P. 1
Studije o Kamenom i Bakarnom Dobu u Sjeverozapadnom Balkanu_Alojz Benac

Studije o Kamenom i Bakarnom Dobu u Sjeverozapadnom Balkanu_Alojz Benac

|Views: 738|Likes:
Published by historicus

More info:

Published by: historicus on Aug 14, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/05/2013

pdf

text

original

BIBLIOTEKA

KULTURNO NASLJE£)E

Redakcioni o d b o r

D1' Aloj:z Benae, Risto Besal'ovi!'!, Jetena Cehi6, Mitar Paptt, i sir Esad Pa§alic

Urednik Jelena Cehic

Dr ALOJZ BENAC

STUDIJE 0 KAMENOM I BAKARNOM DOBU U SJEVEROZAPADNOM

BALKANU

Iv\*

«

IZDAVACKO PREDUZECE »VESELIN MASLESA" SARAJEVO, 1964.

Uvodne napomene

Ove stu:dije, smatram nastavlrom vee objavljenog pregleda 0 neolitu i bronzanom dobu u Srbiji i Makedoniji, koji je dao M. Garasanln u 39'. Berichtu der RGK. Njegoyom preg,ledu pridruzujem ovdje neka razmatrania 0 oanovnim. problemima starijih praistorijskih perioda u sjevereza,padnom, Balkanu. Time je obuhvaeen jos znatan dio jugOSilavenske teritGrije, a smatram da bi u slijedeeem ovakvom radu mogao biti prikazan i pre06tal1i dto jugoslavenskih teritorija.

Vel:. sam jednom. napisao da pod sjeverozapadnim Balkanom podrazumijevam- Bosnu i Hercagovinu, Cmu Goru i Dalmaciju"). Izostavljam dio, Hrvatske i Slovenije, koji hi joS pripadali ovom geografskom pojmu, j&r ~e· biti bolje da Be ti dijelovi ukljuce u slijedeCi pregled. Kulturni odnosi i kultuma strujanja u pomenutim dijelovirna Hrvatske i Slovenije zahtij,evali bi nesto drugacije studijske zahvate nego sto I:.e ovdje biti izvedeni. Zato ill S\1jesno ispustam 1z svoje abrade; ani ee naci mnogo prirorlnije mjesto u obradi Posavske Hrvatske i Si1overrije.

Nije mi nikako cilj da u OVOlID radu Iznostm kompletan materijal pojedinih nalaziBta iIi kulturnih grupa. To je svakako i nemoguee izvesti u nekoj ozbiljnijoj mjeri kada se radi 0 vel:.em vremenskom i prostornom opsegu. OSlm toga, najveci dio materijala, sa kojim eu ovdje operlsatl, je objavljen, u poj'edtn.im casopisima i posebnim publikacijama, Prema tome, ko bude zelia da se detaljnije upozna sa nekom kulturnom pojavom, moze to uciniti po literaturi koja ee biti citirana.

Ne mislim da se upustam ni u kartografsko tumaeenje svih kultumih pojava 0 kojima ee ovdje biti rlj'eci. Ucinicu u born pogledu onoliko koldko, je potrebno za razjaSnjavanje glavnih problema.

Osnovna moja koncepcija sastoji se u tome da praistoriju stvarno shva1a:m. kao najstariju istoriju ljudskog druStva. U vezi s tim i arheoloski materijail iz: praistorijskih nalaziSta shvatam kao dokumente za Citanje i tumaeenje te istordje. Naravno, nije to nista novo, ali hoeu odmah da

1) Benac, Lea influences mediterraneennes sur Ie neolithique des Balkans de nord-ouest. Bericht fiber d. V. Internat. Kongr, f. Vor-u. Frtihgesch, Hamburg, 195&. (1961) 75 ff.

6

Dr AtOJZ BENAC

podvueem svoje slaganje sa takvom koncepcijom njeno usvajanje kao bazu za svoje studije u ovom radu.s)

Prema tome, maja nastojanja ce biti usmjerena i ka izvjesn.im istorijskim rekonstrukcijama na osnovu postojeceg materijala. U tom cilju cu vrliiti reglistrovanje pojedinih kulturnih grupa, njihova tipolosko t hronolosko opredjeljivanje, kao i njihovo medusobno vezivanje. Ako budem uspio da na ovaj naCin doprinesem daljem osvjetljavanju mehanike drustveno-istorijskih kretanja u praistorijskom svijetu ove oblasti, smatraeu da sam postigao osnovni cilj ovih studija,

Nema nikakve sumnje da svaki ovakav preglled - ili sinteza - zna~ sarno fiksiranje istorijske istine u jednom stadiju Istrazivanja. Dakle, relativne istine. Tako je i sa ovim moj'im studijama, polito se u njima koristim sada pristupacnim materijalom. Vjerovatna ee tokom ldueih desetak godina doci na vlidjelo novi arheolosk! materijal, koji ce moci belje da osvijetli neke problerne, pa vjerovatno i da promijeni izvjesne zakljucke. To [e sasvim normalno. No, is-to tako smatram da ovakvl pregledi i studije pruzaju veldke koristi kao registracija jedne faze istraiivanja na odredenom podrueju, Dalja istrafivanja time dobivaju sigurniji okvir i daleko §ire mogucnosti planskog rada.

Pl"ihva1iik> sam se ovog posla Iz dubokog uvjerenja da nam danas joA uvijek ned.ostaju slntetski pregled.i praistorijske problematike u mnogim oblastlma. Oini se da je to jedna koenica za stvaranje novih velikih sinteza iz evropske praisto:nije. A pojedinaene sinteti~ke· preglede treba da daju oni Ijudi. koji se have istrazivanjima u pojedinim obilastima. Samo tako ee oni biti napravljeni iz prve ruke i autentlcno. Zelja mi je da ovaj moj rad bude prillog popunjavanju postojecih praznina u tom pogledu i da se ns; taj nacin pridruzrm onima koj'i su vee ulozili svoie pozitlivne napore u tom pravcut).

Svoj rad nazvao sam »Studije«, da bih odmah u naslovu naglasio navedene svoje koncepcije. U njima zelim da iznesem mi§ljenje 0 osnovnim problemima dz starije praistorije ove oblasti i da na taj naein na§e znanje 0 pojedinim nalazima pribHZim pravoi znanostt,

Citalac ee lako zapaziti da je najv'eci din prostora u mojim studijarna posveeen mladem kamenom dobu. To je poSljedica stanja ispitanosti, a isto tako i licnih interesovanja. Danas raspolazemo sa nesumnjivo bogatom dokumentacijom koja se odnosi na neolitsko doba ovog podru~ja, dok [e dokumentacija za ostale penlode starije praistorije znatno manje prikupljena i razradena, Autor se i sam bavdo duze vremena istrazivanjima neolitskog doba pa je i to morale da dode do izrazaja u ovom radu. No, to nikako ne znaet da i ()stacr.i obradeni periodi nisu prikazani. u onom svjetlu u kojem to. dozvoljava dosada prikupljena dokurnentacija.

2) Vidi 0 tom pitanju: K. H. Otto, Archaologlsche Kulturen und die Erforschung der konkreten Geschichte von Stammen und Volkerschaften, Ethnographisch - Archaologisehe Forschungen I, 1953, str, 1-27; J. Werner, Neue Wege vorgeschichtlicher Methodik, Forschungen und Forschritte, Bd. 28. Heft 8, Berlin, 1954, str. 246-248.

3) Npr.: Jifi. Neustupnli, Neue Beitrage zum Neolithikum Rumanians, Slovenska areheologia, VI-2, 1958, Hi G. Bailtoud et P. Mieg de Boojzheim, Les civilisations neolithiques de 1a France dans leur Contexte Europeen, Paris, 1955.

UVODNE NAPOMENE

7

Ostala mi je joB posebna duznost da se na ovom mjestu toplo zahvalim Ivanu Marovicu, kustosu Arheoloskog muzeja u Splitu, Simi Batovicu, kustosu Arhecloskog muzeja u Zadru i dr Vladi Mirosavljevieu docentu lz Zagreb a, koji su m1 nesebieno pruzili sve podatke 0 neobjavljenom materijalu sa njihovih novih iskopavanja, Bez tih podataka ne bih bio u stanju da pruzlm zaokruzenu sliku 0 nekim vaznim preblemima mladeg kamenog i bakarnog doba.

Starije karneno doba

1 - Pocetna faza istrazivanjll

Sjeverozapadni dio Balkana nije do II svjetskog rata uopce uziman u obzir kod proucavanja paleolitskih kultura juzne Evrope. To je sasvim razumljivo kada se zna da je do tog vremena ova oblast bila potpuno neistrazena u pogledu paleolita, pa je predstavljala jedno nepoznato podrucje, Ne mislim da je zbog toga bilo potrebno stvarati bilo kakvu hipotezu 0 nenastanjenosti ovog podrucja u starijem kamenom dobu, ali su i takve pretpostavke postojale"). U predratnom periodu postojao je zapravo samo jedan nalaz paleolitskog crude. To je primjerak sa gradine Varvare u dolini rijeke Rame u Hercegovini''), koji je pronasao V. Curcic zajedno sa protoilirskim materijalom na to] gradini. Ovaj [edan jedini primjerak paleolitskog oruda nije, prirodno, mogao da izazove neko veee interesovanje za paleolitsko doba, [er sam za sebe nije nista odredeno mogao da kaze. Nalaz tipoloski pripada musterienskom periodu.

Tek dva slueajna otkrica poslije rata pokazuju da je bila preuranjena svaka, i najmanja hipoteza a nenastanjenosti ove oblasti u starijem kamenom dobu. Prvo je otkrice izvrseno u sjevernoj Bosni, Tamo su, kod usea Usore u rijeku Bosnu, na jednom kamenolomu izasli na vidjelo artefakti iz starijeg kamenog doba pa su na tom mjestu izvrseni u nekoliko navrata istrazivacki radovi. To nalaziste zove se Kamen"). Ovi nalazi su povukli za sobom istraztvanja na jos nekoliko lokaliteta u blizo] i daljoj okolini (Crkvina, Luscie i Ljuplj anica) te se na taj nacin mogao prikupi ti dosta obilan i raznovrstan arheoloski materijal. Napominjem da su JOB neispitani lokaliteti

01) Npr.: C. Truhelka, Kulturne prilike Bosne i Hercegovina u deba .prehistoricko, GZM 26 (1914), str. 44.

0) V. CurciC, Die Gradina an der Ramaquelle im Bezirke Prozor, Wissenschaft Iiche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzego,vina VIII (1902), str. 49, sl. 2.

6) Vidi literaturu pod primjedbom 11 i 13-15.

10

Dr ALOJZ BENAC

Londza, Kusum i dr. u neposrednoj blizini usea Usore, a zatim Krndija i Podnovlie, koji ce vjerovatno dati dalje vazne podatke 0 paleolitskim kulturama ovog predjela.

Drugo otkrice je izvrseno u Crvenoj stijeni kod sela Petrovica u Crnoj Gori. Ovaj abri lezt nad dolinom rijeke Trebisnjice i moze se reci da se nalazi upravo na granici izmedu Crne Gore i Hercegovine"),

Na taj naein smo dosli do prvih podataka 0 zivotu paleolitskog covjeka u sjeverozapadnom Balkanu. Sve su to jos ipak pocetni podaci, prema kojima smo stekli prve utiske 0 zivotu paleolitskog covjeka u ovim krajevima.

U zadnje vrijeme nadeno je i jedno kremeno orude u peeini Jamina Sredi na ostrvu Cresu, koje se po svojim osobinama moze smatrati klasicnim solitrejskim orudem"), Ovo je zasada izolovana pojava na podrucju sjevernog Jadrana, ali ona barem navodi na pomisao da u buducnosti nisu iskljueeni novi i brojniji nalazi te vrste na [adranskom podruciu. Ostaje da se saeekaiu dalji rezultati istrazivanja u samoj pecini Jamina Sredi, jer je tesko zamisliti prisustvo jednog izolovanog solitrejskog oruda van odgovarajuceg kulturnog sloja i pratecih pojava u njemu.

To bi bili svi paleolitski nalazi koji su dosada otkriveni na podrucju sjeverozapadnog Balkana, Naravno, postoje indicije da ce se naiei na jos veliki bro] paleolitskih staniea na ovom terenu, Ako samo prihvatimo tezu da su na mjestima gdje ima ostataka pactnskog medvjeda vjerovatni i kulturni ostaci njemu savremenog eovjeka, sigurno je da su novi nalazi na vidiku. Da spomenem samo brojne kosti peeinskog medvjeda u peeini Kuviji na planini Preslici, u Banjoj Stijeni nad rijekom Pracom i sl,"). Pored toga, na eitavom planinskom dijelu ovog podrucja postoje odlieni peeinsld zakloni za nastanjivanje paleolitskog eovjeka, a nema nikakve sumnje da su postojali i dosta dobrd uslovi za loy. Dalje kada je rijee 0 podrueju planinske Bosne, cini se do su tu postojali svi oni uslovi kao i u alpskim oblastima za zivot paleolitskih lovaca na pecinske medvjede'"). Prema tome, moze se ocekivati da su neke grupe tih lovaea mogle da se spuste i do bosanskih planina, da bi tu nastavile svoj lovacki nacln zivota.

Sistematsko pretrazivanje terena tek sad pocinje, Zato i smatram da se sada nalazirno u pocetno] fazi ispitivanja ovog najstarijeg period a na nasem podrueju. Teske [e predvidjeti do kakvih ce se rezultata doci, ali nerna sumnje da danas postoje prve evrste tacke i da ce buduci nalazi vjerovatno prosiriti horizont saznanja bas oko ovih taeaka.

7) Vidi literaturu pod prtmjedborn 21-24.

3) Nalaz mi je ljubazno stavto na uvid g. Vlado Mirosavljevic; vidi i prve podatke kod V. Mirosavljevica, »Jamina Sredi« prilog prethistorijsko] kulturi na otoku Cresu, Arheoloski radovi i rasprave I, Jugosl. akad. znancstl i umjetnosti, Zagreb 1959. str. 160.

9) C. TTuhelka, 1. c.

10) S. BTodaT, Zur Frage der Hohlenbareniagd in den pal iiof ithischan Fundstellen Jugoslawlens, Quartfir 9 (1957), str. 147-159.

STARIJE KAME NO DOBA

11

2 - Kulturno-istorijski aspekti prema nalazima pocetnc faze istrazivanja

Na uscu rijeke Usore u Bosnu istrazeni su lokaliteti Kamen (prvobitno nazvan Crkvina U)l1) i Crkvina (prvobitno nazvana Crkvina I) 12). Oba lokali teta nredsta v lj aj u otvorene paleoli tske stanice, na nesto uzvisenim brezuljcima, Svega oko 15 m od padine lokaliteta Kamen nalazila se jedna manja spilja, cija je podnica bila pokrivena crvenom ilovastom zemljom.

Nalaziste Kamen je gotovo potpuno unisteno radom u tamosnjern kamenolornu. Zbog toga se nije mogla utvrditi stratigrafska slika sloja. Prema podacirna sakupljenim od radnika, maze se sa sigurnoscu tvrditi da pomenutu spilju nisu korjstili paleolitski ljudi za svoje stanovanje. Njen sloj [e bio potpuno sterilan. D. Basler i S. Brodar su u nekoliko kampanja prikupili kamene artefakte iz izbacene zemlje, pa su sarno na osnovu tipoloskih odlika nadenih artefakata pokusali odrediti hronologiju i kulturnu pripadnost nalazista. Vrlo vazno je napomenutl da medu lzbaeenim materijalom nisu pronadene nikakve zivotinjske kosti.

S. Brodar je ustanovio da na Karnenu preovladuje kamena industrija uskih i sirokih rezaca. Oni cine osnovuza kulturno opredjeIjivanje nalazista, Dosta su cesti i razni oblici strugalica i strugaea, Pronaden je svega jedan primjerak ubadaca, a nesto (:esce dolaze cetvrtasti rueni siljci. Vrijedni su spomena, dalje, nalazi jednog ruenog klina koji se svojim oblikom prlblizava tzv. kvarcitnom protoorinjasienu, par komada gigantolita i neSto mikrolltskog oruda. T. I, 1, 5, 7-11. Tu [e, konacno, i nekoliko alatki koje bi se, po misljenju Brodara, mogle vezatl uz protosolitrejski facies"),

Na osnovu svojih proucavanja, S. Brodar [e ustanovio da kameni artefakti sa Kamena pripadaju po tehnici rada jednom sirokom kulturnom dijapazonu od Musteriena do najmladih paleolitskih faza (ovdje spomin,iem i clacton-tehniku, koja je dosta cesto primjenjivana). Ova kamena industrija je - po Brodaru - dosta bliska donjoaustrijskom PIa teaulehmpalaoli thikumu, kvarci tnom protoorinj asienu u istocno] Moravskoj i opsidijanskim paleolitskim izradevinama u istoeno] Slovackoj, No, isto tako ima i elemenata grube mezolitske industrije u [uzno] Njemackoj, S. Brodar smatra, na osnovu svega toga, da bi pocetak zivota na Kamenu padao negdje u prelazni period od Musteriena ka Orinjasienu, a trajanje zivota bi se protezalo uglavnom kroz mlade paleolitske faze14).

fl. Basler [e medu artefaktima sa Kamena vidio takode neke solitrenoidne oblike, ali on smatra da ovaj lokalitet po svojoj kultur-

11) D. BasleT, Paleolitskl nalaz na Usori, GZM NS S (1953), strc 215 i dalje; s. BrodaT, K otkritju karnenth industrij ob Usori, GZM NS 8 (1953), str, 226 i dalje.

l~) BasleT 1957, str. 93 i dalje,

13) S. Broda!, 1. c., str. 226-229, 234-235. H) S. Broda!, 1. c., str. 231-233, 236. I

12

Df AlOJZ BENAC

noj sadrzini pripada grupi Szeletiena, pa je onda i prisustvo so litrenoidnih oblika POtpuI10 razumljivo=).

Krerneni nalazi sa nalazista Crkvina, koja se nalazi u neposrednoj blizini Kamena, pokazuju izrazitu srodnost sa prethodnom kulturnom slikom, Posebno su brojni siroki rezaci. U poredenju sa Kamenom mora se ipak podvuci da je zivot na Crkvini trajao sarno za vrijeme starije faze zivota na Kamenu. Prema tome, prelaz iz Musteriena u Orinjasien moze se i ovdje uzeti kao vrijeme naseljavanja, a najveci dio Zivota na Crkvini pada u period klasicnog orinjaekog dobatS).

Nalaziste Lusch'! u Kulasima je smjesteno na jednoj padini nedaleko od mjesta gdje se spajaju rijeke Velika i Mala Ukrina. Kulturni sloj na ovom lokalitetu je vrlo tanak (svega 10 em), a nalazi su u kulturnom pogledu [edinstveni, Napominjem da se i ovdje radi sarno 0 nalazu kremenih artefakata, dok zivotinjske kosti nisu dosada zapazene.

Kremena oruda pripadaju sirokim i uskim rezacirna, ubadalima i strugalicama (T. I, 2-4,6). Neki primjerci ovog oruda su izvedeni u mikrolitskoj fermi").

D. Basler, koji [e vrSio sva ietrazivanja u Kulasima, je ustanovia da paleolitska kultura iz Kulasa ima vrlo mnoge srodnosti sa kulturom Szeletiena u Cehoslovackoj, Prema njegovom mislj,enju u K'Ulasima dolazi naroeito do lizrazaja orinjaska komponenta szeletienske kulture. Posta neki od uskih rezaca posjeduju retusirano Fame, D. Basler [e sasvim opravdano zakljucio da se tu radi. i ° izvjesnom uticaju Gravettiena na formiranje ovdasnje paleolitske kulture. S obzirom da kasni Szeletien prihvata neke oblike Gravettiena, ova pojava ne moze da iznenadi niti u samim Kulasima-s).

Prema tome nalaziste Lusclic u Kulasima pripada gornjem paleolitu, a jako naglasena orinjaska komponenta ukazuje na datiranje Luscica u okvir orinjaskog perioda. Uticaji Gravettiena ce vjerovatno govoriti za to da je zivot ovdje trajao do kraja orinjaskog doba,

Istrazivanje na lokalitetu V{soko brdo u Ljupljanici je upravo u toku. Prema dosada prikupljenim podacima, D. Basler smatra da se i na ovom lokalitetu radi 0 szeletienskom faciesu gornjeg paleolita. Ovo nalaziste zasada zauzima nesto stariji period u okviru szeletienske kulture; nadene su neke izrazitije musterienske forme, a s druge strane nerna tragova 0 uticaju Gravettiena. Naravno, nije iskljuceno da ce se ova slika nesto promijeniti poslije vecih sistematskih istrazivanja (dosada su izvrseni sarno poeetni zahvati). Osnovna vaznost ovog nalazista Iezi, medutim, u Cinjenici da su vrlo dobro oeuvani geoloski profili pa ce se tim putem doci do sigur-

15) Basler 1957, str. 103.

16) Basler 1957, str. 104-108.

17) fl. Basler, Paleolitsko nalaziste LuScic u Kulasima, GZM NS 15 (1960/61), vidi odjeljak 0 arheoloskirn nalazima (str, 27-38).

18) Ibid., vidi zakljucak (str. 36).

STARIJE .KAMENO DOBA

13

nijih zakljucaka 0 klimatskim uslovima na ovom paleolitskom naselju i 0 hronologiji njegove kulture!").

S obzirom na razlike u posmatranju nekih kulturnih pojava u paleolitu sjeverne Bosne izmedu S. Brodara i D. Baslera, zelim ovdje da napomenem nekoliko stvari. S. Brodar je vanredan poznavalac alpskog paleolita i zato nije cudo sto su njegova zakljucivanja vecim dijelom bazirana na paralelama sa alpskim podruejem. fl. Basler je vrlo dobro uocio da Szeletien iz Karpatskog bazena sadrzi gotovo sve one kulturne elemente koje sadrzi i kremeni materijal sa Kamena ilisa drugih od pomenutih nalazista. Kombinacija musterienskih i orinjaskih elemenata je bitna i u jednom i u drugom slueaju, F. Prosek je sasvim lijepo pokazao da protosolitrejske ili solitrejske forme na podrueju Karpatskog bazena nisu nista drugo nego sastavni dio szeletienske kulture'"). Ako uzmemo u obzir da su u okviru Szeletiena prisutna I sitna kremena oruda, koja podsjecaju na mezolitske izradevine, onda smo dobili glavne elemente koji karakterisu kulturu Kamena, pa i drugih paleolitskih stanica u sjevernoj Bosni.

Potrebno je ipak podvuei da u szeletienskoj kulturi Slovacke, zapadne Madarske ili Moravske dominiraju musterienski obliei kremenog oruda, dok kod nas imaju daleko vaznije mjesto orinjaski oblici. T.o je ipak osjetna razlika, pa se ne moze govoriti 0 nekoj identienosti sjeverobosanskih kultura sa Szeletienom, nego sarno 0 istim kulturnim komponentama. Prema zakljucclma fl. Baslera, sjeverobosanski paleolit bi stajao u neposrednoj vezi sa Podunavskom (i Karpatskom) oblascu. Iako je ova veza nesumnjiva vee s obzirom na geografski poloza] sjeverne Bosne, ipak ne smijemo iskljuciti ni alpsku oblast iz okvira nasih razmatranja 0 nastanlru sjeverobosanskog paleolita. Prisustvo tzv. gigantoliteta, elementi kvarcitnog protoorinjasiena kao i dominant an polozaj orinjaskih elemenata su za to dovoljna potvrda. Zbog toga ne bih iskljueio ni uticaje iz alpskog podrueja, premda ee nova tstraztvanja u planinskim predjelima Bosne dati vjerovatno vise podataka 0 tim vezama.

Danas je svakako najznacajnija paleolitska stanica u sjeverozapadnom Balkanu Crvena stijena nad rijekom Trebisnjieom. Ispitivanje ove praistorijske stanice vrsio je autor zajedno sa NT Brodarom iz Ljubljane2t).

Crvena stijena je u stvari veliki pripecak okrenut prema jugu i .dignut oko 200 m iznad doline rijeke. Dubina kulturnog sloja, koja je ovdje dosada dostignuta, iznosi 12,50 m. Moze se pretpostaviti da ce do kraja iskopavanja kulturni sloj porasti jos za nekoliko metara, a

19) Materijal nije obj avlj en, a za sve podatke najljepse se zahvaljujem g. fl. Basleru, visem kustosu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

10) F. Prosek, Szeletien na Slovensku, Slovenska Arch. I (1953), str, 133; vidi i L. Vertes, Problematika szeletienu, Slovenska Arch. 412 (HI56), str, 3J8 i dalje.

21) Benac 1957. (Crvena stijena), str. 19-50; Brodar 1957, str. 51----'55; Benac i Brodar 1958, str. 21-64; M. Brodar,..crvena stiiena, eine neue Palaolithstation aus dem Balkan in Jugoslawien, Quartar 10/11 (1958/59), str.227-236.

14

Dr ALOJZ SENAe

to znaci da eemo ovdje dobiti praistorijsku stanicu sa jednim od najdebljih kulturnih slojeva u Evropi.

Paleolitskom periodu pripadaju svi slojevi u Crvenoj stijeni koji idu ispod 2,90 m dubine u centralnom dijelu pripecka. To su stratumi XVIII - V prema dosadasnj oj stratigrafskoj slici u ovom nalazistu, Najstariji stratumi - XVIII - XI - pripadaju jos srednjem paleohtu (T. II, 7-11), dok SV! ostali paleolitski stratumi u Crvenoj stijeni odgovaraju mladim paleolitskim periodima (T. II, 1--6).

Detaljnu obradu ovih stratuma izveo je M. Brodar. On je ustanovio da dosadasnji najstariji period u pripecku karakterisu strugalice sa stepenastim retusem (89% svih artefakata), a uz njih dolaze jos sarno rezaei u jednom ogranicenom broju. Prema tome, osnovni facies je svakako musterienski, ali se zbog ovako velikog broja strugaliea ne moze govoriti 0 klasienom musterienu u evropskom smislu. Pored broja strugalica, znacajno je da su one ovdje redovno malih dimenzija, pa je na osnovu toga Brodar i zakljucio da se radi 0 jednoj varijaciji Mikromusteriena").

Granica izmedu srednjeg i mladeg paleolita u Crvenoj stijeni je vrlo ostro povueena. Prije svega u to vrijeme je sa stropa pripecka pala ogromna masa kamenih gromada, koja je gotovo sasvim prekrila donje, mustenienske slojeve. Ovaj pad je jednostavno otjerao starije stanovnike pripecka (savremenike evropskog neandertalca!) i u stanici je nastao izvjestan prekid zivota.

Zaista je jako zanimljivo da se ova vrsta ljud! nije vise ni vratila u Crvenu stijenu. Kulturni slojevi iznad palih kamenih gromada odmah odaju prisustvo homo sapiens a, pa je zato i u ovom pogledu. postavljena ostra granica.

Vee od pocetka X stratuma, dakle od poeetka naseljavanja homo sapiens a, osnovne kremene artefakte predstavljaju uski rezaCti. Tek od IX stratuma raste postepeno broj strugaea i strugalica, ali ipak uski rezaci ostaju prevalentni sve do kraja V stratums. - Prema tome, mlade paleolitske stratume u Crvenoj stijeni mozemo ubrojiti u okvir kultura uskih rezaca, Svakako je najeudruja pojava da se u mladim paleolitskim slojevima Crvene stijene nije pojavio ni jedan jedini ubadae. Kostana oruda pripadaju sarno mladim paleolitskim stratumima. To su obieno sila, ali je njihov broj opcenito vrlo skroman.

Po svojoj osnovnoj strukturi mladi paleolitski stratumi u ovoj stanici pripadaju u sirem srnislu orinjaskom kulturnom tipu. Kroz citavo vrijeme trajanja mladeg paleolita ovaj osnovni tip se III Crvenoj stijeni nije promijenio. Tu imamo jedan kontinuirani razvoj, koji nije bio prekidan upadom nosilaca solitrejske ili neke druge paleolitske kulture. Pa ni sam kraj ovog perioda u Crvenoj stijeni ne bi se mogao vezati za nekakav izraziti madlenski facies. Neka oruda iz najmladih paleolitskih stratuma se mogu komparirati sa madlenskim tipovima u zapadnoevropskom smislu, ali se njihov razvoj ipak usko veze za prethodne razvojne faze u samo] Crvenoj

!2) Benae i Brodar 1958, str, 56--57, 63.

STARIJE KAMENO DOBA

15

stijeni. Zato i mozemo reci da u Crvenoj stijeni imamo posla sa kontinuiranim razvojem jednog, u sustini orinjaskog tipa (sa autohtonom nadgradnjom), koji se proteze do kraja zivota paleolitskog covjeka u ovom naselju'").

Starija, mikromusterijenska kultura u Crvenoj stijeni ee prema geoloskom izgledu slojeva pripadati prvom hladnom stadijalu Wiirma (Wiirm I) i pocetnoj fazi prvog interstadija (Wiirm I/II). Mladi paleolit ovog nalazista obuhvatio bi drugu fazu navedenog interstadi[ala, drugi stadijal (Wiirm II), a djelimieno i postglacijalno doba.

Najvafnija zivotinjska vrsta u pleistocenskim slojevima Crvene stijene je svizac (Marmota marmota L.) zatim dolaze svinja (Sus serofa L.), Jelen (Cervus elaphus L.), bovidi (Bas primigenius i Bas priseus), kozorog (Capra ibex L.), ris (Lynx lynx L.), alpski snije~m. zee (Lepus timidus varronis Miller) i jos nekoliko manjih ostataka. Ovakva fauna se moze uvrstiti u tzv. mijesanu faunu, u kojoj dolaze visokogorske i nizinske zivotinje. Njihovo spustanje, odnosno penjanje, do podrueja Crvene stijene zavisilo je svakako od godisnjeg dabs i od klimatskih uslova koji su se izmjenjivali u Wiirmskom periodu,

Nalazi alpskog svisca '1 snijeznog zeca u Crvenoj stijeni pokazuju koliko su daleko na jug dospjele ove zivotinjske vrste. S druge strane, prilicno nelogieno djeluje odsustvo peeinskog medvjeda, kojeg bi mozda prije mogli ocekivat! nego pomenute alpske zivotinjske vrste.

Treba najzad spomenuti da ova fauna pripada najmladem pleistocentu, odnosno wurmskom glacijalu u cjelini. Time se ovi nalazi potpuno slaau sa hronoloskim mjestom, koje je naprijed navedeno na osnovu kremenih artefakata24).

3 - Geografski faktori u razvitku paleolitskih kultura ove oblasti

Najvazniji dosadasnji paleolitski nalazi u sjeverozapadnom Balkanu nalaze se zapravo na dvije suprotne taeke ove oblasti. Nalazista na podrueju Doboja ulaze gotovo u ravniearsku geografsku oblast Posavine, odnosno u pojas koji se neposredno vezuje uz dolinu rijeke Save. Crvena stijena leZii. u neposrednoj jadranskoj pozadini i prema tome u sasvim drugom geografskom ambijentu. To je krasko podrucje sa svim prirodnim osobinama takvog kraja,

Mislim da je ovakav geografski polozaj i uslovio osjetne razlike koje se pojavljuju kod usporedivanja paleolitskih kultura tih dvaju podrueja,

Naselja u sjevernoj Bosni pokazuju da se paleolitski covjek po[avio tamo u prelaznoj fazi iz Musteriena u Orinjaslen. Taj zaklju-

t3) Ibid, str. 59, 63-64.

14) Faunu Crvene stijene odredio je I. Rakovec u svom radu: Pleistocenski slsavci u iprlpecku Crvena stijena kod Petroviea u Crnoj Gori, GZM NS 13 (1958), str, 65 i dalje.

16

Dr ALOJZ B£NAC

eak je izveden na osnovu dosadasnjih podataka, ali mi se Cirri da ee on biti dosta realan.

Danas je vee relativna dobra osvijetljena einjenica da su sjeverni krajevi Jugoslavije, uraeunavajuci tu i alpsku oblast, bili naseljeni u mustenienskorn periodu. Bolje reeeno, 'U neposredno predwurmsko doba. To je ustanovljeno dosada u nizu alpskih stanica, kao sto su one u krugu Postojinske jame25) i druge. Ista je situacija i na susjednom podrucju, na sto ukazuju nalazi u Krapini=), pecini Vindiji-") Hi pecini Veternici kod Zagreba=). U svim tim stanicama zivot paleolitskog covjeka pocinje 'U musterienskoj eposi. Isto tako je ustanovljeno da je u tim krajevima dominant an orinjaski facies, koji je u svom kontinuiranom razvoju bio ponekad podlozan uticaju nekih drugih paleolitskih faciesa. Takvu sliku pruzaju Potoeka Zjalka2U), Spehovka'"), Mokriska jama'" ) i druga nalazista te oblasti. Bilo je cak misljenja da je u Jugoslaviji mogao postojati poseban tip ortnjasiena'"). Jedino u Vindiji moze biti govora a nekim magdalenienskim oblicima, koji su se infiltrirali u kasnu fazu tamosnjeg Orinjasiena.

Posto se u mnogim od ovih nalazista kao osnovni tip javljaju siroki !i. uski rezaei, pa strugalice i aliena kremena oruc1a33), sasvim je ocito da su nalazista iz sjeverne Bosne dosta usko vezana za paleolitska nalazista sjeverne Jugoslavije (panonske i alpske). Ovo potvrduju i uski rezaci iz okoline Vrsca~'i), koji takoder ulaze u uzi komparativni materijal . - Preko ovih kultura produzuje se onda veza prema srednjoj Evropi (odnosno Karpatskoj oblasti), 0 cemu j e vee bilo govora.

Ovdje svakako treba spomenuti i izvjesne individualne osobine nasih paleolitskih kultura u sjevernoj Bosni.

2S) s. Brodar, Paleolltski sledovi u Postojinskoj [arnl, Razprave Slav. akad. znanosti in umetnosti, Razred za Prirodoslovne in Medicinske vede, Ljubljana 1951, str. 245-2B4; isti, Otoska [ama, paleolltska postaja, 1. c., str, 231-242.

16) D. Gorjanovic-Krambergcr, Zivot i kultura diluvijalnog covjeka iz Krapine u Hrvatsko], Djela JUg. akad. znan, i umjetn. 23, Zagreb 1913.

11) S. VukoviC, Paleolitska kamena industrija spUje Vindije, Historijski zbornik 3, Zagreb 1950, str. 241-256.

2S) Mirko Malez, Paleontolosko Istrazlvanje peeine Veternice u 1955. god., Ljetopis Jug. akad, znan, i umjetn, 62, Zagreb 1957, str. 293.

29) S. Brodar, 0 stratigrafiji Potocke Zajlke, Glasnik muzo drustva za Sloveniju 20, Ljubljana 1939, str. 66-95.

~O) S. Brodar, Prerez paleolitika na slovenskih tieh, Arheoloski vestnik 1/1-2, Ljubljana 1950, str, 8.

51) M. Brodar, Prve paleolitske najdbe v Mokriski Jami, Arheoloski vestnik 7/3, Ljubljana 1956, str. 203-215.

8t) Vidi podatke kod S. Brodar, Das Palaolithikum in Jugoslawien, Quartar I (1938), str. 171.

38) Ibid., str, 157, 162, 164; L. Zotz, Altsteinzeitkunde der Sildostalpenlander, Archiv fUr VaterUindische Geschichte und Topographie, Klagenfurt 1944, str. 18--31, 37.

M) S. Brodar, Paleolitik v Vr!icu in njegovi okolici, Arheoloski vestnik VI/2, Ljubljana, str. 181-203.

STARIJE KAMENO DOBA

17

Prije svega, u pomenutim nalazistima nije nadeno nijedno kostano orude. U tome se paleolit sjeverne Bosne bitno razlikuje ad karpatskih i alpskih nalazista, gdje su kostana oruda dosta testa i cine [ednu od vaznih karakteristika tamosnjih paIeolitskih kultura.

U kremenim artefaktima postoje takode odredene posebnos1Ji.

Paleolitske kulture sjeverne Bosne poznaju u svom inventaru mnogo mijesanih tipova oruda kao i oruda koja stoje na granici Izmedu obienog odbitka i obradenog oruda. S druge strane, S. Brodar a naro~ito D. Basler su upozorili na razne tehnike pri obradi kremenih artefakata. Da spomenem samo clacton tehniku3S) iIi levalloisiensku tehniku36), cije kulture nemaju mnogo veze - ni vremenske ni kulturne - sa nasim nalazistima, D. Basler je zapazio u Kulasima odredene tipske slicnosti sa Gravettienom. Vidjeli smo da je is. Brodar upozorio na kulturne veze sa Moravskom, Slovaekom i juznom Njemackom. Dakle, citav jedan repertoar tehniekih i formalnih veza sa paleolitskim kulturama u Podunavlju i srednjoj Evropi.

Nastanjivanje sjeverne Bosne na zavrsetku Musteriena je sva':", kako posljedica velikog sirenja ljudskih grupa u ovom periodu. Musterienski lovei su bili vrlo pokretnf"), pa su u svom dugom kretanju za lovnim stadima mogli na kraju dose6.i i bosansko tio. Nekako u isto vrijeme dolazi i do sirenja nosilaca kultura sa uskim rezaeima (SchmalklingenkultJUr). Pretpostavljam da je ova oblast le:lala u sklopu onih podrueja koja su zaposjeU (iii, po kojima su se fuili) nosioci [ugoistoenog Orinjasiena'"). Izvjestan dodir starijih musterienskih lovaca i novih nosilaca orinjaskog tip a stvorio je vje-· rovatno kulturnu sliku iz paleolitskih nalazista u sjevernoj Bosni. Svakako je u tim pokretima i mijesanjima i doslo do pojave takorazlHHtih vidova u tehnieko] obradi kremenog oruda i njegovim formalnim osobinama. Ovome treba zahvaliti i odredene gravettienske· osobine u Kulasima, ako uzmemo da se ovaj facies kao nekakav klin sirio sa Istoka prema zapadnoj Evropi. Sve to zajedno stvorilo je< kulturu szeletienskog tipa, jer je i sam Szeletien u svom izvornom. podrueju mogao nastati same na ovakav nalSin.

I JOB jedna stvar.

Paleolitska nalazista na podrueju Doboja u sjevernoj Bosni lezena otvorenom prostoru. Ona nisu pruzila nikakve ostatke nekog ttajnijeg :livota na ovim mjestima; tu nema nikakvih ostataka vatre,. nema zivotinjskih kostiju niti bilo cega sto bi govorilo 0 trajnijem prebivanju paleolitskog covjeka. Smatram zbog toga dase ovdje oi ne radi 0 stanicama na kojima su duze zivjeli paleolitski Ijudi, nego o radionicama kremenog oruda na otvorenom prostoru, Radi seopaIeolitskim ateljeima. Nema sumnje da su pri izboru mjesta igrala odluenu ulogu bUska nalazista kremenog materijala. Ovdje nije vaz~·

35) BasleT, 1957, str. 10()-l02. :111) Ibid.

37) M. Saute"., Prehistoire de 1a Med'iterranee, Paris 1948, p, 40.

38) L. VeTteS, tl'ber einige Fragen des mltteleuropaischen Aurignacten, Acta Arch. Hung. V/3-4, Budapest 1954, str. 289.

:2 - A. B., Studlie 0 kamenom I bekemem dobu

'18

Dr ALOJZ BENAC

no da Ii su se tu navraeale iste grupe i izradivalesvoja oruda ill se radi 0 razl'icitim grupama, koje Btl prolazile ovim krajem pa koristile vee oprobani atelje. U svakom slueaju frekvencija je hila doste jaka. o tome govore brojni kameni otpaci sa nalazlsta na u.scu Usore, kao i' poluobradene ili obradene kremene aIatke.

Do danas nije pronadena ni jedna paleolitska stanica u ulefu i Mrem rejonu oko navedenih postaja na otvorenom prostoru (Freilandstation), u kojima je sigurno duze vremena stanovao paleolitski covjek. To ne znaci da neee biti pronadena mjesta takvog stanovanja lovackth grupa. Naravno, oni su bili vrlo pokretni, pa ali vjerovatno i!esto i mijenjali svoja boravista, Osirn toga, na tom podrueju su se desavale velike geoloske promjene. Sasvim je moguee da su tragovi neldh stanica potonuli duboko u zemlju i1Ji S,U jednostavno razneseni, ako se radilo 0 manjim ostacima.

U najvecem dijelu alpskih nalazista, pa i onih drugih u sjevernoj Jugoslaviji (Krapina, Veternica), nadeni su i ostaci pe6inskog medvjeda. 8toga je S. Brodar i nazvao alpska nalazista stanicama lovaca na peeinske medvjede. Na nasim sjeverobosanskim nalazistima nisu nadene zivotinjske kosti pa nismo u stanju da sigurno kazemo koje su oni zivotinje lovili. Od citave faune na ovom podI:Ullju zavisilo je, naravno, koje su lovne !ivotinjestajale u prvom planu. Cinimi se da su to ipak bilJi jeleni (samo spekulativna hipotezal).

Drugu sliku smozapazili u Crvenoj stijeni. Prije svega, tamaSnjiMikromuster.ien ima druge osobine nego musterienski elementi u sjevemoj Bosm. Vjerovatno je ovdje imao vazan uticaj imaterijal do kojega [e mogao doct stanovnik Crvene stljene. Tek iza Mikromu.steriena dolazi Orinjasien sa uskim rezallima. Vec je M. Brodar naglasio odreltene kulturne veze sa peeinom Seidl u Gr~koj (na bivsem jezeru Kopais). Na.jnoviji nalaal paleolitskih stanica u dolini rijeke PenaiosS'), potvrduju dosta bliske veze sa statijim paleolitskim stratumimau Crvenoj stijeni (stratumom XVIII-XI). Vee samo to govori 0 blizim kulturnimvezama sa juZnim podructem Balkana, bolje reeeno sa mediteranskorn oblaseu. Ako ovome dodamo [asno izrazene veze sa peoinom Castello na Siciliji'O), pa kasnijim llvrstim vezarna sa capsienskom kulturom sjeverne AfrikeU), mosemo sa-sigurnoseu reei da se u Crvenoj stijeni radi 0 paleolitskoj stanici u kojoj su stanovale drustvene grupe vjerovatno mediteranskog porijekla.

Na osnovu zateeenih slojeva i nalaza doslo se do zakljueka da je ova] abri bio U odredenim vremenskim periodtima stalno nastanjen, , a u drugim same povremeno posjecivan, Pripecak je stalno bio 'naseljen za vrijeme musterienskog perioda (0 tome narocito svjedoce nalazi iz XII stratuma). Poslije zatrpavanja starijih sedimenata, pri·peeak dUze vremena nije bio staino naseljen, U debelom stratumu

39) v. Milojcic, Die neuen mittel- und altpaHiolithischen Funde von del' Balkaninsel, Germania 36, 1958, Heft 3/4, S. 319 i dalje .

. 40) Be7illci Brodar, .. 1958, str. 60; vim R. Vaufrey, Le paleolfthtque italten, ArChives rust. Paleont, Hum. Mem. 3, Paris 1928, p. 130 i dalje,

41) Vidi 0 mezolitu u Crvenoj stijeni.

r·1 I .

,; t.

i IJ,.

f )

.j

III tJ c CD 01

3·~ ~ '0 = .. 0

- ..

.. ..

D.. ::E

.....

20

Dr ALOJZ BENAC

X, koji pripada orinjaskom periodu i koji je debeo oko 2,50 m, nisu nadeni ostaci po kojirna bi mogli zakljueiti da je covjek ovdje stalno prebivao. No, ipak je sigurno da su se neke grupe ovamo stalno navraeale i povremeno se zadrzavale, Da li se radi 0 zadrzavanju u prolazu ili 0 sezonskom prebivanju, tesko je odrediti na osnovu nadene situacije. Sigurno je da se covjek dosta cesto navracao, dok se njegovi artefakti pojavljuju za citavo vrijeme stvaranja ovako debelog sloja. Od IX-V stratuma pripecak je vjerovatno opet bio stalno naseljen.

Crvena stijena je jos jedna potvrda da su se paleolitski ljudi rado zadrzavali na onim mjestima, gdje [e vee prebivala neka Ijudska grupa. Vodio ih j"e uvijek dsti osjecaj za izborom mjesta, a osim toga vee oprobano mjesto im je pruzalo najveeu mogu6u garanciju da ce dobiti koliko-toliko solid an zaklon, U jednoj daleko siroj usporedbi to bi se moglo komparirati sa kasnijim naseljenim mjestdma koja se obnavljaju kroz eitav niz vijekova i sluze stalno za stanovanje ljudi,

Posto u Crvenoj stijeni nisu nadeni nikakvi ostaci peeinskog medvjeda, to ovdje ne mozemo raeunata ni sa lovcirna na peeinske medvjede niti sa njibovim srodnicima. Ovo ce biti svakako samo Mediteranci, koji su imali drugacije lovacke navike.

Posebno je zanimljivo i vazno pitanje nalaza solitrejskog artefakta na Cresu. 0 tome cemo vjerovatno moet nesto vise da kazemo kada nalazlste Jamina sredi bude definitivno istrazena. Ukoliko se tamo pronadu dal11i. ostaci solitrejske kulture, onda ee ova stanica biti vanredno vasna za ispitivanje sirenja solitrejske kulture prema [uzno] Evrop.i.

SrednJe kameno doba

Ispitivanje mezolita sjeverozapadnog Balkana potpuno je vezane uz vee spomenuta paleolitska nalazista. Posebne mezolitske stanice nisu se dosade pojavile na ovom prostoru.

Vidje1.1 smo da je S. Brodar pri obradi kremenog alata sa Kamena na uscu Usore stajao u diletni da. li de, jedan dio tamosnjih nalaza pripi§e srednjem kamenom dobu'S). Med:u kremenim materijalom sa Kamena nad:u se zaista i sasvim sitne alatke, koje se mogu ubrojiti u mikrolitska oruda, Ald, tu se radi uglavnom 0 sitnijlm nozicima bez retusa, sto je svojstveno bas kultur.i Szeletiena sa kojom su nase paleolitske kulture u sjevernoj Bosni vrlo srodne. Ipak smatram da nalazi na Kamenu kod Doboja upueuju na realnu moguenost da se u tom predjelu pronadu i mezolitski nalaet, jer postoji oslon na [ednu stariju tehnieku tradiciju.

Sasvtim siguran, relativno dosta debeo i dobra sacuvan kulturni slo] imamo zasada samo u Crvenoj stijeni. To je tamosnji IV stratum, koji je u najbolje sa&lvanim dijelovima zauzimao debljinu kulturnog sloja ad 1,50-2,20 m (u sondi B od 0,90-3,10, u sondi C od 1,80-3,00 m, U' sondi D od 1,40-2,90 m dubine)"8). U svakom slucaju avo je jedan izvanredno debeo sloj za srednje kameno doba i daje izvrsne mogucnosti za njegovo prouCavanje.

MezoUtski sloj u Crvenoj stijeni leii tacno izmedu paleolitBkog i neolitskog stratuma. Pri tome, ne mislim na stratigrafsko i hronoIosko mjesto, jer je to sasvim normalno, nego mislim na loulturne odnose, Ovaj mezolitski sloj je dosta cvrsto povezan s jedne strane sa starijom paleolitskom kulturom, a. s druge strane neoUtska civilizacija u ovoj staniei je preuzela mnoge elemente u tehnici izrade i tipologiji kremenog alata od nosilaca mezolitske kulture. Prema tome, u ovoj praistorijskoj stanici posmatramo jedan neprekinuti kulturni kontinuitet od starijeg do mladeg kamenog doba.

to) S. Brodar, K odkritju kamenih industrij ob Usori, GZM N. S. VIII, 1953, str, 233 i 236.

43) Benac, 1957. (Crvena stijena), str. 21-23; Benae i Brodar, 1958, str. 24-25.

22

Dr AlOJZ BENAC

Mezolitski stratum u Crvenoj stijenli. pokazuje jednu oeitu razvojnu liniju unutar same mezolitske kremene industrije. Ona se o~ituje u tipovima oruda prvenstveno, ali i u nekim drugim vidovirna. Ovdje razlikujemo tri razvojne faze. To opet nije samo sablonska podjela na stardji, srednji i mladi stupanj, nego su ove faze kulturno i stratigrafski taeno odijeljene.

Pomenuta podjela se najbolje manifestovala u iskopanoj sondi D, pa cu prema njoj i navesti osnovne karakteristike pojedinih stupnjeva (uzimajuei u obzir i podatke iz sonde C i E)f4).

Najstarija mezolitska faza u Crvenoj stijeni (stratum IV be) je faza u kojoj relativno rijetko dolaze kremeni rezaei ili prave strugalice. Ovdje su najcesei nepravilni oblici oruda (T. III, 11-17), sa jednim, dva ili vise konkavnih udubljenja za struganje (coches). Pored toga, dosta cesto su zastupljeni i strugaCi (Kratzer). Oblici strugaea su trougaoni, polukruzni ili se ponekad radi 0 dvostrukim strugaeima (Doppelklingenkratzerima). Od kostanih oruda nadena su samo sila'S).

Srednja mezolitska faza (stratum IV br) je stratigrafskti najdebIja, a kulturno najbogatija. Prije svega sada ima jako mnogo kremenih rezaca. Pored obienih rezaea jako su ceste i njihove forme sa konkavnim udubljenjima za struganje na lateralnim stranama '(T. III, 5-10). Ostalo kremeno crude U ovoj fazi pripada raznim strugacima&e).

Naroeito je karakteristieno da ova, faza upravo obiluje kostanim orudem I oruzjem. Razlikujemo uglavnom tri njihove forme: sila,

bodeze i sjekire (T. IV). ,

Sila su cesto velika, pa su mogla sluziti i kao napadno oruije, a, nadeno je i jedno takvo silo (T. IV, 6) sa odlicno izvedenim linearnim ukrasima"), Uz to se javljaju sasvim mala sila, posebne izrade. Ona su odlieno glacana, sa jedne strane su obieno zasiljena, a sa druge koso, zasjeeena (T. IV, 5). Na toj drugoj strani se na taj naein dobila koso odsjeeena ploha sa polukrumim vrhom&8).

Kostani bodezi su izradeni redovno ad jelenjih rogova, t'iiji je vrh koso zasjeeen (T. IV, 3--4). Od jelenjeg raga izvedene su i sjekire sa rupom za nasadivanje. Na jednoj strani su ave sjekire zarubljene za tupi udar, dok su na drugoj opet koso zarezane (T. IV, 1-2). Taka se na OVO] drugoj strani dobila vrlo dobra ostrica, koja i daje navedenim orudima ldk sjekire-"),

Nema nikakve sumnje da su bas ove kostane sjekire nat[izrazitija osobina srednje mezolitske faze u Crvenoj stijeni. One se pojavIjuju samo u ovoj fazi i nigdje vise.

44) Benac, 1957. (Crvena stijena), str. 21 i dalje; Benac i Broda,., 1958, str,

23 i dalje.

45) Benac i Broda,., 1958, T, XIX-XXI. ") Ibid., T. XXII-XXIV.

47) Ibid" T. XV-XVI.

'8) Ibid., T. XV, 7, 8 .

• ') Ibid" T. XVU-XVIII.

SREDNJE· K~MENO .DOBA

Najmlada mezolitska faza (stratum IVa) se mozes pravom nazvati predkeramieka faza. Ona je neposredno prethodila najstarijem neolitskom stratumu i prenijela u njega svoju tradiciju u izradi kremenog oruda (T. III, 1-4).

Kremena oruda se mogu razvrstati u sljjedecih pet vrsta: a) rezaci, b) rezaei sa konkavnim udubljenjima 2J9. struganje(coches), c) strugalice, d) strugaei i e) svrdla, Najcesci su rezaci. Strugalice imaju uglavnom nepraviine forme, a strugaei nedotjerane polukruzne Ii trougaone oblike sa dosta visokim retusom'"),

, Broj kostanog oruda u ovoj najmladoj mezolitskoj fazi je [ako smanjen, Nadeno je nesto sila, ali su sada njihove forme sasvim jednostavne i nedovoljno dotjerane. Osim toga, pojavio se jos poneki bodez od jelenjeg roga, sa koso odrezanom ostricom, O(:ita ,tradicij~ iz prethocine faze, samo su se kostane sjekire sasvim izgubile"),

Na ovaj naeln smo u Crvenoj stijeni dobili izvrstan pregled jedne mezolitske civilizacije u sjeverozapadnom Balkanu. Moiemo reei da je to sretan nalaz, pogotovo kada uzmemo u obzir dosadasnie totalno nepoznavanje ovog doba u toj oblasti.

Ku:lturna i ekonomska razmatranja 0 mezolitskom periodu u Crvenoj stijeni

Vee sam naglasio da ie mezolitski sloj u Crvenoj stijeni zasada jedini pravi nalaz te vrste u sjeverozapadnom Balkanu. Zbog toga nam je zasada uskracena svaka mogucnost tacnijeg usporedivanja sa odgovarajueim nalazima unutar tog podrueja.

Za mezolitsku kulturu u Crvenoj stijeni treba prvo podvuei da se ovdje zaista radi 0 jednoj mezolitskoj ciwliz8Ciji. Pri tome .mislim na dvije cinjenice. U ovom stratumu Crvene stijene nije naden ni jedan jedini fragmenat keramdke. Prema tome radi se 0 pravojpredkeramiekoj fazi. Nosioci mezolitske civtilizacije u ovoj praistqrijskoj stanici nisu poznavali vjeStinu obrade zemlje niti su se bavili uzgajanjem domace stoke. Oni zato nisu pokazali nikakvo svojstvo, po ko[em bi .Ih mogli imenovati neolieanima, Konaeno, i njihova oruda ne ulaze nikako u krug standardnih neolitskih oruda. U Crvenoj stijeni nije nadena nijedna glacana ili druga kamena sjekira (ona nije nadena cak ni u sigurnim neolitskim slojevima!). A medu kremenim alatom ima odreden bro] primjeraka koji svakaka spada u prava mikrolitska oruda.

Cini mi se da mora pastojati neka granica izmedu mezolitskog i neolitskag doba. Negdje to moze biti vrsta kamenog oruda, na drugom mjestu pojava keramike, a na trecem pojava zemljoradnje kao sasvim novog vida u ekonomici praistorijskog eovjeka. Sasvim

50) Ibid., T. X-XI. III) Ibid., T. XI, 13.

24

Or ALOJZ BENAC

.sam saglasan da i ovaj posljednji faktor moze da cini granieu izmedu .navedena dva kamena doba.

U Crvenoj stijeni ne postoji nijedan od tih faktora. Zbog toga sam bez ikakvog dvoumljenja i proglasio ovaj stratum za mezolitski.

Ekonomska slika mezolitskih stanovnika u Crvenoj stijeni je .sasvim taeno fiksirana. Oni su bili odlieni lovci. Samo u sondi D, Cija je sirina iznosila svega 3 m, nadeno je preko 5.000 razlieitih Zivotinjskih kostiju, Najcesee su kosti jelena, zatim dolaze vepar, divokoza, srna, divlje govece, jazavac, a pojedinaeno zec, lisica i medvjed. Osim toga, u ovom stratumu su nadene ogromne kolieine pufevih Ijustura, sto naroeito vrijedi za srednju mezolitsku fazu. Neki dijelovi sloja sastojali su se gotovo sarno od pufevih Ijustura i iivotinjskih kostiju52).

Iz ovoga se [asno vidi da su mezolieani Crvene stijene bili u stvari sakupljaei i lovci, Oni, prema tome, pripadaju sakupljaeko-lovaekom ekonomskom stadiju, a to nema nikakve veze sa zemljoradnickim ili zemljoradnicko-stocarskim zivotom neolitskih ljudi,

Svakako je od osobitog interesa da se forme kremenih mezolitskih oruda u Crvenoj stijeni produzavaju u tamosnjem neolitskom stratumu. Zato nas mezolitski stratum s pravom mozemo nazvati predneolitskim i1i predkeramickim stratumom. V. MilojNc je ovakve stratume na Prednjem istoku, a i u Grckoj, nazvao predkeramickim neolitomGS), dok ih je Cl. Schaeffer u siro-kilikijskoj oblasti nazvao :najstarijim neolitom=). To je vjerovatno i sasvim ispravno s obzirom da su to zemljoradnieke kulture i da imaju vrlo razvijen sistem kuene arhitekture. Imaju, dakle, odredene elemente neolitskih eivilizacija. - U Crvenoj stijeni nema ni5ta od svega toga i zato se tamosnji IV stratum mora oznaciti kao nizi praistorijski stupanj, odnosno mezolit.

Ovako okarakterisana krultura u Crvenoj stij eni (mislim na kremena oruda!) je inaee dosta opcenita pojava u mediteranskoj oblasti, u Maloj i Prednjoj Aziji55). Zbog toga i mozemo reci da mezolitski stratum naseg nalazista pripada jednom sirokom krugu mediteranskih pojava u praistoriji. Time smo ga vee smjestili u njegov prirodni krug.

U pogledu blizeg kulturnog vezivanja moramo se, naravno, okrenuti prema zapadnom Mediteranu. Na ovu polaznu taeku bi dosH, ako bi isH i analogijama iz neolitskog perioda. Najstarija neoIitska keramika u Crvenoj stijeni je usko povezana sa zapadnomediteranskim kulturnim podrucjem. Posto se u neolitskom stratumu nalaze mezolitske forme kremenog oruda, prirodno je da i nas mezolit vezujemo za mediteransko podrue]e.

62) Ibid., T. II, 3. .

• ~*) V. MilojiJic, Die erste prakeramische bauerliche Siedlung der Jungs~ inzeit in Europa, German'ia 34, Heft 3-4, 1956, S. 208-210; V. Milo;~c. Die frO.hesten Ackerbauer in Mitteleuropa, Gennania 30, Heft 3---4, 1952, S. 314.

!i4) CL Schaeffe,., Ugarrtica I, Mission de Ras Shamra 3 (1939), p. 5. 65) Benne, 1957. (Crvena stijena), str. 36-37 i 49-50.

SREDNJE KAMENO DOBA

25

No to je sporedna retrospekcija.

Vidjeli smo da su u Crvenoj stijeni, medu mezolitskim orudem, posebno cesto zastupljeni rezaci i oruda sa konkavnim udubljenjem za struganje (bilo da se radi 0 formama rezaea iIi nepravilnim oblicima sa ovim udubljenjiroa). To su upravo forme kojima se mezolit Crvene stijene nesto uze veze uz capsienski mezolit sjeverne AfrikeIi6). U istom smjeru vode i neke forme rnasivnijih strugaca'"), pa i izvjesne - iako rudimentarne-geometrijske forme iz Crvene sti-

jene58). '

Oruda sa konkavnim udubljenjima se, doduse, sreeu i u okviru Tardenoisiena'") Ili Grlmaldiena=), ali je opca karakteristika oruda iz Crvene stijene daleko bliza capsienskom kulturnom podrueju. Isti je sluca] npr. i na Iberskom poluostrvu'"),

Na osnovu ovih analogija rekli bi da se mezolitska kultura Crvene stijene nalazi negdje na periferiji capsienskog kulturnog podrucja. Svakako daleko perifernije nego sto je sluea] sa sjeveroafriekim Iberomaurisienom=).

Bas zato sto se ovaj nas mezclit nalazi na krajnjoj periferiji jednog kulturnog podrucja, u njemu ima mnogo individualnih osobina. U njemu prije svega nema tipicnih geometrijskih oruda, a i registar obrade rubova je sasvim skucen, Medu te individualne osobine spadaju i kostane sjekire iz srednje mezolitske faze, a i bodezi ad jelenjih rogova. Po tim osobinama mezolit Crvene stijene je u sustint jedna individualna kulturna manifestacija na rubu capsienskog podrucja.

, Kremena mezolitska oruda u ovom nalazistu pocivaju i na odredenoj tradiciji iz prethodnih kulturnih faza. Iz V stratuma Crvene stijene naslijedena je eesta upotreba rezaca, a u izvjesnoj mjeri i izrada konkavnih udubljenja za struganje6S). S obzirom da i ave starije faze u Crvenoj stijeni pripadaju mediteranskom kulturnom kru.gu, 'sasvim je prirodan i ovaj kontinuitet u mezolitu i njegova pripadnost pomenutoj mezolitskoj civilizaciji na Mediteranu.

Potrebno bi ipak bilo naglasiti da je bogatstvo u kostanom orudu i orufju jedna posebna karakteristika naseg nalazista, Cini mi se cak

, 58) R. Vaufrey, L'art rupestre nord-africain, Arcbives lnst. Paleont. Hum.

Mem. 20, 1939, Fig. 6 (13-15), 19 (3, 11, 12), 20 (22, 24, 25, 33, 34), 27 (14, 15), 30 (31-34), 31 (2, 15) itd, - Vidi 1 R. Vaulrey, Prehistoire de l' Afrique, Tome I, Le Maghreb, PubI. lnst. d. Hautes ttudes de Tunis, IV, (1955), Pl. XXII (24--27), Fig. 82, 108, 121, 122, 126, 179. - Naroelto je instruktivna u tom pogledu komparacija sa kremenlm rnaterijalom 1z Capsienskog podrucja u Musee de l'Hornme i Institut du paIeontologie burnaine u Parfzu, jer ta kornparacija u potpunosti 'potvrduje iznesenu tezu,

&7) R. Vaujrey, L'art rupestre ... , Fig. 19 (9), 20 (28), 26 (20), 31 (11). M) Benae, 1957. (Crvena stijena). T. IX, 13-18.

51) H. Breuil -. R. Lantier, Les bommes de la pierre ancienne (Paleo-

'Iithlque et Mezolithique). Paris, 1951, p. 251. .

00) N. R. Sauter, Prehistoire de la Mediterranee, Paris 1948, Fig. 9.

81) Luis Pericot, La cueva de la Cocina, Archivo de Prehistoria Levantlna, 'val. II, 1954, Nivel III, Fig. 9a, lOa, lla.

62) R. Vaujrey, L'art rupestre ... , p. 11. OS) Benae i Broda-r, 1958, T. VII.

26

Dr ALOJZ BENAC

da tu ima izvjesnog uticaja i sa evropskog kopna. Ovo posebno baziram na oblicima sitnih, odlieno poliranih sila eiji jedan primjerak vidimo na T. IV, 5. Takva sila, sa jednom koso odrezanom plohom, mogu se sresti i medu materijalom magdalenienske epohe u zapadnoj Evropi64-). Cak bi se i poneko kremeno orude moglo komparirati sa odgovarajueim tipovima oruda na Zapadu'").

Mislim da i ova einjenica lezi u sklopu vee navedenih pojava.

Ako je Crvena stijena na rubu capstenskog, odnosno jednog, u suStiN. mediteranskog podrueja, onda se na tom rubu moraju osjecati i uticaji sa druge strane, U ovom slucaju se radi 0 uticaju stroko rasprostranjenog magdalenienskog kulturnog tipa.

Apsolutna hronologija mezolita u Crvenoj stijeni oslanja se pretezno na hronolosku skalu najstarijeg neolitskog stratum a u ovom naselju. - Pocetak najstarijeg neohtskog stratuma ovog nalazista je fiksiran oko 3100. god. pr. n. e.!I6). Posta je neolit u izradi kremenog oruda neposredno naslijedio tehniku iz mezolitskog stratuma, onda je vrijeme oko 3100. god. pro n. e. i vrijeme prestanka mezolitske civilizacije u Crvenoj stijeni. Mezolitski stratum je ovdje vrlo debeo, pa je trebalo i vrlo mnogo vremena da se on formira, Pogotovou jednoj ovako dubokoj proslostt i ekonomskim uslovima odgovarajuee Ijudske zajednice. Zato je opravdana pretpostavka da se ovaj stratum Crvene stijene stvarao u vremenu V i IV'milenija pro n. e. Uzev.§i U obzir da mi u stvari raeunamo sa tri razvojne faze' mezolita U ovoj stanici, bila bi sasvim realna slijedeea hronoloska skala:

a) stariji mezolit (faza IV bs) bi zauzimala prvu polovinu V milenija pr. n. e.,

b) srednjem mezolitu (faza IV bi) bi odgovarala druga polovina.

V milenija i prva polovina IV milenija pr. n, e., s obzirom na dugo-

trajnost ove faze prema stratigrafskoj situaciji, ,

c) mladi mezolit (faza IVa) maze se staviti u drugu polovinu IV milenija pro n. e ..

Treba najzad reci da je pripecak Crvene stijene slufio kao stalnomjesto stanovanja mezolitskih ljudi za vrijeme tamosnje starije i srednje mezolitske faze. To se odlieno vidi po velikim naslagama pepela i izgoretine, zatim po ogromnim kolicinarna zivotinjskih kostiju i' pufevih IjuStura. Nema nikakve sumnje da su ove ostatke mogli nagomilati sarno Ijudi koji su tu stalno zivjeli. (Pod stalnirn stano-· vanjem mislim, naravno, i dwe zadrsavanje mezol. grupe u odredenim vremenskim razmacima.)

Znatno je drugaeija slika u mladoj mezolltskoj fazi. Ova faza, je prije svega bila u stratigrafskom pogledu vrlo tanka (svega aka 20cm), a saeinjavala je pretezno kamena osipina. U sloju nema ni;-·

64) D, PeyrO'fl.'II, Elements de prehistoire, Paris., 1948, p. 97, Fig. 58, (7-8) ~'.

H. Atimen, Atlas de Prehistoire, vol. I, PI. XI, 64.

85) D. Peyrony. O. C. p. 95, Fig .. 57, p. 123, Fig. 119.

86) Vidi datiranje ovog sloja u sltjedeeo] glavi.

SREDNJE KAME NO DOBA

27

kakvih tragova od vatrista, niti bilo cega sto bi odavalo staIno prebivanje ljudi. Neste zivotinjskih kostiju je bilo na par mjesta u pripeeku, no one .stoje u ogromnoj nesrazmjeri prema prethodnoj mezolitsko] fazi, U sloju mlade mezolitske faze naslo se, medutim, relativno mnogo kremenih oruda i nesto kostanih sila, Uz kremena oruda tu su bili otpaci koji su nastali prilikom obrade oruda,

Rekao bih da je u ovoj fazi pripeeak bio sarno povremeno posjeeivan. Kao da je u ovo vrijeme sluzio sarno za izradu oruda, dakle, kao neka vrsta radionice, Mozda je ovome uzrok i prelazno doba. Nesta se i ovdje dolaskom neolitskog perioda pocelo mijenjati. Jer, Ijudi nisu bez razloga napustili staino prebivaliste u pecini. Da Ii se radi 0 prodiranju nekih novih grupa U ove krajeve ili 0 opcem kamesanju u to vrijeme, tesko je reei sa nekom veeom sigurnoseu, Ipak, nesto se mijenja, dolazi novo doba, a ana se odrazilo u ekonomskoj i »stambenoj« nesisurnosti mezolitskih starosjedilaca.

U pripeeku Crvene stijene nije pronaden nikakav ostatak Ijudskog kostura. Prema tome nema nikakvih podataka ni za antropolosku analizu njegovih mezolitskih stanovnika.

Mezolit Crvene stijene je ukazao na postojanje razvijenog zivota u mezolitskom periodu ove oblasti. To je dovoIjan znak da avo nije nikakav usamljen sluea] i da ce iduea istraiivanja iznijeti na svjetlc jos veei broj podataka za ovaj period. No, mezolitski stratum u Crvenoj stijeni ostace, vjerovatno, staino kao jedna od najsigurnijih tacaka za stratigrafska, hronoloska, kulturna, ekonomska i druga razmatranja mezolitskog perioda u jadranskom zaledu sjeverozapadnog Balkana.

Mla(fe kameno doba

1 - Teritorijalna i hronoloika podjela

. Ako bismo pojedine praistorijske periode u sjeverozapadnom Balkanu posmatrali prema stanju ispitanosti, morali bismo odmah konstatovati da je neolit onaj period koji danas relativno najbolje poznajemo. Zato ee u ovom radu najvi!e prostora biti i posveeeno mladem kamenom dobu,

Do zadnjih godina na jadranskoj obali znalo se gotovo same za kasni neolit Grapceve spilje na ostrvu Hvaru. U Bosni je potpuno dominirao Butmir svojom kulturom iz mladeg neolita, a samo se uzgred spominjao Donji Kiakar i Donja Mahala na Savi. Ova dva posljednja nalazista su smatrana nekim sporednim pojavama u neolitskom svijetu ove oblasti.

Danas imamo pred sobom sasvdm novu sliku. Ispitana su mnoga nova neolitska nalazista, koja su pruzila dovoljno dokumentarnog materijala za stvaranje te nove slike. Novi rezultati omogucavaju dosta jasnu podjelu neolitskih civilizacija u sjeverozapadnom Balkanu u teritorijalnom i hronoloskom pogledu. A to [e solidna osnova za sva druga razmatranja.

Sva dosadasnja otkriea u ovom dijelu Balkana su potvrdila da ovdje postoje dvije velike i prilicno odvojene oblasti. Jednu od njih mozemo nazvati kontinentalnom a drugu jadransko-mediteranskom oblascu, U prvu spada teritorija Bosne, a u drugu Hercegovina, Crna Gora i Dalmacija. Kao sto se vidi, geografski uslovi su odigrali odIuenu ulogu pri ovoj podjeli. Ista ova podjela je jasno ocrtana i u druglm praistorijskim periodima, ali je u neolitu mnogo jace naglasena (valjda i zbog daleko bolje ispitanosti).

Najbolje izraiena granica izmedu pomenute dvije oblasti zapazena je na Ivan planini izmedu Konjica i Sarajeva. Na [ednu stranu tece odavde rijeka Neretva prema Jadranskom moru (glavna komunikacijska dolina u Hercegovini), a na drugoj strani se nalazi izvoriste rijeke Bosne. Ova posljednja tece ravno na sjever i cini jednu

MlADE KAMENO DOBA

29

ad vrlo vafnih komunikacijskih dolina u Bosni. - Od Ivan planine pruzaju se planinski vijenci koji odvajaju jadransko zalede ad unutrasnjosti Balkana, To su: Jaharina, Bjelasnica, Vran planina, Cincar, Stare tina. Nekako preko ovih lanaca ide i granica izmed.u nase dvije neolitske oblasti.

Zapadno ad ave linije ide prema Jadranu kraska oblast, sa odredenim elementima mediteranske klime. Mediteranski nosioci neolitskih civilizacija su se i kretali u okviru takvih uslova. S druge strane vee imamo sasvim druge klimatske uslove. Tu se vee srecemo sa svim elementima kontinentalne klime, pa se tu i osjeeaju kontinentalni kulturni utjecaji.

Oeito [e da su Dinara i Velebit odigrali istu ulogu u nestosjevernijim dijelovima ove oblasti. No, tu nam nedostaju podaci iz pozadine ovih planina, pa nam je mnogo teze ovako odredeno govoriti.

Unutar navedene dvije kulturne oblasti danas se vee ocrtavaju finije hronoloske gradacije. Pa i u tom pogledu postoje sasvim oCite razlike medu ovim oblastima.

U jadransko-mediteranskom podrueiu su dokumentirane sve tri faze: stariji, srednji i mladi neolit. Na taj naein je ovdje potvrden troperiodni hronoloski sistem, koji je opeentto poznat u mladem kamenom dobu. Materijalni ostaci govore 0 redoslijedu i medusobnim odnosima ovih faza. U kontinentalnom podrueju nisu dosada ustanovljene sve tr.i faze. Tamo se relativno dobro odvajaju srednje i kasno neolitsko doba, ali je starija faza zapazena samo u sjeveroistocnoj Bosni; i to same njen kraj.

Tako smo danas u mogucnosti da neolitske kulture ovog dijela Balkana svrstamo po periodima. Unutar pomenuta dva podrueja razlikuju se i neke daije hronoloske i teritorijalne razUke.

2 - Kontinentalna oblast

Naveo sam vee da u ovu oblast spada Citava teritorija Bosne. U njoj su tokom mladeg kamenog doba bili nastanjeni samo sjevemi, istocnt i centralni dijelovi. Zapadna Bosna nije dosada pruiila nijedan ozbiljniji podatak 0 zivotu neolitskih Ijudi. Prodor neolitskih Ijudi isao je u sjeveroistoenu Bosnu direktno preko rijeke Save, dok je dolina rijeke Bosne slusila kao osnovna magistral a za naseljavanje srednje Bosne.

Sva dosada istraZivana neolitska naselja u Bosni mogli bismo

podijeliti na slijedeee grupe:

a) stareevaeka kultura,

b) vincanska kulturna grupa,

c) posavska kulturna grupa,

d) kakanjska kulturna grupa,

e) butmirska kulturna grupa i

f) posebna neolitska naselja.

30

Or AlOJZ BENAC

Prve tri grupe se nalaze u sjeveroistocnoj Bosni. Kakanjska i butmirska kulturna grupa su Iocirane u centralnoj Bosni a posebna neolitska naselja u centralnoj i istOCnoj Bosni.

Poceeemo sa sjeveroistoenom Bosnom.

a) Kao najstariju neolitsku manifestaciju u sjeveroistocno] Bosni smatramo danas starcevacku kulturu. Ostaci ove kulture zabiljezeni su dosada sarno u jednom neoIitskom nalazistu, ito u Gomjo1 TuzH.

Naselje u Gornjoj Tuzli je smjesteno na obali rijeke Jale i na krajnjim obroncima planine Majevice. Zauzimalo je ogromnu povrf.inu od blizu 15 ha, a iskopavanje je u nekoliko mahova vrsio Borivoj COvi(87). S obzirom na mjestimienu dubinu od 5,5 m, on nije mogao zahvatiti neku ve6u povrsinu pa zato ovdje i nemamo nikakvih odredenih podataka 0 arhitekturi u naselju. No, zato je na ovom nalazistu uhvaeena odliena stratigrafska slika, sa sest tacno izdi ... ferenciranih stratuma. Sarno najdonji, VI stratum, pripada stareevaeko] kulturi. Cetiri s:lijedeca stratuma se lijepo uklapaju u vincansku kulturu, a najmladi stratum pripada bronzanom dobu. Ovdje ee, dakle, biti rijeci sarno 0 najstarijem stratumu u Gornjoj Tuzli.

Keramika ovog stareevaekog stratuma se dijeli na grubu, monohromnu i slikanu keramiku. Kod sve tri vrste dominiraju jednostavni poluloptasti i loptasti sudovi sa ravnim dnom. Kod nekih od ovih posuda formiran je i poseban ctlindridan, gore prosiren vrat. Nesto vise varij acij a u oblicima imamo same kod monohromne keramieke robe, gdje se pojavljuju i poluloptaste manje vaze .na zvonolikoj, punoj iIi prstenastoj nozi.

Posude grube keramike ima vrlo debele zidove, glina je obicno pomijesana sa pljevom, a samo na kraju stratuma sa sitnim pijeskom. Najveci broj posuda pripada tzv. barbotine keramici, a uz to su prilicno karakteristicni za grubu keramiku ovog stratuma i ukrasi stipanja (mogU bi ovu keramiku nazvati impressa keramikom - T. V,1-4).

. Kod monohromne kerarnike se radi uglavnom 0 manjim vazarna, sa jako tankim zidovima. Glacanje je izvedeno vrlo razlicito i ide u rasponu od polugrube do izvanredno uglaeane povrsine, Boja povrsine je redovno tamnosmeda do tamnocrvenkastog tona,

. Medu slikanom keramikom 5e,. uz navedene oblike, ponekad

pojavljuju i vaze na supljoj nozi. Slikani ornamenti su iskljucivo pravolinijski, sa dva osnovna ukrasna elementa: trakama i trooglovima (T. XXX, 2). Pored jednostavnih traka dolaze trakasti cik-cak i meandrasti motivi, a rijetko i trake dspunjene mrezom tankih linija. Slikanje je izvedeno tamnom bojom bez sjaja, koja je dobra vezana za povrsinu suda. Ton boja varira od onog koji izgleda kao rda do crnog tona. Osobito je karakteristiena, iako dosta rijetka, kombinacija barbotina 1. slikanih motiva na istoj vazi (kod toga su slikani motivi vezani za gornji, donekle uglaeani dio vaze - T. V, 5).

61) Covic, 1960----61, str. 79 i dalje.

MLADE KAME NO DOBA

31

Pri kraju ovog stratuma u Gornjoj Tuzli slikana keramika postaje [ako rijetka. Pored toga, na kraju stareevackog stratuma se javlja monohromna roba izvanredno tankih zidova, sa veoma dobro glaeancm crvenom povrsinom. Treba ovdje najzad spomenuti i sporadienu pojavu Sarene :tblack tepped« keramieke robe, koja je inaee poznata u startjoj vincanskoj kulturi ovog podrueia").

Usporedujuei najstariji stratum u Gornjo] Tuzli sa kulturom u samom Starcevu, B. Covil: je sasvim sigurno konstatovao da ovaj stratum pripada pravoj starcevacko] neolitskoj civilizaeiji, On je ipak pronasao i odredene razlike, uslovljene teritorijalnirn i hr01:10- l.oSkim faktorima. Tako u Gornjoj Tuzli ne dolaze uop6e bojeni ornamenti bijelom bojom. U ovom nalazistu se dalje pojavljuju iskljueivo pravolinijski motivi, dok BU u Starcevu dosta eesto zastupljeni i krivolinijski motivi. U Starcevu nerna motiva U obliku horizontalnih traka na vratu posude, dok su one znaeajan ornamentalni elemenat na slikanoj keramici Gornje Tuzle. I najzad, u Gornjoj Tuzli je primije6en potpuni nedostatak plastilinih izradevi.na.

I pored navedenih razlika, mislim da je neosporno da najstaI'iji stratum u Gornjoj Tuzli pripada krugu starcevacke kulture na Balkanskom poluostrvu.

Tamno slikanje na vazama stareevaekog' stratums u Gornjoj Tuzli dovoljno jasno govori da se ovdje radi 0 kasnoj fazi starcevaeke kulture. U svom radu 0 starcevaeko] lrulturi Draga Garasanin je 12- dvojila posebnu mladu - II b - fazu, u kojo] daleko preovladuje slikanje tamnom bojomOIl). Oeito je da ovdje nalazimo realnu kulturnu i hronolosku paralelu izmedu Starceva II b i Gqrnje Tuzle VI. - Nova monohromna vrsta keramieke robe na kraju VI stratuma u Gornjoj Tuzli, sa svojim tankim stijenama i crvenom bojom, vee hronoloski izlazi iz II b stratuma starcevaeke kulture.

Do istog zakljucka dolazimo i kod odgovarajueih paralsla sa tesalskim neolitom, gdje u III fazi Sesklo kulture pocinje takode da preovladuje slikanje tamnom bojom"), Posto se u Gornjoj Tuzli upotrebljavaju ponekad i horizontalne trake za ukrasavanje cilindricnog vrata, [asno [e da se ovdje susrecu t neznatni elementi Dimini kulture u TesaUji71). Prema tome se i stareevacki stratum u GornjojTuzli pojavio u vremenu izlazne faze Seskla i dolaska Dimini kulture u Tesaliji.

Treba, naravno, reet da standardni keramieki oblici iz naseg stratuma u Gornjoj Tuzli ulaze sasvim medu keramieke oblike starcevacke i Sesklo kulture.

U okviru makedonskog neolita Gornja Tuzla ee vjerovatno naei paralele u donjem stratumu iz Akropotamosa, u kojem se tamnom

ea) Svl Izneseni podact mogu se naei detaljno razradeni u radu B. Covitll o Gornjoj Tuzli.

"") - ArandeloviC - Garo;§anin, 1954, str, 136.

70) Detaljnije podatke U ovom pogledu Vidi u radu B. CoviCa 0 Gornjoj Tuzli. (poglavlje »Hronoloski i kulturni odnosi, stratum VI«).

11) Wace & Thompson, 1912, p. 32, Fig. llb, PI. I.

32

Dr AlOJZ BENAC

bojom izvode pravolinijski bojeni motlvf"). V. Milojcic je- pretpostavio da je u Makedoniji postojao i neki srednji neolit, koji bi stajao izmedu starijeg neolita sa cestom upotrebom bojene ornamentike i mladeg neolita sa crno-poliranom rob om. U ovom srednjem stratumu je mali procenat sI:ikane keramike, a motivi se izvode bas tamnom bojom"), Upravo takvom neolitu u Makedoniji bi odgovarao VI stratum u Gomjoj Tuzli,

U novije vrijeme je ustanovljeno da se tamno slikanje vaza produzava i kroz citav period Dimini faze u TesalijF'). Medutim VI stratum u Gomjoj Tuzli ne moze tzdrzati neku siru komparaciju sa samom Dimini kulturom, [er se ttl radi 0 razlieitim oblicima vaza, a i osnovni ornamentalni sistem se ne podudara. U Gornjoj Tuzli se radi bas 0 periodu koji se podudara sa dodirnom fazom i.zmedu Sesklo i Dimini perioda u Tesaliji.

Ako bi pravili usporedbu sa stratigrafijom Otzaki-Magule, onda bi nas stratum iz Gomje Tuzle odgovarao tamosnjem 7 stratumu. To je u Otzaki-Maguli kraj Seskio perioda, a dominira keramika sa tamnlm malerajem'") .

. Na prostoru izmedu pomenutth pojava u Tesaliji, odnosno egejskoj Makedoniji i onih u Gornjoj Tuzli, treba jos da spomenemo oblast Srbije juzno od Kragujevca. Na juznoj Moravi nestaje svako slikanje bijelom bojom. Mjesto toga imamo obilnu upotrebu tamno bojenih motiva na svd.jetlom grundu. Pri tome treba podvuei da se cesto radi 0 smolastoj crnoj i smedoj boji, kakva se javlja i na bojenoj keramici iz Gornje Tuzle. A sliena je situacija i u Kosovu i Metohiji16) .

Sa navedenim paralelama odredili smo i hronolosko mjesto starcevackog stratuma u Gomjoj Truzli. U relativnoj hronolo§koj skali VI stratum u Gomjoj Tuzli je paralelan sa: Starcevom II b (a svojim krajem sa Star~evom III), prelaznom fazom Sesklo-Dimini u 'resaliji i eventualno srednjim neolitom u egejskoj Makedoniji.

Zanlmljivo je napomenuti da se u starijoj Bolan kulturi - njenoj Bolintineanu i Giulesti fazi - upotrebljava slama i pIjeva kod mijesanja gline za izradu keramieke robe"), Posto je isti tehnieki metod zabiljefen u VI stratumu Gornje 'l1uzle, dolazili hi do izvjesne paralele izmedu Bolintineanu-Giulesti kulture i stareevaekog' stratuma Gornje Tuzle. Medutim, ove faze u Vlaskoj dolaze iza Dudesti faze, koja je paralelna sa Koras fa zorn u MoldavijF8). Prema tome

18) Mylonas - Mpkale, Praktika 1938, S. 103 i dalje. 1J) Milojcic, 1949, S. 45.

") Ovo mt je ljubazno saopcio g. VI. Milojcic na osnovu podataka koje pruza defiriitivno sredeni materljal Dimini faze.

75) VI. MiZojcic, Vorbericht fiber die Ausgrabungen aut der Otzakl Magula 1954, Arch. Anzeiger des D. A. Ins. 1955, S. 180.

711) GaTa§anin, 1958, S. 9.

11) Jifi Neustupny, Neue Beitrage zum Neolithikum Rumiiniens, Slovenska Archeologta VI/2, 1958, S. 262.

n) Ibid., str, 274

MLADE r:AMENO DOSA

ovdje ne bi dolazila u obzir ovakva paralela, ako uzmemo da je Koros paralelan sa zavrsnom fazom stareevaeke kulture, - N a osnovu toga bi rekli da ovaj tehnick! detalj nije sasvim slguran hronoloski pokazatelj, jer vjerovatrio varira zbog geografskih uslova i drugacijih kulturnih uticaja na raznim podruejima,

U apsolutnoj hronolosko] skali, stratum stareevacke kulture u Gornjoj Tuzli zauzima vrijeme neposredno pred poeetak vincanske kulture. To sasvim sigurno pokazuje i stratigrafska slika na ovom nalazistu, gdje stareevaeki stratum prelazi u stratum starije vineanske kulture.

Pocetak vineanske kulture je relativno dobro fiksiran oko 2600/2550. god. pro n. e.7'). Stareevackt stratum u Gornjoj Tuzli hi onda neposredno prethodio ovom datumu. Poeetak druge faze u Stareevu stavlja Draga Garasanin oko 2800. god. pr. n. e.SII). Buduei da ona ovu: fazu dijeli na II a i II b fazu, onda '1;>i vrijeme negdje oko 275012700. god. pro n. e. mogli oznaeit; kao vrijeme pocetka .ii.vota t.I. Gornjoj TuzH, odnosno dolaska nosilaca stareevaeke kulture u ova naselje.

Pocetak Dimini faze pada po F. Schachermeyru iza 2.900. i MilojcicuS2) izmedu 2800-2750. god. pro n. e .. Iz toga vidimo u Gornjoj Tuzli malo, hronolosko zakaSnjenje, 510 je sasvim razurnljivo s obzirom na geografske razlike.

b) U sjeveroistoeno] Bosni je znatno vise rasirena vincanska kultura. Ovoj kulturnoj skupini prlpadaju: Gornja i Donja (grad) Tuzla, Varas kod Koraja, Grawe u Maticu kod Orasja i Gradina Grbaca kod Bos. Samea. U ovu sleupinu treba jos dodati i naselje Lug, na obali Drine kod Gorazda,

Medu ovim naseljima izdvajam Varos, Gradic u Matieu i Gradinu u Grbaci kao naselja u obliku tela; u Donjoj Tuzli je postojalo soiemeko naselje, dok su naselja u Gornjoj Tuzli i Lugu kod GoraZda bila locirana na uzvisenim rijecnim terasarna. U ovim naseljima je prikupljeno nesto podataka 0 arhitekturi kuca i ekonomskom zivotu stanovnika u njima, no 0 tome ce biti govora u poglavlju 0 materijalnoj kulturi ovog doba.

Medu navedenim nalazistima VaroS kod Koraja i Gornja Tuzla su pruzili potpunu stratigrafiju vineanske kulture, dok je iivot u ostalim naseljima trajao sarno odredeni vremenski razmak u okviru razvoja ove neolitske eivilizacije (uglavnom u doba mlade vineanske kulture). Zbog ovakve situacije eu i pnikazati razvitak sloja u ova dva naselja, da bi dobili sliku 0 razvoju vineanske kulture u sjeveroistoenoj Bosni.

Vincanskoj kulturi pripadaju u Gornjoj Tuzli stratumi V-II, a u Varosi stratumi IV-I, odnosno cjelukopan kulturni sloj u ovom naselju. U svakom od ovih naselja starija dva od pornenutih stra-

n) Gara§anin, 1951, str. 148.

~) ATan4elovic - Ga1'a§anin, 1954, str. 141.

III) F. Schachermeyr, Die itltesten Kulturen Griechenlands (1955), S. 3G, 33. 8!)Miloji!ic, 1949, S. 42-43.

'3 - A. B.: Studiie 0 keme!'lOm 1 bakarnom dobu

34-

Dr AtOJZ BENAC

tuma pripadaju starrjoj vineanskoj kulturi, a mlada dva straturria mladoj vincanskoj kulturi.

U Gornjoj Tuzli je prestanak stareevaeke i nastanak nove kulture obiljezen sa nekoliko pojava. To je u prvom redu potpuni nedostatak slikane keramike, te puno odumiranje grube barbotine robe i ukrasa izvedenih Ql vidu stipanja, To su i bile glavne karakteristike s,tarijeg kulturnog stratuma. Na drugoj strani sada se pojavila sivo-i crnopolirana roba, sa ukrasima kanelura, koja je najvazniji elemenat vincanske kulture. Sve su to uglavnom bikoniene zdjele, ilto [e takode vazno za vineansku kulturu.

To su glavni elementi novog perioda.

Vazno je, medutim, naglasiti da se i u V stratumu Gornje Tuzle produzavaju neki elementi iz stareevaekog stratuma. To je u prvom redu monohromna keramicka roba, sa crvenkastom i smedom, dcbro glaeanom povrsinom,

Gruba keramika V stratum a se najvise javlja u konicnim oblicima i posudama sa uvueenim obodom, ukrasenim udubljenjima prsta, Osim toga su nadene noge grubih posuda (noge sa prosirenom bazom ili koniene noge sa ravno odrezanim dnom). Te noge su ipak nadene u malom broju primjeraka. - Ovdje napominjem da su i u grupi fino radene monohromne keramike upotrebljavane vaze na nogama, Ove noge su potpuno cilindriene, sa manjom ili veeom supIjinom s donje strane.

Starijoj vincansko] kulturipripada i IV stratum Gornje Tuzle.

U njemu su dominantna dva oblika grube keramike: posude sa uvueenim obodom, ukrasenim sirokim udubljenjima prsta i vaze na nozi. Konicne noge imaju sada zasiljenu bazu i takve noge se produzavaju i u mlade vincanske slojeve ovog nalazista. - Fino radena i glacana keramieka roba zastupIjena je same sivopoliranom vineanskom roborn. Pored bikonicnih zdjela pojavIjuju se i male amforice sa uskim vratom.

Keramieke izradevine starije vincanske kulture u Gornjoj Tuzli pokazuju izrazitu naklonost ka grubo radenim posudama. To ce u izvjesnoj mjeri ostati karakteristika i u slijedeeim stratumima. Inace, stari]i elementi starcevaeke kulture sasvirn nestaju u IV stratumu.

Sa III stratumom poCinje u Gornjoj Tuzli mlada vineanska kultura, U ovom stratumu au daleko najcesce medu grubom keramikom posude sa siljatim dnom i trbusaste posude sa izvracenim obodom. Medu fino radenom keramikom su osobito zastupljene bikoniene zdjele, sa kratkim gornjim konusom, zdjele sa cilindrienim vratom i zd] ele sa siroko izvraeenim obodom. Od ukrasa redovno se upotrebljavaju samo kanelirani motivi.

Konacno dolazi najmladi stratum vincanske kulture, II st'ratum.

Oblici grube keramike ostaju isti kao i u prethodnom stratumu. Vece promjene su zahvatile samo fino radenu keramiku. Nestaju zdjele sa cilindricnim i Izvracenirn obodom, a zamjenjuju ih u velikom broju zdjele sa uvucenim obodom. Uz to su jedna od bitnfh osobina ovog

MLADE KAMENO DOBA

35

stratuma vaze na nozi, kojih uopce nema medu finom keramikom prethodnog stratuma, Pored zvonolikih nogu, sa ovalnim otvorima, citiraeemo i cilindriene noge raznih velieina,

U oba mlada stratuma su zapazene i amforice, sa malim vratom i kaneliranim ornamentima'").

Drugo vazno nalaziste vineanske kulture [e Varos kod' Koraja.

Za razliku od Gomje Tuzle, ovdje od poeetka imamo posla sa, Cist~ elementima vincanske kulture. Tu nema nista sto bi moglo podsjecati na neki uticaj starije starcevacke kulture. Kulturni sloj je mjestimicno debeo preko 4 m, a u njemu su se jasno odvajala eetiri stratuma. Naveo sam vee da stratumi IV i III pripadaju starijoj vincansko], a II i I mladoj vincanskoj kulturi. Izmedu njih je u Varos~ konstatovan i jedan medusloj, koji je oznacen kao stratum III/II.

U najstarijem - IV stratumu glavnu karakteristiku cini keramieka roba sa ukrasima crnih mrlja (black topped). Ovi ukrasi se pojavljuju i na grubom i na finom posudu, a nalaze se i na donjem ina gornjem dijelu vaza (T. VII, 5-6). Nastali su premazom odredenih nijesta organskom materijom prije pecenja,

Ked grube keramike razlikujemo inace oblik bute, konicne i bikonicne posude kao ii. vaze na nozi (pune noge sa prosirenom bazom). Oblici fine keramike se krecu izmedu vaza na nozi i bikonienih oblika (T.VI, 9-11). Medu nogama su najcesce konicne pune noge, sa dosta zasiljenom ili zaravnjenom bazom, koje nisu Mogle same uspravno da stoje. Vjerovatno"'.l bile zabadane u lezista. Gornji dio ovih vaza je bio u obliku tanjira.

Pored crnih mrlja, na fino radenoj keramici dolaze jos sarno kanelirani ukrasi, I to na gornjem konusu posuda. Mjesto drSki se stavljaju razna plastiena ispupcenja, a isto tako i plastieni ukrasi u obliku zivotinjskih glava. Prema tome, plasticne Zivotinjske glave na keramici pojavljuju se ovdje odmah na poeetku vineanske kulture, a idu sve do kraja ove kulture u Varosi.

U III stra,tumu Varos! su jako umanjeni ukrasi crnih mrlja. Oni sa ovim s.tratumom izlaze iz upotrebe. U okviru grubog posuda sada z;tajvazniju ulogu igraju niske posude, sa unutra uvucenim talasastirn obodom, dok bute izlazi iz masovne upotrebe. Kod fino glaeanekeramike razlikujemo vaze na nozi, zdjele i niske amforice (T. VI, 6, 7).. Od nogu navodimo: vretenaste, zasiljene i cilindriene noge, -Ukrasi su isti kao i u prethodnom stratumu.

U prelaznom III/II stratumu se mijesaju elementi starije i m1ade· vincanske kulture u Varosi, Iz starijeg perioda su os tale vretenaste noge fine keramike i uvueeni valoviti obodi grubih posuda, Iz mradeg period a su se pojavila siljata dna grubih posuda.

"Posebnu karakteristiku III/II stratuma cine bikoniene, niskeamforice koje imaju kraei cilindriean vrat, Na njima su kombinovane-

83) Detaljne podatke 0 keramiekim izradevinama u pojedinim stratumima, vidi: Covic, 196~1.

3*

36

Or ALOJZ BENAC

horizontalne i vertikalne kanelure sa ukrasima okruglih udubljenja (T. VI, 8).

Keramika II stratuma u Varosi pokazuje mnoge nove osobine.

U gruboj keramioi sada preovladuju siljate niske noge i sliena siljata dna grubih posuda. Kod. fine keramieke robe posebno se istieu zdjele sa cilindricnim vratom i zdjele sa napolje izvijenim vratom. (T. VI, 4-5). Ove zdjele cine ostru granicu prema starijim fazama u naseIju, Od vaza na nozi u ovoj vrsti keramike nadene su same suplje zvonolike noge. Neke od njih ukrasene su ovalnim otvorima sa strane, a iznutra su prevueene crvenom bojom koja se otire.

U najmladem, I stratumu vee nestaju glavni keramieki obliciIs prethodnog stratuma (siljate noge i zasiljena dna kod grrube, te pomenute dvije vrste zdjela kod fine keramike). Mjesto toga Be sada izraduju rninijaturne posude i vaze sa horizontalno polozenim drskama. Kod fine keramike na prvo mjesto dolaze zdjele sa uvueenim obodom, koji postepeno prelazi u turbanski obod (T. VI, 1-3).

U pogledu oruda I stratuma iznio bih samo nekoliko konstatacija:

- Kostano orude je izuzetno rijetko .

. -- U starijim stratumima su pretezno nadena glacana orud.a, dok su izradevine od kremena relativno rijetke. Posebno naglasayam da se vee u II stratumu javljaju probuseni kameni cekiei.

- U mladim stratumima se naglo povecava broj sitnog kremenog alata, tako da ono u I stratumu predstavlja gotovo jedini oblik orudaS').

Ako usporedimo stratigrafiju vineanske kulture ova dva vazna nalazista u sjeveroistecnoi Bosni (Varosi i Gornje Tuzle), vidimo da se njihova stratigrafija u najvafnijim linijama podudara. Pri tome prvenstveno mislim na jasno ogranicenu liniju izmedu starijih i mladih "faza.

Kada je rijee 0 detaljnim kulturnim paralelama, .sasvim je o~ito da izmedu Gornje 'Duzle i Varosi postoji puna kulturna saglasnost tek u mladim stratumima. Tu su osnovne karakteristike gotovo identiene, - Nema, rnedutim, sumnje da postoje srodnosti i u starijim stratumlma, na osnovu kojih se ova dva naselja svrstavaju u istu kulturnu grupu. No, ovdje postoje i izvjesne razlike, preko kojih se ne moze preei, Najvaznije su slijedece razlike: ,

- U Gornjoj Tuzli se kroz V, pa, i IV stratum osjeeaju elementi starcevaeke kulture, a vincanski u njih sve jace prodiru. Toga u Varos] uopee nema ito [e najbitnija razlika izmedu ova dva naselja. 0 njoj ce jos kasnije biti rijeN.

~ Grube, siljate noge se u Gomjoj Tuzli javljaju vee u V stratumu i idu kroz oitav dalji neolit u ovom nalazistu. U Varosi BU one vezane sarno za II stratum, dakle mladi odsjek vincanske kulture. S druge strane zvonolike noge u Varosi idu ad III - I stratuma, a u

@4) Svi detalji 0 ovom nalazistu mogu se naet u radu: Benac, 1966--61, str, 49-57,

MLADE KAME NO DOBA

37

.Gornjo] Tuzli su one vezane sarno .za najmladi vineanski, odnosno tamosnji II stratum.

I pored ovih razlika, dva naselja ostaju najvasniji lokaliteti za proueavanje prodora viincanske kulture u sjevernu Bosnu. Oni se zapravo medusobno odlieno nadopunjuju.

Ostala nalazista ove grope u sjeveroistocnoj Bosni zapremaju 'samo odredene vremenske periode unutar stratigrafije glavna dva nalazista,

Zivot na Gradini u Grbaci trajao je za vrijeme mladih stratum a Varosi (II i I stratumr").

Gradic tl. Maticu zauzima vrijeme III/II i II stratuma u Varosi86). Neolitsko naselje u Donjoj Tuzli (T. VII, 1-4) je trajalo od III do kraja II stratuma u Varosi87).

I konacno, naselje u Lugu kod Gorazda pripada uglavnom starijim fazama u stratigrafiji Varost Ipak, keramika ovog naselja ima izvjesne svoje osobine, sto se naroeito ocituje u jednostavnosti forme88).

Vee sam naveo da sva ova nalazista pripadaju krugu vineanske kulturne grupe i za to su od posebnog znacaja paralele sa samom Vincom. Posto stratigrafija Varosi pruza naiboliu sliku ave kulture u sjeveroistocno] Bosni, bice dovoljno ako uka!emo na bitne odnose Vinca-Varo§.

Izvanredno je vazno da se stratigrafska slika u Varos! taeno podudara sa stratigrafskom slikom u Vinci. Time je potpuno olaksano hronolosko odredivanje pojedinih stratuma u Varosi, dok je s druge .strane jos jednom potvrdena stratigrafija same Vince.

Neolitska kultura u Vin~i podijeIjena je u ~etiri osnovna stratwna. Takvu podjelu prihvatili su danas gotovo svi glarvni istrdivaci ove kulture, kao sto su M. Garasanin'"), V. Mi1oj~i(90)t F. Holste'"), M. Grbic92) i drugi. Sve je to naeinjeno na osnovu materijala koje je pruzio M. Vasic u svojim publikacijama 0 Vin~i9S). Najbolji poznavalac vineanske kulture, M. Garasanin, podijelio je uz to vineanski neolitski sloj na dvije glavne faze: starijru - vineansko-tordosku i mladu - vincansko-plocnieku, od kojih svaka obuhvata po dva stra-

6.1) Ibid. 81) Ibid.

8'1) I. Puif, Neolitsko naselje u TuzU, CIanci i grada za kulturnu istoriju istoene Bosne, knj. I, Tuzla 1957.

88) A. Benae, Dvije neolitske stanice kod Gorazda, CIanci i grada za kultumu istoriju istoene Bosne, kn], III, Tuzla 1959, str, 60.

III) Gara.§«nin, 1951. (ostale njegove radove 0 ovoj problematici vidi kod Benac, 196():........61, pod napomenom 26).

") Milojtic, 1949. (ostale nlegove radove iz ove oblasti vidi kod BefWc, 1960-61, pod napomenom 27).

'I) F. Holste, Zur chronologischen SteUung der Vinca-Keramik, Wiener Prilhist. Zeitschr. (WPZ), XXVI 1939, S. 1 i dalje .

.., M. Gtbtc. Corpus Vasorurn Antiquorum Yougoslavie 3, p. 3--5. II) Vastc, Vinca I-IV.

'38

Dr AlOJZ BENAC

tumall4). Ovakva podjela upravo odgovara osnovnoj stratigrafskoj podjeli u Varosi.

Paralela pojedinih stratuma Vince i Varos! daje ovakvu sliku: - Varos IV je paralelna djelimieno sa Vineom A, a veeim dijelorn sa Vincom Bi, Uz te stratume u VinCi vezu se konicne i bikontene zdjele, vaze na nozi, am.fore i buteo Osim toga je dosta eesto i ukrasavanje vaza u tehnici crnih mrlja'"). Sve to odgovara vee iznesenim podacima 0 IV stratumu u Varosi, a - cini mi se - da je osobito vazna konkordansa u pogledu veza sa crnim mrljama. Kanelirani ornamenti se takode podudaraju.

- U Vinci B2 zdjele dobivaju postepeno mali cilindriean vrat.

Na ramenu vaza se kombinuju ukrasi kanelura sa malim okruglim udubljenjima, a na vratu se izvode sire horizontalne kanelure'"), To je paralela sa Varos! III i III/II.

Stariji stratumi Varosi uklapaju se, dakle, u vincansko-tordosku fazu Vince.

- U Vinci eli?), bas kao i u Varosi II, dolaze zdjele sa cilindrienim i napolje izvijenim vratom, a kanelirani ornamenti se izvode i na unutarnjem dijeLu vaza. Zdjele sa uvucenlm obodom (pa i turbanski obodi) 'usko vezu Varas I sa Vine am DOS).

Mladi stratumi Varosi odgovaraju prema tome potpuno vineansko-ploenicko] fazi u Vinci. Analogno tome postavljena je i stratigrafija u Gornjoj 'I'uzli tdrugtrn navedenirn naseljima iz sjeveroistoene Bosne.

Iako je ova uporedba neosporno utvrdila da ova nasa naselja pripadaju vineansko] kulturi, ipak moram da naglasim i odredene razlike kaje ee nam biti potrebne kod razmatranja istorijskih aspekata u kretanju neolitskog stanovnistva ovog dijela Bosne. Prije svega, 11 Varos! i drugim nalazistima ove grupe u sjeveroistoenoj Bosni nemaurezanih i trakastih ornamenata kao ni spLraloidnih motiva. S druge strane, u Vinci nema vretenastih i siljatih nogu niti posuda sa valovitim obodima. Nasa naselja u sjeveroistocnoj Bosni ostala SU, dakle, izvan domasaja trakaste keramike, a uz to su ostvarila neke svoje individualne osobine,

Ostaje JOB apsolutna hronologija vincanske kulturne grupe. I ovdje bih posao ad Varos-i, jer se najlakse uklapa u hronolosku skalu same Vince. Pri tome u potpunosti prihvatam odlicno izvedenu hronologiju Vince ad strane M. Garasaninas"), pa bi hronologija pojedinih stratuma u Varosi dobila ovakvu sliku:

•• ) Gara§an{n, 1951, str. 68.

g~) Gara§anin, 1951, str. 21-24; Milojcic, 1949, S. 85; isti, South-eastern elements in the prehistoric civilisation of Serbia, Anual of the British School m Athen, No XLIV, p. 275-276.

96) Milojcic, 1949, Taf. 32, 2; isti, South- eastern elements, 1. C. p. 277; Vasic, Vinca IV, sl. 72b, 721, 67b itd.

i1) Mitojcic, 1949, Taf. 33, 1; isti, South-eastern elements, 1. c., p, 281, 1; Va8iC, Vinca IV, s1. 122-123.

98) Vasic. Vinca IV, sl, 191 a-d. 206 (1512-1515).

g.) Gara§anfn, 1951, str. 145-150; i8ti, Zur Zeitbestimmung des Beginns der Vinca-Kultur, Archaeologia iugoslavica I, p. 1-17.

MlADE KAME NO D08A

39

- poeetak 2livota u Varosi bi padao oko 2600/2550, god. pro n. e.,

- pocetak II stratuma u Varos! (a to znaei i poeetak njenih mla-

dih stratuma) bi padao oko 2300. god. pr. n. e."

- kraj zivota u Varosi bi se mogao staviti izmedu 1900--1850. god. pr. n. e.

U ovakvu hronolosku skalu se vezu i paralelne pojave van okvira vineansko kulturne grupe. Tako je npr. tehnika crnih mrlja (black topped) zapazena na peharima Troje 1. Ako bi Troju I stavili u vremen ski raspon od 3000-2600. god. pr. n. e.1IlO) , njen kraj bi se hronoloski upravo dodirivao sa pocetkom zivota u Varosi, S obzirom na geografsku udaljenost i eventualnu migraciju to je sasvim prihvatljiv hronoloski odnos. Ova pojava u Varosi je zatim sasvim sinhronizirana sa F. M. II, gdje su efekti crnih mrlja jako zastupljeni u tzv. vasiliki keramickoj robi101).

Zdjele sa cilmdricnim vratom su vrlo znaeajne za II stratum Varosi, U Isto vrijeme su one vezane za fazu u Tesaliji (Rakhmani i Larisa)102), pa se hronoloske paralele opet dobro podudaraju. -- Horizontalne kanelure na vra1lu su jedan od ukrasnih elemenata na gornjem dijelu ili vratu crnopolirane keramicke robe kasnog neolita Makedonije. To su ukrasni elementi Varosi IIIII~, pa i ove paralele ne izlaze iz kruga normalnih odnosa Vinca-Makedonija . U isto vrijeme su miadi stratumi Varosi paralelni sa ranim bronzanim doborn Makedonije, u kojem se sreeu zdjele sa uvueenim obodom.lOll).

Naravno, ostala naselja vincanske kulture u sjeveroistoeno] Bosni se sada lijepo uklapaju u postavljenu hronolosku skalu Varosi, 'Iz nje izlazi [edino VI stratum Gornje Tuzle, za koji smo vee odredili hronolosko mjesto.

Analizom C-14 dobivene su nesto drugacije apsolutne cifre, Po toj analizi bi stratum III u Gornjoj TuzI!i. (tj. VaroS II Ill Vinca C) padao oko 3.380. g. pro n. e., a stareevaeki sloj u Gornjoj Tuzli oko 4.500. g. pro n. e. Prema tome se pokazuje razlika od oko 1.000 godina. (Ana:" Iizu izvrsio prof. H. T. Waterbolk iz Groningena.) Cini mi se, medutim, da zasada nema nikakvog razloga da odstupam od navedene 'hronoloske skale koja je izvedena pomoeu sinhrcnistickih lanaea. Kada se definitivno dokaze ispravnost C-14 metoda'P'), onda ee trebati ozbiljno priei uskladivanjima novih rezultata sa hronologijom koja je dzvodena dosadasnjim metodama.

c) Posavskoj kulturnoj grupi pripadaju naselja u Donjoj Mahali i Donjem Klakaru, koji lese neposredno na obali rijeke Save. Po

100) J. Wiesner. Vor- und Frlihzeit der Mittelmeerliinder I, Leipzig 1943,

S. 44; Gara§anin, 1951, str, 135. .

101) A. Evans, The Palace of Minos at Knossos I, London 1929, p. 177. lOt} Wace & Thompson, 1912, p. 33, Fig. IS; Miloji!ic, 1949, Taf. 10, 2. 103) Heurtley, 1939, p. 142 (11), 171 (178-180).

10'} Vidi npr. VI. Milojeic, Zur Anwendbarkeit der C 14-Datierung -in der Vorgeschichtsforschung, Germania 35, Heft 1/2, 1957, S. 102--110, Germania '36, Heft 3/4, 1958, S. 409-417; H. Schwabedissen und K. Otto Milnich, Zur Anwendung der C 14-Datierung und anderer naturwissenschaftlicher Hilfsmittel in der Ur- und Friihgeschichtsforschung, Germania .36, Heft 1/2, 1958, S.133-149.

40

Dr AlOJZ BENAC

svom geografskom polosaju ova dva nalazista su vrlo bliska grupi vineanske kulture, 0 kojoj je prethodno bilo rijeci. Ali ona imaju nesto drugaciju keramieku robu; sa upravo toliko dodirnrih taeaka da se moze odrediti njihovo hronolosko mjesto u odnosu na vine ansku kulturu.

Naselje u Donjoj Mahali leu na obali Save kod. mjesta Orasje.

Ovdje nisu vrsena sistematska iskopavanja nego je materijal prikupljen prilikom iskopavanja zemlje za zastitm nasip uz Savu10u). Na osnovu prikupljenog materijala moze se zakljuciti da su u Donjoj Mahali postojala dva kulturna stratuma: donji kasnoneolitski i gornji kostolacki, Na ovom mjestu nas interesuje samo onaj donji stratum.

Neolitska keramika Donje Mahale je dosta nemarno radena. To su pretezno vaze sa sivkastom bojom povrslne, koje stoje negdje izmedu grube i fine robe. Sporadieno se javljaju bikonicne zdjele, nesto tamnijeg tona i bolje glacane povrsine, koje mozemo komparirati sa odgovarajueom roborn u vlneansko] kulturl. Ustanovljene su i vaze na cilindricno] nozi sa prostrenom bazom. Neki keramieki fragmenti su ukraseni trakastim motivima ispunjenim tackicama. Najvazniju karakteristiku ove robe predstavljaju u stvari vrlo brojne kljunaste drske, koje su vertikalno probusene,

Oruda od kamena imaju sasvim standardne forme mladeg neolita (glacane kalupaste i pljosnate sjekire, cekici i sitni kremeni alat).

Znatno je bolje radena keramieka roba iz naselja u Donjem Ktakaru, koje lezi nesto zapadnije od onega u Donjoj Mahali106).

I u Donjem Klakaru je dosta rijetka sivo Hi crnopolirana roba vineanskog tipa, ali mjesto toga imamo ovdje sivosmedu iIi zelenkastu robu. Znatno cesce su dobro glaeane vaze nego u Donjoj MahaU (T. VIII, 1-4).

Vezu izmedu ova dva naselja drie 'kljunaste drske koje se [avljaju i u Donjem Klakaru (T. VIII, 4). No, u ovom naselju su cesce vaze na nogama, a uz cilindritine noge sa proslrenom bazom dolaze i zvonolike noge. Recipijenti imaju oblik plieih konicnih zdjela, kod kojih su nekada proSireni i lijepo zaravnati obodi. Madu oblicima bih dalje citirao kruskolike vaze i zrtvene posude sa cetiri noge. Kao ukrasi javljaju se samo trakasti mati vi sa taekicama, a medu njima i prekinute spi.rale107).

Naselje u Donjem Klakaru [e bogato kamenim i kremenim orudem. Posebno je mnogo nadeno kremenih strelica sa trnom i krilcirna, pa strugalica i strugaca108).

lOA) J. Petrovic, Izvjesta] ° neoUtskom naselju u D. Mahali kod OraAja na Savi, GZM 1925, str. 137-140.

. 181) C. Truhelka, Prethodno izvje§l:e ° neol'itskom naselju u Donjem KIa ... ·

karu, GZM 1906, str, 449--462. . .

10~) Ibid., T. I; C. Truhelka, Kulturne prilike Bosne i Hercegovine udoba prehistorteko, GZM 1914, str, '49-50.

1011) C. Truhelka, Prethodno izvjesl:e, 1. c. T. n.

MLADE KAME NO DOBA

-11

Na osnovu iznesenih podataka zakljueujemo da posavska grupa neolitskih naselia pripada vise podrucju sa trakastom keramikom, odnosno panonskom neolitskom krugu.

Govoreei 0 lengyelskoj kulturi u Srijemu, Slavoniji i Bosni, J.

Korosec je ova dva naselja uvrstio u neolitsku skupinu sremsko-slavonskog neolita, Po njegovom misljenju su u Donjem Klakaru zastU!pljeni vincanski i buimirski elemenrti, a u Donjoj Mahali nesto vise lengyelski elementi. Zanjega [e naselje rU Donjem Klakaru izrazit primjer srernsko-slavonske kulture, dok je one u Donjoj Mahali nesto mlade i pripada samom kraju neolitskog doba109).

Moram ovdje prvo podvuci da su nasa dva posavska naselja neposredno vezana za susjedno podrueje preko Save, u kojem zive elementi mladeg kamenog doba Podunavlja. Pri tome prvenstveno mislim na naslja u Bapskoj, Bogdanovoima, Samatovcima, Sopotu kod Vinkovaca i s1.11O), gdje nalazimo neke karakteristicne elemente koje smo citirali kod keramike Donjeg Klakara·.' Medu njima na prvo mjesto stavljam kljunaste drike i kruskolike vaze sa ostrije naglasenim trbuhoml-t). Vaze na nazi su takode poznate u okviru ove grupe naselja112), sto same upotpunjuje ltulturne veze. Najzad treba reci da jedna vaza liz Bogdanovaca kod Vukovara ima ukras trakaste, prekinute spirale, koju bih bez ikakvog dvownljenja mogao prlpisati Donjem Klakaru118).

Prema tome J. Korosec je taeno odredio opee kulturno mjesto nasih dvaju posavskih naselja.

Vee je V. Milojcic konstatovao da sremsko-slavonska neolitska grupa ima u inventaru vrlo mnogo srodnih elemenata sa Lengyelskom kulturomt=). Tako se zaista dobiva siri lanac veza izmed'll Donjeg Klakara i Donje Mahale s jedne strane i neolita Podunavlja s druge strane.

Veze ova dva naselja sa vincanskom i butmirskom kulturom su male. Tu bi valjda dosle u obzir sporadiene bikoniene zdjele, ali na njima nema kaneliranih ornamenata, koji su Inaee karakteristieni za vineansku kulturu, Cilindriene i zvonolike noge su svojina sremskoslavonske i Lengyelske kulture, a isto tako su kruskolike vaze sa ostro naglasenim trbuhom sastavni dio lengyelskih keramiekih oblika. Zato bi se prije moglo govoriti 0 uticaju ovog kompleksa na Butmir nego obratno.

101) J. KOTo§ec, Lengyelska kulturna skupina v Bosni, Sremu in Slavoniji, Arheolcskl vestnik VII 113--4, Ljubljana 1957, str. 179-180 i 184.

110) S. Dimitrijevic, Problem neolita u Slavoniji i Sremu (rukopis), vidi poglavlje 0 bapsko-Iengyelskoj kulturi; vidi i R. Bizic-.oreksler, Samatovci - neolitsko naselje kod Osijeka, Zbornik Matice Srpske, sv. 12, Novi Sad 1956, sti'. 17--38 (posebno T. I i IX).

111) S. Dimitrijevit, 1. c. T. 22; R. 'R.. Schmidt, 1945, S. 122, Fig. 70

(1, 6, 10, 11).

112) S. Dimitrijevic, 1. c., T. 22 i 31; MilojBc, 1949, Taf. 38.

113) S. Dimitrijevic, 1. c., T. 27 (3). 11') MUojtic, 1949, S. 83.

I~

Or ALOJZ BENAC

U ovompogledu J. Korosec, dakle, nema pravo, jer veze sa vincanskom kulturom nisu dovoljne niti za odredivanje hronoloskog mjesta nase posavske grupe, Naprotiv, za hronoloskoodredivanje su ad bitne vaznosti veze sa sremsko-slavonskom kulturnom grupom.

Srernsko-slavonska kulturna grupa se razvijala, po misljenju V. Milojcica, kroz pet kulturnih faza, pocevsiod kasne starcevaeke do vueedolske kulture. U treeoj fazi su se defihitivno razvili svi oni elementi koji ovu kulturnu grupu odvajaju kao posebnu neolitskru cjelinu. Naselje u Donjem Klakaru bi se sasvim uklapalo u ovu fazu sremsko-slavonske kulture. Posto je ova faza paralelna sa Vincom ellli), dakle sa vineansko-plocnlekom fazom u Vinci, onda bi i naselje u Donjem Klakaru odgovaralo ovom periodu vincanske kulture. Vjerovatno je nase naselje bilo bar djelimieno paralelno i sa Vineom D. U hronoloskom sistemu Stojana Dimitrijeviea (koji je termin sremsko-slavonska kultura zamijenio sa terminom bapskolengyelska kultura!) Donji Klakar bi bio paralelan sa bapsko-lengyelskom fazom I-B i djelimieno fazom II, sto sasvim odgovara naprijed izvedenoj skali116).

Prema usvojenoj hronologiji za Vineu, zivot u Donjem Klakaru je trajao negdje izmedru 2300-2100. (2000) god. pro n. e.

Donja Mahala ce vjerovatno imati za jednu nijansu drugaeiju hronolosku skalu. Kljunaste drske, tako brojno zastupljene u ovom nalazistu su veama dobro poznate u neolitskoj kulturi Luzianky, u jugozapadnoj Slovackoj-!"), Tamo one idu u mladi, a djelimieno u srednji neolitski period. Ovakve drske su upotrebljavane i na posudama Biikk-kulture u Madarskoj (vjerovatno u njenoj mIadoj fazi)US). Ne smijemo mtmoiei ni Cinjenicu da su kljunaste drske vezane i za oblik bute, koji je jedna izrazita keramieka forma u Podunavlju. Vincanska kultura je vjerovatno odatle preuzela ova]. oblik, ali ga je zadrzala samo u obliku svojih starijih faza.

Sve ovo govori da kljunaste drske u okviru podunavskog i srednjoevropskog neolita imaju nesto stariju tradlciju, A onda hi se to morale odnositi i na naselje u Donjoj Mahali, gdje su one izvornije nego u Donjem Klakaru.: Za ovakvu tezu bi govorile i cilindriene noge sa prosirenom bazom, koje su u keramici Varosi znak starijih faza. - Zbog toga bih bio sklon da poeetak iivota u Donjoj Mahali stavim nesto malo ispred pocetka zivota u Donjem Klakaru. Ovdje se, naravno, np rukovodim nedotjeranoscu keramike i njenom gruboscu, nego iskljueivo navedenim komparativnim elementima,

11~) Miloji'!it, 1949, S. 83-84.

_ 116) S.DimitTi;eviC, O. C., vidi poglavlje 0 odnosu bapsko-lengyelske kul-

ture prema sjevernoj Bosni l butmirskoj kulturl, kao i poglavlje 0 genezi bapsko-lengyelske kulture, gdje govori i 0 njenoj raslrenosti u Bosni.

117) B. Novotny, Slovensko v mladse] dobe kamenej, Bratislava 1958, T. XX.

liS) F. v. Tompa, Die Bandkeramik in Ungarn, Arch. Hung., Budapest 1929, S. 36, T. XXIII, 5, 6.

MLA[)~ KAMENO DOSA

43

Prirodno, nasa dva posavska naselja su zivjela uglavnom para.lelno, same bih poeetak zivota u Donjoj Mahali stavio nesto ispred 2300. god. pro n. e.

d) Kakanjska kulturna grupa je dobila svoje ime po svom glavnom predstavniku, a dosada su poznata u svemu dva nalazista te kulture. To su Kakanj i Arnautovtci: oba leze na rijeci Bosni i geografski su vrlo bliska jedan drugom.

Naselje u Kaknju (danas rudnik kod Visokog) leii na uscu rjecice Zgosce u rijeku Bosnu. Locirano je vrlo zgodno na uzvisenoj obali, a prema prikupljenim nalazima protezalo se na povrsini od 20.000 m", Svakako veliko naselje za ove krajeve! Prilikom istrazivaekih radova opaseni su neki zanimljivi arhitektonski detalji, 0 cemu ce biti govora u poglavlju 0 materijalnoj kulturi.

Arheoloski nalazi u Kaknju su odmah pokazali da se ovdje radi o jednoj sasvim posebnoj neolitskoj kulturi u srednjoj Bosni. Ova kultura, doduse lezi na istoj teritoriji na kojoj je rasprostranjena i butmirska kultura, ali te dvije grupe pokazuju znatne hronoloske i kulturne razlike.

U Kaknju su relativno rijetka glacana kamena oruda, a medu njima na prvom mjestu stoje tzv. kalupaste sjekire. Sitan kremeni .:ilat [e daleko cesl'i. Izvanredno je karakteristieno da kod kremenog oruda nema vrhova strelica, a s druge strane veoma mnogo dolaze rudimentarno obradeni primjerci kremenog alata. - Pored ovoga, u Kaknju su zapazena brojna kostana oruda: kostana sfla, a zatim razr-e spatule-lopatice.

U keramiekoj robi iz Kaknja razlikujemo nekoliko najvaznijih komponenata, a mogli bi ih pore dati ovim redorn:

-- neznatni ostaci impesso keramike (dosada svega jedan prirnjerak),

-- relativno brojni ostaci grube, barbotinske robe i keramike

grube izrade sa obienim plastienlm ukrasima (T. X, 3, 4, 6), '

- veze sa cilindrienim i zvonolikim supljtm nogama. Kod grub.Ije robe su noge dosta niske i zvonolike, a recipijent ee vjerovatno imati oblik polukalote. Kod finije radenih posuda se radi 0 visokim nogama cilindrienog oblika (T. X, I), a recipijenti su redovno bili .izvedeni u obliku plitkih tanjira. Nadeno je dosta ovakvih tanjira: ani redovno imaju malo uvijen i zaravnjen obod,

- ritoni na ~etiri noge, sa koso postavljenim recipijentom i veIikom trakastom drskom; noge su zadebljale i dole klinastog oblika (T. IX, 1·-4),

- u ornamentalnom sistemu finije radene keramike dominiraju plasticni i urezani ornamenti. Kod urezanih ornamenata radi se -iskljucivo 0 linearnim motivima, jer se i trake i trouglovi ispunjavaju samo urezanim crticama. Za ukrasavanje ritona na cetiri noge upotrebljava se i crvena pastozna boja. Ovom bojom se boji unutrasnjost i donji dio recipijenta, kao iunutarnji dio velike drSk(119).

119) A. Benne, Osnovna obUjezja neolitske kuIture u Kaknju, GZM (N. S.) 1956, str. 167 i dalje.

Dr ALOJZ BENAC

Drugo nalaziste ave kulture je pronadeno u Arnautovicima, mjestu udaljenom 3km od Visokog. I poloza]' naselja i nalazi odgovaraju uglavnom onom u Kaknju, Jedino se kod keramiekih nalaza osjeeaju izvjesna manja odstupanja ili - bolje reeeno - izvjesne nadopune. Tako su se u Arnautovicima ubacile i crno glaeane bikoniene zdjele, sto je svakako potpuno nov elemenat u okviru ove grupe. Ponekad su ove zdjele dekorisane ovalnim udubljenjima. Kao drugi vazan elemenat spomenuo bih visoke noge od vaza na nogama, koje imaju gotovo cilindriean (valjkast) oblik i unutarnju supljinu. Konaeno, ovdje opazamo i neke ornamentalne raalike, Pri1icnosu ceste trake Hi. slieni motivi sa nemarno izvedenim srafiranjem (T. IX, 5-6). Takvi ornamentt dolase i na zdjelama i na zadebljanim nogama ritona. Mislim da je ova vrlo vazan elemenat kod odredivailja kulturnih paralela. Na jednom malom fragmentu iz Arnautovica izveden je, konaeno, neki spiralcidni motiv u tehnici udubljivanja. Fragmenat je mali, ali nema sumnje da se radi bas ° takvom tipu orn amenta 12U).

Na osnovu ovakve keramicke slike posve je jasno da je kakanjaka kultura jedna kombinovana neolitska civilizacija. Ona je sastavljena od dvije glavne kombinacije: prva je porijeklom iz Podunavlja a druga sa jadranske obale. Obadvije su jako karakteristicne.

U prvu komponentu bih prvenstveno ubrojio barbotine keramiku i impresso robu. Oba ova keramieka vida su preuzeta iz Starcevo=Koros kompleksa-"), Zadnji odbljesak impresso robe u Kaknju [e svakako znak izumiranja ove keramieke vrste, a to znaci da poeetak ~ivota u Kaknju pripada samom kraju starcevaeke kulture. Jedna noga trousaonog presjeka iz Kaknja122) ce vjerovatno odgovarati takvim nogama :!rtvenika Iz okvira Koros kultureU8). Ako bi uzeli da Koros pripada mladem periodu Starcevo-e-Koros kompleksaw), onda bi nasa prethodna konstatacija jos cvr.sce stajala. - Poznata je stvar da [e najdonji stratum u Vinci pripadao kraju stareevacke kulture i da onda prelazi u najstariji stupanj vincanske kultureU5). U najstarijem periodu vincanske kulture (Vinca A, Bi) su vrlo zapazene grube posude sa ukrasima izvedenim vertikalnim povlacenjem prstat2C,. To je upravo ono sto vidimo u Kaknju. Prema tome, pocetak zivota u Kaknju odgovara i poeetku ilivota u Vinci. Posto [e poeetak vincanske kulture paralelan sa krajem stareevaeke kulture, onda cerno se najbolje izraziti ako kazemo da je poeetak Kaknja paralelan sa prelazom Stareevo-Vinca.

110) Materijal joli nije objavlien, a nalazl se u Zavii!!ajnom rnuzeju u.

Visokom.

1:11) VI. Miloj~ic, Koros-Starcevo-Vinca, Reinecke Festschrift, 1950, S. 109-110; vidl i Covic, 1960----31, VI stratum.

UE) A. Benac, Osnovna obUjclja, 1. c., str, 175, SI. 2.

m) B. Banner, A Bekesc.saba-fenyesi sirmezo, Dolgozatok VIII, 1932, T.

XXIV, 18, 19 i dr.; I. Kut.zian., The Kol'oS culture, Diss. Pann. II, 23, 1944, T.

XXX - XXXVI. .

JU) VI. Miloji!ic, KOl'os-Stal'cevo-Vinca, 1. c., S. 118; Miloji!iC, 1949, S.94 .. lU) Garaianin, 1951, str. 12-13.

118) Vasic, Vinfa IV, T. I, 1.

MLAD~ KAMENO DOBA

Vrio vazan ornamentalni motiv u kakanjskoj kulturnoj grupi su plasticni ornamenti, koji idu u vertikalnom smjeru iIi su izvedeni u obliku polukrugova uz rubove pomenutih tanjira. Ovo je nekakva posebna karakteristika kakanjske grupe, jer se inace ne pojavljuje 'u okviru bosanskog neolita.

Aka bismo zeljeli da nademo neke paralele ovom ornamentalnom maniru, onda mi se cini da moramo iei dosta daleko, cak do podrucia Boian kulture u Rumuniji. U okviru te kulture su [ako omiljene plastiene linije, koje idu u vertikalnom smjeru127). Tamo je dosta cesta i ornamentika u vidu kosog barbotma-"), sto se odlicno slaze sa odgovarajueim pojavama u Kaknju. Morarn, doduse, naglasiti da su plasticni motivi omiljeni i u Gwnelnitsa kultu.ri129), ali ee oni u toj kulturi vjerovatno predstavljati ostatak jedne starije tradicije.

U hronoloskom pogledu bi se i ova paralela potpuno slagala sa onom prethodnom. Po Milojci6evoj hronolog:i.ji, Boian II se lijepo sinhronizlra sa ptelaznim periodom Starcevo--Vinca, a tu negdje spada i prvi pocetak Gumelnitsa kulture130). S obzirom na geografske i kulturne veze Boin kulture sa Podunavljem, prodor ovih keramiekih elemenata do Kaknja je samo odraz tih veza.

Kada smo ustanovili puteve ovih kulturnih elemenata do Kaknja, nece nas iznenaditi ni postojanje nekih konkordansa sa starcevaekom kulturom u sjeveroistoenoj Bosni. Tu opet mislim na barbotinsku tehniku obrade i ukrasavanja povrsina, koja je obilno zastupljena u stareevaekom kulturnom sloju Gornje Tuzle131). Uz to bih spornenuo i visoke noge od vaza 11a nozi, koje imaju donekle valjkast oblik i unutarnju supljinu. Te noge pripadaju keramiekom inventaru sa kraja VI stratuma u Gornjoj Tuzli i, prema tome, odgovaraju samom kraju starcevaekog stratuma i prelazu u vincansku kulturu-"). To je jos jedan dokaz da su prethodne paralele sasvim pravilno postavljene.

Konaeno, 11 Arnautovieima smo spomenuli u okviru ciste kakanjske kulture i bikonicne zdjele sa crnoglacanom povrsinom. To je jedan od elemenata koji ee prethoditi velikom broju takvih vaza u butmirskoj kulturP33).

Druga komponenta kakanjske kulture U osnovi je sasvim strana prethodnim elementima. Tu se radi 0 ritonima na cetiri noge i urezanim ornamentalnim motivima.

Ritoni na cetiri noge i oblici njihovih nogu su eisto [adranskog porijekla U ovoj bosansko] grupi. Neolitska naselja 11 Danilu kod

ltT) V. Ch,.istescu. Les stations prehlstorlques du Lac de Balan, Dacia II, 1925, p. 293----294, PI. XXXIV - XXXV.

US) Ibid., Pl. XXXIV.

1l!P) VI. Dumit"escu, Fouilles de Gumelnita, Dacia II. 1925, p. 68-69,

Fig. 37--40.

13D) Miloj8c. 1949, vidt sinhronisticku tabelu na kraju knjige. nl) Covit'!, 1960-61, vidi obradu nalaza iz VI stratuma.

18.) Ibid.

l") &dimskll i Hoe,.nes. 1895, S. 24, Fig. 40--41, S. 16, Fig. 21.

II

46

0. ALOJZ BENAC

Sibenika+") i Smileieu kod Zadra135) upravo obiluju ovakvim keramiekirn tvorevinama. Fa i sam oblik ritona je sasvim identiean. Cini rni se da je ovaj keramicki 'oblik ujedno i najcvrsca veza. izmedu kakanjske grupe i jadranskih naselja iz srednjeg neolita. - U ovom slucatu mazda iznenaduje cinjenica sto se ova identienost u obliku ne odrazava i u ornamentici, Ritoni u Smileieu i Danilu su bogato ukraseni spiraloidnim rnotivima, motivima u obliku meandra i SI.186). To su oni isti motivi koji daju tamosnjo] keramici onaka dekorativan izgled. Na nogama i recipijentima ritona u kakanjskoj kulturi necemo naei ovakve motive. Ovdje su ukrasi mnogo jednostavniji: preteino urezani trakasti motivi sa linearnim srafiranjem, No, u [ednom dekorativnom maniru postoji ipak potpuna saglasnost. Unutrasnjost i donji dio recipijenta, kao i donji dio drski ovih vaza U ove dvije neolitske grupe su prevueeni crvenom bojom koja se otire. Tu nema nikakve razlike,

Mislim da ce seI neki ornamentaln1 motivi u kakanjskoj grupi morati uklopiti bas u njenu [adransku komponentu. Urezani ornament! su ce:sto izvedeni nemarno. To posebno vrijedi za takve motive u Arnautovicima, Zar nas to n:e podsjeca na odgovarajuee ornamente na keramiei iz nekih neolitskih nalazista Italije187)? Takvu lezernost i izvjesnu nedoradenost motiva ne mozemo sresti u okviru trakaste keramike, jer tamo vlada strogo proraeunata ozbiljnost. Spomenuo bib uz to da su noge ritona iz nalazista Caverna del Muschio (Aurisina kod Trsta) ukrasene na sasvim isti nacin kao i ove iz kaknnjske grupe. I tamo srafirane urezane trake opasuju zadebljale noge ritona138). Tako nekako dolazlmo do zakljueka da je urezana ornamentika u istom obliku doprla do centralne Bosne i okoline Trsta.

Mozda ee nesto posebno predstavljati motiv tzv. bodljikave zice na nekim nogama ritona iz Kaknja. Ovaj motiv kao da izlazi iz dosada tretiranib paralela i kulturnih odnosa. Motiv bodljikave zice se najc€'sce upotrebljava u 6kviru volutove keramike Ceske180). Tamo suo doduse, ovakvi motivi izvedeni nesto pafljivije, ali je to po tebniei izvodenja i izgledu isti motiv,

Ovo bi bila jos jedna komponenta, ali ona nije tako bi.tna niti se moze usporediti sa one dvije glavne komponente u kakanjskoj grupi.

Paralele koje srno ovdje izveli ,opet taeno odreduju i apsolutnu hronologiju kakanjske neolitske grupe. Kao polaznu tacku uzimam

'3() Korosec, 1958, str. 54-59.

ISS) Materijal se nalazi u praistorijskoj zbirci Arheoloskog muzeja u Zadru.

lie) KOTo§ec, 1958, Prilozi (1959), T. XVII-XXV.

1!1) M. Mayer, Molfetta und Matera, Leipzig 1924, T. XIII m; P. Laviosa Zambotti, Le piu antiche culture agrieole europee (l943), T. IX-XI.

I"") Materijal sam pregledao u Padovi ljubaznom dozvolom pok. prof.

RaffaeUa Bataglia.

139) A. Stocky, Pravek zeme ceske, Dil I, Prag, 1926. T. XIX (17-18), XXIII (6. 16).

MLADE KAMENO D08A

,

47

konstataciju da poeetak zrvota u Kaknju pada u vrijeme prelaza iz stare eva eke u vineansku kulturu. Prema vee navedenoj hronoloskoj skali za pocetak vineanske grupe u sjeveroistocnoj Bosni, stavio bih pocetak zivota u Kaknju' oko 2600. god. pro n. e .. S obzirom da su u. Kaknju ipak zapazeni elementi starcevacke kulture, vjerovatno je da ce donja hronoloska granica u Kaknju padati nesto nize. Zato bih kao najstarije vrijeme u kojem je mogao poceti zivot u Kaknjn uzeo 2700. god. pro n. e .. Cini mi se da je naselje u Arnautovi6ima nesto malo mlade. Tamo nema uop6egovora 0 impresso keramici, a niti, o111h rijetkih elemenata Koros kulture koji su spomenuti u Kaknju, Mislim da su ovdje presudne ornamentalne razlike izmedu Amautovica i Kaknja. Stoga bib poeetak zivota u Arnautovieima sinhroni-, zirao sa pocetkom vineanske kulture u sjeveroistoenoj Bosni, a to" znac! da bih ga stavio oko 2.600. god, pro n. e.

Kraj zivota u kakanjskoj grupi je paralelan sa pocetkom :Hvota butmirske kulture u Butmiru. Ovo znaei vrijeme oko 2400. god. pro n. e.

U cjelini uzeto, kakanjska kultura obuhvata srednje neolitsko doba, ali u oblasti centralne Bosne predstavlja najstariju neolitsku grupu.

e) Butmirska kultu'I'na grupa je bez sumnje bila dosada najpoznatija neolitska pojava u Bosni, pa i jedna od najznaeajnijih .kultura na Balkanu, Tome su mnogo doprinijele visoke umjetnieke krva_. litete keramiekih i plastickih izradevina u samom Butmiru, po kojem je i ova grupa dobila svoje ime. Danas je to samo jedna od mnogih neolitskih grupa u Bosni, koja se, doduse, i dalje odlikuje svojim umietnickim kvalitetima.

Butmirsku grupu danas sacinjavaju tri glavna nalazista (Butmir, Nebo i Kraljevine140) i dvije male stanice, Sva tri glavna naselja imaju potpuno istu kulturnu osnovu kada se gleda na keramieke izradevine, ali medu njima postoje ipak tolike razlike, da svako ovonaselje predstavlja posebnu individualnost u okviru butmirske kul-· turne grupe. To posebno vrijedi u odnosu izmedu Kraljevina i druga dva glavna naselja ove grupe.

Butmir je vee [ako mnogo tretiran u doma6oj i svjetskoj literaturi. Ipak bih dao nekoliko podataka i podsjetio na neke vaznije kul-« turne elemente iz ovog naselja.

To naselje je smjesteno uz obalu rijeke 2eljeznice, a u isto vrijeme lezi blizu izvora rijeke Bosne, Oko naselja se prostire manja. ravnica, zatvorena brdima, pogo dna za zemljoradnju, dok su okolna brda pruzala odliena lovista u to vrijeme. Istrazivaei ovog lokaliteta su ostavili izvjesne podatke 0 zemuniekim [amama, 0 cemu ee biti kasnije govora.

Butmir je neobicno bogat glacanim kamenim orudem i kremenim alatom, Zastupljeni su gotovo svi oblici glacanog oruda koji su poznati u Podunavlju i srednjoj Evropi; od kremenog oruda SIll posebno-

140) Benac, 1952, 81 i dalje.

48

Dr ALOJZ BENAC

brojni noziei, strugalice, strugaci i strelice. - :J(oStani alat U ovom naseljtJ. nije upotrebljavan.

Kulturna fizionomija Butmira odredena Ie njenom keramikom i plastikom, U gotovo 3 m debelom sloju pronadene su ogromne koIieme ovog materijala, a odliena publikacija (u ilustrativnom pogledu) pruzila je moguenost svakom prahistorlcaru da se temeljitos njima upozna="),

Keramieki oblici se kreeu izmedu nekih standardnih oblika i onih posebnih, koji ee obiljezavati individualnost ovog naselja u okviru bosanskog neolita.

Medu prve bih ubrojio koniene i bikoniene zdjele14!) i vaze na noziI43). Noge ovih vaza su zvonolike ill cillndriene sa prosirenom bazom. Bikoniene zdjele su pretezno ukrasene kanelurama na gornjem konusu, a uz to au neke ukrasene jednim iii sa vise nizova plastickih dugmeta na ramenu. Samo rijetko su na ramenu izvedena okruglaudubljenj a 14').

Posebnu grupu keramickih oblika cine tzv. kruskolike vaze (T.

XI, 2), sa malim i nenaglasenim otvorom i vaze na prstenastoj nozi (T. XII, 3), sa istim otvorom-"), U ovu grupu bih ubrojio i vaze sa loptastim gornjim a eiltndrienim donjim dijelom146). Kod ovakvih vaza se vjerovatno radi 0 spajanju u jednu cjelinu dvoelanih posuda.

Pored ovih oblika dolaze jos: case147), bikontene vaze sauskim otvorom148), visok!i konieni sudovi sa prosirenim donjim dijelomUll), bikonicni visi sudovi'l:iO), zrtvenici sa cetiri nogel~l) razlicito minijaturno posude15!) i s1. Od ovih minijaturnih posuda posebno bib. istakao male vaze kruskolikog oblika, vazice u obliku £lase i vazice sa 'zasilj enim dnom.

Svi dosada navedeni obliei vaza spadaju u grupu fine i polufine robe. Povrsina je tamnog, tamnosivog, sivosmedeg iIi smedeg tona.

Gruba keramika je pretezno smedih tonova (najviSe sivosmedi i ciglastosmedi), a onda dolaze tamnosivi tonovi. U oblicima pretezu konieni sudovi, ukraseni plasticnim trakama i plastienim ispupeenjima namjesto drski,

U ornamentalnom pogledu daleko pretezu trakasti i spiraloidni motivi (T. XI, 2, 3-4, 6, T. XII, 2-6). Prvi su ili ograniceni urezanim trakama i ispunjeni tackicama, Hi su i:z:vedeni samo pomoeu bockanih taekica. Spiraloidni motivi su plastleni, udubljeni, urezani Hi

JU) Radimsky i Hoe1'nes, 1895; Fiala i Hoernes, IB9B.

"2) Radimsky i Hoernes, 1895, S. 16, Fig. 21, S. 19, Fig. 36, 39, S. 24, Fig.

40--43; Fiala i Hoernes, 1898, T. VII, 9.

IU) Radimsky t Hoernes, 1895, S. 17, Fig. 26, 27. 11.4) Ibid., S. 16, Fill. 21.

145) Fiala i Hoernes, 1898, T. VI, 1, 3, 6. ,,") Ibid., T. VIII, 2.

U7) Ibid., T. VI, 12, T. VII, 5, 10. 148) Ibid., T. VI, 2.

1,") Ibid., T. VII, 4, 8. 1M) Ibid., T. VII, 14.

151) Ibid., '1'. VI, 9, T. VII, 7.

I") Ibid., T. VI, 4, 5, 7, 8, T. VII, 11, 12, 13, 15.

MLADE ~ENO DOBA

49

izvedeni u obliku razlieitih spiraloidnih traka153). Vrlo cesto se kod splraloidnih motiva radi 0 SiC motivima, odnosno 0 njihovirn kombinacij ama.

Poslije ovih standardnih ukrasa, navodim vrlo razlieite druge geometri.jske motive: rombove, trouglove, kvadrate, cik-cak trake, kruzne segmente rl. s1.154). Treba posebno podvuei da u butmirskoj ornamentici vlada jedanstrogi geometrijski stil, u kojem su izuzetno dozvoljena neka odstupanja.

I u oblicima i U ornamentici ima nekoliko detalja koji ne spadaju u redovne. pojave na butmirskoj keramici i 0 njima ce biti rijeei kod razmatranja odnosa sa drugim neolitskim grupama i hronologiji naselja.

U umjetniekoj djelatnosti stanovnika Butmira vrlo vaznu ulogu igrala je i plastika. To je zapravo jedino neolitsko naselje u Bosni koje obiluje plasticnim tvorevinama. Butmirski majstori - umjetnici su izradivali Ijudske i zovitinjske figure, no svakako pretezno Ijudske figure (T. XXVI).

Detalji odijela, nakita ili kose na ljudskim figurama izvode se istim tehniekim manirima kao i ukrasi na keramici (urezane linije, taekice, razlieite trake i 51.). Po tome se vidi da su isti majstori radili oba proizvoda i da je u Butmiru vladao jedinstven umjetnicki ukus. Inaee, Ijudske f'igure su - prema saeuvanim primjercima - prikazane u stojeeem poloZaju. N oge su nekad posebno oznacene iIi modelovane, ali u veeini slucaljeva je donji dio figure valjkast. Baza rm [e u tom slucaju malo prosirena, da bi mogle stabilno stajati.

Po izgledu glave butmirske figure dijelimo na:

.- realisticke, kod kojih se cak razlikuju i odredeni rasni tipovi (negroidni, anadolski Hi alpski)l65),

-- sumarno radene glave, na kojima je obicno predstavljen samo

nosUO),

- masks, sa naglasenim pojedinim dijelovima liealln) i

- adoranti168).

Ruke su redovno dosta nemarno radene, pa su prsti rijetko predstavljeni. - Ima par primjera nogu, na kojima kao da je rnajstor predstavio urezanim linijama neku vrstu obuce159). Gluteji su gotovo uvijek naglaseni, a na jednoj statueti su na ledima izvedena plastiena ispupeenja u vidu oziljaka. Ovu statuetu je zbog toga M. Hoemes nazvao crnkinjom160).

153) IbJd., T. VIII, T. IX.

1114) Radimskii i Hoernes, 1895, T. V-VIII; FiaIa i Hoernes, 1898, T.

X - XIII.

ISS) Radimsky i Hoernes, 1895, T. II, I, 2, T. III, 1; Fiala i Hoernes, 1898,

T. II, 1-4.

1M) Radimsky i Hoemes, 1895, T. II, 10, n. 151) Fiala i Hoernes, 1898, T. II, 6-14.

153) Ibid., T. III, 13, 15.

m) Ibid., T. IV, 10, 11.

lao) M. Hoernes, Urgeschichte der bildenden Kunst, 1925, S. 288. M. Vasicovo sasvim negira; vidi M. Vasic, La »negresse« de Butmir, Odbitka z Ksiegi Pamiatkowej ku czei prof. WI. Demetrykiewicza, p, 118.

" - A. B.: Studlje 0 kemenom i bakarrtom dobu

50

Dr AlOJZ BENAC

Zivotinjske figure su izvedene vrlo shematicnov") i u tom pogledu se jako razlikuju od ljudskih figura.

Drugo je naselje butmirske kulture Nebo u dolini rijeke Bile kod 'I'ravnika. Ono sadrzi sve one osnovne kulturne osobine koje smo vidjeli i u Butmiru. Pri tome prven.stveno mislim na keramiku.

No, u kulturnom inventaru Neba se javljaju i neki novi elementi, koji ipak ovom naselju daju posebnu individualnost. Da navedem odmah dva glavna elementa: a) na Nebu je vrlo dobro zastupljeno kostano orude (naroeito sila)102), dok ga u Butmiru nema, b) na Nebu su plastiene tvorevine veoma rijetke163), sto je sasvim obrnuto od situacije u Butmiru. Rijetke plasticne figure, medutim, po svom izgledu potpuno odgovaraju anima iz Butmira, pa se ovdje radi vise o kvantitetu nego 0 kvalitetu.

U kamenom i kremenom orudu postoji puna jedinstvenost izmedu dva naselja.

Glavni keramieki oblici i ornamentalni ukrasi iz Butmira zastupljeni su i na keramici Neba (T. XI, 1, 5, T. XII, 1). Izvan toga treba podvucl da se na Nebu daleko vise upotrebljavala crvena boja za bojenje cije1ih povrsina suda i za inkrustiranje164) i da ima par novih ukrasnih elemenata. To su prvenstveno siroko udubljeni cikcak i spiraloidni motivP65) , koji su preuzeti iz Podunavlja, odnosno kasne Bukk i Theiss kulture166). A onda dolaze motivi trouglova, izvedeni u tehnici duboreza'F), koji vee jako podsjeeaju na sistem ukrasavanja u vucedolsko] kulturi ovog podrueja, Sve su ovo elementi koji na Nebu stoje ipak u drugom planu, dok u prvom planu stoje cisti elementi butmirske kulture.

Naselje Nebo je pruztlo i nekoliko vrlo zanimljivih deta1ja iz stambene kulture, a cemu ce takode kasnije biti rijeci.

Vrlo blizu Neba lezi Crkvina 11. Turbetu. Ova skromno nalaziste nece biti nista drugo nego depandansa Neba. Tu su zastupljeni u vrIo ogranicenom obimu kruskolike vaze i trakasti ornamenti sa Neba18S). Osim toga vrlo su brojne bikoniene zdjele, sa tam no glacanom povrsinom i okomitim kanelurama. Zbog toga je J. Korosec srnatrao da su ovdje dominantni elementi vincarske kulture.l69). Ne treba, medutim, zaboraviti da su ove zdjele sastavni elemenat i butmirske kulture'P).

Posebno [e zanimljivo nalaziste butmirske kulture u KTaljevi~ nama kad Novog Sehera. Naselje lezi na sastavu Milosevica potoka

161) Fi,ala i Hoernes, 1898, T. V. UIf) Benae, 1952, T. XXV.

163) Ibid., str, 73; A. Benae, Neolitsko naselje u dolini Bile. GZM (N. S.)

1953, T. VI.

'64) Benae, 1952, T. XIV - XIX.

I~S) A. Benae, Neolitsko naselle U Qolini Bile, 1. e., T. XNJ.

1M) F. v. Tompa, Die Bandkeramik in Ungarn, 1. c., T. XXXII - XLI. 117) A. Benac, Neolitsko naselje u dolini Bile, 1. c., T. X, 1, T. VIII, 'l. IftS) Ovaj materijal nije objavljen.

1111) :r. KOTo§ee, Neolitska naseobina na Crkv'inama u Turbetu kod Trav~ nika, GZM (N. S.) 1957, str. 10.

110) A. Benae, Neolitsko naselje u dolini Bile, 1. c., T. IX, 6-9.

MlAElE KAMENO DOSA

51

i Ljesnice i zauzima ogromnu povrsinu. Glavni naseljeni prostor u Kraljevinama proteze se u duzinu blizu 500 m, ali sa vecim prekidima u naseljavanju terena. Oba potoka valjaju ogromne kolicine kamenog materijala, pogodnog za izradu oruda. To je bin jedan od glavnih uzroka naseljavanja neolitskih stanovnika na ovom mjestu. Osim toga okolina je sumovita i pogodna za loy.

Iskopavanja na ovom nalazistu izvrsio je prvo Torno Dragieevic i objavio 0 tome samo kratko obavjestenje 1897. godine!"). Neste .kasmje vrsio je iskopavanja V. Curcic, sakupio prilieno veliki rnaterijal, ali nije nikada objavio 0 tome izvjesta] niti je publikovao materijal. Tek 1914. g. dao je C. Truhelka neka osnovna objasnjenja o ovom naselju!"). Posta je bila nepoznata stratigrafija naselja, izvrsto sam 1958. godine manje sondazne radove na ovom nalazistu da bih dobio 0 tome neku sliku, Zato dajerri samo nekoliko podataka vise tie-go 0 drugim naseljima.

Kulturrui sloj je ovdje debeo svega 40-80 em. Na takvoj dubini postojao je samo jedan stratum, koji pripada jednoj jedinstvenoj civilizaciji. To je u stvari stratum butmirske kulture. Medu ranije sakupljenim materijalom zapazeno je i nekoliko fragmenata grube ke.ramike, svijetlo ciglaste boje, sa barbotinski izvedenom povrsinom. Oni ne pripadaju butmirskoj kulturi, nego jako lice starcevaeko] grub oj keramici u Gomjoj Tuzli. Prilikom sondaznih radova nije naden nijedan takav komad. Prema tome, rnozda se radilo 0 retardaciji ili 0 horizontalnoj stratigrafiji, Uko1iko se radi 0 ovom drugom slucaju (sto nije iskljueeno), onda ce dijelovi zernljista sa ovim starijim kulturnim slojem biti sasvim neznatni. Prilikom sondaznih radova na sest razlieitih mjesta nisam, medutim, naisao na ovakav starijj sloj173).

Citav kulturni sloj izgleda sasvim siromasan u gradevinskom pogledu, Nema nikakvih ostataka peeenog lijepa, kao sto je sluca] u drugim odgovarajueim naseljima. Svega je nadena jedna radionic a kamenog oruda, Ona se sastojala od veeeg brusa, uevrseenog na kamenof'podlozi, a oko toga masa kamenih otpadaka i cetiri dovrsene 'kamene sjekire. Uz kameni brus bilo je malo ognjlste; polozeno je na tlo sa tankom prevlakom peeene zemlje.

Kameno i kremeno orude je isto kao i u Butmiru. Jedino treba istaei da je u Kraljevinama sakupljen vrlo velik broj kamenih sjekira koje su samo okresanet'"). Svojim izgledom ovakve sjekire jako lice na campignienske tipove175), iako se ovdje radi 0 daleko mladem

111) T. DragUevic, Nalazlste iz neolitskog doba u Kraljevinama kad Navog Sehera, GZM l897, str, 161-167.

m) C. Truhelka, Kulturne prilike Basne i Hercegovine u doba prehlstorieko, GZM 1914, str. 53-58.

173) Prilikom sondaznih radova ucestvovao je i kustas D. Basler i pru.Zio mi odlicnu pomoe,

114) C. Truhelka, KuIturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prehistoricko, 1. C., sl, 9-10 (materijal u sustini nije objavljen).

m) R. Nougier, Les civilisations campignlennes en Europe occidentale, 1950, Fig. 82-89 .

.oj.

52

Dr ALOJZ BENAC

praistorijskorn periodu. Naravno, prisustvo velikog broja okresanih sjekira moze se posmatrati iz nekoliko aspekata i ja eu kasnije pokusati da ih osvijetlim ('T. XXXIII, 2).

Nalazi keramike u Kraljevinama su daleko slabiji nego u Butmiru Hi Nebu. No, to je neosporno keramika koja ide u krug butmirske kulturne grupe. Mi opet v1idimo vaze sa malim, nenaglasenim otvorom, kruskolike vaze, vaze na zvonolikoj nozi i na cilindrienoj nozi sa prosirenim dnom, zdjele i s1. U ornamentiei dominiraju trakasti i drugi geometrijski motivi, izvedeni pretezno bez urezanog okvira, uz to su naravno, upotrebljavani i spiraloidni ukrasi, ali u Kraljevinama poznajemo samo urezane spiraloidne motrve-"). Nema plastic nih spirala, niti kombinacije SiC motiva, na koje smo navikli u Butmiru i Nebu. Tako izgleda da se ovdie radi 0 Iinearnim spiraloidnirn motivima, sto ce vjerovatno ukazivati na odredeno hronolosko nijansiranje prema drugim nalazistima butmirske kulture.

Na bikonicnim zdjelama je gornji konus obicno ukrasen vertikalnim kanelurama, a ponekad i sa redovima plastienih dugmeta. To ee opet odgovarati zdjelama u Butmiru.

Ukrasene i neukrasene glaeane vaze su redovno tamnog tona; one su gotovo erne. Grubo radeno posude ima sivu, a sarno rijetko i sivosmedu povrstnu,

Napomenuo bih, najzad, da je i u Kiseljaku (36 km zapadno od Sarajeva) nadeno nesto neolitske keramike177), koja ima sve osobine ove kulturne grupe, Prema tome, ovo bi bilo pete nalaziste butmirske kulture.

Butmirska kulturna grupa je u hronoloskorn pogledu relativno dobro i sigurno smjestena, ali u pogledu porijekla i razvoja te kulture postoje jOs uvijek dosta razjedinjena misljenja.

Starija misljenja se dijele na dvije glavne grupe.

a) Jedni su smatra1i da [e butmirska Imltura nastala neposredno ood egejskim uticajem, gdje je bila jako razvijena spiraloidna ornamentika. Ovamo poglavito spadaju G. Karo178) i M. Vasi(179).

b) Drugi imaju obrnuto glediste i tvrde da je butmirska civilizacija srednjoevropskog porijekla (iz oblasti sa linearnom keramikom) i da je u Bosrui razvijena samo visa forma te kulture. Tu teoriju nose J. Boehlau'P). H. Bchmidtl'") i dr.

Sve starije teorije bazirane SU, dakle, na tumacenju porijekla spiraloidne ornamentike. To je bilo i normalno, jer je ova ornamentika u Butrniru posebno dekorativna.

l1G) C. TTuhelka, Ku1turne prilike ... , 1. c., sl, 17.

177) Fragmente sakupio P. Andelic, kustos Zemaljskog muzeia. Otkopavanla jos nisu izvrsena.

178) G. KaTo, Schaehtgraber von Mykenai, II, S. 289 i dalje.

179) M. Vasi<!, Datovanje Butmira, Zbornik u cast Bogdana Popovica, Beograd, 1929.

180) J. Boeh1au, Die Spirale in der Bandkeramik, Praeh. Zft. XIX, 1928, S. 79 i dalje.

16t) H. Schmidt, Cucuteni, Berlin 1932, S. 117.

MlA.DE KAMENO DOBA

53

U novije su se vrijeme pitanjem porijekla butmirske kulture bavili u Jugoslaviji (pored autora) M. Garasanin i J. Korosec, pai medu njima postoji dosta velika razlika u miSljenju.

M. Garasanin je bio iznio tezu da je butmirska kulturna grupa jedna specijalizovana forma vineanske kulture182) i na taij naein ovu neolitsku grupu ukljucio u siroki kompleks vincanske kulture. Kasnije je Garasanin donekle promijenio misljenje, pa je stao na stanoviste da je butmirska kultura nastala spajanjem vineanskfh i lengyelskih kulturnih elemenata'P). Na tom stanovistu on otprilike i danas stoji.

J. Koroseo ima 0 tome drugo misljenje. Po njegovom sudu nije postojala nikakva direktna veza izmedu Butmira i Vince, a do uticaja je moglo doei samo posredstvom neke medustanicev"). Korosec nalazl velike slienosti izmed:u Butmira i Danila kod Sibenike, pa smatra da je danilska komponenta prodrla u eentralnu Bosnu i sluzila kao [edna od baza za stvaranje butmirske kulture18$). Po njegoYom shvatanju butmirska kultura je u vee formiranom obliku prodrla preko Bosne u Slavoniju. Za slavonsko-sremsku skupinu kaz.e da je mjesavina vineanskih i butmirskih elemenata, a tek kasnije su nadosli i lengyelski elementi186).

Spomenuo bih i tezu M. Grbiea koji kod nosilaca butmirske kulture vidl veliku ekspanzivnu snagu. On je butmirsku ekspanziju odveo ne samo u Slavoniju, nego ju je proveo preko citavog Balkana i doveo sve do Kiklada. Isto taka bi se d ,U Danilu osjeeao jak uticaj te ekspanzije187). Dakle, potpuno suprotno od misljenja J. Korosca,

Ovdje je navedeno samo nekoliko novijih misljenja domaeih autora. Mislim da ona dovoljno Uustruju svu raznolikost shavatanja u pogledu porijekla i sustine butmirske kulture. Pri tome jako up ada U oci da pojedini autori polaze u ocjeni butmirske kulture od neolitskih civilizacija koje saml odlicno poznaju, odnosno najvise obraduju.

Konacno, ovamo prikljucujem i svoje vlastito misljenje.

S obzirom na geografsku rasprostranjenost butmirske kulturne grupe, oeito je da je pri njenom sirenju odluenu ulogu igrala dolina rijeke Bosne. Kraljevine kod Novog Sehera su najudaljenije nalaziste na sjeveru, ali [e i ova naselje u slivu rijeke Bosne. Mislim da u ovom slucaju posebno treba istaei trakasti ornamentalni sistem na butmirskoj keramici. eini mi se da je ovo keramicka vrsta koja nasi na sebi najcesce elemente trakaste dekoracije. Bas zbog toga mi,

181) GaTa§anin, 1951, str. 109. laB) GaTa§antn, 1954, str. 31. .

184) J. KOTosec, Butmirska keramika, Zgodovinsld ~asopi!> I, Ljubljana,

1947, str. 145. '

185) KOTo§ec, 1958. str. 98-104; vidi 0 tome i J. Korosec, Nekaj prip6rnb k izvoru butmirske kulturne skupine, Arheoloski vestnik VI/I, -Ljubljana. 1955, str. 3-23.

18t) J. KOTosec, Lengyelska kulturna skupina v Bosni, Sremu in Slavoniji, Arheoloskt vestnik VIII/3--4, Ljubljana, 1957, str. 198-199.

111'1) M. GTbic, Butmirska ekspanzija._ GZM (N. S.) 1956, str. 237-245.

II

54

Dr AtOJZ BENAC

dalje, izgleda da se Butimr i butrnirska grupa ne bi nikako mogli odvojiti od podrucja sa trakastom keramikom. Nosioci te keramike su prodrli dolinom rijeke Bosne do samog njenog izvora.

Posto se sremsko-slavonska kultura nalazi na rubu podrucja sa trakastom keramikom, nije nista neobicno da se i u ovoj kulturi naIaze elernenti slieni onima u butmirskoj grupi. Zbog toga ne hi tre-balo pretpostavljati neki prodor nosilaca butmirske kulture prema sjeveru. A da se ne radi ni 0 uticaju, dovoljno jasno pokazuju neoIitska naselja uz Savu, na kojima se ne vidi nikakav osobiti uticaj iz, ove grupe.

Nosioci trakaste keramike su, prema tome, Cinili osnovnu bazu za stvaranje butmirske neolitske grupe. Kazem nosioci, jer ovako snazan elemenat trakaste ornamentike ne moze se same 'pripisati uticaju. Postavlja se samo pitanje da Ii je val ovih nosilaca prodro direktno do Butmira u vrijeme razvoja butmirske kulture i1i se butmirski stil razvio u Bosni kod prethodno doselj enih nosilaca trakaste keramike. Kod toga mislim na naselje Mujevine u dolini Bile, gdje su zapaaeni isto tako trakasti arnamenti. Mujevine su starije i imaju daleko prostiju keramiku. S obzirom na veliku prefinjenast butrnirskog stila, bilo bi vanredno tesko vezivanje sa starijim stilom Muje-' vina. Stoga sam misljenja da se radi 0 neposrednom prodoru nosilaca butmirske kulture do izvora rijeke Bosne.

Mislim da tu odluenu ulogu igraju i kerarnieki oblici.

U Butmiru medu najkarakteristienije oblike brajamo kruskolike vaze i druge vaze sa mallm, nenaglasenim vratom. A ova [e isto tako vrio znal!ajna osobina keramike iz moldavsko-ukrajlnskom komplek., sa188). Nije bez interesa dodati da su u moldavsko-ukrajinskom kompleksu dobro poznate i vaze na nozi i zdjele1S9). Sve su to i oblici butmirske keramike, no ovdje nas posebno zanimaju kruskolike vaze, [er ove ne nalazimo niti u vineanskoj kulturi niti na podrueju sa trakastom keramikom. Zato sam i dosao do zakljueka da su kod formiranja butmirske kulture ueestvovali i neki elementi sa podrueja moldavsko-ukrajinskog kompleksa. Nosioci trakaste keramike su se prije prodora ka [ugu negdje u Podunavlju sreli sa nosiocima ukrajinsko-moldavskog kompleksa (cija su naselja: Tripolje, naselja u Bukovini, Cucuteni u Moldaviji, Erosd u Erdelju) i sa zajedniekim elementima posli prema jugu.

Ostaje da se razjasni spiraloidna ornamentika i odnosi prema Danilu i Vinci.

Spiraloidni motivi su izazvali najviSe diskusije oko butrnirske kulture. Na osnovu tih ukrasa su i nacinjene one starije teze 0 porijeklu nase kulture, Spiraloidni motivi su najvise i naveli J. Korosca da postavi svoju tezu 0 odnosu Danilo-Butmir, On je prvo zauzeo stanoviste 0 kulturnom prioritetu Butmira i nastanku danilske kulture i 11a osnovu nekih butmirskih elemenata="). Kasnije je evolui-

188) MilojCic, 1949, S. 106; Gara~anin, 1953, str. 63. 181) Gara§anin, 1953, ibid.

110) J. Koro§ec, Nova neoHtska kulturna grupa na podrueju Dalmacije, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV, Split 195?, str. 113.

MLADE KAMENO DOBA

55

rao u misljenju pa je dao prioritet Danilu, s tim da je kraj Danila paralelan sa butmirskom kulturom-'"). Korosec smatra danas da danilska kultura predstavlja vrlo jaku komponentu u butmirskoj, ali da je odredene elemente i butmirska kultura dala dani1skoj.

S obzirom na odnos Danilo----Kakanj i Danilo-Egeja, danas je neosporno da Danilo pripada srednjem neolitskom dobu i da je starije od Butmira. (Svoje misljenje 0 danilskoj kulturi dao sam u kasnijem tekstu, gdje govorim 0 toj kulturi).

Cinjenica je da u spiralnoj dekoraciji danilska i butmirska kultura imaju srodnih motiva. Cini mi se da je srodnost naroeito uocljiva izrnedu Butmira i Bile s jedne strane i Smiljcica s druge strane, jer u Smiljcicu ima i poluplastienih spiralnih ukrasa kao i u Butmiru i Nebu.

S druge strane, izmedu spiraloidne dekoracije ove dvije grupe postoje i sasvim jasne razlike. U butmirskoj kulturi su to mahom spiraloidni SiC motivi, dok su u danilskoj grupi redovno ckruzeni trougaonim ili slienim sra:firanim poljima. U danilskoj grupi ovi motivi su uglavnom potenciranf crvenom inkrustacijom, u butmirskoj grupi znatno manje. Moram uz ovo odmah podvuei da je i trakasta ornamentika u danilskoj grupi sasvim drugacija nego u butmirskoj.

Kod oblika mi se cini da najvazniiju zajednieku komponentu cine male, lop taste vaze na prstenastoj nozi, sa uskim otvorom-").

No, kod ove komparacije izmedu dvije grupe, treba uzeti u obzir jos dvije cinjenice. Prvo, u Bosni je sa danilskom kulturom paralelna u hronoloskom pogledu kakanjska kulturna grupa. Medutim, na keramici kakanjske kulture nema spiraloidnih motiva. Ova grupa je primila samo ritone na cetiri zadebljale noge, a1!i sa drugacijom dekoracijom na njima. Drugo, mlada neolitska kultura u Dalmaciji (hrvatska grupa) nije primila u ozbdljnijoj mjeri dekorativne elemente iz danilske grupe.

Kako sada objasniti dodirne taeke izmedu butmirske i danilske kulturne grupe? Cini mi se samo na dva nacina,

U prvom slucaju bi se radilo 0 potiskivanju nosilaca danilske kulture od strane nosilaca hrvatske, odnosno hrvatsko-lisieicke grupe. U tom slueaju bi se nosiocl danilske kulture povukli u unutrasnjost, a samim tim bi se moglo objasniti prodiranje nekih kulturnih elemenata do Bosne.

U drugom slueaju su nosioci danilske kulture i nosioci butmirske kulture primili spiraloidnu dekoraciju Ii neke druge srodne elemente iz zajednickog centra. Taj centar bi bio Podunavlje samo sto su oni ranije stigli na obale Jadrana nego u centralnu Bosnu.

Zasada bih bio daleko vise sklon ovoj drugoj soluciji. Vidjeli smo prije svega da je butmirska kultura prodrla dolinom rijeke Bosne. To bi bio i put sViih kulturnih elemenata koje su sa sobom doni-

tn) KOToiec, 1958, SIT. 104; isti, Nekaj pripomb k izvoru butmirske kulturne skupine, 1. c., str. 5-25.

1") KOToiec, 1958, T. LXXXVIII, 8; Posebno je izra!en ovaj oblfk u danil.flkoj keramic'i iz Smilcica.

56'

Dr AtOJZ BENAC

jeli nosioci ave kulture. Butmirska keramika ne poznaje, nadalje, bojene ukrase, a ovi su veoma vazni za keramiku danilske kulture. Ne bi zasada mogli naei neki racionalan razlog za selenje sarno jedne grupe dekorativnih elemenata.

Prerna tome, zajednieka spiraloidna dekoracija i izvjesni drugi zajednicki elementi u danilskoj i butmirskoj kulturnoj grupt bili bi posljedica prodora iz jedne zajednicke izvorne oblasti.

I konacno, samo nekoliko rijeCi 0 odnosu butmirske prema vineanskoj kulturi.

Otkrivanje veceg broja nalazista vineanske kulture u sjeveroistocnoj Bosni dalo je moguenost da se ovaj odnos manje-vise definitivno osvijetli. Danas [e posve sigurno da vineanski elementi nisu igrali veliku ulogu pri formiranju butmirske kulture. Ranije smo vidjelida su za mladu vincansku kulturu u sjeveroistoenoj Bosnl (sa kojom je uglavnom savremena butmirska kultura) najvaznije zdjele sa cilindricnim vratom i zdjele sa izvijenim obodom. Takvih zdjela nema U okviru keramike butmirske grupe. Ovdje nema ni zdjela sa unutra uvueenim obodom niti vaza na nozi, sa ovalnim otvorima na nogama.

S druge strane, izmedu vineanske i butmirske kulture postoji taman toliko dodirnih tacaka koliko je potrebno da se odredi njihova medusobna granica i hronoloski odnos.

U butmirskoj kulturi postoje bikoniene ernoglaeane zdjele, ukrasene kanelurama, koje bi iz opceg aspekta bile bliske zdjelama vineanske kulture. U D. Tuzli su opet nadene zdjele sa redovima plasticnih dugmeta, a to je eest ukras na butmirskim zdjelamatO:l). Osim toga, u D. Tuzli je nadeno i nekoliko fragmenata sa urezanim trakama ispunjenim cik-cak snopovima, sto je opet moglo doci iz poddrucja butmirske kulture194).

Na osnovu ovih dodirnih elemenata mozemo reCi da je negdje izmedu srednje i sjeveroistoene Bosne postojao neznatniji dodir Izmedu vincanske i butmirske kulture. Medutim, ni jedna od ove dvije kulture nije igrala neku znaeajnu ulogu pri formiranju druge kulturel95). To u sustini svjedoei i neolitsko naselje u Turbetu, za koje je J. Korosec smatrao da cini neku simbiozu ovih dviju kultura.

Ostaje jos hronologija butmirske kulture.

Butmirska kultura je najvecim dijelom mlada ad kakanjske i prema tome pripada mladem neolitu u Bosni. To pokazuje i odnos prema Lisicicima i prema Vinci. M. Garasanin i J. Korosec su uglavnom tacno odredili hronoloski odnos butmirske kulture prema stratigrafiji neolitskog sloja u samoj Vinci. M. GaraSanin je odredio hronolosk! paralelizam Butmir-c-Vtnea-c-Ploenik. Za njega zivot u But-

1") I. Pu§, NeoUtsko naselje u Tuzli, 1. c., T. XIV, 2.

. 1111) Fiala i Hoernes, 1898, T. IX, 15-1,7.

, 'I 1"); 0 odnosu izmedu butmirske i vlneanske grupe vidi: A. Benae, Grenzzene der Vin~a-Ku1tur in Ostbosnien, Archaeologia iugoslaviea III .

. ,

MlADE KAMf.~O DOBA

57

miru pocinje oko 6,5m dubine kulturnog sloja u Vin~i'96). J. Korosec je pocetak zivota u Butmiru stavio izmedu 6 i 5 m dubine kulturnog sloja u VinCi.197), a obojica smatraju da je kraj butmirske kulture otprilike paralelan sa zavrsetkom vincansko-plocnieke faze u Vinci.

U Butmiru je nadeno nekoliko zasiljenih, tordiranih noguI98). To su noge koje su onako karakteristiene za starije faze u Varos], One BU nekako najjace zastupljene i najbolje dotjerane u III/II stratumu Varosi. Prema tome poeetak zivota u Butmiru stavljamo u vrijeme ovog stratuma u Varosi. To potvrduju i neke bikoniene zdjele u Butmiru sa ukrasima okruglih udubljenja na ramenu199), jer su takvi ukrasi karakteristicni bas za Varas HIIII. U Butmiru je nadalje nadena jedna grub a siljata noga kao i par posudica sa siljatim dnom, sto potvrd:uje paralelu Butmir-Varos II.

Ovo znaci da je zivot u Butmiru trajao u rasponu Varos IIIIIIVaras II. Nema, medutlm, nikakve sumnje da je zivot u Butmiru trajao i u vrijeme Varosi 1. Ovo baziram na paralelama koje je Garasanin napravio prema Vinci.

, Ne bi se moglo reei da je zivot u svim glavnim naseljima butrnirske kulture trajao u potpuno identienom vremenskorn razdoblju. Keramika u Kraljevinama je daleko manje razvijena i u formalnom i u ornamentalnom pogledu. Osim toga, ovdje su vrlo brojne kresane kamene sjekire. Ako ovome dodamo da je naselje kod Novog Sehera prvo na putu prema izvoru Bosne, onda bi bilo Iogicno pretpostaviti da je ana za [ednu nijansu starije nego ana u Butrnliru. U naselju Nebo opet nije naden nijedan elemenat koji bi se mogao usporediti sa Varosi III/II. Zato bih poeetak zivota na neolitskom Nebu stavio malo kasnije od onega u Butmiru. U svom razvijenom stupnju su oba naselja paralelna.

Prema tome relativan odnos u okviru butmirske kulturne grope ima redosl!ijed: Kraljevine-Butmir-Nebo.

Za apsolutnu hronolosku skalu opet je od bitnog interesa odnos Butmir-s- Varos.

U obradi Varosi utvrdili smo paralele Varos II - Vinca C i Varos I - Vinca D. Ako smo za pocetak Varosi II utvrdili vrijeme oko 2300. god. pr. n. e., tada pocetak zivota u Butmiru treba staviti izrnedu 2400--2300. god. pro n. e., posto se ovdje nalaze elementi Varosi III/II. Kraj zivota u Butmiru bi stavili oko 2000. god. pr. n. e., zbog toga sto u Butmiru nema elemenata najmlade faze naselja na Biloj.

Poeetak zivota u Kraljevinama hi Iezao oko Ili nesto pred 2400. god. pro n. e., a kraj svakako prije 2000. god. pr. n. e. MoZda je na-

19!) M. Gara§anin, Poloza] Butmira prema preistorijskim nalazistima u 'Srbiji, GZM (N. 5.) 1947, str. 11.

I") J. KOTosec, Butmirska keratnika, 1. c., str. 145.

1'8) Radimsk1i i Hoernes, 1695, S. 19, Fig. 37; Fiala i Hoemes, 1898, 5. :3.', Fig. 36-37.

199) Radimsky i Hoernes, 1895, S. 16, Fig. 21.

58

Dr ALOJZ BENAC

selje izumrlo i nesto ranije, jer se u njemu najmanje opaZa razvoj na keramici.

Najmlade je naselje Nebo u dolini Bile. Smatram da je ova naseIje nastanjeno najprije oko 2300. god. pro n. e. Vidjeli smo dalje da na Nebu ima elemenata na keramici koji su paralelni sa vueedolskom kulturom. Zato bih trajanje ovog naselja u dolini Bile doveo barem do 1900. god. pro n. e. Kraj ce biti upravo paralelan sa krajem vincanske kulture u sjeveroistocno] Bosni.

Moram dodati da ovo ne znaci fiksirane datume. To je samo hronoloski ok vir, u kojem sredina eini najvjerovatnije i najsigurnije vrijeme punog razvoja zivota i k:ulture u pojedinorn naselju.

f) Medu posebna nalazista ubrajarn ona neolitska nalazista koja se ne rnogu uvrstibi niti u jednu od navedenih neolitskih grupa u Bosni, Tu u sadasnjem stanju istrazivanja spadaju zapravo sarno dva naselja: Mujevine i Popov do.

Mujevine leze na sam oj obali rijeke Bile, ispod sela Alihodza.

To naselje je udaljeno sarno par kilornetara od Neba, a ipak se radi o jednoj drugoj neolitskoj civilizaciji. Naselje je gotovo sasvim unisteno podrivanjem rijeke, koja je na ovom mjestu [ako promijenila tok na racun nalazista, Zbog toga je sondiranjem u 1947. godini zahvaeen sarno rub naselja200).

Kameno i kremeno orude j e sasvim standardno.

Keramika je dosta grube izrade; povrsina je dosta hrapava, sivosmede boje. U Mujevinama su dosta zastupljene vaze na cilindrienoj nozi, kao i vaze na vaIjkastoj nazi koja 1ma malo zadebljanje na bazi i vrlo malu supljinu, Osim toga konstatovane su i visoke konicne noge,

Na keramici je zastupljena trakasta ornamentika i samo u malo] rnjeri cisti Iinearni ukrasi. Trake su omedene urezanim Iinijama I ispunjene grub a izvedenim taekicama (T. VIII, 5). One su poredane paralelno iIi se sijeku pod ostrim uglom201).

Vee je Garasanin iznio misljenje da je trakasta keramika Muje-· vina starija od butmirske trakaste keramike20l!). To je potpuno taeno. Ovo naselje je na svojoj keramioi ostavilo dokaze jednog sasvim uprostenog i jednostavnog umjetnickog ukusa. On je sasvim suprotan divnoj raznovrsnosti butmirskog umjetnickog stila. Citav izgled keramike u Mujevinama je potpuno razlicit od one iz butmirske kul-turne grupe.

Mozda je samo to dovoljno da pokaze stariji karakter Mujevina od Butmira.

No, ovdje bih hronologiju naselja bazirao na dva detalja. Prvi se odnosi na manja ispupeenja na trbuhu vaze, koja sa strane imaju;

fOO) A. Benae, GZM (N. -S.) 1950, str. 7-12. lOll Ibid., T. II.

2O!) M. Garasanin, Prikaz Glasnika Zemaljskog muzeja od 1950. g. u Starinaru II, Beograd, 1951, str. 335.

MlADE KAMENO DOBA

59

ovalna udubljenja="). Ovaj dekorativni detalj potpuno odgovara keramici u Lugu kod Gorazda, koju smo paralelisali sa vineansko-tordoskom fazom u Vinci. Drugi vazan detalj su pomenute valjkaste noge20~). avo [e jedna od starijih formi nogu u Gornjoj Tuzli205).

Na osnovu svega Izlazi da su Mujevine paralelne sa Lugom, odnosno da pripadaju vremenu vincansko-tordoske faze. U samoj Bosni ova kultura je savremena kakanjskoj grupi. To znaei da su u ovo vrijeme postojale dvije razlieite kulture u centralnoj Bosni, U apsolutnoj hronologiji to je vrijeme izmedu 2600. - 2400. god. pro n .e.

Steta je sto je naselje u Mujevinama propalo, Zato se ne moze tacno ustanoviti odnos prema butmirskoj kulturi. Izgleda mi da se u Mujevinama radi 0 jednom starijem valu nosilaca trakaste keramike, a da su tek kasnije naisH nosioci butmirske kulture.

Popov do se nalazi na periferiji Gorazda, u blizini lijeve obale Drine. Samo malo juznije, na desnoj obali ove rijeke leii naselje u Lugu.

Keramika Popova doia nosi na sebi siromasne elemente kulture Lisicica iz Hercegovine. To se odnosi prvenstveno na fakturu keramike i na rijetke ornamentalne motive. Zato je sasvim izvjesno da je Popov do savremen neolitskoj kulturi u LisiCieima. To znae; i paralelan razvijenoj neolitskoj kulturi u Butmiru206).

Naselje u Popovu dolu je ujedno posljednji izdatak lisicicke kulture na istoku. Ovdje se ona srela sa vincanskom kulturom.

Nakon pregleda teritorijalne podjele i kulturnog i hronoloskog opredjeljivanja neolitskih kultura u Bosni, pruza se moguenost za nekoliko opcih zakljueaka 0 njihovom sirenju i njihovim msdusobnim dodirima na ovom podrucju,

Danas je vee prilicno jasno da Bosna nije bila nastanjena u starijem neo1itskom dobu. Izuzetak cini Gornja Tuzla. No, ovo naselie lezi sasvim na sjeveru Bosne, pa je prema tome geografski blisko starim neolitskim civilizacijama u Podunavlju, a osim toga nastanjeno je na samom kraju starcevaeke kulture, Centralna i Istoena Bosna su naseljene u srednjem neolitskom dobu (kakanjska grupa, Muje-

, vine, Lug) i otada tece kontinuirani zivot neolitskog covjeka u tim dijelovima Bosne.

Postoji, naravno, neka manja moguenost da dosada nisu pronadeni lokaliteti iz starijeg neolita pa odatle i potiee ova praznina. IpaK je to sarno mala mogucnost, jer je teren relativno dobro poznat (specijalno dolina rijeke Bosne, gdje se obavljaju i vrlo opsezni gradevinski i poljoprivredni radovi pa bi takvi lokaliteti sigurno izasli na vidjelo). Pored toga htio bih posebno upozoriti na donji tok rijeke Bosne. Tamo su otkrivena brojna paleolitska nalazista, ali nisu zapazena nikakva naselja koja bi se mogla prlpisati starijem neolit-

-08) A. Ben~, IstraZivanja prehistorijskih nalazista u dollni Bile, GZM

(N. S.) 1950. T. II, 12. !o.&) Ibid., T. II, 10.

to") Covic. 1960--61, 51. 7 (V stratum).

!Oa) A. Benac, Dvije neolitske stanice kod Gorazda, 1. c., str. 61-64.

60

D~ ALOJZ BENAC

skorn dobu. Ako bi se radilo 0 nekom kontinuitetu zivota na ovom podrueju (uz pretpostavku da ce se naei i mezolitska naselja!), morala bi postojati i naselja iz starijeg neolitskog perioda.

Sl. 2. - Hronolo!k;i pregled neolitskth k;ultu,.a u kon.tinentalnoj oblasti sjeverozapo.dnog Balk;ana.

Ostaje nam jedino da nademo neko objaSnjenje za pretpostavljeni prekid zivota izmedu paleolita i srednjeg neolita. Mislim da bi se pri tomemoglo pomtaljatt na dva glavna uzroka: promjene u kli-

mi i geografske osobine oblasti. .

Po svemu izgleda da je Zivot u sjevernoj Bosni poceo da jenjava na kraju paleolitskog perioda (iIi mozda poeetkom rnezolita). To je upravo vrijeme prelaza iz diluvijalnog u aluvijalno doba. Covjek koji je dotada bio naviknut na zivot U odred:enim klimatskim uslovirna vrlo tesko se prilagodavao novim uslovima. Poznato je da je

MlA£lE KAMENO DOBA

61

ovaj prelaz izazvao ronoge poremeeaje u citavoj Evropi, pa onda ne iznenaduje cinjenica sto je doslo do ovako snaznih promjena u Bosni. Stariji stanovnici su Hi izumrli u novim prilikama iIi su emigrirali iz ovog podrucja,

Mazda je s tim u vezi i drugi ad navedenih uzroka,

Neolitski ljudi su iz temelja promijenili zivotne navike i svoja zanimanja, Mjesto lova sada u prvi plan dolaze zemljoradnja i stocarstvo. Za ova zanimanja su potrebni dobri terenski uslovi i pogodne klimatske prilike. N!i jedno ni drugo nije pruzala tadanja Bosna, posebno ako se ima u vidu ekstenzivna zemljoradnja neolitskog covjeka. Bosna je planinska zemlja, ima uske doline, a svakako je u to vrijeme bila jos vise sumovlts. 8toga su se neolitski stanovnici teskoodlueivali na naseljavanje ovih krajeva. Tek onda kada su postali bolji majstori svoga novog zanimanja i kada su se prosiril] medusobni dodiri i kretanja, doslo je i do ponovnog prelaza preko Save.

Drugi je vazan fenomen nenastanjenost zapadne Bosne u neolit-· skom dobu. Opet postoji mala vjerovatnost da je to posIjedica nedovoljne ispitanosti. Posljednjih godina Zemaljski muzej u Sarajevu je preduzeo plansko i detaljno pregledanje terena zapadne Bosne radi dobivanja podataka za arheolosku kartu tog dijela Bosne. Pregledan je vee dosta veliki teren, ali se dosada nije naislo niti na jedan neolitski lokalitet. To mi daje pravo da sa veeom tzvjesnoscu govorim 0 nenastanjenosti.

Dosada je iz zapadne Bosne poznato samo par slueajnih nalaza.

U Zavieajnorn muzeju Banje Luke postoji [edan zrtvenik na tri noge, sa trakastom dekoracijom, koji potpuno odgovara slienim zrtvenicima iz Vince207). On je porijeklom negdje iz donjeg toka rijeke· Une. Dakle, sasvim blizu rijeke Save i zato ne izaz:iva nikakvo kolebanje. Vincanska kultura je mogla lako da prodre u ova susjedno podrueje. Jedna glacana kamena sjekira jezicastog oblika nadena. je pod Kozarom blizu Prijedora20B) Na mjestu nalaza nema nikakvih tragova neolitskom naselju,

I to je sve.

Par kamenih cekica u Zavicajnom muzeju Prijedora nadeni su uz rijeku Sanu. Oni neee indicirati nikakvo neolitsko doba, jer su takvi cekici vrlo dobro poznati u naseljima vueedolske kulture u dolin l l'ij eke Sane1!09).

Meni se danas Clni da je jedan od osnovnih uzroka sto su neoIitski ljudi izbjegavali· ovu teritoriju nedostatak kamenog ma!eri[ala, 'I'arnosnje glavne rijeke su usjekle svoja korita u sedrenu masu, one ne valjaju potreban kameni materijal za izradu kamenog oruda. neolitskog covjeka. To ee vjerovatno biti onaj bitni razleg za pramli prostor u neolitskom dobu. Zasada ne bih mogao naei neki drugi takav razlog.

'~7) VaSic, Vinca I, sl. 115; Garo,sanin, 1951, str, 30, s1. 29----30; VI. I11i!.ojcic,.

K6ros-Starcevo-Vin(;a, 1. c., T. XX, 15.

!jiB) Nalazi se u Zavicajnom muzeju u Prijedoru.

I~e) KOTo§ec, 1946, T. XVIII, 4-6; Benae, 1959, T. XV, 2, 3, 6.

62

Dr ALOJZ 8ENAe

Svakako je ova veliki nedostatak za stvaranje potpuno zaokruzene slike a kretanju neolitskog stanovnistva u Bosni, posebno za razmatranje odnosa sa Jadranom. Jer, dolina rijeke Une je mace jedan od vaznih puteva za prodor utieaja sa jadranske obale u unutrasnjost.

Prvi prodor neolitskih stanovnika izvrsen je u sjeveroistocnu Bosnu (Gornja Tuzla). Ovaj dogadaj 'je izvanredno vazna pojava za bosansko podrueje, a nema sumnje da se des:io pod utieajem odre,denih kretanja u neolitskom svijetu Podunavlja.

M. Garasanin kaze da je kultura Stareeva I i II bila rasirena po ,citavoj Srbiji'i Vojvodini, a da je Starcevo III ogranieeno na oblast sjeverno od Dunava. Na juznijem podrucju ova faza Stareeva zapazena je neposredno ispod vincansko-tordoskog kulturnog sloja2Io), Pro dor stareevaeke kulture u Bosnu bio bi izvjesna nadopuna rasprostranjenosti Stareeva II b, a vjerovatno i jedan dokaz 0 zivotu Star:" ,ceva III u ovom podrueju,

To je ujedno vrijeme nastanka i vrlo intenzivnog razvoja vineanske kulture. Nema gotovo nikakve sumnje da su nosioci vincan.ske kulture nov kulturni val na podrueju starcevacke kulture. Oni su se naselili i na teritoriji i na sjediStima starije stareevaeke civilizacije. Negdje je vjerovatno doslo do simbioze rnedu dvjema civilizacijama, Na drugim mjestima su se nosioei stareevacke kulture povukli ispred dosljaka u sigurnije i nenastanjene krajeve. Takvo [edno povlaeenje desilo se i u pravcu sjeveroistocne Bosne. Kasnije je star,cevacka kultura ipak i IU Gornjoj Tuzli podlegla vrtalnostl nosilaca vineanske civilizacije (vjerovatno se radi 0 drustveno-ekonomskoj premoci)211) .

M. Garasanin je dalje konstatovao da su utisci prsta i nokta mnogo cesci sjeverno od Dunavat'"). U Gornjoj Tuzli su isto tako dosta cesti ovi u1Jisci218), pa ce ovo nalaziste odgovarati sjevernijim i kasnijim nalazistima, A to je geogra£ski sasvim opravdano.

Pada U oei jos jedna pojedinost. Na ju~noj Moravi se na staresvaeko] keramici pojavljuju tamno bojeni motivi na svijetloj podlozi. Radi se 0 smolastoj crnoj boji' kao i na nekim posudama u Gornjoj Tuzli. Pored juzne Morave, ovakvi motivi dolaze na odgovarajueoj robi u KiSsovu i Metohiji214).

Na taj nacin dobivamo, s jedne strane, srodnost starcevaeke kul'ture u Gornjoj Tuzli sa nalazistima preko Dunava (utisci nokta), a, s druge strane, sa pojavama na [ugu Srbije i u Kosovu i Metohiji (crna smolasta boja). - To je, izgleda, posljedica istog uzroka. Nosioci vincanske kulture su naglo potisli nosioce starcevaeke kulture iz njihove oblasti u Srbiji. Ovi su se onda povukli prema jugu, jugoistoku i u

210) GaTaJanin, 1958, S. 8. IU) Covic, 1961l---£1, str. 127.

m) Da spomenem samo nalaze u Bisernoj Obali kod Subotice, [.;dje je iskopavanja vr.1lila D. Arandelovie-Garasanln; vidi 0 tome GaTa§anin, 1958, S. '9. liB) Covic, 1960----61, T. III, 1-3.

214) GaTa§anin. 1958, S. 9.

MLADE KAMENO D08A

63

sjeveroistoenu Bosnu. S obzirom na geografsku bliskost Gornje Tuzle sa podunavskim podruejem ( pa i podruejem Koras grupe) dosli su i odavde ozbiljni uticaji u vidu utisaka nokta i prsta na keramici.

'I'ako je povlacenje nosilaca starcevaeke kulture uslovilo prvo naseljavanje neolitskih stanovnika III sjeveroistoenoj Bosni. Moguee je da je taj val dospio i do Kraljevina u centralnoj Bosni, ali to jos nije uopce ozbiljnije dokumentovano.

U srednjem neolitskom dobu Bosna je bila pozornica jaceg naseljavanja neolitskog stanovnistva, Ovamo prodiru nosioci vineanske kulture i nosioci trakaste keramike, a uslijedilo je i formiranje kakanjske kulture.

Vincanska kultura je rasprostranjena u sjeverolstocnoj Bosni relativno brzo iza dolaska starcevaeke kulture. Naselje u Varos! to najbolje dokazuje. Kada razmatramo odnos izmedu Varosi i Gornje Tuzle, vidimo da su neko (makar i kraee) vrijeme zivjele dvije razIicite clvilizacije u bliskom susjedstvu. Tek postepeno prodiru vincanski uticaji u Gornju Tuzlu, da bi najzad potpuno potisli elemente starcevacke kulture i stvorili cistu vincansku civilizaciju. Stratum V u Gornjoj Tuzli jasno govori 0 nekoj simbiozi. To ce, vjerovatno, znacit! i simbiozu nosilaca obiju kultura u ovom naselju. Sve je to svakako bilo nislovljeno drustvenim odnosima u ovom svijetu, a mazda najvise egzogamntm brakom u neolitskom drustvu,

V. Milojcic:?15), M. Garasanin216), F. Schachermeyr-") i drugi istrazivac; vincanske kulture su vee konstatovali da je vineanska kultura strani elemenat u Podunavlju i na Balkanu. Ona se ne da izvesti iz prethodnih neo1itskih civilizacija na ovom prostoru. Uglavnom je vee prihvaeena i teza da je vincanska kultura prodrla u ove oblasti sa Jugoistoka (Mala Azija, Anadoldja). S tim u vezi [e i M. Garasanin postavio svoju teau 0 balkansko-anadolskom kompleksu, zajedn.ici kulturnih elemenata koji se odrZava~u na citavom ovom podrueju i koji ukazuju na pomenutu migraciju vineanske kulture218).

Vincanska kultura je nova pojava i u sieveroistocnoj Bosni, jer se ne moze izvesti niti iz jedne prethodne kulture (takve uostalom, i ne postoje osim stareevackog sloja III Gornjoj Tuzli). Sjeveroistocna Bosna je, nadalje, naseljena odmah u pocetku pojave nosilaca ove kulture na Balkanu. To donekle korigira misljenje M. Garasanina, koji je pretpostavio prodor vineanske kulture dolinom rijeke Boone, u zabacenije krajeve Bosne, u njenim mladim fazama219). Ovo bi, po njemu, bilo posljedica uvecanog broja stanovnistva, kako je to pretpostavio i Childe220). Nalazi u sjeveroistoenoj Bosni govore, medutim, da je ova teritorija bila krajnja tacka prvobitnog prodora nosllaca vineanske ku1ture (bez dod ira sa dolinom Bosne).

!13) Miloj6ic 1949, S. 75.

216) Gara§anin, 1954, str. 24.

!17) F. Schachermeyr, Die iiltesten Kulturen Griechenlands, S. 134. 21B) Gara§anin, 1953. str. 65-69.

~f) Gara§anin, 1954, str. 24.

220) Ibid., str. 34: G. Childe. The prehlstoric Migrations in Europa, p. 38.

64

Dr ALOJZ BENAC

Posebno je zanimljiva cinjeniea da na keramiei vineanske kulture u sjeveroistoenoj Bosni nema trakastih ukrasa. Iz pregleda 0 rasprostranjenosti vincanske grupe III Srbiji, Vojvodini i Slavoniji vidi se da gotovo nema nalazista u kojem se na njenoj keramioi ne upotrebljavaju i trakasti ukrasi. Ovo znaei da su nosioei balkansko-anadolskih kulturnih elemenata u vincanskoj kulturi (ciji [e najvaznij] izraz erno i sivopolirana keramika) primili odredene elemente iz srednjoevropskog kompleksa sa trakastom keramikom. Posta au nosioci erne i sivopolirane robe dosli na podrucje blisko onom sa trakastom grncarijom, ovakvo mijesanje stilova [e potpuno normalna stvar, Sigurno je da [e spirala kao ukras prodrla u vineansku kulturu iz srednjoevropskog kulturnog kompleksa. Isti je slueaj i sa butom. Plastika je s druge strane napravila obrnut put221).

Uticaji srednjoevropskog kompleksa sa trakastom keramikom nisu doprli do vineanske kulture u sjeveroistoenoj Bosni. Sava je, uostalom, i ranije hila granica do koje su dopirali ovi uticaji.

AH, ovo baea jos jedno svjetlo na migraciju nosilaca vineanske kulture.

Prema nasim novdm podacima, pomenuta migraeija se ni u kom slueaju nije mogla odvijati sporo. Jer, kada bi pretpostavili neko sporo kretanje, potpuno je izvjesno da bi doslo do jaceg dodira sa nosiocima trakaste grncazije. No, njihov pokret sa Jugoistoka preko Podunavlja i Balkana bio je vrlo nagao. Tako se jedino rnoze objasniti da su u sjeveroistocnu Bosnu doprli balkansko-anadolski kulturni elementi u svom cistom obliku. Po dolasku na ovu teritoriju, vineanska kultura je ostala i dalje izvan utieaja srednjoevropskog kompleksa. U ostalim krajevima su [ugoistocni elementi potpaU pod relativno [ak uticaj nosilaca trakaste grncartje, pa se to vidno odrazilo na konacno formiranje keramike vincanske kulturet22).

Vincanska kultura u sjeveroistocno] Bosni se dalje ravnomjerno razvijala. Doslo je do mnozenja njenih naselja, ali se osnovni karakter kulture nije mijenjao. Ona je prosivjela srednji i mladi neolit, pa onda zasla i u postneolitski praistorijski period. Njena rasprostranjenost ogranieena je ipak na sjeveroistoenu Bosnu, a najjuiniju tacku predstavlja Lug na Drini kod Gorazda.

U mladem neolitu je vtneanska kultura stupila u izvjestan kontakt sa butmirskom kulturom. Taj kontakt nije prelazio graniee slabijih medusobnih uticaja i a tome eu jos reei par rijeci kod butmirske kulture.

Naselje u Mujevinama u dolinl Bile je nastalo vjerovatno kao posljediea prodora nosilaca trakaste keramike u srednjem neolitu. Oni su sigurno prodrli dolinom rijeke Bosne i onda zaSU pod Vlasic, gdje su se osjeeali sigurnijim. Ovaj prodor bi imenovali starijim valom nosilaea trakaste keramike u Bosni, koji su prosli u svom Nstom kulturnom obliku i ostali van utieaja kakanjske kulturne gru-

ttl) Gara!anin, 1953, str. 68.

m) Opslrnije 0 ovorn problemu vidi: Benae, 1960-61, str. 67, odjeljak 0 balkansko-anadolskom i srednjoevropskom kompleksu,

MlADE KAMENO DOBA

pe. Naselje je vjerovatno propalo kada su u dolini Bile prodrli stanovniei butmirske grupe, Neposredna blizina naselija nije, vjerovat-

no, dozvoljavala duzi zajednieki ~ivot. .

Najvece poteskoce stvara svakako kakanjska kultura. Njena keramika ne daje mogucnosti za sasvim cvrsto ukiapanje u neku odredenu neolitsku kulturu. Mi smo u stanju da ovdje govorimo samo 0 kulturnirn elementima, pa smo na osnovu njih i odredili dva o.movna pravea, iz kojih su dosle komponente kakanjske kulturne grupe. Ritoni sa cetiri noge vode porijeklo iz pravea Danilo=-Smileic - sjeverna ltalija. Ovo je jedna vrlo izrazita keramieka vrsta I za :0 nema dvoumljenja u pogledu njena porijekla. U ovom casu je sarno 'iesko odrediti kojim je putem dosla ovamo ta jadranska komponenta. Vidjeli smo da je zapadna Bosna, odnosno dolina rijeke Une, zasada iskljueena iz kombinaeija 0 neolitskom kretanju. Mozda bi bilo bolje okrenuti se prema Hereegovini i Crno] Gori. Taka. je u Crvenoj stijeni naden u II stratumu i dio jedne drske, koja po svom obliku i presjeku taeno odgovara drskama sa spomenutih ritona!!~!l). rsta je stvar - i to bas drska - nadena i u najstarijem kulturnom stratumu Zelene pecine224). Prema tome dolazi u obzir dclina. Neretve, jer se Zelena pecina nalazi sasvim na domaku njene rijecne doline. Neretva presijeea citavu Hercegovinu i vodi do juznog dijela Bosne. U gornjem toku Neretve nisu, doduse, nadena odgovarajuea neolitska naIazista, ali jos ndsu pretrazene pecine koje se u tom kraju redaju.

S obzirom na ove znakove, slobodno je ipak iznijeti pretpostavku da je keramicki oblik ritona dosao u Kakanj preko Hercegovlne, 'I'o bi bilo i normalno.

Vrlo je zagonetno zasto je samo oblik ritona presao ."JV~ put i dosao do centralne Bosne. U Kaknju nema ni traga bojenoj keramiei, a nema niti uobieajene dekorativne ornamentike sa Jadrana, izvedene u tehnici urezivanja i udubljivanja. Zato i ne pretpostavljamo neku migraciju nosilaca jadranske civilizaoi:je srednjeg neolita. - O~ltaje sarno jedna hipoteza. Ritoni sa cetiri noge odrdavali su vjerovatno keramieki oblik koji je slusio nekoj posebnoj svrsi. Iako nisam sklon da cesto pribjegavam kultnim objasnjenjima, ipak mi se cini da se ovdje zaista radi 0 jednom obliku kultne vaze, Ona nije mogla da slufi nikakvoj praktieno] svrsi: to ne dopusta oblik recipijenta. Pored toga ritoni su s donje strane obojeni crvenom bojom koja se otire, a na isH naein obojena je i unutrasnjost recrl.pijenta i unutarnji dio velike drske, Ovako intenzivna upotreba crvene boje je, svakako, u vezi sa shvatanjem da je crvena boja u stvari boja krvi, dakle simbol Zivota225). Ne bih se usudio govoniti da li su stoga .0Vii ritoni sluzlli u kultu mrtvih (nekropole iz ovog doba nisu nadene na nasem podruejul) ili nekom drugom kultno-magienom obicaju, U svakom slucaju morao je obtca] biti vrlo jak i rasiren. Dovoljno je navesti pri-

228) Benae, 1957. (Crvena stijena), T. IV, 4.

!U) Benae, 1957. (Zelena peeina), T. XIII, 5, 6.

225) Vidi H. Kilhn, Das Erwachen der Menschhe'it, 1954, S. 85: vidi 0 tome i 0. Mandie, Od kulta lubanje do krscanstva, Zagreb,1954. str. 24.

5 - A. 8.: Studne ~ 1r8menom I b8kamom dobu

66

Dr AlOJZ BENAC

mjere istih nogu od vaza u Grckoj (Heroneja, Tsangli, Drahr .. nani, Elateia226), da se vidi koliko je ovaj keramieki oblik bio rasiren na Balkanu.

J. Korosec [e takode pretpostavio da ritoni imaju kultnu ulogu, ali [e u isto vrijeme naveo misljenje da bi oni mogli igrati ulogu u kultu vode22i). S obzirom na upotrebu crvene boje, Nni mi se da se to dvoje ne moze dovesti u vezu.

J. Korosec je iznio i pretpostavku 0 eventualnom postojanju ne-' ke nepoznate kulturne grupe 1izmedu Drave i Save, iIi cak u sjevernoj Bosni, iz koje bi se razvila i danilska i kakanjska kultura="). Ovakvu hipotezu za sjevernu Bosnu je sasvim tesko braniti, jer za nju ne postoje nikakve indicije. Radi se sarno 0 zajedniekoj proizvodnji kultnih vaza - ritona, a neke indicije pak govore za povezivanje preko Hercegovine. I to sasvim konkretne indicije, Snaga i rasirenost jednog kulta uslovila bi ova] put ritona u centralnu Bosnu. Tim putem je vjerovatno dosla i lezerna urezana ornamentika na keramici kakanjskc grupe, koja je po svoj prilici zajednlckog porijekla sa odgoyarajueom keramiekom rob om sa susjednog italijanskog kopna,

Navedeni keramieki elementi spojeni su ovdje sa elementima drugaelje kulturne fizionomije. Glavni keramieki obllici kakanjske kulturne grupe pripadaju podunavskom i unutarbalkanskom kulturnom krugu. To inidiciraju niske noge i barbotinska tehnika u obradi povrsine, koji se mogu prrpisati starcevacko-vmcanskoj kulturio To indiciraju visoke suplje noge sa recipijentima u obliku tanjira, posto su to svakako podunavski keramieki elementi2!!9). Ovamo spadaju i neki prawilni geometrijski ukrasi, kao i motivi »bodljikave zice«.230).

Ovdje su dosta velika zagonetka keramiekf elementi Boian kulture u okvlru kakanjske grupe. Tu prvenstveno mislim na vee tretarane plastiene motive. (Vee je J. Korosec spomenuo da se elementi Bolan kulture osjeeaju na keramici Danila2!1t). Boian kultura je geografski bliska drugim podunavskim kulturama, koje su ucestvovale u stvaranju podloge za kakanjsku kulturu, Jedino preko njih su i ovi elementi dosli u Kakanj i Amautoviee.

Ukoliko neko novo otkriee ne bi iz temelja izmijentlo sliku (a to je dosta tesko vjerovati), podloga kakanjske kulture bi ee nalazila u mjesavtnt raznih podunavskih i unutarbalkanskih kulturnih elemenata. Na njih su onda nakalemljeni neki izraziti jadranski ele-

UG) G. E, Mylonas, Die neolithische Epoche in Hellas, Atena, 1923, str. "5~54; Wace & Thompson, 1912, p. 199 (203); 0 nalazima u Elateji mi je pruiio ljubazno saopcenje g, Saul S. Weinberg.

!H) KOTo§ec, 1958, str, 135.

HS) Ibid" str. 146.

=-') F. v. Tompa, Die Bandkeramik in Ungarn, 1. c., S. 65, F'ig, 7.

!~) A. Stocky, Pravek zeme ~eske, Prag, 1926, T, XIX, 17, 18, 'r. XXIII. 6, 16, T. XXV, 10; Treba vidleti uz to jednu bikonienu vazu sa urezanim ornamentom, tipil!nu za Arnautoviee, u ugarskorn nalazistu Tiszaug- T6part: I. Kutzian, The Karas culture, 1. c., T. V, 13,

m) Koro§ec, 1958, str. 123.

MLADE ~ENO DOBA

6'1,

rnenti. I jedna i druga kornponenta se srecu na krajnjim rubovima svojih kulturnih podrueja,

S pravom se danas postavlja pitanje da Ii je kakanjska kultura ueestvovala pri stvaranju butrnirske kulture? Ovo zbog toga sto su ove dvije grupe rasirene na is tom podrueju i 5to hronoloski slijede jedna za drugom.

Taenom analizom keramiekog materijala lako se ustanovilo da: butmirska kulturna grupa nije primila nijedan osnovni keramieki elemenat iz kakanjske grupe. Zajednieke su tek nek.e crnoglaeane zdjele iz Arnautovica .i iz nalazista butrnirske kulturne grupe (sarno uzgred spominjem spiraloidni motiv iz Arnautovieal). No, to je i suvise malo, a IU isto vrijeme to je opci elernenat balkansko-anadolskog kompleksa. Zato mozemo sasvirn mirno reci da butmirska kultura predstavlja jedan novi neolrtski val u centralnoj Bosni.

Situacija u mladem neolitskom dobu je rnnogo jasnija. Glavne grupe i njihov pravac sirenja vee su odredeni kod abrade pojedinih grupa,

Sremsko-slavonska kultura je zahvatila sarno uzak pojas u sredini sjeverne Bosne. Tu je ona ostala po strani od prodora nosilaca butmirske kulture, dok je u isto vrijeme ostala i izolovana od vine anske grope. Negdje na granici izmedu centralne i sjeveroistocne Bosne dolazilo je do slabijih dodira izmedu vineanske i butmirske grupe. Taj dodir nije uslovio neke jace rnedusobne uticaje.

Na drugoj strani, rijeka Drina je kod Gorazda clnila granicu iz-· medu vincanske i lisibieke kulture. Te dvije kulture su stajale na rubu svojih kulturnih podrueja, premda je vincanska kultura u Lugu nesto stanija od one u Popovu dolu.

Granica izmedu butmirske kulture i kulture Lisiciea bila je negdje na Ivan planinL U Butmiru je naden jedan keramieki fragrne-· nat, koji po tehnici rada i po ukrasu u vidiu urezanih polukrugova odrasava uticaj iz Lisicica232). Nekoliko keramiekih fragmenata iz Butmira nosi i ornamente kruznih traka, ispunjenih i1i dopunjenih snopovima cik-cak linija2SS). Mozda je i ovo uticaj iz Lisieiea. Posto nema nikakvih drugih pojava na kerarnici Butmira, koji bi se mogli pripisati Lisii!icima, vidi se da je taj uticaj bio u stvari vrlo nezna-· tan. Neste jaci uticaj se osjeea u suprotnom pravcu, no 0 tome l:e biti rijee\ kod obrade Lisicica.

I jos dva detaija.

Prvo, Na keramici vineanske kulture u sjeveroistocnoj Bosni vrlo cesto se upotrebljavaju plastiene zivotinjske glave kao zamjena drski234). Ista stvar [e vrlo zapazena u Butmiru2.~6), a javlja se ina, keramiei danilske kulture236). Posto se radi 0 jednom neolitskom

!3!) Fiala i Hoernes, 1898, T. X, 3.

!38) Radimsky i Hocrnes, 1895, T. IV, 18, T .. V, 4; Fiala i Hoernes, 1898.

T. IX, 12, 15-17.

!M) Benae, 1960-61, T. V, 6, T. VII, 2, T. XI, 8. &'IS) Fiala i Hoernes, 1898, T. VI, 6, T. IX, 19.

HII) Koro!ee, 1958, Prilozi T. LXXXI, 3; S. BatovU: mi je ljubazno pokazao l!itav niz primjeraka iz Smill!i~a.

68

Dr AlOJZ BENAC

maniru iz Podunavlja i srednje Evrope, oeito je da je ovaj detalj dosao odatle U sve tri kulturne grupe.

Drugo. U Danilu231), Kaknju288) i Varosi289) se upotrebljava crvena boja za ukrasavanje vaza (crusted tehnika). ONto je zbog toga da ova tehnika nije na ovom terenu osobina mladeg neolita, nego je prezivjela jedan dugi vremenski spacijum. Ona je odraz opee naklor.osti neolitskih stanovnika ovog podrueja prerna Crvenoj boji u srednjem i kasnom neolitu.

Na kraju treba reei da smo u cjelini dobili slijedeeu sliku 0 neolitskom periodu u Bosni:

-- Prvi prodor r.eolitskih stanovnika izvrsen je u vrijeme kasne stareevacke kulturc. Njeni nosiocl su se zaustavili u sieveroistocnoj Bosni, gdje je njihova civilizacija u Bosni i nestala, To se desilo na kraju starijeg neolitskog doba.

- Srednji neolrt predstavljaju u sjeveroistoeno] Bosni nosioci vineanske kulture. Oni su pripadnici balkansko-anadolskog kulturnag kompleksa, prodrli su naglo u ova podrueja i to u svom cistern obliku, Drugi prodor u srednjem neolltuueinili su nosioci trakaste keramike i doprH do doline rijeke Bile kod Travnika. Konaeno, ovom perlodu pripada i formlranje i razvoj kakanjske kulturne grupe.

Izmedu ove tri kulture nema ozbiljnijeg kulturnog dodira, One zauzirnaju odijeljene teritorije. Bosna [e jos relativno rijetko naseljena.

-- U mladem neolitu gustina stanovnistva se poveeava, U sjeverolstocno] Bosnl se dalje razvija vincanska kultura, Dolinom rijeke Bosne su prodrli nosioci butmirske kulture, a sa juga nosioci lisicicke kulture do Drine, Dodiri medu neolitskim grupama Slot i dalje slabi, medusobni uticaji sporadieni, To se najbolje vidi po naseIjima u Donjoj Mahali i Donjem Klakaru, koja prnpadaju sremsko-slavonskoj neolitskoj grupi, nalaze se blizu naselja vincanske kulture, ali medu njima nema ja~ih dodira.

-- Centralna i istocna Bosna bile su gusto naseljene, sto potvrduje postojanje jos nekih manjih neolitskih nalazista na ovom prostoru, koja do danas nisudspitana. To su naselja u 'l'uku kod Zavidovica240) , naselja u dolini Ukrine2U) i neka druga mala nalazista. Dna 6e svakako pripadati vee postojecim kulturnim grupama,

- Zapadna Bosna dosada nije pruzila podatke 0 postojanju neoIitskih civilizacija na ovom dijelu bosanske teritorije. Dovrsenje detaIjnog ispitivanja ee definitivno pokazati da Ii je ova konstatacija bila sasvim tacna.

'IT) KOTosee, 1958. str. 55, 74-75; Isti je sluea] i u Smi1ciCu.

zlIS) A. Benne, Osnovna obiljeilja neolitske kulture u Kaknju, GZM IN. S.)

195fl. str, 173, T. VI.

Z3~) Benae, 1960-61, T. X, 14 . ..u) Nije 30:! ispitano.

"') Nisu jo.!i ispitana.

, .".

I

..... "\ ,..'

_\ I

.'

v , ;

70

Dr ALOJZ EENAC

3 - Jadransko-mediteranska oblast

Terenska istrazivanja posljednjih deset godina na jadranskim -ostrvtmavna morskoj obali i u balkanskom pozadu J adranskog mora pruzila su mnoge nove podatke za proueavanje neolttskog perioda ove oblasti. Dok je ranije bio uglavnom poznat samo mladi neolitski period (Grapeeva spilja na Hvaru, peeina Gambera na Lastovu), .sad a nam se pruza moguenost za mnogo sira kulturna i hronoloska razmatranja.

Vec sam naveo da danas jasno odvajamo tri neolitske faze u j adransko-medi teranskoj oblasti:

a) stariji neolit, sa irnpresso keramikom (glavni nosilac: Crvena .st.ijena),

b) srednji neolit, sa urezanom i bojenom ornamentikom na ke'ramici (glavni nosilae: Danilo),

e) mladi neolit, takode sa bojenom i urezanom ornamentikom na keramici (glavrn nosioei: Grapceva !ipilja i Lisiciei),

, Granica izmedu srednjeg i kasnog neolita je potpuno jasna i

sigurno odredena. Tu se radi 0 dvije dosta razlteite kulturne grupe, pa njihova hronoloska podjela izlazi sama po sebi, Ovo se ne bi moglo reei za odnos izmedu starijeg i srednjeg n eolit a, jer ponegdje elementi starijeg neolita prelaze u srednju neolitsku fazu. Ovo naroeito vrijedi za Zelenu peeinu III. Osnovno je, medutim, da je neolitsko doba zastupljeno usve tri svoje faze u ovoj oblasti.

a) Stariji neoHt

Najizrazi1Jiji predstavnik ove neolitske faze je svakako neolitski slo] III stl'atuma u Crvenoj stijeni. To je one isto prai.storijsko nalaziste na rijeei Trebisnjici, 0 kojem smo govorili. kod paleolitskog i mezolitskog doba.

Bitno je podvuci kod ovog neolitskog stratuma u Crvenoj stJideni da su nadena sarno sitna kremena oruda (nozi6i, strugaliee i strugaei). Ona u ejelini nose stariju, mezolitsku tradiciju, sarno !'ito se velieina nesto mijenjaU2). Nema uopce glacanog kamenog oruda, a kostana sila sa vrlo rijetka.

, Keramieka roba Crvene stijene III pripada gotovo u ejelini grubo

radenim posudama, Sarno tu i tamo se ubacio i neki komad sa fino glaeanom povrsinom, Koliko se mogio zakljueitt po saeuvanim fragmentima, radi se 0 vrlo jednostavnim, primarnim keramiekim oblicima, Svi ti fragmenti pripadaju u stvari konienim, visim sudovtima, sa ravnim ili malo pojacanim dnom,

NajvaZniju ulogu kod ove keramike igra ornamentalni sistem, On je prilieno siromasan i izveden u to tehnike: utisciroa nokta iIi nekog 'instrumenta, utiscima skoljke (cardium) i zigosanjero.

U prvom slucaju izvedeni su sarno duguljasti utisci ili sirl utisci sa· nesto uzdignutom okolnoro povrsihom243). To su sasvim primarni

!U) Benae, 1957, (Crvena stijena), T. V; Benae i Brodar, 1958, T. VIII.

!U) Benae, 1957. (Crvena stijena), T. VI-VIII; Benac i Brodar, 1958, T. VIII, 5-8, T. IX. 4, 5, 7, 8.

MlA£)E KAMENO DOBA

71

impresso ukrasi (T, XIII, 3--4). U drugom slucaju su upotrijebljena dva ukrasna manira, Utisci ruba vece skoljke su nepravilno pobacani po povrsini suda (T, XIII, 2) dok su ani finliji utisci (T. XIII, 1) poredani u paralelne redove244.), Zigosani motivi su vrlo rijetki. 2igosani, Iijepo poredani trouglovi BU izvedeni na fino glacanom posudu, a ostali na obicnim-grubim sudovima-").

I siromastvo ukrasa i njihov nacin izvodenja ukazuju na poeetnu fazu izrade keramieke robe. Vazno je, osim toga, istaci da se na ovoj keramici nikada ne izvode barbotinski ukrasi, a isti je slucaj i u ostalim nalazistima jadransko-mediteranske oblasti. To je posebno vazno zbog paralele sa kontinentalnom oblascu,

Stariji stratum u Smilcicu karakterise takode pretezno impesso i cardium keramika, Ovdje dolaze mahom segmentni urezi nokta i utisci skoljke u redovima (T. XXXV, 1). Pored toga su dosta cesti i vezani segmentni urezi, koji cine neku cik-cak'1i.r:i.iju246). Ovi posljednji motivi vrlo jako vezuju nalaziste u Smileieu sa susjednJi.m Apeninskim poluostrvom, posebno sa kulturom Molfette i MatereU7).

Vanredno je zanimljivo da u Smlilcicu nema nik.akve vertikalne stratigrafije. Sretna [e okolnost da je S. Batovic ovdje uhvatio horizontalnu stratigrafskru slfku, u kojoj se taeno odvajaju prostori sa starijim i prostori sa mladim kulturnim elementima. Ova znaci dva naseljavanja, odnosno jedno kasnije naseljavanje na prostoru pored ranijih ku6ista24S).

Pecina lamina Sredi na ostrvu Cresu je Ijos uvijek u fazi prvih Istrasivanja. Ipak se vee sada moze reCii da tame postoje i slojevi iz starijeg neolitskog perioda. To su u prvom redu keramieki nalazi sa cardimum ukrasima i neki zigosani motivi24&). Obicna impesso keramika je takode obilno zastupljena. Neste alieno je ustanClvio V. Mi-rosavljevie i u Vrskoj peci na Krku.

Naveo bih jos jednu konkordansu sa Crvenom stijenom. I u starijem Smileieu i u peeini Sredi se javljaju same kremena oruda. Nema glacanih kamenih sjekira, koje su tako karakteristicne za unutrasnjost Balkana. Sve, dakle, upueuje na jedan jedinstveni kulturni

krug. . . .

Na osnovu ovih podataka je neosporno utvrdeno da najstarija keramicka roba u nasoj jadransko-mediteranskoj oblasti pripada

~U) Benae, 1957. (Crvena stijena). T. VI, 1-3; Benne i Brodal', 1958, 'T. VIII, 1-2, T. IX. 2, 3, 6.

~j~ Benne, 1957. (Crvena stljena), T. V, 15, 16jBenac i. BroCl.a1', ;'958, ·T. VIII, 4.

US) Materijal se nalazl u Arheoloskom muzeju u Zadru, uskoro ce ga objavtti S. B.utovic.

U7) Ebert, Realle:x:ikon, Ed. VIII, T. 97 (12); M. Mayer, MoIfetta und Matera, T. XI, 12-14, Fig, 59; L. BeT1l«bo~BTea et M. Cavalier, 8tl1zioni preistortche delle isole EoUe, Bull, Paletn. rtal. 66, N. S. XI, 1957, Fig. 13.

US) Podatke dobio neposredno od S. Batoviea, - Iz Danila roi je poznat samo jcdan fragmenat cardium keramike, !ao prakticno zmiCi da tamo rtf,ie

postojao ovakav stratum; vidi: Koro!fec, 195B, T. XXXVI, 6. .

~j,) V. Mirosavljevic, ~Jamina Sredi«, Prilog prethosttorljskoj ku'turl 08. otoku Cresu, Arheoloski radovt i rasprave I, Zagreb, 1959, T. II-IV.

Dr ALOJZ BENAC

impresso i njoj slienoj keramici. U Crvenoj stijeni se ovaj neolit naslanja direktno na prethodnu mezohtsku civilizaciju; zato cemo d reci da se u Crvenoj stijeni radi 0 jednorn neolitu Sa rnezolitskom tradicijom.

Takvim svojim osobinama najstariji neolit ave oblasti se odlicno uklapa U odgovarajuee pojave u mediteranskom bazenu. Gdjegad pogledamo po mediteranskim zemljama, svugdje se najstariji neolit manifestuje kao civilizacija sa impressa keramikom. Tako je u Liguriji (Arene Candide, stratum 27250) ), u Apuliji (Molfetta-Terlizzi21i1) ), na Iberskom poluostrvut=) i u jUZnoj Franouskoj253). Sjeverna Afrlika je takode oblast u kojoj se prvo javlja impresso keramika u neolitu (Redeyef E254), sjeverni Oran2M) itd.). Istu pojavu vidimo na prostoru Siro-Kilikije do Mezopotamije (Ras Shamra V256) , Jericho, Megido, Mersin2S7), Mattarah258) itd.) i u Egiptu2119) ).

Istu situaciju dmamo u Egeji, na istocnorn i centralnom Balkanu - sve do Ktirosa260). Stoga je svakako opravdano §to je pojava nazvana oircummediteranskom kulturom261). Najstarije neolitske kulture u naso] jadransko-mediteranskoj oblasti vrlo dobro ulaze u ovaj circummediteranski neolitski kompleks.

U mediteranskim oblastima, pa i nekim evropskim oblastima, najstariji neolit se neposredno naslanja na prethodnu mezolitsku eivilizaciju i iz nje neposredno izlazi. U sjevernoj Afriei je to neolithique de tradition eapsienne, kako ga je nazvao joA R. Vaufrils!6!), a u Francuskoj opet naolithique de tradition tardenoisienne 3). I sneno.

Za mezolit Crvene stijene smo vee rekli da se krece negdje na rubu Capsiena. Posta najstariji neolit Crvene stijene nosi u sebi mezolitske tradieije iz ovog naseija, sigurno [e da je i najstariji neolitski stratum u Crvenoj stijem najbUzi neolitu sa eapsienskom tradicijom u zapadnom Mediteranu. Neki detalji na keramici iz Zelene pecine (0 kojima ee biti rijeei) to potvrduju.

15<1\ BernabO-BTea, 1946, p. 171 i dalje.

lali M. Ma.yer, Moltetta und Matera, T. IV.

1151) P. Bosch-GimpeTa, Pyrenaenhalbinsel, Ebe1't Realle:.dkon, Ed. IX, T. 123, <1, d.

161) G. Bailloud et P. Mieg de Boojzheim, Les civilisations neolithiques de

Is France, Paris 1955, PI. XXX.

1M) E. Gobert, L'abri de Redeyef, L'anthropologle, 1912, Fig. 9. 185) R VaujTey, L'art rupestre nord-afrfcatn, 1. c., Fig. 42, 51. ISU) Cl. Schaeffer, UgarItica I, p. 5, Fig. 2.

1~7) MUojcic, 1949, S. 14 i dalje.

158) R. Braidwood, J. Smith, Ch. Leslie and L. Braidwood, Mattarah, Journal of Neareastern Studies, XI, 1951, Fig. 7.

m) E. J. Baumgartel, The cultures of prehistoric Egypt, Oxford, 1955, p, 97, Fig. 40 (1-4), PI. VIII, 1.

tOO) ATanc!elovic-GaTa§anin, 1954, str. 103 i dalje.

1111) VI. Milojl!U, Die friihesten Ackerbauer in Mitteleuropa, Germania 30, 1952, Heft 3/4, S. 318.

182) R Vaujrey,L'art rupestre rrord-afrieaine, 1. C., p. 11 i dalje.

tea) Coulonge8, Les gisements prehlstortque de Sauveterre-Ia-Lemance, Archives de l'institut de paleontologie humaine, Memoire 14, 1935.

MLADE KAMENO OOBA

73

Impressa keramika ima vise dodirn!ih taeaka i sa susjednim Apeninskim podruejem. Na to specijalno upueuju cik-cak linije od segrnentnih ureza.

Poeetak neolitskog doba u Crvenoj stijeni mogli bi staviti na kraj IV milenija pr. n. e., a to znaci aka 3100. god. pr. n. e. Do ovog datuma dolazlmo na osnovu konfrontacije sa drugim susjednim podrucjima. Poeetak stareevaeke kulture stavila je Draga Garasanin oko 3200. god. pro n. e.264), dok je Milojcic pocetak Vorseskla u Tesaliji spustio na vrijeme oko 3400. god pro n. e.265). Prema hronologilji Bernabo Brea, poeetak neolitske faze u Arene Candide bi padao oko prelaza iz IV u III milenij266). To su najblize datirane stanice koje u ktulturnom pogledu odgavaraju III stratumu Crvene stijene. Vidje1i smo da je u Crvenoj stijeni vrlo dugo trajao mezoIitski period. S obzirom na zabaeenost ove stanice, sasvim je vjerovatno da je ovdje mezolit nesto duze trajao nego u Tesaliji. Isto je tako vjerovatno da je neolitako doba avdje nastupilo bar nesto kasnije nego na podrueju stareevaeke kulture. Zato smatram da je predlozeno vrijeme oko 3100. god. pr. n, e. posve realno za pocetak neolita u Crvenoj stijeni287).

Stariji neolit u Smilcicu (pa i onaj na Cresu) vjerovatno pripada nesta kasnijem vremenu u apsolutnim ciframa. Tamo nema izrazite mezolitske tradieije, a i ornamentalni sistem je raznovrsniji od onog primarnog u Crvenoj stijeni. Stoga mi se cini da ce ovaj neolit padatil U pocetak III milenija.

Posebno mjesto u kulturnoj i hronolosko] skali jadransko-mediteranske oblasti zauzima Zelena peCina.

Ovo je malen ali dubok abri, sa dodatkom 1ednog jos manjeg abria sa strane. Okrenut je prema [ugu, lezi neposredno nad ~zvorom rijeke Bune (oko 200 m iznad izvora) i odlieno kontrolise dolinu Bune i Neretve u ovom dijelu Hercegovine.

Kulturnd sloj u Zelenoj peeini je relativno plitak (70-90 em), ali su se ipak mogla izdvojiti tri razlieita kulturna stratuma. Najstariji od njih - Zelena peeina III - pripada prelazu iz starijeg u srednji neolitski period.

U Zelenoj peeint su ~zuzetno rijetka oruda ad kamena i kosti, pa se analiza ove kulture bazira Iskljueivo na keramiekim nalazima. 'Doduse, u svim neolitskim nalazlsttma se glavni zakljuec! baziraju na keramickom materijalu, no oruda od kamena i kosti, gradevinski ostaci i zivotinjske kosti vrlo rnnogo nadopunjuju opeu sliku zivota. Prema tome, omogueuju ti. sigurnije analize, Ovdje smo potpuno liseni pomoei drugih nalaza.

Kerarnika u Zelenoj pecinli se dijeli na dvije osnovne vrste: grubu i sivoglaeanu kerarnieku robu. Ona prva je daleko brojnija i daje osnovni pecat III stratumu u naselju.

:!64) ATandelovic-Gara§anin, 1954, str. 139-141.

Hli) Milojcic, 1949; vidi bronolo1iku tabelu- na kraju knj'ige. lll) BerruibO Brea, 1946, p. 341.

1<17) Benae, 1957. (Crvena stijena), str. 33-43.

Dr AlOJZ BENAC

Na osnavu nekih vecih fragmenata bilo je moguee nzvrsiti koIiko-toldko vjerodostojne rekonstrukcije keramickih oblika grubih posuda u III stratumu Zelene peeine. Najcesci, su visoki cilindricni i trbusasti sudovi, sa nenaglasenim obodom, ali sa nesto naglasenim -dnom. Zatim do laze siroke konicne vaze i bute26S).

U ornamentici grube impresso keramike razlikujemo tri vrste ukrasa:

a) ukrasi koji su zajednieki na citavom circummedliteranskom prostoru - T. XIV, 1-2 (razni utisci prsta, nokta ili nekog instrumenta289) ),

b) motivi koji su svojstveni sarno zapadnomediteranskom podrueju, ukljueujue] tu d sj evernu Afriku. OYama spadaju zigosanli redovi polukrugova - T. XIV, 4270), vrlo gusti zigosani i udubljeni motivi271), motivi koji potpuno imitiraju pletene kosare - T. XVI, 1272) i motivi koj~ imitiraju otiske ruba skoljke, iako to nisu otisci :skoljke niti pravi cardium ukrasi - T. XV, 11173). Ovi motivi su .daleko najcesci i cine osnovnu karakteristiku impresso keramike u Zelenoj peCdni,

c) ukrasi, (:dje porijeklo moramo traziti u centralnom i istoenom Balkanu I Ugarskoj - T. XV,3-4 (ovamo spadaju motivi klasa i stipanjal!74) ). '

U Zelenoj pecini [e relativno dobro zastupljena i monohromna .keramika, Povrsina ovakvih vaza je dosta dobro glacana, ima redovno tamnosivu boju, a same u dva slucaja se radi 0 crveno glaeanoj povrsini. Oblici se kreeu izmedu dvti.je varijante: bikonienih visih zdjela276) i konienih, visih i nizih vaza, sa prstenastom nogom - T. XVI,3276). Ovi keramieki oblici imaju svoje analogije u balkanskoj komponenti, pa prema tome pojacavaju donekle ovu slabiju zastup-

1M) Benac, 1957. (Zelena peclna), str, 73 i 75. 280) Ibid., T. V, 1-5 (napomena 2-9).

110) Ibid., T. X, 1; BernabO Breth 1946, T. XXXIV, 4; R. Vaujrey, L'art rupestre nord-africaine, 1. c., Fig. 51 (11).

171) Benae, 1957. (Zelena pecina), T. VI, T. IX, 3-6, T. X, 2; P. Ani, Stazioneneolitica di Stentinello, BulL Paletn. ltal. 1890, No 12, T. VIII. 3; BernabO Brea, 1946, T. XXXIII, T. XXXIV, T. XXXVI; R. Vaufrey, L'art rupestre nord-africatne, 1. c., Fig. 42 (19) i S. Squinabol, Ritrovamenti preistorici aIle Isola Tremiti, Bull. Paletn. Ital. 1907;. No 1-5, T. I, 4.

27Z) Benae, 1957. (Zelena peeina), T. VII, 5; E. Gobert, L'abri de Redeyef, L'anthropologie XXIII, 1912, Fig. 9 (A); R. Vaufrey, L'art rupestre nord:africain, 1. c., Fig. 42 (15).

, 273) Benae, 1957. (Zelena peCina), T. IX, 1, 2; J. Martinez Sania-OHalll, EI

Sahara Espafiol Anteislamica, Acta arqueologica Hispanica II, Madrid, 1944,

Lam. CXLI, 5. .

17') Benac, 1957. (Zelena peeina), T. VII, 1---4, T. VIII, 1-3; ArandelovicGo.raJanin, 1954, T. VII, 26 a-hi I. Kutzian, The Keres culture, 1. c., T. VI, 9, 10, T. IV, 5, T. XII, 5, 6, T. XX, 3, T. XXI, 3-5, T .. XXIII, 2.

27S) Benae, 1957. (Zelena peelna), T. XII, 3-6, T. XIII, 1-2.

178) Ibid., T. XI, 1-2. '

MLA£ll' KAMEND DOBA

75

1jenu komponentu u Zelenoj peeini. Te paralele idu od Tesalije preko Balkana do same Kords oblasti277).

Neolitski stratum Zelene pecine III sacinjava - kako vidimo - jed1').u posebnu pojavu u okviru [adransko-mediteranskog kompleksa. Tu se neobieno poveeala raznovrsnost keramiekih izradevina, koje se svojim formalndm (i ornamentalnim osobinama vezuju za zapadni Mediteran. Uoceno [e cak nekoliko ornamentalnih motiva koji se odlicno vezuju same Z8 sjevernu Afriku278). Veei dio ukrasa na impresso keramici se uklapa u ornamentalne sisteme starijih neolitskih civilizaolja na Apeninskom poluostrvu. Ovamo onda ulaze i odredeni kulturni elementi iz starijeg neolita centralnog i [ugoistocriog Balkana i Koros kulture Ugarske. Prema tome, oeito se radi 0 jednoj mijesano] eivi1izaeiji, koja je stajala na rubu dvaju veliklih mediteranskih kompleksa.

U hronoloskom pogledu, Zelena peeina III se dijelimieno vezuje za stariji neolit ove oblasti, ali je relativno mlada od Crvene stijene III i odgovarajucih neoldtskih stratuma ove oblasti. Ovo se moze utvrditi na vise cinjenica. PI1ije svega, u Zelenoj peelnt III nema tzv. cardium keramike. To se ne bi dalo objasniti sarno udaljenoseu od morske obale, jer rijeka Neretva odlieno vezuje ovaj kraj sa Ja.dranskim morem. U Zelenoj peeini III postoji, nadalje, daleko veca raznovrsnost u mo1li.vima impresso keramike. Uz ovo se javljaju i 'motivi koji su svojstveni Starcevo-Koros kulturi, dakle, mladoj fazi starcevaeke kulture. Najzad na ova ukazuje i monohromna keramika, Nje forme upueuju na mlade faze Sesklo kulture u Tesaliji.

I jos jedan detaij. U Zelenoj pecini su nadeni sasvim sporadieno ostaci drski, koje su sasvim slicne drskama ritona u Danilu, SmiIcieu i Kaknju - T. XVI, 2279). Prema tome Zelena peeine III ce svakako zivje'tli: neko vrijeme paralelno sa kulturama srednjeg neolita.

U odnosu na Arene Candide, valja istaei da se tamo monohromna 'keramicka roba javlja u 26 stratumu i da ide do 23 stratuma, kada dolaze oblici a bocca quadrata. Zato i postavljamo paralelu Zelena pecina III - Arene Candide 26-23280).

U pogledu odnosa sa Starcevom, ocito je da je zivot u Zelenoj l'eCini morao poceti kada je starcevaeka kultura vee bila sasvim ·razvijena. Ovo znaci IU vttijeme Stareevo II periodu po Milojcicu28t). 'Naravno, zivot traje i dalje, pa ce Zelena peeina III biti preteZno paralelna sa mladim starcevackim fazama, sto potvrduje i paralela .sa Gornjom Tuzlom.

1Tl) S. Grundmann, Aus neolithischen Siedlungen bei Larissa, Athen.

Mitt. 57, 1932, BeiL XIX, 1, 2; Tsountas, Ai proistorikai akropoleis Diminiu kai 'Sesklu, 1908, Fig. 72; Arnn!!elovic-Gara§anin, 1954, T. XII; VI. Mtloji.!ic, Zur 'Chronologie der jiingeren Steinzeit GriechenJands, Jahrb. Dt, Arch. Inst. Bd. '65/66, 1950/51, Fig. 1; I. Kutzian, The Karas culture, 1. c., T. V; 11.

" 118) Benac, 1957. (Zelena peeina), T. VII, 5, T. IX, 1, 2.

I'Ig) Ibid., T. XIII, 5, 6. '

180) Be?'nabO Brea, 1946, p. 170 i dalje,

181) VI. MUoj8C, Karas - Stareevo - Vinca, Reinecke Festschrift, Maim; 1950, S. 109.

.,6

Dr AtOJZ BENAC

Svakako je zandmljiva hronoloska paralela sa Otzaki Magulom u Tesaliji. Tamo keramika sa ornamentima stipanja (Zwick keramik) ohiljezava 3. stratum. Iza toga sIUjedi 4. stratum sa cardium keramikom, pa tek onda hojena Sesklo roba2B2). Oeito je da ovdje postoji izvjesno neslaganje, jer je kerarnika sa motivima stipanja u Otzaki Magula znatno starija. No, to je u stvani pitanje hronoloskih i kulturnih odnosa izmedu TesalJije i podrueja Starcevo-Koros,

Ako ovo sve uzmemo u obzir, tad a hi poeetak zivota u Zelenoj peCdni III padao negdje na kraju Crvene stijene III, a svakako prije neolitskih kultura u Danilu i Smileieu, Zelena pecina III bi nadalje bila paralelna sa Starcevom II/III, odnosno sa pocetnom fazom vdncanske kulture. Kraj ovog stratum a u Zelenoj peeini bio bi paralelan i sa pocetkom danilo-kakanjske kulture.

U apsolutnoj hronologiji zivot u Zelenoj pecini III \)Ii. padao u rasponu izmedu 3000-2600. god. pro n. e., sa najvjerovatnijim periodom zivota izmedu 2800-2700. god. pro n. e.

Na jadranskim ostrvima jedino je zasada u Jamini sredi poznat. keramieki materijal koji hli odgovarao ovom u Zelenoj pecini III.

b) Srednji neolit

Srednjoj neolitskoj fazi u jadransko-mediteranskoj oblasti pripada u potpunosti naselje u Danilu, a u Smilcieu sarno mladi dio naselja. Uz njih se nize jos izvjestan broj dosada manje zapazenih nalazista. Posto je Danilo prvo vece naselje ove jedinstvene kulture na Jadranu, ona je dobila naziv danilska kultura.

Neolitsko naselje u Danitu lezi u maloj dolini, udaljenoj 18 km od Sibendka, a to znaei i ad jadranske obale. Vece radove izveo [e tamo J. Korosec i objavio nekoliko ~lanaka 0 postignutim rezulta-· timars:'!) kao i jednu posebnu publikaeiju 0 iskopavanju u 1953. go-· dini284). Rezultati posljednje veee kampanje nisu jo§ objavljeni, a ovdje eu se najvi§f,! slutiti pomenutom posebnom publikacijom oDanHu, jer ona ukljucuje u tumacenju i prethodno objavljene rezultate.

U Danilu je otkriveno sasvim malo arhitektonskih ostataka. Kre-· mena oruda su raznovrsna i dobro dotjerana, jediino su vrhovi strelica nadeni u veoma malom broju. Od glaeanog oruda zastupljene suo pljosnate i kalupaste sjekire, au malom broju i oblici ~ekica. Kostano crude ne igra vazniju ulogu285).

Keramika iz Danila je vrlo dekorativna. To je bez sumnje _. pored Butmira - najdekorativnija keramicka roba u sjevero-za-

!8Z) VI. Milo;~c, Vorbericht tiber die Ausgrabungen auf der Otzaki _. _ Magula 1954, Arehaol. Anz. des D. A. I. IIIJIV, HiSS, S. 179.

ISS) J. Koroiec, Nova neolltska grupa na podrueju Dalmacije, Vjesnik za arheoL i hist. dalm. 1952; Isti, Iskopavanja u Danilu kod Sibenika, Ljetopis Jug. Akad. Fasc. 60; 1stt, Ceramica dipinta della costa Dalmata, Bull. Paletn. ItaL 65, N. S. X, 1956, str. 297 1 dalje.

1&1) Koroiec, 1958. 185) Ibid., str. 27-37.

MLADE ~ENO DOBA

'11

padnom Balkanu. Zbog toga ona ima ne samo dokumentarnu vrijednost (u opcem neolitskom smrislu) nego i izrazitu estetsku vrijednost.

J. Korosec je danilsku keramiku podijelio na cetiri glavne grupe: bojenu keramiku, ostalu ornamentisanu keramiku, kultne vaze-ritone i neornamentisanu robuI!86), Svakako osnovnu podjelu treba napraviti izmedu slikane keramike i keramieke robe sa urezanom ornamentikom (u ovu drugu spadaju ri. kultne vaze-ritoni).

Kod slikane keramike su najkarakteristieniji obliei amfore, kupe, zdjele Ii. terine. Ornamentalni motivi su slikani pri.je peeenja, a naf .. cesce se upotrebljava za ukrasavanje smeda boja. Crvena boja je nesto rjeda, a bijela sluai dosta za prevlacenje cijele povrsine suda. Osobito je vazno da se uvijek radi 0 pravolinijskim geometrijskim motivima (srafirani trouglovi, rombovi, sahovska polja, snopovi cikcak linija, razni prepleti, koncentrieni rombovi, redovi vueijih zubi i Sp81». Ovd:je nema uopce krivolinijskih motiva, specijalno onih spiraloidnih, koji su veoma cesti na keramici sa urezanom ornamentikom (T. XVII, 1-5).

Najmarkantniji oblik medu keramikom sa urezan:im motivima je kultna vaza na cetiri noge, sa koso postavljenim recipijentom i velikom drskom za nosenje sa gornje strane vaze288). Vanjska povrsina ovih vaza je gusto iUkraSena raznim geometrijskim motivima. Donji dio drskt, unutrasnjost reoipijenta i donji dio vaze su obieno obojeni crvenom bojom koja se otire. Zbog brojnosti nalaza ovakvih posuda, kako u Danilu take i u Smilcieu, cini mi se da su one bile narocito omiljele u ovoj kulturnoj grupi, iako je tesko reei da li je odavde potekao taj ob1ik (T. XIX, 3, 5, 6).

Kod keramike sa urezanim ornarnentima srecu se JOB slijedel:i oblici: zdjele, tanjiri, kupe, terine, lonci i vaze na cilindricncm postolju, Ornamenti se izvode pretezno tehnikom urezivanja, zanm dolazi udubljivanje, zigosanje, a ponekad i plasticni ornamenti. Pored toga upotrebJjava se mnogo crvena, pa i bijela inkrustacija. S obzirom da pretezu urezani ornamenti, nazvao sam ovu vrstu keramikom sa urezanim ornamentima.

Motlivi su cesto ograniceni horizontalno urezanim linijama, a gotovo redovno se na jednoj vazi upotrebljava sarno jedna vrsta motiva Ii. to u neprekinutom nizu. Ova vrsta keramike inaee upotrebIjava i pravolinijske i krivolinijske ukrasne motive, sto svakako poveeava njenu raznovrsnosts'").

Medu pravolinijskim motivima dominliraju motivi trougla, romba i meandra u vrlo razlicitim izvodenjima i kompozicijama (T. XVII!). Ovome treba dodati i mnostvo elk-oak motiva, narocito onih kod kojih su vrhovi pojacani okruglom iIi romboidnorn glavom. Meandrordni i cik-cak motivi su !izvedeni pomoeu raznih traka.

He) Ibid., str. 47-53, sl. 7-8.

187) Ibid., str. 5~53.

188) Ibid" s1. 9; Prilozl T. XVII-xXV, XXVI, 1. lIO) Ibid.- Prilozi, T. XVII-XLVII.

78

Dr AlOJZ B~NAC

Kod krivolinijskih motiva potpuno dominiraju spiraloidni motivi.

Daleko su najcesCii neprekinuti nizovi S motiva, dok su C motivi relativno rijetki290). Prostori medu S motivima se ispunjavaju urezanim crticama (T. XIX, 1), tako da je ornamentalno polje uvijek kompletno ispunjeno. SHena tendencija se osjeca i kod pravolinijskih motiva.

Neukrasena keramicka roba je dobro pecena i bar neznatno glaeana, a u oblioima slijedi potpuno one druge keramieke vrste. - Izvan toga spornenuo bih nalaze falosa od peeene zemlje. Ovi su svakako sluzil! u kultne svrhe, a hili su obojeni crvenom bojom koja se otire iIi urezanim motivima291).

Kulturi Danila potpuno odgovara mladi kulturni stratum u SmilC1.C1L. To naselj e se nalazi kod Zadra, povueeno takode malo od obale i smjesteno na otvorenom prostoru. Iskopavanje je tamo vrsio u nekoliko navrata Sime Batovie, a rezultati jos nisu detaljno objavljeni.

U Smilcieu, naravno, ima vise lokalnih osobina, koje se razlikuju od Danila. Mislim na keramieku robu. Tako je u Smilcieu znatno rjeda bojena keramika, dok je urezana keramika mozda jOs nesto raznovrsnija; cesce su kombinacije C motiva u okviru spiraloidne dekoracije, a isto tako i kombinacije S motiva su raznovrsnije. Medu oblicima do laze loptaste vaze sa cilindrienom nogoro i nenaglasenim otvorom, koje se vrlo dobro slazu sa odgovarajucom form om butmirske kulturne grupe. Na keramici mladeg Smileiea se znatno vise koriste plastiene zivotinjske glave za dekoraciju na keramiekim izradevinama i kao zamjena drski na njima. Konaeno, ovaj neol!itski stratum Smilcica je donio - iako relativno rijetko - prave ri vrlo lijepo modelovane i ukra.!iene plasticke proizvode. Ovi se mahom odnose na zivotinjske figureIl92).

Danilska kultura - kako je receno - nije ogranicena samo na spomenuta dva nalazista. Izvjesni nalazi ove kulture su zabiljezeru. u Biskuptji kod Knina29S), na brdu Sibenici kod Sinja294), u najstarijim slojevima Samograda kod Sibenika201i), a naroeito je dobro zastupIjena u Markovoj ~pilji na Hvaru,296). Dalja istrazivanja u Pokriveniku na Hvaru, Jakasovoj spilji i Veloj spilji na Hvaru ee pokazati da Ii je i III ovim pecinama zastupljena danilska kultura, Zbog svega toga mozemo donijeti zakljueak da je ova kultura bila jako rasirena na

toO) Ibid., str. 8t-83, s1. 13-15, 17. rll) Ibid., Prilozi T. XXVII, 2-3.

Ht) Za sve podatke se najljepi'ie zahvaljujem g. SImi Batovieu, koji mi je pruuo na uvid materijal tz Smill:ica.

1ll>3) I. MaroviC, Nalaz prethistorijske keramike u Biskupiji kod Knina,

Vjesnik za arheol, i hlst. dalm, LIV, Split 1952, str. 85 i dalje. !94) Ibid., str. 88.

295) Iskopavanja izveo I. Marovic, a rezultat'i joi'i nisu objavljeni.

mI) G. Novak, Markova spilja na otoku Hvaru, Arheoloskl radovt i rasprave, knj. I, Zagreb 1959, str. 5 i dalje (Ovdje je oblavlien sarno materijal mladeg neolitskog stratuma. Stariji, koji odgovara Danilu, je smje§ten u Praistorijskoj zbirci Jugoslavenske akademije u Zagrebu).

MlADE KAMEN ) DOBA

79

jadranskom zaledu i ostrvima, Ovome svakako treba dodati nadene drske ritona u ZeLenoj pecini i II stratumu Crvene stijene, te odgovarajuce ritone u Kaknju i Arnautovicima,

Porijeklom, kulturnim karakteristikama i hronoloskim mjestom danilske kulture bavio se u vee em obimu dosada samo J. Korosec. Po njegovom shvatanju sva slikana keramika u Danilu je importirana u ova naselje, dok je ostala keramieka roba dzradena na lieu mjesta297). On ne kaze odakle bi slikana keramika bila uvezena u Danilu, ali misli da ana predstavlja stariju kulturnu mani1estaciju ovog na-selja i da je tokom zivota u naselju izumrla298). On ukazuje na dosta naglasene paralele sa neolitskom kulturom u Ripoli-u, no pretpostavlja neki treei - nepoznati centar, odakle hi: slikana keramika Ripolija dosla u Danil0290). J. Korosec naroeito insistira na uskoj kulturnoj vezi izrnedu Danila i Butmira; on smatra da je spirala dosla do Butmira vjerovatno iz Danila, dok u isto vrijeme pretpostavlja, i izvjesne uticaje iz Butmira na Danilo300).

Ovdje bih naveo jos samo dwje konstatacije J. Korosca, Prvo, on. smatra da je pri formiranju danilske kulture mogia ueestvovati i starcevaeka kultura, pretpostavljajuci da je ova kultura mogla biti rasprostranjena u Bosni, Siavoniji i sjevernoj Dalmaci.,ji301). 1 drugo, podunavske kulture nisu imale nikakav uticaj na Istru i Slovenaeko primorje, pa prema tome ni'ti jadranska neolitska nalaziSta302). Ova bazira na nalazima keramiekih fragmenata u oblasti Istre i Slovenaekog primorja koji odgovaraju keramici danilske kulturne grupeD03).

U cjelinli J. Korosec ne daje odreden sud 0 porijeklu i karakteru danilske kulture, On se u ovom pregledu sluz! mnogobrojnim hipo-' tezama 0 postojanju jos nepoznatih neolJitskih kultura III ovoj i susjednim oblastima. Cini mi se, medutim, da danilska kultura zauzima danas jedno vazno mjesto u neolitskom svijetu sjeverozapadnog Balkana, pa je osobito vaZno dati odredenlije formulacije 0 njenom porijeklu: Uvjeren sam da to u danasnjo] fazi istrazivanja mozemo uciniti.

Keramika danilske kulture sasvim oelto indicira dvije kulturn€' komponente. Jednu od njih predstavlja ona sa urezanom ornamentikom, a drugu ona sa slikanim ukrasima. Te dvije komponente su se sastale na Jadranu i ovdje proizvele jednu novu neolitsku kulturu,

Cini mi se da je od veceg interesa naei rjesenje za keramiku sa. urezanim ornamentima. Vee sam naglasio da kod nje igra vrio vaznu ulogu spiralotdna dekoracija, koja je posebno dosla do izraza] a u Smilcieu, Danas je gotovo bez rezerve prihvaeena od praistoricara

197) KOTo§ec, 1958, str. 96-98, 116, 139 itd. !t8) Ibid., str. 139.

189) Ibid., str. 116.

$00) Ibid., str. 98-104, 141-142. SOl) Ibid., str. 119.

302) Ibid., str. 143, 121-123.

$01) Hoernes, Urgeschichte der bildenden Kunst in Europa, 1925, S. 339.

80

Or AL.OJZ eENAC

teza da je urezana spirala porijeklom iz srednje Evrope. Njeno kontinentalno porijeklo gotovo niko ii. ne negira304). Prema tome, nema razloga da se sumnja u kontinentalno porijeklo urezane sniralne dekoracije ill Danilu, U to se onda uklapaju i drugi geometrijski motivi, izvedeni pomoeu srafiranih traka ili na drugi naoin, Sve je to kontinentalna tradicija, koja je u dodiru sa novim ambijentom i pod mediteranskim uticajem dobila poseban izgled.

U vezi sa ovakvom konstataeijom, htio bfh upozoriti na neke analogne pojave u omamentalnom sistemu danilske i Bukk kulture u Madarskoj. Tu u prvom redu mislim na gusto srafiranje trougaonih prostora izmedu raznih krivolinijskih motiva, U Danilu i SmiH!icu .se radi specijalno 0 trouglovima medu spiraloidnim motivima="), dok su u Biikk kulturi po srojedi i drugi krivolinijski ukrasi306). Osim toga u Biikk kulturi se vrlo cesto upotrebljavaju bas urezani spiraloidni motivi, koji se izvode u razlicutim kombinaeijama-'"). Po ovakvim omamentalnim motivima, kao i drugim ukrasnri.m elementima, keramika Bukk kulture je svakako najdekorativnija keramika PodunavIja i srednje Evrope. Upravo tako kao ato je danilska keramika .najdekorativnija roba u srednjem neolitu sjeverozapadnog Balkana.

Ovim, naravno, ne mislim da je danilska kultura nastala nepa.sredno iz Bukk kulture, Mislim sarno naglasiti da su im zajednieki neki osnovni ornamentalni manird i da su ovi maniri porijeklom 'bas iz srednje Evrope. Prema tome, mislim ba§ obrnuto od J. Korosca, Za mene 1e sasvim normalna pojava odgovarajuee robe sa urezanim ukrasima u Istri i Slovenackom Primorju, jer ona cinli. vezu izmedu danilske kulture na Jadranu, s jedne, i Podunavlja i srednje Evrope, s druge strane. Tim put em dosH su spiraloidni motivi pa i neki drugi urezani motivl u danilsku kulturu.

A kada ovako shvatimo stvar, onda ce nam svakako biti lakse i shvatiti odnos danilske i butrnirske kulture, 0 cemu je vee bilo rijeci. -Ovdje bih sarno dodao par konstataeija 0 tom odnosu. Danilska kultura je primila srednjoevropsku i podunavsku spiraloidnu dekoraciju znatno ranije nego butmirska kulturna grupa. To je upravo hronoloska razlika srednji-kasni neolit. Keramika danilske kulture je mjesavina vrlo jakih mediteranskih kulturnih elernenata i ovih elemenata iz Podunavlja i srednje Evrope. S obzdrom na nedostatak bockane trakaste ornamentike u Danilu i Smileicu, cini mi se da je butmirska kulturna grupa primila daleko veei broj kontiinentalnih ukrasnih elemenata nego danilska kultura. Vidjeli smo da su se u butmirskoj kultam pomijesali moldavsko-ukrajinski elementi i neki 'balkansko-anadolski detalji sa bezicnim elementima trakaste keramike iz srednje Evrope. Iz toga se onda razvio sasvim drugaciji izgled butmirske keramicke robe nego u danilskoj kulturi. Cini mi se da, pored ornamentalnih razldka, postoje veoma osjetne razlike u for-

-) Gara!anin, 1953, str. 62. 8O~) Koro§ec, 1958, s1. 15, d, h.

100) F. v. Tompa, Die Bandkeramik in Ungarn, 1929, T. VII, XVII i dr. MT) Ibid., vidi npr. T. X.

MLADE KAMENO D08A

81

mama vaza, To je bas posljedica ovih razlicitih mijesanja, posto u danilskoj kulturi ocitc pretezu mediteranske keramieke forme.

Moramo ipak podvuei da su danilska i butmirska kultura najvise razvile spiraloidnu dekoraciju, svaka u svom neolitskom periodu, crpeei osnovne umjetnieke porive iz zajednickog umjetniekog podrueja.

Velika je steta sto se J. Korosec ndje vise zabavio pitanjem odnosa Izmedu Danila i mediteranskih oblasti, posebno zapadnog i srednjeg Mediterana. Posto je druga komponenta na keramici danilske kulture neosporno mediteranskog porijekla, morajtt se i na to] strani odrediti bar neke kulturne veze. Ja bih se pri tome zadrzao na dvije najvaZnije komponente: prva sa Eolskih ostrva i druga iz Egeje.

Najnovija istrazivanja na Eeolskim ostrvima su iznijela na vidjelo jednu odlienu stratigrafsku sliku srednjeg i mladeg neollta. U tamosnjem II periodu (odnosno ill najdonjem sloju akropole u Liparima) dolazi bojena keramika sa pravolinijskim motivima. Tu spa-, daju najcesce cik-cak llnije, pa rombovi i sI.3°8). Odmah vidimo da se radi 0 donekle slicnim bojenIim motivima kao i u Danilu, pa j~ onda i akropola u Liparima bila naseljena - bar neko vrijeme - kada i Danilo, odnosno mladi Smilcic.

Jedan od vode6ih oblika u slikanoj keramioi Danila cine kupe sa loptastim donjim dijelom i ravnim dnom809). To je upravo kerainicki oblik koji je karakteristican za Dimini fazu (B fazu) u Tesaliji i koji. tako sigurno odvaja ovu fazu ad prethodne Sesklo faze310). Vee samo ovaj oblik govori za paralelu Danilo-Dimini (odnosno B fazu u Tesal'iji). Uz to dolaze i mnogi geometrijski motivina slikanoj ke-, ramici B faze koji se daju lijepo komparira1:ii. sa slikanim motivima iz', DaniIa. Takva su sahovska polja, razni prepleti, cik-cak linije i s1. iz' Rakhmani HSlt) ill samog DiminiaS12). Ovome odgovara i omiljelost spiraloidne dekoracije kako III slikanoj tako i u urezanoj ornamentici Dimini stila u Tesaliji i Grckoj.

L. Bernabo Brea i M. Cavalier su izveli dosta paralela izmedu donjeg stratuma Upara i odgovarajueih nalazlsta u Italiji i doveli veze do RipaldaSl3). Tim se zatvara krug, jer smo vee spomenuli cinjenicu 0 blizim vezama Danila i Ripolija.

No ovdje je jako znacajna i [edna druga cinjenica. U ovom istom stratumu Eolskih ostrva dolazi i urezana ornamentika, sa vrlo dekorativnim meandarskim i slicnJim motivimaS14). Po izgledu i naeinu izvodenja ovih meandarskih ukrasa, osjeca se vanredna stilska blis-,

l1li8) L. Bernabo Brea - M. CavaHer. CiviltA prelstoriche delle isole Eolie-

e del territorio di Milazzo, Bull. Paletn. !tal. 65, N. S. X, 1956, Fig. 8. ~) Koro§ec, 1958, str, 42 i Prilozi, T. CXII, 1.

UG) Milo;Bc, 1949, T. VIII, 9.

311) Wace & Thompson, 1912, Fig. 21-22. 8U) I·bid., Fig. 36. .

3n) L. BenwbO Brea - M. Cavalier, L c., p. 23-24. 114) Ibid., Fig. 12,

6 - A S,: Studiie 0 kamenom I bakamom dobu

82

Or ALOJZ BENAC

kosi sa urezanom keramikom danilske kulture. Na drugoj strani je vanredno interesantna pojava zadebljalih nogu sa urezanim srafiranim trakama u Bs fazi Rakhmani-at'"), koja u potpunosti odgovara takV'im nogama sa ritona danilske kulture (ali je po ukrasu daleko bliia nogama u kakanjskoj kulturnoj grupi!).

Sve se to odlieno slase u kulturnom i hrenoloskom pogledu sa prethodnim nasim konstatacijama.

Prema tome, mediteranska komponenta u Danilu, u koju ubrajam keramieke forme i bojene ukrase, se uklapa u odgovarajuee pojave neolitskih kultura II faze Eolskih ostrva i Dimini faze u Tesaliji i Greko], U isto vrijeme Vlidimo i na Eolskim ostrvima neke elemente urezane ornamentike, koji odgovaraju onima u danilskoj grupi, U B fazi Tesalije i Greke se jako osjeca teznja za urezivanjem ornamenata, Dakle, u svim ovim mediteranskim krajevima vidimo jaC:-i. ill slabiji prod or mode sa urezanom ornamentikom. To je i dovelo do teze 0 upadu nosilaca Dimini stUa u TesaUju ina grcko tl0311). Narocito [ak uticaj vidimo u danilskoj grupi, a vee sam Iznio svoje misIjenje i 0 pravcu uticaja. Zbog bliaine srednje Evrope i Podunavlja ova je sasvim razumljivo.

Moida nece biti lose da navedem jedan detaIj iz reIacije DaniloSmilcic. Kada usporedimo nalaze u ova dva nalazista, ustanovU:emo da je u Danilu (pa i u Markovo] spilji na Hvaru) daleko vise razvijena slikana keramika nego u Smileieu, S druge strane, keramika sa urezanim ornamentima je daleko bogatija u SmHeieu. Na ovom nalazistu su zapazene i neke butmirske forme. Kao da je pri ovom igrao odredenu ulogu geografski poloza]. Danilo je juznije i blize mediteranskim uticajima. Smileic je opet sjeverniji i blizi kontinentalnim uticajima. U svakom slueaju Smilcic [e bio ranije naseljen (jer ima jedan stariji stratum), a do njega su vjerovatno doiSM ranije i kontinentalni uticaji u obliku keramike sa urezanim motivima. Stoga ne iznenaduje sto su ti uticaji tamo jace zastupljeni.

Taka su nekako dvije kulturne komponente ove neolitske grupe stvarale svoje kombinacije u ova dva najvazrrija dosada otkrivena nalazista daruilske grupe.

Posta smo izveli prednje paralele, problem relativne hronologije danilske grupe je time vee rijesen. Danilska kultura pripada II periodu Eolskih ostrva, odnosno Dimini fazi 'I'esalije. Na osnovu odnosa sa Kaknjem, danilska grupa veeim svojim dijelom odgovara startijoj vincanskoj grupi, a preko nje [e vremenski povezana sa drugim neolitskim pojavama u ovom dijelu Evrope.

. Posta smo iznijeli pretpostavku a izvjesnoj vremenskoj primarnosti danilske pred kakanjskom kulturom (sirenje kultnih vaza doIinom Neretve), mislim da se danilska kultura mora u apsolutnom smislu staviti nesto ispred Kaknja. To bi znaeilo da se poeetak da-

S15) Wace & Thompson, 1912, p. 203, Fig. 142 f.

310) F. Schachermeyr, Dimini und die Bandkeramik, Mitteil. der Anthrop.

Ges. in Wien, LXXXIII, 1953/54, S. 1-39; M. Gara§anin, Ka problemu Dimini migracije, GZM (N. S.) 1952, str. 27--40.

MlAElE "AMENO DOBA

'83

nilske kulture se dosta sigurnosti kreee oko 2800. god. pro n, e, Ovako hronolosko mjesto danilske kulture upravo hi odgovaralo pa.ralelama sa Dimini fazom u Tesaliji i Grl:koj311). U to vrijeme su nekako i Bernabo Brea-M. Cavalier stavild prelaz iz II u III period na Eolskim ostrvima-'").

Kraj danilske kulture je istovremen sa nastankom hvarskolisicicke civilizacije. A to znaei da kraj danrlske kulture pada oko 2500-2400. god. pro n. e.

c) Mladi neolit

U mladem neolitskom dobu nasa jadransko-mediteranska oblast je bila znatno gusce naseljena. Ovo barem pokazuju dosadasnjt nalazi na tom teritoriju, Neolitska naselja su zabiljezena na jadranskim ostrvima, na jadranskom zaledu i iU Hercegovini. Dva najvainija i najkarakteristienija naselja su Grapceva spUja na Hvaru i LisiCiti u .dolini Neretve. Zato cemo i nazvati ovu kulturu hvarsko-Iisieiekom grupom. Takav dvojni naziv je potreban da bi se oznacile dvije zone

ove civilizacije, sa nekim medusobnim razllikama. .

Pored Grapeeve spilje spomenu6u nalaze ove kulture u Pokriveniku, Markovoj spilji, Babinoj spilji na HvaruS19), Gambera spilji , Raca spilji na Lastovu3110), Veloj Bpilji Ii Jakasovoj spUji na Korculi, Veloj spilji na Losinju, Jamini sredi na Cresu321), Samogradu kod Sibenika322). Ova bi bila nalazista prve, prave jadranske zone. Na dalmatinskoj obali i ostrvima nadeno [e jos jako mnogo kamenog oruda na raznim mjestnma, no do danas nije tacno utvrdeno kojoj kulturi pripadajuS28). Zato se ovim nalazima neeemo nd koristiti.

Pored Lisil:ica, drugoj zoni pripada II stratum Zelene pecine, dok \Tee spomenuta kultura Vele spilje sa Korcule324) stoji upravo u sredini i vezuje ove dvije zone u jednu cjeliinu.

G. Novak je kulturni sloj u Grapcevoj spilji podijeldo na sedam .stratuma, od kojib je donji oznacio kao »veliki kulturni slo]«. Taj sloj zapravo predstavlja neo1itsku kulturu ovog nalazista. Pod nazivom Grapeeva spilja podrazumijevamo zapravo ovaj sloj.

U Grapeevoj spiljlf je nadeno vanredno malo kremenog i kostanog oruda, ali one sto stoji pred nama ulazi medu uobicajenu neolitsku robu.

Kod keramieke robe daleko najcesee dolazi oblrl.k zdjele i taniira, sa malo izvijenim obodom i cesto crveno bojenom trakom ispod oboda. Poslije toga dolaze visoke solje, loptaste posude, amfore i

311) Milojl!iC, 1949, S. 43.

U8) L. Bernabo Brea - M. Cavalier, 1. C., vidi preglednu hronolosku tabelu. m) Ispitivanja vrsi prof. G. Novak.

no) A. RadmiUi, L'isola di Lagosta nella preistoria, Modena, 1955.

U1) Matertjal nije objavljen. Ispitivanja vrsili prof. G. Novak i g. VI.

Mirosavljevic,

322) Materijal n'ije objavljen. Ispitivanja vrSio g. I. Marovic iz Splita.

323) NOvak, 1955, str. 12-13.

3t4) M. Gjivoje, Vela spilja na otoku Kor&t:Ii, novo prethostorijsko nalaziSte, Speleolog 1955, 1-2 .

.6*

84

Dr ALOJZ BENAC

s1.m). Sve su to erne ili smede, pohirane posude, izuzev grube keramike, koja dma sivu hrapavu povrsinu, te vise i glomaznije forme.

Ornamentalni motivi na keramici Grapceve spilje su urezani ili obojeni. Ovi drugi su daleko brojnliji, pa i dekorativniji.

Od urezanih motiva vnijedni su spomena: girlande, rombovi, snopovi Iinija, nepravilne sraftrane trake i spiralne kukea26). Svi ti rnotivi su izvedenri. dosta nemarno ina posudama koje su izradene sa manje paznje (T. XXI, 3-6).

Vee sam rekao da su na bojenoj keramici ceste ervene trake uz obod zdjela. Vrlo su cesti i razn1 drugi trakasti motivi na vanjskoj povrsini zdjela i drugih oblika, a onda dolaze spiraloidni motivti u raznim jednostavnim kombinacijama (T. XX, 1, 3, XXI, 1, 2). Ponekad su medu dvije trake poredani bojeni kruziei, pa ~mamo utisak perli (T. XX, 2). Uz crvenu boju upotrebljava se Ii. bijela, svijetlofuta, tamnoauta, siva i druge boje. Dakle, izrazita naklonost prema sarenilu, iako su vanredno rijetko zastupljene na istoj posudi razne boje.

Posebno spominjem urezani rea1istlicki crtez na jednom keramickom fragmentu iz Grapeeve spilje. G. Novak ga je oznacio kao predstavu ladeS21), dok J. Korosec aludira na neku zivoflinju3118). Bez obzira na ovakva razlieita tumacenja, spomenuti crtez je predstavnik realistieke umjetnosti mladeg neolita u jadransko-mediteranskoj oblasti.

Samo dva keramieka fragmenta su trihromna (trake svijetle boje, sa pepeljastim rubovima, na crvenkastoj povrsini). G. Novak ovu keramiku oznaeava kao 'import »Dimini-Sesklo« podrueja i pripisuje je fazi B3~329).

Naselje u Lisicicima smjesteno je na obali rijeke Neretve, na onom prostoru gdje se danas pruza veliko Jablanicko jezero. Ovo nalaalste je pruzilo vrlo bogate nalaze kamenog i kostanog alata, kao i izvanredno zanimljive arhitektonske ostatke u naselju. 0 tome ce takode biti kasnlje rijeci.

I u grub oj i u finije radenoj keramici preovladuju niske forme (karakteristtcno je za Lisicice da n~ postoji nikakva astra granica izmedu grube i fino radene keramike).

Kod grube keramike idu zanim solje, loptasti sudovi, vaze na nazi i visoki cupovi. Finrija roba ima nesto elegantnije forme, ali u naprijed navedenim okvirima. Kruskolike vaze i vaze u obliku flase su svojina samo finije robe (T. XXII 22).

Ukrasni motivi su zajednicki za obje vrste keramike. Oni se dijele na trakaste motive, polukrugove, girlande, spiraloidne motive,

'~5) Vanredno bogatim Ilustratlvrrim materijalom pruzio je prof. Novak u

svom djelu dobar uvid u sve keramieke detalje. Vidi posebno str. 47. '26) Novak, 1955, T. LXIII i dalje,

127) Ibid., T. CXCIV, str. 40.

328) J. KOTosec, Zanimive upodobitve na keramienih fragmentih iz »Grap~ve spilje« na Hvaru, Arheoloski vestnik VIII/I, Ljubljana, 1957, str. 6-7.

,") NO'IJak. 1955, str, 51, T. CCXLVII.

MLA£lE KAMENb DOBA

85

kanelirane motive, simbolicne predstave, realistieke predstave i. eisto geometrijske motive. Najces6i su girlande i srafirani polukrugovi T. XXIII. Posebnu karakteristiku cine simbolicne predstave sunea i polumjeseca kao i realisticne predstave zivotinja, drveca i sl. (T. XXIV). Veei dio ovih motiva je izveden lezerno, nema tu one kontinentalne geometrijske pravdlnosti,

U Lisicieima nema bojene keramike u smislu one ix Grapeeve spilje. I ovdje su dosta ceste crvene trake uz obod zdjela, ali su trake izvedene bojorn koja se otire. S t!im u vezi treba do dati da je na keramici Lisicica i mace poznata upotreba crvene inkrustacije i bojenja citavih povrsina crvenom bojom koja se otire. Samo izuzetno boje se ovakvim naeinom i spiraloldne trakeSSO).

Prema tome, izvjesna razllka izmedu keramike Grapeeve spilje i Lisicica sastoji se u slijedeeem:

- U Grapeevo] spilji su vrlo brojni primjerci bojene keramike (samo rujetko se javlja bijela i crvena inkrustacija), dok ovakve 'keramieke robe nema u Lisicicima. Tamo mjesto toga dolazi izvjestan broj motiva u crvenoj crusted tehniei ill ervenoj inkrustaciji.

- U Lisil:icima je daleko raznovrsnija i dekorativnija urezana ornamentika.

- U Lisicicima je mnogo brojnrilja realisticka umjetnost, a osim toga ima i simbolicnih predstava koje nisu poznate u Grapcevoj spilji.

- U Lisici{:ima ima nesto butmiroidnih elernenata u formama vaza i nj'ihovoj ornamentici, a toga nema u Grapcevo] spilji.

Svakako su neuporedivo jace dodirne taeke (oblici zdjela, motivi girl andi , lezernost u izvodenju motiva itd.), pa nema ni najmanje sumnje da su ove dvije kulture vrio srodne medu sobom i da pripadaju jednom te istom jadransko-mediteranskom kornpleksu.

Porijeklo hvarsko-lisicieke kulture je, bez sumnje, mediteransko, Samo mali uticaj kontinentalne oblasti osjeca se u Lisi~icima, dok ga daljenigdje ne vidimo. Taj utica], medutim, ima samo hronolosku vrijednost.

Neosporno je isto tako da hvarsko-lisieieka kultura nije proizasla na lieu mjesta iz starije danilske kulture, Na keramici Grapeeve spilje je primijeeeno samo nekoliko elemenata k:oji bi se mogli pri~ pisati danilskoj kulturi. To su uglaste trake sa kruznim zavrsetkom3S1), snopovi uglastih urezaSS2) i sl. No, ovo je upravo toliko da samo naglasi vremenski dodir izmedu danilske i hvarsko-l!isit':icke kulture (istu vrijednost imaju pojedinacnJi. elementi hvarsko-Iisieieke keramike u Smileieu), Inaee, svaka ad ovih kultura daje posve drugi utisak stilskim odlikama na svojoj keramicL

330) Svi potrebni podaci mogu se nael u monografiji Lisicici, Benac1 1958.

Pored toga neki podaci su objavljeni u GZ¥ (N. S.) 1954, str. 137-150 i GZM (N. S.) 1955, str. 49-77.

38') Novak, 1955, T. CLXXVIII, 1.

33!) J. Koro!ec, Ceramica dip1nta della costa daImata, 1. C., Fig. 4 (6).

86,

Dr AlOJZ BENAC

Hvarsko-Iisicicka kultura je u stvari odraz jednog imigracionog talasa kroz Jadran na poeetku mladeg neolita. To se odlieno uoeava na kulturnim vezarna ove grupe sa pojedinirn krajevirna Mediterana. Tako [e kultura Lisicica najbolje vezana u kulturnorn pogledu za ostrvski neolit zapadnog Mediterana. Na Sicildji su korespondentne neolitske kulture S. Cono, Piano Notaro, Grotta Zubbia i Gela. Oblici vaza, ukrasi u vidu girlandi, upotreba crvene boje koja se otire, crvena inkrustacija i s1. to najbolje svjedoce333). Na Eoiskim ostrvima, Lisiolci se vezu sa »periodo della stile di Diana«, jer se tamosnje crnoglacane zdjele odlieno vezuju za odgovarajuce zdjele u Lisieicima3d4). U svom citiranom radu 0 Lisicieima iznio sam argumente koji potvrduju najusu povezanost ove nase kulture sa rnladim neolitskim dobom na ostrvu Maiti. Dovoljno je sarno spomenuti oblike bi-, komcnih zdjela i solja, ukrase u vidu girlandi i srafiranih polukrugova, redova perli, realistickih predstava i 81. pa da se uoci golema kulturna srodnost sa Maltorn836).

Na ovaj naein su Lisilliei evrsto uklopljeni, u kulturnorn pogledu, u jedan dosta rasiren neolitski kompleks zapadnog Mediterana. Ovo naselje je zato produkt selenja zapadnomediteranskih stanovnika prema Jadranu i iz Jadrana, doldnom Neretve, do Lisicica. Put dolinom rijeke Neretve osvjetljavaju nalazi u Zelenoj peeini, Najdalja, dosada poznata tacka, do koje su doprli nosioci Usiciekog keramickog stila je Popov do na Drini. 0 tome [e vee bilo govora,

Veei broj autora, koji se bavio pralstorijom Malte, smatra da je ovo ostrvo imalo izuzetno vaznu ulogu u praistorijskom dobu zapadnog Mediterana, da je bilo centar kulturne idarijacije i jedan od centara neolitskih moreplovaca+''). Jedino aka ovako shvatimo ulogu Malte u neolitskom svijetu zapadnog Mediterana, mozemo protumaci1Ji. i ovako dalek prodor zapadnomediteranskih kulturnih elernenata.

U Grapeevo] spilji (odnosno u ovoj drugoj zoni hvarsko-lisieieke kulture) doslo je do izvjesnih jacih mijesanja. Urezana ornamen1lika i oblici vaza sigurno indiciraju da su zapadno-mediteranski »more-' plovoi« ovog vremena prodrli i do [adranskih ostrva. No, tamo je u isto vrijeme prodro i uticaj nosilaca bojene keramike iz centralnog Mediterana. Vjerovatno iz Egeje, posto stilske odlike bojene keramike u Grapeevoj spilji upueuju u tom pravcu.

m) I. Cafiei, Di un sepolcro neolitieo scoperto a S. Cono presso Licodia-' -Eubea, Bull. Paletn. Ital. XXV, 1899, No 4-6. Tav. VI, 1,5,6; P. Orst, Sepolcri Protosiculi di Gela, Bull. Paletn. Ital. XXXIV, 1908, No 5-6, p. 119-139,. Tav. III.

U4) L. Bernabo Brea e Mad. Cavalier. 1. c., Fig. 17 (a-e).

Ma) Th. Zammit, Prehistoric Malta, The Tarx'ien temples, London 1930, Fig. 19---:-22, 24-25, 31-33, PI. XXX, XXXII; R. N. Bradtey, Malta and theMediterranean race, London 1912, Fig. 31; Th. Ashby, R. Bradley, E. Peet & N. Tagliaferro, Excavations in 1908-11 in various megalithic buildings in Malta and Gozo, Papers Brit. School at Rom VI, 1913, P. IX, XVII.

8") Benae, 1958, str. 77.

MLADE KAMENO DOBA

Na taj nacin smo u jadranskom bazenu konstatovali izvjesno ukrstanje kulturnih elemenata iz zapadnog Mediterana i Egeje. Prvi su u cistom obliku o'llisli dolinom Neretve, a drugi pornijesani na [adranska ostrva i neposrednu obalsku pozadinu.

Ostaje joS nekoliko objasnjenja u vezi odnosa Lisiciel-Butmir.

Nema nikakve sumnje da je postojao manji dodir izmed:u ova dva, geografski bliska naselja. U Lisicicima se nade kojli butmirski elemenat (naroeito u donjem dijelu sloja), dok su u Butmiru sasvim izuzetni nalazi keramike koji bi odgovarali onoj iz Usicica. U Zelenoj peeint nema vise ni traga butmirskom utieaju, a pogotovo dalje prema Jadranu. Prema tome, kontinentalni uticaji dopiru u slabom obimu samo do Li~icica i tu se zavrsavaju. Zbog toga mora otpasti pretpostavka G. Novaka 0 laneu Egeja-Otrantska vrata-Jadransko more-Neretva-Butmir, kojim bi spirala dosla u Butmir337). Vidjeli smo da je tamo spirala dosla s druge strane. Isto tako otpada i lanae Kikladi-Dinarska oblast(sa Grapcevom spiljom) - Butmir, 0 kojem govori F. Schachermeyrt"). Moramo se u stvari ogranicttt samo na slabi susjedski odnos i2:rnedu Butmira i Lisicica, koji nije donio nikakva ozbiljnija mijesanja mti utieao na prornjenu kulturne fizionomije neke od ovih kultura.

Prije nego bih odredio hronolosko mjesta hvarsko-Iisieieke kulture, htio bih jos jednom da podvucem da se i neolit Grapceve spilje i neolit LisiC±ca razvijao uglavnom istovremeno. Ovo je bitno zbog toga sto je daleko lakse odrediti apsolutnu hronolosku skalu

Lisicica, a onda ona vrtjedi i za hvarsku zonu. ,

Utvrdili smo da se Lisicici razvijaju paralelno sa Butmirom u Bosni. Kada uzmemo u obzir lanac Lisici6i-Butmir-Vinca, onda bi rasp on zivota u Lisieieima morao odgovarati vremenskom periodu od 2400-2000. god. pro n. e. To je svakako siri dijapazon, u kojem mose biti izvjesnih manjih promjena. Izgleda mi da to upravo dobra odgovara mjestu kulture Piano Notaro, koje joj je dao Bernabo Brea380) (nije mi sasvim razumljivo zasto je period »Stile di Diana« na Eoiskim ostrvima stavio za jedan stupanj ranije). A Lisi~ici i Piano Notaro odlieno korespondiraju. - Ovim bi bio odreden i hronoloski okvir za Grapcevu spilju, odnosno hvarsku komponentu nase kulture. Treba ovdje ipak uzeti u obzir odredene geografske razlike. Grapceva spilja je na ostrvu i svakako prije na udaru nego zavueena dolina Neretve. Stoga bih dao hvarskoj komponenti izvjestan prioritet i oznacio vrijeme lizmedu 2500-2400. god. pro h. e. kao pocetak zivota u Grapeevo] spilji i odgovarajueim naseljima Jadrana.

Grapceva spilja i citava hvarska kornponenta ce se svakako samo malo doticati Dimini faze u Egeji (pomenuta trihromnost). Vecim dijelom ce biti paralelna sa fazom III Tesaliji i Egejd uopee, Upozoravam na fazu u Tsangli, gdje motivi perli Ili motivi traka, srafiranih razlieitim snopovima linija, u cijelosti odgovaraju ovakvim

337) Novak, 1955, str. 43.

118) F. Schachermeyr, Die iilte.sten Kulturen Griecbenlands, S. 144. as.) L. Bernabo Brea - M. Cavalie'l', 1. COl hronoloska tabela.

88 Or ALOJZ BENAC
w ~ '"
... z
'"' n . .:;
... ~ 'u W
Z II> 'U ... 0 ~ 'U
a: ... -' c :! '" .i:j
i z Q!
a.. z z a ~
ci ~ II> ... .J
oJ '"
0 a: '" fI::
'" U N '" 81. 4. - Hronoloski pregled neolitskih kuJtura- u jadransko~mediteran:;koj oblasti sjeverozapadnog Balkana.

...

:::; e III Z

g

c

!

I'i z Q

~

VI

MLAE>E KAMENO DOBA

89

m-otivima u Grapl:evoj spilji ill Lisicicima340). U toj fazi Tesalije koriste se u slikardm ukrasima i razni svjetliji tonovi341) (bas kao sto je sluca] i u Grapeevo] spilji), a isto tako i odgovarajuce horizontalne bojene trake na vratu3.U). Zato i smatram da je hvarsko-Iisicieka kultura svojtim veeim dijelom paralelna sa fazom u Tesaliji i Grekoj. Naravno, ovdje se samo radi 0 relativnom odnosu u redoslijedu kulturndh pojava. U apsolutnim godinama ne mose biti blizeg paralelizma zbog vremenskog prioriteta neolitskih lrultura na jugoistoku, odnosno u Egeji.

Poslije analize pojedinih neolrtskih faza i kulturnih grupa, [asno se uoeava da je popuIacija neolitskog stanovnistva u jadranskomediteranskoj oblasti tekla drugacije nego u kon11l.nentalnoj oblasti. Pri tome ne mislim samo na vremenske razlike. Vise se zapravo radi ·0 drugaeijim kulturn:i.m i »etnickim« procesima.

U jadransko-mediteranskoj oblasti je ustanovljen odreden kontinuitet u kulturnom razvoju, pa prema tome i kontinuitet zivotal "izmec1u mezolitskog i neolitskog doba. Ovo se sasvim ocito manilestovalo u stratigrafiji Crvene stijene. lako se ram sarno 0 jednom takvom naselju, one je ipak sasvim dovoljno za ovakvu konstataciju, jer je Crvena stijena dala vise nego ubjedljiv redosUjed kultumi.h formacija.

Tako mozemo sigurno konstatovati da je jadransko-mediteransku oblast zahvatio najstariji mediteranski val peo1itskih civilizacija. U tome se ogleda druga razlika prema teritoriji Bosne, koja je hila zahvaeena tek na kraju starijeg neolitskog doba.

Sa ovim najstarijim neolitom u Crvenoj stijeni, mi se odmah sre·cemo sa dva vrlo znacajna problema. Prije svega, stanovniai Crvene stijene - nosioci ovog stratuma - nisu izradivali n!ikakvo glal!ano kameno crude. Oni se nisu bavili ni zemljoradnjom ni stocarstvom., 'pa su tako liseni nekih osnovnih karakteristika neolitske civilizacije. Jedinu cvrstu granicu prema mezolitu cini keramieka roba. Lov je ·ostao i dalje glavno zanimanje, a posto se nisu bavili zemljoradrijom, nisu osjecali neku jacu potrebu za Ifzradom kamenih sjekira Ii budaka. Pa ipak, ovdje se radi bas 0 neolitako] civilizaciji, jer je kera'mika - po mom mi.§ljenju - najvamija osobina novog kamenog -doba za ovo podrueje,

U stvari, kod nas razmatramo sasvim drugaeiju situaclju nego na jugoistoku ili Prednjem orijentu. Tamo je na mnogim naseljima ustanovljena pojava zemljoradnje i dobro gradenih sela prije nego .§to je uvedena u upotrebu keramieka roba343). Neki struenjaci su onda

1140) Wace & Thomps()n, 1912, p. 106, Fig. 56. .

1141) Tsountas, Ai proistorikai akropoleis Diminiu kai Sesklu, 1908, Pl. XII. :WI) Ibid., str. 141.

IU) J. Garstang u Jerihu, Ann. of Arch. and Anthrop., Liverpool, 22, 193fi, p. 166 i dalje, t, 23, 1936, p. 69 i dalje; R. J. Braidwood u Karim Shahiru, The :.Near Est and the Foundation for Civilisation, 1952..

1;10

Dr AlOJZ BENAC

i prihvatili naziv »predkerarrsieki neolit«, da bi oznaeili kako ove kulture imaju sve druge neolitske osobine osim keramiekih proizvoda844). Alto je to neolit prije keramieke proizvodnje, onda je III stratum Crvene stijene pravi neoEit, jer je u njemu zastupljena keramicka roba .

. Badava je trazitd u Cr:venoj stijeni zemljoradnike kada tamo nema uslova za razvoj zemljoradnje. Kraski , ksrakter zemljista ne dozvoljava ni danas razvoj neke naroeite zemlioradnieke proizvodnje. S obairom na dugu Iovaeku tradiciju i bogatstvo podrueja u lovnim zivotinjama, neolitski stanovnici Crvene stijene ostali su d dalje lovei. Posto su sasvim drugi uslovi vladali na Bliskom i Prednjem istoku Hi u Tesaliji, d proces neolitrl.zacije je tekao sasvim drugaeije,

Drugi, daleko tezi, je problem porijekla neolitske kulture u Crvenoj stijeni (pa i na Jadranu uopce), Drugim rijeefma, postavlja se pitanje da li se ovdje radi 0 upadu nekih novih drustvenih grupa Hi se radi samo 0 uti.caju nove civilizacije sa Mediterana.

Pojava keramieke robe je svakako izvanredno vasan momenat u kulturnom razvoju ovog kraja i preloman u razvojustratigrafske kulturne slike Crvene stijene. Bilo bi najjednostavnije reci da se desila migracija nosilaca neolitske civilizacije na staro mezolitsko podrueje, jer u tom slucaju nam ne trebaju nikakva dalja objasnjenja. No, ovdje nam za takvu konstataciju smetaju neke cinjenice. Najjace· se isprijecila tradicija u izradikremenog oruda. Ona je prenesena iz. prethodne mezolitske faze i samo poboljsana izradom vecih i boljih nozica i strugalica, A i zammanje je ostalo potpuno isto, Pa kako sada spojiti ovako dobro njegovanu i sacuvanu tradiciju kroz vijekove sa imigracijom novog neolitskog stanovniStva? lmigranti bi svakako donijeli sa sobom i druge promjene, a ne samo keramieku robu, Iako se d mezolitski stratum Crvene stijene uklapa u jedan mnogo siri kulturni krug zapadnog Mediterana, ipak on ima izraziter-~riferijske karaktertstike, koje mu daju posebno mjesto. A 0 tome se bas radi u nasldjed:enoj tradiciji u neolitu.

Ostaje nam jos medusobno mijeSanje iIi same utricaji.

I jedno i drugo je sasvim mogucno. Stauovnici Crvene stijene hili su izraziti lovci i skupljaci. Oni su mnogo lutali. Posljednja mezoldtska faza .obiljezena je, kako smo ranije vddjeli. dosta tankim. slojem koji upueuje na povremeno koristenje ·pecine. U to vrijeme je, dakle, bilo mnogo lutanja tamosnjeg stanovnistva. Kao da i ta cinjenica dokazuje nemirno vrijeme u smjeni dviju kulturnih epoha. U .svojim izletima ti ljucti su morali dolazitrl. u dodir sa drugim drustvenim grupama, cija ce stanista biti svakako otkrivena daljim istra-zivanjima. Na taj naein se uspostavlja Ianac medusobnih dodira koji d6vodi do medusobnog prenosenja iskustava; u ovom slucaju preno':'· senja keramiekog umijeea, Za nas nije ovdje bitno da Ii je preneseno· ovim lancem samo umijeee iIi je dolazilo do .medusobnog mijesanja

34.) VI. MUojCic, Die. erste prakeramisehe bauerliche Siedlung der Jungsteinzeit in Europa, Germania 34, 1956. Heft 3-4, S. 208-210; D. Berciu, Neoliticpreceramic in Balcani, Studii ~i Cercetiiri de Istorie Vecbe, IX, 1958, p. 91-98_

MlAElE .KAMENO DOBA

91

Ijudi (ovo drugo je sasvim moguce u uslovima prvobitnih drustvenih zajednica, gdje je to mogao usloviti i egzogamilii brak i ekonomske potrebe). Bitno je da su stari mezoldtski stanovnici zadrzah svoje stare tradicije, a u isto vrijeme usvojili keramieku proizvo<inju. Aka je i bilo medusobnog misljenja, ostaje cinjenica da su stari stanovnici nametnuli svoje stare tradicije u ~zradi oruda i u ekonomici, a to znaci da su hili nadmocni u bazicnim elementima kulture.

U Crvenoj stijeni se tako desio isti proces kao i u mnogim drugim circummediteranskim krajevima. Takav je slueaj npr. u Arene Candide341i), Ras ShamriS46), Jerihu i MegiduU7), u Mattarahu34B) Ili u Rumuniji349).

Preko Crvene stijene keramieka proizvodnja osvojila je jadransko-mediteransku oblast i tu se dalje razvijala. Proces neolitJizacije je u Crvenoj stijeni poeeo i zavrsen, a dalje imamo posla sarno sa pravim neolitom.

Neolitske kulture sa impresso keramikom u pecini Jamina Sredi na Cresu i starijem stratumu u Smilcicu vee predstavljaju proeese u samom neolJitskom svijetu ove oblasti. Keramika iz Smilcica je nekim svojim ukrasima vrlo bliska neoliitskoj keramici iz juzne Italije. U razvijenom starijem neolitu citav jadranski bazen je postao [edan jedinstveni kulturni pojas. Medusobni lancani dodiri su stalni, a pored toga se moraju uzeti u obzir i izvjesni migracioni pokreti koji su doveli do joS hr.zih prenosenja kulturnih osobina.

, Posebno mjesto opet pnipada nalazistu u Zelenoj pecini, Ono samo djelimieno pripada starijem neolitu, a drugim dijelom srednjem neolitu. Stariji neoldtski stanovnici su se zavukli dalje na kopno - dolinom rijeke Neretve. Imamo utisak da su se oni pcvlacili ~ pred novim doseljenicima, nosiocima danilske grupe. 0 tome me uvjerava i situacija u samom Smilcicu. Tame je mlad!i. kulturni stratum - onaj danilski - ilist i ne mijesa se sa impressa keramikam. Jedna migracija sa kantinenta i ona sa Mediterana (nosilaca slikane keramike) potisla je staro stanovnistvo u dadransko-mediteranskoj oblasti. Time dajema sliku jos jednog istorijskog procesa; normalnog istorijskog zbivanja u praJi.storijskom drustvu,

Stanica u Zelenoj peeini osvjetljava jos jednu stranu istorijskih zhivanja U ovom vremenu, U keramiekorn repertoaru Zelene pecine osjeea se krajnja raznovrsnost, Tamo su elementi dz' sjeverne Afrike, Sieilije i juzne Italije. Kao da se ovdje, na krajnjoj taeci sjeverozapadnog Balkana impresso keramike, sleglo sve ono sto je dao zapadni Mediteran u proizvodnji impressa keramike. Preko Zelene pecine ovaj kulturni kompleks nije presao i to je njegova granica u ovam dijelu circummediteranske oblasti. Graniea se osjeea i u dru-

M5) BernabQ Brea, 1946, p. 171 i dalje.

"'16) Cl. Schaeffer, Ugarltica I, p. 1 i dalle. 3(7) Milojcic, 1949, S. 14 i daIje.

3t8) R. Braidwood, J. Smith, Ch. Leslie and L. Braidwood, Mattarah, l.

c., p. 69. ,

Mil) D. BerCiu, Neolit~cpreceramic in Balcani, 1. c., p .. 91-100.

Dr AtOJZ BENAC

gom smislu. Medu keramikom Zelene pecine pomijesana je i roba ukrasena motivima klasa i stipanja, 8tO bez sumnjespada u kru_g kulturl;l. sa impressa keramikom u Podunavlju, centralnom, lstoenom i juzncim Balkanu. Zato u Zelenoj peeini povlaeimo u stvari granieru rzmedu dvavelika kompleksa sa limpresso keramikom. Jedan smo oznaeili kao zapadnomediteranski kompleks, dok ce drugi onda biti istoCnomediteranski kompleks. U zapadnomediteranskoj oblasti nema ·'barbotine tehnike, a nema ni ukrasa stipanja i klasa. Mnogi opet od ukrasa impresso robe sa 'zap ada nedostaju Ii fstoenomediteranskoj oblasti.

Keramika Zelene peeine ne poznaje takode barbotine tehniku.

Ova kultura je usvojila same ukrase stipanja i klasa. Bice da je to 'utica] iz Podunavlja, koji je dosao ovamo zasada nepoznatim putem. Svakako nije isao preko sjeveroistoene Bosne, jer bi onda stigla i borbotine tehnika (koja je tako dominantna u Gornjoj Tuzli). Bilie de je utieaj isao iz Koros podrucja.

U pogledu danilske kulturne grupe ovdje bih dodao same pal' zakljucaka, jer je 0 toj grupi dovoljno reeeno u analizi same grupe. Ti zakljuce] odnosili hi se prvenstveno na odno.se Danilo-Kakanj.

Vidjeli smo da je ornamentaIni sistem na keramici Kaknja ·znatno druga~iji od onog u danilskoj grupi. Na debelim nogama kultnih vaza u Kaknju taj sistem se bazira na srafiranim urezanim trakama Ill srafiranim urezanim trouglovima. To su fini, tanki urezi, nesto potpuno drugo ad sarenila arnamentalnih ukrasa u Danilu i SmilOicu. Ali iste takve ukrase vidimo na keramdei Istre i 11a odgovarajucim nogama u neolitskom naselju Aurisina kod TrstaaGO). Vidimo je zatim u Materi ina keramiei 18---24 stratuma u Arene Candide3G1). Tstf ornamenat prepoznajemo konacno i na keramici Chassey kulture u juznoj Francuskoj3S2). S druge strane, ovakve trakaste motive na zadebljaltm nogama vaza nalazimo i u Grckoj8S3).

Aunlsina je geografski bliza danilskoj grupi, posebno Smilcil:u, nego Kaknju i Arnautovicima, Pa Ipak, kulturna bliskost stoji u obrnutoi proporQiji. Svakako zanimljiv problem.

Mislim da je to jedan jedinstveni lanae: Rakhmani (ili Heroneja!) --- kakanjska grupa --- peeine Istre-Aurisina-Arene Candide-Chassey. Ova] lanae naprosto okruaava danilsku kulturnu grupuM').

'~O) Vidi nap. 138.

3Jll) M. Mayer, Molfetta und Matera, T .: XXII; Bernabo Brea, 1956, T.

XXIII - XXIV:

3~~) G. B(tUloud et M. Boofzheim, Les civilisations neolitbiques de Iii.

France, p. 99, PI. XLIII. s~1I) Vidi nap. 226.

3M) Vanredno su instruktivne tzv. vases-supports U okviru francuske Cbassey-kulture. One nas nesumnjivo podsjecaju na vaze sa postoljetn iz Danila, koje imaju sasvlm odvoleno postolje (Koros€c, 195.8, Prilozi, T. XXIX, T. LXXII, T. LXXIV). Ornamentika na vases-supports odgovara ornamentima u Materi, u Arene Candide ill u Kaknju, a obllk je vezan za DanUo (iako je u Danilu postolje odvojeno). Takve dyostruke vaze su. poznate i U nenlitu Span'ije, pa ce mozda !mati viSe mediteranski karakter. Vases-supports stavlja

MLADE K;AMENO DOBA

Gotovo je neosporno da je ornamentalni sistem srafiranih motiva porijeklom iz oblasti trakaste keramike. SVIi clanovi navedenog lanca primili su je razlieitim put em, u procesu mijesanja neolitskih civilizacija. Prema Jadranu izvrsen je naprosto jedan nagao prodor i,z kontinentalne oblastd i medu ornamentalnirn motivima denio prvenstveno spiraloidne ukrase, pa meandre i drugo (u vezi i sa Biikk kulturom). Na Jadranu je dodir sa nosiocima bojene keramike i u drugaeijo] geografskoj sredini stvoria sasvirn drugi umjetnieki izraz i u urezano] keramici.

Danilska kultura je rezultat migracionih pokreta. To je prva kompaktna seoba neolitskog stanovnistva u [adransko-mediteranskoj oblasti.

Drugu seobu dokumentuju nalazi iz hvarsko-Iisicieke grupe. Ona [e iskljueivo mediteranskog karaktera, alli. ipak ima dvije komponente: jednu cisto zapadnomedtiteransku i drugu iz centralnog Medi-

terana (odnosno iz Egeje). .

Nosioci Iisieicke kulture su doselili u cjelini dolinom rijeke Neretve. Oni su sa sobom donJi.jeli u daleku unutrasnjost komponente svoje zapadnomediteranske civilizacije, jer su ill prenijeli ljudi koji su se doselili. Koliko je to razlicito prema situaciji sa kakanjskim k:ultnim vazama.

Nasa analiza pruzila je [asnu predstavu 0 troperio.dnom sistemu u neolitu jadransko-mediteranske oblas1li. I to u punom opsegu, Po imenima glavnih nalazista to bi bio sistem: Crvena stijena-DaniloHvar. - Ovakav neolitski sistem bi potpuno odgovarao neolitskim fazama u Tesaliji, ako ga posmatramo u relativnom redoslijedu kultura. On bi se morao izraziti ovom paralelom:

Seskio - Crvena stijena, Dimini - Danilo, Rakhmani - Hvar,

, U apsolutnoj hronologiji postoje razumljive razlike, no to nema velikog znacaja pri posmatranju osnovnog redoslijeda neolitskih. faza.

4: >- Ogledi iz materijalne kulture

Stariji arheoloski podaci i noviji nalazi pruzil! su relativno dobre moguenosti da se donesu neki opei sudovi 0 materija1noj kulturi u neolitskom svijetu sjeverozapadnog Balkana, Materijalna kultura sastoji se, naravno, ad velikog broja komponenata. Ovdje bih govorio

Arnal u okviru Chasseen A, odnosno u vrijeme od 2.700. pro n, e. dalje, sto se sasvim slaze sa datiranjem Danila 1 Kaknja (J. Arnal, Hypothese de travail sur I'origtne des vases-supports francais, Revue archeologique de l'est ct du centre-est, Tome VIII, Fasc. 1-2, p. 127-132). Vrlo Je vamo da je C-14 analiza pokazala da poeetak Chasseen A pada u vrijeme oko 2.'700. pro n. e., a poeetak Chasseen B negdje oko 2.500. pro n. e., jer se to potpuno sla!e s

naiom hronologijCim kakanjske grope (J. Arnal, 1. e., p. 129). .

94

Dr ALOJZ BENAC

sarno 0 onim komponentama, za koje imam kakvu-takvu podlogu; to su: a) orude d oruzje, b) tipovi naselja, c) tipovi kuee i d) privred.a.

,a) Drude i oTuzje

U neolitskom svijetu nije jos povucena tacna granica izmedu nekih kamenih oruda l' oruzja, To posebno vazi za glacana oruda i kostana sila. Uglacana kamena sjekira je mogla biti izvrsno oruije za Iov ili za odbranu. No, u isto vrijeme ona je mogla sluiiti za obradu drveta, sjeeenje mesa i s1. Kalupasta sjekira je mogla slmiti pri obradi zemlje, a u isto vrijeme kao dobro napadno iIi odbrambeno oruzje. Kamene kugle (mlatovi, buzdovani) su, vezane za drvene drske ili kozno uze, bile sjajno napadno oruije. Pa ipak 1. ovi mlatovi su mogli imati praktienu upotrebnu vrijednost u svakodnevnom zivotu.

Kod sitnog kremenog alata i oruzja je mnogo jasnija granica.

Kremeni vrhovi strelica ili kopaIj a pripadaj u same oru1ju, dok ostale Izradevine od kremena ubrajamo u sitni alat (nozici, strugalice, strugaei, svrdla i sl.),

Sve ovo isto mozemo konstatovati i za kamene i kremene izradevine u sjeverozapadnom Balkanu. Medutim, unutar -ovog podrucja postoji dosta varijacija u pojedinim neolitskim grupama i periodima. CUj mi je da bas 0 tome ovdje iznesem pojedine podatke.

U oblasti Bosne zastupljena su sva neolitska oruda i oruzja od kamena, odnosno kremena. Pljosnate i kalupaste sjekire dolaze u svom klasicnom srednjoevropskom obliku. Sitn!. kremeni alat i oruije takoder ne pokazuje nikakve posebnosti. Postoje samo kvantitativne i kvalitativne razlike medu pojedinim grupama. One se svode na sliijedece konstataoije:

- Starcevaekl kulturni sloj u Gornjoj Tuzli potvrduje u pogledu oruda onu sliku koju [e za stareevacku kulturu konstatovala Draga Garasanin-"),

- Zanimljiva je situacija u vineansko] kulturi sjeverozapadne Bosne, konstatovana prvenstveno u Varosi kod Koraja i Gradini u Grbaci. U starijim fazama vineanske kulture Varosi vrlo su malobrojna sitna oruda od kremena. VdBe su zastupljena glacana kamena oruda. U mladoj vincansko] kulturi Varosi su, naprotiv, sitna kremena oruda daleko brojnija, a najvise su zastupljena u najmladem - I stratumu. Istu takvu brojnost ovog oruda vidimo i na Gradini u GrbaCi, koja pripada mladoj vincanskoj kulturi, S druge strane, glacana oruda 'U najmladem vineanskom stratumu se procentualno sasvim smanj u] u.

Ovo znaei da je u vineanskoj kultuni sjeverozapadne Bosne (barem u navedenim nalazlstima) sitni kremeni alat najbrojniji na samom kraju ove kulture. Pri tome moramo spomenuti i situaciju u Gornjoj Tuzli. Tamo su u mladim vincanskim stratumima nadeni pojedinaeni ukrasnli i slicni objekti od bakra (mazda i jedno SilO)356). Ovo

~5") Covic, 1960-61, T. VI, 1-16; Arandelovic-Garasanin, 1954, str, 48 1 daJje.

3M) C01.lic, 196Q:-61 , T. X, 11-12, sl. 16 b--€.

MLAElE KAMENO DOM

95

joil jednom potvrduje da je mlada vineanska kultura u stvari savremena ranom metalnotn dobu u nekim drugim krajevima="), Bakar je poceo postepeno da prodire i u ove krajeve, ali u sasvim neznatnoj mjeri. Ovo prodiranje bakra jos nijeIzmijenilo neolitsku vineansku kulturu i ona je saeuvala do kraja svoj neolitski karakter. Nije Ii ipak pojava prvog metals uslovila jako opadanje u proizvodnji glaeanog kamenog oruda? Logicno je ovo dvoje dovesti u medusobnu vezu.

U drugim neolitskim nalazistima vincanske kiulture u Bosni nisu nadeni objekti Izradeni od bakra. Kao da Gornja Tuzla u tom pogledu zauzima posebno mjesto. (Nanominjem uzgred da su kameni mlatovi u ovoj oblasti Bosne izvanredno djetki.)

- Kakanjska kulturna grupa pruza drugaciju sliku, Ovo nalaziste je hronoloski savremena starijoj vincanskoj kulturi. Ali ovdje preovladuju bas sitna kremena oruda, dok su glaeana kamena oruda relativno rjeda. U isto vrijeme, medu kremenim izradevinama nema strelienih vrhova-"), Unekoliko nas to sve podsjeea na danilsku kulturu na Jadranu, sa kojom je kakanjska kulturna grupa i inaee vezana nekim kulturnim elementima.

- Najbogatija je u ovom orudu i oruZju butmirska kulturna grupa. U njo] su obilno zastup1jene sve vrste neolitskih izradevina od kamena, Ipak, u okviru ove grupe treba izdvojitr Kraljevine kod Novog Sehera. U ovom nalazistu je pronaden jako veliki broj okresanih kamenih sjekira pljosnatog i kalupastog oblika (T. XXXIII, 2). Tako velik broj ovakvih sjekira mogao je nastati na nekoliko naeina: 1) kao kasna manifestacija campignienske tradJicije, 2) kao nedovrsena roba za razmjenu, 3) kao nedovrSena roba u samom naselju I 4) kao poseban vid proizvodnje u samom naselju.

Iako postoji dosta slienosti sa campignienskim tipovimau zapadnoj EvropiSS9), ipak je malo vjerovatno da se III Kraljevinama radi o campignienskoj tradiciji. Prije svega nema nikakvih drugih kulturnih osobina u Kraljevinama koje bi vezivale ovo naselje za neolit campignienskog podrueja, A nema niti medustanica, preko kojih bi dosao ovaj tip oruda do centralne Bosne. Zato ovakvu pretpostavku moramo zasada da odbacimo, Isto tako nemamo nikakvih vidnih znakova koji bi potvrdivali neku stalnu razmjenu medu pojedinim naseljima butmirske kulture. Svako od ovih naselja [e OOal0 svoju posebnu naturalnu privredu pa nije bilo nipotrebe za redovitom razmjenom.

357) Gara§anin, 1951, str. 148 i dalje.

3iP1) A. Benae, Osnovna obilje~ja neolitske kulture u Kaknju, GZM IN. S.) 1956, str. 170.

SU) Vidi posebno primjerke tzv,pseudo-campigniena, J. Arnal und C.

Bttrnez, Die Struktur des franzdsischen Neolithikums au1' Grund neuester stratigraphischer Beobachtungen, 37 - 38 Bericht der RGK, 1956-56, S. 80. !Treba fatUi ~to, pitanje campignienskih tipova oruda nije jos rije~eno niti u sarnoj Francuskoj. Ostaje otvoreno pitanje koUko su ovi tipovl mezolitski a koliko neolitski. Isto tako je otvoreno pitanjs da Ii su pretemo oruda spremljenja za gra~anje iIi definitivno zaersena oruda).

96

Dr AtOJZ BENAC

Ostaje da se okresano kameno crude objasni kao posljedica posebne vrste proizvodnje, Naravno, jedan dio ovog oruda je u stvari nedovrsena roba. U Kralj.evinama je zapaZena vrlo intenzivna izrada velikog kamenog oruda i oruzja. To je uslovilo a ostatak veeeg broja nedovrsene robe.

o

rg()

:::',;1.",1

. ~ ~. ~

.

/

st. 5. -DjeUmicmt plan ftO,se!ja Nebo u doHnt Bite, Bosn4.

R 1-3 ozna~(lva;u mjesta Z(l obTadu kamenog o1'Uc!a.

Najvise strelienih vrhova sakupljeno je u Butmiru, gdje su za.stupljeni tipovi strelica sa trnom i tipovi sa krilcima.

Kod posmatranja kamenih i kremenih izradevina u Bosni, zanima nas i naein njihove proizvodnje. Naselje Nebo u dolini Bile je sistematski istrazivano, a u Kraljevinama su takode vrsena u novije vrijeme kontrolna iskopavanja, U oba naselja SiU konstatovane prave radionice kamenog i kremenog oruda. U dolini Bile nadena su medu neolitskim kucama mjesta sa pravilnim, velikim komadima kamenja, kojisu sluztlikao podloga za izradu ovog oruda i oruzja. Ti kamenovi su 'bili, lijepo utvrdeni sitnijirn kamenim ploeama, a okolo [e lezala velika kolicina kremenih otpadaka, poneka kamena glaealica i. 51. (81. 5 R, 1~3). To 5U sigurno identifikovana mjesta gdje se izradivalo

MLADE KAM(NO DOSA

97

kameno Lkremenoorude''"). Upravo je tako nesto konstatovano i u Kraljevti.nama. Pored podloge od velikog pravilnog kamenja zatecena je upravo enormna masa sitnih otpadaka koji se dobivaju kod okresivanja kamenih sjekira, To su upravo ona oruda 0 kojima smo po..; sebno govorili u Kralj evinama.

Ranijim iskopavanjem u Kra1jevinama sakupljeno je i dosta alata za izradu kamenih sjekira. Mozda su najzanimljivti.je kamene ploee od pjescara, na kojima su ostala udubljenja od glaeanja kamenih sjekira. Na ovakvim negativima forme jedne sjekire krasno se prati proces rada. Uz ploee, odavde poticu mnoge glacalice od pjescara, manjih i veeih dimenzija, koje su sluzile dsto tako za konacno dotjerivanje kamenog oruc.1a.

U drugim bosanskim nalazistima nisu ustanovljene ovakve radionice.

Na kraju da spomenem da su najstariji buseni cekil:i ad kamena zabiljezeni u III stratumu VaroSi., dakle jos u starijoj vineansko] kulturi, odnosno u okviru srednjeg neolitskog doba,

Sa kostanim orudem u neolitskirn naseljima Bosne stvar stoji. nesto drugaclje, jer se osjeeaju prilieno velike razlike medu pojedinim kulturnim. grupama i pojedinim nalazistima unutar grupa.

U okviru vineanske kulture kostana sila su poznata i u starijim i mIadih fazama ove kulture, a to je Hjepo utvrc.1eno u naselju u Gornjoj Tuzli. U mlac.1oj vincansko] kulturi Gornje Tuzle dolaze, pored sila, i budaci od roea, Hjepo obradenli i dotjerani za prakticnu, upotrebu-'") .

Kakanjska kultura je jako bogata izradev.inama od kosti. Mislim prvenstveno na naselje u Kaknju, gdje je sakupljeno obilje kostanih sila, pa onda i lopatica-spatula, koje ponekad imaju vrlo dekorativne forme862). Imam utisak da su stanovnici Kaknja veeu brigu posveeivali izradi kostanog nego kamenog oruc.1a. U Arnautovil:ima imamo iste kostane izradevine, sarno u daleko manjem broju nego 8tO jesluea] u Kalmju.

Svakako je neobiena situacija unutar butmirske kulturne grupe.

U samom Butmiru nema uopl:e kostanog oruda, a isto tako niili' u Kraljevinama. Nasuprot tome, naselje Nebo je dalo brojne kostaneizradevine. Medu njima na prvom mjestu stoje razlieita sila, zatim glacalice, pa najzad i budaci od roga sa rupom za nasadivanje3113).

Prilicno je tesko protumaeiti ovakvu situaciju u odnosu Butmir-Bila. Oba naselja pripadaju istoj kulturi, hronoloski su gotovo savremena, imaju isti ukus u dekorativnoj umjetnosti na keramici, a ipak se tako bitno razlikuju u pogledu kostanog alata, Mozda ce U ovom. pogledu odlucan utrl.calj imati naein zanimanja u ovom naselju. Sta-

360) A. Benae, Neolitsko naselje u doUni Bile, GZM (N. S.) 1953, Plan V r~e'l Co vic, 1960-61, T. X, 5-6, T. XI, 6--7.

382) A. Benac, Osnovna obiljezja neolitske kulture u Kaknju, 1. c., T_ Il. 4--6.

tea) Benae, 1952, T. XXV,

7 - A. B.: Studije 0 kamenom i bakamom dobu

98

Dr AlOJZ BENAC

novnici Neba su bili lovei i stocari, a tek onda zemljoradniei. Oni u Butmirusu bili zemljoradnici i stoeari, a uz to i loveL Cini mi se da je lov ipak imao odlueujueu ulogu u naklonosti neolitskog covjeks Bosne prema kostanim izradevinama, Kao.odliena ilustraoija za ovu tvrdnju mose poslusiti naselje u Lisicieima, gdje je jedno s drugim neosporno usko vezano.

Naein odijevanja, tehnika ukrasavania vaza i druge sliene djelatnosti svakako ce igratti sporednu ulogu u ovom pogledu.

Jadransko-mediteranska oblast se i u pogledu oruda i oruzja razlikuje od kontinentalne oblasti, kao ato je bilo i kod keramiekih izradevina. Tamo imamo ovakvu situaciju:

- Ni nosloci starijeg, a niti nosioci srednjeg neolita u Crvenoj stijeni nisu uopce izradivali glacano kameno orude. Oni su poznavali samo kremene nozi6e, strugaliee i strugace, Cak nisu izradivali ni kremene vrhove streliea.

- U damlskoj kulturnoj grupi je raznovrsnost u orudu mnogo veca, J. Korosec je nasao u samom Danilu relativno dasta kamenih glaeanih sjekira, kalupastog i pljosnatog oblika, Ove sjekire imaju uglavnom standardne srednjoevropske forme, M~u kremenim orudem zastupljeni su: noziel, strugaliee, strugacf, svrdla, a u maloj mjeri i kremene strelice. Prema tome, u Danilu je zastupljeno zaprava sve neoldtsko crude od kamena i kremena. Naravno, koristen je tamosnji sirovi materijal, taka da je veema kremenih artefakata izradena od bjelicastog, sjajnag kremena3811.).

- U najstarijem neolitskom sloju Zelene pecine naden je sarno jedan kremeni nozi6 i jedna glacana kamena sjekira. Ova posljednja - iako pripada jezicastom tipu sjekira - je jako zadebljala, pa se ukljucuje u mediteranske tJipove sjekira3t1S) •

. - Grapceva spilja je isto pruZila neznatan broj kamenog i kremenog oruda, Glacane sjekire su taka rekue nepoznate. Kremene izradevine su zastupljene u svim farmama (pa i strelice), ali u Malam broju. Nalaziste u Pokriveniku na Hvanu dalo je nesto vise kremenag alata8t1e).

- Sasvim obratno, neolitski sloj Lisi6ica bio je pun oruda i oruzja, Ovdje su zastupljene sve izradevine od kamena i kremena, kaje su poznate iz Butmira: glaeane sjekire oba oblika, glacani cekici, puna strelica sa trnom i sve vrste sitnog alata od kremena!").

- Kostana oruda su zastupljena u svim neolitskim nalazistima jadransko-mediteranske oblasti. U Crvenoj stijeni su izradivanasila, au srednjem nealitskom stratumu i koso zasjecen! bodesi od rogaIl88). U Danilu su zastupljena sila i glacalice, doduse, u dosta malom

au) Korosec, 1958, sir. 27-34.

IIU) Benac, 1957. (Zelena pefina), str. 64. Ie) Novak, 1955, str. 265.

$81) BeMc, 1958. T. I-IV.

~88) Benae, 1957. (Crvena stijena), T. III, 7-8; Benae i Brodar, 1958, T.

VII. 17- 20.

MlADE KAMENO DOBA

99

broju869), a isti obliai dolaze i u Grapeevo] spilji310), Lisiciei su opet najbogatije nalaziste isa kostanim orudem, Tu je ne sarno daleko 'najveei broj kostanih izradevina nego je zapazen i najveei broj nji~ .hovih oblika. To su: sila, bodeZi od roga i kosti, razne glacalice, nozevi, harpuni, nadzaci i mlatovi, usadnici za kremeno orude, igle i ~J.371). Svakako poseban interes zasluzuje kostano oruzje - bodesi i mlatovi od roga, Lisieiek! Iovci su pokazali izvanrednu vjestinu u obradi kostanog oruda i time jako povecali svaje layne mogu6nosti (T. XXXIV, 1).

Bliskost LisiOiea i Grapceve spilje ogleda se u dekorativno ukra'senim iglama, U oba nalazista su glave nekih igala ukrasene zmijskim Iikovima, U Lisicicima je cak jedna igla ukrasena glavom u -obliku posude, pa spada medu prve primjerke tzv, Vasenkopfnade1372).

Na taj nacin smo ne samo vidjeld osobine oruda i oruzja u svakoj od nasih oblasti, nego opet i razlike koje medu njima postoje. A te razlike govore, kao i keramika 0 odredenim kretanjima u neolitskom svijetu sjeverozapadnog Balkana,

Izneseni podaci iz obje oblasti nas ponovno uv:jeravaju da se tu .stvarno radi 0 dvije kulturne zone. U kontinentalnoj oblasti su zastupljene srednjoevropske i podunavske vrste oruda i oruzja, prvenstveno vrste glacanog oruda, U pojedinim nalazistima je ra:ili~ita upotrebna vrijednost pojedinih vrsta izradevina, pa negdje preovla,duju [edni a na drugom mjestu drugi oblici. Nacin zanrimanja, tradicija, kulturne veze i tome slieno igrali su odlucujucu ulogu kod prevalentnosti jednog iIi drugog oruda. No, uvijek su zastupljene 'kontinentalne vrste.

U [adransko-mediteranskoj oblasti je zastupljen preteano sitniji kremeni alat, kremenJi vrhovi strelica su rijetki, a kostani slat je obilniji nego u kontinentalnoj oblasti. Kremeno orude Crvene stijene nosi ocitu mediteransku. tradiciju, kostano orude i oruzje u Grapeevo] -spilji i Lisicicima nosi sve elemente medtiteranskih navika u ovoj vrsti izradevina373). Radi se, dak.le, i u pogledu oruda i oruzja 0 mediteranskoj tradiciji.

Od velikog je interesa jedna drugs cinjemca, U danilskoj Ioulturn oj grupi su zastupljeni svi tipovi kontinentalnog karn.enog oruda. Ovo opet odlieno potvrduje nasu naprijed iznesenu konstataciju 0 jakoj kontinentalnoj komponenti u kulturi Danila. Dna se vidno manifestovala u urezano] keramici ri u karnenom orudu. - U Lisicicima su izvanredno brojno zastupljene sve kontinentalne vrste kamenog i kremenog oruda i oruzja. To je bez sumnje posljedica bliskog

3ftQ) Korolec, 1958, str. 35 .

• 16) Novak, 1955, T. CCXLIV - CCXLV. 3n) Benae, 1958, T. V-VIII.

37.) Novak, 1955, T. CCXLV; Benae, 1958, T. vm , 2.

:tJ3) Vidi npr, Tsountc3, o.C. Pl. 45--47; iIi Bull. Paletn. Ital. No 3--4, 1886, T. VI; Bull. Paletn. Ital. No 7-9, 1898, T. XIX; BernabQ Brea. 1946, T. X" T. XVII, T. XVIII, T. XX. T. XL; ill Th. Zammit, Prehistoric Malta, PI. XXV.

7*

100

Dr ALOJZ BENAC

susjedstva sa Butmirom, od koga su stanovnici Lisieica primili i ovo uz poneki keramieki oblik. Izgleda mi, medutim, da je utica] Butmira bio najjaci bas u pogledu kamenih izradevina, A tuse i zavrsava uticaj Butmira, jer u Orapeevoj spilji nema ni traga ovakvih kontinentalnih uticaja.

U Lisicicima je doslo do izvanredne simbioze u obilju mediteranskih kostanih izradevina sa obiljem kontinentalnih izradevina ad kamena, Geografski poloza] Lisieica je svakako ovdje igrao bitnu ulogu.

Taka mozemo konstatovati da su iU jadransko-mediiteranskoj oblasti samo ana nalazista Cija je kultura nosila u sebi kontinentalne elemente (danilska grupa) , Ili su staljala pod nekim neposrednijim uticajem iz kontinentalne oblasti (Lisieici), pnimila izradu glaeanog i kremenog oruda i oruzja iz ave oblasti. Ostala nalazista pokazuju samo mediteranske tendencije. - Obratno, u kontinentalnoj oblasti se slabo osjeea utica] sa Jadrana. Mozda se moze jedino Ijubav ka kostanim izradevrinama u Kaknju pripisati uticaju iz danilske kulture, premda su oblici kostanih predmeta opet pod kontinentalnim utiea[ern (npr. spatule su sliene onima iz Vince).

Prema tome, kontinentalni uticaji na neolit jadransko-mediteranske oblasti su u okviru oruda i oruzja znatno jaci, nego obratni titieaji iz jadransko-mediteranske oblasti. Upravo smo to konstatovall i na keramiei.

I jos jedno zapazanje.

Kolicina nalaza oruda i oru2lja u pojedinim nalazistima je jako varijabilna. Tako su u pe6inskim nalazistima Zelene peeine iIi Grapeeve spilje (kao izrazitih predstavnika peCinskog naeina stanovanjal) ovi nalazi upravo minimalni, Otvorena naselja su pruzila najbogatije nalaze. U tome na prvom mjestu stoje sva naselja butmirske grupe i Lisici6i na Neretvi.

U eemu Iezi uzrok ovakvirn razlikama? Cini rni se da peCinska nalazista nisu bila tako stalno naseljena kao otvorena naseljaS74). r drugo, izrada kamenog i kremenog oruda i oruzja je dostigla svoj vrhunac u mladem neolitu. Zato dom'inira butmirska grupa i Lisicici, koji stoje pod utieajem Butmira. Daleko su najbrojnije kostane izradevine u Lisicicima, sto ce stajati u direktnoj vezi sa lovaekirn zivotom njenih stanovnika, a potenairano je mediteranskim utieajima.

b) Tipovi naselja

Kontinentalna oblast je dosada zastupljena same sa neolitskim naseljima na otvorenom prostoru. Najveei broj tih naselja Iezi uz abale rijeka i potoka. Vee ovo jasno govori 0 tome da su se neolitske kulture sirile dolinama rijeka. Ponekad su naselja postavljena na uscima potoka u vece rijeke iIi na sastavcima potoka (Kakanj, Arna-

:)74) J. Clq:rk, L'Europe prehistorique - les fondaments de son economie, Paris 1955, p. 203 - smatra da su peeine u doba razvifene zemljoradnje Igrale vaznti ulogu kao sklonista u vrijeme nemirnlh seobaetrncklh grupa,

MLADE KAMENO DOBA

101

utoviei, KraIjevine), sto je vjerovatno bila najidealnija pozicija za neolitske stanovnike. Drugisu osnovaIi svoje naselje na samoj obaIi rijeke (Butmir, Donji Klakar, Donja Mahala, Mujevine) iIi su tra2Dli uzvisen plato nad rijeenom dolinom (Nebo, Gornja Tuzla, Popov do). Stanovnici svih tih naseljasu trazili terene osigurane od vlage, izlo:Zene· suncu, odnosno zaklonjene od neugodnih vjetrova.

Neka naselja vincanske kulture prilicno odstupaju od ovakvti.h normi. Tako tri naselja vineanske kulture predstavljaju izrazite 'telove, Ova naselja su smjeStena u blizini manjih rijeka iIi potoka (Gradina u Grbaci i Gradie kod Matica uz rjecicu Tolisu, Varos kod Koraja u bhzint jednog malog potoka), a oko njih se pruza barovit teren. Ovakav barovit teren je svakako konvenirao tamosnjim neolitskim stanovnicima, jer je prufao odredenu sigurnost. Poseban sluca] predstavlja vincansko naselje u Donjoj Tuzli (gradu Tuzld), jer je to jedino neolitsko naselje sojeniekog tipa u ovom dijelu Balkana. Velika je steta sto 'je danasnji grad prekrio ovo naselje, pa su onemogueeni veei istrazivacki radovi. Sasvim je vjerovatno da je teren danasnje Tuzle bio vrlo barovit, zbog velikog broja solnih lizvora, pa .su neolitski stanovnici bili prisiljeni da prave ovakav tip naselja.

o unutrasnjo] organizaciji naselja moglo bi se govoriti na osnovu nekoliko zapa!anja u Kaknju, Varo§i i naseljima butmirske kulturne .grupe. Prva dva pripadaju srednjem neolitu (u Varosi je ista tradicija nastavljena i u mlac.1em neolitu).

Naselje u Kaknju je veeirn dijelom unisteno, ali se na osnovu naknadnih zapazanja mogu izvesti poneki vrlo vazni zakliuee]. Prllikom kopanja temelja ti podrumskih prostorija za tamosniu gimnaziju ustanovljeno je naknadnim pregledom da je pod rum zgrade obuhvatlo jednu vanredno dugu zemunicnu nastambu. Ona je bila ,siroka preko 6 m, a dugacka oko 50 m. Unutrasnjost ove jame bila je ispunjena masom gara i luga, kao i drugom izgoretinom, pa nema .sumnje da se tu radi 0 jednoj stambeno] gradevini. Komadi crveno peeenog lijepa, nac.1eni u ovom iskopu, su svjedoci uoPi,cajene gradevinske tehnike u neolitskom svijetu ove oblasti. Na jednom mjestu je ustanovljeno da je ta jama imaia ravno dno.

Na mnogim mjestima razruSenog neolitskog nalazista u Kaknju konstatovane su u profilima male, koni(\ne jame. One su u gornjem dijelu bile siroke 1, 5-2 m, a duboke 0,90-1, 20 m. Redovno su dole suzene u siljato dno, 21idovi koso odsjeeeni, pa je iskljueena svaka pomisao 0 nekakvoj stambenoj upotrebi tih jama.

Dugaeka zemuniena nastamba je lezala blizu same obale rijeke Bosne, ali je btla poprijeko postavljena prema obali. Male, konicne jame rasporedene su svuda pozadi velike grac.1evine. Vjerovatno je da ovo nije bila jedina velika nastamba u naselju, kada uzmemo u obzir da je naselje zauzimalo prostor od 20.000 m". Uz obalu je mozda bila Izradena jos koja ovakva zgrada. - Kulturni naIazi su zapaseni na citavom prostoru bivseg naselja, ali sa daleko brojniji u prostoru do velike zgrade nego izmedu rnalih jama.

102

Dr AtOJZ BEN.AC

Iz svega bi se izveo zakljueak da su stanovnici Kaknja imali veIike zajednieke nastambe, u koje je moglo da se smjesti vise porodica. Zaista je steta sto se nije mogla ispitati unutrasnjost ove nastambe, jer bi se vjerovatno ustanovili tragovi ognjiste, pregradni zidovi i sl, Male, koniene jame su svakako sluzile kao ostave, a. pretpostavijam da su dobrim dijelom pripadale pojedinim porodicama315).

Naselje u Varosi je formirano na kruznom telu. Prema dosadasnjim, prethodndm istrazivanjima, kuee su bile poredane uz uzviseni sjevemi i zapadni rub tela. To su pokazala ne sarno iskopavanja nego i profil na rubu ovog dijela tela. Svuda su u profilu zapazene naslage crveno peeenog lijepa. Sonda u srednjem dijelu tela prosla je kroz, lijepo slozene kulturne slojeve, bez nekih arhitektonskih ostataka .. Suprotni dio tela od onaga sa kucama bio je znatno ni2:i Ii prelazio u ravnicu, Tu nisu ni moguei arhitektonski ostaci, jer su bas ovi ostaci stvorili znatno tUzviseniji rub na sjevernoj i zapadnoj stranli tela. Nastanjeni rub tela je stalno obnavljan. Na iskopanoj povrsini ustanovljeno je pet gradevinskih faza, sa saeuvanim podnicama, pa nema nikakve sumnje da su kuee gradene stalno na istom mjestu.

Izgleda mi da su se u Varos! kuce poredale u polukrugu uz sjeverni i zapadnJi rub tela. Centralni dio je vjerovatno dobrim dijelom bio slobodan, ill je imao neku centralnu javnu gradevinu iii neke Iakse staje za stoku, Dalja istrazivanja ee dati odliene rezultate u ovom pogledu316).

I sada butmirska kulturna grupa.

F. Fiala je objavio plan zemuniekog dijela sloja u Butmiru. U zemlji zdravtici je bilo ociseeno oko 90 raznih jama, od kojih ee dobar: dio vecih jama pripadati zemunicnim nastambama. Ove kuce su podijeljene na nekoliko grupa, a svaka grupa kuea ima u sredini manji Hi veCi slobodan prostor. F. Fiala je te slobodne prostore obiljezio' slovima L, K, M, R, H, a jedan od njih okruzuju kuee br. 53, 59, 62,. 84, 86, 87.

Istrazivat'!i Butmira nisu ostavili nikakve podatke 0 arhitekton-, skim ostacima iznad stratuma sa zemunicama. Zato i govorimo samo o ovoj gradevinskoj fazi u Butmiru.

Oeito je da se u Butmiru, odnosno u njegovoj najstarijoj gral!evinskoj fazi, radi 0 koncentricnom tipu naselja. Kuce su koncen-' trisane u neko1iko krugova, oko slobodnog prostora medu njima. Prema Fialinom planu nije se izdvajao nijedan centralni prostor za. citavo naselje. Cini mi se da takav prostor nije postojao niti na nekom neiskopanom rubu naselja, fer ne bi odgovarao normalnom uredenju ovakvog jednog praistorijskog naseLjaS71).

Neste raznovrsnije podatke pruzilo je iskopavanje u neolitskom. naselju Nebo. Na otkopanom prostoru ustanovljena su sigurno dva

311) Ovi podaCi su prvi put iznesani u ovom radu.

176) A. Bena.c, Gradevinska djelatnost u prehistortjskom naselju VaroA: kod Komja, CIanci i grada za kulturnu istoriju istoC:ne Bosne, II, Tuz'la 1958 .. 377) Fi(1la i Hoernes, 1898, Grundriss der Ausgrabung.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->