Sei sulla pagina 1di 3

ADSL

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.


Termin ADSL je nastao od poetnih slova engleskih rei Asymmetric Digital Subscriber
Line - asimetrina digitalna pretplatnika linija. Ovaj naziv oznaava tehnologiju koja
omoguava da se kroz postojeu telefonsku infrastrukturu prenose i podaci. To znai da
se koriste ve ugraeni telefonski kablovi, na koje su spojeni telefonski aparati, a
ugradnjom dodatnih ureaja omoguava se da istovremeno teku glasovna komunikacija i
razmena podataka.
Bakarni kablovi koje telekomunikacione kompanije koriste za fiksnu telefoniju imaju
mnogo vei kapacitet, odnosno raspon frekvencija, nego to je za glasovnu komunikaciju
potrebno. Ta osobina kablova iskoriena je za DSL tehnologiju. Razni tipovi informacija
putuju istim icama bez ometanja telefonskih razgovora, a tako to se razliite
frekvencije koriste za pojedine zadatke. Proizvoai su ograniili frekvencije koje
telekomunikaciona oprema koristi, tako da se sva telefonska konverzacija obavlja u
rasponu od 0 do 3,4 kHz. To je siuan opseg u odnosu na, primera radi, frekvencije od
20 Hz do 20.000 Hz koje imaju standardni stereo zvunici, a bakarni kablovi mogu da
sprovode i frekvencije od vie miliona herca. Upotreba tako malog opsega see u
prolost, zbog elje da se izbegne interferencija koja moe nastati kada se vie ica nae
na malom prostoru. Moderna oprema koja alje digitalne signale bezbedno moe da
koristi vei deo kapaciteta telefonskih kablova, i DSL tehnologija upravo to i ini.
Asimetrina DSL tehnologija se zasniva na nejednakoj raspodeli frekvencija, a tome se
pribeglo na osnovu realnih pokazatelja da veina korisnika Interneta vie preuzima nego
to alje podatke. Bez obzira na to to su brzine prenosa koje se ADSL tehnologijom
postiu daleko vee od onih koje se ostvaruju pomou standardnih modema, svi korisnici
nee moi da dobiju identinu uslugu, niti je ona na svakom mestu ista. ADSL u velikoj
meri zavisi od udaljenosti korisnika od centrale preko koje je povezan na uslugu. Da bi
ADSL bio negde ugraen, udaljenost od centrale ne sme biti vea od 5,5 kilometara, a s
daljinom opada brzina koju korisnik moe dobiti. Najvea brzina koja se preko ADSL-a
moe ostvariti je od 8 Mb/s ka korisniku na udaljenosti do 1,8 kilometara i 1536 Kb/s od
korisnika ka davaocu usluga.
Primene ADSL tehnologije
Glas putem ADSL-a (Voiceover DSL)
Ovo je nova tehnologija koja obezbeuje voice (glasovne) servise korienjem ADSL ili
SHDSL (Symmetric High Bit Rate DSL) za integraciju voice i data servisa. Podrazumeva
super brze data i viestruke voice kanale preko jedne telefonske linije.
Video na zahtev (Video on Demand)
Omoguava pristup bilo kom video programu koji korisnik eli da gleda, kad god to
poeli. Mogu se gledati filmske premijere kao i filmski klasici. Mogue je otii u video
obilazak neije kue iz snova, igrati on-line najnoviju igricu ili obaviti virtuelnu posetu
nekom mestu za odmor pre nego to se tamo stvarno i ode. Sa Video on Demand ADSL
tehnologijom sve je ovo mogue, preko postojee telefonske linije uz istovremeno
primanje i upuivanje poziva.
Video konferencije (Video Conferencing)
Ova aplikacija obezbeuje alate koji poboljavaju radne rezultate sastanaka, treninga, ili
servise koji obezbeuju istovremenu komunikaciju geografski distribuiranih delova jedne
ili vie firmi, nudei komunikaciju licem u lice.
Telecommuting
Sa ovim servisom zaposleni mogu da rade od kue sa punom funkcionalnou kao da svoj

posao obavljaju u firmi. Kao telekomuter (Telekommuter), radnik moe pristupiti


virtuelnoj lokalnoj mrei sa drugim telekomuterima, pristupiti aplikacionim serverima,
deliti fajlove sa saradnicima, pretraivati i preuzimati faksove koji pristiu na centralni
korporacijski faks server. Telekomuteri mogu primati e-mail i imati na raspolaganju
propusni opseg za primanje poruka sa voice mail servera.
Telemedicina (Tele Medicine)
Ovo je aplikacija zasnovana na resursima Interneta koja omoguava korisnicima da
pristupaju informacijama koje su smetene na serverskoj bazi podataka korienjem web
browsera. Ovaj servis stimulie izgradnju baze podataka medicinskih izvetaja,
omoguavajui korisnicima dobijanje i pregledanje informacija o pacijentu, dijagnoza,
recepata i grafikih podataka kao to je rendgenski snimak. Sa telemedicinom doktori se
mogu kvalitetnije brinuti o svojim paciijentima. Lekari na taj nain primaju najnovije
podatke o svojim pacijentima, iz druge bolnice ili medicinske ustanove, kao i istoriju
bolesti, a mogue su i konsultacije i sa specijalistima.
Udaljeno uenje (Distance Learning)
Interaktivno obrazovanje obeava revolucionarne promene u obrazovanju mladih i
odraslih. Distance Learning servisi podrazumevaju interaktivne programe edukacije u
kolama, kune dopunske obrazovne materijale za studente i uenike, obrazovno
zabavne programe namenjene predkolskoj deci koji ukljuuju elemente interaktivnog
uenja i/ili jednostavne igre iz kojih se dosta moe nauiti, virtuelne uionice i jo mnogo
toga.
Interaktivne mrene igre (Interactive Network Games)
Ove aplikacije podravaju interaktivne kompjuterske igre za vie uesnika preko mree
zasnovane na IP tehnologiji. Nakon pretplaivanja na ovaj servis korisnik moe da bira
eljenu igru iz menija. Servis potom pokree izabranu igricu sa udaljenog drajva.
Radio i TV (Broadcast Audio & TV)
Ovo je aplikacija koja hvata i disribuira ive TV ili audio emisije preko mree bazirane
na IP protokolu, demonstrirajui emitovanje uivo putem ADSL superbrzog interneta. Sa
ADSL tehnologijom, audio i video tokovi zahvataju samo deo propusnog opsega tako da
korisnici mogu da nastave surfovanje internetom dok sluaju muziku CD kvaliteta ili
gledaju ivi TV prenos.
Online kupovina (Online Shopping)
Ove aplikacije pokrivaju veliki deo proizvoda koji se prodaju na Internetu: CD prodavnica
u kojoj kupci pre kupovine mogu presluavati delove CD-a, prodavnica mode gde se
prodaje garderoba korienjem Virtual Reality (VR) alata pomou kojih je mogue
pregledati model sa svih strana (3D) pre nego to se kupi. Video prodavnica u kojoj kupci
mogu gledati video inserte sa kaseta i DVD a pre formalne kupovine.
Funkcionisanje
Kako ADSL radi?
Standardna telefonska instalacija se sastoji od para bakarnih ica koje telefonska
kompanija dovodi do lokacije korisnika. Bakarne ice mogu da prenesu mnogo vie
komunikacija nego to je sadano u telefonskoj konverzaciji odnosno mogu da rade sa
mnogo veim opsegom frekvencija od onog koji se zahteva za telefonski saobraaj. ADSL
koristi viak ovog kapaciteta za prenos informacija preko ice bez ometanja telefonskog
razgovora koji se odvija preko ice. itav mehanizam se zasniva na tome da se
odgovarajue frekvencije veu uz odreene zadatke. ADSL tehnologija deli raspoloivi

frekventni opseg obine bakarne ice na tri dela.


Osnovni opseg, 0 4 KHz, koji je predvien za telefonski saobraaj, posebnim filtrom je
odvojen od ostalih opsega metodom koji garantuje da e se telefonski razgovor odvijati i
u sluaju da ADSL zakae. Drugi opseg frekvencija prenosi signal podataka od 64 do 800
Kb/s (stvarna brzina zavisi od kvaliteta linije, razdaljine i preseka ice) koji alje
informacije od korisnika ka njegovoj osnovnoj stranici na internetu (upload). Trei signal
je veza velike brzine ka korisniku (download), maksimalne brzine 8Mb/s.
Osnovna ADSL Konfiguracija
Gornji deo slike opisuje tradicionalno povezivanje preko telefonske linije, modema u kui
ili kancelariji i telefonske centrale. Opseg irine 4 KHz je odreen linijskim filtrima i
prenos podataka je ogranien na oko 33 Kbps. Ako je umesto toga korien ADSL
modem, linijski filtar mora biti zamenjen ADSL karticom za povezivanje odgovarajue
irine opsega (oko 1 MHz).
Oprema
ADSL koristi dve vrste opreme, jednu na strani korisnika i drugu na strani Internet servis
provajdera, telefonske kompanije ili nekog drugog provajdera DSL servisa. Na strani
korisnika nalazi se ADSL primopredajnik, koji moe odezbeivati i druge servise. Veina
korisnika svoj ADSL primopredajnik naziva ADSL modemom, mada to nije ispravno.
Naime, kada kompjuter prima informacije sa Interneta preko telefonske linije, telefonska
kompanija filtrira informacije koje stiu u digitalnom obliku i pretvara ih u analogni oblik
za digitalnu liniju, to zahteva da modem u raunaru korisnika ponovo pretvori podatke u
digitalni oblik. ADSL prenos podataka je digitalni i ovakva konverzija mu nije potrebna.
ADSL primopredajnik, ili ATU R kako ga nazivaju inenjeri u telefonskoj kompaniji ili
Internet servis provajderi, je taka u kojoj podaci sa korisnikog raunara ili mree bivaju
povezani na ADSL liniju. Dok se veina ADSL primopredajnika prodaje kao obian

Potrebbero piacerti anche