Documenti di Didattica
Documenti di Professioni
Documenti di Cultura
Senzori U Robotici DR Mladen Popovic1
Senzori U Robotici DR Mladen Popovic1
SENZORI U ROBOTICI
Izdava~:
007.52:681.586(075.8)
POPOVI], Mladen
Senzori u robotici / Mladen Popovi}
Beograd: Vi{a elektrotehni~ka {kola, 1996 (Beograd: ^igoja {tampa).
255 str. : graf.prikazi ; 24 cm
Tira` 300. Bibliografija uz svako poglavlje. Registar
ISBN 8682589060
a) Roboti Upravljanje b) Merni instrumenti, senzorski
ID=4495340
Majci
PREDGOVOR
U knjizi je dat pregled dana{njeg stanja u tehnologiji izrade
senzora u robotici i perspektive razvoja.
Senzor je ure|aj koji pretvara merenu fizi~ku veli~inu u elektri~ni
signal, odlikuje se malim dimenzijama, visokim tehnolo{kim vrednostima
i sposobno{}u za obradu informacija. Ove osobine do punog izra`aja
dolaze u primeni u robotici. Da bi robot sa jednostavnim pokretima
mogao da izvodi operacije u promenljivoj okolini, neophodne su
informacije koje se dobijaju pomo}u senzora. Za uspe{an rad robotu su
potrebne jednostavne binarne informacije o fazama manipultavnih
operacija, informacije proporcionalne merenim veli~inama i kompleksne
informacije u obliku slike. U knjizi su
opisani principi rada,
konstrukcija i obrada signala senzora koji su razvijeni u okviru
robotike. O standardnim mernim senzorima op{te namene autor je
detaljnije pisao u svojoj knjizi "Senzori i merenja".
Knjiga "Senzori u robotici" je prvenstveno namenjena studentima
elektrotehnike, ma{instva i tehnologije koji izu~avaju merenja i robotiku,
studentima poslediplomskih studija, ali i stru~njacima koji se u svojoj
praksi bave specijalnim merenjima, tehnikama prepoznavanja ili
upravljanjem robotima. Namera autora je da svoj vi{egodi{nji rad na
prou~avanju savremene tehnike senzora i predava~ko iskustvo u ovim
oblastima predstavi {irem krugu korisnika.
Zahvalnost za niz korisnih sugestija autor upu}uje recenzentima
akademiku Miomiru Vukobratovi}u i prof. dr Ljubi{i Draganovi}u i
kolegama koji su pokazali interesovanje za izdavanje ove knjige. Posebnu
zahvalnost pripada Ministarstvu za nauku Republike Srbije, institutima
I preduze}ima ~ija je finansijska podr{ka doprinela da se knjiga pojavi
u javnosti.
Beograd, januara 1996.
Autor
SADR@AJ
1. UVOD ............................................................................................................................................................7
1.1. ROBOTI ......................................................................................................................................7
1.2. SENZORI..................................................................................................................................12
1.2.1. Senzor kao mernoinformacioni ure|aj ...............................................................................12
1.2.2. Podela senzora u robotici ......................................................................................................17
LITERATURA..........................................................................................................................19
2. SENZORI
2.1.
2.2.
2.3.
2.3.1.
2.3.2.
2.4.
2.5.
2.5.1.
2.5.2.
2.5.3.
2.6.
BLIZINE ..................................................................................................................................21
TEHNI^KE KARAKTERISTIKE ..........................................................................................21
ELEKTROMEHANI^KI SENZORI.......................................................................................25
ELEKTROMAGNETSKI SENZORI BLIZINE.....................................................................26
Induktivni senzori ...................................................................................................................26
Specijalni elektromagnetski senzori ......................................................................................33
KAPACITIVNI SENZORI BLIZINE .....................................................................................37
ULTRAZVU^NI SENZORI BLIZINE...................................................................................39
Princip rada .............................................................................................................................39
Problemi primene ....................................................................................................................40
Gradnja i primena...................................................................................................................42
OPTOELEKTRONSKI SENZORI BLIZINE........................................................................47
LITERATURA..........................................................................................................................52
4.4.2.
4.4.3.
4.5.
4.5.1.
4.5.2.
4.5.3.
4.6.
4.7.
4.7.1.
4.7.2.
4.7.3.
4.8.
4.8.1.
4.8.2.
4.8.3.
4.9.
4.9.1.
4.9.2.
4.9.3.
4.9.4.
3.10.
5. SENZORI
5.1.
5.1.1.
5.1.2.
5.1.3.
5.2.
5.3.
5.3.1.
5.3.2.
5.4.
6. SENZORI
6.1.
6.1.1.
6.1.2.
6.1.3.
6.1.4.
6.2.
6.2.1.
6.2.2.
6.2.3.
6.3.
6.3.1.
6.3.2.
6.3.3.
6.4.
6.4.1.
6.4.2.
6.4.3.
6.4.4.
6.5.
6.5.1.
6.5.2.
6.5.3.
6.5.4.
6.6.
6.6.1.
6.6.2.
6.6.3.
VIZIJE ....................................................................................................................................158
VE[TA^KA VIZIJA ..............................................................................................................158
Osnovni pojmovi ....................................................................................................................158
Procesiranje slike...................................................................................................................159
Klasifikacija likova ................................................................................................................162
Analiza scene .........................................................................................................................173
PRIMENA SITEMA VIZIJE U ROBOTICI ......................................................................175
Kontrola kvaliteta..................................................................................................................176
Vo|enje robota .......................................................................................................................177
Prepoznavanje mikroorganizama .....................................................................................178
KARAKTERISTIKE SENZORA VIZIJE.............................................................................181
Principi gradnje .....................................................................................................................181
Tehnike osvetljavanja............................................................................................................184
Veli~ina senzorske matrice i parametri senzora vizije ....................................................186
ELEKTRONSKE KAMERE .................................................................................................188
Vidikon kamere......................................................................................................................188
Poluprovodni~ke (CCD) kamere ..........................................................................................191
Kolor kamere ......................................................................................................................197
Adaptacija komercijalnih kamera ........................................................................................199
3DVIZISENZORI .................................................................................................................201
Metode 3Dvizije ...................................................................................................................201
3Dvizisenzor sa fokusiranjem slike...................................................................................202
3Dvizisenzori sa strukturnim svetlom..............................................................................203
3Dvizisenzori na bazi laserskog daljinara .......................................................................207
SPECIJALNI SENZORI VIZIJE .........................................................................................217
Vizisenzori sa opti~kim vlaknima .......................................................................................217
Dinami~ki senzor vizije ........................................................................................................220
Infracrveni senzori vizije......................................................................................................229
LITERATURA........................................................................................................................228
INDEKS POJMOVA
.....................................................................................................231
1
UVOD
1.1. ROBOTI
Robot se obi~no defini{e kao ra~unarski upravljan sistem
koji:
SENZORI U ROBOTICI
na~inom
PRAVOUGLI
CILINDRI^NI
(TTT)
(RTT)
SFERNI
ARTIKULISANI
(RRT)
(RRR)
1. UVOD
10
SENZORI U ROBOTICI
HVATALJKA
PRSKALICA
SISALJKA
KLE[TA
11
1. UVOD
PIPER MOUSE
SPACE INVADER
b)
a)
Slika
12
SENZORI U ROBOTICI
R2D2
3PO
1.2. SENZORI
1.2.1. Senzor kao merno-informacioni ure|aj
Definicija senzora. Merenje ima posebno mesto u sistemu
savremenih nauka jer daje kvantitativne informacije o objektu
istra`ivanja. Merne informacije naj~e{}e imaju formu elektri~nog
signala. Razlog je {to su poja~anje, obrada, prenos i o~itanje
elektri~nog signala usavr{eni, a istovremeno se posti`e visok
metrolo{ki kvalitet stati~kih i dinami~kih karakteristika. Merenje
mehani~kih, hemijskih, bilo{kih i procesnih veli~ina provodi se
pomo}u raznih dava~a, transdjusera, transmitera i mernih
pretvara~a. Za njih se u novije vreme ustalio termin senzor, {to je
koincidiralo sa razvojem materijala i tehnologija, integracijom
komponenti i primenom mikromehanike i mikroelektronike.
1. UVOD
13
14
SENZORI U ROBOTICI
1. UVOD
15
16
SENZORI U ROBOTICI
UNUTRA[NJA SENZORSKA
STAZA
SPOLJNA
SENZORSKA
STAZA
OGRADA
SVETLOSNA
ZAVESA
OGRADA
PRILAZ ZA ODR@AVANJE
1. UVOD
17
18
SENZORI U ROBOTICI
1.2.2.
proksimiti senzori;
merni senzori;
19
1. UVOD
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
P.P.L.Regtien: Sensors for applications in robotics, Sensor and Actuators, Vol. 10, No. 3&4 (195218), 1986.
5.
20
SENZORI U ROBOTICI
6.
P.P.L.Regtien: Sensors systems for robot control, Sensors and Actuators A, Vol. 17, Nos. 1&2 (91101), 1989.
7.
8.
9.
2
SENZORI BLIZINE
2.1. TEHNI^KE
KARAKTERISTIKE
Definicija. Senzori blizine imaju izlazni signal koji se menja
kada je blizina objekta (proximity) ve}a ili manja od odre|ene
vrednosti. Zbog toga se ~esto nazivaju relejnim senzorima odnosno
prekida~ima, ~ije ime zavisi od fizi~kog principa na kome rade:
induktivni, kapacitivni, optoelektronski i sl.
Senzori blizine su jeftini, jednostavni i izdr`ljivi. Njihov
informacioni kapacitet od jednog bita je mali, ali i pored toga imaju
va`nu ulogu tokom izvr{avanja automatskih procesa zavisno od
izlaznog signala proces po~inje, zavr{ava, menja se ili prekida. U
robotici se primenjuju pri registraciji (brojanju) radnih komada i pri
detekciji prisustva objekata i prepreka. Odlikuju se visokim metrolo{kim i tehnolo{kim vrednostima. Terminologija, stati~ke i elektri~ne karakteristike, projektovanje, kablovski priklju~ci, ku}i{ta,
primena u eksplozivno opasnim prostorima, ispitne i test procedure,
propisani su evropskim standardima EN 50008 EN 50044.
Parametri stati~ke karakteristike. Zbog na~ina na koji
rade, senzori blizine imaju relejnu stati~ku karakteristiku sa
histerezisom (slika 2.1.a). Senzorski deo spojen je na odgovaraju}e
elektronsko kolo ~iji je izlaz zatvoren (NC, prema normally closed )
ili otvoren (NO, prema normally open). Stanje NC ~esto se ozna~ava
sa ON (uklju~en) i pridru`uje mu se logi~ka jedinica, a stanje NO
tada se ozna~ava sa OFF (isklju~en) i pridru`uje mu se logi~ka nula.
Preklopno rastojanje ili opseg delovanja je udaljenost pri kojoj
se menja izlazni signal. Zbog varijacije u tehnolo{kim i
konstrukcionim parametrima, uticaja temperature i nestabilnosti
22
SENZORI U ROBOTICI
OBJEKAT
IZLAZ
TEST OBJEKAT
SENZOR
BLIZINE
Se max+H
Sr max+H
Sn+H
Sr min+H
Se min+H
Se max
Sr max
Sn
Sr min
Se min
IZLAZ
SENZOR BLIZINE
a)
Sn
BLIZINA
b)
2. SENZORI BLIZINE
23
struja I1, koja indicira prekid napojnog voda ili otkaz senzora,
pri ~emu je vrednost I1 manja od minimalne vrednosti radne
struje u kolu;
struja I2, koja ozna~ava kratak spoj u napojnom vodu ili otkaz
senzora, pri ~emu je vrednost I2 ve}a od maksimalne
vrednosti radne struje u kolu.
24
SENZORI U ROBOTICI
PNP
NPN
IZLAZ
OPTERE]ENE
a)
DVO@I^NI
NORMALNO
OTVOREN
b)
TRO@I^NI
NORMALNO
OTVOREN
^ETVORO@I^NI
DVO@I^NI
NORMALNO
ZATVOREN
TRO@I^NI
NORMALNO
ZATVOREN
+
PNP
+
NPN
NPN
^ETVORO@I^NI
PNP
c)
2.2. ELEKTROMEHANI^KI
SENZORI
Elektromehani~ki mikroprekida~i su najstariji senzori
blizine (Honeywell Micro Switch, 1932). Mikroprekida~ je ugra|en u
ku}i{tu, a kontakti se aktiviraju pomo}u poluge koja ima raznovrsne
oblike, zavisno od namene (slika 2.3.). Preklju~ivanje elektri~nih
kontakata u odre|enoj poziciji realizuje se sa ta~no{}}u do 2 mm,
25
2. SENZORI BLIZINE
+V
1 k
1
IZLAZ
0
KOLO ZA
PRIKLJU^IVANJE
PREKIDA^A
26
SENZORI U ROBOTICI
2.3. ELEKTROMAGNETSKI
SENZORI BLIZINE
2.3.1. Induktivni senzori
Princip rada temelji se na zavisnosti induktivnosti kalema
od promene magnetske otpornosti. Sa pribli`avanjem metalnog
predmeta slabi magnetska otpornost kalema i raste induktivnost.
Kada se predmet udaljava, de{ava se suprotna pojava. Parametri
elektromagnetskog kola i karakteristike objekta odre|uju zonu
detekcije.
Standardni test objekat za induktivni senzor blizine
definisan je kao kvadratna ~eli~na plo~ica (^E 0300) debljine 1 mm
sa stranicom ~ija je du`ina jednaka pre~niku aktivne povr{ine
cilindri~nog senzora (slika 2.4.a). Pomeranjem test objekta u
horizontalnom i vertikalnom pravcu senzor }e se aktivirati kada
prednja ivica objekta do|e u odre|enu ta~ku. Spajanjem ovih ta~aka
dobija se kriva odziva (slika 2.4.b).
Sn
Al
Al
Fe
b)
a)
Slika 2.4. Testiranje induktivnog senzora: a) standardni test objekat, b)
krive odziva za `elezo i aluminijum
Fe
27
2. SENZORI BLIZINE
KALEM
IZLAZ
KOLPITSOV
OSCILATOR
[MITOV
TRIGER
ISPRAVLJA^
POJA^AVA^
a)
8,2 V
o
8,2 V
o
SENZOR
BLIZINE
SENZOR
BLIZINE
910
1 k
4,7 k
2,2 k
360
100
b)
100
470 k
c)
28
SENZORI U ROBOTICI
Pvs =
d f Bmax
6 10 6
[W
cm 2 ] ,
(2.1)
blizine
29
2. SENZORI BLIZINE
L0 = L(0) ;
(2.2)
LINF = L() ;
(2.3)
osetljivost, odnosno
S0 = (dL dD )D=0 .
(2.4)
d = D / DREF ;
na
(2.5)
realativna induktivnost:
L=
L LINF
L
=
1.
L INF
LINF
Aproksimacija
hiperbolna funkcija
funkcija sa dva, tri
naj~e{}e upotrebljava
L = A e B d
(2.6)
(2.7)
L 0 = L ( 0) = A
S 0 = (dL dd
)d 0 = B C L d C 1
d 0
= .
(2.8)
30
SENZORI U ROBOTICI
L (1) = L1 = A e B ,
(2.9)
L1
1
LINF
L LINF
L1
L1
= ln
= ln 1
.
B = ln = ln
L0
L0
A
L0 LINF
1
LINF
(2.10)
(2.11)
ln
C = ln
L1/ e
L LINF
L
ln 1
ln 1
L0
L0
L0 LINF
.
= ln
= ln
L1/ e
L1/ e LINF
B
ln
ln
L0
L0 LINF
(2.12)
31
2. SENZORI BLIZINE
TEST
OBJEKAT
y
25
20
DREF =16 mm
LINF =2,6 mH
r = 6 000
A=25, C= 0,4
DREF =16 mm
LINF =2,6 mH
r = 6 000
A=25, B= 6
25
20
15
15
B= 2
10
B= 6
5
C=0,4
C=0,6
C=0,8
10
B= 4
5
d
DREF
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5
a)
b)
c)
LED DIODE
AKTIVNA
POVR[INA
a)
b)
c)
32
SENZORI U ROBOTICI
a)
b)
c)
d)
e)
Slika 2.8. Ugradnja induktivnih senzora blizine: a) direktna ugradnja,
b) ugradnja u udubljenju, c) ugradnja u nizu, d) detekcija ugaone
brzine, e) detekcija ugaone brzine i smera vrtnje
2. SENZORI BLIZINE
33
34
SENZORI U ROBOTICI
S[kHz/mm]
OBJEKAT
3,9
SENZOR
100
3,6
f [MHz]
3,9 6 mm
S[kHz/mm]
100
3,6
10
10
3,3
f (x)
3,0
2,7
3,3
S(x)
10
S(x)
3,0
20
30
0,1
40 mm
2,7
-30 -20 -10
f (x)
10
0,1
20 30 mm
a)
b)
c)
Slika 2.9. Tankoslojni induktivni senzor blizine: a) izgled, b) stati~ka
karakteristika f(x) i osetljivost S(x) pri ~eonom pribli`avanju objekta, c)
stati~ka karakteristika i osetljivost pri bo~nom pribli`avanju objekta
35
2. SENZORI BLIZINE
nosilaca naelektrisanja
Lorencova sila
jer
na
svako
naelektrisanje
deluje
F = q(V B ) ,
(2.13)
VH = kIB/d ,
(2.14)
HOLOV
PREKIDA^
B
I
KRETANJE
MIKROMAGNETA
b)
a)
N S
VH
HOLOV
PREKIDA^
c)
36
SENZORI U ROBOTICI
37
2. SENZORI BLIZINE
Rmax
MAGNETOREZISTOR
w
MAGNET
MAGNETOREZISTORI
FEROMAGNETSKI
ZUPCI
Bmax
a)
b)
38
SENZORI U ROBOTICI
KCe
d,
S
(2.15)
ZA[TITNI
PRSTEN
VF
OCSILATOR
PREKIDA^KO
KOLO
IZLAZNO
KOLO
+
-
C
-
+
PODE[AVANJE
PREKLOPNOG
RASTOJANJA
a)
eOUT
b)
je
39
2. SENZORI BLIZINE
2.5. ULTRAZVU^NI
SENZORI BLIZINE
2.5.1.
Princip rada.
tc
2
(2.16)
40
SENZORI U ROBOTICI
510
ULTRAZVU^NI
PRIMOPREDAJNIK
FORMATOR
IMPULSA
IZLAZ
POJA^AVA^
PRIMOPREDAJNIK
OBJEKAT
OBJEKAT
a)
b)
b)
41
2. SENZORI BLIZINE
5 500 m/s, u stiroporu samo 500 m/s. O ovome se vodi ra~una u fazi
projektovanja senzora, jer se senzor gradi za odre|enu namenu.
Zavisnost brzine ultrazvuka od temperature vazduha pri
normalnom atmosferskom pritisku opisuje se jedna~inom
c =
RT
= 331,5
T / 273 ,
(2.17)
c =
p
,
(2.18)
c = c0 1 + 2,8 10 7 pv ,
(2.19)
42
SENZORI U ROBOTICI
I = k d2 .
(2.20)
P1 P2 = 10 log
I1
I0
log
I2
I0
= 20 log
d1
d2
[ dB] , (2.21)
odakle nije te{ko izra~unati da pri udvostru~avanju udaljenosti slabljenje iznosi 6 dB.
Slabljenje ultrazvu~nog talasa zbog apsorpcije u vazduhu
proporcionalno je pribli`no kvadratu frekvencije. Zato merni opseg
senzora postaje sve manji sa porastom frekvencije ultrazvuka i
ograni~en je na 10 m pri frekvenciji od 100 kHz. Apsorpcija se
obi~no izra`ava u dB za rastojanje od 100 m i odre|enu frekvenciju.
Na slabljenje uti~e i orijentacija reflektuju}e povr{ine. Kada
ultrazvu~ni talas stigne do objekta, on se reflektuje pod uglom koji
je jednak upadnom uglu, pa se orijentacija objekta mora poznavati
sa ta~no{}u od nekoliko stepeni. Ako je povr{ina hrapava sa
neravninama srazmernim talasnoj du`ini ultrazvuka, tada pri
refleksiji nastaje i difuzija, {to se manifestuje kao odre|eno slabljenje
signala.
Ultrazvu~ni {umovi nastaju zbog razli~itih procesa obrade u
radnoj okolini robota: usitnjavanja metala, ma{inske obrade metala,
zavarivanja, raspr{ivanja boje i dr. Po`eljno je da senzori rade sa
frekvencijom ultrazvuka ve}om 100 kHz kako bi se izbegao uticaj
{uma.
43
2. SENZORI BLIZINE
-3
dB
ULTRAZVU^NI
TALAS
PIJEZOELEKTRIK
e
o
VAZDUH
e
o
KU]I[TE
o
+300 V + e
BIMORFNI
PIJEZOELEKTRIK
ULTRAZVU^NI
ULTRAZVU^NI SENZOR
SENZOR
a)
b)
c)
Slika 2.14. Ultrazvu~ni senzori: a) elektrostati~ki, b) pijezoelektri~ni, c)
dijagram usmerenosti
1
2h
cm
,
2h
(2.22)
44
SENZORI U ROBOTICI
= 0,516
,
D
2
(2.23)
LED
PRIKLJU^NI
KABL
ELEKTRONSKI
BLOK
a)
ULTRAZVU^NI
PRIMOPREDAJNIK
b)
45
2. SENZORI BLIZINE
SENZOR
OBJEKAT
SMETNJA
RADNI
OBJEKAT
DIJAFRAGMA SA
PROREZIMA
b)
a)
x1
x3
OPSEG
DELOVANJA
[cm]
6-30
20-100
80-600
x1 [cm]
>120
>400
>1 200
OPSEG
DELOVANJA
[cm]
x3 [cm]
6-30
20-100
80-600
>3
>15
>40
c)
d)
Slika 2.16. Ugradnja ultrazvu~nih senzora: a) zakretanje ultrazvuka, b)
primena zastora sa prorezima, c) senzori na istoj osi, d) senzor sa osom
du` ravnog zida
46
SENZORI U ROBOTICI
DETEKCIJA VETROBRANA
NADGLEDANJE TRAKE
DETEKCIJA ULAZA/IZLAZA
DETEKCIJA/BROJANJE KOMADA
47
2. SENZORI BLIZINE
DETEKCIJA NIVOA
DETEKCIJA NIVOA
ZA[TITA OD SUDARA
DETEKCIJA ISTICANJA
DETEKCIJA KOMADA
DETEKCIJA TRAKE
2.6. OPTOELEKTRONSKI
SENZORI BLIZINE
Princip rada. Opti~ki senzori blizine sastoje se od opti~kog
para (optocoupler) predajnika i prijemnika. Kao predajnici slu`e
svetle}e diode (LED) diode i laserske diode (LD), a kao prijemnici
upotrebljavaju se fototranzistori, fotodiode i fotoopornici.
Najrasprostranjenija je kombinacija LED dioda i fototranzistor, pri
~emu se radni predmet detektuje prekidanjem ili refleksijom
opti~kog signala. Svetlost se obi~no ne emituje kontinualno ve} u
impulsima velike snage, ali tako da je srednja snaga impulsa u
granicama dozvoljenog opsega koji se defini{e za kontinualni rad. Na
taj na~in posti`e se ve}i put od predajnika do prijemnika. Za LED
diodu ovaj put je ograni~en na nekoliko metara, a za LD diodu
iznosi vi{e desetina metara.
Predajnik i prijemnik rade usagla{eno u odre|enom podru~ju
opti~kog spektra. Obi~no je opti~ki signal u podru~ju vidljive
svetlosti ( = 0,380,76 m), u podru~ju kratkotalasne infracrvene
48
SENZORI U ROBOTICI
OBJEKAT
OPTI^KI
PREDAJNIK
OPTI^KI
PRIJEMNIK
OPTI^KI
PREDAJNIK
OPTI^KI
PREDAJNIK
OPTI^KI
PRIJEMNIK
OPTI^KI
PRIJEMNIK
OBJEKAT
x
OFSET [mm]
OFSET [m]
OFSET [m]
10
0,1
0,3
x [m]
20
10
10
0,3
x [mm]
x [m]
0,1
10
a)
b)
c)
Slika 2.18. Optoelektronski senzori: a) prekidanje opti~kog zraka, b)
refleksija sa povr{ine iza objekta, c) refleksija sa objekta
49
2. SENZORI BLIZINE
(2.24)
(2.25)
50
SENZORI U ROBOTICI
u =
u u0
u0
= f ( x d) ,
(2.26)
LED
OBJEKAT
0,3
0,2
2d
0,1
x
d
FOTOTRANZSTOR
a)
b)
51
2. SENZORI BLIZINE
DETEKCIJA POKRETNE
TRAKE
DETEKCIJA ROTACIJE
DISKA
DETEKCIJA OBRTAJA
ZUP^ANIKA
DETEKCIJA
PERFORACIJE
REFLEKTOVANJE
OPTI^KOG
SIGNALA
DETEKCIJA IVICE
METALA
DETEKCIJA OBRTAJA
ZUP^ANIKA
DETEKCIJA PO^ETKA
TRAKE
DETEKCIJA
PERFORACIJE
DETEKCIJA POZICIJE
FILMA
DETEKCIJA ROTACIJE
DETEKCIJA VISINE
DETEKCIJA
DELOVA NA TRACI
DETEKCIJA PREKIDANJA
@ICE
DETEKCIJA (KONTROLA)
REZANJA
DETEKCIJA MALIH
IZOBLI^ENJA
DETEKCIJA OBJEKATA
NA TRACI
52
SENZORI U ROBOTICI
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
N.P.Krav~enko:
primenenie
amplitudnyh
E.A.Zak,
Promy{lennoe
volokonnoopti~eskih dat~ikov, Izmeriteljnaja tehnika, No. 12 (1113),
1991.
9.
IMF
EFECTOR,
catalog,
Banner
subsidiary
Engineering
of
IMF
Corporation,
3
SENZORI SILE I
MOMENTA
3.1. OP[TE KARAKTERISTIKE
MERENJA SILE I
MOMENTA
Potreba za senzorima sile u robotici. Kao {to je istaknuto,
industrijski robot (manipulator) je mehanizam koji se sastoji od
nekoliko segmenata povezanih u seriju. Kod izvr{avanja radnih
operacija segmenti se kre}u u odnosu jedan na drugog, po unapred
zadatoj putanji. Prema tome, upravljanje odre|enom operacijom u
su{tini se svodi na poziciono upravljanje. Tokom izvr{avanja
automatskih operacija kao {to su asembliranje, poliranje ili
zavarivanje robot kontroli{e svoje kretanje na osnovu informacija o
poziciji sve dok ne do|e u kontakt sa radnim predmetom. U tom
trenutku vizuelna detekcija pozicije predmeta naj~e{}e je ote`ana.
Ako bi robot nastavio da odr`ava putanju u uslovima neodre|enosti,
kontaktne sile bi postajale sve ve}e, {to bi moglo da dovede do loma
radnog predmeta ili robota.
Da se to ne bi desilo, robot nakon detekcije kontakta prelazi sa
pozicionog upravljanja na upravljanje zasnovano na informaciji o
silama. Sistem automatskog upravljanja, sa negativnom spregom po
sili, pomera robot u smeru smanjivanja razlike izme|u aktuelne
vrednosti kontaktne sile i njene referentne vrednosti zadate
programom, {to je ekvivalentno pra}enju trajektorije kod pozicionog
upravljaja. Usagla{avanje ili prelaz sa jednog na drugo upravljanje
mo`e biti pasivno (manipulator elasti~an, sistem sa pozicionom
povratnom spregom) ili aktivno (manipulator ~vrst, sistem sa
povratnom spregom po sili).
54
SENZORI U ROBOTICI
= F Fx , Fy , Fz , M x M y , M z
(3.1)
55
[AKA
SENZORI
SILE
RAMENI
ZGLOB
POSTOLJE
SENZORI
DODIRA
56
SENZORI U ROBOTICI
3.2. ASEMBLIRANJE I
KONTAKTNE SILE
Asembliranje je sklapanje dvaju ili vi{e mehani~kih
elemenata da bi se napravila neka ma{ina ili drugi proizvod. Hvataljkama robota elementi se pridr`avaju, prinose jedan drugom i
uklapaju na zadati na~in. Izme|u hvataljke i elementa javlja se sila
koja zavisi od tipa hvataljke i elementa, a tako|e i od operacije
asembliranja. Izme|u mnogobrojnih operacija asembliranja najinteresantnije je uvla~enje (insertovanje) cilindri~nog elementa u
le`i{te.
Uvla~enje. U idealnom slu~aju asembliranje bi moglo da se
tretira kao problem prostornog pozicioniranja. Ubacivanje cilindra u
le`i{te moglo bi da se realizuje upotrebom senzora sile kao ure|aja
za merenje pozicije, tj. na osnovu informacije o sili pri kontaktu
cilindra sa levom i desnom ivicom otvora bilo bi mogu}e odrediti
centralnu poziciju cilindra.
Ova jednostavna metoda, me|utim, ne mo`e se uvek primeniti
jer se prilikom uvla~enja cilindar i le`i{te naj~e{}e nalaze u slo`enom
me|usobnom polo`aju. Razlog su dimenzione toleranse pri njihovoj
izradi i nesavr{enost hvataljke. Tipi~ni polo`aj cilindra karakteri{e
se velikom bo~nom gre{kom b i velikom ugaonom gre{kom (slika
3.2.a,b). Velika bo~na gre{ka potpuno onemogu}ava uklapanje (slika
57
3.2.c). Velika
otvoru le`i{ta
gre{ke deluju
3.2.e). Da se
uklapanja.
ZGLOB
[AKE
HVATALJKA
x
l
a)
b)
c)
d)
e)
f)
(3.2)
max = sin
D d
D d
.
lmin
lmin
(3.3)
58
SENZORI U ROBOTICI
max =
D d
[ rad] .
D
(3.4)
59
KRETANJE
a)
KRETANJE
b)
c)
60
SENZORI U ROBOTICI
SPOJ SA POSLEDNJIM
SEGMENTOM ROBOTA
ELASTI^NE VEZE
HVATALJKA
a)
RADNI
ELEMENT
APSORPCIJA
BO^NE
GRE[KE BEZ
ROTACIJE
TRANSLATORNI DEO
ROTACIONI
DEO
APSORPCIJA
UGAONE
GRE[KE BEZ
TRANSLACIJE
RADNI
ELEMENT
b)
Slika 3.4. Izmaknuti centar prilago|avanja: a) konstrukcija i
pojednostavljeni prikaz, b) apsorpcija bo~ne i ugaone gre{ke
61
62
SENZORI U ROBOTICI
d2 x
dx
= F K ( x xo ),
2 + B
dt
dt
(3.5)
63
dx
dx
dt ,
= M 1 F K ( x x o ) B
dt
dt
(3.6)
POSLEDNJI
SEGMENT
ROBOTA
ELASTI^NA
PERA
x
+y
MERNA
TRAKA
+x
SPOJ SA
HVATALJKOM
a)
b)
64
SENZORI U ROBOTICI
65
x SENZOR
0,1
UKLAPANJE
TRA@ENJE
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
t [s]
y SENZOR
t
z SENZOR
t
x MOTOR
t
y MOTOR
t
z MOTOR
t
66
SENZORI U ROBOTICI
POZICIONI
SERVOSISTEM
Mz
Sn
S1
GLAVNI
RA^UNAR
MIKROPROCESOR
Mx
UPRAVLJIVI
ZGLOB
SENZOR
SILE
a)
Fy
Fx
S2
S3
My
ELASTI^NI
ELEMENT
b)
(3.7)
67
(3.8)
(3.9)
P P = I ,
(3.10)
P F = P PS = IS = S .
(3.11)
(3.12)
PT .
(3.13)
68
SENZORI U ROBOTICI
3.4.2.
[estokomponentni senzori sa
mernim trakama
MxBB = Fy a + Mx
M yBB = Fx a + M y .
(3.14)
69
MxAA = Fy ( a + b) + Mx
(3.15)
M yAA = Fx ( a + b) + M y .
SPOJ SA
POSLEDNJIM
SEGMENTOM
ROBOTA
MxAA
1/b
CILINDAR 1
MxBB
Fy
a
1/b
PRSTENASTE
MEMBRANE
MOST ZA
MERENJE
MOMENTA Mz
MyAA
CILINDAR 2
MyBB
1/b
Fx
a
1/b
a
x
y
F
M
Mx
My
Fz
Fz
Mz
Mz
SPOJ SA
HVATALJKOM
a)
b)
70
SENZORI U ROBOTICI
Ui =
R + R
U ref ,
2R
(3.16)
Ui =
U ref U ref =
U ref .
2R
2
2R
(3.17)
MERNA
TRAKA
MERNA
TRAKA
Fx
Mx
Mz
My
Fy
a)
Fz
b)
71
3.4.3.
POKRETNI
DEO JEZGRA
F
OPRUGA
OPRUGA
VO\ICE
NAVOJI
POKRETNA
PLO^A P1
OPRUGA
JEZGRO
NEPOKRETNA
PLO^A P2
a)
b)
c)
[ s1 , s2 , ... , s6 ]
= K [ d1 , d2 , ... , d6 ] ,
T
(3.18)
odnosno:
[F , F , F , M
x
x,
M y , Mz
= RK -1 [ s1 , s2 , ... , s6 ] , (3.19)
T
72
SENZORI U ROBOTICI
73
2
( Fk2 Fk1 ) ,
2
Ft =
(3.20)
2
(Fk2 + Fk1 ) .
2
Fn =
(3.21)
ELASTOMER
F
Ft
PRST
Fn
Fk1
Fk2
OTPORNI^KI
DETEKTOR
OSNOVA
SENZOR
OBJEKAT
a)
b)
c)
(3.22)
(3.23)
Fn2
.
Fn1 + Fn2
(3.24)
74
SENZORI U ROBOTICI
75
y
MERNE
TRAKE
z
z
z
LINEARNI
SERVOMOTORI
LVDT
SENZORI
a)
b)
Slika 3.13. Senzorski sto: a) standardna konstrukcija, b) specijalna
konstrukcija
76
SENZORI U ROBOTICI
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10. I.Plander: Trends in the development of sensor systems and their use in
some technological areas, Robotics, Vol. 3, No. 2 (157165), 1987.
11. C.Wu: Compliance control of a robot manipulator based on joint torque
servo, The Int. J. Rob. Research, Vol. 4, No. 3 (5571), 1985.
12. M.Bergamasco, F.Salsedo, P.Dario: Shape memory alloy micromotors for
directdrive actuation of dexterous artifical hands, Sensors and Actuators
A, Vol. 17, Nos. 1&2 (115119), 1989.
13. S.R.Ruocco: Robot sensors and transducers, Halsted Press, John Wiley &
Sons, 1987.
14. A.C.Staugaard: Robotics and AI. An introduction to applied machine
intelligence, Prentice Hall, Englewood Cliffs, N.J., 1987.
15. R.C.Dorf: International encyclopedia of robotics, John Wiley & Sons, N.Y.,
1988.
16. J.M.Bren: Force sensing or vision: weighing the advantages, Robotics
Today, april 1985.
77
4
TAKTILNI SENZORI
4.1. PRINCIPI GRADNJE
4.1.1.
Taktilna percepcija
79
4. TAKTILNI SENZORI
OBJEKAT
DEFORMACIONI
ELEMENT
MERNA TRAKA
ROBOT
MERNA TRAKA ZA
TEMPERATURNU
KOMPENZACIJU
senzorom na prstu
80
SENZORI U ROBOTICI
f t + A mn f n .
(4.1)
NAPREZANJE
PRI
DODATNOM
DELOVANJU
OBJEKAT
fn = const
F
SENZOR SILE
CILINDAR 1
KLIZANJE
STABILAN
KONTAKT
KLIZANJE
SENZOR KLIZANJA
SA ROLEROM
CILINDAR 2
a)
b)
4. TAKTILNI SENZORI
81
prisustvo objekta;
82
SENZORI U ROBOTICI
83
4. TAKTILNI SENZORI
PRST
MEKANA
GUMA
SREDNJE
TVRDA
GUMA
TVRDA
GUMA
PRST
PRST
OBJEKAT
a)
b)
c)
84
SENZORI U ROBOTICI
G = kF/S,
(4.2)
RAVNOMERNO
RASPORE\ENA SILA
GUMA
a)
b)
G = k1 l 2 ,
l
(4.3)
F (l ) k1 2 1
= l 2 .
S
k
l
(4.4)
(4.5)
l2
provo|enja
nazna~enih
operacija,
1
1
= l02 + 2l0 + 2 ( l l0 ) + Rn .
l
l0
l0
jedna~ina
(4.5)
(4.6)
85
4. TAKTILNI SENZORI
(4.7)
l = L /L0 = [ L0 (L 0 L )] /L0 = 1 l
(4.8)
l = l0l
(4.9)
( 1 l) 2
1
1 l
= 3 l + Rn .
(4.10)
86
SENZORI U ROBOTICI
MULTIPLEKSER
A/D KONVERTOR
KONTROLER SEKVENCI
ADRESIRANJE
PREMA
CENTRALNOM
RA^UNARU
TAKTEL
ULAZNO/IZLAZNI
NTERFEJS
MEMORIJA
MIKROPROCESOR
DISPLEJ
Obrada
taktilne
slike
ima
mnogo
sli~nosti
sa
procesiranjem opti~ke slike. Tipi~ne funkcije jednog programa za
obradu su slede}e:
ekstrakcija karakteristika
prethodne slike;
detekcija klizanja;
Najprostija obrada
odnosi se na binarne
slike, koje su tipi~ne u
kontroli kvaliteta ravnih komada razli~itog
oblika (slika 4.6).
slike
RADNI
PREDMET
na
osnovu
aktuelne
BINARNA
SLIKA
4. TAKTILNI SENZORI
87
Elasti~ni otpornici
88
SENZORI U ROBOTICI
U ij =
Rf
Rf + Rij
U ref ,
(4.11)
[TAMPANA PLO^A
Uref
VANJSKI
KONTAKT
UNUTRA[NJI
KONTAKT
ZA[TITNI SLOJ
PROVODNI
ELASTOMER
a)
Rf
PROMENLJIVA
OTPORNOST
ELASTOMERA
b)
89
4. TAKTILNI SENZORI
Rf
Rf
ADRESA ZA
SELEKTOVANJE
KOLONE
Rf
VRSTA 1
VRSTA 2
VRSTA 3
M
U
L
T
I
P
L
E
K
S
E
R
KOLONA 1
KOLONA 2
KOLONA j
R1j
R2j
Rij
M
U
L
T
I
P
L
E
K
S
E
R
A/D
KONVERTOR
ADRESA ZA
SELEKTOVANJE
VRSTE
4.2.3.
90
SENZORI U ROBOTICI
1 mm
GORNJE
ELEKTRODE
PROVODNI
ELASTOMER
TANKOSLOJNI
PROVODNI
ELASTOMER
ELASTI^NA
OSNOVA
DONJE
ELEKTRODE
TANKOSLOJNE
ELEKTRODE
a)
b)
91
4. TAKTILNI SENZORI
R12
R11
Uizl
R131
VRSTA 2
R21
R23
R22
VRSTA 3
KO
LO
NA
R33
KO
LO
NA
R32
KO
LO
NA
R31
ADRESA ZA
SELEKTOVANJ
E VRSTE
ADRESA ZA
SELEKTOVANJ
E KOLONE
+Uref
a)
R31
R31
R31
R31
R31
R31
R31
Rf
Rf
Rf
R31
M
U
L
T
I
P
L
E
K
S
E
R
R31
ADRESA
VRSTE
ADRESA
KOLONE
MULTIPLEKSER
A/D KONVERTOR
Rref
b)
+Uref
92
SENZORI U ROBOTICI
4.2.4.
Rm = K e - F / ,
(4.12)
e- F
Rm
(4.13)
Ref =
Rm Rp
Rm + Rp
a osetljivost nelinearna:
(4.14)
93
4. TAKTILNI SENZORI
dRef
dF
( Rm ) Rp2
Rm + Rp
(4.15)
Kada je u pitanju
senzor sa slojem elastomera
R
R
izme|u elektroda, tada je
zbog njegovog izotropnog
C
R
karaktera Rp Rm, pa su
D
otpornosti izme|u susednih
R
R
R
vrsta Riv i otpornosti izme|u
susednih kolona Rik pribli`no
jednake
otpornosti
Rd,
U
R
odnosno:
R
R
R
.
Ta~ka
iv
ik
d
R
A je povratnom spregom
+
iv
mu
ref
mu
94
SENZORI U ROBOTICI
4.2.5.
Preklju~ivanje taktela
162
164
168
1616
95
4. TAKTILNI SENZORI
4.2.6.
96
SENZORI U ROBOTICI
o
Uref
o
KONTAKTI
R
+
Up
IZOLATOR
ON-OFF
IZLAZ
Rref
KOMUNIKACIONA
SABIRNICA
VLSI
^IP
a)
b)
R=100
R=1 000
PROVODNE
^ESTICE
IZOLATOR
VLSI KOLA
Si OSNOVA
c)
KONTAKTI
d)
97
4. TAKTILNI SENZORI
4.3. ELEKTROMAGNETSKI
TAKTILNI SENZORI
4.3.1.
Induktivni
Uvv[V]
BEZ
KOREKCIJE
SENZORI
F2
Fy
SA
KOREKCIJOM
b)
x [mm]
Fx
RADNI PREDMET
a)
F1
NOSA^
c)
98
SENZORI U ROBOTICI
Fx (d + l ) N1 d = 0
(4.16)
Fx l N1 d = 0,
(4.17)
F2 = kN 2
[iljak }e se zaglaviti kada je
F1 + F2 Fy.
(4.18)
Fy
Fx
2l + d
d
k.
(4.19)
4.3.2. Magnetootporni~ki
Princip rada temelji se na zavisnosti elektri~ne otpornosti R
magnetootpornika od magnetskog polja H, pri ~emu je relativni
polo`aj magnetootpornika u polju u vezi sa delovanjem sile na
dodirnoj povr{ini.
Konstrukcija senzora je vi{eslojna (slika 4.14). Osnova je od
alumine (aluniminijev oksid Al2O3) na koju je prvo fotolitografskim
postupkom nanet magnetorezistivni materijal tako da se dobiju
99
4. TAKTILNI SENZORI
RASTER (OJA^ANJE)
MEK[A GUMA
ELASTI^NA ISPUNA
(SUN\ER)
KANAL
TVR\A GUMA
MAGNETOOTPORNIK
PROVODNIK
OSNOVA
Ic
100
SENZORI U ROBOTICI
O
S
C
I
L
A
T
O
R
2
O
S
C
I
L
A
T
O
R
1
VRSTA 2
Rc
+U
VRSTA 8
Rf
Rf
Rf
RN
+U
400
A1
+
M
U
L
T
I
P
L
E
K
S
E
R
400
KOLONA
1
A2
KOLONA
2
A8
+
KOLONA
8
A/D KONVERTOR
IZLAZ
101
4. TAKTILNI SENZORI
H =
I -1 c + b 2
c b 2
tg
,
tg -1
2b
d
d
(4.20)
arctg
b
2d
(4.21)
102
SENZORI U ROBOTICI
R[]
244
3
243
2
242
1
z [mm]
0,5
[]
241
0
10
20
30
40
a)
b)
c)
Slika 4.16. Magnetootporni~ki senzor za merenje lokalnih sila i lokalnih
momenata: a) senzor na prstima robota, b) stati~ka karakteristika R(z),
c) stati~ka karakteristika R( )
4. TAKTILNI SENZORI
103
4.3.3. Magnetoelasti~ni
Konstrukcija. Magnetoelasti~ni senzori upotrebljavaju se
prevashodno za prepoznavanje oblika objekata i merenje sile na
ravnoj taktilnoj povr{ini. Tipi~na matrica ima 1616 elemenata sa
dimenzijama 853 mm. Prostorna rezolucija ne{to je manja nego
kod drugih senzora, ali su ostale karakteristike povoljne: robusnost i
izdr`ljivost na preoptere}enje do 1 kg za opseg 0100 g, veliki
dinami~ki opseg (1000:1), osetljivost 57 mV/g, histerezis manji od
5%, temperaturna gre{ka 1%/C i ponovljivost 5%.
104
SENZORI U ROBOTICI
F=0
90
F=0
F0
By
B
Bx
U2
U1
a)
b)
By
Bx
c)
105
4. TAKTILNI SENZORI
+5 V
+5 V
MULTIPLEKSER
VRSTE
MULTIPLEKSER
KOLONE
PREMA KOLIMA ZA
OBRADU SIGNALA
Prostorna rezolucija
106
SENZORI U ROBOTICI
4.4.2.
Modifikovana verzija opisanog taktilnog senzora ima kondenzatore sa vanjskim elektrodama u obliku prstena {irine 2,5 mm i
unutra{njim elektrodama u obliku uzdu`nih traka ~ija {irina zavisi
od rezolucije po obodu.
Na~in rada. Kada se vanjska elektroda pod delovanjem
normalne sile primakne za d, vrednost kapacitivnosti kondenzatora za taktel (i, j) ra~una se pomo}u poznate formule
107
4. TAKTILNI SENZORI
C i j = 0 r
[ F] ,
d0 d
(4.22)
Ui j =
Ci j
C
U cos t .
(4.23)
U i j U0
Ui j
Ci j
= C
Ci j,0
Ci j
= 1
Ci j,0
Ci j
= 1
d0 d
d0
d
d0
C
(4.24)
gde su Ci j,0 i U0 kapacitivnost i napon neoptere}enog taktela (i, j).
Pri tome je deformacija d/d0 proporcionalna normalnom naprezanju
=E(d/d0), odnosno merenoj sili, gde je E modul elasti~nosti. Pri
merenju napona Ui j i U0, za svaki taktel upotrebljen je isti priklju~ni
kabl i isti poja~ava~, a parametri S, w, Rp i Cp imaju konstantne
vrednosti koji ne uti~u na relativnu deformaciju dielektrika izme|u
elektroda. Relativna deformacija d/d0 zavisi samo od normalnog
naprezanja i modula elasti~nosti za taj taktel.
108
SENZORI U ROBOTICI
F
OBJEKAT
ZA[TITNI ELASTI^NI SLOJ
OKLOP PROTIV EMI
SMETNJI
KONTAKTI (KOLONE)
DIELEKTRIK
U0 cos w0t
Sij
d0
MULTIPLEKSER
VRSTE
KONTAKTI (VRSTE)
FLEKSIBILNA [TAMPANA
PLO^A
MULTIPLEKSER
KOLONE
Ci j
C
U 0 cos 0t
109
4. TAKTILNI SENZORI
RELATIVNA
DEFORMACIJA [%]
TAKTEL DU@
PRSTA
F = 50g
0 1 2 3 4 5 6 7
20
20
IDEALNA
KARAKTERISTIKA
10
50
100
a)
5
2
20
TAKTEL
PO
OBODU
PRSTA
POZCIJA 2
DU@
PRSTA
0
[mm]
OPTERE]ENJE [g]
0
4
REALNA
KARAKTERISTIKA
20
10
b)
c)
110
SENZORI U ROBOTICI
f
= fx = 0,
x
f ( x, y) = k,
f
= fy = 0 .
y
(4.25)
= arctg
fx
fy
(4.26)
(4.27)
y = r sin ,
(4.28)
4.4.3.
111
4. TAKTILNI SENZORI
S
di j
dV
dt
(4.29)
KOMANDNI
SIGNAL
GENERATOR
NAGIBNE
POBUDE
SELEKTOR
VRSTE
MATRICA
KAPACITIVNIH
SENZORA
UZORKOVANJE I
ZADR[KA (S/H)
MULTIPLEKSER
KOLONE
POJA^AVA^I
STRUJE KROZ
KOLONE
ADRESE
+
STATUS
TAKTELA
OFSET I
SKALIRANJE
A/D PRETVARA^
a)
PRAG
DETEKCIJE
b)
112
SENZORI U ROBOTICI
4.5. PIJEZOELEKTRI^NI
TAKTILNI SENZORI
4.5.1.
Princip rada
(4.30)
U = Su F ,
(4.31)
Q
C
Sq F
C
C s Su
F.
C s + Cp' + Cp"
(4.32)
113
4. TAKTILNI SENZORI
Su F
+
A
-
Cs
Rps
Cps
-
a)
b)
c)
U izl =
Q
Cps
ili
U izl =
Cs
C ps
U.
(4.33)
114
SENZORI U ROBOTICI
IC
ZRACI
OBJEKAT
ZA[TITNI
ELASTI^NI SLOJ
KUGLICE ZA MEHANI^KO
RAZDVAJANJE
TAKTELA
ZAJEDNI^KA
ELEKTRODA
PIJEZOELEKTRIK
(PIROELEKTRIK)
POJEDINA^NE
ELEKTRODE
Si OSNOVA
a)
POBU\ENI
TAKTEL
RA^UNSKI
ODRE\ENA
KONTURA
OBJEKTA
b)
115
4. TAKTILNI SENZORI
4.5.3.
Ravni pijezoelektri~ni
senzor
(4.34)
116
SENZORI U ROBOTICI
C
Qx1
Qx2
Qy2
Qy1
P( x, y)dxdy =
(4.35)
117
4. TAKTILNI SENZORI
xP( x, y)dxdy
Q () Qx2 ()
= a x1
,
P( x, y)dxdy
Qx1 () + Qx2 ()
(4.36)
t = 2d/c,
(4.37)
Konstrukcija senzora
je
vi{eslojna.
Osnova
je
OBJEKAT
GUMA
naj~e{}e provodna i slu`i kao
zajedni~ka elektroda na kojoj
je sloj pijezopolimer PVDF
POJEDINA^NE
ELEKTRODE
debljine 30 m. PVDF je
odabran zato {to se lako
nanosi u tankom sloju i na
ZAJEDNI^KA ELEKTRODA
zakrivljenoj povr{ini kao {to je
prst robota. Sa gornje strane
Slika 4.26. Ultrazvu~ni takteli
pijezopolimera
nalaze
se
pojedina~ne elektrode sa rezolucijom manjom od 0,5 m, a preko
njih je sloj elasti~ne gume debljine 3 mm (slika 4.26).
118
SENZORI U ROBOTICI
4.7. OPTOELEKTRONSKI
TAKTILNI SENZORI
4.7.1.
119
4. TAKTILNI SENZORI
IZAZ
[brojna vrednost]
ELASTI^NI SLOJ
250
GRANI^NIK
200
OSNOVA
150
100
b)
a)
IZLAZ
x [mm]
50
1
0,5
IZVORI
SVETLOSTI
1,5
OPTI^KI
KABL
PRIJEMNICI
SVETLOSTI
PROVIDNI
ELASTOMER
c)
d)
120
SENZORI U ROBOTICI
4.7.2.
21
11
PIN
LED
31
PIN1
22
12
OPTI^KO
VLAKNO
13
32
PIN2
23
33
ZA[TITNI
POVR[INSKI
SLOJ
PIN3
OBJEKAT
a)
LED1
LED2
LED3
b)
matrica
121
4. TAKTILNI SENZORI
AKRILAT
FOTOTRANZISTOR
KAMERA
SVETLOST
a)
b)
122
SENZORI U ROBOTICI
4.8. INTEGRISANI
SILICIJUMSKI SENZORI
4.8.1.
Principi gradnje
123
4. TAKTILNI SENZORI
4.8.2.
1
ep p
(4.38)
124
SENZORI U ROBOTICI
MEMBRANA I
VLSI ^IP
ELASTOMER
SUPSTRAT
EPOKSI
KABL
KU]I[TE
a)
b)
125
4. TAKTILNI SENZORI
4.8.3.
= A + B 2 ,
imaju
izrazito
nelinearnu
(4.39)
126
SENZORI U ROBOTICI
KONTAKTI
Si MEMBRANA
p+Si
ELEKTRODA
poli-Si GORNJA
ELEKTRODA
F
Si3N4
METALNA
ELEKTRODA
PIREKS STAKLO
n-Si
DONJA ELEKTRODA
a)
p-Si
SUPSTRAT
b)
Principi gradnje
4. TAKTILNI SENZORI
127
termoelement;
128
SENZORI U ROBOTICI
4.9.2.
Termootpornici
T =
Ti Tc
Ti Ta
100 [ %] ,
(4.40)
129
4. TAKTILNI SENZORI
U ij =
RTij
R + RTij
U ref
(4.41)
T [C]
GUMA GREJA^
PLASTIKA
0
OBJEKAT
(NEPOZNATI MATERIJAL)
A
+
Tr
DRVO
10
+
-A
Ti
15
Trz
ALUMINIJUM
t [s]
20
+
a)
10
20
30
40
50
60
b)
Ui
9
9
1
1
0
0
TAKT
RESET
c)
d)
130
SENZORI U ROBOTICI
RT []
105
OBJEKAT
PIKSEL
(OKSID METALA)
APSORBER
IZOLATOR
104
PRELAZNO
STANJE
OKSID
METALA
103
METAL
102
10
GREJA^
OSNOVA
I
Ep
a)
1
0
T [C]
20
40
80
60
b)
131
4. TAKTILNI SENZORI
4.9.3.
Piroelektrici
GRAFIT
PVDF (2,2 m)
RG
DIELEKTRIK (0,5 m)
UG
UOS
108
1 00
0
100
107
10
106
SU
Si ^IP
SiO2 (2,2 m)
w[Hz]
Si OSNOVA
0,01
a)
0,1
10
b)
100
1 00
0
1
2 el
(4.42)
132
SENZORI U ROBOTICI
1
2 el
(4.43)
1/2
D [ cmHz /W ], (slika 4.34.b).
4.9.4.
Termoelementi
UAB = T,
(4.44)
gde su T = T2 T1 [ C]
razlika temperatura izme|u toplog i
hladnog kraja i [ V/C] Zebekov koeficijent koji
zavisi od
termoelektri~nih osobina provodnika A i B.
Ovakvo kolo naziva se termoelement. Stati~ke karakteristike
svih termoelemenata su nelinearne. Samo u malom temperaturnom
opsegu Zebekov koeficijent ima konstantne vrednosti (slika 3.35.a).
U tabeli 4.1 date su prose~ne vrednosti na temperaturi T=0 C i
T=27 C za standardne termoelemente od metala.
Poluprovodni~ki termoelementi. Mnogo ve}e vrednosti
Zebekovog koeficijenta imaju poluprovodnici. Termoelektri~ni
efekat javlja se kod poluprovodnika dopiranog odre|enim primesama
ili kod kombinacije dvaju poluprovodnika. Silicijum sa manjom
razlikom u koncentraciji izme|u donora i akceptora, tj. sa manjom
gustinom pokretnih nosilaca naelektrisanja, ima ve}i Zebekov
koeficijent. Za amorfni silicijum dopiran fosforom (aSi:P) Zebekov
koeficijent je = (0,72) mV/C u temperaturnom intervalu
30 550 C, pri ~emu vi{e dopirani aSi ima manji .
133
4. TAKTILNI SENZORI
[V/C]
[V/C]
80
EPITAKSIJALNI
(R=400 /A, A=L/D)
1 200
60
E
960
T
40
JONSKA
IMPLEMENTCIJA
(R=528 /A, A=L/D)
J
720
20
480
R
EPITAKSIJALNI
(R=7 /A, A=L/D)
240
S
-500
500
T [C]
a)
0
300
330
360
390
420
450
T [C]
b)
mk
ln
0
q
[ V / C],
(4.45)
134
SENZORI U ROBOTICI
TIP
KOMERCIJALNI
NAZIV
MAKSIMALNI
OPSEG
[C]
PROSE^NA
OSETLJIVOST
[V/C]
(0C)
[V/C]
(27C)
[V/C]
Kromel/konstantan
(Ni-Cr/Cu-Ni)
200 do +900
67,9
57
60
@elezo/konstantan
(Fe/Cu-Ni)
0750
52,6
50
51
Kromel/alumel
(Ni-Cr/Cu-Ni)
200 do +1250
38,8
59
41
Platina-13%rodijum/
/platina
(Pt-19%Rh/Pt)
01600
12,0
Platina-10%rodijum/
/platina
(Pt-10%Rh/Pt)
01450
10,6
Bakar/konstantan
(Cu/Cu-Ni)
200 do +350
40,5
39
41
TERMOELEMENT
BROJ
ELEMENATA
OSET- VREMENSKA
OTPORNOST
LJIVOST KONSTANTA TERMOBATERIJE
[V/W]
[]
[ms]
SPECIFI^NA
DETEKTIVNOST
[108cmHz1/2/W]
Bi/Sb
60
3050
1530
20
(p)Si/Al
44
10,6
120
50
1,05
(n)poliSi/Au
32
2025
25
7382
0,50,6
(p)poliSi/Au
32
5256
25
220280
0,680,73
Te/InSb
54
95
30
500
1,1
135
4. TAKTILNI SENZORI
slojem apsorpcionog
0,4 1 mm2.
materijala.
Veli~ina
apsorpcione
zone
je
Termoelementi se povezuju u pravouglu ili kru`nu termobateriju (slika 4.36.b,c), koja daje napon
U = nRth P ,
(4.46)
a)
p-Si
n-Si
p-Si
n-Si
SUPSTRAT
TERMOELEMENT
ZONA
APSORPCIJE
Ru
b)
Rv
c)
(4.47)
F = E + L = E + AD ,
(4.48)
136
SENZORI U ROBOTICI
(4.49)
pa je napon termobaterije:
1/ 2
L
U = kA1/ 2 P = k
D
(4.50)
U = 0,38kk1 D1/ 3 L2 / 3 .
(4.51)
(4.48)
137
4. TAKTILNI SENZORI
FIZI^KI OSNOV
RADA
DOBRE OSOBINE
NEDOSTACI
Promena otpornosti
ve{ta~ke ko`e pri
sabijanju.
Promena tpornosti
otpornika u Si
supstratu.
Promena razmaka
izme|u elektroda
zbog sabijanja ko`e.
Osetljivost na {umove,
osetljivost dielektrika
(ve{ta~ke ko`e) na
temperaturu.
Promena razmaka
izme|u elektroda
kondenzatora u silicijumskoj membrani.
Pove}anje rezolucije
smanjuje veli~inu kondenzatora i mogu}nost
merenja kapacitivnosti
do nekoliko f F.
Pomeranje jezgra
menja magnetsku
vezu izme|u primara i sekundara.
Jednostavnost, robusnost.
Velike dimenzije i
niska prostorna rezolucija.
b) MAGNETOREZISTORSKI
Promena otpornosti
pomeranjem mikromagneta.
Velika osetljivost i
dinami~ki opseg, mali
histerezis.
Osetljivost na smetnje.
c) MAGNETOELASTI^NI
Velike dimenzije i
naizmeni~ni napon
napajanja.
Veliki dinami~ki i
frekventni opseg., dobra mehani~ka svojstva,
dobra prostorna rezolucija.
Velika prostorna rezolucija.
Ote`ano razdvajanje
pijezoelektri~nog od
piroelektri~nog efekta,
inherentno dinami~ki
odziv.
Slo`ena kola za
obradu signala.
Pouzdanost, neosetlji-
Niska prostorna
OTPORNI^KI
a) SA VE[TA^KOM KO@OM
OD OTPORNI^KOG
POLIMERA
b) POLUPROVODNI^KI
KAPACITIVNI
a) SA
VE[TA^KOM
KO@OM
b) POLUPROVODNI^KI
ELEKTROMAGNETSKI
a) INDUKTIVNI
PIJEZOELEKTRI^NI
ULTRAZVU^NI
OPTOELEKTRONSKI
a) SA
Pomeraj modulira-
138
SENZORI U ROBOTICI
ju}eg elementa
menja intenzitet
svetlosti.
rezolucija.
b) SA REFLEKSIJOM
OPTI^KOG
SIGNALA
Defleksija elasti~nog
sloja moduli{e intenzitet svetlosti.
c) SA
PLO^ASTIM
OPTI^KIM
PROVODNIKOM
Potpuna unutra{nja
refleksija moduli{e
se ugibanjem profilisanog elasti~og
sloja.
Promena otpornosti
sa temperaturom.
b) POLUPROVODNICI OD
OKSIDA
METALA
Promena elektri~ne
otporosti sa temperaturom.
Niska prostorna
rezolucija.
c) PIROELEKTRI^NI
Dinami~ka promena
zra~enja menja el.
naboj.
Ote`ano razdvajanje
piroelektri~nog od pijezoelektri~nog efekta.
d) TERMOELEMENTI
Mali termoelektri~ni
napon (neophodna
termobaterija), lo{a
prostorna rezolucija).
PREKIDANJEM
OPTI^KOG
SIGNALA
TERMI^KI
a) TERMISTORSKI
139
4. TAKTILNI SENZORI
ULTRAZVU^NI SENZOR
KOSTUR PRSTA
CCD KAMERA
LED
OPTI^KI
ZRAK
SENZOR SILE/MOMENTA
SENZOR TEKSTURE
a)
TAKTILNI SENZOR
TAKTILNI SENZORI
b)
140
SENZORI U ROBOTICI
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10. A.D.Berger: Using tactile data for realtime feedback, The Int. Journal of
Rob. Res., Vol.10, No.2 (88102), 1991.
11. R.S.Fearing: Tactile mechanisms, The Int. Journal of Rob. Res., Vol.9,
No.3 (323), 1990.
12. T.H.Speeter: A tactile sensing system for robotic manipulation, The Int.
Journal of Rob. Res., Vol.9, No.6 (2536), 1990.
13. M.Hamid: A polyconductor beam detector, IEEE Trans. on Instrum.
Meas., Vol.40, No.4 (720726), 1991.
14. A.W.Herwarden, P.M.Sarro: Thermal sensors based on the Seebeck
effect, Sensors and Actuators A, Vol.10, No.34 (321346), 1986.
4. TAKTILNI SENZORI
141
5
SENZORI
ULTRAZVU^NE VIZIJE
5.1. PRINCIPI GRADNJE
5.1.1.
Ultrazvu~na percepcija
143
a)
b)
144
SENZORI U ROBOTICI
145
5.2. MEHANI^KO
SKENIRANJE
Princip
mehani~kog
skeniranja
zasniva
se
na
sinhronizovanom
zakretanju
predajnika
i
prijemnika
u
horizontalnoj i vertikalnoj ravni pomo}u dva step motora kojima
upravlja ra~unar. Koliki }e uglovi zakretanja biti zavisi od
veli~ine prepreke, konfiguracije prostora u kome se robot kre}e i
karakteristika primopredajnika.
146
SENZORI U ROBOTICI
l = ct 2
x = l sin = ( ct 2) sin
(5.1)
y = l cos = ( ct 2) cos ,
gde su c brzina ultrazvuka u vazduhu na sobnoj temperaturi, l
udaljenost prepreke i x, y koordinate prepreke u horizontalnoj ravni.
y
y
l
(x,y,z)
l
(x,y,z)
y
y
10
10
10
z
10
10
30
30
x
a)
b)
147
l = ct 2
r = l cos
x = r cos = ( ct 2) cos cos
(5.2)
148
SENZORI U ROBOTICI
KRU@NA
PLATFORMA
POKRETNOG
ROBOTA
START
INKREMENT
KRETANJA
PROLAZ
PREPREKE
CILJ
a)
PREPREKA
b)
5.3. ELEKTRONSKO
SKENIRANJE
5.3.1.
Princip
= d sin c
(5.3)
149
N = ( N 1) d sin c = ( N 1)
(5.4)
UPRAVLJA^KI
SIGNAL
[I
RE
NJ
A
ULAZNO
IZLAZNI
MODUL
FOKUS
FR
ON
T
NJA
SEG
OP NIRA
SKE
(N1)
SKENIRAJU]I
SNOP
IZLAZ
a)
Slika
b)
150
SENZORI U ROBOTICI
5.3.2.
(5.5)
t2 = 2 l 2 / c
(5.6)
t3 = ( l 2 + l 3 ) / c ,
(5.7)
151
(5.8)
(5.9)
S1
t
PROIZVOD
NA TRACI
A
l1
PRIJEMNIK 1
l2
DEFEKT
PREDAJNIK
PRIJEMNIK 2
EHO
PREDNJA
POVR[INA
S2
DEFEKT
t
l3
t
ZADNJA
POVR[INA
PRIJEMNIK 3
S3
t
a)
b)
Slika 5.6. Nedestruktivna analiza ultrazvukom: a) standardni na~in,
b) princip jednostavnog elektronskog skeniranja
152
SENZORI U ROBOTICI
R
R
8
8
8
8
T
R
8 8
8 8 8 8
8 8
8 8
7 7
8
8
1
8
1
8
7
1
8
7
8 8
2 2
8 8
8 8 8
8 8 8 8
8 8
8 8
8 8 8 8
8 8
8
2
2
1
8 8
8 8 8
8 8
8
8
8
8
1
2
3
4
5
6
7
8
4 4 4
4 4 4
3
3 3 3
3
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
6
6
6
6
5
5 5
c)
a)
GENERATOR
POBUDE
20
35
60
40
80
70
15
45
ULTRAZVU^NI
PRIMOPREDAJNIK
START
IZLAZ
EPROM
NF FILTER
KOMPARATOR
BROJA^
IZLAZNI
REGISTAR
PRAG
DETEKCIJE
TAKT IMPULSI
MIKROPROCESOR
b)
Slika 5.7. Primer 3Dultrazvu~nog senzora: a) konstrukcija, b)
blok{ema elektronskog modula, c) rekonstrukcija objekta
153
(5.10)
154
SENZORI U ROBOTICI
opadanju
amplitude
primopredajnika).
(h
su
konstrukcione
konstante
a( x) =
A0 e x
,
x
(5.11)
1
PRAG DETEKCIJE
0,5
t [s]
0
500
a)
1,0
OVOJNICA
0,6
0,6
PRVI
IZVOD
0,4
0,2
t [s]
PROMENA AMPLITUDE
0
100
300
200
400
500
b)
Slika 5.8. Eho: a) oblik signala, b) normalizovana ovojnica, prvi izvod i
relativna varijacija amplitude eho signala
155
Kumulativna gre{ka merenja udaljenosti x zbog nekompenzovanog ka{njenja procenjuje se pomo}u jedna~ine
Tr
+ Tr c,
2
(5.12)
pri ~emu je sa polovinom vremena porasta (Tr /2) signala a(t) uzet u
obzir uticaj navedenih faktora na ka{njenje, a sa Tr , (0 1),
uticaj {uma. Gre{ka ve}a je od talasne du`ine ultrazvuka i iznosi
do nekoliko centimetara. Ova gre{ka prisutna je kod svakog merenja
udaljenosti metodom TOF. Kako je
za obradu signala kod
ultrazvu~ne vizije neophodan ra~unar, prirodno je da se ti resursi
iskoriste i za korekciju gre{ke .
Metoda korekcije. Postoji vi{e na~ina odre|ivanja po~etka
eho signala a(t), na primer pomo}u detekcije maksimuma ovojnice u
trenutku t=mh. Me|utim, u okolini maksimuma promene amplitude
relativno su male, tako da i neveliki impulsi {uma doprinose
neta~noj detekciji maksimuma (slika 5.8.b).
je
provo|enje
156
SENZORI U ROBOTICI
(5.13)
(5.14)
xi yi ai yi ai xi yi2
,
( xi yi ) 2 xi2 yi2
(5.15)
u2 =
ai xi - u1 xi yi
,
x i yi
(5.16)
u(k) =
u12 + u22 .
(5.17)
Hilbertovom
transformacijom,
sa
kojom
se
dosta
eksperimenti{e zbog mogu}nosti razdvajanja uzajamno
interferentnih eho signala.
U tre}oj etapi prora~una ka{njenja izme|u merenog i referentnog eho signala posmatra se s (k) kao odre|ena funkcija od r (k)
i e (k) i tra`i takvo k=k0 da je vrednost s (k0) minimalna ili
maksimalna. Tipi~ne funkcije s (k) su:
N
(5.18)
i=0
(5.19)
(5.20)
157
x = x0 +
cT0
ck T
= x0 + 0 s ,
2
2
(5.19)
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
IPS
6
SENZORI VIZIJE
6.1. VE[TA^KA VIZIJA
6.1.1.
Osnovni pojmovi
159
6. SENZORI VIZIJE
PROCESIRANJE SLIKE
KLASIFIKACIJA
ANALIZA SCENE
6.1.2.
Procesiranje slike
160
SENZORI U ROBOTICI
161
6. SENZORI VIZIJE
IVICA OBJEKTA
6 9 + 3 3
9
OSREDNJAVANJE
SJAJNOSTI ZA
PIKSEL (2,2)
= 7
PROMENJENA SLIKA
IZVORNA SLIKA
Najbolji rezultati posti`u se modifikovanim lokalnim usrednjavanjem. Su{tina je da se prvo odredi lokacija {uma, odnosno oni
pikseli ~ija se sjajnost izrazito razlikuje od okolnih, a onda se samo
na te piksele primeni lokalno usrednjavanje.
Pode{avanje sjajnosti slike provodi se kada je slika
svetlija ili tamnija od `eljene. Ova transformacija jednostavno se
realizuje dodavanjem ili oduzimanjem odre|ene sjajnosti od svih
piksela.
Pode{avanje kontrasta primenjuje se zbog neadekvatnog
osvetljenja scene ili neadekvatne ekspozicije. Kada slika ima slab
kontrast, histogram raspodele piksela po sjajnosti (skala sivog)
ima otklon prema svetlijim ili tamnijim regijama, pa su konture
predmeta u tim regijama slabo izra`ene. Kontrastna slika treba
da ima uniformniju raspodelu sjajnosti s da bi detalji bili vidljivi
i u svetlim i u tamnim regijama. To se posti`e ekvalizacijom
histograma p(s) pomo}u nelinearne transformacije T(s).
Kao primer mo`e se uzeti slika 88 piksela, pri ~emu pikseli
imaju sjajnost od 0 do 9 (slika 6.3.a). Na ordinati histograma nanet
je broj piksela p iste sjajnosti s (slika 6.3.b) Histogram se ~esto
prikazuje u normiranom obliku i tada je na ordinati relativna
frekvencija piksela p iste sjajnosti:
p =
p
M N
p
88
(6.1)
162
SENZORI U ROBOTICI
T ( s) =
M N
p(i) ,
(6.2)
i= 0
T (3) =
64
9
64
[ p(0) +
[ 0 + 1 + 1 + 2] =
36
64
1.
(6.3)
9 9
9 9
7 5
9 8
9 7
5 9
8 7
7 5
4 1
5
4
7
4
7 7
4 2
4 2
8 8
6 5
8
6
8 9
7 9
9 7
6
3
7
4
7
5
8 8
5 2
9
1
8
9
4 4
7 7
2 0
0 9
EKVALIZACIJA
p (s)
14
14
12
12
12
10
10
10
s
1 2
3 4 5 6 7 8 9
a)
s
1 2
p (s)
T (s)
14
2 1
3 4 5 6 7
b)
8 9
s
1 2 3 4 5 6 7
8 9
c)
6.1.3.
Klasifikacija likova
163
6. SENZORI VIZIJE
y1 = x( n) x( n 1).
(6.4)
y2 = y1 ( n) y1 ( n 1) =
= x( n) 2 x( n 1) + x( n 2) .
(6.5)
164
SENZORI U ROBOTICI
Na mestima gde drugi izvod prolazi kroz nulu prvi izvod ima
ekstremnu vrednost, odnosno to mesto pripada ivici (ta~ke 15 na
slici 6.4).
PODLOGA
OBJEKAT 1
SENKA
OBJEKAT 2
1 23
SJAJNOST
4 5
VRSTA x
x
IZVORNA SLIKA
PRVI
IZVOD
x
DRUGI
IZVOD
x
1
a)
b)
y( n) =
h(n ) x(n n ) =
1
n1 = 0
(6.6)
165
6. SENZORI VIZIJE
f
Gx
x
G[ f ( x, y)] = =
.
f
G y
y
(6.7)
Gx2 + G y2 .
(6.8)
R(m, n) =
(6.9)
gde je i(m, n) sjajnost piksela (m, n). Vrednost operatora ra~una se iz
dijagonalnih piksela ome|enih prozorom 22, prema {emi na slici
6.5. Na primer, kada se Robertsov operator primeni na matricu
dobijenu filtracijom {uma metodom lokalnog usrednjavanja (slika
6.2), kao rezultat dobija se nova matrica. Njeni elementi ozna~eni sa
predstavljaju mesta gde prozor 22 izlazi izvan slike.
3
(m,n)
2,0 4,5
6,3
4,5
3,0
2,2
6,3
2,2
1,0
(m,n+1)
3
(m+1,n) (m+1,n+1)
3
ROBERTSOV OPERATOR
SLIKA SA IVICAMA
u pravcu ose m:
G m = ( x7 + 2 x8 + x9 ) ( x1 + 2 x2 + x3 ) ;
(6.10)
166
SENZORI U ROBOTICI
u pravcu n:
Gn = ( x3 + 2 x6 + x9 ) ( x1 + 2 x4 + x7 ) .
(6.11)
FILTER n
FILTER m
x1
x2
x3
-1
-2
-1
-1
x4
x5
x6
-2
x7
x8
x9
-1
g ( x, y) = f ( x, y) h( x, y) = f ( a, b) h( x a, y b)dadb
(6.12)
Kada su promenljive geometrijske koordinate, tada se ima
prostorna konvolucija. Mada je u pitanju slo`en operator, njegov
smisao i primena u tehnici filtracije mogu se lako objasniti grafi~ki
(slika 6.7.a). Kao {to se vidi, konvolucija predstavlja presek povr{ina
f(a,b) i h(xa, yb), odnosno proizvod funkcije f(a,b) i funkcije
h(a,b) koja je rotirana za 180 i pomerena za iznos x i y du`
ortogonalnih osa. Pode{avanjem x i y izdvaja se `eljeni deo f(a,b), tj.
filtriraju se odre|eni detalji slike. Filtracija pomo}u prostorne
konvolucije mnogo lak{e i br`e se realizuje u frekventnom nego u
prostornom domenu. Naime, analogno funkcijama koje zavise od
167
6. SENZORI VIZIJE
F {f ( x, y ) h( x, y )} = F {f ( x, y )}F {h( x, y )} =
(6.13)
h (a, b)
h (a, b)
f (a, b)
h (xa, x b)
fh
a)
h1
h2
h3
h4
h5 h6
h7
h8
h9
MASKA
(FILTER)
PROZOR
CENTRIRAN NA
PIKSEL (4,3)
h1
h2 h 3
h4
h5 h6
h7
h8
h9
PROZOR
CENTRIRAN NA
PIKSEL (4,4)
PIKSEL
x32 x 33 x 34
x42 x 43 x 44
IZLAZ
h1 x32+
h4 x42+
h7 x52+
ZA PIKSEL (4,3)
h2 x33+ h3 x34+
h5 x43+ h6 x44+
h2 x53+ h9 x54+
x33 x 34 x 35
x43 x 44 x 45
x52 x 53 x 54
IZLAZ
h1 x33+
h4 x43+
h7 x53+
ZA PIKSEL (4,3)
h2 x34+ h3 x35+
h5 x44+ h6 x45+
h2 x54+ h9 x55+
x53 x 54 x 55
b)
Slika 6.7. Prostorna konvolucija: a) zna~enje, b) primena konvolucione
matrice u dva sukcesivna polo`aja: za piksel (4, 3) i piksel (4, 4)
168
SENZORI U ROBOTICI
(6.14)
a u drugom slu~aju je
L(n) za L( n) T
Lo =
za L( n) < T .
0
(6.15)
169
6. SENZORI VIZIJE
R (m, n)4
IVICA
R (m, n)6
IVICA
2,0 4,5
6,3
4,5 3,0
2,2
6,3
2,2
1,0
M( m, n) =
[ P( m + 1, n + j) T( i, j)) ]
i
P( m + 1, n + j) T( m + 1, n + j)
i j
i j
(6.16)
gde je nazivnik pod korenom uvr{ten radi normalizacije rezultata.
Slo`eniji algoritam realizuje se pomo}u Hueckelove maske.
Maska ima oblik kruga i sa njom se skenira slika. Kada krug prelazi
preko linije, ona ga se~e na dva dela razli~ite sjajnosti: L i L+h.
Lokacija sekante odre|ena je vektorom r. Sekanta se ra~una u
170
SENZORI U ROBOTICI
[ABLON
NORMALNE
LINIJE
0 0 1 0 0
0 0 1 0 0
0 0 1 0 0
0 0 0 0 1
0 0 0 1 0
L
r
L+h
[ABLON LINIJE
POD UGLOM 45
0 0 1 0 0
0 1 0 0 0
1 0 0 0 0
a)
b)
171
6. SENZORI VIZIJE
TROUGAO
L1
L3
KVADRAT
Lm1
Lm2
BELO
a)
b)
c)
d)
172
SENZORI U ROBOTICI
A =
kdxdy ,
(6.17)
f ( x, y)dxdy .
(6.18)
(6.19)
(6.20)
x f (x, y)dxdy ,
f (x, y)dxdy
y =
y f (x, y)dxdy .
f (x, y)dxdy
(6.21)
y q f ( x, y)dx dy ,
(6.22)
x f (x, y)dxdy =
= x IOD .
xf (x, y)dxdy
f (x, y)dxdy
f (x, y)dxdy
(6.23)
173
6. SENZORI VIZIJE
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
1
1
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
1
1
1
1
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
1
1
1
1
1
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
1
1
1
1
1
1
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
1
1
1
1
1
1
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
1
1
1
1
1
1
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
1
1
1
1
1
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
1
1
1
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
16B
16B
16B
8B
7B
5B
4B
5B
5B
5B
5B
6B
10B
16B
16B
16B
2W
6W
8W
9W
9W
9W
9W
8W
6W
1W
6B
3B
3B
3B
2B
2B
2B
3B
4B
5B
(6.24)
Slika je sada zapisana u kodiranom obliku pogodnom za
matemati~ku obradu radi analize oblika. Zavisno od dimenzija i
oblika piksela, te slo`enosti algoritma, mogu se izra~unati
maksimum, minimum, du`ina, {irina, te`i{te, ugao orijentacije,
ekscentri~nost, upisani i opisani pravougaonik, minimalni i
maksimalni polupre~nik i dr.
6.1.4.
Analiza scene
174
SENZORI U ROBOTICI
identifikacija objekta;
analiza me|usobnih
prekrivanje).
odnosa
objekata
na
sceni
(dodir,
Polazi{te
175
6. SENZORI VIZIJE
STRELA
VRH
VI[ESTRUKI
PSI
KA
a)
OR
KT
LE
F
RE
1
3
1
2
1
4
+
+
K: 5
T: 13, 14
Y: 4, 6, 8
L: 2, 10, 12,
STRELA: 1, 3, 7, 9, 11
10
b)
1
1
176
SENZORI U ROBOTICI
6.2.1.
Kontrola kvaliteta
REFLEKTOR
KAMERA 1
NEISPRAVNI
PROIZVODI
SOLENOID
KAO
IZVR[NI
URE\AJ
KAMERA 2
a)
KAMERA 1
REFERENTNA
PLO^A
KAMERA 2
RADNA
PLO^A
RADNA
SLIKA
REFERENTNA
SLIKA
DEFEKTI
b)
Slika 6.12. Kontrola: a) dimenzija proizvoda na traci, b) {tampanih
plo~a
6. SENZORI VIZIJE
177
178
SENZORI U ROBOTICI
179
6. SENZORI VIZIJE
KAMERA
PROCESIRANJE
SLIKE
TRENIRANJE
SEGMENTACIJA
BAZA
PODATAKA
PETRIJEVA
POSUDA
REGISTRACIJA
KLASIFIKACIJA
IZVOR
SVETLOSTI
a)
b)
SJAJNOST
R
[I
A
IN
y0
( x c , y c)
x
DU@INA x0
c)
Slika 6.13. Automatska selekcija mikroorganizama: a) robotski sistem, b)
sistem vizije, c) ekstrakcija parametara belih oblasti
180
SENZORI U ROBOTICI
100 mm
512
100 mm
512
(6.25)
181
6. SENZORI VIZIJE
6.3. KARAKTERISTIKE
SENZORA VIZIJE
6.3.1.
Principi gradnje
izvor osvetljenja, koji nije doslovno deo senzora vizije, ali jeste
komponenta bez koje se ne mo`e kompletirati slika objekta.
OPTOELEKTRONSKI
SENZOR
IZVOR
SVETLOSTI
PREDMET
Slika
OPTIKA
182
SENZORI U ROBOTICI
pozadine (konfiguracija,
karakteristika);
karakteristika,
atmosfera,
temperatura,
veli~ina,
spektralna
TFOV = x y [ m] .
(6.26)
183
6. SENZORI VIZIJE
Na primer,
rnom=0,5 m.
tipi~na
vrednost
je
TFOV=0,20,2 m
za
[ rad] .
rnom rnom
(6.27)
IFOV = xp yp =
x y
= [ m] ,
m n
mn
TFOV
(6.28)
xp y p
[rad] ,
IFOV =
rnom rnom
(6.29)
184
SENZORI U ROBOTICI
6.3.2.
Tehnike osvetljavanja
185
6. SENZORI VIZIJE
DEFEKT
DEFEKT
OGLEDALO
OGLEDALO
OBJEKAT
a)
b)
c)
OBJEKAT
DIFUZOR
e)
d)
f)
OBJEKAT
OBJEKAT
KOLIMATOR
KONDENZATOR
RETROREFLEKTOR
g)
h)
i)
IZLOMLJENA LINIJA
(STRUKTURA OBJEKTA)
DISPLEJ
SENZORA
VIZIJE
j)
Slika 6.15. Tehnike osvetljavanja: a) direktna metoda, b) ogledalo sa
tamnim defektima (poljima), c) ogledalo sa svetlim defektima , d) opti~ki
delitelj, e) formiranje senki, f) difuzor, g) kondenzator, h) kolimator, i)
retroreflektor, j) strukturno svetlo
186
SENZORI U ROBOTICI
6.3.3.
(6.30)
ds = tsv,
(6.31)
(6.32)
187
6. SENZORI VIZIJE
OBJEKTIV
dob max
R =50150 cm
OBJEKAT
TFOV= xy
y =15 cm
IFOV=0,50,5 mm
v =10 cm/s
x=?
dob max
ds
x
a)
b)
188
SENZORI U ROBOTICI
= 900 1200
(6.33)
Vidikon kamere
189
6. SENZORI VIZIJE
Einv
Rf
SVETLOST
SVETLOST
IZOLATOR
KATODA
ELEKTRODA
+Einv
a)
KALEMOVI ZA SKRETANJE
I FOKUSIRANJE MLAZA
b)
SENZORSKA
ELEKTRODA
SIGNALNA STAKLO
ELEKTRODA
190
SENZORI U ROBOTICI
dV
dt
= Ceq
V1 V2
t
= k(V1 V2 ).
(6.34)
I c = kEin .
(6.35)
I = I c + I dc = kEin + I dc .
(6.36)
I = ( kEin )
+ I dc .
(6.37)
V = I Rf .
(6.38)
191
6. SENZORI VIZIJE
fc = v l .
(6.39)
6.4.2.
192
SENZORI U ROBOTICI
+
-
GEJT
GEJT
IZLAZ
c)
b)
PAD NAPONA NA
OTPORNIKU KADA
SE PREKIDA^ ZATVORI
V-Vd
IZLAZ
t
=RC
a)
d)
193
6. SENZORI VIZIJE
+VG
TRANSPARENTNI
GEJT
TRANSPARENTNI
IZOLATOR
INVERZNI
SLOJ
- - - - - - - -
ISPRA@NJENA
ZONA
a)
POVR[INSKI
POTENCIJAL
AKUMULIRANO
NAELEKTRISANJE
b)
fotoelementu
resetuje
mu
je
194
SENZORI U ROBOTICI
[ MHz] ,
(6.40)
KONTROLA
PRENOSA
ADRESA
PRENOS
ADRESA
PRENOS
ADRESA
PRENOS
KONTROLA
MULTIPLEKSERA
M
U
L
T
I
P
L
E
K
S
E
R
SEKVENCIJALNA
KONTROLA ADRESE
ADRESA
SERIJSKI
VIDEO
IZLAZ
ADRESA
IZLAZ
ADRESA
FOTOELEMENTI I AKUMULACIJA
NAELEKTRISANJA
a)
b)
195
6. SENZORI VIZIJE
1
n
p
t1
POMERANJE NAELEKTRISANJA
t2
a)
+
t3
h
V1
t
t
V2
V3
t1
b)
t22
t3 t4
c)
196
SENZORI U ROBOTICI
ZONA
SLIKE
LINIJA ZA
O^ITANJE
ZONA ZA
MEMORISANJE
HORIZONTALNI
REGISTAR
a)
b)
c)
197
6. SENZORI VIZIJE
6.4.3.
Kolor kamera
(6.41)
198
SENZORI U ROBOTICI
(6.42)
(6.43)
SENZOR
R
MATRICA
Y
SENZOR
G
MATRICA
R-Y
SENZOR
B
MATRICA
B-Y
Cy
Ye
VIDEO
SIGNAL
KODER
Ye
Cy
a)
b)
199
6. SENZORI VIZIJE
6.4.4.
200
SENZORI U ROBOTICI
KAMERA
ODSTOJNIK
OBJEKTIV
TENZOOTPORNIK
ELEKTROMAGNET
ELASTI^NE
POLUGE
POKRETNA TRAKA
a)
b)
201
6. SENZORI VIZIJE
6.5. 3D-VIZISENZORI
6.5.1.
Metode 3D-vizije
202
SENZORI U ROBOTICI
1
f
1
z
1
p
z =
pf
p f
(6.44)
203
6. SENZORI VIZIJE
SO^IVO
O
SNOP B
NIZ CCD
A
'
NIZ CCD
B
VA
POMAK
AB
VB
f
p
SNOP A
BROJ PIKSELA U NIZU
a)
b)
c)
6.5.3.
204
SENZORI U ROBOTICI
h2 = z1 sin 180 o ( 1 2 )
(6.45)
h2 = d sin 2 ,
(6.46)
d sin 2
sin 180 o ( 1 + 2 )
(6.47)
d sin 1
sin 180 o ( 1 + 2 )
(6.48)
180( 1 2)
z
z2
z1
h
O'
+x
SENZORSKA MATRICA
T1
T2
a)
b)
Slika 6.26. Triangulacija: a) pasivna, b) aktivna
205
6. SENZORI VIZIJE
tg 2 =
f
x
(6.49)
( d + x) sin 1
sin 180( 1 + 2 )
(6.50)
l
.
ctg + (1 2r ) tg
(6.51)
206
SENZORI U ROBOTICI
(6.52)
ELEKTRODA
LASER
i=m
v
y
SENZORSKA
MATRICA mn U
RAVNI FOKUSA
i=1
j=n
KAMERA
j=1
SO^IVO
RAVANSKI SNOP
LASERSKE
SVETLOSTI
VI
DN
O
PO
LJ
E
[AV
a)
b)
Slika 6.27. Primena senzora vizije sa strukturnim svetlom u zavarivanju:
a) robotizovani zavariva~, b) piksel u ravni fokusa kamere i pridru`ivanje
koordinate z
z
.
tg
(6.53)
207
6. SENZORI VIZIJE
6.5.4.
208
SENZORI U ROBOTICI
fl
.
l f
(6.57)
p
l
f
l f
(6.58)
f l( d + 2 l tg )
x = dx1 x1 +
( l f ) ( d tg )
(6.59)
x (l f )
2 l tg + d
1
z = d
+
.
fl
d tg 2 l
(6.60)
Sinhronizovana
triangulacija
je
geometrijska
metoda
odre|ivanja rastojanja u kojem projekcioni skener (izvor laserske
svetlosti) i detekcioni skener (objektiv sa reflektuju}im ogledalom)
rotiraju sinhrono (slika 6.28.b). Zbog rotacije detekcionog skenera,
209
6. SENZORI VIZIJE
R(d/2,l)
O(x,z)
R(d/2,l)
FIKSIRANI
OBJEKTIV
OBJEKTIV I
ROTIRAJU]E
OGLEDALO
x
I(d,0)
I(d,0)
SENZOR POZICIJE
LASERSKOG ZRAKA
P1
P1
P0
a)
P2
P0
b)
210
SENZORI U ROBOTICI
struje I1 i I2, ~iji odnos zavisi od mesta gde je zrak pao (slika 6.29.a).
Ovaj efekat mo`e da poslu`u za merenje i translatornog i rotacionog
pomeraja.
Ukupna struja I0 proporcionalna je intenzitetu
svetlosti. Zato }e laserski skener sa izlaznim signalom
I0 = I1+I2,
upadne
(6.61)
I1
I2
x
p+
i
n
a)
I0
I1
I2
d
d
I0
SO^IVO
b)
I0
PLANARNA
FOTODIODA
I2
I1
L/2
-I0
I1 - I2
c)
LASER
d)
211
6. SENZORI VIZIJE
I1 I 2
I1 + I 2
I1 I 2
I0
(6.62)
212
SENZORI U ROBOTICI
KAMERA
LASER
KAMERA
O3
O1
STEP
MOTOR
OGLEDALO O2
a)
b)
213
6. SENZORI VIZIJE
LASER
LOGARITAMSKI
POJA^AVA^
VF
GENERATOR
(50 MHz)
APD DIODA
ME[A^
FREKVENCIJA
[MITOV
TRIGER
IZLAZ
NF
GENERATOR
(15 MHz)
DETEKTOR
FAZE
ME[A^
FREKVENCIJA
[MITOV
TRIGER
a)
START
LASER
OGLEDALA
SKENERA
APD DIODA
LOGI^KO
KOLO
MOTORI
KONTROLA I
OBRADA
SIGNALA
3D SLIKA
TAKT IMPULSI
b)
Slika 6.31. 3Dvizisenzor: a) merenje faze, b) merenje vremena
214
SENZORI U ROBOTICI
(6.63)
zii
tg
(6.64)
215
6. SENZORI VIZIJE
maksimalna
brzina
(6.65)
216
SENZORI U ROBOTICI
LASER
SENZOR POZICIJE
LASERSKOG ZRAKA
SENZOR POZICIJE
LASERSKOG ZRAKA
lit
l ii
LASER
OBJEKAT
t
l ii
li
OBJEKAT
zit
zii
b)
a)
IZLAZ
MIKROPROCESOR
ENKODERENKODER
yr
zn+1
Mz
VERTIKALNA
PLO^A
z2
z1
HORIZONTALNA
PLO^A
Mx
zn
KONTROLER
z
VERTIKALNOG
KONTROLER
SKENIRANJA
Mxy
...
KONTROLER
xy
HORIZONTALNOG
KONTROLER
SKENIRANJA
My
ys
ys
c)
PERSPEKTIVNI DIJAGRAM
POVR[INE KRATERA
ys
ys
d)
KONTURNI DIJAGRAM
PLASTI^NE FIGURE
e)
Slika 6.32. Skener 3Doblika: a) na principu triangulacije, b) na
principu intersekcije, c) struktura skenera, d) princip zumiranja, e)
primeri skeniranih objekata
Kada je
2 zi rf < ,
...
(6.66)
ys
6. SENZORI VIZIJE
217
218
SENZORI U ROBOTICI
CCD
PRIJEMNICI
vlakna
skener
signala
kabl
su laganiji u pore|enju sa
je prostorno odvojen od
i mo`e lako da se ugradi na
pru`a odli~nu za{titu od
ELEKTRONSKA
KOLA
IZVOR
SVETLOSTI
SKENER
RA^UNARSKI
INTERFEJS
MIKROPROCESOR
EKRANSKI
DISPLEJ
a)
VLAKNA ZA
DOVOD
SVETLOSTI
VLAKNA ZA
PRIJEM
SVETLOSTI
b)
219
6. SENZORI VIZIJE
se
posti`e
sli~nost
sa
(6.67)
gde su:
220
SENZORI U ROBOTICI
D1
MODULATOR
dc
POSTOLJE
SA
VO\ICAMA
a)
DOVODNI
KABL
M
REFERENTNI
KABL
P/P0
FOTODIODE
Pmax 5
1,0
0,8
POJA^ACA^
0,6
A/D
KONVERTOR
Pmax 1
Ra=0,01 m
0,4
DRAJVER
0,2
ULAZNO
IZLAZNI
INTERFEJS
Ra=0,1 m
d
0
Slika
MIKROPROCESOR
b)
c)
6.34. Sistem za merenje hrapavosti: a) optoelektronski skener, b)
Pkrive za pet uzoraka, c) strukturna blok{ema sistema
6.6.2.
221
6. SENZORI VIZIJE
{aku sa dva prsta (slika 6.35.a). Du` ivice jednog prsta postavljen je
niz od osam mikroso~iva pomo}u kojih se laserska svetlost razdvaja
u osam paralelnih zraka. Na suprotnoj strani, tj. uz donju ivicu
drugog prsta, postavljen je odgovaraju}i niz fotoprijemnika.
Fotodiode detektuju prekid laserskog zraka kada se izme|u prstiju
na|e objekat. Ispred fotodioda su filteri koji propu{taju samo
lasersko svetlo, ~ime se pobolj{ava odnos signal/{um. Prsti su
napravljeni od aluminijumskih plo~ica 2,52,5 cm. So~iva, filteri i
fotodiode montiraju se na pole|ini plo~ica da bi se spre~ila
mehani~ka o{te}enja kod potunog pribli`avanja prstiju.
IZLAZ
FOTODIODE
b)
PRST
LASERSKI
ZRACI
PROREZ
MIKROSO^IVA
OPTI^KI
KABL
a)
c)
222
SENZORI U ROBOTICI
223
6. SENZORI VIZIJE
kvantnih
detektora
upotrebljavaju
se
fotodioda,
Od
fotoprovodnik i fotoelement, a od termi~kih termoelement,
piroelektrik i bolometar temperaturno osetljivi otpornik. Zbog
dobrih osobina najvi{e se upotrebljavaju fotootpornici od indijum
antimonida (kao kratkotalasni senzori, = 3,5 6,6 m) i `iva
kadmijumtelurida (kao dugotalasni senzori, = 8 14 m), koji
imaju vremensku konstantu oko 1 s.
Senzori IC zra~enja mogu biti aktivni ili pasivni. Aktivnim se
nazivaju senzori osetljivi na IC zra~enje ve{ta~kog izvora koje je
reflektovano sa predmeta na sceni. Pasivni senzori registruju
zra~enje predmeta u odnosu na reflektovano zra~enje Sunca. Kao
ve{ta~ki izvor IC zra~enja u veoma bliskom, bliskom i srednjem
infracrvenom podru~ju primenjuju se sijalice sa zagrejanim
volframovim vlaknom, poluprovodni~ki IC reflektori, IC diode i
laseri.
Rezolucija merenja temperature. Rezolucija i dinami~ki
opseg kod termovizije nisu dostigli efikasnost vizije u vidljivom delu
spektra. Na primer, rezolucija za termoviziju na bazi piroelektri~nih
senzora zra~enja je 0,5 C (prag osetljivosti oko 10-11 W), a za
termoviziju na bazi poluprovodni~kih senzora do 0,05 C (prag
osetljivosti oko 10-15 W). Dalje pove}anje rezolucije posti`e se pomo}u
boljih senzora kao pijemnika IC zra~enja ili primenom niza/matrice
senzora. U tom slu~aju je pove}anje odnosa S/N, tj. rezolucije
merenja temperature, proporcionalno kvadratnom korenu broja
1/2
elemenata (piksela) u nizu: N . To se zapisuje pomo}u jedna~ine za
detektivnost niza:
Dniz
= N 2 Delem
[ cm Hz-1 W ] ,
(6.68)
Delem = ( A f ) 2 D ,
(6.69)
224
SENZORI U ROBOTICI
1
NETD
izl N rms
.
{umu,
Noise
Equivalent
(6.70)
225
6. SENZORI VIZIJE
- FOTOOTPORNICI
TERMI^KI:
- BOLOMETAR
- PIROELEKTRIK
- TERMOELEMENT
VRSTA
MATERIJALA
TALASNA
DU@INA
[m]
RADNA
TEMPERATURA
T []
SPECIFI^NA
DETEKTIVNOST
D* [cmHz-1W-1]
Si
GaAs
InSb
1
0,8
5
300
300
77
31013
1012
51011
PbS
HgCdTe
GaAs
2,5
812
4,2
300
77
100
1012
21011
21012
Ge
Ge
2,15
300
81011
8109
PVF2
300
108
(p)Si/Al
300
108
226
SENZORI U ROBOTICI
SENZOR
(HgCdTe)
- -- -
IZOLATOR
POLUPROVODNIK SA
USKOM ZABRANJENOM
ZONOM
a)
b)
227
6. SENZORI VIZIJE
T [K]
VERTIKALNO
SKENIRANJE
y [mm]
DETEKTOR
IC
ZR^ENJA
20
OBRADA
SIGNALA
SLIKA
x [mm]
10
20
HORIZONTALNO
SKENIRANJE
10
y [mm]
b)
20
314,5
15
308,8
308,8
317,4
321,5
10
332,4
328,5
317,4
333,1
310,4
314,5
321,5
307,7
307,7
313,0
317,4
10
307,7
15
x [mm]
20
a)
c)
Slika 6.37. Infracrveni senzor vizije sa skenerom: a) struktura, b)
prostorni dijagram temperature za testirano integrisano kolo, c) konturni
dijagram temperature
228
SENZORI U ROBOTICI
LITERATURA
1.
2.
3.
6. SENZORI VIZIJE
229
4.
5.
6.
7.
8.
9.
in
230
SENZORI U ROBOTICI
INDEKS POJMOVA
A
adaptacija komercijalnih kamera 199
akrilatni senzor 121
aktivna percepcija 78
aktivno usagla{avanje 54
akvizicija slike 159
analiza
scene 159, 173
uvla~enja 57
apsorpcija bo~ne i ugaone gre{ke 60
asembliranje 56
automatsko 177
B
brzina ultrazvuka 41
C
CCD elementi 121, 191, 218
centar prilago|avanja 54, 58, 59
centroid 78
D
detekcija
ivica 163
kontakta 62
prisustva 15
smera vrtnje 32, 35
ugaone brzine 32, 35
dijagram usmerenosti 43
dinami~ki
senzor vizije 220
opseg 82, 99, 103, 119
direktivnost 44
distribucija sile 78, 81, 94
E
eho 144, 149, 150, 155
eksces poja~anja 49
elastomer 61, 83, 87, 122, 132
elektromagnetski
senzori blizine 26
taktilni senzori 97
elektromehani~ki mikroprekida~i 24
elektronske kamere 188
elektronsko skeniranje 148, 149, 150
F
faktor distorzije 190
frekvencija prekidanja 50
frekvencija preklju~ivanja 23
filtracija {umova 160
fleksibilni zglob 63
fotodioda 61, 189, 191, 192
FFT 167
FT matrica 197
Furijeova dekompozicija 166
G
geometrije ivica 174
generacije 13
adaptivni roboti 14
inteligentni roboti 14
programski roboti 13
granica klizanja 80
H
histerezis 22
hodaju}e ma{ine 11
Holov
efekt 34
napon 35, 36
hrominentni 198
Hueckelova maska 170
hvataljka 10
I
identifikacija 15
IL matrica 196
induktivni senzor
blizine 26
matemati~ki modeli 28
monta`a 31
na~in gradnje 31
karakteristike 18, 33
struktura 27
sile i momenta 70
industrijski robot 7, 9, 11
inspekcija 15
integrisani kapacitivni senzor 122, 124
interfejs robota i senzora 16
izmaknuti centar prilago|avanja 54, 59
izdvajanje regija 170, 171
K
kamera 183, 190, 197
TCL kamere 202
kapacitivni senzor
blizine 37
taktilni 106
cilindri~ni 110, 123
kalibraciona matrica 67
klasifikacija
likova 158
senzora 18
klasi~ni senzor 54
klizanje 80
kolor kamera 197
komparacija 168, 169
kombinovani taktilni senzori 139
kontaktne sile 53
kontrola
dimenzija 176
kvaliteta 176
kontroler
lokalni 17
robota 17
kumulativna gre{ka 155
L
lociranje 14
luminentni 197
M
magnetootpornik 98, 102
manipulativna operacija 9, 13
manipulator 7, 17, 18
mehani~ko skeniranje 146
merne trake 68
merni senzori 18
O
o~itanje fotonaelektrisanja 194
ograni~enja scene 159
operacije asembliranja 53, 56, 65
operativno preklopno rastojanje 22
opseg delovanja 38
opti~ki delitelj 184
opti~ki parovi 48
opti~ko vlakno 50, 120
optoelektronski senzori
proksimiti 47
taktilni 118
optoelektronski skener 218
P
pasivna i aktivna percepcija 78
pasivno prilago|avanje 59
pijezoelektri~ni
primopredajnici 43
taktilni senzori 113
pijezootpornici 124, 126
piksel 182
piroelektrici 131
plasti~no vlakno 50
pode{avanje
kontrasta 161
sjajnosti 161
poluprovodni~ke (CCD) kamere 191
ponovljivost 22
pozicioniranje 13, 64
poziciono upravljanje 13, 64
povezivanje robota i senzora 17
povr{inski kontakt 78
prag detekcije 154
predikcija 15
prekidanje opti~kog signala 48
preklopno rastojanje 22
efektivno 22
realno 22
operativno 22
preklju~ivanje taktela 94
prepoznavanje 109, 144, 147, 175
pretprocesiranje 160
pretra`ivanje taktela 90, 92, 94, 101,
106, 108, 112
procesiranje slike 159, 180, 187
prostorna
filtracija 166
rezolucija 82, 94, 103, 105
R
radna okolina 16, 182
RCC 59
senzorizovani 61
virtuelni 62
refleksija 48, 50
reflektuju}a povr{ina 44
rekonstrukcija objekta 152
rezonatna frekvencija 43
rid releji 25
Robertsov operator 164
robot 7
adaptivni 14
autonomni 11
cilindri~ni 8
industrijski 7, 9
inteligentni 14
mobilni 11
industrijski 7, 9
pravougaoni 8
primena 9, 11
programski 13
sferni 8
univerzitetska u~ila 11
zglobni 8
robotska
ruka 7
{aka 7, 140
S
selektovanje taktela 90
senzor
pozicije laserskog zraka 210
sa nizovima elektroda 89
senzori
definicija 12
blizine 21
definicija 12, 21
ekonomski parametri 23
elektri~ne karakteristike 23, 28
elektromagnetski 26
kapacitivni 37
ozna~avanje 23
specijalni 33
stati~ke karakteristike 21
tehni~ke karakteristike 21, 33
ultrazvu~ni 39
klizanja 80
merni 18
podela 18
sile i momenta 53
dvokomponentni 72
izvan robota 74
kompaktni 65
modularni 65, 69
na prstima 72
sa mernim trakama 70
{estokomponentni 68, 69, 70
u zglobu {ake 58, 63
vi{ekomponentni 65
slike 19
vizije 158
elektronske kamere 188
infracrveni 222
karakteristike 181
specijalni 217
senzorske matrica 187
sa fokusiranjem slike 202
sa strukturnim svetlom 203
sa laserskim daljinarom 212
senzori i roboti 13
senzorska staza 16
senzorske funkcije 14
senzorski sto 74, 75
sigurnost i za{tita 16
sinhronizovana triangulacija 209
sjajnost piksela 165
skeniranje 146, 149
slabljenje ultrazvu~nog talasa 41, 42
Sobelov operator 165
spajanje ivica 169
standardni test objekat 26, 44, 48
stepen inteligencije 13
stepeni slobode 9
strategija kretanja 147
strukturno svetlo 184, 205
svetlosna zavesa 16
[
{abloni linija 169
{aka 9, 139
T
tangencijalne sile 78
tankoslojni
induktivni senzor 34
kapacitivni 126
otporni~ki polimer 90
pijezootpornici 125
termootpornici 130
taktel 80
taktilna matrica 90, 139
taktilna percepcija 78, 79, 136
taktilni senzori 78
elektromagnetski 97
induktivni 97
magnetootporni~ki 98
magnetoelasti~ni 103
kapacitivni 105
cilindri~ni 110
integrisani 122, 124
plo~asti 106, 109
magnetoelasti~ni 104
otporni~ki 87, 128
pijezoelektri~ni 112
termi~ki 126
ultrazvu~ni 117
taktilni sistemi 138
tehnika
karakteristi~nog odziva 144
nagrizanja 123
slike 144
tehnike
osvetljavanja 184
prepoznavanja 144
termootpornici 128
termi~ka percepcija 126
termistor 126, 128, 129
termoelementi 132
metalni 133
poluprovodni~ki 132
termobaterija 135
V
ve{ta~ka
ko`a 83
taktilna percepcija 136
vizija 158
vidno polje 180, 182, 183
vizuelna percepcija 158
vo|enje robota 177
vreme preleta 143, 153
vreme odziva 49
vidikon 189
Z
zavr{ni mehanizam 7, 9
zavarivanje 9
zavisnost brzine ultrazvuka 41
X
XY matrica 196