Sei sulla pagina 1di 42
anket ispitivanjo ANKETNO ISPITIVANJE. Anketno ispitivanje podrazumijeva priluplianje informacija 0 pojedincima i skupinama putem iwrER- Wyua ili poitanskog urrrwixA, kako bi se informacije dobile izravno, a rezul pretralis pomoés statistigke analize. Ono predstavija alternativu EXSPERIMMENTALNO} NJEM iu sociologiji se éesto pri se mote upott ovaNse, kako bi se na temelu urorka uz odredeni stupanj rivanie novils zarada i Ipitivanje obitedj- deskriprivna istrazivanja uglavnom anali- Ziraju postotke frekvencija koje prikazuju statistitkim tehnikama MuLTIVARE -JACHSKE ANALIZ ill KAUZALNIM MODELI- ransem kako bi testtali teorijske hiporere. sociologije mad suparnickim skupinama w Francuskoj tarenarune: Noon (1977) iamedu objainjenja druitvenoga djelovanja na eazini pojedinea i onih na razini druitve- ne strukture. KlasiGan primer spomenuto- ga koncepta jest DURKHEIMOVO dielo 0 sa- Mounojstvu, U djelu Samoubojaw (1897, , amipsinijatra Prepsitene sebi,Ijudske su tudnje neobuz- danci upravo ta dinjenica ljudske naravi, zajeno s nuino ogranigenim resusima, uzrxuje nesrecu, a katkad i samouboj- specifigna uzlazna ts B kkao na primjer kadk netko i2gubi u govoru kom mladosti, nadin govora nnaglasak Seo ga je w prihvaéajudi umjen: vige druitvene Klas or TaKOOER, Soc opisje stanje u gotovo lo zakona koji ureduju pitanje a. Sluzbeni stav bio je ravnodui- yezainteresiranost. Izmedu 1880. i i905 godine, 120.000 ruskih Zidova doi- Sto je pokrenulo pravne je. Zakon o strancima temeljem imigrat jan sve do 19 dda mogu skrbit dine 1938., u Bri inbjeglica, od k nna, Govor Harolda Macmillana o aftickim “vjetrovima promjene” ima powellovske vizije prema koj monwealthom trebaju dominirati bijele Kasnije zakonodavstvo ~ Commonweal. thov zakon o imigrantima (1962.), Zakon 771), Zakon o dréavijanstvu aanika misli kako Britanija ima previSe imi- sranata, a 78 % da ima previte izbjeg ‘Medunarodna zaitita pruzena izbjegli- ama u razdoblju Hladnog rata odigeala jf svoju ulogu u ideoloikoj borbi s Istoé- som Europom i Sovjetskim Savezom. Od ta je primjecan odmak od univers snataju izbjeglice prijetnjom za nacional- ni kulturu i ekonomski rast. Zbog unu- os Na opel govara se jaéanjem dobrovoljnog sektora ‘in iebjeglica, Cint se da shih prava od strane driava glav ja lu prislne migra MILENARIZAN Keiéansko vjerovanje 0 po- vratku Mesijezatisuéu godina (miler) bilo je povod radinju mnegobrojnih DRustve- 1M POKRETA medu sizomasnim slojevima. U sociologiji nilenaristicki pokret znagi ko- Ikktivni ovosjetski pokret koji obeéava por- ppunu promjewu drustva natprirodnim sred- 1a, kao na primjer anabaptisti¢k pokret. Antropolozi katkad ov kategodju uvrétvaju pokrete poput pretpolitigke olgovore na drulevene napetosti nastale ued curopseoga kolonijaizma. csrenaruns Lem (1960) MILLS, C. WRIGHT ( profesor sociologi prihvatio Weberovo shvaéanje driave kao Jegitimnog monopola nad primjenom sile ‘Na suvremene pristupe uvelike je utjecao PoucAULr, koji je istraivao provedbu moéi kroz analizu piskursa istrugnoga znanja te njetinih manifestacija na lokalnoj raz Swi ti pokuiaji definiranja moti dodatno tukazuju na poreskoéu da se u okviru soci- ologije pomite DJELOVANJE 1 STRUKTURA. urenaruen: (4603 (1989) MOE ZAJEDNICE razumijevanje njegovih Na primjer, mogu se kreirati modeli drué- ‘Zbog toga se favorizira koncept MON TARODER: ICANT; HUTA HOO, as Montesquiew sredstva koja pojednostavijuju i pomaiu racic. Na primjer, postoje vaine ralike iz-RACDNALIZACYA na svim Zivotnim pod nih mehanizama, smedu modernizacije Japana, Indi imate ubreavanje ritma svakodnevno . Modernost je iznjedtila zahrjev ih modernosti". rovin sustavima individualnoga nadzo ‘not TAKOOER: NEOUUROON FODELA MOK; HOBLEA-_disciliniranja i kontrole. Ol kojima su veze izmedu elemenata izrazene ‘cu SOCIOLOGIA ADO; TEORUASVESROG SUSTMA; —naglSavanje pravilnosti i mjerljivost kodrevnome tivoru. Medu vrijednostin mod:rnosti nalaze se aktivizam, univer: lizan i afektivna neutralnost. Uoéljivo | _neslazanje oko rerioptzaciie modernos pa jencki autori povezuju s pojavom i renjen xaprranizma od 14. do 18. stol kim promjenama od su stvorile temelj s drugi je dovode u vezu ker MONTESQUIEU, CHARLES-LOUIS DE SECOI DAT, BARON DE LA BREDE ET DE (1689-175: francuskoga prosvjet Elementi di scienca politica (1896) tvrdio je da ée mot, ber obzira na oblik viadavi uvijek biti u rukama manjine koja é vladajuéu klasu. Ipak, ea vase mora uvijek opravdati svoju viadavinu poziva ‘moralna ili pravna naéela koja va onima ko} jie koja se bavi elitama Or TAKODER: Ck; WADKUC MASH, MOTIVACUIA ZA POSTIGNUCE Potreba za uspjeino obavijenim zadatkom ili motiva- 2a postignuce zn i ustrajnost osobe u standarda iaves lene nego se use jom pojedinaca u va, Druge porrebe potreba za moéi, od Sociolozi te ‘obrasce ustanovljuju mapiranjem interak. a. Sadréaj druiwwenih odnosa uldjues ckonomske razmjene i pruzanja pom Ovisno © predmecu ‘iu koje au msinvijene od poundnika anced 29 ‘mulkuturatizam multidimenzionalno skaliranje, medutim, pretpostavlja podatee koji su samo na neki nagin poredani i keristi njihove rangove w odredivanju koordinata svake coke. Svaki riz podataka koji sdréava mjere slignosti razligitosti mote se upotrijebiti za skali- ranje. Ta se tehnike pokazala korisnom za ij resusi ne udvostruguju ono oaijarelja to je dostupno u neposrednoj mreti.Istra- Jivanja TR25TA RADA esto se tim aspektima nreia koriste 2a objainjavanje nagina na zoji pojedini Ijudi pronalaze posao. ‘Mreina analiza upotrebljava se i 7a ra- wvanje odnosa medu kompanijama. ukljucuje korporativne mree utemelje- gdje ditektori se na povezanim upravama, tompanija istodobno uprav secih poduzeéa, te mreie izm loje su prema teor ye kljuéne za funkcioniranje indu- srijskih podruéja ‘or TAKODER:EKONOUSAKSOOELOGU ORNCIEAD ‘OOS EOWA MRETE urevaruea: Burt (1992) tikuleurna pol obrambenog odgovora na odluéna porveda kuleurne razii NULTIDIMENZIONALNO SKALIRANJE Kada uw analizi podataka postoje d uu svrhu mogu upot zionalno skaliranje. Taj se skupinu m prik kao skup togaka u prostoru, nosi u tom skupu podataka prikazani ‘omnjernu RAZINU MJERENJA. Neme rata naglaiavalo se kulturno znagenje Kipa slobode, koji je preko st opisuje analizu odnosa izmedu veces broja nezavisnih i zavisnih rode kao videstruka KORE I~ LACIIA, REGRESIJA, KLASTERSKA ANALIZA, FAKTORSKA ANALIZA, LOGLINEARNA ANALIZA TANALIZA PUTA. or TanoDeR: E10 I; CASAS RULE. MUSKI SOVINIZAM Pojam ki bljava kako bi se prakse se upotre- drusevenoga divora. ‘or ranopee: Prasat; 20; TERETE, MUSKOST Mnoga druswva pripisuju ralii- 12 osebujna svojseva muskarcima i enama. adnim deustvima “muk- javati drugtveno oTuDENIE, kriminalu kako bi zadovo la u proces ikarci moraju nas ym sektoru, 0 TaKOBER: SLO UTERATURA: Se MULTINACIONALNE KOMPANUE Vidi au nu sacionaizam postojala relativno slabo organizirana opo- vodenome prema kim naéelima. Nacionalizam kasnije postao usko povezan s pokreti- sma samoodredenja protiv IMPERIJALIZMA ‘Trecem svijet. osnovne suvremene interpre- promjena koje je donio koloni rnakon sloma so Istoénoj Euro i¢koga sustava u 5) NERAVNOMJERAN' RA~ wa duboku regionalnu nezaviena varijabla i je uéinak bio smanjenje broj definira kao nezaposlene poslenosti u odnosu na opéi opseg radne u usporedbi s medunarodno prizna- netodom izragunavanja nezapostenosti jarada (MOR). Brojke koje je wadicionalno navodila britanska vlada bile su temeljene na podacima primljenim naknadama 2a nezaposlenost. MOR-ova osnovica za irra anavanje nezaposleno i bez ube doe Neke su skupine vainu deustvenu por ie neuspjebu ostvarenju fa ulaganja uw LjuDsKr

Potrebbero piacerti anche