cee ae (enmyg PxoLoYzoUrY) B°BE-8LEI-£G6 NEST 2wongpn -= Poa — od ede sPpodion — HON 1 aftepzs ouafualiurzr 1 ouafimdop “z foegtiand n efperioreren a1 VINOdS . a atid 900 | PaHON INGNZCANA I = ‘qu 16 pIAONISNaVa OSYHG WO NO Mi | sod “9ULNY VNVILYL vom “pip SIAONISNYa ONgVIG Hey 2hoper eyes one ‘easpond tn “youd NANO ViTevO powsheg fonfoyleg oyepy ‘9s “Ap “Jord UALS UUIGVTA mwspR ——rwanuaoey 3INONNA Shiog sp yoxd Quads HINIOVTA Pee vonpain ToMTOLAYE OLY 35 so NEAAOVZ N VISIMQNIAS LALTONVA DASOWOIZANA aFYOVZ YOLVWAOINI neayovz 0 VastREDGOVOR 1. izdanju Knjiga “Ekonomika i menediment sporta” nastala je kao r segodinieg istrazivackog rada autora na Fakultetu za fitcku kultura Sveuéi "Zagreb Razvoj suwremenog sporta u svijetu danas je gotovo nezamisliv bez tri dovedi sport kao djelatastu sferutriiinih i ekonomskih odtosa. Vrhunski sport, posebno profesionalnog tipa, kao i masomni sport, kroz lastite protevode i usluge generiraju brojne ekonomske uéinke koji se ostvaruju na ‘makro | mikro razini Podaci tzneseni u ovom radu pokazuju da sport uw razvijenim zemijama (SAD-u, zapadnoeuropskim zemljama) stvara daleko vece prikode od troskova kako sporty, ako i u komplementarnim djelatnostima u industrijisportskih proisvoda i luge. w turizmu, graditelstvu sportskih objekata is. time sport postaje zanimljivo podrugje 2a razvo} razlteith oblika poducerisiva, Razvoj swvremenog sporta zahtijeva poznavanje i primjenu temeljath cekonomskth disciplina: ekonomike, menedémenta { marketing. Upravo je to zadaéa ovog udébenika, koji je nanifenfen ne samo studentima Fakulteta za fisiéiu kulturu,, nego i° brojnim strucnjacima uw sportskim ‘organizacijama: menedierima, direkforima, tajnicama i s., koji nemaju potrebito ekonomsko znanye tz podruéja ekonomike 1 menedzmentau sporti. Dakako da je njegova osnoma namjena da pomogne studentima u ripremanju ispita tz predmeta “Ekonomi | marketing sporta” kof! se na Fakultetu ‘eulturu u Zagrebu predaje, kao Sto je to sluéaj i na drugim europskim im studijima, veé petnaest godina. Osim siruénjacima za sport, ovaj ‘mogao poslutiti kao dopunska literatura studentima ekonomskih ‘posebno na usmjerenju turizan. 'S obzirom da je ovo prvi udzbenik iz podruéja ekonomike i menedémenta Sporta u Hrvaiskoj, cutor se susretao s brojnim teSkoéama « njegovom pisanju tedostatak statistickth i ekonomskih pokazatelja za hrvatski sporti sl). Stoga nijé Dito moguée napravit jelovitu ekonomsku analiza poslovanja sportskih organizacija kyja bi znacaino doprinijela utemeljenosti procesa poduzetni8tvaw sportu. Zbog toga mo se moral! zadovoliti hipoteickim primjerima kof! se zasnivaju na iskust oduzetnitva orijentiran i hreatsld sport Istrativagkom radu autora, koji je obaviien u ovo} kajizi, doprinijell su brojnt ananstvenici i struénjaci, Kajima ‘se aor iskreno zahvaljuje na prufenoj Pomoti.omy Z00€ mopms ‘autrg suoutoud xponrpa (ons n usu yagapn fos af of, soowuofi, f9ry fopenepey ougasod 2 oqnoggen odod (opstiouns ou ofiojimor 4 ySOUDE MUSIPSIUDY. YheogsDn Hgionons ny Hf nao ouqapo af o1s ngedBer m nisionans effroycz 26 40mny PqDg HipoION 1 ymuped Tusag meee wiliag, "Youd “usps, "muoggpn oxo. mluonoyig psy nfuosyd ou ouvopeposns 24 “foud ‘24 tog pijenposaid “foud ‘yuuy wong nm yBowod ns sfoy puroqupoins wiSrqp wins 1 1s0uoayor a{ngndn s0iny nuoqgpn 3090 Hanoy palusop ouofysedns 1 sucgpetuid afons ns fy nang oop ap foul 1 92)05 DAOKeT Hp foud ‘snow MERIT “up foud ‘nouadas anupeyg.rpsopyo seman ulguacizoad. HnSnp 409% soupayoe magasod -fnfoiyor suagys! 4079 95 ouiloy psapoans 1 2B2p09 sufou9 powod mgnist mimad ns nico magn wfuop2s Z0Bnup fucsid pO} ] : -bundop fuss 3g0E 040 af ouasoun ay nape ond socuaaad Ngo as ous "DuoyRD pofDOLd out ‘ou 8oud yrpgnaaenpod oursono4z) wou Du ougosod 21 aameuayy outuosss 1 ouofouzods wou ‘goonies ots 1 eoiazod tmyour ‘ouooped uscou -nfoepos n ‘aundop 1 duofuat suo49 ost 2) apo 1a oped af somo ods Dourpauou | oqnuoucyg, oy nburpes wo0sou courpoudros yucggpn aurea onud of 10 mqygo wousfundop 1 wouefuafiuct n oxeynp "fuvy) Body nluvsyd sdusad op DAoyne apyoiod 1 ns spugoiyo alouzods ao 248 slnwouoye lprapod 21 wosafoud !Srap mug 1 40 ‘yuozusoas yuafoo urged ns 3194301) ‘yiinap 1 vSuuyaysou Bopsiods oyplugnuys "a uogpouou ‘mods n vyptgnays suns po 1 vpaluzop af oBiiey 2u2/o0 susp fogsroagyn worry yptsuounye pyeuspris | yp ‘yoymyef Boyeoytzaury pouopnys suo. po ousyeayud 91 04gop “aggpn ODF nanny rgiay we woraqreyng 8 rapoans m ysoudlin | usoUEUE BfhwapeyD PyssoMAE myiolgo of afoq |, Duods ruowzpouow 1 oypuouers,, 28g ofurpz} ov nfuepa-z MOAODATUd a ‘£661 fuoapay ‘qadeg. : mytogspn ou upos puueof wis m nysapod 1 owod vyogned fey tonouing-pupuy isos pnadnsfofons watniousor 9s ougaso ; YOUY-2H0q 1oeNS oys49)nfuosid 1 Mfuonorn|go feibmpams 1 o0upeg my muetongrg “foudts300F-pouryer mee Pere Sp erng wujenpos “foad ‘uapaup thing pfjenposaud “Buy dip "npiaousnpoy FARE manypein woxpruyar “ford ‘puny toby rouopy2] :mywaggym nfuosoxngo Bowod nu ns io} DurripDsns ipo} MiAs } mayor afnomc somny wneud pypoevpey ons m aruaggpm foro rusian ns Hoy ‘usowatun » usourue tiwopem festoaugt ‘Ngasi0z m vasironans nanny mprey v= men] afujonyee 98 omy ‘ahnjoayoe ougasod sora 9s us nuiag ou ‘gnu vovueyy 08 ourpyy woBouct 28 4p foud ‘sep2y oqusyy 26 up food ‘nods marpeyy ‘mynuoggpn Bono nuscudses yignud ne rion gowod nugaso,“EKONOMIKA I MENEDZMENT SPORTA” na istradivanja na podregu poduzetistva u oki razigite moguénosti primjene poduzetnika Analizirajui sade i tekst mukopise 1 stale poglavija udzbenika autor je sadréaino izmijenio i ‘odedena sfedtva,osnovma i obrina,poleboa je optimal slokacareursa za uspefno pposlovanje, potrebno je racionalno gospodgrenje sredstvima i upravljanje to8kovima, ‘potrebno je poslovati produktivno, ekonomitno i protitabilno. Zakijuéno smatram da Il. izdanje udabenika “Ekonomika i menedZment sporta”, © autora Mate Batlucia predstvijaznaajandopins racvoj ckonomske mist na port mkrockonomske znanost, a posebno na podruju ckonamike sporta te predlazem ‘ejaivanjeovog udzbenika kao sveutlisnog, ot. d,s. Maria Sie Na temelju uvida w sadt2a) ud2benika “Ekonomika i menedément sport, vali Konstatirati da u Hevatskoj ne postji djelo istog ili sitnog sadrdsa, Zog toga se ovaj ‘udzbenik moze smatrati originalnim djelom koje je u svom ju, a poscbice to ‘tied za drugo indane,destigo visok razina kojom autor dae veliki doprinos ekonomskoj all kineziolotko) znanos ‘Nema sumaje da je dostignuta ona razina didaktickog pristpa i metodithe Jednostaynosti koja 6 studentima omogusiti upjesno svladavanje graiva iz precneta 2a jeje ovaj udébenik namijenjen, ; (Ovaj widbenik daje odgovore na velik broj pitana iz. podrudja ckanomke i ina taj natin mobe doprnijei a definiranju kvalitet pristupa wizrodt harvatskog sporta. neil fakulta ovom uber nae vel bro) posta kj | im omg anton plage og Wpla asa Peale moms tpskw | participle? u menedzerskim 1 podwetnckim aktiostina u regimanim i lkalnim | ajednicama, "Osim og, kai 6 students Pojedplonsiihstdja 2a zmansteno | :ol sods veypueug 2082 FOREN ods afespornny “ez rf NAO} 9 4p youd “symeuayqaud 3 anode oyau peso afiue.ap re 7 unfvep tazonpng nyeuoqzpn (exo yep oygniouto 1g owe Ho4sofor Dury nUseAzONd G ™ “VIOUS VAVNIDA nid NARI n set ox pep eR HeUEGaN No os a yZou ‘2pdon mods HINSWONOMG I HINSALSAUG VEIOVZRIOTVA. ‘7 joys oer ez enods ewouizpavous yaxRUOUOT. SOUzEA BU WOrTeRO g"ggats ez whe a forse nefoearzenst quousaeuz yBRU peas “7'9'T a motasnoimarzensy poidang “19'1 a@ ‘nds prmouoya.n efurarzenst yoaassueez powdoad “9 * psouelp ewuasaRasp | upyssepodso Empynans foysmonoya m epiods 2ypwoUNyS eFo| § SOLA “ST eaydsyp eusnyseu oFy erode ryyMONOS “FT s0 aymtzod 0190p 1 o9do auosouzr ns nsidowR 7 THSMUS wOURrZaf nF oC wouTeNds2U% ae a vesidoyru fezapes s “pods oqmouy® 9eDeE | apaLd ef “1 ~ WNITAIOSIC VNAVISVN-ONTALSNVNZ OV VLMOdS VINONOM *T ei ' ‘VIIZNSOTY ZIIAOAZI L “ow nfuepzt Z YOAODGEEd 5 nfuepzt “| YOAODAMd ez augsud ory 2p azmsod lod WEN (llowangan aysuods fVZuavsresursau djelatnost sporta ‘Visi troskovau posloynom proces ‘Troskov i stupan iskortenja kapacitta POSLOVANJA SPORTSKIH ORGANIZACIJA..... imovine i njenauloga u postovanju sportskih . MENEDZMENT I PODUZETNICKI PROGRAM U SPORTU TKOMPLEMENTARNIM DJELATNOSTIMA ..... S.. Metodolatke osnove poduzetnitkib programa u sport ‘i komplementarnim djelatnostima 5.2. Menedément i poduzetniki progransi u sport. 5.2.1, Mened2inent i poduzetniti program: ‘privat plivaSki Klub» 5.2.4. MenedZmeat i poduzetnihi «itngs centan 53, Menedinen | podsztii program sorta tur poristorekveacj ceria tm 5.3.2. Mened#ment i podzetnitki prorat: B “Analzaekonomake kaso ulganja pao metade korelale 159 west 6 top igs saa ng red I IH NON, NA8p cg sarod 919s x0G'O'd Pot tow a 4g myn ose nant ete mmc Soy hag ° Moped n aitun Pwo spouoye ee ‘ud ‘mies rruouo ,fowozug® mypusiogs MOP pou nha m did aye, + Fine yeSods afuporziosd nsoooud n wargrup wusoUR peut esoupo ayswoUoy> evvgnzt voy nomdiosyp nusaisueue ny nfeumyop euods 1 omyny oxpeay mxuIOUOYS uNWDIN fo: “Ahqys 0 mt vorefwaz urysdosnooupedez Wirup n oie nfemuyep eyods mmmoUOys ue uegys BN, __¥anysn fepoxziosd yrjsyods wigtzn woynd afrensso 28 fo wuods onjaje Syswoucys exsaoid wfoy numdosip. neoxsueur OFF mods eARMOUOS nfemUYRP NIUE wong n OHNE ryyeWIA ‘euemyap rzans form xsinsos Te nfnpaxps BRALeNst peux nsoUalp ouDAIgTIp ok muods opzmouoya efor eyiods oy:wouoye wpepez 1 jampoad “ehiaruyaq YNITAIOSIC VNAVISVN-ONDALSNVNZ OV VINOdS VIINONOMT v1 SINGLNOO ‘LOVULSAV ‘ZOUAd ‘OIVZVS ‘VEDLVUSLT ropa reun moys0ds w oaysuozuods “1 ‘upoxreu Joxsuods fem ALYOMS N VONLLDRIVIN AAONSO efuemeuzes eupRlPRZ “€'9's ra 91 ERONOHIKA 1 MeED BusENTSPORTA™ U hevatsko} “ekonomika fizitke kulture i sporta” defini ‘ekonomike fizitke kulture i sporta, autor navodi pektima zadovol Iz ovakve definicije moguée je odrediti predmet i zadaéu ekonoi sporta orta i povezanost ama sdrugim zuanstvenim Predmet je ekonomike sporta utvrdivanje odnosa izmedu ulag sredstava i drugin resursa u sport (inputa) i drustvenih i ekonomskih us (outputa) sporta Ekonomika sporta tei spoznati kakvu vista i Kolitiny resursa jednosti od ulaganja u sport. S obzirom da sia sporta ekonomske procese u sp zadatak ékonamike sporta je odrediti Grugih resursa u razvitak pojediaih podrudja sp ‘metode za valorizaciju ekonomskih udinaka sporta. 5 [Aecanovis “Osnove ekonomi fie kulture", Zavod za fit tutu Hrvashe, Zagreb, 16 ye Boro "ERONOMIRA LMENEDEMENTSPOREA” Da bi se mogli valorizirati drustveni i ekonomski utinci sporta, je iznagi odge juéu metodolc u_velikom je dijelu sporta izrazena i vremenska distance izmedu ulaganja i ‘orist druStvenih i eknomskih uéinaka irati pojedina podrutja sportske onomske uéinke sporta, To je bilance ulaganja i utinaka sporta: BILANGA ULAGANJA | USINAKA SPORTA LAGAN GNPUT) ‘vt our rutin umantt nt {Ekonomi "Tena pare peak nave) sportske djelatnosti te kakve ée utinke proizv iz ovog pregleda moguée zakljutiti da ulaganja sredstava, radia u odredena podrugja sportske djelatnosti rezultra stvaranjem ih i ekonomskih uinaka. Zadaéa je ekonomike sporta da Pomoéu odgovarajucih metoda valorizira ekonomske utinke sport te da te¥i Uspostavijanju_optimalnog odnosa izmedu’ vrijednosti ulaganja (inputa) i | ekonomskib uéinaka (outpute) ‘A Bartoluc:/ Proftabnos porta” w kal: 2.Lowiéa i MBartluijat sen: “Osnove moguénost! Baden spor” FIR Menor Zap 199 86-87 ama za valorisacfudraitveih shone inka sporta oj recta wlaganja ina pedruéia sports djlatast govor sex poses poplvhu ove hi pone iow postbno cbjetnene 7- sl sorpoljsod nfeaspojdes 03 1DorzN Lomplu nfenofugelqo ‘eavfod 28 afeuzodn apoio ano avefanid wolpuay ous rjstrou93A fod yppswoucy® vfaeaipasodsn sedrused of afiovandwoy nporopy ‘axafegnys axazensiou ouzeupafod olf Issiod wongesod n 98 yono# wpe AO min - fed a4 oxo Snofee end Hoyooy urendex vporour ‘exyeue ygouaq-is00 m0, "ail 95 romuouoyo n ezyeue 9}swWoUCxoONEU wz LpojeN Po 4. PBrupod 7 epowu afup 1 efimsejn 7 1 al Asoungergoud ‘vfusaopod “psomgewas 1 nsougiwouoyo “ape! “neous fez ofrearpaaan 91 aaefod id azanuts mposayy joueuy Zovareayso wzipetre i 108z 1 anvfod a4sWOUoya fgo 9) ayuomaja aural 1 nimaf> yeuzodn afjoq org omisiq Oey ojplip ouipalod eu ouyol> vfuearuvjages yedrasod of azzyoun yposayy ‘oporous auopoaeu nmuselgo UP 1 ezequd yppyest epoyew ‘epoiour Boqshinowoos 1 Sourouy viysupod 7 porn 1 1 tpolta os] “neasfugelqo ougesod omszou q afpao 8 moyen svopeso spor pM suppS onde epee “epi Zourefiououodsyo 1 Beau] 3 afepsi0y. pow ‘eyesozn eporous “(quregaey es fe shee 9 “POU ‘euIpars. vysfinowood a1 ass Spo} s10y a6 soso pen Uy wreoajsueuz up M1 ovy ‘eavfod yrjsutouoyp afuafugelgo wz apr fe } efiwlidrsd ez 28 oystioy, eiods ronouoyo a ae pr ee BF wpeuods 1RA0% sup apd a ud tat opens I pyoUOy® iaeq as wunfoy wwmNUa;GOId umuapoIpe © eax isl Sonor oy Sec ea MSPS © es | rm paoUE reneword eporeu ‘ypysfindwo po ‘elisereduroy “efioxnpap ye zeyeqepod npesgo ez aporou “ey nfeseacSpo Ens 9181S OB PUILPO}aU WO i eyquuou0%4g, ip usaysueuz ofrup | wo] ‘10A08p0 suapniod ruiqepo yy axox0%p0 nfemu04 2pm 1 m0} TUS Yorneydsy f vd Bove | Boussonjo nig now vfireng ‘mods ieee nist wovonisdd eu 98 case edn yap mpoyay vyaods ymouoyo n efuwarzesyst oop “ZT a| ove eronvar stmt soe 1.3. Povezanost i odnos ekonomi i im di © ekonomikom slobodnog vremena, jer prouéava jedno po s drugim znanstvenim disci slobodnog vremenz. je ekonomike Posebnu vezu ekonomika sporta ima s ekonattikom odredenih __ druStyenih djelatnosti: ekonomikom 2dr i Ekonomika sporta kao znanstvena dis : ‘ekonomske uéinke prevenci linama iz. podrugja. ekon 1 adravstva. Odnos izmedu ekonomike sporta i ekonomike obrazovanyja uspostavija poverana je s ~ ekonomikom industrile + ckonomikom graditelstva ~ ekonomikom turizma = ekonomikom slobodnog vremena 1ovne Skole pa sve do visokoskolskog obrazovanja. Naime, programi sporta istavu obsazovanja imaju svoje troskove koje treba podmiriti iz raziititih iavora financiranja sporta i obrazovanja, time se uspostavja zajednigki odnos 4 u pribavi - ekonomikom drustvenih djelatnosti = marketingom i dr Ekonomika sporta nalazi izravnu vezu s ekonomikom industrije, kt étih vrsta sportske opreme, sportsk iiekonomika sporta Ekonomika sporta povezana je i sa marketingom i to osobito prema svojoj efikasnosti spada u sam vrh naj izmedu sportske industrje i sporta uspostavijaju se putem trdita sport proizvoda, Sto doprinosi razvitku ekonomike sporta Slignu vez ekonomika sporta ima i s ekonomikom se bavi ekonomikom izgradnje i odrzavanja sportskih obj Ovdje se uspostavija odnos izmeds ekonomike graditeljstva i ekonomi sporta, takoder na trZisnim principima. djelatnosti. “U suvre razvitka, pa se tako uspostavlja neposredna veza izmedu ekonomike tur nomike sporta 5 : cecoaese zakonitosti u djelatnosti sporta, u kojem podrugju sportskitt programa ‘suvcemeno}_ekonomskoj 7 Sire otome w B.ulp: “Prez - Okcnomie™ Verlag FV, Manche, 1983, nomika slobodnog wremena, "Marat “Ure stomata inetlog PPK, Zagre, 192 ar? a 20= if Botolch"EX ONOMIEA IMENEDZMENT SPORTA” Stoga je zadaéa svake drustvene djelatnosti utvrditi: metodoloske pretpostavke za valorizaciju ukupnih ekonomskih uéinaka, te doprinosa | gospodarskom razvitku zemlje Tim se podrutjem istra2ivanja bavi makroekonomija. Globalna se podjela ekonomije naj di na makroekonomiju i mikroekonomiju, ‘one medusobno povezane i meduzavisne, Makroekonomija studiju za vie 5 Na temefju navedenih spoznaja moguée je zal da ekonomika sporta kao znanstveno-nastayna disciplinanalazi primjenu_u kinezioloskoj znanosti, kao iu programima studija sporta u razvijenim zemijama, je thonomste zakonitos U proces Gelokupnog, gespodutkog susava.neke zemije ili pak odredenih gospodarskin ih djelatnosti, Gospodarske i drustvene djelatnosti_ Klasifci i razvistane u odredene sektore Gospodarske i druitvene dj u Hrvatskoj_moguée je shematski prikazati na ovaj nadin 1.5. Mjesto i uloga ekonomike sporta u ekonomskoj strukturi gospodarskih i drustvenih djelatnosti ‘SEKTORI GOSPODARSKIH | DRUSTVENIH DJELATNOSTI Kao posljedica druttvene podjele rada_drustveno-ekonomski susta ‘od niza gospodarskih i drustvenih djelatnosti varijabla” u procesu otpimiz druStveno-ekonomskom razwitku’ treba ut Stvene djelatnosti To nije problem kod gospodarskil i doprinos gospodarskom razvitku pokazateljima. Medutim, teSkoge nastaju kod skupine tzv. drutveni coje ne sudjeluju izravno u gospodarskom razvitku, nego wvke drustveno-ekonomskog razvitka neke z 0 tog doprinosa svake drustvene djelatnost rvodeci da “prem nimanklawri Organizacia wiedinjenh naciia sve delamatt faje mi rneprioredne) koje se smatraju draltvno Korie, doprinase inatnl dohodak* 5 sektor prema B, Klaieu, Rj strani rie, Nakladni saved Ka ringer date ure lj ae avo oi ospodarske i drutven djelamottlzastupaj autor V Stipe, Ci onania narodnog gospodarsta" (Fotsof, Zagreb,1991., 3 28 24Oe et ag namin ry, my oa wo sou, Ousounalp midrp} wenn Opes aly widget fous 0s men mpage na Ec uP ‘Tas e961 ‘gE sownfa "oped 4s mminan pos Ope m nao ada op geen AO}O8M7 AONE, thn ay 2s aa 10d ‘nfuzeniod ‘saoygon ‘nfupoxzioud exegnzr vfwouoypossus ‘2o1afurts, br oftondn eadpes pool aeqouo | ev 21 MOPE fon] OujosOU "AOpeL us 1 elirearzenst vas wuapeatngo NEM npoffaxd WOHEN word f {oysreary n ougesod a1 ‘mains 0 erupod yp 21 topes 1 wluwarzens wfnrzon onysod ary ony of ed wsourelp BZN oBIsod af uods wureljua2 waUafiazer 1 Wseagens quausueuz yyfemeayngo woyupard yysod aurofua ofiou 1 3p) of ed eaydosp woaajsueuz vou ouaneps euods af eyMOUC A myofiasn efmeargeanst payor +19 {epop Wofrereats emynz01 wseivauia|diwoy eu afnzeyn OF 98 Bourellosoy 21 ewnsoureafp an WIOTAES FouyKAY reMuN oWeS ou nifuEAsso ellor—qo1 J Fo nay 4, 0upolLA ODT ues 1 atersod agin PS MWEUEAY “NsOUE|EIP euods pymouoys n wfowarze.yst YruoAysueNZ pofsa1g “9'T ‘aupdioeip aystouoys ongut F onze {qAo afwenojsog “wpaznpod eBrup eas wz apofun wo 28 ouo ‘oupgpads nysmus MoySMOUOZP N afuesoysod ep mgnfez sz0us af Fos 7 utuiods exptuOUOyD 9} “eAISARIPE ByRMOUOD IA Boupogo}s wYRWOUOyS 1 auofuA afinou ‘azy eyods vyluouoye \OzEIQO wyTWOUOYE “RU: ‘ions “wognpy “wweuods tufoiq ninylp eu0ds nsourepefp fours 1 WOOTS TATRA T ARONA POT H| VIDS TRAPATT AT |M Brtlu:"EKONOMIEA T MENEDE MENT SPORTA” 1. Barouc"EKONOMIEA IMENEDZMENTSPORTAy 1.6.2. Pregled nekih znanstvenih istrazivanja u Hrvatskoj kreacijskih programa _putem poduzetni8tva sporte u gospodarskom razvoju wk sporta kao timbenika gospodarskog razwit tment sporta spadaju u novije znanstven ran natin poveruju ekonomsku znanost valorifaciji sportskog programa na odredenim ivanja iz ovog podrutja u Hrvatskoj je mogu 1, Dubrovniku, Opatii, Rijeci i drugim gradovima odrugja ito: ‘Sportske rekreacije + ekanomiku spor kao drustvene (jae) djelainosti ~ sportski menedément i marketing sport. Vainija istradivanja u ovom podrudju prezentirana su u 7. pogh abecednim redom. U fankeiji vitkasporta primjene odgovarajueg menedzm« sportskih klubova, saveza i drugit U novije vrijeme intenzivno istraZivanjima, a posebuo njegova primjena u sportu, Danas gotovo nema niti jedne. vaznije’ sportske priredbe niti aktivnosti koje se ne organiziraju na osnovi vlastitog marketinga. su u tom podrudju obavijena-odredena istraZivanja, te se u Osnovni je znataj 1 oblikovanju i Istrativanja u podrutju ekonomike sportske rekreacije Ovo se znanstveno podrutje poéelo tek posljednjih dvadeset pet godina. Stoga je vali su drustvene i ekonomske podrugjima njezinog djelovanja: u mjestu rada inim drugim istraZivanjima svjedote ~ Literatura, 223 izvora bibliografski izvori navedeni w 7. po sporta, U ovim zene su i utvrdene faziitite moguénosti primjene poduzetni Ee 29‘bod, oud afomyep$ auapons mung ou wost90 #e4Dso3po0 ay, Pr te, abraded 1861 momo sony rq shen Mods fara oe oN vyzof Boysieaq nynp n ‘nfgrupod wouapaxpo wa ysomepelp oysu0ds muUOUS Ovy BINyINY BLY, wuslod ysousesdsr ew wIERGO Zaq ravouos ‘moysrepodso® { wouaajgrp mouepospo nm eyods wfeaoyalp afgrupod pod nseas oftogeuz onofefa e ‘ouacmiod 5 ougol 1 ut a fod whores “yz pes soupoazio1d vinmanod “exAeH WpysUalE 1 fuegfiogod “eyexqnzar ypjsuods ofeaLreasso yuensogoum “yruavisns amaze io1ds wavgeuzo € ‘,. yzof woysrs eu soNeZ0IS po gohiod emMY MAIZE, anes afoq ougosnpam ast (08p0 Bousapahy ‘aanyn4 (@agrzy) auseph ‘ey10ds afuopaipo ousowlod “117 eyiods ayfegeuz aufjautey, “12 VLUOdS VIVNIQN HEISWONOMT THINFALSIG WIIDVZRNOTVA T ROIS NTA REINAT RONNIE of ‘psOUEPPIP YMoAIgTUP | UDIsTepodso# NOP}ES ZI tfl0a% foyswouoyo n euods ay;woUoye Wojn #OssafHN “TL {euods onwovoye n efuearzensr wuaassueuz wfixou ns BON “OT (Cap 1 alojoutsd ‘2fo01008 “olfBoyoxza) F Jeuydiosip ymoaisueuz yiStup 1 eyods axuiouoys osoupo awuselqQ (78 1 eSunoy seu ‘eassAeipz fefrenozesqo ‘euowoia Soupoqoys ‘wuzum ‘afinsnpur wyR0Uo%) reundiosip wryswoucys $ eLods oyftuouoys ozen atuselqQ (Cap 1 ozipeue ayswouoye apoyeur ‘Slioynpep “a~yoynput * Fszyeue nporou) wuods roiouoya n aporour ampafod Geuods prmouoys n efuearzenist opoyous nfely geuods wreangn 1 efueen woweng af org aenods UIQ YPIsWOUOY® | YEAST yiEEZUOTEA N spoyse) NS afoy, exuods axmouoye epepe7 1 (yp af org jeuods aymusouoya roupasd af org ‘rods axuouoys niiomyap auuselgo, NAZALA VZ VINVLId I1. oroluch “EK UNOMIKA I MENED SENT sponta” Bart: “EKONOMIEA | MENED IMENT spon” igojno-obrazovnim ustanovama kor a predstavia posebno podnutje sporta kao rstvu, Njlhove iznadpr azaja pri o€uvanju stetene viast i klasnih privilegija, kao iu ratovima, _., Razvojem drZave i druitva te potrebom za njihovim oéuvanjem od razligitih organiziranih osvajaga, viadajuéa klasa preuzima brigu o tjelesnom, ‘odgoju koji poprima osnovne vojne vj du takvog, sustavnog pristupa tjelesnom odgoju daju istradene kultura drevnih -naroda Sumeraca i Babilonaca u dolinama rijeka at starh Fpéanau dln eke Nl, reat kulture udotnama Stoga se doslovno prevo znanost o kretanju. 2.1.2. Znaéajke povijesnog razvoja sporta’ Sport i sve Sto se pod tim pojmom podrazumijeva morao je prije n tekao danainje karakterist sporta dio opée p svojih prvih pojavnih oblika do da Poéeci se sporta zasnivaju na ljudskim aktivnostima koje su nastale u en ‘su madevanje, hrvanje, jehanje, woinja bornih Kola, streligarstvo, itd. pak, tjelesni je odgoj bio Pripadnike rezlgtih klasa i kasta, 4 bio je prilagoden razliit 2, 2d tulogama pojedinaca u druitvu. Tako je kastinsko drustvo Indije lo detaljno_propisivalo tjelesne jedinih kest, cil: = lova kao sredstva epzistencije; = borbe's prirodom i okolinom kao oblikom prezivijavanja; a svima ostalima preporudivano je izbjegavanje Lukoliko ono nije u neposrednoj vezi sa svakodnevnim rador Na podrudju Gréke, u vrijeme afirmacije roboviasniStva, dr¥ava je Vodila brigu o kultumom i ideoloskom odgoju viadajuée klase, u kojem je znatajno mjesto. Potvrdu takvog ustroja dala je Sparta na organizirani rodovski savez razvijao zranica da bi bio u moy érzati u pokornosti rdgojt vod’ su 1 ratu i lovu, u njthovom nedostatku, organizirana su posebna natjecanja prilikom raznih skupova i svetanosti (Feligjske i tradicionalne svetanosti, sahrane, Zenidbe itd) dokazi, te brojne slike, crteli,zapisi i sl iz pedina i ta Lovjeka, dokazyju prisutnost sportskog duha od naSih predaka do dana8njih dana. ez Kong Fua 2.800.god. ptK. opisuje neku vrstu gimnastike djelo moge se smatrati kao najstariji pismeni dokument vezan uz igu 0 usavrSavanju tréanja, bacanja diska i 4d. u izuzetno nepovoljnim uyjetima, kako bi stvoril s ine, brze i "drdljve spartanske vojnike. Spartanci su vodilé posebnu brigu io tjelesnom ; Zagre, 1994.7 ‘ks 2 Radan:Krsth ponjet porta. 2agreh. VN 2 Raden: Kaa post por, Zagre, 1972 33 32be ve mmephce tanh atenlorton ud adams oe nofpuo wiih jog ‘wed ‘feloy nf eunrser OSH Moy nhowinn tall otim nce ten TL ‘efter eANGo wmpomd ssouzer as 29h es me y w 205] “eposez 7 Zenon npsajod nazid -waeliarzop fospo elL ohaonn oe SUppeU es ,smudompena, \ m8 ‘fagemep) nessoq oaezsp n Moposeg UYOL | w ‘BARTUP eaQeLONS n niyseroad wArgUp ExSNEKONS ‘efenIO Fi olen ‘valgrup eysrgyens 1 ofiusey ovfou e geaozeteane 1 22 "hows ov ouso foopeuarsiasd-ougnns od agia ye “eaignap wysuiody! oe ete “ward 1 98 nfepey wareunsofa utufos exuaoueas ese ‘ope afeapuan pots epatsed oo eke : tpofis worpay fi Wn uyedosd epedeu ymforg eur TeIs0d ae os 00008 OY Bz wNesejOy ‘Ipnl} OO0'AgZ oY eZ woyaoRdey HI) Oy orpes mNOIBO ns TopeIB eres aqanod tz, ; whpeyD 0b areuzod ast ns oy v ‘esoyelipe|a wisey, od wia1oais uigen af fer EN 'epOseU yRuaf\go1od efuefiqn Zougosnpout ‘ound 1 aunyo apesod ‘woUDIUAIA g “yoy yNHIOg aysIn + ,S88U29419 19 waUDd,, Wo|so8 oure wieus EASWOUOYD ‘wRDQOd y "NEAOA 1 onssteue nA08 | PL BIpuepess Teme YAopess nye! woustansa ‘offeas omonrz expla wofuogon oures 304 ‘tums sm bessFod mai 1, vols ie ‘py wofteyn cay Bici oles safe otaoaop eG ay la ee ey wo ‘elmsozzio (po pares topest on td ofan uSrup 1 ofusey e “euoJaHZ YLT 1OAtZ FySWOUOYE 1 nyNHOd ‘tasn|NY iz "sn ouARZIP atneydsoq ns yepeyod aupo8 “91 uoyeE md wu wore ! #fo8p0 nersns 1 yo ‘omsseo oysuny AupssoTWoU Zn wuepess YRASWL HOAIZ 1q0S0 wu BAIUSEZ eBeus wUatu 95 sof ‘wpUl OUTEUZ rySWOUOYE }a}0y Boualu 1 auedg oypUpeofjuaz po MyIPeE wr ‘af BURY __24nseuwyd wpla Boyu woind ‘wusz nfospo f onye, PH Bunjoy wruog efueljaeidn ‘oxnape ‘efidoy eft 4 Sunsel maize wlan Sou Sougortpun uno torsped ce, VOSTRO PIONORT. HATHvi nasianka sporta, t. njegove sr, ipak duboko usadeniu psilw svih ijudi, igranja, tréanja, skokova i hrvanja. Ohrabreni_uspjehom zavoda u igranja, tréanja, penjanja, skokova i hrvanja. Ohrat i Seen Njemazkoj, od kojih se su Nachtegalov u Kopenhagenu i Saltzmanov u Schopfentalu. U zavodu u Kopeniagenu odgojen je Piere Henrich Ling, osnivaé Svedskog zdravstvenog gimnastitkog sustava, Nastajanjem potrebe brojnih zavoda za razlitim nastavnim pomagalima, nastaju i prvi oblici sprava za vjezbanje - stalci za skokove, ljestve i uze za penjanje, razlgite prtke i jame za skakanje, koje doprinose razvoju sporta. Sport, pod antitkim imenom “gimnastika” Sit sei izlazi iz uskih okvira zavoda i skola." Sport u Hrvatskoj Iz prethotinog port Je da su Ijudi kroz povijest odrdavai itite sportske pritedbe. Medutim, tek u ovom stoljeéu sport se podinje tenzivo razvijati i prestaje biti privilegijom malobrojnih. __ Poteci razvoja sporta u Hrvatskoj vezi se uz ime Franje Buéara 1866,-1946.)". Franjo Butar, zagrebatki gimnazijalac, studirao je u Betu, a jotom boravio u Svedskoj gdje je proutavao gimnastiku i moderne sportove. yn je prvi tvorae planova i programa za nastavo gimnastike u skolama Irvatske. Bio je voda sokolskog pokreta u Hrvatsko, utitelj, predavat i Zbog polittkih previranja i budenja nacionalne svijesti u tom vremenu, osnivaju se nacionalna gimnasticka udruzenja, U Njematkoj Jobann Fridrich Ludvig Jahn osniva gimnastisko drust kojim utige na formicanje specifignog sustava tjelesnog vjeZbanja “Turnen’” Svedski sustav gimnastike daje posebni znataj zdravstvenom aspektt gimnastike, sa osnovriom premisom da tjelovjeéba ne sluZi samo odgoju obrazovanju 2dravik, veé moze slutiti i kao liek za bolesne. Stoga vr podielu vjezbi na odgojne, vojne, zdravstvene i estetske. Francuski gimnastitki sustav osnovan od Amorosa, Koristi iskust njematkog, engleskog i Svedskog sustava, te ih prilagoduje za vlastit potrebe. Moderni sport pojaviuje se u Engleskoj kao posliedica spoja r ‘ielesnih. aktivnosti i mekih raziittih oblika igre. Pod pritiskom naro obitaja, moderni sport ulazi w Skole, zavode, te najvige odgojne ustanove KoledZe i univerzitete i dobiva naziv “Skolsk ili univerzitetski sport” Kiket i veslanje najpopulariji su od svih sportskih aktivnosti. Prv utrka izmedu univerziteta Oxforda i Cambridgea odréana je 1829. gedine. Hokej na travi, nogomet i atletika pojavijuju se ne8to kasnije, Modemi sport dofivijava najveéu afirmaciju i populamost obnovom antigkih Otimpijskih igara 1896, godine u Ateni Buéar je izravno doprinio razvoju.gimnastike, atletike, sklizanja, nisa, skijanja, hokeja na ledu, koSarke i drugih sportskih igara. Kao dlan fedunarodnog olimpiiskog komiteta doprinio je razvoju olimpijskog pokreta Priprema strutnjake za razitite sportske aktivnost Povijesni znataj za tazvoj sporta imao je Vladimir Jankovic", koji je Divi uveo veliki rukomet, bio Jé profesor na Vito} ikoli za fizitki odgoj u fagrebu (od 1939. do 1941. godine), kasnije profesor na Vigoj Skoli za fzitku tura (od 1950. do 1958.). Osim Butara i Jankoviéa, za fazvoj spofta u Hrvatekoj zasluzni sui i drugi sliedbenici sportskog pokreta. Definicija sporta Sto ju je iznio francuski sociolog G-Magnane!® Smatra se jednom od najpribvathjviih. Prema njemu “sport je akzivnost w lobodno vrijeme, cia je dominanta fisiéko jatanje kroz igru i rad remeno, a odvija se kroz nayjecanja, Obuhvadena pravilima i specificnim tucijama s moguénoséu preobrasbe u Profesionalnu aktimmost”, Medutim, suvremeni sport ima Sire dimenzije od navedenih w ovakvoj definicij, na Sto ukazuju brojna podrudja sportske djelatnosti, koja éemo ‘ukratko objasnit b Kako se iz povijesti sporta moze zaki 1a tjelesnog vjeZbanja natjecanja tiekom razvoja Yudskog druStva mijenjaa je svoj pojavni oblik ijevi borbi i natjecenia poprimili drugatiji ‘Prema Enctlopedii fie altar, JLZ, Zagreb, 1978, a 196-197 op eit. st. 355, G. Magrane:Socologe Du Sport, Goliman, Paris, 1964 1 Z.Radan: Kratta powijeat sponta, Zagre, 1970. 37 36ae “apo wens 2 wsowep ated paipod win ey ed © Woy wou fad i “coe “ect Ske Wat ‘east C09 8 NN IN aR NO WHEE odor ox ney iio le eX a NUP ae “root ‘glo “any pf aang cua BCS, HIRE 7 ayn 0H oa ‘oumyynyy auaaysavapz ousajah turexo1d rugosod 1 og ‘Woupo FouanyE my efjrespz vfueperdeun WoAS vs ‘wWHsoUOTyS unfiarg “tumesBord 0 ruogét wougoso eurard ‘waourA Boupogoys ZomsepA vioous0% Bousliraiso Twowop epedud ‘ousz0s oualjarisoupolod ‘pfiovaxyer nystiody ‘efeonod 8 2054 nudnpod axezIp ans v8 9 PIgeBsEAIS wefegeUZ | eqaNod . weyziosd Zonaponver 9508 2 oxgo aBtup 2014 : voesoueuy Sousel a 10} oz ‘ergrup Zououiazans o1ryy ‘wuanyguup onyod todseysoreaatian 1 meinuapr Soueuope weynzes ypysuiods wfseareyop omspars ‘otstbur ‘2ysu0ds nfoames oxgspons ‘euods FounoseN TEGO YAR HOWE “EOLA ypsuiods eyqg0 yom sopeDNEs 1 soveyydnr of yods "aren agp eagop wuaodnp + supuotew eas exyngen vflawspaid vunymy ouausanyps 1 vusejaly eaten ‘nods | efidessyzauny rusqojduoy, efaerspaid sof uegypoods opa uods 4, ®Hods exgo Baftuaoseunfen pa WB 0g ‘ofEpeTS AL} syeneond ‘orUsegN aBrup ex oye) ‘ayMOIpNS ee Fey anqez pid eflamspard sopoye) ods Bfresofiey eleger Bound op ovgop wuods foysums naaowHes n oxtidn af Hoy ‘yNP Fifiareoo! ‘efreoofieu sol muods Foyforcehie TUBES MAC TS aysuiods uods orp ifuarrqeneteu 1 fuseyndodten efixeispoud uQ vwuposdeu eas 0970) ‘ep ow ypanan — | (efuoboey eR yrs) ‘Buorysaeupz | Busop9h | yods psfreoefeu ‘sungola 1 efawaz ‘nsougosods aynuiasop fed ninzeyop sumeynzar eunfuesofjen vu ‘nk ee eee nffowonyar nysuods ‘uods aagngo waods sierspod ¢ woyez mF OuageAYd af og ‘ouopiAIN OUABPO af foysieAr ‘roSepad vysuiods ‘anyro} ouoagsabspz 1 ousojah} wossjoud -B|youd YNIRIZeA: vpefugns jagngo ougesod ns muosodpo wuesfoxd yp nlfoezieay eZ TVanIONORE, Haearo "EKONOMIKA | MENED Puewr spoRra: Model driamog financiranja ( im zemljama. Sva sredstva porta evidentan je u svim ze w nacomaim doko per temelini imteres prezentacija dréave u svijetu nia danas gotovo neste, barem kod velkih sportskih Jednako tako su robe fianccaja veeani za odredene sportova. Poznato je da postoje tzv. “sk visoka ulaganja u sportske objekte, Kod avog je modela marketing osnovni_instrum teresa organizatora sportskth priredbi i spartskih organiza sportovima izmedu dréave a vel a i a erated aes ee : te sportskog programa, ali istovremeno i poslovrih ciljeva logy u financiranju odreden sporta ima upravo popularnost dotiénog sporta nekoj 2 iz. gospodarstva, Ovakav je model uspjeSno koristen pri impijskih igara.u Mncheny, Saporu, alii kod drugih sportskih porta u odredenoj dréavi, drugih drustvenih djelatno: inanciranju sudjeluje dr3ava, a koliko drugiizvorifinanciranja? U tome nema posebnih pravila u pojedinim zemi /. fazyijene dr¥ave preteno se oslanjju na trégne igvore financira vile smanjuju fiskalni izvori financiranja sporta, Takav je shu Europske unije Sije podatke navodimo u nastavku. = mode! financiranja's sp = mjeSoviti mode! financi °K Dieba, MSerdautié, opel. sr 61 45up air of, ‘afaeaozeqa Wz ¥ oxisanape vz ‘fuemnsiso oxsuAOM wz 25 OpaeApz i) uods wz ovfeapzt epoaziosd Souanygrup as po Toysieasy n vupod >erasapiy , yezeyod yruaneredwoy af WN 7 (exon unger onde ameUH sWdoHlt PRASHEIS | “c66t fumoy ‘wesper-odry wifemaz afouarapuoy es0pesuI04Z *.nfosxzer morprepods needs worn, ‘oMIOUrE TN “MAdAS'A OZ ‘ansAelpz era wou afienozeino rush isoniviara: ‘yganzioud WoNaALsNUG SONLYT3"a HINALSNG HINIGEFOd Olan Zeoqge, Afjarezeyod wepalis: Fopopoins wyods vlieoueuy nue woysungeioid ( woazt yrysuNQeOsd 25 sqenOUeuy 96 ns ¥olian muods n aganod avAkf aueazoxey, eLOds vfiuesOu Nolan mngeu ns queaynBos “euods wyRSUETERY yInye PE HaeeIog reuods w sns WU | BABZEIPO 9s O7g “OSE Sounezsp Sougasod po sour} ‘ewan foysiraiy. n ods se ‘umnpayy sp (onisaesp ‘fea ‘nup 1 ns yeu smqeys Nst -woN Bouansgrup Zougosod po nsourep uodg “wioayz Soysrepodso8 1 Souaaigrup efrupod eas n zen el upaigup wH2z0)8 ods af wp 0 ‘wyiods efuesoueuy y20421 pysungEs0rg rnyanyseu n fepod Pjsu agopatis aw0} Q 0 VINOIS INGA TONE T ARONOYA. HH nnseftwopeu nour au of eansuanyery * op Fnawisns woysdoma a oF upexsy nfifaews oft ans n a6 ep vjopout Bor wuods wfueapueuy arisng “1-762 foysyeaag n eyiods aluenoummy “Ze-z lueromeuy Youu woKZi ramen n wiselqune 482 OP <1 po 99004 yeo}s0a ISEPEW 1 %8'9p Op foxsse: nse yrysdome wialinzeafew 30 95 noes euods wimaoue co | 3 WRIGAS INFO TVAIRONOA. PTETrcs: “ERONOMICA 1NMENEDZMENT SPORT tava za sportsku rekreaciju vidi se pretetito iz osobnih izdataka ‘prorabura Provo nastave tjelesnog odgoja izvode strutnjaci — profesori jesne i zdravstvene kulture. Uz troskove osobnih dohodaka, iz Proraguna se sportskih objekata financira se iz proratuna gradova i opdina. Tu se, pi svega, misli na sportske objekte koji su u vi opéina. To su sportski objekti uz osnovne skole, kao i objekti vrhut Sustav financiranja sporta kao druStvene djelatnosti u Hirvatskoj “reguliran je i Zakonom o Sportu”, i to na sljede¢i natin: ~ -cinovu financiranja u spoftu Zine sredstva ostvarena vlastitom djelatno$6u, prodajom usluga na t2itu, Sanarinom, donacijom i iz se i sredstvitna iz drZavnog proraéuna, proraéuna dupanije, grada Zagreba, gradova i opéina; ~ sportsko-rekreacijske aktivnosti zaposlenih, kada su u_fumkeij neposrednog unapredenja radnih sposobnosti i ofuvanja 2dr ‘mogu financirati poduzeéa, sindkati, i druge organizacije u ‘su zaposleni. Jayne potrebe'u’ sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proraéuna ska rekreacija (sport za sve) u Hrvatskoj financira se iz ‘upanija, Grada Zagreba, gradova i optina, jesu aktivnosti, poslovi i izvora, Iz Proraguna Republike Hrvaiske financira se Firvatski savez af | Selatnosti za koje je odredeno da su lokalnog karaktera, v sve2i s: sportsku rekreaciju (HSSR) i to putem Hrvatskog olimpijskog odbora kof | poticanjem i promicanjem sporta; dobiva sredstva iz detavn0g proraéuna, Od tih sredstava pokrivaju se [. dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i Juju pute za sportsku rekreat ini hupania, gradova i opéina vr8i 8 proraéuna te putem vlasitih izvora financiranja. Financiranje sf ‘materijalna i financijska sredstva. = tjelesnom kulturom i sportskim aktivnostinia, invalida i drugi Zao Sport, NN. br. 6092, 25198, LUBA, 77S 49os PROUOTH PAH. smsods n onignneznpog,, njlip n amo + wpoaztoad ypysuods nfugonod eu 1 2 nfpeuriad eu x ness as ‘suopaspo ayou eynan I aljwez aupof surzex wu HOds wsLauEs afoy rsoupelte aysmouoye sudnyn nfeljaespaid wzer onju eu foun FyswOUDYT urea o.yqut 1 oxo ou 3s nfnanasso uuods fouign rysuoUoys “nfonzes moypMOUEy n JOH were ofeisod om vd ‘oquQN aysuTOUOyD aufox eeu wureljusz umafiazes n yods nsoupolsA yRAAIUP UNS euop ‘WwoULTEUD}D “i TWAISpals Ug uaz foes n eods ysoupofin nul ug afioquny ang 4p 1 rgnod ‘tuAczexqo-oufo8po ‘nusnyHyO!I0s “nfo mupaisnelpe :zom 26 nfemsajuem eyods alpyuny axgnsmewny afoquny oyswr0ne39 ods wunfgrupod wn unas -, affovaryos aysuil (oxgnsmeuany) avanigrup ouopad nysuiouoye-ousmigup nufegerZ opA wun j0ds Nysnup woUaWOZANS 7) euzods upgn pystrouoyg “I : influedng ez efuegeuz po s1eyefqo wofupessz 1 wolwenezspo - euods wyoupgn qpismouoys efoezoyyA. “F” ‘eseipe euopa90 eqoso TROIS NR ZORNGATVANONORE. OEM |jp ESONOMIEA ME ur stone” = {govina u ovo} djlatnosti ostvaruje iauzetno visoke ekonomske utinke _Tabiea Visoki ekonomski utinci ostvaruju se iz komplementarnog odnosa likin sportskih priredhi, kada zemlje domacini grade, ju sportske objekte. U tome ne sudjeluje samo edene industrijske djelatnost Posebno znatajni ekonomski uéinei sporta ostvaruiu se w turizmy. Ova jema posebno obradena u narednom poglaviju, pa je ovdje nesemo ortski programi utjedu na ostvarivanje makroekonomskih se manifestiraju kroz poveéanje efikasnosti rada na razini nomije kao Sto su proizvodnost rada, smanjenje bolovanja, vuvsvuek 1 pretpostavka za ostvarenje Valorizaciju ekonomskih utinaka sporta prikazat emo na prin ratina spasobnost dilatnika, rekih razvijenih zemalja ‘Makroekonomski uéinet & tekstilnoj tvornici “Teteks”, nakon aktivnog odmora u tijeku rada mm | & poizvodnostw 1 smjen 43, 49%, Ha 656% IL 28 7,7% poveéanje zdravlja Ijudi, to 66 se nakon nekog vremena pozitivno 0 HSkupmu proizvodnost rade, fo sa ckonomskog, sajlita mote bi wo matajno. L, Slitna se hipoteza postavija za povetanje efikasnosti smanjenja bolovanja, Izostanci zbog bolovanja poseben su Podrugjima djelatnosi, primjerice u metalnoj industii, tekstlnoj, graditeljstvu, gdje se izostanci zbog bolovanja kreéu do 10% ukupnog fonda | Fadnog vremena. Bolovanja negativno utjecu na efikasnost rada, jer izazivaju || posebne troskove, Sto umanjuje ekonomsku efikasnost poslovanja. ‘su pokazala da se sportsko-rekreaciskim aktivnostima ida moze utjecati na smanjenje belovanja, Sto se manifestira sovine, Trgovina sportske tu. Ona je produzena ruka Posebno u ti * \Bartoluci: "Valorizacia ckonomskih efekatasportse retrace "Zhomlkradona Metunarodie ‘onforecte Alpesladran, Djognastia w sports Roving, 1996 3160 ‘nee Ho emo Wy soUeyalp NIAYO n nfesquapiae au 1poyesd toy as og RIIZq0 Zag p UEAISO AoW | MIgIZn eu niyolp ‘OuAEreU “eUO ~EAIgnUp eyZEAORN ‘injalp © ‘nogourejalp woyspods as anvq npeznpod pysziods ‘egoznpod eBnup eas 1 Fy oUupiis ‘ozasod nfege|d ‘epes anoygon ‘elueao|sod ‘aysmouoy® n{nea1so worer n oforsod afoy wuneyseH TNS 1 afagonod oystods wuyzes af wp nfeange(seu 19150 algelises af ny vurofuoz uualiazes n offovaryar oystiods 1 eyods [onze ‘fjewaz yrjsdosnooupedez qmuofiazes 1 e-crys eunsafinid wu emzyeue ouey of viods n efueseyn yudnyn p PuRN PASWOUOYe ns Ep ns vEzejod mIaflAS Nn vfsearzens! wuforg ww10 aysis0ds. woysuods wouaparpo neq os afox reso pystiods nun 9s nifueaIso Ture oxy kU euods FoUIgR 1ySWOUOYT eurefyuroz wyuafiazes n vjiods pugn rysmoulyg “z'yz eqods 1ourgn rysmouOyONTAL fre B10 vaafho YARIS po uepel epexez af eunloy n ‘efeoolyeu vyszalis ine WBMP wAS | Seuep os nfexrmMMAI0 ndiousd wougys og ‘mod “f tya1 aysuods 1 pods vureifoid efueunod Foayeao nfjowar EN fowzrue8x0 yfoqury n ns efox epoznpod r afioeztuedio afnip auto: ut nour fesafyn ueqasod vfisezimefi0 ouaasszaaid afnrea3so lourgn SWOUOONAT “NSHO vufosg 2054 ‘JO woIeAUEALO - eUpeWOp afer sfwoUoysOsxEW 1 isnq nforupod n apy? anjas eysuods 1 10d fin OF wppsfioueuy wigan 0 38 pee fey Soureaud worafpn wogyan s “ofuesroueuyo: 10 24Bh oyshdwn’ 08 ans nsopoBtry dl “oupoS “y861 Po 904 ‘oumeyy -wuIpod wy ge WOMOYOP WHDOA. TNS INARZOINART PATRONONS. PTF FLIES INA TERRAT PRGROYE. PATH cija obraduje samo prvu hipotezu, ne Zeleti negi znatenje drugog Einitelja. Metoda, pomodu koje se nastoji verificirati p hipoteza, jest anal tikin podataka o izdacima iz dohotka pojedinca zemije u clini, za sporti tekreaciju 1) Ekonomski udinci sporta SAD-u Analizu éemo pote sluzbena statistika SAD-a (ti Izdaci za sport i rekreaciju imaju tendenciju porasta (sa 42,7 mil dolara u 1970. godini na 462 milijarde dolara u 1997. godini, posijed jodatke). Posebno je znakovita tinjenica da u izda taka ima stalnu tendenciju porasta (sa 6,7% ukupa 1997. godini). Ta je cen neprekinuta, pa oda | izdacima za sport i rekreaciju, kako ih 3). ju, 2a kaj ond lay sve ved io svt prihode, Radi usporedbe valja rei da potroSati u SAD-u daju za hranu m: od 12% dohotka, pa se navedeni podatak moze korist rekreacija, pri visokom dohotku obitelj i drustva u cj natn kao “kruh nal svagdaii” Gjelomitno specificirano ut Visoki postoci izdataka za sport i rekreaciju mogu samo w prvi mu iznenadit, ali to nije éudo kada se sagleda Koliki postotak stanovnistva SAD sudjeluje ‘u sportskim aktivnostima. Prema podacima iz tablice 3 Sporakim aktivnostma, to tin gotovo 80% ukupne americke popula Dakako da ove podatke treba uzeti sa stanovitom rezervom, Podaci iz tablice 4 govore da je vise Zena ukljugeno u sport n muikaraca, ali da postoje zatajne razlike u preferencijama za pojedif sportove izmedu muSkaraca i Zena. Tablica 3 IZDACI IZ OSOBNE POTROSNJE ZA REKREACI umrld. SAD $ STAVKA toro, [ 1975 | 1900. | 1985. | 1960. | 1997. {ited za rebreangu (GADS) war] _To2| 1150 | 1657 | 2613 | 4620 |=: wucne patois ert eet est 7} Tale 55| 90] 15] art] ms] soz sz] woz} 2] ser [SaaS 13] 20] 29) 38 42 49| 97} 151) | 198 ig} 30[ 48[— 54[— 67 a7] es ms] B31 2 T2VOR: Statistical Abstract ofthe USA, 1989, 1998 Tablica 4 {UO U SPORTSKi DJELATNOSTINA (1988) zudjlovaloovaba 00) DJELATNOST. UKUPNO ziesea | s04ses 107 32 118 mt a5 247 ana 23 288 198 185 Bi 58 @2 83 als 25 67 114 136 45 59 m5 wr 78 a9 37jod a]uvais0 pee Gv ompo8 “g661 oP (0961 pO niigopzes n ns vp afnzexod PENAL T Yods xz roepa ngegosiod nfegeuod os oyey waeuy J20} WAaopoyop ns _epes ez sovaliaud) z 1 1 npoua n9oiy, elagonog ep quoqurenjaid ridnys n (po v foysnomey 1n ougesod ‘eawid A, po 1 afnmmarso rods wayspaus wufeyeuz 29ngour alu orp feao vd ‘ofjuroz axpu vz epod Op wee eco few) isougnseyp euaopoyop a fees on nos wupafod n xioqop aseiod wu Ipegonod oey 210: 0d fo8nup n auopoaosd ozyeuy yg) ez (dig) eporzioxd 3: 39 1od Ind tserepodso8 ‘wourp n By P 98 OFF UOAOS foyezeyod fey “eBnjsn 404 nudes my wz NSoURHSDT® 1weliofaoy muropoyop af varsioy nliseosfou Mods ec jepal mye! n elowopun eeeeourey Not HELA “eysnouRNy eAQCUDIN, eu wonfeu 1 nfefeapzt offs ananfen i afiualiazeafeu rysmouoye vp OUABIEN “e ‘a8 vfoy vAlspais wysffoueuy eu nsoUPO N vOTKF ‘yguqeuorau tures wu nfrueayso os voy earspars wysfioueuy ogefupasd wuods ‘frespuey BON YIEASY LEMMAS n vlfewoe YUBIEZTEUE YAS poy ‘papal nrgnipyez af aonSow wxerepod ynrenuocezd zy “ods e2 wreysums ypjsdomna id ong eUepod umdnysop eurord ea uwpysdosno ws eu n nfjoeanyas 1 pods ez oxepzt ows seen elceony afjuiaz aysdoino ‘ass wz vyeqepod ySouwaliognsu eu wrosrz90 omit eu es = : -vurefjns: ee ed ‘sponzioud yrysuods afugonod wozyoue | 98 120} hobo enseds usin) ‘eumefjaraz mpjsdoana wquafiazes n eyiods fur on EPRI AT sa feopsnes Pueid : sag tel yewoidowypuods ‘eango | safpo eysuods nyavis ngonfey wind tn . 8 auIpOF “1661 0 Po ruawiosa n pposztoud rods Seposd nod npweaNp ninzexod 4 loueyuawy aupo8 “L661 ns up af ry wpe GE ymuEsyeWOsd nos pn nilovanyer wz vypyep2! o! ac PPONzTOUd ynuousoya oyos16 ndnuB n nfosopsins n{iove 1 uods ve onpe!"9s up igeuz of, y6E'S 2 yDza%0d afusipo8 fora 1 pods oz rovper as ns yop ‘afusmpo8 96¢°2 po (reexat woupeox n) v-gG 1 O1P 190A aAs a} 2 2H0Y ‘afmyouzn tunsouanye wrysyods n vuepes® oipn 1yos1,guile: “EKONOMIKA I MENED2 WENT SPORTA™ Mert: RONOMIA 1 wen dMeDT SPORTA ‘gportu svih zemalja veti dio rada ostvaraje na volonterskoj osnovi ili pak u “odnim djelatnostima (obrazovaniu,turizmu, sportskoj industri ish.) Moda se najzanimjiviji podatak odnosi na broj sudionika u sportu, metodoloske razlike kod utvrdivanja tog podatka. Daleko najveéu stavku Gini potrosnja kuéanstva za sport i to + svi] izirane zemlje pokaz izdvaja 20,225 sportske potrebe (proizvede i usluge) izvaja 4 pula vise financiskil sredstava od sredstava to ih izdvaja driava ca sport. Naravno da sva ta financijska sredstva ne ostaju u sportu. Veéi dio ti sredstava realizira sportska industrja i ostale komplementamne djelatnosti. Bez. obzira na toénost podataka 0 broju aktivnih sudiorike u sportu jnioguée je zakljutiti da je broy sudionika u sportu i rekreaciji veci, Sto je visi | nacionaint dohodak per capita, Medutim on zavisi ne: samo od visine standarda stanovnistva, veé i od kulture, navika, tradicije i nagina Zivota, {ipravo tu drugu hipotezu potvrduje primjer sudionika sporta u Dansko, V. Tablica 6 ‘Britaniji, Svedskoj teu Svicarskoj {20ACI ZA POTREBE SPORTA U EUROPSKIM ZEMLJAMA U 1984, GODIN : i ‘Tablica 7 ala ?1.1¢ | __evowiow a PoKAZATELI SPORTA UEUROPSKIZEMLIANA woven 12/2 Tela le le] a PIE IGE ls SUE SELE|E LE LE ELE | [2 |a | App [omeoireroienn | 9 alal lalglsle| le 2 Hy jo" raancusce alelelele (Ele /dlelale an] om oe] om) am] mee) om) el e[ ‘SREDSTAVA £ Biz 2/2 |e 12/5 [2 |2 [3 |2 pete nH emer el 8) Tl Foemeren |] | | er] on|ame| io] am] efm | | » mld 1 essen ue} | om | oe | ae] 2] | me] om « om | nme | ow sm t-—-"" wx | ox | oe) oe ax] ae] ax] x} om | rae | oe | an ee VOR: Gt Ves Bape 195 IZVOR: Sayjet Vijeéa Europe, Strasbourg, 1995 , <:3) Ekonomski utinei sporta u Hrvatskoj Medutim, sigumno je da velik dio tih sredstava (ne samo za sports usluge) ostaje sportu. Temeljem toga moze se zakliutiti da sport razvijenim europskim zemljama ostvaruje putem triisa daleko vise sredstava| nego sto u njega ulaie dréava, Kako sludbena statistika ne iskazuje podudame pokazatelje za sport u pojedinim zemijama, analizirat Gemo samo one pokazatelje Koji su dostupni | za podrugje hrvatskog sporta. Prije svega, analizirat éemo izdatke za sport koji se izdvajaju iz drudtvenog proizvoda Hrvatske, 1 ostali analizirani podaci su vrlo indikativni. Proizvodnja sportskil proizvoda iznosi godiinje oko 15.585 SAD $, viastitu. proizvodnju wu ite proizvodnje, pa se m i no mali ui profesionalnih djelatnika u sportu. To se moze objasniti Zinjenicom sto se 4 6 602 8 2008 etog ayy wpa ERA SHA AMA dow UTI “Toor ‘gain oronons wre euowerg “hoon snipe ounds Rowrniay apna sons PBuunyow Soyriods ofedouey OO “S661 9at8og ITC DonmUML-Y sony eum Soyphocecu-OpHods YoY ENOL id) afar aysfiorzuen ayou IAI. n eUIpoH oOo 98 ep nignfpre7 of Someta ‘5 Oyo vans 95 vp HIQKIpye2 af agnZou zoq ‘wwloepod WIAD Pura ‘Yetezexod pypnstieis wepznod oforsod om 32f mepsait® oupyez#a apngour affu earsrepodso Soysieamy foazes wu wn0ds fesaliny : aulosq. suargHOySE sn 0p BY ninfuofooud 95 TQ 2yulgn oyswioUCyP ayosta erpoUs (O¥STEANY we uods “mUEZLIM NWS ‘fuapou qluareaiso oudnyn po im unfuofiazeafet n vars 26 ns vfo po wutnuaa wrjstiods-o: eysuods,, “azi 2035 98 (ousexzfou my Ouse uoTeAISO = eUrzM vpoyLd po %E BU a8 euods pound) euzum poynd uedmyn yarearso zory nf curzum WoXSIAN n eYOds foU_N FISWoUOx> ‘ouDfiud “9s OYE] eumnsourealp wrunrvowayduo’ uidrup vfeiqud gr yf afzeys; au opdon yt eynsnms yf euaqz as ed eljorezejod quuvpznod wu BFR YHyBWOUOYE 99H 28 01 eq yer0180d Bu agafin fmpssiod as foysn ‘yuanigtup ylas po Toysieaiy 1 pezayod yuamesedusoy yIs0 2] ) saya bods v2 wrN¥rvAgzM Bartle “EKONOMIKA LMswEDEMENT SPORTA' Tablica 9 Sport u suvremenom turizm nema samo perceptivnu ulogu, nego je jedno vazan sadr3aj boravka u kojem turisti postaju aktivai sudionici sportova: sportova na vodi, tenisa, gol, skijanja, jahanja, sportskih Vista elatnost | Fieais ate aroma — Paved hae fankcionalnoj_svezi turizma i sporta odavno su pisali Hunziker i uw svom —pomatom djelu “Grundrisse der allgemeinen jenverkehrslehre”™”, Fenomen sporta u turizmu oni su objasnili na rima Svicarskog turizma u kojem se vrlo rano razvio sportski turizam, (0 zimski sportski turizam Tie TUKUPRO: TZVOR: Sludbeni podaci prema stanj u listi DZS RH, 1998, ‘turizam i sport ~ i i U pravity,niti polaze na turistitka putovanja niti se ukiju u sportske aktivnosti s mmskim motivima, u svrhu zarade. Oni to tine radi zadovoljavanja fravstvenih, razonodnih i kulturnih potreba.”** Sport u suvremenom turizmu postaje ne samo sadr3aj boravka, nego ii motiy za putovanje u odredene turistitke destinacije. Takav ta i turizma dovodi do razvoja posebne vrste turizma; sportsko- jskog turizma. ‘Meduzavisnost syvremenog turizma i sporta zasniva se na: = timbenicima koji dovode do razvitka turizma i sporta; ~ funkcijania koje generiraju turizam i sport. Zakljuéno se moze reti da sport u gospodarstvu razvijenih zems ima vrlo vaznt za cjelovitu ekonomsku analizu sportske djelatnosti pojedinim zemljama potrebno je standar. ivanja podataka. To posebno vaij ulaganja u pojedina podnutja sporta, kao| tistika jo8 uvijek ne evidentira Faktori razvitka turizma i sporta Tako u literaturi neki autori razitito klasifcirgju faktore razvitka turizana, ipak se najéeS¢e ta klasifikacija svodi na tri skupine faktora = faktori turstitke potraiaje, = posrednike faktore, ~ faktore turistitke ‘ponude.“* 2.5. Valorizacija ekonomskih utinaka sporta u turizmu 2.5.1. Turizam i sport kao medufunkcionalne pojave Whouiker, KKrapf:Grandrisse dr algeneinen Fremdenverehralere, Zrich 1942 SMarkoié, OMojet: Trlbn) aspekal sportske releeacie = triana. Zbamnik.“Ekomomske 4, prebnast sports rekrecje trizmn” Zagreb 1972 Sire o tome ult A Clevoriéa: "Bkoromibatrizna”, Idavato paducete “Zagres”, 1990, tr 27-0. jenio. Veé je w starom cilju posjeta velikih spor 6599 9 Be 989661 f i vg ‘gion el, 1 pact eppuonoys, MOOI ood uM BHO MELD, ruouon Moon min afoome sod om YHEMOOHS P80, “SLOT qauBOZ ‘UNH OpOdS,*, pe nesooud n oferta uu ofooeaey, uuzque810 woyspni joy ko MuarryMpodd of was] “earcquz 5 w1St ns angagfou ‘wiarzt WE B10 ‘92 nlefjango 2s ofoy outafisn oupogoys n HsoUa wis o ago § O§1A EP IQBUZ Ong ‘BnJsn o¥s{lovaNIeI-oysHOds aystOy fogea n TSUN mMEzoMI fofoy wud votue Yeuods nopey ours af ang ewzum eronyRy eiNN;NNg ygurepans Pyepoqop 215t1 OFF afnpospo Hfoy >uaqanig etspni| a8hu pai n nfepeds 200 ‘pes NSOUATDRE TAIQUAOUES wALOYO] 2 ou0 ‘oqenod ota, ‘wopfip wigan ogo ora 9 fezapes yPstowasy : OX nuzuny n eBnysn yrysfiowa.ak. — IOS NORTON ATAONORS. PT A FRO DRZTINTAT VANOND AT, 3(M, Bort: “EEONOMIEA [ MENEDZMENT SPORTA ponasanyja_u dokolic, ona je izazov u kojem se Covjek potvrduie, n sociolozi.™* za igrom prirodu u slobod cjelokupno pona 2 ponovnog por sportskih organizacija razlititih Zakljuéno bi se mogl zajednickim fattorieaa koji 1 vezane pojave & TMarn 12 wrifane tserremeno drive”, Informator Zagreb, 1977, Ma 197. Day inn Institut za turizam, Zagreb, 194. 68 Zbog iskonske potrebe turista za igrom, sportom i re potrebno je u turisitkim mjestima stvoriti odgovarajuce wvjete za sad 1u na razvoj sporta i rekreacije u turizmu moguée ike, kao Sto su moda, oponasanje, navike, pre im Einibenika potraisje i ponude i kod sporta i rekreaci tzv. posrednichi fakiori w obliku turistitko-sportskih agencija, da su turizam, sport i rekr 1 Jaéaju njthov razvitak medusob ERONOMIEA | MENEDEMENT SPORT Funkeije sporta u turizmu Pregled fimkcija turizma i sporta dat je u shematskom obliku. S ‘ra predmet ovog rada abjasnit éemo samo funkcijesporta i sportske reacie u turizmo, FUNKCIJE TURIZMA, SPORTA | SPORTSKE REKREACIJE FUNKCIIE TURIZMA FUNKCUE SPORTA SPORTSKE REKREACIIE 1 ORUSTVENE (humaniothe) 1 DRUSTVENE (humanist) = spertlonsvacsia ~ arson > ijncbrco pol IL EKONOMSKE FUNKGLE 1 EKONOMSKE FUNKCUE ~ aE = severe 2 uziotineris = vaapotpvau faze need leva apie = afta emer ‘Zdravstvena funkcija Jedna_ 0 jh finkeija turizma ali i sporta w turizmu je aay: ‘orate je dase razittim programima sparta i tek jege na ofuvanje i pobolifanje zdravlja. ui, u ovom sluts " Brojna istraZivanja su potvrdila teza da bavijenje sportom i tekreacijom doprinos: spretavarju bolesti swvremene civilizacie ugevnih i 1 Relae, MBartalcts “Tarzan i sporskarlecocia", Informator, Zagreb, 1987. st. 36, 6ob lb 66 ben aR pow “2-49 womeumy-moy foggy m osyim Soysoonap-oxsiods YOHKEEY, “NOEL Gar asin, wan aN EIN, amy ‘Wemogeye owa9eU ofpAo yt ed “elpae/Sod Bono MyAEIseU ‘8 wafugelgo ns ans nurzum n afiovarjas F euods 1ouign ryswouoyy ‘muzqty n 2yuign ayswoUoy auyepop nfesLUa ‘woxppstim BU BIEGOP YPASHods yNIoH!zes nfugonod funy BySWOUDYS oUapaipo 1 nfew nuzLM n nsougnfiom 1 ysoupozen vu ego z9q “efswsafmu Yysuods yruporeunpou | op YpeWOp po ‘runfioafed umsuods umepepo nm vlcexopp per efresoind was eyeatinqo umzumy rysyiods —Hysh isting pytou0g 1 Dfienomd ranou tusep8 yaods 2f Baloy poy wirziiny -aponosd as ypfox woynd wanspass “yods afgolngo af oxmpafez vumsouanye UAC UNAg “Ip qysuods “vlaexel ‘e703 ‘w= por ‘we eaouods “efueayd Bsouanyp. aysuiods ns 99509 in a8 nffomt tollovaryt wz ‘nffoyury nagniod rnepaspo fep nuvzuny n nods 04 2Ag ‘maflas n efomaz oword ez OA\spars ns vorudnsop wysuods wasuTMBA sod wouzm s oupotez onor08 af 1008 BUapaspo af qo Z0q nfeaeznqz ‘nfeuzodn anyer-oysuods wang urzumny | ods vfoury 27ED owig ‘cunts npaws axyyzex aBnap 1 ouyefioos wu [4] 2° spn niowpo 1 nfzcaoind wu nsouany yp m0) 1gpamud ypuods ypyyea woyiezres § efzesoi! (P| lioyunf eypmod-ouppfioos fepefiop ypjsuods YI vesyeword 1) ehreaorotprs | ‘Pypnijod-oup unoy qo wnigizer n as ninfivel “Tun uaAIsARIp2 ‘TyBfowaNNAL RAS! 95 OUBPSOM ¥BO} po 1DEZEIOg 2{A ypjsuods qwapaipo afuexepaj.ns 1 afuogn zoxr winsesiueUl 9s fox, nfixuny nuaczesgo nuopaxpo 1 nfeuy rusz}snin ‘fhowasxeu 1 uods fioqunf puxozougo-eulospo »yg0} ‘rufosqoBouw mm wuapaipo n tongo 1 Si aUARS_IOS 2n affuvaso joeanjer + euods elioyury euaaIsAeipz 2s ep wosrzqo § ‘Burziue310 nsougosods YuReuoLyUNy nfuopaideun 2} (efuafjogo yeuleZ-oUegIs yfoy Boqz eunanour wu os nfenwusee wuz urquin) wys1a cua OvY WEAN HyshI>e—smaI-OYSIOUS_“f" EOI INIRPOGNTAT ARONA. POTS H2 "EEONOMICA MENED 2s sronTA” Sporteke aktimost-neskorstent p, ZZ wert potent eishoriten poten) Kao Sto je vet istaknuto, u Hivatskoj obits eee © posto brojne moguénosti za 0: blike sportskog turizma jeé 0 natjecateliskom sportskom turizmu, jegov 4 1 Bjegov razvitak visio ulerpom razvitku ‘natjecataliskog sporta, Poglavito Sportova s Kojima hrvatski sport sudjeluje u medunarodnim e turistitke ponude potrebno je w obzir i odgovarajuée sport saciske sadcéaje posebno kod nauti zdravstveno-preventivnog oblika turizma. 2.5.4.4, Ocjena moguénosti razvitka sportskog turizma u Hevatskoj svelte: Only Management te Hot So cic, eda manstena Aenean Ente ge iran a n Bve se co0e 9 ufo osopesyogs 024 M oraRo, fo sayy joo eee SOM Sioimnyy z anaced PGS er yrAOL ape cua ‘oupyea jel aprifour eyods ayuign 2ystI0U0: apop ‘resrzuoTea owjezifa apndou af ayugn ouoAigtup YOq "eHods wxeu ypjswou0y® owseydod e ‘yuamgp wiolfoezuoREA mpsaIod forse ny BQ {ssounpalp nypopanys,, ony j40ds punta. puods pyruoUoYT ~ nstoy 1 efoeSejn npouizt eouersy gysuamain 1 of euazesz eods nyplip woyye nv ‘sumsouepafp unsnap 's eawzanod ouqosnpaun rsomepop -euangrup ose of samigres ou, Siero coor wi ‘ewexols eu y ye ‘Tuo eu opseifod 01 | mmsum As/oDoW4: nual “se vgrad eumum Boysyods wpmze ysoungou agaafeyy JP Yepyeauy eovaneasyes ‘eperods yeatiodo ez sound ‘wuzum Bouonsaeipz wumueford wnjeu s HemUAMOY, ougodsn 8our muesfosd wysiods wapaipo as iq eureondoy 7 ‘TUoU eu ouqasod ‘epnuod aysfioeanyar-oysyods nfestary "UPAQNSUM ofuaystoys 1 o8y ‘wresosp stay egrud afoy erssoxp id ut np “emayqord tyro Wfeavgats Wdrised wigesinup 1 Fea ere um et ‘soph ‘afnup 1 afoysod vp ouneIeN ‘eum Boysreany | euods toquaze. " ‘nso wu afezapes t auresSoxd opegan oeyeAs 1q ny, “(euese) stay soudlinud) ereyelqo ypystiod TOlUpoApeyy 24 ‘MUBIOY WoysI0E oysuuuejd wu IsoUupo as of “anouods oxswiz oBtup 1 ¥ naan iScup 1 uposud oforsod oysyeasyy emAoyoh ‘low Bu T Oy “euNROH|dO} ellazes nou os ougoldsn wurzim toygo 14Q “e9H joporye nfeust Duwz}any Zoystiowasyad-oystiods Soysue 10 = VISSER FOGRAT VAIRONORE. 7 VOI GAZETA T RONOVE PTT FiBrojna su istradivanja pokazala da sport u turizmu sa razlitit samo timbenik unapredenja turistiske ponude, veé je sport cdodatnih ekonomskih uéinaka vina sportskih proizvoda. Jednako tako, razvija se Braditeljstvo sportskih objekta i dr. ckonomski w8inci stvaraju seu okvira turisti skin poduzeéa za pruzanje razlititih sportsko- suvremenom turizmu vrlo je velik broj_sportsko-rekreacijskib temeljem kojih se realiziraju ekonomski winci. Spomenut éemo nice, plovite za , koristenje fitnes tskih vje3tina (skijanja, tenisa, golfa, = sportsko-zabavne at (let zmajem, tobogani na vodii dr.) Ekonomske utinke sporta u turizmu moguée je valorizirati kao: ~ izravne ekonomske utinke = postedne ekonomske winke. Frreoni ekonomski ucinei ostvaraju sew tur : poduzecima na temelju sportsko-rekreacijskib usfuga. Oni se ostvaryju kroz raaliku pri Skova sportskih usluga i mjerlivi su u postoje i tzv. posredni ekonomski udinci sporta u Oni se manifestiraju kroz radlitite oblike turisttkog prometa, boravka u od ir. Ovakvi se progr ée8ée u pred i posezoni, sto im daje poseban znaga} 6 - _ prevladavanje sezonskog karaktera turizma; = poveéanje ivanpansionske potrotn ‘unapredenje raznolikosti i kvalitete turistitke pomudei dr Kod razvojnih planova turizma treba valorizirati ukupne ekonomske inke sporta u turizmu, jer izragun samo na osnovu izraynih ekonomskih mote pokazati pogreinu ocjenu ekonomske utinkovitosti sportsko- rekreacijskih programa. Prikaz nekih ekonomskih téinaka sporta u turizmu Ekonomski utinci sporta manifestraju se kroz. brojne pokazatelie u ‘malizirani su pokazateli iz Njematke, koja predstavija vodeéu emitivma tristitku zemlju 2a hrvatski turizam, © ekonomskom znataju “sportski orijentiranih putovanja” najbolje svjedode podaci dati tablici 10 Tablica 10 EKONOMSKIZNAGAJ SPORTA | TURIZMA U NJEMACKOL 1894. SPORT ‘waa rato drudtveni proved ‘B44, 200 milion ‘DN 123,200 milion dio w BOP 1% 56% Bro zapostenth 600,000 4,900,000 TZVOR: Meyer, B, The Economic Significance of Sport in the German Federal Republic, ‘Osnabrick University. Keller, P, Toutism Labour Market, OECD Prema podacima, Nijemci su trotili godiinje 123,2 mil turizmu, od Sega 44,2 milijarde DEM na sport u turizmu, So Njematke. Osim toga, sport zaposljava 600.000 radhikea,” i ‘ukupnog broja zaposlenih w turizmu. 1ee ‘eds ‘pupeyy ‘worezveaig, Cs “ nu stro, PHOAL PuE suRUNIED oIdMK\Q peuonewsoy Youn, 8 Emr a ‘many om jo HOH Poon a) Busy Hyak youn teuoneuonm a '6661 SOHN BAe, wma OAT MISUREOU nDfuonognd ypumupiatuo ssiods oxzoy 2 uoxgeas) eat 86 86 wae eoehoind eaeaTTO TOTS beanie —_,_a a —_—_—-. a+ “(11 eagger) nfagonod nysuorsmedueazt nugofsord peuzy 1119 o1g ‘nfimeaoind 1 od esa 990'1 op OSZ Pe wluganiod offuearso exsuiy (@ uoyyesd) vffewoz yrysdon ypoafeu op nftzeyod .eistim qmmemuafiio FAsu0ds,,rfugoned © popag " coms ero een if ‘nfereoaod oumsaidouxfueaomnd wp uIpoS ypfupafisod os ep offzeyod afien suods, supe tone an) puog pu ang dus reson sords ‘pupeyy “wonrauelio wamey ppogy FUE SaREWOD 2dmljC) PoORREDE, pH: ABB Thing o¥t ‘sueuuz2p om Jo siepHOH Puogg am BuLMp sammy nod OAS 28 7 Wand] 2rp sewerID 2p 30 pH PORN aT Bunap eIPOY ody OA ‘6661 Ofuonord muanualuo rpsuods te woRyeD, aati wotaureou nsounrye ye}sods sau yagi §BisL opp“ oNyest) ee uz a x %eL Somes x apne oe ‘ronda wer ouuely (¢ woyyes8) 949¢ aug NsoUAIDyR O35) aysmz Yop "461 NowpO womall w "Yecy UE ware sou sysuods efreaoind ypjsiiods, eawed SoyQnsuM uMyNNS 7) SOUAYR aYSHOUS NsUIOY eAee YI Yop ‘BHO: ewe wstM efo19 Zoudryin Po ep ofnzeyod LOIS ERGTAZ INT T AINONOWE,Bota: “EKONOMIKA 1 MENEDEMENT SPORTA 0d ukupnog turistizkog pro ravnomjerno} disteibuciji. cog prometa tijekom godit jeSe na sezonalnost turizma (Tat SS ‘SEZONA ‘Sporskleijentrana putovanja Njemaca (ETNA SEZONA 48% ZIMSKA SEZONA 5% IZVOR: European Travel Monitor 1999. IPK International, Munchen | Socijalna strut turista dolazi iz bog slojeva stanovnistva Grafikon 4: Soctfatn status IZVOR: Sport Activites during the Outbound Holidays of the Germans, the Dutch & the each Inemaions! O}mmpic Commitee an World Tourism Organization, Madi, Spin, 80 plus: “EKONOMIEA I MENED2MENT SPORTA Prikaz nekih ekonomskih uéinaka sporta u turizmu Hrvatske ins analizu ekonomskih uéinaks sporta u brvatskorn turizmu sie u prvom redu stoga Sto nedostaju odgovarajudi podaci o radu risko-tekreacijskih centara. Naime, sportsko-rekreacijski turizmu rijetko su imali pravnu i ekonomsku samostalnost, ie djelovali u sastavu turisti¢kih organizacija i poduzeca, Pa bena statistika nije pratila prihode, tro’kove i druge pokazatelje © Tabligg 13 'PREGLED OSTVARENH "SPORTSKIH NOCENJA" ‘Procjekostvarenih eportsih noéenja” 791.800 ‘TZVOR: preratunato na bari podstaka ZSH i evidencije sportskih centara od 1985. do 1989, Pod “sportskim noéenjima” podrazumijevaju se noGenja tusiste Zit j° tiv dolaska i boravka u navedenim turistkim mjestims bio veza seeltitih sportskih sads2aja. To su najée8ée_grupni aranzmani U pred { posezoni, kao &to su razni tuts teria i deugim sportskim igranna ce sportske igre i susreti, orgonizirani altivni odmor i dr. Pregled ostvarenih “sportskih nosenja” pokazuje da se najvige istih 812. psoupalin ypyruouoy® ypepop TowUa 1 aE ‘ewZUN) ZouausezAns wiSrup A yualisetqo ISrup yruforg | ovy ‘elprezeyod ysAo nifowar EN, ‘edoing augorsy agnig zt e]0p nfiso8 (019 1990 ans uafasosd ‘unnpayy eygenucy (039 oTofqmosd oung as oii ewelioeunsap uopeneu n "exeu90 ysngosd MgO nN 1 epeznpod ypjgnsuns wenZt ‘nqiavsd 1 ‘euestziue810 vpnuod eysfovanyas-oysuiods seuep of oye] ‘opmuod axgnsum naxo n efoazes Soaownfa reared afopisod afezipes aypiozanyai-o¥s10 snpyrins + souudop owoy, “eumsafta wpygasum uso n Bfezapes 1 Be¥0Iq0 rjsuods fosq eu wosIz9 s HeAPjag0 ez I af OV “YORI ed ysuAcIgNG fio “Few, wine ‘yo10d alreawso wlezapes yysliovazyas-oysnods | exrusti0y forq soaleu ep pignipyez agnfow eyeepod af yAo ZI “apo ¢gét oP sR6 po exeTeD UPISUOdsofouaprao zt EPO YOAZL wont | cove | 009 | cost | coos I wanRG Ss wees | owe | 98 a aS wove | oocis | ore ‘nog vise | wee | sw | mows C woe | ose [cose | owe Taped pao | wader Tr Stam, wos_|_* 31009 ‘661 00's864 20 vewpys HoisrioVRDASHONSL¥ONS WHNSTHOM FOYE NYDarSOBA S ge ‘nueryiny Soysypasy pyyusos 1 o°y mypazo4 Zomseys nsougnSou sUl0.4, eee grad ‘oujoygo wifors iiss 2s ‘uods vp Res azo 98 oUgNipReZ afusouod oud» euniezipes “a any nudejopto Ben worse n vods 1q va foxzes Soyszepodso8 Zoygnsum wostuoqWe 1 nfo eoqpeu 10ds oun ruvZ mjevepad yO HsoUO, npafsod na aimnoueys wu vilz9o 29g (oxq tpanfeu tye ‘npruod nystiova.yas inzes of O1F ‘MST N OfBaLseniso ‘niloje nAye} NueAIso oFFou: afeysod 1 numzum n wfoazes Son Foyspods mfieZoqfeu wun ensy sa ni TONS, OTT — VLIOIS INTAPEDRT VARONOE. PIHERarto *EKONOMIEA I ENED ENT SPORTA™ rte: “ERONOMIA | MENENStaeN sPoRrA* 2. PITANJA ZA VJEZBU 3. \snite pojmove fiziéka kult ii kit iI definira one ctobbe locke ent cueaslodia te dei EKONOMIKA POSLOVANJA SPORTSKIH ORGANIZACIJA Koje su znatajke povijesnog razvoja sporta? ja sporta u Hrvatskoj? Ekonomika resursa u djelatnosti sporta Objasnite sport kuo “javno dobro”. konomika imovine i njena uloga Koja su obiljezjafinanciranja sporta u razvijenim zemljama? u postovanju sportskih organizacija 2. 3 4 5. Koje su klasifikacije podrutja suvremenog sporta? 6 z 8. Odjasnite modele financiranja sporta u svijetu s podacimma iz razv europskih zemalja. 9. Kakav je sustav financiranja sporta u Hrvatskoj? 10. Klasifikacija ekonomskih utinaka sporta. 11. Kako se ostvaruju mekroek« 12. Kakvi su ekonomski uéinci OI? sti potrebna je natin rada i ski ukinci sporta? = oblik prava + oblik korisoih udinaka U ekonomici poduzeéa sva sredstva nekog poduzeta ili sva imovina, razyrstana je prema trajanju koristenja, kao: (Y) dugotrajna imovina i 2) Reatkotrajna imovina? 13, Koje varijable utjetu na razvoj sporta u razvijenim zemiljama? 14, Kakvi su ekonomski utinci sporta u SAD-u, zapadnoeuropski zemnljama te u Hirvatskoj? 15. Objasnite odnose izmedu turizma i sporta 16. Objasnite faktore turizma i sporta F (l) Dugotrajna imovina 17. Objastite funkeije turizma i sporta ekconomski vijek Dugotrajna imovina (ii stalna imovina) je ona sdiredenog iznosa istenja dui od godiau dana i dja je vrijednost anog Zakonot. Dakle, dugotrajmu imovinu ine: 18, Sto je sportski turizam i koje su mu moguénosti razvoja u Hrvatskoj? 19. Kako se valoriziraju ekonomski uéinei sporta u turizmu? 20. Navedite neke ekonomske utinke sporta u turizmu w svi Hirvatskoj. 8498 1ST epoazrosd yAovo8 auger I ‘PEI-CEL 8 Horde ,2peempod oxpacmer, eign suey 0 aug, [SF epes nowpaid jogonn ‘eaysposs wuyIGo “ey somo} ovy sounfinud ‘wuiarau winyees pod agsisns auvouy sufeioypery | uuefod as ri21] foysuiouoye | soupefa magempafod efvew 1 “euep | aupo8 po wer, npaeid % ‘eluaiguOY yolla PiswOUOyE warZLOLTEARy | (eurvouy nonye) 1p) nuyroun nufenoyrery ‘oufeneap po TyzEs °Z Po wpoutsd nfnreaiso as yrfoy wofjowny efueden wFrup eyoU wz shteagenod If upany Bu 2qox afepord irouso od vfuwarzenod aouafumd ns o¥g oy “euep ‘Upo# po mznp woyors efuearzenod ns nfuryzo.sod vuloao8ncy (p misoun pufosoysy compo? aupal ud Jznp 403 eu eaznpod wErup eyoU Nn efueByIN nfjowsy vu afnrenso 4p yvfnearzenod ‘eusouy gl °7P OF Or" FO warad eurgroW rapes vigaowm vysfourupy (9 wypflowuy 9} ‘efoofonsod 1 eumasdo ‘nyalgo opsuods niepeds aps nour nufenoBnp f ‘r9gomP|efp moysods axeq as ofoy vliowzimeBI0 soon weno peso" = pjsuods poy 1 owspe1sns amo oufenognp mumyANs nAyAD $el°cel ‘8 1p do ‘epaenpod ‘vepoun : euspois emrodsues mono :ghoumnes SHS Y HAMA a TAeT Y eurid owENYRPOML YOK : Tae curb ret Ctra) € oe nS Og jn 0 sefod 95 1 of buy 7 con PY BUONGO n afnfefod as elo wusomr af murcou ouprionpy (q exper cuouo | eupereaaas € euenrgegod Pom melon] feigoluey < ‘engaxénp eso emia & fepaun | HIE cor sper | suns jeemed uepez) cupod | yuomoyuonoa <| nekonsuas €. ‘png n ofueaojsod affuseyyo vz oursoun aupefuayeus yenazes n SOUpSILA QUO AAS. BDEALINGO PUNO Dupphva;oWaN (e Bltearzened wuqox08np (p 3etovzINVvOUO 3NAOTSOd ANIAOWI ANTVELOONG 31SYA GFTOIUd IMSLYW3HS ‘Pusoun vuyeluayewau (e PHOT NGAI VARONOTE, PO “VANOIS INSAZINAT VATION:luc: “EKONOMICA 5 MENED Ee M, Bortout “BKONOMLCA 1 MEED BENT SPORTA ‘SHEMATSKI PREGLED KRATKOTRAJNE IMOVINE POSLOVNE ORGANIZACIJE ee (eee MOV! iA POSLOVNE OF NIZACE a THOTRAN WN ee = FINANCLISKATHOVINA TWATERIJALNA IMOVINA (ZALINE) poiov novac > srovine 3 gurava 20 aaknada utrobene katktrajne Inovn 3 troskove poslovnog procesa ostalafnanclske sedstva > pouprizved > zane tyanske robe > ostla soda IZVOR: modificrano prema A. Jelavé, P Ravi, A Sarto, J Samanovié: onomika poduzta, op. cst. 147. hodno i racionalno, je natin treba smijestiti i Euvati €) osigurati provodenje redovitog od: rizika, Sportske organizacije koriste gotovo sve vrste kratkotrajne imovine, izuzev poluproizvoda i gotovih proizvoda, jer u pravilu nemaju proizvodnju proizvoda u materjalnom obliku, veé su orjentrane preteZito na pruzanje itih usluge sporta i rekreacije. Osim navedenih uvjeta za ofuvani vrlo znaajnu ulogu ima i primjena politike njihove reprodukcije, bilo odgovarajuceg sustava amortizacije, bilo kroz sustavni pristy kom i tekuéem odrzavanju dugotrajne imovine. riteta dugotrajne im .. Reprodukeija dugotrajne imovine Sredstva se‘ za rad kao dio dugotrajne imovine postupno troie i enose svoju vijednost na nove proizvode i usluge. Dakle, reprodukeijsko Stmanjenje vijednontdugotrajne imovine mode natalia raroga 1. 2bog fizitkog tro¥enja imovine 2. dbog ekonomskog zastaijevanja imovine. Fizicko trosenje éugotraine imovine nastaje uslijed njihova redovitog | koritenja u poslovnom procesu, zbog raznih oitetenja, kverova i pogreSak, odréavania, elementarnih ep ist izidko troSenje imovine smanjuje njihovu uporabme sposobnost, ali i njihovu tvarnu vrijednost. 3806 ® ‘eluersH0% wuof oyunu eu esrego Z2q MUOWOIA opal n ygon eULAOUN PUleHORNp 98 ep msrzejod wu wnusee vfiovayAoUM as pysiowe14 (@ ‘olloezniour aporem apmso (0 afjoezqioure eporows Pupeuo!quny (q sfioezpsoure ypoieu eysuaUIOIA (e dors wugofsod vfer{ op aas 20a nfifuafrud | vBois os ed syeurgn wen afep omaou veurempod wad n vp 8801 po rZejod affovensow HPO} ofioeznsonre edoys yrujeum oupout aufenosnp nuidnys mojeAs olla HyswoUoyY ‘js 1 niteadlimmsez “nluarguoy nugeu ‘Asia [oAoy fcoiguoy yale yswoUoY, afipemiowe jpezpioMe eAoygon. afueaypsayn 92 no mm nfoltofiu as afoy ‘oumnsoupofiun uausizay Ds aumour soupafiaa aueaIsporasilioy v/ uungeigo ez waapiain OFF, “( zonal oaeqou BONGO WIUepep UNAS Bs mIAOU oufeNORNp ofupeitar fue Soysfioeznioure Souafu wypjosd uoywU suou oufesnofnp Tupfarez ousoupo ‘ofeiixeugo ez nowwouso nystoweuy ‘eeaoyat folg n afnysn 1 aponziosd anou TAOSGON IAS I vgEhyRqop PO auoljveqeu ouIKoUM rsoupofisa ue {fouqz 98 vp oP) a8 ofnprain sitAoU! pufenofnp rsoupafuia euAeGEN, ®) nfuezrud ¥ speszt efoy auraou a @ a ‘auysous aufoyo8np 2s ploy ‘afiowensowm z0ys1 mo9noW wolig ougaod af sfoy susoun aufosyoSnp speud “2pyop ‘olioozyouy ‘pfiovzidoum os pxyz0u pes nseo04d wouso}sod n outsousy aulearoSnp Phase zp121 soupafiaa ¥ ‘Wsoupotun euogosIn ypeuyopE P porop affoypoidos nssoosd n outnow! oufesiofinp af ouIpo8 ¢-7 zo1y 90a waafurerse7 wfor, ‘afoezpioure poyoun sunposBoud - ut eluaysu0y poy af euIAoWr vlieaafureysez F0yswOUOXo iow apoyouu UAlsasBop = uepow woof og safipeznoure apoyou auzeouy - 92 ouafuiez anowsfa eqanod ‘oly eyuEysoud ‘yygo n ntuofusd 2s isn afeiseu auIAOUN uly (ousluwz) ofioymposdos mysas n ony cunowy eyshiouruaf 3801 ‘Dinpsn 1 mposzioud muofio bina) ebergH YeA HBUCLO® 2% eznoure edoys efuspoD ‘ougasiod aporour oxo nuafwud Zon} HON | nsuOy ousofwow own Ypojeu DuMeUrT ‘afioeznsoure ndors nfusipo' 87, wluaigu0y ZoAoRofr yal rysWIOUO ‘eurnow wufestoSinp os ep wos po rzejod ah EOS TTI WATMONONT, GIS AGATA T VDONOVE PFrites “ERONOMIKA 1 MENED2MENT SPORT!" Ova metoda se mote uspeino korstti uw vrieme stalog porasyygg !: Prime: legraten je tenis centar -otvoreni cijena na tr2i8tu, a u cilju zaitite integriteta dugotrajne imovine, Njome se wo utjege na visinu rezultata poslovanja poduzeéa, no u praksi se koristi rjede od As linearne metode VK Progresivna metoda amortizacije primajenjuje obratan postupak codnosu na degresivnu metodu. Naime, 0 Korigtenja dugotrajne imovine primjenjuje postupno poveéava sve do potpune amortizacije du vazi da prosjetna stopa amortizacije ne smije bi ~ ekonomski vijek koriitenja 10 godina A= 10 = nabavna vrijednost 50,000 eura Tzraéunajte amortizaciju po linearnoj meted: linearnoj metodi, Ova se metoda u praksi rjetko erect | ean | SS] aS abana wh tpn | Se anette b) Funkecionatna m 7 i co 7 Eid oe Si ‘oom a We S00 BO eo on a "a. se izratunava za jedinicu udinka pojedinog| a i) cm my dijela dugotrajne imovine ito iz sljedecih relacija: ean = a 0 nw am 0% a a A= — a0 a 50 i) a we] am Oe 5a tu) gdje su Aq = anos amertzadje po jodi koterja NV = nabama vijednst dogtane imevine = olgna plana winaka u okonorskom wok keitenja » Primjer: ‘Nabavljene su sprave i oprema za fitness centar = ekonomski vijek koristenja 5 godina Ukupni iznos amortizacije utvrduje se mnozenjem koli8ine ostvareni | 7 nabavna vijedaost 60,000 eura Uuéinaka s jediniénim iznosom amortizacije: AsQxKAq zraéunajte amortizaciju po degresivnoj metodi . Prednost ovog sustava amortizacije je poglavito u tome sto se ‘gediinfifanos | ukapna ‘sadearie amortizacija ovdje javlja kao izravni troSak proizvoda i usluga, Sto znadi da ée snortacle | anatiee | ee totno opte nu ko8tanja i prodajnu cijenu proizvoda i usluga. Ipak, u.| ‘0o)__| sae | 27 | praksi se najvige koristi linearna metoda amortize - 2 i) om jednostavnosti, ali i zbog tinjenice da se uéinak svih 00 st om imovine ne moze egzaktno izmjerit. = = g Primjena modela amortizacje prikazat Ge se 2a sportske objekte i opremu, 93 92i Burtt “EKONOMIKA I MENEDEMENT SPORTA™ pace *EKONOMIKA I MENEDEMENT SPORT” sportske ativnost, ©) telinigke —karakteristike pojedinih vrsta objekata, 1) podrutja Koja je neracionalno komunalno opremati i koja si peomeino nepristupaéna a koje otetavaju izgradnju rati kao podsustav planiranja. Na toj je osnovi Pravilniko odredeno da je sustav sportskih objekata (mreza) sastavni dio prostorno plana podruéja na koje se odnosi. ) Anaiza posojeceg sustava (mreie)sporskh objekla gradenih objekata, a treba sadrdavati osobito vs razmjeita) objekata, te vel 9 fone. © Sports, prema Kojem je pri plani bvezalno plana izgradaju sportskn oj gadanima 2a. sporsku | sporsko-rekreacsha: 4) Breen swstay sportstih objekata mora osigurati wyjete 22 Sar yesbanje wkapnom braju dice i mladeti, sportska geen manfe 509% stanovnisva ti pa sjedno te redovitu Sportsku Sustay sporti ; ne najecenja) odgovaraéeg Broa sportasa = analize pote = analze prosto = analize post 1) Analiza potreba stanovnistva 2a objektima temelji se na Sports a predstavija ekonomsko-iehnolosk prostornih sadriaja koji omoguéavaju sigurm 1 rekreacijsku aktivnos Sat-korisnik (SK) ~ predstavija sportsku aktivaost jednog kosinika u trajanju od jednog sata. Kapacitet - pojedinog sportskog objekta, odnosto jedinice je broj sa kovisnika Koji © na njerm mogu ostvanti tekom tledna, odnosno mjesece ik godine 2) Analiza prostornih wvjeta i ogranienja _sadr#i _ocjen uvjeta, te izgradene i planirane infrastrukture s Kalitetiu kojima bi sportski object optereéivali susjedne zone, xdnozemljopisni uvjeti koji ne odgovaraju za odredene iko prostornim standardima, nora ‘planiranje mete sportstihobjekata WN. i urbanisticho-tebniehins wietina za © Praviinik 0 prosiomim standards, norman | wrbaniscko-ch 0, wormatiina & urbanitcko-tehniskim vjetima pplaniranfe mreze sportskih abjekata (N.N. br. 38/91) a ee 7————— 66, 26 ‘oupaliyas 0O0E OP 0081 190Uz1 jayoRde, ‘oupaliy¥S STZ af 1onoedey 1up0fso1g umalan wsTUTEAO O OUST “oupafyraS NOSE Bou rrisedey mupef014 “egeidjs - wyusui0y gg] od welrys azo ouartasA0} eu emuoysosd wijoresd unqeyso 1 ovy wOTeZIZ TE WOOTURNA OU ‘ofuefgs oysdie ez aygeitys ouapain eaolmanzespod - suggez onpedey un; joedey ‘worathser s nzejod 1 ony eyustioy 67 08 uz yeas ‘eumoIUOEId | euefEHUES Us 2oMOEAS ugyes8) royoedey rupol dfiap afreonfeu § azejodses a} mzeu uefun wo wposnjoud ‘wafox ex (St O9XOE) SURNFEA suTeULON argrEZTPY OUOAINU - 27 ‘40S ta exeyonod 9s touedey ‘tyafases eur wonEryod fezipes impofod of OV "%07 wz eatyerod os rompedey, vil od OV ‘oupafias 007 af xpeye wz oorurpof ASTON pT - eyusuoy oz - _wyowofou Zope ‘para “fh ‘wureoquoesd “eusyoy sp mmypedey Soudmmn ‘eumomowd y wueltreumes wIpnfeseacspo ~ $ oowowgeyss fap warq Hew ean myo vz voRIper woxiom 8 yoys UZ SISTEIEFS Oupaf | Sia n Yoys ez ovg_EyEyS oupal yoqs0N "fpp n yoxs €2 wees eaP doy ov ‘epee ‘fm, oPoeg ‘oupaf od “eBnud 9 us nzeys mYSIUAU-9Oy NuzTIy 3 ujans ysTeiso © “oOpShAS OBL of auefans ouyerz es -wORORHAS ysis aflap wos0q nfegan ounfjans ndangs (1 ‘pysUOy € BZ Woommoe:d t eureiieNUES es 1 y ‘egast oxsofaa ogEOnd oxfeag ‘orsofat OQeONG OU ay afiap uM oF wyUsLIOY g woreq ez soMoeid “(aap mojou Mf munqeyse) nes moxyEFBNYY Mapet esafeanzespod 1 owaauEpyE taf O78 “ smafases waar argye70q OY “OUPaLi¥S sz 2 8 zw wawponod 2 18 wiignfexeaodpo s “eyeas ryMSIEY g¢ ad uz aaIHOIDETAS ip 9} ‘enwids 1 auiasdo ofuargipepysn ez wosoIso1d wrgnfeserospo 1 aluemues “sojuorgeAs aforsod Rofo nAyO na azujodses vfoy w 17x51 auigysA wueIOAp - rucomp mysuods (1 rns 07$ 08y BIB y=fgo. BPisuiods aowipaf 98 nfessfunzespod wieyafgo yoysuods eurerssa pog os 2 eneponod as pr}edey ovoffaliAso » mA¥OE "9607 % enepanod as wre 0 Eph ods ele TETAS INTTTENAA TOOTworeni i zatvoreni objekti - podrazumijeva sportske o 3 korisnika, odgovar sportovi na vodi ish 3.1.2.5. Osnovna naégela metodologije izrade sustava sportskih objekata Prilikom razrade sustave sportskih. objekata, razlikujemo objekt shodno niihhovoj namjenii velitini podrugja Si stanovnici gravitiraju objektu (1) Objekti “manjeg podruéja gravitacije” - keji pa jedinici objeb zadovoljavaju potrebu do oko 10.000 stanovnika, a do kojeg pjetice koris od svojeg mjesta stanovanja treba najvige 25-30 minuta. To su sljedes objet dvorane malog nogameta, rukometa, odbojke, kodarke (mal igralita) + zratne strejane ~ tenis slobodnom prostoru, mini golf, ko8arkatki stupovi isl.) (2) Objekti “veéeg podrugja gravitacije” - koji po jedinici objekts zadovoijavaju pottebu preko 10.000 stanovnika, a do kojeg korisniku trebi stedstvima javnog prijevoza vie od 10 minuta. To su sljedeéi objekti atletska borilista Mizaligta steeliane i dr. role: “EKONOMIEA LMENED2Wewr spogtas u gdje se objekti nalaze raztikujy se wz skole (osnovne i srednje), koji u prvom redu sue i aktivnost uéenika i rekreacije stanovnika okolnih naselja, a organiziranog sporta, nisu nuzne svlationice i praonice (0 buduéi da korisnii dolaze na ektivnost iz domova. Siuze skoro iskliuéivo za zadavoljavanje potreba za rekreativnim aktivnostima. ategorija, a samo izuzetno i za ektivnosti organiziranog onda za one “manje zahjevne”, odnosno niu razint. i objekti ji su korisnici sportske Ti objekti u prvom redu sluze za - zadovoljavanje potreba organiziranog sporta, od vrhunskog do nizih kategorija. Osim toga, mogu se koristii i za zadavaljavanje potreba skolskog uzrasta stanovnistva (posebno za izvanskolske aktivnosti) te 28 rekreacijske potrebe stanovni8tva; objelti za potrebe studenata, kao posebne grupe korisnika, Ovi objekti ‘sebaju biti lociranii uz studentske centre, samo imizetno uz objekte visokoskolskib ustanova, buduti da studenti ne mogu Korstti sportske objekte u vrijeme kada se odréava nastava. Temeljna zadaéa sustava sportskih objekata je rezervacija prostora 2 egradnju sportskih objekata na temelju plana (mreze) sportskih objekata, bez obzira kada ée se objekti graditi. Time se osigurava optimalno zadovolienl® ortsko-rekreacjskihy potreba svih gtadana odredene lokalne zajednice U dagnjosti i u buduénost 101fa zoL “6st gesez, pahudoyy ‘pos mxfasuzoy, eMPr'9 26s aug wpa OE eyed yo aOUz0d 29 afowods Ms 24D. g 1£¢ odo Pououeg'r MsRIOIS'Y OYE PHI 5 SLE-PLE 1 todo ‘uouCUNg S PA=RAISY MMOs PHCILY uaquu ypu «quopespo sfuenzeayso wz uagosn afiwes of soy pes Tuo pos 1p af yop ‘esaooud Foupes Hoxou °f pet FoMya} af ps quo nuapospo Fp af pou juazojs ® “alueanfiqosodso saooad Zouagjsod uaquiy OF PEA “1°7°E nyaods 1 epes exuOUOyy °Z'E uo fi ‘per aeisouj PADIS RTI TVARONONT- PH STRETTON TAT ONO, HHEKONOMIKA J yeep ZMENT SPORT = iako je vee dio sportske gjlatnosti oryanizian na volonterskoj i amatersky 3, Plaganje rada u sport Piaéanje rada u svakoj poslovnoj organizaciji jedan je od najslozenijih ih problema, Stoga se u_ svim drustveno-ekonomskim nia. Oni su tekovina razvoja (oi da “svatko ima pravo na rd U sportu kao drustveno| tskoj postoji vise vrsy sad U firvatskom sp ‘exonomsko-soci sstavima raspodjeli pridaje posebna pi racnitkog zakonodavstva, u Gijoj deklaraci sdnaku plaéu za jednaki rad”. Svaka po PS plaéama, koja mora bit sustavu plaéa vjerodost administ drustveni esto je bremenit mnogim nepra negativno utjeée na postovne rezul djelatnosti sporta prisutni su razlitti nat I sspomenut éemo samo neke. Temeljni subjekti sportske djelatnosti su sp kategorija, Vecina sporta8a, posebno vrhunski sport svakotnevno od 4 do 8 sati (pripreme, trening, natjecanja), Punom radnom vremenu do 36 satisjedna. Svi su oni u nekom adnom statusy 4 Klubovima, Kofi je reguliran ugovorom o radu ili nekim drugim aktom. ‘emelju ugovora oni ostvaruju zdravstveno osiguranje, Sesto i sva druga pr iz radnog odnosa, mirovinsko osiguranje, plaéu i dr. Sligan status u sp oblici plaéanja rada. ‘Ovaj_ natin placanja rada polazi od odredenih sati rade se pomnoze s odgovarajuéom cijenor la, iz Eega se utvrduje laéa, Ovakav naéin utvrdivanja cijene rada karakteristiéan je za za dio menedimenta, a rjede se divanja plaéa sportaSa,trenera i menedzera, acanje rada po vremenu_naijednos je oblik plaganja rada, ali ne (ih rezultata koji najeesée ekom drugon te djelatnici obitno su Profesionalci u klubovima ili savezima, koji oswvaruju sva prave iz radnos ff odnosa. iéinku ~ Osnovica za ovaj natin utvrdivanja plaéa su ostvareni (proizvodi ili usluge). To je akordni sustav nagradivanja Koji uz ostvarene uéinke uzima u obzir i utroSeno radno vrijeme. U sportu je ovaj sustav plaéa primjenjiv kod direkinog rada &ji se rezultat moze. mjerti ce, na ovaj natin Eesto se ym sportskom natjecanju, pak plaéa mened3era za Kao tienedderi u naSem_sportu klubova, predsiednici, tajni spadaju die na odrZavanju objekata Drustveni djelamnici w sporty najgesée su Elanovi upravijacki struktura, klubova j saveza, To su djelatnici iz gospodarstva, djelatnosti, koji imaju zadaéu upravi lubovima, pribavijanje financis stedstava isl postignuto mj |, osvojene uspjeine trZine i financijske udinke klube To je oblik place po utinku, kod koje se ostvaruje posebnia i boii uBinak od prosietnog, Ovakav oblik pla¢anja je vrlo iv u sportu, gdje se primjerice uz plaéu po vremenu ostvaruje posebna 7a ostvareni rezultat, mjeren brojem bodova, osvojenom medaljom i Oni su obigéno predsjed i st. Najvesi esto fak 10m sportu kao dionitari, iako se rijetko po} kapitala u klub, i L Pavie: “Upravijanjeplacama”, RRIF, Zagreb, 1996. st: 7 104 105Lol 1 mapsodez oupeuorsajoud nsw nyavid n for ‘efugnas opoa wods PAsIeAry Up starred of, {ios} tomy snes nf COR L¥ LONSON (97 | UNS 1s ploy po “axtejap 990'6 ouajsodez oudnyn af nusods WoysTeAIY 1) “sy gious fg Sod 401 0y0 “tafoosd ewosd ‘of yey, wunfuesofiew wunwessi803 n ninyafpns bu fe “oupnpspur aneq wounds 2s Oy amped nfesopau Jaf uno | ROIS ws NEN cp one. ofa PRE 9H woRode aavg OUAny® 2S Hoy ‘igeyods mesnsi¥os ns oF “%ET OUTS vs ouol}drisez dung eo, inn nee eagnoues Bud 9 O40 ovgeIIN BOUATIE nystiods nueseds0 n of ep igeuz org “BUOZ IhS"EE ¥B9Q PO ‘eqosO SOE EO; tuouiods unuwsrzuedio 1seq ouARDe as foySTEAsH{ n wuniepod eusg : agnfpye aufouq saz opnBou af afoy 1 euods Foyszeary rumynss nfizeyod ioepod wopasey | ras Terr TE 2 zilil¢ele ¥\2 3 zt pl ils i Fle]? ]2]¢ | 3 woas z Bie Pig ESE AE fadods WOSLVAAH M ONETISOANZ 4 2foy aaouiods ayau ads ayeuzods as iq eq U9 mods woysweasy n epes efzaluqo wan “PTE INGEN T PATRON. OA 901 ; . 029 8 “S961 HOL 2N dues s009 mrrucipon ‘omuowg CM seypuoy, tagonuage eqeodnop ML efloyunses yiBouw joupord nfelywerspard anyer ovy vd ‘ofwoz nawisns wouzored woudnyn n wwauSos ns uefeyeur opesez 1 aeiq’ -vunpmepueis wmporeunpox + wunsdoid of uemnios wpes eluwarpesseu uigeny 1 dnyseu mt afuearzn ez ‘erefias wolyp sfeuanih 1 Befoy poytid voxsouso af wt oP aailveaysd operez aren nso ouratan 95 gow apemez ouuiious eauearso oupinesd af WN -1 2491 aYsWIOUOAE orSI9 oIpn yosin, uBZIPES euTepEIEZ a nfesuiosey ewignuBnsop 1 wragafwn wnugasod 1 vues % sqos0 ony, geuiods HysunlA oyeyep 1 WEAdld towur ysunysa nfrueasso afoy eyed yQ0 uegasod af O4 - apow? 1 ‘woxoao8in uaMyP|oy ueryNBas exe oIp Fon HSOUNNPID fouorrgmup vy mods n Sf ep oeFeq ywasodez w>ejd afuearpsaan v2 2fuO114 auljaur Foupes 21 vfuend eurouso ows ou pour suo} fouou eu “EADS fuorew nfuosiayey n epeds oaQ noeid nunopa: § nsoupo woupes n Asi ® upinsiid af ougosod eluegeid urgeu feAQ taoygomn indod ‘eoupefod wioatz vaods Afuud AeyBAQ ~ DaPée nisu zaposleni. Takia Kolstvo, zdravstvo, k valitetu i razvoj hrvatsk Sportu, neyo u nekim druginn djelatno: karaktes hu sportu nije povoljna, je iranih djelatnika, Sto je takoder u visoko} korela Posebno je indikativan poke: radi 15.063 duznosnika, Sto znadi 66% To su ni prema kojem u hrvatskom sporty i8e od zaposlenih djelatnika kogarka, rukomet, plivas broj djelatnika u statusu volontera i dudnosnika - menedgera, Kod sportova struktura zaposlenih je nepo djelatnika, U cif poveéanja kvalitete i razvit poveéatibroj_profesionalni instruktora i trenera, tka hrvatskog sporta, bilo bi nuzno kvalificiranih struénjaka, posebno voditelja, i | MENEDEMENT SpOnTA wu “BROMO proizvoda i usluga na tr2i8tu, ‘smanjenjem poreza i doprinosa, smanjenjem troskova efemenata procesa poslovanja itd Poveéanje prihada na trai8tu najéedée je ograniteno uslijed djelovanja skurencije na trzistu Smanjenje poreza i doprinosa tesko se ostvarye jer su oni osnovica ja una svake driave. Najvece moguénosti 2a povecanje ne romstih iha) pruza smanjenje thoskova proizveds i ustuga, izmedu ostvarenih prihods i roSkova skova u procesu poslovania 1, Vrste troskova u poslovnom procestt ostoji razifta rasélamba troskova. Troskove je PREWA PEWS KOEN pee PREMAMSESTIEA| ost 3.3. Upravljanje troskovima u sport PENNER | PRN ST een C3) nje éroskovima (cost management) mote se definirati kao Eee jeva na osnovi optimalnih trogkova u odredenim et seat > rece sue Troskovi predstavijaju vrijednosno izrazene an > pea dose ‘ekuée imovine te tudihusluge u poslovnom procesu, radi stvaransutinaka ae Tro%kovi u ekonomskoj teorj i praksi imaju posebno mjesto, Poznato Je a Se maksimalizacija dobitka u nekom poslovnom procesu mote po nekoliko nagina Poveéanjem prihoda na temelju povetanja prodajihcijena i: “Otracnavanf ape rtkrinaw Palos MS iokono rad, do.c., Zagreb, 1997, str. 99, Mi = hod hod sapere: "Ratenvedio" 12 RUF, 2agre, £99 168 IZVOR: modificrano prema A. Jelavié,P. Ravi, A. Staréevi Trot k Samanovié: Bkonomika poduzeéa, op cit. st. 187, Prema porijekiu nastanke, roskovi mogu bit — rede é i trotkovi poslovanja 0 1a rada (tekuée imovine) su materials tro8kovi posto "Soule ojo testa Sov, maeala,caerse, pith lova, sitnog inventara, ambalaze i sh 1091 nBIS0 aftuioad ‘per wz Pei wz eanisposs vlueaezipo Joysfonsonut taoyson (ogo penyf ouseqae ~ apy "moppoa yy oumondo = ary ‘yapredoy ehusiguoysy FPECIHOMTE 2YSuoUWaIS taoxgO. NS AOYFON YUSHY uofamad Bgaghey, "8 di = 15 Moy ud =) macagon mmf eure} oupmeste 202244 “| NOMTAVRD de mK oo aly woyau_n vBinjsn mL epoaztoad wiasispasd ysouaysodvz funds dey vluerguoys: nfudmis vuroid oN wuefiaesdn ravisns 0) ‘rowed efuoygii0ys1 wfudms ouofuuosd a nH OU 98 fo WRoxgON YOR) ns (moysou) ny) Jus au 1 4 (euroysgon wiudryyn wuosd 94 n) vgnipy SognfereAosipo Se PanEN | PpoAzioxd nual afnposodses a5 yl vo) Soar “eyeuign rede \ scoupo 2s Jf swjourgn wurid nenuoptse ouEpaeido rswoUCy oanaqee wy morpedey qpolonod ysn_nfeaepanod Spnfiow oly afoy woxgon ye) ms yo¥sou rYfizas I) ipdey 8 fox woygon jusyy rysundop ns saoyso4 jUsyYf oUanmIay Seen ‘aysu09 nowedey as 0303 e11zq0 209 ‘wafualuosdou nfeIso 1G ~oHORde aa ypaforsod vaoyson z1 azejzi0sd Hoy raoyso.7 rusylf oumnposdo aforsog |S | affiaua woyson ‘eeyalgo elueinsiso tAoyson ‘ouresdo 1 eIEaLqo afioezmroue woyson 0} ns nyods f ‘wayzedey eUNAoyson nfearzeu as ed ayoyoedey ouesyeysur zn ns queZOA IAO¥SON TUSyLY ‘woHsON Hysza1H!19do a) unyD Yourgn nfereais as eufoy eu vaoygon aumnsatiy diz) aotupafez aupeyoy yp aaezip sGyenesporzaiog= x 1d o3nug wu ssoussdop “(rowoud gon ay = 14 rogoa sty wzeupolod= ns ofp rns psounddop 1 azau "s9901d wounojsod wou n epesafuepe|d wz 2p s fuegejd ez apeuyeu 9 Npeu “oomid_ nfepeaynqo (wsunsay yrysnospey) as Phloeznsowe an0z a twsoupati nfeljaerspaid (oujsou auto supe epes ioxgos ‘auluurelba 140: ‘pu a|qoso Foysizas 1 Bou VEO WH ZOSNRCT ATRONONE, STHee en “BKONOMIEA LMENED wee spon Izraéunavaju se tako da se ukupni DVT podijele s brojem proizvoda i fa pri odredenom iskoriStenju kapaciteta ih troskova su trosk« u sporty, imjeri_proporcionalno lage po utinku is, kakve susreéem Pojedinatni proporcionalno varijabilni troskovi izzagunavaju se tal «da se ukupni PVT podijele s brojem jedinica proizvoda il usuga = whup toshon, YK = Progresivno varijabitni trostovi kreéu se obmuto u odnosu_na ivno varijabilne tro$kove. Oni rastu relativno brie od porasta stupnja oath (T= whup roth, 9 a, Primjerice, tro8kovi rada u treéoj smjeni relativno brde abl otto, pot = point stu od porasta proizvedenih uéinaka. Jednako tako kreéu se i ukupni i pojedinatni progresivno varijabilni " Ovation klasyikaciu varia cova medu prvima postavio je &. Babié i | Skovi. Takve karakteristike imaju trotkovi noénog rada ili troskovi energije Jeu ekonomi rostove, S.Babié: “Uvod wekonomilu podizeca", Stoisha knjiga, Zagresfi] KOd noénog programa isl 1973, ah GRAFIKON2: Kretanjeabupnihproporcionalne vari _suypanisorttenjakapaieta, PVT = pn propercion rosjeéniproporcioncin’ vanjabinitroskov) ip 413ai vid 2a mo mae ngaod = 1nd ton nnd Peale ‘wean ehporzoid aula = L tone Medrar = 7 36 ‘woypous madman = J) Baoygon yrudeyn 2fopsy S$ NOMLEVED omueneagol-o | S=M ‘eee = 7 , ‘oyoutgn nfieposzioud pe muouo.s Zougood 1 Byonagn supyoy npowes soupo vfoyspadd 12y!20d04 “aye muouou 1onapt ounper n nijominf muapalpo 1121 Np ysougosods mioBolu ony yoanafop 95 azo cuo8ed iy Mp2enpod Royals pyiaodoy sj1jedey nsouojsodezfaecns I afs05 rule, ‘ejeurn afaponziord fowdnys eawgeuzo viayedey wfeaiguoyst fords ‘pipes vfnongso7p fads axafwoud po af ruse eaoagon vista quupofod eusia Yiorzesi0 Touroysod fonp foxou m npsznpod wyeas n vfssaojsod baoxon elualueus napyjod muapospo pos Bf agro eadyson wists yupated USoMUONEE vlvageid nfowoy ON, na Jean 1 “LA+LE = LA :2PfeCL “ax0y80.8 auygetizen oudroyn 1 sjy oudnyn azspes tu ‘vyeuign nfupoaziosd wz tuqanod nustwo1A WoxoU N pareayso rAoxg0. tas ns ns9D0Id woUAo|sod wOxaU A 1AOYSo. tudry/) vpaypedey efuanguoyst fuedms | woygoay, “z'¢" WOYSON uae - ‘eaoygon ques po oa tpoytid tupiei8 1s yop ans“ ‘euurmsyeut Zouaajsod Op ans [gt azo {oy ‘eyeuign afupoaziosd auiepop po 98 afnresiso poyud jugs, exo¥gour (Wtutgelizes) yuugi epuyod op aas nets 2701 98 ed ‘wozas fouaeii n wourlo won Wanisyed ns oy BUNAONgON UME wusgosaido aft auozas wea2! Wualio wuleposd num n ‘Souslwtig 1n1q Now 104K exBUIQN aUQH|OH isIAOUR}S Bs nppfpod nufegeuz jus ryswouoy vfjavispord eyeuign wigHoy ewasd eAoyson elloeyyiseyy fejeurgn yuaseayso iugHOX 0 | IsiAo wAOYgON) eUISIA ep fonpng (poypud waxing = 7 opr nyo ounrsatoud = 140. emnoaioy enei0ye, vigor Souquest Fouye(So1d vpizjod op afuponziosd uausoin wouapaipd fag = 37% OHOu mum = J) omen yengnine eunst itd afun>sy “> NOMAVED fu agou tual wafepedd 26 sof sual aulepoud afinhimus vz e800! ‘nuyepop P2 e303 = 1nd) ye fo wun now 9s vitor ‘eAo> au {R081 TPLNOIS RR LITRIAT TROT TTTEKONOMIKA | MENED2MENT SPORT: INOMIKA I MENEDZuENT spoRra WER = fitnes centar ima mjeseéni space 900 sati/korisnika ga je 760 kor Tzraéunavanje kori8tenja kapaciteta na vige na€ina koje prikazujemo na pri 1. PRIMIER, ‘maksimalni kapacitet = 5.000 automobila godiinje proizvedeno je 3.800 automobila 2-100 760-100 tk = 2100 sk = 100 100 K 900 %IK = 84% —Kapacitet fitnes centra prosjeéno su korigteni gk = 2100 % = stupant iskoriStenja kepacitela tog mjeseca 84% K Q = rzvedera ola naka = aoa ty me Iskoristenje kapaciteta u nekom poslovnom procesu moze bit see = 2800-100 = minimalno, ="'5.000 rmaksimalno, coptimalno, %K = 76% Kapacitet tvornice automobila korilten je c prosjetno godiinje 76%. 2. PRIMJER hotel X raspolase sa 120 ledajeva, smjestenih u_ grijania iskoristenje kepaciteta ili maksimalni kapacitet prostorijama iu funkeij ej e_moguée korivenje nekog. kapaciteta uodredenom menu. Primjetice, Koristenje sportske dvorane 16 sai dnevno ili rad nekos ogona tr smyjene i sh. 35.000-100 120-360 k= Optimaino apaciteta predstavija najveéi stupani iskoristenja ali uz najne trotkove, 1j. kada je odnos prihoda i troskova alan, To se postize u odredenoj zoni iskoristenia K = 81% Prosjetno iskoristenje kapacit IskoriStenje kapaciteta, u ovom sluéaju, moe se izraéunati i na ofl U svakom poslovinom procesu potrebno je utvrditi planirani stupani iskori8tenja Kapaciteta zbog vodenja dobre poslovne politike, koja te2i ivanju optimalnih ekonomskih wéinaka, Da bi se to ostvarilo potrebno je poznavati viste trotkova, njihove kearakteristike kao i zone kretanja troskova koje oznatavaju visinu kretanja 3. PRIMJER ux = Sevens ro nosenta(e) odredene vrste troSkova U pojedinoj zoni iskoristenja kapaciteta, Razlikuju 8© zajeva (K) one trodkova zona degresivnosti 1i=25000 55, Hotel je radio punim kapacitetom 292 ds zona proporcionalnost aia godiinje ~ zona progresivnostitroskova “AJeavi,P Rawle AStarceie, | Samanovle:Bkonomiha podaeta,opcist. 21. nTI sul fee os ougigo navisns WOURISEPY ( “¥Bnsn mp wpoKzIosd soupalan afueatpiamn v2 rznjs Pfurysoy suafio nfioomypoy NaNO VNVOOUd Zalog sere yp ME FEHIGO f VINVLSOM VNAI ofepord 1 aneidn noygon dg -9 uxaup ns g ougofsoud afusip08 euep g21 afnysod sequ99 - Cluporziord seoord) wyeuign ehrereays woyson dg “s ‘wouRIOAl0 FU tuasDy SUD} y BS azzjodses seyURO SiuD} ~ VOMTSO HINSLUOMS INICIO INCVAOUd WIV IOATWN UIA nuods n ealfuafuud of wfoy vfieygo% sual nlioeymrey nase pes Boro aqanod ez We ‘afioeyryey apoyour afnup eufoag 1 1A0 4501 foloy n Pualio 2yyq0 yiAnup | aualto aufeposd ‘ouafio ouaeqeu ‘elueIs0%, © alueawungeizt ez 1 unis e ory ayurgn saoyson ajafpodses yedmsod rygiuyay-oxsunges af p/ionynyoy mmorgour us tas nfnyod WBnysn natn ng NgPAyL a fouse(3 7 ‘ouozas oygnsum ouae ueAz! Binjsn yrysuOIsuEd auafio utep ‘faesruis0} poy raysiaiforoy nas apassns afioeimatey eAr7e00 sohultag waauyod 994 1s yoy ‘wa0ygon yugiuesd saryerey ale afupoxztoxd wypepop efoeynyey, weAio YrUAoysod ymuipafod poy eyor!oedey id aS nfruzayso BA0YZ0N aUoZ auaponen, >quAtzeu pyptupaiez Bs 9pons You wuposoUze aS Pu vpofoug imusfeanyg eumaforg wivapeaIaye s affoe|mrey epoTaUE wt afnfuatiurd 9s wper “eAoyson nfoypees usicouzes urgn ns oxy (BBnsn 1 eponziosd) eye wiouaparziod s 2 2fehipod afuposzioid tn0¥so: BISAN 2$1A I 9Isin aupaf poy ainivahinsd as ‘nfpy Rouapospo ws waoxg021 95 Indo ‘oupassodau eutourgn tupaisoday (Sado 1 aupassodau ot eAets 5 feusUgN unnaRRALAAD a UIUEAIS BS 9Jfip 9$ 1AO3gou8 1udayxN) 010 I) RougeuIpatod drs ofueganod oyeAs, soUa’SHOYst po aftuods OUANPIAS Mise! 1HO¥SON epey “eyorDede>, UO9S! Ouljonopau wurUayEIeY DA nian TIS TAF FERRIS INTO TPO TA|. Honolua: “FONDUE | MENEDEMENT SPORT. KALKULACUA PRODAJNE CIJENE (USLUGA) TENISA. PO METODI OJELIDBENE KALKULACIJE Rede Vesta trofkove Tens win im financijskim 1 [Rail aon pesos 6.000 ima, a prema Medunarodnom ragunovedstvenom 2 ‘Troskow amortizacije ‘60.000 i wei obvezni m jednom godiSnje fae | eecoaeaaee coe svi poslovni sustavi obvezni su barem j godin 4 | 095 todkon recco 5. | CUENAKosTanua +48.000 Bilancu 6 | Dobitck 000 gubitka T__| Pee 15.600 tokovima &_—_[PRODAINA GUENA 71.500 sniéke glavnice esta sdnost imovine poduzeéa na pogetku i na a i wey fe Razlika predstavija poveéanje ili smanjenje vrijednost x X = brojusga 171.600 Pe="S340 rashode poduzeéa ostvarene u nekom vremenskom razdoblju. Ukoliko su renin prod: veéi od rashoda poduzeée je poslovalo pozitivno i ostvarilo je dobitak U poslovanju. U obrutom sluéaju, ako su rashodi vedi od prihoda, nastao je Na ovaj je natin moguée utvrditi prodajnu cienu razlgith vil gubitak u_poslovanji. U slubaju Kad su costvareni prihodi i rashodi jednaki, 1 sportu. Medutim, potrebno je poznavati neposredne troskove svaki proizvod i uslugu posebno. Opée ili rezijske trogkove treba razvrst Pojedinim uéincima prema nekom kljuéu, primjerice prema visini neposr ‘troskova pojedinog utinka. Na taj satin se oblikuje ukupna prodajna koje se izraGuna jedinigna cijena prema prikxzanom postupku poslovni rezultat je jednak oku iskazuje sve priljeve i odljeve financjske imovine, te ukazuje na sposobnost poduzeéa da osigura potrebni stupanj ikvidnosti u poduzeéu romjent vlasnicke glavnice razotkriva sve promjene u (Kepitala), Koja se mijenja ulaganjem ili postovanjem udjela poslovanja, incijski izvjeStaj pred Narayno da je u sportu moguce korisiti i druge metode kalkulaci primjena ove metode kalkulacije je uobitajena u teorj i praksi daljnju razradu stavki u tupanja od raéunovodstvenih a, te pomaz u obavijanju revizije poslovanja 3.4, Raspodjela u sportskim organizacijama 34.1. Osnove obraéuna i raspodjele u poduzeéima Jedno od temelinih pitanja w mikrockonomici je raspodiela Poverana s problematicon user poslovnog rena, poduzets | ganador reed RED, 200, ape 1 121 120ome eperZeW OAZL nsouz! waliuwosys oR}ouw n vpwoid ‘spoyud apnfeseao§po ninsvaiso afowzime8io axsuinds 2yeis0 ans 4 WANPOWY “Cap 1 nstu2} “ose§04 "maWOHON) wiajrouods 8 woqnPy sunaureayfeu nifueaso npoyfod uw mgIZn vu epoyid afuenuearso ez asues ayeupo 7 vpoyud nfueaueaiso n fezojod st niewou a yvilane aviigod ioqien nfewou we “pungesoid mei0 oySu0dg 350 95 apgezfeu ypoyud yeIsO MAS “wluesouBUY 0 alfpeziuesio aysuods wungesosd zy apoyug SF eeweY po - Nsowepelp 24S1epods08 po eaissozuods 1 eure) pr sipyatqo ypystiods afuorgtoy wz wpeuyeu p eotuzeqn po t9foisnd 1 euueueyp po - wungesoid 21 ona} yno 21 poyid uednyn nfnuea%so afieziuesi0 aysuodg joownawanvn ‘VPOVZINVOUO HDISLYOdS VAVISGIUS VTardOdSVA | I-NVMIONVNLS ‘wuep WIPO du ‘nfjgopzes woysuawosA ftouesuyap n uazeaiso “epeznpod Foxeu tluenojsod 1 vpes oF! Bsoupatin of poyud uxny;) wuenouso wiitup of nfetseu iy ent SposzoA! yuwse24 wsoupotunmoxd nuegrou niefneispaidtpodiy fugonod n ono zou a 1ef10 aysuods fonzes n yiZo|n as eoW “eUMpoYseL PRU mpoqud © 2Y!FZed 149380 98 oyyoyr] wopoyLid umudnyN WHUDIEAISO NUYOd BhqOF Foysungeigo nfery eu vgaxy apoyses auezeyst 1 oyeuNgLIGD arg aftu 9f04 tpoyses upasuenzi ISU pOYseI LUAOISOd oneyuntan yoystacds ofapwoysod tp wuefioez}we3i0 wpysiiods n epafpodses ungesqo “cy — FERRE OORT RIT ORT“RONOMIRA {MEE Zug spores: 3.5. Pokazatelji ekonomske uspjeSnosti postovanja 3.8. Ekonomska la uspjednos postovanja Svaka poslovna organiza bee obzta na cijeve i uvjete sx poslovanja, zainteresi "j fe ito ed osluje uspjeino, Postavija se pitanje sto Sve utjete na uspjesnost poslovanja, “ge poVeéanju proiavodnosti ada w svim zemljama Proizvodnost nije pokazatelj eflkasnosti samo ada neke zajednice, gdje poseban ut imaju. znanost, obrazovanje, 2dravstvo, rekreacija i aktivan {mor radnika i sh i objektivno moguce sportske rezultate 30 financjsko paslovanje vodnasti rada Mjerenje pri Mierenje proiavodnosti rada na makro razini, tj. na razini neke irZave razlikuje se od mjerenja proizvodnosti na mikro razini, primjerice u nekom poduzeéu. Problem mjerenja proizvodnosti rada ne raza grane ifi zemlje vezan je uz tedkoge mje ligine uginaka zbog njihove razlititosti, U tom [> stutaju proizvodnost se mjeri u vrijednosnim pokazateljima kroz drustveri f] proizvod, nacionalni dohodak i sl. Proizvodnost rada u nekom poduzetu ili | nekoj drugoj organizaciji moze se mieriti na dva neGina ¢ utinaka prema koligini uloZenog rada Unastavku éemo objasniti svki pokazatelj posebno. > da se stavi u odnos kol baje 3.5.2. Proizvodnost (produktivnost rada) ‘kofiéina rada (S) Proizvodnost rada u ekonomskoj nomskoj teorii susreée se i pod nazivo Produktivnost rada. U duhu hrvatskog jezika ispravr 5 prizvodnoat Pa emo ga nadalje i koristti, '? Prolevodnost rada mote se definirati kao je ia mote 10 Jedno od mijerila uspjesnost lnm doje predocwye. uenkovues ada’ eater Sep ePIC arene kolitine uéinaka j kolicine Gudshog rada upotrijebyjenog 2a njeno protzvodnost (p) = > da se staviu odnos kolitine rada i ostyarenih uBinaka pa je Jean, P Rave, AStarcevie, 1 Somanovit: konomita podueéa, konomsk fobultet " Buklat: Regn strani Zagreb, 1993, sr. 332, Zagreb, 1979, str 1985, i 125TT EE wa -9496°C wz p08 foupoyyoid n nsoupoazioud auoreayso po of £99A tuipo® fopnya} i upes ISOUPOAZIOIC WUOLEAISO 881201 004+ 6 ~ “Goj -auipab aprxai epes \SOUPON7I0N4 eUaTERISS soUuzt epes HSOUpoAzIosd aUareayso syapUT 3) ePed Hes iN (S) eyUpesfooq (9°03) suolio-ByeUIaN euyoys =o BZ _¢ epenes ex wor y= = 2 94d "Pes npgoupolun nme net os ‘ureofe tupnfernospo 25 prow eee pum euorspe tI Bezeys nou au a oy whys 1 eponaiond ou FEY nfm nas per ‘mone na 0072 _, aol “equoqu wpenes p erwor nt t= Doree = 'd fu sof pes nsouposziosd unten te em ‘fueapatodsn ougosnpaun nisaazt | efegnys in vas n vpel | wsoupoazjoud neungerzt af ougenod exevepod yuopaaeu ni{fewio, BN 9M0RPOF mymupes | od eugowome gp = q L007 =a 8 oooog “pd ‘pes tes Gog IZ &2 af ouBsUR|A PAUAN “WO 000'SL ‘Ouponziosd ayfeungerzy uareryso nfjowoy jOwOIME eoIWIOR UIONRId 1 ‘sues woyatsoud Ss ousoupo ‘wpaznpod Fouposs #oyau npsouporziosd wouosEAIso ‘pound Foysuatuasn fofiues H0¥9u nggoupOAziosd wouase “nggouporzioxd aaacs ronald ets yoson PA “solafung ol “rugoworne afuponsioad Afoy ngsznpod n sponeng ad afongn04 atnopays RuOH spate oy peal 28 azow soupoazioxd auaseaiso eqpasodsy) ‘epes wifrup wirjau es einpasodsn ou 2s oye “zonfenel 1 epes asougofdsn of y ep afmzeyod 2u pes isouponzi pes nsouponzy 4f “ynuuoy Baud id vljaypenyopRONOMIE | neensME SPORT Indeks ostvarene proizvodnosti prema planiranoj proizvodnosti ig = 2tvarena priavodnost utohuto) JOU 195 3.14 459 04 46 lanirane pcoizvadnost 3.05 Osivarena proizvodnost u tekuéoj godini mania je od planirane fll SAA, Na jednak se nagin moze satiniti usporedba ostvarene proizvodn wkog drugog poduzeca. Naravno, mnogo je lake usporedivanje proizvodnosti rada s nekin Rl: drugim pokazateljima proizvodnosti_kada se iskazuje u vrijednosnin le jedinicama. Proizvodnost rada moze se mjeriti ne samo u proizvodnii, nego i kal nosti kao Sto je sport -e, u vthunskom sporty pi nije _mjetiti_ proizvodnost_sportskih uslugs mijerice najam sportskih objekata i opreme, 3, PRIMJER Poduzeée “Sport” ostvarlo je sjedede postovne rezultate: opie Tgetina [2 gona [ prodsaslaga tonsa | 400 po Din [usin fnesa 20 Bano po 100 kn pre beni "om. 50 600m ‘bro) astvafenih sali ada 1980 Potrebno je izratunati proizvodnost rada i izvetiti usporedby pokazatelja proizvodnost 128 ule: “BKONOMIEA | MENED2UBNT SPOTA =< (2400-40) + (800-100) (250600) Le 7980 pr 184,65 kn po 1 satu rada __ (2800-40) + (900-120) 220-720) e 2.120 p= 178,49 kn po 1 saturada Indeks ostvarene proizvodnost iznasi =P. 100 17849 499 ie 00 s6465 i= 108,40 Na temelju usporedbe pokazatelja proizvodnosti moguée je zakljuditi Fda je ostvarena proizvodnost rada u tekuéoj godini vi8a od proizvodnosti u prethodnoj godini za 8.40% 3.5.3. Ekonominost Ekonomiénost je mjerilo uspjeinasti poslovanja koje izrazava odnos izmedtu ostvarenih uéinaka i vrijednasti rada, predyteta rada, sredsivima za rad i tudih usluga potrebnih za ostvarenje uéinaka™ Bkonomitnost podrazumijeva stupanj Stedljvosti u ostvarivanju ekonomskih uZinaka, koja se izrazava kroz odnos izmedu outputa i inputs u nekoj djelatn Ekonominost je kompleksniji pokazatelj uspjeSnosti poslovanja u nna proizvodnost rada, jer osim rada uzima u obzir i utrotke svih anja. Najbolja ekonomignost u_poslovanju ‘se optimalnom kombinacijom svih inputa u procesu poslovanja. Stoga ‘ekonomignosti treba analizirati Udio svakog inpsta zasebno, jer se sa Tacionalnim troSenjem jednog Eimbenika moze prikriti neracionalno tro¥enje rugih éimbenika, ‘Adelavie,P Rave, AStartenit, SSimanvié op it. st 346 129oe ier frertporodsn nsouruiouoye poy | a5 OYE) “HsOUpOAZIO:d poy 1 oF HsouIuoUoys eforezeyod yuareayso eqpasodsn nutes as eqn 0} 2012UN] “MeaAWOUOYeaW | uEQMIOUOE OUDIEIE “ueoKUOUOYS efero|sod ord fH EP ontipin af yew nsoUgIMOLOYD elforezeyod 2 11 ffovazj21 nigrspod n nsoureplp oysiods eisin yPBtUp POY ! NSCUgIOUOR viferezeyod ungesct niga of aphou ueu uviolsors) ey) ‘WUIpo8 ayy 2004 eped nffouspuo) viut wougmwouoye oy1}04n ONosO ‘aaelod ono ay022 edst ouganod 071g 1q ed tupod foupoyyasd n ysougWOUoye ouareas souptuouoye aftuonspesods/) (enoygon) oupes vreuawoja eygosin nogoatipars 23 (epoyisd) eyeurgn yruoseaso yeuisyew tonsod as azom ysctyUIOUON —aluesanog 1 soURRUIOUO® UOIEAISO INNA: “KRLUOUOYE 1 foprps n eqapt afteaojsod ouaseAiso af ep ngnipyez 2 gy BaD wse0004 Pes nuowee jason _ sob , a0? nt ~~ Susfio-puRnwaieysos oe ‘uigeu feo eu 95 g14 HsoupoUOye ofuasatyy 0550582400 _, ratio uionfexeavpo ngowod yyq0 jusoupatiin nos nfeseasoid esao0nd arta t mma foupes Huswoy 1 oy sup Ze muEIMeU PRVUpafeZ wa TEKS Yatan now! 2u wourgn waseaiso ny ‘e8o) uso “so901d Boupes vieuOWaID ¥ fusefod nsoxyouzes Boqz “n3\G0 wousoupalus n owes eArzeys 1 oysoez+o0ve spa od epouud s0'7 =“ bee Ps azour eluerojsod ysougrmouoyo wpe nsouposziosd po nytfzei eZ NsougiuoUoyp eB Bu af aluEAojsod | = 9 ‘sfueaipesodsn ougosnpad “ougwsouoygar af afuenojsod | > 9 onoyfa nigiazr 1 psouMOUoys afezeyod euNgesa vEPAL om een s0ugRUIONOYS sae, ipso Bowes organ ; gnHI0U0> nu cove efuenosod noyson yeh ~ qualloyeoy or Fafoy pox ‘meu mad spgogfeu nso as ooze 05 3 ou tr = NPE ouIgN wazBAIs0 yuArZeU NB ‘yndul tagosIN aneys yuforq FupoB Z| eupes Toews Hos Zosy { qeungez 9zow 9s isoUgIuOUO, wy 000m ‘yey zas UA0|s0d an0 af OUFAISO ,.X,, AMPH PISEATESON, ANWR 18} nsougnouoy9 afueaeunzesz wz ejnui9y wdQ ysoupruouoyaafiasrly ougiuouoys auesue|d WOLD aUDIBAISO (efigopzes yrupomrosd) zpovad Boysuewain FoFrup Foy2u YsoUPIUOUOya aUDIeAISO wales) + e9eznpod 4 euofiod Fouposs #02 O1ovIoN “epedlO wUIg"O} wyYeA) ees towpaid ud azou Epel eAoysos woud i ERT ORTilu“ ERONOMIEA 1 eNEDEMENT SPORT” = natjecatejskog sporta. 3.5.4. Rentabilnost Rentabilnost je pokazatelj ekonomske uspjeénosti poslovanja, Predotuje efikasnost ulozenog kapitala u neko vremenskom razioh aadnosto 'u nekom poslu. a iskazuje se kroz odnos poslovnog rezulay ‘odnosno profita i uloZenog kapitala.” Ako poduzeée ostvari ve Poduzeée posluje rentabilno. U p ostvaruje se gubi Profit je t rihod od rashoda posluje dobitno, | 1om, ako su prihiodi manji od rashod ino. Myerenje rentabilnosti Opéi obrazac za mjerenje rentabilnosti glasi = Poslovni rezuttat (profi) 45 uiozeni Kapital © se jedinica poslovnog rezultat Kao poslovni rezultat uzima lozenog kapitala najée8ée uzims ili prosetna vrijednost dugottajne i kratkotra Usporedivanje rentabilnosti Sliéno kao i kod prethodnih pokazateja i kod rentabilnosi je potrebmo izwiliti usporedbe da bi se saznalo da li je ostvarena rentabilnos zadovoljavajuea. Usporedivanje se moze uti nnekog ranijeg perioda i rent rentabilnost temeljem sveze ostvarene rentabilnos nekog drugog poduzeéa ili planirat| Adelaie; PRavlits A Storéois, J Sumanovie: op cit st, 356 132 poles: “ERONONUKA LMENED Ser spowra™ Poduzeée “Sporting” ostvarilo je sjedese poslovne rezultate 00 kn Toda [2 godina |. gona 9.000 —| 3500 5600 5.600 14000 jedrost uloBenog apie febaizrad jenata rentabi =o 1, = €.900 3.800) 109 = 17 956 172300 ty = 8500 -8.600) 199 _ 99.4045 = 4200 = (8.000 -8.809) 109 . 29.86% pe 74.000 ; ae jst ulozenog kapitala uw poslovanje poduzeéa O dnugo} godin ianest 2042, dok ‘planraca retaiost oristenja kapitala iznosi 22,86%. . rete je ostvarilo u 1. godini 18 lipa Na | kunu ulozenog kapitala poduzece je ostv \ dnige} godin 20 ipa, dok je planzalo estvarit 2 lipedobitka na 1 veenu kunu, Usporedba se moze izviti i ovako: ‘ 020 400 = 220 400 = 111 Ose Poduzeée je u drugoj godin ostvarilo za 11% vige dobitka na svalas unu uloZenog kapitala nego u prvoj godin. moze se uspjeSno koristiti za izratun u_neku sportsku dielatnost &ju_smo 1 prikazali u 5. poglaviju kod poduzetnikib programa u sportu, 133‘myods n fueacjsod wousqeruas aHUsEIGC “TE ‘nuods n efenojsod yougnucwoye auuselgg OE efueaojsod nsougafdsn ojala ovy epes soupoaziosd awuse(qQ “62 sfioecizeso yjsuods exnspeusnpfpodses 1 umgeaqo anuselag “82 ‘miods n afizeynyey auaqprtelp safurd anuselqg “Lz eioe|royey ansan ns ofo> Iyer af org “97 emaponder nfuoiguoyst ewasd nsoupo n wdoygon wfuwiesy auoz ns ofoy ST rvanpedey vlueavungszs uigeu ns 1foot “PT ‘waorRON YUN NEOMUO-RET “Ez “CADa ‘LAG ‘LAd) P40 ¥g0N YUNQEBeA nso NUOyeZ zz ‘BAONEON Hussy NSOMOMEZ,1Z PAOYSON vIsIA Boe AUISE OZ ‘eaoygon fegeuz 1 navfod exuselao ‘61 aresods woysyensyn oper utzaliga ns eloy gh, rnuods n upes vfiepeyd ago ouruselao 1 ‘nuods n epes 2ynsuaxxeIey ‘91 28pes wfowzaseSi0 wuanisumue or 'epes eyRUOUOYD afazenst O15 “s] “ereye{go ypystiods waeysns npesz} ez afifojoporow vjazeu eUrCUSE “}1 ‘erexafao wjsuods eaeisns npezzt wz sha>Ity “¢] ‘reylgo yr{suods wfiowyoq ‘Zi Af 2f rus yoy eeyaqo yrysLOds (eon) aEisns of org “11 afiorzquowre eporeuy wufeuorsyung “p1 ‘offoeziowe epoiou eunsasfog ‘fpeeniowe epoyaw euseoury (euour ufeno8np efioeziopenas af 1g 6 8 L 2Lh7) odso8 oureuoroeU musliny nuauresA WOSTEDy N now neznpod vp ns ejezeyod efjewoz yualiazes agafin 9s awit B ‘onsgnnenpod os efinzer ‘unuyop o3gzes 9s Bafoy “esSzpauoW weld os azar eINOUEpOUaM S ‘maalio ynape.po vfuozysod ipos ‘ofuracpsod vaopyef vfiapanuyps00y 01 af 0p oro8 if102y foysuouoye m puauzpouou ofionufep D9seatoN iqluoy 25 now earsimeznpod afifarens auapanen, ‘ofidojouyar m wigizn “epoazi0sd efzalygo WPAsuOUO 9 .ilowamauoy ewou ofp8 our 9239 ausop8 nou efidoyens yuopospo iwafyo “souoling ‘oxafis auapaspo 104 wow ongmoznpod ‘efserouy qwofnsd ‘esyead vunoupoyeas we ‘2usowso nsouARRYE As 9], sJonuoy 1 vfuopos fi HSOUANYE oAeAcfunzes vWOWZpoVeN wofreuod WIAyE,, Ip FUMSOUAM “Baal ypaipo pofudeun afiweznsod wu euasofws 8} eiUyp oeHou! os Iq. IUEWZPOUDY, { Wompuizpotew pod as of wfuafst e1qoso wap ur onsguaznpod 1 ywowzpauaus siuo% foxswoUDy? uasnysox{eu e}Sod ealgunamnpod 1 ejuamzpowam (s0UPO, oy vfioeaou! woarisns qeBejodses nfegan omjeznpod eal yu jos wae Pad nuljonod omy af usti0y 7 mle Du nuiBnea ‘wowafucosd sou SUIBUEIE 1 MODS wpigHZES n eaxgWwaznpod wxYAZEI ysoURABOU ROIS INGA FENAR TPMRONOAT. AT FIO INGA FNAR T PAROROTT-KONOMISA | MENEDZuENT SPORTA 1M Barus “ERONOMIEA | MENEDIMBNT SpoprA” ole 1 MENEDZUENT SPO ‘menedzerskim razinama koje se odnosi na izvrSavanje funkcije kont Proces menedierskih funkcija slikovito su prikazali H.W. H.Koonz na sljedeéem ertezu” * prkacll ponafati, &t0 znati snosti, Promjene zap (raga za promjenom, reagira na Vrijeme koje se provodi u izvréavanju menedterskih funkeija prezivjeti sadainje vrijeme brzih promijena i inovaci® ia jednu od asnovnih pokretackih snaga gospodarskog Se preoblicuje u poduzeinicka drustva, drustva u kojimaa rinovactje i poduzetnistvo “uobicajene, promisliene i stalne djelatnost Postoje razititi stavovi autora 0 odnosima menedimenta i zetnistva. Nicholas C.Siropolis smatra da poduzetnistvo nije Sto i fenedzment. Kao zadacu menedZera navodi dobro vodenje poduzeéa, Pri yodnii. Pod zadacom povetanja profita” snedZerska funkcija u znatnoj mjeri preklepaju Roger Bennet* u svezi s tim navodi: “Polazeéi od toga da poduzetnici izisaju, vode i preuzimaju rizik poslovanja, u ciliu stjecanja dobiti duzetniéke poslove, danas nerijetko na sebe preuzimaju menedzeri.”. Njihove uloge neki awtori izjednatavaju, a drugi ih razikeaju i Fjcdusobno iskljutuju, Peter Drucker smatra, pak, da je “sukob” izmedu menedémenta je u cijelom svijetu postao novom drugtvenom funkcijom” i poduzetnistva A, @ za njihovo medusobno iskijutivanje koje neki autori zastupaiu to je kao da tvrdimo da su lijeva ruka i desna ruka violinista protivnici, Ri da se medusobno iskljuéuju. Obje sw neprestano potrebne, | to istodobno. Dbje moraju biti koordinirane i raditi zajedno.”®” Temeljem toga moguée je zakljutiti da su menediment i Epoduzetnistvo medusobno uyjetovani te da samo zajedno mogu obavliati Jemeljnu zadacu — doprinos gospodarstvu i drustvenom razvoju, duh, marljivost, ideje.” To je ideje i tehnologije, poduzimati i ostvarivati no jerenl , tivati nove, profitno usmjere gospodarske projekte, a njegova st ~ poduzetniivo predstav dinamiéan proces sjanja Gitamiéan proces neprestanog mijenanja gospodarske strukture i njdi Glavni motiv poduzetnika je yj ize je wera u uspjeh i moguénost dobitka Poduzetnik je osoba koja uz preuzimanjeriika iznalazi nto novo, pronal najbolj nagin da zadovolji potrebe kapacai tako uspije. : Prema nekim autorima postoje ti i Cis stoje sti poduzetnici i poduzetnici Cis poduseinicl sa osobe koje stvaraju svoje poslove iz vlatth deja | upornod rada, oni svoje poslove poginju od nule Poduceinici koji ne pripadaju grupi &istin pod il : aju_grupi luzetnika ‘reuzimaju poslove nakon sto osnivati Ogu u mirovine il predins onc eae 2% eer Kooi op cla 6 NC Stopol Mentimen log pada Ink Mae, Urata obit kona, Zar ® Pater EDrucker: opt. 34 E 237. atakao MB) 149 148ist ost ero ae page utez pm 9 emcro nna, nen EN, HOTS ‘ = Be Bt AE HON one mae we ATE ‘pumped nflwanyps nysods. ~ “(efuodorey 1 WySIA yas nppyods lmwoofu 1 Buen) ods psfjarenatieu - “qeapeqa 1 aoafp runs uoaasaesp2 | nUs9joN - peayngo foxsieasy n wf03 ‘OUREELP ” uoatgrup muazops of ods ~euods Bo>ysreasy nf yuselgo oupomard | af quganod ‘nods woysjeany n ewourzpauatu #ojn wjuselqo 35 19 eC cagapals ezvjod NAVE N ytwajsodez Oo, PO mHOZN eV WOIeyUE yVOAIGOP inofignas ezyeue ‘soualag “esozpouom auiqoso ayau nfesuayosd as ouq9s0g fdoqn nuzea ousznzy few udzpauow eurefwer umualazes 7) pgowonosipo 1 €4n/p0 Hiogovop wz wopafiuin ‘eumnsougosods wiysfioezwe80 ‘wokueuz wiMeznZ! + ifs eqoso mq exw sozpauou! vp of oailfoon efioyuy yRu2ZO}s OBA Z] IS | MgxzN ‘nsao01d woygojouyar emosd ‘euLOLITEG WRUAO|BOE Nigoso wowoyodes wuoid “eweSoqn wnigys nfoasiod ‘25 (oI0y 8 “ByRypo eftagoua ef EUpAd s ofiogUNy (2 ‘eyupoasod wfioquny 1 efoewiogut esouofisd effoquny HUNG WHALEY UE xg Oy ellosuOVN eRMUpOd s affoxUTY (@ foysreaag m euods efppe7u¥30 “Ty mplods n yuamzpauayy *b'p nyods n eozpoust | eyiourzpate doin pruselgo azygod oF 29 MYARIEU N EYBUZEU YAO po 19ZE|Od £ -wum{woz wrysdosnooupsdee wwoliazes n ovy esozpovow 2x0 ‘wafaroud qearypgo azou psougnpng n of 31 | mplazes N38}, DxpotE Toupedez, japou af foyswxiH n ‘ON ‘sligedrup oundiod ns sues ued erxzpouell ouigoso foysieasy} A BeZPouaW BUIGOSO FAEUE f| "WOUGOsD od sould ‘symnyyst ns ougosod *uzpINAIN UIGOSD AYAN, 918 do 4 S'A 1042 Rvofanid ns org 084 vsoupo ypyspnijnpow efyrupod s afioyury (e _qofiztury apopals epeaynqo wazpauatt 4 ‘almafp sazpeuow fofoy n nsourejolp aisia po oUslAcaN ues0A0%PO fO|S OA wiazPauOM af ORS |S 1 ffalporoytu ‘“ioHyexIp ‘fjoreuses naznpod “(gpas4d ypysHods oNgoso) gempand “soremeBs0 “yupassad ineidn 84 95 ypoaoud ‘uefod tupossunpour ov ((Bu2) , J>BeUapY rewunsouyeel rup nF oye wrAsrepodsod n yey ‘nBo]N mynsopIA UH qUTLUZPOUIUE aye af eQnBou! afiomyop aAyeAo z1 yA oAARIo Yuapsspo ps0 ypoa pfionotsod pxuvaquuy pfioauipsooy s2201d prowspauau If &D Mo3 ‘ewowpauous efioiuyap ylvaljaeisoupatod “ysapteu po eUpar sS0NSVYEEN 3H ” a a M OL ‘eyustuzpatous ZouaMa.dns aNSHATYRIEY “CF DIS TREE T VAMONO NE ROIS LSAZOINTAT VRTNONORT. PHTa sft ae ous Ea a tates spay fone tet ran hee oe ‘(ap | owas ‘eges8t exaequu “efionsoxm ‘eroagonn Ws LAEd ‘epoyyd wfueaLzEsiso) BAdkO yUAojsod ofueasEAso, '¥z TOA nF TWO ougopors! FE ‘(exBINZa4) wAal}o yEYSWods yuEpespo sfreaureniso of nusods n wiozpauour epepez wuAous "mods n eiezpoustlll wouggireds weyioxd vaafifo nsoueaowlan | Rsouazo[s zt oatadp) “proynes ypusopsod 1 yryssaod yuaespo ofcaunsso fio af fofoy wofeostun8i0 wousojsod-oysyods Woy npofiioadn ‘Diowznun8.0 ony moauifap ouazou nuods n viszpauapy iafoy BACisNS afuoazwe8s0 wfoyuny of mu wufpmiog, fioyony GnPY Foysuods ‘zones Zoysuods “wogpo Boys PPREPOVBL nfeRTYS oso A “pM ORAS OIP MADLY woUZpauayy, PINON CVs emiods n uezpouour ns 044, ofr wljanys woneid $ as ed uozpouour ugnns nifvfseqo alioqury auaponeu ang “pflowanjous rage 1Btup tufos ‘eayspaus wysfpueuy-ourelisareus afigennlou eaisposs sflowzzuns0 fofoxs n ns¥0¥ Wt 3 nfuaznnyo WoysHods n (onze afjoesouy mead ep eaafayee eiozpouaw po O, “oupnueup oA nyods n ns a pfioosour yogizes nijowoy vu ofuesue|d 1g1A quauzpauoW TwARuaALy wesw ‘ougosnpour ns fo npousd woxsuewess waznp HY wRQeLy n BAdllO YLUAcTS 1 ypysuods afueliaeisod 0} af nuods ) “pfumsunyd nfjoxung vu 1poas 28 OF 10 901 © 39 op oy oF -eepouous | ewveurzpouous ‘9pepRE 1 anafjto arigrTzes nfeljveisod sop0ye L1ozpouayy “euMpnf; s OUaAISHe Ae Silas meee ‘apes mo sof ‘ouIget a1 ‘tu afrusaiso oo ‘ofiBo “aawzip ofioqung °(-p 1 efizisas ‘tonuzaiod) 3j oy m0 mus #084 sfhowzi ? i tines qwoqnse a or Sonn foysuods n wozpauam mesrogeny nfefixeqo apoguoy nfioyung aol yiStup 1 ypysuods ubeauvaeo 4 fuargtioy oupeuoroes u 8 wo} 5 ‘pede Souyeaud rouse nies e ezINEBIO Woystiods Wouods vfeliavidn 1 efueuzuedio s # efueuezue810 ss003d ovy mestuyap owlazou muo eusfoy n eagnise|A woxeisns wininosofia s 1 ognp, afossod opliceal MourzpouoU ‘fonyop 2 tte oy ‘eutgdo 1 pes8 ‘eluedng ‘waezp ees aforsod isyeid 1 ifuoo) Oe) ‘ale pa eng‘ ut 20 moe Mods o eiszpouaw 1 ewusuzpauow afioquny “Zz pp 99n4 oYS1ezpauaW NyNGO N oUt BU muozn og -wsozpatiow, ‘Muods n 1 ewwowzpouau 899 tezequd afosury ns 01 wwowzpaueus uanuaaut woUrZpauUr afoqury aodo nmafiuid agnou PILE po yOzHOg “anungpouas wepee oxen af 0} yesAOU HON oumouewied ougesiod of oy sooo uBQIUEUP of elinezuuaic, el ‘OUANYE YpysHOds "POY “Bpepez eulfowr of iy eunsouanye whjsode ws Moers VNOIS TORFEARER THATAGNOTE- VERIS ININOIRIA TPRBez 0: ativanja poslovnih cijeva (rexutate) aije moguée ostv niti sportske Primjerice, ako se ne = direktor sportske 8k = tajnik poslovni tajnik ner sve viste men: 2 poslove oba U hrvatskom sportu uy ulogu menedera. Postavi dok u nekom manjem Klubu ist Temelino pitanje jest: KAKO SE STVARAJU USPIESNI MENEDZERI U SPORTU? trenera i sl. U pr isu poduzetnici — dionigari, jer w financiranju ne alom. Najveéa im je manjkavost upr rtu Se S pravom postavija pit li da li se menedzer rad Kako se postaje “uspjedan © moZe stvorit, odnosno 156 nazi Sportsko-poslovne organizacije ovisi broj i strukture ice, u jednom velikom profesionalnom nogometnom kluby -EFONOMIKA 1 MENED2 MENT SpORTA menedzera u sportu. Tu zadacu fakulteti i visoke hole ze sport w suradnji 5 im fakultetima, U tom cillu trebalo bi utvedti uvjete i programe jovanja menedera u sport Menedment sporta u turizma Turizam i sport su komplementarne drustveno-ckonomske pojave. Tako je sport u suvremenom turizmu posta novi sa lavni moti za putovanje u odredenu turistichu destinacij Bavjene sporom tekom etovania tani zemiama a Tewatia | Frananta | Woon a na ia ea cert spat 9% c ae VOR: TPK Intemational, Sports Activities during Outbound Holidays, WTO Conference, Munich 2000 ‘an prema V.Sriga: “Princip! modemog meredlinena", Zagrebacks poston tol a 1 157eee: aa ost 1661 26807 us pag oortsaipod, “ePHahE A “UNIN TD (L661 nyOURE YW) souyelp aysuods-oygnsLIM BweuZED WAS wU fueijveqo 1 wiozpavot epex HSOUSEAYD 1 NsoUNNS O Ue! sho eAngsn yopsuods F ypygustum eronTeAy “of “wef? wrysdosmaoupedez uappu n auesfoxd eu niozn od wl0ds ¥ wuZIM) eaNpeTTERy 1 MORON unqosta wu Horspasd yoy foyseamy n wyehQNHS YAxEAO ofireAo|oAg asouyejlp wysti0ds iponoid as ofp nurzuny n ysoUrejelp vfgrupod /Srup 21 mextonpo Hig nfesour Hezpanaw Ia0 ‘eods efueseuzod Hosqop ts “NEIZNY a ougesod @aowods suapospo wz ategpatou 2ugnns Hestonps ougasod eugasiod 079 19 ¥80 Foqz “Muzuny n elozpauaN eumyord wiBrUP wIAS vs pPAsN OUgaNod of ofoy yuowzpauaNs | nfivezqTERia cugasod waafhyEZ wlox RouIepelp BuEzo[s rzum n ods af oFfey Ninze¥0d afunsd 140 90 ‘euods npowod sreATH n ewpafan unfugepes 1 2Aif tuaind euiods tfonzer nsougnou ayou outs uopoAey ‘BBOIg ‘UeAPysoUpal nu ‘TEeNZoupaf Hou af viuexd BAK * gpuiods ngowod pojazes agnSou nasgnacznpod 041190 af af0y (2) _quods n mypodin uysuazznpod savoud oyery (1) sof npiods n easgtnaznpod efueyd ufo, a aloas vfaeijweqo peougalisn @ ausmo ‘yaop royiueznpod nfnseAIso agpeuour mreuorsajosd peu nou exRRSeNpod yzoqn n 9s g2A. “jgureznpod { onpafn iq wom au ependey use nassiureznpod woueusazans A ‘feaojsod zu wurznaad | efyxeadn ‘ezmio fox fjreswais af ymaznpod ‘ougopors, “yosd zn “Bouszojn eqns “wrezpatons ypjstiods yyord mgyisods nfewt NO op aAs ed ‘opvfizsonmun ‘eaystonsd wysialas iqpaiud ypysods ypjyor nfioeznresio ¥Z nap yuzes viazpoue sfioyn ngapoA “exeFt YP vysdoind wfireoafie ‘aqaenpod monosod ‘ofuefjaesdn ougofdsn ‘wumafan umugizn n axnyod syssepodeo® auseya afvepoan ‘psougosods axerereais easfnunzespod euC) nsouyopefp sua fo@as n afuapospo oxfouar vaalhyer 1 vfuofayey wusyeyduioy af onigmaznpos “azo yhwamnpad af gdein vs 1 apeznpod ‘elhundwoy “eyuns ‘wfowztue3:0 wuAoysod af siapo waxgiuisznpod seaord asi 28 wo{0y n Joys01d yujeuoMABSUL ‘ougys 1 nBnysn ‘poxztasd ‘nou ‘ffanmg nfioemquioy maou ousoupo OAc o1gett asouop ‘agaznpod ‘onou oyu feamuso “x24 1 ysousoA08p0 zn ‘ofo4 aqoso ns muneznpod ‘uigueznpod niueunod worsen wuald ,,1yosd ‘ouxzreu ‘| ‘oposzioud ‘axou ‘owsod nou ‘affoewogut sAou ‘elupoaziosd voejutg r0U ‘niioeesy waaluunzespod omsinsenpod JYoud muyouisyoul ‘ofioynposdas wafanut? winou Dapus 2s oxsSusaznpod, \fu0> fouswseIAns PUREG ‘vypuIpN yruapa.po Dfupri4o%ss0 Ipo4 jSOUNI nusoIsod nuapeP® 1 psinsa1 vfuofyjn seaoad ory mroauifap ox0W 35 onssnuoznpog ‘nsouanye WrysHOds ‘afuaspot ‘eyfoqpo ndod n vluesoheu | ogpauaut Pjsods nfeun nBojn ngapor “sp srjas-oystiods ‘yrysfiounsosin fi qe “ap wsatny ‘esowpo ZouANyE HowessuresSord ‘agwsewy ‘ofidexon yeyas -eBnysn yPIOHPZEs nfiowziuesio fe eygoud Soysuioipous wozpouow nfeaepeyrasd umwogdor 1 6 “eet ypystiods Fo eu eAcuOds ‘wlireyel ‘eHOR “wsmH2) :rnoyods Dsus Yapa,yo s1}9/I9H Lazpousw rysjods nfeu nBoqn ngepon ‘waurgpouawy ryS|eI0y zn “eUmS!IT nysn aysfovanyar-oysuods nfegrud vfoy vugsempod wiryonsum 1) ‘juourzpovow w2oyn r enpynus euazojs af oA ‘nurzismy P euods afioezueai0 murzes 1 soxyjoures ‘as14 woulo39 eH wosrzq0 IAB N) 4D 1 23g20 “fiuanoys jm) 1 fea mo ayiods n eaygmaznpod sn0us9, ayiods n oayguyoznpod ‘S'? HITS REET VR ONDTT. OO VIBOIS INR TORTRONOWT. TAT Ficus 19 gute oops dang one's wpa paaud ay upaosrp Py eeENg Moxy funuaaa, 9HOZ a MEO seo rung co Maas! Toys PMO Ut Mop (pod Yoon toy) ng ‘ego. 10 oo pny MaHOHH Worm DuDLd AOL ,g ods n euawrzpouaw psougoldsn O ovonsueAId ino Mods n eMMASERpOE ee eqaquag eufepeuz oxnvera 1 nfeysozy ed ‘exafn yaoysod Jeol zou Ipasoud ayganipu as onrgnaaznpo -Oureo| yoliAn 1 UNAsES ransshap 1 Dsoysous ysousep vhaowipisin yomsod wy eu ‘TAlglioznpod fongo Mopeipo FUIAOGNY tyS}Ods fecpue B40) gg POS "yRRT 2180" WANEp “THOTYPS WoUse! n TPO YFLTEU fuagouop ¥ edmsod pyROIOPOIeM Oe “eZee 1991947800, joord fznp af eqiomaud eiaoja ‘eloectueB.0 eS ns IBlqo FysHIOds “RDA ~HERIGO WAPHOES por cures ‘pes op nods woysieamy n eaxgs| aqlontord sodozg ¢ Syn ypysHods ype: afueznd npod ypigiizer oz] oyed ofnysip (oyseany ‘afioe104 eporou ay nsoupaftsa ai asi xpos “eanispass YrezOjR meAod epouad wporeur “eau nsnpur foyspods,, ‘urzysm n) et Tmurepesmsysuog + cod: wuedoid ypgiaeznped souseyys 2xSWOUDYS | BveAIgTUP Ual0 Pox slog eporaw ovo 95 9p wie MEL WORD n eporedd YRUlo3q, npoLZt apoyo as O4 “(IF A083 ouaparpo ni eavispous viuedein ys0useye wy bs ypfox npowod apoyout auforq aforsod rsyerd 1 zoe) foyswiouoye 1 + yystionsoaur psousvyfe aysiioucys muslso vz apojow aura noaouzod nfosou Loxpauous 2 euezaa w]uaMzpouatl el muods n wyeyefoud yprgmaznpod y ‘nSousexyp ayswiovoxs nua ‘peasnusaznpod 2yi1Q0 2121 at apn@ou ‘Vfumee wofyes eae ysnTd pura Krapod n eAyguseIA foqo Waporpo ruyZeU a6 seuEP ‘ofearzeNs! oUqesod TICES RR RRR TROT FEROS NTRP T VATRONDT. ATT FEBaie “BEONOWIKA 1 YENEDEMENT SPORT sci BKONOMIEATMeNeniuwr sponta = poveéanje zdravstvene, kulture i obrazovne razine stanovnistva, + propagandne utinka turizma i ostalih djelatnost, = poveéanje politiékog ugleda zemlje, = poveéanje kvaltete Fivota Na strani troskova (cost) valjalo bi ukjuditi ézravne i neizravne Kod primjene ove metode potrebno je utvrditi Koristi (benefit) koje g 4 cijelom vijeku trajanja projekta. Da bi se to moglo, ko sadaSnju veijednost. § drug rnuzno 1 sadaSnju vrijednost ukupnih trofkova izazvanih reali die su: B = sadanja vijodnost uupnin kot © = sadainjavijcosttradkova {= dskoninastopa pomotu hoje se kristi trosko evade na sadanju vjenost T= vk trajana projets u godnama Ova se metoda uspjesno primienjuje kod turistigkih projekata ode se primijeniti i kod investicjskih projeksta u sporty Suma, voda itd.), = stale negativne efekte (razv Sve bi ove Koristi i troskove pmoéu odgovarajuci cijena i svesti na Sistu sadainju vrijednost. 10 izmedu koristi i eroskova trebao bi biti kriterij za donosenje odluke da Gi da velike sportske manifestacije dovode do razvoja sportska Me rekreacijskog turizma i drugi moguée je utvrditi buduée ke ‘odkove gjelokupne sportske manifestacie i svesti ih na sadainju veijednost da bi se spoznala drustvena rentabilnos| takve manifestacije. primjene cost-benefit analize za ocjenu drustveno-ekonomste ih sportskih priredbi (europskih i svjetskih natjecanig mediteranskih igara, pa sve do olimpijskih igara), na. strat E _Dakako, ovo je samo jedan od moguéih natin, za utvrdivanje F oravdanosti organizacije velikih sportskih priredbi. Sigumo je da postoje i fiuge metode i postupci, koji mogw uspjeéno posluditi za dobivanje Erethodait informacija 0 njihovo} drustveno-ekonomskoj opravdanost. Lako git danas velike sportske priredbe organiziraju (na principu samofinanciranja) fitem tr2ista i donose naiéeSée zaradu, organizator bi ipak prije kandidature i lonodenja odluke 0 organizaciji trebao izvtSni dotiéne proratune, kako bi se Phaprijed izbjegli eventualni proma3aji Koji seu praksi javijaju. stva, ugostitejstva, agencijai sl), prihode od sportsko-rekreacijskih usluga, prihode od ostalih djelatnosti (trgovina, promet, kuéna radinost, industria, gradevinarstvo i s.), ~ prihode od poreza, taksa, élanarina i sl, ~ deviane prihode, = poveéanje zaposiendsti, = tazvoj nerazvijenih podruija, ~ _ tazvoj vrhunskog i rekreaciskog sporta, ~ _valorizaciju kulturno-povijesne bastine, ~ povetanje standarda rezidencijalnog stanovnistva, ‘5.3.2, Metode za ocjenu poduzetniékih projekata Donogenje dugorotnih investicijskih odluka vrlo je slozen i odgovoran, sao, Naime, u svakoj investicjsko} oduct postoji odredeni rizik i Kiavjesnost povrata uloZenih sredstava. Rizik se mode definirati kao Hpoznavanje nekog stanja u kojem svaka odiuka moe imati za posledicu odredenih rezultata, Priniene one metode tris pritaal su neki autor! med koji i A.Ctevare whit “Tero | | prorednt rao’, Informator, Zagreb, [80,8590 " 165wot yung som af nfomengo “y46t 302 dD ope ouRarENpOd smog, nn sul yo yo ap x Hm afc Me} O49 9ouiod iszAzt “nsomqemas afugipo8 auzofsoud ndoys wauzeszt upeU HATUP vO EAErSpaR| pystiods A waRsposs eluvBEN ySOUSEYO pphowuy quazo(n vressod wpowom o¥ey, “MAvispass yozo]n orDAcl jon 98 a9 woloy woungeyord myOSIA ppsflonseaur ugop 9peu “iow ‘eufjoaod any ndows nuyeursy eu eirzqo zoK (eupo8 7 “1du) rgnp ofou erypfosd atu of rysuoUoya I (eupo8 ¢ du) wfzeges woxor v spnuuoy od 0} x oy eutsd auepaon ays%9 afugrpo auzsord a puonad of ama wummpafod n nigize! toepzr sfosipo3 1 ronmud sfugipo8 ns upey be omnepes amin Houqanod muods n vf 1x2) nfuaysuio% sea EU aQaKM Woy RIODIE] MEARNS “DeYe/Oud farurouwnn/ boss anyynas aujoundo nzyouo ryganzs af ouganod “eB wi =A ‘eaeyspals YyUDzoy 2n PFA S4SWLOUOYS 999 HIpNBOWIO 29 elO¥ pesedeu azou wpopur vso as psungey warspass eUEzO} fn wutpo® fouq as eaigop ‘eyed pms Peyed xfuspo8 ns opojou 240 vigpous ‘gsxod owalua qr pouod ru jes ‘180 wymaznpod 1 _amaenspass quazoyn ryess08 epouad eporyy “er 36 easponod “eas 1B aftoejes04 aporow ~ ‘ysoupofua afugepes arsi2 aporow - VIOIS TSA PEIRIAT PATRONONT.bac: “EKONOMIKA 1 MENEDZMENT SPORTA" F posh: “EKONOMIKA I MENEDZuENT sponrA* Ova je metoda koriftena u ovoj ulaganja kod poduzetnigkih program, za izraéun perioda povrayilll siicama, da bi se dobio diskontinuirani tisti noveani tok Cista eadatinjavilledac Investicjskog iznosa u sportsko-ekreaciskicentar organlzaelj"X" 4.5.3.4. Metoda diste sadainje vrijednosti® Tit ta jednosti polazi od toga da se utvrdi raally octet Ceatnean ok evan iranih primitaka i iznosa —podetno, ey 2a se samnati da li Ge 2b Prt ax ‘aka, Koji Ge se ostvariti u cijelom Ee) eal efektuiranja investicije, ‘biti dovoljan za pokriée uloZenog. investicijsko ‘00 our iznosa, som ae metoda pogodna jer uzima u obzir “vremenskuf i tse 9 prefere ", Sto znaéi da se vie preferira 1 novéana jedinica danas 5 aaa 3 wae nego za 1, 2, godin, oo : . eer nvessog Wess “itt § obzirom da su kod investicija u sportsko-rekreaciiske objekte iznod! distin novéanih primitaka iz godine u godinu +7 najéeSée jednaka, potrebno je diskontirati svaki pojedi primitaka, To se vr8i pomodu formule: i, @ diskontna stopa iznos Bistih novéani Iz primjera je vidljivo da Gisti novéani tok investicije u sportsko- “iznosi 91.241 eur. S obzirom na investicjski iznos od 90.000 eura, Gista Soni + Ve +My lainja vrijednost investicijskog iznosé je pozitivna, jer iznosi 1.241 eura. TK THRE (Tek Moguée je zakijutii da je ovakva investicija financjski opravdana, jer edje su: ‘omoguéava povrat uloZenih sredstava u ekonomskom vijeku investicije, kao i So + ta sada iedhos investing fnasa ledeni ostatak sredstava. Dakako, to vrijedi samo uz diskontnu stopu od Vi.V2,...\Vn = ist nova primi u godnama efekturranja investicjo %. Medutim, ukoliko bi doglo do povedanja diskontne stope, ovakva if Phen investicijafinancijski ne bi bila dovolno efikasna Postoje i druge metode (kao Sto je npr. metoda interme stope fentabilnosti, metoda amiteta i sl) koje se mogu uspjeino koristiti za ftvrdivanje ekonomske efikasnosti investicija. Medutim, prikazana metoda iste sadaSnje vrijednosti vrlo je pogodna ie financijske efikasnosti investicija u sportsko-rekreacijske objekte Primjena ovog postupka prikazana je na sliedesem primjeru, 0 godina. Diskontna stopa iznosi 10%, Da lise navedeno ulaganjefinancijski isplati? Da bi se mogao dati odgovor na ovo pitanje potrebno je, prije sveg uuvrditi godiinje primitke i godignje tekuée izdatke kroz cijeli ekonomski jek investicje. Razlike medu njima predstavljaju titi novéani tok,-kojeg |e ‘reba pomnoziti s odgovarajucim diskontnim faktorom prema IV financijskitt i. 453.5. Analiza ekonomske efikasnosti ulaganja pomoéu metode korelacije ‘Metoda korelacijeje ope poznata statistizka metoda posnoéu koje se Espoznaju veze i odnosi medu pojevama, te se ispituju njihovi medusobni Replies “Financia efikamoa investiiisih mogetnast”.Iformator, Zagreb, 1982. 168 169et 98 19 to open ponte ened” eco 28 og noun on af ung fpeAeY ene speed ofssny -nuods n eezefoxd ypjgpnaanpod « ypsionsonm ndafoo tz eunaIN2znpo4 { muuezpouow neznjsod custo now uo epoiom yixo ue ‘BSOUAESOUpol B0qZ ‘wnnpapy “dyxdmsod 1 apoyeur aBrup ufouq + nNSIIO dqniow of vp ouARseN -ereyoloid ypRMioznpod 1 yppSonsoau! HsoUsTy gE aysutouoys mofo vz spot oyou ours auezequd ns alpagQ aupod gg6t aye Emeo ysUOd-O¥NSUN EAE nour Bx oHEMNZEZT OA, a a ae 1 ERO PR o o a ” a a8 ® on z & = & one tes SERNEQSRSARReR a RRRS FR: HA worded: ® tare @ Es oe ear wrt on ta | ants bo eHa07 000" uypod a66}eweloeziuebio whys nena ws hoearL coyspods elvenojsod yep sougedsn eioyzeyod ypou elpesioy eprauetio pom aden ene 2uszom oud Ea -oystiods po yepoyop 1 poyuud uedn ‘ xfeagou ypsuods, optafou nftuzarso 2 upysfovasyes-oystiods po epoyop 1 epoynd SoudnyN npauizs affoejai0% ined OL “ygeluen Yueszqeur np TTF ou oF 86862, pape mis orem BUN dey, horas yy SEN 98 “gag "ee Bie IAS payee ogee, amp 4 sfioejosoy (uedms yosia voysod up nysvisodiard 1 eypayod of waqeuy ‘auiAopoyop ofosta n1q nour nuuztuny n aBiysn oyslineanjar-oyspods ep nzajodry afnpaniod OL “(C69 = 1 $88°0 =! aflopjas0 nualtoya0%) efinjsn yiAo po yepoyop Wu BABZEIPO aS ousHzod nfiovanxes nysyi0ds 1 sods n wie] “wraupedey ypystor0y efueaefondod yivaquiy mfegeuz nfrisod affovosye1 oysuods ifegspes epey ‘auozas euine(# waz! ougasod ‘efua9ou ypystiods,, Az) ofuepaxod wu agofyn agtafeu afezipes ayslovanyaroysuods n waeyspais ofieyn ep 1Qeuz of (960) fuapou wysuods,, ofgeliven oustaez pox af uozeAss0 afiaejsi0y jualiogooy IAN ‘o}gelimea ausiaez afeyso BU nsoUpo n afioeyaz0y wfudnys WOSIA af Hf So2zerzy ofezipes aysfoeasyar-oysuiods n vfasSvyjn ouisia npowzi vzo, (rzajody nualavisod optpassod of o18 '€6'0 = 4 afjonjouoy sualiofooy ruzefSo4d) ofursoyn yascyoy vroynzo4 1 albespes aystiomanjas-oystods naoispeis pfeoSon npouzy afisnjauoy faodus tyoste sfoys0d vp rpomyod nioliuyid wor n af veypouy ‘aflanppioy ewsaffoysoy Fougolsoxd Bsoulezeuz ofuessar ouagunzs of Bofoy nijouiay vu .z,, np0Wod vfioe|o10% wuzelsoud 1 of vreungesz afioejsioy wyeualioysoy yout ‘oigelirea oustaez ony efueeyn yrayes A Bs © ‘albzipes oxsipearyo-oyiods eaeispare. eh soUpofA lneispoid nfegnys wono n ong ‘Figefzea wusiaezau wuageuzo x vs af fofo4 n .s2lMtunoy npowi0d wang at On wluesieyn quays) vyeyizeu ofezapes dysuods nm vaeispars xlueBen 1 ofiozouoy afuwanids) of ousguaz ‘2porow oxo wouofung ‘afjorje10y quafiyooy aouiosseag aS BPEL 2Gconodn ezon easy yoyod euntod uopape nine vee ete TOS TOR ERTA TPTq rg ENON EEDENENrOTA 4, PITANJA ZA VJEZBU 5, Poteci razvoja organizacije i menedémenta kod F, W. Taylora ‘Teze Henrya Ganta u mened3mentu, SPORTUI KOMPLEMENTARNIM PIELATNOSTIMA Sto je cll “klasne organizacie” i koji su rjeni kontikti? Definicija suvremenog menedmenta. { komplementarnim djelatnostima Objasnite funkeije menedémenta, ojam i nastanak poduzetnistva. jazeéi od optih spoznaja © menedémen! Poletscnost da se odrefene di ada. prikazani su hipo smentarnim djelatnostia 1 2. 3 4 5 6. Kaje su fankeije menedimenta? 7. 8. 9. Kakva jo uloga poduzetnistva u gospodarskom razvoju? 10, Objasnite odnose izmedu menedzmenta i poduzetniseva, 11. Koje su karakteristke suvremenog mened#menta i menediera? 12, Defniij i karekteristike menedémentau sport. 7 13, Funkeije menedera u sportu, ee 14, Karakteristike i profil menedera u sportu rerandanost ovaeve Koncepcjerazvoia sporta i Komp S sportom, U prilog tome syjedoée program! Po fofesionalnim nogometnim kivbovima, | kao |; delatnostima w turizmna i ugostteljstvy, 166 15. Osnove poduzetritva u sportu (definicija i karakteristike). 16, Koje su moguénostirazvoja poduzetnistva u hrvatskom sportu? 17. Objasnite primjenu cost-benefit analize kod organizacije velit sportskih pricedbi. 19. Objasnite primjer metode diste sadainje vrijednosti 20. Obiascite analiza ekonomske efikasnosti ulaganja pomoéu metot korelacje —_ rh delat aa pajnon konpleneniarnt dla dineeket a sport, rinjerce. COM. 173 MENEDZMENT L PODUZETNICKI PROGRAMI U 5.3. Metodoloske asnove poduzetnitkih programa u sportu i poduzetnitiva te od sporta razvijaju putem menedémenta i poduzetnistva, ovo podrutie nie ou praksi, posebno inozernoj, vel dio spore jelatnost putens tia, temejem rexiGth progn ery Hirtiko) se poduzettvo, spams, wk, nob A posjednih nekoliko godina, broji praktitn! rit Penh djelatnosti yduzetnistva u nekim Pi komplementarin covini, industeji sporiske opreme + Jcazani ipoteliéni “i prektiéni primjesi U oven gad si oxakmu i ukaza ma mogoioostl reve x onan radu se posracumijevoje elamast kaj 9 trgonina, industria spots prozvoda i drpL set ‘punto 00 MEI “O99 “a8 *Pg61 "UBeZ ‘dT inaaanpod 1 Pi od woyepig BARR ges Sound J sees ozow 98 wuxfoy nm aptan 4 owolt piapoid ofianyoy 1 nsoungeigord ungeiord viesposd mumwBoud ssoungonfodt oud Boyg1uaznpod fueauwaiso 2 eavispors yupepereUs YTEISO 1 eaopeip “eefuoreM naeqeU ~ twornd neaueaiso ougofdsn organ ad afigopzes, ‘azi 1 euresBo1d oudeerevendopeupion = p 096 _ ehernsod vegan = dl pg) = 40 enppus euRD = 590 eBoad 98 1q wafoy n owola pygineznpod nuaidud wz awol 1 epouuid ayedeu aaxd op vuep wofoug ws azoumod vfueroysod woxsou rude 28 Up uu wa 26 vavungezzy BARSpaIs HOH 28 29 vfoy auisowy aufenoxpeTy | aufenodnp “fh varipaus sido - 21 ryesroueuy 2s 29 v0} voy B ‘ysOL ‘wuresBoid Soygnneznpod ayeideu aasd op nsoueplp wxegod pe weperpo waind ueaiso enfour af voy ysourejolp uresoid - ‘wo}go n efiedeyn nfefarispoid mussowr ‘9EatNgO Rpapoue sido nypnUya}-oyso}OUN2] “2 gtureznpod windino Fy ‘eBnjsn I eponzioad 0 ‘Wuzenod fougizn o afioeuzoput nidryus ougesiod euresBosd S03jgrnzenpod apreszy a fsougnow + aqanod augen eu nezeyn 28 up ungeu wu ougesod vfirenopod nurpo8 nyeas #2 YoxgOLL up 1 PlnespueUy onoygon ‘oped om ‘efueropsod anoygon auyetiqeu nfepeayngo vlianoysod moysoxy -9 a nut wsoutsd ndors niugipof) “91 png ‘susoW aufenofnp ysoupol fousoauy Byesaod afigopzry iA ‘pSoUIEplp ofuefjaego wz nugantod mi n vfueBen nfelatispad mumnouy mufossoSnp n affousoauy eiso “vureuafio wule azoutod 98 ep oy ‘tpppow sido ry:1uyo}- ‘1uowoy> tee errant rere ee ore ae en pes wessoud rAgINeznpod yeas shBojoporetn fouapaneu vuddg ‘Ungyzer og eu neste;sur agndow of v3 ep igeUZ ong “UesIAEZOU Pagupeznpod ‘big 9Zou wesSosd offoryo] wigInoUeIS BS ~UreAHord ryQIaZnpod HBoid npesz} ez wiBojopoieu fouafegigon rwasd ‘hs tuofjaeises TS RTT ONO*eKONOMIKA 1 MENEDEENT SpoRTA” Baro "EKONOMIKA LeeNED#MENT SPORTA” f Menedzment i poduzetniki programi u sportu 9. Rasdoblje po a investicife je vrijeme tijekom kojega s€ i ney investicijska sredstva. Razdobl Menedément i poduzetniki program: ?ROFESIONALNI NOGOMETNI KLUB’ tako da se od ukupnih investicija odbija godiSnja dobit onolty ‘godina koliko je potrebno da se vrate sve investicije 10. Godiinja poslovanja u repreze Stopa se izraéunava podieli s iznosom ukupnih inv profitabilniji sto se vie dobiti ostvari kUvod jomnozi sa 100, Program jg investicijskih ulagania. [ul ‘naB reprezentativni nogomet ima ugled u Euro} © AS ol abupaih ruiwvenih 1 gospodarskih promjena w Brvatsko} i met je dozivio svoju cjelokupnu transformaciju. Promjene su uslijedile rojnim podcudiima sporta, a posebno u ofganizacij, menedzmentu, te tskom marketing U ovom radu istrafene su razlitite moguénosti poduzetnittva, kao i jonalnim nogemenim kivbovime “Hrvatske e lige ‘Na temelja empirijske opservacije postavl ecole sedzmenta 1 poate Ko Je PON sionalnim nogometnim klubovima radeni do razine poduzetnic im i zadovoljavajucim sa stajaita leinog jeSenja i izvedbenog projekta Poduzetnitki programi prezentirani u ovo} kaiji2h predstavljaju sata razradu ideja 0 poduzetnistvu u sporty i komplementarnim djlatnostima. U kojizi su prezent da se prema isto} metodoio; samo tipigni primjeri poduzetnistva, sto znati mogn raaradit i drugisiéni program, Prednost ovih programa je i u tome Sto se oni mogu realizirat istovremeno na viSe mjesta: u sportskim Klubovima razlitiht sportova, proizvodnim programima na vige lokacija, te posebno u turizmu, gotovo -svim destinacijama, by Meneclément profesionalnih nogometnih klubova w 1 hrvaiskoj nogometno} ligi i) Ustrojstvo I. HNL a in 991. godine. Zbog Formiranje, te stvaranje I. HINL potelo je I Z Balacije ratnih sukoba prvenstvo se povelo igrati tek 1992. Koncem lipaja 02. zavedava 1. nogometno prvenstvo, a prvak nate zemlje bio je “Hajduk Baker” iz. Zapretica osvojo je I. Kup Hrvatske. : Prva HNL formirana je tako da su prvoligaii postali najbolji hrvatski su postizali zavidne rexultate, @ u posljednjoj su Sezoni postali Dakle, poduzetnitki programi obtadeni u ovo} knjizi ukazuju na sezlisite moguénasti te nagine razvoja poduzetnistva u sportu i komplementarnim djelatnostima. liga dozi i jene u pogledu Prva hrvatske nogometna liga dozivjela je brojne promjene u pogledu rave | bre tanove, Ho je ufjeclo ina nogometne Klubove na nitoj naj mad izraden je sural sa % Lovie 1h 116al oe eI TT 981661 ese 8OHOPN LAE ode owmnareped yrondow sour, safeym puso] 7 M82}porrw oueedwepEEE POW fw “3 000°01 po axgresnyzed ay ‘exmueyalp ypyonysr-ounenstunupe SOL © ‘wedn n vyefignins ‘eon 1 TpeguoW Pe | aysionunf ‘ayssmuoid ‘Ipeguow oysi0mes ageowoToU £81 0001 oy94d s01s03d ruaojsod ‘eurezop vysuods {@) warm juowod ‘efhowepai8 ooo 02 tiapedey uorpers miowofou - | wapapalsn epa(#o as io wefiouatod oufjoaop nfeut ronoznpog ousoupo ‘nyp{gns maojsod ep ayseisodraid po rzejod as njopou 7, ymazpod nsoupnsow surojsed (2 ‘BunAOgnpy wrnowoOU wrU;EUO|sajOrd 190 you op 4 asnop sino 99 by -onoun aoe hens 190 ypufosq afuopoan eu 93 eaigruaznpod aM\G0 angle eu as 9p "© PACAP YRaWOBOU YrUEUOWaoMd BAIsIUSEIA ydaduCy MON fe ! prrolondy Sasa oneuty sty 2 a1oqny aysdone See! juozn od eiuourzpouous t waygrusey offoewsoysues saoosd tefesio8np 1 uazo|s fovspesd wy ed eaygmses ogioniesd r2ej nos azqeu wognpy mwjeuorsajoag CAMP] UHowOFOU YUTBUOKJOId wURSoUPRFOM wiluseUEP. tasofund Feeuzpauow of ameao “wnnpsyy ‘nemnuozosd ougosod owoyou véozees fio: 21 wi ed ‘nanp| wourpolod woyeas n ouopsaan ns oxgizes wiogpoUout ‘aqanod aystods ousewuauoyduoy ~ ‘eqn aqaniod aysviods ouxouso ns msyZ2 wouatoZou wOLEIqEPO eu agaztod auNUEAaIaY aqanod (tf loryaup rysuods far sora “ean upton! ‘sup wogn erage seco ‘erouon wujeuowajord z 2} eavjouoIsayoud gf 1fo19 saul z tfo39 eqn #01 uofod S “Yount | Hapey ‘uiord “uuotd peru au #9f04 uoHod rysupeno uy WOW INH TaN Beas ‘nusfuud wu owls rezeyud “ING lean Somewofou Souzolso1d Roupal afuesmoroyury t onysfosis sp 1 Pq ou ‘efoye}as yuipafod wouany ‘uorunt 1 napey “iuoid ‘unword speyur ovy ‘SNH esidoid 1 2ZOAGO. a4gIUpafez suopaspo wou rureuo!sajord ‘umnpayy “sp 1 yluojsodez Pe uxosod "xognyy wAOyg00 | wUpoyd ‘oIAOUN AOQNPY YLIpofod owziuess0 n exyzes wyIon forsod vA uN “SN TyBUOIAIOAE niet Wogny MwoSOU ns hay Ce "qnpt Zoursuofiou Zoureuorsajosd onrsfonsy) (2) ‘effonsoau efuesroueuy woAzt weinsiso ‘eangluseyA ByN]Go Yrs Isoupnsour - ‘wesfoid pysuods tuaouso ~ ‘(eqmnounss ggo'0s afuemteu s pest) argrzn oupetouayod ~ ns nignpy woureto5 ‘woupeuorsayosd n earginaznpod vapour ayarjsodjaid ouAoUSC, {qnP{ Mawoflou FysunILA sou nyoU azejodses eunfoy eurysougndd ‘woxgmeznpod n jamoSou af seu pox zpeudey t aanelions omeatsd rp AL ‘TMowoFou wu ns wedousez MYe[O1d MAO[sod MON OUP ‘eaigiujaznpod eBeus exgeranjod ovy nstioy agia ans 2 r0U ‘8jeq 1 foyswazonn foysrouery ‘forsjohieds “yiueug foyI—\ * ‘Toxgewaly n ougoso ‘wwelwaz unysdoine wimofiarer oyostA 9) zea “eaognpy efuesouwuy af og "eaognpy yiuIawoso: INH 1 seueq, | PU;aUOFOU | PanpY woujauioZou wourpuo}sefoud n parsnyeenpod repo | TFITOES TAG ZONA TVRONOT. HOE PENA T VITRO TROIS ATP T PRORORT, OTS HEM Barus “ERONOMIKA | MENEDEMENT SPORT" ysis“ EKONOMIKA I MENEDEu er srore i) p) Komplementari sportski programi je od lit na sportske i poslovne cjeve. Generali g Komplementarni.sportski program zasniva se temelji na medusobnim Hl ‘0 nogomela stvoriti respektabilnu euro, og sportsk 2 nogometa i raspolazivih resursa, moméad u razdoblju od éetiri godine | Pektabilny eur ania osnoviog sportskog programa nog sp eu tice, program priprema te drugih 8 aktivnostima na otvorenim Prvenstvo Hrvatske 2. Kup Hivatske ~ polu 3. Sudjelovanje u Ligi prvaka ili kupu UEF-a Komplementami se poslovni program temefi na osnovnom i . janplementaciom —sportskom programy. Potonji program _obubvaéa: stiteljske usluge, trgovinu sportskom opremom, odjeGom. i obuéom, sigkom robo, kuéanskim uredajima i raznom drugom robom, zimljivanje automobila; drustvene igre (tombola), kladionice, koncerte i ficedbe kao i ostale razne usluge. Poslovni ciljevi: Poslovni ciljevi ovog projekta ogiedaju se kroz nekolike el pokezatljavalorziranih na kraju ovoy models konomsi 4) Program djelatnosti ) Dopunski uvjeti projekta Raspolozivi resursi nisu dostatni za realizaciju definiranog programa jclamnosti pa je potrebno osigurati nove resus, & to Su sportska dvorana 800 m? = poslovni prostor - 3.000 m* = osobni automobili za iznajmijiyanje - 10 komada i dr. Pribavijanje igrata: Osnovni sportski program djelatnosti obuhvaca: tren Ww ing, pripres kee senior, juniors, kadeta, pionira, ture, sporske atipove | mnovni program djelatnosti obubvaéa i broj élanova iu anon prog j élanova kojih bi uw klubu treba (1) Osnovni sportski. program U ostovni sportski program takoder treba ukljutit: : . Prva kategorija, ~3igrata sPonzorski progr Promidzbeni panoi, prava prijenosa utakinica, Druga kategorija ~ 4 igrata Poruke “(TV radio, razglas na stadionu), nosenie Treéa kategorija = Ligraé promidbeni ka na dresovima, opremi i sl; Znatke, majice, zastavice, naljepnice, Kalendari, Salo jescl i razni drugi promidsbeni_ predmeti ‘ransakeije igrata eal predmes Vitunski tener +1 poduzetnitkog projekta je i Kategorizacija igraéa, trenera, mmiadinskom pogomu. Rangiranje bi se i dogovorom trenera i upravnog odbora Pregled nogometnih utakmica prema projekty eprezentativeima ili su u pitanju dobri Kiupsk grat) Zz a Sige ——| oe | Obl tans organisa sutra poslomog ssa I 5. Seslenluaee ——} —y : a S obzirom na probleme pretvorbe dnusivenog viasnitiva u druge Pitt lec o 7a ike, u.sportu bi se pretvorba trebala rjelavati tako da se drustveno Toecpro cc ee Z Plasnigtvo pretvara u mjeSovito, vlasnici-bi trebali biti: klub, grad (drzava), ivatne osobe ili privatna poduzeéa. Pode li se od pretpostavke da je vlasnik 180 181zal ‘98 tpfoy 2x easyspais sont BOGOR 1 wpomE oye eppplosd v ‘unger weyig of wBoas oftud eyafoid eyofhr ZoyswOUOYD ofireatpaspo 7 "poud wipystoug (2) yyafoad jroupsqosifosg f ose aha tere Tea bea — 0) | = wae [ea [oa To EDs a = HO % Hep FIST on : ATEN on on erypfoud Soygunszmpod vlionsanut wimsynng (1) : ‘EQIP tf PuONRZZNpOd 2 PPP’! ewpmoyprs ousoupo euroyusa migopmpipoteey = ' = ‘eryeford | Jpree"Peesdo suomgrup 1 axswowoye emizexop ws nsoungniyosd ung - psu wet) fp Pyswouoryg “wuresBaid Bourojsod 1 Boysuods waoygon Bure carpe od iptord fommreup wuroad ns wepsayn efreaojsod rsoygosy, adnan ais 9 aor POUNCE g 29U88 § nop PU wODyaNIp - eragpauoUs wy Opp 9p miaeidn ‘wrepiuoIp 11 eQearuso eungdm aaeidn 11vig, oudnyn = fonnaznpod juyeaud — H apy MeWoou - eesbioud epoyndefayoforg VINCI RGR FORAA T VNONOE,Bartle: KONONIEA SMENEDEMENT Spor 4” orotic. “EKONOMIA 1 MENEn#MENT SPORTA' poduzetnikog projekta tretirai kao troSak i kao prihod U okviru poslovanja. Inve 9) Primjenjivost navedenog primjera poduzemiswva » ogomeite ino s pogetkom programa dj izmedu ostvarenih prihoda Na potetku rada_poj faruju_u_ zapadno-europskim Engleskoj, + Francuskoj, Caer U_ Hrvatskoj danas jo ne postoje materijalne i financijske pretpostavke 2a provedbu ovakvog modela poduzetnistva_u_ svim im Klubovima, osim moda u 2-3 najveéa Kiuba. Za otekivati je da Gemo iu tom podrgju ubvatiti prikiuéak sa razijenim europskim remljama, ukoliko Zelimo sudjelovatér europskom sustavu natjecanja 4) Ocjena ekonomskih uéinaka projekta naka pr ‘oda razdoblja povrata investicija, metoda sadeinje vrijednos| etoda interne stope renabi kta ide ictode opisane u prethodnom poglavlju, pa ih ovdje nije potrebns de 5.2.2, Menedément i poduzetnithi progr: “DVORANSKI TENIS CENTAR’ rata investicija ~ razdoblje povrata je vrijene| lj, a utvrduje se prema naprijed opisanoj metodi ja u ovom primjeru pokazuje da bi se ulaganje 74.4 godine uz navedene uvjete. febno je spomenuti dau ovom hipotetitnom pri 1 obzir cijena Kapital, tj. kamatna stopa za ulaganje kapital radi ovog modela trebalo bi uzeti u abzir i konkret bi model imao nizu profitabilnost. I) Uvod Tenis je, gledano mjerilima poduzetnika, jedan od najatraktivnjih i najzanimljivijih sportava, To je spon koji se danas jgra cjelu godinu, Sto mu dae osobitu privlataost za poduzctnitke programe. TriiSte teniske opreme je Potencijal za mooge poduzetnitke aktivnosti, kao Sto su: proizvodnia opreme za igralita, gradnja igralifta, gradnja tenis dvorana, usluge isa, prodaje sportske opreme, ugostteljske uslugei dr. Buduénost tenisa kod nas vidimo u dionitkoj pretvorbi klubova, i teniskih Kubova u Razdablje povratainvesticiia. [anes con : PAG ews page es menedzer, kao i treneti Koji su 2 4 = interesirani i struéno osposobljeni 2a vodenje takvih poslova. Na takav 8900 . 5 natin tenis je organiziran i u nekim hrvatskim klubovima Ca : «att 159 2 § obzirom na popularnost tenisa j sve ved broj aktivnth sudionika u sme | East 510 {we | Uprprent ong modeler VP poate rene Ks, projet trib ferent dvorana a 185tat MJ Wwousvonyo eu eigyessh eysiuay | eagtes8i ‘ppoU! oso n eAIspais wliuzeafen) ‘arispars sid (z) suofod i afenezspo wz nimaido 1 arrzmayea F Px5T9) p es euBIOAp eysqua) ns ‘eaempous ymupeluayeu YeISO 1 eAojalip “epefuiayeus eYARGEN, ioezIueB30 ‘euar0) nfoxg * pica : HAY 0 Isiko yporoud ruresBoid ons 9s 99 soy “(ons Bp ‘euio8N) nsometolp yp jznpod 1ufoug af 8 1 uuiso) PES tutporead WAS BS euesONp EYSIUD} wanUd NSoUoNou SrotanSour ons CMS Woral woeaneones 1 efreoofieu silo) eur oupnBou sas 20 uezan ABPOW af WOAo n ASOUNEDIp wesforg Bsourelp wesforg (1) ‘jou woAo 1) mony freuen 99 119 woresox : eae Sosy oysin vutionp v7 anspas ys) euENBSO of“ mth forjuounyop wupplord wualavises ‘aigliuiaz ouallaequd oupoysasd of ox ‘rapod rnupof wz Ysaazt now afaper auurasdud oy aas yapout feAo eZ : ba Bjapour aqpeazt afiqopzey }aIONGRD, vin euesoap suey szq0 n of wIeen ejepou Boro aqanod “ez "rppow sido sronayer-oysojouyay, (¢ ‘yepOU WOAO A ns Hep Bfudgali EDN AP FoGR nyON ez wpTeAAL eFURYOE- sunoo-o4gnd ‘suwsoap epjafgo BoUTEUOW op aUexOAp SHO} BupIsepy po efuagati wygmpr eHrup | oforsod SuesoAp oAyWAO WIS e I PINSN) Ad Po af ouBIOAp Aosyog "wpPsOu upesaI Fag azour woyMNsUOy “eBoNeT Uy oe 1481 tuodse: eyesou yurewud po sforses 98 vfioynnsuoy . 1 1S-.3201hg09,, od ouas04 (wesqoouns-ougea - wujprua yipeafeu awafiua n) ‘euep Soaio oyaid o7alj n “(erafA uepoBnau agn: 1ao|sod qnpy) er ‘edi Souasoniez ewxsognyy wuznsynys ueioap “(twoteg ‘uzewuow ‘sugisepy) ouBionp ‘90pa oud fogeu ewoud uopesiZt ns soy wIExOIGO yPysIDY asi, ‘wues04p 28 ePlapo.d euiforupod wn n oneid -eueioap ypysivor NASI) YIU2x0MI0 099°7 O%0 Hfoysod seuEp o9SPAI}] 2qpHod oudinyn ouziigud mu nfesehoaopez 2u ie fo suet vz ewoues0Ap 2H 1 nlizenod my seueq WouSosd af aonow ‘nsiuay auydon wz “wolunaefuer ws - nurz od nit os zou mesonp fonsyes (owesnquuoy st au029 ‘ugog) aomens augiwu: cious euroup ‘vndou 09g 0114 C28 os worth swe Beige Maps ae pe etal SEIS NANT PRPotrebrio osoblje Za ovaj model, ovisno o vrstama usluge osigurati sljed. 08 centra, potrebno i a tenisa (1 radni odnos, 3 po ugovoru) a na odrZavanju Prema potcebi mi ai i uyovors oe Petre moguée je angadirati i vedi bro delatnika, posebno pe 3) Lokacija Model je lokacijski nezavisan, Sto znadi di é , Sto znadi da ga je mogu kojem malo veéem mjestu Hrvatske. Bi 2 upuine gradovima i turistickim mjestima Hrvatske. U tu bi se syrhu mog mons, gdje veé postoje sta usluge tijekom cijele godi centri, posebno oni na Korisnici tenisa, Koji bi mogli kori Y) Prihodi od prodaje Prihodi od prodaje utvrdeni su-na temelju pr na temelju prog je raz da Ge prihodi biti priblizno jednaki u svim godinama mes Prinodt od prodaje 00 tug ped slut“ ERONOMIKA 1 MENED2MEN? SPORTA" investicije u objekte i opremu sy Za ova) tenis centar potrebne su sjedeée investicije . objet | opreme F ‘wooo ers [edie uigaris [tows] a za eis (ale) ra ae alta na orem (4) a to | jit 200 me Po joe re ® 7 pea & 1 weap exe Kod investigije nije uzeta u obzir nabavna cijena zemijsta, koja moze vrlo razlitta, ovisno 0 lokaciji i drugim uvjetima, kao niti kamate na Sto bi, dakako, trebalo ukljutiti u daljnjoj razradi ovog projekta. 6) Troskovi paslovania Troskovi poslovanja u ovom modelu predstavlaju troskove pruzanja razliitih usluga tenis centra. To su tro8kovi materijala za odrdavanje tenis terena, trokkovi energie, trotkovi ugostiteliske i trgovatke robe, bruto place tnika, tro8kovi financiranja, porez i dr. Vetina trotkova pretetito je varjabilnog karaktera, 8o znati da aijitova visina ovisi o intenzitetw koristenja tenis centra. Procjenjuje se da su ‘trotkovi jednaki svake godine. dj ‘Troékow poslovanja wf Bal a saeazsl ene, Sjeees. Sleeee a 188 Seats oUt BEeess| Busse FJssuesexs| jsaeeuesel”| jesvenesel sJesueses sJseuevese| ale: 0189pou nufegetrp n ofegsonn cut = UL up ouuezidasn elvenosod ucagon = 17 pe utgeuszadin poyd= fangeuermisin esol eds ehapod = pos rmoniereaeebs 3b a ue WEL Ob Tre coota) T-a 2 ‘afugipo8 wana ¢1'0 po nfueaoisod n ygop nieaso azow wfonseau yuazoyn ano | wu as ep 19eUZ Cag 969'E1 is0U2 affonsaaut ysouud dors Ulustpo8 nyapow WoAD /) of od ‘euresfoxd exalts wipo® fouaryequazasds n efuerojsod 1 niqop supoxziosd souzt posd vfoy. ‘altonsanus vsourid wodoys wolugipoS 1 nuoliu as azow ejopow ysorKsoyuRA alionsanu nsouud ndoss nfusipon (ol aly eup06 oo ‘flosonu eared afigopzey FIO IRON T ATRONONE. OPT 061 afionseau Buergu0y FIRMA Boyswouoys wyois1 oye aumow oulenosap ysoupatin >jeaeiso 1 084 “BUIPOS 11 Po wiyaford yin FYSWOOYD sudnyc tu wouzgo § ‘wrufjosod EsBuIS 20 9S O¥g ‘tupoR ~¢ A OusoUPO “wUpE g uoyet 98 1q ojnezs BfonsoAU nso mt aitedeiq| “nfonsoAM nao N. BARIspors yuezoin eresaod smatiia 9f ouspssin afionsoaut eyeinod efigopzes apoiau np0w0g afiousaau munsed ajgopery (5 o Tar [tether es eb oe fam Pe we | v4 wz |. sod i Tv me | aie Ef eaaee car ‘eropow RsouNge ord ungesoig ‘eo10d teped oynuq ‘rmtaous nufesioyey nf ‘runout nufeno8np “epoyud ‘rmuaWlS}2 Ypepalis nots wu of euapsnin wjapoul IsoUGeAYoIg 2y9pou jsoungonfoug (g ‘SlPaxipo epound eeu atop euepfoq= —p 'up00 ‘|r euerjsod woygan = gt "MP0O | n puvowrnufeRmpesynafoqsan = sa ing nua id ose __oge eno oszzg= = 0% HE aad SP-0008LF Psd (eumoun eufenoxe79) exvyspass Pugo yugoriod souzr wopals of uopisin vydmsod Soxsunses Poyud are|deu een}! Foard op ‘nuisown nulesqoyyery nnfese iso 9f ouganod enuao Soysiuer wAnysn afeposd wx}a90d fing munou nulodjoypoey n afiousaauy (2 YI OGS ING PERT VATROND ET. OATHlc: “EKONOMTA | MENED Zug SPORTA™ 1 aroues “ERONOMIKA 1 MENEDEMENT SponrA™ tare, “ERONOSIKA LMENEDEMENT SPOnTA® opremom), 7 dvije poslovne prostarije sa zalogainicom (cca S0m), prijevozno sredstvo i ostala oprema. 5.2.3, Menedément i poduzetniéki program: “PRIVATNI PLIVACKI KLUB™ 1) Uvod Razdoblje izvedbe modela Sve pripremne radnje za osnivanje privatnog plivatkog kluba mogu se t europskim zemlja je lubovi Meta a eS ca 6 mieseci. U tom vremenu treba obaviti registraciju kluba, upis privatnom viasniStvu iz raznih sportova kao Sto su tenis, plivanje, sportovi ne i sportske igre, golf i dr. Privatni klub ima stalne lanove koji programima kao Sto su: programi Programi sportske rekreacije, sportske i druge usluge vanjskim ko: st. U Hlrvatskoj je sve veéi interes za osnivanjem privatnih sportski 1 sportovima kao to je pl i neki sportovi na vodi. Za razvo; vrste klubova postoje uvjeti: bazeni, strugni kadrovi, sportski rez Prednost je ovog programa sto ne trai visoka ulaganja kapitala, a mots polutiti visoke ekonomske utinke. Procjena je da bi ekonomski vijek koriStenja ovog projekta (aktivnosti 1 prvoj godini bi se izvriile sve avne radnje, a od druge godine program bi poteo ostvarivat prihode. (4) Nabavka materijala, dijelova i ostalih materijalnih resursa 2) Tehnolosho-tehniéhi opis preme moguée je pribaviti od sponzora (1) Program kluba Program u ovom modelu predstavia razlitite aktivnosti plivaskog Kluba koji se sastoji od sljededeg, : obuke neplivata, (5) Potrebno radno osoblje 7 Za cjelokupnu aktivnost kluba potrebno je osigurati struéno radno 808 - I menedéera - 4.uitelja sportskih aktivnosti (po ugovoru) programa sinkroniziranog plivanja, = 1 administrativnog djelatnika - SSS Skole vaterpola, ~ 1 PRV djelatnika. = ostalih aktivnosti kluba, stale djelatnike treba angatirati prema potrebi na osnovu ugovora, Svi_navedeni programi trebaju se posebno razraditi u fazi izrade idejnog rjesenja projekta Najpovolinji oblik za koristenje osnovnih sredstava je najam ili suvlasnistvo u nekoj drugoj postovnoj organizacj 3) Lokacija Model je moguée realirirati u svim mjestima u Hrvatskoj koja imaju tvoreni bazen najmanje duzine 25 metara, zbog provodenja natjecanja njerice to su gradovi: Zagreb, Rijeka, Split, Dubrovnik, Sibenik, Rovinj, la, Hvar, Poret, Sisak i dr. (2) Potrebna dugotrajna imovina (osnoyna sredstava) Za realizaciu navedenin programa potrebna je sledeéa dugotrajna imovina: atvoreniplivatki bazen (minimalno 25-metarskis pratecom © Ova) je model autor tradi u sured «B, Voléonéchom 192feep pewzod nema sf ‘oidey Worse: e180 | UAOYGON wind “fuwookeN AOys jquaojsod § wuozeq wufeu eAoysgon zt ozejzioid taoyson yn af yr ouganiod wjapour Hono speszes 10 nsazn nstu afpaQ WoxgON nuavfod og a9 ye “eltsoysoud enypfoad pha piswouoxp yall zor many fueaoysod excrygox4 nfefjaeyspaid njopour woAo n wfiTeAo|sod 1409504], ceyouomn|9 nfjowe} wu of euapuAtn eopomT SOU qe HFOIL faosoysod woysoxs (9 ptepou ysoungonfoud ung010 44 fend po ray ea ad p amp fn — ners | aaa upo8 "| nefunoieed Wogan. = al apoB nm lenopeshnseanc= 89 ‘upatanufenoGing n fiossauy ‘eqnpy afjoreoofieu-eger81 1 nuzasdo nuapaspo a) efoys0ud ymuaoisod ji evezeq urelew yensiso ouganod 99 114 nsoueelp nfjoezyeos €Z nuaouy nuloyo8np n aliousoau (¢ roan nan ‘feposs po spots Kempe 99 “eany BOYEANA wi 0 af apnifow efinysn ytaxen0 wustio wwvsfiosd yueseyd nfjoway eN, atepoud po ipoyud CF FEIDIS TAR GONIA TVARONOAE. OHTA2 EKONOMIEA 1 MENEDEET SPORTA" |. Menedément i poduzetnigki program: SBITNES CENTAR” 9) Razdoblje povrata investicyje -rekreasijsko wedbanje gradana svih Zivotnih dobi. Rando pow in ‘vet vjezbanje radi tz a | bens zabave, ugodne 4 i ie a us razvijenim zemjama razvijaju se brojni fitnes us | pruzaju moguénostiaktivnog, odmors, zabave, us & “odmora ule” 1s strunjaka fitesa pokazyju da je uw razvijenim 2 table je " { ines pokretpostao ne samo Korisna i Iz tablice je vidljivo da se ulozena sredstva u ovakvu investiciju mow ae poids jean vaena gospodarstvena drugoj godini poslovanja kluba, dakako uz uvjete predvidene u ovon fit im programy, To govori da se radi o visoko profitabilnom BM Primjerice, u Njemaékoj danas djeluje preko 6,000 privatnih fitnes tara, sa 0k. 2,7 milijuna Canova’ Oni godiinje aliziraju oko 1,6 i eura profit, Sto fitnes svrstava U red nejprofitabilnijih djelatnost postoji preko 100 fitnes centara® (najvedi broj u ‘zasniva na masovnosti Korisnika mlade Zivotne Khubovi aktivnog odmora za srednju i stariju lovne fjude sa malo slobodnog vremena i malo moguénosti za aktivnim odmorom, Upravo to} populaciji najpotrebniji je ktivai odmor radi zdravija j poboljSasja psihofiziih sposobnosti. 2 Tako je fites profitabilna djelatnost, ipak prile ulaganja kapitala v ovn djelatnoe, treba utvediti sve potrebre Uijete i iarezunsti poslovmu projekeju programy. 10) Godisnja stopa prinosa investicija - stopa prinosa investicija iznosi 83,33% 30 znati da | euro ulodenih investija moze ostvariti dobit u poslovanju od 0,83 cura, 8to govori o visokoj stopi prinosa ovog modela, Troma poacina Fi. Kanberoi, B. Swart FITNESS TREND DSSV Homburg, 200 Fe ee cane ores cna Frio neve, ane poss psehar ‘ners save, pa si date prcfene aor a 1 cp ND yy (4200-25. 109 Toye 197" 196861 68i (elusipod vSnysn es ggg 070) ARAL ~ (ss) feugnsod - reu1op | (sg) esoung fjoupoa - souresBoxd | - ‘worpey wans Hepels ns wuganod nsoureplp wuresSoxd afuponosd 2Z “Twoso8n od ME nsoupo Woupes a ong exeigKys vfO3q Fouspaspo afemgedue af ougna enum somy wureBosd yas niloezyeos Wz (e1098054 ws 1A PUpeUUNUT ainpetsod somsaaut wpe 1f}90s0 oupos ougasog (> -2fjqos0 oupos oug: Srime0 Som rusow euferoBnp n afonsoauy (2) ‘nemonpordar nsojalio n organ wresBosd foro nuowosA 9s hope ess Soassiepeehmunsn upon 9zeseun ‘ellsejos ‘sunes urnssosd - B4goroe - Burysons - (romuzafpery 2) SutuoH eys~ Bums {p09 - 1 ‘Bfjqoso estonpo ‘ofmevepoyn ‘ngewuout ‘otuasdo aeqeu migiazy ouganod muawioxa of wor f) Toosafm 9 wz esrzas apne Rsouepp af umfoud ‘Demo rysuepesd afnpofsod Jen somsoaut ono FEF ‘exjofgo wfreurado 1 afupess ‘efacany © a ystA0 aqpanzs afigopzer “eryelqo0FoA« 28 0 Ipes 98 OFY P ewtfo4 npaw ‘rues Solny 2porosd as Koy wesZoud ns ne eee ppyoload yafia rysuouoys } agpaazy afjgopzmy (E (esiuo9 sauny Sornsep pert Tuinyo nsourejalp uresfosg (1) Pau suf vjepoU Sido rIpLr-oysumBOIg (2 ‘en0 50 a josd afueazungeszi 1 Balan P1100 ofzmaip sain afeenrpssy vzaud npes of woro /) ‘SuO¥2 S49PEsPO HNSLOY Sonfow of wo) ug “oHHuy ne "80P 3pnq ou afueaejn ep rupofop azoul 96 uous oo souny oweido | eH9/40 noid 7) wiyaford a TINE ORTON Tas:“EKONOMIKA I MENEDEMENT SPORTA | maser (og 800 sati usluga godinje) + 1 Gistagica - pomoéna radnica (600 sati godisnje) Struéne kadrove trebalo bi dodatno educi koje moze provesti Kineziolo to putem posebaog nneka druga kvalifciran, 5) Lokacija Oval je model lokaciski nezavisan, Ovakav fitnes centar mouse je locirati gotovo u svim gradovima Hrvatske, koji br stanovnika. U vecim je gradovima moguée otvor ovisno o procjeni potraznje. Medutim, metodoloska osnova, dok bi za odredenu lokacju trebalo vrednovati precizne 4 pokazatelje investicijskih ulaganja, prihoda i troskova, 4) Procjena prihoda fitnes centra Da bi se utvrdila ekonomska efikasnost ovakve invest utvediti prihode od prodgje usluga. Ekonomske uéinke treba ekonomskom vijeku korittenja, koji je kod ovakve invest godin Na temelu procijenjene realne potrainje za uslugama centra, cijena usluge koje mogu postii, te vist usluga, utvreni su sededi prihed riod od prodaje z a 7 1H . a 7) Troskovi postovanja Na te programa ekonomskom vijeku projekta iu procijenjenih vista trotkova te intenteta koritenja 200 hire \utvrdeni su ljededi trafkovi postovanja uy cijelom Boro: “EKONOMINA I MENEDE MENT spORTA" ‘roBkovi poslovanja ‘sahara z a 2 é 7 8) Proraéun profitabilnosti projekta Na temelju utvrdenih prihoda i tro8kova poslovanja izragunata je profitabilnost projekta Protaéun proilablnost projekta saben por cays oporsts +. Pro wales) av] an] av | av] on] a 2. oho we] | v6] om] w] w] 16] 16 nee a 2 Vain sé} i} oi] 6/0) wl] 16] 16 aagaey ees ae ee 9) Razdoblje povrata investicije Randoble povralainvestioje w 600 DEN aes Toot Tepokivone ae | vara | ivestie < = 663) ae 6 8 2 s 5 3 a 2 Tt a w te 7 2 2 4 & 28 4 2 26 i fos aH P30)te zoe ‘vjofoud nzwy naid ony nsaaosd eqan afpro |p risllovonyas- 2 ed “efionseau nfuwsmeyd n yeioy iaid-af wisten eqaniod oftearpsayy vig eganod afsesepssan, (1) orsteds 3s ns ep nfazeyod num woysieay n ensnysy S1IM} 2¥s704 afiuaoseusfeu IAP pods sn eyslgnd oF} ‘eunseyods eriyeid oF: in sano SSN mW ont le kp sd sat nf fou 98 OSL exRMAqUNE YUZEA pO ue 299 2 omtzogoeso aaxsgtp auetlauatiny ne hoy Poe MOMS pew nfefesgn seuep altyetpns 1f0y tseniods “eppour nifoyefoxd nunojsod “afeposd wuringo nusfoosd ‘eppou nqpaaoud ez a39Can r asinsas qanod ofirearpsayn - ipod japou feag, ‘apnuod aygnspn iuomBos fexo n eperdey afireiejn ez euntonnaznpod joUULCTUT ead oy 1 ‘epmuod aysfineanfal-oysuods urerifeAy, afues1oZy PAOUSO OF NENsod 2zoW uo >edi “eurMNeUNseP wAQNsEIN] WAS 1h pmafrund o¥gour as 1q (0% japour mpezsaarun Hep agnour afta Oe] pow (1 “AINZRIAL 1 AVINGD DISHOVUATA-ONSLAOAS, tumeaord eygmoznpod yjuauzpouW “Les Muzzy n ey40ds jureaSord prprmaznpod 1 - " PRE watz a (2uis) vaso Soysliovacyat-oyssiods sasguaaznpod japopy (2 Pod 1 juemzpauayy “E's ‘eaiguiaznpod warnd nefiazes ougofdsn azou nurzimy woysteasy fn 9s sfoy wyods japou uegnstioryeiey uezeyud npes of woro 9 uipo8 uoyey aoe aucnp soo : #0Upafuayem0seg9notan 38 ‘getodunifved ubieus ogou ot of ‘gop este eG Be een naa hustor) fF RoUr sno wozoyn | WU 9s vp afnzexod og'sz po vsound none usipo: vor = 1506 cuennzac oped. 2 ‘otagwonyesound eds = oS wupnneznpod umeausd is ofp tues pysuods yy nargquse|A woujeaud nie myo: aogagfel SMM ns oO], wlueAojsod ueY MOU a1 RAISIUSEIA o¥Iq ‘nou nfealgop nuzuM n uta Pysfiowaxyal-oystI0ds xA0U | Ipalorsod ‘opnuod aygrstim eumuauifies wias oxo103, ‘argtsenpod ysouynsow aufoag wgnud sof ‘fegouz uegosod wu raizun ISUSEIA OUNRALY “OAIsIUSEIA oUeALsd OUGaSOd 0 ‘OyAOsafur ‘OUNEZIP AISUSHIA HIG IgNZE jInstId ns nuZM n eseo01d B01 voIpofse” ory “PAIgUSEIA aqioaterd nirupod wu ougasod vuatwosd yryswiouo%? -ouanigtup ytuforq op af oanop foysieAH] n afore sea0ig . ‘ysveasgy eun{grspod wnygrsum wi8euP) 1 winsud ns ye ‘nuowy ; qudox vu eunfezapes # ewIyelqo wysLIOds 19 afoy uns} n tuuaplss ougasod ns Uofwud LayR] epeenpod yHONEL! pen 1 eloeunsep ypjgnsum apnuod oxgnsuM nayo n qefiazes nue rarer ay nice eae (ooo 9e1- ooze) *oortu= a" ‘uigeu Bu affonsoaut esourtad adors Mt 9f o9nfow ejepow isousaxya nyswouoys, p08 npowod 1 now aliousoaut sound odows pfusipory (op ‘ryaford roupatian Yella 1yswouoye EIA r¥9fo1d FeAo 1 euaig ee Soyswouoy wy=I8 uoyeU (eDp{qo) maou aufenost N80 PU wrostzqo $ a wUIpOR g po eryalosd eluase 290 $ ‘ouljoaod af 0 -eupod 9 7 vais: .Pfionsanwr eiesnod wfiqopzes 1poraut, foun} = RAUOLS INERFRRCT PATRON DN. TA OAS INDRA POND.Baril “EX ONOMIKA | MENEDEMENT SPORTA i drugi uvjeti i Koji imaju. svojevrsnu ‘om podrugju Ovo je posebno vaino kod novin sportsko-rekreacjskilt centara u turizmy kao i kod inoviranja postojecih centara (2) Utvedivanie = sportske igre, - _ aktivnasti na vadi (Skola plivanja, veslanje, jedrenje, ronjenj b) komplementarni poslovai program: ~ zabava, 204 IstraZivanje je trite u ovom modelu usmjereno na istraiv sportski objekata i sadsiaja fami, Prema iskazanim rmacija s_potencijalnog Ovaj je ‘om yeéem turistikom servis i prodaja sportske opreme, “EEONOMICA | MENEDEMENT SPONTA Program djelatnosti razlikovat Ge se pre izmu, Ut Investicije w dugotranu imovir jovienih vrsta osno trukrura 4 bro} abjeks Invest u objeto opremt model lokacijski neovisan, Hto znaéi da se mote | posebno na Jadranu. Uz izvjesne iu drugim turistigkim mjestima, omplementarnih programa sadr¥aja te potrebnu radmu Treetaoe bro eblelata- 2 rata ojelta sacra ison | Mat 0010n2 10 i ie | 8 5 at ted ee A 5 Niel il 3 & Univeral afta aie 2 eis caste a ene, ame » 2 ators peice Sento som f 3 fo, Tigo sens san apes nt 1 7‘Ypepelfs euapiin njapour af Ulaesojsod eAoyson 1 epoqud fnxofosd efionseauy nungesord :eunlfoyezeyod lwwmepixin oupoyrasd eu eamusez psoujgeigosd 3S URQUIOIY japou ysoupgonfoid ungosodg (9° zis | ose] ose] ose Tue J sez oudnyn wm | ©] ©] ©] 2 |x WTR ous oz} otk | ozk} ob | oF som oun woz | or | oF | of | o | oF ‘afoezpowe wojg0u, 7 ot | o| oe} o| mo |» ropes etn ose tee te = cut re ean eeln aT oxgon sovnond eaoygon aysi4 aurpofod ns auofuofioosd ‘wunuco wuts n Basra | {Rouso eN ‘asoundop 1 azo1od of yruosodez apyd ‘wfuexoUBI onoyson I ‘nfioezniowre ‘wlueaojsod aaoxgon aujeluoyew vu Hs 9s nu29 Ud 2404503) | Mipiayn af ouganod zypfoxd nsouseyyo oyswoucye nuoioo vz fuosoysod woysouy, (1. a] ‘ ured an oun TST pound explora ig 2zow wpoyssd van ‘(e8nysn) eueidord yugys eualio 1 voword Bouvsued nsouso EN, ‘wureuofjo wiruep' wuipnfeseaospe s vinysn eompal vfo1q woygouwin afiqop 9s sf! VINOIS ER FRAT PATRONONS, PA 0" A -eppoM yPKA nyswOTOR Yel Zor | 902 TINGS MOUSOUPEKN n RAYS njopOw Wos Nn vawoLd af BUSI, nupo8 myeas ez wusBod ymupofod vjowosd nu one ‘gureupo8 wipofod od gies ewresBo1d ynupal SP Bonpnd (ehonsonut ressod afrypg0 98 wo!Oy a ow 2H pysUIOUOy®.nfegrys af woA0 ~eppfoud nyfn woysulouoye moet fp 8270 unsporey ex stead sues suey nous oy nee Sf spnour euessoid asia yrpatod ofeposd wulngo ruofoony alepoud po tpoyrig (9 Lain $01 aft O1g “yMNEPAIP yUo|sodez fo1q ¥ eannjnuisvfgeBnup wugpnod 29 mq nfeans woSrup woxou or : * 7 a os POT SATS nt eyes ¢ 4 a Swlertmecpe ele z ee} ona magn : S8A | eueou Sojtoeanaroynds hopony mueod 5 SBA Smvew sacs} Taare | [asc —| med Horas stgos0 une ‘fiqoso oupes of ougoniod nsourepeip ofuefjaego © afigoso oupos ougauog (¢ ‘aupo® ojalio sieyalgo oundop avapaspo zn sy rjsuozas efefiapo as 14 ssoUn Souvjalp nysiiaasoBn-oulepord a “nysyiods vz soipaf ounojsod Yon} 08 eliapo ‘esu20 Sououd nylgo n ouenzwesi0 of alueaojsog . sour F aHUSEHA WoO unfasfweayudiou muy oF OV “TAs u9o japouw uopeigo 3f nual 9 wisnap go "Nsouejafp wowlngo + woysis weAojelan ns Bpe) 19950 ‘Sus shidny 1 ofupesiizy ewefuen viozn njepou af woro f, ‘Dus opm wrefeu idm "ys Boao vfupessizy -ehuasatiMBartoluc:“EKONOMIFA I MENEDEMENT SpORTA™ profitabilnost: Proraéun profitabiinosti modela stavka fodine a 2 (DAC so | z aa [= ) =) @) a | a ¥) Razdoblje povrata investicije Razdobljepowatanvestile Jedna od metoda za utvrdi i ‘vrdivanje profitabilnosti jest metoda razdobl) povrata inves. Pretoa ovo} metodi utvrduje se potrebno vijeme 24 koje ulodena investicijska sredstva. U ovom frodel povrat kapitala ostvaruje u esto} godini ekonomskog vijcka da se investicijcka sredstva ulozena u ovaj 6e se, uz planirane Koristenja. projekt Projekt mogu vratiti nakon 5 godina Ovakva se udinkovitost poduzetniskog projekta mote smatrati Povolinom s obzirom na razdoble povrata kapitaa, te ostatak vrijednosti ‘objekataj opreme nakon isteka petioda od 5 godina 10) Godiinja stopa prinosa investicie Profitabilnost modela moze se mij in . loze njeriti i godiinjom stopom prinosa investicje’ Koja _predstavia izmos proizvodse dobiti iz poslovanja, a 208 grout: “EXONOMIA 1 MENED MENT SPORTA yond eprezeniativno) godin ekonomskog vijeka projekta po jediniciinvestcie Godinja stopa prinosa izraguna se na ovaj nad: = PHMTD 9g. (490000-250.00) 9. 2979, p= EA 99 « OO 00 = 22 '8P = godine stopa pinosa ureprezentatino| god P= prod u eprezontatie) gon MT = mater troSkoviureprezentatig| god Tl = ukapne inves U ovom modelu godinja stopa prinose investicije iznosi 22,78% sto ‘mati da se na 1 euro uloz F bit u poslovanju od 0,23 eura godinje, Profitabilnast ovog projekta bila bi neSto niza da je uzeta u cobzir cijena Kapitala Ko bi trebalo utiniti u dalinio} razradi ovog projekta poduzetnike, $3.2. Menediment i poduzetnitki program: “GOLF U HRVATSKOM TURIZMU"" 1) vod "Golf je danas jedan od najrazvijenijin i najpoputernijib, ali najmasovnijih sportova na svijetu: oko 50 miljune igraa igra golf na oko 30 ‘isuéa terena Prva svjetska zemlja golf - SAD biljeZi polovicu, Japan ima oko 15 ijuna igrata i oko 2 tisuée terena, Kanada i Australia imaju po nekoliko juna igraéa i nekoliko tisuéa terena, U Europi prednjati Velika Britanija sa 3 milijuna igrata i 3 tisuce rena. Slijede Svedska Francuska i Njemaéka sa po nekoliko stotina tisu¢a ‘igraéa i nekoliko stotina terena, Zatim slijede Spanjolska, Portugal, Italija ‘Svicarska, Nizozemska i Austrija, U gotovo svim se zemljama broj terena i Uta ovog programa sujloal eka koastor N. Covlek Rade obovien x Sop Acta turistha br. 2, BF Zagreb, 2000 209oz 7 feeds y¥9 noon: ouyoartzl op od wolves! euetnow viuesomd wAREUR v ‘yasapanap jouods uyepoA otisod oumnsisez of JOD wiafins Wl o8ou “ovyeIOd 9foy 71 idomg ni oures ou apnuod aygnsin a Y WEZUGONZAU |] omsed uods vy 3108 of ep niizeyod seuep esos vig ozyeue ang mofias m vffo8 vfostoa thaw2oyod tuspar (C forjsyeaity n Eyo8 (oazes wz e(an 1 nsoupnow aBrap |ffroxswouoye ws opezeyn as 1q oe YOR eluorgu0y t afupeszy nitoezuoyer ‘SwOWO}P AIGAZT 21 anawesed uganod ans rupusyn wuresBosd Hono af fi foysteasyy n apnuod-yo8 nfonzes ednystsd doysuejd egmyod 1 afupespaid dou ns ousfinar, wupod of oyard gan vfoysod wigesBt sI08 wolupessa ‘Almzum Foysieary apnuod wfuapefoqo soupoydoou 6 [| -afoesopoy 08 aysdoung weyp usesdound ‘afewsod axepal ax ff3 Perea ns yeaouso excgnpy so8 yrysreany 3898 “7661 Hf 61 09228 todo os 1q wp 808 foysyeasy n as J)08 wres 8 dtu 6 § vos 03 uas0n10 namunsyeyy n ouIpod “6z6I af nqariez 11 Buds. YHOO n 1 oFy (-pod 161 Po) YB! Bu Fapoye) as OpBIBy “ayo sf08 1 afiowsyosUE Idryo oq af ouo vUIpOs oz ypapalig ‘odoung alusepes eapyesth 308 feu ! ysdoffeu po oupa! ouepesfz wuipod yn-og woxegod Bwanlag of one, eyes vysiatas wap npouizr res8i o990d foysteamy h 36 JO) “eeu 990L $eudnyn 1 exojatip g1 YEAS po aigyes81 oupsepueys v ‘exeaw O99 OP oot edo poiod wunprgy n Pisalas 1 aysdono a yale n pss yo fouq eyo e961 ueszueBio fred (exergy ‘fuer yppaeupoes ‘oysmozoz. ‘axgema{y andod) effeuraz “ypAsuM yuarmue yrysdosre | aponfer rind eo oni of om OBnepon0d onnoun 9 pes (Ot euIpod yesap yfapaljsod 7 eurefurez wrysdoana woyou n wyes8y yyw nfosg o 3eWepod 1 alnzeyod ‘idomng n wods uesejndod opa j]O8 af eq ni] ‘vowsepn urafo1g yoeqn waode ysuods a oBpanod wind oyoyoH aitSfun afupolisod n eyes FINO INIRETRNGR TVRRON YS TH SYICIS INRETINITT ARONA. PAM,Boilc:"KONOMIEA | MENEDZMENT SPORT" BROJIGRACA | GOLF IGRALISTA U SVJETU 212 Op ap ape pF ¢ Ife eeee 2 a6 #9 PIG P ES! [-2-eencratipd ons apie Ste samara) IZVOR: Nationale Golf Verbinde, DGV. EGA. Statistisches Bundesamt, Januar, 2000, proc “ERONOMIKA I MENEDEMENT spORTA" podataka je takoder vidljivo da po broju igrata i po brojuigraista fe potraénje za golfom, nuéno je anal stitkih tokova prema odredenim recep U. Njemaékoj, naijato} emitivno) turistitko) destinaciji svijeta, u jardoblju od 1988, do 1998. godine, broj golf kiubova povecao se s 260 na 515, a br ie razdoblju porastao za 209284, odnosno s 109000 u 1998. na 31821 podrugja Europe su Austria i Portugal s 11% udjela na trést. 3) Lokacija golfigralisia Jedan od najvainijih problema u gotfu je izbor pogodne lokacije za igradnju golf igralita. Dakako, lokacija mora biti smjeStena u tajrazvijenijem turistitkom podrugju, geografski i prometno dobro povezanom s turisitkim tr2i8tem. Osim toga, poseban znataj imaju klimatski prirodnih yjeta golfa ipnoj lokaciji golf igraliSta pozeljne su livade, polja, vrtate i fume. Bogatstvo i oguvanje vegetacije, kao i rasporedenost Suma i vada golf igraista treba biti pr a negativnih vremenski rebno je od 60 do 80 ha zemlja, ‘mino je prethodno rijeSiti problem vlasnistva jiom ili davanjem Koncesije, te sve urbanistitke i tehnitke uvjete vezane uz izgradnju igraliita 2a goll 213vz siz z ‘290palis1q 29 afoesiouvuy ez eypary noUso od 2 pfuaigui0y woyafts wpysmouoyD s npEpys n 21 Gees 0} eae sae oy wiaan po ipazejog foysyeany n fuexioueay fegnys EFA TOOT HITT ORO 2 Pavispous URHIPO.| ZI 94 (9662) VARISPaIE BI0Kz1 YNNSE|A OH Dy 21 neoweuy wfionsoxu yar3s0 ee ee ‘esoueug vlonsaaut 2s 99 ep axaeisodasd po ood as njopow 7, enim | a a tio wea) sa jo enezpo wo 2 Uiensmupe ozs sed ap need = ata} foensnupe| mzpotol Wuapoder enon eb yo8 eu yuosoder fv emg Pupowzedey wrpopeid s eeyes6 08 sofaug pols o7ey ns ezeyrd {Ho8 n e{iqoso Sousysodez fo1q 1 einaynng “ouasodez eu esouudop UWoazes 1 OBy ePEE Hes YRTEMIMAEAN wolfowor ymaysodez amynns Sovesqueyd nijpwor eu ns yeungeiqo wresouoy 1 B7eId oITUG AOHEONI, “aaoygon ouarerndiuew 91 aveurey ouaopar — eupary saoygon nfepeayngo efrexueuy ‘fueaojsod rupos ‘impo °z n ouopiapaid afuestamqe upnger ns mezeud e08 epopow oyson maponBU IAg or ‘ouraido auqano Soupoti pest ueeposos | sony 408 ‘ual god spe eee Souz! yjsonsoaut efamispaid eyo euresSoid nsoud ange npay uN oxohye 30 a} "yuaysodez azerouoy 199 toy edt ‘wofiqure + soysoud ryposud eagrueu ofveufeu 3j08 ome ‘auysout.efieuniso 08} ‘ozasur ouinyseyt agafoysod zt feel ouganad af 39 wolfious ws 29now por 1 19034 onowu vz wofe 821 “wozas woupoazes mogni 3p08. 9 Sfuveayusd ez afepoun ipeifia af ougosiod ‘aimpynunsesgur ‘up pound aoe - (epouied 20818 wou) wurpo8 Of ‘pany ereudod you - INOS TRA TORI VAN ON OI.uci: ERONOMIKA | MENED2MENT SHORTA” eo ete wenndur sp — lela] = [ele [elelslele [el] ©) Plan ukupnog priboda gee il 2 et ee =TeTele a yel=felel = (al= lelelel= E Plan ukupnog prihoda sastavijn je na temeljuslijedesih parametara 7) FREE atelels[=l=l=l=k procijenjene potragnje s domaceg i inozemnog turistikog tii =(#{ale| = [el * [8 - =. temelju prethodne analize potraznje, eletale| e fale felelel=[= |e é ~ vista pojedinih prihoda koji se ostvaruju uslignim golf centrima; alelalaenl elec eel acicaicuiaa ~ cijena pojedinih vrsta golf usluga e[#(s/@] * [e| = [# SSH Prihod od upisnine élanova u golf klub ostvarwe se prema planirang e/#lal@] = jel = [elels{=| el = kl dlinamici ukljuéivanja broja Glanova i visini lanarine koja se u ovakvomn aq elefelal = lel=lelelel=l= b=] = kl Kuba kreée od 1 do 3 tisuéa eura godine. U primjeru je uzeta visa #l*l8 =}elelalete tote tl anarine od 1.000 eura [#/ele| * jal = [2 es 4 Prihod od ta. green feea utvrdeni su na temelju cijena korgtenja got elslels/ = [al = fele/*{=| = [+ |= | : rund i ukupnog brojaodigranihrundi go igraéa na igraldtu 2a 18 rupa, Sell al mee elton ell allel silc=al coullaeela | Osta pritodi planirani su na temeliu iznaimljenih golf autiéa, got 4 SLe ele sletetelelete ete ls vjezbaligta (driving range), kolica i golf opreme, najma testorana, tetajeva| 2 re}ele]e] ® |e] 2 ley® | ra i sl. Visina pojedinih prihoda planirana je prema’ = |ilelelelal ® lel=lel=lelel= 121? fF rosjetnom golf igraligtu sa 18 rupa 2 (cE el=lelelele]=]s | = Ie Projekcija ukupnih prihoda prikazana je tabliéno. = ile[sleie] * [a= |e stetetetet . 2) Flslelel = [2] le lFle “+ 2) Ekonomski tick projekta golfa 2 elelal = fel- lel=lelel = [= [= ff a -telelelel= t= le. modela golfa izvrSena je na temelju -[afefel = [#|- [els tazlitih analiza, Gi je ci) utvrdti ekononsku efikasnost modela golte elelel = lal~lelelel=[= fe] =f a ulaganja i ekonomskih udinaka. “|El° ~lel=lelelel= |= fF U oOvom stutsju ocjena modela golfa izwlena je na temef ~l8]#/@] * [* sleteletetek ckonomskog tijeka projekta te razdoblia povre ijskih ulaganja. Pri efelelg} * fe] sieisje| = LH i tome Su Koriftene standardne metode za ocjenu efikasnosii investcisiih ale lel~lel-lelel= le] = fy projekata, “yel* t=] F airsteaceiicalat ! Ekonomski jek projekta_predstavja osnovu za izragunavano ~Jelefet = [#[- [Flr [ I} | rentabilnosti ulaganja u odredeni investicijski projekt. Osnovicu ekonomskog ‘f = tijeka projekta tine novéani neto primici, a utvrduju se kao razlika ukupnif 7 Fi 5 E primitaka i ukupnih izdataka i bela |Eald [8 aE Ie gale 4 Jal ee { | EELS dh 9 RR lee et 2217 216