Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.
Termin ADSL je nastao od poetnih slova engleskih rei Asymmetric Digital Subscriber Line - asimetrina digitalna pretplatnika linija. Ovaj naziv oznaava tehnologiju koja omoguava da se kroz postojeu telefonsku infrastrukturu prenose i podaci. To znai da se koriste ve ugraeni telefonski kablovi, na koje su spojeni telefonski aparati, a ugradnjom dodatnih ureaja omoguava se da istovremeno teku glasovna komunikacija i razmena podataka. Bakarni kablovi koje telekomunikacione kompanije koriste za fiksnu telefoniju imaju mnogo vei kapacitet, odnosno raspon frekvencija, nego to je za glasovnu komunikaciju potrebno. Ta osobina kablova iskoriena je za DSL tehnologiju. Razni tipovi informacija putuju istim icama bez ometanja telefonskih razgovora, a tako to se razliite frekvencije koriste za pojedine zadatke. Proizvoai su ograniili frekvencije koje telekomunikaciona oprema koristi, tako da se sva telefonska konverzacija obavlja u rasponu od 0 do 3,4 kHz. To je siuan opseg u odnosu na, primera radi, frekvencije od 20 Hz do 20.000 Hz koje imaju standardni stereo zvunici, a bakarni kablovi mogu da sprovode i frekvencije od vie miliona herca. Upotreba tako malog opsega see u prolost, zbog elje da se izbegne interferencija koja moe nastati kada se vie ica nae na malom prostoru. Moderna oprema koja alje digitalne signale bezbedno moe da koristi vei deo kapaciteta telefonskih kablova, i DSL tehnologija upravo to i ini. Asimetrina DSL tehnologija se zasniva na nejednakoj raspodeli frekvencija, a tome se pribeglo na osnovu realnih pokazatelja da veina korisnika Interneta vie preuzima nego to alje podatke. Bez obzira na to to su brzine prenosa koje se ADSL tehnologijom postiu daleko vee od onih koje se ostvaruju pomou standardnih modema, svi korisnici nee moi da dobiju identinu uslugu, niti je ona na svakom mestu ista. ADSL u velikoj meri zavisi od udaljenosti korisnika od centrale preko koje je povezan na uslugu. Da bi ADSL bio negde ugraen, udaljenost od centrale ne sme biti vea od 5,5 kilometara, a s daljinom opada brzina koju korisnik moe dobiti. Najvea brzina koja se preko ADSL-a moe ostvariti je od 8 Mb/s ka korisniku na udaljenosti do 1,8 kilometara i 1536 Kb/s od korisnika ka davaocu usluga. Primene ADSL tehnologije Glas putem ADSL-a (Voiceover DSL) Ovo je nova tehnologija koja obezbeuje voice (glasovne) servise korienjem ADSL ili SHDSL (Symmetric High Bit Rate DSL) za integraciju voice i data servisa. Podrazumeva super brze data i viestruke voice kanale preko jedne telefonske linije. Video na zahtev (Video on Demand) Omoguava pristup bilo kom video programu koji korisnik eli da gleda, kad god to poeli. Mogu se gledati filmske premijere kao i filmski klasici. Mogue je otii u video obilazak neije kue iz snova, igrati on-line najnoviju igricu ili obaviti virtuelnu posetu nekom mestu za odmor pre nego to se tamo stvarno i ode. Sa Video on Demand ADSL tehnologijom sve je ovo mogue, preko postojee telefonske linije uz istovremeno primanje i upuivanje poziva. Video konferencije (Video Conferencing) Ova aplikacija obezbeuje alate koji poboljavaju radne rezultate sastanaka, treninga, ili servise koji obezbeuju istovremenu komunikaciju geografski distribuiranih delova jedne ili vie firmi, nudei komunikaciju licem u lice. Telecommuting Sa ovim servisom zaposleni mogu da rade od kue sa punom funkcionalnou kao da svoj
posao obavljaju u firmi. Kao telekomuter (Telekommuter), radnik moe pristupiti
virtuelnoj lokalnoj mrei sa drugim telekomuterima, pristupiti aplikacionim serverima, deliti fajlove sa saradnicima, pretraivati i preuzimati faksove koji pristiu na centralni korporacijski faks server. Telekomuteri mogu primati e-mail i imati na raspolaganju propusni opseg za primanje poruka sa voice mail servera. Telemedicina (Tele Medicine) Ovo je aplikacija zasnovana na resursima Interneta koja omoguava korisnicima da pristupaju informacijama koje su smetene na serverskoj bazi podataka korienjem web browsera. Ovaj servis stimulie izgradnju baze podataka medicinskih izvetaja, omoguavajui korisnicima dobijanje i pregledanje informacija o pacijentu, dijagnoza, recepata i grafikih podataka kao to je rendgenski snimak. Sa telemedicinom doktori se mogu kvalitetnije brinuti o svojim paciijentima. Lekari na taj nain primaju najnovije podatke o svojim pacijentima, iz druge bolnice ili medicinske ustanove, kao i istoriju bolesti, a mogue su i konsultacije i sa specijalistima. Udaljeno uenje (Distance Learning) Interaktivno obrazovanje obeava revolucionarne promene u obrazovanju mladih i odraslih. Distance Learning servisi podrazumevaju interaktivne programe edukacije u kolama, kune dopunske obrazovne materijale za studente i uenike, obrazovno zabavne programe namenjene predkolskoj deci koji ukljuuju elemente interaktivnog uenja i/ili jednostavne igre iz kojih se dosta moe nauiti, virtuelne uionice i jo mnogo toga. Interaktivne mrene igre (Interactive Network Games) Ove aplikacije podravaju interaktivne kompjuterske igre za vie uesnika preko mree zasnovane na IP tehnologiji. Nakon pretplaivanja na ovaj servis korisnik moe da bira eljenu igru iz menija. Servis potom pokree izabranu igricu sa udaljenog drajva. Radio i TV (Broadcast Audio & TV) Ovo je aplikacija koja hvata i disribuira ive TV ili audio emisije preko mree bazirane na IP protokolu, demonstrirajui emitovanje uivo putem ADSL superbrzog interneta. Sa ADSL tehnologijom, audio i video tokovi zahvataju samo deo propusnog opsega tako da korisnici mogu da nastave surfovanje internetom dok sluaju muziku CD kvaliteta ili gledaju ivi TV prenos. Online kupovina (Online Shopping) Ove aplikacije pokrivaju veliki deo proizvoda koji se prodaju na Internetu: CD prodavnica u kojoj kupci pre kupovine mogu presluavati delove CD-a, prodavnica mode gde se prodaje garderoba korienjem Virtual Reality (VR) alata pomou kojih je mogue pregledati model sa svih strana (3D) pre nego to se kupi. Video prodavnica u kojoj kupci mogu gledati video inserte sa kaseta i DVD a pre formalne kupovine. Funkcionisanje Kako ADSL radi? Standardna telefonska instalacija se sastoji od para bakarnih ica koje telefonska kompanija dovodi do lokacije korisnika. Bakarne ice mogu da prenesu mnogo vie komunikacija nego to je sadano u telefonskoj konverzaciji odnosno mogu da rade sa mnogo veim opsegom frekvencija od onog koji se zahteva za telefonski saobraaj. ADSL koristi viak ovog kapaciteta za prenos informacija preko ice bez ometanja telefonskog razgovora koji se odvija preko ice. itav mehanizam se zasniva na tome da se odgovarajue frekvencije veu uz odreene zadatke. ADSL tehnologija deli raspoloivi
frekventni opseg obine bakarne ice na tri dela.
Osnovni opseg, 0 4 KHz, koji je predvien za telefonski saobraaj, posebnim filtrom je odvojen od ostalih opsega metodom koji garantuje da e se telefonski razgovor odvijati i u sluaju da ADSL zakae. Drugi opseg frekvencija prenosi signal podataka od 64 do 800 Kb/s (stvarna brzina zavisi od kvaliteta linije, razdaljine i preseka ice) koji alje informacije od korisnika ka njegovoj osnovnoj stranici na internetu (upload). Trei signal je veza velike brzine ka korisniku (download), maksimalne brzine 8Mb/s. Osnovna ADSL Konfiguracija Gornji deo slike opisuje tradicionalno povezivanje preko telefonske linije, modema u kui ili kancelariji i telefonske centrale. Opseg irine 4 KHz je odreen linijskim filtrima i prenos podataka je ogranien na oko 33 Kbps. Ako je umesto toga korien ADSL modem, linijski filtar mora biti zamenjen ADSL karticom za povezivanje odgovarajue irine opsega (oko 1 MHz). Oprema ADSL koristi dve vrste opreme, jednu na strani korisnika i drugu na strani Internet servis provajdera, telefonske kompanije ili nekog drugog provajdera DSL servisa. Na strani korisnika nalazi se ADSL primopredajnik, koji moe odezbeivati i druge servise. Veina korisnika svoj ADSL primopredajnik naziva ADSL modemom, mada to nije ispravno. Naime, kada kompjuter prima informacije sa Interneta preko telefonske linije, telefonska kompanija filtrira informacije koje stiu u digitalnom obliku i pretvara ih u analogni oblik za digitalnu liniju, to zahteva da modem u raunaru korisnika ponovo pretvori podatke u digitalni oblik. ADSL prenos podataka je digitalni i ovakva konverzija mu nije potrebna. ADSL primopredajnik, ili ATU R kako ga nazivaju inenjeri u telefonskoj kompaniji ili Internet servis provajderi, je taka u kojoj podaci sa korisnikog raunara ili mree bivaju povezani na ADSL liniju. Dok se veina ADSL primopredajnika prodaje kao obian