf/V Ct1Tf/'Y'Y€Af/V €</It'Japf/v

19. Ucini isto za 3. 1. j. za glagole aKovw i 'Ypa,pw.

Konjugiraju se is to kao i aoristi pasivi koji imaju t'J. Napisi glagol 'Ypffipw kroz sva lica jednine i mnozine u aoristu pasivu.

20. Pronadi aoriste pasive u 1 Kor 6,1 L Odredi i os tale glagole u tom retku, jer to je vee obradeno gradivo.

13. Odredi razliku izmedu

21. Vjezba supstitucije

Upravo smo procitali ovu recenicu:

... €OtKatwt'Jf/r€ €V r0 ovop.an rou KVPWV 'If/oOV XPWTofJ.

. Zamijeni glagol prilozenim glagolima u odgovarajucem obliku.

Mw oeoanox» j3a1TTi~w

12. Dodaj prijevod svakog oblika aorist a pasiva od glagola 'Ypa,pw iz proslog broja.

ii"!pa;.p€v €'Ypffipf/V

Pokazi je i prijevodom ta dva oblika.

Ta se razlika jedino vidi po duzini vokala, a cuje po mjestu naglaska.

22. Sto mislis od kojih deponentnih glagola potjecu ovi aoristi pasivi:

U1T€K p{t'Jf/V, E-reViJt'Jf/V eo EX{}f/V

14. Pronadi i odredi leksicke oblike za aoriste pasive u sljedecim primjerima iz

Novog zavjeta. Kakvoj vrsti glagola pripadaju prva dva aorista?

1. (m€UraAf/ b a'Y'Y€AO, raj3ptiJA. Lk 1,26

2. €</IaVf/ 1TPWTOV Maptq. Mk 16,9

3. U1TEt'JaV€V oe Kat 6 1TAovaw, Kat i;rffipf/. Lk 16,22

K at on €rffipf/ Kat on

Kat on

e'Y'I1'Y€prat ri) illJ.€pq. rij TpirT) ...

w..pt'Jf/ Kw~

Na kakvom su mdterijalu bili pisani rukopisi Novog zavjeta?

Evo sto nam kate B. Metzger, The Text of New Testament, Oxford University Press, 1968, str. 3 sf.

Materijal kojim se gotovo svi rukopisi Novog zavjeta koriste jest papirus iii pergamenat.

Tropska biljka papirus raste u plitkom mulju rijeke Nila u Egiptu i od nje se,· tj. od njezine srcike, prave tanki Iistici koii, kad se poprijeko slate i osuse, postaju materijal za pisanje.

Proizvodnja pergamenta radi pisanja ima zanimljivu povijest. Prema povjesnicaru Pliniju Starijem, kralj Eumen iz Pergama, grada 11 Malo] Aziji, po ceo je tako upotrebljavati pergament. Taj vladar (vieroiatno Eumen Il,

je vladao 197. do 159. pro Kr.] naumio je u svom gradu osnovati biblioteku

15. U 1 Kor 15,3-5 medu cinjenicama evandelja k?ie nam apostol Pavao stavlja do znanja, stoji:

on Xpwro, a1T€t'JaV€V imeo rwv al.l.apnwv i!p.~v ...

Pronadi aoriste pasive i odredi ih. U tim recima nalazi se jos jedan aorist ali aktiv. Koji je to?

142

17. LEKCIJA

143

17. LEKCIJA

koja bi se mogla natjecati s cuvenom bibliotekom u Aleksandriji. Ta zelja nije bila po volji Ptolomeju, vladaru Egipta (205. do 182. pro Kr.], pa je zabranio izvoz papirusa. Zbog tog embarga Eumen je bio prisiljen unaprijediti proizvodnju pergamenta koji je, po mjestu nastanka, dobio grcko ime 1rEP'Yaj.117vri. Grad Pergam tako je postao cuven po proizvodnji i izvozu toga kvalitetnog materijala za pisanje.

Pergament se pravio od koza stoke, ovaca, koza i antilopa, a osobito od koze mladuncadi tih zivotinja. Kad bi se dlaka odstranila struganjem, koia hi se izravnala glacanjem pomocu kamena plavca i ustavila kredom. Pergament se koristio sve do kasnog srednjeg vijeka. U to je doba papir, koji su iz Kine donijeli arapski trgovci, postajao sve popularniji kao materijal za pisanje.

Ocita je prednost pergamenta nad papirusom.

Ne samo sto je cvrst u usporedbi s krhkim papirusom, nego se po pergamentu moglo pisati ina obje strane.

Najstariii grcki rukopisi Biblije na pergamentu jos i danas

Codex Vaticanus i Codex Sinaiticus. Prvi se cuva u Vatikanskoj biblioteci u Rimu, a drugi u Britanskom muzeju u Londonu. Oba rukopisa potjecu iz cetvrtog stoljeca po Kristu, a sadrze citav Nov! zavjet pisan uncijalom (velikim grckim slovima}, a i gotovo cijeli Start zavjet. Rijeci su se bez razmaka naslanjale [edna uz drugu, npr. ErENH8HMENNHnIOI

Zanimljivo je kako je Codex Sinaiticus bio otkriven sredinom 19. stoljeca (prema: Paret, Die Bibel, ihre Uberlieferung in Druck und Schrift, Stuttgart, 1948) Dr. Constantin von Tischendorf, tridesetogodisnji docent Sveucilista u Leipzigu, u potrazi za biblijskim rukopisima, mnogo je putovao po Bliskom istoku. Za vriieme posjeta samostanu SIl. Katarine na Sinaju, 1844., slucajno je primijetio u kosu za otpatke neke listove pergamenta, cime se inace u manastiru loiilo. Kad je to malo bolje pogledao, na svoje je zaprepastenje ustanovio da je to rukopis Starog zavjeta pisan uncijalom (Septuaginta). Tako je iz kosa izvukao nista manje nego 129 lis to va pergamenta, od kojih su mu monas! darovali 43, Tischendorf je pokusavao uvjeriti monahe do [e takav materijal prevrijedan za lozenje.

Prilikom sljedeceg posjeta Tischendorf je uzalud tragao za preostalim rukopisima. Posljednje veceri pred odlazak kuci opat samostana rekao mu je:

"Imam ios u svojoj celiji grcki Stari zavjet koji sam ios htio pokazati. " Donio je u crveni rubac zamotan golem rukopis. Kad ga je odmotao, na stolu je letala hrpa pergamentnih rukopisa. To ie bilo one sto je Tischendorf toliko ceznuo da nade - preostali listovi kakve je bio prije nasao u korpi za otpatke. Citavu je noc proveo radosno proucavajuci rukopis, jer, kako je napisao 14 svom dnevniku: .bilo bi svetogrde spavati!"

Futur pasiv

23. I futur pasiv se razlikuje od svog medijalnog oblika. Npr.

aktiv rnedij .

~ .' paslV

AllOW "Atlao/1aL Aviiriuoj.1m

aKovaw aKOVaO/1at al<oviJriaO/1aL

Sto vee sada rnozes uociti kao karakteristicni znak za futur pasiv?

. 24. ~ta~ele br. 3 prepisi formulu za futur pasiv i primijeni je na glagol OOVAEVW, tj, odredi njegove sastavne dijelove prerna formuli.

25. Prema tabeli br. 1 napisi cijelu konjugaciju futura pasiva za glagolllovA€vw.

26. Prevedi svaki oblik iz proslog clanka (bit cu sluzen, itd.)

27. Koji su od ovih oblika u futuru pasivu:

1) f8 to axth;aw; 2) €'Yfp,JriaOVTat

4) tuoreoeooa: 5) a:no-Auere

7) urroAo,JrjUT/ 8) E1r!'Ypa;.pTjoo/1e,Ja

3) 'YPa;.p1]OeraL 6) a:IrE AU,Jl1V

28. Prevedi eve recenice, a nepoznate rijeci potrazi u rjecniku.

1. ralJTaypa;.prjuerat EV roic {3t{3AiotC: .. -

2. €'YEpdrjaWTaL at V€K.POt:

3. ooro: /1€'Ya, KA17,Jrjaerat eu TiJ (3aat"A€!q. TC"iJV ovpavwv.

Napornena: Futur pasiv u 3. recenici dolazi ad glagola K.aA€w ==

zvati.

29. Napisi 2. L j. za sva vremena stanja koja smo dosad ucili, Glagol je d€pa1r€uw.

30. Odredi vrijeme, nacin, stanje, lice, broj, rjecnicki oblik i znacenje kod glagola:

'YPfupoom

o 1WX,J17Of:Tat €Ou:;_'~aTo €lTfp.1J;a/1€V

EOOVTaL OtW~EL' €OwaO/<.eT€ 'Ypa;.pT/aoj.1€,Ja

{lAE1rTl EOtWX,J17 1r€jJ.i/JH

ilK. ova,JT/TE

31. Pretvori ove pasivne oblike U odgovarajuce u aktivu:

'17K. oua,JT/j.1€v aK. ovu,JrjOOVTat

AV1'Jrja€a,J€ EM,JT/

'l7K.OUOVTO

32. Kakva je razlika izmedu

'Y pa;.po/1€,Ja

'Y p a 1J;6p. f,J a 'Ypa;.pTjaoj.1€{}a

144

17. LEKCIJA

33. Pronadi pasivne future i odredi ih.

145

------------------------------.-------------------------------

Lk 6,37.38

34. Procitaj .Blazenstva" u Mt 5,3-10, pronadi.futu~e _p~sive. Prepisi ih i odredi rjecnicki oblik po kojem ces saznati njihova znacenja u rjecniku.

... lik v t k t Ocit J'e paralelizam u sest

35. TEKST: Promotrimo, najpnje , ob 1 naseg e s a. . .. .

redaka sto nagovjescuje pjesmu, himan. Za nas je ovdje. zam~lJ1vo da upravo ~v.akJ redak sadrzi glagol u aoristu pasivu, time se. taj p.ar~ehzam I potc~ta:a. SadrzaJ~~ pjesma obuhvaca citav Krist-dogadaj od utjelovljenja do pros~avIJanJa. Dakl~, lZ gleda da su se te cinjenice u ranim krscanskim crkvama ponavljale ?~ sarno ~ ispoviiedi vjere vee i u pjesmi, Pokusajmo to i mi zapjevati prema tradicionalnoj fran~ C~SkOj melodiji (Cullen Story.u Gree~ to Me Harper &Row, 1979, str. 134). Ali prije toga odredi aoriste pasive I prevedi tekst.

18. LEKCUA

J

J

j

J

J

J

CILJEV!:

1. tvoriti infinitiv i imperativ aorista, aktiv, medij, pasiv

2. upamtiti karakteristicne crte tih oblika

3. prepoznavati te oblike u tekstu

4. prevoditl recenice i biblijske retke tim oblicima

5. razlikovat! znacenje infinitiva .i imperativa U aoristu ed prezentskih

<PO\) -E - pw - aT)

;: J I:! ... 1

ado - XL,

:J iJ

TEKST:

Mt 8,2.3

... KUPL€, €av t'J€A1)<: ovvaaw:j1€ Kat'JapLoat. Kat €KTdvm; TrW xeipa i/l/Jaro aVTOIJ AE'YWV, 8EAW, Kat'Japiat'JlITL Kat '~M€w<: €Ka{)ap~'a{)'Y/ aVTOiJ 1] AErrpa.

U ova dva retka nalazi se cetiri razlicitih oblika u aoristu I A".HHA.U imperativ, pasiv),

Neki su, naravno, vee poznati, a ono sto je novo prepoznat ces na cije.

indikativ,

L U ovoj Iekciji napustit cerno indikativ i nauciti infinitiv i U 10.

lekciji upoznali smo kako se tvore u prezentu, a u ovoj Iekciji vidjet ces kako

daju infinitiv i imperativ aorista.

Posto smo napustili indikativ, vrijeme dogadanja radnjs nece vise hili vazno, vee sarno vid radnje. Po tome se i jedino razlikuju infinitiv i imperativ aorist a i prezenta, Oni ce pokazivati razliku u kakvoci radnje, a ne kad se ona dogada, Nadam se da si upamtio da vrijeme dogadanja radnje dolazi do izrazaja samo u indikativu,

Ostala vrernena koja smo dosad ucili (imperfekt i futur) ili uopce nemaju infinitiva I imperativa iii se oni rijetko upotrebljavaju. (Fut. info 5 ili 6x u NZ-u).

Ako je augment znak za proslo vrijerne, hoce li infinitiv i imperativ aorist a imati augment?

2. Radi ponavljanja, napisi infinitiv aktiv od prezenta za glagole iTWT€VW aKovw.

146

18. LEKClJA

18. LEKCIJA

147

Infinitiv aorista

infinitivorn prezenta, lako je upamtiti da infinitiv jakog aorist a uvijek ima cirkumfleks na posljednjem slogu, Npr. od glagola A€'YW

jaki iIi drugi aorist indikativ glasi €mov

a infinitiv ce onda glasiti einetv.

Sjeti se jos nekoliko glagola koji tvore jaki aorist (okreni 16. lekciju za pomoc ako treba) i napisi njihove infinitive.

3. Tabela br. 1 sadrzi i infinitive aorista pa da vidimo kako on izgleda za razliku od infinitiva prezenta. Zasad smo jos u aktivu,

1TW,€V€tV (UwU€W

7fw,€uam Ulwvam

Ako je jedina razlika izrnedu tih oblika u vidu radnje, kako bismo ih preveli?

Naravno, trajnost ce se, kao i uvijek, odnositi na prezent, a svrsenost na aorist. Dakle, prevedi te infinitive tako da izrazis trajnost i svrsenost. SHena razlika u vidu radnje postoji i u hs. infinitivima npr. davati i dati.

9. Od glagola pciXlI.w napisi infinitive za prezent i aorist IlZ prijevod, Npr.

Ad1T€UJ ostavljati

At1T €iv = ostavi ti

4. U grckom jeziku jedan glagol moze imati i vise infinitiva (prezent, aorist i perfekt) ovisno 0 tome sto se zeli preciznije izraziti i naglasiti.

Pripazi sad na same oblike: 1TW,€V -- am 'YP a '1/1 at, oLw~m

Kao sto je za infinitiv prezenta karakteristicni nastavak bio ·€W, mozes li zakljuciti sto bi bio karakteristicni nastavak za infinitiv aorist aktiv?

W. Prevedi sljedece recenice:

1. {J€AW (lIWU€LIl toi: AO'YOV.

2. {U?-..w cl.lw[}oal ,ou AO'Yov.

Odnosi Ii se infinitiv prezenta na sadasnjost, a infinitiv aorista na proslost?

5. Napisi infinitiv aorist aktiv od ovih glagola:

pAbrw OOVA€UW

o!Dam<.w 1fH'{)W

11. Koji od ovih infinitiva pripadaju aoristu:

tturteinnu. Aa{J.{3avEw

Ae'YEtV €i1f€iv

Aa{3Eiv {3anHv

AVW noieca

12. Vjerujern da ces moci samostalno prevesti ovaj redak iz Novog . t

zavje a,

Mt 15,26 (uz pomoc rjecnika, naravno),

OUK fOUV KaAov Aap€i~' ,ov ap,ov ,WV,€KVWV Kat {3aAEI,V,oiC; I<.Vvaplmc;.

6. Likvidni i nazalni glagoli (kojima osnova svrsava na A, p, {J., v) koji su aorist tvorili bez sigme u indikativu, bit ce dosljedni i u. tvorbi infinitiva aorista. Dakle, nastavak za infinitiv aorist a glasit ce -at. Evo nekoliko tih glagola ({J.€VW, Kpivw, e'YEipw):

13. Od kojeg poznatog glagola potjece infinitiv €!\{J€cv'! Tabela .nepravtlnih" glagola ti stoji na raspolaganju.

Indikativ aorista €{J.€lva €KpWa ihetpa

Prevedi ovaj dio retka iz Lk 3,8

A€rW V/-lLV ... ouvaml (; {Jeoc; €K ,wV Ai{Jwv ,ou,wv €reipaL rexua niJ 'A{3pad/-l.

Infinitiv aorista /-l€iVaL «piua: €'Y€ipat

14. Kojem "vremenu" pripadaju ovi infinitivi:

1) /-l€V€tv

4) OOVA€Vaat 7) 'YLIlWUK€LV

2) (3A€'I/IaL 5) fX€tV 8) €r€ipUL

3) ueiuac 6) AU{3€i.V 9) rret't'J€w

7. Prevedi redak iz Mk 12,12

Kat €~7j70VV ainiw Kpu'f/aat.

Oba su glagola nepoznata pa ih najprije "dovedi" do rjecnickog oblika da bi im nasao znacenje u rjecniku.

15. Koji su od ovih glagolskih oblika infinitivi (prezenta Hi aorista):

1. uKouam 2. €~€lC: 3. €AtJeiv

4. 7fW,€V€L 5. ueiua: 6. paA€iv

7. uevei 8. 'YP a '1/1 al 9. {3A€'I/I€L

10. Aa{3€iv 11. {3aA€i 12. 1fWT€Vam

13. «piueu: 14. A€rEL

8. Nastavak za infinitiv aktiv aorista n nije -oru vee -eiu,

koji se, naravno, dodaje osnovi drugog aorista (to je nova osnova, zar ne"). Osim too ga, da ne bi zbog nastavka bilo poteskoca s razlikovanjem infinitiva jakog aorista s

Hi. Razvrstaj infinitive iz prethodnog clanka prema ovim kriterijirna:

Infinitiv prezenta

" aorist a (jakog)

" aorist a (sigmatskog)

n aorist a (likv. gl.)

148

18. LEKCIJA

18. LEKCIJA

---------------------------

149

17. Napisi infinitive (prezenta i aorista) od ovih glagola:

{3A€1TW rrWTf3UW

AE-yW J.1€VW

25. Razmatrajuci ulogu infinitiva prezenta, ustanovili smo da on oznacuje opeenituradnju, jedno stanje ili proces, dok se infinitiv aorist a odnosi na nesto odredeno cinjenicno (koje s vremenorn dogadanja nema nikakve veze), U spomenutom primjeru u Lk 2,3 infinitiv prezenta pokazuje kako su se svi isli upisati, au 5. retku za istu stvar stoji infinitiv aorista jer se odnosi na odredene Ijude (J osipa i Mariju). Naravno, razlika je prvenstveno u trajnosti ili svrsenosti glagolske radnje.

Vrati se nacas 15. lekciji pod br. 19. infinitive na nasem jeziku sad vee mozes prevesti na grcki, a znacenje ce im ostati isto.

18. Iako se na njima necerno dugo zadrzavati, jer se ne pojavlj.uju ~a~~ cest?, potrebno je uociti i infinitive aorista medija i pasiva. Tabela br. Lima I njih pa ih prepisi za glagol moretxc.

19. Koji se infinitiv nalazi u 1 Sol 2,2, a koji u 1 Sol 2,4?

:W. Koliko oblika glagola aKoVw prepoznajes u Mt 13, 16, 17?

26. V Dj 15,37.38 nalazimo dva infinitiva jednog glagola, Uoci njihovu razliku i odredi koji je to glagol da bi mu znacenje mogao potraziti u rjecniku, Zatim usporedi nekoliko nasih prijevoda i napisi kako su ti infinitivi prevedeni i koji prijevodi uocavaju razliku izmedu infinitiva prezenta i aorista, a koji ne.

21. Koliko razlicitih oblika glagola {3arrTi~w nalazis u Mk 1O,38.39? Dopuni

prijevod ovog Isusova pitanja.

ovva01'le meiv TO nonuno» 0 he:; nus», i} TO {3a:1TnOlJ-a 0 he:; {3arrTi~oJ.1at

mozete li popiti ili krstenjem

{3arrnoTJiwat:

biti krsteni?

27. Prevedi ovaj dio retka iz Mt 5,17:

OUK 71ATJov KaraAVOat aAAa 7TA1?PwoaL.

Najprije, naravno, moras rasclaniti infinitive i naci njihovo znacenje u rjecniku,

22. Prevedi pitanje Ivana Krstitelja u Mt 3,14.

28. Infinitiv aorista pasiva ima opet karakteristican oblik, kao sto si vee ustanovio s tabele br. 1. Dakle, karakteristicni formant za aorist pasiv ~1? javlja se i u infl .. nitivu, ali je nastavak novi -vaL. Naravno, oni glagoli koji nemaju ~ U obliku za aorist pasiv, nece ga imati ni u infinitivu aorista pasiva. Npr. €-rPrl;,p1?1l - rpat.pi/lla~.

Dakle, prema oblicima aorista pasiva u indikativu mozes lako sloziti infinitivni oblik, a na tabeli "nepravilnih" glagola nalaze se mnogi oblici aorista pasiva. Kako bi preveo "biti spasen" na grcki? Glagol je 04J~w, a nalazi se i na tabeli,

23. Kakve infinitive nalazis 11 Lk 2,3.5?

Od kojeg su glagola? Kakva je razlika medu njima?

24. Po kojoj se glagolskoj kategoriji razlikuju ova dva infinitiva: {3arrTi~ eotnu.

{3arruoTJiivat

Dubravko Skiljan, suvremeni hrvatski lingvist, u casopisu Latina et Graeca 4 (Zagreb, 1974) ovako raspravlja 0 smislu ucenja grckog jezika u skolar:za:

Grcki jezik nasi u sebi kvalitete koje ga Cine stvarnim faktorom u razvitku ~pstraktnog misljenia. Dok se gramatika u svim zivim jezicima, p~ i u ma:e-

naicesce uci usputno, kao nuzan, ali prilicno nemio pratilac drugim oblicima upoznavanja i upotrebe jezika, dotle je na primjeru t~ga. mrtvo~ jezika, gdje se gramatika, bar prividno, uci sarno za sebe, mogu~e lstakn~tl. njezinu sustavnost i razticite nivoe apstrakcije koji u njoj vla~alu ... " '. Grcki jezik zbog svoje sistematicnosti i svoje apstraktnosti mote pridonijeti upotpunjavanju onih komponenata obrazovnog procesa koje obogacuju i umnogostrucuju covjekovu sposobnost da stvaralacki ovladava svijetom .... Sposobnost apstrahiranja toliko je potrebna u nasem modern om svijetu - ne samo u znanosti iii u umjetnosti, vee je apstraktno misljenie zbog razvitka tehnike i mehanizacije postalo obavezan dio gotovo svakog proizvodnog procesa i svakako mora postojati sve vise i dio obrazovnog procesa. "

29. Infinitiv se u Novom zavjetu pojavljuje 2276 puta, pa je zato vazno da ga naucis kako bi ga mogao prepoznavati. Infinitiv je nepromjenjiv oblik, nema kategorije lica i broja, a ima karakteristicne nastavke, Napisi gole nastavke od 8vl11 inn .. nitiva koje smo dosad utili (prezent aktiv i M/P, aorist aktiv, rnedij i pasiv), Sto se tice upotrebe infinitiva u recenici vrijedi isto sto smo u 10. lekciji spomenuli za infinitiv prezenta. Zato ponovi 10.41--42.

Imperativ aorista

30. Sjecas li se jos imperativa prezenta? S Tabele br. 1 podsjeti se kako je izgledao imperativ prezenta, pa ces onda malo nize u istoj koloni naci oblike imperativa aorista. Ona dodatna .Jcomplikacjja" koja nas je inace pratila kod aorist a - a to je poseban oblik za svaku vrstu - nece nas ni ovdje mimoici.

Prepisi s tabele sve oblike (aktiv, medij, pasiv) za imperativ aorist a u 2J.j.

31. Razlika je u znacenju izrnedu imperativa prezenta i aorist a sarno u vidu radnje. Prezent oznacuje trajnu ili ponavljanu radnju, a aorist svrsenu. Poslije cemo

18. LEKCI.JA

151

150

18. LEKCIJA

tu razliku vidjeti na nekoliko prirnjera iz Novog zavjeta. Kako bi preveo .sluz!", a kako "posluzi"?

43. Prevedi ovaj dio retka iz Mt 14,28:

aiJT0 (; il€7PO<: E[nEIl, KVPiE, Ei au Et, K.€AEVaOV J.1E ftd'lEiv rrpoc: oe ... Analiziraj sve glagole po glagolskim nacinima.

32. Zasto u tvorbi imperativa nema augmenta?

33. Vjezba supstitucije ""

U Otk 1,11 nalazimo ovu recenicu: 0 ~I\E1Tet<: 1pal/Jov. v' •• , •

Prodi kroz sva lica jednine i mnozine u imperativu. Mozes to uciniti 1 pismeno.

44. U ovoj neobicno dugoj lekciji preostaje nam jos da malo bolje upoznamo aorist pasiv imperativ. Pogledaj jos jedanput te oblike prepisane s tabele. Po cemu ces odmah mati da ti oblici idu u aorist pasiv?

34. Konjugiraj glagol aK.ovw u imperativu aorista aktiva uz prijevod.

35. Usporedi imperative u Mk 4,9 i Otk 13,9. Kakva je razlika u prijevodu tih imperativa?

36. LikvidnijNazalni glagoli tvore imperativ aorist a na uobic~jen_ nacin b~v~ sigme. 'Prema tome; od glagola J.1€VW imperativ aorista akti.va glasi I1wJOv. Napisi

ostala lica imperativa.

45. Ostali su nastavci tipicni za imperativ osim -ri u 2.1. j., a koji glasi rh kod glagola sto inace u aoristu pasivu indikativu nemaju l'J. To se zove disimilacija Hi razjednicavanje aspirata.

Npr. od glagola anan€AAW imperativ aorist pasiva glasi:

arran€AT/l1t arraneAr/7W

arran€A7]7e arra11eA~7")GaV

Dopuni konjugaciju irnperativa aorist a pasiva od glagola (3aAAw uz prijevod.

{3Ar/l'JT/n '" budi bacen!

37. Prevedi ovu recenicu iz Iv 15,4:

tl€ivaTE ell EJ.10i, K.a'yw ev VJ.1tll.

46. Prevedi ovu recenicu:

eirrev 70 uvrJpW1T<.:J (; 'IllGou<:, Kal1apial1T/Tt. Najprije pronadi taj glagol u rjecniku.

38, Koji od ova dva oblika pripada indikativu:

K.piVa7E

47. U poznatoj molitvi "Oce nas' (Mt 6,9-10) nalazimo vee na pocetku tri aorist a imperativa. Pronadi ih i odredi od kojih su glagola.

39. U cemu se sastoji razlika izmedu ova dva oblika:

41. Isto kao sto je infinitiv aorist a jakog Hi drugog imao na~tavak p.rezenta -eiv (I\~eill), tako ce i imperativ jakog aorist a uzimati nastavke imperativa pre-

zenta. Npr.

Aa{3e uzmi!

l\~e7W neka uzme!

Aa{3eTE uzmite!

Aa{3e7wauv neka uzmu!

reci! dodi!

48. Sada ti se, mozda, cini da se glagolski sustav i previse zakornplicirao: stalno no vi oblici, novi nastavci, kategorije itd. Ali ako kod svakoga novog nacina tvorbe nekog oblika uocis usporedivanjern ono sto je bitno i karakteristicno (a to je, ujedno, i vjezba u razvijanju apstraktnog misljenja), bit ce ti puno jednostavnije prepoznavati glagolske oblike u tekstu, a takoder neces ill ni medusobno pomijesati. Uvijek postoje neki znakovi ili karakteristicni formanti koji olaksavaju "desifriranje" - bilo da su to prefiksi, inflksi (morfemi koji se umecu izmedu osnove i nastavka) ili pak sami nastavci. Npr. po cemu ceil uvijek moci prepoznati infinitive i imperative? Takoder uvijek se mozes obratiti tabelama kao podsjetnicima, a pogotovo tabela br. 1 daje pregledno glagolski sustav.

40. Prevedi ove imperative:

m07Evaov, /,ptVa7e, 1pal/Ja7waall

vidi! gle!

49. Imperativ aorist a u Novom zavjetu ces6e se upotrebljava od imperativa prezenta, Poznati izraz za "Gospodine, smiluj se!" koji se cesto u svom izvornom obliku susrece u glazbi, bilo u sakralnim kompozicijama kao sto je oratorij, ili u puckoj bozicnoj pjesmi, na grckom glasi:

Ista se stvar odnosi i na imperativ medija: ?l.a{3ov == uzmi sebi!

Po cemu se onda razlikuje tmperativ aorista od imperativa prezenta?

42. Koliko imperativa nalazis u Otk 22,17? ,

Svi su od poznatih glagola pa ill nece biti tesko odrediti. Prijevod Duda-Fucak

odlicno pogada odlucni smisao aorista rijecju .zahvati" za Aa~€rw.

KVpte, eAeT/OOV

Sigurno S1 taj izraz CUO i na grckom a da nisi mogao analizirati rijeci. Otkrij kako taj glagol izgleda u rjecniku.

152

18. LEKCIJA

153

50. Kao sto si vee vidio, rnolitva .Dce nas" sadrzi mnogo imperativa. Kakav je imperativ piJom iz Mt 6,13 i od kojeg glagola potice? Ovdje ces uvjezbati trazenje u rjecniku.

51. Potrazi imperative u Dj 22,16.

52. Zanimljiva je razlika izmedu imperativa aorista i prezenta u dva opisa molitve "Oce nas" u Mateju i Luki,

TOV apTov i]f.l.wv TOV ETlWVaWV oiDov i]PLV TO I<.a{}' i}p€pav kruh nas svagdasnji davaj nam svaki dan

TOV aprolJ 1)/'1(;.)1J TOV €Tlwvawv ooe; ~PLV a~J1f;pov

kruh nas svagdasnji daj nam danas

Ovo je prikladna ilustracija za njihovu razliku u znacenju. U prvom primjeru imperativ prezenta oznacuje radnju koja se ponavlja svaki dan (iz dana u dan), dok u drugom primjeru imperativ aorista usredotocuje se na jednu cjelinu (sjeti se tocke u odnosu na aorist): danasnji dan. Vrijerne dogadanja te radnje nije nimalo vazno.

Bi li mogao navedeni glagol iz molitve nab u rjecniku? Nastavak za 1. l.j. prezenta malo mu je drugaciji nego sto smo dosad navikli (nije, dakle, w), a inace takve cemo glagole podrobnije obradivati u sljedecoj lekciji.

Ipak, prema prezentskom obliku imperativa pokusaj ga pronaci u rjecniku, a znacenje vee ionako znas,

Lk 11,3

Mt 6,11

19. LEKCIJA

CILlEVI:

1. upoznati najcesce glagole pL-konjugacije

2. prevoditi jednostavne recenice i bfblijske retke s PL - glagolima

3. prepoznavati PL - glagole u tekstu

53. Koji od ovih imperativa pripada prezentu a koji aoristu:

1) 7Torl7aaTW 2) (30TI'J1)aOV 3) Iwt'f€vo€r€

AVaar€ 5) VTla-l€ 6) OLaAAa'Y1/t'fL

7) OOVA€vt'frjrw 8) rrpoaeVx€m'}€ 9) Q.l<.ov€at'fwaav

10) t'fepa7T€Vaat 11) epxov 12) 0 uvaaaL

TEKST:

Evo, ponovno je pred nama molitva "Oce nas" (Lk 11,2-4)

llar€p, d'YLaat'f~rw ro ovopa aov' eAtfeTw if (3aaLA€ia aov· '

rov aprov 7]pwv rov e-rrwvawv oiOov ~PLV ro I<.at'f' 1)pepav· Kat rup€e; .qJ.1LV rae; apapriae; ftW;.)V,

I<. at 'Yap auroi r1piop€v 1raVrL ixpelAOVTL i}J.1iv· Kat pi} €w€ve')'K'[le; 1)J.1iie; €ic: neuiaouo»,

54. TEKST: Sad je vrijeme da nabrojis sve oblike u aoristu i, po mogucnosti, odredis od kojih su glagola.

Lk 6,38

oiOor€, «ai oot'fi}a€TaL UpLV·

uetpo» KaAov nenieouevov oeooxeoueio» V7T€P€KXVVVOP€IJOIJ o~aovaw €ie; TOV KOA1rOV UJ.1wv· .

U prethodnoj lekciji spomenuli smo da osim co-glagola postoje i glagoli koji svrsavaju na -PL. Ove smo 'tekstove odabrali zbog dva -PL glagola koje ces uskoro nauciti. Zato zasad sarno procitaj naglas.

1. Jos uvijek se bavimo glagolima ito, evo nove vrste glagola. Dosad smo naucili glagole tzv. co-konjugacije jer im je nastavak 1. 1. jednine prezenta bio Ow, a sad cerno ukratko upoznati glagole J.1L-konjugacije kojima ce 1. 1. jednine prezenta zavrsavati na -J.1L. Jedan takav glagol smo jos medu prvim lekcijama upoznali, Mozes li ga se sjetiti?

154

HI. LEKCLJA

19. LEKCI.JA

._----

155

2. Takvih glagola nema mnogo u usporedbi 5 glagolima w-konjugacije, ali se neki vrlo cesto upotrebljavaju u Novom zavjetu, cak i do 500 puta. Zato ih je potrebno nauciti, Cetiri su najcesca glagola sa ui:

8i.OW!H / dati

Tiff7?,UL / poloziti

Prezent od glagola 8io0.)j1l glasi:

oioWj1( 8il5(,)\ oil5wat.(v)

dajem == dajes = daje

05ta1a lica jednine i mnozine futura imaju iste nastavke kao i u glagola co-konjugaeije. Napisi citavu konjugaeiju futura za glago18io(')!lL.

'iaT7?!ll ffipi7?!1(

9. Prevedi ove recenice:

1. LTr/aw ri)v a-Y(LrT7?V !lOU ev rais; Iwp8 lau; Vf.1wv.

2. Ti, 8wIJEt 7?!1iv T7?V 8uwwavv7?v T17, {3amACtm: rwv oiipauc»;

3. QUI<. ffipiJaw 7?IlQ, op<.pavov" iipxo!lat npi»; Vj1G.,.

/ staviti, ustati

/ oprostiti, dopustiti

o i8o}lcV 8i80TC 8woaat(v)

dajemo dajete daju

10. Buduci da se rukovodimo principom cestote pojavljivanja u Novom zavjetu, mi cemo ovdje spominjati sarno oblike koje cerno sigurno susresti u citanju Novog zavjeta. Pregled svih oblika aternatskih iii !J.( glagola naci ces u gramatiei Zdeslava Dukata sir. 124-132 i 152-154 ili u grarnatici Vlastimira Corica str. pa se mozes obratiti u rjesavanju odredenog problema u tekstu, a prilazerno i tabelu br, 15.

Ovdje cerno od imperfekta navesti sarno oblik za 3. 1. jednine od glagola 5iowj1L E8too + € '" i3(ji.Oou

Dakle, augment prethodi osnovi prezenta, a nastavak (c) se sazirna sa zavrsnim sarnoglasnikom osnove (0) U OU.

Pronadi taj oblik u Lk 15,16 i prevedi gao

Sjeti se da imperfekt oznacuje trajnu radnju, pa cerno upotrijebiti glagol "davati".

Kao sto vidis, nastavci se dodaju izravno na osnovu 8 W / 00 bez tematskog samoglasnika, pa se zato ,tu-konjugacija naziva i atematskorn, za razliku od w-konjugacije, koja se naziva i tematskom. Dugi vokal osnove dolazi u jednini a kratki u mnozini. Od oblika prezenta glagola 8i8wj1L najcesci su oblici 1. i 3. lica jednine. Napisi ih ponovno uz prijevod.

3. Prevedi ovaj redak iz Iv 14,27 --

EipiWrW r1piT/!1t U}ltV, EipiWTW E}lYW Oiow}lt VilLI'

ou Kaffw, 0 KOUIlOC; OiOWIJLV €'Y0) 8i8'.0j1[ VIl[V.

4. Analiziraj glagole iz prethodnoga biblijskog retka

11. Aorist kao osnovno vrijerne u grckom tih oblika:

5. Glagol se rLJJT/!J.t konjugira isto kao 8i80.)!J.t, a osnova je (}1? / l'Jc. I kod ovog glagola najcesce se u prezentu pojavljuju 1. i 3. 1. jednine. Napisi te oblike i prevedi,

6. Prevedi ove recenice:

naucit cemo u cijelosti, Eva

e8v.)l<.a e8wKac; e8wKf(v)

dao sam dao sam dao je

l=owKaj1€I) dali smo

EO coicare dali ste

EO WI<. au dali su

1. TLJJr)Ow 0 117aov, rrw t/JUXrW aVrov iJ1TEP 7?!1wv.

2. t.:,.i5watll iurroi; (iprov EaffLEtv.

3. Ou l<.aiOVUL AUXIlOV Kat nffeaatv (WTOV tmo TOil !108WV, UAA' E7TL rrw Auxviav, I<. at AUj17TCi mimI' rois; ev Tn oLI<. io:

Prevedi ovaj redak iz Lk 7,45 -

Usput, koji si j1l glagol vidio vee na samorn pocetku ovog udzbenika u 1 1.?

7. U sljedecern retku (Lk 7,49) uz novi glagol imat ces prilike ponoviti zamjenice, jer se u toj recenici nalazi tri vrste zamjeniea. Analiziraj ih i prevedi redak,

12. Napisi 3. 1. jednine od svih vremena spomenutih u ovoj Iekciji (prezent, futur, imperfekt, aorist) za glago18iow}lL.

Tic; obto: ecru: oe; Kat ouaorias; ffipif/OLV;

Gdje je ilL - glagol u ovoj recenici? (ill, zar ne bismo ovo pitanje morali postaviti u mnozini")

8. Futur od ovih III - glagola glasi:

Prezent 8i.OWJ).L r{ffrjj1l. taT17j1L r1pi7?j1L

13. Ostali j1t - glagoli tvore aorist na slican nacin, npr.

Futur 8waw ffrjaw arr/ow r1piJaw

osim tUr17llt koji tvori aorist na vee poznati nacin s morfemorn -oa- earf/aa = stavih, stavio sam (ostala lica idu kao i kod prvog iii sigmatskog aorista).

Za vjezbu i utvrdivanje napisi cijelu konjugaciju aorista glagola lornui i dodaj prijevod uz svaki oblik.

14. Dopuni sljedece prijevode iz Novog zavjeta:

156

19. LEKCIJA

19. LEKCIJA

157

1. Et9-1)IWV rilv O€~iav aurov en' €P€.

___ desnicu _

2. Kat nooouoseoauevo: tuubio» eomoe» aino €V peG,,?,

_. _pozvavsi ~

ear'T}V ear'T}, far'T}

stao sam, stadoh stao si

stao je

ear'T}p€v stali smo

ear'T}rE stali ste

ear'T}aav stali su

sviedociti svoju vjeru, i ponovnog odbijanja da zrtvuiu, bivali su osudeni na smrt.

Udimo sad u sudnicu i poslusajmo razgovor izmedu namjesnika po imenu PovanKo, i svetih mucenika po imenu: 'Iovarivoc;, XapI.TWV, Xapm./), EVfA1HaTO" 'Ifpat TIaiwv, /\L~€Pl.aVO,

(Usput receno, ovaj nam je tekst i s gramaticke strane primjeren ier sadrii cesto glagol .biti" koji se takoder ubraja u J.lL - glagole.}

'PoyaTLKo, errapx,o, 7<1 XapirwVt elnev- '

'En €irrf, XapiTWv, Kat au Xpwnavo, €t; XapiTwv elneu- Xpwnavo, €q.u f}€OV K€AdJa€L. 'PovanKo, Errapx,o, noi»; Trw XaptTW eaiev- ' ~u ri A€-y€t" XapLToi;

XapiTW dnEv' Xpwrl.av7] €ipt rf/ roii f}€OV OWP€u,

Pouortxoc errapx,o, eutev rw EV€Arriarw· '

~u 0 E Ti, el, Etl€AmaT€; , ,

EveAmaTO, OOVAO, Kaiaapo, arr€KpivaTO'

Karw XPWTl.aVO, €ipL, eA€vt'fEpwf}€Lr; imo XpwToii,

Kai Tf/r; avrf/r; EArrioo, P€T€X,W x,apm XpWTOV. 'PovanKo, errapx,o, T4J 'lEpaKt elnev- Kai au Xpwnavo, el; 'Ii:pa~ drrEv· Nai, XPWTl.aVO, €iJ1t, TOV "Ia.p aurov

f}EOV a€~w T€ Kat noooeovcs.

'PovanK 0, i!rrapx,o, drr€v· '

'IovaTwo, vJ1d, hroi'T}OEv Xpwnavmk. 'Iepa~ €trrEV·"H,u'T}v Xpwnavo, Kat eoopat. TIaiwv 0 € eorc»; eitteu» Ku"lW Xpwrl.avo, eliu. 'POVaTtKO, €irr€v· T'i, 0 owd.~a, at;

TIaiwv eutev- 'Ano TWV "IOV€WV 7I"ap€tAWaJ1€V T~V KaA~v raVT'T}V OPOAO"(iaV.

EU€AmaTO, eL7I"€v· 'IovaTivov ,uEV iJO€W, ijKovov rwv AO"IWV, naoa rwv "IOV€WV O€ K<l"lW 7I"apEiA'T}<pa Xpwnavo, eluai.

'PovanKo, e7l"apx,0, €t7l"€v· ITov eioui oi "(ovEZc; aov; EueAmaro, €i7l"EV· 'Ez: rii Ka7l"7I"aOOKiq.

'PovaTLfw, errapx,oc; TcfJ '!EpaK t A€"(€t. Ot aoi "IOVErC; 7I"OV Elaw; a O€ <l7l"EKpivaTo A€"IWV· '0 aA'T}f}tVO, i]pG.w·7I"arfJP etm»

a XPWTOC; Kat piJr'T}p iJ tic; aurov ttlirns; • '

oi O€ em"l€wi uo» "IovEic; €rEA€VT1)aav, Kat €"IW a7l"o 'IKoviov Tf/r; <J:>PV"l{a, a7l"0a7l"aaf}d, €vf}6.0€ eA~Avt'fa.

'PovartKO, i!7I"apx,0, elne» Ar.{3€pLav4Jo '

Ti Kat au A€"t€LC;; XPWTLaVO, el, OUO€ au €va€(3€l, /\t~€pt.avoc; elnev- Ka"(w Xpwrl.avo, €ipt· EvaE~w rap Kat 7I"pOaKVVW TOj., J.l0vov aA'T}t'ftVOV t9-€Ov.

Oi O€ U"IWt J.lapTVp€, oo~a~ovrEr; TOY t9-€OV, €~EA.f}OVT€l:; errt rov avvilf}T/

15, Kod aorist a glagolaiorm« upoznajemo nesto novo sto jos nismo susreli u drugih glagola.

Ovaj glagol moze imati dvojake oblike u aoristu, i sigmatske i od drugog ill jakog aorista. Ti razliciti oblici jednog glagolskog vremena pokazuju razliku i u znacenju. (sigmatski aorist ima prelazno znacenje, a jaki neprelazno), Sigmatski oblik smo vee vidjeli u prethodnim clancima: i!aT'T}aa = stavio sam, stavih,

II aorist od toga istog glagola izgleda ovako:

Koji je oblik za oba od ovih aorist a zajednicki? Kako bi pokazao razliku u prijevodu?

16. Prevedi ovaj redak iz Lk 24,36 -

oino; ear'T} ev J1eay oimau.

17. Koji od glagolskih oblika u Lk 6,17.18 mozes odmah prepoznati? Pronadi sve glagolske oblike koje smo dosad naucili i odredi ih. U ovom clanku nismo vezani sarno na pt - glagole.

18. Zapravo pt - glagoli od W - glagola razlikuju se sarno u tvorbi prezenta, imperfekta i aorista. Dakle, ostali ce se oblici tvoriti kao i u W - glagola, kako smo ih vee naucili, Prema vee stecenom znanju grckoga glagolskog sustava, odredi oblike glagola OWWpt iz ova dva retka:

Lk 6,38 (pocetni tekst) owarE Kat oot9-7]aETat VJ1W

Mt 28,18 €06t9-'T} POt tuioa €~ovaia EV oupav<jJ ,wi. €7I"t rf/r; "117,

19. Koliko put a nalazis glagol iit9-'T}J1t u Iv 1O,11-18? U kojim oblicima?

20. Kakva je razlika izrnedu nf}eaaw i i!f}'T}Kav?

U predahu ove lekcije naci cemo se na sudu u Rimu oko 162. po Kr. Prisustvovat cemo sudenju sedmorici kricana koji su se druiili s pozna tim krscanskim filozofom apologetom Justinom Mucenikom: Iz jednoga grckog rukopisa iz 8, st. (u izdanju Oxford Early Christian Texts: The Acts of the Christian Martyrs, Oxford University Press, 1972) saznajemo 0 hapsenju u vrijeme kad su se bogovima morale prinasati irtve. Tko bi se tome suprotstavio, bio bi doveden pred sud. Nakon ispitivanja, kad su krtcani mogli po-

19. LEKCTJA

is. LEKCLJA

159

158

ronov ; CLrrETJ1r){)y/Uav tiu; KE<pa'Aa, Kat f.TE'AEiwoav aVTWV T'QV uaoroola» fV 717 TaU OWTi/pO, T7J1WV OJ1o/..o-yiq.

Prijevod: .Haritonu namjesnik Rustik rece:

_ Kazi ios. Haritone, zar si i ti krscanin?

Hariton rece: Krscanin sam Botjom zapovijescu. Namjesnik Rustik obrati se Hariti i upita:

- Sto ti kaies, Harita?

Harita rece: Krscanka sam Bot jim darom.

Rustik, namjesnik, rece Euelpistu: A sto sf ti, Eulepiste?

Euelpist, earev rob, odgovori: . ., _,

_ I ja sam krscanin,' oslobodio me Krist.i sudieluiem u isto} nadi miioscu

Kristovom.

Namjesnik Rustik rece Hijeraku: Zar sf i ti krscanin?

Hijerak rece: Da, krscanin sam, ta is tog Boga stujem i klanjam mu se. Rustik, namjesnik, rece. Zar vas je Justin ucinio krscanima?

Hijerak rece: Bio sam krscanin i bit cu.

A, ustavsi, Pajon rece: J ja sam krscanin.

Rustik rece: Tko te ie naucio?

Pajon rece: Od roditelja smo primili ovu dobru vjeroispovijest.

Euelpist rece: Justinove sam riieci rado slusao, ali sam od roditelja primio i

ja da budem krscanin.

Namjesnik Rustik rece: Gdje su tvoji roditelji? Euelpist rece: U Kapadokiji:

Namiesnik Rustik rece Hijeraku: Gdje su ti roditelji?

On odgovori i rece: Nas istiniti (pravi} otac jest Krist, a majka je vjera ~; Njegao Moji su zemaljski roditelji umrli, a ja sam bio odveden lZ Ikonije Frigijske i dosao ovamo (u Rim).

Namjesnik Rustik rece Liberiianu: A sto ti kazes?

Jesi li i ti krscanin, pa i ti neces da budes poboian?

Liberiian rece: I ja sam krscanin. Stujem jednoga pravog Boga i klanjam

mu se.

A sveti mucenici, slaveci Boga, izisli su na uobicaieno mjesto, odrubili su

im glave, i tako su ispunili svoje svjedocanstvo priznanjem vjere u nasega Spa-

sitelja.

22. Prevedi pitanje Jude Iskariota iz M t 26,15

Ti M'AEni 110! OOVVat KQ-y0.) VJ1lV ttaoaacocc» aUTov;

Napornena: Ovdje imamo prirnjer slozenog glagola 6iowJll s prijedlogom nao«. 7Tapa8 iO WJ1l 0= pre dati, izdati

Evo i nesto zanimljivo u vezi s tim glagolom (iz C. Story, Greek to Me, str. 286).

U 1 Kor 11,23 pojavljuje se dva puta: 'E-yw -yap 7Tapff,u{3ov arro TaU IWPLOV 0 «ai rrapEOWKQ Vl1l-V on 0 KVPW, 'Y77oou, EV TTl VVKTi ~ 7fapE8ioETO i!Aa{3Ev apTOIJ .,. U prvom slu caju u aoristu, oznacuje predavanje tradicije (od tog korijena i potice znacenje nase rijeci "predaja") 0 Isusu u krscanskoj zajednici. U drugom slucaju u imperfektu pasiva, "predavanje" se odnosi na izdaju. Imperfekt ukazuje na ustrajnost Judine izdaje one kobne noci, to nije bila tek momentana, spontana odluka,

23. Imperativ aorista nije tesko prepoznati zbog vee poznatih nastavaka koji se dodaju na kratku osnovu.

OiOWJ1l

Jednina

2. ock

3. 8 or 6.)

Mnozina 150TE OOT0.)oaV

&PETE

Prevedi ove imperative. Pazi, ponovo, na vid radnje.

24, Imperative glagola OiOW)1l vee sma susreli u prethodnoj 18. Iekciji, i to u dvije verzije molitve "Oce naif', u evandeljirna po Luki i Mateju, Prisjeti se i ponovi kako smo u prijevodu razlikovali imperative prezenta i aorista. Prepisi te oblike uz prijevod.

25. Glagol l1piT})1t moze znaciti i .xlcpustiti". S tim znacen jem prevedi ovu recenicu iz Iv 11,44

AE-YEl 'auTol, 0 'I T}oou" AvoaTE airro» Kat r1,oETE avd!V ima.-YEtv.

Indikativaorista:

EowKa €{)77K.a

Infinitiv aorista: 80vvat {)ELVat

Infinitiv prezenta: 8toovat n{)evat

los jedna zanimljivost u vezi upravo sa spomenutim imperativom od <1pirlJlL

Motemo zamisliti da je prilikom dugotrajnog, a cesto i mukotrpnog, prepisivanja rukopisa moglo doci do raznih zabuna.

Opasnije su bile inacice (varijante) sto su ih uveli pisari koji su .rnislili svojom glavom ': Oni bi, s dobrom namjerom, nesto sto im se cinilo cudno, krivo ili sablainjivo pokusali zamijeniti kojom drugom rijecju. Zato u tekstovnoj kritici, radi uspostavljanja sto izvornijeg biblijskog teksta, po odredenim kriterijima te nauke, biblijski ce egzeget radije uzeti u obzir od predlozenin mogucnosti onu inacicu (varijantu] koju je tete shvatiti. No, na ovom mjestu nismo namjeravali ulaziti u to podrucje biblijskog proucavanja, nego navesti zanimlji» primier namjerne zamjene riieci.

U Hebr 1,3 stoji rijec <pavEPWV ("uzdrtava" - Biblija .Stvamost ", 1968) koju je neki pisar zamijenio sa <pEPWV ("nosi" - Duda-Fucak, Carnic); u

21. Infinitiv kod Jlt - glagola ima karakteristican nastavak vat. Evo primjera:

<1piiKa c1pEival di(Jd:vat

eOTT/Oa., eOTTW oriioat,oT77Val ioriuxu.

Vidi se da je jedina razlika izmedu infinitiva prezenta i aorista u razlicitim osnovarna.

Prevedi ove infinitive. Pazi na vid radnje koju izrazava aorist.

160

19. LEKCIJA

19. LEKCIJA

161

Codexu Vaticanusu kasniji je pisar [mozda iz 13. st., kako predlaie Tischendorf] vratio prvotnu rijec, .pav€pwv, ali je na rubu dodao ovu neobicnu opasku:

aJ1a{}eOTaT€ Kat KaKe, i1p€e; TaV rraAawv, }J.1] I1€TarroiEL Glupace i zlikovce, pusti stari (tekst], ne mijenjaj.

Kako navodi Metzger u "The Text of The New Testament", str. 272, to se moie jasno vidjeti na reprodukciji folije Codexa Vaticanusa u H.J. Vogels, Codicum Novi Testamenti specimina (Bonn, 1927).

~om z~vjetu, .a oni su pokazivali karakteristicno pripadanje toj konjugaciji, a ostale ce oblike bit! lako prepoznati zbog slicnosti sa W ~ konjugacijom. Da ponovimo , osnovna crta te konjugacije jest reduplikacija u prezentu i imperfektu (a to je po~avlja~je pocetnog suglasnika osnove s jednim samoglasnikom), npr. blfjO, n{}7}, . cupie, WT7}-.

M, ~ glagoli imaju takoder i neke karakteristicne nastavke:

-J1l I. L j. prezenta indikativ

-oi 3. L j. prezenta indikativ

-val infinitiv prezenta i aorist a

-tca aorist indikativ (osim glagola tOT7}J1l)

Napisi po jedan primjer za svaki od ovih nastavaka.

26. U molitvi "Oce nas' nalazimo jos jedan imperativ od III ~ glagola i to od c1pi7]J1l.

Lk 11,4 ~ i1p€e; f!J1iv ras; auaoru»: f!J1wv.

Prevedi tu recenicu (a.pi7}J1L u znacenju "oprostiti").

.

27. Prevedi ovu recenicu iz Mt 25,8 ~

33. Odredi vrijeme, nacin, stanje (kod J1l ~ glagola ucili smo sarno aktiv koji je cesce u upotrebi), lice, broj, rjecnicki oblik i znacenje od ovih g1agola:

Ti{}7}OlV boDval i'OTaT€ ifbwKQV r3riO€l iotsusu.

0T7700VOtv eoruoou tOTaJ1€V i!{}7}K€V n{}€vUt.

r3€rw i;fjibov blfj6val i!bWKEv ifOT7}Tf eornoos;

bOTE flJ1iv €K ToD €il.aiov U}J.Wv.

Analiziraj najprije glagol, a jedina nepoznata rijec je imenica. Pronadi je u rjecniku!

28. Ako je fjoDvat infinitiv aorista, kakav je onda oblik fjlfiovat?

34. CIT ANKA: Na prve tri stranice nalazi se nekoliko razlicitih oblika ori zla-

gola fj ifj cciu. Pronadi po jedan na svakoj stranici. 0

29 _ Imas pred sobom infinitive od glagola t1pi7}lll. Koji je od njih prezentski a koji aorisni?

a) iupeiua:

Po cemu si to mogao zakljuciti?

35. Sad vee znas 0 kojim je J1l ~ glagolima rijec u nasern uvodnom tekstu. Pronadi ih i analiziraj im oblike (ima ih sest).

b) Cupdval

30. Prevedi ove recenice s infinitivom prezenta. Pazi da ih korektno prevedes

obzirom na vid radnje (trajnost),

1. MaKdpwv eori» }J.aAAov fjlfiovaL fI Aa}J.~dvHv.

2J'E~ovaUw €X€l 0 viae: TOU av{}pc.:.:mov bTi Ti'/c: /,,1'7e: ffipdvaL UllapTiae:.

uaxaoiov piiAAOV = blazenije (komparativ od blazen)

31. Isto tako, pokazi prijevodom razliku u vidu izmedu imperativa U ovim reci-

JTIa:

L Lk 6,38

2. Mt 10,8

3. Lk 18,16

bWOT€ Kat bo{}riO€Tal UJ1[v. bwp€av €M~€T€, fjwp€av fjOT€ i1p€T€ To' rralfiia epxw{}aL rrpoc: J1€.

Zatim usporedi prijevode Rupcic i K;radzie i ustanovi u kojern je pokazana razlika u vidu radnje izrnedu fjibOT€ i bOTE.

32. U ovoj nam je lekciji bila svrha ukratko se upoznati s J1l ~ konjugacijom i njenim najcescim glagolima. Navodili smo oblike koji se najcesce pojavljuju u No-

162

~O. LEKCIJA

163

2. Znacenje ovih redaka jarnacno ti je vee poznato, pa pokusaj dopuniti prijevod rijec po rijec. Nepoznate rijeci lako ees naci u rjecniku. Prvu ces rijec pre poznati po poznatoj imenici a J1a{Jrri77e;.

U nasern jeziku glagol iste osnove J1a{JT/TEVW mora se opisno prevesti s "uciniti ucenikom" (uspore di prijevod Biblija "Stvarnost" i Karadzic).

3. Kakva je razlika u prijevodu ovih participa izrnedu prijevoda Karadzica i "Stvarnosti"? Koji je doslovniji prijevod. Prepisi kako se ti participi prevode u ta dva prijevoda:

Karauzic

, .Stvarnost"

20. LEKCIJA

~aTrTii;oVTfe; [no aoicovre;

CILlEVl:

1. analizirati tvorbu participa prezenta aktiv i MjP

2. primijeniti tabelu kao model za samostalnu tvorbu

3. pokazati ulogu i upotrebu participa u recenici

4. prevoditi recenice i biblijske retke s participima

4. Vee smo spomenuli da se ovi participi u Mat 28,19.20 nalaze u norninativu mnozine i da pripadaju trecoj deklinaciji. U tabeli br. 13 naci ces citavu paradigmu deklinacije participa prezenta. Prema modelu g1agola tuareix» napisi oblike za nominativ jednine od vee spomenutih g1agola ~a1TTi~w i odjaaKw.

TEKST:

1 Iv 5 1 - IMe; a 1TtaTEVWV on 'IT/aoue; eori» a XpWToe; EK TOViJWV 'YE'YEVVT/TaL, Kal1T(i~ a a'Ya1TWV rov 'YEvv~aaVTa a'Ya1Tq. Kat TOV 'Yf"/EVVT/J1EVOV E~ oirroii.

1 Kor 13.1 - 'Ecw rai); 'YAwaame; TWV o.V{JPW1TWV AaAw «o). TWV o.'Y'YEAWV, o.'Ya1TT/V Of J1~ E'xw, I'E'Yova xaAKoe; ilxwv 77 KVJ1~aAOv o.AaM~ov.

1 Sol 1,10 - Kat oioueveu: TOV viov aVToD EK TWV obpauc», DVi/'YHPEV EK TWV VEK pcov ; 'I WOUV TOV PVOPEVOV 'hJ1ae; EK Tile; op'yn,e; Tilt; EPXOJ1€VT/e;.

5. Sto smo promijenili u ovoj recenici prema spornenutom retku: ... j1a{Ji!TEvaov mivTa Ta. (j{JVT/ ~a1TT[~wv aVTOVt; ...

Pokazi razliku u prijevodu te recenice.

6. Napisi participe prezenta u nominativu jednine i mnozine za glagole A€"(W, {JEAW i OOVAEVW. Sad mozes dodati i oblike za zen ski i srednji rod.

U nasim gramatikama particip prezenta nalazimo pod nazivom "glagolski prilog sadasnji", a ima karakteristic an nastavak -ci, npr. citajuci, slusajuci, noseci itd. U hrvatskom iii srpskom jeziku taj oblik ostaje nepromjenljiv, dok u grckom to nece biti tako jednostavno jer oblici participa imaju i svoju deklinaciju , tj. mijenjaju se po padezima jednine i mnozine.

Ali, da vidimo, najprije , kakvi su ...

7, Prevedi ove recenice iz Novog zavjeta:

Lk 12,16 - EL1TEV Of 1Tapa~oAiJV 1Tpoe; aVTove; Ahwv ...

Mt 27,54 - E.po~iI{Jwav a.poopa A€"(OVTEt;, 'AAT/1'Jwe; {JwD viae; 7)V oirroc,

Nepoznate rijeci (il1Tapa~oAri, mpoopa, o.AT/ffWe;) potrazi u rjecniku.

Sjeti se da participe prezenta mozes prevesti nasim prilogom sadasnjim (na -ci), ili kao stoprevodi Biblija "Stvarnost" za retke Mt 28,19.20 ("ucite", "krstite") prezentskim oblikom glagola u onom lieu u kojern je subjekt.

1. U poznatom retku u Matej 28,19.20 postoje dva participa prezenta, i to u nominativu rnnozine:

... J1a{JT/TEVaaTE m1.VTa TO. i!1'JVT/, ~a1TTi~oVTEe; ainoi»: Eie; TO QVOJ1a TOU tiarpi»; Kat ToD viou KaL TOU CL"yiov 1TvEUJ1aTOe;, owaaKovTEe; airroi»; TT/PEtV naura aaa EVETEtMJ1T/v buiu.

Oba su participa dvaju glagola koja vee poznajes, Kako oni glase u rjecnickom obliku (1. I. prezenta)? Mozes li po nastavku nominativa mnozine zakljuciti po kojoj se deklinaciji participi mijenjaju?

8. Jedno od svojstava participa jest da se moze dopuniti blizim objektom u akuzativu. Evo primjera iz Mt 9,35

... Kat 1TEPtii'YEV a 'l7)aoDe; rcu; 'lTOAEte; 1Taaae; KaL Tae; KWJ1ae;, OtOaaKwv EV rau; auvwywl'aie; aVTWV Kat KT/pUaaWV TO Eva~I'YEAWV ttr: ~aatAEiae; Kat {JEpa1TEVWV

1Ti'Laav !'oaov Kat lTaaav J1aAaKiav. ------

Potcrtane su rije ci objekti participa.

Prepisi participe na koje se ti objekti odnose i prevedi cijeJi redak. Nepoznate rije ci:

1TEPLa'YW «novooc:

iI voaoe;

n. uasaula

164

20. LEKCIJA

20. LEKCI.JA

165

9. Analiziraj participe u prethodnom retku. U kojem su padezu, rodu i broju i od kojih su glagola?

Potrazi participe i odredi u kojern su padezu i od kojih glagola u rjecnickorn obliku.

10. Dosad smo u recenicama susretali participe sarno u nominativu jednine ili mnozine , ali i sam particip moze imati ulogu objekta u re cenici. Npr.

e{3AElj;av TOV 'I7)oovv o LOamWVTa ev Ttl ouva'Yw'Y7].

Ugledali su Isusa kako uci u sinagogi. uceci

Prema tome, particip se u ovoj recenici odnosi na objekt TOV 'l7)oovv, a nalazi

se u (padez).

19. Pogledaj jos jedanput citavu deklinaciju participa prezenta aktiva po paradigmarna u tabeli. lzoliraj sarno nastavke od osnove ll"WTEU- za jedninu i mnozinu.

Particip glagola .Liti"

11. Prevedi ove recenice:

1. 0 {3aoLAEtJe:; e{3AElj;E TOV 1TPo.pfIT7)V {3a1TTi~ovTU TOVe:; dvopae:;.

2. Kat EWOV UAAOV d'Y'YEAOV ava{3aivovTU U1TO dvaTOA17e:; flAiou, eXOVTQ o.ppa'YLOa 1')EOV.

20. "Goli" nastavci participa i sami tvore particip jednog glagola, i to glagola "biti". Dakle , 6 WV = nominativ jednine muski rod, particip glagola "biti". Za sva tri roda taj particip glasi: Wll, ovoa, ov. To je i jedini particip od toga glagola, jer glagol "biti" nema ni aorista ni perfekta.

Napisi D i am. i Sf. rod toga participa.

12. Prije nego sto se potanje upustimo u ulogu participa u recenici, potrebno je svladati njegovu deklinaciju. Dosad smo u primjerima upoznali tri oblika participa N, n, A, ali ih, naravno, ima vise, Prema paradigmarna u tabeli, mozes zakljuciti da svaki particip ima razlicit oblik za rod, padez i broj, sto su bila i svojstva imenica, pridjeva i zarnjenica, koje smo dosad ucili. Buduci da je particip glagolski pridjev, on ima i svojstva glagola, pa tako postoje razliciti oblici za vrijeme (prezent, aorist, perfekt), stanje (aktiv, medij, pasiv). Pripazit cerno samo na najcesce oblike, pa tako neces morati pamtiti sve kombinacije.

Usporedujuci participe po kategoriji roda, sto zakljucujes po kojoj deklinaciji idu participi muskeg i srednjeg roda, a po kojoj zenskog?

21. U Otk 1,8 opazili smo nesto jos u prvoj lekciji kad smo ucili grcki alfabet.

Sad vee mozemo razumjeti i citav redak.

'E'Yw EiJ1l TO aA.pa Kat TO W, MYEL «oou»; a tfEoe:;,

o WV Kat 0 iw Kat 0 epxo/JEvOe:;,

o tuuntncoarcop

Najprije nadi participe i odredi od kojih su glagola.

22. Vee smo se na pocetku ove lekcije osvrnuli na prijevod participa, a sada, posto smo se upoznali s tvorbom participa, nastavit cemo 0 tome kako se participi mogu prevoditi u recenici,

Ali, prije toga, kad smo vee tako blizu da razumijemo ovaj redak, da ipak pokusamo prevesti prvo izraze:

13. Napisi genitive jednine svih triju rodova participa prezenta aktiva za glagol OOUAElJW.

15. Koji je morfem karakteristican za oblike participa medija i pasiva?

6 WV Kat 0 iw Kat 0 EPXO/JEVOe:; Onaj koji jest i koji bijase i koji dolazi.

Napomena: U nedostatku oblika glagola .Jiiti" za particip proslog vremena posluzio je ovdje oblik imperfekta s clan om.

Prevedi sad citavi redak Otk 1,8. (Jednu ces rijec, mozda, ipak morati potraziti u rjecniku).

14. Ponovi isti zadatak kao u prethodnoj vjezbi, ali promijeni kategoriju stanja iii vrste.

16. Napisi deklinaciju participa prezenta aktiva za glagol OOUAEVW u jednini, a za glagol tfEpa1TEVw u mnozini,

23. Potrazi particip glagola "biti" (ali u drugom rodu), u 1 Kor 1,2, prepisi ga i odredi u kojem je padezu.

18. U 1 Tim nalazimo velicanstven i~raz za Boga:

6 {3aoLAEtJe:; TWV {3aoLAEuOVTWV Kat KUPWe:; TWV KUPLEUOVTWV.

kralj onih koji kraljuju i gospodar onih koji gospodare.

24. Mogli bismo prevesti i citav izraz:

Ttl eKK A7)aiq_ TOU tfEOV TTl ovon ev KopiVtf'-:J Na koju se prethodnu rijec odnosi particip?

Prevedi ovaj izraz iz Novog zavjeta: 01 /JET' aVTOV DVTEe:;.

17. Nadi i prepisi oblike participa iz ovih redaka iz Novog zavjeta: Fil 2,6, Iv 3,36,1 Pt 2.7, Tit 2,12

25. I sada, jer pretpostavljamo da si naucio kako se tvore participi prezenta, pokusaj sastaviti formulu za tvorbu participa prezenta aktiv.

166

20. LEKCIJA

20. LEKCLJA

167

Uzivimo se malo u polotaj prepisivaca biblijskog teksta, a govorit cemo upravo 0 obradivanim gramatickim oblicima participa prezenta. Razlika izmedu muskog i srednjeg roda u nominativu jednine samo je u jednom slovu, zar ne? w ili 0 (npr. rrWT€UWV - ntareoov}:

Kako se u izgovoru, osim u naglasku, to ne razlikuje, pisar je mogao "krivo cuti te zamijeniti jedno slovo drugim, sto se odrazilo ina znacenie. Da se to stvarno taka dogodilo, pokazuju najmanje dva slucaja u Novom zavjetu za zamjenu W i 0, i to u Rim 5) i Mk 7,19. U nekim rukopisima stoji oblik s w, a u drugim s 0, pa je i znacenje drugacije. Razmotrimo primjer u Mk 7,19. Rijec je 0 participu l(a{Japi~wv - Ka&ipt~oll.

U najboljim rukopisima stoji oblik za mush rod, a 1.1. nekim mladima oblik za srednji rod. Ta se razlika ocituje i 1.1. hs. prijevodima.

Karadzicev i Carnicev prijevod doslovno prenose particip participom, ali nije jasno na koga (m.r.) iii na sto (sr. r.) se taj particip odnosi.

Karadzic: "Jer mu ne ulazi u srce, nego u trbuh i izlazi napolje cisteci sva jela."

Carnic: "jer ne ulazi u njegovo srce nego u stornak, te izlazi u zahod, - cisteci sva jela?"

Stvarnost i Duda-Fucak uzimaju 1.1. obzir muski rod participa (Ka{)api~wv).

l. 0 anooror;»: 0 ~arrTi~wv TOU<: J1.a{)f/Ta<: oo~a~€l T. {)€av 2. 0 anooroso« {3arrTi~wv TOU<: J1.a{)f/Ta.<: oo~a~€L T. {)€av

3 .. GarrTi~wv TOU<: J1.QlJf/Ta.<: 80~ci~'€l TOV ()€C!V

4 b ~aJTTi~wv roi»; J1.a{)f/Ta<: 80~a~€L rou (JeDv.

Sto mozes vee na prvi poglecl zapaziti da razlikuje partieipe u ovim recenicama? Kako se razlikuje polozaj partieipa u prve dvije recenice od polozaja participa u

druge dvije?

27. Zacijelo te zanima kako se te razlike vide u prijevodu.

Uloga participa u recenici

I) Apostol koji krsti ucenike , slavi Boga. 2) Apostol, krsteci ucenike , slavi Boga. dok krsti

jer

kad " ako "

3) Krsteci ucenike , slavi Boga. (subjekt a anooroso: je ispusten)

Dok krsti" " "

Buduci da krsti

Kad krsti

Ako krsti

4) Onaj koji krsti ucenike , slavi Boga, Krstitelj

U recenici (I) particip stoji s clanom i odnosi se na imenicu a rirrdoroAoc;, zapravo je dopunjava kao neki pridjev u ulozi atributa is tom se imenicom slaze u rodu, broju i padezu.

To je pridjevska ili atributivna funkcija participa, a prevocli se obicno nasom odnosnom recenicom.

Evo jos dvaju primjera te funkeije iz Novog zavjeta:

ecetuo« iwa AUXVO<: a KOLDJ1.EVO<: Kat .paiucou. ~v el b via<: ToD {)EoD TOO ~WVTO<:.

Prevedi te dvije recenice. Clan ispred participa u prvoj re cenici odnosi se na oba participa.

«au» (u pasivu) = gorjeti

28. Za vjezbu napisi citavu deklinaeiju (sve padeze jednine i mnozine) od a 'AE'Ywvav{)pwrro<: "covjek koji govori, govornik".

29. Vjezba pridruzivanja

Pridruzi odgovarajuce participe imenicama:

"Jer mu ne ulazi u srce , nego u trbuh i odlazi na odredena mjesto?" Tako proglasi cistim sva jela.

Duda-Fucak: .Jer mu ne ulazi u srce , nego u utrobu te izlazi u zahod?"

Tako on ocisti sva jela.

Bakoticev prijevod uzima srednji rod participa (Ka{)apL~ov).

"Jer mu ne ulazi u srce , nego u trbuh, i ide u skrivena mjesta koja ciste sva jela."

Stvarnost:

Ovo je prilicno tesko shvatiti, zar ne? Vidit koliko ti znanje grckoga pomaie u prosudivanju ispravnosti prijevoda 0 kojima vise nisi tako ovisan.

26. Na dosadasnjim smo primjerima vidjeli da se grcki particip ne mora (ali moze, ovisno 0 kontekstu) doslovno prevesti nasim participom. Mogucnosti su za prijevod participa raznolike, ovisno 0 kontekstu:

"obican" tj. finitni oblik glagola (sjeti se imperativa u Mt 28,19.20 - Rupcic) imeniea

odnosna Hi neka druga zavisna recenica

Da ne bismo bili u necloumici kako cerno ih prevesti, kacl, npr., u evandelista Luke nalazimo mnoge partieipe, cak i jedan za drugim, potrebno je pripaziti ne sarno na kontekst po znacenju nego i na funkciju participa u recenici, tj. da li ima uza se clan iii ne, da li se odnosi na neku drugu rijec u recenici itd. Evo primjera nekoliko slicnih recenica, cak naizgled gotovo istih, ali se svaka razlicito prevodi:

1. ueuouras; a) oi 'Iovoa[oL
2. Af"YOVT€<: b) Kapolav
3. rriOT€VOV e) iiotov;
4. aKouovoav d) rEKVOV
5. auaprauovn»: e) (w{)pwrrov
6. o LoaoKovTa 168

~O. LEKCIJA

20. LEKCIJA

169

30. U recenici (4) particip takoder ima clan, ali ne stoji uz imenicu, pa tako tu ima ulogu same imenice. Zato bi se moglo 0 nioreixo» prevesti sa .xma] koji vjeruje" iii .vjemik". Npr. Iv 3,18, Mt 5,4, Mk 4,3 i Iv 8,47. Prepisi participe iz tih redaka i prevedi ih.

covje canstvorn pri Njegovu krstenju toliko je znacajno da i stvorena priroda ucestvuje.

31. Prevedi ove recenice iz Novog zavjeta:

I. morb; a KaAWV VllaC;, ik Kai 1fOt~OEL

2. '0 eEOC; Cl/ya1fT/ EOTLV, Kai a IlEVWV EV u-ya1fTl fV T0 eEQ IlfVEt Kai 6 eEOC; EV aVT0 IlfVEL

3.~. ~_EKST:. Odredi participe u zadana tri retka iz Novoga zavjeta, Pazi da ne zarmjerus nekoliko poznatih imenica s participima zbog istih nastavaka.

32. I na kraju ove duge lekcije ostaje nam da upoznamo adverbijalnu ulogu participa koju su predstavile recenice (2) i (3). Particip ovdje stoji bez clana, tj. u predikativnom polozaju (kako smo vee naucili kod pridjeva i zamjenica), i dopunjava radnju glavnoga glagola u recenici, U toj ulozi on najjasnije pokazuje svoja glagolska svojstva, dok smo u druge dvije funkcije vidjeli da stoji poput pridjeva i imenica. Zato se adverbijalni particip prevodi opet nasim participom ako odgovara, ali se uglavnom moze mnogo jasnije ta glagolska radnja participa izraziti nekorn zavisnom recenicorn, kao npr.

~:. Neka poslj~dnji broj u ovoj lekciji donese na kraju i nesto zanimljivo u vezi s prijevodom participa. U Ef 4, 15 poznat nam je izraz

CtAT/t'hvoVTEC; fV a-yci1fTl

Prijevodi se medusobno razlikuju, pa usporedi prijevode Stvarnost, Karadzic i Duda-Fucak, i Rupcic (trece izdanje 1983.), koji je od njih najdoslovniji?

vremenskom (veznici: uzrocnom pogodbenom dopusnom namjernom

Veznici: (kad, dok)

(jer, kako, buduci da) (ako)

(iako, premda) (da)

Koju cerno od tih zavisnih recenica upotrijebiti u odredenom slucaju, OVISI 0 kontekstu i znacenju glagola. Kad proucis kako smo preveli recenice (2) i (3), prevedi sljedecu recenicu iz Iv 8,20a -

IaUTa To.. p~IlUTa EAaAT/OEV EV T0 -ya~o.pvAaKL4J OtOaOKWV fV T0 tEP0· -ya~o.pvAd.K tOV, TO = mjesto za kolektu

33. Kakvaje razlika izrnedu participa u ove dvije recenice:

a) E{3AEl/Ia TOV Ct1fOOTOAOV AE-YOVTU TUUTU.

b) E{3AEl/Ia TOV o..1fOOTOAOV TOV Af-YOVTU mUTU.

Izrazi .tu razliku prijevodom.

34. Particip u ovoj recenici prevedi vrernenskom, uzrocnorn, pogodbenom i dopusnom recenicom.

EPXOtJ.EVOt Eic; T1}V 1fOAtV KflPUOOVOt roc; uv{}p0:mOtC;.

35. U Mk 1,10 nalazimo tri prezentska participa. Pronadi ih i odredi. Kakvi su to participi po funkciji? Nece biti tesko ni prevesti citavi redak.

Kao sto kaze Cullen Story u svojoj gramatici na str. 160, Isusovo sjedinjenje s

170

21. LEKCIJA

171

3. Na prethodna smo dva primjera vidjeli kakav je particip aorista aktiv u nominativu jednine i mnozine muski rod. Da se prisjetis prosle lekcije, napisi te iste oblike u participu prezenta.

4. Sto primjecujes kao karakteristicno za particip aorista u usporedbi s participorn prezenta?

5. Napisi citavu deklinaciju muskeg roda (sve padeze jednine i mnozine) participa aorista aktiva glagola 7ralo €vw. Tabela ce ti posluziti kao model.

2l. LEKCIJA

6. Po kojoj se deklinaciji mijenja muski i srednji rod u usporedbi sa zen skim rodom particip aorist aktiv?

CILJEVI:

1. analizirati tvorbu participa aorista aktiva i medija

2. razlikovati participe aorista od participa prezenta

3. primijeniti tabelu kao model za samostalnu tvorbu

4. prevoditi ispravno participe aorista s obzirom na vrijeme i aspekt radnje

5. ponoviti ulogu i upotrebu participa u recenici

7. Kakva je razlika izrnedu participa u ova dva primjera iz Novog zavjeta:

Lk 1,45 MaKapia il1TWT€Vaaaa Tit 2,12 iI xdpte; 1TatO €vovaa filla,

TEKST:

Otk 1,5b

TQ a:yanwvTl iiuas: Kat MaavTt filla, €K TWV allapnwv 771lwv EV TQ auusr: aVTov -

8. Dakle, participi prezenta i sigmatskog aorista ne razlikuju se mnogo menusobno, osim po karakteristicnom znaku za aorist -oa-, Particip g1agola "biti" i ovdje stoji kao nastavak, i to u svim padezima, osim nominativa jednine, gdje, uz karakteristicni znak, nastavci glase -oac, -oaoa, -oau.

Isto se dogada kad s aktiva prijedemo na medij (pasiv cerno , kao i uvijek, kod aorist a obradivati posebno). Vee prvi pogled na tabelu pokazuje da nema mnogo promjena u odnosu na aktiv:

nurreooaueuo; 1TWT€Vaall€v'Y/, 1TWT€vac11l€VOIJ

Pronadi karakteristicni morfem za medij i odredi kojoj deklinaciji pripadaju participi aorista medija.

1. Ova lekcija donosi dijelom utvrdivanje gradiva iz prosle lekcije na novom materijalu - participu aorista. Usporedivat cerno oblike participa prezenta i aorista i njihove uloge u recenici,

Apostol Pavao jednom je upitao Efezane (Dj 19,2):

, E1 nveoua u'YWIJ €f.lL{3€T€ 1TWT€VaaVT€,;

Jeste li Duha Svetoga primili kad ste uzvjerovali?

Prepisi particip i po tabeli br. 13 odredi u kojem je padezu, rodu i broju.

9. Za vjezbu napisi citavu deklinaciju participa aorista medija na glagolu Oepaneii:»,

2. Pilat je ovako predlozio narodu da po stu pi s Isusom: (Lk 23,16)

flatO€vaa, ouv aVTov anoMb"w. Kaznit cu ga i onda otpustiti.

Pronadi particip u ovoj recenici i prema tabeli odredi (padez, rod, broj, rjecnicki oblik glagola).

Kao sto vidis u gornjim primjerima, particip se upotrebljava i za izrazavanje radnji u nizu sto se u nasem jeziku moze prevesti nizanjem finitnih glagola (kao sto smo preveli Lk 23,16).

10. Upoznali smo, dakle, participe aorista aktiva i medija, kako nam prikazuje i nasa tabela. Na zalost, ne rnozemo, poput tabele, ovdje i stati, jer postoje oblici participa aorista aktiva i medija koji sasvim drugacije izgledaju. Kako to?

Kao sto u indikativu postoji drugi Hi jaki aorist, za razliku od obicnoga, sigmatskog, aorista, tako ce to biti i kod participa onih glagola koji inace tvore drugi aorist. Te smo razlike vee uocili i kod infinitiva i imperativa (18. lekcija), a sad je na redu particip. Prisjetimo se nekoliko tipicnih drugih aorist a (gradivo 16.1ekcije) i dodajmo im oblike participa:

Indikativ Particip Rjecnicki oblik

el1TOV Ei1TWV A€'YW
€Al1TOV Al1TWIJ Aeinw
€{3aAOIJ {3aAWIJ {3aAAw
i1A{}OIJ EA{)WIJ epxollaL 172

21. LEKCIJA

21. LEKCIJA

173

EAa{3ov €loov

Aa{3wv iowv

Aa/l{3avw opaco

Ne iznenaduje nas da se cesto javlja ovakav koloton:

.Kao sto se putnik raduje kad vidi domovinu, takav je i kraj knjige anima koji se trude (u pisanju}. "

Poput ovih kolofona, koji posredno iii neposredno svjedoce 0 teskocama prepisivanja knjige, postoje i mnogi drugi. Neki otkrivaju ime pisara, a ponekad i mjesto i datum pisanja. Neki su u obliku blagoslova ili molitve, npr.

"Tko god kate: Bog blagoslovio pisara, Bog ce njegovu dusu blagosloviti. "

Evo jednog kolotona na kraju nekog Psaltira iz 862:

Kad uspore dis indikativ i particip, odmah mozes vidjeti da particip nema augment, a isto je bilo s infinitivom i imperativom. Vee smo spomenuli da se augment odnosi sarno na indikativ. Dalje , mozda si odmah zapazio da su nastavci participa drugog aorista isti kao i participa prezenta, sarno im je naglasak na posljednjem slogu.

Slicno je bilo i pri tvorbi infinitiva i imperativa kad se govorilo 0 drugom aoristu (npr. El1TEtV, Er1TE - 18. lekcija, 8. i 4l. clanak), Najveca je promjena u osnovi, tj. osnova se vise iii manje razlikuje od rjecnickog oblika. Kako bi glasili oblici za zen ski i srednji rod participa II aorista aktiva svih tih primjera?

13. Vjezba pridruzivanja:

1) aO£A<.pov

2) T€KVOV

3) Kapoim,

4) OOUAOV,

5) (3aatAEt,

a) nioreucaotus:

b) €A19oVTQ,

c) ,,(palj;avT€,

d) a"(a1Tr)aavTo,

e) 1TatO Evaav

f) AVaaVTt

D\EO, TQ ,,(palj;avTt, KUptf, oopla TOt, ava"(tVWaKOVUt, Xap(, TOt, aKOI)OVUt,

ocot-opla. TOt, KEKTY//lfVOt,' a/lr7v.

Prepoznajes li participe? Prvi od njih tice se ove lekcije, zar ne? Evo prijevoda:

Neka bude milosrde na onome koji je prepisao, Gospode, mudrost onima koji citaju,

milost onima koji slusaju,

spasenje onima koji imaju (ovaj kodeks), Amen.

Ali na marginama rukopisa ponekad bi se potkrale i ne tako sluibene ili svecane izjave. Buduci da je pisarima bilo zabranjeno u skriptoriju medusobno razgovarati, neki su to cinili pismeno na rubovima rukopisa. Evo primjera s rubova latinskoga rukopisa Komentara Psalama iz 9. st. Pisari su ovako procavrljali na svom materinskom, irskom, jeziku:

.Danas je hladno. " .Naravno, pa zima je. "

"Svjetiljka slabo svijetli". "Vrijeme je da pocnemo raditi. " .Uh, ovaj je pergamenat bas tezak!"

"Meni se cini tanak. " .Danas se tako tupo osjecam, ne znam sto mi je. "

Kako se moglo dogoditi da je "se/" skriptorija dopustio da se unakazi

rukopis takvim beznacajnostima? Mazda se mote pretpostaviti da je rukopis napisan u nekom samostanu na kontinentu gdje nadlezni nisu znali irski, pa su pisari iz Irske smatrali da bi se mogli malo nekainjeno nasaliti. Ako bi ga tko zapitao sto je napisao, pisar je mogao pokazati neke od latinskih recenica u tekstu i reci: "Sarno irski prijevod ovoga latinskog teksta!"

Taj se irski tekst s njemackim prijevodom nalazi U' Kuno Meyer, Neu aufgefundene altirische Glossen u casopisu Zeitschrift fur celtische Philologie, VIII (1912), str.173-7.

Ako nekoga zanimaju jos neki slucajevi razgovora pisanih na rubovima rukopisa, neka potrazi w.M. Lindsey, Early Irish Minuscule Script [Oxford, 1910), str. 42.

11. Ima recenica u Novom zavjetu, u Iv 20,29, u kojoj se jedan do drugoga nalazi i particip prvog iIi sigmatskog aorista i jakog aorista. Evo te recenice:

iuuctipu». Ot /li! iOOVTE, Kai 1TWT€UaaVTE,

Odredi u kojem su padezu, rodu i broju i kojih glagola. Prevedi tu recenicu, Clan se odnosi na oba participa.

12. Nadi i prepisi participe aorista (i jednog i drugog) u sljedecim recima iz Novog zavjeta: Mt 14,14; 21,45, Rim 10,5; 16,22. Iv 16,8.

U predahu zanima nas ovo pitanje: .Kako su se knjige prepisivale?"

Metzger nam u svojoj kniizi The Text of the New Testament opisuje kako su pisari sjedili zajedno u radnoj sobi, skriptoriju, opremljeni pergamentom, perima i tintom i pisali dok je lektor [citac] polako citao naglas. Tako se moglo proizvesti onoliko kopija koliko je pisara radi/o. Maida nam se danas cini cudno, ali u stara vremena nije se sjedilo za stolom dok se pisalo. lz knjiievnih i likovnih podataka moze se vidjeti kako su pisari iii stajali iii sjedili na klupi, a knjigu (codex iii svitak) driali na koljenima. Mozemo zamisliti kako je bilo vrlo zamorno tako raditi po sest sati na dan.

Ponekad se mukotrpnost posla mote vidjeti na kolofonima, tj. prirnjedbama pisara na zavrsnoj stranici knjige koju su prepisali. U jednom nebiblijskom rukopisu pisar je ovako opisao pisarski polozaj:

.Dna] koji ne zna pisati pretpostavlja da to nije neki trud, ali iako pisu samo tri prsta, cijelo se tijelo napreie. "

21. LEKCIJA

175

174

21. LEKCIJA

Uloga participa u recenici aorista

Evo primjera:

(3a1TTioae:: TOVe:: ~W{}1]TUe:: bo~ar€t TOV {}€Ov. Posto je krstio ucenike, proslavlja Boga.

Kad je krstio ...

Buduci da je krstio ...

J er je krstio .

Iako je krstio .

Ako je krstio '"

U prosloj lekciji, 26. clanak, naucili smo ove tri uloge participa u recenici:

1. particip moze stajati uz imenicu kao pridjev iIi atribut

a U1TOOTOAOe:: a (3a1TTirwv roi»; j.J.a{}1]Tae:: bo~drEt TOV {}€ov. Isto tako vazi i za particip aorista.

o d1TOOTOAoe:: a (3a1rTioae:: TOVe:: j.J.a{}1]TUe:: bo~a~€t TOV {}€ov.

Razlika u znacenju bid ce u tome sto particip aorista uglavnom oznacuje radnju koja se desila prije radnje glavnog glagola (I)o~ar€(), a ne radnju koja se zbiva istodobno, simultano, s radnjom glavnog glagola.

Zato ce prijevod sada glasiti:

Apostol koji je krstio ucenike proslavlja Boga.

To znaci da on proslavlja Boga posto je krstio ucenike , a ne u isto vrijeme kad je krstavao ucenike , kao sto bi to znacio partieip prezenta. No, ta se razlika izmedu participa prezenta i aorista ne smije premehanicki shvatiti, jer u nekim slucajevima i ne postoji tako jasna razlika, nego particip aorista stoji i ondje gdje bismo ocekivali particip prezenta. Sjeti se one izreke gramaticara: "Grcki jezik voli aorist". Zato se isto kao i infinitiv aorista i partieip aorista cesce upotrebljava.

Veca razlika izrnedu tih dvaju participa nije toliko u vremenu, nego u vidu radnje, sto je i inace bitna razlika izmedu prezenta i aorista. To smo i izrazili u nasem prijevodu:

vremenska: uzrocna:

dopusna: pogodbena:

Sve su ove mogucnosti otvorene za prijevod tog participa (u ovom slucaju (3a1TTioae::), ali po kontekstu i znacenju odlucit cerno za onu koja je najjasnija. Prepisi adverbijalne participe iz Iv 16,8 i Mt 27,50 i odredi od kojih su glagola i prevedi.

17. U kojoj se ulozi nalazi particip u primjeru kojim smo zapoceli ovu lekciju -

Dj 19,2 Ei 1TV€Vj.J.U al'wv € Aa(3€T€ mOT€VOaVT€e::;

Apostol je krstio (iii: pokrstio) ... (a ne: krstavao) Dakle, radnja koju pokazuje particip aorista jest svrsena, a ne trajna.

Ovo svojstvo participa aorista, s obzirom na vrijerne i vid radnje koju izrazava, ne odnosi se sarno na atributivnu nego i na ostale dvije uloge.

Ali, sad, na kraju ovog clanka, primijeni ta svojstva participa u prijevodu ove recenice ~ kojoj particip ima ulogu pridjeva ili atributa:

a bOUAOC: a I)wd~ae:: mum epX€Tat €K TaU ieooi:

18. U Kolosanima 1,3.4 stoje jedan do drugoga u adverbijalnoj ulozi particip

prezenta i particip aorista, pa oni jasno pokazuju razliku u vrernenu i vidu:

EvXaPWTOUj.J.€V T0 {}€Q narot. TaU KVpt'OV r]j.J.WV 'I1]oOU XPWTOU 1TaVTOT€ 1T€pi

Zahvaljujemo Bogu Oeu Gospodina naseg Isusa. Krista stalno za

uj.J.wv 1fPOO€VXoj.J.€VOt, aKOVOaVT€C; Ti]V nlotui uj.J.wv.

vas molimo se posto smo culi za vjeru vasu,

kad cuvsi jer

Prevedi ove recenice s adverbijalnim participima:

1. a U1TOOTOAOe:: ei1TWV rairta ev T0 i€p0 (3A€1T€t TOV KVpWV.

2. 'EA{}OVT€e:: de:: Trw oucio» €WOV TO tuubiou j.J.€TIi Mapiae::.

3. 'AKovaac; be a 'I1700VC; et1T€V.

IS. Kao sto smo vee vidjeli kod participa prezenta, postoje jos dvije uloge participa u recenici,

2. Particip kao imenica (supstantivirani) - uvijek stoji sam s clanom, Npr. o aKovoac; = onaj koji je CUO

1] Avaaoa = zena koja je razrijesila

Prepisi participe u ulozi imenice iz Rim 8,37,1 Kor 7,33.34, Otk 1,5.

19. U kojoj se ulozi nalazi partieip u ovom retku iz Novog zavjeta (Iv 1,33)-

aAA' a 1T€111/1ae:: j.J.€ (3a1TTirEtv ... .

Prevedi tu kratku recenicu.

. 20. Mogli bismo jednom prevoditi i s hrvatskoga iii srpskog na grcki. Evo jedne jednostavne recenice u kojoj ces moci upotrijebiti rijeci iz prethodnoga clanka.

Kad me poslao, rece mi da krstavam. (in finitiv)

16. I treca uloga participa u recenici jest:

3. Adverbijalni - particip bez clana zastupa adverbijalne (vrernenska, namjema, uzrocna, dopusna, pogodbena) recenice i tako dopunjuje radnju glavnog glagola (predikata).

21. U kojem se polozaju nalaze ovi partieipi:

a 1r€j.J.1/Iae:: M€A<,OC)C:; iJ A€l'OVOa <,Owvr}

Napisi citavu deklinaciju tih izraza.

176

21. LEKCIJA

22. Odredi vrijeme, stanje , rod, padez, broj i rjecnicki oblik od sljedecih participa:

€~EAt'fOV7€(:, CHWKOj1€VOVC;, AE"(WV, Avaaaa, AvaaJl€Voc:, Aa~ovra, €irl'wv, ,,(palj;avn, rrmo €Vaav7oc:, €At'foVaT/C:, epxoj1€vm

23. Otvori sada Novi zavjet (grcki) i procitaj citav dogadaj 0 jednom poznatom susretu u Dj Ap 10,1-8. U tom se opisu na1azi 12 participa (prezentskih i aorisnih).

Pronadi ih i odredi od kojih su glagola.

24. CITANKA:

DoSIo je vrijeme da se vee pocnerno koristiti nasom Citankom kao pravom citankom, a ne sarno za prepoznavanje.pojedinih rijeci u tekstu, kao dosad. Vee si stekao dovoljno znanja da mozes s razumijevanjem citati ovaj tekst, a to ce ti biti kao .xxlskocna daska" za citanje samog Novog zavjeta, sto je i krajnja svrha naseg ucenja ovog jezika.

Svrha nam je sad da brzim citanjern ovog pojednostavnjenog stiva "utonemo" u grcki jezik, uderno u strukturu samog jezika i ucimo znacenje rijeci u kontekstu. Tu se na1aze rijeci koje se najcesce upotrebljavaju u Novom zavjetu (izrnedu 500 i 50 puta).

Na svakih 30 starih rijeci dolazi po jedna nova, koja se onda pojavljuje najmanje triput u tom ulomku. Tako ce se ponavljanjem u kontekstu ta rije c nauciti onako kako se upotrebljava, tj. u svojoj sredini. Preporucuje se da ne ispisujes pismeni prijevod ovoga teksta nego da, po mogucnosti, brzo citas, i to naglas, i u sebi prevodis. Ako .zapnes" na nekoj rijeci i ne mozes je nikako prepoznati Hi odgonetnuti, posluzi se popisom "skakljivijih" rijeci na kraju lekcije. Odsad ces u svakoj lekciji imati zadatak da tako procitas po nekoliko stranica Citanke.

Kao prvi zadatak, uzmi prve dvije stranice Citanke, procitaj ih i tiho u.sebi prevodi, tako da razumijes sto si procitao, Korisno je ponavljanje i po nekoliko puta, da se rijeci "upiju" onako kako se jezik prirodno uci,

25. TEKST:

Pronadi participe u tom kratkom retku koji ces zatim bez puno rnuke prevesti.

10

krstenia na karti iz Madabe LI

Opomena na Herodovu hramu u Jeruzalemu upucena poganima: Tko ude u nutarnji

dio dostupan sarno Zidovima bit ce smrtno kaznjen (usp. Dj 21,28)

.Lazarov" natpis u kamenoj spilji u Betaniji:

GOSPODINE, BOZE, xon SI LAZARA USKRISIO OD MRTVIH, SJETI SE SLUGE SVOGA ASKLE· PIOSA I SLUZBENICE SVOJE CHIONIONE.

1(10 e .c ~ ErlPA( T~N AAZAP~N. E[K] NEKPwN MNH(+HTI TOY A<>YAOY (OY A(KAHm~Y KE XloNI<>Y TH( AOVAHC [C<>JY.

Gore:

11 Zlatan kriz iz 5.-6. st. Potje ce iz Cezareje na moru (Caesarea Marittima). Natpis: "svjetlo", "zivot".

Gore desno:

Krscanska svietiljka iz bizantskog vremena (6. -7. st.] s grckim natpisom: "S\jetiljka je mojim koracima tvoj zakon" (usp. Ps 119,105). (Muzej Bicevanja - Jeruzalem).

15

12

16

Monogramski kriz sal/om i omegom na bizantskom novcu (usp. Otk 22,13 i Iz 48,12).

Krscanski simboli iz 4. st. u katakombama sv. Sebastijana u Rimu.

177

22. LEKCIJA

ClUEVI:

1. analizirati tvorbu participa aorista pasiva

2. primijeniti tabelu kao model za samostalnu tvorbu

3. dopuniti ulogu participa u recenici s konstmkcijom genitiva apsolutnog i perifrasticnim oblicima

4. prepoznavati genitiv apsolutni u tekstu Novog zavjeta

5. prevoditi jednostavne recenice s genitivom apsolutnim

17

,,Ara pads" - "Oltar mira" (juzna strana) na uspomenu .Augustova mira", iz 9. pL Kr.

TEKST:

Mk 1,41 Kat U1TAarxvwlJfk €Kn;ivac; TiJv Xflpa UVTOi) i'/1/Jaro Kat A€'Yft a&rQ 8€AW, KalJapiulJf/Tt

Ovo je vee treca lekcija u kojoj se bavimo participom. Mozda ti je to vee postalo zarnorno jer u nasem jeziku particip nema tako vaznu ulogu, Ali, u grckom Novom zavjetu tesko ces naci stranicu na kojoj nema bar jednog participa. Posebno evandelist Luka voli redati participe u nizu, umjesto zavisnih recenica s finitnim glagolima. Particip, na neki nacin, ujedinjuje sve osnovne crte gramatike, Kao glagolski pridjev on ima svojstva i glagola i imena (pridjevi, imenice), Poput imenice, on moze imati padez, rod, broj i clan, a glagolska svojstva ocituju se u raznovrsnosti oblika druge vrste (prezent, aorist, aktiv, medij, pasiv, lice i broj). Zato smo morali posebno obradivati participe po kategoriji vremena (prezent, aorist). U ovoj nam lekciji ostaje jos da pokazemo tu raznolikost u kategoriji stanja, sve u okviru aorista. Kao sto je i inace bilo kod aorista, oblici medija i pasiva medusobno se razlikuju: nisu isti kao u prezenta,

Apostoli Jakov i Andrija na apsidalnim mozaicima crkve sv. Katarine na Sinaju (6. st.).

1. U Rim 5,1 pise:

D.LKaLWlJfvTfC:; ouv fK. ttiareo»; elPflllf/V €XojJ.€V 1TPOC; rov lJ€OV 8 ia TOO «uoio» f!jJ.WIJ 'If/aao Xpwroo.

Pronadi particip i prepisi gao Sto mislis u kojem je padezu?

178

22. LEKCI.TA

22. LEKCIJA

179

2. Prepoznajes li u tom obliku neki znak za aorist pasiv? Pokusaj naci taj glagol u rjecniku.

3. Buduci da znamo znacenje toga glagola, mogli bismo prevesti citav taj redak, Kako je u pasivu, taj cerno particip prevesti s "opravdani". Nairne, nismo se mi sami opravdali, nego je Bog ucinio djelo opravdanja na nama. Ne mozemo sv~j~m zasl~gom steci opravdanje. I vrijeme participa (aorist) ima ulogu U ovom slucaju - naj-

prije smo bili opravdani, a zatim imamo mir kod Boga. .' .

S obzirom na tri uloge participa u recenici, kako se upotrebljava particip ou<atwi}EIl'Tec; u ovoj recenici? Kako ga jos mozemo prevesti osim doslovno "opravdani"?

apa ei icai EI'pwJ;a UjJ.lll OUX €VEK.EV 'Tof; aOLl<rlaavToC; ouoe ako sam vee napisao varna ne zbog onoga koji je ucinio EVEK. EV Tof; ao tKlIrtEV'TOC; ...

nepravdu niti zbog onoga korne je ucinjena nepravda ...

Mozes li "desifrirati" ovaj glagol do rjecnickog oblika?

11. Napisi oblik participa aorist a za sva tri stanja u norninativu i genitivu jednine m., z. i s, rod. Glagol je OOVAfUW.

12. Prepisi participe aorista pasiva iz ovih NZ tekstova: Rim 5,9, Mt , Lk

23,19, Mt 12,25

4. Prevedi sad samostalno Rim 5,1.

B. U evandeljima cesto nalazimo izraz arrOK.pu'Jfl.c: eine»

Kojega je to glagola particip? Glagol nebi smio biti nepoznat, jer smo ga sporninjali kod deponentnih glagola, Kad otkrijes 0 kojem je glagolu rijec, prevedi taj izraz. Ovaj izraz po samom je smislu primjer da particip aorista; ne mora uvijek oznacivati radnju koja se zbila prije radnje glavnoga glagola (Elm:v) nego u isto vrijeme s

5. Vidjeli smo kako izgleda particip aorist a pasiva u mnozini. Predimo sad na jedninu. Kako glasi oblik za nominativ jednine muski rod? Uzmi tabelu i prepisi ga za glagol moreix»,

6. Mogli bismo, ram lakseg usvajanja oblika, usporediti aorist pasiv u indikativu (staro gradivo) s aoristom pasivom participa.

Indikativ errW'TEVrtrw €'}pffiprw €otoax{)rw 1/1<.ovart1W

Particip man;vrtEk 'YPOApEic;

{) "oaX{)fi~ G.K.olJo{)dc;

14. Prevedi sljedece recenice iz Novog zavjeta:

1. ·ArrOK.pLrt€1s Of 0 DETPOC; eirr€v aim;;, El nav7e<: OK.aVOaAwrtrj(JoVrat EV

col, flw O1JOETrOTE OK.UVOaAwt'trjaop.m. ,

2. L.TPOApfls oe 6 '!77oovc; K.at rtcaaaf,l€vo(; aVToiJC; G.K.Oi\OV{)OVVTUC; 'Afl'€! aiJ-rolc; T i rrITflT€;

Sjeti se da tabela .mepravilnih" oblika br, 9 sadrzi i oblike za aorist pasiv, pa je iz tilt oblika lako izvesti particip - ukida se augment a nastavci su -€~\, -€~a~, -Ell za nominativ jednine, Kao sto vidis na primjeru glagola 'Ypa;.pw, ru particip aorista pasiva ne mora uvijek imati lako prepoznatljivi karakteristicni rt. Pogledaj na tabeli hr. 13 citavu deklinaciju participa aorista pasiva, Po kojoj deklinaciji idu ostali padezi za muski, zenski i srednji rod?

7. Za vjezbu prodi kroza sve padeze jednine i mnozine ovaj izraz: 0 OWaxtlEI.c:

OOVAO«:;

Jesi Ii ikad pomislio kako se Isus mogao razbjesniti, pa da su njegove neocekivane reakcije mogle ljude oko njega zbuniti, cak i sablazniti. U ovom cemo se predahu osvmuti no dva retka u Novom zavjetu koji nem otkrivaju kako su neki Isusovi osjecaji zbunjivali ljude, pa se to odrazilo i u razlikama medu rukopisima.

U Mk 1,41 [vidi tekst na pocetku lekcijel] u susretu Isusa s gubavcem stoji

ovako:

9. Prevedi ove izraze:

Covjek koji je bio opravdan, (lena) koja je bila poducavana.

Dijete koje je bilo rodeno. Glagol je 'Y€vvaw- za oblik participa vidi Mt 2,1.

10. U 2 Kor 7,12 nalazimo dva participa aorista, jedan u aktivu, drugi u pasivu, Na tom primjeru moze se lijepo vidjeti razlika izmedu ta dva participa u znacenju.

Stvarnost:

Duda-Fucak:

Carnic:

Karadzic:

Iwi arrAuYXlJw{)etc; €1<7Eiva<; Tilv x€lpa .,. [sus se saiali, pruzi ruku.

Isus, ganut, pruii ruku.

8. Pretvori sve glagolske oblike iz Rim 5,1 iz mnozine u jedninu (cdgovarajuci oblik) uz prijevod.

I smilovavsi se, pruzi ruku.

No, u nekim isto tako starim rukopisima umjesto participa onAayxvw{)e{s (sazali se, smilovavsi se] stoji particip OPI'wrt€{I;, sto bi se moglo prevesti sa .Lsus se razljuti, pruzi ruku ... "

Da hi upravo to moglo biti ono izvorno, upucuje i kontekst u retku 43: mu se ..,"

180

22. LEKCIJA

22. LEKCIJA

181

Ali nekim je pisarima bilo tesko prihvatiti cinjenicu da se Isus uopce mote razljutiti, pa su to pokusali ublaziti zamijenivsi participe.

(Usput, gramaticki, nadam se da si zapazio kako je ovdje rijec 0 participirna aorista pasiva, dakle 0 gradivu ove lekcije.]

Drugi primjer nalazimo u Iv 11,33 gdje vidimo kako je Isus reagirao na plac Marije i oko nje okupljenih Zidova zbog Lazareve smrti.

€1}f~pt/1i1aaro rQ 1TV€U/1aTt Kat €71ipa~€v favrov.

Stvamost:

Duda-Fucak:

Karadzic:

Carnic:

s s ••• Isus se potrese u dust, uzbudi ... "

" dusa mu zadrhta, te, sav potresen, upita

" zgrozi se u duhu, i sam postade ialostan. "

" uzbudi se jako u dusi, uzruja se ':

U grckom se takva apsolutna recenica izrazava genitivom - i to radnju izrazava particip u genitivu, a subjekt radnje imenica takoder u genitivu.

Evo dva primjera:

genitiv apsolutni

A€,,(OVTOC; ToD 0 waaKC'LAov rairra, 01 /J.CL{}1}Tat urr'f/A{}ov. Dok je ucitelj to govorio, ucenici su otisli.

elrrOVTO<: TaD 0 waUKaAov ratn a, oi jJ.a{}1)rat arr'f/At'Jov. Posto je ucitelj ovo rekao, ucenici su otisli,

Otkud razlika u prijevodu? Sjeti se razlike izrnedu prezenta i aorista.

Kako su u ovim recenicama subjekti i predikati razliciti, konstrukcija u genitivu neovisna je (apsolutna) od ostalog dijela recenice, Da su subjekti isti, ni particip ni imenica ne bi smjeli biti u genitivu, nego bi se tad a ocekivao particip u nominativu. To smo vee vidjeli kod adverbijalne uloge participa:

A€'YWV tturta 0 ooDAO<: arrijA.rk Dok je to govorio sluga, otisao je (sluga).

Prepisi konstrukcije genitiva apsolutnog iz ovih redaka iz Novog zavjeta: Mt 2,1, Rim 7,9, Dj 18,21 i Iv 8,30.

Glagol €jJ.~pt/1do[J.at sadrii u sebi crtu ogorcenosti, gnjeva i bijesa, kao, npr., kad se upotrebljava u Mk 14,5 ("otresahu se na nju, prigovarahu joj, mrmljali su, vikali na zenu"]

Od hs. prijevoda jedino Karadzicevo "zgrozi se u duhu" daje naslutiti da Isusa njihov plac nije samo duboko ganuo nego i ogorcio.

Da bi to nekako ublazio, neki je pisar isao dotle da je u izvomom tekstu koji donosi papyrus 66 (jedan od najstariiin rukopisa s podrijetlom oko 200. g. po Kr.] izbrisao riiec eve~ptp.r7uaro (-oaro se ios mote jasno vidjeti, a isto tako i (WTOV od eWJTov), i ubacio izraz (vidi Iv 13,21)

€rapax{}n, rQ nvetniari W<: €J.1~pif1Wf1evoc:

Ta se inacica (varijanta] nalazi u jos nekim starim rukopisima kao u papyrusu 45.

Rijecca c»: ("kao") otupljuje ostrinu glagola €[J.~ptjJ.aojJ.aL (ovdje u participu prezenta MjP, zar ne?) i ostavlja naglasak na rapaaoca ("uznemiriti se, potresti se "].

Nas ova .samovolia" pisara ne treba da uznemirava jer se usporedivanjem -nnostva rukopisa i po kriterijima tekstovne kritike mote ustanoviti koja je mogucnost izvomija i vjerojatnija.

Zanimljivo je to, a nasi prijevodi to uvijek ne otkrivaju, koliko je Isus bio i po osjecajima i reakcijama blizak narna ljudima, covjek potpuno. I povi jest dokazuje kako je nekad bilo lakse prihvatiti potpunost lsusova bozanstva od potpunosti njegove ljudskosti.

16. Genitiv apsolutni prevodi se nekom nasorn zavisnom recenicom, najcesce vrernenskorn iii uzrocnom. Npr.

Mk 15,42 - Kai rio1} ol/Jia<: 'YfVOj.1€V1)C:, errd f'/v rrapaol<€vil Kad je vee nastala vecer, jer bijase Priprava

Lk 24,36 -- TaDra Of aUTWV AaAouvTwV, aUTo<: iiaT1) eu [J.€o<.:J aVTwv.

Dok oni ovo razgovaraju, on stade medu njih.

Prevedi ove recenice s genitivom apsolutnim:

1. EiueA{}ovTwV TWV [J.a{}1)TwV El<; TOV oixo», 0 KVPW<: arr'f/A{}€.

2. Taura abro» AaA.OVvTO<; rroA.Aoi €rriaTevoav eis: aurov. (Iv 8,30)

3. Kat 6l/Jiac: 'Yevo[J.€v1)<: epxeTaL uera. TWV owoeKa Kai aVaKe!jJ.fvwvaiiTwv Kat €U{}t6VTWV 0 'J1)UOV<: elnev 'AjJ.17v A.€'Yw UjJ."iv OTt ek e~ U[J.wv rrapaOwa€L [J.€, 6 eu{}iwv jJ.€T E[J.OV.

Genitiv apsolutni

Perifrasticka upotreba participa

15. Sad cerno upoznati jednu upotrebu participa koje nemamo u nasem jeziku, a u novozavjetnorn grckorn cesto se upotrebljava. Apsolutna recenica jest sporedna recenica koja upotpunjava znacenje glavne recenice, ali je gramaticki potpuno odvojena i neovisna od glavne recenice. To znaci da su im subjekti i predikati razliciti, U nasern bi se to jeziku moglo izraziti ovako:

Profesor zavrsivsi predavanje, studenti su se razisli. (Kad je profesor zavrsio predavanje)

17. U svojstvenost novozavjetnog grckog nasuprot klasicnorn grckorn jeziku spada i cestota tzv. perifrasticke upotrebe participa. Tome s jedne strane doprinosi sernitski utjecaj, a s druge normalni razvoj grckog, kao uostalom i svakog govornog jezika, kad se ocituje teznja k ernfaticnom i eksplicitnom izrazavanju.

Npr. umjesto obicnog imperfekta imeraaoero drarnaticnije, snaznije i slikovitije zvuci u Lk 2,51 opis kako se dijete Isus odnosio prema svojim roditeljima:

Tiv tmoraoooueuo; aUTOr<:

182

22. LEKCIJA

22. LEKCIJA

183

18. Mozes i sam zakljuciti da u toj upotrebi particip s glagolom "biti" ima ulogu predikata u recenici, a ne vise kao kod adverbijalnog participa kao dopuna glagolskoj radnji (predikatu), Tu razliku izmedu predikativnog i adverbijalnog participa lijepo opisuje Dukat u svojoj gramatici na str. 321:

"Dok adverbijalni particip poblize odreduje glagolsku radnju naznacujuci okolnosti njezina odvijanja, predikativni particip upotpunjuje sadrzaj glagolskog predikata na neposredniji nacin: dok adverbijalni particip nije neophodan za smislenost iskaza, predikativni u pravilu sadrzi nuznu dopunu sadrzaja predikata." Pronadi novozavjetne primjere perifrasticke upotrebe participa u sljedecim

tekstovima.Pazi, particip ne mora uvijek biti prezentski, a oblik glagola "biti" ne mora uvijek biti u imperfektu.

Kol 1,6 2 Kor 2,17 Mt 10,22 Ef 2,8 Mk 10,32 Iv 3,23.24 Gal 1,22.23

2 Kor 4,3

19. Odredi ove participe (vrijeme, stanje, padez, broj, rod i rjecnicki oblik): uI<.OVaaVT€C;, I<.17Pvx..')€taa, €A..')WV, ,"(€VV17..')/;V70C;, IOlPuaaov7oc;, AV1Jcic;, 1TOP€V-{)/;VTOC;, ..')€pa1T€v..')€VTa, 0 t1J axt.'fivmc;, 1TOti}aavn

Treci u nizu su tri participa u 3,6:

'I; At.'fdv70C; T L/.lO..')EOV ... I<. at €va'Y'Y€ AWafJ.EVOv fIlIiv '" € 1TL7r0-{)OUV7€C; 1!fJ.dC; iJj Elv ... Prva dva participa stoje 11 genitivu apsolutnom (zar ne") obavjestavaju 0 Timo-

tejevu povratku s dobrim vijestima. Treci od glagola 1;1Tt1TOt'J/;W = ceznuti, izrazava i ceznju Solunjana da vide Pavla. Nakon ovih dobrih vijesti Pavao "sad moze" odahnuti s olaksanjern: lSu!. 70UTO 1Tapal<.?\i},J17tlEV (3,7) i odrnah salje pismo. Tako participi zivopisno prikazuju dramatske dogadaje koji su prethodili pisanju te poslanice. Ali i vise od toga podrazumijevaju da krscani trebaju jedni druge jer u Kristu pripadaju jedni drugima medusobno.

Za vjezbu odredi sve spomenute participe i prevedi te tekstove, iako je opce znacenje vee poznato.

Kao sto vidis, ovdje se gramaticki radi 0 kombinaciji participa (prezenta ili perfekta, a jedanput u Novom zavjetu i aorista) s glagolom "biU" (najc~s~e u oblicirna imperfekta, ali i prezenta) i to se naziva perifrasticka upotreba participa. Ne sarno jaca izrazajnost, nego se na ovaj nacin naglasava i trajnost radnje iii stanja oznacenih participom.

U nasem primjeru tom se konstrukcijom istice Isusova istrajna i svakodnevna poslusnost roditeljima. Od novozavjetnih pisaca evandelista Luka u svojim knjigama prednjaci u koristenju perifrastickih oblika: u Evandelju postoji 30 primjera, a u Djelima Apostolskim oko 24 (Zerwick, Biblical Greek, str. 125-126). .•. . .

Pronadi kako opisuje Isusovo naucavanje u hramu u Lk 19,47. Prep lSI recerucu.

21. CHANKA:

Sad su na redu sljedece dvije stranice (291. i 292.). Procitaj ih naglas i u sebi prevedi,

U odgovoru na kraju lekcije rasclanjene su neke rijeci.

22. TEKST:

Iako je vee dosta bilo govora 0 tom retku, ipak jos nismo rasclanili participe.

Nisu tu sarno na pocetku dva participa u aoristu, nego slijede jos dva oblika u aoristu: prvi je u indikativu, a drugi u imperativu. Mozes li ih prepoznati?

20. Cullen Story u svojoj gramatici Greek To Me, str. 178 ukazuje na niz adverbijalnih participa utkanih u strukturu prve poslanice Solunjanima, koji zivo isticu ono sto je Pavla potaklo na pisanje.

Prvi u nizu je u 1 Sol 2,17:

'HJl€IC; oE, ciJj€Aopoi, a1Topopavwt'JEVT€C; O:.p'vtlWV ... €a1TOVOaaatl€V TO 1TpoaW1TOV VJlWV iJj €lv ...

Particip glagola 'a1Topopavi~otlaL := ostati bez koga, postati siroce (a7Ta~ A€'"(6 tl€VOII, izraz koji se jedini puta ovdje pojavljuje u Novom zavjetu) izrazava zalos~ koju je Pavao osjecao zbog nasilnog napustanja brace u Solunu (Dj 17,5-10), kao 1 zarku ceznju da ih opet vidi.

Drugi u nizu stoji u 3,1:

tl1)I<.€H (J7E,"(OVT€C; ... €1TEJl!JiaJ.l€v TtfJ.Ot'J€ov

Particip od glagola OTE!'W = izdrzati, poduprijeti, pojavljuje se u istom kontekstu i u 5. retku. Pavao ne moze podnijeti da bude odvojen od svoje brace, novih krscana koje je on priveo k vjeri,

184

23. LEKCIJA

185

U Lk 9,58 Isus ovako kaze:

o 0 E vio<: ToD av{}pw11oV OUK EXEt 110D TrW K Ei(JaAi]v K AiV7]

Iskljucujuci sve sto ne bi moglo biti konjunktiv, mozes Ii izdvojiti onu rijec koja se odnosi na glagol u konjunktivu?

2. U toj istoj recenici nalazimo jos jedan glagol u prezentu 3. 1. jednine, ali je nacin drugaciji. Koja je to rijec i u kojem je nacinu?

23. LEKCIJA

3. Prijevod ove recenice glasi:

Sin covjecji nema gdje hi naslonio glavu ... konjunktiv

Ovaj prijevod Duda-Fucak jasno pokazuje osnovno znacenje koje je u pozadini konjunktiva, bilo da se to u prijevodu jasno vidi iIi ne: mogucnost i neizvjesnost, za razliku od sigurnosti koju izrazava indikativ. Pokazuju li tu nijansu konjunktiva i drugi prijevodi?

CILlEVI:

1. analizirati tvorbu konjunktiva prezenta i aorista aktiv, medij i pasiv

2. koristiti se tabelom kao modelom za samostalnu tvorbu

3. prepoznavati ulogu i znacenje konjuuktiva u recenici

4. prevoditijednostavne recenice i retke iz Novog zavjeta s konjunktivom

4. Kako se tvori konjunktiv? Bit ce to lako nauciti. Evo formula:

TEKST:

1 Iv 2,27

Kat VJ1Ei<: TO xp[uJ1a 0 €Aci.~ETE an' aU70v /lEVEL ev U/l[V, Kat OU xPEiav ExETE tva rtc owauK.7] vJ1ii<: 0 an' W<: TO aiJToD xptUJ1a OWCWKH v/lli<: 11Epi naVTWV, Kat UAfI{}e<: eon» Kat OUK. eunv WEDoo<:, Kat Ka{}w<: Eo/1ja~Ev UJ1iir::, J1EVETE EV aUTQ.

Rim 10,14

OW<: ouv e11tK.aAEUWVTat eis OV OUK. enloreooa»; nw<: OE 11WTEVUWULV OU OUK 17K.OVUaV;

11W<: OE aK.ovuwatV XWPL<: KflPVUUOVTO<:;

Iako smo napustili participe , bogatu riznicu grckih glagolskih obIika time jos nismo iscrpili.

U ovoj ces lekciji nauciti nesto novo cega nema u nasem jeziku (dok, npr., u njemackorn irna). To je konjunktiv, a on ide u kategoriju nacina. U gramatici grckoga jezika Budimir-Crepajac, l:TOIXEIA EAAHNIKA (Grcki elementi), Univerzitet u Beogradu, 1964, str. 114 pise da konjunktiv "izraiava volju, sumnju, uslovljenu, ocekivanu iii neizvesnu cinjenicu; subjektivnu misao".

Prevodi se nasim indikativom, sto ovisi i 0 razlicitim karakteristicnim ulogama konjunktiva u recenici.

Prezent aktiv: osnova + W/fl + primarni A
Prezent M/P: osnova + W/fl + primarni B
Aorist aktiv: osnova + U + w/TJ + prim ami A
Aorist medij: osnova + U + W/fl + prim ami B
Aorist pasiv: osnova + o + w/TJ + primarni A Kao sto vidimo, u tvorbi aorist a nema augment a jer konjunktiv, kao i svi drugi nacini, ne oznacuje vrijeme radnje nego glagolski vid ili aspekt (radnja kao svrsena cjelina ili trajna radnja). Takoder ti je vee, mozda, palo u oci da su i kod konjunktiva aorista nastavci uvijek primarni, dok su inace kod aorista u indikativu nastavci uvijek bili sekundarni.

Primijeni ove formule na glagol OOVAEVW, naravno u 1.1. jednine.

5. U tabeli br. 1 nalazi se i citava konjugacija konjunktiva i za prezent i za aorist.

Po toj tabeli napisi i druga lica jednine i mnozine u prezentu i aoristu, sva tri stanja, Glagol je isti, OOVAEVW.

6. Prepisi konjunktive iz ovih tekstova iz Novog zavjeta: Mk 3,14; Lk 8,22; Gal 5,26; Iv 10,10; 14,31; 1 Iv 5,3; Mt 5,16.17.19; 12,50; 21,22

7. Konjunktiv II aorista tvorit ce se, naravno, bez sigme i s novom osnovom, koja je uvijek bila tipicna za II aorist. Npr.

1. Kao prvo, pogledajmo kakav je konjunktiv. Uvijek ga je lako prepoznati po dugom tematskom samoglasniku w/TJ koji je karakteristican za konjunktiv i prezenta i aorista.

€PXOJ1at ~(lAAW AaJ1{3avw

Indikativ i7At'Jov E{3aAov €Aa~OV

Konjunktiv €A{}W {3UAW M~w

Tvorba konjunktiva

186

23. LEKCIJA

23. LEKCIJA

187

AE-yW )'ivopat €u{)iw

dnov f)'€VOPTW €</!wyov

etTrW )'EVWpat </!a:yw

Usput da spomenemo da smo zabrane vee susreli u 10. lekciji, kad smo razmatrali ulogu imperativa prezenta. Za razliku od zabrana koje izrazava imperativ prezenta, da se prestane sto ciniti, zabrane koje izrazava konjunktiv aorista brane radnju koja jos nije pocela. Npr:

Napisi 3. I. j. 2. l. m. od konjunktiva II aorista od glagola iipxopat. ),ivofJ.at, A€)'W.

Pi! TrOiH roino

Pi! 7l0rrW[I, TOU TO

8. U Heb 4,16 stoje u jednoj recenici tri konjunktiva - jedan u prezentu, a dva u II aoristu. Nadi ih, prepisi i odredi od kojih su glagola.

Prestani ovo ciniti! Nemoj to vise ciniti! Nemoj da to ucinis!

Da to nisi ucinio! (autoritet)

Prepisi zabrane izrazene konjunktivom u ovim recima Novog zavjeta: Dj 18,9; Otk 7,3;Mt 5,17

9. Ostaje nam jos da od oblika konjunktiva naucimo i one za glagol "biti". I to postoji na tabeli svih oblika toga glagola. Naravno, bit ce to sarno oblici za prezent jer glagoJ "biti" nerna aorista, Prepisi ih sve s tahele 5.

10. Isus se jednom molio za svoje ucenike da svi budu jedno. Evo kako to glasi uIv17,21-

13. U molitvi "Oee nas" stoji na kraju jedna zabrana:

pi) eiU€VE),KTI' ilpu, €i, 7r€LpaUpOv (Lk 11,4)

€iU€V€),KTI' konjunktiv II aorista od gJagola €iu</!€pw (uvesti]

Prevedi ovu zabranu,

Koji konjunktiv ovdje prepoznajes?

14. Prepisi pet zabrana s popisa zapovijesti koje je Isus naveo u svom razgovoru s bogatim mladicern u Mk 10,19.

Uloga konjunktiva u recenici

Mogli bismo navesti jos nekoliko upotreba konjunktiva (kao npr. deliberativni konjunktiv koji se upotrebljava "u pitanju sto je , u odredenim prilikama korisno ili primjereno da se ucini ill kaze", Dukat str. 263.), ali je doslo vrijerne da se pocnes privikavati na samostalno proucavanje i upotrebu dosadasnjih grarnatika.

Preporucujem egzegetsku gramatiku:

J. Harold Greenlee, A Concise Exegetical Grammar of New Testament Greek (Eerdmans, 1963).

U njoj su, na sazet nacin, uz primjere, popisane sve uloge i upotrebe gramatickih oblika u recenici koje mi nismo mogli ovdje obraditi.

Svrha ovoga naseg udzbenika jest pruziti temelj i polaziste odakle ces pri proucavanju nekoga novozavjetnog teksta biti kadar posegnuti za opsirnijim novozavjetnogrckim gramatikama i teoloskirn rjecnicima (To je sve, uglavnom, na stranom jeziku).

U Dukatovoj gramatici str. 262 navode se dva osnovna znacenja konjunktiva:

a) ono sto se ocekuje da ce se ostvariti (s cesticorn av u zavisnim recenicama)

b) ono sto se hoce (bez iLv)

11. Konjunktiv cerno u recenici lako prepoznati ne sarno po karakteristicnim znakovima tvorbe (dugi ternatski samoglasnici) nego i po tipicnim ulogama u recenici.

- u 1. 1. m. konjunktiva prezenta prevodi se nasim imperativom

nWT€UWp€V rQ «upis».

Vjerujmo Gospodinu!

a)'anT/Toi, a)'aTrwfJ.€v Q.AA77AOV,

Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga!

iL)'wp€v €VT€V{i€V.

Hajdemo odavde!

Prepisi konjunktive u ovoj funkciji u sljedecim recima iz Novog zavjeta:

Heb 4,16; 12,1;Rim 14,13

Odredi od kojih su glagola i prevedi ih imperativom 1. 1. m.

1. poticanje

Primjeri:

1 Iv 4,7

Umjesto nasega uobicajenog predaha, pokusat cu te uvesti u upotrebu te gramatike na konkretnom primjeru konjunktiva. Eva kako se na sazet nacin prikazuje uloga konjunktiva na str. 50:

Iv 14,31

V/. GLAGOLl

12. Druga karakteristicna uloga konjunktiva, i to posebno konjunktiva aorista:

• 2. Zabrane - negacija je Pi! kao i kod svih nacina osim indikativa

Primjeri: Mt 6,34 Pi! ovv P€ptPvr7ulIT€ €i, TrwaiJpwv

Nemojte se zabrinjavati za sutra!

A. Upotreba nacina.

1. Indikativ: nacin cinjenice.

2. Imperativ: nacin zapovijedi.

3. Konjunktiv: nacin neizvjesnosti, mogucnosti.

a. Konjunktiv bodrenja. Upotrebljava se u pozivima, prvo lice mnozine.

Iv 19,24 pi} UXiUWP€V aUTov, nemojmo ga razderati. Iv 11 ,16, a,,/wp€v.

b. Raspravljajuca pitanja, prava i retoricka. Odnose se na ono sto je a)

188

as, LEKCIJA

23. LEKCIJA

189

pozelino, b) moguce, iii c) potrebno. Iv 6,28 7L 1TOLWJ1€V; Sto da ucinimo? Iv 19,15 70V {3aOtA€a VJ1WV oranpcoot»;

c. Konjunktiv aorista s dvostrukom negacijom ou J1r1 upotrebljava se kao najavljena buducnost. Iv 6,34 a epxoJ1€voe; rrpoe; J1€ ou J1f1 1T€tVCWT/Onaj koji dolazi k meni nikako nece ogladnjeti. Iv 6,37 av J1Y! €K{3aAw.

d. Konjunktiv aorista (s J1i}) upotrebljava se umjesto imperativa aorista za izrazavanje jednostavne zabrane [nijekajuca zapovijed s aoristom}. Lk 21,8 J1i! 1T Aavr'/l'f777€ ... J1f11TOP€Vl'ff/7€ onio.» aU7WIJ, nemojte se prevariti ... ne idite za niima. Iv 3,7 p.fll'favJ1aov<;.

e. U zavisnim recenicama izrazava mogucnost. Npr.Iv 1,18 Iva p.ap7Vp7]U77, da bi mogao posvjedociti. Iv 3,12 €av eL1TW.

U nekom konkretnom slucaju motes se taka prema podnaslovima lako snaci i pronaci sto te zanima.

18. U kojoj se ulozi nalazi konjunktiv u ovoj recenici:

eie; mU70 €l{)av€pwl'fT/ 0 viae; T0V l'f€oU tva Man 7a ep,,/a {j ta(30AOV.

Prevedi ovu recenicu.

19.Rimljanima 8,3.4 sazeto iskazuje duboke misli Kristova poslanja. Bog je poslao Krista u oblicju gresnoga tijela, i osudio grijeh u tijelu da bi se ispunila pravednost zakona. Buduci da to mi nismo mogli uciniti, jer smo oslabljeni grijehom, Krist je ispunio pravednost zakona i oslobodio nas.

Pronadi namjernu recenicu u ovim recima i prepisi je.

20. CIT ANKA:

Pronadi, prepisi i odredi konjunktive sa 291. stranice.

15. Ovu posljednju ulogu konjunktiva u zavisnim recenicama cerno sad podrobnije obraditi. U kojim se zavisnim recenicama pojavljuje konjunktiv? U pogodbenim, vrernenskim, namjernirn, uzrocnim i odnosnim. Posebno cemo se zadrzati na namjernim recenicama, Vec smo jednu takvu namjernu recenicu imali u ovoj lekciji u 10. clanku,

21. Evo nas i blizu kraja. Napisi 2. 1. jednine od svih nacina koje smo ucili (indikativ, konjunktiv, imperativ). Glagol je l'f€pa1T€Vw.

lva 1TaV7€e; EV wow da bi svi bili jedno! da svi jedno budu!

Veznici koji uvode te recenice su tva i l'mwe; = tako da, da. I veznik je znak za prepoznavanje konjunktiva, jer npr. uz tva uvijek ce slijediti neki konjunktiv. U 1 Kor 1,27-29 prepisi sve konjunktive uz tva koji izrazavaju namjere. Odredi od kojih su glagola pa im znacenje potrazi u rjecniku.

22. U Iv 11,16 nalazimo u jednoj recenici dvije razlicite upotrebe konjunktiva:

"A,,/wp.€v Kai flJ1€I.<; Lva d.1Tol'faVWJ,l€v J1€7' aV7ou.

Koje su to, odredi konjunktive i prevedi cijelu recenicu. 23. Prevedi ave izraze s konjunktivom:

1) 'iva aKovawp.€v 3) wp.€V

5) €Van€AWWJ1€l'fa 7) "/LVwJ,l€l'fa J1al'fT/7Ui

9) €av oWaaK777€ 7ae; Q.O€Al{)a<;

2) tva "/LvwaKw 4) rva{jwa~71

6) J1TJ l'faVJ1aane; (I v 3,7) 8) J1f1 oOVA€Va777€

10) euv eia€A1'fwOtv

16. U prvom poglavlju Ivanova evandelja nalazimo dvije namjerne recenice u jednom retku:

1,7 oV7oe; ;qAl'f€V fie; J1ap7VpLaV, Lva J1ap7vpi}an nepi 70UI{)WnJe;, 'Lva 1TaV7€e; moreuccxnu SL' aV7ou.

Mislim da ti ne bi trebalo biti tesko prevesti ovaj redak.

24. U vezi s razlikom u znacenju izmedu prezenta i aorista spominjali smo u 15. lekciji 20. clanku recenicu iz Iv 10,38:

... Lva ,,/VW7€ Kat ,,/wwaK777€

Sad mozes znati kakva je to recenica i potpuno analizirati oblike toga glagola.

Ucini to.

17. Prevedi ove recenice s raznim upotrebama konjunktiva:

1. K77PUaa0J1€v tva Ot avl'fpW1TDt €xWOt rwy!v aiwvwv.

2. 0 l'f€oe; A€,,/€t ~J1iv Lva J1i! J1€VWJ,l€V ev 7i1 aJ1ap7iq.

3. Kal'fwe; €K€ivoe; {jiKawe; €anv, WJ1€V Bixtuo: 17J1€le;.

4. J117 1T€pt 70V7WV ,,/pal/J71e;.

5. ll61'f€v a,,/opaawJ1€v (deliberativni konjunktiv] ap7ove; lva I{)a,,/waw OU70L;

6. Tau7a Ahw tva uJ1€le; awl'fi'/7€.

7. "Oc av 1TOti}O'TI 70 l'f€A77J1a TOU l'f€oi:l, dno: ao€AI{)Oe; J10V Kat ao€Al{)fI Kat J17]T77P €anv,

25. Pogledajmo jos na kraju i jedan zanimljiv tekst u vezi s konjunktivom. Iv 20,31 izrice Ivanovu namjeru za pisanje Evandelja. Prepisi je,

Vrijedni rukopisi se medusobno razlikuju po obliku konjuktiva: 1TW7€V777€ iii mU7dla777€?

Izrazi tu razliku u prijevodu oba konjunktiva.

Na kojoj se mogucnosti zasniva prijevod Biblije "Stvarnost"?

26. Odredi ove konjunktive (vrijeme, stanje, lice, broj, rjecnicki oblik, znacenje):

d1TWJ1€V, €XWJ1€V, (3A€1T777aL, d.KoVaWJ1€v, €ia€Al'f77T€, awl'fwOtv, awa71, fI, fl7€, Mawv7at

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->