ADOLF FRIEDRICH STENZLER SANSKRTSKA POCETNICA GRAMATIKA TEKSTOVI RJECNIK DORADIO RICHARD PISCHI PRERADIO KARL. F. GELDNER S NIEMACKOG PREVEO KRESIMIR KRNICAo dich Steer meth de Sus Grama Teste Worth Fors von Rica he Linger von Kar F Gee (Soba Auge) Water de Pex, Brin New York, 180 Nakladnit nasitel preva 2 Hrvatsku [Nebo na Zemiji do. Domobranska 1, 10000 Zagreh Urednik Rade Sila Prijevo: Kreimir Kenic ompyisersi slot prjelom IBIS GRAFIKA doo. Nakada: 500 primjeraka ISBN 953-6427-08-7 Predgovor devetom iadanju. Stenzlerov dayno prokusan! priruenik po drugi je put povjeren novom preradivacu. Nuznima mi su se Ukazale mnoge zamasne izmjene, pored onlh koje su proizatle iz dugogodisnje ueiteliske djelatnost), No sve 2elje koje su se pokazale u novom izdanju nist se mogle Ispuniti, Da sam, kao Stu se Cesto prediagalo, umetnuo | vedski sasnskrt | poredbenu gramatiku, apseg | karakter priruenika u potpunosti &i se izraijenili Stoga sam ostao vieran prvobitnome Sten zlerovu planu, Gramatika je u Potpunosti ostala deskriptivna i oslanja seu svakom pogledunaklasienisanskrt, tna gramaticki utveden, jezik Wjepe —Knjitevnasti 1 znanosti—indijskoga, srednjoviekovlja. Nasuprot jeziénom —_usporedivanju nametnuo sam sebo jos stroze uzdrravanje of Pische ova, Sva dodatna objasnjavanja ostavljena sy na velju 2ivim predavanjima ucitelja. Pojedinacni pogledi u poredbenu, ‘gramatiku od mate su koristi pocetniku sve dotfe dak on ne Lidl veliku povezanost, Za opisni pristup uzorito djelo ostaje Kielhor- nova gramatika, Kielhornoy. utjecaj svakako se zamjecuje u novo} preradbi. Stanovite struene izraze, kao penultima w znacenju predzadnjeg glasa nekog korijena, preuzeo sam od njega Primjeri 2a vjerbu, cije je wvodenje zasluge nezaboravnog Pischela, proviereni su i depunjeni, Preporucuje se da se nakon pisma ponajprije produ najvazniji paragrafl o glasovnim promjenama (14, 15, 18 IV, 19-22, 26, 30, 33-35, 451 46) i nakon obiju a-deklinacija (62, 63) admah prvi prezentski razred (139, 192), Primjeri su poredani na taj natin da odgovaraju takvu slijedu. Oni koji se budu strogo draall redosiijeda iznosenja grade u prieucniku morat ce u primjerima za vjedbu preskocii, pile vega § 227 | zadnje racenice 88 328, 330-332.wv Predgovor devetom lzdanj © izboru sdgovarajucih odlomaka za citanje mislienja su bila podijeljena. Kada sam ponovo uvrstio prve plevanje Price o Nall, udovoljio sam jedno} opceizrazen) 2elji, No moralo se uvrstiti pricu do prvog adlomka, dekle do petog pievanja. Nenametljive sam poduzea. nekolike Kracenja, posebno u zadnjem pjevanju. Ostali odlome: preuzeti su iz knjizevnosti prica i bajki, Neki motivi postal, su_medunarodni i pruzaju prilikt za upucivanje na Poredéeno proucavanje bajki. Prijatel) Hertel] 2a sed prieu ado mi je stavio na raspolaganie stariju versiju ie jos netiskane Paficakhysinake. doco oe Mwleea.z srake gospode a. Hil ebrande st co bi dali su mi vrlo vrijedne naputke za novu pretadbu Posebnu zahvalnost dugujem L Helleru kojl me. na emelju svojega bogatog pedagaskag iskustva, sia gvaki facin savjetovan, 1 koji je obavio prvi korekturu, dok ga ugrozens domovina ne pozala pod stijeg. Pi korektue 1m, nadalie, pomagala dea moja uvenika, gospoda dr Ht Ehelolfik. Joseph. Gospodin Ehe lol je osim toga | bwano provjerio rjecnik. Svima neka je na ovom micctu Jerazena moja zahvalnost Gospodin Topelmann koji je w meduyremena Preuzeo nakladu ove pocetnice, dao mi je odrjesene ruke pri, fovome preradivanju, na cemu i njemu zahvaljujem. Marburg, KB Geldner Predgovor sedamnaestom iadanju Posto se izjalovila_namiszo 0 potpuno Jamijenjens | prosirenu izdanju, za koje je nakladnik predgovoru 16. izdanju najavio da se prireduje, povierenc je dolje patpisename da se zakratko pobrine 22 17. i2danje. U tom kratkom Vremenu nije #e moglo ni razmisljati 0. neko] stvarno} preradbi. No nametnulo se pitanje ne bi li trebalo ‘skoristicpriliku da se kajizt ponovo veatl abiljetje cisto eskriptivacg, usko ogranicenag, opisa klasienog sanskrta, obiljeaje od Kojega je preradivae 14. lzdanja bio odustao. ‘Teebato je erelo promistici o odiaci. maker ane cracile! povratak na stajalists iz 1915, godine kada je izaslo 9. iedanje, koje je prevadio K. F. Goldner. Osnowna osobina zadnjeg i2danja bila je upucivanje na Paninjeva gramtiku Kron eitavu gramatiku iw novonapisanim dodacima 1. Ill. Ipak, indijska domaca sgramatika nije stvorena za uéenje sansketa, niti je za to Prikladna, Buduci da Je Panini obradivao oblik sanskrta koji Jeu maogim svojim oblicima jos. blizak vedskome, posljedni je preradivac u kajigu umetnuo i neke oblike koji se kasnije nisu upotrebljavali, djelomieno eak izmisljene paradigme, pa i citave vedske paradigme, | to bez postbne oznake. Pojedinih je takvih slucajeva, utemeljenih na njegovu oslanjanju na Kiethornovu sanskrtsku gramatiku, bilo vee kod Geldnera, te je FB. J. Kuiper u_svojol raxboritoj kritici 13. izdanja (Lingua 5. 1956, 222-224) s pravom zahtijevan da se takvi primjeri izbace iz Knlige Buduei da su i dodaci zadnjem izdanju takoder sadreavalt pogreske koje su bile prekorene u recenzijama’, cinilo se 1) Posnate smi slledace recenaile: Burrow, ArchL 13, FAsse 20. f99076H, aids Riser, ArchOr aa, 1908, S7S-477 Kuiper, Ti 8, 1960, 179-182) Otrebskl, LASn 1960, 209, Patt, Orlentalla 30, 1961, 296, Plaanl, Paid 15, 1060, 2946 Schinia. 1 65, 1960, 702%, Phonan, Kret 6. 1964, 10103. Thomas, OL 1962, 520"vi Predgovor sedamneestor indanja da je najbolje ponovo uspostaviti stanje Geldnerove preradbe, Takoder stoga sto su sasvim dvojbena prosirenja, { zadnjem izdanju bila tako formulicana da su stremila k aktivnom ovladavanjui sanskrtom, No za europske studente to nije cilj. Pripojenje dodataka trazilo bi osim toga bitnu iemjenu natina izrazavanja u Stenzlerovo) gramatici Ni “Prosirenja uz rjeenik” nisu bila Korisna, Ona su prije svega sadravala dodatke navodima znaéenja ondje gdje je Stenzler naveo samo ona znacenja eijeci koja se pojavljuju w ‘odlomcima 2a éitanje. 1 tu je doslo do prosirenja koja su bila kriva ili su navodila na krivo razumijevanje Za iduce preradbe treba obratiti paznju na slijedece: 1. oslanjanje na jezienu gradu koja je u klasienom sanskrtu stwarno potvrdena, a ne samo poznata iz gramaticarskih rasprava; 2. jednostavnije Formulacije niza pravila; 3. novo sastavljanje pravila izgovora 8 2, luzimajuci u obzir moderni fonetski nacin izrazavanja; 4. pozeljno bi bilo dodati recenice 2a vjedbu (naravyno iz lavorne knjizevnosti) za vremena izvan prezentskag susta¥ (ostala vremena, § 187 id.), za koja je vee Pischel pripremio Jedau 2birku (usp. predgovor 6 izdanju) ‘Sadrtaji iz povijesti jezika {iz poredbene lingvistike treba bi i dalje ostatiizvan gramatike. Njima bi se svakako znatno ote?a0 prikladan prikaz stupnjevanja samoglas~ nikal 1), Upravo je zbog kratkoce knjitice, koja ucitelju ruta najslobodnije mogucnosti. mnogovrsna_prosirenia prema potrebama uéenika, poteljno da Stenzlerova ‘gramatika ostane sa¢uvana Berlin B.Schlerath Sadrtaj Kratice Pismo. neta 7 Prijevo) 6. Zavréeci rijeci 7, Glasovne promier PENT Glasoune promjene unutar rjeet Deklinacija imenica i pridjeva Gamogiasnieke ileklinacija te. Suglasnicke deklt~ cucu, Imenice | pridjer! # vine osnova 23. Nepravitne deklinacia 28 Komparaciia. Zamjenicka deklinacta. Brojey. cone escika"conava Tomataka ”Koniveacla 38 Rondicional, Pasiv S7. Konjupacila_tevedenth Eingolakin oanova, Deseth razeed | kauzatiy 59 ‘Tvorba rijec. -Taesn imenica | pridjeva tenskog roda 87 Stones glake siotanice 68. Imenske slozenice 70. Primjeri za vjezbu, Uzorci za eitanje. © metriel Rjeénik 2 2 22 2 o 8 at 100 01Kratice A.~akuzativ 1 = lice ADL. ablativ L. Wok.) ~ Jokativ abl apsol.—ablativ apsolutni | lok. apsol.~lokativ apsolutni 0°. = aorist m.(m. 6) = muski rod apsol.~- apsolutiy med.~ medijialan) um. (A) —atmanepida ino2, (mn.) — mnotina bah. — bahuvethi N.tnom.) — nominatiy 4d. dale nap, — napomena D.~datiy opt. ~ optativ enom.~ denominativ 08n, — osnove det 7 dederatir par. (P.)~ parasmaipada lv. dvojina part. particip fut ~ futur as. — pasiv G.~genitiy Perf. (pf.)~ perfekt got. ~ gotov f- ref. prefiks Ginate) ~instramentat | prez-—prezem imp.~ imperativ pri). pridjev impf.~imperfekt pril.~ prilog ind. ~ indikativ razr. ~ razred inf. ~ infinisiy redupl.~ redupticirant Int. intenziy st. (sr. r)~ srednji rod lua, ~ inuzetak Sup. ~ superlatiy Jedn.~ jednine tatp.— tatpurusa aur, kauzativ uugl.— uglavnom Komp. ~ komparativ usp. — usporedi ond. ~ kondicions! ve vidi kor. — kerijen V.=vokativ 2. (2.1) = tenski rod Pismo 1 Sansket (samskrtam) se najéesce pige_piamom nigari, koje se Sesto od sijedecih slogownihznakova Samoglasnici Jednostavni Wa Wa Fi Fe Fae EE Droglasnic: Te Tai To au Suglasnici 1. guturali? Wha Tkha Tea Wehe Fea 2 palatati ca Fecha Win Tjha Aha 3. cerebrall Zta Sth Fda Cdha Ya 4k dental Wea Weha Xda Wdha Fa 5. labijalt Bpa Fhe ba ha Wma 6, polusamoglasnict Fya Tra Fla Teva 7, sibilanti Usa Usa Tea 8. hak Tha Znakori za sekundarne glasove: _m (anusvara ~ (anunasikad, 2h (visargal Nap. 1. [a corebralno) samo u vedskim spisime kako ae to plano naziva uw jutno) Indifi da bl se fuclikovale od plama nandinggart 2 legovor. Wr, KF, | jesu slogotvornl. se iagovara kao or Bicker s time da mu slijedi J % kao dam slijed u, 2% se izgovara kao ef u Engel. Tei Wo jest uvlck ugh, a laverno su bili dvoglasnici.e je uglavnom nastalo iz ‘i-20 (osim prema & 35,la St i2ue) iz au Bais Rau jesu asijedniclranijih i au. Usp. 8 40. 3. Aspirate thaknute glasove, kh itd.) treba iegovarati 5 jasno izrazenim zavrsnim hakom. — wT treba izgovarati kao ase my. Pa(atali se izgovaraiu Keo TYoenie volarh Ostavliamo medutim nary kojim se sluio2 Samogtaanici bos dentali za kojima slijedi palatal §, a ¥ fa priblizno kao umeksano mu francuskom?. Cerebrall se izgovaraj kao dentali, ali's vrhom jezika koji se uvrce prema unatrag 1 dodiruje sredinu gornjega nepea, ¥ ya iF va jesu pravi Polusamoglasnici, v se izgovara vise kao englesko w. sa {palatalno) jest $ s vrhom jezika uvrnutim prema dolje kao ¢ \ poliskome.? ¥ ga je cerebralno 8. ¥ 2a je ostro dentalno » Tha je cisti hak 4. Prva dva suglasnika u redovima 1-5, kao i sva tri sibilanta jesu bezvucni. Svi ostali glasovi, ukljucujuct samoglasnike, jesu zvuéni 5. Oznacavanje samoglasnika. Znakovi za samoglasnike navedeni u § 1 (pocetni samoglasniei) koriste se samo onda kad im ne prethodi ni jedan suglasnik, ¢) na pocetku reeenice, ili na pogetku rijeti ako prethodna ZavrSava samoglasnikom. Kratko a vec je ukljuceno u svaki suglasnicki nak; ostali samoplasnici oznaeavaju se na sljedeei nacin aka feki Wer Thu Fka wey FEF kL ke Fk Tho FT kaw Posebno treba pripaziti na: Fou Fda Fd Tru Fra Psu Sa Pee Fhu Fho Thr 6. Suglasnici bez samoglasnika oznacavaju se uz Pomoc kose erte potpisane znaku virdmal, ali samo a Pauzi, na kraju recenice ili pojedine rijeci koja stoji sama [AE vak (govor)ili kod pisanja gramatickih osnova: FOR dis (strana svijet. ako th daje Stenzler, dakle namijenjent su goversiclma Biemackog jezika. U slucsjevima Kedau hrvatskom Joziies posto jednostavniji opis, dat como gm u obliku biljeske kao nu Anka ili banks, palatal ae )¥ priblizno kao nate c,d, dok M priblitna kau nase 27 se izgovara kao hrvatsko umeksane 4, « Tkao nase $5 7. Ligature. Ako u rijeet ili recenici ava i vise suglasnika slide neposredno jedan 2a drugim, tada se ‘on! pist spojenim znakom, igaturom 1 AKo prvi od spojenth suglasnika zavesava uspravnom crtom, on odbacuje tu ert 7 gda, 7X gua, acy, FE jva, na, OF psa, BT da, BT yya, TH ava, FF sha Esta, F sthe, FW ska, FU stha UL Ako prvi od suglasnika koji se trebaju spojiti ne zavrsava uspravnom ertom, tade mu se sljedecl suglasnik Potpisuje, gubect pri tome svolu gornju vodoravau crtus ke, F iga, Fkke, Bkva, Fa. ¥ Wa, MI, Ieuzeci of 1. 7% kao drug! clanovi ligature obieno se potpisuju prethodnom znaku, gubeci pri tome svoju gornja vodoravnu ertu: @ tna, dha, % mna, F nna, sna, Mbhna, pla, Bila WV. Leuzect od 11,1 W kao drugi clanovt u ligaturi Jace se skracuju, gubeci svoj prednji dot pisu se Iza prvog naka ligature; 3 kma. W hma, & dma, W hma, WW kya Wetya, Toa. Tthya Zda Taya, T da, Whya V. Osta izuzeci jesu, sa ®: FH ktha, sa cca, Hota, sa %: Wace, Wa, sa pte VI. 3 u nekim ligaturama Ima oblik *F(takoder MU): éca, W sna, Wala, Fava ty $5). VII, Teea skracivanja jesu, sa: kta, sa R: Weta, sa ¥: Edda, F ddha, F dna. abha, sa. Fhna, sa: F dva, Bhva. Posebno treba peipazitina:® ka, Wife {izgovarati dajal, Fn (pored 9) Vill r ispred suglasnika | tspred ® oznacava se kukicom Koja uviiek stojtsasvim desno. lznad_znaka Ispred Kojeg se cite: rks, Wrke, Mf ckau, M ekam, Wrt.— ize suglesnika oznatava s¢ uz pomoe ulijevo.nakosene rte ispod znaka: W kra, Tira. Z dea, Tora, ¥ pra, ara, F Wa. Posebnopripazits na:¥tra IX, Vide od dva suglasnika spajaiu se po istim nacelima: 72 gdiva, 7>Egnsa, FR tsya, Pr ptoa, WT sthya, BEkba, kia, Fakta, Feetya, Wtva, Taya, adhe ee ee daeeeeueeeeeeeeeeeen- Ligature are ‘Wadhya, W ddhya, W seya, 7H svva, FH kena, ksma, BT ksmya, FH ksya, FE ksva, F Aksa, F aksva, enya, Attra, FF teva, Fddra, Tdrya, FA stea 8. Popis Ligatura koje se najcesce upatrebljavaju Sa FF kha, Fkkha, Wkta, Whtva, F ktra, AF ktva, FTktha, Kkna, Wkma, Wkya, F kra, Whoa, w kis, Fw Whsa. FT ksna, FAksma, FFAksmsa, FFksva, ETksva, — Sa We Fkhna, I kiya ~ Sas FL ga, Mecha, WT gdhva, TH gna, FT gnva, 7H ghha. TA pbhya, A gma, Te gya, M gra, BE grya. 7 pla, 7T pva.~ Sa F: F ghna, B® ghma, ghya Weghra. ~ Sa F Taka, Fakta, F sksa, Fnksva, F Akha. B Akiva Thea, R agyas Fea, Fneha, ighr fe Sa W cea, WF ccha, W cchra, W cchva, F cha Fema, FF cya, ~ Sa Fs Wechya, F chra. ~ Sa Hs 3 ja FH ia, Fa, jjha, W isa, FE jsya, WH jma, FT jya, ¥ jea WT jva.— Sa Fs ica, 5H Acha, Whja, A Asa Sa @: F tha, F tea, Weya. Fa. F tsa, — Sa F ‘Wehya, Fhra.— Se Z. Kage, Fade, Wdya— Se F Adhya. F dha, F dhva, ~ Sz ¥ WE nea, WS ntha, WE nda, WS ndha, HL WT pea, Pama, Te nya, TT nva, Sa: Fh tka. Weta, FT etya, HW ttra, FF etva, A ttha tna, BF tnya, % tpa, FF epha, AT tma, FR tsa, FA tya F tra, BE trya, FE va, PH tsa, FE tena, APE tonya, PAT tsa FE tsva.— Sa W: WH thya. ~ Sa Zs F dea, F gra, Edda, WI daya, F ddra, F ddva, ¥ daha, W ddhya, % diva, ¥ dna F dba, F dbra, ¥ dbha, dbhya, F dma, T dya, F dra Wadrya. ¥ dva, Wdvya.~ Sa W.-W dhna, dha, YT dhya, Vodhra, dha. ~ Sas FH nta, FF ntya, 7A niea, A nese FH ntha, FE nda, *F nddha, 7E ndra, A ndha, 7 nays, FY ndhra, F nna, F nasa, A ma, “Raya, Tara, =F ova, insa Sa: pta, BF ptya, H pna, SF pma, O€ pya, F pra, B pla, FF psa. — Sa > Wphva, ~ Sa ¥ FH bia, FE bua. BE bdha, BI bdhva, W bbs, BF bbha, 3 bya, F bra, — Sa 3F dha, ¥¥ bhya, ¥ bhra, *Thva. — Sa Fs A mna, FX mpa, Br mpra, FF mba, FAT mbya, W mbha, FF mya, Fra, Wala a7 Ligature 3 7. Ligature. ako w rijeci ili receniei ava ili vise suglasnikasljede neposredno jedan Za drugim, tada se nt pst spolenim zmakom, ligature: {Ako prvi od spojenih suglasnika zaveéava uspravnom ertom. on odbscaje tu crtu 7 gs, pha ecya, Eva, A ta, psa, FE bda, B vya, FH sya, GE ska Tytas sth, FFska, Pesthe IL Ako prvi od suglasnika koji se trebaju spojiti ne zavréava uspraviom ettom, tada mu se slededt suplasmik petpisuje, gubec! pri tome svoju gory vodorayn rea: ka, Feige, Wha, Fhve, Feta goa I Leuzect od 1. ill ® kao drug elanovt ligature bieno se potpisujl prethodnom tnaku, gubeel pri tome Svoju gornjy rodoravau era: tna, Whoa, min, H nna Wana, M bina pl la W. zuxeci od 1. 1 kao drugiélanoviw lgsturi Jace ae skracuje, qubed 50} predayi dia pitu se tea prog, naka ligature: kina, tna, &t da, W hea, hoa Wehya, W tga, MT thya, W dyn Bdhya, Taya, Tipe 'V. Ostaliizuzect Jest, sa ktha, sa: W ook Hicha, sa FB ca, Ho, sa pea VL. u neki ligaturama ima oblik % ctakoder 70) Sea, sna, Wala, Fava $3) VIL Teza steacivana jesu, sas W kta, sa HF ta, a0 T. Edda, € daha, Rena F doe, sa: Fhna. 0 TF dva, Five, Posebno treba pripariti nat kso, ¥ ja CGagovaratidaja,ana (pored F. VIll.r ispred suglasnika | ispred ¥ oznacava se taukicom Koja uvijie stojisasvigt Geane)innad, arabe ispred Kojeg se ita: Ska, Brke, rkau, ¥ kam. Wey ize suglasnika oznacava se us pomoe ulljeve nakosene rte ispod naka: ¥ kra, Hiro, dea, Fra, V pra ¥ sa. F fra, Posebnopripaziti na:Ttra IX. Vise od dra suglasnika spaaju se po istim nacels: 58 gdbva, "gn, ER tada, RE ptya, Ws Akiva, Mkive, Fakta, FHtta, Ftha, Teva, @ dda‘ Ligature ane ‘Wadhya, T dbhya, w seve, "= sya, FF kgna, FF ksma FT komya, FF sya, ET kyva, F fkga, Hf iksve, MT grva Peeve, H trya, F dara, Tdeya, FH stra 8 Popis ligatura koje se najcesce upotrebljavaja Sa: kha, Fkkha, Wkta, Wktya, F ktra, BF keva, ‘FUktha, Wkna, BWkma. Wkya, Fra, Aheya, hla, Fkve ‘Fhsa, FW ksna, Gksma, FR ksmya, FW kya, ETksva— Se Be J khna, FF kiya. — Sa %: 7E pda, A gata, A gdhva Tigh, 7 enya, WF gbha, WH gbhya, AT pova, AE eva, T pea arya, 7H gla, *gva,— Sa ©: T ghna, BF ghma, Pe ghya ¥ gvra, — Sa Eka, F kta, F sksa, F kgva, F Akha B PAtva. Feo, ngya, F gra F ophas high, Fa Sa% W cca, WF ccha, WF cchra. cchva, F cha ‘Sema, "cya. — Sa Ws W chya, ¥ chra, — Sa Ws FH ja, Fifa, ja, FH jjha, W ina, TE ava, Mima, FE yya. Fira ‘Iva. SaF- Baca, 5H cha, W ia, ase, Sa ¥ tka Feta, Weya. Fea F tsa — Sa F ‘Wrhye, Fria. — Sa. dea, F dda. Wdya— Sa Ze dhva F dhra, F dhva. ~ Saw, Tata, TS otha, T nda, FE ndha Fil TT nga, WF na, Taya, TS pve, Sa MF tka, Weta, FF ttya, A tra, FF ttva, FR tthe F tna, HF tnya, A tpa, FF tpha, AT tia, FX emya, FH tsa 3 tra, HT trya, PE tva, PR tsa, 7H tana, AT tonya, FER tone FAT tava. — Sa W: WX thya — Sa Zs F dea, F dgra, Edda W ddva, ¥ ddra, F ddva, F daha, W ddhya, F dave, ¥ dna F dba, F dbrs, F dbha. H dbhya, F dma. W dva, F dra Werya, F dva, Tdvya.~ Sa Ys Wahna, 4 dhma, Ve dhya, Vedhra, WF dhva.~ Sa %. ¥4 nta, A ntya, FE ntra, FA nea FH ntha, FE nda, 7F nddha, F ndra, AE ndha, AAT ndhya, 3H ndhra, # nna, MH nnya, W ama, FF nya. F nea, * nea, FR sa, ‘Sa |: pta, FT ptya, ¥ pna, SF pma, OF pss, pra H pla, SF psa, — Sa ©: W phya, ~ Sa. 5 bia, BE bda BW bdha, 2 bdhva, ¥ bba, Bf bbha, 7 bya, ¥ bra. — Sa 4 hina, 2% bhya, Wbhra, *F biva. ~ Sas A mna, FF mpa, Fi mpra, FE mba, FFT bya, M mbha, FF mya, ¥ mea. mle sen Ligature~ tnterpunteela 5 Sa F: PE yya, Pyva.— Sa A FW ka, FT ga, FE Ipa, FH ima, FH lya, B lla, #4 Iva, A tha, — Sa: J ena, Baya, ava Sam Wace, BC sey4, W sna, éma, TT sya, sra, Pm seya, B sla, W sva, 7H svya, — Sa Us ska, OF skra, Cte, W sta F stra, W strya, F stva, & stha, Wythya, OF gna, BE sya, FF spa, 8F spra, OF sma, FF sya, ST sva, OF ssa, =SaFs Fw ska, FH skra, FH skha, WH sta, FE stya, FH stra, [FFU stva, FW stha, FEW sthya, Wana, PY spa, FF spha, FT sia, FET smya, FU sya, W sra, Flava, A ssa, — Sa BE hoo, Fhna, Whma, Whya, hea, T hla, hve 9. Znakoviza sekundarneglasove: anusvara se ispred sibilanata iF izgovara kao m na keaju jedi u Francuskam. Ako rije¢ njime zavraava (8 30), izgovara se kao mm. U prvom dijelu slozenice ispred zatvornog glasa (okluziva) izgovara se kao nazal odgovarajuceg razreds isto tako ondje gdje se anusvara. upotrebliava tbog atkoce y rijedl lspred zatvornog suglasnika umjesto nazala koji je istog razreda kao | ta) suglasnik. — Anunasika se javlja jedino w spoju s % kako bi se izrazilo nazalizirano 1(6 31 b).~ Visarga je bezvucni hak. U pauzi (8 18 IV) se iza visarge potiho cuje i cho samoglasnika ili, rugoga dijela dvoglasa koji joj prethodi. 10. Interpunkeljski i ostali znakovi. 1 foznacuje kraci regenieni odjeljak 1 polovinu strofe, a oznacuje veci odijeliak | svrsetak strofe, — § '(avagraha) oznacuje ispustanje pocetnoga ¥ (5 22), a znak * oznacuje ‘skracenicts ML Rastavijanjerijeei unuter jednoga receniénog sklopa provodi se u sanskrtu samo w slueaju kada rijec zavréavasamoglasnikom, anusvarom ili visargom, Sljedeca potinje suglasnikom, kzo i u sluéajevima opisanim Ww 88 25-25. 35, 1b, c. Docetni suglasnici spajaju se s pocetnim samoglasnikom sljedece rijeci u jedan slogovni anak, prema 88 26 j dalje. Docetni samoglasnik jedne njeci | pocetni druge stapaju se prema § 19 dalje6 Naglasak~ Prijeve) site 12. Znamenke za brojeve jesu 12 a a yt 8 © eo fae see Sena oto 40 = 10; geqw = 1914 19. Naglasak. Stari sanskrtski naglasni sustay u danasnjem se ixgovoru vise ne apotrebliava, Sadasnje naglasavanje: Pravilo naglatavanja koje vrijedi 2a latinski protegnuto je na zadnja eetiri sloga. Naglasak se moze pomaknuth najdalje do cetvrtog sloga od krajarijeci, i to u slucaju kad su pretposljedni i treci slog od kraja rijec kratkl, Duzina pretposljednjeg_ili treceg sloga odostrag prima na sebe i naglasak: SEACH dihitaram (keerkl, rufa bhavati (on posto}, NAT bhavimi (ja postojim), Mater Dhar nti (oni postje. ‘Nap. Kod jednostavnih glagola naglagen je kerijenski slog; augment, reduplikacija | glagslaki predmect pimaju Aaglasak uvijek pridrtavajuct ae elavnog pravila. Izvedenice Imenica uglavnom radreavaju neglasak jee iz koje. su levedene, Suglesni¢ke akupine 2m.)'t © ne pose dusinu t tim slucajevima svojim polozajem. Fonetika Prijevo) 14, Samoglasnici podlijezu dvostrukom stupnjevaniu, U kojem se stupnjevi nazivaju guna i vrddhi: Jednostavns ~ [rity (su ma [wr er] prazninal guna Wal te | #0 | war [etal (punina) vedahi wa] tai | tay | wear] — (uljinad 15, Kada je 2a korijenski slog propisana preoblika samoglasnika, ona se te provodi U duglm zatvorenim slogovima, kao sto su npr WE jlv (tvjet, FFX nind tkuaien 16, U_nekim Komparstivima (4 100), kao i orijonima PU tgledat i WH (atvaratl) iapred suplasnichi nestavaka, rime se € kao gunn, a TT koe Spade) Suglasnici na syrsetku rijeei (wu pauzi) 17, Broj zavrsnih suglasnika: Od dva i vise suglasnika Kojima rijee zavrsavs o¢¢aje samo prvi: F (bivajuci, Koji jest) 2a sant-s. Dopustena je skupina resuglasnik: nom. jedn. 3 ark (snaga) 18. Vesta suglasnika na svrsetku rijeei: Kao avréni suglasnici Wpauzimogu stajath jedino. bezwueni neaspirirani i nazali prvogs, te treceg do petog red, kao visarga. Ostali suglasnic, stoje lia kraj rjeci, bilo izvorno, bilo prema § 17, promijenit ce se: 1. 2vuni i aspirirani iz redova 11 3 do 5 u odgovarajuet bbezvueni nehaknuti suglasnik AA tat (to) 20 tad, FH yue (borba) za yudhes. 1. zatvorni palatalni glasovi u ®. % ponckad uF [TE prak nom. jedn. st. od STH prac (istocnil; WE atk nom. jed. od TT se. (kev); AT@ vik nom. jed. od Ba von, eT deers nom Jed od (botanski Kral) UL Xi Fu Z, rijotkow Hu Kili T WE sat za WE (sest); MYFTE madhulit nom. jed, od myfrg (pcelal; fq dik nom. jed. od FOT ‘smjeri; TE vit nom. jed. od fry (narod) Nap, Kada kerijenak! slog, Kell pocinie zvuenim I mnie sarams supa supa hol iver Rogar pocetaky AMR gordhuk, mom. jed od ATF IV. Ti preablikuju se laa samoglasnika w visargu 2a FT (ponovnol; WW! asvah 20 asvas, nom Jedn. od W (kon) Glasovne promjene u regenici (sandh) A.Docetni i pocetni samogiasnici Iatovreni samoglasnici Jesu ont koji se ne rarlikuja ill ae razlikuju samo po Kwanticet8 Sandi sees 19, Jednostavni istovrsni samoglasnici stapaja ss 0 dag ol RET a at th tlle vee postat ce TEA nastiha; 7 MAR na asit (ne bijese) postat, ge AMA nasit; TATET devi iva (popu botice) postat ce ‘Et deviva, TTY TWA sadhu uktam (dobro reeeno) postat ce SNEAK sadhoktam. 20. Wa i Wa stapaiu se 2) s ostalim jednostayaim samoglasnicima w ajihov oblik guna. 7 TF na tha (ne ovdje) postaje ME nehay Fear fea vine iegyaya (bez. ljubomore) postaje vinerayays,3T FAW 34 uvaca (ona je rekla) postaje Mare, war “eft yyatha rsih (poput sveca) postaje WAY: yatharsih b) s dvoglasnicima u ajihgy stupan) vrddhic ‘TWadya eva {jos danas) postaje WAT adyaiva; TAWA: sa osadhih (Ijekovita bila) postaje SA": sausadhih. 21. Jednostavni samoglasnicl, osim a i a. preoblikuju. se ispred drukéijega jednostavnog samoglasnika u odgovarajuci polusamoglasnik ‘Wate upari_upari (visoko iznad) postaje TERA uparyupari; WET RA astu tat (neka to bude) postaje 22, Pocetno Wa ispusta se iza Te | Wo (8 10): AE te api (ovi takoder) postaje FS te'pi. Usp. S310 23. lapred svih samoglasnika, osim %, zavrini Te i ‘Wo postaju W stvarajuc pritom zijev: FF ME vane aste (sjedio je u Sumi) postaje@t WET vana aste; TH UE (dodite, postovani) postaje 34 WE prabha ehi 24, Ispred samoglasnika & ai u pravilu postaje a Mau postaje WT ‘Wa tagmal adat (njemu dade) postaje TET WTA tasma adat; at SAF tau ubhau (ta ‘obojica) postaje ATM tay ubhau. 25. Inuzeci od § 21-2, Docetni t. FIT kao doceci za oblike dvojine i u WH (S 120) ne mijenjaju se ispred samoglasnika(pragrhya) i ne dovode do ispustanja: TFET caksusi ime (ova oba oka): SAUATT UT kanye asate atea (dvije djevojke sjede tu 520m Sanani 9 B. Docetni suglasnici 26. Bezvueni glasovi koji stoje u pauzi (8 18) ostaju samo Ispred bezvuenih. Ispred cyucnih glasova (ukijugujuci i samoglasnike) oni se mijenjaju w zyuene neaspirirane glasove, a ispred nazala mijenjaju se u nazal svojeg reda ‘WAR TH (bijase Krall) postaje WATT astd raja, THIET WT (bijage tue} postaje WATT abhavad stra; AA 7 (to né) postaje #F tan na; ATE H (mo) gover) postat ce AT van me. 27. 7 koje stoji u pauzi izjednacava se s palatalom, cerebralom i €kojima potinje sljedeca rij: AAT (i to) postat ce AT tac ca: AA AW (ta vods) postaje TAK taj jalam; FA WT (stjece to) postat ce ‘FaMA tallabhate 28. Ispred potetnog "™ mijenja se zavrsno % takoder u ¥, istodobno mijenjajuci taj pocetni Tu AAA (to cuvai) postat ce ATTA tacchrutvs Dogetni nazali 29, Nazali, izuzimajuci % na krajurijeti udvostrucuju se ako im prethodi Kratki samoglasnik, a Sljedaca rijee poeinje samoglasnikom: Wa (bijahu ovdje), postat ce WAHT ssann atr seeq WAT! (holt sje okcenut prema zapade) Postale ‘geagrart: pratyai asinab, 30. ispred suglasnika postaje anusvara (5 9; ART (i toga) postaje FF tam ca, 31, na kraju rijeci mijenja se 4) ispred zvuenih.palatala, cerebrala | *{ u nazale njihovih razreda: ATH 7% ak. mn. (te Ijude) postaje TTT taf jangn. Pritom se pocetno "Cuglavnom mijenja w & : A {FMT ak.mnn. (te zeceve) daje APA tasasan ily ATI tah chasm; ') ispred Yu # (nazalizirano |, $9: AMA AaTy ak, mn. (te svjetove) postat ce ATETETA tal lokan, Nap. Umjesto ¥ ponekad se pite ©10 ‘Sandhi wszee 32. Iemedu zavrénoga % i potetnoga bezvucnog Palatala, cerebrala ili dentala umece se njima odgovarajuct sibilant, ispred kojega % prelazi u anusvaru (84) HTT (ona) koji nosi) postaje WEE bharams ca: AH AMT ak, mn, (ove | one) postaje ATFATT tams tan, Visarga (818 1V) u recenici 33. 1. Visarga ispred bezvuenih 8) Ispred bexvuenih guturala, labijala i ispred sibilanata visarga ostaje nepromijenjena: A: 3M. tah Kanvah (te djevojke); GF punah punah (opet | oped) wri pacyate (rita se kuta); W8: %z agvah sat (sest konjo) Nap. U nekim starjim tekstovima pojevijuje ae Ihvamotiva ~ hy iapred bezvucnihTabiila upadigeaniye 1}. ispred sibilenata doles do ssumtincies Bie (eospodar cin) en WEF patil, karat, BUT thoy steanac?) za 8! ©: kah parabs (on lett ubijen) 2 m b) Ispred_bezvuenih palatala, cerebrala i dentala, pojavijuje se umjesto visarge sibilant koji im odgovara: WH: ali WHT asvas ca () kon)); Fart: = Postaje kkutharals tankais ca” (sjekirama i polugamal: G4: , ali WHEAT punastatra (opet tamo!, MINT: ali MIATENE: bheataras travah (tri brata) UL. Visarga lepred zvuenih 34. tea samoglasathe, lavaimajuel ala © Viarga se pojrluu kao, PR (moje sz poste MATH matie-mama: Of! TF thse wen poe petur iva, tA RE Cobdarey wrinoney masa Thaw: guna suktah ve ee 3) "taped potetnog _vieargn tepade, a krakt ssmoglasnik koji joj prethod! produauje se. #8 Sih (Stablo raste) postje eet cara rhe Sasa Sanahi 4 35, 20a 1. Kada visarga stoji za ®s 4) W ah ispred zvucnih suglasnika i ispred Ya postaje Mor Sal) VET asvo rahsti kon} voril; TE we (kon) takoder) postaje Sar SR avo “pl (8 22) WW ispred samoglaanike, izuzimajuci W, postaje W stvaraietpriom je YH, ali WH TE asva iva (poput Konjal; WH TATE asva uvaha (kon je voz) ©) ispred s¥th zvucnih postaje W a Fae, als NUTATER asva vahant (honk voze); WITH: asva Ghub tkonll su voail 2 Stoll It visarga za T (8 18, IV), pojavluje se ispred svih zvucnih glasova kao T, no Ispred pocetnoge Tponasa seu skladu's § 346 FE puna, ali SICH punar asti (opet jel; aT Ta pnd rohati(opet rast). Suglasnici na pocetku rijeci 36, fspred pocetnog ¥ onvucuje se zavréni besvueni suglasnik prethodne rie (5 20), a se pretvarau njegovu acpiratus AACE (Ons to) posta RAE tad di HR on postage Iabud) postaje SOE: abhid ahameah; aE AE (samo gover) postaje HPT vag gh. 3. Pocetno % qretvars se tea kratkog samoglasnika, iza 3 mi (oe) i ica Wa (do) ue: fart na cchindant ine Kidaj Nap. H thoje Jo nastalo od ak) giae a0 wared rjc tea aagloginemite, wijek kan WHE MRK clecheda ton Je qanon AA mtecchat tbarbar 38, 0 promient potetnaga Mu Wise Wi Av #28 Glasovne promjene unutar rijeci 39, Pravila 19-37 vrijede u bitnim stvarima takoder za glasovne promjene unutar rijeci kod spajanja sufiksa 'skorijenom ili osnovom, Najvaznija odstupanja su sljedeca:2 ‘Sandhi 40-46 40.Ispred samoglagnika © postaje WF, & postaje Sry, WF postaje WE. postaje we | CR emi ‘idem, ali Wtf ay-ani nek idem). Usp, deklinacia osnova na dvoglasnikew 879 ‘1 Upekim prilikama tspred samogiasnike © silent seu FW, 4 3 Fu TL, oso hase se Lorena (a 71140) hada Yan prethode va suglasnina tae 1700 S08 42. TF iepred korjonshoes se lied suglannie, aajegnce pronuljule Sa argu tos pe od korijene FE airbhih (ehecima) od oanove AY sib tmolbama od esnove 43, Ispred nastavaka koji pocinju samoglasnikem, polusamoglasntkom Mi nazalom sugiasniciu pravilu ostaju nepeomi jenjeni; lok, jedn. 7H manas-i (u racund) mmanastin (koji razumij) od osnove FA, ex kolim: 44. Ispred ostalih suglasnika avrént jasnik osnove podvrgava se pravilima 0 oblicima u Peuzi (8 18) 1 zatim pravilima iz § 26 i dalje: osnova WA (eazum) tori lok. ma. TT marah-su prema § 33a, Inst. mn, WR: mano-bhih prema § 35, 1: prez. osm, WHsjeditd. ima 2. 1, mn, med. WT adhve prema 835, te Zakoni cerebralizacije 45. % postaie F : { za kojim slijedi samoglasnik ili 7 ¥ WT mijenja se uF ako mu neposredno prethode ¥, ¥, T, Till ako izmedu njih i A stoje samoglasnici, guturali, labijali, % %. Fi anusvara: osnova WE% (oko) vor! inst. jedn. WET aksna, osnova 48% (brahman) inst. jedn. 78 brahmana; TF (elastigo ime) inst. edn. THR ramen aT dkola) CW 46, Mpostaje Y > Xse mijenja uw T kada mu HT Til) samoglasnici, izuzimajuci Wi W, Reposredno prethode ili je izmedu njih i% Umetnut samo anusvara ili visarga, i ako iza Wlijedi bilokoji drugigiasosim¥i © sacs ‘Sana 8 Lok, mn. ATH vaksu za ATES St); osnova HAR (ar 42rtyeniprinos) tvori Inst, jedn. ERT havigs, nom, mn {FETA havims, tok, mn, HC havihgu za RR AU A (223) nom, mn. 2 7. fF: tisrah, lok. mn. 2. PAT tlsrsu Nin Ova ne in hada oe prema 8 3 iene Tevibhil Gnat. mn. Rae ne miler io iectmatReoviek) 1 fEReaniavant. GH tinst. Jed), nye 47. Dentali iza cerebrala, ukljueujucl postaju cerebral E+ F postaje FF itte (on hvali); TE + F postae TE Ista (eeljen) Inuzeci od § 441 posebnistucajeyi 48. {iT kao pocetni glasovi nastavaka postajy iza avuenih aspiriranih glasova2vueni {preuzimaju aspiraciju: FW + 7 postaje TE buddha (probuden); + 7 postaje Wa labdhum (stec, inf.) 49. Mae lapred Tu nekim korilenime mijonia u 4 drugima u 7 3 yukta (opregnut) part. gotovi od or. FU: PEerata (8 47) od TH larvarath. 80. se lopred K mijensa u Tce 47 TE araca (widen) od korijona SL a) F se stapa sa WX koji ga shijede u F . pri Cemu se kratki samoglasnik , i2uzimajuci ®, kojt stoli ispred_¥ produtuje: 88 + 7 postaje @E tidha (liznuth FOES HG. dy, prez) J ATF + W: (2 | dv. prez.) oboje ce se promjenitiw Me" (nih dvojica li2u, vas dvojiea lizete) fF +27 2.1. mn. med.) postaje WF lidhve vi/se/ lizete) (FE +A postaje F drdha (evrst) b) U korijenima koji pocinju s €(CF. FEE. XE, FF iu FE ponasa se Fispred Mitd, keo K (prema § 48): TE + F postaje ¥¥ dugdha (izmuzen). Nap. 1 Fdvostrukog su podrijetia, te #9 atoms = njima raztieito postupa u 88 18 TLE. 49.54 Teuzect od 8 51; Od TE (hitl zbunjen tvor! ae FV Coolant 1 AE (glupl. — UTE (werath ponaea ae F kao WH teveran 20 TE + WWE wert 1 OE rangDeklinactia imenica | pridieea srs en ene supstitaiege sa Ws AT coghum toes oe) ta TE 2 rr 52 lopred Honjugucjidh nestevate aj poinit ma = SEY Lm gc ones se Molson y Rts Aolvod WELT ede Ss elt Fae ets oot Ut pe veka i rssh 20 Bs Ai oa PEE. joass pees BH iekgite uses) a pe fe : b) Hostaje nepromijenieno: MET 2. 1. jedn. prez, od WH (naredivati); WER2. |. jedn. prez. med. od WE sjediti). Nant nekim stucjevina Mopred F pratt eee Koji pocinju suglasnikom T ostaje nepromijenieno: TE igrad) tok. ma. TH 42. 46) Y tnowitd, 2-1, Jed. prez. $4. Tica Ti % postaje » TH ikrali) tvori inst jed. THT raj. SS. zavrtno Ti R costo iepadajt apred mastavaka Koll potinju suglaanikem, 4% gate (prosso) od 7m by kada ne lapadaju, 1M ispred sibilanata preiase u anusvaruy aR ispred ostalih suplnenike tosim ) pretasi Ws BL tadariey 2 Jed pres. EA hamet on BE 6 Be Ged ine. 7H gancim Fleksija Deklinacija (sklonldba) imenica | pridjeva 86, Sanskrt ime tei roda, tri broja i uw svakom brojw asam padeza: nominativ (NJ, akuzativ (A) instrumental (I), dativ (D.), ablativ (AbL), genitiv (G), lokativ (L), vokativ (V,), Obiéni padezni nastavel glase: 50-00 Deklinacija imenica | pridieva s Jednina —Dvojina = Mnozina : - Jet J wine Low fr D. - ae } ag A we : 6 i ¥ Vokativ je dvojini | maotini uvliek, au jednini esto, jednak nominativa, Imenice | pridjev! srednjeg roda WN. A. jedn, nemalu nastavka, izuzimaluel osnove na koje imaju nastavak % 57. Danove na semozlasnike, o#obite oxnore na ¥. Iimaju mastavke Koji ummoge odtupaju. One su jdine 58. Osnove 2enskog roda koje zavréavaju na samoglasnike Imaju u jednini uD. nastavak &, 1 AbILG. Bi wl. WH (SE 63. 73), jednim dijelom | ue praviine nastavke. (SE 68. 7 59. Uz pomoe nastavka TH mote se svih osnova evorith Abl. Jode. HWA Ge ustal od osnove HE Uporaba padeza 60_Akuzativ i ber prijedlogs iaratava amier amo": TAR “u selo”. Kod glagola govorenia osoba koje} oe gover ‘ akurativu Glagoli uw snaceniu “pleat Imoliti, reel, uelth, birath, pravitl ae, xnati” zabtijevait pratnia, Ako znaci drustvo, uz instrumental ce nejeekee Dit | prijediog. U vest # pasivom instrumental izrazava vraitelja rade ill Jopickt subjeke” Rijecl koje znsce “ati6 Deki Je WU “drukeii”, ablativ unos! znacenje nazega “od Uporaba genitive vrlo je raznolike. Cesto se priblizava dativu | valls ga prevesti dativno ili uz pomoc Prijedioga "sa". Us perundive (#261) vrsital) radnje maze supertativa, uz". ‘Treba pripazith na lokativ apsolutnt (eliza Latinakom abl. apael), takoder uw nelienim, konstrukeijama: Tt 44 "4 takvim akolnoatims Jean, aes BERHE fuatina, mevarnod, ERR tataine) BPE {ebrorpravel, "IH ipo. mend, Imenom). Medutle rilozne se upotrebljavaju | ostali padezi: TMF (vecinom), Conobite).~ Ux pomac nectavke "WT tvors se prilor! epgpneenle “onus, Hao" HERA (poput Sagal of ornare Samoglasnicka deklinacija 62 Imenice muskog roda na ¥~ WH asva (konj) Jednina Mnozina NE asvah wm asvah A 8TH asvam wat asvan 1H atvens WE aga Dae asaya fo Teese | PE stars G.NUER agvasya | WHTAME asvanam L Whasve IY asvesu Vv. Wasa Wm, ata Dvojina NALY, 7a asvau LD. AbL, WHAM asvabhyam GL Ww atvayoh Sersseeree mee recceeceese sees SUeSCeeSeee eH eeeHISSeeeCEeeeHE CEIseeesececeEceecLeceeee cece aa 5 6205 Samoglasnicke osnove "7 Jednako se dekliniraju i imenice srednjeg roda na © Keo ato je X74 dana (dar), osim u N. A. jedn. <7 danam; NA. ¥. dy. GR dane; N. A.V. mnoz, ZAP danani. 63, Imenice 2enskog roda na W ~ TM kanya (ajevojka: Jednina Mno2ina No APT kanya | oa A TH kanya ae 1 FRM Kanyays | FPO kanyabhib ee | ara: kanyabinab CU] erm tant eg kavsntn Lo FATE Kanyiyam FFT Kanyasu Vv, W¥rkanye FAM kanyah Drojina NOALY. 3 kanye 1D. A PREM kanyabhyam GL FRE kamayoh 64, Kao § 62 1 63 dekliniraju se 1 pridjevi na ¥, 2 Mt, npr HT nava (nov), 2 FAT. Vee! bro} pridjeva na % Tklanja se djelomicno po zamjeni¢koj deklinaciji (S17 118) 65, Imenice muskog roda na ti ~ avi (pjesnil); SF pasu (2ivotinja: ee ee oe ome | we Ase oi | ROT Pater am | err agfe Dae wrt : | ee } oe Gye iam | | we tom omy | & ow vi a aa: ot wa:® Samoglasnicke osnove Sose Drojina NAV ft aa 1D. Abl afer, Sad GL. BR: kavyohl i pasvoh 6, Inuzeci od $ 65: (a) TAF m. (priate), edn, N a A. WaTey, |. AEM, D. WER Ab! G. WET, L. Awa Vt de A.V We, mnod. N-V. HAE, ostalo kao aft 865. 67. (b) Wf m. (gospodar, suprug) ima jedn. 1, WFR, Dante ABL G. We, L. Gra Nat Kraju slozeniea, a penetad {kad stoll kao’ samostalns rie, ponete, se pravilne prema 8 65 68. Imenice zenskog roda na fi T— fF mati risa}: ahem kana Jedn. Mnoz. Jedn, Mnoz NRF wea: | Wy we A Rte sar | tr we: Rea maya Ostalo| WaTdhenva —ostalo 1 Dp. RAMA i dy. Wi ii FS id. ab Wr: We: kao I. eat il) Way v vr $65 69, Imenice srednjeg roda na ©) 3 — ate (voda), FY (med Jedn. Mnot. Jedn. — Mnor, aan 570-73 Samoglasnicke osnove ” segs es ce en ee Jed, Mnoz Jedn, Mot Novi * Va ere oe = =F 1 fer ‘ae wf D.RPEI RE | a [RR ee BY ee fr PERE a Lea eam an OTS Drojina NAV. fit 1 ae Lb, Abt trem | TH aL ft ar 72. teucetak: EH (2ena) se sklanta: jedn. No FHA, ‘Frere iis SE, D. RAR, AbI. G. fear: L. Fora, V. fea mnod. A. FRE: ili FAT:, G. FATIMA; ostalo kao HS 7h 73 Viseslozne imenice zenskog roda na 1 A (rijekad, TE (zona): Jedn, — Mno2. Jedn. nos.20 Samogiasnicke aanove sro Drojina NAV. it war 1D. Ab 3-H mea GL afr: ar 74. Izuzetak: WER (sreca) ima N. jedn, TEA: Osnovena © 75. (a) _Imenice za vesitelja radnje (nomina agentis) na J, muskog | srednjeg roda; UPldavatel), koji dae): Jenna Mnotina Nowe | ware A Tar al aR 1 7 aT DD o® ag ap ae | aa: } aye: G. J art L wae wate wy a Drojina NAV. wart aah 1 DAM, TMH ETT GL. wir: age: Zenski rod tvori ne ux pomoc nastarka £ UF 295, 76. (b) Imenice srodstva na ¥ muski i zenski rod, koje se razlikuju u A. mnoz., ovisno © rodu; fq m, (otac), ATF 2. (majka): 5 76-00 Semoglasnieke oanove a Jednina Dyojina Mnozina_ N. far aT fare: ATT: A free rrrem | fare arth V. fet: (2a fre) ae: eA ace ‘77. AR m. (ujak), WF m. (suprug) i FAT 2. (sestral sklanof ae prema 8750. fede A WOE A fein ee ne are Amn AE 7. 7 (ewe akin ae kao 8 76 samo G. n TOT U pe nasal oy spotters cone A Zia pace! Wore se od conore TC fT: fare: ree: Osnove na dvoglasnike 79. % m. (posjed, bogatstvo); AF nt. 2. (govedo): Aa (lads). Usp. #40 Jednina Mnotina at a: 444494 avaaa NAY, 1D. Abl GL wo aH aa ae we: ate wt aR Suglasnicka deklinacija 80. Nastavak za N. jedn. m. i 2. ispada uvijek prema § 17. Dotetni glas osnove ostaje nepromijenjen Ispred nastavaka koji potinju samoglasnikom (§ 43); w N. jedn. i ispred nastavaka koji potinju suglasnikom zavrsni glas osnove ponasa se prema 58 18. 26. 44. Imenice | pridjevi srednjeg roda umecu uN. A. V. mn. ispred zavrinog suglasnika osnove —(izuzimajuci_nazal)2 Suglasnicke oanove 5 a0-n2 ‘odgovarajuei nazal, a ispred sibilanata i ¥ anusvaru, Pritom se u osnovama na % produzuje prethodni, samoglasnik. A. Imenice i pridjevi s jednom osnovom BL MER m. (vjetar), TH 2. (eljee), BH 2, (jena FET 2. (smjer), FER m. (neprijatel)) Jednina Nv. owe | are wa | fee | fee A weg | areq | wm | form | free 1 wet fare | wor | for | fer D. aa | ae we | far fee AbLG. Wa: | are: a for: fee: Lomi [ante ate | fete | fate Drojina NAV. mwa pant | adit | fait | fed LD. AbL WeAM | are ea fea] ferry GL wear | amir: | wat: | feat: | far: Mnozina NAN wm fame fore [for | fine 1 arotg: | ante: | ate: | tet | fret p.abl weg: fama: | ame: | tome: | free co weam arg | erm | form | fee L wep larg | we lfee | fey 82, Kao TH sklanja se i WAT m. (arec!, TH 2 (olest). Ali SFCIT m.(lutajuei redovnik) ima N. jedn SHEL. mn, PATERE, D. AbL. mo. “ITH, Loma. “ay, 1 BADE de, “SPER Kao SRO sles oe | “TE tkral) kada je na Kraju slozenice, ~ FU m. 2, ugl. mn, (treca kasta) tvori 1. mn. D. AbL mn. fru, L. mn. 4g. ~ Srednji rod 7A (svijet) kao WA, osim u NOALV. fda, 51, dy. Rat, mn, APA (S 80) ws axe7 Suglasnicke osnove 2 83. Srednii rod na WL, TH, TE — FAEsr. (duh), ‘eA sr. (zrtveni prinos). Usp. 88 3a, 34.35. 43. 44 Janina Dvoling Mnozina water ee | mech | wife ati L | marti afat ~ val inoahia a wt 6 wre : om |e heir: ae Gili PRT) (ili AOE) St rod na 3, kao WHE sr. (oko), sklanjaju se analogno osnovama na 5% 84 Mr. 1 2, 6. na MM produtuju Wu N. jedn SEAT 2, (apsarasl, FTE pid), (pametan) N. jedn, WORT: BAT | NAN dy weed gett A. jedi, aRCIME BRE | NAV. mn. WORTH: V, jedn, WAC: FAH! — Ostalo kao AAR § 83. 85. Muski i fenski rod na XR i TH razlikuju se samo u A. jedn, NAL V. dvi w NAV. mn. od srednjeg roda ($ 83); S2FER (bijestay), THER (sien. N. Vo jedn. SAE WWE: [NLA Vidy. aA WHE Avjedn, Safe weeET | NAV. nin. SeAR: WHET: 86, Osnove na T ponataju se u skladu s 85 42. 53: Fre 2. (gover) Jednine——Dvoiina Mnotina NYf NAV fr NAW. fre G. fret A fry EAB an Lt ied. GL. frér: D.Abl, ae: B. Imenice i pridjevi s vise osnova 87. Imenice i pridjevi kod kojlh postoji stupnjevanje osnova imaju dvije ili tri osnove. Jaku ‘osnovu imaju muski i zenski rod u N. A. V. jedn. i dv. iu4 Suglasnieke omnove 5 87-99 N. V. mn, Kod onih s dvije osnove pojavliuyje se u ostalim padezima slaba osnova, a kod onih s tri osnove ispred nastavaka Koji pocinju suglasaikom pojavijuje se sredaja, ispred onih Koji potinju samoglasnikom najslabija osnova, Imenice i pridjevi srednjeg roda imaju u N. A V. jedn, slabu osnovu, oni s tri osnove srednju; uN. A V. dv, imaju slabu, oni $ tri osnove najslabiju osnovi; N. A. V. mn, imajut jaku osnovu ~ ostalo kao w muskom rodu. Imenice { pridjevi navode se u slabo) osnovi, oni s tei osnove (izuzimajuci $8 92-96. 98. 101. 103-105) w srednjo}, ‘88, Participi prezenta aktivnog (8 267), jaka osn, na ‘WH, sluba na Wa — FA (koji jest, bivstvujuct” § 267b): Jedn. —Dvoj,— Mnot, NYO at TF Am a Low we Mask [DW | RET | gge A s. lar = Lote ed Srednji, NAV Wat AAT- Ostalo kao m. 2. r. WAT (8 73). ~ Kod participa iz_nekih Konjugaciia mora ili moze 2. ¢. zavrsavati na ‘WH (8 256). Pod Istim uvjetima N. A. dv. sf. mora se ili moze toriti od jake osnove, pr. HT (koji nosil, osnova aenakog roda i NA. ¥. dv. MUA; TE koji udara), fosnova Zenskog roda i N. A. V. dv. A&A lh FEA 8. Udvostrucent korijent (§ 148, 165) tvore sve padete (osim NA. V. mn. sr) od slabe osnove: Ze {Kot dajed 5 e002 Suglasnicke osnove 25 Jedn. Dvoj. ‘Mno2. wustirod (SY ER] xe | xe Stednji rod NAV. TOR Te Kafe ih Teh 90. FEA (velik) ima jaku osnovu FETE — Jednina Dvojina Mnozina Noa were: Muskir. ) AL Mera | Ware Vere Bere: Srednji NAV. ARR | emt meet Ostalo kao FH § 88. 91, Osnove na 7 (pridh) 1 9A (pridj { part. 8 280) tvore N. jedn. na Wi A; ostalo kao WT 8 88, WAT (pametan), BAR (koji je ueinio): Jedn. Dyoj. nod. MTT | gest SORT: ten! atraa: Mirrat trary taf: AAT —_Ostalo kao § 88. Srednji r. NAY. ra What Waa Ostalo kao m. Zenski rod WHA (§ 73). — Na isti nacin sklania so. MER ao zamjenica 2, lica 9, Osnove na Fl FE, Fiza samoglasnikal: jaka osn, WH, sred. oso. W, najslabija osn. 7%. u L. jedn. Fill WH (a Muski i zenski rod; THT m. (Krall), THT, TH, THE SH) Muski Jednina Drojina Mnotina Nom xv NY. UH ee oe Louw 1 LT Dow p, frmemt DAL TE ADL. GT Ab comm Loin wa Lowe vo ie Na isti se nacin sklanja Way 2, (granica) | SE debeo.2% Suglasnieke oanove woe? 98, Isto se sklanjaju 1(b) srednji rod naW ina FH, ize samoglasnika, kao sto je WAT (ime); iznimka: jedan, N.A. a0 NAV.dv. il, mnoe, AE Vo ar, 94. Osnove na WA i Fada im prethodi suglasnik , imaju u najslabijo} osnovi WA, a ostalo je kao Ww 8 02, 95; SORT m. (dusad, Wer sr. (brahman) Jednina Dvojina Mnozina Sa a ee Lowe ae weer aI wef: Tah Gower ame wer amt wer aa 98. WEA (Indra), FHC (mlad), Wl (pas) sklanjaji se kao 5 92, ali kao najsiabiju osnovu imaju MAT, "EL FUL fede, wie, ET 96, Imenice t prid). na Ts TAR (jak), srednja o#n, Jedaina Drojina Mnozina Nw ‘ jaf aft afer ar: arith 1 D afeT afer: ASL | ten « nd es | se ae Vow aft afc af Kao nom. cau ate, Zenski rod afer (8 73). 97, Komparstivi na E4R (slabs osn.), joka osn, Ear — TETE (teri: sor Suplasnicke osnove 2 Jednina —Dvojina Mnozina Nett erattt thats: suai | eer } ares: task r |p V. AW Ostalo kao 8 83. 84. Srednji r N.A.V. jedn, 4, dy. wea, man. TET Ostalo kao m.r. ~ Zenski rod TEA (8 73) 98. Pacticip perfekta aktivnog na 7% jaka osn. aE srednja osn. ¥@» najslabija osn. BE — FER (koji zna, ewudar) Jednina Drojina Mnoaina fre NV Nv, ferghe: fort are: N. A feat a! L tae 1 | 1 frat: D Muski fee. | esa D. Abi rm: AbI. G. fagy: Abl. G. ferry Lo fife Ly omen Le Srednji rN. ALY. jedan. faga.dv. FRA mn. fester Ostalo kao m. £. Zeaskl cod PERNT (8 73) 99, Pridjevi na WE a) S duije osnove: jaka osn. ST (istogni, slaba osn. WT: b) S tri osnove: jake osm, srednja osn. najslabija sn BRE (zapadni) RT sate fraqivodoravan) fey fee FMisjeverni) TT sey Jednina Mnozina Nv. mg overg | NV. sew A we semaq | Arete: Lower os@ter |] for: ef me |p gfe gate | D.abl. srr: gerne: AbLG. Rate js ara tary Lome sae Lowe ree8 Sugiaznicke osnove 5 9107 Dvojina NAV. andt verdt LD.AbL Sa wet GL mt: ara Stor NOAL V, jedn. TE Sea, dv. sr wa, mnoe._ afer Wewfa. Ostalo kao m. r.— Zenski x. ort, SANE, Freeh, see 8 73) C. Nepravilne osnove 100. WEF sr. (dan) kao § 93, ali je srednja osn. WER, W ONAL V, jedn. WEE — ON. AL Vs jedn, WW OEE: svakodnevnol; dv. Qt ili WEA, nin. WEE, 1. mn, a: 101. TH m, pu} ima jaku osm. WUE, srednju osn, ‘ft, a najslabiju osn. TF. Nepravilan je N. jedn Jednina —Dvojina Mano2ina NY. 3a No eat: ee TR ae aw sherry 1, Sfefi: ied 102. 82, Woda samo mn: NWR, AWE, TEE D. AbL. SAE, G. WIM, LW. 403. Ge imuskarac). jake onn. THM, srednla orn, cri oon atch en 1 ae Bet me NE, Ag, BE, Dab, © fame 0 9 106. THEE om. (vol). Jake osm. WHHTE arednja oxn Srcd Je one, WIE — joan. NUE. A. ATE, r var i A Pom a Ree fefr, “av eam fC, ime ah fem 106. TE m, tape) mote sve padete onim jakih tvoritl od-annave TE TEL bot gma he, lotion ime ja Sith), najelatisa sn. Te AWE ubolica Brahmans) jedn NTT A. TEEUT 1 AAT 1. mn. WATER: cw 92) 1081s Komparaciia 29 Komparacija Komparatv | superlativ mogu se tvoriti nadva nacina 108. (a) Svi pridjevi dodaju w komp. AT (2. WT), u sup. 7 (2, AMT) na snow muskog r, on = dvije osnove na slabu, oni s tri osnove na srednju osns TF (cist) Seae Gea, IAA (pametan) WOTWe free (5 98) fegmT Fag, aT (S96) afee aA 109. b) Kod odredenog, broja pridjeva dodaje se pri tvorbi komp. 44% (8 97), 2. FRA, a pri tvorbi sup. TE, 2. TBR, na korijen iz kojega je pridjey inveden 1 koji uglavnom pritom stoji u obliku gune (8 16). Cesto adgovare goriivine Kol se wore sufsina LT: SE {lagan) (mekan) 5H (sirok) saree afas, Te (teta wee ae, er ‘eg eee Be minke ae nated We he iran ee Ow AFT (orojan) YAR HARE. UL ockim slucsjevima_nedostaje pozitiv: FR FF (boli, najbolj; ATR RE (mac, najmlad; FOTeR FE (star, najstarij M0, Sufikal WT FT dogaju se ponekad pa komparative Fen we, aa, freee Deklinacija zamjenica Il, Ligne zamjenice. Kao osnova za prvo lice jedn. uzima se Z,u mn, WEE , 2a drugo lice jedn FEZ, u mn. FAZ.Ti oblici pojavijuju se kao prvi clanovi slozeniea (8 305) Prvo lice Drugo lice Jednina Mnozina —-Jednina_— Mnotina NOR ar rH Acar ower a: | Ram, war FHT, w: Lom aren ww san Dome vee | ge FE: ABIL = mt as Gomme eres: | owe Fare, = Loaf =F af ay20 Zamjence su Drojna Drojina NA FRAG a, [| erm Aram TDABL, -ReMR,D earn Dae Gl wre ot # ‘year, G1 a wt eat, #8, AY aM, A: A jesu enklitieni oblici. — Ablativ last WE, AEE ta 12 Zamjenice koje razlikujy rod: Kao osnova se u 88 ih. f15. 19. 120 urima oblk 24 N. jedn S12 no prave osnove u deklinacji su W. %, # itd 1 Posebni nastavci zamjenica koje razlikuju tod: jedn. N-A. sr ima Z. mi stu DS, AbL SA, fer, 2. u D. FY, Abi. Fa:, L. FM (ispred tih triju nastavaka ostaje ‘ osnovi kratko). Muski rod uN. rin maT, Gem. st 2. ha A, Nap: Fritoa! na % upotrebliavajy se 5 kao tokati. FT EET (na tom myestud. M4. Clan | pokazna zamjenica, ost. 7% ~ Jednina Dvojina Mnozina NF aT a ee ed mfr D. remy — Jee we Gow Le ae TR Loafer eA omy Shoe NOA. jeda. 7, NA. dv. No A. mn. AIP, Ostalo Kao mr Isto tako sklanja se i asnova WE (oval): N. jedn m. WE, 2, TM, sr. TAL, — Oblici W, WW stoje samo u Pauzi i ispred samoglasnika, Ispred kojih se ponagaju u skladu s § 35, 1 a, b, Unutar reeenice ispred suglasnika dolaze oblici ¥, © Kao 7% sklanja se i osn. TE (on), alirabi se samo A. u svim brojevima, I. jedn. iG. L dv. s usiz0 Zamienice a M18. Odnosoa zamjenica FE, asnova uw deklinaci 7 upitna zamjenica fF, osnova w deklinaciji ®— m2 ar moose N.jedn. * = Afedn ome) ee am | tstao kao #8 U6. Kao ELS 15) akan se (TT Khoj od duojice™ mat ons Tm nln We Crug N. Jean Ser ee at Tit ee 4 col Sto imaju Humjesto a WA fda, area se = ea GE eda a dvojice), THT (obovrstan, 2. *), fT i Fd (sav, svaki), tig roo'8 av ADL jody me se v en ma. takocar gram’ iments) dain aklo ee Fic Udo eee tumor WE frag, NET een zapadni), SA (gornji, sjeverni), TET (desni, juzni), ‘asnifi, sljedecils tram, Istogni), F& (wlasti. {i Omove TRE lov a : : = \* 2. A mt Rt Ce ee oot In -] a a wT ef Cn ea ae ae ee ee 120. Osnova ¥2¥ (ona}) ‘nie Drona noana Se os wa | |= a I ate qa q pais2 Brojest 5 1204126 Stor NA. Jedn. WE, mnoz. WHF. — Ostalo kao m. r 121, Dodavanjem 4, FE ili AE, upitne zamjenice Poprimaju neodredeno znacenje: ®: (tko?): Wt, Aa. a SF inetko; F igdjeri: BH, FAM, ATE (negdje, bilo gdje) Brojert $22. Glavai brojevi. 12 fE 3 M4 WETS TT 6 OL 7 wR 8 WER ORR 10 TTT VER 12 FE 8 Wega 8 wat to Tar 17 aE 18 RETENT 19 AAEM ii gateTA 70 fea 30 Fer 40 seafeme 50 taTI. 6O WE 70 TR 80 withr 90 Tay 100 200 & wr iti fea 300 fe aT i fare 1000 REF 10 000 WET 100 000 He 123. S brojevima od 20 nadalie 116 glase TH, FE (KZ), 4, 57,9 kao u 14 i dalje, 2. 3, 8 s 20, 30 3 RE FETs 80 FEMME, 5 40-70 190 obs oblika: 23 tae 33 waftetey, 28 weaats . 82 gp Preko 100 jedinice se najéesce dodaju pomocu rjeti ATR (vise). Wanfe Ta. 105. 24, WH I se sklanja prema § 117, fF 2 kao dvojina od osnove (8 62. 63): NA. Vom. #2. sr. FH 3i NIT 4 kako slijed: wr tako | HHT 7, WE 8, AEH 9, EF 10 1 brojevi ko} ime zavrgavaju. WET se sklanja i N. AV. WE, Werbr: ,D.AbI, WER, LWT, — HG: NAV. RE, T WERE, DAD. WEEE, GW L. wy, 126, Brojevi od 20 do 90 jest imenie senskog rode rod u Jednini | stvari koje se broje dolare us nih sie moa monk Nv. oe eae Aa RR fee: ea 6 Fifi fe “af: Diab fiw: frp: wt s. Try ferrerm, See : fr ere w 12S. Wat S se sklanja: N. A. V. Wa, 1. waft, D.AbL. THR, G. AIA, LEE w svim rodovima, Isto 9. 126-102 Konivesciia 3 (4000 godina), THF (100 gadina), 127. Redni brojevi. 1. 9H, 2.°m1 2.fga" 3. gra same, acl The, 2 OW 5am, 20H 6 7 ae Bae 4, aM 10, TaN TL WHET 12. Be 20, Pera 2 Sah far 2 o,f fr 30. eFC “Teton i eae na 70. ewer 72, Fee eae 6 ln WWE ita. 70, 72. i 0 sate Se a 0, em Ee iki TEFee too. wa, 2 mA 200, fea ili few 1000, TEER 128, Brojni pritozi. We jedanput, fF dvaput. FE tripue, TH: cetiriput, WHET: petput, WEEE: sestput ied Konjugacija (sprezanje) 129, Sanskrt razlikuje aktiy (parasmaipadam) medij (atmanepadam) i pasiy, koji prevzima nastavke medija (8 239) 130. Vremena su: prezent, imperfekt, perfekt, aorist, futur, kondiciona Nacini: indauy. aptaty (poten, imperain Prezent ima sva tri nacina, a ostala vremena imaji samo. Indikativ. No postoli prekativ (S 230), svojevesni aorisni optatty Ingubljencg kenjunktiva 191, Optativom se ieratava talla, naredeni, nedoumica, nagadanje, mogucnost ill uvjet. Gesto stot Spel recenicama gdje a (skaz 24th prikaescs kus puke vieroiatnost kao nate "neka", "da bi 192 Lieni nastavei dijele se na primarne (ind prez., fut. 1) i sekundarne (impf., aor., kond. opt.) Imperativ | perfeke($ 195) imaju verikim dijelom viastite nastavke,u Konjugaca spo Primarnl Sekundarni Imperativ Pa Atm. Par Atm. Por. Atm L& oy |Rome x yen fe fe = fn ee Stee oe wae owe fe ate re we ay 2 rem eTRCwTEMD] AE TH ETH Sameera ara TTD] AMAT cA Lem itor wr we ee 3. Frente scan [= ora oe |g FATE Ova Nastavel u zagradama pripadaju atematsko) konjugaci 190 Opeaciv ima a {. 1 fed. par. nastavat 0, aem. 02, dy. atm, UR, 31. ds, atm. STR, a 3.1. mnoz. par, 3T, atm. 134. Augment je ¥ koje se predmece glagolsko) osnovi. Korijeni koji _potinju samoglasni lumjesto njega vrddhi: WH (bind, 1. 1. jedn kom imaju Impf. ER sam (8 153); F (ell, LL. jedn. impf. FH ay-am (8 40. 152); ‘TH (poskropiti), 3. 1. jedn. impf. pojavijuje u impf. aor. i kond. 135, Oblici aoriata bes augmenta ut eestien WT tne) upocredijavajs se konjunkts wis AT MT tne tana). U epavima nepostojanje augmenta | u imperfektu Pravila reduplikacije (udvostr 136, a) Opcenita pravila 2a suglasnik reduplicirati. Redupliciraju se: Augment se fen Uetarit rucenja) fe koje valia 1. Aspirate kao odgovarajucl neaspicirani glas: f= fodsjeei). pf. osn. f4fFE (8 37; MT (stavie), EMT; A Ubojatise), prez. osn, Fam prez. osn. 6 3-130 Prosenteka anova as 2. Guturali kao odgovarajuci palatali: ® (einiti), of osm. H ; TH (ici), pf. osn. FT. 1 shodno pravilu T (kopati), pf. osn. WW, Posebno upamtiti: se reduplicira kao %: ¥ (2rtvovati), prez. osm. 3 3. Suglasnicke skupine kao anjihoy prvi clan, oda. njemu odgovarajueh glass TT (2uriti), pfosn. ARTE, FA tKoraeati), pf. osn. S; W (stdjeti se), prez. osn. frit 4 Iauzetak od 3: ako je prvi clan pocetne suglasnicke skupine sibilant, a drugt neki bezvueni suglasnik, uw Feduplciranom slogu pojavjuje se ta). drugl gles ih Djegov nedomjestak: PT (dodirauti) pF. ose. SEPT. FR (stajatd, prex. osn. 18 (8 143h); FRE (skakat, pf. osn TERE. AIT (secath se): pf. oon, FEAT b) Nacin reduplicirnja samoglasnika objasnit ce se pri odgovarsjucim tvorbame, Prezentaka osnove (posebna vremena) 137. Prema nacinu tvorbe prezentske osnove ili posebne osnove prezent se dijeli na devet razreda, koi Su podijelien! uw dije velike’ skupine, w cematska i atematsku konjugaciju. U tematsku spadaju L416 Tarred, au atematsku 2. 3, 5,7, 8 1 9. Razlike w Tazredime odnose se samo na prezent, ane | na ostala (opea) vremene Nap. Bro} presentakih ranreda oslanja ae nt A. Tematska konjugacija 198 Svim razredima tematske —Koajugactie aajednicko je 1. Osnova zavesava na tematskl samoglasnik ¥ koji se produzuje igpred nastavaka koji pocinju = ¥ i %, a gubl fe ispred Tu medijalnim nastaveima 2. Imperativ, 2 |. jedn. par. jednak je osnov 3. Optativai je znak € (spred samogiasnika € 8 40, koje se 28 zavrénim % u osnovi stapa u ® CE). Kao36 Present #8142 nastavke opt, ima one Koji su prikazani w 8 139, W 1, jedn par Promjena je u svim razredima tematske konjugacije ists. Razlika se Iskazuje samo u_tvorbi prezencske osnove Tvorba prezentske osnove la. rabred tN ge dais ne gunicant tonien FE (rast) prez, osn. Te; ME (mokrini) HF; fH (pobljediti FEE 40); A odie) 7H lbied) A (S 40), ¥ fuser) Te (prijecd AEs FMicasti) WE: GE (pastid WF (plerae? FeO). aii Be tigrauy Be Bee ede (13) Ma, 6: gatred: © se dokng epromlninl orion: FE (adarit prez. osm. 4€: FOU (pokarat) 4 Zaveano Korjensko ® mijenja se igpred ¥ t fC, a zavrsno WUE F lumrijeti) prez. osm. AE, F (rasipati) FC nastavia W, au 1 raaredi ne Korijenskom slog 141. 4. cazred= na nepromijenjeni konjen dodaje se %: AF (vezati) prez. osm. AE; FEA ligrati) Bar (S42); 3 (stariti Ima prez. osn, WH (usp. # 242d 142, Parsdigma tematske konjugacjes % 1. (bit sn. Prezent parasmalpada stmanepada ee era ance Techni 1 Warf ware: ar: wa wart arte 2 waft aw: ore wat wae oer 3. wafe waa: wafer wae a aT Optati Lee Wap var waafe | Wanfr 2 we RRR ae wear: ware TR 3 wa waar ore: dae RATT TTT imparati, bt were vere rat Dove went oer | omer same am Seg em ag | ere tee Impecel 1a WATT wT we wrarafe wre Qo ret eee | Mee See eee 3 wag wea weg | whee WEAR WET 5 4944s, Precent 3 143, Nepraviina tyorba prezentske osnove. 7. ed sn, TE AA. pref. (od WH (ster) Tithe) XH. cd ~ FH NRT Ulec) Tro elie) = TWANG. pues) — b) FAL. (koracati) - HF, A wT FTG. (mazati) - fT FHL (eM arkatl)= EFL. (peek) ~ EL teak) = AE. imac - fe ©) AAA. lukociti se) osn. ATE FFG, (zalijevati) - FT WA Cutat) = ME g) MUL lgrist) oH WU. lumieii se) = WE ATA (past) — Ee FR A. lumoriti se) - Rw lervenjetl — Te WE A. radovaci se) AED WW, (mirisae) far OTA (rode ge) = TTL pi Be ©) FE Gupta) = GR FAT, staat) ~ fae BA. (probusit osm. PON HEL (sjediti) - AE 4. (brusiti) ea Nap. Za 1 @ obieno se atavija IT FT, 14. Kao prez, oan. 2a PL usima se TL 4, Usp, #190. B. Atematska konjugacija 145, Opea pravila |. U svim razredima postoji stupnievanje osnove jaku osnovu imaju jedn. ind. prez. i impf. par., 3.1. jed imp. par. i sva prva lica imp. par. 1 atm., svega trinaest oblika ~ ostali oblici evore se od slabe osnove 2. Koriste se nastavci koji su u § 132 stavljeni_w zagrade: WW, WA, WAH, WAT, w 2.13. 1 dv atm. 1 A, AR, Wau 3. | mn. atm. 3. U2, 1, jedn, imp, par. kod osnova koje zavréavaju nna suglasnik nastavak je Mf. a kod onih koje xavrsavaju na samoglasnik nastavak je fe. Inuzetak je korijen Fu § 169 iu S8 174, 184.38 Present susie 4, Kao optativn| anak dodaje se na slabu osnow par. Wt ir Kojegs %ispada ispred ST v3. mmo), tm, dodaje se F Uspred semogiasnika €4), U1. I. jedn par. nastavak je %. Za ostale oblike dndaju se nastavel Kofi su navedent w 8 133, Pregled optativnih nastavaka ar tm Lam owe owe) ie ite ifr aa mm ae | fr fre fay aq mm yg: | ie tere iq 146. Pravila za glasovne promjene kod osnova koje zavrsavaju na suglasnik 1 Nastavei Hi Au 2.1 3. 1. jedn, impf. par. gube se prema § 17, a zavréetak ge ponasa prema § 18. 21 3. L Impf. par. WADE, od WENT (8 18 IV), 2a abibhars i abibhare (§ 169); WEE (8 18 I) adves-s i adves-t (S 150) 2, Kod nastavaka koji pocinju suglaeaikom vrijedi 88 49, 44, 46-51, ispred onih Goji pocinju sa KS 52. 3. Zavréni dentali | Ku prez, osm. pesto Ispadne nastavak ( 146, 1, mijeniaja se u Au 3 1. jedn. imp pars odn. us Wilt vinerguu 2. 1. jedn. impf-_par.: WT 2 (maredivati) wort 3. edn. impf. par, WHR. 2 1 isto tako ili WE, TH 7. (prijeeity tvort 2. 1 edn. impé par FET it HTT: Devel rasred AT. Prezentska osnova jednaka je Kerijenus w slabo) osnovi_dolazi fednostavni samoglesnik, au jako) niegov oblik guga: fEX lmrcit), slaba osm, EX jaka osm FG T licid, jaka osn. E; (FE (nati), jaka osn. FZ 140, Pravila KonJugacie: 9) Reduplicirant orient Koji se ural 2. arved WT (oieeeaey, Gest. Foust, bit, jedan), eo. «AT (3159) BF. TE eae 8 er) 2 bm. ind TARR, np TE b FTEtenatd ima w 2. mm, impt. par. wllok, 9 AF tomcat) I herijent gar W proizvoling aastavak TE. tnpred Aojogs topes WEEE: ont surnavahuns AAPA TY. ton aaa) od # aoas2 Present 3 $49. Glasovne promjent: ako Kerijen ravréava ma J, Gre th se giescvi u slabo) anew! lnpred. nastevaie Koi pocinju samogiaanikom mijeniaia « Ws a Wut 180, FF (mrziti), jaka osn. FM, slaba osn. FEE — Prezent parasmaipada feces ee ae Indias eeEelk ge age fee: fawea | fge few fee ope 2 fear: fgomam fear | fgatar: fedterery fein 3. fgrare, cae feta fgirerare ft oe 2 fae Ex r ie freer FETE 2 S3e rere fren | fem femoe eam Iperf L xp ter ser Ne wire wiper age wien wie | wire: emen reyt Lage Ween weer| wee. Men wire 1SL. TF (musti) par. @fer Wf (88 18 nap. 52) Bar (8 Sib), TH: Tw Tees; atm. Te ve TY, yee we FER. — fag Ulizati) par. Afar Af WHE (8 Stal, Fray: ae free atm. fee fer We, frre aE 5% atin, (sjediti) jedn, WR WET (S S2b) WET, 2. 1. mn, WT (§ 44), 3.1 mn. WER 1 1 Impl. 182. F par, (ici) jaka os. ¥, slaba osn. Ispred nastavaka Koji pocinju samoglasnikom ¥, ali u atm. s. pref. WA (ucit) Tt —40 ss sa.157 Nepravilni glagoll drugog razreda 183, FE (bitil, kada nije pomoeni glagol (§ 235). ima samo par, i kao slab osnovu wu neaugmentiranim oblicima ima¥, Nepravilai su 2.1. jedn. ind. timp. 1 2, 3 1. jedn. impr. Indikativ Optativ Lowe Ee eae eae ee Sow om why FM EMR Imperativ Imperfekt watt WHS WI WR WWE a SOW RM ry wAT WEN WHT 154. Korijeni WH (disati), TH (jesti), TE (plakat, [FH (disati), FFT (spavati) umecu € igpred nastavake Koj pocinju suglasnikom, osim % a ispred nastayka za 2.1 3. IL Jedn. impf. par. € ili ¥. fete fete fete stew: afew Rea; opt. FIM, imp, tra fate Hea; mph. WTA HAT ih TT: HTT ili TNA. ME osim toga tvori 3 IL mo. par. ind. imp. 1 impf. prema § 148a. 155. (govoriti) umece u jako) osnovi € ispred nastavaka Koji pocinju suglasnikom: ind. prez. par. Fate, Fae, He, TE, EET, imp. Tee ae Tar imp sa et: Patm. EEE ET, 3. Ln, Tee 186. Korijeni na J imaju ispred nastavaka_kojl pocinju suglasnikgm u jakim gblicima vrddhi: ® (hvali Ind. prea. par. SAT SRAC SAN, imp. TPT Ea A, impr meme WERT: WHR, 3. man WET. Ponckad se FYI Curllkasd spreau kao (8 155) 3. Ljedn. ind prez. par. 157. ot stm, (lezatid ima uvijek gunu, au 3.1, mn ind. prez. imp. i impf. { ispred nastavaka: ind. 7% 7% ‘va, foe WT rch, opt. TAG, imp. TH Yer eA, 3. rn. TAT; ime, AE WT: AT, 3.1. mn, WATT. 4 5067 Present a 158. FA (ubie) ima ispred RH kao slaby osnove % Ispred ostalih nastavaka koji potinjt suglasnkom ®. 4 ispred nastavaka ko oti samoglasnikom K. 2, 1 ied imp. par glasi 3. nd. prev. WT €ECS 556) FA, BR Te EE FH TET, oot. FAM: imp. TH aE FY, CT EF HA; Impl. WET TET EA, WEN Wee AT, 159. TTR par. inaredivati) postale AE w_slabim oblicima ispred nastavaka koji potinju suglasnikom, osim 2. Ljedn, imp. i worl 3. I. mn, prema § 148m: ind prez. fer wrfer (§ 52b) wife, fire: fire avait ; opt. rear imp. arene TAC (S44. 35, fe) ATEN, ATTA BE WAG; impf. WATER WIT: CWI) WITT (§ 146, 3), whey wire wig: 160. WE par. esti) Work 2, 3.1 Jada. imp. WE wea. H61 UTR aim. (govgritd) se ispred dentate | ponata kao % 2 1 jeden, WG (# 52a), 3.1, jedn, WE U8 47) ent eal RENEE me nko! conevt 463, FL par. (elie te Kao stabu snow ft TSS atc nema kommer 1 Jet rect reared 165. Korijen se reduplicra j ima w slabim oblicima jednostavni samoglasnik, u jakim gun 166 Reduplikacija: a) Suglasnici se redupliciraju prema 8 136 b) Samoglasnik w redupliciranom slogu jest kratki korienski samoglasnik, Korjensko ® u reduplicirenom slogu postaje €. % (zrtvovati), slaba osn. %, jaka osm BET; AF tbojats se) sladaosn, FHM, jaka osm. FH; (nosit) slabs osn, fj, FORE 167. Pravila honjugacije. Nastavak za 3. mn par. je u ind. prez. Wit, wimp. ¥G, u impf. ST. Ispred ‘FE zavréni samogiasnik se gunira2 Present s ton-irt 168. Glasovne promjene. lapred nastavaka koji pocinju samoglasnikom prelaze zavesno €, %, ¥ u slaboj @snovii2a jednog suglasnikaw\ odgovarsjuci polusamoglasnik, € iza dve suglasnika prelazi u TH (8 41: 3. Loman, ind. par. ERE juhyrati od #, FEM bibhr-ati od all FAAFAEE jiheiy-ati od Wistidjeti se) 169, 7 (arevovati,jaka osn. FAT, slabs oan. Prezent parasmaipada stmanepada fed ne eae Indikatly Optatiy yer pew pram] eee ate Imperstiy, FeMsuss) arm gee [are ar oT seem tag |e a aoe Tnperteke Nepravilni glagoli treceg razreda 170, ZI (dati) 1 WF (staviti) imaju kao slabe osnove XE R= XK prema 8 18 Il, nap., ispred Ti (prativno & 48) ispred %, % postaje WA, ispred M postaje WE. Par. 2. I, jedn, imp. glasi &f, We. WT ind. prez. par Zwrhr Zafe “ai, UR: wee Tufe aem. TEER IT, TRE TE TA, {71 AT (mjeriti) u redupliciranom slogu ima T. Slaba osnova ispred nastavaka koji pocinju. suglasnikom glasi FRAT, ispred onih koji pocinju samoglasnikom Frm. sews recent 8 Ind, pp, i, AE, 3. 1 mn, imp 1 Stata, 3 mn : 172. (napustt) Ima kao slabu osnoyu ispred sastvaka oH pci oglsicon” 9 it waged Qaigne aamogleni a opt ind pee, er wat fee ee ree, “opt. aE watt ate rer ff wa, Berg, wee sete Ted; impr. 3.1 mn, Pett rasred 173, Na korijen_ se u slabo} osn. dodaje J ( prema 8 45), au jako) ATH: F (tjestiti, slaba osn. FF. jake cosn, FA, A (dosegnuti), slaba osn. WZ, jaka osn. Wa 174, Pravila_konjugacije: a) Korijeni koji zavrsavaju na samogiasnik mijenjaju ispred nastavaka Koji pocinju samoglasnikom razredni znak 7 *¥, ispred 71 ¥ mogu ispustiti 3. Par. 2.-1_ jedn. imp. av nastavak. Usp. § 175, b) Korljeni koji zavrsavaju na suglasnik mijenjaju ispred nastavaka koji pocinju samoglasnikom %u 443 tvore 2. I, jedn. par. imp. pravilno, tj, nastavkom f¥ , if A7S. ¥ (tjestiti, jaka ose. FAT, slaba osn, Prezent parasmaipada atmanepada jedn dee mnot. jedn. mot Indikati yam owe ww Beis re Cr ite we aitie coo ara senat q cea FT emt wer: wey“ Present si7e179 176, WH (dosegnuti), jaka osn. WHT, slaba osn, WE— Indikativ sorte wae: We wat wre wnt wie owt wer wet wet wit 177, Nepravilan: % (slusati), jaka osn. >T@ slaba sn. "TY. Promjena kao § 175. ‘Sedimt razred 178, U slaboj se osnovi ispred zavrsnog_ suglasnike umece nazal istoga reda, ispred sibilanata i umece se anusvara, au jakoj osnovi umece se slog 4(V, § 4S): f= (cijepatid, slaba osn. FZ, jaka osn. HAZ ; TH (prieciti, slaba osn. TA, jaka osn, THM: FF (spregnutl), TH, TF AE (mrviti, A, FTE. — Treba pripaziti na pravila x 8 146, Nap. Ako Korijen ispred zavrénog sugiasike ima, late 1 slaba osm: jaka omova jest FER Usp. $ 46 nap. 179, fz (cijepati), jaka osn, BFFZ, slaba osn. parasmaipada feeaeas atmanepada (a ee ee Teck ‘fret 7 ‘fire: fre feet fre 3. fire fren: firecfr| free fireere fra Opiativ 1. Sram fieare fear | fede fede Reda imperat 1. Serer free foram | ve florea frre 2 fit; frag fer feet fire free 3. fore reat. Bex | fea fizrar fiezary Tmerfeke swfrrzy wires wire | wit wise wirafe Saran whet heer | whiter: Were EM oa) 3. siore wire wire | afer whiecrary WAST Oem! rasred 181. Na korijen se u slabo} osnovi dodaje 3. au Jako} osa. WF — A (rastegnuti), slaba osn. 7%, jaka osn Promjena kao § 175. 182. Nepravilan je glagol (einit): slaba_osn. FF, jaka osn. 8. Ispred nastavaka koji pocinjus %. & Taba omnova jest Fo parasmaipada tmanepada Jedn, dy. mmo. edn. dv. mnoz. = a wtf og ow [at oni ae wie ore ort | a Rin air Optativ Imperaty, weafy cre or xqt rent RS | ee Imperfeke wy wet ‘watt weit write Seer tag | swe vier ae Devetl reseed 183, Na korijen se u slaboj osnovi dodaje # (®t. § 45). odnosno 7 CB ispred nastavaka_ koji potinju samoglasnikom, a u jako} 71 (W1): YT (jestih, slaba osn 184. Korijeni devetog razteda koji zavrsavaju na suglasnik maja u 2 I. jedn. Impy, par. nastavak bez razrednog znaka 4: WHT (jedi), ali ST¥RE (kup& 185. WT (jest), Jaka osm. WAT, slaba osn. WH parasmaipada ieee atmanepada, ee eae indikatv sor wit wie | wt wir wir wate cate: cute [ett rae unt wat wie: wate | ty ware wat Optatly stay wites win | wife wife Tmmpertly went owe mr | st wat wat fre whet wie | sate ere ity Tiperfekt ser we we | apr miahe wiete wae rateg wate | arte wearer wary verge em | wets my wer 186, Posebna pravila za tvorbu osnove 4) Korijeni na skracuju samoglasnik: (rezati), FTP b) AF (uzet) ima (usp. § 189s) ©) Ako je pretposljednii glas u korijens nazal, on lspada: TU (vezatil, AT (S 1896). Glagol WW (znati) takoder gubi nazal Ostala vremena 187. Vezni samoglasnik. U vremenima izvan prezentskog sustava, kao | pri tvorbi glagolskih imenica | pridjeva, nastavei koji pocinju suglasalkom, osim ¥, dodaju se na korijen ili Izravno, ili s veznim samoglasnikom € (v indijskoj gramatici 2). Korijeni koji nemajureznog samoglasnika —nazivaju se anit-korjjeni, a oni koji ga imaju set~ (sag) Korljen: pojedinim se ablicima esto Kesi, Opcenito su anit= Korijeni ont koji zavesavaiu mimogi Kot zavreavaju na palatale, & Y% labljale iF. ssmoglasnily osim 0% s 1a7199 Perfekt v Nap. 2.3 (uzet) ima kao verni samogtasnie t 188, Korijent na dvoglase panasaju seu igvanprezentskim vremenima kao korijeni na ® 189. Mnogikorijené imaju u pojedinim oblicima posebni slabi stupanj a) ¥, Fi T na pocetku ili w sredini korijena, pritom se mijenjaja uw €, 3, % (takozvana sampraséranal: (artvovati) postaje TX; A (pogoditi) postaje ft, TT (govoriti) postaje T¥: FFE. (spavatil postaje FTF postaje TE. ~ ¥ lzvatil postaje F. ») ako je pretposljednii glas u korijenu nazal, on ispada: FY (vezati) postaje TH layanprezentakom sustavu ili jednu njegovome dijelu. 0. PU FT (idjeed usp. 8 144, — Umjesto mh uz TL (idarieh) uzima seu nekim ievanprezentskim oblicima 7, Giagol F lied) tvort aorist od ME WH (biti) tvort samo, Presi pf. a ostale oblike preuzima . TR (pitati) tvori Jedan dio obtika og PT FU Perfekt 191 Perfekt se tvori ili reduplikaciiom ili perifrastieno (opisno). Giagoli, ukoliko ne potpadaju pod lavedenu konjugaciju (8 250), uw pravilu slijede Worbu reduplikacijom. 192 Reduplikacija. (a) Pocetni suglasnik korijena reduplicira se prema § 136 zajedno s kratkim korijenskim samoglasnikom, Dvoglasi koji su na srednjem mjestu u korijenu redupliciraju se kao jednostavni kratki samoglasnik (8 1), % % Wi zavréni dvoglasi redupliciraju xe kao Ys @% (dati), jaka pf. osn. (8 198) Tat; AT Leivieen, sta, HE sluziti), RES 40); (einiti), “slaba pf. osm, WH; F (sipati), WAT; TE (rast) FHL; (pjevatid, jaka osn. FM (8 188, 206) 193. (b) Korijeni koji pocinju samoglasnikom. a) Pogetno ¥ ispred jednog suglasnika postaje pocetno W ostaje nepromijenjeno: WE (esti, pf. oso. WE. WU biti), pf. osn. WA; WT (doseci), pF. osn. WL48 Perfekt 1994197 jednog suglasnika ¢ , &, u jakoj osn. redupliciraju se kao TH, Tq TH (2eljeti, slaba osn. #¥, jaka oon. TAH US 204); TH (gorjeti) FY, FHA. Takoder i Tici), slaba osn, Eq, § 2055), jaka osn, FW. Ponasaju se prema § 193c: €¥, WY. — Ali WH (hvatati), jaka pf. osn, TL jaka osn. fFaM, slaba osn. fafet (5 201 b); FFX (spavati), [aks oon, JE sabe oan ye ee ee Atm. U9 Fe 2 WY awe 2 WIT OTT ane ee Nap. Wu 2.1. mn. atm, valja promjeniti u ako Suglasnikom imaju ga kod velikag broja korijena, ©) U2 1 jedan. par. dodaje se vesni samoglasnik proizvoline kedanit-korijena (9 187) na_samogleanie fosim na%) j Kod anit-korijona sa srednjim % 5 198-201 Perfekt ” 198 Stupnjevanje osnove. Jednina par. ima jaku osnovu koja se dijelom jos podvrgava stupnjevanju Ostaii oblici imaju slabu osnove, 199, Perfektne osnove 5 jednim ablikom Korijeni koji pocinju. ili zavrsavaju suglasnikom, prozodijski su dugi, ostaju uu svim —oblicima neproraijenjeni: od TX (vezati) pf. osn. glasi samo TE od TSF (pitati) samo WEE, od WF (rivjet!) samo fata. Isto takorni pf. osn, koje se tvore prema 8 193, kao sto su TE, WA (od FH), ne podlijezu stupnjevaniu, Stupnjevane perfektor oenove 200. Korijen) sa srednjim W ispred jednog suglasnika jako] osnovi: 1 jedn. par. ima veddbi trio cesto, a 3. I. jedn. par. uvijek, dok w 2. I. jedn. par ostaje W~ FH tkoracati), L jedn. Wa ih WM, 2. | are, 3.1 WATE, TH (govoritd, 11, BaMW ih SEF, 2. SaRT ils Tae (S 197C), 3. 1. TAT (S 194), 201. U slabo) osnovi korijeni sa srednjim © ispred jednog suglasnika ponasaju se razlicito a) Korijeni koji pocinju s va suglasnika ili w reduplikaciji imaju zamjenu (osim onih navedenih pod b) ‘staju u slaboj osnovi nepromijenjen': FAT (2uriti, slabs pf. osn, AFT, |, 3. |-jedn. atm. WAT 5-H (koracatil, slaba osn. THA FE (smijath se), slaba on. EE ) Korijeni 7H (ic), A (roditi se), TH (udariti, Kkopati), FW (jesti) | korijeni koji podlijezu samprasarani (8 189.) gube korijenski samoglasnik: AH tvori slabu osm. WH; AT AH (SSH: TL AHS 208), TTY; TH HE, Sa samprasaranom: 4, slaba osn. WY (2a F - TY, § 194); TE (govoritil: HE; AE (voriti): WE ; TT (Artvosatil Ee, STE (pogoditi): fey, FAR (spavatil: TTT (S46), 1 (abvatiei: I ©) Korijeni sa srednjim ¥ izmedu _jednostavnih suglasnika, a koji se redupliciraju nepromijenjeni, ne tore slabu osnovu reduplikacijom, nego samo u korijenu ©50 Perfoxt 8 201-205, mijenjaju_u % — pastil. slaba pf. osm. BE A (omisteih RA WH Chvataclls RH vrcy,_ Nath Kado 2. 1. jodn. pr. ima vezni samoglasnik (6 202, Pardigme uz § 201 bic. WH (ici); T (kuhati) parsmaipada atmanepada jedn. dv, mot. jedn. dv. mnoz. 1 sm i seme wine afm | hata oe 2 sere il) rie are: wer | fee oe ema 30m sere Py er ware sfre Lswvii ware Bier fer | Re aire fee eh 3. ore we te |B tae aie slagol AF (aijelied, a velo costo glagoti TE iarhtath. SP Gueae, TH Gsjatt) bdr WEA 1 Jed. atm 204. Korijeni uw Kojima je na pretposijednjem mjestu %. Fill W imaju uw jakim_oblicima. guru (eijepat 1 1. jean. fF, 1. mn, FE iprehranjivati) mare GET: FT (vidjerid TOF TAM; FE (zeljeri) TAT Hey (8 193c).— FE (udariei arsmaipada atmanepada jedn. "dv. mnoz. edn, © garg gates ggfen | zee 2 ghee gE: Tae wae 208. Korijeni na FES REE a) Jaka osnova ima w 1, I. jedn. par. proizvolina gunu ili veddhi, w 21. gunu, au 3.1. veddhi: A (voditi 101 fer i Frere, 2,1 ii Pate, 3. ra, b) U slaboj osnovi gunu imaju Korijeni na ¥ koji potinju suglasni¢kom skupinom, kao i vecinom korijen ‘na, a ostali korijeni imaju jednostavni samoglasnik Ispred nastavaka koji potinju samoglasnikom i ispred veznog samoglasnika (8 196 i dalje) ¥, € postajy 205: Perfekt st ize dvaju suglasnika TH; J, W uvijek postaju Tf; W iza jednostaynog suglasnika postaje T— Le lomn. par. S.lomn, par, L.lomn. par. 3.1. ma. par. ed 4 afer que mr : i a rerfer ware: 3 waite war i fee frog! fire 7 a ¥ (ii) ima Hem, Fy: — w (Cini, § 1970 1 WaT Ware wer ae | eT wee, 2 wrt wro@ | wt wr a THT a 206. Korijeni na Wi dvoglase (§ 188) imaiu a ti 3. Lijedn. pr. nastavak St. Slaba osvova iabacule Wi Ispred nastavaka koji podinju.suglasnikom uvijek ima vezni samoglasmik. Oblik za 2. 1. Jedn. par. moze se tvoritt{ od slabe i od jake osnove. Mt (dati): cS xfea xfer | x aft ciote qgwuiter wr we | oxfee cae fot xt wep te | xe cae cet 207. B avati) wort pF. od F (8 189.) 3.1 Jed, par TRF, 3, jean, atn Nepravilni perfekei 208. f% (pobijediti tvori perfekenu osn. fa: ff Goacieiy Pf; FH ludariti) LH (5 201 bi: FF (gomilati Fae is ee 209. (biti) ima samo sonoglasrika 7 — Longe ayer ayer 2 Rife iw TT osm, Ph ispred 210. FE (znati) mijenja se u_perfektu bez reduplikacije i ima prezentsko zna¢enje: Ww ¥z, ferew: frag’, fey fre fee: BIL YE par. (reci), bilo da se upotrebljava prezentski ill perfektkno, nepotpi je. Oblici su2 Aorist wana jedn, dv, nat, 2aet We: Be WEE we: Peritrastieni (opisal) perfekt 212. Perfrastien| perfekttvori se od lavedenih slagola (10, razr Kautstivi, desiderativ, denominativi 8 451, 258, 2601, od glagola Koi potinja s prozodijski dugim samoglasnikom (osim | W), nadalle od (sjdith 1 proitvolio, pored redupl. pf od FFE nati, (nosit) | or 20, Tvorba: dodaje se nastavak WR; kod tavedenlh-glagola, ta glagelska osnova,, Kod “ostllh tlagola na ldljelom gunitankorijen. Ta] se oblk spaja's Fedupl perfektom jednog od tril pomecnih.glagola — UE NEL A milnjae se samo pat, kako kod paratmaipadstih, taka 1 Kod stmanepedski glagola, dok Se B mijena iu par. i'w atm, ovieno o glagolur F710 eta tere pe ec ene eee denom, (orca). SCAT, Ea atm. (gledat: FAR, +, ferctsare, Aorist 214, Sedam oblika aorista dijeli se u dvije skupine einiti, shvatit BRE on. teskoca; 1 tezak, tegotan. koji j@ postigan svoju evrhu (320), RAITT m. bog smrti Rieenik 109 BF zbog (5 G. ill wslod.) BRAM puta 1128) eS, 2. sav. WG jadan, bijedan: se. jad, nesrecs. FH mrsov, vitak UI, 5 F potegnuti 6. rasipati, rasprsiti FU. A, pristajati "Ba- Kauz. prireditl, pripra~ fA. dvojiti, biti nesiguran. av m, Hjutnia. ihre vest, viean ema Ty m. blago, riznica Seer sin Kuntl (Yudhisthira ‘rem m. potomak Kurua ‘Stes m. thalac Srept me. dragull na Visnu- im grodima FU, (49H) Koracatl. p. FFE Wf prijeci, prolaziti, -wafenadmasith p. Koji nad rmazuje wW- zaposjesti, posjedovatl “ spremiti se, zapocetl FAR istupit - spremat se frat 2. cin, radnja, artveni obred (za pokojnike. #9, kupti; E- prodat FEA, naljutth se; p. HE Ut HF m. bol, patna F edie? = wR. FE needle BT im, trenutak, sat Lou jednom trent, AIT i ‘FERATA trenutaeno, odmah im. ‘afr m, ratnik (drugi stale) FL. oprostiti. WAT 2, strplivost, steplienie ‘FH m, propast, gubitak Ie sian, ffir 2, zemja faq 6. baci I~ zamracitl IE" pode metnuti, sakriti f= bacati ovdjerondje, lovit 3H unistiti fer bre, pril. fA odmab, brzo. ATHTE m, miijeeno more. rafal m, mlijecno more 2, kihati: p. sr. Kihanje sr. nebo, zrak. GTi FH m, ptica Ug 2 gostella Fm. mac. GEE 10. raskomadatl, povrije- iti: p. Sta povrijeden. pre~ varen, ofteden; sc, povreda, led, WET sr. povreda, WE m. magarac. WF isting, da.% FF ma. ve, wopce ne. wafcg m, 2derac, halaplitvac110 Rivenik IT m. potkova. WaT 2. nazvati W = prieath, javiti, navesti dati BEAT odvratit °F (Bide) — koji se nalazi u. JME LTA sr, nebo, zrak TF (1434). 3m. slon. AF m. pratnja, skupina AH (p. od TH) otisao, posao do (Ak prosac, nestao; prisutan u; EH § 60. ATE (320a) mrtay. ‘ft 2. hod: pristizanje; ci TIT 2, toljaga HT sr. proza, THAT perifr. Fut. (234, SSb) od bit FFE m. mis, von) m. ime vrste polubo~ zanskih bica, 7 1. 43a) ick, dospieti prispjeti (A) doci; proci, Prolaziti; doct k, zapasti u (s L. )—Kauz, (254) donijeti WHF ~ doci, prilazit. A= doci, prilazit T= doci iz BART ~ sastati se WHT skupiti se, p. TT ssakupljen, ujedinjen T= prispijevat, ici ft veatt se fF otic, proc WF pristupacan, izloden (5 b. emus TE, #109), te, var si AST m. ime ptice na Kojo) jase Visou ARPT Mm. ptica: Garuda we m1 2 jama 7ST m. magarac WE na pocetku sloz. = Ws, clan, dio, udo, werd gandharvski; = fee gandharvski brake = brak iz Hjubav FFE 2. rijee, govor, elas fe m. brdo 8m. svojstvo, odlika, velina FTE krepostan, velovit, odli- can “Fe krepostan "BK skrven, pritajen TE tezak; m. ite FR LUH3b) saketi, pe Gia) TERT m., vlastto ime TE (09) v. 3 JE m. sr kuca Ae sr. pjew 1 pjevat im. 2. 79) govedo, krava ‘ATH m. past. FHI. progutat, AE 9. (186 , 187 A.) zgrabit, " Rieenie ut uubvatiti prihvatiti;uzeti, | W9W lakomislen, nepromisljen. sebi podlo2iti, dobiti, steci. | Tt. ici ft - kazniti, smaknuti; | 8f ~ promasiti potlacit. WT obradit, ciniti {AE m, planeta, demon. ‘Jt obradit. [FA m, selo, skupina, klasa. | ici dalje, zivjeti dale. ‘MW onaj kojeg treba pribvatiti, | f¥~ lutati. Kauz. promisljat. pribvatljv THT sr. ko2a 7% 1, osjécati nelagodu, ‘FH 1. pokrenuti se, nastaviti WZ kauz, (254) dogotoviti micati, uzmicati, Kauz. pok- Em. lonac. retati, pomicat. vim. vrucina WH nestalan, prolazan. iw m buka. WAT se. Hjuljanje, ajihanje WT, (143K) 2. mirisati, SW | WH m. lek comirisat. ATTT m., putujuel pjevae. AT drag. (enki) 1 (ponekad na | fF 5. slagati krivom mjestu). Cesto se | fTa- ustanoviti, zakljucti, pojacava pomocu Ta. ¥-¥ i | fafa m. lijecnik ovo ~ i ono. fraté des. od. FF sr. Kotac; disk; “FA poput | AT se. misao, svljest, srce kotaca fer saren EH. oko fre 8 121 7H 2. kljun FET 10. mist, razmislae NE 1. dogoditi se odvagnuti, smisliti, zmisit AEE m., Wa. vrabac, ST mislii na AETIH cotverosoban. fF promisljati, mist. HT (124) cet HH promisljati, misliti na HC ugodan frat 2. misao, briga, plan HHT cetyerostruk fre dug (vrijeme). Abl. nakon 2. E, covet duga vremena, wre ‘feeaTe m. dugo vetieme. Km. Miesee fag sr. anak, svojstvo. FTE m, dv. (309.1) Mjesec i | eff oznacen, prepoznatliv FA sr poljubac Suncenz Rleenik Ra 2, svijest, dub, WE ako; AE ako ne, onda. 1m, lopov. FE sakritis p. - sakriti; p. potajan. BIRT 2, sjena, fF se. rupa, "7 (3c) nastao, WT sr. svijet, AW (277) pojeden. [AT 2. potkoljenica WT 13d) A. biti roden, postati, p. TF roden, postao postojeci AH - nastati, postati [Fm covjek, osoba; narod, ud, osoblie. aT 2, majka AT sr. rodenie. Em. pobjeda, Te, starost. AT razbijen; “8 (303) pretuci ozlijeden, ranjen 3 sr. yoda, UTE m, jezero, 2. pliavica FRU. govorit [TT 2. (18a, 264) bajeti ov. ATR sr. zlato, sft 2. rodenie. [Tg jednom, jednog dana. 51 sr. koljeno, STG m. zet. Hy TT 2, supriga, [RTT m. ljubavnik, udvarae. ‘fwaFE onaj koji viada svojim osjetitima ey FU. ives ‘faa sr. zivot. 1FWT pert od ¥ (207) 4. 14) ostarjeti; pF star SF (G14b) znalac, viean éemu WW 9, (186e) 2nati, poznavat prepounatl, upoznat,iskusti, pronaci, obznatiti. S A. por eked » 6 “wht - prepoznati. ‘afe— obecati. ft - prepoznati, iskusiti, peznarati, racket inj Kau (255) uputiti koga u sto FT (100) tm. najtari (si) “fet odmah, smiesta FFT 10. SF rugati se kome FAAS ¥E poletjets ave, AW sr. mlacenica ‘Em. obronak, rub, AE 10, udariti, pogoditi. FAT otud, odatle; tu; potom, Rjeentle 13 tada, zato; iz (od) toga ‘AM tamo, ondje, onamo; u (pri) tome, a 7¥ posvuda [WT tako; isto tako, takoder, Isto, I: da! dobro! pravo! mui isto tako, usprkos tome. #¥a isto tako, [WATET koji ima takay oblik ‘afar takav, takve veste, AE zamj, osm. (114) ta), on: AWE sve to. Prilosni 7E tada, zato, zbog toga, tu; FA rato, stoga; AFA zato. ‘af usprkos tome. [FETE koji je u tome stanju ‘ART tada, tu; FET u isti cas, FEA isto tako, takoder. AT m. sin, FF tanak, vitak FRI. izgorjeti, zariti, palit, Asx. traplienie, isposnistvo, Aafia, 2. & trapljenik, ispos- nik; predan, ARE sr. tama, FATE m. ime deveta. FE m. drvo, FRG mlad, 2. € mlada 2ena. 4 10. odvagnuti, misliti na, fe tada, u tom slueaju FA m. sr. povrsina, to, pod. FIT m, otac. ATP takav, EA tako velik,tolik; pri toliko dugo, tada; najprije, ‘odmah; ipak, samo. fait m, lunarni don {TE pril. poput zrna sezama (ea kasu) fey, Ea. ATT ar. obala ayy ATF testok, ostar Jali, nasuprot tome: eksple- [FFF stl, usporedi (s 1) FU 4. biti zadovoljan, p. TE zadovoljan. Kauz, 22dovolit afe 2 radovoljstvo: aE Pr W zadovoljti se s (1) ‘Thar trava, viat, slamka TAT, 2. M, treci. WH zasicen, sit. FW 2. ted F 1. prekoracith; pobjeci (s Ad pare We sic ‘FE laroniti, utect (s AbL) ‘fFRm- uteci (s bl) sin. me rE ar. vatra, ja) slaina pojava: snaga, moc ATU sr. svod na ulazu, veatima FET 1 napustiti, pustt codustath, artvovat raft napustii, ostavith FATT im. odicanje, darezlivost, predanost. FAA darealjv 2, seidWw Rjecnik 2. = FHA, stititi, sp. e124 er FRET m. ma. tridesetorica = bogovi sr. tri svjeta, IE, FIRS ATL A. auritis p. af, 2. Mt bre “Safa dv, mus i tena. braeni par. BUA, (143) grist my. ‘FE m, stap, palica, kazna ‘TT m1, staponosa, strazar BUH kaanijiv “I sr. kiselo mlijeko. FAMTET sr, sredstvo za cisce- nje 2ubi (odredeno drvo) Fi TH mol. ime wrt 2. VL ime. FH m, prijevara AAT m. licemjer. “fee volien “2A jadan, sicomasan, XEe m. 2aba, TH sr. gledanje, pogled, vido~ rug; ngled *ZAT koji vidi. wy. BA deset. ATA. ljudska sudbing EEA. gorjei, izgoriet 3 (170) dati, pruzati, predati: premjestti, poto2it inst; param) K uzeti 1 sr. daretljvost. [ZT mime odredenih demon. 7 mn. VL. ime AT m.mn, supruga; 8 B o2e- “afCa sr. siromastvo ar. devo, “aTUU grub, strasan HRT deven Tam. rob, 2. € sluskinia FETE koji 2ell videt fe sr dan feos m. dem feat danju fedtae m. nebesnik fea nebeski FET 6. pokazat ‘Wr ukazati, 2vati, naredith ‘ae odredit 3 poke fort 2. strana svijeta fee st, suabina feur (1) hvala nebesimat hvala bogu! “BF tuzan, talostan, klonuo, Sq 4. zraciti. Int. (263) zracti svjetlom “tit dugacak FM sr. bol, patnja, jad. ‘F:fat 2alostan, nesretan. ‘Teeth tetak 2a dodicivanje. Ryeeniie 15 “Yer tezak 2a prijelaz FUE los; m. zlikovac. FHfa tesko uhvativ Fay slab. “Tht izgladnjelost. THF tesko dostizan, rijedak FAT tesko iavediy, tesko FET se, grjeh Few. FET kojeg je tesko napustiti kojeg Je tesko ostavith FH, mustl eg 2 ket Wm, glasnik Fe dalek: sr, datjna Pobijesten, zak, raskalasen, FUMED vidjet, vidjeth, ‘FE - Kauz. nekome (G.) resto (A) pokacat ‘aft— ugledati. “TEN sto vrijedl viet, ugle- dan, FEE (010) rane viden FE 2. gledanje, posted, oko. Ys fa Kauz. rastrgati, izgreps- th, prerezatl Rem. bog: rally RH 2 botiea; kraljca ‘ea 2, botanstvo; Bosanski ik AONE predan bogu SeeaTea st. hiram, ‘aaft m. viadar bogova = Indra Tm. podrueje, mjesto, zem- Ya, demosina. XE m. tijelo. FA m. ime odredenih demona. a sr, sudbina. ‘aM sr. bozanstvo. ‘TT m. pogreska, steta, dug. porok, grljeh, ‘Gea sr. glasnicka sluzba. TAL A, sf sjevati F A. treat ‘WAY ~ pozuriti prema, FA bre, °F pril. FE A. vrebati, FE m. podiost, niskost. ty fe ‘Fa sr. par, FUET m. vratar, ‘FIM dvanaesti. FIEIT dvanaest, ‘FT sr. vrata, fg (128) dva, ETT dvostruk. ‘fgenfet m. brahman, feat 2. drugi; uw bah, pracen od. ET neskl. - dvostruko, na dvoje. WF sr. novac, bogatstvo, blago WARE hogat, m. cogatas ‘WF koji ima blago, gat WE sretan WIT m. lukonosa. AAT koji nosi, posjedule.Rjeenile ar 116 yeni wt =m. pravo, zakon, red, | 7 ne; 34 pojacani 7. ‘ATS m. = Visnu. ‘Fre m. mn, ime naroda i zem~ pravda: vrlina, poboenost. | 8K nocu aaa tena lie, witert pravedan. 35 m. krokodi. IF m. nestajanje, gubitak. | Free m. prirods WT 3. (170) staviti, postaviti; | 74 m. sr. nokat, ‘AAAI koji upropastava, ‘revere nemocan, A. dohvatiti; p. fv. pos, | AC sr. i FTA. grad, ETE m. urdah ATL. voditi, povesti, odvest ‘WA govorit, osloviti koga. | ATTA zakratko, uskoro. ‘Free m. kamen kusnie provesti,nositi; donijt WHA. popvavicis p. wtfer | Fz m, glumac ‘fom 2. W vlastit, v0) WW dovest, danijti pos FE kauz. udiniti da zvuet fem stalan; *% pril. uvijek. | af vieneat. fr postavit. 2. riieka ‘Frat 2. san F ~ (Sota) izvesiti; povjeritt (= WE) pokriti, zakrit, | APE s WH radovath se coma fet sr. smet se, imati povietenja aadraati: p. RFR, 3K m. ime Kestinog poocima. fut sr. blago {ATE nizak, neznatan ‘a-ciniti, raditi,izvrsiti, pro- | #7 sr. nebo. ‘PFET 2. prijekor. 18H pril, nanize; potiho. neath neater epelaci (wet ke pa fpr skriven ATT sr. voda odredit. 300, 301 fre m. miganic. FT upravo, ipak. ‘FH nekome (G) nesto do- | 7m. namjera, nakana, plan. FRAT kojl nema kraja IPM svakako, jamacno, zacijelo. dati FAT sr oko. frcare bezopasan, Fm. (78) covjek, muskarac We, dadilia. AT im. muskarac, Covlek freEs beskoristan, nepotreban,| 8 i FWA m. kraj ATTY sr, nosenje, polaganje, | rw m. pakao FRAT koji nema gospodara | THF poguban, okvutan, Wry, ostrica EWE m . vladar, kraj {nad sobom) BF sr. oko WR A, treat wae m plesee fr er vrina Sn i. kal} Nigadhe (Nala) AN pritreati cemu, AT m_ ime kala ‘frat m. vihor, udar groma. | At ne: aE ako ne, onda fra Fujt jao si ga (A! proklet | a nov frie bergresan, bio! FTE izgubith se, nestati; p oll ne rasuduje ‘fem. pica XG prepreden, varalica ats no oable Mt kubath pect, dozsievat Yt. 6 10, dreati, zadreavati; | 7S 1. frfde neotrovan. WEEE sr. smrt. podnositi; opstati, trajati. | AFT m. slon. Pra 2 zadovoljstvo, sreca. | FEF (125) pet. NF cuti, upoznati: prouca- | ATE m. slonovska kljova 2. nepristojnost. SH peti vat. kao zidoi kein PEF m. placa SfEEF cen, pametan, mudar ‘yf 2. postojanost, mirnoca. | TW m. zastitnik, gospodar. ‘free m. gnijezdo, takoder imenica. YY Kauz, nadvladati FUT neskl. racicito. fraret m. stan, boraviste, | SR 1, pasti, oboriti se, srusti WE sr. postojanost. cast WRMVATT raznovrsta. {ffaWT sr. stan. se. YET sr. razmisljanje, misao, | AMR sr. ime, nazv; WF & dati fet 2. i Frat 2. noe TAR - uzlevjeti, odskoct. YF postojan, siguran; *™ pril. | ime. AT pril. imenom, po frite m. ponoe Fr setts. Kauz. potozit. svakako, sigurna ion, alata Pra m. odluka; “FB odlueits | FA Kauz, sakupiti WIE m. vane, ARE m, vl. ime. se na (Li. ‘aff m, gospodar, suprug.18. Rjeenik ‘fae sr. supruznistvo HE mn. (67) put Fe (308) = TH. {TH Ljekovit. FEA As ic p. 8 (2790) WH ~ doci, uct u. Kaus premjestti B-kauz, ubiti, usmetith “FE nastati,pojaviti se, pos tat stecen. Kaur. i2azvat We sastati se; p. TE obdaren Sift suglasiti se, pristat WE biti ostvaren, past u dio: p. WH koji Sto posje~ duje, obdaren s FRET koji jena visokom polotaja BW sr. cvijet lopoea. SFr 2 jezero 5 lopocima we FL. visi, najvisi, vee, majbol, najizuzetnii.~ 2. drug sean neprijatelj,~ 3. sr. ono najvi= se; na kraju bah, (3200) pot- uno obuzet cime, ispunjen 5, utonuo u, zaluden cime = 4, Um pril.nadalje,ipak, ali; 3 8 F ipak, mada, 7H: WH nato, poor ATF najvsi, nalboti, najodtie~ nijis sf. najvise; na keaju bah. = 903. — °% pri, jako [WCET pril, medusobno,obo- | SUH m. hrabrost, sréanost PAT m. ponitenje, uvreda Teri | “za drugoga. ‘CAR m. sljed, pratnja ‘RCTE zadovoljan. ‘ACRAET sr. zapomaganie. 1f07H m. miomiris, parfem. ‘FORT m. naprezanie. ftv. w+ FATE m. pogover waeT m. kisni oblak ‘v4 m. planina; vl. ime are, a, WAIT sr. naselje od keliba. selo kojeg_ plemena PTA. (4) vidjeti, prepoznat, viet. BF m. stoks, sivotinja [Ba zatim: ‘fm. ruka ‘WEE m. sin Pandua. TTF blijed: vl. ime. WEEE bijel. *AT 2, bjlina WH m. rusenje Wa m, sr. zlocin IE m. noga WET m, stablo. WF sr. pice (alkoholni napi- take IH m. putnik BE, 2, a0; m. zlikovac: sr. 2lo, grijeh RE 220; sr. 210 ATE m. zltkovac. ‘araH sr, kuhano rizino mlijeko. Risenik 19 safita m. knez, kal ort m. strana: A iL. od - do, do. WR m, cuvar 1H m. spona ‘Ry m. otac; mn. preci ReatfeaT 2, meray fafrar 2. davolica fifa. + fe FE 10. pritisnuti, mui ¥Lm. (103) muskarac. om. sr. brazda iaduben prostor. WF plemenit, sreean, svet FERT m, nadimak Nale Wm. sin; 2. Eke FFF m, mladi sin AT ponovo, nazad; nasuprot tome, opet, ali, FF Ty. FE se. grad. FUREprl. Ispred, pred sotom. FH ispred (s G.) WT oriie FUTafa 2, drevna izreka, Fe. grad [FET m. Coviek, muskarac. ETAT koji ide ispred,pred- vodaik. {AR m. jezenie, ushicenie ERT sr. veh slonovske surle TTT 2, ime grada WE ubranjen, sit; bogat mee ae EF ar rukopis, knjigs TH 10. stovati. SWF isto, 2, stovanie PT veledan stovana, HT Em. strua, uiicn (8) rani prin, Na kraj bah: kojemu fe ispred koji pociva na, ispod. pril pie, prvo, raije fet 2 Zemin, gficdtfirt m. knez, kralj. gfirdtafa | “ae isto. Te pod Breda L | -AMiza ur G) RT m. strainja strana 19, punith p. (27) =p. napunjen. Kauz (256) napunit ‘ee sr. napitak. ‘fet (p. od kauz, od TH) niegovan sr mugesnost, muserno dielo \efe 2. priroda, prirodno sta~ ale; I po prirai ‘aT m. gnjev. 0H sr lulanie FC mnogi, brojan TE 6. (143e) pitati; p. FE. ‘ft- pitati, raspitivati se. ses FEE AT 1, potomstvo;,stvorene stvor; pda ee120 Rjeenike BaFEq voljen, voljena osoba ff prijediog s A., do, tamo — do, prema; s obzirom na, 24, zboe. FFT om, protuklin TET neugodan (s G.) ff 2. ustuk, izlaz u (s G2) avy. svakog trena, svijeta FTTH avy. u svim zemljama, SATETT m. protusredstyo, zas- titno sredstvo, ustuk VTE razgovjetan; “FA pred ocimar "na dela WETEAT 2, ocitost; I. otito, ERR avy. udo za udom. FETE m. povjerenje, SETAE m. vracanje usluge, EET m. se. svitanje WF, 2, prvi BEM sr. davanje NTF najbolji, najodlienf FR procvao, HT 2. sa BH m, svanuce FTE m, moc. BF mgospodar (nad, s G) WE mnogi, brojan ‘Tf prijedlog s Ab. od — do, WHETET sr. zenska Cetvet, park zabave, HTT sr. mjerna vepea, autori- tet, odluka, &#: ¥* kralj tre~ ba odlueit. [FH m. nastojanje, mar. Fa ar. smjeranje FE m. met. STE m, zapomaganie. SUE m. sr Kora SPT m, ulazak, pristupanje u BaF. TE+ 5. FAT m. ulazak BET m. radanje FTE m. milost, naklonost, biagost Saft 2. djete ETE m. udarae, povreda ETE m. ograda, nasip WIAA sr. prethodno rodenje STAR kao i rile TAT ruke sklopliene tako da tvore supljinu (kao anak postovani). Bm. dah mn, sivor. Sim. 2ivo bice BAT rano ujutro, iduceg tra BH m, se. yeh, najvsi dio Te ae [IGT rm, pridoslo, pravo vrije- SERA (522), 2. ona} ko Je dosegnuo doba mladosti FFE pri. uglavnom, abieno. aT isto, [MATE m. palace fit drag, ugodan (SG), priate; koji voli; sr dragi, lub Rjecnik ra et radostan, veseo, wv res, WL sr. sklonost, prijateljstvo. % Kauz. zalijevati, kupati "WAT preplavit. WaT 2, zmijska kukuljica WOT m. zm, [WF sr. plod, postignuce. FAs B puhati, dahtati waht FAL, (186) vezati, prieves~ titi, prikopeati; privezati, svezati: p. 7 FAM 2, Jakomislena 2ena, FE m, rodak, drug, prijatej. FW sr. moc, snaga, silina; vojska FARA jak, mocan; "AT (108) ‘afert jak, mocan TART (109) jaci, moenl fem pril. izvan. ae mnogi IAT mnogosteuko. FEW brojan {AI m. rodak, priate) aH m, dijete: glupan; 2. djevojelca TEE m. djecak, dijete [IE sr. djtinjstvo, aT m, suza WF m. ruka, ‘itm sr. sjome. ae 2. vid, razumijevanie, pamet: odluka, ETA razuman, pametan; kompar. *#C EE m. vodeni miehur. FALL. spoznati, shvatiti, paziti na. — Kauz. opomenuti, na: govaratl f- razumjeti = Kauz, nekoga nagovarati H- Kauz, uciniti paalivim TERE m. vl ime, ‘FATT prijateljski brahmanima, FAA m. vl. ime. FAM m. brahman. Bog Brah- ‘Fafe m, brahmansk) mudrac. ‘warfeg m. poznsvalac brahma~ na, filozof. FAME n. jaje Brahmana = svijet ET m. brahman; € 2, brah= manska 2ena. 2. (155) 6. govorit, pricati Af 2. prednost, odanost, vier- FER pun Hubavi WELL, 10. jesti, 2vakati. AeT sr elo AAT uvten, sve, bozanski a AE m. lom: pad, slom, AFF lomliy,prolazan M1. utivati, voli, edabrath baviti se eime,njewovat ¥R7, lomiti, slomiti.22 een YE sretan, dobar, voljen: Vok. Dragit WH sr. bojazan, strah WHET koji pobuduje strah, stragan. artim, nadimak boga Brah- Wf m. suprug. HARD, 2. F 2am). 21 (dolazi u 3.1 jed. glagol WaT sr. kuca. WETE sr. pepeo; META u peped (303), 2, slat WITH sr sreca, ATT m. potomak Bharate, wre 2, = Sarasvati, botica Uucenosth wat 2, supruga MRE Koji treba biti; lip ATUL a. govorit = iznositi ft odgovorit BTR sr. govor, dar govora. frat 2, prosjacenje. BET. lomiti, raziomit. EEF m. lijeenik. BA 3. bojath se od (Ab): p. 4A upiasen, plasliv stragan; v1. ime, OF sr. jelo, hrana. WT. jestl, 2derati; uzivati voljeti, posjedovati; kusati, primiti nagradu 2a nesto (aa vi p.m. IH utivath 23 m. rua. SP m, ama, WEL postati, nastati, kome (G) pripadati, pasti u dio; dogodit se, bith; p. Fv. pos. I~ razumjeti AAT svladati, ugroziti, FAT oboljeti, naskoditi ‘f= ponizith > v. EF, fa ~ Kau2. pas. izgledati %2. Zemlia AFF nastao, postojeci: prosao, Divsi: sr. bice, stvorenje AAA sr. povrsina zemlje, tlo. AE m. kal SBEE m, keal 2 2. zemlja, fat 2. pod, kat. TE Koji stoji na zemlji EW). AER 10. ukrasit AW sr. ukras, ures 3. nositi YR m. sluga, AFT m. sluga 3M, pril.°% velo, Be m. 2aba, WO se. lijek, protusredstvo, tt, 2. £ Bhimina kei "7% ar. lijek 2a (G), Wan, jelo; usitak AIO sr. jelo, bran ATH (34a nap.) he}! Rivenikc 13 UA. pastis p. HE. ‘aft spasti, otreati, opkoliti YUL, 4. (1430) lutati vokolo. Wp. FMT smeten, zbu- jen, uarujan WHA. A. zraciti. EOTH m. bog ljubavi feat 2. muha, Eq | FA m. nadimak Boga Indre. fF m. dragul), biser, EER sr. krug, EEE m. abs fF 2. misao, uvid, razum, ERT m. stjenica WARS At RET m. riba HE 4. (1430) opiti se; p. 7 opiien, raspaljen. ‘IE - p. TAM smeten. '¥- postati opijen. HE m. opijenost. HT mo} [AR sladak, drag. WN sr. sredina, struk; L usred (G), pod, u ERT Koji se nalazi u LRH sr. sredina, struk ENTE m. podne, WHA. A. (ep. takoder P.) mis~ lit, smateati, spoznati, drza- eh 2a, razumjeti; misliti na, stovati, misliti o WT dozvoliti HA sr. duh, pamet, sree. FY m. Manu (rodonacelnik ljudskog roda). HyT m. covick HA m. covjek, muskarac. FATE m. 2elja. FH m. izreka; save, plan HAR den Ff - pozvati FewaTfeq m. bajalac, koji moli 2a edravle. ‘faq m. ministar, savjetnik, FRAT m, bog ljubavi. HT m. paun EW sr. umiranje, sre mm, smrtnik HET hot zatire. 2. granica FEA (90), 2. F vel, vaten ET” (306) veik, san, FEF, mnogo ljudl, mnostvo. FETE dobrodusan, plemenit nadaren ATE vrlo mudar. UAH velikodusan. RTT koji se podvegso svetom 2avjetu fe @t 2. glavna kraljeva 2ena; bivolica wa 2, zemlja Rafat m. viadar zemlje HEAT sr. povrsina zemlje, tl. ata. knez HENTE m. isto HETTE.(109) veci: otmien,m8 Ryecnik REZ m, veliki Indra, veliki eral AT (195) ne, ne to, Usp. § 111 rfc, {kod imp.) bez oklijevanja, TY 2. maika WTF sr.mjera._Nakrajusloz tipa bah: samo,i_ samo, jedva, ATF m. patnia; mrérja, jal UTE koji pobuduje pazniu. BIRT sr. razbor. ATTN 2, £ tjudsti; m. covjek FOS AH FATAT 2. prijevara,iluaija, zava~ ravanie. RTE m., vietar m. put. IEW se. vijenac, AIBRT sr. velicina, ugled. feemnFET koji govori odmjere~ no, Koji malo govari, sutlii st. prijatell. 7 poput prijatelja (61) neskl. jedan drugim, medusobno, ‘FIAT neskl. neistinito,lzmisje- FF 6, sastati se, ujediniti se ANG A, s FF zatvoriti oct WG srusta, zdrijelo: lee 1 kroz, FW CFR, 8 51. izuz) glup, m glupan, FT 6. (143A) osloboditi, Péstiti, otpustiti, izbaviti istjerati, prolijevati, ostaviti Aps. HRT osim (283) 5 A. — Kauz. i2vuci ff -osloboditi, pustiti; lsiti cepa (1) FR LA. radovati se Aff m. mudrac,isposnik, HTS. keasti,pljackat. HR 4 izgubiti svijet, raspa- retiti se RT ponovlieno, KIER: isto HECTE, 851 uz.) m. glupan wk m. budalast, m. glupan Aff 2 oblice, oblik, utjelov- Ijenje, pojava AFA utjelovlen, tjelesan, Am. celo, vrh Fer. korijen, podloga BEY sr. vnijednost BBE m, Pear z,, mis 6. ummijeti, # meeay Fm. gazela Wey BFE m. Smt. FATE m. simrtni Cas Bei. WW m. oblak WATE m. ime 2abe ATT ar. butnja ITT uvenuo, WE Hm. naziv vrste polubozans- ih bic Rleenik es. AT odakle, otkuda; jer. da,nego, FATEH zbog cega, ukoliko. "%H m, napor, naprezanje. Abl: 5 naporom, “Wiedie, otkuda, pri Kojemitt3) ‘WaT kakay (takoder i enkl.); da, uistinu kao. FHA pril. kako doslo MATH pril. upravo. ‘WUTEH pril. kako se pristoji TATTAM pril, kako se uistinu dogoailo FWFER pril. spokojno, povier- live, RTH pil. sretno. WA kako je receno, ranije prozvan: * pril Ta pristojan. RE osn. odnosne zamjenice M15) kojl; FE bilo. koji: wR = bilo kojemu. WE sto god. ~ Konj. %E ako, da, onda, Na pocetku uprav- nog govora, navodeci ovo. Wr ime, zbog cega, rad, da ‘WaT kada, dok WE ako, TTA ako je tako, pod tim okolnostima, Ht. (4a) Wp, WHT dug, odugacak FE p. FIM pripravan, od- lean fr suzdrdati se. ake aa FH uhvatiet Hm. bog smth {WAT sr, sijeno, trava Ase. slava, Cast 12. Ici, doc, pristie Wedoci prispjeti, uputiti se prema k T= dod ‘rm izaci 3 uputiti se na put, it wat 2. ophod. “AMAT kako velik (odn). Kon) toliko dugo dok, 2a vrijeme ok, dok ne; aA ~ ATe — 2a vrijeme, dok ~ dotle. Pri 2a neko veijeme. Prijediog s A 2a vatiome, “Wf 2 lukavstina FT sr. par, FU7, svezati, spregnut. Pas. "FFU uklapa se, odgovara, pravo je. p.¥® obdaren s, nadaren {aft — Kauz. namiestiti, pri- rijeniti T- pas. imati udjela (s 1). fe ~razdvojiti od (1), lisitt cega. FB sr, bitha TU 4. boriti se Wm. er. copor. “HT m. sprezanie, siedinjenie “GAT m. avetac zadubljen u editaciju, yogin &a prikladan,6 Rjecnike “WrEaT gerundiv (281a, 48) od a TE m. vojnik AEE koji se ori ‘Pm. 2 rodsica, ievoriste, porijeklo, rod “fe 2. supruga sr. mladost, doba za viencanje. THA, pazith, sttit, izbavis ‘euvati, stedjoth, zadraati Ta 2, straza, zastita TRTITE m. cuvar, “AEE m, zastitnik ‘fr m. cuvar, TH m. pozomica, dvorana 2a priredbe ‘THR sr. prasina; menstrualne ialucevine. TT 2. ute TH 4 Kauz, osvojiti, ueiniti zaljubljenim, “TH koji je udubljen u (L) Thr 2. radost, ar. deagulj aA 2 vi. ime. TW m. koa. TERT m, Kolar, stolar TULL s W poceth, podureti . WICH 1. preuzet, zapoceo, ucinjen: 2. zapocevs. T™ 1 A. obradovati se, umiljavati se. fE- P. prestati (govorit Tam. glas, 2vuk Xf m. Sunce, “TERT osamijen WH sr. osama TET sr. tajna ‘fee napusten od, ligen ATH m. demon, WH. A. sjati, blistati se. f= Kauz. uljepsati, iskitit *T (308) m. kral THT m. Kral ‘WHE m. veliki Kralj “TW sr, vlast, vladavina “aff 2 noe. TEA. uspijevati ‘We biti kriv TT 2, ime pastirice, ubavnice Krgne ~ Vigna. TURTAYSM 2. prica o Rami, veliki ep Ramayna. FC m. neprijatel TYLA. svidati se ‘SRT sjajan, lijep, divan. FH 6. razbitl, razorit FE 2. (154) plakati WEA s WF = slijediti FE A. rasti Wpenjati se; p. WEE koji jaSi na, koji je podignut na, WT ~ p, koji se popeo na. — Kauz. (256) uzrokovatl da se popne, podici ‘FU sr. oblicje lepota, krasota, 5am. rupija SIT lijep Ryeenile vr tor ‘TH m. bolest ‘ft bolestan, bolesnik ety. TEI 8 256, FR 10. zamijeiti, viet. Pas. ingledati FR nam) etit Fe sr. 100 000. ET sr. oznaka, dobar znak Na kraju slo2.: nazvan, koj se sastoji od Wet 2. (74) sreca, ljepota Botiea L., 2ena Visquova UI. prionuth uz, visjeti na arn cheer THF m. hijaea, toljaga HG. A, = A stidjoti se Wem 2, stid HFHTEA stidljiv, povucen AL, 5 fF jadikovat. UL A. dosegnuti, dobiti, nach WE s WT kaue, visjeth ne (L. FH Kaur, maz “WIHT potudan fa. obiljtic. ‘Wz 10. = spariti, opaziti, pogle~ dati, promotrt. We spazit fe istrazit “WE m, svijet. Jed. zbirma im i mn, narod, judi AEA m. syjetotvorae HET m. syjetocuvar (odre- deni bogov 4H 10,, 2 premisiati HF sr. oko. #1 m. pohlepa ay m. govornik {WF lukay, prepreden. AME sr. grudi. THD reci, govoriti tkome A. G). prieati, podueavati, izno- siti, naredivel; p. TH (2772) > reel, govorit ft odgovorit, odvratit [FAM sr. govor, rijee, razgovor. WWE sr. rijec. Waar 2, kobila ‘PTT m, prodavac, SARS GL FEL. govoriti (kome: A., L), naznacit f€~ svadati se, parmiciti GH ar, nata, lice. aE = FH (190); fut, eater str. 91, redak 26 umjesto etree, ‘im, ubojstvo, smrtna kazna 2. 2ena, supruga WA 2. stratiste, gubilitt. a sr. gums, g9) ANTE 2. vijenac od diviieg cevijeca, AR, sia FA sr. tjelo, Ujepl stas, len ota. AR srmladenacko doba,128 Rlecnik 2ivotno doba, starost. HEH i, prijatel) FLA. m, aelja, davanje da se izabere 2elja, dar. 2. najbol railjepsi. Pil, EH bolje od (AbI): TH olje — nego. UV sr. izbor. TR den, P.,A. ieabirat eats, 2. £,lijepe bole, ep FUE jadan, bijedan. ZTE m. ime bogs om. bola ae den. opisat ‘wd (FA sr. sadasnjost. *af#q koji se nalazi v kit povecava im. sr. kis; godina AT mex, uskopljenik am. ime demona FRM drag, omiljen(s Lili G) BT m. vast:Ab. po sil itm podredit RS ith FE 1 stanovatl, boravit, divet. ‘WRT utaboriti se. TE kauz. opustosit fF stanovatl Ay sr. dobro, posed. UT 2. emia ERA 2. zemlja FET sr. stvar, roba, predmet We sr. odjeca AE. vou fe - kauz. vieneath ‘aff m. vatra, 7 enkl) ih. = ar ileal bilo ovo - bilo ono. a il I sr. govor, rjec ATE. govor, rjee AST (28ie) sto treba reci, iarecivo; sto se treba reci, sto treba preterit [ART 2. telja, teznja ka (L) “ATER sr. prozor. RWW m. ime osnivaca Uucenja 0 indijskome ljubav- nom umijecu, RET koji govori: sudionik u razgovoru {ae m. majmun, TE m. vjetar, zrak TET m, ime drveta (devo Ar~ una) ae sr. voda safe m. more [ATE m. potinak,, noeni mir. aWaRTTT sr. spavaonica, AR sr. adjeca GTI m. sin Vasudeve = Krsoa ~ Vignu {TETkoji nosis zaprega,kola ‘EHAT sr. ime grad FHF m. prodala fore m. prepirka, zavada, rat fat saren WAT nesvjestan ‘Aeefea sr. tjeranje FH 6. preplatiti; p. for zaprepasten Rjsentie 29 ‘JE p. SET uplasen, prest- ren farert m. pobjeda. fafFTT koji Zeli pobijediti. farm y. a + fa. few sr. poznavanje, umijece. fa ¥TKojeg treba spoznati kao. feH sr. posjed, bogatstvo. ‘ferwaq bogat. fe 2 8210) anat pozavati, prepoanstiyp fafer. ‘ft - kauz. proglasiti, nazna~ cit, jv, isprieat PCE Koj zna, viean (19) FEE 6. (14307 nach, dosegnutt ret pas,nalanit se, posto yas, bi mm. mn. ime drave naroda; jedn. Kral te dreave inmroda, fat 2. znanje, znanost, dis cipling, ueenost, weenie faa 2. mania FERT (98, 271) koji zna, koji razumije, mudar, m, ueenjak fafET m. neprijatel). fant 2. vrata fafit m. pravilo, propis, upute. ‘fae naporan. fait@ sto treba napraviti; sr. obvers ‘fart bez, osim (s A. iL), ‘faraft 2. nesreca. frgE jadan fos m. brahman ‘efi nevoljen (3 G.) frat m. bog. oFg m. bogatstvo. form. gospodar, posjednik, {BEATT m, sr, bozansko vorilo, fer m. razdvajanje ( od: 5 ili uw slo2. ) FC bez prasine ECE m. razdvajanje fee m, neprijateljsto. feat m. sr. rapa. fart biijed. feaTe m. vjencanje, tenidba, Drak fafa razticit, raznovestan. ‘Af koji iskusava, oprezan, fT 6. cl, doci u; p. FTE. WT prodirati; p. "RE ispu- rien. ‘BF smjestiti se. = uel, fel w. (A LI, imatt pristup FU m. mn. podanicl, narod. fein v7 + fe, f23T¥ m, razlika, posebnost; LtaR{posebno, velo, osobito. Fore koji se uzda; pril. *% spokojn. FEAT m. povjeronje fire ar. otroy. fw m, podrucje; predmet, stvar; osjetilni uzici ‘fEMTE m, nedoumica, o¢ajanie190 Rieenik Rieenik rat frmfe% malodusan, ocajan, | Fm. ime demona, freow v, rat + fe ‘FA neskl. uzalud, nepotrebno, BIE ar. nesrees WW m. kletva, 95 m. ime boga FE 2%, star, starac BIER nemiran, razdrazen; | WTEWm. tigar (317, fre m cudenje FE 2 prirast, porast. oy (303) ret 2. stain FxEFTT koji se veseli AL 1. A. rasti, uspijevati, ‘raft uznemiren, pobuden. | Mf m. riza, ff vt Fa imath srece “RI ms. tigar’ emf obdaren s. Ae vrata glazbala, lutnja. | -WBE~ rasti } wai wes, 2, “FEAT, mladunce neke rarer 2, ime muhe fe rasti, prirastatl FA sr. zavjet, obecanie. aivotinje Tm. mus, junak, kau. navlacit TE sr. uputa, naredba eT mv. ime. FE 2, prosta 2ena, prosti~ 5 T hvalit. TEE sr. znanost, prieuenik 39. birats tutka. Fa §. mock. pas. THR war, | ffs poducen 5, 10. prekrivati, zadroavat; | fe 2 kige, to se moze ueinit ‘66 m. vatra cokruaivati, zakrivati rm. silovito strujanje 1B m. nadimak Inde ‘rH (p. od estar. I> p. aaksiven od BE m. Veda, sveti apis. Nae, strah. ‘ira sretan, blagoslovljen FAT isto, ‘reat 2. bol WE m, tkolika fire 7, sf, p. faire odlican Fr zadraavati od (Ab). | SFE Koji ena, Koji pozmaje TH 2, ime Indrine zene. 2A. (157) letati, mirovati, ‘ft ~ zaogenut, ispuni UL A. dehtat WF ar, stotina, spavat Fem. vuk, WH sr. kuca, stan, zdanje Hm. neprijatelh re hladan, ‘FE m. stablo. ‘TUM 2, prostitutka, “WAST pril, blago, tiho. ‘tae hladan. FUL A. veto se (L), | 8 cestica naglasavanja, ekspl. FAT pril. polako. WE se. dobar obiea), vena postupati s (1), nadgledati; | 4S m. sr. ime Visnuovog aU, kleti, proklett FHI. aalith, tugovati za nalaziti ae, bith, boraviti | webs seam. gles, rv, je: “¥T- tugovati za Aor. SEAT Bah 2 E kel kealja Vie EA (7), 10. 5 F opasiti , | Fafa, 2.¥, veselo nasmijan AF slijedit, pratii arbre uth, prieijetiti IPH Iijep, dobar; Koji donosi fF prestati,utihnuti, Kaus, | 87 m. tjeenik Fe ar, letiste secu pve dhe dovesti do obrata, zadrzat 'm. matronim Garude reata sr isto. WEE. 2. F, aura (4, stale2) sft brut Ae se. neprijteljtvo, See ee ae Sf promijentt ae BT. neprlately a. Frm an keple F pojaviti se, dogoditi se. | AAT 2, zaposlenost. OT sr. utociste 359. 5 fF razlomiti: R= smjestit se, ispunjavath | HEAT se. lepers, rep. HEE 2. jesen. em. ar. ostarsk, preostatak, se, postat [BATT m. prekoracenje,prekr- AT sr. tjeo. vi8ak, na kraju bah. ona Fitsr. dobro ponasanje, pris- | sa) SrA m. Mjesec. ojem je ostats tojnast. BETITE m. odlucnost. FEE sr, oftro orusie a m. bol, cura FAA m. dogadsj, dogodovs~ | BARE m. brz0 kretanje, xbi- sara 2 grana FF Iijep, prikladan. tina, prosli dogada} vanje Merz, smmirenost, unutarnji | MO 2. Ijepota, pristalost. ae HUTT sr. spaljivaliste leseva.132 Risenik TA m, sokol ‘WWI. nestajanje, nedostatak FHF. (143) umoriti se HIT m. sjedinjenje pa, ATTY sr. kretanje, "FF m. napor, umor. WT m. sr. uho, sluh. PFI. uputiti se k, potrasiti. W~ doci k, potraziti, uputiti se k. FAI uputiti se, posjetiti. Pz. sreca, ljepota 2 botica srece, Sri (sia) 5, (177 slusati Sff- kome (G,) dati obeca- je, f€ ~ pas. postati slavan. FH obecati FE (109) najbolji, najodlicniji, najuzvigeniji ATT m, slusae. far, f7- kauz. odvajati, lisa- vati cega (I) m. sluz YT m, svekar, Ws W kauz, umiriti, utjesive FU neskl. ujutro, {GF sesterostruk, WHITES sestomjesecan. WET sesnacsti. WH v. aE tts). Fw slo2.: s (3200. ‘FAT m. zamisao, razmisljanje, ‘F3e ispunjen, pun cega, FBT sr. uvodenje u (L) TAPE koji se krece. ‘waft 2. potomstyo WATT m. sr. isto. IE zadovoljan WATT m. zadovoljstvo, FIT m. dvojba, nedoumica, ‘rf m. blizina, sadagnjost; L kod WaT 2. sreca YE 2. svrgenost, WHT m. nastajanje, izbijanje Tm. povezanost, sjedinje- nie. HAT m. svijet ‘FEYT m. poznanstvo. WEVTA pril, sucutno. BM citay, sav. FHT m, blizina: A. do — k; ADI. i2~od, (3G. il u sloz.) aH oR, FF m. krupica FF (308) kojeg prati fT m. prijatelj (66); a 2 prijateljica, WET sr. prijateljstvo. ‘WIFA pril. zamuckujucl, je~ ccajucl, fee m, savjetnil ‘WAT svjestan, ‘WOT m. ispravan, dobar covjek. WW. visjeti na; p. WF objeden ministar AT p. koji visi na Riven 133 HA (267, 88) _bivstvujuct. Prid}. dobar, cestit. ‘AGA pril, uvijek, stalno. HEAT m, prihvacanje gostijy dobrodoslica FFF (108) najbol}. WEY Istinit; sr. istina, istini~ tost: uvjerenje, —obecanje, prisega, AA WF tako zacije~ lo. AEM koji se dri svoge zav~ jeta, iskren. FET pril. 2uno, FFE 1. (1435) sjedith ‘Wp. WHF blizak; sr. blizina = kauz. nasrljati, srestl dostici I p. HF milostiv. ET uvijek [FGF slican, jednak; odgovara~ juci, dorastao EM pril, odmah, najednom FATA, 2. F postojan, trajan {FAT snabdjeven cime. FMTE bah. zajedno 5 cetvrti- “AT sedam, 9 plodan HG, 2. W, strasan, PMT 2. dvorana, sabornica, 1H jednak; WAR s UL. ) ME istovremeno s (slo?) NT m. vriieme WHET m, sjedinjenie ale idrute- HET citay. sav APT m, ujedlinjenie TATATT m. postusanje ATH m, drustvo, [WAT jednak (s 1) ATER y, TF + THT ‘maIfe parliv, pozoran tw se. blizina; "WH uz (s G) AE m. more BAEEA m. vl. ime AE bogat. ay F + a, BFA pril. ispravan, prav. 1ufem 2, joka. sm. zmija 4 (117) sav, svaki WHA svestran wham Abl. od F%, strana, svagdie. WE svagdje, 7 svestran. sa svih uvijek. Mf sr, mn, sva stvorenia sveznajucl, potpuno FATE pl, u cyolini, svakako HEH, 2. W, postiden BFETAA pil. smjerno. wfTETE pril. zaeudeno H lijev. -RfERA pril.smijuct se HF. A. podnositi, indrzavat inf. ATER (St ewe) FE moci, biti kadar (A) FE prijedtog (= 1) 4 prils: sa zajedno, Uf slor. =134 yee ne EAT m. deus. EAA m. isto WAT nenadano, [Wee sr. tinea, eafETH m. Sunce ITT m. drug, pratilac ‘BFE sjedinjen ary. az, IAT sada, TER pri. (5 1) = TATA s ociina, tjelesno, FEAT ujedinjen s Agnijem. AMY kauz. izvoditi, ispunjavati, rnacinitl, postic, popravit [ANET sr. uspjeh, dostignuce AMY dobar, pray; m.postenia- cina. Pril. Ispravno, pravo, tako je! MT izvedivo, dostizno, mo~ guce. TTT zaljubljen. IRE sr. izmirenje, pomirba lijepa rijec ITE bah, uz porodicu WME sr. moc. spretnost za w TAR uvecer [RTAY naoruzan zajedno s (1) RING stragan, pun straha TET sr. potpora, pomoc. fe m. lav FRE postignut, savrsen, ispu- jen FINE 1. (30te), s ft -odbijati: s Sf prieciti koga, zabranii- 2. granica -HraTANG m. popranien’ Knez FF dobro, lijepo, puno, srl, pravo. THAT njezan FFU ugodan; sr. waitak. radost peil, FH i WAT ugodno, Priatno, mieno, lako, bez nnapora MT in, dobar coviek. A mm. sin: Wa. kei Fait m. sr. Visnuoy disk BMT 2 nektar, BR mudar RT 2. E lijep: "7 08). ry, EE AF uistinu mnogo, vrlo mno- ro. drag. volien: 2% ublie- pat sr ijepa ireka. SHA m. dobar savjct PTET sro velk, ~ yazan FT in. bog FRE lako dostizan, jetin JBTIR bijestay, keasan ai ar. slato HREM, priiatelj 2. prjatejica UO, magovijestti obznanit prokazat FE 10. ubie ym. sin FE m, Sunce, bog Sunce Rleenik 135 WA. treat, ie “WI napredovati, prestatl HTS. baciti, otpustit ‘FE pustiti, oslobodit FR fT rastrcati se ‘wateft m. vojskovoda. WE LA. posjetiti, gaiiti Ijubev prema (A. T usivati ‘ft- gajiti ljubav prema (A); iat udijela uw emu, pri= wud se k ‘ae m. sluga ‘War z. sluzba. ‘Bhra m, vojnik, tjelesna straza, ‘Bea sr. vojska rahi mm. ot ime ‘SHH 2. ime odredene munje. a, areca; omiljenost ‘ett sr. prijatejstvo, FEW m. rare FFA 9. (189, 304) uewstiti ps FAR krut. ‘fat - zaustaviti. AW m. sup HE 2. (156) healt, slavit Ri, 7D ena FANT m. zene, Zenski rod. SEE (BIE) oft toll Koll se ralazi EF sr. zemlia to: ploha RT 1. (GSK) staat, tj tu, ostajti, bith prinutan iseekivat, zadraavati se opstati; umieith se, zastath, stati na stranu; biti p. FE koji stoj. pripravan. koji se nalazi, postojeci. Kaus (255) postaviti, privestt BF izvest, usinti; THe = primijeni FE (PRT § 3028) P. AL us ati, diel se, uspinjati (se FAT usta ‘SE stuplei pred, uputti sek ¥ ranbit AE kauz. staviti, donijet EAT m. stup, pan}, potporany WT sr. mesto, selo, nasele predmet 2. pravilo, ‘IT 2. kupati se. {rm (p,sijedeceg) m.voljent 4 voljet, biti prjatelj iG) BE m. Hubay, prijtelistvo. PUG. inf. FER prema # 16) dint, osiett [Br- poskropit se (vodom! FRE Kuz, Iskopat BHT sr, lomljene. ‘FE daje prezentu prosiismisa0, esto ekepletiv fr 1. smijati se fe euaiti se fra se. smljeh, osmijeh ‘feraTaH pril. nasmijano. RHA. secati se (cega: A, G2