TEHNTEKI FAKULTET RIJEKA ZAVOD ZA OSNOVE KONSTRUIRANJA Bilten ESKON 3/92 Projekt 2-08-354/0%ujak 1992. UDK 621.882.1 Mr Zeljko Orlié Mr Jasna Cvitkovié PREDNAPREGNUTI VISGANI SPOJEVI SAZETAK U radu su dane upute za izbor 1 kontrolu centriéno opterecenog vijéanog spoja statigkon ili dinamitkom radnom silom. Ovim se na&inom moze utvrditi nosivost prednapregnutog vijéanog spoja kojeg tvore elastitan ili kruti vijak 1 stegnuta podloga. Osim osnovnin karakteristika materijala najteSce upotrebljava- nih za izradu vijaka dane su i preporuke za izbor koeficijenata trenja na navoju i podlozi. Osnovu ovog rada Eine preporuke VDI 2230/86 Ovaj je rad posluzio kao osnova za izradu software "VIJAK" za PC ravunalo kojim je owoguéen izbor i kontrola razliéito obli- kovanin vijaka dimenzija od Mé do M30x2.SADRZAJT Oznake 1. Uvod 2. Opis rada programa 3. Karakteristike materijala za izradu vijaka i matica 4. Montagna sila prednapona 5. Izbor veligine vijka 6. Podatljivost vijka 7. Podatljivost podloge 8. Deformacijski dijagram vijtanog spoja 9. Utjecaj hvatigta radne sile 10. Stvarni deformacijski dijagram 11. Kontrola naprezanja u vijku 12. Moment pritezanja vijka 13. Pritisak nalijeganja 14. Zakljutak Literatura Primjer 1 - proragun krutog vijka. sl Primjer 2 - proratun elastiénog vijka strana 1s 18 19 24 28 31 33 37 38 39 40 43OZNAKE AK - povr8ina nalijeganja, mm Ay - povrSina presjeka struka vijka, mm? Ap - povrSina presjeka zamjenskog cilindra, mm” Apotr - potrebna povrSina presjeka navojnog dijela vijka, As - povrSina naponskog presjeka, mm” z AS - povr8ina presjeka navojnog dijela vijka, mn? Ap - povrSina presjeka stanjenog struka vijka, mm? ce - krutost (karakteristika) vijka, N/mm cp - krutost (karakteristika) podloge, N/mm Da - promjer zone utjecaja jednog vijéanog spoja, mm a, - srednji promjer navoja, mm ay - promjer rupe za vijak, mm dg - promjer naponskog kruga, mm ay - promjer stanjenog struka vijka, mm ag - promjer korijena navoja vijka, mm a, - promjer oslanjanja matice/glave vijka, mm Ep - modul elastignosti materijala podloge, N/mm? Es - modul elastiénosti materijala vijka, N/mm? Fa - vadna sila, statiéka ili dinamitka, N a - amplituda danamicke komponente, N 7; - sila na podlozi, N Fgpotr ~ Potrebna sila na podlozi, N Fy - montagna sila prednapona, N Fs - ukupna sila na vijak, N Pax = dinamitka komponenta radne sile, N Fy - sila prednapona, N Fy - pad sile prednapona uslijed slijeganja, N £ - deformacija, opéenito, mn fp = skraéenje podloge, mm is - ukupno izdu%enje vijka u radu, mm is ~ slijeganje povr¥ina, mm hy - debljina brtve, mm by - uzduana dimenzija vijka, opéenito, mm by - debljina podioge koja se rasterecuje, mm Ty, - debljina podloge, mn My - moment pritezanja vijka, Nm Mg - moment trenja na navoju, Nmm My = moment trenja na podlozi, Nmm n - faktor rastereéenja povrSine P - korak navoja, mn Pp - pritisak brtvijenja, N/mm? 2 mnOZNAXE - nastavak pritisak nalijeganja, N/mm? granitni pritisak, N/mm? - granica razvlatenja materijala vijka, N/mm? vlaéna Evrstoda materijala vijka, N/mm sigurnost s obzirom na granicu rasvlagenja dinamitka sigurnost u navojnom dijelu vijka polarni moment otpora povrgine, mm? faktor pritezanja faktor hvati8ta sile, hvatiste ispod glave vijka faktor hvatiSta sile, hvatiSte unutar podloge podatljivost dijela navoja vijka, mm/N podatljivost dijela glave vijka, mm/N podatljivost dijela navoja matice, mm/N podatljivost slobodnog dijela navoja vijka, mm/N podatljivost podloge, mm/N radna podatljivost podloge, mm/N podatljivost vijka, ukupna, mm/N radna podatljivost vijka, mm/N faktor vrste opteredenja vijka koeficijent trenja na navojima koeficijent trenja na podlozi faktor iskoristivosti povrSine presjeka dinamitka Evrstoéa navojnog dijela vijka, N/mm? ekvivalentno (reducirano) naprezanje, N/mm? dinamitko naprezanje, N/mn’ naprezanje na vlak, N/mm? Maprezanje na torziju, N/mm?PREDNAPREGNUTI VIJGANI SPOJEVI 1. uvoD Vij€ani spo} pripada Sirokoj grupi rastavljivih spojeva i zasigurno predstavlja najéeS¢e koristeni natin vezivanja dva ili viSe elementa. Spoj mo%e biti izveden sa jednim ili vi8e vijaka, ali se kod viSevijéanog spoja proratun svodi na proracun jednog vijka. To znati da je za proratun vijéanog spoja potrebno odredi- ti opterecenje koje djeluje na samo jedan vijak. Dimenzije vijka odredene su prvenstveno tim opterecenjem, ali i karakteristikama materijala iz kojeg je vijak izraden. Danas je uobitajeno da se i statitki i dinamitki opteredeni vijéani spojevi proragunaju kao prednapregnuti vijéani spojevi To znati da se u vijtanom spoju (vijak + podloga) veé u stanju mirovanja, pri zatezanju vijka, proizvede odredena aksijaina sila, nazvana sila prednapona Fy. To je statitko optereéenje za vijéani spoj, koje u njemu izaziva statiéko naprezanje i pripada- juée elastigne deformacije. U radu na vijtani spoj djeluje i dodatno, radno optereéenje, u obliku stalne ili po veli€ini Promjenjive radne sile Fy. Uslijed toga dolezi do dodatnog izduzenja vijka i djelomitne relaksacije (rastereéenja) prethodro stegnute podloge Zbog odredenih pojava koje se pri tome u vijéanom spoju deSavaju (slijeganja podloge, pad sile prednapona i sl.) moze se zakljuiti da se proratunom vijéanog spoja provjerava prethodno dimenzionirani vijak, kao osnovni element vijéanog spoja, uzevSi u obzir slijedede ut jecaje: - klasu Gvrstoée materijala vijka i matice - smanjenje sile prednapona uslijed slijeganja ~ nejednolikost (rasipanje) postignute sile prednapona pri zatezanju - dinamitku tvrstocu vijka pri dinamitkom optereéenju - dodirni pritisak izmedu glave/matice vijka i podloge. Jedan od rijetkih proratuna koji je na sistematitan natin uzeo u obzir navedene utjecaje je onaj, kojeg je Udruzenje njematkih inkenjera (VDI) izdalo 1986. godine u obliku preporuka za proragun visokooptereéenih prednapregnutih vijfanih spojeva /1/ Osnovu ovog rada, kao i kompjuterskog programa “VIJAK", Zine pre-poruke dane u /1/. Iz ovih opSirnih preporuka izuzet je iz razma- tranja ekscentritno optereceni vijéani spoj, koji je zbog svojih geometrijskih oblika, koji variraju od konstrukcije do konstruk- cije, dodatno optereéen na savijanje. U radu Ge biti govora samo o centriéno optereéenom vijtanom spoju, kada aksijalna radna sila djeluje u smjeru osi vijka. I mnogi se ekscentrigno optereceni vijéani spojevi mogu (priblizno) proragunati na ovaj natin, uz pretpostavku da se radi o dovoljno krutoj konstrukciji koja se pod djelovanjen radne sile praktiki ne deformira. Takoder treba napomenuti da se proratun odnosi na Eelitne vijke i matice i da je podruéje primjene ogranigeno debljinom podloge Lg s 104 : 2. OPIS RADA PROGRAMA Funkcioniranje programa "VIJAK" moguée je ukratko opisati na slijedeéi naéin : Osnovu proraéuna Gini radna sila Fy (stauithke/ iM dinamicka) koja u radu optereéuje jedan vijak i njemu pripadajucu zonu podloge. Uz izabrani materijal vijka (razreda Evrstoce 8.8, 10.9 ili 12.9) i podloge (%elik C, sivi lijev Sb, nodularni lijev NL, aluminijske legure i sl.), te ukupne debljine podloge Ly odreduje se preliminarnim proraéunom osnovna veliéina vijka nazivni promjer navojnog dijela vijka izvedenog s metritkim navojem standardnog ili finog koraka. Na raspolaganju su 24 velitine vijaka, od Mé do M30x2, sa svim pripadajucim osnovnin karakteristikama: promjer korijena navoja dj, srednji promjer navoja dj, visina matice m, visina Sesterokutne glave vijka k, otvor kljuta s, te povrSina popretnog presjeka korijena vijka a3. Uz prethodno ‘izabrani: - tip vijka: vijak s glavom (g) usadni vijak —(u) a ~ oblik vijka: elastiéni vijak (e) sa izvedenim stanjenim stru- kon krutivijak (k}-ca-strukom konstantnog promjera utvrduju se duzinske mjere vijka i odreduje krutost vijka i podloge. Izborom koeficijenata trenja na navoju i podlozi (izmedumatice i podloge, pri zatezanju) odreduje se minimalna Fyin 1 maksimalna montana sila prednapona Fymax: One su posljedica rasipanja koeficijenata trenja i na navoju i na podlozi koji nikad nisu jednoznaéno odredeni, veé variraju od neke minimalne do neke maksimalne vrijednosti. Posljedica toga je i donja Manin 4 gornja Mama G¥anica momenta pritezanja. Pritezanjem vijtanog spoja momentom pritezanja unutar ovih granica osigurano je posti- zanje sile prednapona unutar potrebnih montagnih sila prednapona, ime je ujedno osigurana ispravnost funkcioniranja vijéanog spoja. Kontrola naprezanja u navoju i struku vijka (kod elastiénih vijaka) izvodi se uz maksimalna opterecenja kojima je vijak u potetnom periodu rada izvrgnut. To su gornja granica montazne sile prednapona Fymax i dio Fg, radne sile Fq (sl. 14). Nepropusnost (brtvijenje) vijéanog spoja se kontrolira uz donju granicu montagne sile prednapona Fyqin i pripadajuci pad sile prednapona Fy uslijed slijeganja dodirnih povrBina. vijéani spoj je ispravan ako u njemu ne dolazi do podizanja (odvajanja) dodirnin povrSina stegnutih podloga, tj. kad je preostala pritis- na sila na podlogu Fx > 0 (sl. 10). Program je tako koncipi- ran da se itav navedeni tok proratuna moze izvesti i uz zahtjevanu silu brtvljenja Fx koja mora postojati na dodirnim povrinama vijtanog spoja. U slufaju da nije zadovoljan nekom od unijetin velidina, medurezultatom ili konaénim rezultatom proratuna, korisnik tije~ kom izvrSenja programa moze vrSiti potrebne izmjene i dopune. Korisnik mo%e, uz sve ostale zadrZane podatke, zahtijevati izbor prvog po povrSini veéeg vijka ili, kada se radi o velikoj zahtijevano} sigurnosti, i vijak znatno ve¢ih dimenzija. Rele- vantni pokazatelji, kao Sto su naprezanja i postignute sigur- nosti, ispisuju se na ekranu monitora nakon nekoliko sekundi. Uvjezbani korisnik mo%e proratun vijanog spoja izvesti za 20-tak sekundi, a uz znatne izmjene ulaznin podataka za priblizno 40-tak sekundi Funkcioniranje programa se mo%e upoznati iz pojednos- tavljenog dijagrama toka (sl. 1)Siw) Liiizac siege J pouelrsie] Laas veleine 2 G ° ai 2A Tia i iain). _¥e siniai caw vita] ara joditon ered via} = Se (Frratos potsinen paige Cachan plone vita ew A) ¥E_G) DA [Pearse Bredu) (co SL. 1 DIJAGRAM TOKA 3. KARAKTERISTIKE MATERIJALA ZA IZRADU VIJAKA I MATICA Kao osnovni materijal za proizvodnju vijaka i matica slugi Selik visoke istezijivosti (izduzenja Ag = 8 - 208) koji omoguéuje visoke elastitne deformacije bez opasnosti od naglog, krtog loma. Materijal za vijke je podijeljen u razrede (klase) Evrstoée oznaéene sa dva broja odjeljena totkom (npr. 5.6, 8.8, 10.9, 12.9), dok je materijal za izradu matica odreden razredom i jednim brojem (npr. 5, 8, 10, 12). Razredom Evrstoce utvrdene su donje granice vlatne tvrstoée materijala Ry i granice razviadenja Rg, odnosno Ryo 2, kao i donja granica izdugenja epruvete pri lomu As. Ove osnovnekarakteristike materijala propisane su standardima DIN ISO 898, 7.1 1 DIN 267, T.3. a dane suu tab. 1. TAB.1 OSNOVNE MEHANICKE KARAKTERISTIKE MATERIJALA ZA VIJKE AZRED — CVRSTOCE MATERIJALA KARARTERISTINA ao [oe | a6 Tio |e Visews tvrstoca R Nim 400 500 800 1040 1220 ranicn tee a ] | razvlaten ja N/mm 240 300 640 940 1100 Taduren je | pri Lom 5 3 | wf ow] a 9 8 Brojéana oznaka razreda Evrstoce omoguéuje lako odredivanje dviju osnovnih karakteristika materijala: vlatne Gvrstoce Ry i granice razvlatenja Ry. Kod materijala viSih kvaliteta kad u Hookovom dijagramu granica razviatenja nije uotljiva utvrduje se tehnitka granica razvlatenja Ryo.2- To je ono naprezanje koje v epruveti prilikom probe razvladenja na kidalici proizvede rela- tivno izdugenje (plastitna deformacija!) od 0,28. Npr. oznaka razreda tvrsto¢e 8.8 oznatuje 1. broj ~ stoti dio Evrstode na viak, tj. 8 = Ry/100 , a odatle je donja granica évrstoce Ry = 8 100 = 800 N/mm? broj (decimalni) - omjer granice razvlatenja Rg i Evrstode Ry +8 = Ry (Rpo.9) / Ry Odakle je , uz poznato Ra = 800 N/mm? donja vrijednost granice raz- vlavenja Re = 0,8 Ry = 0,8 - BOO = GAO N/mm? Na isti se natin iz jednocifrene oznake razreda Gvrstoée mote odrediti minimalna vrijednost vlatne @vrsto¢e materijala 2a izradu matice.Npr. oznaka materijala za izradu matice 10 odreduje materijal minimalne Evrstoée Ry = 10-100 = 1000 N/mm? Ovakva podjela na razrede évrstoce omoguéuje proizvodatu vijaka i matica dana tr2istu nade najpogodniji (najjeftiniji) materijal 1 da ga po potrebi termiéki obradi, a da pri tome taj materijal udovoljava postavljenim uvjetima razreda tvrstoce. Tako se npr., vijak razreda 12.9 moe izraditi iz slijedecin materijala: 0.4131, €.4732 ili &.5431, ovisno o tome koji se od ovih materijala mo%e trenutno prona¢i na tr2iStu, ali je sigurno da svaki od navedenih materijala, nakon termiéke obrade pobolj- Banja, zadovoljava uvjete razreda 12.9 dane u tab. 1. Vijci izradeni iz materijala kvalitete 4.6 i 5.6 se koriste za sporedne, ne suviSe vane vijtane spojeve, dok se vijci izradeni iz materijala viSeg razreda tvrsto¢e (8.8 - 12.9) koriste za odgovorne Konstrukcije. U posljednje navedene razrede spadaju Selici za pobol jSanje Treba napomenuti da pravilan vijéani spoj zahtijeva izbor materijala istog razreda vrstoce i za vijak i za maticu. Npr. ako je vijak izraden iz materijala razreda 10.9 i matica koja ¢e se s tim vijkom koristiti u vijfanom spoju mora biti izvedena iz materijala razreda 10. Materijal matice nizeg razreda &vrsto¢e (6 ili 8) magan hi dovesti do lanZanog amika navoja matice, dok bi matica vide kvalitete (12) mogla izazvati smik navoja vijka. 4. MONTAZNA SILA PREDNAPONA Minimalna potrebna montana sila prednapona, dabivena prite- zanjem vij€anog spoja, moze se odrediti iz—jednog-ed-dva‘ uvjeta: 4.1, Kada je zadana potrebna sila pritiska Feooe, = pkmin na dodirnoj povrBini podloge, time se osigurava nepropusnost vij- anog spoja. Tada je prema sl. 14: Fumin = Fy + Fg = Fermin + Fea + Fz gdje je Fz ~ pad sile prednapona uslijed slijeganja i djelomitnog zagladivanja povrSina dodira podloga i navoja.ova se sila odreduje prema 2 = £,/(85 +6p) gdje je f, ukupno slijeganje metalnih dijelova vijka i podloge odredeno sa £, = 0,00329 (Ly/a)-34 & 65 i Sp su podatljivosti vijka i podloge, koje za sada, u pofetku proratuna, jo8 nisu dostupne korisniku. Ni preostala sila wu podlozi Fp, nije poznata dok se ne odrede podatljivosti &5 4 bp. Stoga je u ovoj fazi proratuna moguée, bez vece greske, odre- @iti minimainu montafnu ailu prednapona pomodu radne eile Fa: + za vijtane spojeve bez brtve ili sa metalnom brtvom Fymin * Fxmin * Fa ~ Fymin = Fymin + (2 - 4)Fq - za vijane spojeve sa elast. hrtvom (azhest, karton i sl) 4.2. U drugom slugaju, kada Fypoer nije definirana, moguée je silu Fyggin Odrediti prema vrsti opterecenja i tipu vijtanog spoja, a prena Fumin = ® Fp Faktor # odreden je vrstom optereéenja vijtanog spoja- Odabire se prema slijede¢oj preporuci: a) statidko centritno optereéenje 10b) statitko ekscentritno opterecenje i dinamitko centritno optereéenje ¢) dinamiéko ekscentritno opterecenje @) statitko ili dinamitko opterecen, popretno opterecen vijéani spoj Ovdje se jo jednom napominje da je program "VIJAK", Gije se funkcioniranje i osnovni izrazi Zele ovim radom objasniti, Prvenstveno namjenjen proratunu statitki ili dinamitki centritno opteredenog vijéanog spoja, dok za druge vrste spoja moze pred stavljati samo dostatno toéan, ali ne i apsolutno toan postupak. anPostignuta montana sila prednapona ovisi o mnogim faktorima, medu kojima su od bitnog utjecaja - moguée razlike izmedu stvarnih i za proratun usvojenih koeficijenata trenja na navoju pg i podlozi py = geometrijski oblik vijéanog spoja - upotrebljena metoda kontrole postignutog momenta pritezanja - totnost upotrebljenog alata za pritezanje i totnost ofitavanja Tako se, npr. koeficijent trenja pg izmedu matice i vijka, ovisno o izvedbi povréina i njihovoj podmazanosti, moze odabrati u vrlo Sirokom rasponu (tab. 2). TAB. 2. KOEFICIJENT TRENJA NA NAVOJU yg CELICNI ViJak pobol jsan ili fostatiran| galy. cinean| galv. kadniz. navoj val jan rezan | navoj_valjan i1i_rezan suho [ poin. [¥08, | podn.[ suho | podn | suho | podm. | ahs 0,12-| 0,10- | 0,08-] 0, 10- 0,10- 0,08- 3] |2 0,18 }0,16 Jo2| 016 }- ous |- | or Fl =P] | 2 [or 0,12-] 0,10- |} B][ 3] So] =} or | - = - 0,20 | 0,18 | - = ©] 8] 5| ¢] 0,08- 0,12] 0,12 SlejE}ou |- |- |- |- |- Jone] ons 5) -/1,6/- zatezanje moment-kljuem sa zvutnim signalom (klik!). Prethodno se izvode probna ispiti- vanja zatezanja, prije montaze, uz kontrolu izduzenja vijka - 1,8 - zatezanje moment-kljutem, uz procjenu koefi- cijenata trenja. Nite se vrijednosti odabiru uz jednoliko pritezanje, bez trzaja a, = 1,7 - 2,5 - zatezanje pomocu pneumatskog ili elektritnog rotacionog zatezata a, = 2,5 - 4 - zatezanje impulsnim (udarnim) zatezatem - bez moguénosti mjerenja momenta a= 4 - rutno zatezanje vijka Znatenje faktora pritezanja a, lako je uotljivo na sl. 2, gdje se rasipanje montagne sile Fy postiglo primjenom moment~ k1juda. SL. 2 RASIPANJE SILA I MOMENATA PRITEZANJA 142a sigurno funkcioniranje vijéanog spoja potrebno je u njemu proizvesti montainu silu prednapona Fygin (t- 1 na sl. 2). Uz pretpostavku da se ona postize uz najvece gubitke (najvece koef. trenja p), slijedi zbrajanjem momenata trenja na navoju Mg i podlozi My minimalni moment pritezanja Manin (t+ 2)- Zbog utjecaja greSke moment-kijuga i o&itanja postavljene vrijednosti momenta, moze uslijediti povecanje sile prednapona za Fy(ya) (t- 3), odakle slijedi i gornja granice momenta priteza- 132 Manax: Uz pretpostavku da je procjenjeni koeficijent trenja Bxmax POprimio vrijednost lggin (2b0g podmazanosti podloge), kao 5to i koef. trenja na navoju Ugnay moze poprimiti vrijednost Hgmins doSlo bi do poveéanja sile prednapona za Fy(y) (t- 4) Tz slike tada slijedi + Fmax = Famin Fu(way + Fu(y) a odatle 9, = Fyimax/Femin 5. IZBOR VELICINE VIJKA Kao osnova za izbor velitine (promjera) vijka usvojena je najmanja potrebna povrSina presjeka vijka na navojnom dijelu: Fymax/(Re 1) Apotr Faktor iskoristivosti povr¥ine se moze odabrati prema istrazivanjima nosivosti vijaka koje je Orli¢ izvrsio za vijke Poznatih proizvodata /2/ - /5/ = 0,75 - za keuti-vijak = 0,723 (dqy/dy)?+4 - za elastigan vijak Omjer promjera stanjenog struka vijka dp i promjera korijena navoja d3 se uobitajeno odabire sa dy/d; = 0,9, iako je moguce usvojiti i neke druge vrijednosti unutar podruéja: (0,7) 0,85 < dp/dy < 0,95 45.Promjer korijena navoja dy moze se odrediti iz tab. 4 ili po 4, =~ 1,22687 P gdje je P korak navoja. TAB. 4 OSNOVNE KARAKTERISTIKE NAVOJA I VIJAKA KARAKTERISTIKCA 24 M2dx2 M27 M27x2 M30 M30x2 22,051 | 20,319 | 32% | 353 | s6]a3,6/1s | 36 | 24 22,701 | 21,546 | 365 | 384 25,051 | 23,319] 427 | 459 | 4138 |17 | 40] 27 25,701 | 24,546 | 473 | 496 5 | 27,727 } 25,706 | 519 | 561 | 46 | 42,7 | 18,7] 45 | 30 28,701 | 27,546 | 596 | 621 OZNAKA | vox | PROMJER | POVRSTNA 5 JUS M.B1.051 \ N.B1.120} wayors | F ma an? DIN 931 DIN 912 am Ay [as |s k 3 1,25] 7,168 | 6,466] 32,8] 30,6] 13] 11,6] 5,3]13] 8 MBx1 1 7/350 | 6,773 | 36° | 39,2 mio 1,5 | 9,026} 8,160 | 52,3] 58 | 16] 14,6] 6,4] 16] 10 miox1,25| 1125] 9,188 | 8,466 | 56.3] 61,2 mioxl” |1' | 9,350 | 8,713 | 60,4] 61,5 m2 1,75] 10,863 | 9,853 | 76,2| 84,3| 18| 16,6] 7,5] 18/12 Mi2x1,5_ | 1,5 | 11,026 |10,160 | 81,1] 88,1 mi2x1,25 | 1,25] 11,188 |10,466 | 86° | 92,1 m4 2 {12,701 11,543 fio. fas | 21} 19,6] 8,8] 21 | 14 miisa,s | 2,5 | 131026 J 12/160 |116 | 195 me 2 14,701 [13,546 }144 | 157 | 24] 22,6] 10 | 21 | 16 Mi6x1,5 1,5. } 15,026 |14,160 |157 | 167 ms 2,5 | 16,376 [14,933 }175 | 192, | 27] 25,3 11,5] 27] 18 misx2 | 2’ | 16,701 15,546 | 190 | 204 Misx1,5 | 1,5 | 17,026 | 16,160 | 205 | 216 N20 2,5 [16,976 16,999 | 225 | 249 | 90] 20,2 | 12,5 | 30 | 20 w2ox2 | 2° | 18,701 | 17,546 | 242 | 258 m2ox1,5 | 1,5 | 19,206 | 18,160 | 259 | 272 M22 2,5 | 20,376 | 18,933 | 282 | 303 | 34] 31,7|14 |} 33] 22 w22x2 | 2" | 20,701 | 19,546 | 300 | 318 M22x1,5 | 1,5 | 21,026 | 20,160 | 319 | 333 3 2 3 2 3 2 16Nakon izvrSenog proratuna potrebne povrSine presjeka navojnog dijela vijka Apoer, Prema tab. 4 se konatno usvaja vijak tija je povrSina presjeka preko kori jena navoja > ®potr Napominje se da seu tablicama karakteristika navoja pristu- pa&nim studentima, kao Sto je npr. Strojarski priruénik od B. Krauta, pojavljuje stara oznaka povrSine korijena navoja A, koja je brojano jednaka povr8ini novije oznake A3. A Opisanim postupkom odabrana velivina vijka moze se usporediti s velidinom vijka odabranim prema preporukama u tab. 5. Za zadanu radnu silu F, u XN moe se, ovisno o tome da li se radi o statitkoi, dinamitkoi (centriéno optereéenje!) ili popred- noj sili, ustanoviti priblizna nazivna velitina vijka u zavis- nosti o odabranom razredu Evrstode materijala vijka. . TAB. 5 PRIBLIZAN IZBOR VELIGINE VIJKA OPTERECENJE| PROMJER VIJKA d PRI RADNOJ SILI Fy kN | starieko [4 [6,3 Ji [ie ]25] «0 [os {loo [100 [250 [dinamicko 6,3[10 {16 25 [ao [63 | 100 fioo popre¢no 8 |12,5] 20 rT 31,5) SO, 56 ufo | a eles 1 fo § 20.9 tape [20 | 27 [0 = Sho [s § 8 [8 10 12 16 20 | 4 30. NAPOMENA: Tablitue viijeduusti nezivnih promjera vijka odnose se na krute vijke izvedene s tijelom konstantnog promjera d i stan- darnim korakom. Kod izbora velitine elastitnog vijka. izvedenog stanjenim strukom potrebno je odabrati vijak s jednim stupnjem viSim optereGenjem. Npr. ako je vijak optereéen dinamitkom silom F, = 10 KN 4 izraden iz materijala koji zadovoljava uvjete propi- sane razredom Svrstode 10.9, slijedi da je maguée odabrati: - vijak M10 ako se on izvodi kao kruti vijak, ili vijak M12 ako se on izvodi kao elastitan vijak. Ovaj je vijak odabran uz fiktivno opterecenje radnom silom Fy = 16 XN. Izbor velitine vijka prema tab. 5 nije mogué ako vijéani spoj sadr2i i elastitnu, nemetalnu brtvu. 176. PODATLJIVOST VIJKA Cilindriéno tijelo povr8ine popretnog presjeka A i duzine L izradeno iz materijala s modulom elastitnost E izduzuje se pod djelovanjem sile F za vrijednost £ = F L/(A E) Ove izduzenje, svedeno na jedinicu sile, naziva se elastiéna podatljivost, ili skraceno, podatljivost 6 = £/P = L/(A E) Tijelo vijka se sastoji od niza cilndritnih elemenata te se za evakog od njih moSe odrediti i pripadajuéa podatljivost prema i = Ly/(A Bg) gdje je Es modul elastitnosti materijala vijka ( 2a Gelik je Bs = 215000 w/nm?). O¥ito je da se podatijivost pojedinih dijelova i cjeline vijka moze utvrditi tek nakon izbora uzduznih dimenzija pojedinih dijelova vijka Ly, a sve unutar ukupne debljine podloge Ly. Te se dimenzije odabiru prema zahtjevima konstrukcije. Svaki od ovako éefiniranih dijelova ima i njemu pripadajucu povrSinu presjeka Aj LY RX | ae ye me SL. 3. ODREDIVANJE PODATLJIVOSTI ELASTI@NOG VIJKA Na sl. 3 je pokazan opéi oblik elastinog vijka s glavom i maticom, dok su u nastavku dani izrazi za proratun podatljivosti dijelova vijka i matice koji ufeotvuju u ukupnoj deformacisi £. 18Podatljivost vijka oblikovanog prema sl. 3 je 1s = Se + 8; + By + by + 64 + 6, + BG + Oy 0,44/(Ay Eg) ~ podatljivost dijela glave vijka, duzine 0,40 Ly/(Ay Bg) i 53 = L3/(Ay Bg) - podatljivost dijelova struka vijka izvede nih s promjerom d i pripadajucom povrSinom presjeka Ay = d2n/4 82 = Lo/(Ap Es) 4 64 = U4/(Ap Bg) ~ podatijivost dijelova stanjenog struka, izvedenih s promjerom dy i povrSinom Ag = dy?n/4 Lp/(A3 Bg) ~ podatijivost optereéenog dijela navoja. PovrSina presjeka preko navoja je Ag = 432n/4 0,54/(A3 Eg) - podatijivost dijela navoja vijka, dugine 0,5d u zahvatu s navoiem matice 0,4d/(Ay Eg) - podatijivost dijela navoja matice, duzine 0,44, koji je u zahvatu s navojem vijka Navedene duzine dijelova glave vijka i navoja koje udestvuju u ukupnom izduzenju vijka odredene su preporukama u /1/. Drugatiji oblik vijka dovodi do drugatijeg izraza ukupne podatljivosti vijka. Npr. za kruti vijak na sl. 4, podatljivost iznosi + 6, + 8, + Bg + by 81 = Ly/(Ay Eg) - podatljivost cilindriénog struka vijka n= bp/(Az Eg) ~ podatijivost opteredenog dijela navoja vi jhe 19Podatljivosti 6,, 6g i 5y Su odredene prije navedenim izrazima. bh 4 SL<\4 ODREDIVANJE PODATLJIVOSTI KRUTOG VIJKA Reciprotna vrijednost podatljivosti se naziva krutost (karak- teristika) vijka cg = 1/85 koja se u novijim proratunima rijede koristi. PONATEITVOST PONTOGR Iu vijkom stegnutoj podlozi dolazi do elastigne deformacije, tj. do skra¢ivanja podloge. Stoga se i za podiogu moze, po uzoru na vijak, odrediti podatljivost podloge prema: Sp = Ly/(Ap Ep) gdje je Bp —_modul elastitnosti materijala podloge. U kompjutor- skom programy se izbor Ep izvodi na potetku proraguna. Program dozvoljava izbor slijedeéih vrsta materijala stegnute podloge MATERIJAL OZNAKA Ep N/mm? 1. &elak & 215000 2. Geli@ni lijev 200000 3. Sivi lijev SL 200 105000 4. SL 250 115000 Se SL 300 130000 ° bb 330 140000 20MATERITAL O2NAKA Ep N/nn2 1 SL 400 160000 8. Nodularni lijev NE 370 165000 9. NL 500 175000 10. NL 600 185000 145 NL 700 195000 12. NL 800 185000 13. Legure titana 110000 14. Legure aluminija 73000 15. Legure magnezija 40000 16. Mjed (mesing) 80000 Desetinama godina je bio problem totnog odiedivanja povssine Ap preko koje se unutar podloge prenaga pritisak s jednog na drugi dio podloge. Godinama se povr¥ina Ap odredivala Rotscher-ovim konusom, kasnije Fritsche-ovim paraboloidom, dok se u novijoj literaturi koristi israz definiran u /1/. Ovaj je isras potvrden mnogobroj— nim ispitivanjima i proizvodata vijaka i korisnika ay A zona pritiska sees zamjenski Suplji \| . -cilindar SL. > ODREDIVANJE POVRSINE Ap a.Povr¥ina Ap predstavlja povr3inu presjeka nekog zami8ljenog (zamjenskog) Zupljeg valjka (sl. 5) koji ima ista elastiéna svojstva (podatljivost) kao i realna podloga. Velitina ove povr8ine je odredena sa Ap = W/4 (ay? - ay?) + 0/8 dy (Dy - Ay) (x + 1)? -2) gdje je x = (Ly dy/D,2)2/3 @, - promjer rupe za vijak. Za visokopterecene elastitne vijke je, najéeSée, promjer rupe jednak nazivnom promjeru vijka, ti. a, = 4 Za obitne, krute vijke, dobro je koristiti promjer dy prema slijedeéoj tabeli: TAD 6 PROLAZME ROPE 7A VITKR DIN 180 273 KVALITET ] soturan eeeaee xavosa wire [ws [= [mo [wo [me [mo [ma] mo [ma [wee [rer] wo tino 64 | 841105) 13 fis [a7 [as | at | 23 | 25 | 28 | arednje oe] 9 [it [13,5] 15,5 [17,3 | 20 [26 [7% 7 wate a [7 [of | es fies Pes wife fe Obitno se koriste rupe srednje kvalitete (m), rjede fine (f). Sesterokutnom i cilindritnom glavom je d, dan u tab. 4, dok se 2a maticu moze priblizno odrediti sa dy = 0,9 8, gdje je s otvor kljuta ratunatog vijka (tab. 4). Da - promjer zone utjecaja jednog vijtanog spoja na podlogu. Promjer Dy jako ovisi o konstrukciji, te je potrebna sto preciznija njegova procjena. Kad se radi 0 usko3 konstruk~ ciji vijéanog spoja, kao npr. kod klipnjate motora na s1.12, promjer D, je za dvije debljine stijenke veci od promjera rupe dy. Kod vijéanog spoja poklopca spremnika moze D, biti znatno vedi, ali more ysteti unutar promjera poklopea (al. 6). 22stvarni D, ~ teoretski D, SL. 6 ZONA UTJECAJA VIJCANOG SPOJA Izraz 2a proramunavanje povréine Ap vrijedi u podrudju By £ Dy S dy + Dy te stoga zahtjeva Sto totniju procjenu D, Ako je Da < d, (ali ne znatno, jer se amanjuje Avrstoéa pod- loge!), zanemaruje se drugi Elan u Ap, a povrSina se tada odredu- je prema Ap =m (aj? - 4,2)/4 U sludaju kada je zona utjecaja vijfanoq spoia velika, ti kada je Dy > d,+ Ly treba u proratun povrSine Ap uci sa Da = dy + Ly. Rezultat takvog pojednostavijenja je manje tctna povrSina Ap i manje totna podatljivost bp. podat13 P Debljina podloge Ly vijéanog spoja odreduje se prema njegovoj izvedbi, sl. 7. Reciproéna vrijednost podatljivosti 6, se naziva krutost (karakteristika) podloge: Cp = 1/8, 238 DEFORMACIJSKI DIJAGRAM VIJCANOG SPOJA Veé je ranije spomenuto da se pritezanjem vijtanog spoja u njemu proizvodi montana sila prednapona Fy, koja varira od Fymin do Fymax: Silom Fy je vijtani spoj opterecen u stanju mirovanja, odmah nakon izvrSenog pritezanja vijka momentom M,. Na takav vijéani_spoj zatim potinje djelovati radna sila Fa, koja moze imati Konstantnu ili promjenjivu vrijednost. Pod djelovanjem Fy dolazi, nakon nekoliko tisuéa do nekoliko miliona promje.a op- tereéenja, do slijeganja i djelomitnog zagladivanja povrSinskih hrapavosti podloge i navoja vijka i matice. Slijeganje povrSina iznosi fz = 0,00329 (1/4) 34 Bto dovodi do pada montazne sile prednapona za velitinu Fz = £2/(85 + p) Preostala sila prednapona je radna sila prednapona, nazvana jednostavno samo sila prednapona Fy: I ona, isto kao i Fy, mo%e poprimiti granitne vrijednosti Fymin + Fymax: Iz navedenog slijedi da se u stegnutom vijéanom spoju, nakon navedenog broja promjena opteredenja i zavrSenog slijeganja, ne mo%e vive ni u zaustavijenom ctanju (spoj nije optereden radnom 24silom - stroj miruje) ofekivati statitku silu Fy veé samo preo~ stalu silu prednapona Fy. Ona u vijku i podlozi postoji i u mirovanju. Njezino prisustvo dovodi do elastitnog izduzenja vijka za-f, i elastitnog sabijanja (skracenja) podloge za fp. Pomocu ovih deformacija i sila fy i Fy, moze se iscrtati deformacijski dijagram Gija apscisna os pokazuje-deformaciju, a ordinatna os silu. Primjer crtanja deformacijskog dijagrama uz neku opéu postignu- ‘tu montaznu silu prednapona Fy prikazan je na sl. 8. Fi FL? aan i Fy! _ texdsFy | tem OeFy | ‘ izduzenje | skraéenje SL. 8 OSNOVNI DEFORMACIJSKI DIJAGRAM Ako na veé “razradeni" vijéani spoj djeluje i radna sila Fa, onda se ona crta u mjerilu sile tako da se njena vrijednost unese paralelno ordinati izmedu produzetka krutosti vijka Cg i krutosti podloge Cp (sl. 9). Bez obzira da li je radna sila mirujuéa, stalne vrijednosti Fy, 414 dinamitka s promjenom inteziteta od Famin 40 Famax: Samo dio Fg, radne sile dodatno optere¢uje vijak, dok ve¢i preost dio Fpa rastereéuje podlogu. Slijedi da je zbog elastitnosti vijtanog spoja i njegove osnuvne deformacije u stanju mirovanja fg i fp, vijak u racu optereéen silom + Foq © Fy + Fy tj. vijak nije dodatno opterecen Eitavom radnom silom Fa, ved samo jednim njenim djelom, xomponentom Fgq. 25F J = i | ™ Fy, Fx \ Le ft SL. 9 RADNA SILA U DEFORMACIJSKOM DIJAGRAMU Kod dinamitki opteredenih vijéanih spojeva (npr. na glavi motora) je najée8¢i slutaj promjene radne sile izmedu 0 i nomi- nalne vrijednosti Fa. Deformacijski dijagram takvog vijéanog spoja je slitan onome na sl. 9, uz napomenu da se dijagram crta uz najvece optereéenje Fq, dok se medustanja zanemaruju. Naime, kad je F, = 0, vij€ani je spoj u stanju mirovanja i na vijak tada dieluie sila Fz = Fy. Optereéenjem stroja potinje rasti radna sila F, i njena komponenta Fg, (sl. 10). Time se + opterecenje vijka Fg = Fy + F'gq kontinuirano mijenja, sve dok radna sila ne postigne svoju nominalnu vrijednost Fa = Famax- Su. 10 DINAMIZKX OPTEREGEN VIJEANI SPOS 26Tada je u vijku postignuta najveéa sila Fy sastavljena od Fg = Fy + Fea Komponenta Fg, predstavija dvostruku amplitudu dinamitke komponente dodatnog optereéenja vijka. (sl. 10), tj--Fgq = 2 Fa- Wa sl. 9 4 sl. 10 sila Fy predstavlja preostalu silu podloge, tj. silu kojom su podloge medusobno stegnute za vrijeme trajanja optereéenja vijéancg spoja silom Fa. U_stanju mirovanja je Fx = Fy, dok se u radu vrijednost sile u podlozi smanjuje na Fx. Kada se veé govori o sili u podlozi Fx, dobro je napomenuti da je obavezno potrebno, kod svih vrsta vijéanih spojeva i u svim konstruxcajama, osigurati postojanje ove sile; tj. uvjet svih konstrukcija je Fe > 0 Ako ovaj uvjet nije ispunjen dolazi do odvajanja (odizanja) stegnutih aijelova podloge { do propusnosti cpoja. Stoga se kod vijéanih spojeva koji. moraju osigurati odredenu.nepropusnost sistema (posude pod pritiskom, glava motora) zahtjeva totno odredena najmanja vrijednost sile u podlozi Pymin = Frpotr Kola €e tu nepropusnost osigurati.. 0 tome je bilo rijeti kod odredivanja Fymin U toeki 4 SL. 11 USPOREDBA ELASTICNOG I KRUTOG VIJKA U dinamitki optereéenim konstrukcijama bezuvjetno treba teziti Bto niZoj vrijednosti dinamitke komponente sile Fg, (sl. 11). Razlog tome je manja dinamicka 1zarzijivost materijala vijka u 27