P. 1
Što će biti s ovog svijeta

Što će biti s ovog svijeta

|Views: 525|Likes:
Published by Mato Oroz

More info:

Published by: Mato Oroz on Sep 07, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/10/2010

pdf

text

original

Thma~cn!

e Bozjcg nauma spasenja

Prvi natpis na karti spasenja

STO CE BIITI OD OVOGA SVIJETA?

Ovirn se ldjuenimpitanjem fullino naputiti ttml.1'li'!enju Bozjeg plana spasenja,

Kada vehke dQgaaajesvjetske povijesti pomno promotrimo u svjetlu Biblije, moZemo Iako uvidjeli dazivimo na kraju posljednjih vremena, Zbog togaje i postavljeno ovo iznimno vafno pitanje. Goteve da nema covjeka na zemlji koji ne razrnislja 0 tome st.oee biti ad ovoga svijet.a. 'Io pitanje, dakle, ne zaalqrplja santo vjernike nego zapravo sve Ijude.

Svijetpostaje sve mraenijim, sto dekazuje i vee letimiean.pogled 118 sadasnje pcliticko stanje, U ovomje stoljeeu oovjecanstvo prebrodilo dva strasna svjetska rata i nijc ostalo samo na tome. Naprctiv] Od svrsetka Drugog svjetskog rata izbilo je najmanje 140 sukoba, cdnosno ratnih obracuna, pn ctmmje Zivotizgubito preko 30 milijuna Ijudi, NaZalost, masovna umorstva u ovom stoljecu time ne zavrs<lvaju!

Uza sve to dolazi do pronalazakakoj.ima se iilai.e gresan ljudski mozak kako hi se :naudilo bliwjima ili ill se unistilo, Tu se, izmedu ostalog, misli na nuklearlin i .ratnu tehnologiju koja je dosegnula nezamislive razmjere i u mednvremenu postala sveopcom prijetnjorn, Masovni mediji, posebice televizija, brzi razvoj videa kao i nepregledno trzi§te sve be-

sramnijih tiskarskih proizvoda sve vise ubr;za:v:aju cuderedao i rnoralnoprcpadanje ljudi. Istodobno,. nadolaz.ete nevjerojatae razemo 1l111stel1j"« prirodnih temelja co~¢caltslva sve vecim za.gadi:vanjem okolisa na,glaSava pitanjeo budncnosti ovoguv.i:jeta

S obzirom na goleme problems TIaSega doba, reakcija odgovornih upefitioi, gospodarsteu, znanosti i drugim pednrcjima,~sejeReg0:potresmi - nemaodgcvera ni izlazal Za~to je to tako?

Kaos na svijetu postaje sve veti jer se ljudi vise ne ekreea Izvorn samom Iskonn svega iivbia - Bogul Zelimo H odgovor na kljucuo pitanje rnoramo se nanevc ipotpuno s~esuo obratiti na~em Stvoritelju, Pri tome ne zelimo same zadovoljiti zna:tiz.elju "Vee istraZi"Vati u Bibliji, jer je B6~a djee jedini pouzdani izvor .koji nammofe.otkriti otkuda ovaj svijet dolazi i kamo ide. U njoj Citatno:

1. nogje StvoriteJj :!nrijcta

2. Bog je Spasitelj svijeta

3. DQgje l)avrSitelj svijeta

Stvaranje svijete, spasenje saijeta i dovrsenje svijeta cme osnovni sad'rl..aj povijesti spasenja, Drugim rijeCima: isti Bog koji je jednom stvorio svijet i u K ristu ga spasio, mow i hoce ga dovrsiti.

7

81'0 CE BIll on OVOGA SVlJETA?

Drugi natpis na karti spasenja BOZn NAUM- Djela 20, 27

Jer nisam niita propustio da.vam 11 potpunosti priopcim Bo~ji naum (Dj 20,. 27).

'Ie je rijeci apostol Pavao izgovorio starjesinama crkve u Efeznkad se oprastao od njih, Tijekom trogodisnjeg boravka medu njima, PavaojeEfeZanima objavio "Boiji nauru spasenja", Izvorni groo tekst govori na tom mjestu doslovce: "potpnni Botji naum", Taj rzraz nalazimo na vise od deset mjesta u Novorn :z.a:vjetu.. Koristio se takader kad S0 donosila neka odluka u vezi zemaljskog Zivo· lao

"Botji naum" pak sImi nasem osobnom spasenju, Izgubljeni se Jjudi moraju spasiti, gresnici trebaju doseci Zivot1je~

cni,jer Bog "nece da tko propadne, nego hoce da svi prispiju k obraceoju" (2 Petr 3,9),. Bozji je naum spaseoja velicanstven \jeerU plan. Obuhvaca razdoblje prije stvaranja svijeta, sadasnje doba svijeta i doba spasenja, te buduci svijer novega neba i novezemlje koju ce stvoriti Bog, Taj Bo~i plan spasenja ima svo] vrlnmac u Isusu Kristu, njegovu Sum. Prema Ef 1, lOon ce "obuhvatiti pod jedun glavu u Kristu we Sto je na nebesirna i stojenazemlji",jerjeonj92: i provaliju grijeha zauvijek premostio na ktizu.

Spase~ja nema ni po [ednom df'ugom, fer je pod nebom tojedino ime tiano Ijudima po kojem nam se ireba spasit! (D] 4,12).

Odlucujuce je da nant Bog tel i dati svoje Spas enj e kojeje vjecno i neizgubivo. To spasenjepostoji iskljucivo u njegovu Sinn Isusu Kristu,

I Prva pcslanica Timoteju nedvosrnisleno svjedoci 0 sveepcem Bozjem spasenju: Bog hoee da svim Ijudima bude pomognnto: "da dodn do potpune spomaje istine" (1 TLm2,4). Toje-vazi:J.apo~ (::reba, jer tieJesan covjek n.ema spasenja Ll sebi surnome. Nje.l.lIU je zbog grijeha potrebno spas enj e.

Covjekova potreba za spasenJem je izravna posljedica prvog grijeba. Prvi covjck (Adam) je sagrijesio i cijeJo co~ vjecanstvo uvukao u grijeh (Rim 5; I 2).

8

gtijehje ljudima donie sm:rt(Rim6,23). Cirdenica da i mijednorn moraine umrijeti dokazuje da potjecemo od Adama, prvog co"jcli;:a koji je sagriiesio, Zato Sll svi ljudi, bez iznimke, zauvijek izgubljeni .i silno trebaju potpuno spasenje u Kristu, Biblijazatonaucava: .

1.. Svaki secovjek mora obratiti!

2. Svaki 5e covjek mora pokajati.!

3. Svaki covjek mora .jerom

prihvatitispasenje u KriSl1t!

To }e spasenje Bog za nos ugoto\-io vee prije stvaranja svijeta (Efl,4.5). Ono u potPLlllOSti pociva na vee dovrsenom (1) djelu. spasenja ISl1sa. Krista, a mi ga Ijudi same trebamo pri hvatiti vjerom!

l)rmacellie BQfleg naurna spasenja

BOZJI NAUM SPASENJA U BIBLIJI

TW)ja je rijd!. isiina (lv 17, 17)

Biblijaje rijec istine, kako to Sin Boiji ovdje izriciropotvrduje. Ona je ujedno jedini izvor Bo-tje objave. Bog se otkrio ljudima, jer jecovjekstvoren "nil sliku Bozju (post 1,27).

Sarno nam Biblija moze odgovoriti sto ce bin od ovoga svijeta, Ona nam Bozjim autoritetorn govori odakle ovaj svijet dolazi i kamo ide; tj. otkriva nam ~to je bilo prije stvaranja svijeta i sto ce jednom biti s onu stranu, u vjecllosti,

Bibliju je tijekom nekih tisacusesto godina pisalo oko cetrde~et pisaca iz izraelskog uaroda. O]1i suZivjeli u razlic:it:iJnrazdobljima i dolazili iz razlicitih zivotnih sredina, Usprkos tome Biblija sa svojih sezdeset i sestknjiga tvori Jednn cudesnu cjelinu OJ13 sadrzi jednu jedian poruku, Nadmocno duhovno jedinstvo Svetoga pisma pociva .na bozanskom nadahnucu sto dolazi kroz Duha Svetoga. Biblija je knjiga povijesti spasenja jer u njoj Bog otkriva svoj naum spasenja zacitavo co1jecanstvo. Kratka podjela biblijskih knjiga na prilozeno] kartijasno to pokazuje, Na Bozjem planu spasenja illIlazimo tTl podje·lu nepasredno ispod 1i11ij3 bOZanskog Trojstva:

Oen, SinaiDuhaS"cloga.

1. STAR! ZAVJET

Priprema spasenja

U trideset devet knjiga Staroga :z.:a.vjeta cHama da je Bog prjpremao spasenje tijekom duJjeg razdobJja. Tajc priprel11a

spasenja poeela u Post 3,15, pnlsuvSi dugn.linijanarastajaod Adama preko ~ema i Noe sve do AbralIaffia. Opsimc rodeslovlje u poglavljima 5,10 ill Knjige postanka 11 Bibl ~ji se prije svcga poj avljqje zbo g toga jer nam otkrisa Iiniju spasenja do Abrahama.

S Abrahamom zapravo.pocinjeizrsvna priprema spasenja, jer Bog od tog jednog covjeka stvara eijeli nated: sveti narod IzrML

T.1j je narod nekoliko stoljeca kasnije izisao pod Mojsijemiz Egipta. i konaano za Josue osvojio svetn zemlju Izrael,

Prema Zakonui Savezn 11a Sinaju, Izrael postaje narod Bo~i (lz 1 Z,24) i tr~ba: dalje Zivjeti Bogu na slavu, u svetosti, To je znacilo dau Izraelu nijesmj~ 10 biti idolopoklonstva.jer je klanjanje idolima uvijek klanjanje davlu (1 Kor 10,20). Sin Bozji ne bi nikada i niposto ll.lQgao doci u zemlju i medu narod koji [e posve utonuo u idolopoklonstvo. Upravo je zato za dolazak Otkupitelja svijeta bila potrebna spasenjska priprerna, da Izrael kao sveti narod Zivi cdvojeno i kao takav doceka obeeanog Mesijn. Sam Bog je dakle izabrao Izrael da po njemll dode Spasitelj, Isll.S Krist, jer "spasel~e dolazi. od Zidova" (Iv 4,22). Pri tomevaljanaglasili: Nisnsami Zid,a. vi spasellje, vee ee sp.asenje jednom pro~ iwej iz llji b kao natoda i zemlje -. i to u osobi naseg GOSPODINA i Spasitelja Isusa Krista. Stan zavjeL zato i kai:e: Spa~ senje dolazi!

9

sro CE arn OD OVOGA SVIJETA?

2. CETIRI EVANDELJA Temelj spasenja

U cetiri evandelja: po Mateja, Marku, Luki i Ivanu, le:h dokaz da je Spasitelj svijeta bin na Zemlji i daje za nas izvrsio cin otkupljenja. ON je s kma na Golgotipovikaor'Svrsenoje" (lv 19}30).

Ova snazna cinjenica spasenja temelj je naseg otkupljenja, r u prvoj poslanici Korincanima taj se temelj navodi kao jedini rnoguci temelj spasenja:

Nitka, naime, ne moie postaviti drugog(T temelja osim onaga koj! je vee postavljen, a txqje IsusKrtst tl Kor 3,J 1).

Sam Isus Krist je dille 11 svojoj osobi j svojemjedinsrvenom djelu otkupljenja nepokolebljiv terneljrtasega spasenja, To znaci da je jedino ON mogao stvoriti pretpostavke za to da gresmci.budu blaze-ni Na tom temelj u ("Stijeni") grad! Gospodin ISllS Krist svoju Ctkvu (11t 16,18). Thj temelj spasenja pociva na ova eetm mocna stupa:

1. Njegovo 'bezgresno postajanje ~ovjekom

2. Njegova posrednicka patnja zbog grijeha

3. Njegovo velicanstveno uskrsnuce

4. Njegovo pobjednicko nzasasce.

Th cetiri stupa spasenja medusobno su nerazdvojni. Teme1je se samona osobi i djelu Isusovu. Cetirieva:nde1jamun time pokazuju ternelj i ciojenicu spasenja u Kristu. Gospodin Tsus je jedini temelj, jedillije ONtemeljnikamel1 U vremenu i u vjecllosti. Pjesnik kaze:

0, slijeno vjecnosti. po tebi stoje svjetovi!

JO

3.DJELA APOSTOLSKA Sirenje spasenja

Djela apostolska govore 0 sirenju spas0xlja. Svih.dvadeset osam poglavlja Iscrpno govore a tome kako ce spasenje koje je ostvario Krist, lla>jescivanjem Evandelja postati poznato sve do krajeva Zemlje, Uoci uzasasca Ieee Gospodin Isus svojim ucenicima:

Ali, prlmit cete snagu kad Duh .S-veti dade no vas, pa cete mi bitt svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje (Dj J, 8).

Snagom Duha Svetoga na\ljd;6ivali SlL apostoli i ucenici bozansku osobu Isnsa Krista i ojegovo jedi ostveno dj elo spasenja na krizu:

Mi propavtjedamo Krista raspetoga.: (1 Kor 1,23).

Pobjednicka vijest 0 Raspetomi Uskrslom prodrlaje u SIca Ijnd:i u J emzalernu, 1I Judeji i Sarnariji, te l1~je proslo ni stotinu godina a evandelje je preplavilo cijelo Rimsko carstvo. Cak su Sjevema Afrika, Mala AYija, Perzija, Sirija, Sudan i Egipat stoljecima bile krscanske zemlje. Da, cijelije tadasnji svijet bio ispunjen evandeljem iltojeneshva:t1jivo eudo. Upravo u tome najjasnije vidim 0 sto wac] pobjcda 'na Gotgoti, Davae je. izgubio: on jest i ostat ce pobijedeni neprijatel]! Radosna vijest spasenja \1 K ristu navijescivala se dvije tisuee godina svim narodima i ljndima. Bog u ttl SVThu Itije na Zemlju poslao mldele. Nc, sircnje spaser~ia ON je pmjc:rio Ijudima koji Stl to spasenje iskusili vjcrom. Njima Je ON povjerio jaSl1U mdacu:

Tumacen]e Bo~ieg nauma spasel)ja

Premo lome, mi vrsimo poslanicku sluibu u ime Krista - kao da Bog opominje po nama. U ime Krista molimo: Pomirite se s Bogom (2 Kor 5,20)!

Ta odgovomost vrijedi do ponovnog Kristova dolaska (1 Kor 11;26). Duboka vaznost Djela apostolskillleZi u Bozjem nalogu 0 sireajn spasenja do "kraja zemlje".

4. POSLANICE NOVOG ZAVJETA

Znacel1je i bit spasenja Poslanice Novoga zavjeta objasnjavajll jedinstvenost Isusove osobe i Djela spasenja koje je ucinio, One nam otkrivaju i tumace znacenje i sadriaj spasenja 11 Kristu.

Dok cetiri evandelja najavljuju Kristove raspece, poslanice nam objasnjavaju ra.'i!to se to dogodilo:

Bog bijate. onaj koji je u Krista pomirio svijel sa sob om. koji nije uracunaa lfutlimanjihovihprekr&aja (2 Kor 5,19).

Poslanice Novoga zavjeta pokazuju U3Ul vjecn:u dnbinu Kristove osobe i njegova DjelaIstodobno one ocitnju i nas odnos prerna Kristn. Kao pojedinacni vjernici mi smo "udovi njegova Tijela (Bf 5, 30), kao Crkva smo "Tijelo njegovo'' (Ef1, 23). Posebnoje uposlanicama apostola PavIa na lijep nacin ocitovana tajll<l, pozi:v 1 savrse~tvo Crkve l1'msa Krista kao Za jedolce Ij Llb.wi. Poslanke nas iz.medu ostalog naucavaju kako spasel~je 11 Krislu treba po.jeri djelovati

unama i lrtoz nas (Fil2, 12); kako pobijediti grijehkojije jos u nama (Rim 6,1- 23) i da Krist 11 llama taste i oblikuje se (Ef4,15.16; Gill 4,19).

Duboko zuaceuje Kristova spasenja covjek moze shvatiti tek kada to spasenje priori vjerom jer samo viernik mow biti upucen u bit spasenja, Zato je dvadeset pet poslanica Novog zavjeta namijenjeno L1 prvome redu vjernima u Crkvi, Njimaje Spasitel] rekao:

Vi lstraiujete Pisma ... (Iv 5,39).

Vjemici crkve u Bereji su dobar primjer toga: Om su "danomice istrazivali Pi sma'' (Dj 17,11). Takoje i za nas rlanas redovito i intenzivno proucavanje Biblije varna pretpostavka da sto bolje spoznamo 1 shvatimo bit bozanskog spasenja,

5. OTKRIVEN.TE Dovrsenje spasenja

Pnsljednja knjiga Biblije je Otkrivenje lsusa Krista, nazvana i Otkrivenje iva novo. OIW je dana uceniku koji je za posljednje vecere lezao ]SlISU na prsima, lvann (lv 13,23; 21,20), te je istodobno [edina prorocanska knjiga Novoga: za"jet:l.

Knjiga Otkrivenja govori 0 tome kako Bog u Kristu dovrsava spasenje, Sam je Gospodin Isus opisan kao Onaj koji ee se -P0110Vll0 vratitL kao Sudac i Dovrsitelj svijeta:

Jer Olae: /1e sudi lIikonlu, vecje sav sud delO Sinu (lv 5,22).

11

STO CE BIT! OD OVOGA SVIJETA?

, ..

_- _. - - - I ~ ••• • ~.,

'Ioznaci da ce se isti GOSPODIN koji je zasada sarno nas Spasitelj i Otknpitelj, tada pojaviti kao onaj koji sudi i proklinje. Svi Ijudi koji su za Zivota odbacili spasenje u Kristu, biti 6e zatlvij~ ~gubljeni Otkrivenje prikazuje ~os podin a Isusa kao vl adam svih ljudi, lJ. pled Njim "se mora prignnti svako koJjeno nebesnika, zemnika i podzenuuka" (Fil2,lO). UNjemu ce Bog dovrsiti svjjet.

Uz jos brojne strasne osude koje moraju pogoditi beibozllooo~eCanslVo Otkrivenje takoder prikazqje kakn c~ spasenje i otkupljenje konacno uti u "novo nebo i 1,0YU zemlju" (Otk 21, I).

Kakoje iz dosadasnjeg pregleda vi?Jj~VQ, Biblijaje jasno i pregledno podijeljena knjiga ciji se sadrzaj u pogledu povijesti spasenja moze podijeliti 11a sljede6i nacin:

Knjiga postanka 1-11

Opis povijesti svijeta; stvaranje, pad 11 grijeh, potop, zidanje Kule bahilonske,

Knjiga postanka 12 - Dj 12 BOljapovijest spasenja s Izraelom od Abrahama.do.Krista; SjJ1Bo~i dovrsava spasenje na Golgotskom krifu.

Djela 13 - Otkrivenje 3

Sirenje spasenja sve do 'krajeva zeJ?1je '; okupJjanje Crkve Isusa Kristaod Zidova i pogana.

Otkrivenje 4-22

DovIsellje spasenja kIOZ razdoblje Suda na .~em1ji; povratak Isusa Krista; PosljedUJl sud, novo nebo i nova Zemlja,

12

BibJija otkriva cijelo Boije spasenje!

Kako je prije razmotreno, Bozji plan spasenja dijeli se na pet velikih dijelova:

Priprema spa~enja Spasenje SirenjcS}laSenja Znacen.ie spasenja DovrScnje spasenja,

Intenzivnim istrazivanjem Biblije, Bo~e spasenje prepoznaj emo kao:

.S}lSsenje Doz:je za nas Sjlascnjc.Bozje u nama,

.Spa~enje Boije za nQS moze s~ opisan uvidu dvanaest teoloskih recenica YO dilj a. Ovdje se radi 0 spasenju koje se objektivno dogodilo - bez obzira iele 1i to ljudi vjerovati Ili 11e.

Najveci dio covjecallstva cvrsto ustraje 11 nevjeri ineprijateljstvu prema Bogu: To. neprijateljstvo uopee ne mijenja objektivnost spasenja llcinjenog za sve ljude!

. Ali kad covjek uzvjemje u Gospodina, objektivno spaseniepostate snbjektivno, 1j. vjerom uBoga i Kristaraskajani gresnik spoznaje potpnno Bo~e spasenje, To se iskustve moze izraziti u dvanaest teoloskih misli vodilja .kao spasenj« Boije 'U nama.

U sljedecem 511 prilogu sazete dvadeset cetiri rnisli vodilje. One ce biti duhovna pomoc svakomn tko istra:liuje i zeJi samostalno proueavati veliki Bo1.ji spasenjski naum.

Tumacenje Boi.ieg nauma spasenja.

BOZJI NAUM SPASENJA U SPASITELJU ISUSU KRISTU

Spasenje Bozje za nas

1. Od1uka sIlas enja i Bozji naum spasenja .. _ .. _ _ Dj 20,21

2. Bozja spasenjska volja u njegovu sinu Isusn Kristu _ _ Heb 10,5-7

3. Izhor spasenja prije stvaranja svijeta Ef 1,4.5

4. Potreba za spaseniem zbog pada u grijelli radi.grijeha Rim 3,23

5. Obecanje spasenja 11 osobi i dj elu lsusovom Post 3,15

6 Povijest spasenja s izraelskim narodorn .. _ _ Post n, 1-3

7. Priprema za spasenje u starozavjetnoj povijesti lzraela Iv 4,22

8_ Zemlja spasenia; zemlja Izraelova Post 12,1

9 Narod spas enja; odabrani izraelski narod _ _ _ Post 12, I

10. Vrijen1e spasenja; "kada dodepunina vremena' _._._._ Ga14,4

11. Djelo spas enja i cinjenica spasenja u evandeljima Iv 19,30

l2. Thmelj spasenja; otkupiteljsko djelo Isusa Krista ., 1 Kor 3,1

BOZJE SPASENJSKO DJELO U SPASITELJU ISUSU KRISTU Spasenje Bofje u nama

1. Sirenje spasenja "do kraja zemlje" Dj 1-28

2. Znaeenje spasenja - shvatljivo citanjem Biblije _, Iv 5,39

3. Sadrzaj spasenja - osoba idjeJo Isusa Krista Dj 4)2

4. Prirnanje spaseniavierom _ : _._._ Rim 3,21-31

5. Uraeunavanje spasenja svakome tko vjeruje u Krista Rim 4,1-25

6. Sigurnost spas enja kroz svjedocanstvo Duha Svetoga Rim 8,16

7. Radost spasenja U otkupljenih i izbavljenih ._ _ _ _ Rim 14,17

8. Spoznaja spas enja u kojoj vjernici trebaju rasti 2 Pt 3,18

9. Zahtjev spas enja -zivjetJ u posvecenju Rim 6,1-7,25

10. Navjescivanje spasenja kroz one koji su spasenje iskusili 2 Kor 5,20

11. N epokolebljlvost spas enja istinsk:i otkupljeni h Rim 8,1- 3 9

12. Dovrsenje spasenja istinski otkupljenih Fill,6

13

STO CE am on DVDGA SVIJETA7

KnjigJIlzloska 3,14 Knjiga Postanka 1 i 2 Bez grijclta

U poeetku stvori Bog neboi zemlju. Post 1 i 2

14

ALFAIOMEGA Ain

Na lijevoj i desnoj strani karte Bozjeg nanma spasenja napisana su slova A i n. Radi se 0 alfi i omegi, prvom i -posljednjem slovu grcke abecede. o tom se izrazu krije dnblja, dnhovna veza, jer se vee n Stamm zavjctu Bog prikazao Mojsiju a gorucem gnnn kao:

"Ja sam koji jesam" (1z13,14).

U Novom zavjetu dobiva apostol 1V311 Boije svjedocansrvo na otoku Patmosu:

Ja sam Alfa i Omega, veli 'Gospodtn Bog', 'koji jest; !lOP hijase i kOji i:e doci, 'Svemogub' (Olk: 1,8).

Obaizrazaimajuisto znacenje. Radi seo otkrivenju vjecnoga Boga, Bog je"od vjecnosti do vjecnosti" (ps 90,2), ~i. ON postoji vjecllo.

Bog je bio vjeean i prije stvaranja svijeta i ON ce ostati vjecan i kada ovog svijeta vee dugo ne bude.

Pocetak i svrsetak

BoZje spasonosno djelovanje na ovom svijetu zapocelo je velicanstvenim rijecima:

U pocetku stvori Bog nebo i zemtju (post J ,1).

Prvadva poglavlja Biblije s.adrteizvjestaj 0 stva:ranju svijeta. PremaHeb 11,3, Bog je srvorio svijet iz Ni6ega. To znaei daje prije stvaranja svijeta postojao samo vjecni Bog u svojoj slavi, Tek njegovom svemogucom rijeci stvaranje je iz vjecnosti preslo u sadasnjost, jer "ON rece - i sve postade; ON naredi - i sve se stvori" (Ps 33,9).

Na kraju Bozjeg spaseojskog djelovanja na ovome svijetu stoji obecanje jednog novog stvaranja:

Potom opazih "novo nebo I now zemlju" (Otk 21,J).

Thma~eni" 130zjeg nanma SpIIscllja

Oba posljed:nj a poglavJja Biblije kaznju 0 pocetku novoga svijeta sto ce ga Bog jednom stvoriti.

Svijet bez grijeha

Ako pomnjivo promotrimo, ustanovit CeDl.O da se dva plVa i dva posljednja poglavlja Biblije razliknju od ostalih, U Knjizi Postanka 1 i 2 kao i u Otkrivenjn 21 i 22, Sveto pismo opisuje svijet bet grijeha!

Bog je stvorio svijet divnim i prekrasnim, SVe ~o je ONucinio "bijase dobro" (post 1,31). Adam i Eva, dvoje prvih Ijudi,zivjeli sn u savrsenoj zajednici sa svojim.Stvoriteljem, Nije bilo ill grijeha, ni smrti.Prva dva ulornka Biblije tojasno kazuju.

Bog ce jednom stvoriti novo nebo inovu zemlju.

Ni u tODl110VOm svijetu nece biti grijeha j smrti, To nam jasno kazu]n dva zadnja odjeljka Biblije,

Pocetak i kraj pripadaju zajedno

Dva pIVa i dva zadnja pogJavlja Svetoga pisma sa kao (iva stnpa sto strse iz vjeenosti. Izmedu till dvaju mocnih ugaonih stupova lete tisucljeca povijesti svijeta i covjecaIlstva. To je svije:t gri.jeba i propasti, patnje ismrti, u.koji se rada svaki cov.tek.

Ist ina, davao j e bio ta] koji je u svijet unio zlo i strasni grijeh (Post 3), ali "smrt prijede na sve Ijude jer svi sagrijesise" (Rim 5,1.2)1

Bozji naum spasenia pokaznje nam da je Bog zaista ucinio sve da se izgubljeno co\jeeanstvo moze otkupiti i spasiti, Vee je u doba staroga Zavjeta Bog pripremio svoje cudesuo spasenje svijeta, Slanjem i.predavanjem njegova Sma spasenjskaje povijest dosegla vrhunac, i to lead je Gospodin Isus Krist za .nas dOVISio spasenje na Golgotskom krizu i otkupio nas ad gtijeha i smrti, od propasti i vjecnoga prokletstva.U tome trijumfu Raspetoga je nase spasenjel

Otkdvel1je 1,.8 Otkrivenje 1 i 2 Bez grij eha

1 KQr 15,28

Potom

opazih

novo neboi

novu zemlju.

Otk

21i22

]5

S')'U CE BIll OD aVOGA SVlJ.E'TA?

-~ - - - -- - -~~ ~- --=--

Srediste Bozjc spasenjske povijesti GOLGOTSKI KRIZ

Nitka, naime, fie moie postavlti drugoga temetja osim onoga koji je vee postavljen, a tajje Isus Krist (1 KOf" 3,11).

U sredistn spasenjskog naruna stoji Gol gotski kriz. Na njemu je prije dvije tisuce godina umro SinBozji za grijehe izgubljenog cmjecanstv3.

Golgotski je hit srediste povijcsti Bozjeg spasCl1ja. S njega svjetlo otkupljenja svjetli u vjecnost,

Golgotski je krit biopodigmn upravo kadaje Gospodin ISllS Krist bio na Zelulji~ ali uBO'lji1u misiima spasenjskije naum postojao vee u vjeonosti, prije stvaraqja svijeta, U prvoj Petrovoj poslanici 1a je veza pojasnjena snaznim ri jeeima:

Isusov Heam !II 2;,21

16

On [e, lstina, bio prije poznat (i predodreden), prijepostanka.svijem, ali se tek na kraju vremena ocitova zbog vas (1 Pt 1,20).

Vee prije nteme1jenja svijeta Bog je izabrao Gospo din a Isusa Krista kao Jaganjca 13ozJeg. Kristje dakle vee bio Jagaujac Bozji i prije no IHo je ova] svijet postojaol 1 u posljednjoj knjizi Biblije, Otkriveoju, Gospodina Isnsa nazrva se Jaganjcem Bo~im, kojem pripada "hvaIa, slava, cast i vlast u vijeke vjekova" (Ork 5,13). Thko Gospodin Isus ostaje Jaganjac BoZji - 11 vijeke vjekova.

lKOf 1.2: 2 Gal 1,2 mJ~nacrINo

1·3: "" 16.1'6: .14.1·7

1"->3. propO!;l lo!o:lOO"1l

rlmskog corstv. Mk 19.8

Tumacclljd B()~jeg naurna spasenja

Ta se Cinjenica ocitovala tek.kad je Spasitelj umro na krifu. Zate jc Golgntski kriz u sredistu Bozjeg otkrreenia, pa je stoga Pavao napisao 11 p.rvoj poslaniei Korincanima:

Mi propovijedamo Krista raspetoga ... (J Kat" ],23).

Krist raspetl

Cijeli Stari zavjet npucuje na Krista, Raspetoga, Say se Novi zavjet okrece Otkupiteljn svijeta, koji je umro na K:riZll. 'Iko n.e propoviieda.Krista Raspetoga lazanje propovjednik, lazan prorok - lazljivac.

U svijetu semnogo govori 0' Bogu" j 0 "Isusn". Ponesto se propovijeda i 8 propovjedaonicapo raznim crkvama, No sve je to cesto nedostatno, jer u biblijskom navijestanju Raspeti mora uvijek biti 11 sredistu, jer "nema ni u kome drugom spasenja" (OJ 4,12).

Cijelokupna vjecnost stalno upncuje na Raspetoga n sve vijeke vjekova je sam Krist, Raspeti, kao Jaganjac Bo~ii L1 sredistu spasenjskog nanma.

"Dovrseno [e!"

Ove snazne r~ieci iz Iv 19,30 stoje u sredistu Djela otknpljenja Isusa Krista. Djelo spasenja na Golgoti je savrseno, 1j. posve bozansko djelo, kojern nitko ne mofe rusta dodati, Iskljuceno je svako samootkupljenje - pa .i u uas vjernika! Kao djeca Bozja moramo slijediti Gospodina Isnsa i rasti u vjeri; moramo napustiti svijet i zivjeti u svetosti. To cinimo na temelju otkupiteljskog djela na Golgoti. To je DjeJo dovrsio Spasitetji

Svatko od nas jest i ostaje "raspet zajedno s Isusom" (Rim 6,6). Svako samootkupljenje je iskljnceno. Pripovijest 0 ubojici koji je bio raspet uz Gospodina Isusa TIci nas na dojmlj jy na:cin: taj se covjek po.kajao i zazvao ime Gospodnje; a Gospodin, Isus mu rece: "Danas ces sa mnom biti u raju" (Lk 23,43). Taj covjek .nije mogao nista uciniti, jer je imao prikovane i ruke i noge. Nije mogao sklopiti TOke na molitvu nih se dati krstiti, Usprkos tome Spasi.telj run je obecao ulazak u raj I Mi se mozemo obratiti sada i nakon deset mimna umrijeti, no. bit C,O!110 blazeni zbog otkupljenja Isusa Krista na krifn .. Ali.ako smo se obratili 1. vjerom priruili Spasitelja 11 svoje srce, tada zapocinje jedan sasvim novi :livot. Potorn cerno se naravno krstrti i uzeti Vecero Gospodnju, kruh i vino spomen obrok koji nas podsjeca na Golgotn (1 Kar 11,24.25).

Prije Krista - poslije Krista

Golgora je apsolutno sredisie povijesti svijeta i povijesti spasenja, Zato i danas kazemo "prije Krista", odnosno, "poslije Krista", Cak su i najgo ri Boiji neprijatelji prisiljeni podvrgnuti se toj vremenskoj podjeli, prj cemu biva sve j asnije da se fa snazna cinjenjca spasc1-ga uopce ne moze iskorijcniti iz svijeta. Mllij uni j milijuni ljudi sa svih pet kontinenata vjeruju u Isusa Krista, Raspetoga,l slijede gao Ono sto je ON prije dvije tisuce godina dovrsio na Golgotskorn krizu apsolutno je srediste B07je spasenjske povijesti,

17

STO CE BU'r OD OVOGA SVUETA'!

TtlUlaccni" Bol:jeg nanma spasenja

Tri bozanske erte pojasnjavaju

BOm TROJSTVO

2. Smeda crta: BOG SIN

crte treba prj tome navijestiti da so se dolaskomSina.Bozjega doslovoe potresl1 nebo i Zemlja, Bog je postao tijelom II Kristu - zbilo se neshvatljivo cuda!

Isusovo prapostojanje

On je, tstin«, bio prij« poznat (i predodreden), prije posti;mka svijeta, ali se tek lUI kraju vremena oatova zbog vas (1 Pt 1,20).

Smedaje crtanakarti spasenja za Sina Bo~ega, Gospodina Isusa Krista.

Krist je prije svih vjekova bio Bog.

Bog nije Krista nikada stvorio. Krist je isto takoBog kao i Otac i Duh Sveti. "Ja j Otscjedno SIIlO' (Iv JO,30). Gospodin Isus je, takoder, v:jeW Sin, Kao i Otac i OJ) je postoja« uvjecllosti, prije postanka svij eta. 'Ia se cinjeniea naziva Isnsovom praegzistencijom ill praposrojanjem. "A sada, Oee, proslavi ti mene kod sebe samog slavom koju imadoh kod tebe prije nego postade svijet" (Iv 17,5).

Bog je srediste biblijske spasenjske objave, Mi Ijudi.lake upadamo a zabl ado misleci da lie radi samo Q llama. Zapravo, cijoli jc sviiet teoccntrican, Ij. usmjeren na Bcga: "Sve je od njega, po njemn j za niega" (Rim U,J6).

Bog je nevidljiv Zbog toga ga se ne moze prikazati. Ne trebarno ine smijemn "praviti sebi rezana lika niti kakve slike onoga sto je gore na nebu ili dolje na zemlji' (Izl 20,4).

Svetoptsmo govori " Bogu Oeu (Iv 20,17), BOglL Sum GMt 3,17) i Bogu Duhu Svetome (Iv 14,26).

Iz Pisma je vidljivo da se jedan Bog otkriva natrostruk nacin, stoga i govorima 0 Bozjem Trojstvu, Na karti spasenj a pokusali smo poj asni ti tu {;j nj en icu, Zato se Jspod oba velika nasl ova nalaze IIi crte na koje bismo se Zeljeli ukratko osvrnuti,

Najgornja odtih triju crtaje Z<I Boga Oca, srednja za Boga Sina, a najdo'oja za Boga Duha Svetoga, Polozaj bozanskih crta na planu spasenja jasno pokazuje da Bog Otac, Sin i Duh Sveti stoje nad cjelokupnom povijestu svijeta covjecanstva.

lsusovo otkupiteljsko djelo

Spasitelj je 1.ivio na Zemlji POVUCellO tridesetak godina, Tek nakon togvremena nastupio je kao Mesija (Lk 3,13) i objavio nam kao Sin BozJi slavn nebeskogOca.

Ja sam objavio ime tvoje ljudima koje si mi dao iz svijeta. Tvoji su hili. Meni si ih dao, i drial! su tvoju rijee(lv 17,6).

Kao "J aganjac Bozji koji odnosi grijehe svijeta" (Iv 1,29), dovrsio .Ie djelo otkupljenja na krizn Golgote, 'Iamo je ON umro za nase dngove.

Zbog toga smeda erta nakarti spasenja prolazi sredinom kriza. U njegovn sredistu stoje mocne rijeci: "Svrseno je!" (Iv 19,30).

Otac Efeianima 3,14~21

Sin I Petrova 1,20; Ivan 1,.1-18; Hebrejima 1

Isus postaje covjekom

Pismo, Biblija, nancava da se Bog Otac ocitovao kroz svoga Sina: "Alikada dade punina vremena, posla Bog svoga Silw" (GaI4,4).

Krist, vjconi Sin, postao jc CO jekom.

Kroz tijelo Djevice Marije stupio je on ua tlo ove proklete Zemlje:

r Rijec tijelom postala i nastanila se medu nama. I mi smo pramatrali slavu njegovu, slavu ko]« ima kao Jedinorodenac od Oca - pun milosti i istine (lv 1,14).

Nakarti spasenja Isusovo postajanje covjekorn prikazano je stnnorn smedom crlom. Mala strelica na kraju te okomite

Sveti Duh RirnJjanima 8,1-16

1. Narancasta erta: BOG OTAC

Isusovo uzasaSce

DOVTSivsi djelo spasenja, uzasao je Gospodin na Nebo. U nazocnosti svojih ueenika, apostola, ON "bi na njihove oc! uzdignnt u zrak, i oblak go ote oeima njihovirn" (Dj 1,9).

Smeda erta na planu spasenja, koja opel tezinaviSe, predoeu]e Dzasascc Isusa Krista. Do niegova povratka koji ce se zbiti "s vclikom moci i slavorn" (Mt 24,30), ON ce sjeilili "s deme strane Boga svemogucega" (Lk 22.69).

Zato sagibam svaja koljena pred Ocem ad koga svako oanstvo u nebesitna i na zemlj! tma im€ (Ef3, 14.15).

Oceva crta na planu spasenja OZ1lacena je narancasto i ide slijeva nadesuo. Time se navijesta da je Otac na Nebu i da ce uvij ek na N ebui ostati, ON je "od vijeka do "jjeka" (ps 90,2).

Go spa din Isuspnsvjedccojetueinjenicu u Evan delju 1)0 J vann sljedecim rijeCima.:

Boga nitko nikada nije vidio: Jedinorodenac - Bug, kof! [e u krilu Ocevu, on gaje objavio (Iv 1,18).

Oea znamo, dille, same kroz Sina.

Gospodin Tsus K rist nam je Njega otitovao, jer: "tko je vidio rnene, vidio je i Oca" (Iv 14,9). Bog Otae ce dovijeka ost.ati nevidljiv (l Tim 6, 15.16).

19

18

8TO CE nrrr OD OVOGA SVlJETA?

Isusova velikosvecenicka sluzba

Glavno je U avom islaganju: imamo (aleva velikog svecenika kojt sfede s desna prijesiolja Velitf;anstva na nebesima (Heb 8,1).

Za svoje, ueenike koji u njega vjeruju, Gospodin Isus Krist je Ve1jkl svecenik 11a Nebu koji "uvijek ii'li da posreduje za njih " (Heb 7 25). "Imamo zagovomikakod Oca: Isnsa Krista pravednika" (11v2,1). Smedacrtaponovno postaje paralelna s crtom Boga Oca.

IsllSOV povratak

Prvije dolazak Isusa Kristabio 000- man. Prije gotovo dvije tisuce godina on

ienapustlo nebeskn slaw i U oblicju sluge, lL tijelu, dosao na Zemlju,

. Drugi dolazak Isusa Krista biti ce, kako kaze Sveto pismo, "s velikom moci i slavom" (Lk 21,27). "Noge ee lUU U dan onaj stajati na God maslinskoj", opisao je prorok Zaharija u Starom zavj etu lHj silni dogadaj (Za11 14,4). Gospodin Isus Krist ce, dakle, jos jednom dotaknnti tlo ove zernlje, Prema Otk 20,6, ON ce tu uredi ti svoje mesijansko kraljevstvo mira i "kraljcvati tisucu godina '. Smeda etta Sina koja ponovno silazi odazgo slikovito prikazuje trenutak Isusova povratka s Neba, Ta erta prolazi razdobljem mesijanskog kraljevstva mira na ovoj zerulji i izravno ulazi u "novo nebo i novu zemlju" (Otk 21,1).

Zelena crta: BOG DUH SVETI

Ja cu moliti Oca, i dat c-e yam drugoga Branttelja koji ce ostati s vama zauvijek:

Duha Istine, kojega svijet ne moie primiti, jer niti ga vldi nitl ga poznaje. Vi go poznajete, jer boravi s varna j jer ce bitt u varna (Iv 14,16.17).

Duh Sveti je na Bozjem planu spasenja oznacen zelenom crtoru, ON je vjec· Hi Bog isto kao i Otac i Sin.

Kad je G ospodin Isus svojim ucenicima dao gore navedeno obecanje, Duh Sveti "ne bijase jos dat, jer Isus ne bi jos proslavljen" (lv 7,39).

Prije nego j.i js Dull SVeti mogao sici s Neba 11a Zem1jn, Krist je morae otici Oen: "Jer ako ne odem, Brarutelj nece

2()

doci k varna. Odem li, poslat etl ga k varna" (Iv 16 7). Krist je dakle rnorao prvo umrijeti na krizu za nase grijehe i izmiriti nas s Ocem kroz svoju krvnu zrtvn. ON je na jprije kao VeLiki. sveccni k morae uzaci na Nebo i pojaviti se pred Bogom Deem sa cijelim.svojim otkupiteJjskim djelom (Reb 9,12-26). Tel< se fada, preOla ojegovu obocanJl.l, mogao izliti Du.h Sveli.

1'UtilaCcnje Bozj<Jg nauma spilsenja

Osnivanje Crkve

Tada tznenad« dade neka huka s Mba, kao had puie silan vjetar, pa tspuni s\-!u kucu u kojo] su boravili .. f ukazase im se jezici kao odplamena, i razdtjetite Sf! te nod svokog ad fiji h si de po jedan. S\!I Sf! oni napunite Du ha Svetoga (OJ 2,2-4).

Nakon uzasasca Isusa Krista, Dub Pedesetnice" (OJ 2,1). Toga je dana tri

Sveti se uz sum ognja spusta s neba na tisuce ljudi povjerovalo u Gospodina

Zemlju, Zato se zelena crta.na planu spa- Isusa i primilo Duha S-vetoga (OJ 2,41).

senja strmn spusta nadolje, da bi to poja- Osvreuci se na taj veliki dogadaj jos

snila: pritom mala strelica simbolizira i dallas govorimo 0 "Duhovima" (iako

dodir sa Zemljom, gotovovise nitko ne sh.vacalljihovo zna-

Izlijevanje D11ha Svetoga zbilo se 11 cenje): bio je to rodendan Crkve Isusa

Jeruzalemu "kad je napokon dosao dan Krista ovdje na Zemlji.

Razdoblje Crkve

Premo tome, niste vise tudlnci i gosti, nega ste sugradan! svetlh i ukucani Boiji, nazidani na pravom temelju - na apostolima i prorocima, a zuglavni je kamen sam Krist Isus (Ef2, 19.20).

Duh Sveti Zivi u srcima onih koji su oprani u krvi.Jaganjcevoj. Tu spada svatko tko je vjerom osobno pri hvatio Isusovo otkupiteljskc djelo na Golgotskom krizn. Sada vise nema razlike izmedu .Zldova i pogana, "po nj emu naime jedni i drugi irnamo pristnp k Den u jednome Duhu" (Ef2,18).

Ukupni broj tib vjornika na Zemlji, tvori Crkvu Isusa Krista, Od izlijevanja Du11a Svetega, prije gotovo dvije tisuce godina, GOSPODIN joe sabirao Svoje i pripajao Crkvi "one koji se spasavahu" (Dj 2,47).

Vodora:vn3 zelena erta na karti pla.na spasenja prikazuj e razdoblj en kojeOl je

Doh Sveti u Crkvi na Zemlji. los uvijek Zivimo u tome razdoblju, Kada Gospodin ponovno dode po Svoje, za:v:rsit ce razdoblje Dnha Svetoga, Crkva lsnsa Krista postoji zato jer seDuh Sveti prema Gospodiaovu obecanju stvarno nastanio uvjemicima (Him ],14; Jak4,5). Crkva Isusa Krista je najuzvisenije, najdivnije i najcudesnije djeJo II eijelom Bozjem spasenjskom naumu.

Crkva jc nasem Spasitelju sve; ona je 0]10 najvece &to postoji na Nebu i na Zernlji, Za ljudski pak razum (posebice

• ;;'oa raZllm nevjemika, tj. OJlib koji nis11 nal1ovOl:odeni), ostaje ona do laaja nedokuc[vom bomnskom ta jnom (Ef 3,3).

21

!lTO eE BITI OD OVOGA SVIJETA.?

Da bismo mi lJndi uopce mogli razumjeri duhovni odnos Crkve i Krista, u Svetom pismu nalazimo oko sedam stotina opisa Crkve Isusa Krista i njezinih udova. OVaj graficki prikaz se sastoji od dvadeset cetiri najvaZnija stiha 0 bicu Crkve, iz kojih postaje jasno nedokucivo bogatstvo i neopisiva punina Crkve Isusa Krista. Ne moze se previdjeti da Crkva ima jedinstveno mjesto u velicanstvenom Bozjern naumn spasenja, A "doba Crkve" je sasvim posebno i nepovramo razdoblje milostil

Uznesenje Crkve

Zatim cemo mi zivi, TIIi preostali, un skupa s njima odneseni 11 zrak no oblacima u susret Gospodinu I taka cemo uvijek biti s Gospodinom (1 Sol 4.17).

Dull Sveti boravit oe u 'idemicima jednom atomn' _ Ta] izraz oznacava ne-

sve dok GOSPODIN ne uznese svoju djeljivo malen djeli,6 vremena, Osim to-

Crkvu naNebo. Duh.Sveti i Crkva neee, ga, uznesenje ce S8 zbiti nepredvidivo

dakle, ostati na Zemlji. U cdredenorn brzo,

tremnkn GOSPODIN ce ill uznjeti, "A Uznesenje Crkve prikazano je str-

sto se tice onog dana i casa, 0 tome nitko morn zelenorn ertom usmjerenom prema

nistane zna, pa ni andeli nebeski, ni Sin gore, koja se nalazi iznad npitnika; mala

vee jedi-no Otac" (Mt 24,36). strelica 113 tome mjestu ukazuje na "sa-

Zato se na karti plana spasenja na stajaliste" (1 Sol 4,]7).

krajurazdoblja Crkve nalazi veliki, zele- Sa Zemlje uznesena Crkva susrest ce

ni upitnik, Trenutak Isusova povratka svog GOSPODINA u zraku, On sam ce

nitko ne moze znati ni proracunati, Kada joj doci ususret i odvesti je gore u nebe-

pak GOSPODIN do de, dogodi1 ce se to sku slaw Svako nanovorodeno dijete

"u tren oka" (1 Kor 15,52). U grckom Bo~ie s oeznjoDl oeekuje taj trenutak.

izvorncm tekstu ovdje doslovee pise "u

22

Tu,macenje Boljeg uanma Sp(lSellja

Tri erte povijesticovjecanstva:

NAROD] SVlJETA, IZRAELSKI NAROD ] CRKV A ISUSA KRISTA

U Svetom se pismu stalno govori 0 Bogu i 0 ljudima,

Nakon Sto smo se u dosadasnjim poglavljima bavili Bozjim spasenjskim naurnorn i osobom bozanskog Trojstva, sada cemo se vise posvetiti ljudima,

Kljuc spasenjskog nauma

U sredistu BMJeg spasenjskog HaUrna nalaze se tri velike crte, plave, crvene izelene boje. Te tri erte predstavljaju tri razlicite sknpine Ijndi koje navodi Biblija. U svojoj prvoj posJanici crkvi u Korintn apostol Pavao piSe:

Ne budite na sablazan ni Zidovima, ni Grcima, ni Crkvi Botjo} (1 Kor 10,32).

'Ia poznata Izreka za nas je ad uajvece vaznosti jer sadrfi odlucujuei kljuc cijelog Bozjeg nauma spasenja 'Iu se, naime, mednsobno jasno razlikuju tri razIicite skupine ljudi:

1. :lidovi su Hebreji, Izraelei, odnos no izraelski narod;

2. Grci su sa zidovskog stajalista svi neizraelci, dakle pogani, odnosno narodi,

3. Crkva Bofja su svi Zidovi i pogani koji vjeruju U Krista, dakle nanovorodeni la:scani.

Na toj se podjeli temelji j karta spasenjskog nauma; tri navedcne skupine ljudi ona predocuje s tri razlicite crte:

Plava efta prikazaje pogane odnosno narode svijeta, crvena prikazuje Bozju povijest spasenja s njegovim izraelskim narodom, a zelena erta predstavlja Crkvu Isnsa Krista.

Narodi Izrael Crkva

1 Kor 10, 32

1. Plava crta:

NARODI SVIJETA

Kratki pregled

Playa crta 11a karti Plana spasenja simbolizira povijest naroda svijeta. Ta se zlokobna erta risucljecima provlaci

krajnje mneno kroz povijcst covjec8nstva, To je mracna erta grijeha i smrti, Ona predstavlja sve ljude koji potjecu

23

S1'O CE Bl11 OD OYOGA SVlffiTA?

od Adama i idu u propast, jer su prema rijecima naseg Spasite1ja uistinu "na prostranom putu, kcji vodi u.propast' (11t 7,13). Radi se o poganima. 1.j. narodima, obezvjercima i bezboznicimakoji .0 Bogu niti sto znaiu niti zeJe znati i time istodobno odbacuju otkupitelisko Djelo Isusa Krista. Oni ce biti kaznjeni vjec- 110m propaseu: udaljeni "od GOSPODNJEG ilea i od njegove silne slave" (2 SoI1,9).

Trenutno na Zemlji Zivi vise od pet rnilijardi ljudi i vecina ihje "na sirokom patu." .

Mracna, playa etta protium svjetsku povijest i ostavlja strasan trag zla ipropasti. TIjekom tisncljeca nastala su cetiri velika svjetska kraljevstva i ponovno propala. Ta ee celiri kraljevstva .ios je-

danput zakratko oZi~eti u posljednjem, protukrscanskom svjetskom kraljevstva, a tada 6e konacno biti uni:~tena. Na to cerno se kasaije pobliZe osvmuti.

Nakraju.plave crte je Sndnji dan. Thj Sud 10 posljednji Sud koji ce zadesiti izgubljeno covjecanstvo. Odrfat Co se pred "velikim, bijelim prijestoljem" (Otk 20, II), gdje se jednom svi mrtvi moraju pojaviti pred Bogom da bi bili sudeni "svaki po djelima svojim" (Otk 20,13). 'Iada ee se ispnniti stili: "Iko se god lie nade zapisan u knjizi Zivota, bi bacen 11 jezero cgnjeno" (Otk 2Q,15).

Stoga je dakle strasna sudbina neotkupljenih ljudi iz sviju naroda - vjcC;Ilo prokletstvo - kako to jasno svjedoci Sveto pismo.

Prapovijest

Povijest naroda svijeta nalazimo samo u prvih jedanaest poglavJja Svetoga pisma, Ta poglavlja sadrze iZ\jestaj o prapovijesti. U njima su oznaceni poceci svijeta i GO\jeeanstva. Cetiri glavna dogadaja toga razdoblja su:

1. stvaranje svijcta (Post 1 i 2);

2. pad 11 grijeh i njegove posljedice (post 3);

3. potop (Post 7 i 8);

4. zidanje totnjau Babelu (post 11).

Dva od navedenih dogadaja unaju poSOO110 znacenje 7.8 11aSa daljnja razmatranja Bozjeg nauma spasenja, Zato cemo

24

se na ovome mjestu ukratko csvmuti na njill:

1. Pad u grijeh i njegove posljedice

Povijestcovjecanstva pocinje s Adamom. Onje bio prvi Covjek, tj. prije Adama nije bilo ljudi na Zemlji, Od njega potjecu svi ljudi - i mi potiecemo od Adamal Odakle to znamo?

To proizlazi iz cinjenice da moramo umrijetil Kada bi igdje postojao ijedan covjek koji ne bi morae umrijeti, taj nc bi potjecao od Adama. Biblija jasno kazuje da "kao sto po jednorn covieku ude

Tumacenje Bof.jeg nauma spasenjtl

grijeh u svijet a po grijehu smrt, tako smrt prijede na sve ljude jer svi sagrije~i5e (Rim 5,12), Kada je stvoren, Adam je bio bezgresan. Zivio je u potpunom skladu i neogranicenom zajedniStvn S Bogom, u svijetu bez grijeha, 0 tome piseuPostankuh2, -g. u prva dva poglavlja Biblije,

U Postanku. 3 Sveto nam pismo ukazuje na strasni prvi grijeh ina njegove strahovite posljedice po covjecanstvo. Adamje sagrijesio i izgnbio zajednistvo s Bogom, oe tada su sve njegove nasljedllike zadesile posljedice Djegnva pada\ Svaki je Covjek vee ad svoje .majke ''11. grijelmzaCet" i "gresanrcden" CPs 51,7). "Jer so svi sagrijesilii liseni sn slave Botje" koju im je Bog pripremio (Rim 3, 23). "Jer placa je grijeha smrt" (Rim 6, 23), i buduci da smo svi gresnlci, mora-

mo "po Adamu svi umrijeti" (1 Kor 15, 22). Th je strasna istina 0 covjee-anstvu u Adanml

2. Gradllja tornja u Babelu

Povijest naroda svijeta zavrsava pokusajem gradnje grada.i tomja "s vrhom do neba" (Post 11,4). Beibo:lnoje Covjecanslvo poknsalo vlastitim suagama osvojiti Nebol Tn je Bog posegnuo za. sudom: On je pobrkao njihov govor i rasuo ih "po svoj zemlji, te lie sazidase gracIa" (Post 11,8). Od tadaje znaeenje imena Eabel "'l.brka" (pOSl11,9).

Od dvanaestog poglavlje Knji ge postanka,mijenja seiz0estaj Biblije: Bog se po Abrahanm okrece izraelskorn narodu. Narodi svijeta nadalje so spominju jedino ako jeto vazno glede povezanosti s povijescu Izraela,

Prvo stvaranJe Zemlje Poslanak 1,2-31

Prva oooeanjB Post 3,15

Prapovijest ~

s

.....

co"':

o N~

00:'9 Z C'I :r:

::::l ~ -_ 0 C= 0.0 ...... 0

S.al

Postanak 5,24 Hebrejima 11 ,5

~em

Postanak 1,2:

•.. .i zemlja bija~e pusta I prazna." ~ ~

uj

.5 ~

a:

Pad u grijeh Postanak 3

ry ~ Postanqk :;:; ~ 9,18119

~ "

~ ~

Potop Postanak 6-8 1 pt3,18·21

25

SID CE BIP OD OVOGA SVlJETA?

2. Crvena crta spasenja:

BOZJA SPASENJSKA POVIJEST S IZRAELOM

Kratki pregled

Crvena crta na kart:i. nanma spaS'~nJa oznaCtije BozJu spasenjsku povijest is Njegovim narodom ~ Izraelom, 111 etta pocmje s Abrahamom koji potjec.e iz Ura 11 Kaldsji, a Zivio je aka 215'0. godine pr. KL Njernu seu dobi od stotinugodina rodio Izak, ad njega pakpo1jece J akov, koj i se PQJ.Jut Abrah:a.ma iIzaka nbraja u pracce, Ta su trojica jedmstveni "korijell" izraelskog naroda,

J akov:, koji Je kasnije dobio ime Izrae I (post 32,29) imao je d.vallaest sinova:

Rubena, SirnU118, Levija, Judu, Dana, Naftalija, Gada, Asera, Iisakara, Zebuluna, Josipa i Benjamina; oni su praoci dvanaest Izraelovih plemena,

U dobi od sto trideset godina otisao je J akov sa svojim stnov.ima1.t Egipat. Tame su potomci ] akovljevih sinova po-

stan taka brojni da su ih Bgipcani sve viSe i vise llacili

Djeca iSU Izraelova Zivjela ukupno cetiriS10 trideset godina u stranoj zemlji, Tada se pojavio Mojsije i izveo narod iz egipatskog ropstva. Nakon cetr-deset godina Iu tanj a pustiniom, konacno su pod vodstvom Josue doselili u Obecanu zernlju i za uzeli je.

Slijedilo je doba izraclskih kraljeva koje je zapocelo sa SauloID) Davidom i Salomonom, Cetiristo osamdeset godina nakon izlaska djece Izraelove Iz Egipta, kralj Salomon izgradio je prvi Hram i posvetioga Gospodinu (I Kr 6,1). Kad je ostario "njegove sumufene strankinje okrenule srce prerna drugim bogovima" (1 KI 11,4). Taka se dd.wno -ido1npoklonstvo prositilo cijelom zemljorn,

Povijest Izraela

Bozja spasenjska povijest

$.J~ <'I .. t!1

'ff h 3. -.:; i :g 0 ~.' Doba. ::;: :::-fl ~ a -co ~ til.~ ImiljaiIa

26

Rasap lzraela

0 ....... 1:1."1: Jor&m~" ~1.1O

------ - ------ - - -

Tun1a~~njs Bozjeg nauma ;;pasel1j.

Godine 722. pl. Kr. dospjelo je deset sjevernih izraelskih plemena u asirsko 5U.~.anj5t\'o, slobodni su ostali S;11110 Judai Benjamin. Godino 586. pro Kr. odveo je babilonski kralj Nabukodonozor Judo i Benjamina u babilonsko sllzanjstvo. Sljed:ee.i:l.1.je sest siUtll1.3 gl)dina T2rad 'b\O pod stranom vIascn; prvo Bahilonaca, pa Medo - Perzijanaca i Grka te na kraju Rimljana.

U doba Rimljana pojavio se Mesija - Gospodin Isus Krist. OnjenJeruzalemu ostvario djelo otknpljenja, kao sto je bilo predskazano u knjigama Staroga zavJeta Ali Izrael nije prepoznao svojega Kralja. Raspeti Mesija bio je "Zidovirna sablazan" (1 Kor 1,23) .. Odbacili su.otk:upUellje s Krifa i tisucu devetsto godina bili rasijani medu natodima svijeta, Doslovce se ostvarilo prorocanstvo: Jeruzalern ce "gaziti pogani" (Lk 21,24).

Ali Izrael nije propao. Godine 1948. osnovana je ddava Izracl, Sada Bog sa-

bire svoj narod iz !Will k:rajeva svijeta i dovodi ga natrag u Svetu zemlju, Tako je n mednvremenu seih dvanaest izraelskih ptemena ponovno 11 zemlji, iako jos ne I;t. potpunosti, a i medusobno su izmijesani .. Prrvratak Zidova u zemljn otaca i daljese oostavlJa.

lzraelje :avo cudo, 1b jena:rodkojeg su ceti:.ri tisuce godinarnrzil i svi narodi; protrv kojeg 511 se botili, ratovali i unistavali ga - a koji jos uvijek nije unisten, Naprotivl Nema naroda na ZeJulji koji danas take evrsto stoji 11 iSl-edis(u S\'jet5ke povijesti kao !ito je to' izraelski narod:

Bozja povijestspasenja s niegovim narodom nipoSto rtije7..avrsena. lzrael ce prepoznati svoga Mesiju. Kada Gospodin Isus Krist pOllOVIlO dode "s velikorn moci i slavom" (Mt 24,30), oni ce"gle· dationoga toga suproboll' (Zah 12,,10). Kada ugleda Raspetoga say ce se Izrael pokajati i biti spasen, Primit ce oproS1 grijeha i Duha Svetoga.

RosoplzroeJo Dallal' 12.7: Jaremli" 31.1 0

19 .

f0w. S,I-5: tlJ:d 21,2<: RImII..,lmo;"l1 1 69r"""""-"

,. c:~

Tisucgodi je kraljevstvo Ot!<.20,1·10

~ 6.13 i ~:~i l.J:J:i i 16,2'

27

STO 6£.Bm OD OVOGA SVDETA'i

Crvena crta spasenja pokazuje da otkupljeni Izrael ulazi u mesijansko kraIjevstvo mira u kojem ce Gospodin Ism Krist tisucu godina vla dati kao kralj nad cijelim svijetom (Otk 201-10; Iz 11,1- 10). UlOIuee.Kraljevstvunarodizraelski biti misionarski narod (Zah 8,13.23; Iz

9.1-6). Nakraju togposljednjegrazdob- 1ja erta spaseaia Izraela uljel:e u 'novo nebo i novu zemljn' (Otk: 21 1). Na bisernim vratima novog J eruzalema napisana su "imena dV3113est plernena Izraelovih' (Otk 21,12). Otkupljeni ce Izrael svu viecnost biti u Nebul

Znacenje izraelskog naroda

Izrael - j edini narod svij eta s istmskirn Bozjim otkrivenjem

Kojaje dalde prednost iidova? Ili: kakva ie korist od obrezanja? Velika /.I svakom pogiedu. Na prvom mjestu: nji-ma su povjerena Botja prorocanstva (Rim 3,1.2).

U trideset devet starozavjetnih knjiga Sveto pismo govon samo 0 Izraelu, jer seBogotkriouIzraelu. Cijeli Stari i Novi zavjet dali sn nam Hebreji iz Izraela. Sarno Luka nije bio rodom Hebrej, ali ie bio ucenik apostola Pavla i pisao po njegovu nalogu, Luka nam je napisao jedno f:vande1je i Djel a apostolska.

Ci njenica da so Bog otkrio samo 11 Izraelu jasno je potvrdena _i 11 Psalmima:

RUec svoju on objavi Jakovu, odluke svoje i zakone Izraelu: Ne uCini tala: nt {ednom narodu: rlije<inofl'l naredbe 5\10- ie ne objavi (Psalam 147,19.20).

Bog se dakle nije ofkrio poganima, vee sarno svom izab ran om narodu, Drugim rijecima; Biblija potjece iz Izraela! Izraelje dakle jedini narod na svijetu S istinskim Bozjiru otkrivenjem.

28

Izrael - jedini sveti narod svijeta

Vee prije stvaranja svijeta Bogje odlucio da svojega Sina po~a1je na Zemlju (1 Pt 1,20).. z.·\:t7J Je ON vet 11 starozavietno doba odabrao jedan narod, Taj rnu je narod trebaubiti "kraljevstvo sveceaika, narod svet" (IzI19.6). On je morae ostati Cistolm:an, lrijc se dakle sruio rnijesati.s nekim od okolnih naroda. Svi narom u to doba sluzili su idolima i demonima te S6 kroz svoje idole molili davlu (l Kor 10,20). Nikakva veza s takvim grozotama.ni]e smjela postojati, Zato je Bog svojerrm narodu dan zapovijedi i Zakon, bogostovlje i obecanja, Izrael je trebao hili narod od kojeg je "po tijelu, j Krist" (Rim 9,4.5), II kojem ce dakle Sin Bozji postati eovjekom.

U ocima povijesti svijeta Izrael jesti ostat ce velika zagonetka. Mnogi Ijudi strasno mrze ta J narod. Drugi ga pak, bas suprotno, 'Vole na sasvim poseban naeiu Potonjima pripadamo i mi. Mi volimo Izrael, jer znamo da nas Spasitelj Isus Krist potjece iz tog narod~1. G-Olgolskije

l\1Jnace-nje Bozjell naumu spasenja

krizbiopodignulu lzraelu. PredferuzQletnskim gradskim zidom Spasitelj je izvr~io djelo otIrnpljenja .. Zato krii. i stoji na crvenoj em spasenja, Jeruzalemje Zariste otkupljenja svijeta, Bog je odabrao Izrael samo zsro da bi mogao doti Krist,

Otkupitelj svijeta, JCT ' spasenje dolazi od 21dova" (Iv 4,22).

Izrael je dille bio ljnska spasenja, nositelj spasenja. Iz Izraela je dosao Mesija, S:in Bozji. U tome je stvarni stnisao odabira Izraela - drugog :marel-ya taj narod.na.Zemlji nema.Ikim 9,4-.5).

Dolazeci Mesija u spasenjskoj povijesti Izraela

Obecanje Otkupitelja svijeta

Crta Izraelana Bozjem planu spasenja svjesno je obiljezena crvenom bojoin, jer nas podsjeca 11a prolivenu krv naseg Spasitelja. A Golgotski je kriz upravo zeta 1.1 sredini crvene crte spasenja, jer je Gospodin Isus Krist dosao iz naroda Izraela.

Vee cetiri tisuce godina Bog djeluje sa svojim odabranim narodom. Ime Izra-el je zapravo slozenica. Doslovce prevedeno znaei: bori-se-Bog. JeT, Bog vodi borbu: ON se bon 7 .. a nas ljude. ON sebori Z.1 izgubljeno covjeeanstvo da ga otkupi od grijeha, smrtii davla.

Ta je Boija borba pocela vee u Raju, odmah nakon strasnog Pada 11 grijeh, jer vee je u Postanku 3,15 Bog objavio rat Sotoni, stare] "Zmiji'':

Neprijateljstvo fa zamecem izmedu tebe i fiene, izmeafJ roda tvojeg i redo njezina: on ell ti giavu satirali, a n ces mu vrebatt petu (Post 3, J 5J-

Ove snazne rijeci predstavljaju praevandelje, praobecanje, One govore a nasem Spasiteljo 15118U Kristu injegovu olkupitcJjskom dje1u koje ce ON izvrsrti na Golgotskom krizu Sill Boi;ji ce se pojaviti "da razori djela davolska' (1 Iv 3,8). ON ce jednom postati eovjekom da .

E Prva .::.t. c r-, E
a abe6anje 0 (() LO"": .:::.t. 0
D c ~ a C'i'- a 0>
3,15 CD OlL.o 0
<t: Q) c CCOm
:c N Z~~ O.--~
:::J
+'- I N
VlCXJID
Sem o 'fJ
a...o.m 19

sro CE 8ITI OD OVOGA SVIJETA?

"potntli i 8pasij1.gu.bljeno" (Lk 19,10). Praobecanje dolazeceg Mesije - Pernazanika, ozaacava se kao prethodece Obeeanje. Na karn Plana spasenja nalazimo to prethodece Obel:anje oznaceno tankom envenom crtorn koja teee od Adama preko Seta i Noe sve do Abrahams. Do sada smo govorili i 0 neizravnoj Bozfoj povijesti Spasenja; neizravnoj stoga sto prije svega sadrzi sarno Obecanje 0 dolazecem spasenju.

T r i obecanja Abrahamu: jedna zemlja - jedan narod - jedan blagoslov

Bozjim pozivorn Ahrahanru, od Knjige postanka 12 pocinje.izravna Bo~ja povijest spasenja s njegovim narodom - Izraelom, U Abrahanm je Bog odabrao jednog jedinog covjeka, kojega je ON odredio kao praoca tog naroda i dao mn til vazna obecanja:

Jahve rece Abrahamu; "Idi iz zem{je 81'0- ie, jz zovicaja i domaoCin~kog, 11 krojeve kaje eLI ti pokazati. T4!lik cu narod oil tebe ucinit), blagoslovit cu te, ime eu ti uzvelicat; i sam cd bit! blagostov. Blagosltvljat 6u one koji te blagosljivljali budu, kojt te budu klelt, njih ell proklinjati; sva plemena na zemlji tobom ce se blagoslivljati " (post 12, 1-3).

L ZeJUlja: IZRAEL

Zemlja koju je Bog obecao Abrahamu bila je zemlja Izrael, koja je hila "u sredistu zemlje" (Ez 38,12). Ta je ze-

30

mlja na sjevem gnmicila sjakim Libanonom, a na jugn S visokim Sinajskim gorjem. Zapadno ad nje leZi. Sredozemno more, a na istoku teee poznati Jordan, S povrsinom od samo 20 .850 cetvornih kilometara Izraelje uistinumala zemlja. Za nas Ijude ona je ipak od najvece vaZnosti: Tuje :livio SlnBo~! Tuje ON postao covjekom! Tu je ON cinlo cudesa! Tu je ON lUTIIO 113 krizu! Ttl je ON pobijedio SlUIt! Tu je ON otisao na Nebo! 1116e se ON ponovno vratltil

2. N arod: IZRAEL

Bog je obecao Abrahamu napraviti velik narod od njega. Gospodin prj tome nije gevorio 0 brojcano velikorn sjrenju naroda, jer je ON sam svej narod na drugom mjestu nazvao 'najmanjim ad svih narcda" (P:JlZ 7,7.8); tu se ram vise a vaznosti Bofje drZave! Bog je ucinio one najvece $to je uopce bilo rnoguce da spasi covjecanstvo od grijeha, smrti i davla: ONjeposlaQ svcjeg Sina "\1..001ic]n gresnog 1ijela" (Rim 8,3), tj. Spasitelj svijeta je postao covjekom u.narodu IzraeIa!

3. Blagoslov: ISUS KRIST

Konacno, Bog je obe6ao Abrahamu da ce k:roz .njega biti blagoslovljeni ne sarno svi narodi naZemlji, nego i svi naTflstaji. Thj je biagoslov oscibno Gospodin Isns Krist, Sin Bo~ji. Kroz njega nas je Bog blagoslovio "svakim blagosLovom duhovnim unebesima" (Ef 1,3).

T'umaU:enje Boijeg nanma sp:lsenj&

Jeruzalem - "~'ad b

velikoga Kralja"

U srcn Izraela lezi Jeruzalem, Sveti grad. Posebice je u psahnima taj jedinstveni grad OpiSaJ1 prekrasnim.rijecirna;

Zdanje svoje na svetim gorama ljubi Iahve; drain su mu vrata slonska nego svi safari Jakovljevi. Divote se govore a tebi, 6J}·(Ide Boifi (ps 87, 1-3)1

Jeruzalem nije dakle samo glavni grad izraelskog narcda, vec istodobno i Boiji glavni glad svijeta, tj. planets Zemlje, U Novorn zavjetu Gospodin Isus K ri st nazivlje J eruzalern "s radom velikoga Kralja' (Mt 5,35).

Kako :i~ Jeruzalem dobio imc? Zelimo Ii otkriti ttl tajnu, morarno se vrati ti Starome Z£lvjCI:U. Odgovor se nalazi u Knjizi postanka. Pri susretu Abrallama sa.svecenikom-kraljem Melklsedeko01..1JTVL SEl puta II Bibliji Jeruzalem sporninje irnenom:

.4 Melkisedek. kral] 8(//ema, iznese {{FI1- ha i vlna. On je bio svecenik Boga Svevi.{njega. Blogostovi go govoreci: "Od Bogo Swrvisnjega, Stvort / '(fa neba i zemiie, neka je A braham u blagoslov J 1.')'vevi.5nji Bog, Jlo tt U ruke preda neprijatelje, bvaljen btol 'I Abraham nu: dade deseti- 111.1 ad svega (Posl 14, /8-20).

Tu se hue Jeruzalem pojavljuje u skracenom obliku "Salem" Taj skraceni oblik ualazimo jo~ jedanput .i u Psalrnima;

No p,Josllje Bag u Jud€!ji, u /zmeluve/iko ie ime NjegovD.I [j S(llem1ij~ sarin" n)egal', no Sionu boraviste (Ps 76, 2.3).

"Salem' je dak1e Jeruzalem, Tu stanuje Bog, jer: u Jeruzalernu je "S~.tor njegov" (Ps 76,3). Uz to je ON "kralj 11 vijeke vjekova" (ps 10,16). lsto je rako Jeruzalem prema Staroruezavjetu "grad Kralja velikoga" (ps48,J).

No, moraine i6i korak dalje, U Knjizi postanka stoji IdjllClli redak koji nas UPUCU1'C na osobu koja dolazi iz Jeruzalema: sveceJlik~kralj Melkisedekl N]ega mora 1110 malo podrobnije razmotriti,

Tko [e Mc.lluse.!.le.k·~

Irne Melkisedek je zapravo slozeaica ad dviju hebrejskihrijeci " rnelki' i "sedek". "Melki" znaCl kralj, a "sedek" pravednost, Melkisedck je prema tome "kralj pravednosti"

Ali t4i kralj pravcdnosti premaPisrnu je istcdobno i kraljSalema. Kako pak Salem uprijcvodu znati mir, Melkisedck je i "kral] mira" (Hob '7.2).

Kao ' sveeenik Boga Svevisnjega" izide Abraharnu u susret i blagoslovi ga kada se ovaj vraGao iz "borbe kra:~eva". Pri tome "iznese kruhai vina" (post 14, 18).

3 ]

sro CE BIT[ ODQVOGA SVlJEiA'I

ZaSto je Melkisedek dunio Abrahamu kruha i vina?

Tu tajnu rnorarno objasnitijer 11 prorivnom neeemo razumjeti Bozju povijest spasenjas Jeruzalemom. UPoslanici Hebrejima nalazimo daljn]e naputke o Melkisedekovoj osobi:

.. bez. oca, be: majke, bez rodoslovlja ko]! nema nipocetka ni wrselka iivota (Reb 7,3).

Ne posto]i covjek kojem bi odgovarao taj opis. Svi mi imamo oca i ruajku, a nas zivot ima poeetak i kraj!

Slic(1Il Simi Bofjemu, ostaje vjecno svecenik " (Heb 7,3).

Melkisedek je dak Ie "stican Si l1l1 BoZjemll". "Slican" imakorijen lijeci 11 "slika" Ti rne je sve jas no: Melkisedek jc sitka S ina B ozjega: Kralj pravednosti, Kralj mira, bez pocetka i kraja, svecenik je uvieonosti. h..a osobe Melkisedeka TIe krije se LUtkO drugi doli sam Gospodin IstLS Krist jer satno je ON uistinu:

- Kralj pravednesti (1 Kur J ,30)

- Kralj mira (£1"2,14)

-v.iccoi Bog (Olk 1,18)

• vjccni Veliki svecenik (1)8 llO,.:J),

Sadaje.jasno VIsta je Melkisedek donio upravo kruha i villa: dvije tisllce godina kasnije, posljcdnj 11 1106 Pashe, "11 Ze Isus krull. zahvali i razlomi ga pa ga davase ucenicima govoreci: 'Uzmite i jcriite! Ovo .Ie tijelo mojol' Zatim uze kalez to zahvalr r dade im ga veleei: 'Pjjte iZlljega svi, jer ova je moja krv, krv SavezA koja

32

se prolijeva za five za oprcstenje grijeha' , (Mt 26,26-28).

U'Melkisedeku je dosao Sin B,otji iz Jernzalema i denio kruha i villa, znak otkupljenja s Golgote:

MO,fE TJ.JELO - zavas razlomljeno! MOJA KRV -prolivena za "as!

Vee dvije tisuce godina prije no sto je pas tao covjekom, susreo je GOSpOCWl Isus Krist Abrahama u skrivcnu obl fejt! svecenika - kralja, Blagoslovioje Abraharna IU qjemu. praocu, cijelinarod Inaela.

U Jeruzalernu je zapocelo silno 80- ije djelo spasenia: II Jernzalemu je 0110 dvije tisnee godina kasnije doseglo svoj vrhunac: Sill Bo~jl istinski "svecenik zauvijek, slican Meikisedeku" (Reb 7,17), trpto jc kao J aganjac Bozji "koji uzima grijeh svijeta' (lv 1,29) za nasu krivicu na krizu Golgote, Kao "Kralj kraljeva" i "GOSPODARgospoda[ll" (Otk 19.16). borio se ON za izgubljeno Covjecanstvo i dovrsio Djelo otkupljenja divnun rijeci rna: "Svrseno jel' (Iv 19,30).

Sljedeca porcdba .ios jasnije istiee vaznost Melkisedekove osobe:

fdcUilscdel{ Ahra.bam Slllem [{ruh

Isus Krist

Q Q izraclsld "3.I'od Q J·eruzltlem

"Mojc tijclo" "M.o.i a lu-v" Vjccni Knllj 1H"llVeUUQsti

i mira

Vino

V.iccni Kmlj I)r-ayedno~ti ::>

il11ira.

'Iumacenie Hozieg nauma spasen]a

SPASITELJEV DOLAZAK

Iii kada dode punina vremena, pas/a Bag svoga Sino: rodena ad fene, rodena pori Zakonom, da otkupi podloznik» Zakona, da primimo posinstvo(Ga/4. 4- 5).

Bog je ovaj svijet koji je proizisao iz njegove velike stvaralacke silage oplemenlo j blagoslovio dopustivsi svome Sinu lsusu Knstu da postane cmjekom. Novi zavjet na osamdeset sedam mjesta spcminjc "Sina covjetjcg", jer se tako i lIBS Spasitelj cesto samnazivao.

On bijate potpuni Bog:

flog od Boga roden, svjctlost od ncstvorena svjetla,

On bija!{e posvema covjek:

Svijet b.i izgubljen, Krist je 1)0- rodcn,

Djevici izkraljevske kuceDavidove ukazana jc cast cit! Simi Bo7jeUl1.1 pokloui zemaljski zivot Ime joj je bila Mi ~i am, kao i sestri Mojsijevoj u Starom zavjetu (BI 26, 59). Greki nacin pisanja tog imena zapravo je bio Marijam iz cega se kasni je razvio cesCi ob1 ik "Marija'' .

Ta je djevica bi la odabrana i preda na "posuda" Bozja iz kuce Davidove, "sI1lzbenica Gosped nja", kako reee Luka (Lk 1,38). KTOznjezino je tijelo Sin Bozji dotaklluo t10 ove Zemlje prepune prokletstva, i u Betlehemu poslao 6o\jekom - 'kaa ~to je-proreceno 11 StamlTI za'-jelu:

A Ii Beileheme E/i"alo, najmonji lIIu11.1

kneievstvima Judtnim, iz tebe ce mi izi6i onaj ko]! ce vladaii Izraelom; njagol' fe iskon ad davni na, od vjecn! h vremena (Milt 5, J).

V.jcel1i Sin Boi;ii dosao je na ovaj svijet kako bi vrsio volju Ocevu Zato i rece:

Ni irlve nl prinosa nisi htlo, ali si mi pripremio tijeio. Ni paljenice ni okajnice nisu ti bile ugodne. Tada rekoh: Evo dolasim - 0 men! je; Imime, U svltks, [0 ie.st knjizr. pisano - da cil'lilll, Bote, !'OUIi (vojM (Reb [0,5-7)1

Kad je Gospodia Isus Krist postao covjekom. imao Je dod use ovozemaljskn rnajku, ali ne i ovozemaljskeg oca. Sam [e Bog njegov otac, zbog cega j e On nazvan "Sinorn Svevisnjega" (Lk 1,32). Petar ga je kasnije prepoznao kao "Sina Boga zivog.a" (M! 16~16), Iako je bio posve bozallskogpodrijclla, Gospodin Isus postao je covjekorn po Hebreju od Hebreja. Majka rnu je hila Zidovka iz kraljevskc kuce Davidove, 1;i. njezinim je iilama tekla l.ehrejsk.a krv, Na;ivjerojarnije je imala erne oei i emu kosu, a upravo su to obiljc~ja hebrejskog narcda. Zato ni SinBozJi vjerojatno nije imao plavih ociju niti plave kose (i niposto do ramena), kako sc maze vidjeti na rnnogim slikaraa, To mozc biti pJ::edediba (JlIlogih uJl~ietnika, ali ona ne mOTa biLi toena. 0 tome pisePavao uPrvoj pos1nniclFCorlllCalrinla:

Ne /lei Ii nas i stlma narC/v dn fe lIIu.fkm'ell srall/ota ako nasi dug/! kos"u (J KorJJ,14),

Prerna tome, m IskarclL jc cast nositi krntku kosu. Kod poboznih Zidova 11

33

STO C£ Ern OD OVOGA SVI.TETA,?

] eruzalemu rnozerno i dallas posvuda vidjeti: muskaroi doduse Cesto i111aJu duge brade, ali uvijek krotku kosul

Nas Spasiteljje daklepostavsi ~ovjekorn bio "Hebre] od Hebreja", ON je bio muskarac iz J udina plemena, Sin, doma Davidova (Mt I I). Zato je vjerojatno i ON imao erne oci i kratku emu kosul

Odbacivanje Spasitelja

{StISU [e 11<1 pocelku I1jegovCl (ljelovCiJ'lja bilo oiprilike Irtdesetgodina"(Lk 3, 23).

Tek na kraju svog boravka na Zemlji Gospodin Isus Krist pojavio se kao Spasitel] u Izraelu, Svojeje skrivene godine proveo u Nazare! 11, 11 plernenu ZebuI unovu, Sada pocinje njegovo javno dieIovanje na Zernlji: Tri i pol godine 110dio je"k izgubljenim ovcama doma Izraelova" CMt 15.24) i pozivao ill naobracenje: , Obratite so, jet je blizu kraljevstvo nebesko" (Mt 4, 17)!

ON je lijeCio bolesne (Mt 14,l..J.) i uskrsavao rnrtve (Mt I L,5), ON je izaG;I1BO davla (J\1k 1,34) i nahranio gladne (Mt 15,32-37). Uza sve to ONje cinjo djela svog nebcskog Oca (Iv 10,37.38) ali - Izrael ga nije prepoznao!

ZaSlo lzrnel nije IU-el)()znaO Spllsitelju?

Izaija 6,9 i 10 pakazuje nam uliok te. strasne Ci njenice: sree tog naroda .ie okorjelo! Izraelje sloijecima bio predan idoLopoklollstvu. Vee su l) Mojsijevo vrUeme plcsali oko ziatnog telcUl (lz 32.4-6) a u doba Sudaca "po dose 2'.<1 dnI-

34

gim bogovima" (Sud 2, 11.lZ)_KraJj Salomon za Jj ubav svoj ill zena, strankinja, uvodi drzavno idolopoklonstvo u lzrael (1 Kr 1 I, 4-10). I talcojeostalo do babiIonskog sufanjstva, Ustrajnost u taka strasl1omgrijchlLotvrdlljl\ie srce naroda, jer tko se klanja idolima, zapravo se klanja davlu (1 Kor 10.20)1

Kad je dosao Spasitclj, Gospodin Isus Krist, vlastiti ga narod nije prepoznao: "K svojim d.otle ali ga .njegovi ne prirnise" (lv 1.11). Za njega, Kralja, -'u gostionici uije bile mjesta" (Lk 2,7). "Sin covjecji nema gdje da nasloni glavu", reee ON svojim ncenicima (Mt 8.20). Usprkos tome propovijedao je posvuda "Radosnu vijes 0 kraljevstvu Bozjem' (Lk 8,1). Opominjao je Zido've: "Nitko nc dolazi Ocu osim po meni" (Iv 1*.6) i sralno ih je poticao: "Vjerujte u Boga i u mene vjerujte" (Iv 14,1)!

Ali povjerovalo mu je samo "malo stadc' (Lk [2J2). U tome se do danas nista nije prcmijenito. VC6iml naroda ostala je okorjela n svojim srcirna (Mf 13,15). Zato su ga uskoro nastojali ukloniti, A farizeji "odrzase vijecanje protiv njega, kako da ga ubiju" (Mt 12,14), i CIa novi Vijcca "odlucise da ga ubiju" (Iv 11,53).

Ceslo jeGospodin [susgavorio pred svojim llceoicirna 0 lome sto fill predsloji: "eta Sin Co~jeCji mora rnuogo trpjcti, da 6e ga starjesine, glavari svc6enicki i knj izevnki odbacj Li, da Ce b iti ubijeni da ce uskrsJluti treci dan" (Lk 9,22) Ali OlU tada te rijeci Jlisu razumjel i. [)bEO

TUlI1ltoenje Bozjeg naurna spasenja

se dogodilo one Sto irn je predskazao:

Knda je doslavrijeme da bude uset; Isus odlucflo krenu u Jerusalem (lk 9,51).

U Jeruzalemu.je trebao doci kraj njegova djelovanja na Zemlji, a ON je bio spreman dovrsiti djelo ko]e mu je Orne dao (1v 4,34).

Cetsemani

Pasljoo.uje noci svog iivota na Zerulji "Isus ode sa svojim ucenlcima na drugu stranu patoka Cedrona" (I .... 1 S, J), u Ge~ tseruanski vrt, Tame se borio zbog nasih grijcba taka da "mn.zno] postade kao guste kaplje krvi sto padahn na zemlju' (Lk 22,44). Juda Iskariotski, jedan ad njegovih ucenika. izdao ga je svecenickirn poglavarima koji ga ubrzo uhvatise, "Tsda ga svi njegovi ucenici ostave i pobjegnu" (Mt26, 56).

Odvedose ga u palacu Velikog svecenika Kajfe, "A glavari sve6enlck_j trazili su Iazno svjedocanstvo protiv Isusa da ga ubiju" (Mt 26.59). Zbunjeni jer mu nisu mogli naci nikakee krlvice, konacno ga pritisnu \kliki svecenik:

Zaklinjem te iivim Bogom da nam relO1Cs (esi Ii ti Mesi/a, in Boz}!? liT! ka:za" - odgovori fll/J 1sus. - "Ali jcr \'Om kazeJll do cete poslije OllOgct vidjeti 'Sil7C1 COl'jecjegn gdje .vali ::de-ma S'vemog/.lcega'i 'gdje dolazi no obloclmQ nebeskilll "'. Tallo veflkf svecenik razdera ha/jine ... (Ut 26,63- 65).

Ali uprava to llije smio llciniti! Ni iednom Velikam svecenlku II Izraelll nije bilo dopust.eno jednostavno razderati

svoje halje: Bog je to izricito zabranio, Veliki je svecenik bio Bozji pomazanik na kojeg jebilo izliveno sveto ulje pomazanja (Lev 21,10). Kadaje to Kajfa ipak ucinio, razderao j e ti me cjeloku pno starozavietno Aronovo svecenstvo, Stajao je nasuprot istinskom Velikolll sveceniku, Sinn Bozjenm, 'dovijeka sveceniku po redu Melkisedekovu" (ps 11O,4)!

Gabata

Na to "Isusa odvedu od Kajfe u dvor upraviteljev" (Iv 18,28).

Dvor upraviteljev je bio sluzbeni ured Poncija Pilata, ondasnjeg namjesnika.J udeje, koji je bio II sluwi rimskog cara Tiberija. Rimskije car pak bio "car odozdo", Svakodnevno se kroz vrhovnog boga Jupitera molio davlu i §tovao sarna sebe kao vladara "cijele nastanjene zemlje" (grcki: oikomene - ekumena), kao "dobrog boga ekurnenc".

Kao zastupnik: toga cam Poncije Pilat primi Isusa Krista na saslusanje:

"Jesi Ii ti kralj Zidovski ?" ... ISllS odgovori: "Moje kraljevstvo ne pripada ovomu svijetu, Kad bi moje kraljevstvo pripadaloovomu svijetn, mojibi se dvorani borili da ne budem predan Zidovimao Ali sada m~je kraJjcvstvo nije odavde." "Dalde, ti si halj?" rece mu Pilat. "Dobro velis - odgovOTi mu lstls - ja Sam kralj" (Iv 18,33, 36.37).

To je bio velik trelmlak: U osobi GospocUna Isusa Krista sla]ase predrimski m namjesnikom Kralj Kraljeva Vla-

35

STO CE BITI 00 OVOOA SVlIETA?

dar nebeskog kraljevstva, "Kralj odozge". A Poneije PUat predstavljao je rimskoga cara, podanika davJova, "cara odozdo",

Utom kobnorn trenntku stajalm oba kralja jedan naspram drugome, Vani su pak cekali sveeeuicki glavari izraelsko g naroda i traiiJi da se danese odluka. Ugledavsi Gospodina I susa , vikali su:

"Razapui I Ra zapni I (Iv 19, 6). Pilat im je ipak morae tri puta (!) priznati: "Ja ne nalazim na njemu nikakve krivuje" (Tv 18,38' 19.4.6). Na to SLl glavari svecenicki poceli hl1skati narod i bacati.novac medu mnostvo tako daje onovika- 10: 'Razapni ga, razapni gal" Time je Pilat biOl101;p1ILlo uzdrrnan. Izvoo je Gospadilla Isusa van, postavio ga pred narod i doviknno svjetini: "Ecce homo! Evo covjeka!" (Iv 19, 5), Pila t je sltvatiotko stoji pled njim Gledao je on vee u oei Hmogim iloCim:ima, i\lbojlcama, ali taj iecovjck bio drugaciji, Taj j e c:ovjek bio bez grijeha, Thj covjek bijaseistinski Sin B07J i , Pilat as uplasio, te je konacno sve vise i vise nastqjao osloboditi gao

11 Zidovi su vtkali: "Ako ovuga oslobodii~, nisi prijatelf eMU" (Iii 19,12)1

TilDe suga CVIsto IJritisUlui. "PrijateJj eara".ie hi La pocasna tltula, koju su Llono dobaimali IllalobT~jni RimJjani na visokll p01ozaju. Zvala se .' AMICUS CAE· SARIS" cafeY prijatelj. PonciJe Pilat je snuo llDsiti tu pocasllU titl1h\ jer .ie bic ozenjell UtlUkOLD rirnskog ca.ra, Clalldijo11l PTOClIJOm.. Ttl zenu poznajcmo 1Z Evandelja po Matcju. jer _ie ona bila la kojaje tad a llpozorila svoga mU7.11: "Ne- . moj se nikako uujcsa!.i u slvar toga pra-

36

vednika jer sam danas u SIlU rnnogo pretrpjelazbog njegal" CMt27, 19). AliPil}l( se nije dao upozoriti, vee je umjesto toga bio pritisrmt ad strane Zidova; 11i ukom slueaju nije htio izgnbiti carevu naklonos!' I To je brerne odredilo njegov daljnji postupak:

Pilat, cuvS'i te rijec), izvede Isusa van te sJedne na Sidacku stolicu naH'l,iestll "!ilo se zove Lithostrotos, a hebrejsk! Gabbathu. A bio [e dan priprave za Pashu, oko sestog sata. Pilat rece Zidovima:

"Evo vam kralja!' - "Smakni gal Smaknil Razapnt go I" vtkali oni. "Va3'eg IO'afju dll razapnem? /I rece im Pilat (Lv J 9. 1;3 - 15).

Toga u Rimskorn carsrvu nije bilo, Zloeinci 511. doduse bili razapinjani na kriz, <11 i k fa ljevi nikada. Cak ni pobijedeni kralj nije bio razapinjan vee bi mn, prema cimskcm zak011\1, bila o(\mbljcna glava. Ni rimskim se gradanima, a posebice ne zenama, nije tako sndilo, jer su Rimljani hili knlruran narod.ZidQvi su pak sve glasuiie vikali: "Raspni gal" taka daje Pilat konacno posve zhunjen zapllao: "Zar kralja vasega da razapnern?" TImeje sudskiproces dosegaovrhun(lc:

"Mi /WIIUllIlO drugoga kruUa osim carat I' odgovoriiie glavan' svel:enicki (Iv 19,15).

To je I>i 1<1 odluka s teskiJ,1 posljedicama iz koje je bHa istovremeno jasno vld\jlva kriza u IzraellL Na Sinu Boijem Sll se pOdijeliJi dUJlOVL lKo je praliv "kralja odozgo" autornatski bim "kralja odozdo" _ "K raIj odozdo" je zapravo sam clavao!

ZaSto Izrael nema kralja?

Odg ovor proizlazi i z povijesni h nedaca toga naroda.Iako je lzr,tcl 17..abnmi narod Bozji, stoljccirna je ziviouidolopoklonsrvu. Bio je "odmetrucki uarod koji nodi putem zlirn, za mislirna svojim" (Jz 65 2).

S 1 ufcCi idolima, narod j e vrijedao svojegaBaga "bezptestanka 1.111ce" (Iz 65,3), 'Iakoje Pavao u Poslanici Rimljauirua optuzio Izrael, da "(clodnse) imaju revnosti Bozje, ali neu pravomrazumijevanju, Ne priznajuci, doista, Bo:fje J)Tavednosti j tr<17.e6i uspostaviti svoju, pravedllOsti se Bozjo] ne podlo?,ise" (Rim 10,2.3). Grijeh ihje posve zaslijeplo. A rezu1tat? - "Mj nernamo kraljal" Upravcje u tome odlucuju6a locka: Izraellma kralja, jer sam Bog jest KIalj tog naroda U Gospodinu Isusu Kristu, Sinn Bozjern, stajao je Ktalj u vidljivn oblieju prcdTljihovim OCiJl1<l. Ali zbog uzasnog stovanja idola Izrael je okorio i bio zaslijepljen, tako da nisn prepoznali vlastita Kralja 1 Mesiju.

OcLlukasvecenickib glavara niposto nije bila neutralna.jer srednjeg pula nije bilo .. Mi nemamo haJja osim cara" jasn.oje "Ne!" Bogu j polpllno "D,d" davlu. Zato Lmje Spasilelj mOHIO reei: "Vi tmate davla za oca j h06e1e da VTsi1e Zelj II oca svoga. On bijase ubojica ljudi od pocetka" (Iv 8,44).

P races je lakQ tekao dalje. Zi.do\!1 5\1 sve jace navaUivali 113. Pilata i vika je postajaJa sve glasuijom (Lk 23.23), tako cla Se PjJat konacno predao, Popuslio je

pod pritiskom svjetine i "tad a im ga predade da se razapne" (Iv 19 Hi).

Golgota

On! nato uzmu Isusa. A 01'1, noseci svoj "rit, /.tzade na I1Ije8to ZVGno Lubanja, hebrejski Golgota. 111 ra=apnu njega i jo§ dvojicu s njimijednoga s jedne, drugoga , druge strane, a [susa u sredini (Iv .19, 17.18).

Izrael je odbacio svo ga Mesiju.Kao obica n zlocmnc visio je ON izmedu dvo[ice ubojica na krizu, Alicinjenica da je upravo on Kralj (i da ce to zauvijek ostali) nije njsta promijeuila. Zato je Pilat morae rapisari natpis i stavi1i. ga na Krii~ na natpisu je 113 hebrejskorn, Iatinskom i grckomje;zikupisalo:

],<;U8 Nazarecan in, krtllj f.i(lov~ki (Iv 19, 11)).

"Kralj zidovski" je istodobno Otkupitelj svijeta,~jccni BoiJi Sin, koji je dosao na svijet umrijeti za nase grijehe, Njegova poslusnostnebeskorne Ocu.isla je "do smrti.I to do srnrti na Krizu" (Fit 2,8). Ovdje je satro glavu.Zrniji (post 3, 15). Ovdje je pobijedio grijeh, smrt i davla. Ovtljeje stvoriojedini mogncl pre" duvj c t z.a to dagreSllj ci 11l 0 gu po slah b lazeni!

U Bo~oj ])ovijesti spaselljLl ram 5e sloga Llvijek 0 vjccnosti. Krist da1de llije dovrSio zemaljsko, vee vjeiJno Otkupljenje (Reb 9,11), Ali izmdskl namd jc zelia 7.emal jsko Olkl1pljel\ie: _nadali Stl se oslobodenju od Rimljana. To je s Ijl1dskog stajaliSta razmuJjivo, ali sto JIl1nlCl

37

STO CE .errr OD OVOOA SVDETA?

ljudima v_rjjedi vanjska sloboda kad nas davao iZIlutra tla,CI. Ni u Izraelu nitko neee postari blazen, osim po Gospodimi Isusu Krista. Bog je upotrijebio svoj narod za spasenjski namn, pri cenm je On svog Sina ueinie cO'..jekolll i dovrslo djelo otkupljenja ~ ali za Izrael ne postoje "straZrya vrata" u Nebo! "Nitko ne delazi k Ocu osim po meni' (Iv 14,6) vrijedi i

za izabrani Bozji narod, .

Odbacivanjem Mesije zavrsava prije svega izravno Bozje spasiteljsko djelo~ vanje s Izraelom, Pozivu Spasiteljevn:

"Obratite se i vjemjtlllu RadQsnu vijest!" (Mk 1,15) odgovorio je 1131;Od BoZji .fazapinjanjem svega Kralja. Na karti spasenjskog nauma vidimo da se crvena crta spasenja spusta jos nize, ali Bozja spa.

1 ranjuzelene crte BOG DUll SVETIvi· dhno daje nakonuzasasca naseg Gospodim Isusa Krista Dull Sveti dosao s neba ua ZemIju uz sum ognja. To se dogodilo na Pedesetnicu U Jeruzalemu(Dj 2,1~3).

Tog je vazilog dana bila rodena crkvaIsusa Krista. ad togsu se dana Bozji glasnici rasprsili svijetom i posvuda propovijedali evandelje snagom Duha Svetoga, Otad su propovijedanjem rijeci BoZje Ijudi sve vise dolazili .k vjer] u Gospcdina Isusa, koji bijase ponovno roden po Duhu Svetome .• i "keji nas po svome velikom milosrdn uskrsnucem Isusa Krista od mrtvih ponovno rodi za UVU nadu' (1 Pt 1,3). Vee gotovo dvije tisuce godiua pobjednicki se pohod evandeljasir] cijelim svijetom. Mi i sada Zivimo u 'razdobljn Crkve",

Crkva se Isusova sastoji same od 11<\novorodenih vjernika, Oni petjecuod pogana kao i od Zidov.a, jer me cesce pojedincl, 'ne samo iz naroda svijeta vee i od izraelskog naroda, postaju vjerni

senjska povijest time niposto nije zavrsena, Ako Izrael fie Zeli spasenje u Kristu, tada cespasenje biti navijestcIlo narodima izvan Izraela, To so dogada vee gotovo dvlje tisuce godina- i 11a taj smo nacm i rni u Europi prihvatili evandelje.

Od dvanaestog poglavlja Knjige postanka do dvanaestog poglavlja Djela apestolskih vrsio je Bog djelo spasenja iskljucivo sa zemljom i narodom Izraelskim, po reIji svoga Sina Isusa Krista. Odtrinaestogpoglavlja Djela apostolskill zapocinje misionarskim putovanjima apostola Pavla medu poganske narcde Sirenje evandelja "sve do krajeva zemlje" (Dj 1,8).

Gospodinu Isusu Kristu.Tako Novizaiet razlikuje sveopcu Crkvu, mjestrucrkvu i pojedtnacne vjernike, To cemo odmah pobliie raziasniti,

Djela apostolska koja je napisao evandelist Luka i dvadeset jedna novozavjetna poslanica su "pcsebna literatnra" Crkve Isusove. Uz opsezao objast~enje spasiteljskogdjela Isusa Krista, ona, sadrli i brojna ucenja 0 ustrejstvu Crkve (Slrupstille), kao i za osobno vodstvo vjernika u hodan:ju za ISUSOlU.

"Razdoblje Crkve" je ogrardeeno ..

Ono zavr~ava u trenutku uznesenja svih nanovorodenihvjerrtika. Samce Gospodin Isus Krist. uzeti $Vajn Crkvn na Nebo. jer je ona njegovo vlasnistvo "koju sebi stece krvlju 5voj0111" (Dj 20,2&). Od tog cetrenntka svi istinski vjernicizauvijek "biti s Gospcdinont" (1 8014, 17). Upit- 1$ na kraj II zelene crte spasenja nag Ia!lava da se trenutak uznesenja Crkve Isusove niposto(O ne mofe unaprijed odrediti,

3. Zelena crta spasenja

CRKVA ISUSA KRISTA

Kratki pregled

Tre6a skupina u sklopu Bozjeg spasenjskog nauma je Crkva ztvoga Boga, Crkva Isusa Krista. Onaje na karti plana spas enj a predocena sirokom zelenom crtom.

Crkveni sn Dei u 2. i 3. mol jecu ISLlsD~ vn Crkvu oZIl('lcjYali kao "trett rod", Pr-

vo su hili narodi i nacije, pogim i, za tim je po Abwha1l,lOvu izabranju nastao izraelski narod, Zidovi, i konacno, izlicem Dnha Svetoga nastalaje Isusova Crkva, krseani. Sve su te tri sknpine do dana danasnjeg na Zemlji; Crkva Isusa Krista je treca od njih, U nasern kratkom razma-

RazdobJje Crkve

"pozvani" Kristu "zaeetniku i zavrsitelju 'vjere" (Reb 12,2)..

Crkva Isusova ~ Tijelo Kristovo od Zidova i pogana

Ctkva Isnsa Krista sastoji se od sveu~ kupnog breja mmovorodenih vjcmika, pri cemu vise nema razlike izmerlu Zido~ va i poga.na jer je Gospodin ad jednih i

L Svcopca Crkva

P.reko stotinu puta Nevi zavjet spominje "Crkvu", U grckom izvorniku za to se rabi snaina rijec "ekklesia' !ito bi otprilike zn3ciIo "pozvani van". Time Novi zavjet podrazumijeva }jude koji vjeruju u Gospodina Isusa. Olli S11 iz gre~ snog i izgubljenog svijeta doslovce bili

J

Doba Crkve tsusove

Tijela Krlstovo ad Zidava pogana

38

39

STO CE nrn OD OVOGA SVUETA?

od drugih "svaki dan pripajao Crkvi one koji S0 spasavahu" (Dj 2,47). U Poslanici Galacanima citamo 0 tame:

Nema tu vise ni Zidova ni Grk«; nema vUe l'Ii mba ni slobodnjak«, nema vise ni muskog nii:enskog, jer ste svi soma [edan u Kristu.Isusu (Gal 3,28).

Za Spasenje nije vazno odakle netko dolazi, Zidovi ostajn Zidovd po varrjstini i po krvi. Isla vrijcdi i za sve pogane, koje Pavao ovdje nazrva "Grcima" (1.10- bicajeni naziv za sve rreizraelske uarode). Zen:rlja podrijetla takoder ne tgra nikakvu ulogu, kao ni boja kaze. U- ovom smo zivatu ill muSkarac iii zeua; smreu ita razlika nestaje, Pred Bogorn vrijedi samo jedno - 110Vj stvor (Gal 6,15)_ To smo mi u Kristu Isnsu kad se ponovno rcdimo u.Duhu Svetorne. Samo n<l.110VOrodenjern pripadamo Crkvi Isusovojj

Crkva Isusova - boz.anska tajna

Crkva Isusa Krista je tajna Nijedan starozavjetni prorok ru J0 vidio Crkvu. Th je tajna otkrivena posebno apostolu Pay ILL (Ef 3,3 -6). Crk va je nesto najslavnije slo postoji na Nebu i na Zemlji, Dna je posvema nebeska rvorevina, nebeski orgaaizarn:

On je i Clava Tijela, Crkve (Koll,18). Vi s.le 1fieloKristolio apo.iedil1.ci !ldavi (! Kor 12,27)

Kristje d;:;Lkle Gia:va, a Crkvajc njegovo Tf.iela/

40

Mismo, naime, udovl njegova Tijela (EI 5,30)..

Pjesnik kaze:

On]e Glava, mi smo udovi; 011 je Svjetlost, a mi sja]; On Gospodar; a mi braea; On je no,l}, mi smo ,yegoviJ

Ta nedjeljiva, nebeska povezanosr svihvjernika sa svojim GQSPODINOM je ono najvece sto narn je Bog mogao ikada poklonitil Ljudi ne s.lute sto se u stvarnostl dogada kada se obracaj u I Dolaze Krista, Najvisem i Najdivnijem na !\Iebu i 11a Zemlji, Bog Otac premiesta iJI u nebeski svijet.r'u kraljevstvo svoga ljnbjjcllOg Sina" (Kol 1,13).

Crkva Isusova - vjecno nepobjediva!

Kao nebeski organizam Crkvapnsjed4ie nebeska, a ne zemflljska obecanla. Vrata pakla ne mogu nikada nadvlad~tj Crkvu Isusa Krista (Mt 16,18,), To 11 ije uspio ui pakae Rimskog svjetskog carstva onoga doba, ni pakao komunisticko g Is tocnog bloka nasih dana, kao 0 i pakao mahnitog Adolfa Hi Hera, Napoleona iii Nerona .. Crkvaje tjelesno povezana s Oni ru "koji je glava svakoga Poglavarstva i Vlasti" (KoI2.10), Zato Spasitelj kaze: "Ne bQjte se onill koji ubijaju tijeLo, a duse ne mo g1111bi ti." (}v1t I (), 28). Crkva lsusa Krista je nepobjediva na Zcmlji_ Onajevjecna tvorevina, 11 tomeljena n.'1 pobjedn:ickolll tlu Golgote; c, nit-

TlanaIJenje Eozjel: rraurna ~p'.~ellia

110. naime, ne maze postaviti drugoga temelja osim onega koji je vee posta vljen, a taj je IS118 Krist" (1 Kor 3,11).

Crkva Is us ova nijeod ovoga svijeta

Dosadasnja .. su izlaganjajasno pokazala da istinska Crkva Isusa Krista nema uista S ovim svijetom. Ona je Tijelo Krisrovo. Na karti spasenja zato vidimo da srroka zelena crta Crkve ide iznad obiju crtaccvjecanstva, Crkva stoji vrlovisoko nad narcdima svijcta i istotako visoko cad Izraelo m. Dok narodi koji nisu spaseni idu ususretstrasnoj tmini, Izrael kao narod jus uvijek posjeduje zemaljska obecanja, Ali Crkva Isusa Krista je u Sinn BoZjem "obdareria skupocjenim, najvecim obecanjima" (2 Pt 1,4). Zato Crkva Isusova nije pornijesana ni sa svijetomni sa Izraelom .. Onaje SavrSCl13 II Kristu, Zato Bogu nije vazno jesu li

pojedinacui vjemici po tijelu pogani iii Zidovi. Odlueujuci je "nom stvor" (2 KOT 5,1'7). Odlucujuca je pripadnost Kristovu Tijelu ponovnim rodcnjem!

Za vjernike Isusove Crkve stega nema povratka I] Mojsijev Zakon Staroga zavjeta, ni povratka u gresni svijel, kao ni povratka u "krscanski" svijet, odnosno a mrtvo tradicionalno ki"scanstvo! Ako se Crkva pomijesa sa svtjetom nastat ¢e "Bludnica Babilon", Znamo cia ce Blndnica Babilon jednoga dana biti osudena (Otk 1'7;18), a mi ejeraici pripadamo lsusovo] Crkvi. Zato nikada ne smijemo pasti natrag u prethodno otkrivenje spaseujske povijesti izraelskog naroda, Ne.smijcmo se ni kada vratitinatrag u Zakon sIo gil je Bog dao Izraelu. Ne srnijemo se vratiri krvavorn zl"lvovanjl1 Zivounjakoje se obavljalo 11 Jeruzalemu, Poslanica Hebrejima nam S timu vezi govori:

Kristje uzviseniji od andela _., .. _ .. Heb 1 t 2

Kristje uzvi~elliji od Mojsija _., ,_ , .. " _,..,_ _ _"., .. Heb 3

Krislje uzviseniji od J0511e ,_ ,., .. _ ,. ,. _ .. Heb 4

Krist je uzviseniji od Arona Reb 5

Krist je uzviseniji ad starozavjetnog svecenstva ., Heb '7

Kristje uzviseniji od starog Saveza . __ .. _ _ __ , __ .. _. __ _ __ ._, Heb 8

K_ost je nzviS'eniji od staroz."1vjetne Svetllje ,. _ . ., ,. ,. Heb 9

Kristje 11zvi-seniji od starozavjetne Zrtve Heb 10

Bo~je otkri venje u l1icgovlJ Sh111 J susu Kristu je stoga najuzviSen Ue i najsvel~ie od svih otkrivenja_ U Starom zavjetu Bog je dOlO nfLrodu IzraeloVll samo sjenu buducih spasenjskib dobar<l, ali bi1. spasenjskih dobara bila.ie u sarnOH1 Tsusu

Kristu (Ko!2, 16_17). Prasbkc iz SLaroga zavjeta su nmn doduse pokail11e Krista, llaseg Spasitelja, ali Zakoll Slaroga za~ \jeul He moze n:ik:oga llcini:ti blaz.enim. Ako bi Zakonom, jemZ<'1ternskim Hramom iii starozavjetnom Zr1VOlH covjek

41

8TO C;E BITI on OVOGA SVlJETA?

ipak mogao biti spasen, tadaje KrisruzaIud umro na Golgotskom krizu, Za ktvlju otkupljenn i nanovorodenn djecu Bozju Crkve lsusove iz toga proizlazi jedan jedini zakljucak: "Nikada natrag!"

Crkva Isusova je nebeskog podriietl a i ima vjecno, nebesko odredenje, Onaje "Zarucnica Jaganjceva" (Otk 21,9) i pripada samo svom GOSPODINU na Nebus Time postaje posve jasno da ona nikada, ni na koji nacin, ne moZe biti povezana ili pomijesana sa svijetom ili Izraelom.

Zato siroka zelena crta ide apsolumo odvojeno od drugih dviju crtaeovjeeanstva,

Isusova Crkva - zauvijek kod GOSPODINA

Tijekom protekle dvije tisuce godina daleko najveei dio nanovorodenih vjernika tjelesno je "usnuo", Ali Ih mnogo milijuna danas Zivi razasuto na Zemlji. Zajedno sa cjelokupnim brojem vjernika od dana.Duhova, oni saCinjavaju Crkvu. Kako smo vee vidjeli, ta istinska Isusova Crkva je tajna. Njezinn pravu brojnost nitko ne zna .. Sarno" GOSPODlN poznaje svoje" (2 Tim 2,19). Oni jesu i ostat ee zauv~jek njegovo osobno vlasnistvo i nitko ih nece ugrabiti jz njegove ruke

Doba Crkve Isusove I

Krislovo ad Zidava i pagana

42

(Iv 10,28), U jednom trenutku, koji se ne moze unaprijed odrediti, Gospodin Isus Krist ce uznijeti na Neho svoju krvlju otkupljenu Crkvu, To ce se dogediti kada se negdje na svijetu obrati i posljednji covjek, dakle kad se dostigne "pun broj" onih koji se trebaju spasiti. (Rim 11,25.26). Jasnoje da taj tremrtak nitko ne moze znati! Nijedan covjek ne moze mati kada ce posljednji gresnik predati svoj zivot Spasitelju, Mi smo uvjereni da zivimo u doba u kojem je GOSPODlNOV povratak radi uznesenja njegove Crkve neposredno pred nama. Moglo bi se reci daje 5 sekund! do dvanaest - 5 seknndi, a ne 5 minntal Usprkos tome, mi ne znamo ui dana ill casa (Mt 24 J 6). Th j e znacenje upitnika na kraju zelene crte Spasenja,

Sarno uznesenie ce se zbiti nevjerojatno brzo. Izraz "biti uznesen' (1 Sol 4, 17) npotrebljava se petnaestak puta u Novom zavjetu. Ono ima. znacenje "otkinuti", odnosno "vuci k sebi" j daje nam dojam bozanske sile koja stoji iza toga. Crkva ce "biti odnesena II zrak lL:'1 oblacima ususret Gospodinu (1 So] 4, 17). Za uznesenja GDSPODIN nece sici na Zemlju nego ce, stovise, susresti svoju Crkvu u zrakul Kada se to dogodi, ani koji ee t'lda zivjeti "l1eCe preteei onih koji su usnuli" (1 So14, 15), jer "najprije eeuskrslluti mrtviuKristu" (1 SoI4,16). Tek ce tada svi otkuplje.ni, od dana Dohova do isplUljenja punog broja, susresli GOSPODINA i dalje zauvijek biti sje· dinjeni s Njime. UZllesenje Crkve Isusa Krista zbiva se cLille po redoslijedu koj i je Bog cvrsto odredio.

Nakon nznesenja u nebesku Slaw

rkva dolazi pred sudacko prijestolje lsusa Krista:

fer nam se svima treba pojaviti pred sudom Krtstovim, do svaki primi st() je zasiuiio: nagradu iii kaznu, vee prema tome sto je za zemaljskog zivoia ctnto (2 Kor 5,}0).

Kod ovcg se "suda" ne radi 0 tome moze li neko dijete Bozje biti izgubljeno iii ne. Na sndackom prijestolju Isusa Krista odlucivat ce se 0 nagradi keju.ce GOSPODIN dati u bastinu svakom pojedinom vjerniku za njegovu vjernost. Bit ce sasvimjasno hoceli uecije "djelo 05- tati" ili ce "djelo izgorjeti" (1 Kor 3.14. 15). Osobna izbavljenje vjernika nije u tome" sto on ucini za zivota", vee samo u otk.upiteljskom djelu Isusa Krista na krizu!

Zatim se Nebom prolama silan zvuk:

"Veselimo se, klicimo ad veselja i sahvalimo Bogu.jer dade Janjetova svadba!" (Otk /9,7).

Gospodin Isus Krist pojavljuje se kao Zenik, a Crkvakao njegovaZarucnica "Svadba Iaganjceva" istice vjecno i neraskidivo jedinstvo Krista i njegove Crkve:

;::;;r:JJdGd .,-JaganjOOva S\9dba
1 K!lI' 3,11·15; ~ Kef 5 to Qlknwnle 1 9,5-10
Susret u mJIqJ I ~
1 Sol 4,17
~ i;
.. ..
;: ;'d
~ !j
- ~ Tumaeen]e Boijeg nauma spasenja.

2. Mjesna crkva

Od sveukupne Crkve kojoj pripada svako nanovorodeno dijete BoJje, Nov! zaviet razlikuje takozval1urojesnu erkvn. Tu se radi 0. mjesnom skupu vjemika, To je rnjesto ua kojem "se sknpi sva erkva najedno mjesto" (IKor 14,23).

Apostol Pavao uputio je neke svoje Poslanice .izravno takvim mjesnim erlcvama. P Isae je na primjer "crlcvi Bozjoj u Korintu" (1 Kor 1,2), Hi "Sohmskoj crkvi" (1 SolI,l).

Mjesna crkva - posvuda po svijetu

Vee smo vidjeli da se prije gotovo dvije tisnce godina izlio Duh Sveti ida je na ta] dan tri tisuce ljudi povjerovalo u Gospodina Isusa Krista. Tadaje nastala prvamjesna skupstina na svijetu, jeruzalemska erkva, koj a se naziva i "prvobitna crkva".

Kao posljedica sirenja evandelja nastale su i na drugim mjestima krscanSl<e zajednice. Misionarskim djelovanjem apostola Pav1a mnogi su Ijudi iz poganSkill naroda povjerovali u Gospodina Isusa, Tamo pak gdje Sl1 ljudi vee vjerovali, stvarale su se nove crkve

To se ni do danas nije promijenilo.

Diljcl11 svijeta postoje krseanske crkve. U najmanjim selima siromasnih zemalja ili u lU:Jjveeim gradovim3 suvremenilt industrijskilt d.rzava - sVllda se l1alazi lsusova Crkva. Svuda se okLlpljajunanovorodeni vjernici u male ili vehke rnjesne er.kve ';Gospodinudo nogu" (Lk 10, 39).

43

STO cs B1TT 00 OVOOA SVl1ETA')

Mjesna crkva - javno svj edocanstvo

Ier gdje su dvojica ili trojica sabrana radl mene, iu sam [a medu njima. (lvll 18, 20)

Mjesna SkUPStil18 vternika je javno S\Ciedoca~stvo, Vjernici se okupljaju na jednom mjestu "u Njega, koji je Glava, u Krisra" (Ef4,15), Timepredvidljivim ; nevidljivim svijetorn svje.doce 0 svojern jedinstvu S nzvisenrm GO SPODJNOM. Cinjenica daje svakonanovorodeno Bo~je dijete 'ud TMe1a Kristova", a sam Krist "Glava" toga Tijela, na rnjesnim sastancima biv<lvidJjivo prikazan, Pojedinacne mjesne crkve nisn osobna izmisIjotina vjernika, vee su zasnovane na Bozjoj rijeci i istinsko 511 Kristovo svjedocanstvn. U t0111ejedubIji smisao rnjesnih okupJjmlja: radi se samo 0 Kristul

Djela aposto.lska nam kazuju da Sll vee prvi 1lanovorodeni vjernici u "Pracrkvi' u Jeruzalemu jasno spoznali znaeenje svojih redovitih susreta.

Oni 811 hili postojant 11 apo.-;;to[sk0..i nauci, zujerlnickom iivot«, Iomljenju kru: ltu ; II molitvama (D] 2,42).

U svakomod cetirijllllaVooenihglav. 11;11 obilje~ia zivog krscanstva: 1. u nauku apostolskom, 2, u zajednistvu, 3. ulomljeJlju kruha (" Gospodrtioj vecerf') i 4. umolitvam<1, dolazi doizrazaja nepasredno zajedniStvo s Gospodinom ISlLsom! Na tom se neposrednom zajedIListvl.1temclji svjedocanstvo mjesne crkve, bo i sasvim osobni blagoslov za svakog pojedinog vjemika,

44

Mjesna crkva - hrarn Duha Svetoga

"Jer je svet hram Bozji, a taj ste vi" (1 K.or 3,17).

Tim je niecima aposrol Pavao posvjedocio Korincanima da su oni kao crAva hram Duha Svetoga. Prema tome, Bog 11e Zivi sarno n svakom nanovorodenom vjerniku, vee na poseban nacin. i u svakoj mjesncj zajednici tih vjemi.ka. Hram je Bozjj uvijek: svefulja! a tome rnoramo ozbiljno razmisliti. Zbog toga pred Bogom ne rnoze opstau nasiroko rasprosrranjeno propitivanje pojedinif nacela boianskogporetka unutar mjesne crkve. Pojedinacnim cnjesnim zajednicama nije dopusteno temeljiti okup'~3:Q:ja na vlasritim pravilima. Svaka biblijska mjesna crkva je hram Duha Svetoga, "stan Boiji u Dnbu" (Ef2,22).

3. I'ojedinacnt vjernici

Ill zar lie znate. da je va~~e lijefa hram Duha Svetoga, kojiie u vama ; kojt vam [e dan od Boga (J Kor 6, 19).

U svakorn na.novorodenom vjerniku prebiva Sveti Duh. Duh Sveti je "aalog nase bastine za otkupljenje Otti h 5tO Sll postali Bozje vlasnistvo • n.a hvalu Slave l~jegove" (Ef 1,14). Ni jedau eovjek bez DlIha Svetoga nije vlasnjsLvo lsusa Krista! Kad se grcsnik spreman na pokajanje iskreno obrati, spozna svoje grijehe i primi u svoj ZiVOL Sina Bozjega "_ vj'cram - kao osobllog GOSPODl.NA i

Spasitelja bit ce "11a110VO roden" .(Iv 3.3). Taj dogadaj Sveto pismo nazrva "uanovorodenjem" i ono se zbiva kroz Duha Svetoga koji u novoobraceniku prebiva i kod njega ostaje, ad izgubljenag gresnika postao je dijete zivoga Boga (Iv 1,12). U'Kristu je pri~io pos~e novi zivot, jer " ako j etko n Kristu, onje novi stvor; staro je nestalo, novo j e, eva, nastalo" (2 KaT 5,17).

Obra6enj e nckog covjeka takoder je djelo Duha Svetoga. Kako smo vidjeli u [ednom ad prijasnjih poglavlja,. Dllh Svetije treca osoba bozanskog Trojstva, Bog Sin je druga, a Bog Otae je prva, Treca nas osoba vodi do d:ruge, do Krista, a Krist nas vodi do Oca. To je biblijsko spasenjsko otkrivenje. 0 d_jeLuDu ha Svetoga govorio je Gospodin Isus svojim ucenicima: "OJ1Ce tnene proslavljati jer ce uzeti od onega stoje moje" (Iv 16,14). Dull Sveti uvijek predstavlja ljudskoj dusi Sina Bo~jeg n njegovoj slavi. Tho zeli k Bogu mora doci k Sim: .jer same Sin Bozji uistinn vodi e:ovjcka do Oca. Zato Gospodin.Isus naucava: "Nitko ne dolazi Oeu. oSl1U po meni' (I V 14 6).

N anovorodeni vjernik pripada Bogu On Boga nazivlje svojim Ocern, a Isusa Krista svojim GOSPODINOM,To se zbiva djelova.njem Duha Svetoga, jer nitko JIe moze p:(iznati lsusa. Gospodinom llego pod djelovanjem DlI.ha Svetoga (l Kor L2,3).

Na.novorodcnl vjemikpripada Crkvi Isusovoj. Onje ud na TijeluKristovu. (1 Kor 12,27).

Nanovorodeni vjernik vise (!) fie prjpada samome sebi, vee onome koji za njega "umrije i uskrsnu" (21<.or 5,15). Tijelo vjernika je hram Duha Svetnga; zato pred Bogorn iron posebnn odgovo~nest glede svoje osobne promjene, Nikadarnu ne moze biti svejedno kako postupa sa svojim tijelom, odnosno stc od njega zah tij eva, S tim 11 vezi je Pavao m0I:30 ozbiljno koriti, posebno Korincane:

Ne znate li ria ne pripadate sam} sebi ier ste kupljeni? Proslavite, (Jakie, Boga

svojim tijeloml (l Kor 6,20). . .

Nanovorodeni vjernik nema zemaljsku, vee nebesku Nadu (Kol 1,27). Njegovo je gradansko pravo u Ne?u, odakle on ocekuje Spasitelja, Gospodina Isusa Krista (Fil. 3,20). Na Zemlji je on jos samo tudinac i stranae" (1 Pt 2,11).

Nanovorodeni vjernik ima stalnu potrebu za Bogom, Raduj~ se. Sk~~'Ol~ dolasku GOSPODJNOVU] najradije.bi "otisao i bio s Kristom" (Fil 1,23),

Nanovorodeni vjernik ima izrazeni smisao za spasavauje izgubljenih, U STell mu gori GOSPODINOV misijski nalog:

"Zato idite j ucinite sve narode ucenicima moj im" (Mt 28, 19), Pri tome on svjedoci zajedno s Pavlom.: "Ne stidim se uistinu, evandelja: 0110 je snaga Bo~a n~ spasell'je SVakOillll tko vjeruje" (Rim 1,16). Tako on nastoji 11a svaki nac~ doprijeti s evandeljem do izgublJemh ]judi. Nikolaus Ludwig, grof od Zinzendoria, izrazio je to sljedecim rijebma:

Mojajezelja dosmrti dusezaJaganjca zadobiYali.

45

SID eE BITl OD OV"OGA -SVIJE1i\?

Polazeci od razrnatranja ttl skupine covjecanstva prema 1 Kor 10 32 dat cemo

ovdje sljedeci pregled: ' ,

1. Prapovijest Obuhvaca razdoblje ad stvaranja svijeta do zidanja tornja u Babelu Bog je djelovao medn svimnarodima ondasnjeg svijeta, sve dok .ih uije morao razasuti po svim krajevima Zemlje (post 1-11).

2. Povij est Izraela Zapocinje izabranjem.Abrahamai zavrsava odbaeivanjem Mesije. Bog je izravno sudjelovao u povijesti spasenja sa svojim narodom Izraelnm, ali ga je na kraju morae ostaviti po strani (post 12 - Dj 12).

3. Razdoblje Crkve Zapocinie izlijevanjem Duha Svetoga (Dj 2) i uskoro ce zavrsiti uzneseniem svih nanovorodenih vjernika, Bog se u evandelju okrenuo svim ljudima.rod tada postoji Crkva Isusa Krista sastavljena od Zidova 1 pogana (Dj 13 - Otk 3).

~a:ovomje ~jestlL vazllojos jedanput naglasiti dubljc znaeenje u promjeni spa~en~s~ih .razdo?lJa: P rema M t 16,13-19 dao je Gospodin ISllS Krist apostolu Petru _klJuGeve kr~Jevslva nebeskoga" kako bi Petar s njima (duJ1OVll0 shvaceno) - Zidovima (DJ 2), Samarijancima (Dj 8) i poganima (Dj 10) mogao otkljucati novo doba milosti, spasenja, Dnha Svetoga i Crkve Isusa Krista. Djela apostolska osobito. opsimo pisu~o je propovijedanjem evandelja doslo do prijetaza od (starez<r~etnog) ra~obl~a Zakona do (novozavjetnog) razdoblja tnilosti, koje traje do nasih d.ana. S\Jooe61 grafikon pojasnjava joil jednom ta j velicanstveni proces povijesti . spasenra:

Razdnb{j.o~. ltazdd>u<> z-.... RazdobIIe prw, s-

Povijest IzruJ.

":.;"--Dob.~"'''----~''- i)ob;~ii*--~-

... Dobo mikI!d:i DoWpopDIl

.... Doba em.. l'ImiDIl"'fi8DI

... Razdoblje Crkve 1I.lOve

Djl Dj B Dj 10

2idavi SomarljOD<i papal PoIZIoIr. Velib>g poUnj.

Od 1IVlnDjllVljoia do

~ Ildo boiIiIoDob

SvJeakapovijest

i Post 1-11 I

odPost 12 I ...

.... 1 doDjI2!

1 odDj13 I

Izmjena spasenjskih razdoblja

Od obecl1D.ja do ispunjenja - od Zakona do milosti

46

1'uma~ellje Boz.ie& nuuma spa.senja

Znacenje obaju krugova:

IZRAEL

_ KAZALJKA NA BOZJEM SATU SVJETSKE POVIJESTI

Na karti namna spasenja nalaze se dvije erne kmznice, J edna je U sredistu karte na mjestn Golgotskog kriZa droga pak je malo udesno, na mjestu gdje se playa crta svjets}cih naroda, koja je u opadanju, kriia suzlaznom crvenom crtom Izraela.

Obje kruznice imaju vazno znacenje,

One sutu kao sat sasviOl posebnc vrste; na:dvamo gil. Bo:r.ji svjelski sat. Pogled na taj "svjetski sat" [asno nam pokazuje u kojem se razdoblju povijesti spasenja nalazimo. 011 11 am pokazuje "koliko je sati" 11 svijetu. Zato moramo znati toe- 110 ocitova1i "vrijeme" s njega, 'Brojcamk" Bol;jeg "svjetskog sara" sastoji se od gollina koje 113vode vawe dogadaje

"Svjetski sat" Bozji prije oko 1900 godina

u svjetskoj povijesti spasenja, a sama "kazaljka" je narcd: narod Bozji 1Z staraga Zavjeta- Izraell

Da bismo dobili odgovor na pitanje u kojem se razdoblju povijesti spasenja nalazimo, moramo samo pogledati na IzraelfZato cemo se u sljedecem izlaganju ukratko osvrnuti na neke povijesne dogadaje koji su povezani s povijeSctl Izracla i koji su od neposrednag znacenja za povijcst spasenja. ani nam istodobno pokazuju kako se ispunio cijcli jUZ prorocanstava Staroga i Novoga zavjeta, odnosno koji sa sada spremni ispuniti se. Zate nam nece biti tesko jasno spoznati eta se velikim koracima primicemo 'posljednjim dog a daj hna" .

"Svjetski sat" Bozji u ovom stoljecu

47

sro CE BlTI OD OVOGA SVIJETA?

1. PROGONSTVO IZRAELSKOG NARODA

Kazaljka na Boijcm "sv jetskom sam" pomakmrta nadolje:

oko 30. godine poslije Krista:

RASPECE

Pilat im rece: "Sto da onda utinim s Isusom zvanim Mesija?" "Neka se razapne!" odgovorise svi. "Kakvo je zla ucinio?" upita Pilat: A ani su jos jace vikali: "Neka se razapne!" (Mt 27, 22. 23).

"Vasega kralja da razapnem?" rete im Pilat "M! nemamo drugoga kralja osim cara", odgovorise glavari svecenicki (Iv 19,15).

Tim je rijecima pod vodstvom svoje duhovnickevlasti ishodio Izrael smrtnu kaznu za Mesiju - Pomazanika, G ospodina Isusa Krista, Tako se ostvarilo ono sto je GOSPODIN prorekao jednom prigodom nedugo prije toga: "Necerno da ovaj zavlada nad nama" (Lk 19; 14). Umjesto toga, svecenicki su glavari u nne cijelog naroda stall na straau rimskoga caral A predstavnik toga cara u Judeji, Poncije Pilat, osudio ga je na smrt pod pritiskomnjegovih tuZitelja, iako je vise puta morae potvrditi da 011 "nije nasao na njemu sto bi zasluzivalo smrt" (Lk 2322),

Vee l1eko!iko sati nakon toga dogodi- 10 se anD nevjerojatno: JZraelje svog vlastita kralja "bezbozlljckom rukom razapeo i ubio" (Dj 2,23), Na mjesto "KraJja odozgo" pestaviti su "cm·a odozdo".

48

U jednom od prethodnih poglavJja vet smo vidjeli da je rimski vladar bio strasni.idolopokloaik. Slovio je kao "sin Jupitera", naiviseg' boga.u Rimljana, Jupiter nije bio nitko drugi doli sam Sotoua,

Tako je Izrael napravio uzasan izbor: odbacivsi "Gospodina slave" (lKor 2,8) automat ski je dospio do "knew. ovoga svijeta' (Iv 12,31). Knez ovoga. svijeta je imao svoga glavno g slugu u najvecem mocniku onoga doba - u caru Rima. Upravo sena njega Izrael pozvaol

Kako su strasne bile posljedice tog "poziva" bit ce jasno uskoro. Rimski je car dosao - a s njirn i propast na zemlju i izraelski narcd!

Kazaljka na BozjeDl "svjetskom satu" ckrenuta .ios jednom nadol]e:

70. godine poslije Krista RAZORENJE IfRAMA

Kad Isus izide iz hrama f pode dalje pristupise 1/111 ucenic! njegovi da r1l1.1 pokazu hramske zgrade. On /11"1 rete:

"Vidite Ii avo sve? Zaista, kazem Yam: ovdje sigurno nece ostati nt kamen na kamenu" (Mt 24, / i 2).

los je tijekom svog boravka na Zemlji Gospodi.tl Is us prorekao svoj inl nceJucima razorenje Hrama u Jeruzalem:u. Od te silue g ra devine nece ostati ni kamen oa kamenu. Tako je doSlo vrijeme kad seta pro.rocanstvo doslovce trebaJo ispunj{j.

Tumaoeuje Bozjeg nauma spasenja

Jeruzalem ce biti razoren

Godine 70. nakon Krista J eruzalern je bio (;V1stO opkoljen. Rimski car 'kspazijan poslao je svoga sina Tita u Izrael, Tit je u to doba jos bio vojskovo da i zapovijedao je rimsknm vojskom; kasnije je i sam postao rimskim carem,

Sveti j e grad bio prenapucen, U J eruzalemn se nalazilo vise ad sesto tisuca ljudi. Mnogi od njih doSli sn u ozujku i travnju te godine zbog blagdana Pashe. Jedva daje bilo mjesta za sve,

Pod pritiskom nadolazece vojske zatvorena su gradska vrata. Ljudi su se unutar Iemzalema osjecali sigumima, Smatrali su nc.rnogutim da Bog dopusti llnistenje Svetoga grada i Hrama. Ali, bilo je prekasno! Izrael [e odabrao "cam odozdo" - i onje dosaol

Pet mjeseci su Rimljani opsjedali Jeruzalem. Vodile su S0 strasne borbe. Izrael se oca jnicki branio, no ljudi su se unutar gradskih zidina nasli doslovce 11 zamci, Odvojenost ad vanjskog svijeta jos im.je vise otezavala sudbinn. Zavladalaje strahovita glad. Sesto tisuea ljudi vise nije imalo gotovo nista za jesti, Uz to su rnnogi Zidovi, koji SIl Zivjeli u Ieruzalernu, bili medusobno zavadeni, Jedni drugirna su palili zitnice, paje glad postajala sve vecom, Stanovnike je stoga obuzela strahovita tjeskoba. TjenUle ludilom gladi, zene su poseza]e sa svojom novorodencadl (Pnz 28,53). Zaraze i bolesti nemilice su harale i oduzimale

ljudske Zivote. Nevolja u gradu hila je neizmierna. No lzraelje izabrao: "Mi nemama kralja osim cara", Sarno je cetr" desetgodina proslo od till 1ijeci, a taj je car bio tu, Njegova je vojska srajala pred jeruzalemskim gradskim vratima Opkoljenima vise nije bilo spasa, J eruzalern je bio osvojen i sravnjen sa zemliom.

Svrsetak Hrama

Kada je unistavanje Svetoga grada j os bile U punom jekn, ispunilo se proroeaostvo nasega GOSPODINA:

Dana 10. kolovoza 70. godine po Kristu (9. AvpremaJlebrejskomkalendam) jedanje rimski vojnik: bacio gorucu bakljn u Hram, Ubrzo se cijelo zdanje pretvorilo u buktinju. Zbog vatre je nastala strahovita vrucina kojaje pocela topiti bramsko zlato, Tekuce se zlato slijevalo sa zidova, prolilo se po podovima i uteklo u llukotine izmedu kamenia, gdje se skrucivalo, Rimljani su kasnije polugama lomili kamenje kako bi izvadili zlato,

Tako je Hram bio potpuno razoren; doista nije ostao "ni kamen na kamenn" (Lk 21,5.6).

Razorenje Svetoga gradai Hrama 70. godine po Kristu strasno je potresloizraelski narod, Zalost zbog toga traje do danasnjih dana. Tako se vet tisucu devetsto godina sucutCianovimapreminulog Zidova izrazava sljedecim Iijecima:

"Tvoja Za lost j e kao j nasa Wost, kojom 7..alimo za Sionom i :U1. J emzalemom".

49

STO em ElTI on OVOGA SVI.1ETA?

Za petomjesecne opsade J eruzalerna poginulo je oko sesto tisuca Zidova. To je bio samo jcdan od strasnih dogadaja tijekom tzv, Zidovskog rata kejije trajao od 66. do 73_ godine po Kristu, Tih su godina Rimljani ubili ukupno milijun i sto tisuca Zidova. Dolazak "cara odozdo" doistaje imao strasni u-cillakdjecn je Izraelovu doslovee povukao nadolje! Smrt i propast SIL zadesili taj narod, koji je odbacio i stinskog Kralja i izabrao rimskoga cara,

Kazal]] c a na Bozjem "svjetskom satu" ponovno okrenura nallo.1je:

135. godina poslije Krista USTANAK BAR KOKEBE

Padat ce od ostn ce maca, odvodit ce ih kao zarobljenike medii sve narode. A 'Jerusalem ce gaziti pogani' dok se ne ispune vremena pogana (Lk 21,24).

U razdobljn od godine 132. do 135. po Kristu ponovne je doslo do teskih sukoba izmedu Zidova i RUm. U Izracln se pojavio lazni prorok. Nazvao se Bar Kokeba, sto u prijevodu zllaci "Sin Zvijezde", Sebe je smatrao "zvijezdorn od Jakova" (Br 24,17), prozvao se "Mesij om" i pozvao Zidove na ustanak protiv Rimljana.

Rimski je car Hadrijan brzo zavrsio s ustanicima. Tako je gltSC1'ge Bar Kokebilla us tanka kostalo Zidove iducih pelsto tisuca Zrlava. Dosia jc do stravicnih

50

zlocina U gra du Beteru juzno od Betlebema tri stotine Zidovske djece zivo je smrskano 0 stijenu (Ps 137,8.9). Okmtnest kojom su Rimljani postupal i prema svojim neprijateljima bile] je nezamisliva

Svrsetak Jeruzalema

Kao i 70. godinepo Kristn Sveti grad nije bio posteden. Upravo supremo. Razmjere razaranja tesko je opisati. Jeruzalemje bio izoran poput njivel RijeCi GOSPODNJE 0 svrsetku tog divnog gradai taj su se puta doslovce ispunile. Jeruzalem su tako "pregazili pogani" da se morae prestati zvati Jeruzalemom, Car Hadrijan je podijelio grad u cetiri okrugao Od njega je napravio rimski vojni tabori nazvao ga Aelia Capttalina. TIme je ime Svetoga grada bilo izbnsano, a podjela na cctiri dijela zadrzala se do dallas. Danas se na sest cetvomi h kilometara starog Jeruzalema nalaze Zidovska, krscanska, annenska Irnuslimanska cctvrt.

Potpunim razaranjem Jeruzalema 13 5. godine po Kristu pooelo je konacno rasijavanje Zidovskog naroda, Djecu Izraelovuce "odvoditi kao roblje po svim narcdima", kao sio je prorekao Spasitelj (Lk 21,24). Ne preko svih naroda, .ne blizu svih naroda, vee medu sve narode ce biti protjerani, Na ime "Izrael" vise se nije smjelo ni pomislitt (Ps 83,5). Rimljani Sll Svetu zemlju prozvali ''Philistaea", sto se na naScm jezlkukaze: Pale-

Turnae euie Bozjeg nanma spfl."eni"

stina. Godine 30., 70. i 135. po Kristu bile su vrlo vazne u povijesti spasenja, One nam vrlo jasno pokazuju stogodisuje nazadovanje Zidovskog naroda:

Sto go dill U je "car odozdo' pov J acio djecu Izraelovu nadoljel

Sto godina je proslo ad odbacivanja Spa sitelj a i konacnog rasijavanja Zidova

medu.druge narodel

Sto godiutljepovijest Izraela nepr-estance uazadovala. Narod nije samo izgubio milijune ljudi, vee i Hram, Sveti grad, i naposljetku cijelu zemlju

Kazaljka na BozjclD "svjetskom satu" dosegla je najnifn toclm i Z:IUstavila se,

2. IZRAEL U PROGONSTVU

Zemlju cu ja pretvonti 1.1 zgariste tako do ce. se vas; neprij(1teilJ koj! se u njoj nos/nne zaprepastili nad 11}0111. Tlbs C1~ rasijatt po narodima; izvuci 61 protiv vas mac iz korica taka da ce vam se zemlja pretvoritt u pustaru a gradovi II rusevine (Lev 26,32.33).

IW medu tim narodima neces imati mira; ni tvome stopalu nece hili pocivallsta; nego ce ti ondje Jahve dati srce uzneIII ireno, oci utonule, du.fu tjeskobnu. Zivo{ tvoj visit ce 0 niti; bojat cd se i danju i nocu i need bit! siguron za zivat svoj (Pnz 28,65.66).

Vise od tisueu osamsto godina djeoa su Izraelova bi larasijana mcdu narodima svijeta. Tamo su bez dornovine vcdili razrnjerno bijedan -ti vot, Dugo vremena 111SU mogli naci mira, Umjesto toga, .aezamisliva je pa tnja zadesila taj narod. Bili sa prnganjani i tjerani, potlaceni i omrazeni, prezreni i muceni.

Zernljom koju im je Bog dao naizmjence su upravljali brojni narodi i plemena, "Opustjela je", kakoirnje Gospodin Isns prorekao za svoga boravka na Zemlji (Mt 23,3 8). Izraelje preko tisucn esamsto godina proveo U rasapu i doslovce su ga "gazili pogani." (Lk 2L

lzrael u progonstvu Daniel 12,7; Jeremija 31,10

Ho§ea 3,4.s; Lul<a 21,24; Rlmljanima !H1

135. po. Kr. 1.~cbnlMl

Bar Kokebin ustanak

Izraelova nevjera: Rim 11 ,20 i 23

51

TumaC~nje Bozjeg nauma spasenia

~TO CE srrr 00 OVOGA SVDETA.?

vlascu. Turska je U ono doba bila jake svjetsko carsrvo koje se protezalo od Bosne.preko Greke sve do Perzijskog zaljeva. Sjcverna Afrika, Egipat j mnoge druge arapske zernlje takoderstl v:ripadale tom golemom carstvu. No Zidovi su usprkos tome dosH.! Dovoljno sn jasuo shvatili poziv Iako je u pocetku L1a godiIlU bile trsucudo dvije.llovratnika, taj se broj uskoro znatno povecao.

'111codot Hcrzl se neumorno zalagao 71l povratak Zidova.na Sion. "Ako vi =. lite, onda to nije bajka' ponavlJao Je 1 putovao svijctom da nade podrsku za najveci cilj svojeg Zivota: osnivanje vlastite, neovisne drzave za zid.ovski narod, U tll je svrhu posjetio ruskog cam u Petrogradu, kao i njemackog cara, kralja Itatije i rimskoga Papu, No, preostalo ml.~ je same deset godina da se zalaze za svoj narod. Godine 1904. ururo jc POtP1l110 iscrpljen 11 eetrdeser cetvrtoj godini zivotaostavrvsi iza sebe zenu i troje male

djece. .

, Cudo se ipak dogodilo: Zidovi su se

vratili II Svetu zemlj ll. Gospodi n je taka ponovno poceo okupljati svoj narod,

mac inecasno ga otpustiliiz vajske. Kada S!-I ga izba cival i, francuski su casnici urlali:

jima je Gospodin tjekom gore nave denog povijesnog spasiteljskog razdoblja dopusrio p:rijeci preko Svete zemlje:

24). (70. godine po Kristu do iznenadne promjeue sredinom 19, stoljeca). Sljedeci pregled sadrzikratki popis naroda ko-

SmctZitlovima! Smrt Zidovim!l! Smrt Zidovima!

vladavina Rimljana vladavina Bizantinaca vladavina Perzijanaca vladavina Arapa vI ad avin a krizara vladavina Egip6ana.

vladavina Turaka vladavina Engleza.

63. godine pr. Krista 326. godine po Kristu 614. godine po Kristu 638. god.ine po Kristu

1099. godine po Kristu 1291. godine po Kristu 1517, godine po Kristu 1917. godine po K ristu

Th.eodor Herzl, zidovski odvjetnik iz Anstrije, cuo je te povike, Bio je taka duookopotresen da ni danju ui nocc nije 1110gao spavati. Unjegovu svijest stalno S[I prodirali IJovici francuskih casnika: .. Smrt Zi dovimal Smrt Zidovima! Srnrt Zidovima l" - 'Ib mu vise Itij e dalo mira.

Potpuni prikaz nalazi se na stranici 150.

KazaljlOl J1a Bozjem "svjctskom satu" jznenada se okrcnula llavUe:

J. POVRATAK IZRAELSKOG NARODA

U 19. stoljecu iznenadaje nastupila nagla promjena za ondasnji, .ios uvijek ras.ijani zidovski narod. Napoleon, novi car Francuskc, dao je Zi dovima apsolutnu Tavnopravnost kao gradanima.Francuske. Iznenadujuce je sto su i druge kraljevine onoga doba nvele taj ustnpak u svoje nacionalne ustave, U Pruskoj, Engleskoj, Austrij i i Italiji su Zidovi koji su tame zivjeli bili isto tako priznati ravnopravnim gradanima, 'Ih im je na poslovnom polju otvori 10 dotad neslucene mogucnosti, Uskoro je bilo trgovaca, lijecnika, casnika, pa cak i ministara Zidova. U sljedecih trideset do cetrdeset godina zidovsko je pucanstvo u Europi smjelo Zivjeti u izvamednoj slobodi.

Ali ta je nova sloboda imala j jednu dmgu, VU'blU stranu, kojajeulllltar po-

vijesti spasenja trebala doci do izrazaja. Upravo zato sto su sami Zidovi imali pristup najvisim drfavnim sluzbama, mogao se zbiti dogadaj koji je usao u povijest pod nazivom:

1897. godine:

1. Kongres cionista

Eva, skupit eLI sinove Israelove iz narod« u koj! dodose, skupil eu ih odasvud i odvesti ih 11 zemiju njihovu. (Ez 37. 21).

Od 29. do 31. kolovoza god:ine 1897.

II Svicarskom gmdu.Bazel11 odrzavao so prvi kongres cionista. Thcodor Herzl je pozvao Zidovc cijeloga svijeta da 5e vrate na Sion. Predocio im je ishod Dre fussova procesa, u kojem su fra ncu ski casnici z.eljeli smrt zidovskorn narodu Tu je sudbinu on prorekao svojim sunarodnjacima ako se odmah ne vrate u zcrnlju svojih oceva, 11 Palestinu, lpak, to nije hila tako jed nostavno Zidovi se nisu l110g1i sarno tako vratiti II SveLn zemlJll jer jc ona .ios uvijek bila pod lUTSkoLll

Dreyfussov proces

U tom se sndskom procesu sudilo jednom zidovskom casnikl1 kojije 22. prosinca godine 1894. osuden u Francuskoj. Po krvi je bio Zidav(/) i SIllZio je u francuskoj vojsci u crUll kapetana. Njegova je osuda bila potpnno nepravedna .. Zbog navodneveleizdaje bio je osuden na doiivotUll robiju kojuje trebao izdrzavati na "Vra~em OtOkll" Cay·emli. Tajeosuda uzbullila cijelu Europu. Skinuli sU mu casl1icke oznake s ramena, slomili lUll

Kazaljka na BozjcIIl "sv.ielsJ(o:m satu" jos se jcdanput nkrecc naviSc:

1917. godine:

Balfourov progias

Ovako govor! Jahve Gospod: ".10'; i:e uvo trw/iii dom Izraelov: da itn tjudstvo nomflozim kao Slada. !Cao svetim stadimo. kao stadima hlagdanskih dana

53

52

8TO en B.I11 01) OVOGA SVIJETA?

u Jeruzalemu, gradovi, nekoc razvaline, napucit De se ljudstvom. 1 znat ce da sam [a Jahve" (Ez 36,37 38).

Godine 1917. bjesnio je Prvi svjetski 'raf. UEuropi sn se sukobila kraljevstva i carstva, Svi carevi i knezevi su propali. U jeku tih stravicnih ratnih dogadanja donesena je vaZna odluka za Izrael:

U Engleskoj je Wio ruski Zidov imenom Chaim Weizmann, Kao doktor kemije dosao je do senzaeionalnog otkrica: od Zitaje dobio aceton, tvar koja se moze koristiti za Jzradn visokceksplozivnih sredstava. Pomocu tog pronalaska Englezima je u kratkom vremenu uspjelo dobiti Prvi svjetski rat; Njemaeka i Austrija bile su gubitnioe.

Bngleska vlada je htjela nkazati cast dr, Weizmannu za njegovevelike zasluge. Upitali su gasto rnogu za njega u6- niti. Kao Zidov po krvi Weizmann je imao 831110 jednu zelju: zamolio je vladn da uelni nesto kako bi se Zidovi mogli vratiti u Palestinu Engleska je na to pristala.jer bi im P ales tina hila most za njihove kolonije uIstocnoj Aziji i Indiji. Njihov ministar vanjskih poslova lord James Arthur Balfour 2. studenog 1917. godine izdao je proglas koji je u povijest usao pod nazrvom Balfourav proglas. Prema tom proglasu Zidovima se trebala osigurati llaciol1ah~a domovil1a U Iljiliovoj staroj domovinilzraelu, Palestini.

Kao najvee3 svjetska sila onoga doba, Engleska je pod vodstvom generala Edmunda Allenbya osiobodiia Palestinll od Turaka. Cetrdeset tisuea ellgleskih voj njka izgubi 10 je zivot u torue sukobu.

54

9. studenog 1917. godine usli su Englezi kao pobjednici u Jeruzalem, Ve6dvadana kasnije popeo se general Allenby stubama Davidove tvrdave i na tom mjestu objavio Balfourov proglas, Neopisivo je veselje zahvatilo Zidovski narod, Put do vlastite drzave bio je nadohvat ruke!

Engleskaje od tadasnjet.igcnaroda za sljedecu tridesetjednu godinu dobila mandatrm vladavinu nad Palestrnom, Prvi engleski, visoki komesar bio je Zidov. Zvao se Sir Herbert Samuel. Lon je pozvao sve Zidove na povratak 11 Palestinu, Od tada se stotine tisuca ljudi pocelo slijevati natrag 11 Svetu zemlju,

GOSPODIN nije samo okupio svoj narod, ON ga je ponovno mnoiio u zemlji, To je za svako budno oko bila cjJl.je~ nica koja se ne mofe previdjeti!

Kazaljka na Bozjent "svjetsknm satu" penovno sc pomice navise:

1948. godine:

Osnivanje dnave Izrael

"I nastanit tete se u zemiji koju dadoh vasim ocima" (Ez 36,28).

Za vladavine Adolfa Hitlera tidovski je narod bio strasno proganjan. Hitler je n.Europi na straviean nacin dao pognhiti vise od sest milijuna Zidova. Thj je narod trebao biti potpuuo istrijebljell_. Usprkos tome dogodilo se lleshvatljivo eudo: 14. svibnja godine 1948. u Gradskom fllUzeju u Tel Avivu proglasellaje dlZava Izrael. U 16 sati toga dana proglasio je David ben Gurion, poljski Zidov; Deklaraciju 0 nczavisnosti (bebrejski Haatz-

Tumac ellj e Bozjcg nauma spa"ell ja

mauth).U tom je trenntku u Svetoj zemlj i Zivjelo se.sto tisuca Zidova. Bilo ih jekoliko i nekada za oruzje sposobnih IIiU~karaca, u Mojsijevo doba kad sllizLaz~li iz Egipta. Tisuce ljudi su preko radio prijemnika doZivjeJi taj povijeS!li trenutak: nakon dvije tisuce godina Zidovi SO dobili vlastitu drzavu \ Neopisivo veselje obnzelo je narod: ljudi su plesali na ulicama, "Bajka" iz doba TIleodoraHerila

postalaje ~tvamoscll! .'

Citanje dokumenta 0 OSlllV311JU tra-

jalo je samo sedamnaest minnta, }Je~:aes~ minuta susudionici osnivanja potpisivali doknment i pjevali "Hatikwu" , Zidovsku nacioualnuJtimnu. U 16 satii 32nllllute svccallostje zavrcScna. David Ben Gurionje skinuo svecano odijelo; ispod njega je vee nosio odoru za predstojeei rat. Zatimje rekao: "Proslava je Z<lvrsena, poclnje rat!"

Oslobodilacki rat 1948/49.

Nekoliko sati kasnije novoosnovana drzava je vee bila napadnuta. Pet arapskih naroda napali su.Izrael svojim najbolje opremljenim vojnim snagama kako bi jednim udarcem iskorijenili rnladu drzavu i njezine statlovnike. Jordanci su otvorili vatru i dvadeset !lest dana i uoci gadaJi lemzalem. Egipcani su dosH s juga, Iracani s istoka, a Sirijci i ~iballo~~ci napali Sll sa sjevera. No, taJ rat l1lJe dugo tra]ao. Nepullih deset mjeseci kasnije sesto tisuca Zidovaje pobijedilo, usprkos ptellloei arapskih neprija(clj~. Na poticaj Ujedinjellih l1aroda naposlJetk.u se moralo skJ opitiprimirje, koje.le potpt-

sana na otoku Rodosu, Ocevici su mogli samo izvijestiti: "Tako je Jahve vojevao zaIzrael" (JSlO, 12.14)

Izraei je u tom oslobodilackom ratu osvojio rnnogo vise zemlje nego sto su lnnkasnjje h~eli dati. Sa1110 jeruzalemski Stan grad nije mogao ostati u tim ubojitim prstenovima; pao jell ruke J ordanaca. Thko je Jernzalem.s'jedecih devetnaest godina ostao podijeJjeni grad.

Sueska kriza 1956. godine

Mira i dalje nije bilo. Primirje je trajalo saD10 sedam godina. U listopadu .godine 1956. pocela je tzv. Sueska kriza. Izraelski su tcnkovi prodrli skoro do Sueskog kanala, ali po nalogu velesila morali su se povuci,

Kazaljl .. a na II ozj em "s"jetslrom satu" llomalmula se jos jedanput na"isc:

1967. godine:

Sestodnevni rat

Razvija snagu svoju Israel (Br 24,18).

Jedanaest godina kasnije doslo je do pozna tog Sestodnevnog rata, Trajao je od 5. do 10. Jipnja godine 1967. U I:1h sest dana Izrael je ponovno osvojio Sinaj, Judeju, San1ariju>poja~ Gaze i C:-OI~nskll visoravan. Dana. 7. lipllJa doSlo Je do velikc promjene za Je.ruzalem: za samo 55 sa1i izrae1ski su padcibranci itCllkovske lrupe ponovno osvojili biblijski stari grad .Tenrzalem. Kako bi postedjeli arapske dZamije i krscanske crkve, usamome gradunisu koristili tesko naom-

55

STO CE BIT10D OVOGA SVlJETA'?

Zanje. Zbog toga su It naknadnim borbama u, uskirn ulicarna J eruzalema izgubili sto sedarndesct osmoricu svojih najboliih mladih vojnika. Ali ciljje bio postigmu: nakon gotovo d vije tisuce godina narodu Izraela ponovno je pripao cijel i nepodijeljeni glavni grad Jeruzalem s hramskim brdom i Zidom placa. 'Veliki rabin Shlorno Goren izrekao je II vezi s lim cudom prorotanske rijeei: 'Usli smo u mesijansko doba!". A profesor J es hua Prawer s Hebrejskog Svencilista dopunioga je: "Gotovo dvije tisuce godina je ovaj narod morae cekati svoje izbavljenje kako bi mcgao osluskivati Mesijine korake koji se priblizavaj u!"

Ponovno je GOSPODlN dao pobjedu svorne narodu. Ponovno au dobili cijelu zemlju Biblije, od Darla do Beersebe, od Sredozemnog mora do Jordana, ukljuctuuci Jeruzaleru

Yom Kippurski rat 1973. godine

Vee 6. listopada godine 1973. Arapi ponovno pOCll~U Tal protiv lzraela, U tzv Yom Kippurskom ratu Egipcani su upali sjuga na Sueski kanal, Sirijci su navalili sa sjevera preko Golanske visoravni. Izrael ihje mogao poraziti, Ve~ nakon, tri tjedna izraelske su poatrojbe bile na 60 k01 od Kalra i 22 km od Damaaka. AJi plodovi pobjede opet su iill izmakli: veLeslIe su se 1l0lijesale i zallstavile napredovanje. Thj je rat stajao izraelskl1 stranu lri lisuee mrtvih, i dvadesct tisuCa ranjenih i osakacen:ih.

56

Rat s Libanonnm 1982. godine

Dana G. 1 ipnja 1982. moraoj e Izrael stupiti u borbu sa teroristima PLO-a. I tajjerat donio iidovskoDl narcduzalosne gubitke, Vise od 600 izraelskih obiteIji je izgnbilo oceve i sinove u tim obracuroma.

Izraet- iivo eudo

U svih pet ratova sto ihje Izrael motao vcditi od osnivanja godine 1948. dartvaoje Jalrve svom narodn pobjedu, Ni velika premoc njihovih pretezno arapskill neprijatelja nije mogla ponovno LIu.iStiti mladu drzavu. Bas naprotivl Izrael je rastao kao 11i kada prije, Od ti 5\1Cljetne pustosi u nekoliko je desetijeca postao cvatuci raj. Svake godine Izrael izvozi tl cijeli svijet prehrambene proizvode u vrijednosti od 3 milijarde dolara. Otprilike 80% svih neobradenih dijarnanata brusi se u Izraelu. U podrucju Mrtvog mora au nojveca nalazista minerals na svij etu i to raznih soJi i magnezija . U Izraelu se danas proizvodi sve sto se moZe zamisliti, od najmodernije elektroluke do jednostavnih antomobilskih gumao

Zemlja medutim raspolaze najmodemijorn ratnom tehnologijom, ima vJ astite satelite n svemim kao i ~ezdeset cettti Z\luporabu spreome atomske b01l1- be. lako je [zrael u usporedbi s dmgim narodima zapravo m.ala zemlja, danasje cctvrta po redu (!) vojlla siJa na svijetu_

Okupljanje izraelskog naroda nakon dvije tisnce godina patnji i progonstva najvece je cudo danasnjeg vremena:

(;udo je da su prvi naseljenicicd godin.e 1870. uopee mogli krodrina tJo Palestine!

Cl1do je daje do 1948. go.dineu Palestinibilo preko sesto tisuca Zidova, upravo onoliko koliko je svojedobno za omzje sposobnih muskaraca pod Mojsijern izis10 iz Bgiptal

Cudo je. da su Zidovi prezivjeli unatoc stravicnom holokaustu u dobaHitlera, i da su tri godine pe zavrsetku Drugog svjetskog rata rnogli osnovati drzavu Izrael!

CutIn je da je Glavna skupstina Ujedinjenihnaroda godine 1947. donijela odlriku 0 podjeli Palestine kako bi rnogla nastati dr.'1..ava Izrael.

Cudo je dau pet dosadasnjih ratova njegovi neprijetelji usprkos premoci nisu mogli pobijediti Izraelal

Cudo je dajelzrael tijekomZaJjevsko~ rata 1991. godine imao samo dva poglnola, iako je zemlju pogodilo trideset de" vet irackiliraketa Scud nanijevsi znatnu materijalnu stetu!

eUdo za clldom dogada se na tin Svete zemlje; ovo bismo nabrajanje mogli nastaviti koliko nas volja. Ne ruoze se prev:idjeti da Bog ponovno brine 0 svom narodn. Ni jedna sila na sVijetu ne moZe un:iStiti Izraela. GOSPOD1N je "oglljen zid llllaokoLo JeruzaJenk'l" (Zah 2,9), On sam utaborio se "kao straZa uz dom avoj" (Zah 9,8).

Godine 1897., 1917., ]948. i 1967. ponovno su imalc posebno znacenje g!ede povijesti spasenja. One oznacavaju

Tnma~enic Boz.ieg naoma. spasenja.

polagan, ali stalni napredak izraelskog naroda:

Stotinu godina je poziv Bozji vukao djecu Izraelovu natrag u Svetn zel~lj~.! Stotinu godina izmedu dolaska prvih ZIdovskih doseljenika oko 1870. godine i povratka cijele biblijske zemljc godine 1967. pod izraelskn snverenostl Stotinn godina je povijest Izraela neprestance napredovalal

Zasto danas Izrael dozivljava takav razvoj?

Prema biblijskom prorocanstvu, otknpljenje naroda Izraela dogada se prvo uvanjskom oblikn, kao oknpljanje, povratak i ponovni osnutak Izraela, Tome ce se jednom pridruziti unutarnja obnova kroz Duha Sveto gil.

Kao sto SlUO vidj eli, okupljanjc Izraela jos je U punom jeku. Za t.o postoji semo jedno objasnjenje: GOSPODIN okuplja svoj narod u Svetoj zemlji, jer ce Mesija lIS-kOIO doci] I kartaspasenjskcg naruna jasno ukazuje 11.a tu povezanost, Uspon izraelskog naroda - izlaz iz rasapa i. povratak u Svetn zemlju - vodi izravno ususret Mesiji. Akad Mesija done, njegov narod mora ponovno biti u Zemlji (Ez 39,28)1

Zbog cega su nastale II I' erestroj ka II i "Glasnost"?

Zbog toga je razumlj iv i slijed dogadaja u takoZV3nolll Ist06nom bloku. Pokusaji rcforme pod "Perestrojkom" i "Glaslloscu" doveli su devedesetih godina dovclikog sloma sovjctskog i1nperija. Zahvaljlljuci tom etldn stvorenaje pret-

57

SID eE ern OD OVOCl-A SVIJETA'!

postavka. da.se stotins tisuca rusb:iJ1Zidova mogu vratiti u Svetu zemlju. Svaki pobozni 2jdo:v u Izraelu svak: d(fn ocek:uje dolazak Mesije, kao sIo svaki krscanski '1emik svakt dan oeelmje dolazak

Isusa Krista. SadaSllje Bo,ije spasenjsko djelovanje s izraelskim narcdem vee prokn Cetrdesct godina.nesumljiv je znak (';l:aja i "glasa u ponce" (Mt 25,6):

NAB, GOSPODINUSKORODOLAZI!

100 Godiu8 ]lrotjedvanja Izraela

30.godillc 70, godlnc 135.godjnc

Raspece

Razorenje Hrama Bar Kokebin ustanak

100 Godina Israelovog povratka

1897. go tlin e 1. Kongres cionista 1917. godine Balfourova deklaracija 1948.godine Osnivanjedrzave Izrael 1967, god inc Sestodrtevni 'rat

4. IZRAEL !INA KRAJU DANA"

lake SCl Zidovi eijeloga svijeta sada vraoaju u zemlju otaca, 11e smijemo previdjeti da se Izrael sada kao i prije nalazi u stanju nevfere (Rim ] 1, 20.23). U tome se do danas nije nista promijenilo usprkos stalnom m"!ekivanju Mesije -narod ios uvijek nije spoznao svog stvarnog Spasitelja i Otknpitelja, Gospedina Isusa Krista. Na tome nece ostati, jet Svero pismo prorice He same pad Izraela zbog odbacivana Mesije, rasap naroda medu poganske narode i pustesenje Svete zernlj e od stranih naroda, vee i kraj oveg

doba ispnnjenog nevoljama, Odgovarajuca mjesta u Pismn na torn.mjestu za (0 rabe rjecou "do". Kana spasenia sadrzi na rnjestu ispod crvene crte "Izrael u progonstvu" popis vaznilJ miesra iz Biblije keja predvidsju znatne prornjene za Izrael "11,a kraju dana": Bog ce se u skero] bndacnosti p011oyno posve okrenun SVOl11 narodujer "od Siena ce doci Osloboditelj; on ceudaljiti bezboznost ad J akova" OUm ] 1, 26), Radi pojasnje,.. nja suprotstavit cemo neke od tih izvanrednih prorocanstava:

Pad Izraela

do

uznesenja Crkve

Nego je nji hovim prekrsajem do:~lo spasenjepoganima..

(Rim 11, JJ).

dok pogani ne udu u punom hroju (Riin 1l,25).

58

svrsetlm sv j etskih kraljevstava

Israel gaZeD

do

[triUd ce gaziti {logani' (LIe 2.1, 24).

... dok se /7e ispune vremena pagano (Lultn 21,.24).

poziva za Mesijom

Izrael opustosen

do

Evo, vasa ce "taca bit! prepustena vama - pusta (lvI! 23, 38)!

... do svrsetka (Dn 9,26)

... dokne r(i/(rJete: "Bfagos/ov/Jen Iwji dolasi u ime Gospodnie ,. (Mt 23, 39)/

Izrsel slijep

do

obracenja

"Dade im Bog dl.lha obumrlosti: oei takve do fie vide, /,l£i takve da ne 61(lu ... (Rim 11,.8).

... SlIuk! p·1J1 fwd tHaI!.! MO.J~',iJa pokrlvaLo je razastrto no njiho\l/.! srcu. Ali, kad se (Jz/"oet) obrati Gospodim: dfgnut Cf! se pokriva[0- .. - (2 Kor3,J5. 16).

Gogod ~38189

i!s <If lzrael u progonstvu

'f:.-'J.b •• Diia.n.iEl., .1.2i,,7i:.J.El.re.miija •.• 3.1, .• 10 •.•• ~ ~_:;~

HoSea 3.4~; Wko 21,24; Rlm,anlma 9·11 1 897. 1.~C~"

. po. iKr.

K01<ebln uoianak lzrOelovCl nsvjero : Rim 11.20 I. 23

pao: MI 21,4-4; Rim 11,11

pT&gaten: Lk 21,24

opustosen; Mt 23,37-<39

s~lep: IRim 11,7;25

2 Kbr 3.1+16

do:

Rlm 11,25 lk 21.24

M! 23.38.139 Dn9.26

59

STO CE BITT OD OVOGA SVlJETA?

Tamne crte povijesti spasenja:

DOHA POGANSKIH NARODA

U ovom poglavlju nasih pojasnjenja Bozje spasenjske odluke moraine se pozabaviti jednim dijelorn povijesti spasenja cije je razumijevanje ad najvece V<lZnosti za ocjenu sadasnjih zbivanja "na kraju dana", Taj dio pocinje prije oko dvije tisuce sesto godina ijo~ nvijek traie. Na karti 118UIlla spasenja naveden je u donjem dijelu i. oznacen kao "doba poganskih naroda" .

Kao sto vee znarno, jos je u doba Salomonovevladavine u izraelskom narodu doslo do strasnog odmetnistva sto je reznltiralo drzavnim idolopoklonstvom, Narod se okrenuo od Boga i dalje _i'e sluZio stranim bogovima. Stoljecimaje Izrael grijesio, !lto dulje to vise, "slijedeci gnusna djela krivobozackih naroda, oskrvnjujuci Dorn J ahvi n, posvecen u Jeruzalemu" (2 Ljet 36,14).

Iako je Bog stalno opominjao svoj narod svojim glasnicima, prorocirna, ipak se nisu obratili, vee su umjesto toga izrugival i, prezirali i ismijavali one koji

.im bijahu poslani, "dok se nije podigla Jahvina jarost 11a njegov narod, te vise nije bilo Iijeka" (2 Ljet 36,16). Kadaje zatim godine 606. prije Krista babilonski kraJj Nabukodonozor porazio Egipcane ubitcikcd Karkemisa na Bufratu (Jr 46, 2), uzrastao .Ie Babilon do svjetske velesile. Zatimje j Izrael pao pod vlast Nabukodonozora i odveden u babilonsko suzanjstvo: U Jeruzalernu je svecenik Ezekrel dozivio kako Slava Gospodinova napusta Hram (Ez 11,23). Nedugo zatim, godine 586.]Jrije Krlsta, Sveti su grad potPW10 osvojili Babilonci i unistili Hram.

Time je i po vanjskim znacima bilo vidljivo da je dosao kraj Bozje vladavine (teokracijc) u Izraelu. Sada Bog vise nije vladao u i kroz svoj narod na Zemlji, vee je vladao covjel( bez Ruga kojirn viada Sotona, podlozio se narodima i posegnuo za svjetskom vlasclL Taka je 606. prije Krista otpocelo 1101'0 razdoblje svjetske i povijesti spasenja,

Nastanak cetiriju svjetskih kraljevstava

Sri prorocanstva 0 nastanku cetinju moen.ih s~etskih kralj evstava pod Ijuds.kom vladavinomnaLa:z.imo u klljizi proroka Daniela. Pri tome su nam takraJjevslva prikazana s dva razliCita Ttl.otrista:

Daniel 2 opisuje Nabukodonozorov san, prj cernuje dolazak "svjelskihkraljevstava" prikazan vise u njihovQj var~jskoj pojavnosti, u njj11()vu :zemaljskolU

60

sjaju. Daniel 7 nasuprot tome otkr:iva u "cetiri nemani" Slvarno, ullutarnje bice, mraC311 demonski karakter vanjstino.m tako kras:nih i silnijl im:perija. Radi boIjeg pregleda razmntritcemo nastanak cetiJ'iju s\jetsldll kraljevstava kake s 1 ijede, prvo s motrista drugog, i konacno s lDoiTista sedmog poglavlja Darlielove knjige.

Thmac enie Bozjeg naurna spasellja

1. Nabukodonozorov san

U doba babllollskog zatocenistva sluzio je prorok Daniel na dVOIU ~ral.~a Nabukodonozora. Tijekom togshrz.enJ~ dade lim Bog posebnn moe da protumaCl kraljev san koji ga "uznemiri, a san ga

ostavi" (Dn 2,1). .

Nabukodonozor je vidio golem, bli-

stay kip u ~iudskom oblicju. TOOl je Iiku gl ava bila od zlata, prsa od ~re?ra> bedra od bronce (bakra), noge od ze1JeZl:l, a stopa1a od zeljeza pom:ije§aIla s gill.lOm. ~ez djelov3tlja ljudskih ruku pao Je odJe~nom velik kamen nanogckipu 1 smrvio ga tako da od njega nijenista ostalo. ~ sam kamen postao je veliko brdo, kOJe je ispunilo cijeli svijet (Dn 2,3 ~~3:).

Nitko nije k:ralju znao rcci sto ~~ znac], Tajnu tog sua mogao je otkriti samo Bog,jer je kraljuNabukodonozom hila -priop6eilo "ono Sio ce biti na sv~set~ ku dana" (Dn 2,28), Sarno su Daniel i njegovi prijatelji rnogli "reci znaeenje

pred kraljem" (On 2,3 6). .,

Nabukodonozorov san OplS\lJeuspon j pad celiriju velikih s~jetskl]~ kraljevstava, koja ce na ZCmlJI nasl3JatlJedllO za drugirn. Pri tome je POZOIl1ost pr~matraea posebno 11s1njerena 11a vanjsku, b tt stavu pojavu ti h lmdncih kraljevstava,

Zlatna glava, srebrna prsa, i tako da- 1 je, Tako je N abukodol1ozor vidio "go.{em kip, vrlo blistav" (Dn ~v 3,1). ~ ~~~bulj vrlo tocno opisnju V 311Js1:11111 cetLrlJu svjetskih kraljevstava, k~ja nav~~nc~ svoje moti imajll zemalJsku vehclllU 1

svjetski sjaj:

1. ZLATNA GLAVA

Ti, 0 lcralj'u kraljeva, kojem Bog Nebeskl. dade kraljevstvo, situ. lilac i slavu ... I postavio Ie gospodarem nad svime time _ II si glava od ziata (Dn 2,37.38).

Prvo od cetinju svjetskib kraljevstava bilo je babilo11sko kraljevstvo zvano Babel, odaosno Babilon, koje je traja- 10 cd godine 606. do 536, p~je ~rista. Samkralj Nabttkodonozot opisanje kao "glava od zlata". On je bio P~ vladat tog blistavog kra ljevstva, do godllle 5 ~2. prije Krista. Na prijestolju su~a na~hJedill Evil-Merodok (do 560, pnje Krista), Neriglisar (do 556.) i Nabonid.(do 5.3? _ 538.). Posljednji kralj u Babil?nu ?10 je Belsezar, koga su ubil~ PerzlJ~lcl, a cijQi je smrti svjedokom. bio 1 Daniel (Dn 5,30).

2. SREBRNA PRSA

"Poslije tebe cstaree drugo kraljevstye, slabije od tvoga" (Dn 2,39) ., Dmgo sv:ietsko kraljevstvo bilo je kral.levst~o Medijanaca i Perzijanaca (Dn6, 1), krace

P .. 0 '0 g'odine nazvano Medo - etzlJ a. no J . .

536. prije Krista proizislo iz propash Babilonskog kraljevstva, ali nije dosegnu.10 njegov sjaj, pa ga prorocanstv~ naziva same "srehrnitn prsima", SYlet~l vladar je bio i medo - -perzijski kralj ~~, zvan i Keres (lza 45,1), kojije 536. pUJe Krista Zidovima dopustio povratak u IzraeL (nsporedi Ezrinu i Nehe~jit1u knjigu). Kraljevstvo Medo - ~erzLJe trajalo je ako dvije stotine godina.

61

~TO CE nrn OD OVOGASVDETA?

3. MJEDENA REDRA

... pa trece ad mjedi, koje ce gospodoritt svom zemljom (Dn 2,39).

Trece kraljevstvoje 'bila Grcka, koja je 333. godlne pri]e Krista zamijenila Medijce i Perzijance, kada je makedonski k ralj Aleksandar Veliki pobijedio kraIja Darija ill u bitci kod grada Ise u maloazijsko] pokrajini Ciliciji, Sljedccih je deset godina Aleksa.lldar prosirio granioe svog kra~ievstva sve do Indije i Afganistrum. "Mjedena bedra'ijasno pokazujn moen u silu mladoga osvajaca,

Kada je Aleksandar Veliki godine 333. prije Krista umro, cetirl njegova najbolja prijatelja ; casnika preuzeli su taj golemi iruperi] ipodijclili ga medn sobom, Nastala su cetiri kraljevsrea, uazvana i cttiildohijc: Kasander je preuzeo dcmovinu Grcku, Li.silllafI TrakijIJ i dio Male Azijc, Seleuk ie eliSao u Siriju i Babilon, a Ptolemej jo postao vladarorn Egipta, Til ~etiTi 'kraljevsrva ipak nisu dngotraja I a; uvijek su ih iznova osvajali Rimljani.

4. ZELJEZNE NOGE

. .. 0 cetvrlo kraljevstvo bit ce tvrda poput ietjesa, poput ieljeza koje sve satire i mrvi: kao zeljezo koje razbija, skriit ce i ratbi! ce sva Dna kraljevstva (Dn 2, 40).

Cetvrto kra~icvstvo pc -pt'oroku Danielu bilo j e Rirnsko carstvo (IMPERIUM ROIvfANUJ\,1). Zeljeznom SlI snagom izvojevali Rirnljan i svjctsku prevlast.

62

Do potpune prevlasti uspjeli su doci tek 2. mjna godine 31. prije Krista 1I poznato] poniorsko] biter kod Akdja, kad je Rimljanin Julije Oktavijan pobijedio posljednju od cetiri grcke dijadohije, Buduci da je to kraljevstvo tada bile pod vJascll egipatske kraljice Kleopatre kcja ie sa svcje slrane bila posljed\'U1\ nasljednica ALeksandrovagcnarala PtoJ 0 meja, s njomje propao 1 posljednji ostatak grckog svjetskog kraljevstva, IUm je postao ncogranicena vel esila 0,110 g doba,

Julije Oktavijan dobio je nadimak Augustus: U njegcvoje doba Sin Bor,j.i dosao na Zemlju kao c:ovjck (Lk 2,1-7). Kad je Gospodin ISLls Krist kasnije bio raspet, Rirnom je vladao car Tiberi]e (Iv 19,13-J9).

Stoljecimaje Rimsko carstvo bilo 11<1 glavnom koicsijeku poviiesu svijeta i spaseaja, Tek se godine 395. POKTistll raspalo II dva dijela: nastali sn !stocni Rim i Zapadni Rim. Dvije "zcljezne Doge" iz Danielova proroeanstva ukazujn na t11 podjeln (0112,33.40-43).

Ali d05<1O .ic kraj i "zeljeznolll" svjetskom kralicvsrvu. 476. po Kristu propao je Zapadni Rim, anepnnih tlsucu godina kasnije slijedi ga Istocni Rim, godine 1453. po Krisru .

Sva su cetiri kraljevstva dakle POV1- jest: nastala su kako je bile proreeeno, dozivljavala su blistave uspone i padovc. Na poseono tnacenje kamena u tom prorccanstvu, koji "se odvali ada ga ne dodirnu ruka" (DJ12,J4), posebno ccrno 5C osvrnuti kasnije,

N abukodonozorov san 0 cetiri kralj evstva

ZLATNA GLAVA

1. kr-aljevswo

BABILON

606. - 536. prije Krista

SREBRNA

PRSA

2. kraljevstvo

MEDO

PERZIJA

536. - 333. prlje Krista

MJEDENA BEDRA

3. kraljevstvo

333. - 31. prije Krista

ZELJEZNE NOGE

Od 11. prije Krista

4. kraljevstvo

RIM

Lik koji je Nabukodonozor vidio u snu, irnao [e oblik covjeka. Babilonsko kraljevstvo j~ dakle zapocelo 'ill a davinom covjel(B, koj'i. je stalno mislio na sjajml vanjstinul

63

sro eE BITT on OYOGA SVlJETA?

2. Lik cetiriju nemani

Kad je Baltazar bio kralj Babilona, proroku Danielu dade Bog novo otkrivcnje:

_ .. nocu u vitknju pogiedah, kad eno ... cetiri pkllll€-n€ ne man i tztdose is mora, svaka drukcij'a (Dn 7,2. 3).

S1'o Sveto pismo raznmijeva podcetiri vel ike nemani objaSnjeno je nekeliko stihova kasnije:

Onei3et-iM goleme llefflIJni JCSl1 cetir.i kralja koj! ce se dicl na zemlji (Dn 7, 17).

Ta kraljevstva vee poznajemo. To su cetiri svjetska kraljevstva: Babilon, Medo ~ Perzlja, Grcka i rum, koja je nekoliko desetljeca ranije Nabukodonozor vidio u snu, Tada su u pojedinim dijelovima bili prikazani u obliku sjajnog, ljudskog kipa, idola (On 2,31- 45), a sada se pojavljujun obliku cetiriju velikih nemani. Ipak se radi 0 lstim kraljevstvima, jer HI povijest spa senj a ne poznaje vise ad cetiri.

Ako paZljivije promotrimo, vidjet cemo da u Danielu 7 nisu opisane nikakve normalne Zi-voti.nje vee nemani (zvijeri). Ondje se kaZe-: prvaZivotinja "bijaS'e kao lay, akrilajoj orlovska" (On 7,3), druga je sheila medvjedu i dobila zapovijed: '<Named se mesa" (Dil 7,5). Trees neman slicilaje Ieopardu, alije imala cetiri kula -i cetiri glave (Dn 7,6), a cetvrta je bila strasna zvijer s deset rogova, koja [e mrvila sve predsobom (On 7,7).

64

Takvih nemani otic bilo u sveukupnom BozJem srvorenju, No Daniel nas ovdje uvjerava to'cno 11 ono 810 InU je GOSPODIN pokazao, jer "zapisa sto je usnio" (On 7, I). Postavl]a se pita:nje znacenja tepripovijesti. Pri tome moramo znati da Svetome pismu taj nacin izrazavanja nije stran. Cesta se rabi kako bl nam se pojasnile nevidljrve, duhovne stvarnosti. Primjerice Gaspodin 15115 U NovOID za-vjetu opisuje ne-vid~i--ve Sotonine sile kao "zmijei stipavce!>, a svojim je 11cerricirnadao moe daih gaze (Lk 10, 19). U .istom kontekstn Stan zavjet sovori 0 "Iavicima 1 zmijama' (Ps 91,13), a u Otkrivenjn je davao opisan kao .. Zrnaj, velik, ognjen' (01k 12,39). Posve isto donosi to novo otkrivenje Danielu. Svakom od ta ceti:ri svjetska kraljevstva prispodobljenaje jedna od cetiri zivoti~ nje, POVllcene su dille cetid pored be; Babilon je prispodobljen lavu, Medo ~ Perzija je prtspodobljena medvjedu, Gre-lea Je prispodobljena cehicroglavom leopardu, a Rimje prispodobljen nemani s deset rogova, Zato Daniel 7 ne govori o tome da se ked cetiri buduca kraljevstva radi 0 Zivotinjama, vee prije da se ta kraljevstvaponasaju I.UlO Zivotinje, tj. imaju nutarnju iivo{ifqsku narav. Dosli smo do hiti: ako Sellliku iZ.Nabllk()do~ nozorova sna radilo 0 b1jdtavoj vanj:Wni, vizija 0 cetirizivotirue otkriva nam njihova skrivenn, demonsku (mracnu) narav,

Danielovo videnje: cetiri zivotinje Daniel 7,1 - 28

1. svjetsko kraljevstvo

LAV

BABILON

606 .• 535. prije Krista

2. svjetsko kraljevstvo

MEDVJED

MEDO .PERZIJA

536. " 333. prije Krista

CETVER()' 3. svietsko kraljevstvo

GLAVI GRCKA

LEOPARD 333.·31. prije Krista

NEMAN 4. svietsko kraljevstvo

SADESET RIM

ROGOVA od31 prijeKrista

Nemani sto su u izntijenjenom oblicju prikazane Danielu u STIU otkrivaju unutarnje bice demonske, zvjerske naravi ceti:riju sja jnjh svijetskih kraljevstava.

65

:'>1'0 CE BlTI OD 0170G1-\ 8VIJETA?

3. Covjek bez Boga postaje iivo·tinjom

Babilon, M edo-Perzija, Gr~ka iRim bila su kraljevstva bez Boga. Ne same da SIl vladali bez Boga, vee pratt» Boga, odnosno, umjesta Raga I

Kad je Bog stvori 0 ljude, dao im je vlasl nad svom Zemljom (post I ,28), sklopio je savez s Adanlom (Has 6.7) , zadufio ljude da vladaju OVOID divnom Zemljom, ~ La Boga. Co"jekje _pak posve zalcazae i POSi:aD reborn grijeha i smrti. Otada je okovan s davlsm i sJusa SO~ tsnski .sapac "Bit cete kao Bog" (POS! 3,5).. Pri tome :z-et-i vladafi kao sam s.voj Bog, ueovisno 0 SVQUl Stvoritelju,

Thko jc Bog za gradnJe Kale babiIonske morae tasuti covjecaIlsrvo po svim zemljama, jcr su namjeravaf sa svjctskim gradom Babelom osnovati kraljevstvo protiv Raga (Post !1 ,.I ~9). 011 je izabrao Abraharna i dopustio da nastane izraelsk! narod i 11 cini 0 Jer1{ZCl~ lem svoj.i:IlI:boraviste.lui sredistem svijeta. Kad je Izrael zakaza a i zapao u i dolopoklonstvo, nastala SII. od godine 586. pr, Kr. ccUri velikakraljevstva na cijcm je vrlm bio Babilon,

Cetvrto poglavlja Danielove kojige opisuje IJSPOll i. pad prvog mcdu vlada~ . rima cetiriju ktaljevstava, habHonskog k-ralja Nabnkodonozora. On se vclicao ponosl Lim r:ijecima:

Nije Ii to taj lIe!iki Babilon .flo go. ja sagradihdff mi bude kratjevskom p)<ije~ stolflicom - sflagom svoje moGi, na slavN svoga vef/cans[va? (Dn4, 27)

Tarn]v stav karaktcrizira gresne; bez~

66

bOZ:L1e Ijude .. On se sam preglasio bOZal1~ stvom i izjednaCio s Bogom, Kao s.ta cemo odmah vidjeti, uarav dolazeceg Antikrista cpisanaje na isti nacin, jer Ge on jednoga dana proglnsiti "de je Bo g" (2 Sol 2,4)..

Bahatost babitonskega.kralja dovela je dOstrtlSlli.h posl] edio9.: tijekem sedam godins Bog Inn je odu;;:eo l-yegovo kraljevstvo, "On bi izgnan iz dllJStva ljndi, jedase travu kao goveda, pralaga rosa neheska; vlasi mu narasrosepeput orlova perja, a njegovi nokti kao pticje pandze' (Dn 4,30).

Tab.'! se NabukodonoZf)x"," Z,(atna glava", unizio doslovcl'l dq zivoti.nje, dok se konacno nije pokajao (Dn 2,38). Bibliianam jasnc kazuje: sto vanjStinom tako!judski ~ lijepo sja, rmtrinnm je zapravc kao Zivotl nja. Bezbozni hajj je zato morae poput goveda lezati na polju, kako bio-jeg:ova st\la-ma ih.otrnjska narav bila otkri vena dj_eIQW svijetu:

Ilumanizam bez divin.iztlcije prerusta 11 bestijalnnst ~ sto ZTIllCJ.:

Lju_d:.'lI{~sf hez bozansl{osti prerasta II ziVOt'injstvo.! ~ iii jednostavno:

Covjel< bcz Boga posblje zivotinjom!

Vladari, dikl:atod, carcvi i kraljevi na Zemtji cesto su popnt grabeiljivih zvije· ri. Tlacenarode, iskorisrnvaJu ill, fatujll i pro1ijevaju 1l1llOgO krvi. Gdje se pak dada bez Boga, protiv Baga i umjesto Boga, i vladar -j podamei bez Boga posta~ il! Zlvohnjama_

Pos~ed nja zvijcr koja cc cinjti nered njed:rrom posvc bczbo:?TI 0 III i demOlllzi· ranom svij e(u je Antik ri st I

Antikrist i njegovo kraljevstvo

Sto dalje idento premaposljednjim vremenima, sve ce eCitijim biti aastanak protukrscanskog kraljevstva i sve bim dolazak Antikrista K.'lO '0e([]ic:i Nevoga zavjetarneramn iz Svetog pisma biti dobro obav.Uestem kako-cese "na svrsetku dana" poj~viti osoba.i kraljevstvo Anti~ kristovo,

Antikristevo kralievstvo nije jednostavrto palo s neba, one pas/oli 11 nrilijar~ dania jzgubljenih ljudi kojt live na Zemlji, Pri tome nije vaZnokoj:im narodima i knlturama pripadaju. odnosno u kojim sepolitiolri.cu:., privrednim ilircligiezeim odnosima nalaze. Antikristevo kraUev~ stvo izrasta izrsvno iz bezboinosti. naroda svijeta, koja je u dramaticnom pOTa~ Sill!

Bibliiajasno naucava dn ce se Antikrist pojaviti nasvjetskoj pozoroiciprije no sto se Gospodin Isns Krist. POllQVIlO vrati 11 velikaj mati i slavi (usp, 2 So12, I~12). Ljudi koji ce zivjeti u to strasno doba propast 6e "za kaznu 5to nisu prihvatili Ijribav prema istini da bi se tako spasia" (28012,10).

Nakon gotovo dvije tisnce godina isti na evandelja Kralja Istine hiti Ce navi~ jeStena djelom.e svijeru (Iv 14.6; 18,37) . Posebno so Etlropa moZe s pnrvom cpi· sati tao "kr:seanski Zapad", jer se evandeIje nekoc cvdje moglo tako silno ~irili. U meduvrel.11enu Sicl se odnosi iz temelja pro mijen il i. Po java Alitikrisi:allakan dvi~ je tisllce godtna milosnog i spasiteljskog :razdoblja elk veisllsa Krista jest sud za !lve Ijode koji so odbadJi i prezrclievall' delje i vjetn u SinaBoz,iega.

AnJikrist se TIe pojavljuje dakle medn ljudozderima 11 prasun:ri Afrike ili Jnzne Amerike, vee medu narodima koji su tisuclje6irua imalievandelje; all ga nisu h(jeli. TIme je pojava Antikrista vrimnac sadaSnje Ijudske bezboznosti i neprijateljstva prerna Kristu,

Sveto Pismo sadrZi. osam k~-u.Cnih peglavlja.o j'!_ntii!ristoslI, tojest oAntikristu i. njegovnkra ljevstvn,

5. Mt 24,1-31

6. :z_ 8012,1-12

7. f lv 2,18 i 20; 4,3

8. Otl< 11,1~19,21

1. Du 2i,l~49

2. Dn 4,1-34

3. Dn 7,1-28

4. DIl 9,1-27

Kod oavljenja ovom ternom svakako treba ra71uciti dvije stvari:

1. AntiJ(rist je cseba. On je posljednji svjetski vladar i svjetski veda, posljednji gresm covjek, kojem drugi Ijudi klicu:

"Heil!'' ali koji ce covjeeaIlstvn donijetl veLiku ncsr-eCtL Orrjel1atoovjek; veliki cudotvorac na kojega se danas eeka, koji ne sarno da govori da ce moci odrlati ravnotezu.mira medn narodima vee obccaje da ceotldoniti straSxlll glad i oko.fleaIi say aered .ua. svijetlt.

2. Antiluist hna l~nu.icvst~l(). TG mra~ cnO kraljevstvo vee i danasbaca svoju sjenn, a Gijeli 111 u se svijet pribl rZilva cIi~ VQvskim koracinl:c1.. U daljnjem -jilaganju PIVO cemo se pozabaviti podrijeilom Antikristova kraljevslva.

67

STO QE Bin OD OVOGA SVIJETII-?

Antikristovo kralj evstvo

- novo uskrsnuce cetiriju starih kraljevstava

Antikristevo ce kraljevstvo nastati unutargranica, zemalja, naroda, knltura i duhovnih sila cetiriju starih kralievstava: Bahilona, Medo-Perzije, Greke i Rima .. To nam Novi zavjet jasno kaznje:

Potom opasih 'gdje izlazi iz mora Zviier'sa 'deset rogova' i sedam glava. Noslla [e no rogovima deset kruna, ana svojii« glavama bogopogrdne naslove .. Tn 'Zvijer' koj« sam vidi» 'sli6ila}e na leoparda'r nog« su joj bile' 'kao 11 medvjeda', (Justa kar) u lava, Zf!iajjoj predade !>'1Ioju nloc; .wqje prije,~tof;:e i vellku vlast (Olk 13, 1. 2.).

"Zvijer" iz tog otkrivenja.je buduce Au tikristovo kraljevstvo; "marc", U skladu s Psalmom 65,8 i Izaijom 17,12 i 13, nije ocean, vee more naroda - narodi svijeta,

Za razutnijevfluje tog prorocanstva nrorarno obnoviti njegcrve osaove iz Starog zavjeta: prorok Daniel je vidio doIazak cetiriju starih kraljevstava: Babilona, Medo-Perzije, GtckelRima, kojasn mn prikazana likovima cetUiju velikih zivotinja (DIl 7,1·28) .. Te zivotinje

dolaze"iz mora", P,Q eemu se pod tim "morem" nedvosmisleno misli na mom naroda,

Ako.asporedimo Du 7,1~28 i Gtk 13, 1.2, vidjet ceme da se iz Starog zavjeta provL'\ci jasna proroeanska linija u N ovi zavjet. Kao ~to je Daniel vidio dolazak cetiriju svjetskih kraljevstava iz mora naroda, tako je i Ivan opisao nastanak Antikristova kraljevstva u liku Zvijeri koja oe doci izmnostva naroda, Ako ill Zvijer poblize promotrimo, ustanovit cerno da je sastavljena ad ceuri razlicite Zi'i'otinje, jer ima:

1. usta lava,

2. noge medvjeda,

3. IikIeoparda i

4. deset zeljeznih rogova.

Nije teS:ko poncvno prepoznati eemi stara svjetsica kraljevstva. Ona se doduse visene javljajujedno za drugim, vee sva zajedno .. Take postajejasno:

Antikristovo kraljevstvo [losljednjeg dob a nije niita drugu doli novo uskrsnuce cctirijn starih kraljevstaval

Cma stelica na karti nauma spasenja ukazuje na tu povezanost:

606.",.1([.

&66. ",. Kr.

Medo-

~ .. ~ Rim

1)d'31:fJI'.Ki:

Izraelova nevjera: Rim 11,20 I 23

pao: Mt 21,44; Rim 11,11

pregaZen: Lk. 21,24 do'

opustoserr Mt23,37-39 .' •

slijep: Rim 11,7-25

2 Kor 3,14-16

Rim 11,25 lk 21,24

Mt 23,38139 Dn9,.26

.Ilabllon Grtka

~:~Io) ~1.fI.*

00,..,1 7: tov i Med\19dlBopo;O'

l ~.4 glcw

Ufusna lvijer """"3I •. ..;Anfikr,lsf Old 13

s 1 0 rogova "'" Laful prorok

68

Babilon, Medo - Perzija, Grcka i Rim n one su doba kao svjetska kraljevstva doduse redom propala, no 110. kraju ce S8 sva P0110VJlO pojaviti, Evo biblijskog dokaza:

1. "U sta Lava" dolazeod Bab ilona, koji [e u Dn 7,4 prikaean kao lav,

2. "Noge medvjede" dolaze od MedoPerzije, u Dn 7,5 prtkazane likom medvjeda.

3. LLk leoparda ukazuie na Greku, u Dn 7,6 usporedenorn sa cerveroglavim leopardom sa cetiri krila,

4. "Deset zeljeznih rogova' podsje¢ajlJ on Rimsk» carstvo, II Dn 7,.1.8 opisa-

nOI11 kao zelJezll1\ neman, .

U Antikristevu kraljevstvu posljednjegdoba zajedno sepojavljuju obiljezja svlh cetiriju propalih kraljsvstava .. Prema tome, j ezgra teritorija log nadolaze6egsvjetskog kraljevstva nalazrt 6e se takoder anniarprijasnjih granica.Babllona, Medo - Perzije, Grcke 1 Rima. Zato se ne rnoze ocekivati da ce Antikristovo kraljevstvo posljednjeg doba nastati it; samo jednog ad tih kraljevstava • np!. iz Rimskog carstva. Prorooanskaje djec s tim u yeti nedvosmislena: kao §to se strasna "Zvijer iz mora" (Otk 13, I) sastoji od sastavnih dijeloca svih "cetirijll nemani" (Dn 7, 3. 17), tako i cetiri stara kraljevstva ponovnonastaju zajedno i u potpunosti 11 buduccm Antikristovu krsljevstvu.

Daniel 7,1 - 28

Antikristovo kraljevstvo

Daniel 2,1 - 49

ZLATNA OLAV A

SREBRNA PRSA

MJEDENA BEDRA

ZErJEZNE NOGE

LAV

Svjetska kralj evstva

Antikrist i nJego'vo kraljevstvo

BA~B:EL

Ustu Java.

Noge medvjeda

:t\ffiDVJED

MEDO~ PEUZIJA

Lik leoparda

CETVEROGLA VI

LEOPARD GRCKA

NEMAN S

DESET ROGOVA RIM

] 0 rogova nemani

69

STo cs arn OD OVOGA SVDETA?

Antikristovo kraljevstvn ~ olieenje Sotone

Kao sto smo upravo vidjeli, buduco Autikristovo knlljevstvo'je u_N OVOlll zavjetu prikazano kae strasna neman, 1"<1. "Zvijer" osim vet spomenutih desetrogcva una i sedam glav(I (Otk 13,1), ciju pozadinn i zTl<1cenj:e moramo poblize objasniti kako bismo ovo prorocanstvc tUoglitocnoT3zun~eti.

V odgovoru no pitanje zasto se nidi npravo 0 sedam glava, susrecemo se opet sa eetiri svjetsko kralievstva: Babilonom, Medo-Perzijom, Grckom i Rirnorn, koja su u Knjizi proroka Daniela prikazana kao ceriri velike nemani (Dn 7,1-28). Ako p,iZljivo pogledamo opis tih Zivotinja S obziromna glove, mOZemo utvrditi sljedeee:

DABIl.,ON

ME_DO - PERZt}A GRCKA

RlM

prikazan kao lav prikazana kao med.Vjed

prikazana kao cetvemglavi leopard prikaz.an kHO 11 em an

1 gIava 1 glava. 4 glave 1. glava

Pralik - Sotona

Kako je iz poredbe vidljivo sedam glava koje II 0& 13.,1 karakteriziraju Antikristovo kraljevstvo nisu drngo doli zbroj glava svih cetiriju kraljevstava iz Dn 7. Dokazje to dace Babilol\, MedoPerzija, Greka i Rim zajednicki doZivjeti ponovno 'IJ$I<.'l'snuc(! u Antikristovn kraljevstvu pcsljednjeg doba. No rni II tome moramo lei korakdalje, jer sedam glava koje nas tremuno zaoknpljaju susrecemo u posljednjoj knjizi Biblije 11a drugom, posebno vain om mjestu:

Zatim se pokaza no nebu drugi male velik Zmaj plamene boje sa sedam g 1(1 va j deset rogova. Na glavamo InU sedam kruna (Otk 12,3).

Tho jeveliki "Zmaj" objasnjava Sve-

70

7 glava

to pismo nakon samo nekoliko stihova; radi se 0 "staroj Zm\ii, koja se t11. naziva: davao ili Sotona, zavodnik svega svijeta' (Qtk 12, 9). Time sek:rng suzqje: sedam glava buduceg Ant ikris t ova kraljevstvaje oponasao]« Sotone, opisanog kao Zmaj, takoder sa sedam glava. Prerua tome, toje Sotonin prafik.

SHIm - cetjri. svjerska kral] evs tva

Kako je Sotoni bila dana vlast nad svijetom (usp, Lk 4,6) a izraelski narod je kao Bozji narod zakazao (2"hog toga Bognije mogao sprovoditi svoju vlast kroz svoj narod), vlast nad svijetom je gOdU1C 60(1.. pnje Krista presla na nespasene narode. Time su zapocela "vremena

l:Umn~enie Boz.·jeg' nanma spas,mja

pogana" (Lk 21,24), kaosto SInO· vee vi~(lje1i. Preko flespasenih narods.megao [e davac nesmetano iZl"aZavati svoju moe

i dcpustiti ~ prema vlastitu Ii:.kuoastaaakcetiriju velikiJl glava medu oarod:iIna, koji su SI:: po_javili kako sli jedi:

L GI,aYa: Babilonska vlarlaviaa

2. Clava, Medo-perzijska vladavina

Nabukedonozor i njegovl nasljednici Kir i njegovi nasljednici

Gte:ka vladavina

3. Glava: Gtcka/Sirija!Babilon 4., GI<I\'3:. Or6ka/Egipal

5. Glavu! GtCka/TIaltijaMala Aztja . 6. Gla-va: Domovina Grcka/ Makedonija

Aleksnndarveliki i cetfd dijadohije:

Seleuk injegovi nasljednici Ptolome] i ajegovi.nasljednlci

Lislmah i njegovi nasljednici

Kasander i njegovi oaSljednici

7. Glava: Rimska vladavina

August 1 njegovl nasljednici

U vidljivom je smislu till sedam glava bilo sedam bezboznih dinastija (vladajncih kuca) cetiriju starih kraljevstava, a u nevidljtvem iza toga stoje glove davla, koj e Sl1 tada vladale tim svijetom, BabiJon. Medo-Perzija, Greka i Rim (eetiri svietska kraljevstva) pOlJOVnO SLl propali zajednosa svojim dinastijama (scdam glava), U oduosu na nadolazeee protu-

krscansko kraljevswo bilesu tek davolji prlmjer za oponasanje,

Kopija - Antikrist i njegovo kraljevstvo

Promotrimo 1i donju sliku dolazima do zaniruljive spozaaje: svih se sedam glavajednom nalazilo oko Jeruzalema, prjjestolnice BozJe!

EUROPA

Sedam' crnih tocaka su cenrri moci sedam demonskih glava. Smjesteni su u sedam glavuih gradova: tri u Aziji, IIi II Eo' ropi i jedan u Afric i.

5. glll1'3

AZIJA

GRCKA SlRIJA I BADlLON 3.g1ava

2.glava

71

sro CE sm OD OV06A SVIJETA?

Upravo ce se to ponoviti tina kraju dana". Posto celiri stara kralievstva dotive svoje ponovno uskrsnnce u nastalam protukrscanskom kraljevstvn - i to sva zajedno i. istodobno - doci ce.pouovno I sedam glava, kao sto jasno stoji u Otk 13,1.2. Tih scdam glava sn nevidljivi demouski knezevi (usp. Dn 10,13). koji ce oko J eruzalerna imati siedfste iz kojeg ce vladati,

Vee je jz tog kratkog osvrta vidljivo da davao niti ovdje ne proizvodi drugo doli same svoju kopiju, Suprotno ranijem,to 6e 11 prolukr~6anskamkraljevstvu posljednjeg doba biti otkriveno na dosada nepostojeci nacin. Vee i ciujenica da 6e se tada cetin ondasnjakraljevstva vratiti sva odjednom (!), ukaznje na koncentraciju moci kakvu svijet jo~ nije vidio - sa svim posijedicama po covjecanstvo koje ce tada z'vjeti. Ako su vlastodrsci

ondasnjih kralj evstava obdrzaval i svojn vlastnnntar granica.osvojenih pndrucja, nastaje sada na tlu till starih kraljevstava tek jezgra terttorija jednog strasnog' kraljevstva, C:iji nezarnislivi rast moci doseZe doslovce do krajeva zemlje i pri tome ne zaobilazi niti jedan kutak, Na vrhu tog kraljevstva stajat ce osoba koja ce svojom.bezbosnoscu zasjeniti sve 8to se uopce maze zamisliti - i za to od posve demoniziranog co'ljeca11stva prirniti 00- z.anske pocasti i obozavanje, Taj covjek nije "normalan" covjek, vee natcovjek, Zvijer, Kao i carstvo nad.kojim cevladati, Novi zavjet.ga cesto opisuje kao "Zvijer" (0 lk 13 -19). Za n'as je ipak opcenito nobicajcni naziv "Autikrist" (2 Iv 7).

U Antikristovu kraljevstvu i osobine djeluje nirko drugi doli sam Sotona: u oocma nalazimo njegovu davolsku kopiju'

PRALIK UZOR KOPIJA
Sotuna Cetri kratjevstva An ti kristovo
kralj evstvo
Otk 12~3.9. Dn 7,1-28 Otk 13-19
Sotona sepojavio nne- U Starome zavjetu su U Novome zavjetu An-
vidljivom svijetu kao eeliri kraljevstva opisa- tikrist se, kao i njegovo
Zmaj sa sedam glava i nakao neman sa sedarn kraljevstvo, pojavljuje
deset rogova, Onje po- glava i deset rogova; izpodzemlja, Ta neman
drijetlo rogova, posta- one Gille nevidljivi pra- ima takoder sedam gla-
Ilak svib.grijeha i svega lik Sotone vidJjivjm; va i deset rogova 8to to-
zla, kao i vladar ovog • Babil.on ello odgovara praJikn
propalog svijeta -kako • Mcdo~Perzi.ia Sotone i uz6ru cetirijo
u nevidljiv()m, tako i u • Grcka starih svjetskill kraljev-
onOIll vidljivom ·n.itn slav,l iz Daruela 7. 72

"rumnoenje BQ~ieg nauma spa:>ellja

Antikrist - posljednji svjetski vladar

Antikrist se 11a grckomizgovara kao "anti-Hristos" i znaci UL1ljesto-Mes~ie ili pmtrv-Mesije." Anti" znaci umjesto ili proti \I, "Hristos" je grckuijee za P6tnGzanika. J hebrejska rijec "Mesija' maCi pomazanik,

Spasitelj Isus KristhiojeMesija kojeg su pomazall Bog i Duh Sveti, a pored togaje bio i kralj izraelskog naroda (Mt 3,16.17; Lk 1.31.35).

Suprotno tome, Antikrist ce biti Zavodnik i Upropastitel] kojegje pomazao Sotona - latn! knl)j Izraela.

Prema biblijskomprorocanstvu Antikrist je prije svega svjetski vladar kakvog dotada svijei nije vidio, a kome co jednoga dana biti potcinjena cijela nastanjena Zernlja:

Dana jojje vlast nod svakim plemenom i pukom, jezikom i narodom (Otk: 13,7).

On je istodobno i posljednji vlastodrzac koji ce vladati ovim svijetorn jer Krist ce ga za svog povratka u trenu osuditi i unistiti:

.. , koga ce Gospadin lsus "ubiti dahom svojih usta I unistttt .~1ajem svojega dolaska" (2 Soll,8).

Antikrist 01k 13 ott!19.20

Wnl prorok I

Prva sedmipa

-----l13,~ 13m] !

Antikristovo ime

U Svetom pismn postoj i vise 113z1'la za osobu Antikrista, Samoeetiri pnta je doslovce nszvan " Antikrist" (J lv2,18- 22; 4 3· 2 I v 7). Inace. gel se -nazi va:

"covjek: bezakonia" (2 Sol 2,3)

"protivnik" (2 Sol 2,4)

"Bezakonik' (2 Sol 2,8)

"onai koji dolazi u svoje ime" (Iv 5,43) "Zvije!" (Ot]< n,7; ]3.1; 14,11; 17,8)

Naravno, tim je imenima Antikrist okarakteriziran same u Bibliji; usvijetu ce irnati sasvim uobicajeno gradausko IDle.

Bice Antikrista

Antikrist je kao v\adar svijeta inkarnacija Salone, to jest utjelovljenje davla kakvade sada na Zemlji nikada nije bilo. Ni jedan prija§llji car, dlktator ili vlastodrzac ne mcgu se niti priblizno usporediti s ti11l11atcovjekom. Antikrist ce poteci iz jednog naroda i biti rcdcn od iedne zene. Va7J10 je ustvrditi da ce biti roden nadnaravno. Kako je davao vel i ki oponasatalj Boga (Martin Luther je obicavan reci: "Bavao je majmun BozjL koji sve oponasa"). davao ce rnajnmnski oponasati j bezgresno ISllSOVO zacece. Gospodin lsus je takoder na bozanski, nadnaravnillacin, rodenpo Duhu Svetome (MO, 18-23; Lkl ,31-35). f)a'lao ce Antikristu dopustiti da -rIa demonski i nadnol'aw1 i nacin postane covjekom. Da je to sve ll1oguce, svjedoci Sveto pismo

73

STO CE am of) OVOGA SVIJETA?

opetdoci polpuflo novu na svjetsku pozornicuu knllfcvslvu i osobi Antikrista,

Aka jos jedanpnt ukratko razmotrirna kraljevei njihove uasljednike ko]i $11 vladali II dobaoetirijtl starih kraljevstva, mosemo zaldjuciti sljedece:

Prva giava, Babilon, izdvaja se iztegajer suBabilonci godiue 586. prijeK rista potpuno u niStil i Hram u Jeruzale]llll. Dl'l.Iga glava, Medo - Perzija, takodcrne dolazi u obzir.jsr su Perzijanci naredili izgradnju Hrama i ni jedan ad njihovih kraljeva .niJe dosao u Jeruzalern, Treca giava, Grcka, ped Aleksandrom Vi:ilik±m j kasnijeLisimahom, takoder.nikadanije dotaknula Hram, I cetllrta glova, Makedonija/Mala Azija pod kraljem Kasandecem, nije imala veze s Hramom u.Jeruzalemu, kaoui'Kasander ani njegovi nas~iedllic.i.,lJesta glava, Egtpat pod Ptalemejovim nasljednicimfl, nikada nije detakrmo Hram 11 Jeruzalemn. Sedma glava, velesila Rim, ] o. koloveza 70_ godine nakon Krista prervara Hram u prau i pepeo, prije negolijc.ijod!lJl rimski vojs:kovQ(la ili carniogao stupiti u IJ;j. Tko 10 dakle preostao?

J o~ samo peia glava, S irija, pod suasntm kmljem .Alttio.hom IV Epifancm, kojeg su od 168. -165. prije Knstau Je .. ruzalemskorn Hrsrnu slavali kao sinaboga Zellsa, akojijello irtvelliku 7Jtvovao svinje i golovo istrijebi 0 izraelski uarod. Upravo ee to llcinili i Antikrist: on ce proizi.ci iz demanske glave, kojoj je prethodnlca Si.rija. smj.estiti se llHramu

vecu Starorn zavjellL U'Post 6,4 prikazanonamje da su vee prije Potopa na Zemlj.t fivjeIi "divovi" (hebr, nephilirn), nastali vezom "hozjih sinova i ljudskih kceri". Postojalo je doba ukojem.sn Ijudi hili toliko opsjednuri demonima da je bilo mognce demonima na tjelesni. nacm O-pCitL sa lenama. Ljude uastale iz to neprirodneveze Bihlija naziva nefiiima, sto znaci "izrod, lazni porod, neprirodni porod". Stoga je . za Potopa sav taj demonski rod potpunopropao. Sarno je osmoclana Noina.cbitelj "J1~la milostu ocima Jahvinim" i hila spaseua Iadom (post 6;8).

I misioaarska isknstva u poganskim narodima tlce da su so takve strahote dogadale. Grcki mitovi, naprimjer, puni su priea 0 tome kako so "hogavf'imali poznate sinove i polubogcve s ljudskirn

Dclazak Antikrista

Vec.je Pavao pisao Solunjanima da ce Antikrislkao vladalac protukrscanskog kraljevstva zasjestijednoga dana u Hram Bahi _, pokazujuci sebe 'kao da je Bog" (2 $012,4). Taje.ilj<lwlvdovuzna [J vezi AntilttistovapodI.ijetia. Kako sino vee vidjeli, bl.ldu6e je luaijovstvo potpuno ,,"anovno l.Iskrsnl.lce ceLid jll starih kraljevstava: Babilona •. Mcdo- Perzije, Grcke i Rima U ponovnorn uskrsnucu moze opel doci samo ana ~to je jednom vee bilo, Kad Antikri st 7..asjedne u jCTIlzalemskom Hrarnu i kad ga stann slaviti kae Bog-a, to ee biti llesro Iao je vee llcinio jedan od vladara 1] doba 6etirija drevnih kraljevstavaJ

o Eva:n:delju po Mateju Gospodin [sus Krist nam daje vaian.Jl£rpl1t<ik. 01) ramo govori 0 "grozoti pnstosi na sveLome mjesnr" itime ukazuje 11a proroka Daniela. kojije stoljecima prijcgo:vorio o tome (l\1L 25,15). Odgovarajuca mjesta Starog zavjet., doslovce lJajavljuju jednn osobucijice bezbozn] porivi uciniti strlls-nll pl.lstosollja u Svcthlji (usp. Dl1 9,27; .11.31). Buduci da Sf) "sveto mjes10" i "SwtiJlja" nedvesmisleno odnose na Hram u Jeruzalemu, postavlja se pltanje: Je li ulkma Sl:at:og Zavjeta. ]Xlst(}o jao vladar koji je opustosio Hram IJ Jeruzalenru? Ako jest, to nas opet upucuje na to da ee isto uci rtiti U llavome Zavjetll, kao Anlikrisl. Start SLI svjetski vludari vee stoljc6ima Ijelesno .mrt."vi, ali demollska yladavina sed;'Ull glava, kqja je vee (ada slajata iza njihovc moti, i daJje nevidljivo stoji 11 pozadilli to co

zenaro.a.. Kada pak GOSPODIN u Novom zavjetu jasno ukazuje na to da 6e uoi:j njegova povratka biti"kao u dane Noin.e~· (Mt 24,J7~39), to ne znaci nista drugo nego da ce se to vrijem.e ponoviti. Glede Antikrista pisanoje dace biti zaoet i roden na demonskii ueprirodarmacin. Once upUllom smtslu rijOOi bin "sin Sotone" ..

Buduci {I a. cese Antikristpojaviti na svijetu umjesto Gospodina Isusa Krista da bi zaveo [jude mom imati i mat ce u potpunosti narav davIa, jer je on sam utjelovljenje Sotone. 'Iako je j Spasitelj Isus Krist posve jednak nebeskom Ocu, jer su On i Bog jedno (Iv 10,.30), a.Antikrist potpnno nalikuje davla, jer all i davao su jedno, Pregled koji slijedl pokaruje oo1.onsko "tmjs\"Vc", kcjeje s\1protstavljeno Bozjem Trojstvu:

BOZJE I SOTONSKO TROJSTVO

Nalnglld.wllc BOG DAVAO Pi)litiCko
UOSOBLJEN
Bogmliuic OTAC Prolubog SarONA jedilll;'1vQ
li'''''''!:tjc ua le &<1<41 V<lC CO vje(;austViJ
Izvrsi1elj
BOG ANTIKRJS UTJELOVLJEN Privredno
lsusKrist Protusin jcdinstvo
iZ\1'f~va SIN izvrSitdj SOTONA Oovjd;m"Wa
'i)ascnjc
Djd~t:nik BOG LA7.NI
1'tWROR SOlON A. U Vjersko
Svdi D,J, nas SVETI Protuduh jed'lrud.vn
dovolici d" DillfU c,)vje6~g1SlV[l
Sp~",C1JJH DUll djdulnik 75

74

81'0 CE BlTI OD OVOGA SVIJETA7

u Jeruzalemn (Hram ce tada ponovno biti sagradenl), i ustoliciu "grozotu pustosi''.

Jeli Anti1u-jstZidov iIi poganin?

Pitanje Antikristova podrijetla .ima i drugu stranu kojn moramo razjasniti, Gospodin ISHS je jednom rekao svojirn iidovskirn. suvremenicima:

fa sam dosao u ime Oca svoga, a ipak me vi ne primate. Ako hi drug! dasao u svoje ime, J'(jega bisteprimiti (Iv 5,45).

Iz tihje rijeeijasno da ce Zidovijcdnom umjesto stvarnog Mesije - Gospodina Isusa Krista ~ izabrati latnog Mesiju, d. Antikrista, Crkveni oci prva cetiri stoljeca.Irenej, Hipolit i Ambrozije, zastupaju stoga misIjenje da bi Antikrist kao osoba morae potjecati iz .izraelskog naroda. To je ocevidno.jer Zidovinikada ne bi prihvanli Mesiju koji ne pogece iz njihova naroda. Za niih je Stari zavjet apsolutna obveza. Tamo jasno stoji da ce obecani Mesija doci:

1. iz kraljevskog Judlna plemena (post 49,8-12) i

2. "nadaleko vlast ee nm se sterat i miru nece bib kraja nad prijestoljeru Davidovim, nad kraljevstvnrn njegovim" (lz 9,6).

Zidavi ce dakle pribvatiri samo jednog Mesiju za svoga kralja, i to onaga koji dolaz:i iz JudinapIemcna, 1j. iz lzraela, i kojijc "Sill Davidov"! Bnduei da do dana lU su p rihva till i prepozna1 i Gospodina Isusa Kristakao svog Mesiju ikralja, morat ce bezmjetno prihvatiti Antikri-

76

sta, jer jos uvijek cekaju utjelovl.fenog Mesiju.

Kao vjernici novoga Zavjeta, ili Saveza, znamo da je Djevica Marija vee odavno rodila.Bozjega Sina i da ON vise nikada nece doei u tijelu. "Ako smo dosad poznavali Krista po tijelu, sada ga vise tako ne poznajemo", napisao je Pavao.Korincanima prije dvije tisuce godina (2 Kor 5,16). Zato ce Antikrist i zavesti Zidove jer oni i danas cekaju Mesiju.u tije lu !

Zato ce Antikrist s jedne strane bin. najveci veda naroda svijeta, a s druge strane, sto se tice njegova krvnog po-

drijetla - svakako ce biti Zidov! .

Da je to itekako moguce, iskustvo svjetske povijesti pokazuje na vise naeina. Thko su naprimjer Albert Einstein, Karl Marx, Walter Rathenan 'ili Henry Kissinger, vodeci Ijudi 11 svijeru, podrijetlom bili Zidovi. I tragicna povijest izraelskog velikog spjjlma Elia Cohena je dobar primjer toga. Cohen je mnogo godina u Siriji neotkriven radio za izraelsku tajrru sluzbu, Imao je pristup do najvisih nreda sirijskog premijera, gdje je i sam jednom trebao preuzeti najvisu drlavm1S1uz.bn. Jednogaje dana otkriyen u toj spijunskoj djelatnosti i svibnja 1965. godine bez milosti objesen 11 Damasku. I laj primjer po.kazl.lje da nije nikakav problem dobiti najviSe ddavne slume a pri tonle bili Zidov. Ako je to moguce obicnilll. ljudima, koliko 1i ee vise biti moguee Anlikrislu.

Tumacenje Bozjeg nauma spa.senja

Doba Antikristove vladavine

Pojavom osobe Antikrista pocet ce nevolja "kakve ni je bile od postanka svijetado danas, niti 6ejebiti." (Mt24,2l). Spasiteljje rekao: " ... kad Sene bi skratili ti dani, nitko se ne bi spasio." (Mt 24,22). Dakle radi se 0 naigorem razdoblju, koje je svijet ikad vidio, dobu u kojem ce se "razmahati bezakonje" (Mt 24.12), a UO se nezamislivo fuiti.

Odmah cemo vidjeti da je Bog tom dobu postavioevrste grantee, koje se nece moci prekoraciti, I ovdje vrijedi bez ogranicenja: "Sve ima svoje doba" (Prop 3,1), iz cegajejasno daBog ddi evrsto 11 svojoj rnci najstrasnije od svih strasnih vremenal

Koliko ce dugo Antikrist v1adati na Zemlji?

Kao sto smo cesto naglasavali, Antikrist je davolja suprotnost Gospcdinu Isnsu Kri stu. Zato ce on svoje djelo UlU~tenja na Zemlji vrsiti toliko dugo koliko je nas Spasitelj svojedobno djelovao kao Mesija da bi za nas izvrsio djeIo otkupljenja.

Iz izvje$ca Ivanova Evandelja jasno se nazire da je GOSPODIN djelovao javno oko tri i pol godine. Od pocetka njegova dolaska do "SlUrti na krifu" (Pil 2,8), ON je triputa dolazio 11.:"1. proslavu Pashe u Jemzale01 (Iv 2; 6; 12). Kako se pros lava Pashe odrZavala jednorn na godinll, u proljeee, a za prvi je posjel ostalo josnesto vremelu Gospodin je dakle djelovao meau svojim narodolll

oko tri godine. To ce vrijerne Antikrist oponasati 1 vrsiti svoje djelo zavodenja.

Kako Bog izraelski narod uvijek smatraspasenjskim narodom, stoji Izrael (uz narode svijeta) 11. sredistu biblijskih prorocanstava j 11 Danielovoj .knjizi. U On 9,24 Bogje svom yj ern om sluzi objavio vrijeme koje je u sudu i milo srdu odredeno Izraelu.

Sed(lml/e!)·et je sedmica odredeno tom narodu i tom svetom gradu, da se dokrajCi opaCino.

Nije samo sedamdeset godina babilonskog suzanjstva odredeno za sud nad Izraelom, (Daniel se, kad je prirnio to otkrivenje jos uvijek nalazi u tom razdoblju), vecsedamdeset godisnjih sedmica. Sto to znaci? Bas kao 8to je Izraeljednorn u doba Mojsija cetrdeset dana razasiljaouhodaa potom.ipak nije htio poci 1.1 Obecann zemlju, te je morae ostati cetrdeset godina U pustinji, tako je Bog i ovdje odredio; Izraelu.nije izrecen sud od samo 70 godina, vee od 70 godisn/ih sedmica . I tako, budnci da se svaka norrnalna sedmica sastoji od 7 dana.jedna godisnja sedmica obnhvaca uknpno sedam godina. N a karti spasenja 70 godisnjih sedmica ucrtano je izravno ispod cetiri S\~etskaki:aljevstva. Podjela till godisnj,ih sedmiea u tijekl.l1Jovijesti spasel~a objasnjena je u Dn 9,25.26:

Znaj i razumij: Od casa kada dade rijet Weka se vrale i neka opel sagrade leruzalem', pa do Kneza Pomazanika: sedam sedmic{l, a onda sezdeseti dv~;e sedmice.

77

8m CE anr OD OVOGA SVIJETA?

Ponovna izgradn:ia J eruzalema pocela je u dvades<;.toj godini perzijskog lcralja Ar~ takserksa (Neh 1,.1: 2,1); 1.0 je prema povij"esnim istraZivanjima godina 445. ill 451. prije Krista. Na taj se datum odnosi prorocanstvo i racuna se:

7 godisnjihsedmic.a, g. 62 godisnjesedmice, U.

49 godina 434 g(ldinc

uknpno dalde

48.3· godine

Taj nas racun izravno vodi u godinn 37 . ./38.,. odnosno 32./3 3. po WSiU. Kod prvog datnma (37./3 8. prije Krista) meramo uzeti U obzir netocnosr u proracunavanju vrernena (Spasitel] nije.roden O. godine, vee 6. ili 7 .. prije Krista); taka nag oba proraeuna dovode u vrijeme oko 30. do 33. po Krista, 0 cemu On 9,26 prance:

IL posli/e sezdeset i dvije sedmice b if de Pomezanik pogub(jen, ali ne za sebe.

Taj "POIDa7..,'lIlik" nije nitko dmgl doli Gospodin Isus Krist, tisncljecima ocekivani Mesija Izraela. Ali "njegovi (~. njegov narod, Zidovi) ga ne primise" (Iv l, lO.II). Umjesto toga bijase ON "uklo njen", tj. raspet, Tim sredisnjim dogadajcm. povijesti spasenja zavrsilo je prvih

69 godisnjih sedmioa proroka Daniela. No sedamdeseta godlsnja sedmica je izostala, Ona nije ruogla .poeeti,jer je Izrael odbacio Mesiju, i Bog je zbog toga prekinuo nepesredno Djelo spasenia sa svojim narodom i kroz evandelje se obratio poganima, kao $to smo vecvidjeIi ranije .. Izraelje pak bio prognan iz zemIje i rasijan medu narodlma, gdje je morae ostati dok GOS:POOIN ne promijeni sudbinu tog naroda i ponovno okupi Izrael (Lk 21, 24). Ali do tada ee Sveta zemlja ostati opustoseua (On 9,20). Tako su strani narcdi stoljeeima viadali na izraelskom tlu, vodili strasne ratove i ~~zill zemljom, dok su za to vrijeme Zidovi po cijelom svijetll trpjeli straviena pregoastva.

Na "svrsetku dana" Bog se ponovno okreee svome narodn, Vee se desetljecima Zidovi vracaju u zemlju svojih otaea. lb se.eudo 'ispunjava pred ocima cijeloga svijeta. I Sto je najvaznije: Ditko (I) to ne mnze zaustaviti - pa ni najljuci neprijatelji Izraela! Razlog tome- vee znanlO.: Izrael ponovno napreduje ~ nsusret dolazecem Mesiji!

\lee gotovo dvije tisuce godina evande1je sepropovijeda po cijelorne svljetu;

Daniel 7: La~

Medvjed Leopard

s 4glave

,

On 9 451: 24-27 PI.tr,

!

= h"dtn!ca + 62 sedmr"" = 49 QOd. + 4M goo. .

483~e

78

Uzasna Zvijer _

s 10 rogQva

Pomazanlk

pogUbl]en ..• _

32. po. Kr.

1\unaeellje Bozjeg nuuma spllsenja

nebrojeni su Ijudi stekli zivu vjeru u Gospodina Isnsa. GOSPODIN jos i dallas okupljasvoju Crkvu i svakodnevno ioj pridruzuje "one ko_ii se spasavaju" (OJ 2,47). Sve do onoga dana kad "pogani ne ndu u puuombroju" (Rim 11 ,25), tj, dok Crkva Isusa Krista ne bude uznesena.u nebesku slavu, GOSPOD1N 6:e tada nastaviti izravnu povijestspasenja sa Izraelom, Tek se tadamozs sasvim ispuniti prorocanstvo iz Dn 9',24 i prole6i posljednja i zostala go dis:uj a sedrnica,

Podsjerirno se: sedamdeset godifujih sedmica, tj. 490 go dina bilo je ukupno zakljuceno za Izrael, 69 godiSnjih sedmica se upravo navrsilo, 1;1.483 go dine su se vet ispunile, a preostaje jos sedam godina, ~j. jedna godi STIjl:! sedrnical

Ta sedamdeseta i posljednja DanieIovagodisnja sed-micra prethorli G08- PODlNOVOM dolasku, kada ce se on pojaviti "na oblacima nebeskim s velikom moei i slavom" GMt 24,30). To je doba suda kojem se primice bezbozno oovjecanstvo, koje je potpuno odbacilo "svjedocanstvo koje Bog daje 0 svorn Sinn" (1 Tv 5, lO)i koje cc stoga unistiti Sin Sotone, Anti krist, Thj "covjek grijeha" (2 Sol 2,3) dOGie!:! ulzlaelu sasvim

posebnom odnosn, On De osnovati savez s tim narodom, a Izrael eEl CIa nj pristati, jet ce ga pcgresno smatrati svojirn kra-ljem i Mesijom.

Vee II doba staroga Zavjeta narod Bozji je sklapao takav savez sa svakim novim.kraljem (usp, 2. Sam 2,4; 5.,3. lJavi d; I Kr 1.32¥40 Salomon; I K:r t2J Roboam; 2 Kr 9,1-B Jehu;. 2 Kr 11,4 .. 12.17 Joa~'). To ee ira se jos jedanput po-noviti kad jednoga danaprihvate onega koji dolan "u svojc hue" (Iv 5,43). Tjm sudbinskirn savezom prema Do 9,1:7 za poCi njeposljednja Danielova godisnja sedmica, 0 kojoj Pismo, kad govori 0 laZnom kralju, Antikristu, kaie: r .~klopit C(? save; s mnogima ZCI iedns: sedmicu.

Ta "jedna sedmica" nesumnjivo je onapreostala sedarndeseta godiSnja sedmica, kao stD tojasnopokaznjeveza cijelog prorocansrva iz Dn 9,24- 27 ~ 7 god.isnjlh sedmica i 62 godisnje sedmice 00. "jedna" godisllja sedmica daju zajedno 70 g.odisnjill sedmica,

Kao sto cemo kasnije vidjeti, na kraju te sedamdeseie, posljednje godisoje scdmice, uslijedit ce Sud nad Antik:ri-

___________ ~Antikrlst O!k 13

Udri I prorol<'

Prva sedmic~

usyt~etak, 1m u pr'DPast"i". a do S\IT~etka :rat .r od'red'Bna ·pu$to~e n la. 10 I

Daniel 9.26 Dan 1,,1 9.<,(l Daniel 9.26 I 3'/2 13,12 I :

0I1Ii 19,20

0,,9,27

On 7,26112.7 OIK 11.213 ~ 01" 12c1';>1 14 Otk 13,5

19

STO CE am OD O'VOOA SVDETA')

stem, Taka postaje jasno koliko ce trajari vladavina Antikrista: ona je ogranicena na ukupno 7 godina i time odgovara u ku-pnorn tr ajanju sedmogodiSnjeg saveza s izraelskim narodom. Pr ema biblijskom prorocan stvu to ce se vrijeme podijeliti na dva dijela od po tri.i pol godine.

Prve tri i 1)01 godine:

MlR! - MlR! ~ MJR!

U prve tri j pol godine njegove vladavine na Zernlji, Antikristu ee uspjeti usreciticoviecansevo mirom i blagostanjem, Pojavir ce se kao du.goocekivani spasitelj u uevolji, kao superman, koji kao da moze sam rijesiti i nerjestve probleme. S obzirom na ncvjerojatne uspjehe na raznim podrucjima javnog zivota, cijeli ce svijet biti odusevljen i slaviti gao

Zidovilll.& ce savcz sklopljen s Antikristom izmedu ostalog jamciti da ce 11 novosagradennn; Hramu u Jeruzalemu ("IIeCf Htam") poaovno redovito obavljati starozavjetno prinoscnje htava.

Jedno od glavnih obiljezja togprvog razdoblja bez snmnje ce biti da ce [judi "govoriti: Mir i sigurnost" (I Sol 5 3).

vee su danas " miri sigurnost" odredisne teme svjctske politike. Motto "stvoriti mir .... ' svima je poznat, a jcdan smjer naucavanja II danasnjih Zidova zastupa mis·ljenje da co\jecanstvo mora postici mi r u svijetu prije dolaska.Mesije, koji ce tada "uprav ljati" tim S'"J etskim mirom. JaSll.O se prcpozmlje "Mir!" - "Mir!" povik doJazeceg An l i krista!

80

Tako 60 Antikrist ocarati svijet genijalnom porukorn rnira i steel ¢e se opci dojam daje i ta.i problerukonaeno rijeSeu. Ali kratko vrijeme "mira" izvaniskQg blagostanja i opee sigurnosti je opasua obmana, Antikristresr i mota! ce zavodnik naroda sv:ijeta, zavodmj, Izraela i zavodnik svih nevjernlh 1 izgubljenih ljudi, Stvarni mir bez Boga potpuna je utopija upravo u kraljevstvn "bczakonih" (2 Sol 2,8) "protivnika Boga" (2 Sol 24). Sto se vise prihlizavamo tim zavodnickim vremenima, to nam snaznije mora biti opozorenie apostola Pavla, koji je jos u ono dabs IJTorocSJ1S1dm uvidorn na (kratkorocni) prividni mir dolazeceg Antikristova kraljevstva pisao Solunjanima:

Dok joJ ljud! budu govorili; "Mir i sigurnost", bas (ada ce se 110 11iih iznenada obori ti propast .: i 11iposl'o jo] nece

umac! (1 Sol 5,3). . .

I prorok Jerernija je u Stamm zavjetu prekorio povik "Mir!" - "Mir!" sljedecim rije~i mit:

ne« lIJ.ifir.l" 'jvfirl". Ali mira nema (Jr 6,14).

Druge trii pol godine:

VELIKA NEVOLJA

Kad istekne prva polovica scdam desete godisnje sedmice, u kraljevstvn Antikristovu doci ce do promjene:

II u polovici sedmlce prestat ce irtva i prinos (Dn 9,27).

To znac; da ce Antikrist nakon 1:ri i pol godinc nagio p rekill uti svoj savez s

Tu.macenjeBozjeg .IIltUIlUl ~pasel1ia

Izraelom i u to doba postojece starozavjetne Zrtvene obrede ujeruzaleruskom Hramu (zrtve klanicc.i Zrtvc prinosnice). Umjesto toga, sam ce "zasjesti u hram Bofji, gradeci se Bogem I (2 Sol 2,U). Rimski su kraljevi zapoceli time da su svoju osobu uzdizali 11a razinn "bogova", Antikrist cini vise: On sebe.uzdize na stupan] Bogn! Kao posljedica toga zahtijevat ee od svih ljudi bozansko stovanje i klanjanje, a to ce znati provesti silom Cusp. Otk 13,15). Zidovi.6e se odlucno suprotstaviti tom zahtjevu, jer njihova monoteisticka vjera It [ednoga Boga ne dopusta im da covjeku ukaznju bozansko §tovanje. Za.to se nikada nece moliti covjeku - pa ni Antikristu - vet iskljueivo Bogul

Zbog uskracivanja te "pokornosti", Antikrist ce konacno skinnti masku i doci ce do najveceg progona Zldova svih vremena. To razdoblje Gospodin Ism, u Evandelju. po Mateju naziva; "nevolja kakve nije bilo od pcstanka svijeta do

sada", nitice je biti (Mt 24.21). I Stari zavjet kad govori 0 tome prorocanski najavljuje "vrijeme nevolje za Jakova'' (Jr 30,7), odnosno "vrijeme tjeskobe kakvo ncllijase otkako je Ijndipa dotoga vremena" (On 12,1).

Umjesto ' tjeskobe" odnosno "nevelje" naj c.eSce se rabi izraz "Velika nevolja". Jos je vaznije na tom mjestu ustvrditi da ~]ika nevolja nvijek stoji u vezi s izraelskimnaTodom (1). To ce biti sasvim jasno ako pomnjivo proueimo rijeci Gospodina Isusa u Mt 24, jet ON tamo govori:

J. 0 "svetom mjestu' (misli se 11a Hram u J eruzalemu ~ still 15)

2. 0" Judeji" (still 16)

3. 0 ljudima "no krovu" (u Izraeln su gotovo samo ravni krovovi - still 17)

4. 0 "bijegu u subotu' (stih 20)

S. 0 tome da "bijeg ne bude zimi" (jerje narod uz 300 suncanih dana godisnje nav:iknut na toplinu i vrucinu- stili 20).

Antikrist on 13

------------------~

laZni prorok

I

Prva sedmic~:,

••.. svr§etak im u propasti - a do svriietka rati odre<iena pusto!enja1 3 13 1

Oanlel9,26 Oanlel9.26 Oaniel9.26 I 1/2 1/2 :

Daniel 9,27 Daniel 7,25 I 12,7 0011,213

Dtk 12,6114

00 13,5

8J

STO CE 13m on OVOGA SVJJBTA'I

Tu se jasno govori 0 lzraelu, 00]\05- no 0 stanovnicima "Jndeje", lidovima. J .iz navada Svetog pisma II vez:i IMjOl'ljt1 Antikristo a razdoblja .nevolje, jasno se rszabire da se kod "nevolje za Jakova" nedvosmisleao radi 0 razdoblju SUM nad Izraelom, Naodgovarajucim rnjestima (On 7,25' 12,7' Otk 11 23' 12,6.14' 13, 5) govori se a tisucu dvjesto sezdeset dana, cetrdese: dva mjeseca, odnosno iednom vromenu I dvavremena i polovict vremena, To su uvijek tri 1 pol godine, lj. pula goddn]« sedmice u kojoj je Izrael izlozen B01,iem Sudu. Navedeui VIemeuski podaci mogn se zato odnositi samo na.drugu polovicu sedamdesetegodi!hlje sedmice iz Dn 9,27, jer tijekorn te tr:i i pol godine nastupit ce velika nevolja, Kako se svih 7() godisnjih sedmica OdllOsilla Damelov narod (usp. Dn 9,24 "tvoj narod"), anarod Danielovje Izrael, spoznajerno da j strasno doba Velike nevolje prije svega imaveze s Izraelcrn,

81:0 za Izrael znar.i Velika nevolja '!

Kako je vee spornenuto, Antikrist ce poduzeti najveci progonzidovsko g natoda u6:ta:voj povijesti, Prorok Zaharija 0 tome pise:

lu . ..voj ce zemlji - rijeejeJahvifl£J - dviJe treeirle biti istrijebUene, a treCina oSlavljenct. Tu (:1.1 ireCinu J,:roz oganj provesli, procislit CU ill leau slu se procjJcI~je srebro, isk:uJat iii kao slo se srehra iskuJ"Qva.l on (;e zazivati illle moje, a /(1 CIJ "U( .'\e odazvati; i reb cu: 'Mo./je

82

to narodl' a on ce reet: 'Jahve je Bog tuoj!' (Zoh 13,8.9).

Prema tekstu log odjeljka Pisrna u Izraeln 60 doista ostati samo iedna tre/:ina naroda, 0 tom ostatku mnogo govori Biblija u Stamm zavjetu, UNovom zavjetu on je istovjetan s "izabranima". kojiseSpominjuuMI24,22. 24. 31'Rim 11,7, i 11.<1 dmgim mjestima, Buduei da ce druge dvije trecine Zidovskog naroda propasti tijekom tog najstrasrrijeg od svih dosadasnjih progona, Vel.ika nevolja za Izrael je sud ociscenja j kusnje kroz An-tikrista,

U tom se sudu patnje i ognja radi a tome da se Iskristalizirajn oni Izraelci koji ce na 'kraju Nevoljevapiti za istinskim Mesijorn, Isusom Kristom, Sarno 6e ga raj Ostatak konaeno docekati otvorena srca i zazivati: "Blagoslovljen koji dolazi u ime Gespodniel" (Mt 23 39).

Danasje vee u pobozniru Zidovskim krugovima zastupljeno misljenjc da 6e Mesija (loci dva puta: jednom kao "Ben Josip", a zatim kao "Ben David" (Ben znaci sin). Ben Josip ce biti lazni, a Ben David pravi. Na pitanje kako su dosH do tog uvjerenja rahin] objasnjavaju da ce tek na pogreskama i zavodenju laznog, prepoznati pIavog Mesijll!

Zaloce se izmelsko1l1 narodu za Velike nevolje dogoditi isto 810 i. desetaTi c i J osi pove brace. koja su dosla u Eg ipal; tmno nisnprepozllala Josipa, pa.ib jc on ispilivao j procistio. Pod dojmom te nevo1je govoralm konacl1o jedan

Tumacel)je Bozjeg IJIlUIll<1 spasenja

dmgome: «Stize nas kaznazbog nasega brata; gledali SllID njegovu mnku dok nas je moho za untosr, ali ga nismo uSliSali. Stoga nas je ova nevolja snasla" (post 42, 21).

U tojje nevolj! desetero b:IaCellEgiptn spoznalo grijeh koji 511 tltinili J osipu, to su se u svojim srcitna poceli kajati zbog tog zlodjela. Upravo ce tako i Zidovi jednoga dana II velikoj nevolji spoznati grijeh j pokajati. se sto sn taka sramotno pcvjerovali Iaznom mesiji i dugo nisn prihvatili Gospodina Isusa Krista kao svog istinskog Mesiju.

Zato je A:ntikrislovo doba Nevolje doista sud ociS6enja za Izracl , S dobrom namjerom da narod llV"cdeu duboko pokajanje i obracenje kako bi Sina.Bozjeg mogli konaeno prepoznati, priznatii prihvatiti kao svog Mesiju (Jr 46,28: Lk 21, 24)1

Kakvo je znacenje VelUm nevclje za izgub~ienc narode svijeta?

Antikristovo doba NevoJje pogada u prvom.redu zemljn i narod Izraela, kao sto smo vee vidjeli, ali bez obzira na to djelovat co na oijeli svijet, Ne smijemo zaboraviti da ce upravo u doba Velike nevolje bezboZnost i neprijateljstvo prema 1.<.ristl1 u svijehl poprinriti nezamisljve razrnj ere, jeT te cijelo covjecanstvo biti:

1. selmlarizirano, tj. posve 6e se otvoriti ovozemaJjskom.i svijelu,

2. sckmmizir.ano, 1j. pretiat cc sepozud.i tijela, necasnosti i lJelveniji, j

3. dcmonizirano, tj. potplmo okOIjelo,

nedastupno Bo~oj rijeci j opsjednnto rnracnim sotonskim S1 lama,

Posljednje dobaje prema tome obi]jezeno demonizacijom svijeta (a ne bndenjem svijeta, kako to smatraju zanesenjaci). Pri tome 60 svjesno oslobadanje ad Boga, posebno U lorn antikrscanskom kraljevstvu, jednoga dana dovesti do sveopeeg (I) stovanja davIa:

Ljudi se pole/anise Zmaju sio je Zvtjeri predao vlast; a poldoni.l1e se i Zvijer! s rijectma "Tko je jednak Zvjeri i ilea se moie borit! protiv nje?" (Otk: J 3, 4).

'Iaj eudesan dogadaj otkriva posve poremeceno unniarnje stanje covjeca.nstva bezBoga. Ono "Zvijeri", 1j. Antikristu, i "Zmaju", tj. davl u iskazuje bozansku pocast j Clivi se njihovoj stra.snoj rnoci. To mora na seoe neizostavno navuci Sud Bozji. Ako cQvjecanstvo no .z.eli Nebo, tada ce dobiti pakao. A doba Antikrista biti ce pakao bez premca 113 Zemljil

"TRUDOVI" POSLJEDNJEG DOBA

U Bvandelju po Mateju govori Gospodin Isus 11 svom govoru 0 posljedojem dohu 0 '''pocetku trudova" (Ml 24 8). Kao sto marno, trudov.i pocinju prije porada. Pocinju iznenada i nastavljaju se sporadicno, ali s~ pOllavljajn sve veco111 jacinolll, sve dok se 11C roili novi stanoV11ik ZemIje. Taj dogadaj 1z 2Oma'jskog zivola prenosi GOSPODJN na p09ijest spascn:ja. Od Golgote i od dana Duhova, na ZemJji vlada doba spasenja

83

STO en 8lTI OD OVOGA SVIJE1'A?

i milosti. To doba spasenja zavrsava uznesenjem Crkve, Prijelazno razdoblje ~ od razdoblja milosti preko razdoblja Suda do povratka Isusova - naziva GOSPODIN"trudovima",jer ce tako biti rodeno jedno novo svjetsko i spasenjsko razdoblie: doba mesijanskog KraJjevstva mira na ZemJ.ji.

Odma1l6emo vidjeti da ti "trudovi" pocinj1,l stanovito vnieme pnje Isnsova povratka, a Z1-l. Antikristova doba Nevolje dosezn vrhunac i zakliueeni su vidljivom

pojavom Gospodina Isusa Krista.

Radi boljeg razumijevanja ove teme jos cemo se jedanput zakratko vratiti 11a kraj 19. stoljeca.jer je "pecetak trndova' o kojimagovori Gospodin u Mt 24,8bez sumnje okupljanje izraelskog naroda u Obecanoj zemlji, Tho poznaje povijest svijeta. i spasenja, taj zna da. su "trndovi" poceli vee godine 1897. (dakle u doba razmjernog mira) 1. Kangresom cionista u Bazelu. Tadajetaj dogadaj jedva bio zapazen,

Pocetak trudova posljednjeg doba r .lald rrudovi posljednjeg doba
po MIlteju 24,1-2'5,46 prema Otkrivenju 6) -7,17
Usporedivanje Mateja 24 i Otk~'ivenja (j
1. Laini prorocl => 1. Peca!: biJeli jahac =:>
zavodenje - lazui kristi - Antikrist zavodenje - Antikrist
(Mt24,4Sn.23.2425.26.) - laino prorostvo (Otk: 6,1.2)
2. Ratovi =:> 2. Pecat: crveni jahac
glasovi 0 ratovima =>
rat - krv - prolijevanje krvi
- nnrod protiv naroda (Mt 24. 6.7) (Otk 6,3.4)
3. Doba Sknpoce =:> 3. Pecal: crni jabal: =>
glad skupoca - glad
(Mt 24,7) ~otk 6,5.6)
4. Ruga =:> 4. Pecat: sivi jahal: =>
zaraze - posasti masovna maSOVn;1. umiranja - smrt
umiranja (Mt 24,7) - zaraze kuga (Otk 6,7.8)
5. Progoni =:> 5. Peea!: mucenici =>
nevclje - bivaju ubijeni pod oltarom nevolja - patnja
eMt 24,9) - bivnju ubij cui (Otk 6,7.8")
6. Potresi => 6. Pecat: potres
prirodne katastrofe =>
kozmicke prornjene - Bunce cmo
(Mt 24,7) - mjesec kao krv (Olk 6,12-17)
7. Izrael =:> Otk 7: 121:12 000 iz Izl'aela
=:>
sacuvan II Velikoj nevolji, procisccn sacuvani od velike nesreee i
i otkupljen (Mt 24,14-36) opeeaceni (Olk 7,1-17)
GOSPODIN paN ova DOLAZI! GO~'PODIN PONOVO DOLAZI!
Mt 24,27-30 Otk 6,15-17 84

Tuma.~enje 130zieg nauma spasenja

Kadajepak sedamnaest godina kasnije izbio Prvi svjetski rat, "trudovi" su se u svijetu jos jace osjetili: napodrucju cetirijn starih kraljevstava, posebice u Europi i na Orijentn, sukobila su se gotovo sva kraIjevstva i cars tva: nastale suo nove zernlje i demokracije. U sredistu tih ratnih previranja nastalaje 2. studenog 1917. godine B lafourova deklaraoija, koja je Zidovirna obecala zemlju Izrael kao domovinu

vet dvadeset godina nakon toga dos10 je do novih "trudova"; Drugi svjetski

rat ponovnojepotresao narode (1939. - 1945.) i izneva promijenio politickn kartu cijeloga svijeta. Kao tzravna posljedica toga rata nastao je Istocni blok, industrijske zemlje Zapada i Treci svijet, Glavni do gadaj u vezi till "trudova" bilo je bez sumnje osnivanje driav« Izrael 14. svibnja go dine 1948. \kG iz tih oskudnih podataka bez teskoca se moze razabrati cia su "trudovi" medu narodima zacudo uvijek bili u vezi s Izraelo.m.l kao nekim cHdom iznenada je nastala drZava Izrael!

Jacanje trudova }losljednJeg doba Kraj trudova posljednjeg doba
prema Otkriveniu 8,1-12,17 prema Otkrivenju 13,1-19,21
Sud nad 1/3 zivotnog prostora [judi POlpU ni sud nad lj udima
L Trublja ~ 1. Casa gnjeva
Trecina prirode udarena Cijelo ce covjecanstvo bitipogcdeno
_(Otk 8,6.7) teskom bolescu (Otk 16 1.2.)
2. Trublja =:> 2. easa gnjeva
Trecina mora udarena Cijelo more udareno, sve fivo
(Otk 8,8.9) U moru ugiba (Otk 16,3)
3. Trubija => 3. easa gnjcYa
Trecina rijeka i izvora unisteno Udarene sve rijeke i izvori voda
(Otk 8 1.0.11) (otk 16 4"7~
4. Trublja ~ 4. easa gnjeva
Udareaa trecina sunca, mjeseca Udareno sunce, ave Jj ude pall
i zvijezda (Olk 8,12.13) zega (Otk 16,8.9)
S. 'Irublja =:> 5. Casa gDjeYa
Zemlja pcgodena - strasna rnuka Potpuni mrak i bolovi u protivnika
zbog demonskih sila (Otk 9,1-12) krseana (Olk 16,10-11)
6. Trublja ~ 6. Casa gnjeva
Trecina ljudi unistena ratorn Potpuno unistenje Antikristove vojske
(Olk 9,13-21) ked Harmagedona (Otk 16,12-16)
7. Israel => 7. Casa gnjeva
Sacuvan i spasca kroz velike nevolje Sveopci potres (Otk 16,17-21) i sud
(Otk 11,1-12)7) nad Babilonom COIk 17,1-18,24)
GOSPODIN PONOVNO DOLAZI!
Otk 6,15-17; 20, 1- 22,21 85

STO 6£ BIT! OD OVOGA SVIJE1ii?

Nakon tog dogadaja svijet vise nije imao mira. Svuda so izbijali regionalni "trudovi", teje tako od svrsetaka Drugog svjetskog rata ponovno izbllo vu;e od 140 ratova iii ratnih sukoba s vise od 25 milijuna mrtvih!

Kada je nakon Ses(odflevnog rata u lipnju godine 1967. Jeruzalem, Bozji glavrri grad svijeta ponovno postao glavnim gradom Izraela, "trudovi' 5U sepojacali. Sva je Obecana zemIja izmedu Jordana i Mrtvog mora odjednom pripala Izraeln, tako da su skoro ponovno uspostavljene stare biblijske granicel

Kao "odgovor" na to, od toga dana na svijetu nije vise bllo mira. "Irudovi" nisu jen:javali, I;j. dolaziloje do prevrata i promjena kao nikada ranije; dogadaji su se vrtoglavo smjenjivali. Vec i letimican pogled na nase doba dajenam Zivupotvrdu. Evo samo nekoliko prirnjera: godine 1967. poceo.je medunarodni terorizam, svijetom se naglo sire sotonske crkve, spolni odgoj prodire u javnost - a slijedi ill sve veta liberalizaeija zakona o rnoraln.strasan porast zlooporabe droga menu mladima, snazan prodor religija Dalekog istoka u zapadni svijet, uvodenje dalekoistocnih duhovnih i zdravstvenih postupaka Goga, autogeni trening, akUpullktora,itd.), ekstrcmni porast pozude za jelolU, picem i z..abavom. sirenje demonske rock i pop glazbe i preplavJjivanje trzista literatutom, ftlmovima

86

1 video kazetama okultnog, ezoterickog, nasilnickog i pornografskog sadrzaja.

Ponovno sn oZivjcli i kultovi poganskihbogova. Ponovno se meditira Sunen. slave se vjesticja slavljai koristi magija u svim oblicima, Tako se danasnje doba na neki nacin moze opisati sa sest "M' (u njemackomjezikn): mistika, meditacija, metafizika, bajka (Marchen), magija i mit. Ne m.Qze se previdjeti da se time vraca "Noino doba", kako je prorekao nas Spasitelj (Mt 24,37-39)'

I sam pogled na izvanjsko stanje naseg svijeta pokazuje nam eta so trudovi pos1jednjeg doba u pnnom zamahu: rastuce unistavanje prirodnih ZiVOtnill osnova (pitka voda, plndno tIo, zrak), globalna promje.na svjetske klime (ozonske rope), zagadivanje mora (nafta), sirenje sve tezih bolesti i zaraza medu stanovnistvom (zaraze, rak, SIDA), itd ... Ovdje cemo stati, jer dnevne su novine prepune toga!

Sve je to samo " pocetak trudova", koji ce do doIaska Antikrista silno porasti. Gra1'icki prikaz na dvije prerhodne stranice daje namposvetocan pregled 0 tome kako se "peeetak trudova" iz Mt 24 tijekorn vremena sve vise priblizava dobustrasnoga Suda Jer sudovi navedeill u Otk 6~ 19 Sl1 izravni Bozji sudovi, a ne neke prirodne katastrofe posljednjeg doba' To ovdje moramo jasilo :uaglasiti, jer Ce ti sudovi pogoditi covjecanstvo ko-

je je tisucljecima imalo evan~e]je, ~ se usprkos tome od njega odvratilo, Th l~to covjecanstvo ce jednoga dana saSVIDl svjesno odahrati Antikrista i istom odlucnosen reci "Ne!" Bogu i Kristu!

Biblija u Otkrivenju razllkuje to vr-

stc izravnth Bozjih sndova:

1. Sud pecata QU{ G

2. Sud truhlji Olb; 8 i 9

3. Sud casa gu.iev3 Otk 16

Svi ce se ti sudovi sroCiti na co\jecanstvo za protukrscauskog doba Nevolie. Nakartina1ll1laspasenjasllstQga ucrtarn izmedu upitnika (uzneseuje Crkve) i povratka Isusa Krista. To d~b~ s~~daje doba neza:mistivihstrahota. CitaJucl gore navedena mjesta, dolazimo do spoznaje da se doista nijedan Govjek ne bi mogao

Tre6i ;,::;:;
Hram ~ ~
2 Sol 2,4 @ """
(0 ,-;s ""'"
~ <"':> ~
.l!!. ...r
'" c "" 5.i
....: ., !E
'"
~ <Il ",. ,0..:: .i:::i
:'5~ I::i ,c-.J_ ~
:::> N
.. () <11 ~
C':l iJ) N
"-;·c OJ !
'<l
~ClJ ::J
to'" c
C\liJ) <h [
c: .li!. t
~N til
::!~ ~
~ ~
...". TlInI3,cellje BoZjeg. nanma spasenjll

spasiti kad "se ne bi skratili dani om" (NIt 24,22).

Tako protukrscanska Nevolja za lzreel znaci sud ociScenjai provjere stvarnog Me sije, jer 6e oni doduse "prihvatiti" Antikrista, ali mn nece iskazati nikakve bozanske pocasti, Za isgub ljene narode , pale, koji 6c se klanjati iskljucivo "Z~jeri i Zmaju" (Otk 13,4) i time izravno i neskriveno odati cast Sotoni, bit 6e Velika nevolja na osudul

Antikrist i Lazni prorok

Iz dosadasnjih izlaganja 0 osobi i kraljevstvu Antikristovu jasno je da ce strasne zavodnieke sile jednoga dana dovesti sve ljude na Zemlji do toga da se kla:njajuAntikri.stu (Otk 13,4). Biblija kaze da ee jzici necisti duhovi i demonske sile i zavesti "kraljeve svega svijeta" (Olk16,13. 14). Bezdje10vanjatihm:ra~ eni.h sila ne bi bilo moguce da jeduoga dana cijeli svijet(!) lefi Antikristu pod nogamal

PosljednjaJrnjiga Biblijegovorinam da Antikrist kao posljednji vladar promkrscanskog kraljevstva nece sam iskazivati svojunevjerojatnu LUOC. Pomaze

. InU jedan posve ravnopravan "p0010- cnik":

Potom opazih drugu Zvijer gdje tztau iz zemlje: imala je elva raga kao II janjeta, {I govorila je kao =maj (Olk 13,1 J).

TtL se predstav1ja sljedeca "Zvijer", cijeimen3vodiSvetopism?u o_tk 19,2?:

To je "Lai.ni prorok". TIl Je zvIJer treca

87

STO CE BiTI OD OVOGA SVlJETI\?

osoba Bogu odvratnog sotonskog trojstva koje se o(j:ituje kako slijedi:

l.ZMAJ,

tj. som Sotona (Otk 12)

2. ZVIJER IZ MORA,

d. Antikrist (Otk 13,1-8)

3. ZVIJER IZ ZEMLJEt

y. Lazm prorok (Olk 13,11)

Druga i tre6a osoba boijeg Trojstva - Isns Krist i Sveti Duh - dosli su s Neba, dakle odozgo . Druga i treca osoba sotonskog

trojstva - Anti kristi njegov Lazni prorok - dosh su, suprotno tome, odozdo, "iz Bezdana" (grcki: "abysses", Otk 11,7; 17, 8). Suprotno Antikristn, koji je izasao "iz mora" tj. iz poganskih naroda (Otk 13,1), Lazni prorok dolazi "iz zemlje", Sio ukazuje na Izrael. Mogu6e je, dakle, da je on osoba koja Zi"Vi 11 Izraelu.

Daje Lafni prorok stvamo sotonska suprotnost Duhu Svetome kojeg oponasa kako bi pridobio ljude da se mole Antikristu, pokazuje i sljedeca poredba:

1. Dull Sveti je dosao s Neba uz sum ognja (Dj 2,1-4)

2. Duh Sveti navjescuje Gospodina IsusaKrista (Iv 16,14.15)

3. Dnh Sveti upucuje ljude koji Btl se obratili da se klanjaju Ocu i Sinu(Iv 4,23.24)

4. Duh Sveti djeluje kroz apostoIe znameniima i clIdesima (Reb 2,4)

5. Huh Sveti zapecacuje vjernike (2 Kor 1,22; EI4,30)

6. Duh Sveti velica Djelo spasenja na krizu Golgote i uskrsnuce Isusa Krista (1 Kor 1,23:2,2; Iv 14,6; Dj 1,8; 1 Pt i.n: 1 Sol 1,4-6)

7. Dull Sveti preobrazava vjernike u sliku Isusa K rista (2 KOf 3,17. 18; Rim 8,26-30)

DUHSVETI (Iv 16, 13-15)

LAZNI PROROK (Otk 19,20)

88

1. Lasni prorok spusta oganj s neba (duhovni oganj Otk 13 13)

2. Lazni prorok navje~cllje Antikrista (Otk 13,15)

3. Lazni prorok upucuje ljude da se klanjaju Antikristn i davlu (Otk 13,13-17)

4. Lazni prorok ciru velika znamenja i cudesa (Otk 13,13)

5. Lazni prorok zapecacuje nevjernike Zigom(Otk 13,16)

6. Lazni prorok velica smrtonosnu ranu od maca i oziv1jenje Antikrista sto je davolje oponasanje USkTsnuca Isusa Krista (Otk 13,12)

7. Lazni prorok upucnje ljude da se klanjaju Antikristovu liku (Otk 13,14. 15)

Na karti plana spasenja Antikrist i njegov Lazni prorok spominju se zajedno (vidi dolje), jer se obje te demonske licnosti pojavljuju zajedno u javnosti, ka.ko bi povukle mnostva sa sobom u Bezdan

Ko.iu ulogu. igra Laini. prorok u Antikristovu kraljevstvll?

Prema Otk 13,11-18 Laznijeprorok Antikristov "minister promidzbe", kcji ce pomocn Antikristove moci zav~sti ~ve Ijude na Zemlji da slave tog posljednjeg svjetskogvladara i ukazuju nm bozansku pocast (Otk 13,14). Tesk~.d~ ce i~eda:n covjek imati snage odupnjeti se, J~r.nz sveopce zavodenje ide i strasna prisila:

Tko se ne bude klanjao Antikristn, odnosno njegovu Iiku, "kipu Zvijeri'' bit ce progonjeni ubijen (Otk 13,15).

Lazni prorok

• govorikao Zmaj (Otk 13,11)

• vrsi vlast Antikrista (Otk 13,12)

• Cilli velika znamenja (Otk 13, 13)

• spusta oganj s neha (Otk L3,13)

• udahnjuje Zivot "kipu Zvijeri" COIk 13, 14.15)

0tI< 19,20

PNa sedmlca M(>ti<a ,at I pusto~""ja.· 13 13 I

9.$ Darnel eM. 1t> _ 1/2 _

Thm.aCeJlI" l3o:tjcg nauma spllsenja

• prisilja:va sve Ijude da prihvate "Zig" (Otk13,16.17)

Navest cemo 1'OS nekoliko kratkihnapomena uz navedene toeke:

... govori kao Zma]

Laini prorok 6e naizgled biti sjajna osoba kao i Anlikrist. I on ce imati nadm06n~ govomicku sposobnost, posebice kada treba velicati AnLikrista. Uz to ce

. kao i sam Antikrist "govoriti hule protiv Boga nad bogovima" (On11,36) i "otvoriti usta da hul i Boga, da huli ime njegovo, njegov sator i Jlebesnike" . (Ol~. 13, 6), Sve sto je bozansko, nebesKo,11Jepo

~. , rob~· bI to" L· "nece

i vjeeno bit ce aceno u a ,.

se smatrati vrijednim" (usp, Rim 1,28). Sotonski ministar promidzbe na genijaIan 60 nacin znati cov jecanstvu predoci ti "svijet i slavu njegovu" (usp. Mt 4,8). Tako ce se .ljudi koji su bili prevareni glede istine ikojima je bila oduzeta svaka nada, do kraja zaklinjati na ovostrano, zemalisko, materijalno i prolazno.I predati svoj Zivot velikom "Vom", Antikristu. TIme ce zapadati sve dub1je u "otpad". Davols1d govori davolskog Proroka poticat ce bezvoIjne i posve demonizifane rnase da se klanjaju davlu (Otk 13, 4)!

.. , Cini vellka znamenja i cudesa

Ne smi]e se zane mariti opci porast broja "znamenja i cndesa" u. dmJ.as~~e doba. Odasvud narn izmasovnllmedlja, posebno iz novina i s 1e~evizije. stizu vijesti 0 neobjasnjivimpoJavama 1 sen-

89

8TO cs BlTI OD OVOGA SVlJETA?

zaeijama koje grantee s endom. Zanimanje za takve stvari je silno poraslo, a Jjudi S0 svevise otvaraju prema nadnaravnom i neobienom,

U Antikristovu svjetskomkraJjevstvn znamenja i cudesa igrat ce posebnn ulogu Davao predobrozna kako najbolje ntjecati na zoatiz.eljne mase. 'Iako ce Lazni prorok izvesti brojne neobicnepojave, izmedn ostalog ce "spustiti oganj s nebana zemlju naocigled ljudi" (Otk 13, 13). To ce iznenadenu javnost llCvrstiLi u zabludi da silna moe tog cudotvorca dolazi od Boga.

J ednako tako uvjerijiv' dojam na masc ostavit ce i Anti.kristovo "uskrsnuce" . Sveto pismo govori 0 tome:

Lvidio sam jednu od njezinih glava kao smrtonosno ranjenu. Ali njezina je smrtonosna rona bila izltjeoena. Sva se zemlja zauese za Zvijert (Otk 13.3).

Ta biblijska izjava n vezi s dolaskom Antikrista od velike je vaZnostL Kad mu bnde zadana "smrtonosna lana", to nedvojbeno znaei da ce ga ubiti, Svaki 1':0- vjek koji je dozivio smrtnu nesrecu odlazi u smrt, Antikrist Ce dakle biti mrtall! Pismo kaze cia ce ta smrtna rana odjednom zacijehti. To ne zna6 nista drugo nego da Ce Antikrist ponovno biti ziv, iii drugim rijecima: U5ta1 ce od .In:rtvih! Time on, na davolji nacin oponasa uskrs:n:uce Isus..'1 Krista, kako hi "dokazao" covjeeanstvu cijeloga svijeta, da jeupravo on.prav-;_ Mes:ija i vladar. To "zoame-

nje" ce kona en 0 potpuno nvjeri:ti iZidove daje Antikrist ocekivani Mesija. Zidovi n.Jeruzalemu sunam doslovce rekli da bi cijeli Izrael povjerovao da je Isus iz Nazaretaonomad uskrsnuo kao Lazar u Betaniji (Iv 1 1,1-45), prosetao ulicama J ernzalema i pokazao se narodu, Upravo to ce uciniti Anti.kr:ist! On ce ustati od rnrtvih, samoga sebe proglasiti istinskim Mesijom i "time odbaciti Isusa Krista.1b nece prilwatiti same Izrael, vee s .njirne i svi narodi svijeta,

Znamenja i cuda ceodigrati odlucnjucu ulogu u Antikristovu svjetskom kraIjevstvn, Ona ce posebno u ruci Laznog proroka postati strasnim sredstvom zavodcnja!

... da naiine kip'" ZvijeJ'i

Posrnuli covjek u naceln izraduje kipove kojima seklanja. Posebno je Stari zavjet pun primjerakako su citavi narodi padalinicice predkipovimakoje su sarni izmdivali. U AntikristovukraJjevstvuCe se to sluieuje kipovima nevjerojatno razviti. Uz znamenja i Cuilesa dolazi do izrazaja jos jedno demonsko sredstvo rnoCi, koje Biblija naziva:

KIP ZVlJERI

.... i (dmga zvl.fer) zavodi slanovnike zemlje Gude.sima kola su )o} dana da if! ani u s[uibi Zvjeri, sav}etujuti siano-

* Valja trpamtiti da se 11 grckom izvomom tekstu ne radi doslovce 0 kipu, vee se Zit to 510 jc 1I hrvatsk.im prijevodima prevedeno rijeeju ''k'p'" navo<di iZnl2 "eikona'" - lik. Stoga je izraz: Bild - stika, hk, u njemaCJwm izvomiku ave knjig.: locniji

90

Tuma.~<euje Bozjeg naruna spasenja

vnicima zem/ie do naprave kip Zviier: koja b i ranjena macenr. ali ostade na zivotu (Otlen, 14).

Kao lito smo vee vidjeli, Lazni ce prorok svojim, POll1oCU ZI1ameDj~ ~nde~ sa dokazanim "autoritetom" zaht1Je~a~ sveopce klanjanje ~tu. ?d IJ~dl ce zabtijevati da AnUkristll nacine kip. To svjedoeanstvo.Biblije sadrzi s:ak~o vise toeaka koje treba pojasniti; dviJc cemo od njih ukraiko razrnotriti:

1. Vrlo je poucno da je prvo svjetsko kralievstvo, BabilOll, srcvanie svog .~aIja Nabllkodonozora zapocel0 vel~~ kipom. Time smo se u jedn.o~l o~ I~Jll poglaslja dostatno pozabavili: Tl S1,. 0 kralju, rmao videnjc: Gle, kip, golem ':IP, vrlo blistav, stajase pred tobom, strasan

zaoci" (On 2,31). .. . .

Ina svr.fellm vremena uposlJc-dnJem,

A:ntikristovu kraljevstVIl, ponovno se govori kako je Ijudim.:~ sa_vjet~vano da "naprave kip Zvijeri koja bi ranjena macem" (Otk13,14). NakontogiskazaL~zni ee prorok ptidobiti ij~lde ~a. Antikristu podignu kip. Konacno ce 111 ?~d prijetnjom smrti prisiliti da se k_lan?~Ju prcdtimidolom(Olk 13, 14). Tisucljecima prije is to je ucinio Nabukodono~oT, koji je kao OBoba bio sjena ~olazece~ Anbkrista, a od svojihje podanika zahujevao da "se poklone zlatnom ki~ll lito ga podite kraJj Nabukodonozor (Dn

3,5).

U Evandelju po Mateju govori Gospodin.Isns u vezi s Velikom n~volj;?m 0 "grozoti plIstosi na.svetom~ ~J~~n. (Mt 24,15), avee i Dame) usvoJoJ ~J~,SPOminje "grozotupustoSi (u~?:~) .. (Dn 9,27). Prematome, "usvetistu" tJ •. ~~eruzalemskom Hramn.nastat ce strasm idolski kult Antikristova kipa, No to nece biti dovoljno, vee ce tajkultd~biti ~es-t.o posve nevjerojatno: kako SVJ~OCI ~l~ smo Laznom. ce proroku narme biti dopz;sl'en.o da udahne itvot kipu Zvijeri, tako iUI kip Zvijeri progovori j_ prouzr~kava da se pobiju svi "kojt se ne hl:ledose pokioni ti kipu Zvijeri" (ork 13, J 5).

Prema tame, strasno demonsko ispoIjavaqje sue "oZivljava" jedan sam po sebi mrtav predmet, koji ne same da govori vee i usmrcoje one koji tom "kipn" otkazu poslosnost. 0 ·Cemu ce se tocno raditi 11 toj ncvjerojatn.ojpojavi, nitko.~~ moze izvjesno reci, no dav~o :e ulo.Zltl krajnje napore da svoje ruSllacko djelo dovede do 'vrhnnca, a covjec.:·Ulstvo bez osta:tka odvede n propast. U slueaju ovog mmscenia, kod "kipa Zvijeri" se dakle. uptavom smislu rijeci radi 0 'grozoti puslosf'!

2. Ali i drugije vid s tim 11 vezi od ~like vaznosti: veei sadasnjevrijeroe kOJe takoner spada u posljed:nje doba mi Im~u ee 11 sve -veeoj Uljeribiti rreplavlJeno likavima (slikama), Sio narocito omogu-

9]

.sTU eE Ern on OVOOA SVI.JETA?

6uje sve boIja tehnika tiska, filma telev~zije i videa, Suvrelllello klanjanjd likovima odgovara gresnom ljudskom rodu danasnjice, jer cn~jek 'p;moeu brojnih likova stalno ima pred ocimaovostrano ~~a~sko i prolazno. Posljedica je d~ ce covJe~ zivjefi doslovee od onega 5to kroz te Weave primi u svoje srce, 8to ce ~e vise posrnulo c~jecan~o na taj naem ,1_la~oditi na g/edanje, to 6e manje rno:l vjerovati . JeT gledanje uv:ijek veze cOVjeka. na vidljivo, bezbozno i prolazno, a vJera pak - tj. negledanje -navodi na VjeCllO i. neprolazno (2 KOT 5,7; Iv 20,29). Antikrist ce savrSCDo znati iskoristiti mogu6nosti suvremenog idoloP?k1onstva u masovnim medijimakako bi zaveo eijelo covjecanstvo_ Posebice mu televizija, potp.omognuta satelitskom tehnikom, omogucuje da diljem svijeta (!) bude iSlodohl7o prisutan u svimkuca~a~ sobamazadnev11i boravak.Prihvacal~e~}~g g~edista televizijski medij po~t8Je lik, slika koja govori", POlllOCU k?Je se J~~ogn ostvariri nevierojatne mant~.ulaelJe masama, jer Antikrist na nqn:ctnos1a,:,~iji nacin moze pustni "svoj dnh da stro]J u srca i knee !judi. Pri tome

ce Autikristova demonska sna za tako

...... • '11' b

snazuo 1 ~caravajuce djeJovati oa Ijude

da 5e am tom vladaru uece moti ni oduprijeti ill su_protstaviti, vee cemu se klanjati kako ce zahtijevati i iskazivati

mu boZansku pocast. '

•.. cill,j da svi ... ndare sebi zig'"

,?alla~ nisn uplasen; samo vjernici, Vee 1 dnlg~ ljudi u sviietu. N aglim napretkom t~]lUike, posebice na polju razvoja komp~ut~r~ 1 elektronske obrade podataka, covjecanstvo se S\revise pribliZava dobu kOje. sv~ vi~e nalikuje posljednjem do~u AntiknstoVlJ, opisanom II Bibliji. ~oJed~baupog1aVljlma 11 do 19uknjiZl Otkrivenja opisano kao doba potpune ~ont;role 1 vl~davine masa: svi ljudi koji zrve na zemlji slave Antikrista, klanjaju se da:v~u, a Lazni ce ill prorok (antiduh) navesn da se klanjaju liku Zvijeri (Otk 13,1-18).

Ailtikristovo je svjetsko kraljevstvo apsolutan totalitarlli sustav u kojem se ne vlada sa1110 Jjud:ima, vee 511 oni stvarno zasuinjeni. Radi sveopce kontrole _ boJj~ receno: sveopceg vezivanja (11a Antlknsta.) - Lazni ce prorok uvesti ~~ed~vo tnoci koje ce za svakog tada zrvuceg covjeka imati konacno i sudbtn. s~o ,(l) Zllacenj~e. To davolje sredstvo Bibliia naziva: Zigom zvijeri.

ZIGZVlJERI

~na (fini .da svi - mali i vellki, bogat! i slromasm, slohodni i robovi - udare sebi zig na desnicu iii no fie la, ida nitka fie moze ni !cupiti ni proda!i ako nema udaren zig: iine Zvijeri ill bro) njezina

• z' "

Ig, greld; haragme - urezani natpis zig znak. U fl' ."L- .' •

, ,. Jenl<1c"om Izvollliku: znal!:; Zeichen_

92

TUlUa~enie Bozjeg nauma spasenia

imena. Ovdje treba pronicavosti I Tko je pradaran, neka odgoneta znacenje broja Zvijeri. To je, uistinu, broj covjeka: njegov je broj sesto sezdeset i fest" (Otk 13,16-18).

Upadljivo je da u danasnie vrijeme (gotovo) nista ne ide bez brojeva. Bilo da se ram 0 bankama, stedionicama, osignravajucim drustvima, uredima, robnim kucama, radionicama, §kolama, sveucilistima ill nekim drngim ustanovama javnog Zivota· posvuda sn podaei oljudirna pohranjeni pomocu brojeva, odnosno odredenih kodova koje cila kompjutor. Takvo poimanje odgovara nekim suvremenicima, U stvarnosti, obujam takvih registriranja II mednvrernenn je posve izmaknno kontroli pojedinea. Nitka ne moZe tocno reci gdje su SVe pohranjeni njegovi osobni podacil

Kako bi vlasti i poduzeca obuhvatili ljude uvelike racnnarske uredaje, postoji moguenost univerzalnog 1j. opcesvjetskog umrezenja tih kompjutorskih sustava pcmocu racunarskih mreza. U7, odredene je pretpostavke na taj nacin omogucena razmjena informacija bez regicnalnih ogranicenja. Kada taka gledamo stvari 'stakleni covjek" vise nije ntopija, l1ego realnost kOjll si u polPUllosti mozemo predoCiti uporabom suvremene tehnike!

Kao sto cemo odmah vidjeti, taj razvoj slijedi liniju na kojoj su vec sada stvorencprctpostavke (barcm tehnicke), na kojima ce Antikrist11 jednoga dana biti

mognce porobiti citav svijet i drzati ga pod kontrclorn,

Prema.Otk 13,16 Lazniprorokje ponovno taj koji ce u doba Antikristova kraljevstva prisiliti sve ljude da nose "Zig" na ruci ili na celu. Bez tog Ziga nece moci "nitko kupovati iIi prodavati" (Otk 13, 17), tj. bit ce posve iskljucen iz svih oblika gospodarskog zivota, i lisen sredstava za golu egzistenciju.

Bezpristupa.novcu, Zivez-nimnamirnicama, odjeci, zdravstvenoj zastiti i ostalim za ZivotvaZnim stvarima, nijedan se covjek nece ruoci dulje oduprijeti ill cak izmaknuri pritiskn tog totalitarnog sustava, Zatoce vecina ljudi konacno (morati) prihvatiti te :.ligove.

'Iehnicki gledano, nanosenje takvog "ziga" kojeg ocitava kompjutor (osobni identifikacijski kodili sl.) na kozu covjeka nije nikakav problem, pa makar on bio nevidl] [V za oko. ad vece je vaznosti da taj "Zig" 0 kojem govori Biblija nema samo tehJriCko - praktienustranu C'kupovati i prodavati' ), vee iza toga stoji mno go vise, tako da se moramo upitati:

Sto zJlac'j zig Zvijcri?

"Zig Zvijeri" je znak nzvisenosti Antikrista. On sadrZi "ime Zvijeri iIi bro} njezma imena" (Otk 13,17), a nosit ce ga Ijudi koji su se predali tom vladaru.

Zuacenje toga znaka ne iserpljuje se i*lmo stavljanjem na desnll mkn odnosllo na celo, vee se iza tog-izvarljskog postl1Pkakrijejedna stravic1l3 nevidljiva stvar-

91

!iTO CE Bill QD ovooa SVIJETA?

nost; PIihva63:!lje tog Zigam:7JJaci naime nista fungo doli demonsko peeacenje na samog davla, U stvarnostije to cista suprotnost zapecacenja nanovorodenog djeteta Bo7.jeg Duhom 8 vetim (Ef 1, 13 ; 2Kof 1,22)! 1kojodnom prihvati taj Zig, lime ujedno za:pecatuje svoju vjecnu sndbi nn, Svete pismo nedsosmisleno kaj.e: "Tko se godpoklom Zvijeri i njezinn kipui primi zig no svoje celo i!1 na svoju rl1kfl, 'pit cevino' Boije srdi.be koje 'stoji natoceno, Cisto, 11. casinjegova gnjeva', Bit CeJ1lUCen 'ognjem i sumporom' pred svetim andelima i pred J anjetom. 'J dim se' njihovili moo 'dLZeuvijekevjekO'i,a'" (00 14,9- 11).

Svi ljndi koji ce jednorn prihvariti "Zig Zvijeri" time istodobao iva:ajsunom daju na znanjeda 8U se konacno odlucil! za Antikrista i Sotonu. Zato ce zanvijek ostati odvoje;n.i. od istinskog Boga i Krista!

Sto znaci broj 666?

Necemo se baviti spekulacijama oko broja 666. Si gUlTI 0 je jedino da so radi 0 "broju njezina imena" (Otk: 13,17), sto samo z:naci da IX 11 oj emu biti skriveno (svjetsko) nne Antikrista, Kako u hebIejskom, takojeiu grckomj latinskoDl jeziku ime 1l1oguce weei brojem, jec slova tih jezika imaj u brojevnu vrijednosl, npr.

A Alpha/Alepll D BetaLBet

jedan uva

94

G GammaiGirnel D Delta/Dalet

tri

cetiri, itd.

Iz zbroja brojevne vriiednosti pojedinih slova izraeunava se prema tome bro] toga imena. Pretpostavka za to je, naravno, da je ime pozna to. Kako u slucajJl Antikrista nitko unaprijed ne zna n;iegovo Ime, nije ga mognce odrediti vee sada iz broja 666. No karl se Annkrist jednog dana pojavi, bit 6e tadaJjudi koji "imajuuma" CIa se prihvate tog tumacenja (OLk 13,1 8).

Razlog sto ce 11 dolazecem jJtotukrscallsk0111 svjetskom kraljevstvu, Antikristovu.kraljevstvu, jedan broj imati tako-ve1iko znacenje lell u demonstvn toga doba, Jer, kako je u mednvremeen postalojasno davao 7..eli totalnu vlastnad svijetom, 101'011'10 vladanie covjeeanstvom i totalno osvajanje svih Ijudskihsrdaca. Gdje je dollo do takva osvajanja, kaze se da suljudi opsjcdnuti davlom, Upravo ce to U protnkrscansko doba biti strasna stvarnost: 80t0113 ee ljude staviti pod svoju kontrolu i pri tome bezostatnc llniSriti njihova osobnost, Pojedinac ce lako1lostati l1l"Sta i n<rpos1jet'kn_salI\o bl'Oj u IDIlostvu drogih. Kao bezvoljni slvor bit (;e poslusa:n Alltikristu j polpuno podloz.annjegovQj volji. Tnneje 80tona postlgao svoj cilj. j er tleo je postao samo jedan lakav bro) kon<lcno se k1<l11ja jOs sarno lljemu, davlll. 10 je dublje zuace- 11je bIoja 666.

Sud nad Antikristom

Stari kao i Nevi zavjet protide sud nad Antikristom i njegovirn kraljevstvom, Kada prodetocno odredeno vrijeme mora se "dokrajciti opacina" (Dn 9, 24). TILj se sud ponovno dijeli u loeno dva dijela:

\. Sud natlpro1:ukrscdllSki:nl svjetskim laalj evstvom, i

2. Sud Antikristu i njegovu Laznom proproroku

1. Sud nad protukrscanskim svjetskim kraljevstvorn

Podsjetirno se jos jedanput: babilonski kralj NabuKodono2or vidio je u snu golemi kip, kojije unao oblik covjeka i bilo ga je strasno pogledati. Glava tog kipa je bila ad zlata, ,Prsa i rue od srcbra, trbnh Ibedra od rnjedi, noge od zclje:Z<l, a stopala ad mjesavine zeljeza i gline (Do 2,31 - 33). Biblija a tOI)1e kaZe:

Ti si pr01n(ltrao: iZllellafia se odvali k(lltlel~ a da ga }te odvali-ruka, pa udar! II kip, u stopala od ieljeza i gline, te ill rflzbi. 11.7da se smrvi najednom zelj"eto i giinCl, mjed, $I-ebro i zlalo, i rve posiade kao plje\l.o na gUIIJnu !jeli, i vjetai' sve odnese bez {raga. A kame" koji hUase 1I kip udari" posttule Ileliko hrdo te flapulli Sl'lt zemJ.ill (Dn 2,34-35f

lz prijasnjih poglavlja 11am je jasllo dOl idol iz Nabukodonozorova sna si.mbolizira viadavillll bezbofuib [judi na ZClluji. Ceti.ri. blista~'a kxaljevstva (ovdje predst;rvJjcna ilatoJ1l, srebroll1, mjedi j z.cljezolll), bijahll vee ranije najavljena,

pri eemu 11 njihovu sredistu nije Bog nego em~le/r. bez Boga, Sva su se cetirikraljevstva pejavila.i ponovno propala, ali ce u posljednje doba II s\jetskOill kraljevstvn dolazeceg Antikrista (" Sina propasti" ih 2 Sot 2,3) 'l_,ajedna doiivjeti ponovno uskrsnuce, a bezboznost na Zemlji konacno ce doseci svoj vrhunac, Povra1kon:tlsusaKnsta to 6e1a:aljevstvo biti potpnno osudenoi nnisteno zajedno sa svojim pretho dnicima,

U Dn 2,34-35 BibJija .narn ukazuje na laj strasni sud. "Kamen" 0 kojemuje rijee U ovoj mudrosd pogodio je covje~ koliki idol '\1 stopala" (dakle unjegov kraj) i taka odozdo smrvio cijeli Iik, To 'lllaci da ce pocev od posljednjeg svjetskog kraljevstva nil Zemlji - Antikristovog kraljevstva - bi ti unistena i sva

Sud II.ad prolukrMan_s'ldlU s\'jdskbn

kraJjevstvom prc.lIla DJI 2,34-35

Ti si prom.trno: iznenada se onvall k a rnen n da gil ne odvail ruka, pa udari u kip, u stopala ad il'UezG j gunc, te iii razoi. ""0" se smrvi n"iednom :l'eljel':o i gUM. rnjed, srebre i zluto, i sve pestade k80 plj eva na gum n u Ij eli. i vjo tar sve '=>!:>--T'k=l odnese bez traga, J\ knmen koji ui., illSe u kip udario postade veliko btdo t" napllDi '"YU zemlju

95

.~TO CE BIll OD OVOGA S'VIJETA?

osta fa kraljevstva koja sumn prethodila, i to take da ce "bez traga" nestati (Dn 2,35), Na njihovu ce rnjestu «Bog Nebeski podici kraljevstvo koje nece nikada propasti", tj. bit ce vjecne naravi (Dn 2,44), To ce se dogoditi kad se Gospodin Isns Krist ponovno pojavi "5 velikom moci i slavom" (Mt 24;30) da uredi.svoje kraljevstvo i svojn vladavinu, J er veliki kamenkoji se odvali " a daganedodimn mka" (On 2,34) nije Ditko dmgi doli sam. Sin Bozji. Cijelo SVeto pismo svjedoci daje ON boianski kamen zaglavni, na kojem svemocni Bog gradi svoju now tv 0 revinu, Crkvu Isusa Krista (Ps 11822; 1z 28,16; Mt21,42-44; Ef2,20; Rim 9,33; 1 Pt 2,.6), Pri tome vrijedi neograniceno: Tko 11.e zeli vjercvati u tu Stijenu Isusa Krista, bit ce razbijen 0 zaglavni kamen - Isusa Krista! Isto tako moraju propasti sva kraljevstva koja Sl1 vladala svijetom bez.Bogai Krista. Ceti:ri stara svjetska kraljevstva: Babilon, Medo-Perzija, Grcka i Rim (prikazana zlatom, srebrom, mjedi i ze]jezom), vee su odavno nestala iz povijesti svijeta kao kraljevske, odnosno carske dinastije, ali duh i demonska sila till vladajn6ih kuca i da1je nesmetano prodiru II bezbozni svijet, Upravo su grckorimska kultura i jezik ntisnuli snazanpecat suvremenoj Europi sve do danasnjih dana. I kako se sarno suvremena Europa pod dubokim uljecajem protukrscanskog dnha odnpire poruci evandelja j spasenju u Isusu Kristu! Bozanski sudbeni "kamen:" ce na

96

kraju vremena konacno smrviti Eva bezbozna ljudska kraljevstva, Konacno ce postatijasne dace tstt Spasitelj, Isus Krist, koji je jednorn na krizu Golgote doniovjecno spasenje za sve, bid Sudac svima koj i Sll odbacili to. spasenje i umjesto toga izabrali Antikrista i njegovo kraljevstvo!

2. Sud nad Antikristorn i njegovirn Lamim prorokom

Povratkom Isusa Krista nece samo doci kraj bezboznom postojanjn protukrscanskog kraljevstva posljednjeg doba, vee ce biti osudena i dva glavna predstavnika toga kraljevstva - Antikrist i njegov LaW prorok:

.tIll Zvijer bi uhvaeena zajedno s lainim Prorokom koji je U :ilufbi Zvijert CiniQ znakove i njima zaveo one koji su primili zig Zvijeri i klanjali se njezinu kipu. Obo]e su iivi baceni II ognjeno jezero k~ie gori samporom (Olk 19,20).

Nitko drugi doli sam Sin Bofji "gazi tijesak villa uskipjelog gnjeva Boga, Svemogucega" (Otk 19,15), Time je sveti i pravednisud dosegao svu bezboznost, koja je u Antikristu dosegla svoj vrbnnac. Jer, Antikristjepersonificirani grijeh, tj, u njenm je punina grijeha i bezboznosti, Zato ce ga Gospodin lsus "ubiri dahom svojih nsta" (2 Sol 2,8) i okoncati svu davolsku vladavinu.

TUmacenje Bo7.ieg uauma spas"uja

Lazaog proroka ceka isla. sudbina kao i samog Antikrista. Kao vjerski voaa on ce narodima posljednjeg doba velicali Vodl/ i zavesti mase da se klanjaju ne samo temvladaru, vec i njegovukipu, te da prime Zig naruku ili celo, izakojeg se krije demonsko zapecacenje za davIa, Sustici ce ga .ista osuda kao i Antikrista, jer ce zajedno bitt "Zivi baceni U ognjeno jezero koje gori sumporom' (Otk 19,20). Zajedno su djelovali u Sotoninoj sill (Otk 13,2 i 4), zajedno ce biti.i prokleti.

A na to ee .mjesto jednoga dana stici i Sotona, jer je i njegov kraj zakljucen u "jezerucgnja i surnpora", gdje su baceni i Zvljer (Antikrist}iLaZni prorok; ondje ce se muciti danjn i nocu 11 vijeke vjekova (Otk 20,10), Zakraj ovih kratkih razmatranja 0 Antikristn i njegovu kraljevstvu navodimo nekoliko opreka izmedu Gospodinalsusa Krista i Antikrista, koje ce nam.jos jedanput cjelovito pojasniti kako je dolazeei A ntiktist zapravo Protu - Krist, odnosno Namjesto - Krist:

ISUS KRIST ANTIKRIST
(Mk 1,1) (11v 2,Z2)
1. Isus Krist je prirnio svu vlast ad 1. Antikrist prima svn snagu iruoe
svog nebeskog Oca (Iv 3,35) od Davla (Otk 13 ,2)
2. Isus Krist je dosao odozgo, od 2. Antikristje dosao odozdo, iz Bez-
Oca, iz Slave (Iv 3,,31) dana, od davla (Otk J 7,8)
3. Isus Krist je zacet od Oca po Du- 3. Antikrist ce nastati djelovanjem
hu Svetome (Lk 1,35) davlovih * demonskih sila
4. ISllS Krist je utjelovljenje (inkar- 4. Antikristje utjelovljenje davla*
nacija) Boga (1 Tim 3,16)
5. Isus Krist je proslavio samo nebe- 5. Antikrist proslavlja davla i Ztvi
skog Oca (Iv 17,4) zanjega (Otk 13,1-10)
6. Isus Krist je dovrsio djelo otku- 6, Antikrist dovrsava davolje djelo
pljenja na Zemlji (Iv 17,4) unistenja COlk 13,1-10)
7. Isus Krist cini mnoga cudesa da 7. Antikrist cirri velika znamenja da
proslavi Oca (Iv 9,4) bi velicao Sotonu (2 8012,9)
B. Isus Krist dovodi ljude do rrebes- 8. Antiknst navodi Ijude lUI nepra-
kog Dca (Iv 14,6) vednost (2 Sol 2,10)
9. lsus Krist otkupljuje j spasava lju- 9. Antikrist povlaci ljude u propast
de na Zemlji (Mk 10,45) (2 Sol 2, 10)
10. Isus Krist se pcnizio i dosao po- lO. Antikrist se uzdiie iznad Boga i
Pllt singe (Fil 2,5-8) svakog bogoslliZja (2 So] 2,4) 97

sro CE BIll on OVOGI\ SVIJETA?

11. Isus Krist je dosao spasiti Ijnde na Zemlji Il.k 19,10)

12. Isus Krist uei ljnde da se klanjaju nebeskom Ocu (Iv 4,24)

13. Isus Krist je krotak i slavi Oca (Iz 42,2:; Iv 8,49)

14.1sus Krist je slika i prilika Oca (Reb 1,3~ Ko11,15; Iv 14,9)

15. Isus Krist.je potpuni Bog .i apsolutno bezgresni .co\j ek.

(Rim 9,5; 2 Kor 5,21)

16. Isus Krist je dosao u Ime nebesko.g Oca (Iv 5,43)

17. Isus Krist ima narav nebeskog Oca (Reb 1,3)

18. Isus Krist je ocitovana ljubav EoZja(1Iv4,9)

19. {SIlS Krist je II potpnnosti ispunio Bozji zakon (Mt 5 17; Rim 10,4)

20. Isus Kristje tajna blazenstva (1 Tim3,16; Mt U,27)

21. Isus Krist ide odozgo nadolje do potpune samoponiznosti (Fil2,5-S)

22. Isusa Krista ce Otac uzvisiti 11akon ponizenja (Fit 2,9-11)

23. Isns Krist je slavno uskrsnuo i Ulzanvijek pobijedio smrt

(1 Ko! 15,20)

24. Isus Krist ce biti proslavljen djelorn Duha Svetoga (Iv 16,14)

25. Isus Krist vlada i upravlja na Nebu i na Zemlji, i n vjecnoj slavi u vjeke vjekova (Otk 11,15; 22,1-5)

11. Pojava Antikrista je SlLd nad nevjeruicima (28012,12)

12.. Antilaist navodi Ijude da se klanjaju davln (Otk 13,4)

13. Antikrist govori velike drskosti ihuliBoga(Otk 13.5.6)

14. Antikristje slika i prilika Sotone (usp, Otk 12,3 s Otk 13,1.2

15. Antikrist je potpuni Sotona i u svakom pogledu'covjek grij eha'' (2 801 2,3)

16. Antikrist dolazi II svoje vlastito ime (Iv 5,43.)

17. Antikrist ima demonsku, Sotoniun, narav (2 Sol 2,3)

18. Antikristje Pakosnik, Bezakonik, Protivnik i Covjek bezakonja

(2 Sol 2,3-8)

19. Antikristje po svojoj naravi "Bez.akorul<." (2 8012,3-9; DIl 7,25)

20. Antikristjetajna pakosti i bezakonja (2 Sol 2,7)

21. Antikrist ide odozdo na gore do potpunog samouzviseuja

(Gtk \'7,&)

22. Antikrist ce biti bacen u najdublji bezdan (Otk 17,8;19,20,21)

23. Antikrist oponasa uskrsnuce - "rana od maca zacjeljuje"

(Olk 13,3)

24. Antikrista ce velicati "Law prorok (Olk 13,11-1-8)

25. Antikristu ce biti sudeno, bit ce unisten i proklet u vijeke vijekova (00 20,10)

.. S tim u ,-'wLi uk?oJ:ujem<l 1\" <ldg<lvara)u6ei:z,laganjc "Bite Antikrista" [ill l"'0etk.u ovog ~ojasnjenj". o Autikristu i njegovu kraljevstvu.

98

Thm;-aii'lenje Bo.l:jeg nauma spasenfa

GOG OD

Sto se viSe primieemo povratku Isnsa Krista, to je bliZi dogadaj prorecen u Starome zavjetu, ali koji se do danasnjih dana nije zbio: u ulomku Sf i 39 svoje knjige prorok Ezekielgovori 0 strasnoj invaziji koja ce se dogoditi "u posljednje dane" (Ez 38,8.16). Velih vojska s "krajnjeg sjevera" (gledano iz Izraela) pokrennt ce se i "navaliti na Izraela narod moj", otkrio je Bog proroku (Ez 38, 15. 16). Taj napad na Svetn zernljuizvrsit ce sila koja se u Svetom pismu naziva "Gog, uzemljiMagogu" (Ez38,2).

Da edmah pojasnimo: ' Gog od Magoga" i "Antikrist i njegovo kraljevstvo" dva S1:I posve razlicrta biblijska IJroTOcanstva a time i dvijc posve razliiIite(f) sile posljedojeg doba. Karta spasenja pokaznje da ce se dolazak Goga od Magoga zbiti prije pojave Antikrista i niegova strasnog kraljevstva. Slijedi nekoliko kratkih naputaka koji 60 nam olaksati ra-

MAGOGA

zumijevanje te povezanosti:

1. Gog od Magoga Iz knjige proroka Ezekiela imapet imena; Ros, Mesek, Tubal, Gog i Magog (Ez38,1-3). Toukazuje na drzavu s mnogo naroda sjevemo od Izraela (Ez 38,15). Prema zapisima Zidovskog _po'0esnicara Josipa Flavija, nasljednici Magogovi tivjeli su sieverno od Crnog mora, jer se u Post 10,2 spominjuMagog, 'Iubal, Mesek i Gomer kao sinovi J afetovi, a time necaci Noini. Od Magoga, Tubala i Meseka p01jeCll. slavenski narodi (Skiti), a od Gomera germanski.

Ti se narodi danas nalaze u zemljama sjeverno i istocno od Elbe i Dnnava, kao i 11 istocnim zemljama, pa stoga leze po.we izvan .granica Antikristova kra.ljevsiva. Zato narodi Goga odMagoga i narodi.Amikrista apsolutno niS1,1 istovjetni, vee prije tvore dva sasvim razlicita bloka sila u posljednje doba!

Bolfourovo oo~arocl]o

STO CE B111 OD OVOGA SVIJE'TA'l

2. Iza pet imena: Ros, Mesek, Tubal, Gog i Magog krije se dublje znacenje, Ta imena otkrivaju istodobno da ce u posljednjim danima, jos prije pojave Antikrista, nastatijedan blok silakoji ce, prerna Ez 38 i 39, biti P01PU110 porazen u Izraelu,

JuZno rusko carstvo s glavnim gradam Kiievom sen srednjem vijeku zvalo Ros, st~ otprilike :maci "glavni, pocetak, prvi". Od imena Ros nastala je "Reusi" i kasnije "Rnsi", Mesek zn.aci "steeevina, posjedovanje" te neki misle da odatle potjece ime Moskva. Tub al znaci "0T\l:wr", a otuda potjece ime Tobolsk. Doista, uistocno-emopskim se zemljama jos i danas nalaze najvece oruzamice svijeta. Od Gaga je nastao Kan, Kank, Kavkaz, sto znaei "visina": Prema J osipu Flaviju Jafetovi su se nasljednici naselili sjeverno od Kavkaza, Naposljetku, Magog znaci "sireuje, rastobitelji", sto se u pot-

punosti poklapa upravos divovskim sirenjem istocnih uaroda, BliZll smo zakljucka da so iza Rosa, Meseka, 'Iubala, Gogai Magog a krije savez drZava oko Rusiie, u kojem ce "Gog" odigrati posebnn ulogu(kao' knez", Ez38,3). Osim toga, Rnsija len tocno sjevemo od Izraela, a J eruzalem i Moskva nalaze se cal(. 11 bli.zini iste geografske duzine!

3. 'Iako (;13 Gog od Magoga imati poseban odnos prema.arapskim zemljama, koje spadaju medu najvece neprijetelje Izraela. Prema Ez 38,5 i 6 neke od tih zem a1j a ee sudjelovati u predstojecoj invaziji na Svetu zemlju: Perziia, Etiopija, Put, Gomer i Togarma. Purse odnosi na Libiju, Gomer bi rnogao ukaziva:t~ n3 NjemaCku, a Togarma na Tursku. I Seba (Arabija), Dedan i Tarsis se spominju s tim u vezi i dobivaju posebno znaeenje. Ako poblize promotrimo, vidjet cemo da prorok Ezekiel u 38 poglavlju ukazuje

100

Tumacenie BQzieg nauma spasenja

na osovinu siever - jug izmedu Goga od Magoga i arapskih zerualja. Daje to vee danas tako, moze se razabrati izizvjesta[a dnevnog tiska.

4. Na.ijaci argument da se kod Goga od Magoga i Antikristova kraljevstva radi o dvije medusobno neovisne pojave na kraju vremena proizlazi iz cioj enioe da je osuda za svak og ad njih posve drugacija. Prerna Ez 38,18-23 svu vojnu silu Goga od Magoga izravno nakon.invazije na Svetu zernljn osudit ce unistiti sam Bog jos u Izraelu, To ce se dogoditi nizorn prirodntn katastrofai'), 1;). zemljotresa; trest ce se more i zrak, a tuca, sum, per, oganj i pljusak pad at ce iz atmosfere 11a neprij atelj sku VOjSkLL

Uz to ce se dogoditi nesto sto ce na trope djelovati samounistavajuce; posve neobjasn] i va pomutnja medu voj nicima dovodido toga da se napadaci iznenada pocnu.borin medusobno i, "s macern ce se brat na brata did" (Ez 38,21). Tako dolazi do strasnog krvoprol ica 11 vlastitim redovima (Hz 3 8,22). Izbijanje uZasnih zaraza unistava trupe iznutra i pridonosi da.invazija zavrsi potpunim unistenjern te silne vojske,

Vee je iztih oskndnih podatakajasno da se osuda Gaga ad Magoga sastoji same ad prirodnih katastrofa Posy€;: je drngacije s osudom dolazeceg Antikrista, jer njega ce Gospodin 15US "ubiti daham svojih usla"(2 So12,8). To ce se dogoditi kad se GOSPODIN pOllovno pojavi s velikom slavom i mob (Mt 24,30) o cemu kod Gaga od Magoga ne moZe

biti govora, Prema tome, prvo ce ok oncati Gog ad Magoga pa tek onda Antikrist!

5. Iz togase jasno i nedvosmisleno razlikuju mjesta osuda, Mjesto pokapanja Gaga od Magoga je Hamona "Gogova dolina' (Ez 39,11-16), koja len ua :is tocnoj straui Mrtvog mora, Antikrist 6e pak biti. unisten ked Harmagedona, tj, oko dvjesto pedeset kilometara sjevernije (Olk 16,12- 16; 19,11-21)!

6. Nada1je moramo imati na LUllU da Gog od Mage ga krece na.lzrael, da tamo "plijeni i pljacka" (Ez 3 8,12). Antikristpak Zeli prvenstveno "last nad svijetom, te da 11111 se svi ljndi klanjaju (Otk 13,3-8)1

7. Konacno, postoji vierojamost da se predstojeca invazija (i sud s IljOJU uvezi) dogode u nasim danima. Jer, Izrael ce prema Pismun trenutku ilnoganapada biti zemlja koja je "nebranjena" i "bez zidina" (Ez 38,11). A takvo je stanj e i danas.jer ad go dine 1918. u Izraelu v:iBe nema gradski h zidma.jj. stanovniswo zi\71 U otvorenim gradovirna i na otvorenim zernljoradnickim imanjirna, kibucima i mosavama,

Ukratko ruozemo reci cia jo Gog od Magoga nagomilana sila bezboznosti, koja.ce se U posljednje doba pokazati kao samostojeca (politicks) pojava prije dolaska Antikrista, a Bog ce je osnditi "na gorama Izraelovim" (Ez 39.4). Tek tada ce protnkrscansko svjetsko kraljevstvo hiti u pUllam opadanjll moGi i konacno propasti povmtko1l1 Isusa Krista.

101

STaeE Bm OD OVO(}A .SVIJE'IA?

ZajedniCiri cilj tl'iju velikib crta spasenja:

POVRATAK ISUSA KRISTA

U' prvom dijelu nasih razmatranja BoZje spasenjske odlnke vidjelismo da. BibJija spominjeukupue trivelike skupiue covjecanstva vazueu Bo~iojpov:ijesli. spasenja, Prema 1 Kor 10,32, to su:

1. Narodi svijC1:a,

2. Izraelski.narod,

3. Crkva Isusa Krista,

Na karti nauma spasenja StL te tt:i skupineco:vjecanstva llaznacene.s tn debljecrte koje, prematramo li svaku zasebe, imaju u rui(3elu zasebnetijekove,

Susret u zrqiw lSd4,17

102

ali se na kraju ~ svjesnoili ne w primicu odredenon1. i neminovnom cl.rJga.aaju povijestf svijeta i povijesti spasenja ~ Povratku Isusa Krista!

Pomnijim promafranjemtriju velikih crta spasenja rnogu seponovno izluciti tri srediSnje misli, koje Ce1,110 konacno morati.ukratko pojasniti:

1. Narodi ida unatTa;g,

2. Izrael ide prema na])riJed,

3, Crkva Isusa Krista ide LmH.

Sljedeci prikaz mora dakle pokazati n kakvu sn odnosu tri navcdene skupine covjecallStvaprema K ra1j II koji ponOV110 dolazi. Istodobno imamo j mogucnost iznova preispitati nasosobni stav u svjetlu neposredaog povratka Isusa Krista.

Odmah.na pocetku moramo znati:

Povratak Isusa K.rist-a je iedan dogsdaj, tj. GOSPODIN 11e dolazi vi§e puta, vee u iedno] osobi iednom ponovno. Ono sro je U tome posebnojest da GO· SPODINOV dolazak posve razlicito djeluje na razlicite ljude. Kao sto cemo odrna h vidjeti, od najvece je vamosti kojoj od In skupine CoYjek pripada, ili drugim rijecima: na tom se pitanju odlucuje njegavo sasvim osobno, v:iecllo spasenjet

To da Gospodin Isus Krist kao (edna osoba u iednom dogadaju (njegov po-vra-

tak) nioze zaista posve razliCi10 doci k ljudima, mot;e se razjasniti jednostavnom poredbom iz osobnog 'Ziv-ota: Svatko od nas je (edna pojedillaena esoba, kojakao takva stoji u sasvim razliCitim odnosnna prema svojim bUZnjima. Kao ozenjeni nmskarci, mi smo na prirnjer is to dobno braclli partneri (nasim supragama), OCelli (nasaj djed), d.f(jci1 (nasiill v Iastitim roditeljima), susjed! (JF:ulilnaiz nase ul ice), suradnict (naSilll kolegame s posla), itd.

Isto je tako Isusovpovratak jedan dogadaj, ali u odnosn napojediaeskupine ljndi una nvijek drugacije djelovanje, tj. on je kako za narode tako i za Izraei i Crkvu posve razlicit.

Iz toga slijedi da je povratak Isusa Krista opcenit do,gatl~j, tj, cijela se povijest svijeta j spasenja ne priblizava nicem drugom doli dolasku OtkupiCelja svijeta. Nazalost, vecina Ijudi naZemJji ne ocek:uje nista manje nego uprave to! Zato je to vaznije da nam taj veliki dogad.aj bade jasan! Karta 11£1.Uma spasenja pokazuje nam GOSPODlNOV dolazak u vidu kronoloskih dogadaja, Isusov povratak zapocinje GO$PODNJllV-f dolaskem za Njegove, !ito zoaGi da ce krvlju otknpljeaa djeca BoiJa biti uznesena 1:;1 nebesku slavn, 'Iada ee dati GOSPODIN sa Svojima da sude bezboznim narodima, kao i konaeno otkupljenje rye. gova naroda, Izraela, i ulazak u Ttsucgodisnje kraljevstvo,

Dalje cernose baviti Isusovim pOV'. ratkom vee prikazanim redoslijedom:

1. Povratak Isusa Krista za njegovu CrI{Vu

Za nanovorodene vjentike pojavljuje se Isus Krist kao "mladozenja'' njihovih duS3. U pos.ljednjoj k1ljizi Bjblije bit ce Isusova Crkva videna kao Zamsnica Jaw ganjceva na N ebu, koja se "opremila" i kojoj je dano "da se ohace u blistav, GiSti Ian" , koji, zapravo, oznaeuje"pmvedna djela svetil1" (znak nanovorodeail; vjernika! Otk 19,7.8: 1 Kor 1,.30). Biblija dalje govori 0 "Janjetnvoj svadbenoj goibi" na Nebu,koja je popracena neopisivom radosou (Otk 19,7.9).

Iza te :izjave nedvejbeno stoji slika iivotne zajednice izmedu Krista i njegave Crkve, koja se nemoze ugasiti, kao sto juj e opisao i Pavao u poslanici EfeZailitila, Ondje on izmedaostaloggovori o tome da je vee i ljudski brak izmedu muskarca i zene obavijen tajnom, iza koj e se krije jos veea tajna na koju ona ukazuje,14'llllle "na Krista i Crkvu" (Ef 5,31.32). Time.nam Sveto pismo jasno govori da sn nanovotodeal vjerniei (Kristova Zaruenica) La SVe v ijeke.neraskidivo vezani sa samim Gespodinom Isusom ("mlado:zenjom" njihovih dnsa),

/Ja.ganjeeva svadba __, r- '" Otkrivenje 19,5- 1 a 1"";-

- 1-

103

STO en BIrr OD OVOGA. SVImTA?

Kada pak GO SF ODIN dade i odvede kuci svoju Zarucnicu, Crkvu, unebesku slavu, to ce biti jedinstven dogadaj: taj dogadaj iz Biblije naziva se "uznesenje", Jer sam ce Gospodin sa zapovjedniekim zovom, sglasom arkandela i sa zvukom trublje Boije siCi s neba, i najprije ce uskrsnuti umrli u Kristu. Zatim cemo mi zlvi, ml preostali, biti skupa s njima odneseni u zrak no oblacima u susret Gospodinu. 1 taka cemo uvijek biti s Gospodinom (1 Sol 4, ~ 6.17)

A vee prije svog odlaska Ocu, obecao je Gospodin 1S11S svojim ucenicrma:

"Idem da Yam prtpravim. mfesto! Kad adem tevam pripravimmjesto, vratit cu se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja" (Iv 14,2.3).

Susret u zraku
1 Sol 4,17
OJ C"")
.-- LD
I
C") I
.-- 0
~ LOU?
LC5-r:
- ...... LO
0 ._ I-
U) 00
~:::t:::
.-- ...... C\J ]04

Nijedan ,jemik ne znannapnjed trenutak GOSPODINOVA povra.tka ('vee jedino Otac" (!) Mt 24,36), ali svako nanovorodeno dijete Bozje, koje istinski nasi 11 srcu" nadu slave" (Ko1'1,2'7), ima joil samo jednu ieljn kao i ovaj pjesnik:

Zelim u dam svoj, kucarne vuce ocinska - sreu ocinskom;

dalje ad svijeta zbrkanih sumova

u tih, dubok mir,

S tisucu zelja odoh, kuci vraeam se sada sa smjernom ieljom; srce moje jos samo jednuklicu nade gaji - zelim u dom svoj,

. Vee se skoro dvije tisnce godina vjernici Crkve Isusa Krista pripremaju.na taj blazeni trenutak; nista ne ocekuju zeljnije ad toga. "Napunili su svaje lampe" i idu "ususret Zarueniku' (Mt 25,1). Oni traze "sto je gore, gdje je Krist", jer je zivotnjihov "skriven s Kristom u Bogu" (Ka13,1.3). Napustili susvijet da dosegnu Krista i cia ga nikada viSe ne napuste, jer samn to vodi do cilja (Fil3, 14). GOSPODlN .ih necc iznevjeriti u toj nadi, En atomo - u "jednom trenn" bit ce kod njega, kad ON dade! Pri tome vjernici koji jos Zive 11<1 Zemlji "ueee preteci anih koji Sl[ (u K.ristu) nsnuJi" (1 Sol 4,15), vee ce zajedno s GOSPODINOMbiti adnesem "uzrak(O" (1 Sol 4,17) Iztihjerijeci

l'umacenje Bozjeg nauma spascnja

jasno da ci:e GOSPODlN susresti Svoje ne samo na Zemlji, vee i u atmosferi nad Zemljom, Karta spasenja taj dogadaj oznacava kao "Sastajaliste: zrak". Kako Ita njoj mosemo vidjeti. na torn se mjestu susrecn zelena uzlazna crta (CrkvaIsusova) i smeda silazna efta (Sin Bozji) i od tog trenntka ostajl11l1ednsohnacvrsto povezane. Kada se to dogodi vjernici Crkve Isusove postici ce svoj cilj: uselit ce u nebeski ocinski dom i otada "uvijek biti s Gospodinom" (1 Sol 4,17). Nijedan od njih "ne dolazi.na sud" (Iv 5,24), jer je Krist odavno za njih podnio sud na Golgorskom krizu. Nitka od njih ne mora procistrasno doba protukrscanske N evolje, JeT je to doba suda nad b ezb otnoscli ljndi, kao sto smo vidjeli u jednom ad ranijih poglavlja, nego ce svaki od nj.ih biti "izbavljen od gnjeva sIa dolazi" (J SoL 1, 10).

Crkva Isusa Krista, "Zarucnica Jaganjceva", ide dakle prema knci. 'Nju ceka nebeska slava, a ne dolazeci:pakleni sud na Zernljil

2. Povratak Isusa Krista za narode svijeta

L judima iz naroda koji se nisu spasili jer su odbacili Spasitelja kao istinskog Krista i umjesto njega izabrali Antikrista, bit ce Gospodin Isus 0 svom pavratku kao Sudac. Otk 19, 15 opisuje Spasirelja kao izvrsitclja"gL1jevne srdwe Boga

Svevladara" 0 kojem pjesnik tako ozbiljno govori:

On dode da sudi svijetu,

da prokune onog tko proklinje ojega; s miloscu i umilnim svjetlom

za onog tko njega ljubi i trazi.

'Iaj dan suda je u Otk 16,1 4 nazvan "Dan veliki Boga Svevladara". Vee S11 i proroci staroga Zavjeta taj .- Jahvin dan" opisali kao strasan dan srdfbe Bo:qc (Iz 13,6.9; Joe] 1,15; 3,4; Sef 1,7.14; Amos 5,18.20),jer ce GOSPODlN "ustanoviti Dan 11 koji ce suditi svijetu po pravdi, po Covjeku kojega odredi (DJ 17 ,31). Taj ~ovjck nije nitko drugi doli sam Sin Bozj i, j ex "Otac doista ne sudi rrikornu: say je sud predao Sinu" (Iv 5,22).

Kada Gospodin Isns Krist dode suditi izgubljcnim narodima dogodit ce se to 11 Teruzalemu, "f,'T3c111 velikog kralja" (Mt, 5,35), jer "noge ce mu, 11 dan onaj, stajati na Gori maslinsko]" (Zah 14,4). Dosao jeponovno ondje gdjejednom naocigled svojih ucenika "bi uzdignut i oblak ga ote njihovim ocima"(Dj 1,9-11) - ali sjednom razlikom: prj ovoru povratku, koji ce se dogcditi "s velikom rnoci i slavom" (Mt 24,30), Sudac svijeLa nece vise doci sam, vee ga prate "nebeske vojske na bijel.im konjima, odjeveue u bijel, cist Ian" (Otk 19,14) . Gospodin ce doci lill sud "sa svim svojim svetima" - a to su krvlju otkup1_jena cljeca Boi;ia, Crkva lSlIsova (1 Sol 3,13~ Jd

105

sTO CE BITI OD OVOGA SVITETA?

14). Sveto pismo govori da ce i "sveri (s Kristom) sndili svijet" (l Kor 6,2)1

Na karti nauma spasenja povratak Isusa Krista prikazan je zeleno - smedom crtom koja se SpUSk1. odozgo prema dolje. Dvobojnost te crte nam istodobno ukazuje da ce Sin BofJi (smeda crta) doci zajedno s Crkvom- vjernima (zelena etta), izvrsiti sud nad narodima svijeta,

U nastavku S6 moramo kratko osvrnuti na dva dogadaja, vaina za t.y sud:

1. Bitka kod Harmagedona

2. Sud nad narodima

Bitka kod Harmagedona

VOtk 16,16 navodi se strasno mjesto suda koje Biblija nazi va "Harmagedon", Harmagedon u prijevodu znaci "brijeg Megido" i ukazuje na biblijski "Megido" (1 Kr 9,15), koji Jezi lL dolini Jisreelu II sjeverozapadnom dijelu Izraela.

106

Tn ce doci do najvece pobune svih wemen a protiv Boga i.njegova Krista:

Na kraju protukrscanskog razdoblja Nevclje demonskl ce duhovi "iz usta Zmaja, iz usta Zvjeri i iz usta laznog P roroka"(Otk 16,13) mobilizirati strasnu vojsku.izprotukrscanskog mnostva naroda, koja ce uti u rat (!) jednim snaznim napadom pod vodstvom Antikrista protiv GOSPODlNA koji ce ponovno doci (Olk 16,12 - 16' 19,1]-21). Thj, u pravom smislurijeci sulud pothvat, bit ce vrhunac bezbomosti i neprijateljstva prema Bogu u svoj povijesti covjecallstva,

To je ocekivallje s jedne strane neprispodobivo, a s dmge besmisleno I "Kralj kraljeva i Gospodar gospodara' sam ce suditi, jer "iz niegovih 'nsta' Izlazi ostar mac danjime 'pobije pogane'i'Once nad njima vladati zeljeZlIim zezlom'" (Otk 19. 15. 16) i razbiti ih "kao sud loncarski" (ps 2 9), On koji je jednoc "izvan vrata" (tj. izvan zidina Jeruzalema, Heb 13,12), 11a krizu Golgote denio spasenje svijetu kao od Boga poslani Spasitelj, dolazi sada "izvan grada" kao posljednji Sudac "veliki tjesak Boziega gnjeva" (Olk 14, 19.20)!

me pocinje strasni "Dan GOSPO~ DNJf' 0 kojem SU govorili proroci, jer ce se konacno "dokrajciti opacina'' (Dn 9,24) i sva bezboznost izbrisati s liea Zernlje.

Taj ce sud prije sviju pogodi ti "Protivnika" (2 Sol 2,4), tj. Antikrista, koji ce sa svojom vojskom 12 Hartnagedona

Tumacenje .Bozjeg nunma spasenja

krennti na J ernzalem. On ce nakraju biti unisten, kao sto smo vidjeli u jednom od ranijih poglavlja,

Ali i kraljevi na zemlji i njihove vojske, koji su "Sinn propasti" (2 So] 2,4) ukazali cast i slijedili ga: u otvorenoi borbi protiv dolazeceg GOSPODINA, bit ce "nhijeni maoem sto izade iz usta jahaeana koniu" (Otk 19,19.21). Taj ce sud biti tako strasan da ce krv pobijenih biti konjirna do nzda, U strinu ad tisucu i sest stotina stadija (Otk 14,20)!

Ako se prisjetimo da dnfina grckog stadija (mjera za duljinu) iznosi 185 metara, a. rimskog 192 ruetra, dobi va se povrsina od 1600 x 185, odnosno 192 metra, tj. oko 300 cetvonrihkilontetara, nakojoj cekrv i tijela ubijenih dosezsti visinn od metar i pol - neprispodobiva hrpa!

Ako oko Jemzalema, mjestaIsusova ponovnog dolaska, opisemo krnznicu promjera 3 00 kilometara, na polovicite dnljine (dakle nakon otprilike 150 kilometara) dolazimo do bojnih polja Megido/Hatmagedona u dolini Jizreeln, To je ipak samo jedan dio golemog podrucja po kojem ce lezari pobijeni, No taj nam kratki opis iz Biblije omogucuje da mozda dobijemo predodZbu 0 tome kako velika rnoraju biti mnostva naroda.koje ce se jednom dati zavesti od Antikrista i kremrti u otvorenu (1) pobunu protiv GOSPODINAkad se ouponovno vrati, Posljedicc Bozjeg gnjeva su nezamisli-

ve; "strasno je upasti uruke Bcga 7jVO~ ga" (Heb 10,31)1

Sud nad narodima

N a kraju strasnog poko1ja kod Harmagedona dolazi sud nad narodima, koji posebno opisuju prorok Joel i evandelist Matej: "Kad Sin Covje~ji dode sa svojim sj aj em 11 pratnji svih andela, sjest ce na prijestolje svoje slave. Tada ce se pled njim skupiti svi narodi (ibog snda) (11.t 25,31.32). U Jeruzalemu ce se pred sucern svijeta morati pojaviti svi narodi i bit ce "mnostvo, Itnl0St'VO u Dolini Odluke" (1oeI4,14). Ta "Dolina Odhrke" nazvana i "dolina Josafat" (JoeI4,2) je poseban naziv za dolinu Cedron, koja.Iezi izmedu brda Morije i Maslinske gore.

107

8TO CE BITl OD OVOGA SVTIETA?

Tn ce GOSPODIN kad ponovna dade "sakupiti svepogane" i sudtti im: "Jahve (Gospodin) grmi sa Siona, glas dize iz J eruzalema, nebo i zemlja se tresu" (Joel 4,16). "sunce' postade erne kao tkanina od kostrijeti, a cijeJi mjesec po stade kao 'krv'.'Zvijezde s ueba padose' na zemljn 'kao sto' svoje nezrele plodove stres~ 'smokva' kad je zatrese silan vjetar. 'A nebo' iScezuu kao 'knjiga koja se smota'. S~ svoji~l.se mjesta pokrennse sve gore i SVl otoci, 'Zemaljski kraljevi, velikasi', vojskovode, hogatasi, mocnici svirob,~vi i s10.hodni - 'sakrise se po 'spfljarna 1 'gorskim 'pecinama', govoreci gorarna i peeinama: Padnite na nas ' i 'sakri.jte ~ar ad liea .onoga 'kojisjedi na pniestoIJl! 1 od ] qll]etove srdibe, jee dode veliki dan' njihove 'srdzbe'! 'Tko rnoze opstaIi?'" (Otk 6,12 -17). Te su rijeci Svetog pisma talco jasne i nedvosmisleneda im nlsta ne treba dodari - osim moZdajedno~.dodatnog stajaltsta: Mjera tog suda Bo~eg nad narodima sviiera sukladna je njihovu odnosu prema izraelskOTIl narodu (Joe] 4,2). Pri tome ce doci do ostrog odvajanja,jer ce GOSPODIN narode "razlueiti jedne od drugih kao ~to pas.1i~ luci ovce ad jaraca' (Ml 25) 2). KOjo] ee od 1ih dviju skupina neki naIod pripasti, adlucit ce se prema Rijec.i GOSPODNJOJ, prema (orne :tito su "u6- nih jednomu od ove lnoje naj111 311 je hrace" (Mt 25,40). Ta "najmanja bra6a" su bez sumnje, djeea Izraelova., od kojihj~ takodee i "Krist po tije1u" (Rim 9;5).

108

Jer, tiiekom svog zivota na Zemlji Gospodin I'5oS je po tijelu pripadao ku6i l~rael()voj (!). ON je u svojem ponizenju bio Hebrej od Hebrejai pravi "Sin Davidov" (Mk 10,47) izplemena Judina No ON je Kralj slave i osudit ce narode svijeta prema njihovn stavn prema njegovu odabranom narodu:

Svim uarodima koji su bili milostrvi prerna Izraelu i prihvatili tisllcljecima ~roganjan~ i OIDrlJlutezidovske duse,taj e~pravedni Sudac po ielji svoje "najma?Je brace" biti isto tako milostiv i pozvati ih 11 Kraljevstvo kao blagoslovljene od Oca svojega (Mt 25,34).

v ~. drugi narodi koji S11 hili puni mrznje prema Izraelu - ~to je ujedno znacHo i mrlnju prerna samome Kralju - ldu.odmah "~ oganj vjecni sto je pripravlien davlu i andelimanjegovi::m" (Mt 25,41).

Izuzevsi malo .njih koji pripadaju "ovcama' i koji ce stoga doCi u mesijru~~k~ kraIjevstvo mira, narodi svijeta kOJ/ ntsu otkupljeni nemaju buducnosri I1.B.o~em planu spasenja. Kao privrzemci i o~oZa:ateJji Ailtikrisra (Otic 13,8), kao 0111 koji preziru Boga i njegovi su n:pr~jat~lji (usp. Rim 1,28-32), lllogu oeeklvatl samo straslli Sud.

~a se natodi nalaze na tom putu, jasno ]e svakom tko pomnjivo promatra proSla i sadasnja ibivanja na sv:ijetu:

Narod:i svijeta idu jasno j nezadrztvo nadoJjc!

Tnrnacenje Bozieg nauma spasenja

3. Povratak Isnsa Krista za izraelski narod

Odabranem BoZjem narodu objavljuje se Gospodin Isus Krist 0 SVOl;n povratkukao njegov Kraff i Mesija.Dodu.se, Izrael do dana danasnjeg nije prepoznao svog Kralja, ali prema Pismu taka nece ostati zauvijek, Tijekorn svojega ze,maljskog zivota rekan je Spasitelj pismoznancimai farizejima;

Jervam kazem: Sigurno me od sada vise necete villjeti dok ne reknete: "Blagoslovljen koji dolazi It ime Gospodnjel" (Mt 23,39)

U QJ10 5U daba uglavnom vode uaroda bili ti koji su odbaeili GospodinaIsusa Kristakao Mesijukoji im bijase paslan. Za njih je pisalo:" Oni ato vode narod taj zavode ga, a koji sevodit daju propall su" (Iz 9, 15). Tako je cijeli narod zasao na tisucljetni put patnje, pun krvi i snza .. Posebno ce protukrscansko doba Nevolje posljednjih dana za Izrael biti josjednom vrijeme strasnih nevolja i progonstava, Sarno 8tO cetrdeset i cetiri tisuce .iz Izraela (dv ana est tisuca iz svakog od plemena Otk 7,4-8) prezivjet ee ta teska vremena prociscellja j kusnje, jer ce ill pri.je to ga Boiji alldco opecatiti na celi.rna (Otk 7,2-4), te6el1ataj nacmpostati nedodirljivi svQjim neprijatelJima (Bz 9,4.6). Prema Zall 13,8, taj je Ostatak treeina naroda, koja ee na kraju zazivati ime GOSPODNJE, klicati mu, a prema Zah 13,9 ee se GOSPODlN na to ponovno potpuno okrenuti svojem narodu:

Reef ell: "Mo] t« t@ narod"; a ani ce reel:

"JAHVE.fa Bog moj".

Usprkos velikoj nevolji i nesreci u koju ce taj narod jos upasti, Izrael i dalje ide naprijed - ususret dolazecem Mesiji.

Kao &0 smo napomennli 11a pocetku ovog poglavlja, Isusov povratak djeluje posve razlicito na pojedine skupine ljudi (Crkva, narodi, Izrael):

Dok dolazak C:OSPODINOV za narode svijeta znaci apsolutni sud, Izrael dozivljava pojavu Mesije kao svoje konaCHO otkupljenje. JeI GOSPODIN de svojim povratkom "pregnuti da unisti sve narode koji dodo. 11a J eruzalem", a istodobno (l) ce na dom Davidov "izliti duh milosni i molitveni' (Zah 12,9.10). Zato za Isusov povratak postoji [edna jedina crta na karti nauma spasenja (zeleno - smeda crta koja ide odezgo nadolje),

Sjajm pojavak (epifanija) Isusa.Krista pri povratku na Maslinskn goru nece predstavljati samo ispunjenje tisneljetne nade u obecanog Mesiju, vee istodobno i ttenutak.najveceg zaptepastenjal Jer, odjednom ce ugledati onoga koga su.nekoc "proboli' (1j. pribili na kriz), i "zbog njega ee proplakati svi narodi na zemlji (Otk 1,7). "Svinaeodi" odnosi se, uskladu s Mt 24,29-31, na dvanaesllzraelo-vih plemena. A od njm nitko Itije ozhjljna racllnao s time da dolazeci Mesija llije dmgi d01i raspeti Spasitelj svijeta, ciju SlI smrt skrivili svojim grijeholl1 (Dj 2,23). Ta ce SpoZltaja dovesti cijeli Iz:rael do najdllbJjeg pokajanja, pocevsi ad

109

SW CE BmOD QVOOASVIJETA.?

narodnihvoda do obicnih ljudi, i "naricat ce nad njimkaonadjedincem" i "gorko ga oplakivati kao prvenca" (Zah 12,10):

... 0 kako te kasno prepoznah, Ii ljubljena lfepoto!

"I plakat ce zemlja, svaka porodica napose, i iene njihove napose; porodica doma Davidova napose, t zene njihove napose; porodica doma Natanova napose, i iene njihove napose; porodica doma Levijeva napose, i zene njihove napose; _porodica Simejeva napose, i zelle njihave napose; i sve ostale porodice za sebe, i zene njihove napose" (Zah 12,12-14). Postoji debar razlog sto Sveto pismo na OVOID mjestu posebno istice zapomaganje zena: oduvijek su bogobojazne Zene koje su u Izraelu bile u "blagoslovljenern stanju" i trebale uskoro roditi, racunale s mogucnoscu da 60 roditi ocekivanog Mesiju! To oeekivanje dolazeceg Otkupitelja i dallas je rasprostranjeno u poboznih Zidova. Povratkom Isusa svima 6« biti bolno otkriveno da jevec prljemnogo tisucljeca (!) [edna djevica iz domaDavidova podarila zemaljskiZivot Sinu Bb~emu (Lk 1,16.

27; 2,4-7).. Say ce Izrael gorko oplakivati i will sto to tada n:ije prepoznao.

I konaeno ce doci trenutak milosti u kojem ce narod prihvatiti svog istinskog Kralja i Mesiju i obratiti mu se U istinskorn i dubokom pokajanju, Zato ce vjerni GOSPODIN "ukloniti grijehe njihove" (rum 11,27), pomilovati say dorn Izraelov (Ez 39,25) i izliti svog Svetog Duha na cijeli Izrael (Ez 39,29), i tako ce se sav Izrael spasiti (Rim 11 26). Tako otkupljeni narod BoZji pod vodstvom svog Kralja ulazi u mesijansko kraljevstvo mira, gdje 6e tisu6u godina biti misionarski narod svoga GOSPODINA

Izrael ima dakle Iijepn budncnost u Bozjem naumu spasenja. GOSPODIN nije odbacio svoj narod, kao sto mnogi misle, vee ga je na (odredeno) vrijeme ostavio po strani zbog njegove nevjere u Sina Bozjega, Kako se u meduvremenu pred nama naslo za "kraj dana" proreeeno oknpljanje izraelskog uaroda II Obecanoj zemlji, priblizi 0 se trenutak konacnog otknpljenja i prihvacanja Izraela; Izrael ide samo navise!

Buducnost triju skupina covjecanstva
Crkva kuci u slaw (1 Sol 4,17; Iv 14,3)
Narodi ·V
narnze na sud (Mt 25,41)
Izrael ·v
navise u susret Mesiji (Rim 11,26; Iz 59,20) ]10

Tl1macenje Bozieg nauma spasenja

Tri velike crte spasenja na kraju povijesti spasenja:

TISUCGODISNJE KRALJEVSTVO

Silno prorocanstvo 0 budncnosti, a usponu i padu cetiriju starih kraljevstava Babilonu, Medo-Perziji, GrCkoj i Rimn (pn2) kojejellekotbabilonskilcraIj Nabukodonozot primio od Boga zavrsilo se obecanjem vjecn.og i neunistrvog kraljevstva:

U vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podici ce kraljevstvo koje nece nikada propasti i nece prijeci no neki drugi narod. Ono ce razbiti i uniitit: svo ona kraljevstva, C/ samo ce stajati dovijeka (Dn 2,44).

Kraljevstvo 0 kojem Biblija ovdje govori jos je bndnce, Ono suprotno svim svojim prethodnicima nece biti stvoreno na ljudski vee na boz<mski na'Cin, tj. sam Bog Nebeski ce ga stvorLti kada za to

dode vrijeme, Kako nam je lz dosadaSnjeg tijeka povijesti spasenja vee jasno, to ce se dogoditi 11. trenntku karl Gospodin Isus Krist ponevno dode "s velikom mati i slavom" (Lk 21,27). 0 tom GOSPODNJEM pojavku "na Sud" morat ce konaeno propasti sva ljudska kraljevstva i sve Bogu neprijateljsko i gresno bit ce bezostatno izbrisano s lica Zemlje.

UnistenjemAntikrista injegova strasnog kraljevstva zavrsava istcdobno i "vrijeme pogana' koje je trajalo tisueljecima (Lk 21,24),

Izvor i pokretae zla "veliki Zmaj, Star3 zmija - koji se zove davao - Sotona"(Otk 12,9), nece vise (prije svega) biti u mogucnosti nastaviti strasno djelo uniStel-ya na ovome svijetu Bit ce i "oko-

Tisucgodisnje kraljevstvo

Otk 20,1-10

Zall 8,13 I 2.0-23; 14,9 I 16,21

Hram Ez 4G-48

Zah 12,1G-14 zen 14.415

NemaHrama otk 21.22

novo nebo

II

novu zemlju

Sotona svezan

Sotona odrilesen Posljednjl sud

111

S1'O CE ElTI OD OVOGA SVTJETl\,?

van" i bacen u Bezdan 'Ida visene zavodi narede' (Otk. 20,1-3).

Thko ce Zemlja bitioeiB6ena za dolazak posljednjeg kraljevstva svjetske povij'esli i. povijesti spasenja, takozvaaog "ruesiianskog kr-aljevstva mira", c~s6e zvanog i"TIsucgodisnje .kraljevstvo".

Kako se iz tih izraza moze vidjeti, sam 6eMesija (izraelskog naroda) osnovatl takvo Kra.ljevs1ve mira {USp. 2 Sam 7,1-28;i Lk 1,31-33'),.koje6e prema Olk 20,1-10 biti na zemlji sljedecih ., ttsu:cu godina", a potem. "trvijeke-ejekova" dalje postojati u Nebu (Otk 11,15; 22,5).

Ocelcivanieosobnog povratka Isusa Krista za pocetak i za osnivanje jednog takvog vidljivog kraljevstea Bozjeg na Zemlji u potpuuosti odgovara nadi prvih krscaaa, Karta nanma spasenja pokazuje naru dolazak tog 11, Pismu prikazanog Tisutgodisnjeg kraljevstva (lilt. "Milleniam? od mille - tisncu iannus - godina), kao dosljedan tijek velike crte povijesti spasenja na putu dovrsenja svijera, To budnce kraljevstvo jos uvijek ne6e (!) biti Nebo, vee pIije svega leokracija, autoritadvna Bozja vladavilla. ovdje nil Zemlji, pT.i ccmu Izrael, l1aroru i samu Crkva Isusa Krista i:ti1aju ponovno svoje asobno i posebno odredenje.

Glede tog [lvjerel1ja, z,eljeli bismQ ukratko ukazali na neke sadrZaje koji se pre.ma iiRsem pozllavanju Pisma mogu iSPllniti tek LL TIsuegodisnjem kraJjevstvu:

112

1. TZRAEL

- blagoslov za cij eli svij et "Izrael je moj prvoro dena c" , rekao je GOSPODIN vee prije nekoliko tisncIjeea faraonu po svom sluzi Mojsiju, i "ttafim od tebe da rni pust"is sina da mt iskaie stovfJnje" (IzI4>~22.23). A Izrael, "prvorodenac" , nije samo tada bio spasen "iz sakacgjpatskih" (17..114,30), vee ce I na svrsetku dana bid izveden iz.progonstva i tlacenja medu narodima kako bi nakon svog konacnog otkupljenja i prilrvaeanja GOSPODINA koji ponovno dolazi i konaeno postao "glava" narodima (usp .. Paz 28, 13). Tako ce Izrael 11 mesijanskom kraljevstvu "biti blagoslovljen usred zemlje' (Iz 19-,24) i shiZit ce svojem Kralju da izvede svijetna put mira "Ti si sluga moj, Izraele, 11 kojem cu seproslaviti", obratic se GOSPODlN svom naredu (Iz 49,3) i "darcu yam hvattl i diku po svoj zernlji" (Sef 3,20). "Btti cete mi predraga svojina mimo sve narode - ta m'oj je say svtjet - vi cete mi biti kraljevstvo svecenika, narod svet" (Izl 19,5.6).

fzrael ce dakle u Tisuegodislljem kra~ IjevstVLl bili na celu naroda, sluZiti. Un .na svetl auhavau naciu, j taka postati velikim blagoslovotn cijelome svjjetu (usp. Past 12,):; 28,14).

Izrael - mislonarski narod DQzji

U mesija:nsko 6e doba obnovljeni lzrael takoder ispuoiLi .'lvoj stvami misiollarski

Thma'celli" Bbzjcg uauma splI"enia

zadatak i shiti evandeIje mcdu narorlirna "J or ce sa Siena Zakon 1Z36i, djet Jahvi-naizJeruzalema" (!vfih4,2). "I narod kojl sam sebi sazdao, rnojuce kazivati hvaln" (lz43,21). GOSPODIN ce dakle trebati svoj narod da ~iri njego:vu RijeG, daevangelizirasvijet, To nee~ ostati bezefekta, jer "u one ce dane deset ljudi od narcda svih jezika \iYalatl. ,jednog Zidu'0a za skut govoreci:

Idemo S V3l1C1a, jar eu-smo da jes varna Bog" (Zoh 8,23).

Kaosto je jednom Savao iz Tarza nakon obracenja kao apostol naroda ( Pavao) mogao potresti cijelo Rimsko ca rstvo propovijedanjcm evandelja, pridobiti tisuce dusa 7.3 Gospedina Isusa i svuda osnivaticrkve, tako cecijeJi, sada obraceni i otkupljeui Izrael, u Tisucgod I s nj em kraljevst vu post ati TIn rod evangelizatora koji ce mnostvo po&ana pridobiti za spasenje, Na taj e03 na~il1 Izrael biti "blagoslov" na zemlji i "rosa" narodima Cusp, lz 19,24 i Mih 5,6) i svatko 603 na posve nov naci.n prepozuati i prizuati: "Spasenje dolazi od Zidova" (Iv 4,22)!

2. NARODI

- "subastinici" Ktaljevstva Kako sma vi djeli u pogJavlJ U 0 lJovratku ISTIsa Krista, same ee jedan (mali) dio nmoda uti 11 mes.ljallsko kraljevstvo mira (US}). Mt. 25,3] -40). Podsjetima se: svima koj i Stl j edllolll biU nwostiv i prem<1 narodu Bozjem, lj, lzrael11, b.it 6e ukazana milost 113 sudu naroda, Ie 6e prema rijecima KraU a uei 11 Tisllcgodisnje kra-

ljevstvo kao "pravednici". Da ne bude zabnne: ti "pravednici" neee automatski biti blazeni jer su bili milostivi - tada bi Spasitel] uzalud unrro nakrizn za grijehe svijeta - vee se i ani moraju stvamo i Iskreno obratiti i vjerovati u potpuno otkupiteljsko djelo svoga Kraljal Da 60 se to i degcditi, kazuje Biblija jasuo i uvjerljivo na mnogim mjestima. Privu- 6:!t:u smullom'pomkom ev .... ndclja muool ce u tisucgodisnjemkraljevstvu dolaziti "u skupinama" i "traZiti .1alnTL1U Jeruzalemu" (Zah 8,22) Posve 6e "lIZ Jaltvu prionuti" (Zah 2,15), prihvatiti Krista kao svoga Kralja i Gospodara i njemn sepokoriti (usp. Iz 59.20). Doci ce cijela Asirija, cijeli Egipat, cijell Izrael (Iz 19,21), a GOSPODlN ce ih prihvstiti, blagosloviti i reel: "Nekje blagoslov ljen mol narod egipatski, djelo mojih ruku Asirija, i bastina mo]a Izrael!" (Iz 19, 25). Ova (i druge) izjave Svetog pisma iasno pokazuju da ee 0 Tisucgodisnjem kraljevstvu jos jedanput biti POJWVllO prnnljeni svi oni narcdi koji se u 10 doba istinski obracaju GOSPODmU. P rnkLicno gledano, ti ce narodi na til.J na.cin poseati subastinici u mesijanskom kraljevstVl.l, i taka prijeci na strariU 1zraela, "baslinika", kao r(lvnopravoi panneri (lz 19_,25). MJ cerna pak s tim u vezi POllOVIlO podsjetiti na rijeci Gospodina fsusa koj e je ON izrekao za Suda no rodi ina, kad su odreaeni 1Kll"odi ll]alili II Kraljevstvo: "Primite L! posjed krafjevslvu koje vantjc pripmvljeno od postanka svijcta!" (Ml 25, 34).

113

STO CE BIll OD OVOGA SV1JETA'?

34 IS~OS KRIST

- Kralj cijeloga svijeta

Uredenjern mesijanskcg kraljevstva mira na Zemlji od strane Sina Bozjeg, Gospodma Isusa Krista, cijeli se niz naveda iz Pisrna ispunio doslovce i konacno:

Ta]a kra{i{l,svog f;Qslavlh nad Slonom, svojom svetomgorom (Ps 2,6),

Jahve kralju}«: neka !dice zemljo, nek se vesele otoci mnogi! (Pol' 97, 1).

Nek: te slave, Jahve, sva djela tvoja i tvoji wet; nek te blagoslivlju! Neka kazuju slavu tvoga kr(Jlje~stv(j, nekao sil! tvojo] govore; da obfave ljudsko] djed sill! tvoju i slavu divnoga kraljevstva tvoga. Kraljevstvo tvoje kraljevstvo [e vjecno, tvoja vladavina za Sva pokoljenja (Ps 145,JO-J3),

Ovi i mncgi drugi stihovi Starog i Novog zavjetapotvrdujukraljevsku vladavinu Isusa Krista u TlStlcgodisnjem kraljevstvn, Vee je i prorok Daniel ujednom velicansrvencm videnju dozi'illo kako ce Sin Boiji jednom primiti kraljevstvo od Oca:

Gledah U nocnim videnjima i gle ITa oblacima nebeskim dolazi kilo Sin covjecji. On se priblii;i Pradavnome, i dove.du ga k njemu. f.ljernu bi predal1(J vlasi, cast i kraljellstvo, da mu sluie svi narodi, plemerm ijezici. Vlasl r~ieguva, v/as! )e vjecnG i nikada nei'e pro!:i, kraY'evslvo njegavo nece propas!i (Dn 7, 13, ].I).

114

I prigodom navijestanja rodenja Isusa Krista nazvanje SirtBozji Krqlfem koji de doo]:

On 6e btt! velik i ZIiOt ce se Sin Sve\li~'7ljega. Njemu ce Gospodin Bog dati prijestotje Davida, oca njegova, i kraljevot ce nad domom Jakovljevim uvi[eke i njegovu kraljevstvu nece biti kraja (L1e).32:33).

I Izaija je II njemn prepoznao dolazeceg Vladara, koji cejednom vladati ovim svijetorn bozanskim autoritetom i moci:

Jer; dijete namse rodilo, sino dobismo; na plecima mu]« vlast: fmc muja: 8a1>'ietnik. divnl, Bog sllni, Otac \~jecni, Knez mironosni. Nadaleko vlast ee mu se sterat, i ntiru nece hili kraja nad pri[estoljem Davidovlni, nod kraljevstvom I1jegovim: uCvrstit ce go iuivrdu u pravu i pravednosti. Od soda i dovyeka ucintt ee to privriena ijubav Jahve nad 17ojskama (Iz 9,5. 6).

Kraljevanje Isusa Krista co prema tome biti sveobnhvatno, obuhvacat ce Cilav svijet, Prema PisJ11u, ono ce se Pl:Ostirati "od mora do morai od Rijeke (ovdje se mislt na Eufrat) do granica svijeta" CPs 72,8). Tako ce GOSPODIN biti hajj "11 Jeruzalemu' (12 24,23) i kralj "nad $\'01]] ZemJjom" (2a11 14,9), prl ceron dol.azi do izraZaja da CeIljegova vladavina na Zemlji jednoga dana doduse krenuti od Jeruzalemd ali ce odalle oblllrvati ti cijeli svijet'

Tumaceoje Bozre.g nauma s.pasenju

Ako paZLjivo promotrimo samo te navode iz Biblije, odmah nam upadau oei da se ta prorocanstva a dolasku Mesije, koji ce sjediti na prijestolju Davidovn i vladati velikim kraljevstvnm mira, dosada i08 n i kada (!) nisn 'i spunila. Obecani Kralj je zasad jos uvijek same odbaoeni Kralj, a ondasllji povici mnostva nisu prestali do dams: "Necemo da so ovai zakralji nad namal" (Lk 19,14),

Svijet zasad jos uvijek nije pod dobrostivom i pravednorn vladavinom "Kralja kraljeva i Gospodara gospodara" (Otk 19,16), vee 'Pod zlokobnom moci prctukrseanskcg kraljevstva koje S6 priblizava i njegovih dolazecih vladara, kao 8tO SOlO vee ranije vidje1i. U TlSUCgodisnjern kraljevstvu doslovce ce se ispuni ti sva obecanja 0 divnom i slavnorn kraljevstvu Isusa Krista na Zemlji. TIlda se u pravom SOli siu rijeci "od Jude Zezlo kraljevsko, ni palica vladalacka ad nogu njegovih udaljiti nece" (Post 49,1 0), au njegovo ce seimernorati prignuti "svako koljeno nebesnika zemnika(!) i podzemnika. 1 svaki ce jezik priznati: Isus Krist jest Gospodinl - na slavu Boga Oca" (Fil2,lO. 11). Svatko ce tada moci slaviti zajedno s pjesnikorn:

Isus Krj st ko' kralj sad viada, sve senjemupokorava

sve ml1 Bog pred noge stavL Svi cejezici tad prizn.ati, Isusa Gospodinolll zvat~ komu treba. slavu dati.

Ana Nebu 6e se govoriti.

"Aleluja I Zakraljeva Gospodin, Bog nas, Svevladar!" COtk 19,6).

4_ CRKVA ISUSA KRISTA

- "suvladarica" velikoga Kralja

Postavfja se pitanje gdje so nalazi Crkva Isusa Krista tijekom Tisuegodlsnjeg kraljevstva, jer i una nna - uz Izrael i 11arode - svoje sasvnn posebnocdredeoje u dolazecem kraljevstvu mira.

J as cemo se jedanput kra tko podsjetiti: Prema vaznom svjedocanstvu Svetoga pisrna, novozavjetna je C:rkV9 "tiielo Kristovo", a svako uanovorodeno dijete BoZje je "tid" toga tijela (1 Kor 12,27). Ona je skroz - naskroz duhovni organizam, koji je neraskidivo povezan s "Glavom Tijela", sa samim GospodhlO111 IsusomKristom (Ko}J, 18). Kad dode vrijeme nz .• nesenja (na karti spasenja oznaceno zelenim upitnikom) Crkva Isusova Zt1.VISll"Va svoj zemaljski put te ce odsada "zanvijekbiti s Gospodinom" (1 8014,17),9. tada ce, kao i sam Gospodin, biti u predivncm preebrazenom stanju u Nebu, Od tog cetrenutka Glava (Gospodin ISllS) konacno bin sjedinjena s ndovima (nanovorodeni vjerniei), a udovi imaju udjela u slavi Glave u sve v:iekove (usp. 2 So12,14;Kol 3,4; I KOT 1,9).

lz te je vaze jasno cia Cr:kva koja je taka pO'l'ezana sa svoj im GosporunoJll nece salllO s njime vjecno ii \~eti, vee ce s njime i vfadati (2 Tim 2,11.12) Gos-

115

STO CE BlTI OD OVOGt\. SVIJETA?

podin ne dopusta da itko u.to posumnja:

"Pobjedniku en dati da.sjedne Sa mnom na mome prijestolju" (Otk 3,21). Kada pak GOSPODINjednoID "dode sa svim svetim NjegO'Vim" (~. sa svojom, krvlju otkupljenom, Crkvom; 1 Sol 3,13), stupi u svoje kraljevstvo na ZemJji i osnnje mesijansko kraljevstvo mira, tada ce Njegovi u tome imati udjela isto kao i ON sam. Kao okrunjeni i odabrani, vladat ce zajedno sa svojim K raljem i sudit ce svijetn, 0 tome Sveto pismo jasno govori u Novom zavjetu:

Zatim 'opazih prijestolja ~ i anima (tj Svetima Crkve Isusove) sta sjedose na nfih 'bl dana vlast da sude" (Otk 20,4).

Da ce "sveti suditi svijet", govori j apostol Pavao u svojoj prvoj poslanici Korincanirna (1 KOT 6 2). Ali ne sarno to: kao suvladarirna Kralja, bit ce udovima Crkve Isusove takoder dopusteno snditi andelima:

Ne zna te li da cemo sudi« i andel ima? (j Kor 6,3).

Tc sn izjave velicanstvene, ali nam istodobno jasno kazuj ukako visoko i posebno mjesto dobiva Crkva Isusova miloscu Bozjom, Ona je cijelitn svojim bicem nedvosmisleno nebeski narod Boiji, blagoslovljen "svakim dlthovrllm blagoslovom na nebesima uKristu" (IU 1,3). Izrael je n3suprot tome zemal./ski narodBozji, te zaio uvva iskljuCivo zemaljskeblagoslove (usp. lz60,21). S tim u vezi moramo sebj predociti da proslavljeni vjerruci lsnsove Crkve nakon obratenja nemaju viSe zema1jsko vee

116

duhovno tijela, tj. nebesko proslavljeno tijele (Fil3,21; 1 KOT 15, 40- 49). Zato ce i naein njezina pojavljivanja na Zemlji vjerojatno biti istovjetan GOSPODINOVIM pojavama nakonnjegova 11Skrsnnea: Kao proslavljeni ani doduse pripadaju nebeskom svijetu (i odatle su u nacelu nevidljivi), ali mogu - bas kao i sam GO SP ODIN - sudjelovati u zemaljskom zivotu (po mogucnosti cak jesti i piti Mt 26,29; Lk 24,39-43; Iv 20,27). Izrael ce u rnesijanskom kraljevstvu i dalje pripadati zemaljskom svijetu, 1e ce stoga svojem GOSPODlNU sluziti 11 "tijeln (nsp. Rim 9,3), tj, usasvim prirodnim tijelima "od krvi i mesa" (usp. Hob 2,14). takoje ocita velika razlika:

Zidovi su u Tisucgodisnjem kraljevstvu po svorn poloZaju Kraljevi podanici, a udovi Crkve Isusove suvladari su uzvisenog GOSPODlNAna njegovu prijestolju (2 Tim 2,12; Mt 19,28)!

5. JERUZALEM

- svjetsko srediste spasenja

J cruzalem je od uvijek svjetska prijestolnica Bo~a na Zemlji, Ni u jednom drugom gradu svijeta n:ije GOSPODIN dao da preoiva njegova slava, osim u JeruzalennI. On se zato u Novom j Starom 7.avjelu naziva "gradom Kraljayelikoga" CPs 48,3; M15,35). Doduse "slava GOSPODINOVA" jl'mUpllstila JeruzaJemjos II Ezekielovo doba, jeT je Izrael, tad a nespremau na obracenje, nstrajao na svom odmetnickom pUll. protiv Boga. Ali to nije znacilo da je GOSPOD1N

time odbaciograd. Bas suprotno I Prema svjedocenju proroka, GOSPODIN ee "opet izabrati Jeruzalem", cak i "prebivati sred Jeruzalema" (Zah 2,16; 8,2) i uskoro ponovno doci "u Hram svoj" (Mal 3,1). TIt su se prorocanstva vee jednom ispunila, naime kad je Sin Bozji nak on 'ulaska u J eruzalem dosao u svoj Hram da ga "ocisti" (Lk19,46.47). Njihovo kOllacJlo ispunjenje jos nije ostvareno. Tek kada Gospodiu Isus ponovno dode "sveJikommociisLa~'om" da preu- 7 .• me vlast u Tisucgodi~njc1U kraljevstvu, vratit ce se i "slava GOSPODlNOVA" u (tada ponovno izgraden) jeruzalemski Hram (usp, Ez 43,1-5) - ali ovaj puta u )jku njegove vlastite, bozanske osobe! Wee J eruzalema bit ce ispulljene poklicima radosti zbog "srece i mira" koji ce GO SPOD1N podariti tom gradu (JI 33,9- 11), a Ijudi ce se klicuci ujediniti 11 mocnorn svjedOC(1l1Stvu koje je vec prvim Isusovim dolaskom gorjelo 11 srcima apostola kada llskliknuse (lv l , 14):

I mi smo promatrali slavu njegovu J

A Jeruzalem - sad a u pravom smislu rijeci "grad Bozji" (Ps 873) - nece zbog osobne prisutnosti GOSPODINA biti same rnjestosvetosti, pravednostii Cestitosti (nsp.Iz 1,26.27; 4,3-6), vee ce i 11.vana, potP1IDO lIOV, zasjati istinskim boZansklln sjajem i predivnom ljtpotom (usp. Iz 62, 1-3). Nista nesveto ne6e viSe uikadau6j u 1~ ([z 52,1),jer 6e samOOSPODIN prebivati usred lljega (Zah 2,J5). Cak ce i na konjskim praporcjma pi sali: ., JaJlViposvocen!" (Z£1hI4,20).

U to ee se vrijeme Jerusalemzvaii I Pri[estolje Gospodnje' i svl ce se narodi U njemu sobl'oti u ime Jahvino, i nijedan se vise nece tvrdoglavo povoditi za pokvarenim srcem svojim (Jr 3, 17)

Osobna GOSPODNJ A prisutnost 11a Zem1ji izvanredno ce snazno djelovati na poganske narode Tisucgodisnjeg kraljevstva:

Jer ad istoka do zapada veliko je ime moje meat! narodima, ina svakam mjestu prinosi se kad i trtva cisto [menu mojemu; jer veltko je ime inoje medu narodima - govori Jahve nad. Vojskama (AlaII,l1).

A narodi ce hodocastiti u J eruzalem i "ulazit ce godimice da se poklone pled KrHljcm, JahVOD1 nad Vojskama" (Zah ] 4,16). Govorit 6e jedan drugome: "Hajde, uzidime na GontJahvitnl, n Dom Boga Jakovlievu' On ce nas nancit svojim putovima i hodit cemo stazama njegovim!" (Mill 4,1.2). I Zidovi ce ceznnti za tint gradom, jer "dolazi dan te ce strazari vikati.na brdu efrajimskom: 'Na nogel Na Sionsepopnimo, k Jahvi, Bogu svojemu'" (Jr 31,6).

Tako 6e Jeruzalem, prijestolnicaBo~a, biti svjetsko srediste spasenja u Tisucgodisnjem .kraljevstvu, zbog osobne nazocnosti nebeskog Kralja i Mesije -ls118a Krista: Tn 6e se dose1javatiljudi, tu 6e traiiti spasenje i tu ee naCi spasenje, jer "'6c sa Siona Zakon iza6i,rijec J<1hyina iz Jemzalema" (J'Aih 4,2). A GOSFODlN obecava:

117

STO en urn OD QVOGA SVIJETA?

SiOI11< sa ljubav nee» sullen. Jeruzalema rod! necu mirovati, dok pravda njegova fie sasine ko svjetlost, dok njegovo SP{fsenje ne plane kao zublja (lz 62,1),

6. PRAVEDNOST J MIR - znacajke Kraljevstva

Kada Gospodin Isus Krist zavlada u 'Ilsucgodisnjemkraljevstvu, prvi ce puta u du.goj i nesretnoj povijesti covje.canstva na Zemlji vladatipravi mir i posvemasnja pravednost. Jer, prema ~iedoCilust""U Svetoga pisma Sin Bozji. je i "Kralj pravde' i "JZralj mira" (Hcb 7,2), Stoga ce u njegovu kraljevstvu prestati svaki oblik drustvene nepravde i sve vrste ratnih sukoba kakvih bija~e u proslosti:

U danima njegavim cvjetat ce pravda j mir velik , .. (Ps 72,7),

Tisue« godina pravednosti

oSlO nije mogIo cudoreite 11 svojoj slabosti, sto politicke stranke nisu mogle iznnditi i sto su crkve uzaludno pokusale dosegunti, postat ce stvarnost zavrijerne val jane i pravedne vIa davin e Mesije i bogocovjeka Isusa Krista: pOi}Jt11la socija[na pravednost z.a sveljude, \ICc su staTozavjetni proroci govor-ill 0 dolasku Sina Bozjeg:

011 ce vladati kao kmlj i hili mudar, i tin i t ce pra vo i praviclI u zemlji_" I evo imena lmjim ce g,a nazivati: "Jallve, Pruv(ia IIt/SU" (Jr 23. 5_ 6),

118

Taj ee pravedni kraJj "suditi pravo ubogim pueanima, djeci siromaha donjet ce spasenje" cPs 72 4), Cut 6e povike rnatill "oslobodit ce ib nepravde i nasiIja"(Ps 72,14), Silnike ce unistiti "a dahom iz US1'3 ubiti bezbozuika' (Iz 11, 4).Tako ce se "siromasi opet radovati u Jahvi. najbjedniji ce klicat Svecu Izraelovu, jer nece vise bib silnika, nestat ce podsmjevaea, Istrijebit ce se svi koji zlo SIlUjU" (Iz 29, 19_20).

Posebno ove potonje rijeci Pisma naznacuju dace i u Tisucgodisnjem kraljevstvu biri grijeha i smrti -ukljucujuci mogucnost da krivei budu prokleti (Iz 65, 20), Istinska pravednost ukljucuje uvijek i sudnad grijehom. A sudstvo u Tisucgodisrijem kraljevstvu bit ce znatno stroze negoli ikad dosad.jerjeSotona n to vrijerne svezan i ne moze zavoditi covjecanstvo (Otk 20,1-3). Zato ce odgovornost pojedinca biti utoliko veca. No i u tim ee odnosimat'Kralj pravednosti" biti apsolntno pravedan sudac, Opcenito ce medusobna krrvnja ljudi i krivnja prema Bogu ostati ogranicena na najmanju mjcru. Propovljed na gori, ponekad nazvana i "oGitovanjem vladavine" nebeskogKralja, nete se tada sarno "s1\1- sati", vee i "izvrSavati", NJezill moral apsoluLne pravednosti, cistoce i dobrote, bit ce u mes~iansko doba. obvezujuci 111,0- ral cijele Zem~ie, To oSlvariti i llpra.vljati istinskorn pravcdnoscll, moguceje samo jedno1l1e: Isusu Kristu - "Kralju pravednosti."!

TUluacenje BQ~.ie£ n!l-unta sp,~sel'ti!

Tisueu godina mira

Otkada je Kain ubio svog brata Abela (post 4,8), svijet]e stalno.~pj;~ten u rato-ve. S tim u vezi se tisl~~IJec~~a

u po-vijesti cov:iecanstva UlJC nista

. . . 'd I Sve promijem-lo - pa n~ ~nas: "

konferencije 0 Tazo-lUZaJ1JU, llltr,O',m Ilgovori i ostali napori za trajnirn sporazumom medu UaTOdlOla ~lsn nas do sada nspjeli izvuci 1Z ~za-suQg davoljeg kruga ratova j prop~~ Upravo suprotno! Ubijanja se l~a~ta-v~J,aJul daije, a ratovanie je u danasnje v~lJ~me -:b?,g suvremene tehnike postalo JOs strasnue

i okrutnije negoli ikada ra'lli~~, v'

Sve dok je svijet pod -v las cu stras~h ZvijeriizDn 7,1-28 (usp, o~govaraJu~a izlaganja o. cetiri stara kralievstva pDJe toga), nerna izgleda da, se to zlokobl~o stanje promijeni, tocn:tJe T~;e,~O: to Je posve iskljnceno. Jer, davao blJaS~l:bojiea Ijudi od poeetka" ([v8,44). 3~talJevstva kojima on vlada ne donose l'tlsta drugo nego uvijek satno smrt i prop,ast! _ '

U mesijanskim ce vrememnla taj strasan davolji krng biti potpnno s10- rnljen, Kada "Kralj kraljeva":,Gospodlfi ISHs Krist, zavlada ovim SVIJctom kao {shnsh "Knez m.i:ronosni" (lz 9,5) u "pravu- i pravici" (Ir 23,5) s "~J~COnl gvozdenolll" (ps 2,9), dogodJ! ce se

nesto neshvatljivo:

Macel'e 6e prekovoti u pIug()ve, a 7copfja /.I srpove, (Nikada) nec.e I'i,~e (flilijedan) norod dizat maca pro til' naruda, mtl se

vi,S:€ Licit ratol'(lnju (1z 2,4), .

Tck saM pocinje stvarno razomza-

vanje naroda. Otu~~ie ce biti unisteno a ratni poklik umuknuti. Tenkovl ce postati hladnjaci, voja(t1e Lnj~sta do~rocinstava. vojske raspustene, urcdaji ~l obranu demontiraoi,a atomskaene~glJl1 prvi _put ce se rabiti isldjucivo u ~lllrtlOdopske svrhe, Oll~ 8to 11a~S,eJos~anas moze Giniti kao bajka, n TISucgodlS11Jem ce kraljevslvll-postati stvamosl: istinski . tpuni "ro.irnazemlji" (Lk 2,14). All l~ "~ - . rd]e moramo ponovno naglasiti: - 1

10V -, ,

jedan covjek, Ijudska ~:lada i~ ~rga~zaoija, nikakva ide 010 glJ3 11~.~lOen].e (bilo koj e vrsti) ne mogu to l)QSllCI, ~cc ~at~O jedini i silni: Isus Krist - "Kralj mira 1

7. OSLOBOBENJE STVORENJA - Obnova svega stvorenog

Vrijeme blagostanja Tisn6g~~njeg kraljevSlva ne maze se nsporediti illtl,S jednirn V1'clllenskim razdoblJen,:..ll.po~l-

, , .. ta i spas ... nia No samo clllJemc. a jesn SVIJe 1 <""' . . . ,

da ce sam uzviseni GOSPODIN ,blt1

nazocan uJerwalemu i da ce kroz mega vladaii istiuski m ir i potpuna pravednost na Zemlji vee co se zbog njegove V(l~Jske pojave mesijansko k~aljevstvo ~U1~a bitno razlikovati od svih dosadasL1Jl,h kraljevstava, Za kraj j os nekoljko kratkih

primjera: _." ~ .. .1Cnlza\em, "grad KralJ3 vellkog ,ie~lt

ce na G01'i, koja je uzviseJ111 iznad sVlh

gOIa na zemlji ([z 2,2), ..

Suncc ce sjati sedam putajace onego dosad, a mjesee ce biti svijctao kao (sada) sunce (lz 30,26),

119

STO CE BIn OD OVOQA SVJJETA?

LjD de ce i u dobi od stotinn godina smatrati djecom.jet ce.zivotni vijek pojedinca porasti na mnogo stotina godtna, kao nekada 11 doba Adama i Metusale (Iz 65,20; Za118,4; usp, iPost 5!), Zi:votin,je ce izgnbiti svoju surovost j nece se mednsobnoprozdirati: vukovi ee Iezati uz jaganjce a pantere uz kozlice, Mala ce djeca cuvati telad, lavice i stokn zajedno u [ednom. stadu i tjerati krave i medvjede zaledno na pasu, L~LVOvi ce jesti slamn kao goveda, a dojencad se bez ikakve opasnosti igrati s gnjama i zmijama, negdasniim otrovnicama. U cijelom ':tivotinjskom svijetu vladat 6e mir (Iz 11, 6-8; 65,25; Rim 8,19-39) Biljni svijet, prije svega mnoga polja koja sn nekoc bilaprokleta zbog covjecje volje, bit ce oslobodena prokletstva i posebno ce u Izraelu cvjetati kao nekada u Edenskomvrtu (fz. 51,3; Ez 36,35), Pustinje ce postati izvorima vcde, suha ce zerolja donositi najo bilnij i rod (Iz 41,18, 19),a bregnvi ce davati zito, vino i ulje. Covjek ce u isto vrijerne mati i Zeti, ljdtiti groZdc i sijati (Am 9,13.14), a zetve ce biti tako obilne en 2) 9.24) da ce glad jednom zauvijek pripasti proslosti (Iz 49,10).

Ovih nekoliko naputaka moZe biti dovoljno. Vidimo odmah da se navedena prorocanstva u cijelojpovijesti svijeta i spasenja dosada ;0.1; nikada (I) nisu ispunila, te sn prema tome .ios uvijek buducnosi. Ona ukazuju na otkupljenje svjetskih razmjera .I pravi 'preporod" sveg Stvorenja (Mt 19,28). kojilll ce se' U5- p05taviti 8ve sto obeea Bog na usta sve-

120

tih proroka svojih'odvijeka" (Dj 3,21). J er Dje10 spasenja Isusa Krista nkljucuje cjelakupno/I) Stvorenje, koje ce za vladavine nebeskog Kralja ponovno prijeci U ono stanje u.kojenrje bilo prije pada II grijeh. Danaspak "stvorenje ustrajno iscekllje ovo objavJjivanje sinova Bozjih" (RUnS, 19), jer tek kad Gospodin Isus Krist ponovno dode sa Svojima da uredi svoje kraljevstvo i "samo ce se Stvorenje osloboditi ropstva raspadljivosti da sudjeluje u slobodi slave djece Bozje" (Rim 8>21).

8. KRAJ KRALJEVSTVA MIRA - Kraj svijeta

Na kraju mesijanskog kraljevstva 'Sotona ce 1Z svoga zatvora biti pusten" (Otk 20,7) da posljednji pnta iskusa svoju moe zavodenja. A narodi KIa] jevstva slave moraju dobiti prigodu da se odluce: ill za GOSPODINA, Cija se moe i slava tisucugodina ocilovala medo njirna - iii za Sotonu, pobijedenog neprijatclja.kojije HSllCU godina bio zatocen u Podzemljul I covjecanstvo ce odluciti, Rezultatje svakako neshvatljrv: Dolazi do opce pobune naroda proti v GOSPODINA! Sa sva cetiri kraja svijeta dolaze "Gog i Magog" (posebni zajednicki naziv za osvetnicke mase naroda - De zamijeni ti s Gogom od Magoga iz Ez 3 8 i 39) protiv Izraela - gdje trenutacno skoncajn, jer "lada side vatra s neba i proguta ih" (Otk 20,9). Odmah potom slijedi konacni sud nad Sotonam (Otk 20,10).

l\.Jttlacenje Bozjeg nauma spasenja

. ." . ~n sti

Tri velike spasenjske crte na SJeClsttl prema vjec 0

SUDNJIDAN

Sudnji dan je posljednji sud k~ji c~ se izvrsiti Dad ovim svijetom. p~~lje~nJ l sud zato, jer posliie ujega nee: V1SG: s11Jediti nijedan, Sudnji dan stoga soo.~ trem~ tim njegove prove?b~ svi prijasn~,l SU~~~1 pripadajuproslostl, lj. znatno su stan]l ,

Sudnji dan ce se zbrti na kraju vreme-na i nalazi se u sjecistu vremella svijeta i vjecnostL 1\1 zavrsavaju crte sp~senja triju skup.:ina,c?v~~canstva:, s kojima je Bog tlSuc1JeCIJ.1la_.vTSl~ povijest sp-asellja no. ZemljJ .. S,? otkuplj"eni iz Izraela, SVl otkupljeni 1Z pogrulskih naroda i cijela Crkva.lsllsa Ku_sta izravno 'idu u "nova nebesa 11l0V~ zemlju" (Iz 65,17· 2 Pt 3,l~~ .. Om neotkupljeni svih vremena naci ce se POIlOVDO na tom_posljcdnjem sndul

S llclnji dan je po svom znacaju ognjeni sud na kojern ce se ognjem suditi

1. Sotoni (Otk 20, ] 0)

2. nebu i Zemlji (Otk 20,11)

3. (neotkupljenim) ljudima (Olk 20,15)

Sud Sotoni

Kako je vee uavedeno u pretuodnom poglavljll, sud nad Sotonorn sljedi ne?osredno po svrsetku mesijanskog .kralJC~'swa i to narodu kojije on poburuo protrv Boga i njegova Krista COlk 20,8.9).

II njihov zavodnik, davao, bi ba~el1 1J oanjeno i sumporno fezera, gdje se l:koc1er nalaze i Zvijer i Lain! prorok: I bi t te muceni dan i nee, u vjeke vj ekova

(Olk 20, 1 0)-

Thue6e docikraj tom vehkomzavodniku. Davao je posLjednji iz protubozjeg, sotonskog trojstva, On, ~.oji je.co~jekajedJ\cn.u uveo u 'pad 1 ~OJl muje ~sllclje6irnakroz zivot u grlJchu donosio

Vjecno Otk 20,10 i 15 Otk 19,20; 21 ,8

121

STO CE BITl 00 OVOGA SVTJ'.ETA?

veliku nesrecu, .koji sta1no poknsava spJ'ijeCili Djelo BoZje dok ga konacno ne pobijedi Sin Bozji na Golgoti _ taj neprijatelj Boga i ljudi docekao je svo] pravedni kraj: on slijedi Antikrista i Laznogpmroka u vjecno prokletstvo. TIme je Sotona konaeuo zbaccn s polozaja "kneza ovoga sviieta", a njegova moe [ednom zauvijek s!omljena (Iv 12,31; 14,30). Istodobuo setimekonacllo i zauvijek zavrsila slavna pobjeda na G01- goti: jer nikada vise nece mati poslojati "Zmaj, stara Zmija" COrk 12,9) da zavodi i kvari! I nikada viSe nece biti grijehal

Sud nad nebom i ZemJjom 'Zatim opnzih'vellko bijelo 'prtjestotje' i onoga Imp 'je",je(/io'na niem«. 'Ispred njegova fica iJceznu zemlj'a' i nebo. Ni trag im niJe ostao (Otk 20,] 1)/

Nakon kon3cnog suda Sntoni sIijedi

konacni sud ovome svijetu: .

Zem.lja mora nestati zbog ljudskih grijeha, i zato sto SII kapi svete krvi Sina Bozjeg padale na nju,

Nebo 1110ra nestan zbog grijeha zlih duhova, koji su vladali u tom zracnorn prestonl (Ef 2,2; 6,12; Job 15 15).

Kada se (ttl sud pokrene, zapocet ce II prav01llsmislu rijeCi propast svijeta. "Nebo i zemlja, morc i kOpllo"ce se iz temeJ_ja potresti (Hag 2,6). Zem1ja ce teturati "poput pijanca" i "zanjillat se poputkoLibe" (1z 24,20) tako da ce ko!lacno propasti "poput haljine" i raspli-

122

nuti "kao dim" (Iz 51 6' Ps 10227) Nebo ce se "sviti kaobuiga" (Iz j4,4~ Otk 6,14), dementi (atorni) ce se rastopiti "od vrucine'', a cijeJi ce se svijet raspasti "~elikomlQmljavom" u .pakIeJlsk~i, llezantislivoj katastrofi ( 2 Pt 3,10.12; Iz 24, 19 i 20). "Nebo ce i zenllja urninuti", rekao je Spasitelj vee pred mnogo tisucJjeca (tv1:t 24,35) ~ ali se te tijeci tek sada kOllaC.I1(,) i doslovce iSpTmjavaju! Cijeli ce svemir gorjeti kao uZarena pee, a sve ce vidlj.ivo U njemu biti bezostatno zbrisano. Od najve6ih zvijez-da divova dOlliljmanjeg atO.ruanakon tog suda nece ostari nista (Otk 20',11). Time je stare Stvorenje - kako vidljivo tako i nevidljivo - konacno doslo kraju'

Thj ognjeIri sud je OdgOVOT Svemoguceg na posljednju pobunu njegova Stvorenja (Otk 20,8.9). Ali ne samo to. Istodobno je to posljednje Otkrivellje pr~vedlle Sl-dzbe Bofje zbog posljedica gnjeha nanebn, kao i na Zemlji.

Nepodmitljivi Sudac na velikom bije]om prijesloljnje sam Gospodin Isu; Krist. Upravo je njellmBog prcdao sav sud (lv 5,22). Sarno on je odredeu da cijelome sviieru sudi po pravdi (Dj 17, 3]). Stoga ce Jla Sudnji dml ispred J:ucgova lica "pobjeCi" nebo i Zernlja!

Sud nad izgubljenima

! opazih mrtvace, maLe i velike, gdfe stqje pred pri.Jesto(jem. '[ otv(Jrl.~e se kn/ige. I [druga 'knjigo', knjiga 'iivo{o~ bi Olvo-

Tum1!cenje lil(lzjeg nauma ,-,pasenja

rena. Tada 811 mrtvaci 8ur1en.i prema onome sto je napisana u knjigama, 'po svojim djelima' (Otk 20; 12).

Taj sud je pravi sud pred rvelikim bijelim prijestoljem", OD zahvaca nevjernike svih razdoblja, koji su umrli bez Boga i bez Krista. ani moraju odgovarati pred onimkojega "Bog postavi za suca zivih i mrtvih" (Dj 10,42); ott: 4,5). Vjernicima neee biti sudeno, jer je Krist jednom zauvijek podnio osndu za njihove grijehe, Vjerom 11 njega oni SU odavno "presli iz smrti ufrvot' (Iv 5,24) i svi njihovi grijesi biti ce zaboravljeni (usp, Ez 33,16;:tv1ih 7,19). Pred velikim bijelim prijestoljem morat co se pojaviti same nevjernici:

Mere predade mrtvace koji su se na fazili u njemu; Smrt i Podzemlje predadose mrtvace koje su drial! (Otk 20, /3).

Mjerilo na tome sudu temeijno se razlikuje od sudanad narodima, keji se vet dogodio prije usucu godina kad se Gospodin Isus Krist vratio s velikonunoci i slavom,

Dok se za soda narodirna radilo 0 milnsrdu koje je neki cijeli narodiskazao izraeiskomnarodu, na SUdll prod veliki ill bijelimprijestoijom stQje pojedinci nasuprot svome SUCH, koji co ih suditi po l\iihovlm djeiima. Onaj koji treba biti osuden (10 svo.jim djelima prema svjedocenju Pisma lIIlaprijed Je izgubljcJ1. Opravdan.ie gresnika pred Bogom fle biva zbog djela koja je on ueinio, 'vee S,UlIO "po vjeli uKrista" (OaI2, 16; Rim

3,20 i 28; Ef2,8 i 9).

Posveje jasno da za sudapred velikim bijelim prijeslOljenllrije vise upitanju haec li tko biti blaZeD ili ne. To je v~c rjeseno II trenutku kart on okonca svoj 'zivot 11a Zemlji, Na Posljednjem sudu se ustvrduj e visina kazne, koja ce jednorn biti odmjerena rieobracenim gresnieima _

Kao sto je Spasitelj, prijeteci galilejskim gradovima, govorio da ce TiT 1. Sidon, pa caki Sodoma, na Sudnji dan proci "Iakse" od drugih (Mt 11,20-24), take co i kod presuda nevjernicima bit! raznih stnpnjeva osuda. Zato izgnbljeni necebiti svijednako kaznjeni, vecprema rnjeri znanja i prosvjetljenja koje je pojedinac manje ili vise svjesno stekao. JeY«komejc-nmogopovjcreno, od njega ce se vise iskati' (Lk 12,48).

Stoga saZ:m:i:rno: Ako se netko mora pojaviti na sudupred velikim bijelim prijestcljem to je stoga sto rrije vjerovao u Krista kao svog Spasitelja, iolfjeru njegove osude ovisi 0 njegovim djelima.

Za osudu nevjernika otvorit ce se "knjige" u kojima Je zapisano sve sto .i e netko ucinio za zivota. Kao u knjigovodstvu, 11 "knjizi potraZivanja", svaki grijen pojeclinca nepocJmrlljivolIl tOCllOSCU, svi grijesi rijecju i djelom, neke gresnemisli i grijesi propusta potpuno ce :izi6i na vidjelo. Time ce kO]]aC110 biti dokazano da z.ajsta apsolutno "nema pra:vedna oi samo .iclinoga" (Rim. 3, 10).

123

&1'0 en BITI OD OVOGA SVIJETA?

Snprotno ' stranici potrazivanja" "stranica posjedovanja" tog nebeskog knjigovodstva apsolntno je prazna! J er, 'Nemarn jednoga jedinnga koji cirri dobro' (Rim 3 12). Neotkupljeni gresnik time doslovce nema ntsta (1) st-o bi predocio na Posljednjem sudu, jer ni.jedno njegovo djelo nije ucinjello "u Bogu" (usp. Iv 3 ] 2).

Taje tocka utolikotezakad shvatnno da cak i sva tobofe "dobra" djela (iako ponekad jako pozrtvovna) spram Bogu i ljudima nece opstati II vjecnosti ako nisu ucinjena iz ljubavi prema Kristu i lime u slaw Boz.ju. Tako moze svatko ozbiljno preispitati iz kojih je razloga j motiva dosad pokusavao shiliti BOglL!

Da je Bog apsolumo pravedan i prerna izgubljenima vidimo po tome sto osim tih "knjiga" postoji 1 "Knjiga zrvota". Ta knjiga sadrfi imeua svih ljudi koji su se ikada rodili (ps 139,16). Imena onih koji vjernju u Gospodina Isusa Krista ostaju u toj knjizi (Otk 3,5; Lk 10,20; IISp. Fil4,3), almena ouihkoji (zbog svoje nevjere) nisu mogli biti spaseni, bit ce izbrisana iz Knjige Zivota CPs 69,29; 12'.1 32,32).

[ tko se god fie "nade upisan u knjizi

iivota", bi bacen. 1.1 ognjeno jezero (Otk 20, ]5)

S udbina izgnbljenih Ijudl je strasna:

Biblija govori 0 nevolji i tjeskobi (Rim 2.,9),0 "placu i skrgutu znbi'' (Ml22 13), "0 krajnjo] tami" (Mt 8,12), 0 'vjecnoj propasti" (2 Soll,9). Ona govon 0 "ognjenoj peci" (Mt 13,42) i "tamnici" (Mt 5,25) 0 'paklu" (Mk 9,43)io "mncivjecuoj" (11125,46). Qua go:vori 0 "CIVU koji ne umire" (Mk 9,48), a "neugasivorn ognju" (Mk 9,43), kao i 0 "ognjenom jezeru koje gori sumporom" (Otk 19,20). Ona upozorava da je "strasno upasti u ruke Bega Zivoga" (Reb 10,31) i kaze da bi za takve ljude bilo bolje da se nikada nisu ni rodili (M1 26,24), jer '''dim se 'njihovih muka 'dize u vijeke vjekova'" (Otk 14 11)

'Iako posijednje tisucljece starog svijeta zavrsava konacnim sudom Bozjim nad svim neotkupljenim ljudima. I taj je sud apsolutni sud cgnja, kao sto je vee postalo jasno, Za kraj ovog kratkog razmatranja navodimo jos jedanput tri velike vrste suda, koje Btl u B07JOj povijesti spasenja sa ovim svijetom od velike vumosti.

Evo log pregleda:

1. SlJD VODOM 1:0 Potop (Post 6-8)
2. SUD KRVLJU q Goigota (Iv 19,30)
3, SUD OGNJEM 1:0 Bijelo prijestoJje COtk 20, 10-1S) 124

Tumaeenie Bozjeg n<lqma spasenjll

pomena:

DovtSenje Bozje odluke Sllasenja:

NOVO NEBO I NOVA ZEMLJA

izraels1dh ~uCitelja: "Tko se odozgo ne rom (nanovo), taj ne moze vidjeti kra-

ljevstva Bozjega" (lv 3 ,3) , ..

IT "novom nebu' i na "novoj zemlji"

biti ce same takvi koji sn obracelljem i pokajalljem postali "novi stvor", ~ako kaze Pavao (2 Kor 5 17). Sarno om posjedllju lleprolazn-i zivot ~.vog Sp~~it~l~a, te ce zato jed:nom zauviiek rnoci biti S

Njim,

Ako Sudnji dan jos pripada staro~ Stvorenju i istodobno tvori, njegov kraj, tada se mi u "novom nebu" ina "novoj zemlji" nalazimoujednom posve ~rugaCijero svijetu. D tom novon~ svijetu vlada jos same bezyremenska 1 slavna \jecnost. S tim 11 veri jos nekoliko na-

1. Vjecnost

U poglav1jima 21 i22 knjige Otkriv~ nja Bib1ija kazuje 0 pocetlcu vjec~ostL Z<'J. spasenike GOSPODINOVB~ SVl nanovoroaeni vjernici spadaju u one sretne dllse za kojevaze Spa~iteljeve rijeCi:"da ne pogine ni jedan koji u llj -vjer~je: ~e~ daim.amotvjeeni" ([v 3,16). ThJvJec~ zivot je zivot Bozji i stoga je po naravt bez poeetka i bez SV:fsetka, t~ i~::l ne~~ekinutu puninu Zivota i postojama. Ni Jedan covjek ne posjeduje taj Zivot iz sebe samoga, jer "su svi sa,grij~siHi li.S~ ~ll Boije slave' (Rim 3.,23). Zi:vot VJ~cm je dar Bozji svima koji vjeruju u nJegova

Sina (Iv 3,36). ~ y'"

Onaj pak koji u SV0je srce i ZlVOt mje

primio osobu i otkupi teljsko djeloIsusa Krista. zauvijek ostaje isidjucen iz tog

. ba'' . "n ve

vjeeuog svijeta, "novog ~e a 1 .0,

zelluje", jer IDn nedostaJu odlu~U;luc.e pretpostavke: 1. OtkupljenjekrvlJuKnstoVOll (Ef 1,7) i 2. nallovoroaenJe kroz D'ulla Svetoga (Tit 3,5). Na to je Gospodin lsus morae ozbiljnim rijeeim3 nkazati vee Nikodemu, jednom od najvecih

NemoHromo Ez40-48

, vidieh nOVO nebo i

novu zem\ju. otkrivenie 21 i 22

Kra1levs1Vo otk20,1-10 8,13120-23; 14.9116,21

,

o prok1etstvo Ot!< 20,10 i 15 Otk 19,20; 21,B

125

STU CE BITt OD OVOGA SVrrETA?

2. Dovrsellje

. ~ "novo~nebu" ina "novoj zemlji" bit ce .dovrsene sve Bozje spaselljske zaonsl~: Kako je GOSPODlN U 5\'ojO'j SVem.OCl Stvoritelj i Otkupitelj svijeta, tak.o ce on biti i njegov Dovrsitel], Take se Bo~i plan spasenja prema sviedocenju Svetogpisma uosnovi dijeli na tri vazna dijela:

1. Stvaranje svijeta

2. Otkupljeuje svijeta

3. Dovrsenje svijeta

. :r:emaHeb 12,2, Sin Bozjije"Zace~ J Dovrsitelj 'jere". Ta izjava i5tice JOs Jed~nt da je cilj Bozjeg spasenjskog dJelovanja s lljegovlm Stvorenjem, aposebno sljadima,jasuo usmjeren pre: ~a I?ovr~ell1u. Olkupljenje koje je Spas11e1J Isus Krist dovrsio na Golgotskom krizu Cilli ueophodnu osnovuza to nstvari uoizostavnu pretpostavkQ Sv~ d~k nanovorodena djeca Bozja ne postig~m ci1j v:!ecnog Dovr~enja 11 nebeskoj slavi, bodaJu (I) u vferi a (jos) ne "u gledanju" (2 Kor 5,7)!

3. Neuzdrmljivo kraljevstvo

~uduca nada vje.rnika stalno je usmjerena na "kraljevstvo koje se ne ~:oze.l~zd~ti" (Heb 12,28), U kojem ce om nnati neprolaznu, ueokaljanu i neuvelu bastinn" (I Pt 1,3-5).

Stvarrutiem "novog neba« i "nove zemlje", povijest spasenja ulazi u Dovrsenje K.raljevstva. Nek06 je Doll Sveti okup1jao Tijelo, Crkvu Isusa Krista od prvog dana Duhova do uznesenja: to 126

dubovno kraljevstvo nedvojbeno je bilo kra~·evs~~. Svetoga Duha , Nakon toga je Sin BOZJl vladao tisncu godina II mesijansk.Olnkraljevstvumira na Zemlji; to je kralJevstvo bilo kraljevstvo Sino. U "novon_lnebu" i "novoj zemlji" stapaju se kra~]evstvo Duha Svetoga i kraljevstvo ~ma U jedno viecno i neuzdnnJjivo KraJ,jevslvo; to je nedVOSlUisleno kraljevstvo ,Dca. U njemn ce Sin poloziti Ocu.prednoge cijelo otkllpljeno StvorellJe I otada "ce se i sam, Sin podloZiti onome koji je njemu BYe POdlOZIO, da bode Bog (sam) sve n svemn" '(1 Ko

15,28)! r

4. Na cilju

. :r "novom nebu" i na "novoj zeml ji" bit ce s~~o spaseni i otlmp1jelli ljudi. ~o paz~lVo promotrimo Otkrivetlje 21 1 22, bez teSk-oca cemn spoznati da ce p~novno sv~ tri skupine covjecanslva(!) biti ZaStllp]Jene u svijetn vjecnosti:

1. NaJ'~ili hodaju.kao otkupJjeni u svjeUosnnebeskog Jentzalem.a (Otk 21 24-26); ,

2. Jz~aelje zastnpljen s otkupljellinuliz svih dvanaesr plemena, a imena dvanaest plemena nalaze se na vratima nebeskog Jeruzalema (Otk 21,12.13)'

3. Crkva ce senaNebttukazatikao "Zarucnica", odnosno' zenaJaganjceva" (Olk 21,9).

Tirneje ocevidllO dokazano da GOSPO?~ kona:C1lO dolazl na cilj sa svime (I) sto je O!'J J~dl1om zapoceo. Osobno gledano, eil] ce doseci svatko tko prihvan Put do IlJega - Isusa Krista!

Turnaeenje Bozjeg .nauma spasenja

Prilog 1:

ZNACENJE HRAMA U BOZJEM NAUMU SPASENJA

U ovom se dijeluPriloga ulimo baviti razlicitim pojavnim oblicima.Hrarna, kako so 011 prema svjedocanstvu Svetoga pisma uvijek javlja na novi nacin tijekom povijesti spasenja,

Po svom osnovnom odredenju, Hramje mjesto sastajanja svetoga Boga s njegovim Ijubljenim ljudima: u njemu svecenici prinose zrtve, tu ~liki sveceniei izmimin narod s Bogom. Prije pada u grijeh Hrama nije bilo, jer je covjek bio bezgresan te zbog toga nije trebao zrtve. I u "novom nebu" ina "novoj zemlji" necevise biti Hrarna, jer ce grijehjednom zauvijek nestati .

Na karti nauma spasenja razlieiti Hramovi tvore vlastitu crtu, koja se iznad cijelog tijeka povijesti spasenja dijeli 11a deset pojedinacaih dij el ova , Ciji sadeZaj i znacenje ielimo ukratko razmotriti:

BEZHRAMA Postanak 1 i 2

Prije pada u grijeh covjek je Zivio u najdubljem skladu i potpunom zajednistvu s Bogom. Nije samo covjek bio bez grijeha, onje Zivio i u svijetu bez grijeha. Ni u njegovu odnosu prema Bogu ni prema ostalom Stvoreuju nije uopce moglo biti govora 0 grijehu; grijehajednostavno nije bilo, nije postojao. Bog je bio tamo gdje je bio covjek (cakje i setae "vrtom" Post 3,8) i covjek je u svako doba imao pristup k svojem Stvoriteljn, BlaZenstvo tog neposrednog zajednistva s Bogom ne moze se opisati ljudskim rijeCima, aliza dvoje prvih Ijudi bilo je uno stalna i divna zbilja. Za10 za susret s Bogom nisu bili potrebni ni Hram ni irtva; zajedniStvo s Bogom bilo je tu!

ZRTVA Postanak 4,4 i 8,20

Nakon pada u grijeh bili su potrebni i Zrtvai Hram.jer je covjek zbog grijeha izgubio zajednistvo s Bogom. Narocito se u prapovijesti mnogo Zrtvovalo. Pritommislimona Kainai Abela, Nou, Abrahama, Izaka, Jakovai Joba (post 4,3.4; 8,20; 15,19; 26,25; 31,54; Job 1,5). IzuzevSi Kainovuzrtvu, radilo se uvijek 0 krvavom irtvovanju Zivotinja, kojemje osnov bila predodzba 0 zastupniekoj smrti (Zivotinja umire umjesto gresnika). Zrtvom koju je odredio Bog,gresni je covjek ponovno mogao uci u nazocnost Bozju i od.njega dobiti oprost i pomirenje. Zato su sve do Mojsijeva doba ocevi obitelji i predstavnici rodbine prinosili osobne ntve za se i za svoje obitelji.

127

sro CE BITI DD DVDGA SVIJETA?

ZAVJE1NI SATOR

oko 1500. - 1000. prije Krista

Nakoniilaska djece Izraelove iz Egipta, dao je OOSPODIN SVOIn odabranom narodu za donosenja zakona na Sinaju sasvim now Zr."lvenu i hramsku slu:fuu. Timeje zavrsilo doba osobnih zrtvi.

Nakon toga je Mojsije dobio silnu viziju Zavjetnog 5atora i za nj predviden naein Zmrovanjai svecenicke sluZbe. Zavjetni.sator je bio "sator sastanka", "Bozji stan" usred njegova naroda, a slava GOSPODINOVA (Shekinah) boravilaje u Svelinji tog jedinstvenog sastajalista, Tu su svecenici svakodnevno prinosili odredene mve; a na dan Yom Kippur, veliki Dan pomirenja, veliki bi svecenik pomirio narod s Bogom, 'Iako je Izrael bio jedini narod na Zemlji koji je kroz fuvovanje i svecenika imao stvarni pristupkBogu uZavjetnorn satoru. Stvamo znaeenje Zavjetnog satora je mnogo dublje: kao i sam Zavjetni sator, take i svecenicka sluZba, sluzba Velikih svecenika, irtve, cak i pribortog svetista lz doba starog Zavjeta bili SJ.] uvijek simbol koji se odnosio na osobu i spasiteljsko Djelo naseg <iOSPODINA i Spasitelja Isusa Krista. U poslanici Hebrejima to je potvrdeno rijeeima: "Buduci da Zakon posjeduje sarno sjenu buducih dobara, a ne samu bit stvamosti" (Heb 10,1), a poslanica Kolosanima govori: "To je sarno sjena stvamosti koja je imala doci, a stvaruost je Krist" (Kol 2,17).

128

SALOMONOV HRAM

1000. - 586. prije Krista

Oko cemsto osamdeset godiua je u Izraelu Zavjetni sator bio mjesto sosre .. tanjaBogainjegovanaroda(1 Kr6,1). Tada je kral j Salomon u cetvrtoj godini svoje vladavine zapoceo graditi Hram, kojije ljepotom nadisao sve do tad videna u Izraelu, Nevjerojatne kolieine zlata i srebra upotrijebljeue su za izradu te silne gradevine, a kada je novi Hram nakon sedmogodiSnje gradnje bio posvecen GOSPODINU, uselila se slava GOSPODINOVA (Shekinah) takvom puninom u Svetiste, da svecenici nisu mogli obavljati sluzbu (1 Kr 8,10. 11). Istodobno je Zavjetni sator izgubio svoju namjenu pokretnog SvetiSta.

Otad se sva sluzba Zrtvovanja koncentrirala 113 Salomonov Hram u JeruzaIemn, Thcni poIoZaj tog svetista na brdu Moriji Bogje pokaza.o kralju Davidu nekoliko godina ranije (2 Ljet 3.1). Bozja namjera da nacini sredisnje svetiste usred dvanaest Izraelovih, plemena, u kojem bi narod mogao susretati svog Boga, spominje se vet u Izl 20,24 i Pnz 12,4-6. Jeruzalem pak je bio odabran stoga 810 ce tamo tisucu godina kasuije na zapadnoj strani brda Morije, na brefuljku Golgoti, Sin Bo~i dovrsiti vjecno otkupljenje i pri tome potpuno ispuniti sve ,{lredslike kOje je Bog svom narodn prikazao Hramom, zrtvom i sve6enickom sluwoll1.

ZERUBABELOV HRAM

516. prij e Krista - 70. po Kristu

Sedamdeset gndina nakon uni:stenja Salomonova Hrama, 516. godine prije Krista, u Jemzalemuje posvecen drugi Hram, To se ibilo za vladavine Zidovskog kneza Zerubabela, po kojem je taj hram i dobio hue.

Stoljecima kasmje je Herod Veliki dao pnnovno taskosno izgractiti Zembabelov hrarn. Ukupno cet[deset sest godina radilo se na cetrdeset metara visokim zidinama Hrama ina divovskom platou Hrarna, koji duzinoID od cetiri~o devedeset metara i prosjeenoll1 sirinom od oko tristo metara predstavlja doista monmuentalno djelo graditeljstva! Jos idanas svjedcec Iskapanja na Zidu placa 0 nekadasnjem sjaju tog velicanstvenog zdanja(Mt 24,1.2). Usprkos tome, 1...1. razliku od Salomonova hrama, u taj hram nikada nije usia slava GOSPODNJA. Tek kad se dolaskom Isusa Krista ispunio stili iz Iv 1,14, dosaoje sam GOSPODIN u svojoj slavi u taj Hearn. Odande je istjerao mjenjace novca i prodavace gol ubova (ciscenje Hrama, Iv 2,14 -16), cinio mnoga cudesa (Mt 21,14) i poueavaonarod (Lk 19,47). Njegova irlva na Golgotskom kriiu ispunilajeneke starozavjeme Zrtve i svu sluzbu zrtvovania u Hramu ucinila nepotrebnom, Starozavjetno svecenstvo, koje je bilo vremenski ograniceno, u Njemll je konacnn skoncalo, jer Krist kao pravi Veliki svecenik ima vjeeno svec enstv 0 11 Nebu (Reb 7,1-28).

TunutGenje Bozjeg nauma spIISenja

ISUSOV HRAM Ivan 2,21

U EvandeJju 'po Ivanu prikazano je 'Iijelo Isusa Krista kao jedini 1 pravi HraIIL Sam Spasiteljtamo govori "0 bramn svoga tijela" (tv 2,21) i time jasno kazuje da su starozavjetne Zrtve, Zavjetni sator i Salomonov hram, odnosno Zerubabelov hram, bili same sjena Hrarua njegova vlastita TIjela.

Vee prije stvaranja svijeta Gospodill Isus Kristje bio spreman zrl:yovaU svoje tijelo da nas otkupi od naslh grijeha. Tako je sjena. Golgotskog kriZa vee tisue1jechua prije dolaska Otkupitelja svijeta pala na Zavjetni sator i starozavjetni Hrarn. Kada je Mojsije dobio nalog da podigne Zavjetni sator, aapravio ga je teeno prema "nzorku" koji mu je pokazao GOSPODIN na brdu Sinaju (lz125, 9.40; 26.30; 28.8; 39,34). Tajje nzorbio ona neoeska sjena koja je pala od bozanskog tijela Isnsa Krista tell vanjskojpojavi Zavjetnogsat{)ra, srarczavietnos Hrama i u ostalim svetim predmetima odrazila Stvamost kriz~l. J er sve je to bila samo sjena bezgrdne osobe Isusa Krista. i njegove saVTsene 'Zrtve kao istinskog Jaganjca Bozjeg. Usporedivanje starog i novog Saveza (Zavjeta) moZe nam pojasniti kako se ispreplece oboje, sjena i stvarnost, tj. kako se to dvoje nadopnnjuju.

Taroo gdje je u "sjeni" Hrarna bic 01-

tar za zrtave paljenice bile su u stvamosti

129

ho CE am OD OVOGA SV1JEl'A?

11a kriZ pribijene noge Isusa Krista; 11 predvorju 11a mjestn.lffilivaonika bio je u stvarnosti probodeni bok Isusa Krista i7. kojeg sn potekli voda i krv (Iv 19 ,34); ondje gdje je bio sedmokraki svjeCnjak. bila je u stvarnosti na kriz pribijena desna ruka Isusova; ondje gdje se usvetistn nalazie stol s dvanaest kruhova 11 zbilji je bilana krizprikovanaJ:ijeva rnka lsusa Krista; tamo gdje je 11 svensm bin kadioni Zrtve:nik zamolitvn, moo 0 je 11 stvarnosti Sin Boiji na krizn: "Oce, oprosti im.jer ne znaju.sto erne!" (Lk 23,34). A tamo gdje se nalazilo prijestolje milosti sa Za\jetoimkoveegolll i plosama Zakona, u Svetinji, Kristjeu stvamcstikona&to prignuo glavu i povikao: "Svrseno je!" (Iv 19,30).

To je znac-enje Hrama tijela Isusa Krista. Sarno kroz taj Hram, tj. mvom njegova tijela, DlOgu ljudi ponovno susresti Boga (Iv 14,6).

SLAV" GOffPODNIA

no

HRAMCRKVE Ef2,20-22; 2 Kor 6,16

Na temelju potpnnog Djela otkupljeQja na (rt)lgotskomkriZu, nadauDuhovaosnovana je u Jeru.zalmnu Crkva Isusa Krista. Prema svjedocenju Svetog pisma, mnostvo nanovorudenih ~emika tvori "Hram Boga Zivoga" (2 Kor 6,16).

Thj Hram Crlcve Isusove je veJ:ika tajna (Ef 5.32), koju mogu razumjeti sarno oni koji kao "zivo kamenje" pripadaju toj "dub.ovnoj kuci" (1 Pt 2,5).

Biblija u poslanici Efeianima govori o "zgradi" kojajos i danas raste (Ef 2. 21), acijije graditelj sam. Gespodintsus Krist. Njegova je krv kapital te gradnje, a svakmanovorocem \jernikje suradnik u izgradnji te nebeske gradevine, koja nikada viSe nece moti biti unistena Ipostojat ce svu \jec~ost.

Time postaje-jasno cia se.kod Hrama Crkve Isusove neradi 0 crkvi kao gradevilli ili 0 velikoj katedrali, Ta se nebeska gradevina is to tako ne sastoji od velikog broja suvremenikakoji su samo imenom krscani, a koji na ovorn svije1u :live bez Boga i fie zele znati 0 spasenjn u.Kristn,

Hram Isuscve Crkve je "stan Bozji u Duhn' (Ef2,22), asastoj] seiskljucivo od nanovorodene djece Boije, koja su pokajanjem i obracenjem postal a vlasnistvom Isusa Krista.

Turna~enie Boije,g nauma spa,senja

TRECIHRAM 2. Solunjanima 2,4

Do danaSnjih dana izraelski narod nije prepoznao svoga Mesiju, te zato ne moZe vjerovati unjegovo djelo otkupljenja na Golgoti.

Thko S8 u Izraelu jos uvijek ne zna da su.premaHeb7,1-lQ,18 sve irtve,. kao i cjelokupna sveeenicka i hramska slnzba, odavno isptmjene u Kristu. Zato pobozni Zidovi u Izraeln srnatraju ponovno uredenje svoje drfave i dal]c nedovIsenim, sve dok jednog dana ne bude ponovno izgraden Hram, T~ eel Hram tada bid "treei", kqji je tije.k:om povijesti spasenja podignut u.Jeruzalemn,

Prema s\jedoQenju Svetoga pisma, upravo ce taj Hram 'bitistras:no lll.jest{) Grozote u kojem ce jednom zasjesti AIltikrist i gdje ce 'Om SEl klanjati kao Bogu (usp. Dn9,:l4-27; Mt 24,15; 2 8012,4; Otk 11,1.2). 2a10 ce ta gradevina ponoroo nestati zajedno S unistenjem Antikrista, pogotovo zato 8to je imala negativno znacenje za neotknpljeni Izrael,

Bez obzira na to, pebozni.krugovi u Izraeln vrse mnoge pripreme za gradnju treceg Hrama na brdu Moriji, Hramski predmeti i svecenicka oprava vee se dugo iZJ:aduju. Za nas je gradnja treceg Hrama [edan od najznacajnijih znakova posJjednjeg doba, jer nam 011a jos jedanput kazuje da nas GOSPODIN dolazi uskorol

HRAM

iz Ezekiela 40-48

U knjizi prorokaEzekiela, u poglavljima40·48, opisanje Hrams prinosenj em Zrtve i sveceniekom slmbomkakav dotadajos nije postojao na Zemlji,

'Iaj ce Hramnastaujednom u TI.su6- godiSnjeJllmesijansko:n:LkJ;,aljevstvu.mira IsasaKrista, a svojom vanjstinom oe biti sasvim posebna gradevina, Ob1ikomi dirnenzijama POSV8 6e se razlikovati ad Zavjetnogsatora .i od Salomonova, odnosno Zerubabelova hrama.. Sve6enicka sluz"ba i ZrtvOVatlje takoder ce se razliko"ali od onih iz Starog zavjeta.

'Iek ce u (aj Hram, prema svjedocenju Svetoga pisma, use1iti slava GQSPODJNOVA!

Dok Ezekiel u poglavljhna S, 9,101 11 svoje knjige opsirno govori 0 tome kako ce slava Gospodinova (Shekinah) jednom napnstiti Hram u J eruzalemu preko Maslinske gore prema istokn, 011 svjedosikako ce.se "Shekinah" opetvratiti preko Maslinske gore s istoka u Jeruzalem i ponovno ispuniti Hram (Ez 43,4.5). 'Iako ce svemogu6iBog opetbiti medu.svojim narodom(Ez 48,35).

Malobrojne Zrtvekoje ce seponovna prinositi u tome Hramu, imajujos same simbolieno znacenje, One ukazuju na izvrsenu Zrtvu Isusa.Krista, jednako kao i Vecera Gospodnja i lomljenje kruha u danasnie doba,

l31

S1'O eE BrIl OD QVOG4SVI1ETi'I..?

BEZHRAMA Otkriveej e 21-22

Kao sto smo vidjeli 11a pocetkn nasih obja~njenja o .razlicitim hramovima, prije pada u grijeh u Rajunije bilo ni mama ni irtve.jer je prvi ljudski par bio posve bezgresan (usp. Post j I21).

Biblija nam 11 prva dva poglavlja opcenito prikazuje j edan cist i neiskvaren mjef, u kojem se nije znalo TIl grijeh ni za smrt, Kadaje Gospodin u pocetkn dovrsio divno djelo stvaranja, pogledao j'e "sve sto je ucinio i bijase dobra" (Post 1,31).

U posljednja dva poglavlja Bihlije opet se govori 0 .covjecanstvu koje ce frl,jeti bez grijeha u "novom nebu" i " novo] zemlji" (Otk 21 i 22). Ni u tom novom svijetu nece trebati ni zrtve ni Hrama, jer ondje nece biti ill "proklet- 5 tva " ni grijeha (Otk 22,2).

Povijes] eOvjeeanstva pocinje dille u "svijetu bez grijeha" i ponovno zavr-sava u svijetn bez grijehal U med'Uvtemenu Bog provodi svoj velicanstveni naum spasenja, U cijem je sredistu djelo otkupljenja na Golgoti. Pritom su sva dogadanja spasenja usmjerena iskljuC:ivo na potpuno i vjecllo ovladavanje nad grijehom smrcn i davlom, koje ce.konaeno jednom zauvijek podnijeti Sin Bo,fji nakriZu.

Kako se i "novo nebo" i "nova ze4

132

mlja" zasnivaju na tonnjecno vazecem temelju spU1~enja, grijehje u.novom svi[etu posve iskljuCen, te nisu potrebne daljnje Zrtve nih svecenicka sluzba, pa ni Hram,

P rino~enje Zrtve i sluZba u.Hramu ne mogu u novom svijetu uopce pastojati, jer je otkupljenje kroz Sina Bo~e.g taka SavISeno da za zajednistvo s Bogom vise nista nije potrebno (ni mogu6e), osim osobnog pri11:Va6anja tog spasonosnog djela od strane gresnika,

Svaki nanovorodenj vjernik .koji dod.e u "novo nebo" i "now zemlju" kae olkupljeni covjek, u Spasitelju Isusu Kristu 613 naci potpuno ispunjenje (Kol 2,10;Heb 10,14; 11,40). Takoderdobiva proSlavljeno nebesko tijelo Isusa Kri sta (Fil3~20-21), te otada bivajednakBogu i Krista, tj. bez ijednog grijeha! Gdje nema grijeha, gdje postoji potpuno jediastvo sasvetirn Bogonl,l1cmamjesta irtvi ili Hramu kroz koje bi covjek dolazio do Baga. Kada se ujedine Otkupljenje (krvlju Isusovomj i Dovrsenje (vjecuo jedinstvo s Bogom), P05t(* jos samo 'jecllo j divno blazenstvo, Zato Ivan 1] budueem svijetu ne vidi "nikakva Hrama", ve6 govori 0 ofkupljenicima u nebu: "Gospod, Bog, Svevladar, hram je njegov- iJaganjac!" (Otk 2 1.22.). Ot~ kllpljeni i uskrslrk Boguuzueseni vieruik je vjecllo i neraskidivo u Bogn - a Bogu njernn (usp, Iv 14,20; 17,21-24)'

Thmo gdje je to zajedmstvo potpooQ., mjesto sastajanja (Hram) odllosnO bogo. sl112je (:l:rtva) gubi svako znacenje.

Tllffiacenje Bol\:jeg nauma spasenja

Prilog 2:

SEDAM SPASENJSKlH RAZDOBLJA U BOZJEM NAUMU SPASENJA

Ako se prema Pismn ne razliknju spasenjska razdobljakako su navedena u B:lbliji, BoZji se naum spasenja uopce ne moze razumjeti. Ovdje posebno vrijedi opomena koju je apastol Pavao npntio Timoteju - uvijek ispravno rezati njce istine (,2 Tim 2,15)! Sveto Pismonije nerazumljrva knjiga, vee Bozja jasno i p.regledno pod:ijriljena objava, kojn naprednomcitatelju Biblije (normalno) uije teSko raznmjeti,

u vezi tijeka BoZje povijesti spasenja sa ovim svijetom, Biblija razlikuje niz razdoblja, koje cemo nadalje nazivati"spasenjska razdoblja" ili" razdoblja". Pri tome je slofenica "spasenjsko razdoblje" opis, kCljiJe .nastao prevodenjem s grCko g i Iatinskog na nas jezik. U Novom zavjetu se ukupno sedam puta za to pojavljuje grcka rijec "oikonomia", sto u latinskomprijevodu Biblije, Vulgati, glasi "dispensatio", Thj izraz doslovce znaci "domacinstvo", "gospodarenje", "upravljanje", "rasporedba". Izatoga se krijernisao <fa je ~ecno spasenje Bozje namiienjeno Ijudiraa u nekoj vrsti "rasporedbe spasenja", 0 toj "rasporedbi spasenia" govore Poslanica Efezanima (Ef 1,10; 3,2; 3,9), Poslaniea Kolosanima (Kol1,26) i Prva poslanica Timoteju (1 Tim 1,4). U tom je smisln promatrao na primjer apostol Pavao posebnu "raspnredbu spasenja" 0 bozanskoj tajni novozavjetne Crkve. Aka promatramo cijeJi tijek povijesti .spasenja, raspozaajemo sedam :ra:ilicitih spasenjskih razdablja, koja se jasno i nedvosmisleno medusobno razlikuju:

Prvo spasenjsko razdo-blje u Boijem spasiteljskom naumu

I

BEZGRESNOST

Postanak I i 2

Prije prvog grijeha ljudi so zivjeli u razdoblJu nevinosti. To je znaello da ni u Adamnni u Evi, a ill u Stvorenju koje ill je okruzivalo, nije bilo nikakva grijeha, I minos u kojem se to dvoje ljudi nalazila prema Bogu bio jf:< posve nepomnceni bezik:akva grijel1a. Kakoje dugo trajalo to divno spasenjsko Ia7..dobJje ua

Zemlji, ne moze nitko reci. Zbog pada u grijeh doslo je do uzasnog rascjepa: Prvi ljudi nisu izgubill sarno svojeneposredno zajednistvo s Bogom, vee istodobno 1 svn slaw koju su (zapmvo) trebali imati kod Boga (usp. Rim 3,23). No grijeh se pojavio na svijetl.l - a razdoblju bezgre~ snosti je jednom zauvijek dosao kraj!

133

Tumacellje :Soi.jeg nauma $pa~enja

STO CE Em op OVOGA. SVIJETA?

i ne(j6ekivano;zidanje Kule babilonske je bio treci poknsa] C(j'"vj~allstva, koje je u mettuvremenu ponovno zapalo u potpurm bezboznost, da "sebi pribavi ime" (usp. Post 11,1-9) - i to uz osobne zaj&dnicke napore i istodoono ukidanje na~ela vlastikojuje postavio Bog!

GOSFODINje okoneao tube:.ubornu namjeru kadaje Ij-udima pobrkao jezike, rasijao ih po svim ze.mljama "cia idu SV'oJim putovima" ('OJ 14,16). Vijek vlasti je time sam po sebi propao,

llk1jucuju6i i kaznn u slilcaju neposlusnosti, red kojeg je postavio Bog, a koji je izricito potvrden i u NOVOJll zavjetu (usp. Rim 13, 1-7). U tome se nece niSta p:romijeniti tako dugo dok Gospodin Isus Krist u Tisucg,bdisnjem mesijanskom kraijevstvnmira ne zavlada cijelim.svijetom kao "Kralj kraljeva' i time se u NjemukonaC:no ne ostvatiistinska teokracija, "vladavina BoZja" na Zemlji.

U UZC1U povij esnospasetljskolll srnislm tarasporedba 6e skoncati iznenadno

Drugo spasenjsko razdoblje " Boijem naum" spascnja SAVJEST

Postanak 4,7

Rimljanima 2,.12 - 16

promijenilo. 'U uZ£m smisln spasenjske pavijes1izavrsava ta rasporedba sudom pomocu vode u doba Potopa. Covjecanstvo onega doba doslo je do tocke kada nije dopustilo da njime upravlja Duh Bozji, te je stoga 150010 jos samo ilo ( Post 6,5). Beeboznostjepoprimila tolike razrnjere da se Bog najdublje pokajao sto je uopce stvono ~jude (post 6,6).

Zato je cijeli tadasnji svijet potpuno unisten u Potopu - osim Noine osmeroclane obitelji, koja j ebila spasena jer je vjerovala GOSPODINU i ostala lUU vjerna u.najtezim trenucima,

Nakon.razdoblja bezgresnosti slijedi razdoblje savjesit , Od prvog grijeha svaki covje.k tbeno zna sto je dobra a sto lose. Tb unutarnje znanjejekonaeno dar BQ~,i, koji gresnicima apsolntno onemoguauje da svoje grijehe opravdaju pukim neznanjem, Bib1ija kaze da svaki covjek - bez iznimke! - ima takvo znanje (rum 2,12-16). Zato ce Bog.na Sudnji danjos jedanput zatraziti potpuno polaganje racnna a svemn.sto je covjek neinia.

D naeelu, razdoblje savjesti trajevec tisneliecima, jer se 11 spoznaji covjeka 0 dobru i zln nije do danasnjih dana ni st.'t

Cetvrto spasen.isko I'azdoblje u Bozjem na"mu spasenj-a

OBECANJE Postanak l2,1-3 Galacanima 3,16

jednog dana dnci "blagoslov' (Mesija, ISllS Krist).

TIl t:ri obecanja su istodobno ogra-

nicila trajanje noverasporedbe. Kako sn 0113 sva prema Gal 3 ,14·18 iskljuCivo bila usmjerenana Krista.bila sn u potpunosti i ispunjena u trenntku l1jegova prvog dolaska,

Razdoblje obeeanjaje kao takvo zavrSilo slornom, koje je covjecanstvo onog doba - a prije svih narod Bo~i, 2idovi - samo uzrckovato svojim grijehom: Odbacili sa obecanog Mesiju vicu- 6i: "Mi nemamo drugoga kralja OSilU cam" i dali da ga se razapne (Iv 1, 11 ; 19,13-15; Dj 3, 14-15; Lk 19,14).

Odabirom Abrahama zapocelo je opetjewlonovo Spasenjsko razdobljella Zemlji: razdoblje obeamja.

Abraham je bio covjek koji se raz1ikovao od drugih Ijudi svoga doba u jednoj bitnoj tocki: Bio je covjekBozjl, tj. «povjerov8o je Bogu i to mu se uracuna 11 pravednost" (post 15,6: Rim 4,3)_

Kako smo vidjeli, S Abrahamom po-

cillje povijest narodalzrae1ova, ci'jijc on bin praotae, PremaPost 12, 1-3 dade Bog Abrahamu tri velika obecanja: debit ce zemlju (Kansan), ukojoj 6e njegovi potomci izrasti u velik narod (izraelski narod), jer ce iz te zemlje i iz tog naroda

Trece spasenjsko razdoblje II Bozjem i1aumu spasen,ia

I VLAST I

Postanak 9,6

Nakon Potopa zapoeeo je GOSPODIN s Noomjedno sasvim novo spasenjsko razdoblje: razdoblje vlasti , Temelj te rasporedbe glasio je:

Tko prolije krv covjekovu, njegn vu ce krv covjek proliti! Jer no slik» Boiju stvoren je covjek (post9,6).

To znaCi da svatko tko to nacelo ispusti 12 vida i napadne, odnosno ubije co;:ie~a, po.sefe time zasamim .Bogom (1), jer je ooV]ek stvoren nasliku Bozju (post 1,27).

Time je naeelo vlasti, tj. uvodenje nadredenosti i podredenosti u Zivot,

13.5

134

81'0 eE BITI OD OVOGA SVlJETA'?

Peto spasenjsko razdoblje II Bozjem naoIDospasenja

DOBAZAKONA Rimljanima 10,4 i Galacanima 3,19-26

Nakon izlaska djeC"e lzraelove iz suz.anjstva u Egiptu, GOSPODIN jesvom narodn preko Mojsija dao Zakon. Dono. senjem Zakona na Sinajn nvedena je ponovno jedna nova rasporedba unntar velikog Bozjeg nanma spasenja: rasdobile Zakona. Za razlikn ad drugih spasenjskilirazDoblja, ova je rasporedba isla stoljecima usporedo s vee spornenutem rasporedocm obecanja, Iz tog razloga Bib1ija govori 0 tome da je Zakon nadodan, odnosno pridoSao. To se dogodilo zbog grijeha (Gal 3,19). Jer, samo kroz Zakon dolazi "spozuaja grijeha' (Rim 3,20)1

Smisao tog posebnog spaseniskog razdoblj a jeutome da se otkrije potpuna potreba .ljudi za otkupljenjem. Ako covjek prekrSi jednu.jedinu zahranu "postaje krivacza sve" (J ak 2,10) i zato ne moze bib pravedan pred Bogom. Tada

Sesto spaselljsko razdoblje u Bozjem naurun spasenja

Zakolldjelujekao stvarni "Cuvar" da.nas vodi nMesijn (Krista) (Ga13,24). Time je jasno da se istinska pravednosr pled Bogomne postiZe djelimakoje zahtijeva Zalmu, vee jedino kroz vjeru U onega koji je uosobhena pravednost - Isusa Krista (1 Kor 1,30). Jero njemnPismo govori daje ON sam. "svrsetakZako:na". g. "da se u Njemu opravdava svatko tk~ vjeruje" (Rim 10,4)!

Iako je spasenjsko razdobJje Zakona posve ispunjeno 11 Kristu, onog trenutka karla je ON nakrizu rekao: "Svrseno je!" (Iv 19,30), Izrael svejedno nije prepoznao svog Mesiju; jet da su ga prepoznali, "nebi GOSPODINAsIaverazape_ Ii" (1 KOf 2,8).

Time je i to razdoblje zavrsilo potpunim slomom: odbacivanjem Mesije (Mt 23,37-39).

DOHA MILOSTI

2. Korincanima 6,1-2 i Djela apostolska 4,1

Nakon postajanja cmjekom, raspeea, ~skrs.lluca i uzasasea Isusa Krista, Bog JC uveo jedno sasvim poscbno spasenj-

sko raedoblje; razdobl]e nade i Svetoga Duha (usp Ef 1,10; 3,2 i 3,9). To razdoblje poznajemo kao "doba Crkve",

136

Tlln'Ia,6enje Bcizfell uauma spasenja

ukojem Bog navijescrvanjem evan(felja cijelom svijetn poklanja doba nade kakvajos nikada nijebilo: Svaki cOvjek lmji dode do >jero u Gospodina Isnsa Krista bit ce spasenkrvljnJaganjcevom i vjeeno blazon (Rim 10,10,17).

Posebno doba milosti zapocelo je izlij evanjem Duha Svetoga.na dan.Dnhova II Jeruzalemn (Dj 2), a bit ce zavrseno uznesenjem Crkve Isusa Krista (usp. 1 SoI4,13-18). U drugoj poslanici Korincanima govori Pavao u vezi toga i 0 "da)111. spasenja" (2 KOf 6,1.2), lj. 0 posebnom dobu milosti za sve Ijude. U tom spasenjskom razdoblju zivimo vee gotovo dvije tisuee godina, jer i u nde vrijeme GOSPODIN jos uvijek pripaja

"Crkvi one koji se spasavaiu" (usp, Dj 2)47).

Alii spasenisko razdoblie Crkve Isusa Krista zavrsava kao i prijasn:j a razdoblja potpunim slomom, Dolazak Antikrista je osuda nad co>jecanstvom koje [e tisucljecima imalo evandelje, aIije usprkos tome odbacilo ponndeno spasenje u Sinn BCftjem Umjesto toga, klat~ili 511. se d'avlui Zvijen, i u broju 666 ('zigu Zvijerj" Otk 13,16) primili Autikristov demonski pecat na desnicu ili na celo, Time su samnnaxnkli 'na se B~u osudu, od koje vise nema bijega. 10 ce biti strasan kraj tog razdoblja spasenja na Zemlji, koje je bilo puno nade kao nijedno prije njega.

Kratko meduvrijeme u Bo~jem spasenjskom naumu Doba Velike nevolje

Kada ce Crkva Isusa Krista bid uznesena sa Zemlje, ne zna nitko - pa ni andeli na Nebu (11t 24,36). lzyjesno je da ce uznesenjem vjernika i Duh Sveti koji boravi u Crkvi, otici sa Zemlje na Nebo. 'Iako ce zavrsiti doba nade u koiem su ljudi pokajanjem i obracenjem mogli postati sljedbenicima Isnsa Krista i djecom Oca nebeskog.

Kako namje vee postalo jasno, nakon mzdoblja Crkve slijedi kratko razdoblje Snda, koji ce doci na Izrael ali i na cijeli svijet, To je doba kada ce Antikrist moci (gotovo) nesmetano mahnitati na Zernlji, To ce biti tako strasno da nitko

necemoci biti spasen ako se to vrijeme ne skrati (Mt 24,22).

Kao Sio znamo, 710 doba Velike nevolje prema svjedocenjn Svetog pisma ogranieeno j e na ukupno dva pntapo tri i pol godine, Upravo tu vidimo kako je milostiva Ijnbav Bozja; tisucljetno razdoblje milosti slijedi nakon doba suda koje traje. samo sedam godina, To najstrasnije od svih strasnih razdoblja zavrsava povratkomIsusa Krista, ciji ce Pojavak u veliko] moei i slavi osuditi Antikrista, Laznogproroka i poganske narode, a Izraela spasiti, jer ce on konacno prepoznati svog Mesiju!

137

Tuma~nie Benjeg nauma spasenja

STO CE BItt on aVOGA SVIJETA?

Prilog3:

Dva rodoslovlja Isusa Krista

Sedmo spasenjsko rnzdoblje u Boijem nnum" spasenja

KRALJEVSTVO MIRA Izlazak 11, 1 ~9

Psalam 72,1-17

linije sve do Krista: [edna ad Davida preko doma Natatlova (Lk 3,31), a druga ad Davida preko roda Salomenova (Mt 1,6). Kona~na, oba rodoslovIja navode Josipa (Marljina muza), ali ga jedno prikazujekao sina JakoyljeYa ("Jakov rodi Josipa" Mt 1,16)!.a d:rugo kao sma Eliji:J1a (Lk 3,23). NIJe moguce da Josip ima dV~ rodoslovlJ~' to jest dapo jednom potjece ad Davida preko Natana, a po drugom ad Davida preko SaJomona.

Iz toga naravno proi7lazi pitanje: Kako objasniti te razlike ikakvo je ~ihovo znaeenje u povijesti spasenja, Kao sto cemo UULZO vidjeti, ta dva rodoslovlja nasega GOSPODINA navedena u Plsmu nisu suprotstavljeoa nego su jedno drugom neophodna .za rasvjetljavanje tajne Bozjeg postajanja eovjekom u njegavu Sinn, Oba pripadaju bOZanskom otkrrvenju spasenja 0 rodenju Kralja i Spasitelja SVl[eta, Mesije i Bogooovjeka Isusa Krista. Na karti plana spasenja oba su rodoslovlja otisnuta na rubovima. Ona skoro unkviru]u kartu s dva paralelna reda. Pritom [e vanjski (dufi) red Kristovih predaka iz Lukina evandelja, a njemu nasuprot kraei (unutarnji) red rodoslovnog stabla Spasitelja svijeta satinjen je ~rema svjedoeanstvu Matejeva evandelJa.

Utjelovljenje Isusa Krista je tajn.a vjecnoga Boga. Jedino nam Sveto PIsmo moZe dati uvid U to posve neshvatljivo tudo.

Pri obradi ave, nekima ne ba~ [ednostavne teme, izvanredno je vazno Bibliju tumaciti Biblijom te svako izvjeS"ce a novozavjetnomutjelo~lj.enju Isusa Krista nvijek promatratt 1 s gledi§ta starozavjemih obecanja. Bez log temelja iz siarog zavjeta, ostaje Novi zavjet nerazumljiv glede tog pitanja, Zbog toga cemo se kod sljedecih tumaeenja uvtjek iznova vraeati Starome zavjetu.

Povratkom Isusa Krista za Izrael i svijet zapocinje -posljednje od sedam velikih razdoblja u Bozjem nanmu spasenja: razdoblje TIsuegodisnjeg kraljevstva, poznatog i kao rnesijansko kraljevstvo mira.Isusa Krista.

U tom posebnom spasenjskom razdoblju, otkupljenje koje je dovdiQ Isus na krizu bit ce ostvareno u svekolikom Stvorenju, Jer, prokletstvo grijeha nije pogodilo same ljude, vee i prirodu: "trnjem i korovom" pocela su radati polja, a njihovo obradivanje postalo je trod i mnka (post 3,17-19). Da skine to prokletstvo s vidljivog Stvorenja, moran je Krist na krizu nositi trnovu krul1u. Zato ce se u TIsucgodiS1~emkraljev~vu mira Isusa Krista evandelje cuti, ali prije.svega i vidjeti. Oslobadanie Stvorenja od prokletstva grijeha bit Ce slavna i vidljiva oinjenica u cijelome svijetu (Rim 8,19- 25.

Buduci da ce vladati osobao Knez mira, politicki gledano, konacno ee zavladati, dnbok i istinski rnir u cijelomkraljevstvu (Iz 11,1- Il). To ce bitlnajljepse spasenisko razdoblje na Zemlji, Ljudi ce ponovno Zivjeti kao u.Raju - otprilike isto kao i u doba prije pada 11 grijeh, Ali ito ce spasenisko razdoblje jednoga dana propasti zbog grijeha ljudi: nakon Usucgoclisnjeg zato~~nistva Sorona ce biti oslobcden, .iz svnga zatvora i ponovno ce mn usP.teti navesti veei dio covjecanstva na l,IZasn() otpadnistvo od Boga i Krista. Iako ce ljudi jos uvijek uzivali ueopisive blagoslove mesijanskog kraljevstvamim uneposrednoi Gospodi- 110Voj nazocnosti, dopustit ce da ih se ponovno uvnce u otvorenn pobunu protiv Svemoguceg, te ce zato rnorati slijediti davla upropasti vjecl.1o prokletstvo (Otk 20,7-10).

Biblija donosi dva redoslovlja na~eg Gospodina i Spasitelja Is usa Krista, [edno u Lukinu (Lk 3,23-38), a drugo u Matejevu evandelju (Ml 1,1-7). I kratki pogled na ta dva rodoslovlja pokazuje da se ta rodoslovna stabla ~ nekim svojim dijelovima znatno razlikuju, Tako popis predaka u Lukinn evandelju ima 76 imena, dok se u 'Mateju spominju samo 42. Takoder rodoslovno stable u Luki zallocinje Ii AdamoID dok u Matejuzapociuje tek s Abrahamom. Usporedimo Ii pomnjivije ta dva rodoslovlja, oalazllno da 5e aba po navederum imenima slaiu samo ad Abrahama do Davida: nadaIje se granaju u dvije potpuno razlicite

Za navedenih spasenjskih.razdoblja Bogje postupno davao covjecanstvll svoje potpuno i vjecno spascnje, To se dogodiLo, kako smo vee ukratko objasnili, u obIiku viSe spasenjskih objavakoj e su slijedile jedna za drugom, a koje su bile usmjerene na njegova Sinn Isusa Krista. 'Iako je vec u Staromzavjetu polako pocelo izlaziti sunce milosti nakormoci strasnog pada u grijeh (post 3,15). Bilaje to zora otkupljenja svijeta, kojaje svejace ijace sjala, sve do Golgotskog kri'l.a. Od Olk 21 zauvijek su prevazideni grijeh, smrl i davao, kao podrijetlo svega ila. Vise J1ema nikakva VTemena, pa n1 v.remena spasenja, vee santo bJazenai slavna 'vjeenost. Svi otlmp"ljen.i ce tada zivjeti u vijeke vjckova s Bogoll1 i njegovim Ullbljenim Sinom, nasim Spasiteljem i Zamcnikollll1asih srdaca - ISllsom Kristom (Olk 22,1-5).

139

138

STO csnrnoo OVOGASVUETA?

Ljudsko rodoslovlje Kraljevsko rodoslovlje
Isusa Krista u: 3,23-38 Isnsa Krista: Mt 1,1-17
lSUS KRIST Jorirn Terah ABRAHAM Zerubabel
Marija/Josip Matat Nahor Izak Abijud
Eli Serug
Levj JakoV' Elijakim
Matal Reu
Simun Juda Azor
Levi Peleg Perez
Malki Juda Eber Sadok
Hearon
Janaj Josip Salah Alum
Ram
Josip Jonam Ken.an Aminadab Elijud
Matatija Elijakim A:rpalGad NaMol1 Eleazar
Amos Meleja Sem Salma Malan
Naum Mena Noa Boaz Jakov
HesIi Matata Lamek Obed JosiplMarija
Na<gaj Metufalal Ji~aj ISUSKRIST
Mahat Natan Henok David
Malatija David Jeted Salomon
Simi Ji~aj Mahalale Roboam
Joseh Obed Kenan Abija
Joda Boaz Bno:J Asa
Set
Johanan Sali Jozafat
Resa NaMoD ADAM Joram
Zerubabel Arninadab Ahazja
Sealbel Ami Iotam
Neri Ahaz
Henan
Malld Ezekija
Peres
Adi Manase
Kosam Jllda Amon
Elm ada m Jakov Josija
Er Izak Jehonija
Jo§ua Abraham Sealtiel
140

Tuma6enie Boljeg nanrna spasen,i!!

Veeina ozbiLjnih tumaca Pisma slaZe se da se u Mareju radi 0 Josipovu, a u Lnkinu evandelju 0 MarijinU rodeslovnom stablu. Iz toga proizlaze dva bitna polazista:

1. Rodoslovno stable u Luki prikazuje Gospodina Isusa Krista kao Sina Davidova po tifell./. otl Marije (Lk 3,23-38).

2. Rodoslovno stablO u Mateju prikazujc Gospodina Is-usa Krista kaa KraZja i Mesiju prema obc(anju ud Josipa (Mt 1,1-17).

U utjelovljenju Sina Bozjega ima Marija kao i Josip u atanovito vrijeme svako svoje znacenje. To te u daljem tekstu biti pobliie obja§njeno.

1. Rodoslovlje Isusa Krista prema Lukinu evandelju.

Jedinslvenost cetiriju evanrtelja kao nadahnute RiJe-ti Bafjeprije svega [e u tome ~to svako opisuje osobu i djelo Isusa Krista sa svog posebnog gledista: Mate] otkriva Kralja i. njegovo kraljevstvo, Marko prikazuje slugu koji [e dosao sluziti, a Ivan svjedOci 0 Sinu Bozjemu IJ njegovoj sIa'll. No Luka vi§e ad bilo koga opisuje 00- spodina Isusa u njegovoj ljudskosti. Izraz "Sin (;ovjeCji" ili "Sin rovjeka" spominje se u Novom zavjetu ukupno 87 puta, a potjel\e iz Danijelove knjigc 7,13 i Psalma 80,17 gdje se vee u SLarom zavjetn Gospodin naziva rstnom (;ovjecjim". U svakorn od cetirt

evam1elja Sveti Duh objavljuje sina Boijega s drugog gledista. To da se evandelja medusobno upotpunjuju vidljivo je tek kroz cjeLovit preg1edslike o Spasite1Ju svijeta. Za tumaeenje Pisma vrlo je vaiDo imati u vidu posebno glediSte nacahnuiog pisca. To ce nam pomoci pri u:vdta:vanju obajuIodoslovlja. Zbog toga ponovimo jo~ [edanput:

"Matejevo evandelje GOSpOdi1l8 Isusa prikazuje kaoKIalja.

* Mar.kovo evandelje Gospodina Isusa prikazuje kao slugu.

'" Lukino evandelje GospMilla Isusa prikazuje kao Siua Covjeljega.

t lvanovo evandelje Gospodina Isusa prikazujekao Sina Bozjega.

Luka 3,23-38 - rodoslovlje po Mariji

U ptvom dijelu ovog objasnjenja istrazili srno zbog cega je vecina tumaca Svetog ptsma U uvjerenju da se u sluatju Luke 3,23-38 radi 0 rodoslovlju po Mariji. Kao sto smo vee naznatW, {J Lul.'inn se evanddju prije svega nagla~ava IjudskoSl na~eg Spasitelja. Nigdfe se u Bibllli utjelovljenje Isusa Krista llfl opisuje ni priblifuo taka potanko kao u Luki. To posebno vrijedi za prva tri poglavlja tog evandelja koja sadrZe najto~nije podatke u svezi navje~teDja i samog

rodenja.

141

.STO CE BtTI OD OVOGA SVIJETA?

To da ce obeeani Spasitelj imati ljudsko podrijeuo predskazano je vee u Starorn zavjetu, U Drugo] laijizi Samuelovoj kral] [e David dobio obecanje da ce ad njegova potomstva poteei Mesija i Kralj Izraelov (usp, 2 Sam 7!1~29). To se proroeanstvo Ispunilo nakon tisucu godina, kad je Sin Boijj postao covjekom. 00 je bio obecani Sin Davidov, izdanak plemcna Davidova, Vladar Jude i Mesija naroda Izraelova. Buduci da se u Luki ljudskost nasega Gospodina iStire u prvi plan, dano je i potpuno rodoslovlje Isusa Krista po tijelu (Lk3,23-38)!

To je rodoslovno stable neprekinuri lanae od 76 karika i vow krvnu Iiniju nasega GOSPODINA preko Nalana j Davida sve od pIVOg covjeka, Adama, Time Pismo svjedoci da je Sin Bozji jednom dosao na zemlja kao savrseni oovjek: "Sad, buduei da djeca imaju zajednicku krv i meso, jednako i SAM postade u tome sudionik, .. " (Heb 2,14). Zbog toga ~to su svi ljudi vee rodenjem potpuno izgubljeni gresnicf, dosao je On "u oblicju gresnog tijela" (Rim 8,3), da kao covjek dovr~i djelo spasenja za nas. To je pravi razlog za§to ga Pismo tako cesto, S j'edne strane, ouiva "Si.n.Qm Covjeejim" (Lk 19,10), a s druge, «posljednjim Adamom" iii "drugim covjekom" (1 Kor 15,45-47).

Ali Biblija nauCava da je Sin Bozji bio roden od djevice (1) (Lk 1,31-35; Iz 7,14). Za razlilru od svm ostalih ljudi,

142

Onnije (!)imao zemaljskog oca. Pravi "Sin Davidov" po tijelu bio je prema tome same po Mariji! Po Jcsipu nije imao nikakvu tjelesnu vezu, jer je Bog bio njegov Otac. NiJe gazaeeo oovjek, nego Bog (Lk 1,35). To potvrduje TOdostovj]e po Luki: Josip nije bio Jsusov otae, vet ga se drfalo takvim (Lk 3,23). On je bio skrbnik Sinu Boijernu, Biblija ne poznaje Isusovo podrijetlo po Josipu, S Marijom je sasvim drugacije, Za DjU. Pismo doslovee kaze da je ona bila ona rena koja "rodi [SIJ.sa, koji se zove Krist" (Ml1.16). Sarno po Mariji Jc vjecm Sin Bozji u potpunosti postao tovjekom. Sarno 'kroz njenu utrobu postao je Gospodin dionikom naseg "tijela i krvi' (Heb 2,14). Samo kroz nju je on kao obeeani "Sin Davidov" usao u Adamov ljudski rod. Time ~to je on Botji Sin "ad roda Davidova po tijelu" (Rim 1,3; 2 Tim 2,8), Istodobno je ukazano da je Marija bila kcer iz dorna Davidova. Ako je Sin BoZji po tijelu potjecao od potomstva Davidova, mora i Marija, kao njegova zemaljska majka, potjecati od dorna i odJ"oda Davidova!

Kad svederno sve te tvn.lnje dolazimo dO sIijedeceg rezultata: rodoslovno stablo iz LUKe 3,23-38 prikazuje Jjudsko rodoslovlje Isusa Krista kao sina Davidova po tijelu. Ono sadrZi potpun popis predaka od Adama preko Davida i Natana sve do Krista i time ukazuje na IjudSko podrijetlo Spasitelja Svijeta.

S obzirom da [e Krist svoje IjudskO obliCje primio _po Mariji, a rodoslovno stable u Loki 3,23-38 je potpun popis Isusovih predaka sve d.o. Adama, u ovom se popisu moie [actin sarno 0 rodoslovlju po Mariji. Problem 'koji proizlazi izoveg tumacenja je u lome sto se Mania ne spominje ni u jednom rodostoviju, a ime Josip pojavlju]e se u oba (Lk 3,23; Mt 1,16). Kako to objasniti?

Marija je bila kCi nasljednica iz Judma plemena

Ukazali smo da je Marija bila od kuce Davidove, a kako kral] David potjece iz Judina plemena, -prcina tome [e i onabila iz Jude. Spomenuli smo i dil Josip nije bio Isusov tjelesni otac, ~et. ga se, prema Luki 3,23, takvim "dtZa.lo". Naravno, jasno je da Josip ne moze imati dva rodoslovnastabla, da [edno vodi do Davida preko Natana, a drugo preko Salomona. Da bismo shvatili cinjenlcu zasto se MaTfja ne spominje ill u jednom lodoslovlju, II obzir dolazi samo [edno objasnjenJe. Marija izgJcda potJeee iz doma Davidova, cak i ako Biblija tu pojedinost doslovce ne spominje. Po ~emu se to ipak moi.e ¥idjeti?

Tko poznaje Bibliju, zoa da ona kad spominje "narod" misli zapravo sarno na mu~karce. Na Istoku su oni bili ti kojisu se pojavljivali u javnosti, uzdrfavali obitelji i vodili sve vanjskc poslove. Zene su, naprotiv, vi~e osta-

Tum ai:enj e Botjeg nauma spasenja

jale u pozadini; bile su srce doma za koji su brinule (vidi Izr 31,1-31).

Kad se II doba rimskog cara Augusta u Izraelu provodio popis pueanstva radi pov:i~enJa poreza, [Q SyC prij~ s~ega ednosilo na mu~a(ce. Zene, mace, nikada nisu imale nista s time. Kad pailjivo mamo Biblii~, sigur~? eemo utvrditi da je u slucaju ManJc to u najmanju ruku drukcijc. Ona je, protivno obicajima i navikama ooog doba, zajednO s muzem morala put~;ati u BeUehem kako bi se tame dala popisati-procijeniu":

"Taka i Iosip, buduci da je bio tz doma i loze Davidove, uzide iz GaIUeje, iz grada Naz.areta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Bellehem - da se podvrgne popisu zujedrw sa svojom zanuJnicom Marijom koja bijase trudna" (Lk 2,4-5).

U normalnim uvjetirna takvo putovanje za Mariju ne bi uopce dolazi~o u obzir. Od Nazareta do Betlehema una 170 kilometara koje [e trebalo propjella:~itj u oba smjera, a Manja je hila u poodmakloj trudnoci. U ,njezinu sta:nj\! lo nije bilo samo pret~ko, vee i neodgovorno. Putovanje je bilo opasno ne sarno .za majku nego i za. njezinO ilijete. Sto se nje licalo, ona nikada ne bi u takvu slanjll po~la n3 t.akvo putovanje.

143

!lTo·6E nm OD OVOGA SVDETA?

Ali, zasto je Marija unatoc svemu morala ici na popis u Betlehem?

Postojt samo jedan odgovor: Marija [e u.BetlehemuimaIa aasljedstvo koje je bilo vazno za popls :radi proqene _po· reza, Na taj je put morala jer je bila kci nasljednica i njezin je imetak morao bili procijenjen na zapovijedenom popisu,

Zakon 0 zenskom nasljedstvu potjeee iz Knjige brojeva. Ondje je opisano kako [e jednom pet Selofhadovih kceri daMo pred Mojsjja trezeci nasljedstvo u Izraelu, Jet iin [e otac umro a nije Imao sinova (vtru Brojevi 27,1-11; 36,1-13). Mojsije je to Iznio pred Boga i Bog mu je dao zakon 0 zenssom nasljedu,

"Selofhadove kxeri pravo koZlL Treba sv_~ka~o eta im dlldlle§ posjed koji ce biti njihova bastinG. medu bracom nji. hova oea .. Nadalje, red Izraeicima:

Kad koji covjek umre a ne imade sina, prenesite njegovu. bahinu nanjegovu. kcer" (Br 27,7~8).

Prema lom su zakonu kCeri mogle naslijediti ukupnu ocevu ba~:tjnu,aJ.i s Jednim ogr:aniccnjem: keeT se sa 8VOjim nasljecIstvom magia udati sarno ia mwkarca [7.; 8voga plemena.

"Ovo na.reduje lahve za Selofhadove kceri: Neka se one udaju za onoga knji. im se ucini dobar, samo neka se udaju u rod j·voga oetnskoga plemena. BastinG. IzraeJaca ne smije se prenositi iz jedno· ga plemena u drugo,. i svaki Jzraelae

144

mora osta.ti privezan u.z pradjedovsku bastinu. svoga plemena. Zatose svaka djevojka koja stekne .b.aitinu u wael· skim plemenima mf)rll udati za nekQga u plenumu Jwjemu prjpada. rod joj ode}!, taka da bi sf/aid Izmelac sacuvao baIti· nu svoga. €lea. Taka se baJtilil(l fide prenosili iz jednoga plemena u drugo, ne,ga ce svako israetsko pleme prianja"ti uz:a svoju. baJti,.!u" (Er 36,6-9).

Stoga niJe bilo moguce da se tcna iz Judina plemena uda za muskarca iz Aserova plemena, Tako bi udajom u Merov{l pleme ba~tinaautomaLSki pri?~la tom _plemenu, a to se nije smJe.lo~goditi. U svakom slueaju, keen su bile b~tini€e same kad u obi-

telji nije hilo sinova, . .-

S. MarijO~ je o~itQbilo tako, Ona je bl1a kcer IZ doma Davidava, a time I iz Judi~a plemena, Bila je nasljednica b~tm~ svoga oca, JeI U ohitelji nije bilo smova. Ali kao bastinice smjela se udati samo za mu$brca iz Judina plemena. I to se sla1.e, jer je Josip kao i Mar~Ja."bio Jz coda Davidova'' (Lk 2,4), tj. IZ Judma plemena. S pravnog gledi~ta je taj slutaj bio jas-an. "kako bozanskom taka i svjetovnOID suda u BetIehemu: Josip je smig oz.eniti Mariju; time je za :fenu dobio baStinicu.

U Bibliji senarotito ukazuje na cinje· nieu da je Josip bio olenjen Marija:m; ona jasno kaze: " ... uzide sa svojom ienom Marijom" (Lk 2,5).

Thmaoo.nje BD"lieg nauma spasenia

To isticanje ima duhlji raztog, posebiC() gio se tWe. Josipa. Nairne, tko se ozento bastinicom irnao je dva oea: po tJelesnom rodenju tjelesllog oca, a po Zelli bastinici zakonskiog oca. To S6 preroa statim obi.Ca.jima javno dokumentiralo i to tako da se tme mu!lkar· ca jednostavno ukljuCilo u zenino rodoslovlje, Tako se Josip pojavljuje u oba rodoslovna stabla: u rodoslovlju po Mateju kao sin Jakovljev, kOji roo. je bio pravi, tjelesni otac (Mt 1116), i u rodoslovljn po Luki (Lk 3,23) kao "sin Elijev", pri (:;etnu Eli nije njegov tjelesni nego zakonski otac, Taj je obitaj u Izraelu bio razumljiv sam po sebi pa ga nije bilo potrebno Taz· jaSnjavati. Od trenutka kad se mu:nc.a· rae ozenio zenom ba~linicom, unosio se u oba rodoslovlja,

Da se obicaj upisivanja muskarca u rodostovl]e njegove terre provodic u lzraelu u biblijsko doba potvrd."uje nam i Nehemijina knjiga:

'';4 od sveeenika: .3inovi Hobajini, sinovi Hakosovi., sinovi BI1tzi1aja . onoga koji se otenio jednom ad kceri Barzila· ja Gileadanina Ie uzeo njegovo ime" (Neh 7,63).

Izra.z "Ie uz.eo njegovo ime" dokazuJe-da se ime muSkarGa koji se oienio baStinioom pribrajalo ieninu rodoslovlju (tocnije, Todoslovlju njegova punca).

Da se zakon 0 zenskoiII nasljedstvu, prema lmjizj Brojeva 27,1-11 i36,1·13 U on~ vrijeme stmgo poStivao vidj se

u tinjeniei da [e bastina koju sa naslijedil] Madja i Josip hila u Betlehemu i ostala u Judinu plemenu, Ono se nije moglo prenijeti premda su, kao Davidovi potomci i pripadnici Judina plemena, fivJeli na podru{!ju Zebulunova plemena 170 km sjevernije, u Nazaretu, Kad [e iz~la naredba eara Augusta "da se sav svijet popi:~e" (Lk 2,1), hili su prisiljeni krenuti na dugo i tesko putovanje do Betlehema, jer se upravo tamo nalazila njihova bastina, A kako je Marija bila nasljednica 8VO' je ba~tine., morala se zajedno s III uzem pojaviti u Betlehemu na popisu rimskegacara. Ti hi pokazatelji trebali biti dovoljni da ukazn kako je Marija zaista hila bastinica iz Judina plemena,

Saberemo Ii sva dosad obradenaglecH;4ra navedenog dogadaja, [asno [e da rodoslovno stablo Isusa Krista iz Luke 3,23-38 dolazi po Mariji.

2. R040slnvlje Isusa Krista prema s.vjedocanstvn

Mateje.va evandeJj.a

U d:rugQm dijelU ovog obja~njenja morama se odmah pozabaviti s dva pi:tanja:

1. Koja je presndna razlika izmeau rodoslovlja u Mateju 1.1~17 it onoga u Luki 3,23-38?

2. Zbog eega je rodoslovlJe u Mateja 1,1-17 mogure tuma~iti kao coda· slovlje po Josipovoj liniji?

145

STO CB B1TI OD OVOGA SVDETA?

Pozabavimo se najprije razlikama, Kao sto smo vee spomenuli na pocetku ovih izlaganja, Matejevo evandelje opisuje Sina Bozjega prije svega kao obecanoga Mesiju i Kralja Izraelova, To posebno glefllliteO, Mateju adreduje rodoslovlje izmjeto u njemu, Dok Lukino rodoslovno stable Isusa Krista polazi M Marije i Josipa, pa preko Natana i Davida ide sve do Adama, Matej svaje rodoslovlje potinje tek s Abrahamam i svjedoci a liniji koja preko Davida i Sa1oIDona ide sve do Josipa, "muza Manjina" (Mt 1,1-16). Ta je razlika vazna zbog vaznog razloga: kaosto smo vee vicljeIi, Luka izlafe rodoslovno stable Isusa Krista po tijelu} pa stoga i prikazuje Sina Bozjega prvenstveno u njegovaj Ijudskosti. Iz toga proizlazi da njegovo rodoslovlje ide sve do prvog i::ovjeka, Adama. U Mateja je sve drugaeije, On nam prije svega Sina Bozjega prikazuje kao Kralja Izraelova. Zbog toga u njegovu rodoslovnom stablu nema naznake 0 ljudskom podrijetlu Isusa Krista (koje nalazimo u Luki), vee [e umjesto toga prikazano kraljevsko rodoslovije obecanog Mesije. Kako to razumjeti U pojedinostima? Rijeti sto prethode rudoslovlju u Mateju su: "Rodostovlje Isusa Krista} sina Davidova, sina Alzrahamova" (Mt 1,1).

Ovaj stib u prvi plan na poseban nacin u.zdiZe podrijetio Isusa Krista od Davidova kraljevskog doma kao i od Abrahama, praoca izraelskog na-

146

roda, i time ujedno ukazuje na presudno:

1. Kao "sin" kraljevskoga doma kralja Davida, Gospodin Isus je Kralj.

2, Kao "sin" Abrahamov on [e pretnodnik "Onog koji dolazi", kojim ce se svi narodi zemlje blagoslivljati. Kao takav, on je istodobno tspunjenje obeeanja koje je Bog sklopio u svom savezu s Abrahamom. (post 12,3; 18,18; 22,18; Gal 3,16).

Radi boljeg razumijesanja ovog vazno.g konteksta jo~ [edanpurcemo nakratko pogledati pozadinu plana spasenja u Starom zavjetu. S Abrahamom ne pocinje samo Bozja povijest spasenja njegova narodavec i prekrasna erta bozanskog obecanja 0 dolasku Kralja Isusa Krista .. U pocetku je Bog Abrahamu obecao zemlju (izraelska zemlja), narod (narod Izrael) i blagoslov (Isusa Krista; vim Post 12,1- 3 .i. Post 22,18; Gal 3,16 i Ef 1,3). Kad je .nakon dut-eg razdoblja pamjarh Jakov na kraju svaga zivota pozvao svojih dvanaest sinova da ih svakog pojedinacno blagoslovi (Post 49,1-28) cetvrti sin, Juda, primio je posebno obecanje: "OdJlI.ik iezlo se kraljevsko, ni palica vladalacka od nogu njegovih udaljiti nece dok 1U1 dode onaj kome pripada - lwme ce se narodi polwriti" (Post 49,10).

Od dvanaest lzraelovih plemena Judino je lrebalo bili kraljevska loza, da-

1ilma~oieJ3oqeg naurna spasenja

kle pleme odkojeg ce jednog dana poteci izraelski kralj. To se obecanje s Jakova prenosilo preko razlicitih IOdova Judina plemena, sve dok [ednoga dana prorok Samuel nije pomazao rnladog pastira Davida za izraeJskog kralja (1 Sam 16,1-13). Tim dogadajem Bog istodobno potvrduje obecanje da ce iz Judina plemena poteci izraelski kraljevi.

Kad je David vladao cijelim Izraelom iz Jeruzalema, Bog rnu daje obecan]e da ce od njega, tj. od njegova roda, doci Kralj i Mesija (2 Sam 7,1-29):

'1 kad se ispune tvoji dani i ti pocine6~ kod svojih. otaca; podici eu tvoga potomka nakon tebe, koji ce se roditi ad tvoga tijela, i utvrdit cu njegovo kra/jevstvo. On 6e sagradiu. dom imenu. mojem, a ja (IJ. usvrditi njegovo prijestolje zauvijek" (2 Slim 7,12-13).

"Savez sklopih s izabranikom svojim, zakien se Davidu stuzi svome: Tvoie potomstvo odrias cudovijeka (premo tome Davidovu potomstvu}, xa sva koljena sazdat cu prijestolje illoje [prema tome Davidovo prijestolje)" (Ps 89,3-4).

"A ja iu ga (occkivanog mesiju] prvorodencem utinui; najvil:im medu krafjevima sv~jela" (P 89,28).

Punih tisucu godina protezalo se to obno:vljeno obecanje kroz kTaljevsku liniju doma Davidava sve dok "se VIijeme ne navr~i" (Gal 4,4) te Kralj nebeski postadc ~ovjekom posredstvom

Betlehemske djevice. Vee kod navjestenja Mariji u Nazaretu jos se jedanput izricito potvrduje obecanje dano Davidu:

"Eva, ti ces Za£eli i rodui Sina komu cef nadienuti ime Isus. On ce biii veiik i zvat ce se Sin PreviSnjega. Gospoain Bog ce mu dati prijeslofje Davida, oca ,tjegoJla. On ce IIladall kutom Jako~'ije- 110m dovijeku. 1 kraljevstvo njegovo /fete imati svrsetka" (Lk 1,31-33).

Taka se etta bozanskcg obeeanja 0 dolazecem izraelskom Kralju proteze ad Abrahama pa preko roda J udinog kratjecskcg plemena sve do Davldova pomazanja i::jme zapocinje stvarno izraelsko kraljevstvo. Nakon toga se proteze preko doma Salornonova j crte preostalih kraljeva sve do babiIonskog su.zanjstva gdje se pocin]e gasili bozanskc kraljevstvo Izraela,

Ali erta obeeanja ide neprekinuta i nakon babilanskog suzanjstva preko roda Davidova, sve dok se ne ispuni u slavi 0 dolasku vjeenoga Kralja i Mesije, lsusa Krista.

Od Davida nadalje sve je izraelske kraljeve pomazivao Bog. Hebrejska rijec za pomazanika je "mesija". S obzirom da je Pomazanik, Mesija, tj, Krist, od doma i obeeanja Davidova, svaki izraelski kralj koji je pripadao Davidovu rodu, izravni je prelhodnik i onaj koji priprema put Kralju-Mesiji Isusu Krislu.

147

STO CE BrTIOD OVOGA SyUETA7

Imamo Ii na umu pozadinu povijesti spasenja, nije vise tesko pravilno shvatitt rodoslovlje Isusa Krista po Mateju,

Rodoslovlje je podijeljeno u tri velika odjeljka: od Abrahama do Davida, od Davida do babilonskog suzanjstva i ad babilonskog suzanjstva do Kristova dolaska s pripadajucih cetrnaest nara~taja (Mt l,l7) koji sa svt izravno ili neizravno povezani s izraelskim kraljevstvom/l). Tu se radi 0 tekucem rodoslovlju koje obuhvaca razdoblje od dvije tisuce godina od Abrahama preko Davida i Josipa do Isusa, Buduci da se Sin Boiji imenuje kao posIjednja "karika" te kraljevske linije i linije obecanja, jasno je da [e Mate] ovim rodoslovljem htio dokazati kraljevsko rodoslovno podrijetlo Isusa. Mesije.

To odgovara, kao sto smo vee viSe puta vidjeli Matejevu temetjnom glediS,u, koje nam Sina Bofjega, prikazuje prije svega kao Kralja Izraelal

Tim uvrstavanjem rodoslovlja po Mateju istodobno se rjesava daJjnji problem koji bl se inace mogao pojaviti, Nairne, pomnjivom provjerom obaju rodoslovlja primjeeujemo da Matej u svom rodoslovnom stablu ocito navodi manji broj predaka nego Luka (ukupno cetrdeset i dva imena nasuprot sedarndeset i sest kod Luke). Razlog je tome to sto kod Mateja, a to je moguce dokazati, u rodoslovno stablo nisu bili uvrsteni svi preci vee samo

148

odredeni braj izabranih, Tako se primjerice ni ne spominje nekolicina nedostojnih i bezboznih kraljeva [er su nevazni za Bozji plan spasenja, Ali to ne prieinjava nikakve poteskoce, Kod Matejevog se rodoslovlja oeito radi 0 ispunjenjnBoijeg obecanja njegovu narodu (1) a ne - kao kod Luke - a besprijekornom dokazu a podrijetlu Isusa Krista po tijelu, Prema tome, rodoslovlju po Mateju s obzirorn na Sina Botjega pripada duhovno, sirnbohcno znacenje, dok se Lukino rodoslovlje mofe razumjeti kao potvrda da Krist potjece od Adama.

Na kraju naseg tumacenja zelimo se jo~ ktatko osvrnun na pnanje-aastc se rodoslovlje u Mateja moze oznaciti i kao Josipovo rodoslovlje,

(Matej 1;2-17) Josipovo rodoslovlje

Nasuprot rodoslovlju iznesenorn u Luki 3,23-38 koje se na prvi pogled ne moze prepoznati kao Marijino, takvih poteskoca u Josipovu shlCaju nema (Mt 1,2-17). Njegova krvna pripadnost (kraljevskom rodu) iznesena je Izravno: "Jakov rodi Josipa, muza Marije koja rodi Isusa koji se zove Krist" (Mt 1,1-16). Dakle Josip [e bio Jakovljev sin po tijelu, a ne Elijev (vidi Lk 3,23). On [e u potpunosti pripadao rodoslovnoj liniji Davida i Salamone i odatle [e mogao u svako doba izvesti svoje tjelesno podrijetlo iz tih kraljevskih domova. To je U on-

Tumacenje j30ljeg nauma spasepja

<iaSnje doba bilo jakO vazno, i to iz sljedeceg razloga: Po Matejevu (kraljevskom) rodoslovlju dalo se dokazati da je Isus imao zakonsko pravo na Davidovo prijestolje i to po liniji David-Salomon-Josip, To [e pravo bila punovnjedno zate SlO je bio ozenjen Marijam i u javnosti slovio kao Isusov otac (Lk 3,:23 i 4,22)! Po Mariji takav dokaz ne bi mogao proizicr nikada, jer je njeno tjelesno podrijetlo islo preko doma Natanova do Davida (Lk 3,31). Doduse, potomci te Iinije su bill Davtdovi nasljednici, ali nikada nisu vlada- 1i u Izrealu kao kraljevi, te zbog toga nisu ni pripadali kraljevskoj Iiniji (11- niji Davld-Salomon-J osip)!

U tom odnosu treba jos jedanput izricito naglasiti: lako su Isusa opce-

nito drzali za Josipova sina, Ipak on po tijelu nije bio njegov, Bio je roden od djevice i sam je Bog bio njegov alae (Lk 1,31-35 i lz 7,14). Stvarna tjelesna veza s Josipom nikadanije postojala; Josip je od pocetka bio samo njegov skrbnik, §to joS ~e pokazuje da rodoslovlje Isusa Krista u Mateju, zbog nedostatka stvarne tjelesne veze Isusa i Josipa, moze dati sarno duhovno i simbolicno znacenje,

Ali to ne vrijedi za Josipa! Njegova krvna pripadnost toj kraljevskoj rocoslovnoj linijibez svake sumnje temelji se na jasnom svjedocanstvu Svetoga pisma (Mll,16).

Zaro se s punim pravom ovo rodoslovlje mofe oznaeiti kao Josipovo redosIovlje.

149

STO CB BITl 00 OVOGA SVIJETA?

Prilog 4:

Progonstvo izraelskog naroda

Progonstvo izraelssog naroda staro [e kao i njegova povijest, Vee sknro Cetiri tisuce godina narodi se na sve naeine prctise Lorn narodu koji je zapoceo izborom Abraharna, j ad tada je nesavladiv. Premda se fa ap Izraela dogodio 70. godine po Kristu pobjedom Rimljana kao ocita BoZja kazna zbog odbacivanja Mesije Isusa Krista, to jo§ uvijek ne znaci da g_a je Bog zbog toga odbacio. Isto taka, barbarski progon i llni~tenje Zid.ova u drugam stoIjecu pa I've do Qezamislivih strahora Hitlerova doba ne mtjenjaju Boiji naurn da pononvo radi sa svojim narodom i da ponovno s njime zapocne povijes; spnsenja. Izrael Cak mora jos dugo osjecati Bozju kaznn, ali BoZja obecanja time nisu ukinuta: 'We boj se, Iakave, $l~tgo m:oj - rijcc je Jahvina - jer [a sam ,j' tab-om. Zatrt ttl narod» medu koje te jJrognaJ.l a tebe necu sa.wim u"I1lJliti: ali tu te kOinili po prf.l;vjc~ rte smijem te pustiti neknQtjena." (Jr 46,28). Ove nam r:ijeel ne pokazuju samo da ce Gospodin ponovno ptihvatiti svoj narod, nego i da ce svim narodima koji se okomljuju na Izraela uciniti kraj. Tko dira Izrael, dira zjenicu aka Bozjega (Zah 2,12; Pnz 32,10). To se odnosi kako na pojedince tako i na citave n3rade - aka Se suprotstavljaju {z.raelu. Kao humenmg udarl\ i1' kaina BOija u ako. U krajnJoj liniji borba bezboznih naroda protiv [zraela jest

150

borba protiv Boga. Bog jest i osta]o Bog savezs sa svojim Izabranim narodam. To vr:ijedi 'i. U doba njihove nevjere, kada ne priznaju Mesiju, IS1;Isa Krista, U doba kada je dosao radi ,njihova spasenja (vidi Lk 13,34; 19,42). Stvarni .razlog zbog cega ad samog pocetka toliko mrze Izrael I bore S0 prctiv njcga, jest u tome ~lo ga je Bog izabrao. Jismael je progonio Izaka jeT je Izak nosirelj Bozjeg obecanja, I Ezav je progonio Jakova, jer ga je Bog izabrao kao uositelja raesijanskog obeeanja. Iz lstog je raz~oga faraen u Egiptu naredio da se izraelska muska novorodencad baca U V0<111, a 11 Perzijskom [e tar:O\V\l HamM1 ielio i-strijebiti ave Zldove u jednome danu, Takav remeljnl stav prema izabranom BozJem narodu nije se promijenio do danas - niti u pogledn posljedica: tko gpd se u povijesti pojavio kao neprijatel] Izraela, morao [e pasti, To je vrijedilo i za mocno Rimskok carstvo. Najstrasniji napadi na Bozji narod, kao onaj Neronov, Staljinov ili Hitlerov nisu uspjeli zbrtsau Izrael. Sva su njihova carstva propala - lzrael Ipak ostajel Daljni sazetak daje pregled tisutgodlsnje povijcsu progoIta Bozjeg naroda i Potvrduje tuznu istinu iz Lk 21,24: "Pacial ce od oSfrice maia, o,dvodil ce ilt kao z.arobljenik.e medu nOJ·ode. 'A .leruzale.1n ee gaziti pogani' liok se nl; ispune vrernena pagano. C<

Pogani gaze Jeruzalem i zele ga unistitil

1. Doba prjje Krista

1492. I%J;Eak izmelskog naroda 1z. Rgipta; faraDll pctopljen zajedno sa svojom vOj,,kom.

1452. U 450-gndisnjem razdoblju sudaca, Moapci, Midijanci" Amonci i FiJistcjci ieie uni~titi Izrael,

1052. Saul postaje izraelskim kraljem i vlada 40 godina.

IOU. David kraljuje 40 8"odinll nad cijelim Izraelom,

1004. David osvaja Jeruzalern,

972-. Salomon vlada 40 gcdina u Izraetu i gram Hram lJ J eruzalemu.

932. U doba vi ada vine kraljeva,

Egip6ani, Sirijci, Amonci, Moapci i Asircl pokuSali su unistiti izraelski narod,

722. Sjeverna izraelsko kraljevsrvo pad-a j deset izraelskih plemena cdvedeno II asirsko suzanjstvo ..

606. FIVo odvodenje u babilousko suzanjstvo.

597. Drugo odvodenje tl babilonsko SUZ,'Illjstvo.

586. Treee odvodenje u Babilon; kraljevstye Jude propada; Jeruzalem i Hrarn unisten].

536. Babilon propad<l, Medo - Perzija postaje svje.tSK.ODl silcll1:1 i d,-)pusta uraelcirna povtatak u Svel!) zemlju,

516. Gradi se i posvetuje drugi I-Iram_

445. NeMmija ponovno podize zidovc JeruzaJema.

333.Grc,ka pod vlactavinom Aleksandra Vcllkog postaje velikom svjetskom silorn, !zrael 332. god. pad a pod grck:u vlast.

31Z.Izrael c101azi pod vlast grckog kralja Ptolomeja koji vlada u Egiptu.

198Izrael pod jarmom Seieuk-ovt;a iz Sirijc,

l6:7. Sirijsld ktalj Antioh Bpifan osvaja Jeruzalern i pustosi Hram:

]64.Juda M~kIlbejac ponovno osvaja .leruzatem i posvefl'lje Hram (Svetkovina posvecenja Hrarna - Iv 10;22 ).

142. Makahcjski kraljevi vladali SU 100 £0- dina nad Izraelom,

63. Pompej osvaja Jeruzalem,

40_ Idumejac Herod (Arep) postaje kral] Jzraela.

7. (lJi6.) i.1'I1S(WO rodeT!ie u Betlehemu, 4.Herod umire u Jerihonu 2. ttavnja, njegOY sin A[bel~ij postajekraljem u IzraeIu (Mt2,~).

2. Doba nakon Krista

6. Arnelaj j~ smijeojenj Judeja postaje rimskom proku ratorskonrprovincljom.

6.-66. Rimski lUlllljesoici upravljaju zemljam_ 26.-36.Namjes.nik Po m:ije Pilat vlada u Judeji.

18.-37.Veliki sveceniklJ JcnlZalemu jest Josip zvallKaifa.

151

51'0 tE BITI OD aVOGA SVIJETA?

30. ill 33.RasapeCe i US!aSIlIJCe Isusa Krista; silazafc Duha Svetoga i osnivanje prve crkve ..

66.·73.Ustal1al\. :lJ.deva pmtiv R'tmJjana, (Zidovski rat); Rimljaul poubijaJi preko 1,1 milijun Zidova

70. Ri.mljani su razrusltl Jeruzalern, unistill Hram i poubijaJi oko sesto tisuea Zidova.

73 .. Nskon tragodmtlje opsade Rirnljanl D.51Iajajl:l tvrdavu Masadu, a cevetsto j sezdeset Zidova pocinja samoirbojstvo,

13Z. Za tri godine Bar Kokebiue bane, Rimljaoi au ubili oko petsto tisuca Zidova ..

135. Car Hadrijan Cloi Jeruzalent pcganskim grad om i naziva g<' "Aelia Capltnlins".

135 .. Rimlj<llli vladaju u Svetoj z.emlji sve do 326. god,

3Z6. U doba Bizauta Jeruzateni postaje, (do god. 698) kt~canskim gradom, a lzraeJ Krn€anskom zem1jom.

614. Perzijanei unistavaju sve crkve i S3- rnostane u Svetoj zemlji.

638.Arapipod vodstvom Kalifa Omara, osvajaju Svetu zemlju.

687.Nalcon cetverogodi~nje obnove 0<1 mjestu gelje je prije bio u Jeruzalernu Hrarn, izgradena je Ornarova dzamija.

711. U eetiri godine izgradeaa [e dwmi[a AI-Aksa na mjestu gdje je ranije bio I-!ram.

7S0.Muslimanski Abasidi IZ Bagdada osvojili su Jeruzalem i vladal: Svetom zemljom.

152

996. Do godine 1071. u Jeruzalemu vladaj u Fatlm idi.

1071. Selduci do 1099. god. upravljaju Svetom Zemljom.

3. Razdoblje krizarskih vOjni

1095. Papa Urban L 27. studenog u Klemonrn, u juinoj Francujskoj, saziva prve kriZarc. Tu .pocinje stoljetno progtm.sl'VQ Zidova.

1099.Kri2ari dotaze u J eruzalern u bijajlJ preko sto tisuea Zidova lMnslirnana. CU osvajanju Jeruzalema 1~. srpnja ubijaju SezdeseL pet tisuca Zidova i Musfirnana.)

1099.Got!fried iz- Bouillona postaje cuvar Svetog groba,

1100, Krtzad u Haiti okrutno su ubili ~e Zidove.

1101.BaJduin I. iz Boutogone postaje kralj Jeruzalema.

1118.Balduin II iz Le-Bourga vlada u Jeruzalernu.

1131.Fulk iz Anjoua preuzima vlast u Jeruzalemu.

1143.Baldu.in III postaje kraljem u Jeruzalemu.

1147.Pocinje druga krifurska vojna; mnogo Zidova je poubljeno.

1162.Atna!rick IZ Le Bourga postaje kralj u Jeruzalernu.

1174. Balduin IV. preuzima vladavinu,

1137. Turski sultan Saladin potukao je kriiare u bid kod Hornerna od Hittimau Galaciji.

Turnadenie Bo;fjeg nauma spasenja

1187Baladin osvaja Jeruzalem 2. llstopada i time zavrsava 88·godi~llja vladavina francuskih kriZara.

1189. Za treee kr.iian;k.e vojne poku~ali su Europljani pod vodstvom cara Barbarcse ponovno osvojiti Jeruzalem,

1202. U iJl;ttvrtu kriiarslru vojnu krcfl,ula SIl samo djeca,

1123, Petu kr~rsku vajnu vodie je car Friedrich II,

1241. Ktizarl osvajaju Jeruzalem.

1244. ·Mu~Jjmal:lj konaeno potpnno eseajaju J eruzalem,

1248. Sestl:! 1criZarsku vojnu predvodi Ludwig IX. iz Franeuske

1260. Malllelucld vladar Beybars osvaJa S<Jetu zemlju.

1291.MaroeJuci pctpuno po~iSkuju

kriWre.

1Z91. Do godioe 1517. Mamelnci vladajlJ Svetom zemljom.

4. Srednji viJek

1400. MOllgoli pod Tamerlanom opostoS"ili Svetu ;>:emlju.

1517. Turski sultan Selim L osvaja Jeruzalem,

1517.Turci do godine 1917. vlac1aju Svetom zemJjoJll.

1537. Najl11Dcniji turski sultan Sulejman nareduje da se lzgrade zidlne Jeruzalerna Imje i danas postoje.

1799. Napoleon zeJi osvojiti Svetu zemlju, uzaludno opsjeda Aklco i bod se

kod Me;gidd.a protlv'Iuraka. 1832. Egipatski Katif osvaja Palestine.

1840. Turd pozivanju u. pomol!: veliku europsku silu i tajedno oslobadaja Svetu zemlju ..

1846. Mushman! nakon sedamste gOdina po prvi put odebravaju iz.gradoju laUao~ ske bogomolje u Jeruzalemu,

1860. Gospodin Moses Montetlori poclnje zidovsko graditeljstvo,

188Z. Nastaju prva zidCivska aaselja 1.1 Palestini.

1S94.Proces Dreyfusu uzdrmao je sve Zido, ve,

1896. Theodor Herzl izdaje knjigu "Zidovsku drfuVa".

1897. Theodor Herzl sazi've prvi sinodalni kongres u Baselu,

li898. Gar WilbeJrn U. prigodom posvecenja njemuOke slobodae erkee dolazi u Jeru z&lern ~ 1:1 Svetu zeml j u,

1917. Bnglsskavlada izdaje 2. studeuQg Ba!:

Iourovu deklaraciju, prerna kojo] zidovski narod dobija S¥Ojll domovinu u Palestmi.

1917. Englezi 9. prcslaea ulaze 11 Jeruzalern i time zaVt'~ava cetjtisto godma turske vladavine.

1918. Engleeke postrojbe OS¥l'ljaju SVetll ze.mlju.

19Z2. L1ga naroda (danas UN) pre.d~je En:: gleskoj niandat u Falesulll, kO]1 zavcSava 15, svibnja 1948 .. god.

1947.29. studenog UN potplsuju podjeJu Palestine.

1948.14. svibnja David Ben Gurica pro-

153

STO CE srn OD OVOGA SVIJETA?

gla~ava u Gradskom rnuzeju, u Tel Avivu, demokratsku dtlavn IzraeL

1967. U Sestodnevnom ratu Izraelci osvajaju cijelu Svetu zemlju; Jeruzalem posta]e ujedinjenirn gradoni.

5. Bilanca uzasa i uniStenja 1017. Papa Benedikt VllI. odobrava da se Zidovima u Rimu odrube glave,

1020. Papa Benedikt VIll. odobrava cia se u Rimu spaljuju Zidovi.

1066. Po Spanjolskoj se Zldove okrurno ubija.

1095 Papa Urban II. seziva 27. studellog u CJeruootu u juzno] Afric! prvu krizarsku vojnu, nason koje poclnje stogodi~nje progonstvo Zidova.

1096. V pocetlru kriiarske vojne, pod vodstvom grofova iz Leinigena u Wormsu, Gelderrru, Kerpeuu, Wesell,l, Neussu, Moersu, Orevenbroisou, Xantenu, Bonuu, KOlnu, Altenahru, M~im.u, Speyeru, Trleru i u drugirn rajnsknn gradovima, ubijeno je oko dvanaest tisuCia Zidova.

1096. Krizati ubljaju sve Zidove u Praguo

1171. Spaljenl svi Zidovi iz Bloisa.

1179. Papa Inocent m. saztva lateranski s_abor na kojem je odlueeno da Zidovi stanuju u vlasutim retvrtirna (geta),

154

1189 .. Na pocetku tre6e lcrizarske vojne u rnncgtm englesklm gradovuna baovi su nlucenicki ubljanl.

1194. U Neussu, rajnska oblast, jedna je .zidovs~a obitelj uuistena niajku pokapajn iNU, a ujaka mu~enic;ki razapinju.

U09. Svi ;lidovi iz Beziersa (Fraucuska) su ubijeni,

1215. Na cetvrtOjll \aterauskmn kondlu papa Inocent m. iznudio je da svl Zjdovi nose posebnu odjecu {fidovsb zvijezda).

1221. V Erfurtu Ziclovske cetvrli unisteae j svi Zidovi poubijanl.

U41. Zidovski geto u Praukfurtu oplJatkan i dvjesto Zidova ubijenc,

1Z47. Pogubljeni svi Zidovi u Valreasu (Francuskoj).

1265. Pogubljenl svi Zidovi u Sinzigu. na Rajlli.

1270. Pogllbljcnje svib Zidova u Weissenburgu (Bavarska).

1278. Pogubljeno tristo iidovsklh voda iz eijele Engleske ,

1283. Pokoi] Zidova u Kreuznnachu, Maizu i Mellrichs.tadtu.

1285. Spaljeni Zidovi iz Muncbenske sinagogo.

1287. Pokolj u Weselu, Boppardu, Kcbernu, Kirnu/Nahe, Lahnsteinu, Braubathu (Rhein/ j Muenstermaifeldu ..

1288. Sto tctiri Ztdova ubijeno u Bonnu. 1289. Trinsest Zidova spaljeno u Troyesu (Franceska).

1290. Progon Zic10va iz Engteske II vrijeme

Edwarda I. .

Tumaeenje Boljeg nauma spasenja

1298. P rogonlma koje je provodio vitez Riodfteisci1a sto cetrdeset i ~est Zidovskib zajednica u juzIJoj NJema1:koj i Austriji, potpuno Ull[§'teno, a preso dvadeset llsu6.a Zidova ubijeoo .. Glavna mjesti'l pOko!ja: Nnrnberg, Bamberg, Rortiugcn, Berching, Krautheirn, Mosbach, Oohsenfurt, WO(zburg, Windsheim, Rothenburg/Tauber, Neustadt/, Aiscb, Tauberbischofshelm, Hellbronn, Sindeltingen i dr.

1306. Za vladavine Filipa II. spaljeni svi Zidovl u Francuskoj,

1321. Pet risuca Ziclova ubijene u jucinaj Francuslcej; svi Zidovi lz Chiaona spaljenl,

1328. Pet tisuca :Z1dova u Navarri (FmocusJca) pogubljeno.

1332. Celid stoune Zldova !l Uberlingenu(Bodeosee spaljena),

1337. Zldovi u Deggendorfu (Bavarska) pogubjjenl,

1348. Mllijun ZidQva u cijelo] Europi (Spaojolska, Fran cu sk:a itd.), okrutno poubijano jet BU bili tobowjinl uzrokom kuge, Zidovske zajednice iz LilldamJ/Bodensee, Horba/Neckar, Essllngena, ReulIingena, Augsburga, Colmara i Nuernberga potPUJJO unistcQo.

1349. Progon Zldova zbog kuge stife i do Breslaua, Wetzlara, Malnza, Kotna, Radolfzella, Wurzburgll, Friedrlchshafena, Frankfurta na Majui, Dresdena, Fulda, Ravensburga, Koustanze, Speyera, VIrna, Freiburga, Strassburga i do ~vicarsk:ih gradova Wintertbura,

Dlesscobofena, Scbafihallsena, Thurgaua, Znricha, Badeoa, Rheinfeldena, St.Gallena, Basela i Emmentala (Bem).

1349. Dvije tisuee Zidova javno spaljeno u Strasborgu,

1355. Papa Benedikt XII. odobrava da se nasllno w§i sinanoga u Pragu,

1391. Pet usuea iidpvsldb obitelji pogublje- 110 u Sevilji (Spanjolska); dvadeset i tri siuagogc qnistene,

1391. Dvadeset tlsuca Zidova spaljeno nil 10- maci na pocetku zestokog progonstva u Spalljolskoj.

1391. SpaJjeno dvije stotine Zidova u EllZ11 na Dunavu,

1404. SpaljoJ]1 svi Zidovi u Salzburgu (AulIlrija).

1421. U Bctu spaljeno dvije stotine i dvanaest Zldova (muskarcii Zen.e).

] 47i1,. S!uibcllO zapotinje inkvizicija u Span. jOlskoj.

14K3. U mnoglm .§panjolus:kim gradovirna katoHcl(a illkvizidja spaljuje trideset tisuea Zidova.

1492. Za vlru:iavine Ferdinanda Il. lz Aragonije i Izabelle 1. lz Kastilje iz Spanjols:ke protjerallo mnogo l.idova.

1494. Zbog paplnske povelje 0 vje$ticama u nmogirn oljestima Europe mueenicki je ubijeno i spaljeno tisucu Zldovs.kih zena.

1496. Proglasom cara Maksimilljana 1. svi Zldoviprotjer1;lni iz Austrlje,

1497. Svi Zida"l progmml iz POY11lga.la. 1501. Mnogo Zidova spaljeno u Toledo (SpanjoISka).

1504. V Moskvi spaljelli svi vodeci Zidovi.

155

STO CE BITl OD OVOOASVDETA'!

1506 .. Dvadeset tisuca Zidova u Lissa. bonu(Portllgal) ubijeno,

1510. U Berllnu muceno i ubjjeno tndeset osam Zidova.

1574. U Mekslku javno spaljeno osamstu devedeset isedam Ziclova.

1614. Zjdovska eewrt u Frankfurtu potpuno unlsteaa

1648. Pod vodstvom Bogdana Chielnika Kozaci poklali dvanaest tisuea Zidova u Rusijl i Ukrajini, pod vodstvom Bogdana Chmielnika.

1648. Kozaci u POljskoju okrutnom pokoiju zaklali j iskorijenil! eeirdeset tisuca Zidava.

1650. Kozacl u Rusiji zaklaJi i iskorijenili dvijesto nsuca Zldova.

1670. Cetiri tigute Zidova prognano iz Beca u doba Leopolda I.

1670. Svi Zidovi izbaceniiz Metza (Francuska).

1679. Do 1692. u Palmi de Malorci rnnogo je usuca Zidova osudeno na Iomacu,

1680. Osamdeset i ~est Zidova biva u Madrldu (SpQojolska) javno spatjeno na lomac;

1704. Do 1769. u Portugalu ubijeno na tisnce lJdOV8.

1728. Progoni svih Zidova iz Lemberga (Lwow) u Galacijl,

1734. U Poljsko] dvadeset tisul!aZidova pogubJjeno i masakrirano tije~om kozaokib pOhocta.

1818. Mnogo 2Jdova Ilbljeno u Wilrzburgu, a i::etiristo prognaoo. Tada

\

\

\ \ \

156

su uzasnuti uzvikivali "Hepl Hepl" (Hierosolyrna est perrdita, tj. Jeruzalem je izg.utiljen,)

1821. U Odessi dolaz] do prvog krvavog poko~ja koji zanvaca i druge gradove u Rusiji j Ukrajiai, Do i1.bijanja Prvog svjetskog rata 510 je tisuca Zidova izgubilo zivote.

1826. Posljednje srnaknuce Spaojolske ink vizicije.

1840. U Damasku jamo optuzent rnnogi fidovski vode, a neki od njlh i ubijeoi.

1858. Tisuee Zidova ubijeno obnovljenim progonuna u cljefoj Rosiji.

1859. Do 1871. ponavljaju se pOkolji u

Odessi,

1864. U Maroku zestoki prcgoui Zldova. 1867. U Rurnunjskoj iestok progon Zidova. 1881.Sedamsto devedeser I ova Zldovn ubi-

jeno u Kijevu (Ukrajlna).

U81. Okrutni pokolji u Elizahet gradu i 1882. u Balti.

1883. Okrutni pokolji u Rostovu na rijeci Don Guina Rusija),

18.91. lzblleeni i protjerani Zidovi lz Moskve. 1892. Dvadeset Zidova ubijeno u Lodzu

(poljska). .

1903. Okrutni pokolji u Gomeiu i Kisenmewu (Moldavija),

1905. Strasnl poko!ji u sedamsto gradova Rusije i Ukrajine od strane tzv. "Stotinu crnih" u Krivoj Rogn, Kursku, Tscbemigowu, T0ll1s1C1J, Saratowu, Kertscbu, Schitomiru, Brest·Litowsku, Siedlei (Poljska), Lodzu (Porj8ka), Bialystoku, StrascbellYo, Kicwu,

rullla~enie Bozjeg nauma spasenii!

Odessi, Minsku, Se.menowki, Bajramci: Rjepki, TschlgilillU, Stare.dubu, Kalaraszu, Rjeczizl, Aleksandrawsku, Mariupolu, Jus~ki, Umanu, Bogopolu, Gollai, Oliviopolu i Ka01enskoju i dr.

1917. Do 1921. ubijeno 01<.0 triucSet ti: suca iidovskib muskaraca, zella I djece, kroz st~lua .?ogub)jenj~ .u preko tisueD I .dvijesto rtlzhcll1h mjesta u Rusiji i Ukrajini.

1917. U Kaluszu (Galicija) po~illju .u Rusiji okrutna nedjela, si~ovall.~a Zidovki i poljakinja I raSljeCanJc

djevojeictl.

1919. Tisueu petsto Zidova pobljeno u Proskurowu.

1919. Do 1921. godine ukrajinska nacionaina armija podu'lela preko stounu progona, a usoce je Zidova izgubiJo ii.vote.

1922. Njemafkcg ministra vanjs.klb p~" slova Waltbera Rathenaua u UCI'IInu ubijaju nacionalisti jer je Zidov.

1929. Arapi okrutno pobili iii prognall sve Zidove u Hebronu.

1933. Do 1945. godine u svim europskim zcmljama 1..3 nacisticke vladavlne 62.'i milijuna Zidova pobIjeno, od t~ga su 1,25 milljuo.3 djeC0 ispocl eetrnaest godlna.

1936. Do 1939. godille skoro pCI smtinu Zidova, zena i djece, ioz.g.ubUo .~iv(lt u arspskim nemirima uPalc."llnl.

1.945. Do 1948. godin.e moogo Zidava IzgUbilo iivote u arapskim na.~aclimfl u potapanju brodova kOJml~i su

bjeZaIi.

1945. do 1953. godine Illi ogi Zidovi \I

Cehoslova~oj zajedno s porazenim Nijemcillla oclvedeni u Iogore i pobije~i zato jer su govorili njemacki.

1948. P[eko ~est tisuca mrtvib i devet tisuca ranjenih u oslobodilackom ratu protiv pet arapskih vojski.

1956 Sto sedamdeset mrtvih i sedam stotina ranjenin u Sueskorn ratu,

1967.0sam sienna mrtvib i dvije tisu6c sesro ranjenih u Sestodnevllom ratu.

197Z. Arapski teroristi ubiU jedanaest ~taclsklh ~portasa na OHmpijsk.illl tgraom u Milnc!Jenu.

197 . Dvije tisuce i pedeset mrtvih i ~edal)] i pol Usu6a raujenib u Yom-Kippur-

skom ratu,

Petsto sedalnde~et i fetid rnrtvih i dvijc tisu& sedamsto i. osamdeset ranjcnih u Libanskolll vojnom pohoduo

198 :b"J proslave Sabata u smagogi u lstan: buiu lurski leroristi ubili dvadeset I

jcdnog Zldova.

1991. Dva mrwa u raketnom napadu I sedal1ldCllct i dva met va ~ ZaljevskoDl

r!'ltu.

1995.0d 1948. godine 17750 :~j.nika mu~karaca i iena u ratu izgublh 'lIVOIC' 24735 obitelji je zavijcno u tugu; ",;cul<upno je bilo 61315 ratnih invalida,

Od 1948. godlne Arapi, Arafatovi teo rortsti, u Izraetu ubijaju 2185 izr~~Jaca zena i djece. Po cije10111 SVIJetu nl~prostranjenj arapski Arafatov! terorlsti ubill su seoamdeset I pel rzraclskih diplomata.

1982.

l' S.

157

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->