Sei sulla pagina 1di 221

15

PRIRUNIK ZA SIGURNO RUKOVANJE I PRIMJENU SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA


UREDNIK I IZDAVA:
Ministarstvo poljoprivrede
Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike
Boica Rukavina, univ. spec. techn. aliment., pomonica ministra
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za zatitu bilja
dr. sc. Tatjana Masten Milek, ravnateljica Centra
dr. sc. Adrijana Novak, predstojnica Zavoda
UREDNICI: dr. sc. Darka Hamel i Vlado Novakovi, dipl. ing.
NASLOVNICA I ZASLOVNICA: Vlado Novakovi, dipl. ing.
AUTORI:
Ministarstvo poljoprivrede
Vlado Novakovi, dipl. ing., Anamarija Bokuli, dipl. ing., Boena Deek, dipl. ing.
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za zatitu bilja
dr. sc. Gorana Peek, mr. sc. Nenad Novak, Zrinka Pavuni Miljanovi, dipl. ing., dr. sc. Dario Ivi,
Dubravka elig, dipl. ing., Nataa Nikl, dipl. ing., Ana Mrnjavi Vojvoda, dipl. ing., dr. sc. Darka
Hamel, Maja Novak, dipl. ing., dr. sc. Mladen imala, Tamara Rehak, dipl. ing., mr. sc. Ivan Poje, dr. sc.
eljko Budinak
Institut za medicinska istraivanja i medicinu rada
mr. sc. Rajka Turk
Savjetodavna sluba
Ivica Prpi, dipl. ing., mr. sc. Marija evar
RECENZENTI:
dr. sc. Bogdan Cvjetkovi, prof. emer., dr. sc. uro Banaj, red. prof., dr. sc. Renata Baok, red. prof.,
dr. sc. Klara Bari, doc.
LEKTOR:
Mira Renduli, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti
CIP zapis dostupan je u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod
brojem 896186
ISBN 978-953-6718-19-1
Zagreb, sijeanj 2015.

15

SADRAJ
PREDGOVOR ....................................................................................................................................... 7
1. PROPISI ........................................................................................................................................... 8
1.1. STAVLJANJE NA TRITE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ................................................................................. 8
1.1.1. Registracija sredstava za zatitu bilja .................................................................................. 10
1.2. ODRIVA UPORABA PESTICIDA ............................................................................................................. 20
1.2.1. Uspostava sustava izobrazbe ............................................................................................... 21
1.3. OSTACI PESTICIDA U HRANI ................................................................................................................. 27
1.4. KEMIKALIJE ...................................................................................................................................... 32
1.4.1. Oznaavanje, stari propisi .................................................................................................... 32
1.4.2. Oznaavanje, novi propisi (CLP) ............................................................................................ 33
1.4.3. REACH ................................................................................................................................... 36
1.4.4. Sigurnosno-tehniki list (STL) ................................................................................................ 36
1.5. SLUBENE KONTROLE ......................................................................................................................... 37
2. ODRIVA POLJOPRIVREDA ............................................................................................................ 40
2.1. INTEGRIRANA ZATITA BILJA ................................................................................................................ 41
2.1.1. Naela integrirane zatite bilja ............................................................................................. 41
2.1.2. Preventivne mjere zatite bilja ............................................................................................. 43
2.1.3. Procjena opasnosti i praenje pojave tetnih organizama ................................................... 43
2.1.4. Izravne mjere zatite ............................................................................................................ 44
3. EKOLOKA PROIZVODNJA ............................................................................................................. 47
3.1. BUDUNOST EKOLOKE POLJOPRIVREDE ................................................................................................ 47
3.2. ZATITA BILJA U EKOLOKOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI ..................................................................... 48
3.3. SREDSTVA ZA ZATITU BILJA U EKOLOKOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI ................................................... 49
4. TETNI ORGANIZMI BILJA I BILJNIH PROIZVODA ........................................................................... 53
4.1. TETNICI ......................................................................................................................................... 53
4.1.1. Kukci ..................................................................................................................................... 53
4.1.2. Grinje .................................................................................................................................... 57
4.1.3. Nematode ............................................................................................................................. 58
4.1.4. Puevi ................................................................................................................................... 59
4.1.5. Glodavci ................................................................................................................................ 60
4.1.6. Divlja ................................................................................................................................... 62
4.1.7. Ptice ...................................................................................................................................... 62
4.2. UZRONICI BOLESTI ........................................................................................................................... 63
4.2.1. Gljive i pseudogljive .............................................................................................................. 63
4.2.2. Fitopatogene bakterije ......................................................................................................... 65
4.2.3. Fitoplazme ............................................................................................................................ 66
4.2.4. Virusi i njima slini organizmi ............................................................................................... 66
4.3. KOROVI ........................................................................................................................................... 68
4.3.1. Definicija i tete .................................................................................................................... 68
4.3.2. Podjela korova ...................................................................................................................... 70
4.3.3. Svojstva korova..................................................................................................................... 75

15

5. O SREDSTVIMA ZA ZATITU BILJA ................................................................................................. 76


5.1. TO SU SREDSTVA ZA ZATITU BILJA? ..................................................................................................... 76
5.2. SVRHA UPORABE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ........................................................................................ 77
5.3. SASTAV SREDSTVA ZA ZATITU BILJA ...................................................................................................... 78
5.4. FORMULACIJA (OBLIK) SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ................................................................................. 79
5.5. VRSTE FORMULACIJA SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA................................................................................... 80
5.6. MEHANIZMI I NAINI DJELOVANJA AKTIVNIH TVARI SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA............................................ 83
5.7. PODJELA SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA................................................................................................... 84
5.7.1. Zoocidi .................................................................................................................................. 84
5.7.1.1. Insekticidi ...................................................................................................................................... 84
5.7.1.2. Akaricidi ......................................................................................................................................... 88
5.7.1.3. Nematocidi .................................................................................................................................... 88
5.7.1.4. Limacidi ......................................................................................................................................... 88
5.7.1.5. Rodenticidi .................................................................................................................................... 88
5.7.1.6. Korvifugi ........................................................................................................................................ 88

5.7.2. Fungicidi ............................................................................................................................... 88


5.7.3. Herbicidi ............................................................................................................................... 91
5.7.4. Ostala sredstva ..................................................................................................................... 93
6. PRIMJENA SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA...................................................................................... 94
6.1. ETIKETA .......................................................................................................................................... 94
6.2. PRIPREMA SREDSTVA ZA ZATITU BILJA ZA PRIMJENU ................................................................................ 96
6.2.1. Izraun doze i koncentracije ................................................................................................. 97
6.2.2. Mijeanje sredstava za zatitu bilja .................................................................................... 101
6.3. NAIN PRIMJENE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ...................................................................................... 103
6.4. PRIMJENA SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA NA NEPOLJOPRIVREDNIM POVRINAMA .......................................... 105
6.4.1. Suzbijanje korova................................................................................................................ 105
6.4.2. Suzbijanje glodavaca, pueva i komaraca .......................................................................... 107
6.5. SREDSTVA ZA ZATITU BILJA ZA POSEBNE NAMJENE ................................................................................ 108
6.5.1. Zatita uskladitenih poljoprivrednih proizvoda ................................................................. 108
6.5.2. Suzbijanje ........................................................................................................................... 108
6.5.3. Fumigacija .......................................................................................................................... 109
7. OPASNOSTI I RIZICI PRI UPORABI SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ................................................ 110
7.1. UVOD ........................................................................................................................................... 110
7.2. IZLOENOST LJUDI ........................................................................................................................... 111
7.2.1. Vrste opasnosti i rizici koritenja sredstava za zatitu bilja ................................................ 111
7.2.2. Opasna svojstva sredstava za zatitu bilja ......................................................................... 112
7.2.3. Izloenost, procjena izloenosti i put ulaska u organizam .................................................. 113
7.2.4. Simptomi i znakovi otrovanja i mjere prve pomoi ............................................................ 115
7.2.4.1. Simptomi i znakovi otrovanja sredstvima za zatitu bilja ............................................................ 115
7.2.4.2. Mjere prve pomoi ...................................................................................................................... 116

7.3. OPASNOSTI I RIZICI U POSEBNIM UVJETIMA PRIMJENE ............................................................................. 117


7.4. HITNE MJERE ZATITE U SLUAJU NEZGODA .......................................................................................... 118
7.4.1. Hitne mjere zatite zdravlja ljudi i zatite okolia............................................................... 118
7.4.2. Zdravstveni nadzor i mogunosti za hitnu dojavu u sluaju nesree .................................. 119
7.5. MJERE ZA SMANJENJE RIZIKA ............................................................................................................. 119
7.5.1. Osobna zatitna oprema .................................................................................................... 119

15

7.5.1.1. Zatitna odjea i pokrivala za glavu ................................................................................ 120


7.5.1.2. Zatitna obua ................................................................................................................. 121
7.5.1.3. Zatitne rukavice ............................................................................................................. 121
7.5.1.4. Zatita dinih organa ....................................................................................................... 123
7.5.1.5. Zatitne naoale i titnici za lice ...................................................................................... 124
8. OSTACI PESTICIDA ....................................................................................................................... 125
8.1. VRSTE OPASNOSTI I RIZICI ................................................................................................................. 126
8.2. UTJECAJ NA LJUDE I IVOTINJE ........................................................................................................... 127
8.3. PRIPREMA I PRERADA HRANE ............................................................................................................. 128
8.4. OPASNOSTI I RIZICI U POSEBNIM UVJETIMA PRIMJENE ............................................................................. 131
9. ZATITA VODA ............................................................................................................................ 133
9.1. ZATITA POVRINSKIH I PODZEMNIH VODA ........................................................................................... 133
9.2. ZONE SANITARNE ZATITE VODA ......................................................................................................... 133
9.3. MONITORING OSTATAKA PESTICIDA U VODAMA .................................................................................... 136
9.4. OKOLI ......................................................................................................................................... 137
9.4.1. Vrste opasnosti i rizici ......................................................................................................... 137
9.4.2. Voda ................................................................................................................................... 137
9.4.2.1. Povrinske vode ............................................................................................................... 138
9.4.2.2. Podzemne vode ............................................................................................................... 139
9.4.3. Tlo ....................................................................................................................................... 140
9.4.4. Zrak ..................................................................................................................................... 143
9.5. OPASNOSTI I RIZICI U POSEBNIM UVJETIMA PRIMJENE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ...................................... 143
9.6. MJERE ZA SMANJENJE RIZIKA POVEZANE UZ PONAANJE PESTICIDA U OKOLIU ............................................. 143
10. NECILJANI ORGANIZMI I BIORAZNOLIKOST ............................................................................... 145
10.1.Vrste opasnosti i rizici ........................................................................................................... 145
10.2. Ptice i sisavci ........................................................................................................................ 145
10.3. Vodeni organizmi................................................................................................................. 146
10.4. Pele i ostali opraivai ........................................................................................................ 147
10.5. Organizmi u tlu .................................................................................................................... 148
10.6. Neciljano bilje ...................................................................................................................... 148
10.7. Natura 2000 podruja ......................................................................................................... 149
10.8. Opasnosti i rizici u posebnim uvjetima primjene sredstava za zatitu bilja ......................... 151
11. REZISTENTNOST ........................................................................................................................ 152
11.1. to je rezistentnost? ............................................................................................................ 152
11.2. Granica rezistentnosti i osjetljivosti ..................................................................................... 152
11.3. Tipovi rezistentnosti ............................................................................................................ 154
11.4. Strategija sprjeavanja nastanka rezistentnosti ................................................................. 155
12. STAVLJANJE NA TRITE I SKLADITENJE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ................................... 157
12.1. STAVLJANJE NA TRITE, NABAVA, PRODAJA, DISTRIBUCIJA, PRIJEVOZ ...................................................... 157
12.2. PRODAJA ..................................................................................................................................... 157
12.3. UVOZ SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA................................................................................................... 159
12.4. POSTOJANJE I RIZICI OD NEZAKONITIH (KRIVOTVORENIH) SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ................................ 160
12.5. SKLADITENJE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ........................................................................................ 161

15

12.5.1. Unutranjost prostorija za skladitenje sredstava za zatitu bilja .................................... 163


12.5.2. Zidovi prostorija za skladitenje sredstava za zatitu bilja ............................................... 163
12.5.3. Instalacije u prostorijama za skladitenje sredstava za zatitu bilja ................................ 165
12.5.4. Organizacija skladita ...................................................................................................... 165
12.5.5. Skladitenje sredstava za zatitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu ....................... 165
12.6. ZBRINJAVANJE PRAZNE AMBALAE, OSTATAKA KROPIVA I SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA .............................. 168
13. STROJEVI ZA PRIMJENU SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ............................................................. 170
13.1. PRSKALICE ................................................................................................................................... 170
13.2. RASPRIVAI ................................................................................................................................ 172
13.3. PRIPREMA STROJA ZA PRIMJENU SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ................................................................ 173
13.4. UMJERAVANJE STROJA ZA PRIMJENU PESTICIDA ................................................................................... 175
13.4.1.Umjeravanje prskalice ....................................................................................................... 176
13.4.2. Umjeravanje rasprivaa .................................................................................................. 180
13.5. SAPNICE ...................................................................................................................................... 182
13.5.1. Oznaavanje sapnica ........................................................................................................ 182
13.5.2. Izbor sapnica pomou dijagrama ..................................................................................... 186
13.5.3. Veliina kapljica i pokrivenost povrine ............................................................................ 187
13.5.4. Izbor tipa sapnice ............................................................................................................. 187
13.5.5. Troenje sapnica i njihova pravovremena zamjena ......................................................... 191
13.6. UTROAK KROPIVA ....................................................................................................................... 191
13.7. ODRAVANJE STROJA ZA PRIMJENU SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ............................................................ 193
13.8. KORITENJE TRAKTORA ................................................................................................................... 196
13.8.1. Uporaba traktora sa zatvorenom kabinom ...................................................................... 196
13.8.2. Mjere opreza pri uporabi traktora .................................................................................... 197
13.9. POSEBNE TEHNIKE PRIMJENE - PRSKALICE S MANJIM UTROKOM KROPIVA (ULV) ..................................... 197
13.10. MOGUNOSTI POBOLJANJA KVALITETE PRIMJENE ............................................................................. 197
13.11. POSEBNE IZVEDBE PRSKALICA/RASPRIVAA ..................................................................................... 201
13.11.1. Prskalice sa zranom potporom ..................................................................................... 201
13.11.2. Tunelski stroj za tretiranje vinograda i niskih nasada vonjaka ..................................... 203
13.12. POSEBNI RIZICI POVEZANI S KORITENJEM RUNIH I LENIH PRSKALICA ................................................... 204
13.13. MJERE UPRAVLJANJA RIZIKOM ....................................................................................................... 205
13.14. REDOVITI PREGLEDI STROJEVA ZA PRIMJENU PESTICIDA ....................................................................... 207
13.15. UPUTE ZA PRIPREMU PRSKALICA/RASPRIVAA ZA ZIMSKO RAZDOBLJE ................................................... 211
13.16. IENJE STROJA ZA PRIMJENU ...................................................................................................... 211
LITERATURA .................................................................................................................................... 213
POPIS PROPISA ZA POTREBE PRIRUNIKA....................................................................................... 216

15

PREDGOVOR
Prirunik, iji predgovor upravo itate, plod je autora koji
se godinama bave registracijom sredstava za zatitu bilja,
kontrolama sredstava za zatitu bilja nakon registracije i
kontrolama ostataka pesticida u hrani, tetnicima bilja,
uzronicima bolesti i korovima te mjerama za njihovo
suzbijanje, skladitenjem, sigurnim rukovanjem i pravilnom
primjenom sredstava za zatitu bilja te strojevima za
njihovu primjenu.
Cilj autora je objediniti na jednom mjestu nastavno gradivo koje treba biti obuhvaeno izobrazbom
profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika u skladu s Prilogom I. Direktive
2009/128/EZ. Budui da se radi o multidisciplinarnom podruju, objedinjeno nastavno gradivo za
sigurno rukovanje i primjenu pesticida do sada nije bilo dostupno na jednom mjestu, u jednoj knjizi,
priruniku ili nekoj drugoj publikaciji.
Prirunik je namijenjen svim korisnicima sredstava za zatitu bilja, distributerima sredstava za zatitu
bilja i savjetnicima u prodaji sredstava za zatitu bilja i savjetnicima u proizvodnji hrane. Prirunik je u
najveoj mjeri namijenjen ovlatenim institucijama za provedbu izobrazbe i ovlatenim predavaima
s ciljem postizanja harmoniziranog sustava izobrazbe kako bi se izbjeglo da ovlatene institucije i
predavai razliito tumae podruja koja trebaju biti obuhvaena izobrazbom.
Prirunik je pisan na jednostavan i razumljiv nain ak i kad se radi o dosta zahtjevnim temama.
Prirunik je sadrajno bogatiji nego to je potrebno za neke kategorije ili potkategorije obveznika
izobrazbe, ali i sadrajno siromaniji za potrebe odreenih potkategorija obveznika izobrazbe. Tako
primjerice profesionalni korisnik pesticida ne treba poznavati sustav registracije sredstva za zatitu
bilja, no ono to on mora znati je da sredstvo za zatitu bilja koje koristi mora biti registrirano.
Takoer, profesionalni korisnik pesticida koji koristi sredstva za zatitu bilja koja su namijenjena za
profesionalnu primjenu (npr. za tretiranje sjemena ili fumigaciju) mora znati vie nego to su ta
podruja sadrajno obuhvaena Prirunikom.
Stoga se od ovlatenih institucija oekuje da svoje publikacije i nastavne materijale prilagode ciljanoj
skupini, a od ovlatenih predavaa da odrede vanost pojedinih tematskih cjelina i prilagode svoje
prezentacije i predavanja ciljanoj skupini obveznika izobrazbe.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Prirunik na internetskim stranicama Ministarstva
(http://www.mps.hr/) i na taj nain osiguralo da Prirunik bude besplatno dostupan svima.
Uspostava sustava izobrazbe u Republici Hrvatskoj je zapoela neto kasnije od planiranog zbog
nedostatnih administrativnih kapaciteta Ministarstva u podruju odrive uporabe pesticida. Ovo je
dugogodinji problem koji smo naslijedili i rijeili u svibnju prole godine internom preraspodjelom
zaposlenika.
Zahvaljujem autorima, recenzentima, lektoru i svima onima koji su na bilo koji nain pomogli u izradi
ovog Prirunika.
MINISTAR
Tihomir Jakovina

15

1. PROPISI
1.1. Stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja
Stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja obuhvaa svako dranje sredstva za zatitu bilja u svrhu
prodaje, ukljuujui ponudu za prodaju ili svaki drugi oblik ustupanja, uz plaanje ili besplatno, kao i
prodaju, distribuciju i druge oblike ustupanja, ali ne i vraanje prethodnom prodavau. Putanje u
slobodan promet predstavlja stavljanje na trite. Postupak putanja robe u slobodan promet je
postupak kojim strana (uvozna) roba stjee status domae robe i nad njom se prekida carinski
nadzor.
Stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj ureeno je Zakonom o provedbi Uredbe (EZ)
br. 1107/2009. Ovaj Zakon na snazi je od 1. srpnja 2013. godine i njime se omoguuje izravna
provedba Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u Hrvatskoj. Uredbe (engl. regulations) su pravni akti Europske
unije ije se odredbe ne smiju prenositi u nacionalna zakonodavstva drava lanica Europske unije
stvaranjem novog propisa. Drave lanice obvezne su osigurati izravnu provedbu uredbi na svom
podruju. Za provedbu nekih uredbi drave lanice nisu obvezne izraditi nikakav pravni akt, ve su na
temelju Ugovora o pristupanju Europskoj uniji obvezne izravno provoditi Europsko pravo. U sluaju
neprovoenja uredbi, Europska komisija moe pokrenuti prekrajni postupak protiv drave lanice
koja ne provodi pravnu steevinu Europske unije (acquis communautaire). Neke uredbe, kao to je
Uredba (EZ) br. 1107/2009, zahtijevaju od drava lanica Europske unije izradu nacionalnog propisa
kojim e se osigurati izravna provedba uredbi i propisati nadlena tijela za provedbu uredbi, zadae
nadlenih tijela, prekraji za krenje odredbi uredbi i sl. U Hrvatskoj je Zakonom o provedbi Uredbe
(EZ) br. 1107/2009 osigurana izravna provedba Uredbe i ureeno je nadleno tijelo, zadae
nadlenog tijela, ovlatene strune institucije i njihove zadae, inspekcijski i upravni nadzor i
prekrajne odredbe u sluaju krenja odredbi Uredbe. Na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/2009,
Europska komisija donijela je mnogobrojne provedbene uredbe (engl. implementing regulations) koje
su izravno primjenjive u dravama lanicama Europske unije i kojima se detaljnije ureuje stavljanje
na trite sredstava za zatitu bilja, odobravanje aktivnih tvari, zatitnih tvari (engl. safener),
sinergista, koformulanata, pomonih sredstava, tvari manjeg rizika, osnovnih tvari, zonalni sustav
registracije, kandidati za zamjenu, hormonalni ometai (disruptori), usporedna procjena rizika,
paralelna trgovina, proirenje registracije za male kulture i male namjene, stavljanje na trite
tretiranog sjemena, zatita podataka i dr. Radi lake provedbe Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i
provedbenih uredbi donijetih na temelju ove Uredbe, Europska komisija usvojila je mnogobrojne
naputke (engl. guidance documents).
Do 2005. godine stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj bilo je ureeno Zakonom o
zatiti bilja i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog Zakona.
Od 2005. do 1. srpnja 2013. stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja bilo je ureeno Zakonom o
sredstvima za zatitu bilja i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog Zakona. Taj Zakon i
podzakonski propisi doneseni na temelju tog Zakona bili su usklaeni s Direktivom 91/414/EEZ.
Direktive su pravni akti Europske unije ije se odredbe, za razliku od odredbi u uredbama, moraju
prenositi u nacionalne propise drava lanica.
Na razini Europske unije, usvajanjem Direktive 91/414/EEZ 1991. godine uspostavljeni su jedinstveni
kriteriji za ocjenu aktivnih tvari i pripravaka te procjenu rizika za zdravlje ljudi, ivotinja i zatitu
okolia. Provedba ove Direktive zapoela je 1993. godine.

15

Unato uspostavi jedinstvenog pravnog okvira za ocjenu aktivnih tvari i pripravaka na razini Europske
unije jo uvijek se mogu nai neeljeni ostaci pesticida u tlu, vodi i okoliu openito. Takoer u
odreenom postotku poljoprivrednih proizvoda biljnog i ivotinjskog podrijetla mogu se nai ostaci
pesticida iznad maksimalnih razina ostataka pesticida (MDK).
Iz navedenih razloga 2002. godine na razini Europske unije usvaja se Tematska strategija o odrivoj
uporabi pesticida koja uspostavlja niz mjera za postizanje opeg cilja, smanjenja rizika za okoli,
zdravlje ljudi i ivotinja.
Nakon usvajanja Strategije uslijedio je niz propisa s ciljem stvaranja zakonske osnove za postizanje
opeg cilja. Godine 2005. usvaja se Uredba (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka
pesticida u i na hrani te hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla. Nakon toga, 2009. godine
usvaja se Direktiva 2009/128/EZ o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida,
Uredba (EZ) br. 1185/2009 o statistici pesticida i Direktiva 2009/127/EZ o sigurnosti strojeva. Za
potpuno ostvarenje ciljeva Strategije bilo je potrebno napraviti reviziju Direktive 91/414/EEZ koja je
zamijenjena Uredbom (EZ) br. 1107/2009.
U Hrvatskoj je odredbama Zakona o sredstvima za zatitu bilja bio ureen sustav registracije
sredstava za zatitu bilja kojim se odobravalo njihovo stavljanje na trite, uporabe, uvjeti njihove
primjene, ogranienja uporabe, uvjeti za distributere i korisnike sredstava za zatitu bilja, uvjeti za
strojeve za primjenu pesticida, postregistracijska kontrola sredstava za zatitu bilja, monitoring
ostataka pesticida, inspekcijski nadzor i drugi zahtjevi vezani uz sredstva za zatitu bilja i njihovu
uporabu.
Odredbe Zakona o sredstvima za zatitu bilja bile su usklaene s odredbama Direktive 91/414/EEZ s
time da je navedenim Zakonom uspostavljen i okvir za djelovanje na nacionalnoj razini u onim
segmentima koji nisu bili ureeni na razini Europske unije. Navedena Direktiva zamijenjena je
Uredbom (EZ) br. 1107/2009. Primjena ove Uredbe za drave lanice Europske unije zapoela je 14.
lipnja 2011., a 1. srpnja 2013. zapoela je njezina izravna primjena u Hrvatskoj na temelju Zakona o
provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Ovom Uredbom uspostavljaju se vii zahtjevi i standardi za
ocjenu aktivnih tvari koje se koriste u sredstvima za zatitu bilja i osigurava vea zatita okolia te
zdravlja ljudi i ivotinja.
Kako je podruje sredstava za zatitu bilja i ostataka pesticida u hrani najnovijim propisima na razini
Europske unije ureeno uredbama, pravnim aktima koji se izravno primjenjuju, u lipnju 2013. godine
doneseni su sljedei zakoni koji omoguuju izravnu primjenu uredbi:
- Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za zatitu
bilja te
- Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u
i na hrani te hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla.
Stupanjem na snagu Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za
zatitu bilja i Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka
pesticida u i na hrani te hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla prestale su vaiti
mnogobrojne odredbe Zakona o sredstvima za zatitu bilja i mnogi podzakonski propisi doneseni na
temelju ovog Zakona.
Stupanjem na snagu Zakona o odrivoj uporabi pesticida u cijelosti je prestao vaiti Zakon o
sredstvima za zatitu bilja.

15

1.1.1. Registracija sredstava za zatitu bilja


Uredba (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju sredstava za zatitu bilja na trite objavljena je 24. studenog
2009., a njezina primjena zapoela je 14. lipnja 2011. uz mnoga prijelazna razdoblja. Uredbom se
uspostavljaju novi standardi s ciljem podizanja razine sigurnosti za zdravlje ljudi, ivotinja i okoli.
U Republici Hrvatskoj u postupku registracije sredstava za zatitu bilja sudjeluje Ministarstvo
poljoprivrede i dvije ovlatene institucije za ocjenu dokumentacije i procjenu rizika (Slika 1.1).
x

Ministarstvo poljoprivrede je glavni koordinator svih poslova u vezi s registracijom sredstava


za zatitu bilja i izdavanje dozvola za sredstva za zatitu bilja. Ministarstvo zaprima zahtjeve
za registraciju sredstava za zatitu bilja ili zahtjeve za izdavanje odreenih dozvola, nakon
ega obavlja provjeru potpunosti dostavljene dokumentacije (engl. completness check) te po
potrebi trai od podnositelja zahtjeva dodatnu dokumentaciju. Zahtjevi i popratna
dokumentacija dostavljaju se u tri istovjetna primjerka. Nakon to se utvrdi potpunost
dostavljene dokumentacije, dva istovjetna primjerka dokumentacije alju se u ovlatene
institucije radi ocjene dokumentacije i procjene rizika. Ovlatene institucije u sluaju potrebe
trae dostavu dodatne dokumentacije, odreene dopune zahtjeva, obrazloenja i sl.
Komunikacija s podnositeljem zahtjeva u svim fazama postupka registracije sredstava za
zatitu bilja odvija se preko koordinatora u Ministarstvu poljoprivrede. Nakon to ovlatene
institucije zavre ocjenu dokumentacije i procjenu rizika, institucija koja je zaduena za
koordinaciju postupka ocjene dostavlja Ministarstvu poljoprivrede prijedlog za registraciju.
Na temelju prijedloga ovlatene institucije Ministarstvo poljoprivrede izdaje rjeenje o
registraciji sredstva za zatitu bilja.

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za zatitu bilja obavlja poslove ocjene
dokumentacije i procjene rizika u sljedeim podrujima:
x ocjena identiteta aktivnih tvari i sredstava za zatitu bilja,
x analitike metode,
x uinkovitost sredstava za zatitu bilja,
x ostaci pesticida u hrani,
x ponaanje u okoliu,
x ekotoksikologija,
x izloenost primjenitelja, radnika i drugih nazonih osoba.
Zavod za zatitu bilja na zahtjev Ministarstva poljoprivrede priprema prijedloge za registraciju
sredstava za zatitu bilja, prijedloge za izdavanje odreenih dozvola za sredstva za zatitu
bilja, prijedloge za proirenje registracija, prijedloge za proirenje registracija za male
namjene i male kulture, struna miljenja iz podruja sredstava za zatitu bilja.

Institut za medicinska istraivanja i medicinu rada obavlja poslove ocjene dokumentacije i


procjene rizika u sljedeim podrujima:
x
x

toksikologija sisavaca,
izloenost primjenitelja, radnika i drugih nazonih osoba.

Institut na zahtjev Ministarstva poljoprivrede priprema prijedloge za registraciju sredstava za


zatitu bilja, prijedloge za izdavanje odreenih dozvola za sredstva za zatitu bilja, prijedloge
za proirenje registracija, prijedloge za proirenje registracija za male namjene i male kulture,
struna miljenja iz podruja toksikologije sisavaca i izloenosti primjenitelja, radnika i drugih
nazonih osoba u svezi sa sredstvima za zatitu bilja.

15

10

Slika 1.1: Shematski prikaz postupka registracije sredstava za zatitu bilja u RH (nacrtao: V. Novakovi)

Glavne novosti koje donosi Uredba (EZ) br. 1107/2009 u usporedbi s Direktivom 91/414/EEZ su:
dodatni kriteriji za ocjenu aktivnih tvari (engl. cut-off criteria), usporedna procjena rizika i kandidati
za zamjenu, zonalna registracija sredstava za zatitu bilja i paralelna trgovina.
U pogledu postupka odobravanja aktivnih tvari sredstava za zatitu bilja nema bitnih promjena.
Aktivne tvari i dalje se odobravaju na razini Europske unije. Industrija priprema potrebne studije i
testove za izradu dokumentacije i odabire dravu izvjestiteljicu (engl. Rapporteur Member State RMS) koja zastupa tvrtku pred Europskom komisijom i Europskom agencijom za sigurnost hrane
(engl. Europian Food Safety Authority - EFSA) koja obavlja procjenu rizika u svim relevantnim
podrujima, a Europska komisija i drave lanice preko svojih predstavnika na Stalnom odboru za
prehrambeni lanac i zdravlje ivotinja - Sredstva za zatitu bilja - Zakonodavstvo, raspravljaju i donose
odluke o odobravanju aktivnih tvari kvalificiranom veinom. Aktivne se tvari najee odobravaju na
razdoblje do deset godina i podlijeu redovitoj ponovnoj ocjeni, a u sluaju novih znanstvenih
spoznaja podlijeu ponovnoj ocjeni i prije isteka razdoblja odobrenja.
S ciljem daljnjeg smanjenja rizika za zdravlje ljudi i ivotinja te zatite okolia od oneienja
uspostavljeni su dodatni kriteriji za odobravanje aktivnih tvari. Radi zatite zdravlja ljudi i ivotinja
aktivne tvari klasificirane u odreene kategorije nee ispunjavati uvjete za odobrenje. Te kategorije
su:
- mutagene tvari kategorije 1A i 1B,
- karcinogene tvari 1A i 1B te
- reproduktivno toksine tvari 1A i 1B.
Radi zatite okolia tvari klasificirane u odreene kategorije nee ispunjavati uvjete za odobrenje. Te
kategorije su:
- postojani organski oneiivai (POPs),
- postojane bioakumulativne i toksine tvari (PBTs) te
- jako postojane i jako bioakumulativne tvari (vPvBs).

15

11

Uz navedene kategorije, tvari koje nee ispunjavati uvjete za odobrenje su i tvari koje e na temelju
jedinstvenih kriterija biti svrstane u kategoriju endokrinih ometaa. Kategorizaciju navedenih tvari
koordinirano provodi Europska agencija za kemikalije (engl. European Chemicals Agency - ECHA) u
suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane EFSA.
Tvarima koje ispune uvjete da budu svrstane u neku od gore navedenih kategorija nee se odmah
zabraniti uporaba. Takve tvari postaju kandidati za zamjenu i objavit e se na popisu kandidata za
zamjenu. Sredstvima za zatitu bilja koja sadre aktivne tvari koje su na popisu kandidata za zamjenu
moe se ukinuti registracija i zabraniti uporaba ako postoje prihvatljivije alternative za zdravlje ljudi,
ivotinja i okoli. Ako ne postoje prihvatljivije alternative, sredstvima za zatitu bilja koja sadre
kandidate za zamjenu izdaje se registracija na razdoblje do sedam godina. Postupak traenja i odabira
alternativa naziva se usporedna procjena rizika i provodi se na nacionalnoj razini. Svaka drava trai
alternative unutar svih registriranih sredstava za zatitu bilja uzimajui u obzir i nekemijske mjere
zatite bilja.
Uz ureenje sustava odobravanja aktivnih tvari Uredba (EZ) br. 1107/2009 ureuje sustav
odobravanja tvari manjeg rizika, sinergista, zatitnih tvari (engl. safener), koformulanata i pomonih
sredstava. Uredba propisuje koje tvari se mogu smatrati tvarima nieg rizika, a sredstva za zatitu
bilja koja sadre takve tvari smatraju se sredstvima za zatitu bilja nieg rizika. Takva sredstva za
zatitu bilja odobravaju se na razdoblje do petnaest godina, postupak odobravanja je krai, a
razdoblje zatite podataka due. Zatitne tvari (engl. safener) i sinergisti odobravaju se kao aktivne
tvari i podlijeu redovitoj ponovnoj ocjeni. Za koformulante bit e uspostavljeni posebni uvjeti za
odobrenje. Oni koformulanti koji ne budu ispunjavali uvjete objavit e se na popisu zabranjenih
koformulanata u sredstvima za zatitu bilja.
Novost je i sustav odobravanja osnovnih tvari. Osnovne tvari su tvari koje su se tradicionalno koristile
u zatiti bilja (npr. Equisetum arvense, kalcijum hidroksid, saharoza, kvazija, ocat, lecitin ). Osnovna
tvar se moe odobriti samo ako tvar nije odobrena kao aktivna tvar u sredstvima za zatitu bilja. Tvari
koje budu odobrene kao osnovne tvari ne smiju se koristiti kao aktivne tvari u sredstvima za zatitu
bilja i stavljati na trite kao sredstvo za zatitu bilja. Ove tvari mogue je koristiti za zatitu bilja od
tetnih organizama sukladno prilogu I. i II. izvjea ili nacrta izvjea o ocjeni osnovne tvari (engl.
Review Report ili Draft Review Report).
Za razliku od postupka odobravanja aktivnih tvari gdje nema veih novosti, postupak odobravanja
sredstava za zatitu bilja kao konanih pripravaka u potpunosti je izmijenjen i nov. Sukladno Direktivi
91/414/EEZ svaka drava provodila je procjenu rizika u svim relevantnim podrujima i odobravala
sredstva za zatitu bilja na nacionalnoj razini. Aktivna tvar trebala je biti odobrena na razini Europske
unije ili u postupku odobravanja za privremene registracije.
Uredbom (EZ) br. 1107/2009 uspostavljen je zonalni sustav registracije sredstava za zatitu bilja.
Drave lanice podijeljene su u tri administrativne registracijske zone:
-

Zonu A - Sjevernu zonu u koju pripadaju Danska, vedska, Finska, Litva, Latvija i Estonija,
Zonu B - Srednju zonu u koju pripadaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Nizozemska,
Njemaka, Belgija, Luksemburg, Austrija, Slovenija, Slovaka, eka, Poljska, Maarska,
Rumunjska,
Zonu C - Junu zonu u koju pripadaju Francuska, panjolska, Grka, Italija, Portugal,
Bugarska, Malta, Cipar i Hrvatska.

15

12

Administrativne zone uspostavljene su radi izbjegavanja duplih poslova. Prema Direktivi 91/414/EEZ
svaka drava lanica Europske unije provodila je ocjenu dokumentacije i procjenu rizika radi
odobravanja registracije sredstva za zatitu bilja na svom podruju, a u zonalnom sustavu registracije
priznaje se procjena rizika koju obavi jedna drava lanica u istoj registracijskoj zoni ili jedna drava
lanica iz bilo koje registracijske zone kod interzonalnog postupka registracije. Kako bi se smanjio
administrativni teret za industriju i za nadlena tijela drava lanica te osigurala bolja ujednaenost i
dostupnost sredstava za zatitu bilja, registracije sredstva za zatitu bilja koje su odobrene od jedne
drave lanice trebaju biti prihvaene u drugim dravama lanica, ako su poljoprivredni, okolini i
klimatski uvjeti usporedivi.
Iz navedenih razloga drave lanice su podijeljene u zone s usporedivim poljoprivrednim, okolinim i
klimatskim uvjetima, kako bi se olakalo uzajamno priznavanje procjene rizika i odobrenih
registracija. Meutim, obiljeja klime razlikuju se i na razini pojedine drave te je zbog toga pri
registraciji sredstava za zatitu bilja potrebno uzimati u obzir te injenice.
Klima je prosjeno stanje atmosfere (plinovitog Zemljinog omotaa) nad nekim podrujem
promatrano kroz dulje razdoblje (25 do 35 godina). Na klimu utjeu brojni imbenici kao to su
zemljopisna irina, morske struje, raspored kopna i mora, reljef i dr. Atlantski ocean je glavni izvor
vlage za Europu. Vlagu donose zapadni vjetrovi. Koliina padalina smanjuje se udaljavanjem od
Atlantskog oceana. U krajevima bliima moru veina padalina padne zimi, a u udaljenijim podrujima
ljeti.
U Europi prevladavaju umjerene klime: umjereno topla i umjereno kontinentalna te sredozemna
klima. Slabije su zastupljene polarna i stepska klima. Klima ima nemjerljiv utjecaj na
rasprostranjenost biljnih i ivotinjskih vrsta, mogunost uzgoja odreenih biljnih vrsta na otvorenom
prostoru, rasprostranjenost tetnika, biljnih patogena i korova. Biljni pokrov (vegetacija) ovisi o klimi,
no vaan je i utjecaj ovjeka. Izvorna je vegetacija rijetka. ovjek je unitio velike povrine prirodne
vegetacije gradei naselja i prometnice te pretvarajui ume u panjake i obradive povrine.
Europska i mediteranska organizacija za zatitu bilja (engl. European Plant Protection Organisation
EPPO) napravila je podjelu agroklimatskih zona u Europi, Mediteranu i Euroaziji (Slika 1.2). Ove zone
napravljene su radi meunarodne razmjene podataka o uinkovitosti i fitotoksinosti sredstava za
zatitu bilja. Prema EPPO podjeli uspostavljene su 4 agroklimatske zone:
1. Mediteranska zona,
2. Morska zona,
3. Sjeveroistona zona,
4. Jugoistona zona.

15

13

Slika 1.2: EPPO agroklimatske zone i EU administrativne registracijske zone (izvor: EPPO; sliku prilagodio: V. Novakovi)

Mediteranska zona obuhvaa drave ili dijelove drava oko Mediteranskog mora ukljuujui Jordan,
Makedoniju i Portugal.
Morska zona je sjeverno od jugozapadne obale Francuske, preko Lyona do june granice vicarske i
Austrije, zapadno do granice Austrije i Maarske, dalje zapadno od granice izmeu eke i Slovake
zapadno od rijeke Odre (granica izmeu Poljske i Njemake). Ovoj zoni pripada i cijeli teritorij Irske,
vedske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Sjeveroistona zona obuhvaa drave i regije istono od rijeke Odre (granica izmeu Poljske i
Njemake), sjeverno od granice eke i Poljske, zapadno od granice Poljske i Ukrajine, sjeverno od
granice Ukrajine i Bjelorusije, Rusiju sjeverno od 50 geografske irine.
Jugoistona zona obuhvaa, Bugarsku, Maarsku, Srbiju, Moldaviju, Rumunjsku, Rusiju juno od 50
geografske irine, Ukrajinu, Slovaku, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu Crnu Goru i Tursku
osim mediteranskih obalnih podruja. Ova podruja ukazuju da u njima postoje razliita obiljeja
klime od zone u koju su drave svrstane. U nekim dravama lanicama npr. u Francuskoj i Hrvatskoj
te razlike su naroito izraene. Podaci o uinkovitosti iz jedne zone mogu se smatrati prihvatljivima u
drugoj zoni ako su poljoprivredni, okolini, klimatski i drugi uvjeti usporedivi.
Obiljeja klime i meteoroloki imbenici takoer imaju utjecaj na ostatke pesticida u tretiranim
proizvodima i tlu. Ista primijenjena koliina pesticida i isti broj tretiranja mogu zbog agroklimatskih
razlika rezultirati razliitom koncentracijom ostataka pesticida.

15

14

Zbog tih razlika za ostatke pesticida su uspostavljene dvije agroklimatske zone:


1. Sjeverna zona Sjeverna i Srednja Europa koja obuhvaa vedsku, Norveku, Island, Finsku,
Dansku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku, sjevernu Francusku, Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg,
Njemaku, Poljsku, eku, Slovaku, Austriju, Maarsku, vicarsku, Estoniju, Latviju, Litvu,
Rumunjsku i Sloveniju te
2. Juna zona Juna Europa i Mediteran koja obuhvaa panjolsku, Portugal, junu Francusku,
Italiju, Grku, Maltu, Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo,
Albaniju, Tursku, Bugarsku i Cipar.
Za uporabe u zatienim prostorima (staklenici, plastenici) kao i za uporabe nakon etve ili berbe
primjenjuje se jedna zona. To znai da za potrebe registracije sredstva za zatitu bilja studije o
ostacima pesticida mogu biti napravljene u bilo kojoj zoni jer su uvjeti kontrolirani.
Iznimka od zonalnog sustava registracije su one registracije ije uporabe nisu povezane s klimatskim i
drugim bitnim uvjetima uporabe. Takve uporabe su tretiranje sjemena, uporaba u zatienim
prostorima, skladitima, silosima i slino i za njih je uspostavljen interzonalni sustav registracije.
Preduvjet za podnoenje zahtjeva za registraciju je da aktivna tvar koju sredstvo za zatitu bilja sadri
bude odobrena na razini Europske unije. Do 14. lipnja 2016. mogue je podnijeti zahtjev za
registraciju i kada je aktivna tvar u postupku odobravanja. U tom sluaju izdaje se privremena
registracija.

15

15

Tvrtka koja podnosi zahtjev za registraciju odabire jednu od drava lanica unutar registracijske zone
kao dravu zonalnu izvjestiteljicu (engl. zonal Rapporteur Member State - zRMS) koja obavlja ocjenu
dokumentacije i procjenu rizika za cijelu registracijsku zonu. Druge drave unutar registracijske zone
u kojima je u isto vrijeme podnesen zahtjev za registraciju moraju se suzdrati od ocjene
dokumentacije i procjene rizika i priekati da zRMS zavri ocjenu dokumentacije i procjenu rizika.
Postupak ocjene dokumentacije i procjene rizika traje 12 mjeseci od potpunosti dokumentacije (Slika
1.3).
Nakon to zonalna drava izvjestiteljica izda registraciju sredstvu za zatitu bilja na svom podruju,
druge drave lanice u kojima je tvrtka podnijela zahtjev za registraciju (engl. concerned Member
State - cMS), obvezne su izdati registraciju u roku od 120 dana. Pri odluivanju o uvjetima odobrenja
cMS moe uzeti u obzir nacionalne specifinosti i zahtjeve (engl. National Addenda) (Slika 1.3).

Slika 1.3: Shematski prikaz zonalne registracije sredstava za zatitu bilja gdje je Francuska (FR) zonalna izvjestiteljica (zRMS)
za Zonu C - Junu zonu i naknadnog meusobnog priznavanja registracije u Bugarskoj (BG) na temelju registracije u Grkoj
(EL) (nacrtao: V. Novakovi)

15

16

U sluaju kada su sve drave jedna zona, kao to je kod uporabe u skladitima i slino, tvrtka izabire
jednu dravu kao interzonalnu izvjestiteljicu (engl. interzonal Rapporteur Memeber State izRMS) za
cijelu Europsku uniju i podnosi zahtjev svim dravama lanicama u kojima namjerava registrirati
sredstvo za zatitu bilja. Nakon to izRMS izda registraciju na svom podruju, svaka cMS neovisno o
registracijskoj zoni obvezna je u roku od 120 dana izdati registraciju na svom podruju (Slika 1.4).
Drava lanica Europske unije moe odbiti izdati rjeenje o registraciji odreenom sredstvu za zatitu
bilja za koje je zRMS ili izRMS napravio ocjenu dokumentacije i procjenu rizika. Takoer, drava
lanica moe odbiti meusobno priznavanje (engl. Mutual Recognition MR) registracije iz druge
drave lanice. U oba sluaja obvezna je izvijestiti podnositelja zahtjeva i Europsku komisiju o svojoj
odluci i dostaviti struno i znanstveno obrazloenje takve odluke (Slika 1.4).
Podnositelj zahtjeva moe naknadno podnijeti zahtjev za meusobno priznavanje registracije u nekoj
dravi lanici koja nije bila u svojstvu cMS-a u trenutku podnoenja zahtjeva za zonalnu registraciju.
Ta drava lanica priznat e registraciju i izdati rjeenje o registraciji u roku od 120 dana ili odbiti
zahtjev za meusobnim priznanjem.

Slika 1.4: Shematski prikaz interzonalne registracije sredstava za zatitu bilja gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo (UK)
interzonalna drava izvjestiteljica (izRMS) za sve zone i naknadnog meusobnog priznavanja interzonalne registracije u
Portugalu (PT) na temelju registracije u panjolskoj (ES) (nacrtao: V. Novakovi)

Uredba doputa i priznavanje registracija iz druge registracijske zone ako su klimatski, okolini,
poljoprivredni i drugi uvjeti pri uporabi slini. Meutim, radi izbjegavanja domino efekta nije
doputeno priznavanje ve priznatih registracija (priznavanja priznavanja).

15

17

Slika 1.5: Shematski prikaz postupka zonalne registracije sredstava za zatitu bilja i duine trajanja postupka registracije
sredstva za zatitu bilja (nacrtao: V. Novakovi)

Sukladno shemi na Slici 1.5 podnositelj zahtjeva dostavlja pismo namjere sa saetim podacima o
sredstvu za zatitu bilja za koje namjerava podnijeti zahtjev za registraciju nadlenim tijelima drava
lanica u registracijskoj zoni. Prije slubene dostave pisma namjere, tvrtke unaprijed provjeravaju
mogunosti nadlenih tijela o preuzimanju uloge zRMS-a. Nadleno tijelo odluuje o prihvaanju ili
neprihvaanju zahtjeva za registraciju uvaavajui pritom niz imbenika kao to su administrativni
kapaciteti nadlenog tijela, broj zahtjeva u postupku, problemi koji se oekuju u postupku
registracije, alternative koje donosi registracija u pogledu manjeg rizika za zdravlje ljudi i okoli,
problem u zatiti bilja koji se rjeava registracijom i sl. U sluaju da nadleno tijelo prihvati ulogu
zRMS-a, dogovara se rok slubenog podnoenja zahtjeva za registraciju sredstva za zatitu bilja.
Pismo namjere se dostavlja najmanje 6 mjeseci prije oekivanog podnoenja zahtjeva. Prije
podnoenja zahtjeva za zonalnu registraciju tvrtke mogu dogovoriti s nadlenim tijelima sastanak
prije podnoenja slubenog zahtjeva (engl. pre-submission meetings). Na tom sastanku prezentira se
dokumentacija za sredstvo za zatitu bilja za koje se planira podnijeti zahtjev za registraciju, detaljno
se raspravi problematika u svim relevantnim podrujima, utvrde se manjkavosti u dokumentaciji i
razmotre mogunosti njihovog otklanjanja.
Drave lanice obvezne su u roku od est tjedana od podnoenja zahtjeva za zonalnu registraciju
provjeriti potpunost dostavljene dokumentacije. Od prihvaanja zahtjeva za registraciju i
dokumentacije (engl. dossier) nadleno tijelo drave lanice zRMS ima rok od 8 mjeseci u kojem treba
napraviti ocjenu dokumentacije i inicijalnu procjenu rizika s tim da to prije, a najkasnije u razdoblju
od 6 mjeseci od zaprimanja dokumentacije utvrdi dodatne manjkavosti u dokumentaciji i zatrai
dopunu dokumentacije. U sluaju dodatnih manjkavosti dokumentacije, ukupno predvieno
razdoblje za registraciju od 12 mjeseci, moe se produiti na dodatno razdoblje do najvie 6 mjeseci
(12 mjeseci + 6 mjeseci). Ako se utvrde manjkavosti koje nije mogue otkloniti u razdoblju od 6
mjeseci takav zahtjev za registraciju se odbija. Nakon isteka 8 mjeseci od zaprimanja zahtjeva zRMS
dostavlja inicijalnu procjenu rizika svim dravama lanicama koje su navedene kao cMS. Drave
lanice cMS trebaju u roku od 6 tjedana dati svoje komentare na inicijalnu procjenu rizika koju je

15

18

dostavila zRMS uvaavajui svoje nacionalne zahtjeve. Nakon isteka roka za komentiranje inicijalne
procjene rizika, zRMS treba u preostala 2,5 mjeseca, od ukupno 12 mjeseci predvienih za
registraciju sredstva za zatitu bilja, dovriti procjenu rizika uvaavajui komentare od svih drava
lanica iz registracijske zone i izdati rjeenje o registraciji sredstva za zatitu bilja na svom podruju.
Nakon to zRMS zavri procjenu rizika, druge drave lanice navedene kao cMS trebaju u roku od 120
dana izdati rjeenje o registraciji na svom podruju. Rok od 120 dana primjenjuje se i u sluaju
zahtjeva za meusobno priznanje registracije (sluaj Bugarske: Slika 1.3 i Sluaj Portugala: Slika 1.4).
S obzirom na administrativne kapacitete Ministarstva poljoprivrede kao nadlenog tijela za
registraciju sredstava za zatitu bilja i kapacitete ovlatenih strunih institucija, Hrvatska e u
najveem broju zahtjeva biti navedena kao cMS to znai da emo u roku od 120 dana nakon to
drava lanica zRMS zavri procjenu rizika, trebati izdati rjeenje za registraciju u Republici Hrvatskoj.
Za potrebe istraivanja i razvoja u kojima se u okoli isputa neregistrirano sredstvo za zatitu bilja
potrebno je od Ministarstva poljoprivrede zatraiti dozvolu za istraivanje i razvoj. Dozvola za
istraivanje i razvoj nee se izdati za sredstvo za zatitu bilja koje sadri genetski modificirane
organizme osim ako postoji doputenje u skladu s Direktivom 2001/18/EZ.
U posebnim okolnostima, kada ne postoje registrirana sredstva za zatitu bilja za suzbijanje odreene
bolesti, tetnika, korova, moe se izdati dozvola za hitne situacije u zatiti bilja. Dozvola za hitne
situacije odobrava se za razdoblje od 120 dana. O svakoj izdanoj dozvoli za hitne situacije obavjetava
se Europska komisija i sve drave lanice Europske unije.
Radi ispunjavanja Ugovora o Europskoj uniji (engl. Treaty of the European Union), Uredbom (EZ) br.
1107/2009 ureen je sustav paralelne trgovine sredstvima za zatitu bilja. Cilj ovog sustava je
sprijeiti velike razlike u cijenama sredstava za zatitu bilja meu dravama Europske unije. Zahtjev za
paralelnu trgovinu moe podnijeti bilo koji distributer sa sjeditem u Europskoj uniji, udruga
poljoprivrednih proizvoaa ili krajnji korisnik. Preduvjeti za odobrenje paralelne trgovine su da je
sredstvo za zatitu bilja za koje se trai paralelna trgovina iz neke drave Europske unije od istog
proizvoaa i u potpunosti jednako referentnom sredstvu za zatitu bilja koje je registrirano u
Hrvatskoj. Dozvola za paralelnu trgovinu izdaje se na razdoblje do kojeg registrirano referentno
sredstvo za zatitu bilja ima registraciju.

15

19

1.2. Odriva uporaba pesticida


Usvajanjem Direktive 2009/128/EZ i prenoenjem njezinih odredbi u Pravilnik o uspostavi akcijskog
okvira za postizanje odrive uporabe pesticida stvorena je pravna osnova za izradu i usvajanje
Nacionalnog akcijskog plana za postizanje odrive uporabe pesticida u Republici Hrvatskoj i uspostavu
sustava odrive uporabe pesticida radi smanjenja rizika i uinaka od uporabe pesticida na zdravlje
ljudi i na okoli te za poticanje integrirane zatite bilja i primjene alternativnih metoda ili postupaka
poput nekemijskih alternativa pesticidima. Odredbe ove Direktive odnose se samo na pesticide koji
se smatraju sredstvima za zatitu bilja.
Radi osiguranja provedbe propisa iz podruja odrive uporabe pesticida bilo je potrebno uspostaviti
potpuno nove sustave u Republici Hrvatskoj koji obuhvaaju:
x
x

uspostavu evidencije pravnih i fizikih osoba koje stavljaju na trite pesticide i obvezu prijave
koliine proizvodnje, uvoza, nabave pesticida,
uspostavu sustava izobrazbe profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika
(obveznika izobrazbe), a to ukljuuje prethodno ovlaivanje predavaa i pravnih / fizikih
osoba koje e provoditi izobrazbu, izradu prirunika za polaganje ispita, voenje evidencije o
izobrazbi, izdavanje iskaznica,
uspostavu sustava obveznog redovitog pregleda strojeva za primjenu pesticida to ukljuuje
provedbu obvezne izobrazbe za budue zaposlenike ispitnih stanica, uspostavu i ovlaivanje
ispitnih stanica za provedbu obveznih redovitih pregleda, voenje evidencija o obavljenim
pregledima, izdavanje znaka o obavljenom pregledu stroja.

Sve navedene sustave bilo je potrebno uskladiti s Fitosanitarnim informacijskim sustavom (FIS) u
kojem se vode svi potrebni podaci.
Iako je Zakon o sredstvima za zatitu bilja sadravao odredbe koje su omoguile usklaivanje s
Direktivom 2009/128/EZ, on nije sadravao sve potrebne odredbe za potpunu uspostavu sustava
odrive uporabe pesticida i odredbe u sluaju kada pravne i fizike osobe ne ispunjavaju ili kre
odredbe Pravilnika o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida.
Glavne manjkavosti dosadanjeg sustava bile su:
x

pesticidi su bili dostupni svakoj osobi neovisno o strunoj spremi i znanju koje posjeduje.
Iznimka su bili samo pesticidi koji su oznaeni kao vrlo otrovni (T+) koji se nisu smjeli stavljati
u slobodnu prodaju, kao i odreeni broj pesticida koji su namijenjeni za tretiranje sjemena i
fumigaciju;
programom izobrazbe nisu bile obuhvaene sve kategorije obveznika izobrazbe, nego samo
jedan dio savjetnika u maloprodaji pesticida koji nisu imali odgovarajuu kolsku spremu.
Ostali savjetnici u prodaji nisu imali obvezu osposobljavanja ako su imali odgovarajuu
kolsku spremu koja je bila propisana;
izobrazba profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika nije bila obvezujua. Za
odgovorne osobe koje se bave stavljanjem na trite pesticida i zaposlenike bila je propisana
minimalna struna sprema. Obvezu redovite osnovne i dopunske izobrazbe imali su samo
zaposlenici koji nisu imali najniu propisanu strunu spremu;
program izobrazbe u velikoj mjeri nije bio usklaen sa zahtjevima Priloga I. Direktive
2009/128/EZ, posebice u dijelu koji se odnosi na zatitu okolia, zdravlje primjenitelja, ljudi i
ivotinja te integriranu zatitu bilja;

15

20

nedostatak kategorizacije svih subjekata koji se bave stavljanjem na trite i primjenom


pesticida, koji bi trebali biti obuhvaeni sustavom izobrazbe, kao i podjele pesticida za
profesionalnu i neprofesionalnu uporabu (za amaterske korisnike).

Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, usvojila je Nacionalni akcijski plan
za postizanje odrive uporabe pesticida u lipnju 2013. godine. Plan je dostavljen Europskoj komisiji i
svim dravama lanicama. Drave su obvezne svoje planove redovito revidirati, a najmanje svakih pet
godina te o svim bitnim izmjenama izvijestiti Europsku komisiju i druge drave lanice.
Budui da je vie od 70 % odredbi Zakona o sredstvima za zatitu bilja i mnogo podzakonskih propisa
donesenih na temelju ovog Zakona ukinuto navedenim zakonima o provedbi uredbi, kao i injenici da
taj Zakon nije sadravao sve potrebne odredbe za uspostavu sustava odrive uporabe pesticida, u
drugoj polovici 2013. godine zapoela je izrada Zakona o odrivoj uporabi pesticida koji je stupio na
snagu u veljai 2014. godine. Ovim Zakonom u potpunosti se ureuje sustav odrive uporabe
pesticida i uklanjaju postojee manjkavosti. Novim pravilnikom o odrivoj uporabi pesticida planiraju
se urediti detalji potrebni za uspostavu sustava odrive uporabe pesticida kao to su:
x
x
x
x
x
x

izobrazba profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika,


uvjeti za distribuciju i prodaju pesticida,
redoviti pregledi strojeva za primjenu pesticida,
posebni postupci primjene pesticida i mjere za smanjenje rizika u odreenim podrujima,
primjena naela integrirane zatite bilja i
druge mjere za postizanje odrive uporabe pesticida.

Nakon objave novog Pravilnika, postojei Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive
uporabe pesticida bit e ukinut.
1.2.1. Uspostava sustava izobrazbe
Stupanjem na snagu Pravilnika o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida i
Zakona o odrivoj uporabi pesticida Ministarstvo poljoprivrede bilo je obvezno uspostaviti sustav
izobrazbe za profesionalne korisnike pesticida, savjetnike u prodaji pesticida i savjetnike u proizvodnji
hrane te distributere.
Profesionalni korisnici pesticida, distributeri i savjetnici u prodaji pesticida i proizvodnji hrane
neovisno o njihovom steenom obrazovanju moraju dokazati da posjeduju odgovarajua znanja o
pesticidima. Dokaz o posjedovanju potrebne razine znanja je potvrda o poloenom ispitu i
odgovarajua iskaznica koja se izdaje na temelju potvrde o poloenom ispitu.
Kako bi obveznici izobrazbe lake stekli potrebnu razinu znanja, Ministarstvo poljoprivrede ovlastilo
je institucije za provedbu izobrazbe i polaganje ispita. Izobrazbu i polaganje ispita organiziraju
ovlatene institucije za provedbu izobrazbe, a predavanja dre ovlateni predavai. Izobrazba se
sastoji od osnovne i dopunske izobrazbe. Osnovna izobrazba traje najmanje 15 kolskih sati. Nakon
stjecanja osnovne izobrazbe obveznici izobrazbe obvezni su najmanje svake pete godine pristupiti
dopunskoj izobrazbi koja traje najmanje 5 kolskih sati. Ako obveznik izobrazbe smatra da posjeduje
odgovarajuu razinu znanja moe polagati ispit iz osnovne i dopunske izobrazbe bez pohaanja
izobrazbe ali mora ispunjavati uvjete u pogledu propisane razine obrazovanja za pojedinu kategoriju
obveznika izobrazbe. Ispit se polae u pisanom obliku. Ispit je uspjeno poloio polaznik koji ostvari
60 % bodova. Ova izobrazba nema namjeru niti moe zamijeniti izobrazbu steenu kroz redoviti
sustav obrazovanja pa je tako i osnovna izobrazba samo dopuna znanja nakon zavretka standardne
izobrazbe.

15

21

Popis ovlatenih predavaa i ovlatenih institucija za provedbu izobrazbe objavljuje se na


internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr).
Jedan od zahtjeva Direktive je da izobrazba bude to vie prilagoena ciljanoj skupini. Zbog toga su
uspostavljeni razliiti moduli, a unutar svakog od tri modula uspostavljene su kategorije i
potkategorije izobrazbe koje idu do razine odreenog proizvodnog sektora (ratarstvo, voarstvo,
vinogradarstvo, rasadniarstvo, povrarstvo, ukrasno bilje, maslinarstvo).
Vrste izobrazbe (modula) (Slika 1.6) su sljedee:
1. modul za profesionalne korisnike pesticida (osnovni i dopunski),
2. modul za distributere (osnovni i dopunski) i
3. modul za savjetnike (osnovni i dopunski).

Slika 1.6: Shematski prikaz obveznika izobrazbe za pojedine module (nacrtala: A. Bokuli)

Profesionalni korisnik je osoba koja koristi pesticide namijenjene profesionalnim korisnicima u okviru
obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti (to su sredstva za zatitu bilja za koje su rjeenjem o
registraciji kao doputena mjesta prodaje navedene poljoprivredne ljekarne - specijalizirane
prodavaonice ili je rjeenjem o registraciji navedeno da je sredstvo za zatitu bilja namijenjeno
profesionalnim korisnicima). Ove informacije dostupne su na etiketi sredstava za zatitu bilja i na
internetskoj trailici registriranih sredstava za zatitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Unutar kategorije profesionalnih korisnika je i profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu - to
je profesionalni korisnik koji koristi pesticide namijenjene za profesionalnu primjenu koji su rjeenjem

15

22

o registraciji ili rjeenjem o dozvoli odobreni samo odreenoj kategoriji profesionalnih korisnika,
najee pruateljima usluga.
Distributer je fizika ili pravna osoba, ukljuujui trgovce na veliko i malo, prodavae i dobavljae,
koja stavlja na trite pesticide.
Savjetnik je svaka osoba koja je stekla odgovarajuu strunost i savjetuje o zatiti bilja i sigurnoj
uporabi pesticida u okviru obavljanja svoje djelatnosti ili pruanja trgovakih usluga, ukljuujui,
prema potrebi, privatne samozaposlene osobe te javne savjetodavne slube, trgovake putnike,
proizvoae hrane i trgovce na malo.
Obveznici izobrazbe se prijavljuju za osnovnu i dopunsku izobrazbu i/ili polaganje ispita ovlatenim
institucijama za provedbu izobrazbe putem prijavnice dostupne na internetskim stranicama
Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr) i na internetskim stranicama ovlatenih institucija za
provedbu izobrazbe te prilau potrebne dokumente kao dokaz da zadovoljavaju uvjete za pohaanje
odreenog modula (npr. presliku odgovarajue diplome ili svjedodbe koja dokazuje stupanj
obrazovanja).
Pohaanje izobrazbe nije obvezno. Obvezno je samo polaganje ispita kojim se dokazuje posjedovanje
razine znanja i vjetina za sigurno rukovanje i primjenu pesticida. Propisani su samo najnii uvjeti koje
treba ispunjavati obveznik izobrazbe da bi pristupio izobrazbi i polaganju ispita te obveza polaganja
ispita.
Sukladno podacima na prijavnici ovlatene pravne i fizike osobe za provedbu izobrazbe utvruju
zadovoljava li kandidat propisane uvjete za pohaanje odreenog modula za koji se prijavljuje kao i
za polaganje ispita.
Uvjeti za upis u modul za profesionalne korisnike je zavrena osnovna kola u trajanju od 8 godina.
Uvjeti za upis u sve module propisani su Pravilnikom o uspostavi akcijskog okvira za postizanje
odrive uporabe pesticida (Slike 1.7, 1.8 i 1.9).

Slika 1.7: Shematski prikaz uvjeta za prijavu za modul za savjetnike (nacrtala: A. Bokuli)

15

23

Slika 1.8: Shematski prikaz uvjeta za prijavu za modul za distributere (nacrtala: A. Bokuli)

Slika 1.9: Shematski prikaz uvjeta za prijavu za modul za profesionalne korisnike (nacrtala: A. Bokuli)

15

24

Na temelju potvrde o poloenom ispitu izdaje se odgovarajua iskaznica. Do izdavanja iskaznice ili u

sluaju gubitka iskaznice potvrdom o poloenom ispitu obveznici izobrazbe ostvaruju svoja prava.
Identifikacijsku iskaznicu izdaje Savjetodavna sluba na temelju potvrde o poloenom ispitu koju joj
dostavlja ovlatena institucija za provedbu izobrazbe kod koje je polaznik poloio ispit.
Vrste iskaznica su sljedee:
1. iskaznice za predavae (ovlateni predava, crvena boja iskaznice),
2. iskaznice za savjetnike i savjetnike - prodavae (ovlateni savjetnik ili ovlateni savjetnik prodava, uta boja iskaznice),
3. iskaznice za distributere (ovlateni distributer, plava boja iskaznice),
4. iskaznice za profesionalne korisnike (ovlateni profesionalni korisnik, zelena boja
iskaznice),
5. iskaznice za profesionalne korisnike koji primjenjuju sredstva za zatitu bilja koja su
namijenjena za profesionalnu primjenu (ovlateni profesionalni korisnik za profesionalnu
primjenu, zelena boja iskaznice).
Fizikim osobama koje su stekle iskaznicu za predavae, iskaznica vrijedi kao da su stekli iskaznicu za
savjetnike (ako imaju odsluanih 90 sati iz podruja zatite bilja i odgovarajui stupanj izobrazbe
agronomske / umarske struke), distributere (moe biti odgovorna osoba s odsluanih 90 sati iz
zatite bilja i odgovarajuim stupnjem izobrazbe agronomske / umarske struke) i profesionalne
korisnike (odgovorna osoba moe biti profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu samo ako ima
poloenih 150 sati iz podruja zatite bilja i odgovarajui stupanj izobrazbe agronomske / umarske
struke).
Fizike osobe koje imaju iskaznice za savjetnike, iskaznica vrijedi i za djelatnosti distributera i
profesionalnih korisnika (odgovorna osoba moe biti profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu
samo ako ima poloenih 150 sati iz podruja zatite bilja). Iskaznica za savjetnike prodavae vrijedi i
kao iskaznica za distributere (no ne moe biti odgovorna osoba) i profesionalne korisnike (odgovorna
osoba ne moe biti profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu). Iskaznica ne vrijedi kao
iskaznica za predavae.
Fizikoj osobi koja ima iskaznicu za distributere iskaznica vrijedi i za profesionalnog korisnika
(odgovorna osoba moe biti profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu samo ako ima poloenih
150 sati iz podruja zatite bilja i odgovarajui stupanj obrazovanja, a poslove radnika ili zaposlenika
profesionalnog korisnika za profesionalnu primjenu moe obavljati ako ima najmanje zavrenu SSS
poljoprivrednog/umarskog smjera). Iskaznica ne vrijedi kao iskaznica za predavae ili savjetnike.
Fizikoj osobi koja ima iskaznicu za profesionalnog korisnika ili profesionalnog korisnika za
profesionalnu primjenu iskaznica vrijedi samo za te djelatnosti, ali ne vrijedi kao iskaznica za druge
module.
Iskaznica glasi na ime i prezime obveznika izobrazbe i nije prenosiva na druge osobe, a vrijedi 5
godina od datuma izdavanja potvrde o poloenom ispitu iz osnovnog modula ili 5 godina od datuma
isteka iskaznice u sluaju dopunske izobrazbe.
Iskaznica vrijedi uz osobnu iskaznicu i njome obveznik izobrazbe dokazuje svoj status i pravo bavljenja
odreenom djelatnou. Stoga svi obveznici izobrazbe i predavai za vrijeme obavljanja poslova
moraju nositi odgovarajuu iskaznicu kojom, uz osobnu iskaznicu, dokazuju svoje pravo za obavljanje

15

25

poslova i aktivnosti. Nakon isteka iskaznice izdaje se nova iskaznica na razdoblje od 5 godina na
temelju potvrde o poloenom ispitu iz dopunske izobrazbe.
Rok do kojeg svi obveznici izobrazbe moraju poloiti ispit je najkasnije do 26. studenoga 2015.
godine, ako ele nastaviti obavljati poslove u okviru obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti.
Dakle, nakon tog datuma profesionalni korisnici pesticida nee moi kupiti pesticide namijenjene
profesionalnim korisnicima bez odgovarajue vaee iskaznice, niti e navedene pesticide moi
prodavati prodavai bez odgovarajue iskaznice.
Trokovi izobrazbe nisu prihod dravnog prorauna ve su prihod institucija koje organiziraju i
provode izobrazbu te organiziraju polaganje ispita. Trokove izobrazbe plaaju sami obveznici
izobrazbe. Radi zatite obveznika izobrazbe od previsokih i neutemeljenih cijena izobrazbe,
Ministarstvo poljoprivrede propisalo je najvie iznose koji se mogu naplatiti za trokove izobrazbe.
Cijena za osnovnu (prvu) izobrazbu iznosi najvie 600,00 kuna, za polaganje ispita najvie 50,00 kuna
te za izdavanje iskaznice najvie 40,00 kuna. Navedeni iznosi su bez PDV-a.
Pesticide koji su namijenjeni neprofesionalnim korisnicima (amaterima) moi e kupovati i
primjenjivati osobe koje nisu prole odgovarajuu izobrazbu i nemaju poloen ispit.

15

26

1.3. Ostaci pesticida u hrani


Maksimalna razina ostataka pesticida (MDK) (engl. Maximum residue level MRL) je najvia zakonski
doputena razina ostataka pesticida u hrani i hrani za ivotinje uspostavljena na temelju dobre
poljoprivredne prakse i najmanje potrebne izloenosti potroaa. MDK e biti u doputenim
granicama ako je odreeni pesticid primijenjen ispravno i sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi (uz
uvjet da nema oneienja iz drugih izvora, npr. ve postojee oneienje okolia prije primjene
odreenog pesticida).
Razina pesticida u hrani ne smije biti vea od propisane, a hrana mora biti zdravstveno ispravna. MDK
se izraava u mg/kg proizvoda. Najnia granica na kojoj se ostaci izvjeuju kao apsolutni brojevi, jest
granica izvjeivanja (engl. reporting limit) i uglavnom predstavlja praktinu granicu odreivanja
(LOD). Granica odreivanja (engl. limit of determination - LOD) je najnia razina ostataka pesticida
koja moe biti izmjerena, tj. odreena i objavljena kao rezultat rutinskog praenja uz validirane
metode kontrole. Koristi se jo i naziv granica kvantifikacije (engl. limit of quantification LOQ), kako
ne bi dolo do zamjene s granicom detekcije (engl. limit of detection - takoer LOD), koja je uvijek
manja od granice odreivanja, a znai da je pesticid prisutan u uzorku, no koliina je premala da bi se
mogla kvantitativno izmjeriti.
Do 1. rujna 2008. godine u podruju ostataka pesticida u hrani vrijedila su dosta sloena pravila. Za
neke kombinacije pesticid/skupina proizvoda Europska komisija je odredila MDK vrijednosti
direktivama 76/895/EEZ, 86/362/EEZ, 86/363/EEZ i 90/642/EEZ obuhvaajui uglavnom znaajnije
proizvode te odobrene aktivne tvari. Ako na EU razini nije bio odreen MDK za neke kombinacije
pesticid/proizvod, drave lanice su odreivale nacionalne MDK vrijednosti koje se esto nisu
priznavale u drugim dravama lanicama ili privremene nacionalne MDK prema jedinstvenim
naelima koje su se esto priznavale u drugim dravama lanicama. O privremenim MDK drava
lanica je obavjetavala Komisiju koja je mogla prihvatiti privremene MDK za aktivne tvari koje su bile
u postupku ocjene ili nove aktivne tvari. Drave lanice su mogle propisati i vie nacionalne MDK
vrijednosti od navedenih privremenih MDK vrijednosti, posebice za nove uporabe. Za pojedine
kombinacije pesticid/proizvod, pogotovo za male kulture (npr. ogrozd, mumula, ioka, bamija,
vrtna grbica) ili donekle egzotine proizvode (npr. neki zaini) esto nisu bile odreene MDK
vrijednosti ni na razini Europske unije, niti od drava lanica.
Uvoznici i trgovci imali su puno problema jer su morali uvaavati razliite propise drava lanica koji
su ponekad sadravali razliite nacionalne MDK vrijednosti za istu kombinaciju pesticid/proizvod i
vrlo esto su bili u nedoumici koji propis o MDK vrijednostima trebaju uvaavati, budui da
nacionalne MDK vrijednosti u jednoj dravi nisu morale biti priznate u drugoj dravi lanici. Takva
situacija bila je naroito zbunjujua za potroae i izazivala je veliku zabrinutost potroaa posebice u
sluajevima kada su pronaeni ostaci u hrani u jednoj ili nekoliko drava bili iznad MDK vrijednosti
dok su u drugim dravama bili ispod propisanih MDK vrijednosti. MDK vrijednosti su do stupanja na
snagu Uredbe (EZ) 396/2005 bile uglavnom trgovinske granice i predstavljale trgovaku barijeru, no
stupanjem na snagu navedene uredbe, pri postavljanju MDK vrijednosti stavlja se najvei naglasak na
sigurnost potroaa.
Uredbom (EZ) br. 396/2005 uspostavlja se via razina zatite potroaa od izloenosti ostacima
pesticida putem hrane. Iako je ova Uredba usvojena u 2005. godini, zbog prijelaznih razdoblja koja su
uspostavljena Uredbom, njezina puna primjena poela je tek 1. rujna 2008. Odredbe navedene
Uredbe bile su preuzete u Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani te hrani
za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla koji je prestao vaiti stupanjem na snagu Zakona o
provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005.

15

27

Uredba ima sljedee priloge:


x
x
x
x
x
x

Prilog I. Popis proizvoda biljnog i ivotinjskog podrijetla,


Prilog II. EU konane odreene MDK vrijednosti (Slika 1.10),
Prilog III. EU privremene MDK vrijednosti za pesticide koje se jo ocjenjuju, uvozne
tolerance te MDK vrijednosti za nove proizvode (Slika 1.10),
Prilog IV. Tvari za koje se ne odreuju MDK vrijednosti jer su prirodno nazone (biljni
hormoni, feromoni i sl.),
Prilog V. Specifine zadane LOD/LOQ MDK vrijednosti ili, za pojedine tvari koje su
drugaije od uobiajene LOD vrijednosti od 0,01 mg/kg, a odreene su s obzirom na
dostupne rutinske analitike metode,
Prilog VI. Specifini koncentracijski faktori / faktori razrjeenja / faktori prijenosa ili
prerade za odreene postupke prerade / mijeanja / preraene proizvode / sloenu
hranu ili hranu za ivotinje,
Prilog VII. Kombinacije aktivna tvar/proizvod za uskladitene proizvode namijenjene
fumigaciji za koje su doputena prekoraenja MDK vrijednosti.

Slika 1.10: Shematski prikaz uspostave Priloga II. i III. Uredbe br. 396/2005 (nacrtala: A. Bokuli)

Uredba (EZ) br. 396/2005 obuhvaa poljoprivredne proizvode namijenjene za hranu i hranu za
ivotinje. MDK vrijednosti trenutno su uspostavljene za 357 osnovnih proizvoda u Dijelu A Uredbe,
meutim ako se u broj osnovnih proizvoda ukljue njihove razliite podvrste i varijeteti iz Dijela B
Uredbe, ukupan broj proizvoda iznosi oko 905. Broj proizvoda u Dijelu B stalno se poveava. MDK
vrijednosti za navedene proizvode u sirovom stanju odnose se i na te proizvode nakon obrade i/ili
prerade, uzimajui u obzir razrjeenje i koncentriranje tijekom procesa obrade i/ili prerade. Ova
Uredba obuhvaa pesticide koji se u dananje vrijeme koriste u poljoprivredi kao i pesticide koji su se
nekada koristili u poljoprivredi i pesticide koji se koriste izvan Europske unije. Uredba obuhvaa oko
532 razliita pesticida i njihovih metabolita. Za veinu proizvoda odreena je MDK vrijednost za

15

28

najmanje 452 pesticida. U sluajevima gdje za neki pesticid i proizvod MDK vrijednost nije navedena
primjenjuje se MDK zadana vrijednost od 0,01 mg/kg.
Pri uspostavi MDK vrijednosti koje sadri Uredba (EZ) br. 396/2005 uzet je u obzir rizik za sve
potroake grupe, ukljuujui dojenad, djecu i vegetarijance i ostalu osjetljivu populaciju. Procjenu
rizika za potroae provodi EFSA, na temelju podataka o toksinosti pesticida, oekivane vrijednosti
MDK u hrani i razliitih prehrambenih navika potroaa u Europskoj uniji. Uredbom je jasno odreena
uloga drava lanica, EFSA-e i Europske komisije u postupku odreivanja MDK vrijednosti. Uredba
sadri velik broj novoodreenih MDK vrijednosti iz starih direktiva navedenih u Prilogu II., privremene
MDK vrijednosti iz Priloga III. ukljuujui MDK vrijednosti preuzetih iz nacionalnih propisa, uvozne
tolerance te popis tvari za koje nije nuno odrediti MDK iz Priloga IV.
Kako bi se osigurala pravilna uspostava MDK vrijednosti, podnositelj zahtjeva koji trai odobrenje za
stavljanje na trite sredstva za zatitu bilja, mora podnijeti znanstvene studije i podatke o
nadziranim pokusima u kojima su vidljivi podaci o dobroj poljoprivrednoj praksi, koliini sredstva za
zatitu bilja (dozi) nunoj za zatitu usjeva ili nasada, broju tretiranja, stadiju razvoja kulture i karenci
te podaci o ostacima pesticida koji ostaju nakon tretiranja, u proizvodu, nakon odreenog broja
dana. Nuno je da ti ostaci ne predstavljaju neprihvatljiv rizik za ljude. Nakon dostave studija drava
izvjestiteljica radi ocjenu dokumentacije i izvjee o ocjeni (engl. evaluation report) koje dostavlja
EFSA-i i dravama lanicama. EFSA na temelju tog izvjea i svih dostupnih podataka obavlja procjenu
rizika i odluuje o prihvatljivosti dokumentacije te izdaje svoje neovisno miljenje (engl. reasonable
opinion), a procjena rizika obuhvaa sve skupine potroaa, ukljuujui osjetljive skupine kao to su
dojenad, djeca i vegetarijanci. Komisija na temelju svih dostupnih podataka te EFSA-inog miljenja i
izvjea o ocjeni priprema nacrt uredbe o odreivanju/izmjeni MDK vrijednosti, a konana odluka o
prihvaanju predloenih MDK vrijednosti donosi se na Stalnom odboru za prehrambeni lanac i
zdravlje ivotinja sekcija ostaci pesticida u kojem sve drave lanice glasuju o prihvaanju ili
neprihvaanju predloenih MDK vrijednosti. U sluaju kada se odredi rizik za bilo koju grupu
potroaa, zahtjev za odreivanje MDK vrijednosti se odbija ili se MDK uspostavlja na razini LOD-a i
sredstvo za zatitu bilja nee dobiti odobrenje za uporabu na proizvodima za koje je odreen rizik.
Sigurnost hrane puno je vanija od zatite bilja od tetnih organizama.
Meutim kako su toksikoloke granice daleko iznad postavljenih MDK vrijednosti, tj. MDK vrijednost
je nekoliko puta nia od razine koja bi mogla nakoditi zdravlju ljudi, samo prekoraenje MDK
vrijednosti ne znai odmah i ugroavanje ljudskog zdravlja. Predstavlja li prekoraenje MDK doista
rizik za neku skupinu potroaa u nekoj dravi odreuje se procjenom rizika. Ako procjena rizika
pokazuje prekoraenje akutne referentne doze1 za neku skupinu potroaa, smatra se da postoji rizik
za potroae, meutim ako je ne prelazi radi se o prekoraenju zakonski doputenih granica, no ne
dolazi do ugroavanja zdravlja ljudi.
Svako prekoraenje MDK vrijednosti ukazuje na potrebu:
x
x

procjene rizika za potroae tog proizvoda,


upozorenja proizvoau proizvoda da primjenjuje pesticid u skladu s dobrom
poljoprivrednom praksom, tj. uputama za primjenu pesticida,

Akutna referentna doza (ARfD) je procjena koliine tvari u hrani, izraena na osnovi tjelesne teine, koja moe
biti unesena tijekom kratkog vremenskog perioda, obino tijekom jednog dana, bez znaajnog rizika za potroae, na osnovi
podataka iz odgovarajuih studija i uzimajui u obzir osjetljive grupe unutar populacije (npr. djecu i neroenu djecu)

15

29

preporuku inspekcijskim slubama da pojaaju kontrolu uzoraka proizvoda kod kojih je


analizom utvreno prekoraenje MDK vrijednosti kao i proizvoaa koji tim proizvodima
snabdijevaju trite.

Uporaba pesticida i vrsta pesticida koji se koriste u Europskoj uniji varira i ovisi o mnogobrojnim
imbenicima. Npr. u junim dravama lanicama Europske unije puno je vie kukaca i koristi se vie
insekticida. U drugim dijelovima Europske unije gdje je klima humidnija (ima vie vlage), prevladavaju
bolji uvjeti za razvoj biljnih bolesti koje uzrokuju gljive te je zbog toga vea potronja fungicida. Kod
odreivanja MDK vrijednosti ove razlike se uzimaju u obzir. Zbog tih razlika drave lanice Europske
unije podijeljene su na ve spomenute zone koje se tiu ostataka pesticida: Sjevernu i Junu.
Europska komisija uspostavlja MDK vrijednosti za hranu i hranu za ivotinje. Da biste saznali koja
MDK vrijednost se odnosi na koje proizvode i koji pesticid, najbre ete dobiti informaciju koristei
bazu podataka o pesticidima (engl. EU pesticide database) na internetskim stranicama Europske
komisije. Pristup bazi o pesticidima koju je uspostavila Europska komisija moete ostvariti putem
sljedee poveznice http://ec.europa.eu/sanco_pesticides/public/?event=homepage.
Baza podataka je jednostavna za pretraivanje i mogue je pretraivati po proizvodu, po biljnoj
skupini, po kodnoj oznaci proizvoda ili po pesticidima na svim jezicima Europske unije ukljuujui
hrvatski jezik. Dobivene rezultate pretrage mogue je izvesti u MS Excel format.
Poljoprivredni proizvoai, trgovci i uvoznici su odgovorni za sigurnost hrane ukljuujui potivanje
propisanih MDK vrijednosti. Nadlena tijela drava lanica Europske unije odgovorna su za kontrolu
ostataka pesticida u hrani. Kako bi se osigurala slubena kontrola hrane na ostatke pesticida na
zadovoljavajui i jednostavan nain, Europska komisija ima tri instrumenta: koordinirani viegodinji
program kontrole ostataka pesticida u hrani, inspekcije Ureda za hranu i veterinarstvo Europske
Komisije i sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za ivotinje.
Koordinirani viegodinji program kontrole ostataka pesticida je program kojim se za svaku dravu
lanicu odreuju proizvodi biljnog i ivotinjskog podrijetla koje treba uzorkovati i analizirati na
ostatke pesticida, pesticidi koje je potrebno analizirati u proizvodima biljnog i ivotinjskog podrijetla
te najmanji broj uzoraka koje je potrebno uzeti. Za potrebe provedbe koordiniranih viegodinjih
programa kontrole ostataka pesticida u hrani, Europska komisija usvaja i donosi svake godine
Provedbenu uredbu na temelju koje drave lanice pripreme svoje programe monitoringa ostataka
pesticida u hrani. Drave lanice moraju dostaviti rezultate programa monitoringa EFSA-i koja
objavljuje godinje izvjee o provedbi koordiniranih viegodinjih programa kontrole ostataka
pesticida u hrani.
Referentni laboratoriji Europske unije obuavaju zaposlenike analitikih laboratorija, razvijaju
metode analize i organiziraju testove za procjenu sposobnosti nacionalnih kontrolnih laboratorija.
Ured za hranu i veterinarstvo Europske Komisije (engl. Food and Veterinary Office - FVO) obavlja
inspekcije u dravama lanicama s ciljem revizije i ocjene njihovih slubenih kontrola hrane na
ostatke pesticida.
Ako se ostaci pesticida u nekom proizvodu nalaze na razini vioj od propisane MDK vrijednosti te
procjena rizika pokae da predstavljaju rizik za potroae, sustavom brzog uzbunjivanja za hranu i
hranu za ivotinje (engl. Rapid Alert System for Food and Feed - RASFF) krui informacija i poduzimaju
se mjere za zatitu potroaa.

15

30

Uzorkovanje hrane za potrebe slubenih kontrola hrane na ostatke pesticida provodi se sukladno
Pravilniku o metodama uzorkovanja za provedbu slubene kontrole ostataka pesticida u i na
proizvodima biljnog i ivotinjskog podrijetla. Ovim Pravilnikom preuzete su odredbe Direktive
2002/63/EZ.
Nacionalni program monitoringa ostataka pesticida u hrani u Hrvatskoj (Slika 1.11) provodi se
sukladno provedbenim uredbama Europske komisije, kojima se propisuju vrste proizvoda biljnog i
ivotinjskog podrijetla koji se uzorkuju i analiziraju na ostatke pesticida, broj uzoraka i pesticidi koji
trebaju biti obuhvaeni analizom. Ovaj program sadri i dodatne proizvode kao to su proizvodi koji
su vie zastupljeni u prehrani potroaa u Hrvatskoj sukladno prehrambenim navikama, kao i
proizvodi kod kojih su u prethodnim godinama pronaeni ostaci pesticida iznad MDK vrijednosti.

Slika 1.11: Shematski prikaz provedbe Nacionalnog programa praenja (monitoringa) ostataka pesticida u i na hrani
(nacrtala: A. Bokuli)

Ako se u sklopu Nacionalnog programa monitoringa ostataka pesticida u hrani ili slubenim
kontrolama u Hrvatskoj utvrdi prekoraenje MDK provodi se sljedee:
x
x
x
x

15

odreuju se mjere upozorenja ako je prekoraenje MDK unutar mjerne nesigurnosti,


zabranjuje promet proizvoda biljnog i ivotinjskog podrijetla ako je prekoraenje MDK
izvan mjerne nesigurnosti,
ako procjena rizika pokae da postoji rizik za potroae, nareuje se povlaenje ili
opoziv proizvoda biljnog ili ivotinjskog podrijetla koji predstavlja rizik za potroae,
daljnja/ea uzorkovanja hrane od proizvoaa/distributera kod koje je analizom
odreeno prekoraenje MDK vrijednosti.

31

1.4. Kemikalije
1.4.1. Oznaavanje, stari propisi
Etiketa je najvanije sredstvo obavjetavanja korisnika i potroaa o tetnim svojstvima kemikalija, pa
tako i sredstava za zatitu bilja. Etiketom mora biti opremljeno svako sredstvo za zatitu bilja, bez
obzira radi li se o pojedinanoj tvari, smjesi tvari ili proizvodu i neovisno o tome je li namijenjeno za
profesionalnu uporabu ili za iroku potronju. U EU direktivama o razvrstavanju, oznaavanju i
pakiranju opasnih tvari, razraen je sustav simbola opasnosti, oznaka upozorenja (R oznaka) i
obavijesti (S oznaka) kojima se oznaavaju opasna svojstva tvari, temeljem mjerila za razvrstavanje
prema fizikalno-kemijskim, toksikolokim i ekotoksikolokim svojstvima dobivenim ispitivanjima
prema propisanoj metodologiji. Te direktive prenesene su u hrvatsko zakonodavstvo putem
Pravilnika o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija koji se odnosi i
na sredstva za zatitu bilja. U postupku registracije i ponovne registracije sredstava za zatitu bilja
redovito se provjerava i usklauje oznaavanje sredstava za zatitu bilja s najnovijim propisima o
sigurnosti kemikalija.
Sredstva za zatitu bilja moraju biti oznaena simbolima i oznakama opasnosti (R oznake) i oznakama
obavijesti (S oznake) (Slika 1.13), koji moraju biti jasno istaknuti na etiketi pakiranja sredstva za
zatitu bilja. Grafiki znakovi (simboli) i natpisi koji upozoravaju na opasnost prema jo uvijek
vaeem Pravilniku o razvrstavanju, oznaavanju i pakiranju opasnih kemikalija prikazani su na Slici
1.12.

Vrlo otrovno
slovni znak T+

Otrovno
slovni znak T

tetno
slovni znak Xn

Nadraujue
slovni znak Xi

Nagrizajue
slovni znak C

Opasno za okoli
slovni znak N

Oksidirajue
slovni znak O

Eksplozivno
slovni znak E

Lako zapaljivo
slovni znak F

Vrlo lako zapaljivo


slovni znak F+

Slika 1.12: Grafiki znakovi (simboli) i natpisi koji upozoravaju na opasnost (izvor: http://www.hzt.hr; pripremila: R. Turk)

15

32

Slika 1.13: Primjer oznaka upozorenja (R) i obavijesti (S) (pripremila: R. Turk)

1.4.2. Oznaavanje, novi propisi (CLP)


Promjene u kemijskom zakonodavstvu Europske unije zahvaaju i promjene kriterija te naina
razvrstavanja, oznaavanja i pakiranja opasnih kemikalija prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili tzv. CLP
Uredbi (engl. Classification, Labelling, Packaging - razvrstavanje, oznaavanje, pakiranje) koja je u
Europskoj uniji na snazi od 20. sijenja 2009. godine. Svrha je da svaka kemikalija stavljena na trite
Europske unije bude jednoznano razvrstana i oznaena i da za nju bude izraen jedan Sigurnosnotehniki list (STL) koji e biti preveden na jezike drava lanica, ali se po sadraju nee razlikovati od
drave do drave.
Odredbe Uredbe (EZ) br. 1272/2008 prenesene su u Pravilnik o razvrstavanju, oznaavanju,
obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija, a od 1. srpnja 2013. ova Uredba i njene dopune se u
Hrvatskoj izravno primjenjuju. Novo oznaavanje se uvodi postupno pa je tako ve obvezno za sve
aktivne tvari u sredstvima za zatitu bilja, dok se na etiketi sredstava za zatitu bilja kao i za ostale
proizvode koji sadre smjese kemikalija treba uvesti zakljuno do kraja svibnja 2015. godine.
Posljedica toga je da e na hrvatskom tritu i na tritu Europske unije u prijelaznom razdoblju do
najkasnije 1. lipnja 2017. godine etikete sredstava za zatitu bilja sadravati staro ili novo
oznaavanje, tj. mogue je da e se nai isto sredstvo za zatitu bilja, ali oznaeno na razliite naine.
Razvrstavanje i oznaavanje kemikalija prema CLP Uredbi je prije svega zadaa proizvoaa ili tvrtke
koja kemikaliju stavlja na trite. Meutim, za pojedine kemikalije kao to su aktivne tvari u
sredstvima za zatitu bilja, biocidnim proizvodima i za karcinogene, mutagene i reprotoksine
kemikalije, se provodi tzv. harmonizirano razvrstavanje i oznaavanje koje je obvezujue na razini
Europske unije, a provodi ga ECHA.
Najvea novost, koja e odmah biti uoljiva na etiketama i STL-ovima sredstava za zatitu bilja
oznaenih prema Pravilniku o razvrstavanju, oznaavanju i pakiranju opasnih kemikalija je, da se za
oznaavanje, umjesto simbola i oznaka opasnosti (npr. Xn, T, T+) koji su do sada koriteni, pojavljuju
piktogrami (Slika 1.14), koji e ovisno o kategoriji opasnosti biti praeni samo oznakama Opasnost ili
Upozorenja, a ne vie opisnim oznakama tetno, Otrovno, Opasno za okoli itd. Osim razlike u boji,
piktogrami su uglavnom slini dosadanjim simbolima. Ipak se pojavljuju dva sasvim nova znaka:

15

33

1. GHS06 koji se uz izraz Upozorenje koristi za oznaavanje kemikalija razvrstanih u (naj)niu


kategoriju unutar pojedinog razreda opasnosti po zdravlje i moe se rei da zapravo
zamjenjuje simbol Andrijinog kria i oznake Xn i Xi,
2. GHS08 koji se uz izraz Opasnost koristi za oznaavanje kemikalija razvrstanih u kategoriju
karcinogena, mutagena i reprotoksina, te za novouvedenu kategoriju kemikalija koje
pokazuju specifinu toksinost za ciljne organe nakon jednokratnog ili viekratnog izlaganja.

Slika 1.14: Znaenje piktograma opasnosti (izvor: http://www.hzt.hr; prpremila: R. Turk)

15

34

Umjesto oznaka upozorenja (R) uvode se nove oznake upozorenja H (prema engl. Hazard - to znai
opasnost) za pojedine kategorije opasnosti: fizikalno-kemijske opasnosti, opasnosti za zdravlje i
opasnosti za okoli (Slika 1.15).
Za sredstva za zatitu bilja obvezna je i oznaka EUH 401 Da bi se izbjegli rizici za zdravlje ljudi i okoli,
treba se pridravati uputa za uporabu koja se i do sad navodila na etiketi sredstava za zatitu bilja u
Hrvatskoj.

Oznake upozorenja (H oznake)


H 200-290

fizikalno-kemijske opasnosti

H 226: Zapaljiva tekuina i para


H 290: Moe nagrizati metale

H 300-373:

opasnosti za zdravlje

H 315: Nadrauje kou


H 373: Moe uzrokovati oteenje organa
H 301 + 331 Otrovno ako se proguta ili udie

H 400-420

opasnosti za okoli

H 400: Vrlo otrovno za vodeni okoli


H 420: tetno za zdravlje ljudi i okoli zbog unitavanja
ozona u vioj atmosferi
Slika 1.15: Primjer oznaka upozorenja (H) (pripremila: R. Turk)

Umjesto oznake obavijesti (S) uvode se nove oznake obavijesti P (prema engl. Precaution - to znai
oprez) kojima se preporuuju postupci sprjeavanja tetnih uinaka, postupanja u sluaju opasnosti ili
nastanka tetnih uinaka kemikalija, te postupci pravilnog skladitenja i odlaganja (Slika 1.16).

Slika 1.16: Primjer oznaka obavijesti (P) (pripremila: R. Turk)

15

35

1.4.3. REACH
Uz prilagoavanje i preuzimanje pravne steevine Europske unije, u Hrvatskoj je potrebno provesti i
nove propise u podruju kemijske sigurnosti. Ti propisi stupili su na snagu 1. lipnja 2007. godine u
Europskoj uniji poetkom primjene Uredbe (EZ) br. 1907/2006 poznatije kao Uredba REACH (engl.
Registration, Evaluation and Authorization of CHemicals - to znai registracija, ocjenjivanje i
odobravanje kemikalija). Svrha je donoenja ove Uredbe zatita zdravlja ljudi i okolia potpunom i
brzom identifikacijom tetnih svojstava i moguih rizika uslijed izloenosti kemikalijama u svim
podrujima njihovog ivotnog ciklusa: od proizvodnje i uporabe do zbrinjavanja i oporabe kako u
industrijskim procesima tako i u svakodnevnom ivotu. Cilj je optimalna proizvodnja i uporaba
kemikalija uz to manje tetnih uinaka na zdravlje ljudi i okoli na cjelokupnom podruju Europske
unije do 2020. godine.
U Europskoj uniji su ve od 1967. godine postupno uvoene i redovito obnavljane direktive koje
ureuju stavljanje na trite opasnih kemikalija kao i direktive kojima se dodatno ureuje podruje
kemikalija namijenjenih za uporabu na primjer u sredstvima za zatitu bilja i biocidnim proizvodima.
Krovne europske direktive o razvrstavanju, pakiranju i oznaavanju opasnih tvari i direktive o
razvrstavanju, pakiranju i oznaavanju opasnih proizvoda prenesene su i u hrvatsko zakonodavstvo,
najprije putem Zakona o otrovima, a zatim u obliku Zakona o kemikalijama i njegovih prateih
pravilnika. Prema tome, stavljanje na trite i uporaba kemikalija bila je regulirana u Europskoj uniji i
u Hrvatskoj i prije donoenja Uredbe REACH.
Meutim, pokazalo se, da postojea zakonska regulativa ne jami odgovarajuu sigurnost i zatitu
zdravlja radnika, potroaa i okolia, jer za gotovo 99 % ukupne koliine kemikalija na tritu nije
provedena detaljna procjena moguih rizika. Takva situacija e se, postupno provedbom Uredbe
REACH promijeniti u korist bolje zatite zdravlja i okolia od djelovanja kemikalija.
Odgovornost za provedbu procjene rizika, predlaganje i provoenje mjera za smanjenje rizika od
kemikalija bila je do sada preteito na dravnim tijelima. Zbog ogranienih mogunosti dravnih tijela,
ak i najopasnije kemikalije su vrlo sporo uvrtavane na popis zabranjenih, tj. na popis kemikalija koje
se povlae s trita ili im se uporaba ograniava. Do 2006. godine taj popis je obuhvaao svega 40-tak
kemikalija iako europski propis o ograniavanju marketinga i uporabe odreenih opasnih tvari i
pripravaka datira jo iz 1976. Prema REACH-u, odgovornost za sigurnu uporabu kemikalija i trokovi
ispitivanja tetnih uinaka i procjene rizika za zdravlje i okoli prebacuje se na gospodarstvene
subjekte koji stavljaju kemikalije na trite i temeljem toga ostvaruju dobit.
Uredba REACH stupila je na snagu u Republici Hrvatskoj s danom pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja
2013. na temelju Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i
ograniavanju kemikalija. Meutim, pojedini dijelovi Uredbi REACH i CLP bili su preuzeti u hrvatsko
zakonodavstvo prije pristupanja Republike Hrvatske u lanstvo Europske unije kao npr. Lista opasnih
kemikalija iji je promet zabranjen ili ogranien, kako bi se sprijeilo da se na hrvatskom tritu
prodaju kemikalije i sredstva za zatitu bilja koja su bila zabranjena na podruju Europske unije.
1.4.4. Sigurnosno-tehniki list (STL)
U Hrvatskoj se od 1. srpnja 2013. godine izravno provodi Uredba REACH pa tako i Prilog II. Uredbe
REACH i njegova nadopuna prema Uredbi (EU) br. 453/2010 o sadraju Sigurnosno-tehnikog lista
koji je do sada bio ureen Pravilnikom o ispunjavanju sigurnosno-tehnikog lista. Iako je osnovni
format STL-a ostao nepromijenjen u odnosu na dosadanji, predviene su brojne izmjene, od kojih e
se veina moi primijeniti tek nakon provedenog postupka registracije kemikalija na razini Europske

15

36

unije. STL je prije svega namijenjen profesionalnim korisnicima. Proizvoai sredstava za zatitu bilja
takoer moraju izraivati Sigurnosno-tehniki list za svako sredstvo za zatitu bilja koje stavljaju na
hrvatsko trite. Sigurnosno-tehniki list mora biti na hrvatskom jeziku. Proizvoai sredstava za
zatitu bilja obvezni su na zahtjev korisnika sredstava za zatitu bilja STL staviti na raspolaganje
svakom korisniku sredstva za zatitu bilja. Za korisnike sredstava za zatitu bilja veina potrebnih
informacija biti e navedena na etiketi sredstva za zatitu bilja, ali u STL-u mogu nai dodatne
sigurnosne informacije, naroito o odabiru osobne zatitne opreme koja je navedena u Odjeljku 8
svakog STL-a.

1.5. Slubene kontrole


Radi osiguranja provedbe zakona i drugih propisa nadlene inspekcijske slube provode slubene
kontrole (Slika 1.17). Inspekcijske nadlenosti u podruju sredstava za zatitu bilja, ostataka pesticida
u hrani i odrive uporabe pesticida propisane su nizom zakonskih propisa kao to su:
x
x
x
x
x
x

Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za zatitu bilja,
Zakon o provedbi Uredbe (EZ) 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na
hrani te hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla,
Zakon o odrivoj uporabi pesticida,
Zakon o hrani,
Zakon o slubenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za ivotinje,
o zdravlju i dobrobiti ivotinja,
Zakon o inspekcijama u poljoprivredi.

Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede obavlja kontrolu stavljanja na trite sredstava


za zatitu bilja i kontrolu pravilne primjene sredstava za zatitu bilja. Ova inspekcija provodi kontrole
sustava odrive uporabe pesticida kao to je sustav izobrazbe profesionalnih korisnika pesticida,
distributera i savjetnika, sustav distribucije i prodaje pesticida (veleprodaja i maloprodaja), sustav
obveznih redovitih pregleda strojeva za primjenu pesticida, primjenu temeljnih naela integrirane
zatite bilja i druge kontrole u podruju odrive uporabe pesticida. Poljoprivredna inspekcija provodi
kontrole ostataka pesticida u proizvodima biljnog podrijetla u primarnoj proizvodnji bilja.
Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede obavlja kontrolu ostataka pesticida u proizvodima
ivotinjskog podrijetla u primarnoj proizvodnji ivotinja, na razini proizvodnje i prerade hrane
ivotinjskog podrijetla i pri uvozu hrane ivotinjskog podrijetla.
Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja obavlja kontrolu ostataka pesticida u proizvodima biljnog
podrijetla na razini prerade, maloprodaje i pri uvozu hrane biljnog podrijetla na graninim
prijelazima. Sanitarna inspekcija obavlja nadzor i nad proizvodnjom kemikalija ukljuujui i
proizvodnju sredstava za zatitu bilja.
Inspekcija zatite okolia Ministarstva zatite okolia i prirode obavlja kontrolu proizvoaa i
distributera sredstava za zatitu bilja radi odreivanja naina gospodarenja opasnim otpadom
sukladno propisima koji ureuju opasni otpad.

15

37

Kao sastavni dio slubenih kontrola u podruju sredstava za zatitu bilja i ostataka pesticida u hrani
Ministarstvo poljoprivrede priprema i koordinira sljedee programe monitoringa:
x

Program postregistracijske kontrole sredstava za zatitu bilja (monitoring formulacija) koji


ima za cilj provjeru ispravnosti registriranih sredstava za zatitu bilja koja se nalaze na
hrvatskom tritu te provjeru jesu li njihova fizikalno-kemijska svojstva u skladu s rjeenjima o
registraciji. Program priprema i koordinira Ministarstvo poljoprivrede, HCPHS - Zavod za
zatitu bilja obavlja laboratorijske analize sredstava za zatitu bilja, a poljoprivredna
inspekcija uzima uzorke i provodi inspekcijske mjere.

Nacionalni program praenja (monitoringa) ostataka pesticida u hrani koji ima za cilj utvrditi
koliinu ostataka pesticida u hrani te provjeriti sukladnost s propisanim MDK vrijednostima.
Na ovaj nain dobiva se informacija o pravilnoj primjeni pesticida, a procjenom rizika stjee
se uvid u kojoj mjeri ostaci pesticida koji prelaze MDK vrijednosti predstavljaju rizik za ljude
koji konzumiraju hranu koja sadri tu razinu ostataka pesticida. Monitoring priprema i
koordinira Ministarstvo poljoprivrede. Laboratorij Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
obavlja laboratorijske analize uzoraka biljnog podrijetla, a laboratorij Hrvatskog veterinarskog
instituta obavlja analize uzoraka ivotinjskog podrijetla. Sanitarna, poljoprivredna i
veterinarska inspekcija uzimaju uzorke sukladno podjeli nadlenosti i provode inspekcijske
mjere. HCPHS - Zavod za zatitu bilja provodi procjenu rizika za potroae u sluaju kada se
utvrde ostaci pesticida iznad propisane MDK vrijednosti. Ministarstvo poljoprivrede financira
Program i priprema zavrno izvjee o provedbi Programa i objavljuje rezultate na
internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr). Rezultati ovog Programa
dostavljaju se Europskoj komisiji i Europskoj agenciji za sigurnost hrane budui da se radi o
zajednikom koordiniranom monitoringu na razini svih drava lanica Europske unije.

Uz navedene monitoringe provodi se nadzor nad stanjem povrinskih, ukljuivo i priobalnih voda te
podzemnih voda sustavnim praenjem stanja voda (monitoring). Ova praenja provode se na temelju
Zakona o vodama. Sukladno navedenom Zakonu, Hrvatske vode su nadlene za praenje stanja
povrinskih, ukljuivo i priobalnih voda te podzemnih voda, o emu donose godinji Plan
monitoringa, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Praenje stanja voda obuhvaa
ekoloke i kemijske pokazatelje za povrinske vode i kemijske i koliinske pokazatelje za podzemne
vode. Ispitivanje kakvoe voda obavlja Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda i
laboratoriji koje je ovlastilo Ministarstvo poljoprivrede. Hrvatske vode su nadlene za tumaenje
rezultata monitoringa o emu izrauju godinje izvjee koje dostavljaju Ministarstvu poljoprivrede i
Agenciji za zatitu okolia.
Monitoring pesticida u vodi za pie provodi se na temelju Zakona o vodi za ljudsku potronju. Ovaj
monitoring priprema i koordinira Ministarstvo zdravlja, a laboratoriji Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo obavljaju laboratorijske analize vode za pie. Obraene rezultate monitoringa dostavlja se
Ministarstvu zdravlja.

15

38

Slika 1.17: Shematski prikaz glavnih zakonskih podruja i glavnih propisa koji ureuju ta podruja te inspekcijskih slubi
nadlenih za provedbu slubenih kontrola na temelju propisa koji ureuju navedena podruja (nacrtao: V. Novakovi)

Autori: Vlado Novakovi, dipl. ing., Anamarija Bokuli, dipl. ing., mr. sc. Rajka Turk
Strune konzultantice: ana alac, dipl. ing., Mirela arevi, dipl. ing.

15

39

2. ODRIVA POLJOPRIVREDA
Odriva poljoprivreda omoguuje stalnu proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda uz
koritenje dozvoljenih kemikalija koje imaju to manji tetni utjecaj na okoli i zdravlje ljudi. Ona
poiva na naelima odrivog razvoja budui da osigurava hranu, ogrjev i vlakna, uvaavajui
ekonomska i drutvena ogranienja koja osiguravaju odrivost proizvodnje u kojoj je ekoloka
djelotvornost vanija od gospodarske uinkovitosti. Svim agrotehnikim mjerama odrive
poljoprivrede smanjuje se ili izbjegava oneienje tla, vode i zraka pa je kao takva alternativa
intenzivnoj poljoprivredi koja je sve vie rizina za okoli i koja se naputa u Europskoj uniji.
Naela odrive poljoprivrede su ponajprije koritenje lokalnih resursa kao to su bioloka fiksacija
duika, obnova tla, koritenje prirodnih neprijatelja u zatiti bilja kao i primjena nusprodukata
poljoprivrede i drugih djelatnosti (npr. primjena smea iz gradova). U odrivoj poljoprivredi
ograniena je primjena agrokemikalija (sredstava za zatitu bilja i mineralnih gnojiva) svih zahvata
obrade koji degradiraju tlo i oneiuju okoli titei tako bioloku raznolikost i integritet ljudi i drugih
organizama koji tamo ive.
Odriva poljoprivreda prihvatljiva je i za proizvoae i za potroae. Nositelj je ekonomskog i
drutvenog razvoja, a budui da pravedno rasporeuje prirodna bogatstva uvaavajui okoli
poboljava trajnost sustava koritenjem resursa na razborit nain. U takvom sustavu obiteljsko
poljoprivredno gospodarstvo ili farma organizirano je prema naelu podsustava koji funkcionira kao
zatvoreni sustav otvoren za sve. Stoga su glavna naela odrive poljoprivrede:
x
x

x
x
x
x
x
x
x

integrirana zatita bilja koja smanjuje ekonomski i zdravstveni rizik te rizik za okoli.
Koritenjem svih raspoloivih mjera zatite bilja smanjuje primjenu sredstava za
zatitu bilja, a time i njihovo mogue tetno djelovanje na zdravlje potroaa i okoli;
travopoljni plodored koji osigurava domaim ivotinjama visoku kakvou hrane
smanjujui cijenu kotanja i primjenu reciklirane hrane u stoarstvu. uva
antropogeno tlo od negativnih abiotskih imbenika, a zatitni usjevi i meuusjevi
uvrteni u plodored, kao i etveni ostaci, imaju posebnu ulogu jer gue korove,
kontroliraju eroziju, poveavaju sadraj hranjiva i poboljavaju strukturu tla;
konzervacijska obrada tla kojom se uva humus i vlaga tla, smanjuje erozija vodom i
vjetrom, proizvodni trokovi, energija i utroeno vrijeme za obradu tla;
uvanje vode i vlage tla postat e najvaniji dio nadzora u poljoprivredi jer je
poljoprivreda uklopljena izmeu uma, brda i vodenih povrina;
zatitni usjevi, meuusjevi i etveni ostaci tite tlo od nepovoljnih abiotskih
imbenika, kontroliraju eroziju i gue korove te poboljavaju strukturu i poveavaju
sadraj hranjiva u tlu;
bioloka raznolikost smanjuje rizik od utjecaja nepovoljnih vremenskih uvjeta i tete
od napada bolesti i tetnika, a drvee i grmlje poveava populaciju korisnih insekata i
ostale faune;
gnojidba se temelji na primjeni domaih gnojiva, stajskoga gnoja, gnojnice i gnojovke
te leguminozne sideracije s ciljem smanjenja primjene tvornikih duinih gnojiva;
drvee i grmlje koje je na gospodarstvu je i najsigurnija zatita od jakih vjetrova;
trite se mijenja jer je prodaja robe u gradovima klju profitabilnosti, a izravna
prodaja kupcu na posjedu, donosi mnoge prednosti.

Za integriranu proizvodnju su izraene tehnoloke upute kojima su definirana obvezna


pravila/zabrane, kojih se moraju pridravati proizvoai u integriranoj proizvodnji. Upute se temelje

15

40

na naelima dobre poljoprivredne prakse i minimalnim zahtjevima koje treba ispunjavati. Unutar
tehnolokih uvjeta postoji poseban dio koji ini integrirana zatita bilja, gdje su definirani uvjeti i
naini zatite bilja specificirani po kulturama i tetnim organizmima. Tehnoloke upute za integriranu
proizvodnju se svake godine objavljuju na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede.
2.1. Integrirana zatita bilja
Integrirana zatita bilja podrazumijeva paljivu uporabu svih raspoloivih mjera zatite od tetnih
organizama uz postupno uvoenje onih mjera koje sprjeavaju rast populacije tetnika i odravaju
uporabu sredstava za zatitu bilja i drugih mjera na razini ekonomske opravdanosti te smanjuju rizik
za zdravlje ovjeka i okoli. Integrirana zatita bilja istie uzgoj zdravih usjeva sa to manje uplitanja u
agro-ekosustav i potie razvoj prirodnih mehanizama suzbijanja tetnika (FAO, 2002). Jo se moe
dodati da se integrirana zatita bilja koristi svim pozitivnim imbenicima agro-ekosustava. Ako
agrotehnike mjere nisu dovoljne za odravanje tetnika ispod kritinog broja, pristupa se biolokoj,
biotehnikoj, te samo u krajnjoj nudi i kemijskoj zatiti. Agrotehnike mjere moraju osigurati zdravi
razvoj biljke, populaciju tetnika drati ispod kritinog broja, uvati prirodne neprijatelje, smanjiti rizik
pojave rezistentnosti, smanjiti primjenu pesticida i smanjiti opasnost za osobe koje rade s pesticidima
kao i za okoli. Integrirana zatita bilja, dakle, podrazumijeva primjenu kemijskih metoda suzbijanja
samo u sluajevima kada su iscrpljene sve druge mogunosti sprjeavanja porasta brojnosti tetnika
iznad pragova odluke. Bit integrirane zatite bilja je da se njome postiu visoki prinosi
visokokvalitetnih proizvoda uz manje koritenje sredstava za zatitu bilja.
Time se smanjuje broj primjena pesticida, potronja energije neobnovljivih prirodnih izvora i tetnost
agrokemikalija za okoli. Integrirana zatita bilja je sustav koji u kratko vrijeme mora biti prihvaen i
uveden kod najveeg broja poljoprivrednih proizvoaa.
2.1.1. Naela integrirane zatite bilja
Osnovno naelo integrirane zatite bilja je smanjenje potronje sredstava za zatitu bilja. Praenje
razvoja tetnih organizama i preventivne mjere kojima se smanjuje njihova populacija moraju se uzeti
u obzir prije primjene izravnih mjera zatite, tj. prije primjene kemijskih mjera.
Opa naela integrirane zatite bilja (Slika 2.1) prema Meunarodnoj organizaciji za bioloku i
integriranu zatitu (engl. International Organisation for Biological Control - IOBC) su:
1.
2.
3.
4.
5.

preventivne mjere zatite,


monitoring, prognoza,
pragovi tetnosti - temelj za donoenje odluka o izravnim mjerama zatite,
prednost se daje nekemijskim metodama zatite,
ciljana zatita - smanjivanje sporednih uinaka (minimalni utjecaj na ljudsko zdravlje,
neciljane organizme i okoli),
6. smanjenje uporabe kemikalija do potrebne razine,
7. antirezistentne strategije,
8. evidencije, praenje, dokumentiranje i provjera uinkovitosti zatite.

15

41

Slika 2.1: Slikovni prikaz koncepta integrirane zatite bilja prema IOBC-u (nacrtao: . Budinak)

Integrirana zatita bilja je sustav zatite bilja u kojem se primjenjuju odreene metode i mjere
suzbijanja tetnika, uzronika bolesti i korova, a primjenjuje sve raspoloive mjere zatite bilja
opravdane s ekonomskog, ekolokog i toksikolokog stajalita. U integriranoj zatiti bilja nastoje se
iskoristiti sve prednosti odreenog agro-ekosustava, a pri ocjeni stanja koriste se pragovi tetnosti.
Mjere koje se primjenjuju moraju:
x
x
x
x
x
x
x

osigurati potpuni razvoj usjeva,


populaciju tetnih organizama drati na razini ispod kritinog broja,
ouvati prirodne neprijatelje,
smanjiti opasnost pojave rezistentnosti/otpornosti na sredstvo za zatitu bilja,
smanjiti koliinu sredstava za zatitu bilja,
smanjiti opasnost za djelatnike koji rade sa sredstvima za zatitu bilja,
smanjiti opasnost za ljude, ivotinje i okoli.

U integriranoj zatiti bilja odreuju se mjere, naini i vrijeme suzbijanja samo za gospodarski vane
tetnike, uzronike bolesti ili korove, temeljene iskljuivo na prognozi pojave i irenja u nasadu ili
usjevu. Ovakav pristup danas nazivamo odrivi, a sustav proizvodnje odriva proizvodnja ili jo bolje
reeno, odrivo gospodarenje. Takav integrirani pristup zatiti bilja sve se vie iri jer omoguuje
gospodarski i ekoloki najprihvatljiviju primjenu sredstava za zatitu bilja, a danas se u Hrvatskoj
najvie primjenjuje u proizvodnji jabuka gdje je i najranije uvedena.

15

42

U integriranoj zatiti bilja u prognoziranju pojave i irenja tetnika, uzronika bolesti i korova obvezno
se mora provoditi:
x
odreivanje praga odluke o suzbijanju tetnih organizama, ukljuujui odreivanje
kritinog razdoblja zakorovljenosti (KRZ),
x
procjena teta,
x
odreivanje pojave i irenja tetnih organizama,
x
primjena metoda praenja pojave i razvoja tetnih organizama te modela prognoze,
x
praenje uvjeta okoline (koliina oborina, duina vlaenja lista, temperature).
2.1.2. Preventivne mjere zatite bilja
Preventivne mjere zatite bilja su sve agrotehnike mjere koje neizravno utjeu na smanjenje pojave
tetnika, uzronika bolesti i korova (Tablica 2.1). Najvanije preventivne mjere zatite bilja su:
x
x
x

koritenje certificiranog sjemena i sadnog materijala,


uzgoj otpornih ili tolerantnih sorti prilagoenih lokalnim agroekolokim uvjetima,
obvezan etveropoljni plodored za ratarske i povrarske usjeve, uvoenje u plodored
usjeva za zelenu gnojidbu i meuusjeva,
gnojidba na osnovi podataka kemijske analize tla i potrebe kulture,
sustavi obrade tla prilagoeni zahtjevima kulture,
sjetva u optimalnom roku sjetve i preporuenom sklopu.

x
x
x

Tablica 2.1: Preventivne mjere suzbijanja u integriranoj zatiti bilja (pripremio: . Budinak)

mjere
certificirano sjeme i sadni materijal
higijena
izbor vrste, sorte
plodored
gnojidba (n)
optimalno vrijeme radova u polju
(sjetva, drljanje)
rezidba (voke, vinova loza)
zatravljenost, obrada
poveanje populacije prirodnih
neprijatelja

kukci/grinje
+
+
+
+
+

tetni organizam
nematode
bolesti
+
+
+
+
+
+
+
+
+

korovi
+
+
+
+

+
+

+
+

(+)

+ ima utjecaj; (+) djelomian utjecaj; - nema utjecaj

2.1.3. Procjena opasnosti i praenje pojave tetnih organizama


Da bi se valjano odredile mjere zatite bilja, pojava tetnih organizama mora se pratiti odgovarajuim
metodama. Za prognozu suzbijanja i ranog otkrivanja moguih teta poeljno je koristiti pouzdane
metode i sustave kao to je kompjutorsko - dijagnostiki sustav u poljoprivredi (CDA ureaji) kojim
se pouzdano odreuju rokovi suzbijanja tetnih organizama (Metos, Agra). Takoer, treba koristiti
slubene prognoze rizika od tetnika i/ili uzronika bolesti. Optimalni rokovi suzbijanja na osnovi CDA
ureaja odreuju se na osnovi vremenskih uvjeta tijekom vegetacije (vlaga i temperatura zraka, kia,
rosa, itd.) koji najvie utjeu na razvoj bolesti i tetnika i fenofaze kulturnih biljaka.

15

43

2.1.4. Izravne mjere zatite


Izravne mjere zatite bilja primjenjuju se kada prognoza i granine vrijednosti ukau na potrebu
suzbijanja, a dijele se na mehanike, fizikalne, bioloke, biotehnike i kemijske mjere. Mehanike,
fizikalne, bioloke i biotehnike mjere uvijek imaju prednost pred kemijskim mjerama, a kada te
mjere vie nisu dovoljno uinkovite, tada se poduzimaju kemijske mjere zatite od kojih prednost
imaju lokalna primjena i kombinacija sredstva za zatitu bilja s atraktantima.
Mehanike mjere sprjeavaju irenje tetnih organizama mehaniki, a to se postie dubokim
zaoravanjem biljnih ostataka, kultivacijom, praenjem strnita, okopavanjem, orezivanjem grana s
prezimljujuim oblicima tetnika ili uzronika bolesti, skupljanjem na manjim povrinama ili
zaoravanjem trulih plodova, odstranjivanjem zaraenih listova, unitavanjem zaraenih biljaka ili
moguih domaina, kopanjem lovnih kanala, postavljanjem ljepljivih pojaseva na deblima, ienjem
sjemena, postavljanjem zamki za voluharice i mrea za zatitu od ptica i kukaca i dr.
Fizikalne mjere ukljuuju primjenu niske i visoke temperature, zraenja, visokofrekventnih zvukova,
obojenih ljepljivih ploa i dr. Najee se primjenjuju:
x

x
x
x

visoka temperatura za termiku dezinfekciju tla. Unitavanje tetnih


mikroorganizama, tetnika i sjemenki korova postie se zagrijavanjem tla na 95 C do
30 cm dubine u trajanju od 5 minuta;
solarizacija ili koritenje Suneve energije, vrlo je uinkovita mjera za dezinfekciju tla,
a provodi se prekrivanjem tla tijekom ljeta tankom, prozirnom, polietilenskom
folijom u trajanju 1 - 2 mjeseca;
razliito obojene ljepljive ploe bojom privlae tetnike koji se zalijepe na ljepljivu
povrinu. Na taj nain se moe smanjiti napad i odrediti brojnost populacije tetnika
kao i poetak suzbijanja. U zatienom prostoru najee se koriste ute ljepljive
ploe za privlaenje lisnih uiju, titastih moljaca i plave ljepljive ploe za privlaenje
kalifornijskog tripsa. U voarstvu se koriste ute ploe za privlaenje trenjine i
maslinove muhe, dok bijele ploe privlae osice, plave tripse, a crvene potkornjake;
lovne svjetiljke za odreivanje nazonosti, a time i smanjenje populacije kukaca na
poljoprivrednim povrinama i u skladitima;
sniavanje vlage i temperature uskladitenih poljoprivrednih proizvoda u silosima;
kontrolirana (modificirana) atmosfera u hladnjaama za uvanje voa.

Bioloke mjere su mjere kojima se suzbijanju tetni organizmi primjenom njihovih prirodnih
neprijatelja (predatora, parazitoida, virusa, bakterija ili gljiva). Sve vrste ivih organizama imaju u
prirodi svoje antagoniste ili prirodne neprijatelje od kojih su najpoznatiji grabeljive boje ovice,
grabeljive stjenice, grabeljive grinje iz roda Typhlodromus, parazitske osice i dr. (Slike 2.2. 2.5). Za
njihov razvoj i opstanak vano je:
x
x
x
x
x
x

15

saditi i odravati drvee i grmlje na gospodarstvu (5 % povrine okunice ostaviti


neobraeno za stanite korisnim organizmima),
odravati bioloku raznolikost,
urediti kamenjare i druga sklonita korisnih ivotinja,
postaviti kuice za korisne ptice,
uzgajati visoko drvee za privlaenje ptica grabljivica,
pratiti, unositi i kontrolirati korisnu faunu (boje ovice, grabeljive stjenice,
grabeljive grinje, parazitske osice, osolike muhe, zlatooke i dr.).

44

Slika 2.2: Odrasla grabeljiva boja ovica


(Coccinellidae), prirodni neprijatelj lisnih ui
(snimio: M. imala)

Slika 2.3: Odrasla grabeljiva stjenica


vrste Orius majusculus
(snimio: M. imala)

Slika 2.4: Grabelliva grinja vrste


Amblyseius degenerans (snimio: M. imala)

Slika 2.5: Parazitska osica vrste


Encarsia formosa (snimio: M. imala)

Biotehnike mjere obuhvaaju primjenu atraktanata, sredstva za privlaenje kukaca i regulatora


razvoja kukaca. Atraktanti slue za praenje pojave tetnika radi odreivanja optimalnog roka
suzbijanja, a najvie se rabe hranidbeni i seksualni atraktanti. Hranidbeni atraktanti privlae oba
spola, a koriste se za praenje i procjenu populacije tetnika. U voarstvu se najvie koristi jabuni sok
za hvatanje staklokrilke (Synanthedon myopaeformis), a u ratarstvu zaeerena voda za hvatanje
leptira sovica (Noctuidae). Seksualni atraktanti su u stvari sintetizirani hormoni enki koji privlae
mujake iste vrste i koji se, voeni mirisom, zalijepe na ljepljivu plou. Osim za praenje pojave
tetnika i smanjenje broja mujaka u populaciji, mogu se koristiti i za suzbijanje metodom konfuzije,
tj. mujacima se zbog dezorjentacije onemoguuje nalaenje enki.
Regulatori razvoja kukaca ometaju normalan rast i razvoj liinke ili gusjenice kukaca, one ne prave
tete i ubrzo ugibaju. Inhibitori tvorbe hitina onemoguuju presvlaenja liinki, agonisti ekdisona
uzrokuju prerano presvlaenje, a juvenilni hormoni reguliraju morfogenetiki i reproduktivni razvoj
kukca. Regulatori rasta mogu imati larvicidno djelovanje tj. djeluju na liinke i gusjenice ili ovicidno
djelovanje, tj. djeluju na jaja, pa ne tete prirodnim neprijateljima i vrlo su selektivni.
Kemijske mjere su jo uvijek vane za suzbijanje tetnih organizama. U integriranoj zatiti bilja
podrazumijeva se da se sredstva za zatitu bilja primjenjuju kad nije postignuta zadovoljavajua
uinkovitost ni jednom od prije navedenih mjera, tj. nije u potpunosti smanjena opasnost od
gospodarske tete koju mogu uzrokovati tetni organizmi.
U integriranoj proizvodnji se smiju primjenjivati sredstva za zatitu bilja koja prema Tehnolokim
uputama nisu zabranjena u integriranoj proizvodnji. Sredstvo za zatitu bilja koje se primjenjuje mora
biti odgovarajue namjene, a vrijeme primjene mora odgovarati zahtjevima kulture na kojoj se

15

45

sredstvo za zatitu bilja primjenjuje. Najvea dozvoljena doza, broj tretiranja, intervali prskanja i
vrijeme posljednje primjene moraju biti u skladu kako je to naznaeno na etiketi proizvoda.
Sredstva za zatitu bilja u integriranoj zatiti bilja trebaju biti:
x
x
x
x

ueg spektra djelovanja (vrijedi samo za zoocide),


neopasna za korisne organizme,
nerazvrstana kao opasna za okoli,
nestimulirajueg djelovanja na tetne organizme.

Profesionalni korisnik na temelju rezultata praenja donosi odluku hoe li, kada i koje mjere zatite
bilja primijeniti, a pri tome uporabu sredstava za zatitu bilja treba ograniiti na najmanju moguu
mjeru (Tablica 2.2).
Tablica 2.2: Izravne nekemijske mjere zatite u integriranoj zatiti bilja (pripremio: . Budinak)

tetni organizam
metode
kukci/grinje

nematode

bolesti

korovi

bioloko suzbijanje

+/+

metoda konfuzije
(zbunjivanje)

+/-

metoda privuci i
ubij

+/-

sit tehnika

+/-

zatitne mree

+/-

fizikalne metode
(mehanike,
toplina)

(+)

(+)

(+)

+ ima utjecaj; (+) djelomian utjecaj; - nema utjecaj

Autori: Boena Deek, dipl. ing., dr. sc. eljko Budinak, dr. sc. Darka Hamel

15

46

3. EKOLOKA PROIZVODNJA
Glavni cilj ekoloke poljoprivrede je proizvesti hranu visoke hranidbene vrijednosti oslanjajui se na
zatitu i ouvanje okolia. Prilagoavajui se postojeim agroekolokim uvjetima, ekoloka
poljoprivreda pod nadzor stavlja primjenu tvari koje potjeu iz industrije kao to su sva tvornika
gnojiva i pesticidi, teki metali i potencijalno toksine tvari, biostimulatori i lijekovi. Osim to se ne
primjenjuju opasne tvari, ekolokom poljoprivredom smanjuje se oneienje okolia koje bi moglo
proistei iz poljoprivrede te se odrava bioloka raznolikost kako agro-ekosustava, tako i ostalih
ekosustava. Dugorono, agrotehnikim mjerama ekoloka poljoprivreda odrava ili podie postojeu
plodnost tla, a koristi obnovljive izvore sirovina i energije unutar zatvorenog kruga, na mjeovitom
obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu gdje se za potrebe domaih ivotinja proizvodi sva hrana,
a domae ivotinje osim mlijeka i mesa, proizvode i najkvalitetnije gnojivo, stajski gnoj. Nastanak i
razvoj ekoloke poljoprivrede potaknut je negativnim posljedicama intenzivne poljoprivrede kao to
su smanjena plodnost tla, nestanak prirodnih stanita, oneienje okolia i izlaganje ljudi
kemikalijama tetnim za zdravlje te osiromaenje ruralnih krajeva. Temeljni propis koji odreuje
uvjete ekoloke poljoprivrede je Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj
proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda.
Ekoloka poljoprivreda najee se spominje kao proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva,
pesticida, hormona i dr. Prirodni procesi u ekosustavu iskoritavaju se i usmjeravaju u proizvodnju
sirovina, namirnica i preraevina te se nastoji smanjiti ili potpuno izbjei unos energije i ovisnost
proizvodnje o industriji. To nikako nije povratak ekstenzivnoj poljoprivredi jer ekoloka poljoprivreda
zahtjeva obrazovanog proizvoaa drugaijih pogleda na ivot.
U ekolokoj proizvodnji toleriraju se vei gubici uslijed napada tetnih organizama. Plodovi, hrana ili
preraevine proizvedene prema naelima ekoloke poljoprivrede ne "robuju" trinim standardima
koje nameu trgovci, jer plodovi ne moraju biti besprijekornog izgleda, pravilni, bez ijedne pjege ili
mrlje i strogo odreenih dimenzija. Povjerenje potroaa u ekoloke proizvode ne ovisi o estetskom
izgledu voa i povra. Ekoloka proizvodnja je pod nadzorom za to ovlatenih kontrolnih tijela.
3.1. Budunost ekoloke poljoprivrede
Razvoj i budunost ekoloke poljoprivrede ovisit e ponajvie o tritu te normama i vrijednostima
koje e vladati u drutvu. Potranja za ekolokim proizvodima raste pa usporedno s tim raste i broj
ekolokih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj. Trite danas neminovno namee standarde po
pitanju cijene, kakvoe i koliine poljoprivrednih proizvoda i time uvjetuje visokoproduktivnu
poljoprivrednu proizvodnju, to jeftiniju i otporniju na rizike, pa se mnogi poljoprivredni
proizvoai odluuju i dalje proizvoditi na konvencionalan nain. Ipak, javnost i drutvo u cjelini
postaju sve vie svjesni nekih negativnih posljedica konvencionalne poljoprivrede te se mijenjaju
zakonski okviri koji reguliraju poljoprivrednu proizvodnju. Nameu se i sve stroi standardi u ouvanju
okolia i zdravlja ljudi.
Ekoloku poljoprivredu treba smatrati naprednom, potrebno ju je priznavati, no pretjerano je
oekivati da e se povrine pod ekolokom poljoprivredom drastino poveati. Akcijski plan razvoja
ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2016. godine predvia
poveanje udjela povrina pod ekolokom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim povrinama u
Hrvatskoj do 2016. godine na 8 %.

15

47

3.2. Zatita bilja u ekolokoj poljoprivrednoj proizvodnji


Ekoloki pristup zatiti bilja podrazumijeva primjenu ekoloki prihvatljivih mjera zatite bilja koje uz
strunu primjenu nisu opasne za ljude i korisne organizme, ne oneiuju ili samo kratkotrajno
oneiuju okoli, minimalno naruavaju uspostavljenu ravnoteu i bioloku raznolikost.
Izbor sredstava za zatitu bilja i mjere zatite bilja u ekolokoj proizvodnji je ogranien pa je rizik od
teta uzrokovanih tetnicima, uzronicima bolesti i korovima u ekolokoj proizvodnji izraeniji od
rizika u konvencionalnoj ili odrivoj poljoprivredi. Bez obzira na sve preventivne mjere kojima se
pojava nastoji sprijeiti, tetni organizmi koji potjeu iz prirodnih ekosustava redovito se pojavljuju u
svakoj poljoprivrednoj proizvodnji, pa tako i u ekolokoj. Stoga je i cilj u agro-ekosustavu sauvati i
iskoristiti ravnoteu iz prirodnih ekosustava u svrhu kontrole razmnoavanja tetnih organizama i
ouvanja prirodnih neprijatelja razliitih tetnika bez obzira jesu li parazitske osice koje napadaju
samo jednu vrstu lisne ui ili ptice grabljivice koje reguliraju populaciju poljskih glodavaca. Poticanje i
ouvanje antagonistikih mikroorganizama (bakterija i gljiva) moe biti uinkovito u sprjeavanju
razmnoavanja patogenih mikroorganizama, naroito onih koji ive u tlu. Ravnotea koja vlada u
prirodnim ekosustavima ne postoji niti u jednoj vrsti poljoprivrede jer odnose izmeu ivog svijeta
uspostavlja i odrava ovjek, a pojava tetnih organizama je nepoeljna.
Preventivne mjere u ekolokoj zatiti bilja ukljuuju sve raspoloive mjere i metode koje vie ili manje
utjeu na smanjenje populacije tetnih organizama, a povoljno utjeu na razvoj populacije korisnih
organizama i vane su kao i u integriranoj zatiti bilja. Zbog toga se odabiru prozrani, osunani i
izolirani poloaji optimalni za razvoj biljaka, a nepovoljni za pojavu i razmnoavanje tetnih
organizama. Velika panja posveuje se plodoredu, odabiru otpornih, tolerantnih ili manje osjetljivih
sorata, uravnoteenoj gnojidbi stajskim gnojem, zelenoj gnojidbi i dr.
Mehanike i fizikalne mjere zatite bilja nastoje se maksimalno iskoristiti i u ekolokoj proizvodnji.
Suzbijanje korova u ekolokoj poljoprivredi provodi se iskljuivo mehanikim, a ponekad i
kombinacijom mehanikih i fizikalnih mjera. Od mehanikih mjera zatite esto je runo sakupljanje
primjerice krumpirove zlatice u krumpiru, a od mehanikih mjera zatite od bolesti mogue je
spomenuti rezidbu i runo uklanjanje zaraenih plodova ili izbojaka. U nekim kulturama mogue je
postii visoku uinkovitost u zatiti protiv nekih tetnika koritenjem obojanih ljepljivih ploa.
Alternativne mjere suzbijanja tetnih organizama podrazumijevaju uporabu ivih antagonistikih
mikroorganizama ili njihovih proizvoda, uporabu ekoloki prihvatljivih sredstava za zatitu bilja i
uporabu biljnih obrambenih aktivatora koji induciraju obrambene mehanizme biljke. Za provedbu
alternativnih mjera potrebno je mnogo vie znanja i iskustva, te osim tetnih organizama, njihovih
domaina i agro-ekolokih uvjeta, za njihovu provedbu potrebno je poznavati i organizme koje
rabimo.

15

48

3.3. Sredstva za zatitu bilja u ekolokoj poljoprivrednoj proizvodnji


Uredbom (EZ) br. 889/2008 i Provedbenom uredbom (EU) br. 354/2014 o detaljnim pravilima za
provedbu Uredbe (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaivanju ekolokih proizvoda u
pogledu ekoloke proizvodnje, oznaavanja i strune kontrole obuhvaeni su postupci i odreene
norme uzgoja bilja te upravljanje ekolokom proizvodnjom kao i mjere i sredstva za zatitu bilja za
suzbijanje tetnih organizama.
Doputene bioloke i biotehnike mjere za suzbijanje tetnih organizama su uporabe:
- prirodnih neprijatelja tetnika poljoprivrednog bilja (predatori, parazitoidi),
- feromona (feromonske klopke), kada se ne primjenjuju izravno na biljke,
- repelenata (nekemijska sintetska odbojna sredstva),
- klopki za kukce, obojenih posuda, obojenih ljepljivih ploa te ljepljivih vrpca,
- mehanikih sredstava: ograda za pueve, svjetleih nonih lovki, mrea, koprena i klopki te
- sterilnih mujaka, ako drugi zahvati nisu uspjeni, ali samo uz doputenje kontrolnog tijela.
Doputena je i uporaba sredstava za zatitu bilja kada su ranije iskoritene sve druge mjere za
aktiviranje vlastitih obrambenih snaga biljaka. U ekolokoj proizvodnji bilja i biljnih proizvoda
doputeno je rabiti sredstva za zatitu bilja sukladno Prilogu II. Uredbe (EZ) br. 889/2008 i
Provedbene uredbe (EU) br. 354/2014 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe (EZ) br. 834/2007 o
ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda (Tablice 3.1 3.7). Sredstva za zatitu bilja
moraju imati rjeenje o registraciji ili rjeenje o dozvoli sukladno lanku 16. stavku 1. Uredbe (EZ) br.
834/2007.
Tablica 3.1: Popis tvari biljnog i ivotinjskog podrijetla dozvoljenih za uporabu u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M. evar)

Naziv

Opis, zahtjevi glede sastava, uvjeti uporabe

azadiraktin izluen iz Azadirachta


indica (nim)

Insekticid

pelinji vosak
elatina

Uporaba pri rezidbi drvea


Insekticid

hidrolizirana bjelanevina osim


elatine

Atraktant, samo za odobrenu uporabu u kombinaciji s


drugim odgovarajuim proizvodima s ovog popisa.

lecitin

Fungicid
Insekticid, akaricid, fungicid, baktericid i inhibitor klijanja.
Sredstva za zatitu bilja na osnovi aktivnih tvari navedenih u
Prilogu Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011

biljna ulja
piretrini izlueni iz
Chrysanthemum cinerariaefolium
kvazija izluena iz Quassia amara

Insekticid
Insekticid, repelent

Azadiraktin, piretrin i kvazija su tvari koji imaju razliit mehanizam djelovanja na kukce
(neurotoksino, ometanje respiracije, inhibitori hranjenja i rasta), no zajedniko im je da djeluju na
mnogo vrsta kukaca, djelovanje im je kratkotrajno, brzo se razgrauju te su vrlo malo otrovni za
ovjeka.

15

49

Doputeno je koritenje mikroorganizama za bioloko suzbijanje tetnih organizama (Tablica 3.2).


Tablica 3.2: Mikroorganizmi koji se koriste za suzbijanje tetnika i bolesti, a dozvoljeni su u ekolokoj proizvodnji
(pripremila: M. evar)

Naziv
mikroorganizmi

Opis, zahtjevi glede sastava, uvjeti uporabe


Sredstva za zatitu bilja na osnovi aktivnih tvari
navedenih u Prilogu Provedbene uredbe (EU) br.
540/2011 i ne potjeu od GMO-a

Mikrobioloki insekticidi su posebno formulirani i selekcionirani ivi organizmi koji uzrokuju bolesti
tetnih kukaca i tako ih suzbijaju. Patogeni su i agresivni za pojedinu vrstu kukca, s ciljem postizanja
velike smrtnosti unutar populacije tetnika. Ta sredstva djeluju samo na jednu vrstu ili manji broj
vrsta tetnih kukaca. Na njih kukci uglavnom ne razvijaju rezistentnost, a vrlo su selektivni i ne djeluju
na korisne kukce. Uinkovitost znatno ovisi o vanjskim imbenicima, sredstva su manje djelotvorna u
usporedbi s kemijskim insekticidima, ali mikrobioloki insekticidi ipak pruaju mogunost kvalitetne i
sigurne zatite protiv nekih tetnika koje je u ekolokoj proizvodnji teko suzbiti.
Tablica 3.3: Tvari koje proizvode mikroorganizmi, a dozvoljene su u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M. evar)

Naziv

Opis, zahtjevi glede sastava, uvjeti uporabe


Insekticid
Samo ako su poduzete mjere za smanjivanje opasnosti na
najmanju moguu mjeru od kljunih parazitoida i za smanjivanje
opasnosti na najmanju moguu mjeru od razvoja rezistentnosti
(otpornosti)

spinosad

Klopke i/ili dispenzeri koji se koriste moraju sprijeiti dospijevanje tvari u okoli i njihov dodir s
posaenim kulturama (Tablica 3.4). Klopke je potrebno nakon uporabe pokupiti i sigurno ukloniti.
Tablica 3.4: Tvari koje se koriste u klopkama i/ili dispenzerima, a dozvoljene su u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M.
evar)

Naziv

Opis, zahtjevi glede sastava, uvjeti uporabe


Atraktanti/mamci, sredstva za zatitu bilja koja uzrokuju smetnje
spolnog ponaanja, samo u klopkama i dispenzerima

feromoni

Sredstva za zatitu bilja na osnovi aktivnih tvari navedenih u


Prilogu Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 (brojevi 255, 258 i
259)

piretroidi (samo deltametrin


i lambda-cihalotrin)

Insekticid, samo u klopkama sa specifinim atraktantima /


mamcima; samo protiv Bactrocera olae i Ceratitis capitata Wied

Tablica 3.5: Pripravci koji se rasipaju po povrini izmeu biljaka, a dozvoljeni su u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M.
evar)

Naziv
eljezni fosfat (eljezo (III)
ortofosfat)

15

Opis, zahtjevi glede sastava, uvjeti uporabe


Limacid (moluskicid)

50

Postoje i druge tvari koje se tradicionalno rabe u ekolokoj poljoprivrednoj proizvodnji (Tablica 3.6)
Tablica 3.6: Popis drugih tvari iz tradicionalne uporabe koje su dozvoljene u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M. evar)

Naziv

spojevi bakra u obliku


bakrenog hidroksida,
bakrenog oksiklorida,
bordoke juhe i trivalentnog
bakrenog sulfata

etilen

kalijeva sol masnih kiselina


(mazivi sapun)
sumporno vapno (kalcijev
polisulfid)
parafinsko ulje
kvarcni pijesak
sumpor
repelenti ivotinjskog ili
biljnog podrijetla koji
odbijaju mirisom (ovja
mast)

Opis, zahtjevi glede sastava, propisi uporabe


Doputeni za uporabu samo kao fungicidi i baktericidi u koliini
do 6 kg bakra po hektaru godinje.
Za viegodinje kulture drave lanice mogu, uz odstupanje od
prvog stavka, propisati da se moe prekoraiti granica bakra od 6
kg u odreenoj godini pod uvjetom da prosjena koliina koja se
stvarno koristi tijekom petogodinjeg razdoblja, ukljuujui
spomenutu godinu i etiri prethodne godine, ne prelazi 6 kg.
Radi zatite vode i neciljanih organizama moraju se poduzeti
mjere za smanjenje rizika, kao npr. zatitne zone.
Sredstva za zatitu bilja na osnovi aktivnih tvari navedenih u
Prilogu Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 (broj 277).
Dozrijevanje banana, kivija i kakija; dozrijevanje agruma samo kao
dijela strategije za sprjeavanje tete od vone muhe u
agrumima; poticanje cvatnje kod ananasa; sprjeavanje klijanja
kod krumpira i luka.
Doputen za uporabu samo u zatvorenom prostoru kao regulator
rasta. Doputen je samo za profesionalnu uporabu.
Insekticid
Fungicid
Insekticid, akaricid
Sredstva za zatitu bilja na osnovi aktivnih tvari navedenih u
Prilogu Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 (brojevi 294 i 295).
Repelent
Fungicid, akaricid
Repelent
Samo na nejestivim dijelovima biljaka i ako biljne sirovine nisu
namijenjene prehrani ovaca ili koza
Sredstva za zatitu bilja na osnovi aktivne tvari navedene u
Prilogu Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 (broj 249).

Tablica 3.7: Ostale tvari koje su dozvoljene u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M. evar)

Naziv
aluminijev silikat (kaolin)
kalcijev hidroksid
laminarin
kalijev hidrogen karbonat
(takoer poznat kao kalijev
bikarbonat)

15

Opis, zahtjevi glede sastava, uvjeti uporabe


Repelent
Fungicid samo za stabla voki, ukljuujui rasadnike, za
suzbijanje Nectria galligena.
Aktivator obrambenog mehanizma biljaka
Kelp se mora uzgajati ekoloki u skladu s lankom 6.d ili brati na
odrivi nain u skladu s lankom 6.c Uredbe (EZ) br. 889/2008
Fungicid i insekticid

51

Sredstva za zatitu bilja na osnovi bakra su anorganski spojevi koji se podjednako koriste u
konvencionalnoj, integriranoj i ekolokoj proizvodnji vinove loze, voa i raznog povra. Sredstva za
zatitu bilja na osnovi bakra su kontaktni fungicidi irokog spektra djelovanja, djeluju na neke
metabolike procese u gljivama i bakterijama, pa njihovom primjenom ne dolazi do pojave
rezistentnosti.
U ekolokoj proizvodnji doputa se uporaba do est kilograma bakra po hektaru godinje radi
izbjegavanja akumulacije bakra u tlu. Karenca za bakrene pripravke je relativno duga, a kod primjene
moe biti i fitotoksinog uinka.
U ekolokoj proizvodnji mogu se koristiti repelenti poput kvarcnog pijeska te feromoni koji se koriste
za privlaenje kukaca, njihov masovni ulov i zbunjivanje.
Mikrobioloki fungicidi, esto nazivani i biofungicidima, su ivi organizmi kojima je mogue suzbijati
biljne parazite, uzronike bolesti. Danas se koriste razliite vrste gljiva i bakterija, a svi su dozvoljeni u
ekolokoj proizvodnji, no postoji samo manji broj komercijalnih pripravaka koji su dostupni na tritu.
Najpoznatiji biofungicidi su oni u kojima se koristi gljiva Trichoderma harzianum. Ta gljiva agresivan je
kolonizator koji brzo zauzima prostor, stvara spojeve koji neselektivno unitavaju druge gljive,
parazitira i hrani se njima, a potie i razvoj inducirane otpornosti biljaka na bolesti. Gljive T.
harzianum i druge Trichoderma vrste su sastojak i mnogih "mikrobiolokih gnojiva", koja su potvrdila
vrlo visoku uinkovitost u zatiti od uzronika bolesti koji ive u tlu.
Ekoloka poljoprivreda i odriva poljoprivreda uklapaju se u koncept odrivog razvoja nastojei
ouvati okoli, a koritenjem postojeih resursa postii najvei gospodarski uinak. Integrirani i
ekoloki pristup odrivi su u zatiti bilja, a te mjere dijelimo na zelene, ute i crvene. U zelene
mjere ubrajamo agrotehnike, bioloke, biotehnike, mehanike i fizikalne mjere (dozvoljene u
ekolokoj proizvodnji). ute mjere provode se sredstvima za zatitu bilja samo kada zelenim
mjerama ne moemo sprijeiti pojavu gospodarske tete (dozvoljene u integriranoj, samo su neke
dozvoljene u ekolokoj). Crvene mjere obuhvaaju mjere zatite bilja koje su zabranjene i u
integriranoj i u ekolokoj poljoprivredi.
Autori: mr. sc. Marija evar, Vlado Novakovi, dipl. ing., dr. sc. Dario Ivi
Struna konzultantica: Darija Musulin, dipl. ing.

15

52

4. TETNI ORGANIZMI BILJA I BILJNIH PROIZVODA


Poljoprivredne kulture napadaju i oteuju tetni organizmi - tetnici, uzronici bolesti i korovi. tetni
organizmi ine tete na poljoprivrednim kulturama od njihove sjetve ili sadnje do berbe. Neki tetnici
i uzronici bolesti pojavljuju se i tijekom uskladitenja poljoprivrednih proizvoda te smanjuju njihovu
kakvou.
4.1. tetnici
U tetnike ubrajamo kukce (insekte), grinje, nematode, pueve, glodavce, divlja i ptice.
4.1.1. Kukci
Kukci su najbrojnija i najvanija skupina tetnika poljoprivrednih kultura. U naoj zemlji poznato je
vie od tisuu vrsta kukaca, uzronika gospodarski vanih teta na poljoprivrednim kulturama.
Njihovo tijelo sastavljeno je od lanaka ili kolutia pokrivenih kutikulom, a podijeljeno je u vie
dijelova: glava (lat. cephalon), prsite (lat. thorax) i zadak (lat. abdomen). Imaju tri para nogu.
Razmnoavaju se nespolno ili spolno. enke kukaca legu ive mlade ili odlau jaja. Jaja mogu biti
odloena na biljci ili u biljci, zatim u tlo, pojedinano ili u skupinama (jajna legla) (Slike 4.3 - 4.5).
Nakon odreenog razdoblja inkubacije iz jaja izlaze liinke koje nose razliite nazive ovisno o vrsti
kukaca, npr. gusjenice (leptira), grice (hruteva), pagusjenice (osa listarica) i dr. Liinke se odmah
nakon izlaska iz jaja intenzivno hrane i rastu (Slike 4.2, 4.6 - 4.9).

Slika 4.1: Repiin sjajnik (Meligethes aeneus)


na cvatu uljane repice
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

Slika 4.2: Kukuljice i liinka lukove muhe


(Delia antiqua) na glavici luka
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

Rast liinki odvija se odbacivanjem svlaka (presvlaenje). Razvoj ili preobrazba kukaca moe biti
potpuna i nepotpuna. Kod potpune preobrazbe postoje stadiji: jaje, liinka, kukuljica (Slika 4.3) i
odrasli oblik (imago). Kod nepotpune preobrazbe postoje stadiji jaje, liinka, koja je slina odraslom
obliku i odrasli oblik. Dakle ne postoji stadij kukuljice ve se liinka izravno presvlai u odrasli oblik.
Obzirom na grau usnog ustroja, tetni stadiji kukaca se dijele na grizue (npr. gusjenice leptira,
liinka i odrasla krumpirova zlatica, itni balac) i sisajue (npr. lisne ui, tripsi, lisne buhe, titasti
moljci, titaste ui).

15

53

Slika 4.3: Jaje moljca krunih mina - lijevo i


kukuljice moljca krunih mina (Leucoptera malifoliella) na stablu jabuke desno (snimio: . Budinak)

Slika 4.4: Jaje pepeljastog grozdovog moljca


(Lobesia botrana) odloeno na bobici
grozda (snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

Slika 4.5: Jaje - lijevo i odrasli oblik jabukovog savijaa


(Cydia pomonella) - desno (snimio: . Budinak)

Slika 4.6: Liinka - lijevo i odrasli oblik itnog balca (Oulema melanopus) - desno
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

Slika 4.7: Gusjenice kupusnog bijelca


(Pieris brassicae) (snimio: M. imala)

15

Slika 4.8: Pagusjenica repiine ose listarice


(Athalia rosae) (snimio: M. imala)

54

Slika 4.9: tete na liu krumpira od liinki


krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata)
(snimio: M. imala)

Slika 4.10: Kornjai krumpirove zlatice


(Leptinotarsa decemlineata) (snimio: M. imala)

Slika 4.11: Kornja kukuruzne zlatice


(Diabrotica virgifera virgifera)
(snimio: M. imala)

Slika 4.12: Odrasli cvjetni trips


(Heliothrips haemorrhoidalis)
(snimio: M. imala)

Slika 4.13: Lisne ui (Aphididae)


na rui (snimio: M. imala)

Slika 4.14: Odrasli duhanov titasti moljac


(Bemisia tabaci) (snimio: M. imala)

Grizue vrste kukaca odgrizaju rubne dijelove biljaka, prave tete u obliku rupa ili podgrizaju
podzemne organe biljaka (Slike 4.1, 4.6, 4.10 i 4.11). Neki od njih mogu uzrokovati golobrst.
Sisajui kukci imaju usni ustroj koji omoguuje ubadanje u biljku (stabljiku, list, plod) te sisanje biljnih
sokova (Slike 4.12 - 4.16). Pritom uzrokuju deformacije, razliite promjene boje, uenje i suenje
biljnih dijelova.

Slika 4.15: Odrasli oblik kupusnog titastog moljca (Aleyrodes proletella) (lijevo) i liinka (desno)
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

15

55

Brojnost i tetnost kukaca ovisi o toplini, vlazi, raspoloivoj hrani i nazonosti prirodnih neprijatelja.
Toplina tijela kukaca ovisi o toplini okoline pa se oni za topla vremena intenzivnije hrane i kreu, a
time uzrokuju i vee tete. Na povrinama s istim kulturama, gdje ima mnogo hrane, tetnici te vrste
biljaka brzo se razmnoavaju, dok je na livadama ili u mjeovitom usjevu ili nasadu njihovo
razmnoavanje znatno sporije. Prirodni neprijatelji kukaca su grabeljivci (predatori) koji se njima
hrane ili parazitoidi koji ive u rtvi ili na rtvi i njome se hrane. Grabeljivi kukci su boje ovice, trci,
zlatooke, neke vrste stjenica, grabeljive grinje i dr. Parazitoidi su muhe gusjeniarke, parazitske osice
i dr.
tetnici bilja koji se pojavljuju redovito svake godine su permanentni tetnici, a oni koji se pojavljuju
povremeno ubrajaju se u periodine tetnike.
tetni kukci koji uzrokuju velike gospodarske tete na poljoprivrednim kulturama su kornjai,
gusjenice leptira (Slika 4.19), resiari ili tripsi, lisne ui, titaste ui, titasti moljci, lisne buhe, dvokrilci
(Slike 4.17 i 4.18), opnokrilci i stjenice. Najee su liinke tetnije od odraslih oblika.
Pripravci za suzbijanje tetnih kukaca nazivaju se insekticidi.

Slika 4.16: Kopulacija itnih


stjenica Eurygaster spp. na
penici (snimio: M. imala)

Slika 4.17: tete na luku uzrokovane napadom


lukove muhe (Delia antiqua)
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

Slika 4.18:Oteenja na grozdu uzrokovana


napadom octene muice (Drosophila suzukii)
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

Slika 4.19: Simptomi napada moljca


krunih mina (Leucoptera malifoliella)
na jabuci (snimio: . Budinak)

15

56

4.1.2. Grinje
Grinje su vrlo sitni organizmi, najee manji od 1 mm. Prema sistematskoj pripadnosti pripadaju u
razred Arachnida - paunjaci, red Acarina. Njihovo tijelo podijeljeno je na dva segmenta, na prednji
dio ili prosomu i stranji dio ili histerosomu, a lanci tijela nisu jasno odijeljeni, kao kod kukaca.
Razmnoavaju se spolno. Grinje imaju etiri para nogu osim grinja ikarica koje imaju samo dva para
nogu. Nemaju razvijena ticala, nego pipala, a usni ustroj prilagoen je za bodenje i sisanje. Za razvoj
im pogoduje niska relativna vlanost zraka i vie temperature te razvijaju vei broj generacija
godinje. Razmnoavaju se spolno, a enke su najee oviparne. Kod grinja se razlikuju zimska jaja
koja prezimljuju i ljetna jaja koja se pojavljuju u vrijeme vegetacije. Liinke grinja presvlae se
nekoliko puta, a prilikom zadnjeg presvlaenja prelaze u nepokretni stadij - stadij nimfe iz kojeg se
onda razvija odrasli oblik.
Najvee tete uzrokuju na vokama, vinovoj lozi, na nekim ratarskim kulturama (soja), povru i
cvijeu.
Najei simptomi napada grinja su: svijetle pjege, pojava fine pauine na naliju lista i uvijanje biljnih
organa. Najvanije porodice grinja koje uzrokuju navedene tete su crveni pauci (Tetranichidae) (Slika
4.20) i grinje ikarice (Eriophidae). Osim tetnih grinja treba spomenuti i korisne grabeljive grinje iz
porodice Phytoseiidae koje su prirodni neprijatelji nekih tetnih kukaca te uinkovito ograniavaju
njihovo razmnoavanje i mogu utjecati na smanjenje brojnosti populacije. Pripravci kojima se
suzbijaju tetne grinje nazivaju se akaricidi.

Slika 4.20: Odrasli oblik crvenog vonog pauka (Panonychus ulmi) (snimio: . Budinak)

15

57

4.1.3. Nematode
Nematode su sitni ivotinjski organizmi, u prirodi raireni u tlu, slanim ili slatkim vodama. Meu
brojnim do danas opisanim vrstama nematoda, nekoliko stotina vrsta napada i hrani se ivim
biljkama. Takve vrste nazivaju se fitofagnim ili biljno-parazitskim nematodama te se ubrajaju u
tetnike poljoprivrednih kultura i ostalog bilja. Tijelo im je mikroskopskih veliina od 0,3 do nekoliko
milimetara duljine. Veina biljno-parazitskih nematoda je crvolikog, igliastog, nitastog ili konastog
oblika. Kod vrsta iz skupine cistolikih nematoda enke u spolnoj zrelosti poprimaju okruglast oblik
tijela. Prema obliku tijela razlikujemo okrugle, krukolike i limunaste forme. Biljno-parazitske
nematode hrane se sisanjem biljnih sokova pomou stileta, hitinizirane bodlje koja je smjetena u
njihovoj usnoj upljini. Neke vrste ive i hrane se unutar biljaka domaina i ubrajaju se u
endoparazite, dok se druge hrane u tlu izvan biljke te se ubrajaju u ektoparazite. Slino kao i kukci,
nematode u ivotnom ciklusu prolaze kroz nekoliko stadija od jaja do etiri stadija liinki
(juvenilnih stadija), nakon kojih se zavrnim presvlaenjem preobraavaju u odrasle oblike.
Nematode se kroz tlo kreu relativno sporo, a na vee udaljenosti ire se zaraenim biljnim
materijalom, tlom ili supstratima. Simptomi koje na biljkama uzrokuju biljno-parazitske nematode
mogu ovisno o vrsti biti razliiti. Hranei se na korijenu mnogo vrsta dovodi do opeg slabljenja
biljaka, a nerijetko i do njihovog potpunog propadanja nakon kraeg ili duljeg razdoblja. Brojne vrste
uzrokuju deformacije napadnutih biljnih organa, dok neke mogu uzrokovati simptome i na listovima.
tete uzrokovane biljno parazitskim nematodama uglavnom se ne uoavaju na prvi pogled, no
nerijetko mogu biti drastine. Kako veina biljno-parazitskih nematoda ivi u tlu, do uoavanja
simptoma uglavnom dolazi ve u poodmakloj fazi napada ili zaraze. Zbog posebnosti u ivotnom
ciklusu ovih parazita, suzbijanje nematoda je vrlo kompleksno i ukljuuje primjenu svih raspoloivih
mjera zatite, katkad ukljuujui i one kemijske.
Mnoge vrste biljno parazitskih nematoda imaju vrlo irok krug biljaka domaina. Od veeg broja
vrsta, kao vrlo tetne mogue je spomenuti nematode korijenovih kvrica (Meloidogyne vrste) na
povru, vou i ukrasnom bilju, cistolike nematode na krumpiru (Globodera vrste) (Slika 4.21),
eernoj repi (Slika 4.22.) ili soji (Heterodera vrste), nematode vektore virusa (Xiphinema vrste),
stabljikine (Ditylenchus vrste) ili lisne nematode (Aphelenchoides vrste). Pripravci kojima se suzbijaju
nematode nazivaju se nematocidima.

Slika 4.21: Krumpirove cistolike nematode na


gomolju krumpira (snimio: I. Poje)

15

Slika 4.22: Repina nematoda na korijenu


eerne repe (snimio: I. Poje)

58

4.1.4. Puevi
Puevi po sistematskoj pripadnosti pripadaju u razred Gastropoda, a pripadnici podrazreda
Pulmonata - plunjaka vane su vrste u zatiti bilja. Puevi su hermafroditi (dvospolci), a tijelo im je
mekano, pokriveno sluzi. Razlikujemo pueve s kuicom (Slika 4.23) i one bez nje, pueve golae (Slika
4.24). Puevi golai su pokretniji od pueva s kuicom te ih je stoga i lake suzbijati budui da lake
pronalaze zatrovane mamce. Danju, za sunana vremena skrivaju se na sjenovitim mjestima, a hrane
se nou. Puevi su ranije uglavnom bili ubrajani u tetnike povra, no u novije vrijeme znaajne tete
uzrokuju i na ratarskim usjevima, industrijskom bilju, cvijeu, jagodama, ali i u vonjacima. Prodrljivi
su i u jednom danu mogu pojesti do 50 % svoje mase. Polifagni su i hrane se mnogim kultiviranim
(Slika 4.25) i nekultiviranim vrstama biljaka. Izravne tete ine izgrizanjem biljnih dijelova, pravei
rupe na listovima, a na biljkama ostavljaju sluzavi trag i izmet, tj. oneiuju biljke te one gube svoju
trinu vrijednost. Isto tako mogu izgrizati i biljne stabljike, klice i neke plodove. Jaja odlau u
skupinama na skrovitim mjestima poetkom ljeta, a nakon 25 - 30 dana iz jaja izlaze mladi puevi.
Spolnu zrelost dostiu nakon 60 dana. Razvoju pogoduju temperature izmeu 12 i 22 C i relativna
vlanost tla izmeu 20 i 30 %. No, pri vlanosti tla izmeu 10 i 15 %, te veoj od 40 % smrtnost je
velika.
U neizravne mjere suzbijanja pueva ubrajaju se sve mjere obrade i kultivacije koje nepovoljno
djeluju na brojnost populacije i odvodnja vode s proizvodnih povrina. Neki herbicidi i gnojiva
takoer mogu nepovoljno djelovati na pueve. Izravno se suzbijaju limacidima koji su na tritu
dostupni kao gotovi mamci. Mamci se obino primjenjuju rasipanjem izmeu biljaka, a rasipavati
treba predveer i za suha vremena. Za suzbijanje na manjim povrinama mogu se koristiti tvari koje
uzrokuju dehidraciju tijela, npr. pepeo, ivo ili gaeno vapno i neka mineralna gnojiva. Isto tako,
mehanike mjere kao pokrivanje usjeva mreom, ograivanje neprelaznom ogradicom ili sakupljanje
pueva na manjim povrinama moe smanjiti njihovu tetnost.

Slika 4.23: Puevi s kuicom (Helix sp.)


(snimila: D. Hamel)

15

Slika 4.24:Pu gola (Arion sp.)


(snimila: D. Hamel)

Slika 4.25: Oteenje na kupusu


uzrokovano napadom pueva
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

59

4.1.5. Glodavci
U tetne glodavce ubrajamo manje sisavce ije je zubalo prilagoeno glodanju. Karakterizira ih brzo
razmnoavanje te esto dolazi do njihova prenamnoavanja kada mogu uzrokovati velike
gospodarske tete. Dijelimo ih na glodavce u polju i zatvorenim prostorima.
U polju su najei poljski mi (Mus musculus), poljska voluharica (Microtus arvalis), vodena
voluharica (Arvicola terrestris), prugasti poljski mi (Apodemus agrarius) i utogrli mi (Apodemus
flavicollis). Izraziti su periodiki tetnici. Pojedinih godina, kada su relativno topla zimska razdoblja,
moe doi do njihova prenamnoavanja to esto ima za posljedicu znaajne tete na
poljoprivrednim kulturama.
Poljski glodavci ine tete na ratarskim usjevima (Slika 4.27), djetelitima, luceritima i travnjacima
(Slika 4.29) te mladim vonjacima i vinogradima, a te tete mogu rezultirati gubitkom uroda i do 50
%. Voluharice se rado hrane korijenjem mladih voaka. Velike tete u mladim vonjacima mogu
nastati zimi, a jedna voluharica moe tijekom zime oglodati stotinjak mladih stabala (Slika 4.26). U
vonjacima treba neprekidno pratiti populaciju glodavaca, naroito uz putove i kanale koji su zarasli
vegetacijom te na zaputenim i neobraenim povrinama uz vonjak ili unutar njega. tete su obino
vidljive u proljee kada mlade voke ne prolistaju, oslabljene su, mogu se lako iupati iz zemlje, a
malo jai vjetar ih moe sruiti.

Slika 4.26: Oteenje od voluharica


na mladim vokama u rasadniku
(snimio: . Budinak)

Slika 4.27: Voluharica na povrini


pripremljenoj za sjetvu ratarskih kultura
(snimila: T. Rehak)

U ratarskim usjevima, poljski glodavci ine tete na nain da se penju na zrele klasove itarica, lome
ih i nose u svoja sklonita. tete mogu initi i lomljenjem stabljika te otkidanjem klasova.
Osim izravnih teta na poljoprivrednim kulturama, mogu initi i neizravne tete svojom aktivnou
ispod povrine tla. Svojom aktivnou iskapaju rupe na povrini tla pri emu su vidljiva udubljenja u
obliku kanalia (Slika 4.28) koji spajaju otvore u leglo i u hodnike kojima prolaze ispod povrine tla.
Otvori i legla naroito su opasni na nasipima koji postaju porozni i nesigurni pri obrani od poplava.
Glodavci u skladitima oteuju i oneiuju uskladitene proizvode izmetom, urinom i dlakama. Kao
posljedica njihove nazonosti je smrad, a zbog aktivnosti dolazi i do oteenja raznih predmeta i
graevinskih objekata. Oteenim i oneienim proizvodima smanjuje se kakvoa i trina vrijednost,
a istodobno postoji i opasnost za potroae oneienih proizvoda zbog mogunosti pojave razliitih
oboljenja. Budui da je u skladitima nazona velika koliina hrane dostupna glodavcima, esto se

15

60

pojavljuju problemi pri provedbi zatite i suzbijanja. Oko skladita se ponekad mogu nai velike
koliine ostataka i raznog otpada od ienja itarica to pogoduje okupljanju glodavaca.
Odluka o suzbijanju poljskih glodavaca donosi se im se utvrdi njihova nazonost, temeljem
odreivanja aktivnih otvora (Slika 4.28). Vano ih je suzbijati redovito, a ako se suzbijanje poinje
obavljati kada je brojnost populacije velika, uspjeh e biti nedovoljan, a troak velik.
Suzbijanje poljskih glodavaca treba biti usmjereno na stalno preventivno suzbijanje, a ne na
povremeno kurativno, a opasnim se smatra nazonost vie od 20 aktivnih rupa voluharica po aru.
Uzronici su trihineloze i drugih bolesti ljudi i domaih ivotinja.
tete od poljskih glodavaca mogu se sprijeiti organiziranim praenjem i osposobljenom
savjetodavnom slubom koja provodi izvjetajno-prognozne poslove na terenu te educiranjem
poljoprivrednih proizvoaa o vanosti ovog problema.
Vei uspjeh u suzbijanju poljskih glodavaca postie se ako se suzbijanje provodi na veoj povrini.
Suzbijanje na maloj povrini nije uspjeno zbog velike pokretljivosti glodavaca i mora biti organizirano
tako da zahvati sve ugroene povrine bez obzira na vlasnika.
Pripravci za suzbijanje glodavaca nazivaju se rodenticidi, a na trite dolaze kao gotovi zatrovani
mamci. Rodenticidi mogu biti odobreni i kao biocidni proizvodi. Rodenticidi kao sredstva za zatitu
bilja od glodavaca primjenjuju se uglavnom na poljoprivrednim povrinama za zatitu bilja i biljnih
proizvoda u skladitima. Biocidni proizvodi se primjenjuju za suzbijanje glodavaca u objektima gdje se
uva i priprema hrana te borave ljudi i ivotinje zbog zatite njihovog zdravlja i stvari koje se koriste
kao i na nepoljoprivrednim povrinama. Europska komisija pripremila je smjernice koje definiraju u
kojim se okolnostima primjenjuju sredstva za zatitu bilja, a u kojim biocidni proizvodi.
Vano je spomenuti da su neke vrste poljskih glodavaca zatiene i ne smije ih se suzbijati to ukazuje
na vanost poznavanja populacije poljskih glodavaca. Zatiene vrste su planinska voluharica
(Chionomys nivalis), utogrli umski mi (Apodemus flavicolis), hrak (Cricetus cricetus), alpski
voluhari (Microtus multiplex), mi humka (Mus spicilegus), runati voluhar (Dinaromys bogdanovi) i
sljepa (Nannospalax leucodon).

Slika 4.28: Aktivni otvori i tete na travnjaku


uzrokovani aktivnou poljskih glodavaca
(snimila: D. Hamel)

15

Slika 4.29: Voluharica na travnjaku


(snimila: D. Hamel)

61

4.1.6. Divlja
Razliite vrste divljai mogu uzrokovati tete na poljoprivrednim kulturama. U tetnu divlja ubrajaju
se zeevi, divlje svinje i srnea divlja. Najee ugroavaju kulture u blizini uma, a oglodavanjem
kore voaka, ponekad i vinove loze, uzrokuju znatne tete, naroito zimi kada je visok snijeg. tete od
divljai vee su za vrijeme sunijih razdoblja. esto se u medijima moe uti o velikim tetama koje
uzrokuju divlje svinje na ratarskim usjevima. Jedan nain za sprjeavanje teta od divljai je primjena
sredstava za zatitu bilja - repelenata divljai. U Hrvatskoj nema registriranih repelenata koji su
sredstva za zatitu bilja. Meutim, postoje repelenti intenzivnog mirisa za odbijanje divljai koji se
koriste u iroj uporabi i ne primjenjuju se u usjevu ili nasadu na bilje. Ovi se repelenti koriste tako da
se natope krpe ili spuve te pomou drvenih kolaca rasporede u pravilnom razmaku oko nasada. No,
najsigurniji nain sprjeavanja teta u vonjacima jest postavljanje ograde oko nasada ili postavljanje
iane mree oko svake pojedine sadnice ili mlade voke. Zatita usjeva i nasada od nekih vrsta
divljai moe se postii i postavljanjem elektrinih pastira.
4.1.7. Ptice
U tetne ptice ubrajamo vorke, vrapce, vrane, svrake, fazane, i dr. Ptice oteuju zasijano sjeme,
klice, tek iznikle biljke kukuruza, suncokreta i drugih usjeva, ali i zrelo voe i groe. Mogu oteivati
glavice suncokreta i klipove kukuruza. Vee tete nanose na manjim povrinama u blizini visokih
stabala ili dalekovoda na kojima se skupljaju, nego na veim parcelama. Ptice nije dozvoljeno ubijati
ve samo odbijati primjenom vizualnih ili zvunih repelenata ili mehaniki sprjeavati njihov napad
primjenom raznih plaila i mrea za prekrivanje usjeva i nasada. Nastanak teta na zasijanom
sjemenu sprjeava se primjenom repelentnih pripravaka za tretiranje sjemena.
Neke vrste ptica mogu initi tete i uskladitenim proizvodima, naroito itaricama. Uskladitenim
itaricama hrane se najee golubovi i vrapci, a najvanija mjera sprjeavanja takvih teta jest
onemoguavanje pristupa u takve objekte postavljanjem mrea na otvore ili postavljanjem limenih
iljaka ispod krovova kako bi se sprijeilo njihovo gnijeenje i zadravanje.

15

62

4.2. Uzronici bolesti


Bolesti biljaka mogu uzrokovati razni imbenici, koji mogu biti neparazitski i parazitski.
Neparazitske bolesti ili poremeaji nastaju uslijed niskih ili visokih temperatura zraka, niske ili visoke
relativne vlanosti zraka, manjka ili vika svjetla, nedostatka ili vika hranjiva, toksinosti nekih
elemenata u tlu, neodgovarajue pH vrijednosti tla, fitotoksinosti sredstava za zatitu bilja i dr.
Neparazitske bolesti veinom su uzrokovane nepovoljnim uvjetima okolia to doprinosi osjetljivosti
biljaka prema parazitskim uzronicima bolesti, najee u stresnim situacijama. Neparazitske bolesti
se ne prenose s biljke na biljku, tj. nisu infektivne.
Parazitske bolesti na poljoprivrednim kulturama uzrokuju gljive i pseudogljive, bakterije, fitoplazme,
virusi i njima slini organizmi. Parazitski uzronici su organizmi koji parazitiraju u ili na biljnim
organima te na taj nain osiguravaju hranu za svoje ivotne potrebe. Parazitske bolesti su zarazne i
mogu se prenositi sa zaraene na zdravu biljku.
4.2.1. Gljive i pseudogljive
Uzronici veine bolesti na kultiviranim biljkama su fitopatogene gljive i pseudogljive. Stupanj tete
uzrokovan gljivinom infekcijom ovisi o vrsti gljive ili pseudogljive, vremenskim uvjetima
(temperatura i relativna vlaga zraka), osjetljivosti i kondiciji zaraene biljke. Bolesti uzrokovane
gljivama nazivaju se mikoze.
Gljive i pseudogljive mogu ui u biljku domaina kroz razliita oteenja uzrokovana mehanikim
putem (npr. rane nakon rezidbe) ili izravno kroz neoteenu epidermu biljnih organa.
Simptomi na biljkama, uzrokovani gljivinim infekcijama najee se oituju kao uenje na listovima,
suenje lia (Slike 4.35 i 4.36) i/ili plodova, opadanje lia i/ili plodova, zaostajanje u rastu te looj
kondiciji biljke.

Slika 4.30: Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)


(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

15

63

Slika 4.31: Pjege uzrokovane plamenjaom


(Plasmopara viticola) na licu lista
vinove loze (snimio: D. Ivi)

Slika 4.32: Sporulacija parazita na


grozdu zaraenom plamenjaom (P. viticola)
(snimio: D. Ivi)

Tijelo gljiva i pseudogljiva sastavljeno je od hifa (niti) koje rastu u svim smjerovima i tvore splet koji se
naziva micelij. Micelij nekih vrsta gljiva raste po povrini napadnutih organa te iz stanica domaina
pomou sisaljki (haustorija) crpi hranu. Takve gljive nazivamo ektoparazitima. U ektoparazite
svrstavamo veinu uzronika pepelnice. Micelij fitopatogenih gljiva i pseudogljiva prodire i u
unutranjost napadnutih organa (endoparaziti) irei se izmeu stanica (intercelularno) ili ulazei u
stanice (intracelularno).
Gljive i pseudogljive razmnoavaju se pomou organa koje nazivamo spore. Veina pseudogljiva
stvara zoospore u zoosporangiju, dok spore pravih gljiva nastaju na raznim jednostavnim ili
razgranatim nosaima (konidioforima) koji mogu biti pojedinani ili u skupinama, npr. u koremiju
(snopiu) ili sporodohiju (jastuiu). Spore se oslobaaju sa sporonosnih organa i noene vjetrom,
kiom ili insektima dospijevaju na biljne organe. Pri povoljnim uvjetima temperature i vlage, one kliju
i tako zapoinje proces infekcije biljke domaina. Vrijeme od ulaska gljive ili pseudogljive u biljku
domaina do pojave simptoma naziva se inkubacija. Inkubacija obino traje 3 do 4 dana, ponekad i do
dva tjedna, nakon ega se pojavljuju fruktifikacijski organi gljive (npr. kod Botrytisa konidiofori s
konidijama) popraeni pojavom simptoma (Slike 4.34 i 4.38). Tako se stvara nova generacija spora
kojima se iri zaraza (Slika 4.32). Stadij fruktifikacije ne pojavljuje se kod svih uzronika bolesti. Kod
bakterija, virusa ili traheomikoza nema sporonosnih organa, no znaci bolesti ipak su vidljivi. Nakon
zavretka ivotnog ciklusa biljke domaina, gljiva prezimljuje u biljnim ostacima ili tlu u obliku plodnih
tijela karakteristinih za svaku pojedinu vrstu. Jedna od najvanijih neizravnih mjera zatite je
zaoravanje ili uklanjanje zaraenih biljnih ostataka ili pridravanje plodoreda zbog smanjenja
mogunosti zaraze u iduoj vegetacijskoj sezoni.
Neke poznate biljne bolesti uzrokovane gljivinim infekcijama su: plamenjaa krumpira (Phytophtora
infestans (Slika 4.37), plamenjaa vinove loze (Plasmopara viticola) (Slika 4.31), crna pjegavost vinove
loze (Phomopsis viticola) (Slika 4.30), krastavost plodova jabuke i kruke (Venturia inegualis),
kovravost lista breskve (Taphrina deformans), upljikavost lia kotiavog voa (Stigmina
carpophilla) (Slika 4.33), pepelnica vinove loze (Erysiphe necator = Uncinula necator), pepelnica strnih
itarica (Blumeria graminis = Erysiphe graminis), smea (lisna) hra penice (Puccinia recondita),
pjegavost lia penice (Zymoseptoria tritici = Septoria tritici), smrdljiva snijet penice (Tilletia tritici) i
pjegavost lia eerne repe (Cercospora beticola). Pripravci za suzbijanje gljiva, uzronika bolesti,
nazivaju se fungicidi.

15

64

Slika 4.33: Uzronik upljikavosti lista


(Stigmina carpophila)
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

Slika 4.34: Uzronici trulei na plodu breskve


(Monilinia fructigena) - lijevo i (M. laxa) - desno
(snimio: D. Ivi)

Slika 4.35: Simptomi koziavosti (Blumeriella jaapii)


na licu lista vinje (snimio: D. Ivi)

Slika 4.36: Simptomi hre (Trannzscehelia discolor)


na listovima ljive (snimio: D. Ivi)

Slika 4.37: Uzronik plamenjae krumpira


(Phytophtora infestans)
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

Slika 4.38: Simptomi palei klasa penice


(Fusarium sp.) (snimila: T. Rehak)

4.2.2. Fitopatogene bakterije


Fitopatogene bakterije su jednostanini organizmi koji uzrokuju bolesti na biljkama. Poznato je da
samo 10 % do sada opisanih bakterija spada u fitopatogene bakterije. Bolesti uzrokovane bakterijama
nazivaju se bakterioze. Fitopatogene bakterije su uglavnom mezofilne ili termofilne, tapiasta oblika
i njihovom razvoju pogoduju temperature izmeu 25 i 30 oC. Razmnoavaju se vrlo brzo i karakterizira
ih veliki infektivni potencijal. Ulaze u biljku kroz pui, lenticele, kroz nektarske lijezde cvijeta, preko
rana ili oiljaka koji nastaju nakon opadanja lia ili plodova ili nakon mehanikih oteenja.
Fitopatogene bakterije su endoparaziti, to znai da se nalaze u unutranjosti napadnutih biljnih
dijelova ili cijele biljke. Veinom su fakultativni paraziti te ostaju u biljnim ostacima ili tlu te kao takvi

15

65

predstavljaju izvor zaraze. Mogu se prenositi i sjemenom. Najei prenositelji fitopatogenih bakterija
su: ovjek, insekti i drugi ivotinjski organizmi, voda i zrane struje. Na zaraenim biljkama pojavljuju
se simptomi u obliku nekroza, venua pojedinih organa ili itave biljke, nazonosti izluevina eksudata itd. No, za odreivanje nazonosti neke bakterije na biljnom materijalu potrebna je
bakterioloka analiza u laboratoriju.
Odreeno djelovanje na bakterije pokazuju pripravci na osnovi bakra, no takve pripravke treba
primjenjivati oprezno, sukladno priloenoj uputi i dobroj poljoprivrednoj praksi budui da mogu
uzrokovati pojavu fitotoksinosti na nekim vrstama.
Najpoznatije bakterijske bolesti su bakterijska pale jabuka i kruaka (Slika 4.39), bakterijski tumori
vinove loze, obina krastavost krumpira, smea trule krumpira i dr.

Slika 4.39: Bakterijska pale (Erwinia


amylovora) (snimio: D. Ivi)

Slika 4.40: Trs vinove loze zaraen fitoplazmom


zlatne utice (Flavescence dore)
(snimio: . Budinak)

4.2.3. Fitoplazme
Fitoplazme su bakterijski biljni patogeni koji uzrokuju vie stotina biljnih bolesti. Budui da nemaju
staninu stjenku, mogu mijenjati svoj oblik (pleomorfnost) te su uglavnom okruglastog oblika. Bolesti
uzrokovane fitoplazmama nazivaju se fitoplazmoze. Prenose se kukcima (vektori fitoplazmi),
cijepljenjem, reznicama, ali ne i sjemenom. Osnova zatite temelji se na proizvodnji zdravog sadnog
materijala, suzbijanju vektora i unitavanju zaraenih biljaka. U Hrvatskoj su poznate fitoplazme
uzronici proliferacije jabuke (Apple proliferation phytoplasma) i propadanja kruke (Pear decline
phytoplasma) nazone na jezgriavom vou te europska utica kotiavog voa (European stone fruit
yellows). U naim vinogradima potvrena je zaraza fitoplazmama koje uzrokuju uticu vinove loze
(Bois noir, Flavescence dor) (Slika 4.40).
4.2.4. Virusi i njima slini organizmi
Virusi su uzronici bolesti biljaka koje nazivamo virozama. Po veliini su manji od bakterija i
fitoplazmi. Prenose se dodirom ili raznim vektorima kao to su insekti, grinje, nematode, vilina kosica
ili neke nie gljive, zatim sjemenom, plemkama, podlogama te antropogeno. Pojavom simptoma na
biljkama (Slika 4.41) zaraza se ne moe suzbiti pa je temelj zatite od virusa sjetva zdravog sjemena,
sadnja zdravog sadnog materijala, suzbijanje vektora kao i unitavanje zaraenih biljaka.
Neki virusi uzronici bolesti na poljoprivrednim kulturama su virus ute patuljavosti jema - Barley
yellow dwarf virus (BYDV), virus mozaika krastavca Cucumber mosaic virus (CMV), virus mozaika

15

66

duhana - Tobacco mosaic virus (TMV), virus mozaika rajice - Tomato mosaic virus (ToMV), virus
arke ljive Plum pox virus (PPV) i dr.
Viroidi su, za razliku od virusa, najmanja skupina patogena. Viroid je jednolanana kruna RNK
(ribonukleinska kiselina) koja je infektivna i uzrokuje bolesti biljaka. Neki viroidi uzronici bolesti na
poljoprivrednim kulturama su bolest vretenastog gomolja krumpira - Potato spindle tuber viroid
(PSTVd), viroid ljutenja kore agruma - Citrus exocortis viroid (CEVd) i dr.
Za sigurno odreivanje nekog virusa na biljnom materijalu potrebna je viroloka analiza u
laboratoriju.

Slika 4.41: Simptomi na listu uzrokovani virusom arke ljive


(Plum pox virus) (snimila: Z. Pavuni Miljanovi)

15

67

4.3. Korovi
4.3.1. Definicija i tete
Iako se definicija pojma korov ini jednostavna, situacija je ipak malo drugaija. Veina ljudi prema
korovima ima negativan stav i pod tim pojmom smatra divlju biljku koja raste u usjevu
(poljoprivrednoj kulturi) i koju je potrebno suzbiti. Ako je usjev zakorovljen, prinos e se znatno
smanjiti, a mogue je i potpuno izostajanje prinosa. Meutim je li takvo razmiljanje o korovima
tono?
Korov (dra, draa, trava, trnje, plevel) ne mora biti divlja biljka. Kultivirane biljne vrste takoer mogu
biti korovi. Tako je npr. ra, ako nikne, korov u penici, a suncokret u kukuruzu. Puno je slinih
primjera (Slike 4.42 i 4.43). U nekim situacijama (sortni pokusi, sjemenska proizvodnja) korovom se
smatra ak i jedna sorta iste vrste usjeva ako raste unutar druge sorte.
Nadalje, korovi ne rastu samo na poljoprivrednim, nego i na nepoljoprivrednim povrinama kao to
su prometnice, putovi, staze, industrijski objekti, parkovi, kanali, sportski tereni, zrane luke, vodene
povrine, sajmita, groblja, okunice i dr.
Sljedee, usjev moe biti zakorovljen bez znatnijeg utjecaja na prinos. Svaka kultura prolazi kroz stadij
razvoja u kojem korovi imaju najvei utjecaj na prinos (tzv. kritino razdoblje zakorovljenosti). Izvan
tog stadija, poljoprivredna kultura moe biti zakorovljena bez znatnijeg utjecaja na prinos.

Slika 4.42: Kamilica (Matricaria chamomilla)


kao usjev (snimio: N. Novak)

Slika 4.43: Kamilica (Matricaria chamomilla)


kao korov u uljanoj repici (snimio: N. Novak)

Uvrijeen stav da korov treba suzbijati takoer nije uvijek toan. Dio samoniklih biljaka na obradivim
povrinama ne teti usjevu ili je gospodarska teta neznatna u usporedbi s ekolokim koristima.
Navedeno ovisi o mnogim imbenicima, izmeu ostalog o vrsti i brojnosti (tonije biomasi) korovnih
biljaka, stadiju razvoja kulture (kako je ve objanjeno) i dr.
Iz navedenog je jasno vidljivo da nije lako definirati pojam korov. U gotovo svakoj definiciji mogue
je nai pogreku tj. sluaj koji nije obuhvaen definicijom. Neto ire definicije bi mogle glasiti
neeljena biljka, biljka koja se sukobljava s ljudskim interesima ili biljka od koje ima vie tete
nego koristi. Sveobuhvatnija definicija glasi svaka biljka koja raste na mjestu gdje to ne elimo.
Navedena objanjenja i definicije odnose se na korove u irem smislu tj. pokuavaju obuhvatiti sve
situacije u kojima neka biljka moe biti nepoeljna. Suzbijanje tih korova u pravilu je lake od
suzbijanja biljaka koje rastu zajedno s usjevom na kultiviranim povrinama - korova u uem smislu.
Potonji se mogu definirati kao biljke koje rastu u usjevu, a nisu cilj uzgoja. Te biljke mogu natetiti

15

68

usjevu na razliite naine obzirom da dijele, tj. meusobno se natjeu za ivotni prostor (iznad i ispod
povrine tla), raspoloivu vodu, hranjiva i svjetlo. Manjak bilo kojeg od nabrojanih resursa za kulturu
moe imati izravan utjecaj na prinos to rezultira financijskim gubitkom za poljoprivrednika. Kako je
ve navedeno, razdoblje u razvoju kulture kad joj korovi nanose najvee tete naziva se kritino
razdoblje zakorovljenosti (KRZ). U ovom razdoblju poeljno je da su korovi eliminirani ili smanjeni na
prihvatljivu mjeru. Prije i nakon KRZ korovi uglavnom nemaju utjecaja na prinos.
Svaka kultura, tj. usjev ima svoje specifino KRZ. Za ekoloki prihvatljiv pristup suzbijanja korova
kljuno je poznavanje KRZ, tj. poznavanje initelja koji ga odreuju, a to su natjecateljske
(kompetitivne) sposobnosti kulture, vrsta, brojnost i masa jedinki korova, vrijeme nicanja korova u
odnosu na kulturu, agrotehnike mjere u tehnologiji uzgoja, klimatske prilike, sklop, tlo i dr.
Kompetitivne sposobnosti kulture su specifinost pojedine vrste, ak i kultivara unutar iste vrste.
Tako npr. eerna repa, u odnosu na kukuruz, suncokret ili kulture gustog sklopa, ima znatno manje
kompetitivne sposobnosti. Stoga joj kod suzbijanja korova treba posvetiti znatno vie panje.
Okvirni KRZ za neke kulture:
-

kukuruz: od stadija razvoja 4 do stadija razvoja 10 (12) listova,


penica: od sredine busanja do poetka vlatanja,
krumpir: 2-3 tjedna nakon nicanja do zatvaranja redova,
eerna repa: 3-9 tjedana nakon nicanja,
soja: od prve do tree troliske.

to se tie vrste korova, ne tete usjevu sve korovne vrste jednako. U pogledu broja jedinki korova po
jedinici povrine vano je znati da se kulture gustog sklopa pri manjem stupnju zakorovljenosti mogu i
same natjecati s korovima ako su agrotehnike mjere provedene u optimalnim granicama i u skladu
sa zahtjevima kulture. Navedeno ne vrijedi za usjeve irokorednih, okopavinskih kultura gdje i manji
broj jedinki moe nanijeti jednaku ili veu tetu od veeg broja jedinki korova po jedinici povrine.
to se tie vremena nicanja korova u usjevu, najvie tete korovi koji niu prije i tijekom KRZ, dok
korovi koji u usjevu niknu nakon KRZ ne utjeu znatno na smanjenje prinosa. Meutim mogu biti
uzronici neizravnih teta, tj. mogu biti domaini gospodarski vanim biljnim bolestima i tetnicima,
oteati obradu tla i etvu (Slike 4.44 i 4.45), poveati vlagu zrna, poveati trokove suenja i dorade,
uzrokovati polijeganje kultiviranih biljaka (npr. slak u penici), poveati trokove ienja sjemena,
izazvati alergije i trovanja kod ljudi i domaih ivotinja, poveati banku sjemena korova u tlu i dr.
Pripravci za suzbijanje korova nazivaju se herbicidi.

Slike 4.44 i 4.45: Zakorovljeni usjevi pred etvu - poljski osjak (Cirsium arvense) u jemu (lijevo) i europski mranjak
(Abutilon theophrasti) u kukuruzu (desno) (snimio: N. Novak)

15

69

4.3.2. Podjela korova


Korove je mogue podijeliti na vie naina. Ovisno o kriteriju podjele razlikujemo podjelu prema:
-

botanikoj pripadnosti (porodica, rod, vrsta),


obliku lista (uskolisni i irokolisni),
ivotnom ciklusu (jednogodinji, dvogodinji i viegodinji),
sezonskoj dinamici nicanja (ozimi, jari, ljetni, jesenski),
kulturi koju zakorovljuju (korovi kultura gustog sklopa, korovi okopavina, korovi
viegodinjih nasada, korovi nepoljoprivrednih povrina),
mjestu zakorovljenja (kopneni ili terestriki, vodeni ili akvatini korovi).

S agronomskog stajalita najvanije su podjele korova prema obliku lista i prema ivotnom ciklusu
(nainu razmnoavanja) jer je djelovanje herbicida vezano na te skupine, tj. tim skupinama se opisuje
spektar djelovanja herbicida. Naime, ni jedan herbicid ne djeluje na sve korovne vrste. Na etiketi
svakog herbicidnog pripravka spominje se neka od navedenih skupina korova, tj. ona na koju
herbicidni pripravak iskazuje najbolje djelovanje (npr. herbicidni pripravak namijenjen za suzbijanje
jednogodinjih irokolisnih korova).
irokolisni korovi botaniki pripadaju dvosupnicama (dikotiledone biljke ili dikotiledoni), a uskolisni
jednosupnicama (monokotiledone biljke ili monokotiledoni). Veina ekonomski tetnih uskolisnih
korova pripada porodici trava (Poaceae). Razlika izmeu ovih dviju velikih skupina nije samo u obliku
lista nego i u drugim svojstvima koja su u izravnoj vezi s osjetljivou na herbicide.
Jednogodinji ili sjemenski korovi zakljue ivotni ciklus unutar jedne vegetacijske sezone ili u
razdoblju kraem od godinu dana. Razmnoavaju se samo sjemenom pa otuda i naziv sjemenski
korovi. Osnova borbe protiv jednogodinjih korova je sprjeavanje osjemenjivanja. Uz jednogodinje
razlikujemo i dvogodinje korove koji u prvoj godini tvore vegetativne organe, a u drugoj plodonose.
Za poljoprivrednu proizvodnju uglavnom nisu od vee vanosti. Najpoznatiji dvogodinji korov je
divlja mrkva (Daucus carota).
Viegodinji ili trajni korovi razmnoavaju se sjemenom i vegetativno lukovicama, gomoljima,
podancima, korijenovim pupovima, vrijeama i dr. Kad se jednom na nekom podruju ustabile, zbog
razvijenih podzemnih organa koji slue kao rezerva hranjiva, vrlo ih je teko iskorijeniti. U suzbijanju
treba koristiti sistemine (translokacijske) herbicide, a cilj suzbijanja trebaju biti podzemni organi.
Usitnjavanjem podzemnih organa (npr. frezanjem) poljoprivrednik nesvjesno, mislei da ih suzbija,
moe pogodovati njihovom razmnoavanju. Mogue ih je suzbiti i mehaniki (npr. kultivacijom,
upanjem, konjom), jer se uklanjanjem nadzemnog dijela za ponovni porast potroi puno rezervnih
hranjiva iz podzemnih organa. Viekratnim ponavljanjem ovog procesa podzemni organi se iscrpljuju i
odumiru.
Kako je navedeno, dobro poznavanje korovnih vrsta prema navedenim podjelama je od velike
vanosti prilikom odabira herbicidnog pripravka. Svako sredstvo za zatitu bilja (pa tako i herbicidni
pripravci) ima priloenu etiketu (Detaljna uputa za uporabu) na kojoj je navedena vrsta (vrste) tj.
skupina (skupine) tetnih organizama na koje dotino sredstvo djeluje. Tako se navodi da herbicidni
pripravak suzbija npr. jednogodinje irokolisne ili viegodinje uskolisne korove. Navedena
tvrdnja nije nikad u potpunosti tona jer ne postoji herbicid koji suzbija sve vrste iz neke skupine
korova, ali najvei broj vrsta na koje djeluje pripada navedenoj skupini (skupinama). esto se navodi i
skupina na koju pripravak pokazuje odreeno, ali ipak nedovoljno djelovanje (npr. herbicidni
pripravak namijenjen za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih uskolisnih korova te smanjenje
zakorovljenosti jednogodinjim irokolisnim korovima).

15

70

Pored gore navedenih postoji i, takoer vana, podjela korova prema kulturi koju zakorovljuju.
Naime, prema jednoj definiciji korovi su pratitelji kulture i vezani su uz ovjeka i ovjekovu
djelatnost. Obzirom na kulturu koju zakorovljuju, korovi se mogu podijeliti na korove kultura gustog
sklopa (strne itarice, uljana repica i dr.), korove okopavina (kukuruz, soja, suncokret i dr.), korove
viegodinjih nasada (vonjaci i vinogradi) i korove nepoljoprivrednih povrina.
Najei korovi kultura gustog sklopa iz skupine jednogodinjih irokolisnih jesu srednja mijakinja ili
crijevac (Stellaria media), perzijska estoslavica (Veronica persica), brljenasta ili brljenasnolisna
estoslavica (Veronica hederifolia), crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum), obuhvatna mrtva
kopriva (Lamium amplexicaule), mak turinak (Papaver rhoeas), ekinjasta broika ili priljepaa
(Galium aparine), kamilica (Matricaria chamomilla) (Slike 4.42 i 4.43), poljski abnjak (Ranunculus
arvensis), prava rusomaa ili pastirska torbica (Capsella bursa-pastoris), poljska goruica (Sinapis
arvensis), bridasta ili divlja rotkva (Raphanus raphanistrum), poljska potonica (Myosotis arvensis),
ljekovita dimnjaa (Fumaria officinalis), poljska ljubica (Viola arvensis) i dr. Veina nabrojanih
jednogodinjih irokolisnih korova je malog habitusa. Neke vrste niu u jesen, a neke u proljee.
Od viegodinjih irokolisnih najee se u proljee pojavljuju poljski slak (Convolvulus arvensis),
ladole ili veliki slak (Calystegia sepium), razliite grahorice (Vicia spp.), poljski osjak (Cirsium arvense)
(Slika 4.44) te neto rjee ljubiasti gavez (Symphytum officinale), poljski ostak ili svinjak (Sonchus
arvensis), kovrava kiselica ili tavelj (Rumex crispus) i druge vrste. Mogu niknuti iz sjemena ili se
razviti iz podzemnih organa.
Najvaniji predstavnici jednogodinjih uskolisnih (travnih) korova u kulturama gustog sklopa su
obina slakoperka (Apera spica-venti), miji ili lisiji repak (Alopecurus myosuroides), jednogodinja
vlasnjaa (Poa annua), divlja zob (Avena fatua) i dr.
Viegodinji uskolisni (travni) korovi zastupljeni su najmanjim brojem vrsta. Najee se pojavljuje
obina pirika (Agropyron repens) te rjee obina ili viegodinja vlasnjaa (Poa trivialis) i zubaa ili
troskot (Cynodon dactylon) uz jo neke manje zastupljene vrste.
Iz skupine jednogodinjih irokolisnih korova okopavina najvaniji predstavnici su bijela loboda
(Chenopodium album), mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum), europski mranjak
(Abutilon theophrasti) (Slika 4.45), pelinolisni limundik ili ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) (Slike
4.50 i 4.51), obini ir (Amaranthus retroflexus), pjegasti dvornik (Polygonum persicaria), kiseliasti
ili uzlati dvornik (Polygonum lapathifolium), slakasti dvornik (Polygonum convolvulus), sitnocvjetna
konica (Galinsoga parviflora), bijeli kunjak (Datura stramonium), obina dikica (Xanthium
strumarium), crna pomonica (Solanum nigrum) i dr.
Viegodinji irokolisni korovi zastupljeni su manjim brojem vrsta od jednogodinjih. Najei su
poljski slak (Convolvulus arvensis), ladole ili veliki slak (Calystegia sepium), poljski osjak (Cirsium
arvense) te rjee ljubiasti gavez (Symphytum officinale), kovrava kiselica ili tavelj (Rumex crispus),
tupolisna kiselica (Rumex obtusifolius) i jo neke manje zastupljene vrste.
Najee jednogodinje uskolisne (travne) vrste u irokorednim (okopavinskim) kulturama su kotan
(Echinochloa crus-galli), obina ili ljubiasta svraica (Digitaria sanguinalis), zeleni muhar (Setaria
viridis), prljenasti muhar (Setaria verticillata), sivi muhar (Setaria pumila), proso (Panicum
miliaceum), vlasasto proso (Panicum capillare), glatko ili ameriko proso (Panicum dichotomiflorum).
Ostale vrste su manje zastupljene.

15

71

Najmanji broj gospodarski vanih korovnih vrsta okopavina je iz skupine viegodinjih uskolisnih
(travnih) od kojih su najzastupljeniji divlji sirak (Sorghum halepense), obina pirika (Agropyron repens)
te zubaa ili troskot (Cynodon dactylon). Iako brojem vrsta manje zastupljeni, kod uzgoja
predstavljaju velik problem.
Korovna flora viegodinjih nasada uvelike ovisi o nainu uzgoja, agrotehnikim mjerama koje se
provode u nasadu i dobu godine. Kod viegodinjih nasada vana je podjela korova po sezonskoj
dinamici nicanja.
to se tie teta, kod viegodinjih nasada neizravne tete imaju veu vanost nego izravne (s
iznimkom mladih nasada). Korovi vieg habitusa ometaju kvalitetnu aplikaciju fungicida i insekticida,
domaini su uzronicima bolesti i tetnika, stvaraju povoljan mikroklimat za jau pojavu bolesti,
ometaju berbu i sl.
Razlike od nasada do nasada u nainu uzgoja (uzgojnom obliku, meurednom razmaku, razmaku u
redu i dr.) i odravanju tla, to podrazumijeva i kontrolu korova, vrlo su velike to se reflektira na
korovnu floru. Korovi se mogu suzbijati obradom tla, zatravljivanjem povrine tla pa konjom i
ostavljanjem mala u nasadu te primjenom herbicida. Svaka od navedenih mjera moe se provoditi
na razliite naine, vrlo su este i kombinacije razliitih mjera (npr. zatravljivanje i konja
meurednog prostora, obrada tla unutar reda i sl.) to ima izravan utjecaj na korovnu floru. Ovisno o
provedenim mjerama, njihovom stupnju i intenzitetu, korovna flora viegodinjih nasada dijeli se na
korovnu floru intenzivnih i korovnu floru ekstenzivnih nasada. U intenzivnim nasadima tijekom
godine moe se uoiti veina prije nabrojanih vrsta te jo neke za poljoprivredne kulture netipine
vrste. U ekstenzivnim nasadima omjer se mijenja u korist vrsta netipinih za poljoprivredne kulture
(ruderalni korovi).
Obzirom na sezonsku dinamiku nicanja i razvoja, korovi se mogu razvrstati u zimsko-proljetne
(ozime), proljetno-ljetne i kasnoljetne (jesenske) korove.
Ako govorimo o intenzivnim nasadima, u zimsko-proljetne (ozime) korove pripadaju srednja
mijakinja ili crijevac (Stellaria media), perzijska estoslavica (Veronica persica), brljenasta ili
brljenasnolisna estoslavica (Veronica hederifolia), crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum),
obuhvatna mrtva kopriva (Lamium amplexicaule), prava rusomaa ili pastirska torbica (Capsella
bursa-pastoris), jednogodinja vlasnjaa (Poa annua), poljska goruica (Sinapis arvensis), puzajui
petoprst (Potentilla reptans), umski grbak (Rorippa sylvestris) i dr. S obzirom na to da se navedene
korovne vrste razvijaju od jeseni do proljea, dakle tijekom zimskog mirovanja nasada, one im ne
nanose tetu. Istovremeno prekrivaju tlo ime prijee eroziju. Stoga ih nije uputno suzbijati.
Skupini proljetno-ljetnih korova intenzivnih nasada pripadaju mnoge ekonomski vane vrste koje su
vani kompetitori pa ih je potrebno pravodobno suzbiti. Iste vrste pojavljuju se i krajem ljeta i
poetkom jeseni. Najee se pojavljuju bijela loboda (Chenopodium album), mnogosjemena loboda
(Chenopodium polyspermum), pelinolisni limundik ili ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), obini ir
(Amaranthus retroflexus), dvornici (Polygonum spp.), portulak ili tut (Portulaca oleracea), mala
kopriva (Urtica urens), jednogodinja hudoljetnica ili krasolika (Erigeron annuus), kanadska
hudoljetnica (Conyza canadensis), sitnocvjetna konica (Galinsoga parviflora), poljski slak (Convolvulus
arvensis), dvodomna ili velika kopriva (Urtica dioica), ladole ili veliki slak (Calystegia sepium), poljska
preslica (Equisetum arvense), maslaak (Taraxacum officinale), poljski osjak (Cirsium arvense),
ljubiasti gavez (Symphytum officinale), kiselice (Rumex spp.), kotan (Echinochloa crus-galli), muhari
(Setaria spp.), obina ili ljubiasta svraica (Digitaria sanguinalis), divlji sirak (Sorghum halepense),
obina pirika (Agropyron repens), zubaa ili troskot (Cynodon dactylon). Posebno su tetni

15

72

viegodinji korovi poput osjaka, preslice, poljskog i velikog slaka, gaveza, velike koprive, kiselica,
divljeg sirka, pirike, zubae. Sve nabrojane korove mogue je, kako je navedeno, suzbiti mehaniki to
je u skladu s propisima o odrivoj uporabi pesticida i Nacionalnim akcijskim planom za postizanje
odrive uporabe pesticida. Prednost u suzbijanju bi trebale imati sve nekemijske mjere. Uestalom
konjom suzbit emo jednogodinje i iscrpiti viegodinje korove to e rezultirati odumiranjem
podzemnih organa tako da je u viegodinjim nasadima mogue uspjeno suzbijati korove bez
uporabe kemijskih sredstava.
Korovi nepoljoprivrednih povrina ili korovi u irem smislu razlikuju se od tipinih poljoprivrednih
korova - pratitelja kultura. Na nepoljoprivrednim povrinama vee znaenje imaju viegodinji, esto
drvenasti korovi. Najopasnije su strane (alohtone) vrste koje su nakon unosa (introdukcije) postale
invazivne i na novom stanitu se brzo i agresivno ire na raun vrsta ija nazonost je rezultat
iskljuivo prirodnih procesa (autohtone ili nativne vrste). Zbog izraene agresivnosti, invazivne strane
korovne vrste uzrokuju brojne tete. One mijenjaju okoli, naruavaju stabilnost ekosustava, tete
poljoprivrednim, umskim i vodenim biljnim sastojinama, ireverzibilno utjeu na sastav prirodnih
stanita te uzrokuju socio-ekonomske tete u poljoprivredi, umarstvu, turizmu, stoarstvu, zdravstvu
i dr. Invazivne strane korovne vrste su, na globalnoj razini, oznaene kao druga najvea prijetnja
bioraznolikosti te su predmetom intenzivnog prouavanja diljem svijeta.

Slike 4.46 i 4.47: Velike povrine obrasle invazivnom stranom korovnom vrstom - pajasen (Ailanthus altissima)
(lijevo) i amorfa (Amorpha fruticosa) (desno (snimili: M. Novak i N. Novak)

Najrairenije invazivne strane vrste na nepoljoprivrednim povrinama Hrvatske su pajasen (Ailanthus


altissima) (Slika 4.46), amorfa ili ivitnjaa (Amorpha fruticosa) (Slika 4.47), velika i gustocvjetna
zlatnica (Solidago gigantea i Solidago canadensis) (Slika 4.48), japanski dvornik (Reynoutria japonica)
(Slika 4.49), mirisavi bagrem (Robinia pseudoacacia), jednogodinja krasolika (Erigeron annuus) i jo
neke.

15

73

Slike 4.48 i 4.49: Velike povrine obrasle invazivnom stranom korovnom vrstom - velika zlatnica (Solidago
gigantea) i japanski dvornik (Reynoutria japonica) (snimili: M. Novak i N. Novak)

iroj javnosti najpoznatija invazivna strana korovna vrsta je pelinolisni limundik ili ambrozija
(Ambrosia artemisiifolia). iri se poljoprivrednim povrinama, najee kao korov okopavina (Slika
4.51) i na strnitima (Slika 4.50) i nepoljoprivrednim povrinama. U Hrvatskoj su strnita pravi
rasadnici ambrozije jer poljoprivredni proizvoai parcelama nakon etve ne pridaju dovoljno
panje. Preporuka je mehaniko suzbijanje korova na strnitima prije njihovog osjemenjivanja.

Slike 4.50 i 4.51: Pelinolisni limundik ili ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) na strnitu i u suncokretu (snimio: N. Novak)

Ambrozija je globalan problem jer je na polen ove biljke alergian svaki osmi stanovnik planeta
Zemlje. U Hrvatskoj svaki etvrti stanovnik kontinentalnog dijela pati od alergije na polen ambrozije
ija cvatnja poinje krajem srpnja, a maksimum dosee u rujnu. Trokovi lijeenja tolikog broja ljudi
su ogromni. Da bismo dobili pravu sliku trokova koje uzrokuje ova vrsta, trokovima lijeenja
potrebno je pridodati i trokove suzbijanja koje je esto nedovoljno uspjeno, jer se provodi
nestruno i u krivo vrijeme. Mnogi alergiari, i pored uzimanja lijekova, u doba cvatnje ambrozije
privremeno su nesposobni za rad, to je dodatna teta od ove vrste.
Hrvatska je, uz Maarsku i jo neke zemlje, oznaena kao jedna od najugroenijih drava Europe u
kojima ambrozija zauzima ogromne povrine. Problem bi se puno uinkovitije rijeio kad bi se dio
novaca koji se troe na lijekove za ublaavanje simptoma alergije, usmjerio prema monitoringu i
strunom suzbijanju ove vrste. Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja
ambrozije - Ambrosia artemisiifolia L. u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, suzbijanje ambrozije
duni su obavljati vlasnici i korisnici vrtova, oranica, livada, uma, lovita i dr.

15

74

4.3.3. Svojstva korova


Korovi su izvrstan primjer uspjene borbe za opstanak. Razvili su brojne prilagodbe i znaajke koje je
nemogue sve pobrojati. Ako govorimo o tipinim poljoprivrednim korovima (korovima u uem
smislu), svi su se oni, da bi mogli opstati na obradivim povrinama, morali prilagoditi agrotehnici i
ivotnom ciklusu kultivirane biljne vrste koju prate. Prirodna selekcija i opstanak najuspjenijih je kod
nekultiviranih vrsta neprekidan proces. iroka rasprostranjenost (ubikvisti) iz koje proizlazi velika
genetska varijabilnost je glavni uvjet za uspjenu prilagodbu uvjetima stanita i ostalim izazovima
okoline (npr. utjecaju poljoprivrednika, tj. agrotehnici). Korovi su sposobni nicati i razvijati se u
razliitim pedo-klimatskim uvjetima, a brzina, dinamika i nain rasta odvija se onako kako je
najpovoljnije za vrstu. Zahvaljujui svojoj biolokoj snazi (vigoru), korovi bolje podnose nepovoljne
abiotske imbenike (sua, vlaga, vruina, hladnoa) od kultiviranih vrsta. Otporniji su prema
bolestima i tetnicima. Mnogi posjeduju posebne organe koji ih tite od unitenja (otre dlake,
bodlje i sl.). Veina korovnih vrsta su snani konkurenti, a mnoge vrste lue kemijske spojeve kojima
prijee ili usporavaju razvoj biljaka u svojoj okolini. Mnoge korovne vrste sposobne su skratiti
vegetacijski razdoblje, tj. u nepovoljnim uvjetima za vrlo kratko vrijeme mogu zavriti razvoj (brza
cvatnja i plodonoenje) tako da se u kasno ljeto i jesen esto mogu vidjeti biljice naknadno niknulih
ljetnih korova (npr. bijele lobode, ambrozije, obinog ira...) kako cvatu i plodonose, a visinom su
daleko ispod prosjene visine svoje populacije. Veina korovnih vrsta ima sposobnost velike
produkcije sjemena (desetak pa i stotine tisua po biljci). Neke vrste (npr. mijakinja) plodonose
nekoliko puta tijekom godine. Sjeme korova ima sposobnost dugotrajnog zadravanja klijavosti
(najee nekoliko desetaka godina, a moe i dulje), a proizlazi iz dormantnosti, tj. prirodnog svojstva
sjemena koje omoguuje njegovo mirovanje dok se ne steknu povoljni uvjeti za klijanje. Zbog svoje
grae i sastava, sjeme mnogih korovnih vrsta otporno je na vlagu i temperaturna kolebanja. Obrada
tla esto poboljava uvjete klijanja, ali moe i otetiti sjemenke korova tako da se broj ivih sjemenki
smanjuje s brojem obrada tla. Stoga je dugovjenost korovnih sjemenki uglavnom vea na
nekultiviranim nego na kultiviranim stanitima.
Kod korova esto, na istoj (matinoj) biljci, postoje sjemenke razliitog razdoblja mirovanja, jedne
kliju vrlo brzo (iste vegetacijske sezone), druge unutar nekoliko godina, dok ostale dulje vrijeme
ostaju u tlu. Ova prilagodba osigurava opstanak vrste u sluaju nastupanja ekstremno nepovoljnog
razdoblja, kao i korist za dio populacije u obrnutom sluaju. U sluaju nastupanja povoljnih uvjeta za
rast i razvoj, sjeme nekih korovnih vrsta sposobno je klijati u stadiju mlijene zriobe. Osim toga,
oblikom i masom je prilagoeno razliitim nainima irenja koje se moe odvijati vlastitim snagama,
ali i putem razliitih posrednika (vjetar, voda, ivotinje, ovjek...). Svaka vrsta specijalizirala se za
najmanje jedan od naina irenja.
Osim sjemenom, mnoge vrste se razmnoavaju vegetativno, tj. pomou lukovica, gomolja,
podanaka, korijenovih pupova, vrijea i sl. Neke vrste mogu se razmnoavati i pomou nadzemnih
stabljika koje se u dodiru s tlom zakorjenjuju i u sluaju odvajanja od matine biljke daju novu
jedinku. Podzemni organi korova bogati su rezervom hranjiva te lake odole stresu od nadzemnih.
Prodiru duboko u tlo i lomljivi su pa viegodinje korove nije lako iskorijeniti.
Mnoge korovne vrste sposobne su razviti rezistentnost na herbicide. Problemu rezistentnosti tetnih
organizama, pa tako i korova, u ovom priruniku posveeno je posebno poglavlje.
Autori: Zrinka Pavuni Miljanovi, dipl. ing., mr. sc. Nenad Novak, mr. sc. Ivan Poje, dr. sc. Mladen imala
Struni konzultanti: dr. sc. Dario Ivi, Maja Novak, dipl. ing., Jelena Plavec, dipl. ing., Jasna Milanovi, dipl. ing.

15

75

5. O SREDSTVIMA ZA ZATITU BILJA


5.1. to su sredstva za zatitu bilja?
Sredstva za zatitu bilja se esto poistovjeuju s pesticidima, no potrebno je napomenuti da pojam
pesticidi obuhvaa mnogo vei broj tvari koje se ne koriste samo u poljoprivredi ve i u drugim
podrujima, kao to je javno zdravstvo, komunalna higijena, veterinarstvo za suzbijanje nametnika na
ivotinjama i drugo.
Pojam pesticid je prema Zakonu o odrivoj uporabi pesticida definiran kao:
a) sredstvo za zatitu bilja, kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog
parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zatitu bilja na trite,
b) biocidni proizvod, kako je definirano u Uredbi (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i
Vijea od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tritu i uporabi biocidnih
proizvoda.
Definicije u navedenim uredbama glase ovako:
Sredstva za zatitu bilja su pripravci u obliku u kojem se isporuuju korisniku, koja se sastoje ili koja
sadre aktivne tvari i dodatne nepesticidne tvari (zatitna tvar (engl. safener), sinergist, nosa,
stabilizator, antikoagulant, athezit, disperzit i dr.) i koja su namijenjena za neku od sljedeih uporaba:
a. zatitu bilja ili biljnih proizvoda od svih tetnih organizama ili sprjeavanje djelovanja takvih
organizama, osim ako se kao glavna svrha ovih proizvoda smatraju higijenski ciljevi, a ne
zatita bilja ili biljnih proizvoda;
b. djelovanje na ivotne procese bilja, poput tvari koje djeluju na rast, no na drugaiji nain od
hranjivih tvari;
c. konzerviranje biljnih proizvoda, ako takve tvari ili proizvodi ne podlijeu posebnim
odredbama Zajednice o konzervansima;
d. unitavanje neeljenog bilja ili dijelova bilja, uz iznimku algi, ako se proizvodi ne primjenjuju
na tlu ili vodi radi zatite bilja;
e. sprjeavanje ili suzbijanje neeljenog rasta bilja, uz iznimku algi, ako se proizvodi ne
primjenjuju na tlu ili vodi radi zatite bilja.
Biocidni proizvodi su:
a. tvari i smjese, prireene u obliku u kojem se isporuuju korisniku, koje se sastoje od jedne ili
vie aktivnih tvari ili sadre ili proizvode jednu ili vie aktivnih tvari, i ija je namjena unititi,
odvratiti, uiniti bezopasnim, sprijeiti djelovanje ili kontrolirati bilo koji tetni organizam na
bilo koji nain osim isto fizikim ili mehanikim djelovanjem,
b. tvari i smjese, dobivene od tvari ili smjesa koje same ne potpadaju pod prvu alineju, i ija je
namjena unititi, odvratiti, uiniti bezopasnim, sprijeiti djelovanje ili kontrolirati bilo koji
tetni organizam na bilo koji nain osim istim fizikim ili mehanikim djelovanjem.
Tretirani proizvod koji ima primarnu biocidnu funkciju smatra se biocidnim proizvodom.
Sukladno navedenom govori se o sredstvima za zatitu bilja, pripravcima namijenjenim za
poljoprivredu i odreene nepoljoprivredne povrine te o biocidima, proizvodima namijenjenim za
kontrolu organizama koji su tetni za zdravlje ljudi ili ivotinja te za kontrolu organizama koji tete
prirodnim ili proizvedenim materijalima.

15

76

Svako sredstvo za zatitu bilja koje se stavlja na trite u Hrvatskoj mora biti registrirano ili imati
odgovarajuu dozvolu Ministarstva poljoprivrede. Moraju se nalaziti iskljuivo u originalnom
pakiranju, oznaena i opremljena etiketom s propisanim podacima na hrvatskom jeziku. Trgovako
ime sredstva za zatitu bilja je zakonom zatieno i za korisnika prepoznatljivo. Kratice i brojevi koji
slijede iza trgovakog naziva najee oznaavaju vrstu formulacije i koliinu aktivne tvari u sredstvu
za zatitu bilja. U nastavku su navedena dva primjera:
Fungicid SC 500
Formulacija je u obliku koncentrirane suspenzije, a sadri 500 g
aktivne tvari na litru sredstva za zatitu bilja.
Insekticid 10 G
Formulacija je u obliku granula i sadri 10 % aktivne tvari.
5.2. Svrha uporabe sredstava za zatitu bilja
Za uspjeno sprjeavanje ili smanjenje teta od tetnih organizama potrebno je prepoznati i odrediti
vrstu tetnog organizma, a zatim na osnovi poznavanja njenih biolokih, ekolokih i drugih svojstava
izabrati najprikladnije mjere zatite bilja.
Od druge polovice XX. stoljea primjena kemijskih sredstva za zatitu bilja postaje najvanija mjera
zatite bilja od tetnih organizama. Brojni toksikoloki, ekotoksikoloki, ekoloki i ekonomski razlozi
pokazuju da je primjenu kemijskih mjera zatite bilja potrebno racionalizirati. Mnoga znanstvena
istraivanja usmjerena su na pronalaenje njihove zamjene primjenom nekemijskih mjera. Primjenom
naela integrirane zatite bilja primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja je svedena na najnuniju
mjeru, a time je smanjen rizik za ovjeka, korisne organizme i okoli.
Sredstva za zatitu bilja moraju se primijeniti samo kad je to prijeko potrebno i/ili u skladu s
pragovima tetnosti kad postoje. Odluka o primjeni sredstva za zatitu bilja mora se temeljiti na
informacijama sakupljenim u polju kroz redovite preglede usjeva i/ili informacijama prognozne slube
sukladno naelima dobre poljoprivredne i okoline prakse.
Svaki odabir sredstava za zatitu bilja i primjenu treba provesti struno prema uputama koje se
dobiju pri nabavi sredstva za zatitu bilja, a sukladno naelima integrirane zatite bilja.
Kod uporabe sredstva za zatitu bilja potrebno je:
x koristiti sredstva za zatitu bilja u skladu s etiketom, potujui koliine, vrijeme i nain
primjene te sva ogranienja navedena na etiketi;
x primjenjivati mjere integrirane zatite bilja od tetnih organizama, radi smanjenja
uporabe sredstava za zatitu bilja;
x primjenjivati i rukovati sa sredstvima za zatitu bilja sukladno propisima iz podruja
sredstava za zatitu bilja;
x uvaavati naela dobre poljoprivredne prakse i zatite okolia;
x primjenjivati sredstva za zatitu bilja u skladu s integriranom zatitom radi odravanja
populacije ciljanih tetnih organizama ispod gospodarskog praga tetnosti uz
smanjenje negativnog utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini (npr.

15

77

lokalna primjena sredstva tamo gdje je populacija tetnih organizama prela


gospodarski prag tetnosti, a ne po cijeloj povrini);
x uvati sredstva za zatitu bilja na propisan nain (u posebnoj prostoriji, originalnoj
ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje...);
x ostatke sredstva za zatitu bilja i njegove ambalae zbrinuti na odgovarajui nain
prema podacima navedenim na etiketi sredstva;
x voditi evidenciju o uporabi.
5.3. Sastav sredstva za zatitu bilja
Sredstva za zatitu bilja su mjeavine aktivnih i dodatnih tvari u odreenim koncentracijama, koje
tvore formulirani pripravak.
Aktivna tvar je osnovni sastojak sredstva za zatitu bilja koja ima opi ili poseban uinak na tetne
organizme ili na bilje, biljne dijelove ili biljne proizvode. Najee su to kemijski spojevi,
mikroorganizmi i virusi, biljni ekstrakti i slino. U sredstvima za zatitu bilja u formulaciji se mogu
nalaziti i druge dodane tvari ija namjena je sprijeiti ili smanjiti fitotoksine uinke na odreeno bilje
npr. zatitna tvar (engl. safener) ili poboljati djelovanje aktivne tvari (tzv. sinergisti). Na trite se
smiju stavljati samo sredstva za zatitu bilja ije su aktivne tvari uvrtene u prilog Provedbene uredbe
(EU) br. 540/2011 kojom se provodi Uredba (EZ) br. 1107/2009 vezano uz popis odobrenih aktivnih
tvari.
Aktivna tvar ima svoj kemijski naziv prema meunarodno dogovorenoj kemijskoj nomenklaturi
Meunarodne unije za istu i primijenjenu kemiju (engl. International Union of Pure and Applied
Chemistry - IUPAC), koji je u pravilu vrlo sloen i neprimjenjiv za iru uporabu. Zbog sloenosti
kemijskog naziva aktivna tvar dobiva i trivijalni (izvedeni) naziv koji odobrava Meunarodna
organizacija za normizaciju (engl. International Organization for Standardization - ISO) i prihvaen je
u strunoj literaturi.
Primjeri trivijalnog i kemijskog naziva:
Trivijalni naziv: glifosat
IUPAC naziv: N-(fosfonometil)glicin
Trivijalni naziv: lambda-cihalotrin
IUPAC naziv: Smjesa izomera u omjeru 1:1: (S)--cijano-3-fenoksibenzil (Z)-(1R,3R)-3-(2-klor-3,3,3trifluorpropenil)-2,2-dimetilciklopropankarboksilat i (R)--cijano-3-fenoksibenzil (Z)-(1S,3S)-3-(2-klor3,3,3-trifluorpropenil)-2,2-dimetilciklopropankarboksilat
Na etiketi svakog sredstva za zatitu bilja navodi se kemijski i trivijalni naziv svake aktivne tvari koja se
u njemu nalazi. Koliina aktivne tvari u sredstvu za zatitu bilja se u tekuim formulacijama izraava u
gramima aktivne tvari na jednu litru sredstva (g/L), a u krutim formulacijama u gramima aktivne tvari
na jedan kilogram sredstva za zatitu bilja (g/kg) ili ponekad u postocima. iste kemijski aktivne tvari
u pravilu nisu prikladne za izravno koritenje kao sredstvo za zatitu bilja. Iznimka su sredstva za
zatitu bilja u kojima se koristi aktivna tvar bez dodataka, a to su ona na osnovi bakrenog sulfata
(modra galica) i odreene formulacije na osnovi sumpora.

15

78

Dodatna tvar u sredstvu za zatitu bilja je svaka tvar, osim aktivne tvari, koju je proizvoa dodao u
formulaciju sredstva za zatitu bilja. Dodaci u sredstvu za zatitu bilja poznati su jo i pod nazivom koformulanti. Vrsta i koliina ko-formulanata u formulaciji je proizvoaka tajna i u pravilu se ne navodi
na etiketi niti u javno dostupnoj literaturi. Iznimka su ko-formulanti koji imaju odreena toksikoloka
svojstva zbog kojih prema propisima o kemikalijama moraju biti navedeni na etiketi sredstva za
zatitu bilja. U tom sluaju ne navodi se njihova tona koncentracija u sredstvu za zatitu bilja, ve je
koncentracija izraena rasponom vrijednosti u skladu s propisima o kemikalijama. Neki ko-formulanti
dostupni su na tritu i kao dodatna (pomona) sredstva za zatitu bilja, koja ne sadre aktivne tvari.
To su pripravci koji se dodaju tijekom pripreme sredstva za zatitu bilja u kropivo radi poboljanja
djelovanja (tzv. okvaivai ili adjuvanti).
5.4. Formulacija (oblik) sredstava za zatitu bilja
Sredstva za zatitu bilja se stavljaju na trite kao posebno formulirani pripravci.
Formulirani pripravci trebaju osigurati korisniku:
x
x
x
x
x

jednostavnu uporabu i rukovanje, najee se prije primjene razrjeuje ili se koristi


nerazrijeen;
manju izloenost primjenitelja aktivnoj tvari tijekom uporabe, a ovisi o vrsti formulacije
uz uvjet da se sredstvo za zatitu bilja ispravno koristi i primjenjuje;
uinkovitost aktivne tvari, jer na primjer mnoge aktivne tvari ne mogu u dovoljnoj mjeri
proi bioloke prepreke (npr. kutikulu) ili se zadrati na lisnoj masi bez dodatnih tvari;
ravnomjernu raspodjelu aktivne tvari tijekom primjene, to je vano za sredstva za
zatitu bilja koja se primjenjuju u vrlo malim koliinama aktivne tvari na hektar;
stabilnost sredstava za zatitu bilja odreeno razdoblje (tijekom skladitenja).

Potreba za raznovrsnim nainima suzbijanja tetnih organizama i sigurnijom uporabom sredstava za


zatitu bilja su vani imbenici za razvoj i uporabu razliitih formulacija. Do danas je meunarodno
prepoznato vie od 90 vrsta formulacija za sredstva za zatitu bilja koja se koriste u zatiti bilja,
javnom zdravstvu, komunalnoj higijeni i drugim podrujima. U Republici Hrvatskoj se na tritu nalazi
vie od 30 razliitih vrsta formulacija sredstava za zatitu bilja, a najzastupljenije su koncentrati za
emulziju (EC), koncentrati za suspenziju (SC), moiva praiva (WP), koncentrati za otopinu (SL) i
samodispergirajue mikrogranule (WG). Oko 80 % registriranih sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj
(Slika 5.1) je u pet navedenih formulacija.

Slika 5.1: Zastupljenost pojedinih formulacija sredstava za zatitu bilja na tritu u Republici Hrvatskoj (nacrtala: G. Peek)

15

79

Sredstvo za zatitu bilja naziva se trgovakim imenom kojeg daje proizvoa i ne mora upuivati na
aktivnu tvar. Razliite tvornice pod razliitim trgovakim imenima proizvode razna sredstva za zatitu
bilja, tako da je broj registriranih sredstava za zatitu bilja u pravilu vei od broja dozvoljenih aktivnih
tvari. Razlog je u tome to se na trite mogu stavljati sredstva za zatitu bilja:
x
x

na osnovi iste koncentracije iste aktivne tvari istog proizvoaa. Iz komercijalnih i drugih
razloga na osnovi iste aktivne tvari istog proizvoaa s istom koncentracijom aktivne tvari
moe biti stavljeno vie sredstava za zatitu bilja pod razliitim trgovakim nazivima;
na osnovi iste koncentracije iste aktivne tvari razliitih proizvoaa. Na osnovi iste aktivne
tvari moe biti na tritu vie pripravaka razliitih proizvoaa. U Hrvatskoj je trenutno
registrirano vie od 15 sredstava za zatitu bilja razliitih proizvoaa na osnovi glifosata s
koncentracijom 480 g/L aktivne tvari u sredstvu za zatitu bilja;
na osnovi iste aktivne tvari razliitih vrsta formulacija. Za odreene aktivne tvari jedna vrsta
formulacije esto nije prikladna za sve potrebne/oekivane naine primjene. Na primjer, neki
insekticidi se mogu primjenjivati folijarno u obliku koncentrata za otopinu (SL) i u obliku
koncentrata za suspenziju za tretiranje sjemena (FS). Sredstva za zatitu bilja namijenjena
amaterskim korisnicima esto mogu biti pripravci nie koncentracije aktivne tvari namijenjeni
za primjenu bez razrjeivanja. Dostupnost razliitih formulacija na osnovi iste aktivne tvari
omoguuju korisnicima odabir formulacije s viom i niom razinom opasnosti za primjenitelja.
Na primjer, sredstvo za zatitu bilja moe biti dostupno na tritu u obliku moivog praiva
(WP) i samodispergirajuih mikrogranula (WG). Pri uporabi moivog praiva (WP) vea je
izloenost primjenitelja zbog udisanja praine. Preporuuje se odabir sredstva za zatitu bilja
s niom razinom opasnosti, ako je dostupno;
na osnovi iste aktivne tvari razliite koncentracije u sredstvu za zatitu bilja. U ovom sluaju
obino postoje razlike u nainu primjene ili koliini primjene na odreeni tetni organizam
izmeu sredstava na osnovi iste aktivne tvari, ali razliite koncentracije u sredstvu za zatitu
bilja. Na primjer, na tritu su dostupna sredstva na osnovi kaptana s koncentracijom 110
g/kg, 500 g/kg, 600 g/kg i 800 g/kg aktivne tvari u sredstvu za zatitu bilja;
u obliku kombiniranih sredstava zatitu bilja, koja se sastoje od dvije ili vie aktivnih tvari s
ciljem proirenja spektra djelovanja. Na primjer, na tritu su dostupna sredstva za zatitu
bilja samo na osnovi kaptana te ona koja uz kaptan imaju jo jednu aktivnu tvar:
trifloksistrobin ili penkonazol.

Podaci o svim registriranim sredstvima za zatitu bilja u Republici Hrvatskoj su javno dostupni i
pretraivi putem trailice Fitosanitarnog informacijskog sustava (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) na
naslovnoj stranici Ministarstva poljoprivrede (http://www.mps.hr/). Popis registriranih sredstava za
zatitu bilja objavljuje se nekoliko puta godinje na internetskim stranicama Ministarstva
poljoprivrede. Kod nas u fitomedicinskoj strunoj literaturi uvedeno je pravilo da se nazivi aktivnih
tvari ispisuju malim poetnim slovima, a nazivi sredstava za zatitu bilja velikim poetnim slovom.
5.5. Vrste formulacija sredstava za zatitu bilja
Formulacije sredstava za zatitu bilja dijele se prema agregatnom stanju i prema nainu primjene.
Prema agregatnom stanju razlikujemo tekue i krute formulacije sredstava za zatitu bilja. Primjeri
tekuih formulacija su koncentrati za emulziju (EC), koncentrirane suspenzije (SC), koncentrati za
otopinu (SL), a primjeri krutih formulacija su moiva prava (WP) ili moive granule (WG) (Slika 5.2).

15

80

a)

b)

d)

c)

e)

f)

Slika 5.2: Razliite vrste krutih i tekuih formulacija: a) moivo praivo (WP); b) moive granule (WG); c) granule za izravnu
primjenu (G); d) koncentrat za emulziju (EC); e) koncentrirana suspenzija (SC); f) koncentrat za otopinu (SL) (snimila: M.
Pelaji)

Prema nainu primjene razlikuju se formulacije sredstava za zatitu bilja koje se primjenjuju u
tekuem obliku (prskanjem, rasprivanjem, zalijevanjem) i u krutom obliku (zapraivanjem,
rasipanjem granula).
Veinu sredstava za zatitu bilja je potrebno prije primjene razrijediti s vodom. Svako sredstvo za
zatitu bilja koje je razrijeeno s vodom i pripremljeno za primjenu naziva se kropivo. Prilikom
mijeanja s vodom, a ovisno o vrsti formulacije dobiju se razliiti oblici tekuina (emulzija, otopina ili
suspenzija). Mijeanjem s vodom dobiju se razliiti oblici tekuine (Tablica 5.1)
Tablica 5.1: Nazivi tekuina s obzirom na vrstu formulacije mijeane s vodom (pripremila: D. Hamel)

formulacija

kratica

s vodom daje

koncentrat za emulziju

EC

emulziju

koncentrat za otopinu

SL

otopinu

koncentrirana suspenzija

SC FL ili KS

suspenziju

moivo praivo

WP

suspenziju

vododispergirajue granule
SG WG ili DF
mikroinkapsulirani koncentrat
CS ili MC
za suspenziju

15

suspenziju
suspenziju

81

Meutim postoje i sredstva za zatitu bilja koja se koriste bez razrjeivanja. U Tablici 5.2 navedene su
razliite formulacije sredstava za zatitu bilja, a formulacije koje se koriste bez razrjeivanja su
posebno izdvojene. Rjee se primjenjuje formulacija praiva za zapraivanje (P) ili garanula (G) koja
se rasipaju po povrini tla ili deponiraju u redove ili uz biljke.
Tablica 5.2: Pregled oznaka i naziva najvie zastupljenih formulacija sredstava za zatitu bilja (pripremila: G. Peek)

OZNAKA

NAZIV FORMULACIJE
Tekue formulacije

EC
SC
SL
EW
SE
OD

koncentrat za emulziju
koncentrirana suspenzija
vodotopivi koncentrat
tekua koncentrirana emulzija u vodi
suspo-emulzija
uljna koncentrirana suspenzija
Krute formulacije

WP
WG-DF-WDG
SG
SP
CS
K

moivo praivo za suspenziju


dispergirajue granule ili mikrogranule koncentrat za suspenziju
vodotopive granule
vodotopivo praivo
mikroinkapsulirani koncentrat za suspenziju
kristali
Formulacije za tretiranje sjemena

FS
ES
WS
LS
DS

koncentrirana suspenzija za tretiranje sjemena


emulzija za tretiranje sjemena
moivo praivo za suspenziju za tretiranje sjemena
otopina za tretiranje sjemena
praiva za zapraivanje sjemena
Formulacije za primjenu bez razrjeivanja

G
P
ULV

granule
praiva za zapraivanje
homogena tekuina za primjenu strojevima za ULV aplikaciju
Ostale vrste formulacija

Pa
Tpa
M
KM
t

pasta
tekue paste
mamci
koncentrat za mamac
tapii

15

82

5.6. Mehanizmi i naini djelovanja aktivnih tvari sredstava za zatitu bilja


Jedan od naina razvrstavanja aktivnih tvari sredstava za zatitu bilja su podjele prema nainu
djelovanja i prema mehanizmu djelovanja. Naime, treba razlikovati ove dvije podjele. Nain
djelovanja govori o nainu usvajanja u tetni organizam (kod herbicida npr. listom, korijenom ili i
listom i korijenom) i pokretljivosti unutar biljke nakon usvajanja (kontaktni i sistemini). Mehanizam
djelovanja oituje se nakon prodora aktivne tvari u tetni organizam kao ometanje jednog ili vie
biokemijskih (fiziolokih) procesa u tetnom organizmu (npr. inhibicija sinteze lipida, inhibicija sinteze
sterola i dr. ). Aktivne tvari iz iste kemijske skupine u pravilu imaju isti mehanizam djelovanja (Tablica
5.3).
Tablica 5.3: Primjeri podjele aktivnih tvari prema uinku na biokemijske prirodne procese (pripremila: G. Peek)

kemijska skupina

mehanizam djelovanja

primjeri aktivnih tvari

organofosforni insekticidi

inhibicija acetilkolinesteraze

klorpirifos, dimetoat

sulfonilurea herbicidi

inhibicija sinteze aminokiselina

nikosulfuron, rimsulfuron

ariloksifenoksipropionati

inhibicija sinteze lipida

kizalofop, fluazifop

triazolni fungicidi

inhibicija sinteze sterola

tebukonazol, propikonazol

Sredstva za zatitu bilja nakon primjene mogu se na tretiranoj biljci ponaati nesistemino ili
sistemino.
Nesistemina (kontaktna) sredstva za zatitu bilja nakon primjene ostaju u obliku zatitne prevlake
na povrini tretiranih biljnih dijelova i ne premjetaju se provodnim sustavom.
Sistemina sredstva za zatitu bilja nakon primjene biljka upija (apsorbira), provodi svojim
provodnim sustavom. Sredstva za zatitu bilja s takvim djelovanjem nazivamo sistemici.
Prema nainu kretanja u biljci sistemici su podijeljeni u nekoliko podskupina:
a) sistemici s ogranienom pokretljivou (mezosistemici lokalno sistemini), nakon primjene
aktivna tvar ulazi u tkivo biljke i iri se samo po organu biljke na koji je nanesena, i ne prenosi
se u novi prirast. Ovakvo kretanje se naziva i translaminarno kretanje;
b) ksilemski sistemik (akropetalni sistemik) nakon primjene aktivna tvar se translocira u tkivo do
ksilema, a zatim se trahejama (brzi transport) ili traheidama (sporiji transport) kree uzlaznim
tokovima (akropetalno);
c) floemski sistemik (bazipetalni sistemik) nakon primjena aktivna tvar translocira se u tkivo do
floema (sitastih cijevi i stanica pomonica), a zatim se kree silaznim tokovima (bazipetalno;
d) pravi sistemik (ambisistemik) nakon primjene aktivna tvar kree se u oba smjera ksilemskim
(uzlaznim) i floemskim (silaznim) tokovima.
Sredstvo za zatitu bilja ima odreeni spektar djelovanja na tetne organizme koje uinkovito
suzbija. Mnoga sredstva za zatitu bilja osim pune djelotvornosti na dozvoljeni ciljani organizam
mogu imati i popratna ili sporedna djelovanja na druge tetne organizme (npr. neki fungicidi
djelomino smanjuju brojnost grinja dok neki drugi mogu pojaati njihovu pojavu...), ali isto tako i na
korisne organizme.

15

83

Svako sredstvo za zatitu bilja ne smije imati univerzalno djelovanje ve selektivno, tj. suzbijati samo
odreene tetne organizme. Za insekticid bitno je da djeluje samo na ciljanu skupinu tetnih kukaca,
a ne i na korisne kukce. Primjer selektivnog insekticida koji, za razliku od univerzalnog, suzbija samo
jednu skupinu tetnika je aktivna tvar - pirimikarb koja djeluje samo na lisne ui, ali ne i na prirodne
neprijatelje kukaca. Herbicidi trebaju djelovati samo na korove, a ne i na kulturnu biljku. Primjeri
selektivnog herbicida su: dikamba koja iskazuje selektivno djelovanje prema kukuruzu u kojem e
suzbiti jednogodinje i viegodinje irokolisne korove; fluazifop-p-butil je visokoselektivan herbicid u
svim irokolisnim kulturama (eerna repa, suncokret) u kojima suzbija jednogodinje i viegodinje
uskolisne korove.
5.7. Podjela sredstava za zatitu bilja
Sredstva za zatitu bilja dijelimo na razliite naine. Prema podrijetlu sredstva za zatitu bilja dijele se
na kemijska i bioloka dok je najea dioba prema vrsti tetnog organizma kojeg se suzbija.
1.

ZOOCIDI sredstva za suzbijanje ili odbijanje ivotinja, podijeljeni su u nekoliko skupina:


x
x
x
x
x
x

insekticidi sredstva za suzbijanje kukaca,


akaricidi sredstva za suzbijanje grinja,
nematocidi sredstva za suzbijanje nematoda,
limacidi sredstva za suzbijanje pueva,
rodenticidi sredstva za suzbijanje glodavaca,
korvifugi sredstva za odbijanje ptica od sjemena.

2.

FUNGICIDI sredstva za suzbijanje gljiva i pseudogljiva i nekih bakterija uzronika bolesti

3.

HERBICIDI sredstva za suzbijanje korova

4.

Ostala sredstva regulatori rasta biljaka i pomona sredstva


5.7.1. Zoocidi
5.7.1.1. Insekticidi

Insekticidi su sredstva za suzbijanje tetnih kukaca. Prema nainu djelovanja razlikujemo


nesistemine i sistemine insekticide.
Nesistemini insekticidi djeluju na kukce kad su s njima u kontaktu, a neki djeluju eluano tek kada
se hranom unesu u organizam kukca. Malo insekticida djeluje dubinski svojim parama fumigantno
djelovanje.
Sistemini insekticidi su namijenjeni prije svega za suzbijanje insekata koji siu biljne sokove, ali
uinkovito suzbijaju i neke insekte koji se hrane grizenjem.
Sistemici se primjenjuju folijarno i tretiranjem tla, pa ulazei u biljne sokove mogu zatititi i
nadzemne organe biljke od napada tetnika. Neki sistemini insekticidi imaju i kontaktno djelovanje,
pa suzbijaju vie vrsta tetnika.
Insekticidi su prema nainu primjene podijeljeni na:
1. sredstva za tretiranje biljaka,
2. sredstva za tretiranje tla i sjemena,

15

84

3. sredstva za tretiranje poljoprivrednih proizvoda u skladitima,


4. sredstva za fumigaciju,
5. sredstva za zatitu drva.

15

85

Prema podrijetlu razlikujemo sljedee insekticide:


1. kemijski: organofosforni, karbamati, sintetski piretroidi, neonikotinoidi i dr.,
2. biotehniki: regulatori razvoja kukaca,
3. bioloki insekticidi: mikrobioloki insekticidi, naturaliti i biljni insekticidi.
Prema mehanizmu djelovanja veinu insekticida dijelimo u 4 grupe:
1. insekticidi nervnog sustava (djeluju na neki od procesa u prijenosu ivanih impulsa);
2. inhibitori rasta i razvoja (djeluju na pojedine faze u preobrazbi);
3. mikrobioloki insekticidi (sainjeni od spora i toksina bakterija djeluju na membrane
probavnog sustava i uzrokuju razliita oboljenja kukaca. Akaricidi ovog mehanizma
djelovanja nisu poznati);
4. insekticidi respiratornog sustava (djeluju tijekom procesa staninog disanja i ometaju
metabolizam energije).
Akcijski odbor koji se bavi rezistentnou kukaca i grinja (engl. Insecticide Resistance Action
Committee - IRAC) (http://www.irac-online.org/) dijeli sve insekticide i akaricide na 28 skupina prema
mehanizmu djelovanja (Tablica 5.4). Skupine 26 i 27 su jo slobodne i u njima nema aktivnih tvari.
Poznavanje mehanizma djelovanja pri suzbijanju pojedinih vrsta kukaca i grinja koritenjem i
izmjenjivanjem insekticida i akaricida koji djeluju razliitim mehanizmom djelovanja iznimno je vano
zbog sprjeavanja/usporavanja razvoja rezistentnosti.
Tablica 5.4. Mehanizmi djelovanja prema IRAC-u (pripremila: T. Rehak)

IRAC
Grupa

mehanizam djelovanja

inhibitori acetilkolinesteraze (AChE)

antagonisti kanala klora aktiviranih gama


aminomaslanom kiselinom (GABA)

modulatori kanala natrija

agonisti nikotinskog acetilholinskog receptora


(nAChR)

alosteriki aktivatori nikotinskog


acetilholinskog receptora (nAChR)
aktivatori kanala klora

imitatori juvenilnih hormona

mjeovita nespecifina inhibicija na vie


mjesta djelovanja (multi-site)

15

kemijska podskupina ili izdvojena


aktivna tvar
1A karbamati
1B organofosforni insekticidi
2A klorirani ugljikovodici
ciklodienske sinteze
2B fenilpirazoli
3A piretroidi i piretrin
3B DDT i metoksiklor
4A neonikotinoidi
4B nikotin
4C sulfoksaflor
spinosini
avermektini, milbemektini
7A analozi juvenilnih hormona
7B fenoksikarb
7C piriproksifen
8A alkilhalogenidi
8B klorpikrin
8C sulfurilflorid
8D boraks
8E kalijev antimonil tartarat

86

Tablica 5.4: Mehanizmi djelovanja prema IRAC-u nastavak (pripremila: T. Rehak)

selektivni blokatori hranjenja jednakokrilaca

10

inhibitori rasta grinja

11

mikrobni uzronici oteenja membrane


probavnog sustava

12

inhibitori mitohondrijske ATP sintaze

13
14
15
16
17
18
19

razdvajanje oksidativne fosforilacije putem


ometanja gradienta protona
blokatori kanala nikotinskih acetilholinskih
receptora (nAChR)
inhibitori biosinteze hitina tip 0
inhibitori biosinteze hitina tip 1
ometai presvlaenja kod dvokrilaca
agonisti receptora ekdisona
agonisti receptora oktopamina

20

inhibitori transporta elektrona u


mitohondrijskom kompleksu III

21

inhibitori transporta elektrona u


mitohondrijskom kompleksu I

22

blokatori o naponu ovisnih kanala soli

23

inhibitori acetil CoA karboksilaze

24
25
26
27
28

inhibitori transporta elektrona u


mitohondrijskom kompleksu IV
inhibitori transporta elektrona u
mitohondrijskom kompleksu II
modulatori receptora ryanodina

komponente za koje je mehanizam djelovanja


nepoznat ili sporan

15

9B pimetrozin
9C flonikamid
10A klofentezin, heksitiazoks,
diflovidazin
10B etoksazol
11A Bacillus thuringiensis i
insekticidni proteini koje proizvodi
11B Bacillus sphaericus
12A diafentiuron
12B organski miticidi
12C propargit
12D tetradifon
klorfenapir, DNOC, sulfuramid
analozi nereistoksina
benzoilureae
buprofenzin
ciromazin
diacilhidrazini
amitraz
20A hidrametilnon,
20B acekvinocil
20C fluakriprim
21A METI akaricidi i insekticidi
21B rotenon
22A indoksakarb
22B metaflumizon
cikliki ketoenoli, derivati tetronske i
tetramske kiseline
24A fosfin
24B cijanid
derivati beta ketonitrila
diamidi
azadiraktin
benzoksimat
bifenazat
brompropilat
chinometionat
kriolit
dikofol
piridalil
pirifluquinazon

87

5.7.1.2. Akaricidi
Akaricidi su sredstva za suzbijanje grinja, a djeluju na ljetna jaja, liinke, nimfe grinja i neki na odrasle
grinje. Neki insekticidi djeluju i na grinje (neki organofosforni, piretroidi, avermektini i fumiganti te
mineralna ulja) kao i neki fungicidi na osnovi sumpora.
5.7.1.3. Nematocidi
Nematocidi su sredstva za suzbijanje nematoda. Primjenjuju se injektiranjem u tlo, zalijevanjem tla,
inkorporacijom u tlo ili fumigacijom tla, no bez obzira na njihovu formulaciju, u tlu svi djeluju kao
fumiganti. Veina ima propisani rok koji mora proi od primjene do sjetve ili sadnje.
5.7.1.4. Limacidi
Limacidi su sredstva za suzbijanje pueva, koriste se u obliku zatrovanih mamaca koji se rasipaju po
tlu uz biljku kada se ne oekuje kia.
5.7.1.5. Rodenticidi
Rodenticidi su sredstva za suzbijanje glodavaca. Tri osnovne namjene primjene rodenticida su:
suzbijanje poljskih glodavaca, suzbijanje kunih glodavaca u poljoprivrednim objektima i suzbijanje
kunih glodavaca u komunalnoj higijeni. Mnogi su dozvoljeni za sve tri namjene, a neki samo za
glodavce u poljoprivredi i u komunalnoj higijeni (deratizacija). Svi ti rodenticidi ubrajaju se u sredstva
za zatitu bilja osim onih koji su dozvoljeni samo u komunalnoj higijeni koji se ubrajaju u biocidne
proizvode.
5.7.1.6. Korvifugi
Korvifugi su sredstva za odbijanje ptica. U Hrvatskoj je registriran samo jedan korvifug ili sredstvo za
odbijanje napada ptica na posijano sjeme na osnovi aktivne tvari metiokarb.
5.7.2. Fungicidi
Fungicidi su organske, anorganske tvari ili ivi organizmi kojima suzbijamo gljive i pseudogljive, bez
obzira gdje se nalazile na biljkama, na i u sjemenu, na drvu (za impregnaciju).
Prema kemijskom sastavu fungicide dijelimo na anorganske i organske.
Anorganske fungicide svrstavamo u skupinu fungicida s povrinskim (kontaktnim) djelovanjem jer
nakon njihove primjene ostaju na povrini biljnih organa i onemoguuju infekcije. Ima nekoliko
skupina organskih fungicida koji se ponaaju na isti nain i njih svrstavamo u fungicide s povrinskim
djelovanjem. Najvanije dvije skupine anorganskih fungicida su sredstava na osnovi bakra i sredstva
na osnovi sumpora.
Fungicidi s povrinskim (kontaktnim) djelovanjem moraju se primijeniti preventivno, tj. prije nego
nastupi infekcija.

15

88

Unutar skupine organskih fungicida razlikujemo dvije podskupine:


a) organski fungicidi s povrinskim djelovanjem ili nesistemici (npr. ditiokarbamati,
ftalimidi...),
b) sistemini i ogranieno sistemini organski fungicidi (npr. inhibitori biosinteze
ergosterola, fenilamidi, karbamati, etil fosfonati, strobilurini...).
Nakon primjene sisteminog fungicida odreen postotak njihove aktivne tvari ostaje na povrini te
djeluje kao fungicid s povrinskim djelovanjem, dok drugi dio njihove aktivne tvari iz povrinskih
stanica ulazi u biljku i iri se stabljikom, po listu ili prelazi u novo narasle listove, to ovisi o svojstvima
aktivne tvari i tako nepovoljno djeluje na parazita u unutranjosti biljnih organa. Zbog tih svojstava
neki sistemini fungicidi imaju ne samo preventivno djelovanje, nego i kurativno djelovanje, a u
nekim sluajevima i eradicirajue djelovanje (potpuno zaustavljaju razvoj parazita) to znatno ovisi o
svojstvima aktivne tvari, patogenoj gljivi, o domainu, razdoblju inkubacije ili o vremenu primjene.
Sistemini fungicidi kreu se uzlaznim tokovima prema vrhu biljaka (akropetalno), prema korijenu
(bazipetalno) ili u oba smjera. Sistemik bi se u pravome smislu te rijei trebao kretati u oba smjera
(ambisistemik), no takvih je fungicida malo. Fungicidi koji su slabije pokretljivi i kreu se samo unutar
biljnog organa na koji su primijenjeni nazivamo translaminarni fungicidi ili fungicidi ogranienog
kretanja.
Sistemine fungicide trebamo primjenjivati racionalno, samo onda kada pruaju izrazitu prednost
(kod jakog pritiska uzronika bolesti, kinog razdoblja ili potrebe za kurativnim djelovanjem) u
usporedbi s fungicidima s povrinskim djelovanjem.
Posebnu skupinu fungicida ine biofungicidi. To su pripravci biolokog podrijetla. U irem smislu u
biofungicide se ubrajaju pripravci na osnovi mikroorganizama (gljive, pseudogljive, bakterije),
infektivnih estica i prirodnih spojeva biljaka (esencijalna ulja, biljni ekstrakti). Jedini registrirani
biofungicid u Hrvatskoj je pripravak na osnovi spora gljive Trichoderma harzianum.
Fungicidi razliito djeluju na osnovne ivotne procese kod gljiva. Akcijski odbor koji se bavi
rezistentnou fungicida (engl. Fungicide Resistance Action Committee - FRAC) podijelio je aktivne
tvari fungicida na osnovi biokemijskog djelovanja na patogene gljive. U Tablici 5.5 su FRAC-ove
oznake za pojedine kemijske podskupine i njihov mehanizam djelovanja na ivotne procese gljiva
(www.frac.info). Poznavanje mehanizma djelovanja pri suzbijanju uzronika bolesti koritenjem i
izmjenjivanjem fungicida koji djeluju razliitim mehanizmom djelovanja iznimno je vano zbog
sprjeavanja/usporavanja razvoja rezistentnosti.

15

89

Tablica 5.5: Mehanizmi djelovanja prema FRACu (pripremila: T. Rehak)

FRAC
grupa
A

mehanizam djelovanja
inhibiraju funkciju RNK polimeraze i sintezu
nukleinske kiseline
inhibiraju biosintezu adenozina-deaminaze i sintezu
nukleinske kiseline
djeluju na tubulin, na diobu stanice (mitoza)
veu se na tubulin i remete stvaranje citoskeleta i
diobu stanice
djeluju na diobu stanice (mitoza)
inhibiraju stanino disanje
blokiraju prijenos elektrona na citokromu bc,
ometa nastanak ATP
inhibiraju mitohondrijsko disanje blokirajui
prijenos elektrona na citokromu bc, ometa
nastanak ATP-a
inhibiraju aktivnost ubikinon citokroma c reduktaze
na unutarnjoj membrani mitohondrija, blokiraju
prijenos elektrona na citokromu bc
ometaju oksidativnu fosforilaciju blokirajui
nastanak ATP-a
inhibiraju biosintezu amino kiselina (metionina) i
nekih proteina
utjee na signalne molekule kod gljiva, mehanizam
djelovanja nije poznat
utjeu na histidin-kinazu uslijed ega dolazi do
poremeaja u osmozi
inhibiraju prijenos signala pomou histidin-kinaze,
zbog ega dolazi do poremeaja u osmozi
utjeu na sintezu lipida i na permeabilnost stanine
membrane
inhibiraju biosintezu demetilaze u biosintezi sterola
inhibiraju funkcije enzima reduktaze i izomeraze u
biosintezi sterola
inhibiraju enzim keto-reduktazu i time utjeu na
biosintezu sterola
inhibiraju biosintezu celuloze u staninoj stjenki
kod pseudogljiva (Oomycota)

15

kemijska podskupina
A1 fenilamidi
A2 hidroksi pirimidini
B1 benzimidazoli
B3 toluamidi
B5 piridin metil benzamidi
C2 piridin karboksamidi
C3 strobilurini
C3 oksazolidini, imidazolinoni

C4 cianoimidazoli
C5 esteri nitrofenola i fluazinam
D1 anilino pirimidini
E1 kinolini
E2 hidroksi pirimidini i
fludioksinil
E3 dikarboksimidi
F4 karbamati
G1 triazoli i imidazoli
G2 morfolini, spiroksamini
G3 fenheksamidi
H5 amidi cinamine kiseline,
mandelamidi, amidi-karbamati

90

5.7.3. Herbicidi
Herbicidi su kemijski spojevi namijenjeni suzbijanju i/ili zaustavljanju rasta neeljenih biljnih vrsta tj.
korova.
Kad herbicid doe u kontakt s biljkom, na njegovo djelovanje utjee vie initelja koji djeluju
odvojeno i u interakciji. Nakon primjene kropiva u biljci se odvija niz vrlo kompleksnih fiziolokih i
biokemijskih procesa. Ovi procesi ukljuuju upijanje (apsorpciju), premjetanje (translokaciju),
promjenu kemijske strukture molekule herbicida te uinak herbicida na metabolizam biljke. Veliku
ulogu na uinak herbicida imaju i pedoklimatski imbenici prije, za vrijeme i nakon tretiranja (tip tla,
vlaga i temperatura tla i zraka i dr.).
Herbicide moemo podijeliti na nekoliko naina:

prema selektivnosti,
prema sposobnosti kretanja kroz biljna stanija,
prema nainu (mjestu) usvajanja,
prema mehanizmu djelovanja,
prema kemijskoj pripadnosti,
prema vremenu primjene.

Podjela prema selektivnosti

Totalni unitavaju sve biljke zateene u vrijeme primjene. Primjenjuju se na


poljoprivrednim povrinama u razdoblju izmeu sjetve/sadnje dviju kultura ili na
nepoljoprivrednim povrinama (industrijski objekti, eljeznike pruge, ceste, putovi i dr.).
Selektivni ovisno o spektru djelovanja suzbijaju odreene vrste korovnih biljaka, a
istovremeno su selektivni prema kultiviranim biljnim vrstama. Selektivnost herbicida
uvjetovana je nizom imbenika (vlagom, temperaturom, razvojnim stadijem kulture, nainom
primjene i dr.) koji mogu herbicidu poveati fitotoksinost, a umanjiti selektivnost prema
usjevu.
Kod ove podjele vano je naglasiti da, ovisno o koliini, svaki herbicid moe djelovati kao
totalni.

Podjela prema sposobnosti kretanja kroz biljna stanija

Kontaktni djeluju pri izravnom dodiru s nadzemnim dijelovima biljke. Ovakvi herbicidi
unitavaju samo one dijelove biljaka s kojima su doli u kontakt. Ne premjetaju se
provodnim sustavom.
Sistemini (translokacijski) nakon dodira s biljkom (list, stabljika, korijenov sustav)
apsorbiraju se i premjetaju provodnim sustavom po cijeloj biljci uzrokujui njezino
propadanje. Sistemini herbicidi suzbijaju viegodinje korove koji se osim sjemenom
razmnoavaju i vegetativno, te je cilj smanjiti potencijal podzemnih vegetativnih organa.

Prema nainu (mjestu) usvajanja

rezidualni (zemljini) - primjenjujemo ih prije nicanja korova prskanjem po tlu ili


unoenjem u tlo. Za njihovo premjetanje u zonu klijanja sjemena korova, tj. u tekuu
fazu tla (odakle ih biljka usvaja korijenom) potrebne su oborine. Imaju sposobnost da
kroz dulje vrijeme iskazuju herbicidni uinak, zbog ega se i nazivaju rezidualni herbicidi.
Osim oborina, na selektivni i herbicidni uinak utjee tip tla. Stoga je kod ove skupine

15

91

herbicida uz priloenu uputu naznaena dozacija za laka (pjeskovita) i teka tla (bogata
glinom i/ili organskom tvari).
folijarni - biljka ih usvaja putem lista. Nakon usvajanja (apsorpcije), ovisno o herbicidu,
tj. o nainu i mehanizmu djelovanja, herbicid se ogranieno premjeta kroz biljno
stanije (kontaktni herbicidi) ili se premjeta do mjesta (molekularnog) djelovanja
floemom i/ili ksilemom (translokacijski ili sistemini herbicidi), to je opisano u poglavlju
5.6.

Svaki herbicid djeluje na odreene korovne vrste, tj. ima svoj spektar djelovanja. Zbog
proirenja spektra djelovanja, herbicid se moe kombinirati s vie herbicida razliitog naina
djelovanja, npr. rezidualni + kontaktni + translokacijski.
Na tritu se nalaze ve gotova kombinirana herbicidna sredstva na osnovi dviju ili vie
aktivnih tvari ili primjenitelj tijekom pripreme kropiva sam mijea dva ili vie sredstava (tzv.
tank mix). U postupku mijeanja potrebno se pridravati odreenih pravila koja su objanjena
u poglavlju 6.2.2.
Podjela prema mehanizmu djelovanja
Nakon kontakta s biljkom herbicidi ometaju normalno funkcioniranje fiziolokih procesa u
biljci. Prema Akcijskom odboru za rezistentnost na herbicide (engl. Herbicide Resistance
Action Committee - HRAC), s gledita utjecaja na fizioloke procese u biljci, herbicidi su
podijeljeni u 21 skupinu.
Tablica 5.6: Mehanizmi djelovanja prema HRAC-u (pripremila: M. Novak)

HRAC* grupa

mehanizam djelovanja

inhibitori acetilkoenzima A karboksilaze

inhibitori acetolaktat sintaze (ALS)

C1, C2 i C3

inhibitori procesa fotosinteze u fotosustavu I

inhibitori procesa fotosinteze u fotosustavu II

inhibitori protoporfirinogen oksidaze

F1, F2 i F3

inhibitori sinteze karotenoida

inhibitori EPSP sintaze

inhibitori glutamin sintaze

inhibitori dihidropteroat (DPH) sintaze

K1, K2 i K3

inhibitori diobe stanice

inhibitori sinteze staninih stjenki

poremeaj propusnosti stanine membrane

inhibitori sinteze lipida

regulatori rasta (sintetski auksini)

nepoznato

Poznavanje mehanizma djelovanja herbicida s praktinog gledita vano je jer se njihovim


pravilnim odabirom prijei problem rezistentnosti korova na herbicide.

15

92

Podjela prema kemijskoj pripadnosti


Herbicidi su razvrstani u vie od 60 kemijskih skupina (npr. aminofosfonati, dipiridili, triazini,
sulfonilurea herbicidi, kloracetamidi, amidi, karbamati i dr.). Detaljnu podjelu herbicida
prema kemijskim skupinama i aktivnim tvarima moete pronai na www.hracglobal.com.
Podjela prema vremenu primjene

Primjena prije sjetve ili sadnje kultiviranih biljnih vrsta (engl. pre-sowing, pre-planting)
Primjena nakon sjetve, a prije nicanja kultiviranih biljnih vrsta (engl. pre-emergence,
pre-em)
Primjena nakon nicanja kultiviranih biljnih vrsta (engl. post-emergence, post-em)

Ovakva podjela herbicida vezana je na odreeni rok primjene ovisno o nainu djelovanja
herbicida i na vrijeme sjetve, sadnje ili stadij razvoja kultiviranih biljnih vrsta (BBCH stadij
razvoja) i/ili korova (njem. Biologische Bundesanstalt, Bundessortenamt und CHemische
Industrie - BBCH). Za zadovoljavajui herbicidni uinak i za ekoloki prihvatljiv pristup
suzbijanja korova, potrebno je poznavanje uvjeta primjene i initelja koji utjeu na pojedini
rok primjene herbicida.
5.7.4. Ostala sredstva
Regulatori rasta biljaka (fitoregulatori, fiziotropi, hormoni rasta) su sloeni organski spojevi koji
primjenom na biljke djeluju na njezine fizioloke procese. U poljoprivrednoj proizvodnji koriste se kao
stimulatori ili inhibitori te se njihovom primjenom moe poboljati proizvodnost kultiviranih vrsta.
Obzirom na mehanizam djelovanja mogu uzrokovati promjene izgleda i oblika cijele biljke ili samo
odreenog dijela biljke. I kod regulatora rasta, kao i kod herbicida, primijenjena koliina je vrlo vaan
imbenik u konanom uinku.
Neki od uinaka, koji su od agronomske vanosti, su uinci na rodnost i kakvou plodova
(ujednaavanje zriobe plodova rajice, olakavanje berbe plodova vinje), izdrljivost prilikom
transporta i skladitenja (sprjeavanje klijanja krumpira i luka), ukorjenjivanje reznica ili usporavanje
rasta, sprjeavanje polijeganja itarica i dr.
Pomona sredstva za zatitu bilja (adjuvanti) su odobrena sredstva koja se dodaju sredstvu za zatitu
bilja ili se zajedno sa sredstvom za zatitu bilja koriste u tank mix-u. Definicija adjuvanata prema
nainu djelovanja esto nije korisna iz praktinih razloga to iste fizikalne karakteristike mogu
uzrokovati vie razliitih uinaka.
Prema kemijskoj podjeli razlikujemo nekoliko grupa adjuvanata, npr. surfaktanti, emulgatori, biljna
ulja, polimeri i dr. Svaka od navedenih grupa ima razliitu ulogu, aktivnost ili vie njih, a vani su za
kvalitetnu pripremu i primjenu te postizanja odgovarajue uinkovitosti sredstva za zatitu bilja. S
agronomskog stajalita vani su adjuvanti koji djeluju na formiranje i transport kapljica (anti-drift i
anti-evaporacija), na depoziciju kapljica (depozicija i poveavanje irenja kapljica), penetratori i dr.
Autorice: dr. sc. Gorana Peek, Tamara Rehak, dipl. ing., Maja Novak, dipl. ing.
Struni konzultant: mr. sc. Nenad Novak

15

93

6. PRIMJENA SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA


Sredstva za zatitu bilja moraju se primijeniti sukladno uputama na etiketi i u skladu s dobrom
poljoprivrednom praksom.
6.1. Etiketa
Za sredstvo za zatitu bilja etiketa je njegov osnovni, vaan i za korisnika obvezujui dokument. Na
etiketi se nalaze svi podaci potrebni za uporabu sredstva za zatitu bilja: rukovanje, skladitenje,
pravilno zbrinjavanje ostataka sredstva i njegove ambalae, informacije o sastavu sredstva, primjeni,
ogranienjima, zatiti zdravlja i okolia te je obveza svake osobe koja koristi ili rukuje sa sredstvom
prouiti sadraj etikete. Podaci koji se moraju navoditi na etiketi moraju biti jasni i neizbrisivi na
ambalai svakog sredstva za zatitu bilja kao to je propisano Uredbom (EU) br. 547/2011 o provedbi
Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u pogledu zahtjeva za oznaivanje sredstava za zatitu bilja.
Tablica 6.1: Propisani podaci i sadraj etikete sredstva za zatitu bilja (pripremila: D. Hamel)

1.
2.

3.

4.
a
b
c
d

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Trgovaki naziv ili oznaka sredstva za zatitu bilja.


Ime i adresa vlasnika registracije (korisnika odobrenja) i broj odobrenja (klasa) sredstva za zatitu
bilja te, ako se razlikuje, ime i adresa osobe odgovorne za zavrno pakiranje i oznaivanje ili za
zavrno oznaavanje sredstva za zatitu bilja na tritu.
Naziv svake aktivne tvari naveden kako je predvieno u lanku 10. stavku 2.3. Direktive 1999/45/EZ
uz jasno naveden kemijski oblik. Naziv mora odgovarati nazivu navedenom u popisu sadranom u
Prilogu VI. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 ili, ako nije ukljuen u taj popis, njegovom uobiajenom
nazivu ISO. Ako potonji nije dostupan, aktivna tvar oznaava se svojim kemijskim nazivom u skladu
s pravilima Meunarodne unije za istu i primijenjenu kemiju (IUPAC).
Koncentracija svake aktivne tvari izraena kako slijedi:
Za krute tvari, aerosole, hlapljive tekuine (najvia toka vrelita 50 C) ili viskozne tekuine (nia
granica 1 Pa s na 20 C), kao % m/m i g/kg,
Za ostale formulacije tekuine/gela, kao % m/m i g/L,
Za plinove, kao % v/v i % m/m,
Ako je aktivna tvar mikroorganizam, njezin se sadraj izraava kao broj aktivnih jedinica po
volumenu ili masi ili nekoj drugoj jedinici koja se odnosi na mikroorganizam, npr. jedinice koje
stvaraju kolonije po gramu (cfu/g) (engl. colony-forming units - cfu) (mogu je broj propagula u
gramima*).
Neto koliina sredstva za zatitu bilja izraena u: g ili kg za sredstva u krutom stanju, g, kg, mL ili L
za sredstva za zatitu bilja u plinovitom stanju i mL ili L za sredstva za zatitu bilja u tekuem stanju.
Serijski broj (ara) sredstva za zatitu bilja i datum proizvodnje.
Podaci o prvoj pomoi.
Vrsta svih posebnih rizika za zdravlje ljudi ili ivotinja ili za okoli, pomou standardnih oznaka
upozorenja koje je, ovisno o sluaju, odabralo nadleno tijelo izmeu onih navedenih u Prilogu II.
Mjere opreza za zatitu zdravlja ljudi ili ivotinja ili okolia, u obliku standardnih oznaka upozorenja
koje je, ovisno o sluaju, odabralo nadleno tijelo izmeu onih navedenih u Prilogu III.
Vrsta djelovanja sredstva za zatitu bilja (npr. insekticid, regulator rasta, herbicid, fungicid itd.) i
nain djelovanja.
Vrsta pripravka (oblik formulacije) (npr. moivi prah, koncentrat za emulziju itd.).
Uporabe za koje je sredstvo za zatitu bilja odobreno i svi specifini poljoprivredni, fitosanitarni i
ekoloki uvjeti pod kojima se sredstvo za zatitu bilja smije ili ne smije koristiti.
*nije navedeno u Uredbi

15

94

Tablica 6.1: Propisani podaci i sadraj etikete sredstva za zatitu bilja nastavak (pripremila: D. Hamel)

13.

14.
a
b
c
d
e
15.

a
b
16.
17.
18.
19.

20.
21.

Upute za uporabu i uvjeti uporabe te doziranje, ukljuujui prema potrebi najveu dozu po hektaru
po primjeni i najvei broj primjena godinje. Doza se izraava metrikim jedinicama za svaku
uporabu predvienu na temelju uvjeta odobrenja.
Gdje je primjereno, sigurnosni vremenski razmak za svaku uporabu izmeu zadnje primjene i:
sjetve ili sadnje usjeva koji se zatiuje,
sjetve ili sadnje sljedeih usjeva,
pristupa ljudi ili ivotinja,
etve,
uporabe ili konzumiranja.
Podaci o moguoj fitotoksinosti, sortnoj osjetljivosti i svim izravnim ili neizravnim tetnim
uincima za biljke ili proizvode biljnog podrijetla zajedno s vremenskim i prostornim razmacima
kojih se treba pridravati izmeu primjene i sjetve ili sadnje:
predmetnog usjeva ili
sljedeih i susjednih usjeva.
Ako je sredstvo za zatitu bilja popraeno letkom, kako je odreeno u stavku 2. Uredbe 547/2011,
reenica Prije uporabe proitajte popratne upute;
Upute za odgovarajue uvjete skladitenja, sigurno odlaganje sredstva za zatitu bilja i ambalae.
Gdje je potrebno, rok trajanja za uobiajene uvjete skladitenja.
Zabrana koja se odnosi na ponovnu uporabu ambalae, osim kada je ponovno rabi vlasnik
registracije (korisnik odobrenja) i pod uvjetom da je ambalaa posebno oblikovana kako bi
korisniku odobrenja omoguila ponovnu uporabu.
Svi podaci koje zahtijeva odobrenje u skladu s lancima 31., lankom 36. stavkom 3., lankom 51.
stavkom 5. ili lankom 54. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.
Skupine korisnika kojima je odobrena uporaba sredstva za zatitu bilja u sluaju kada je koritenje
ogranieno na odreene kategorije.

Redoslijed propisanih podataka koji se nalaze na etiketi kojom je sredstvo za zatitu bilja opremljeno
razlikuje se od redoslijeda propisanih podataka u Tablici 6.1 zbog nekoliko razloga (npr. razliiti
zakonski propisi na temelju kojih je sredstvo za zatitu bilja registrirano, razliita veliina i izvedba
ambalae i etikete).
Podaci zahtijevani pod tokama 13., 14., 15., 17., 18. i 20. mogu biti navedeni na posebnom letku koji
je priloen pakiranju ako je raspoloivi prostor na pakiranju premali. Takav se letak smatra sastavnim
dijelom etikete.
Ni pod kojim okolnostima etiketa pakiranja sredstva za zatitu bilja ne smije sadravati oznake
neotrovno, nekodljivo ili sline oznake. Meutim, etiketa moe sadravati podatak da se
sredstvo za zatitu bilja smije koristiti kada su pele ili ostale vrste koje nisu ciljane aktivne ili kada su
usjevi ili korovi u cvatu ili ostale sline oznake za zatitu pela, a moe sadravati i oznake sa slinim
podacima o zatiti pela ili ostalih vrsta koje nisu ciljane ako odobrenje izriito omoguuje uporabu
pod takvim uvjetima.
Oznaivanje i pakiranje sredstava za zatitu bilja koja se koriste za pokuse ili ispitivanja s ciljem
istraivanja ili razvoja, kako je predvieno lankom 54. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, treba biti
usklaeno samo s tokama 2., 3., 4., 10. i 11. Etiketa sadri podatke koje zahtijeva dozvola za potrebe
istraivanja predviena lankom 54. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i rijei proizvod
namijenjen eksperimentalnoj uporabi, nepotpuno kategoriziran, rukovati iznimno oprezno.

15

95

Svi podaci koji se nalaze na etiketi moraju biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Oni moraju biti
istiniti, jasni, vidljivi, itljivi i u skladu s rjeenjem o registraciji sredstva za zatitu bilja. U
registracijskom postupku, a prije stavljanja na trite, za svaku pojedinu veliinu ambalae dostavlja
se Ministarstvu poljoprivrede konaan izgled i sadraj etikete kojom e sredstvo za zatitu bilja biti
opremljeno. Za sredstva za zatitu bilja koja su registrirana prema Zakonu o sredstvima za zatitu bilja
(Direktiva 91/414/EEZ) i prema Uredbi (EZ) br. 1107/2009 svi podaci na etiketi su odobreni pri
registraciji. Za takva sredstva za zatitu bilja mogue je vidjeti sadraj i konani izgled etikete na
Internet stranicama FIS-a (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Iznimno, sredstvo za zatitu bilja moe biti opremljeno etiketom na nekom drugom jeziku samo u
sluaju izdavanja dozvola za istraivanje i razvoj i dozvola za sredstvo za zatitu bilja u hitnim
situacijama kada se sredstvo za zatitu bilja ne stavlja u prodaju nego ga koristi krajnji korisnik kojem
je izdano rjeenje o dozvoli za hitne situacije ili rjeenje o dozvoli za istraivanje i razvoj. U rjeenju se
nalaze svi potrebni podaci za sigurno rukovanje i primjenu sredstva za zatitu bilja.
Navoenje svih potrebnih podataka na etiketu malih pakiranja nije mogue zbog ogranienog
prostora te je u tom sluaju potrebno sredstvo za zatitu bilja opremiti viedijelnom etiketom (oblik
knjiice, harmonike) ili letkom (popratnim listom) koji se prilae uz svako pakiranje sredstva za
zatitu bilja i smatra se sastavnim dijelom etikete. U tim sluajevima na ambalai ili etiketi se nalazi
upozorenje Prije uporabe obvezno proitati popratne upute.
6.2. Priprema sredstva za zatitu bilja za primjenu
U zatiti bilja postoji mnotvo imbenika koji utjeu na uinkovitost sredstva za zatitu bilja. Neki
imbenici, poput klimatskih uvjeta, su izvan nae kontrole i na njih ne moemo utjecati. To je dodatan
razlog zato bi postupci koje obavljamo sami i koji su pod naom kontrolom trebali biti obavljeni uz
najveu moguu savjesnost i tonost, kako bi bila postignuta to bolja uinkovitost, bez obzira na
razliite imbenike prije, za vrijeme i nakon primjene sredstva za zatitu bilja.
Nakon odabira sredstva za zatitu bilja za odreenu namjenu, priprema sredstva za zatitu bilja za
primjenu je sljedei i jedan od najosjetljivijih koraka do postizanja optimalne uinkovitosti. Kao ishod
pripreme sredstva za zatitu bilja dobiva se kropivo. kropivo je vodom razrijeeno sredstvo za
zatitu bilja. Iznimka su sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuju u krutom stanju (zapraivanjem ili
rasipanjem granula) ili gotova, ve pripremljena sredstva za primjenu.
Tekua sredstva za zatitu bilja mijeaju se s vodom u spremniku stroja za primjenu, a rijetko kada u
posebnoj posudi prije ulijevanja u stroj za primjenu. Moiva praiva za suspenziju (WP) ne smiju se
odmah stavljati u spremnik stroja za primjenu, ve se pomijeaju s malo vode u posebnoj posudi.
Mijeanjem se napravi gusta mjeavina pazei da se cjelokupno praivo dobro navlai, a zatim se,
postupnim dodavanjem vode i mijeanjem, dobiva suspenzija koja ne smije biti pregusta i takvu se
ulijeva u spremnik stroja za primjenu do pola napunjen potrebnom koliinom vode. Granulirana
sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuju u tekuem razrijeenom obliku (WG) mogu se izravno
pripremati u spremniku osim ako je u uputama drugaije navedeno.
Odmjerenu koliinu sredstva za zatitu bilja i vodu treba uvijek ulijevati u spremnik stroja za primjenu
preko proistaa (filtra, sita) kako bi se izbjeglo zaepljivanje izlaznog otvora sapnica (diza, mlaznica)
razliitim neistoama.

15

96

Za ispravnu pripremu sredstva za primjenu potrebno je pridravati se uputa za uporabu koje su


navedene na etiketi:
1.
2.
3.
4.
5.

Stroj za primjenu mora biti ist i ispravan, a protok kropiva jednolian.


Prije otvaranja ambalae sredstva za zatitu bilja sadraj treba dobro protresti.
Potrebnu koliinu sredstva uliti u spremnik stroja za primjenu u kojem je ukljuena mijealica i
koji je napunjen do pola potrebnom koliinom vode.
Spremnik dopuniti s preostalom potrebnom koliinom vode uz stalno mijeanje. Nastaviti
mijeati za vrijeme tretiranja i eventualnog stajanja u polju.
Pripremljeno kropivo utroiti isti dan.

Prilikom pripremanja kropiva u svakom trenutku je potreban oprez i noenje propisane osobne
zatitne opreme. Opirnije o tome u poglavlju 7.5.1.
6.2.1. Izraun doze i koncentracije
Na etiketi svakog sredstva za zatitu bilja navedena je koliina (doza) ili koncentracija u kojoj se
sredstvo za zatitu bilja primjenjuje. Da bi se postigla optimalna uinkovitost, uz minimalan rizik
negativnog utjecaja sredstva za zatitu bilja na primjenitelja, razliite dijelove okolia, korisne i
neciljane organizme, potrebno je tono pripremiti propisanu dozu ili koncentraciju.
Doza je koliina sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuje po jedinici povrine (ha, m2). Krutim
pripravcima dozu iskazujemo u kilogramima (ili manjim jedinicama) po hektaru (1 kg/ha, 200 g/ha),
dok se za tekue pripravke iskazuje u litrama (ili manjim jedinicama) po hektaru (1 L/ha, 200 mL/ha).
Dozom redovito iskazujemo primjenu svih herbicida, ali i veine insekticida i fungicida koje koristimo
u zatiti ratarskih kultura i u skladitima poljoprivrednih proizvoda.
Pojam doze ne odreuje volumen vode u kojem e navedena koliina biti rasporeena po jedinici
povrine. Istu koliinu nekog sredstva za zatitu bilja moemo primijeniti u razliitom volumenu vode
koja nema utjecaja na uinak. Poveanjem volumena vode smanjuje se koncentracija sredstva za
zatitu bilja to nema utjecaja na uinak jer doza ostaje ista. Primjerice, dozu od 1 L/ha ili 1 kg/ha
nekog sredstva za zatitu bilja moemo primijeniti u volumenu kropiva od 100, 200 ili 400 L/ha. Pri
tome e koncentracija sredstva za zatitu bilja u tom kropivu iznositi 1 %, 0,5 % ili 0,25 % (vidi
Tablicu 6.2, oznaeno sivo) to nije od osobite vanosti jer doza ostaje ista 1 L/ha ili 1 kg/ha.
Za dobro djelovanje i pravilnu primjenu, vano je propisanu koliinu sredstva za zatitu bilja
jednolino rasporediti na odreenu povrinu. Zato je prije pripreme kropiva potrebno odrediti
utroak vode po jedinici povrine (ha, m2) (moe se odrediti probnim testom). U suprotnom se moe
dogoditi da nam ponestane ili ostane viak kropiva u spremniku nakon prskanja. U prvom sluaju
jedan dio parcele bi ostao nepoprskan, dok bi na poprskanom dijelu parcele bila primijenjena vea
doza od propisane.
U sluaju ostanka kropiva u spremniku doza na tretiranoj parceli je premala. U takvom sluaju
ostatak kropiva potrebno je, prema uputi na etiketi sredstva za zatitu bilja, razrijediti vodom pa
rasprskati na tretiranu povrinu. Lako je zakljuiti da takav postupak rezultira neravnomjernim
rasporedom sredstva za zatitu bilja to moe, u oba sluaja, rezultirati razliitim nepoeljnim
uincima (smanjena uinkovitost, pojava fitotoksinosti i/ili neeljenog utjecaja na okoli, korisne i
neciljane organizme). Podaci o potrebnoj koliini vode nalaze se na etiketi.

15

97

Probni test za odreivanje potronje vode po jedinici povrine


U stroj za primjenu staviti poznatu koliinu vode. Kod traktorskih strojeva 100 L, a kod runih 1 L.
Odrediti povrinu na kojoj e se obaviti primjena vode. Za traktorske strojeve 1000 m 2, a kod runih
10 m2. Tijekom primjene traktor se treba kretati poznatom brzinom. Nakon to se proe izmjerena
povrina potrebno je izmjeriti preostalu koliinu vode kako bi se utvrdila utroena koliina. Na taj
nain moe se izraunati potronja vode po jedinici povrine uz odreenu brzinu kretanja to je
osnova prema kojoj e se izraunati potrebna koliina kropiva za tretiranje cijele povrine. Ako se
koristi runa prskalica potrebno je pratiti koliko puta se prijee cijela povrina do utroka cijele
koliine vode.
Koncentracija je postotak sredstva za zatitu bilja u vodi (kropivu). Preporuena koncentracija na
etiketi nekog sredstva za zatitu bilja je pokusima provjerena uinkovita koncentracija namijenjena
suzbijanju odreenog tetnika ili uzronika biljne bolesti (uz prihvatljiv rizik za primjenitelja, okoli,
korisne i neciljane organizme).
Pojmom koncentracija najee se propisuje primjena sredstava za zatitu bilja kojima suzbijamo
uzronike bolesti i tetnike u vinogradima, vonjacima, povru, cvjearskim i nekim drugim
kulturama. Uz propisanu koncentraciju, na etiketi se propisuje i potrebni volumen vode. Najee je
taj volumen 1000 L/ha u vonjacima i vinogradima, a manje koliine kod drugih kultura. Primjerice,
kod primjene u voarstvu vea kronja trai i vei volumen vode za kvalitetno pokrivanje kropivom
pa u nekim registracijama taj utroak ovisi o njenoj veliini (npr. utroak vode 500 L/ha na 1 m visine
kronje). Isto tako, za kvalitetno suzbijanje nekih tetnih organizama (npr. jabune krvave ui ili
pepelnice na vinovoj lozi) potreban je vei volumen vode. Vano je pridravati se propisanog
volumena vode navedenog na etiketi sredstva za zatitu bilja. Poveanjem volumena vode, a da bi se
odrala ista koncentracija, mora se poveati koliina sredstva u kropivu zbog ega se poveava
ukupna koliina sredstva za zatitu bilja na jedinicu povrine to moe rezultirati razliitim tetnim
uincima.
Procjena rizika za svako sredstvo za zatitu bilja napravljena je iskljuivo za odobrenu koliinu ili
koncentraciju sredstva za zatitu bilja te volumen vode. Stoga je vano, uz odobrenu koliinu ili
koncentraciju na etiketi pridravati se i propisanog volumena vode.

15

98

Iz navedenog vidljiva je povezanost doze i koncentracije. Nerijetko primjenitelj sredstva za zatitu


bilja, uz poznatu dozu i utroak kropiva treba izraunati koncentraciju. Koncentracija se moe oitati
iz Tablice 6.2.
Tablica 6.2: Oitavanje koncentracije (Izvor: Prirunik iz zatite bilja; pripremio: N. Novak)

Utroak kropiva u L/ha


Potrebna
doza
sredstva (kg
ili L)

50

100

200

300

400

600

800

1000

1500

Oitavanje koncentracije u % za postizanje potrebne doze pri razliitom utroku


kropiva po hektaru
0,10
0,2
0,15
0,3
0,20
0,4
0,25
0,5
0,30
0,6
0,40
0,8
0,50
1,0
0,75
1,5
1,00
2,0
1,50
3,0
2,00
4,0
3,00
6,0
4,00
8,0
5,00
10,0
2
1 ha = 10000 m
1 kg = 1000 g
0,1 kg = 100 g
1 L = 1000 mL
0,1 L = 100 mL

0,1
0,15
0,2
0,25
0,3
0,4
0,5
0,75
1,0
1,5
2,0
3,0
4,0
5,0

0,05
0,07
0,1
0,125
0,15
0,2
0,25
0,35
0,5
0,75
1,0
1,5
2,0
2,5

0,035
0,05
0,07
0,08
0,1
0,13
0,17
0,25
0,33
0,5
0,65
1,0
1,33
1,67

0,025
0,035
0,05
0,06
0,075
0,1
0,125
0,18
0,25
0,35
0,5
0,75
1,0
1,25

0,017
0,025
0,035
0,04
0,05
0,65
0,75
0,125
0,165
0,25
0,33
0,5
0,65
0,83

0,012
0,017
0,025
0,03
0,035
0,05
0,86
0,08
0,125
0,18
0,25
0,35
0,5
0,6

0,01
0,015
0,02
0,025
0,03
0,04
0,05
0,05
0,1
0,15
0,2
0,3
0,4
0,5

0,006
0,01
0,013
0,017
0,02
0,27
0,033
0,050
0,065
0,1
0,13
0,2
0,27
0,33

Odreenu dozu moemo primijeniti u veem ili manjem volumenu vode s kojim se mijenja i
koncentracija kropiva. Ako koliinu od 2 kg ili 2 L primijenimo u 200 L kropiva, koncentracija e
iznositi 1 % (oznaeno uto). Smanjenjem volumena vode uz istu dozu, koncentracija se
proporcionalno poveava i obrnuto, poveanjem volumena vode uz istu dozu sredstva, koncentracija
se proporcionalno smanjuje. Tako e koliina od 2 kg ili 2 L primijenjena u dvostruko manjem
volumenu kropiva (100 L) rezultirati dvostrukim poveanjem koncentracije koja e tada iznositi 2 %
(oznaeno zeleno). Ako se ista koliina sredstva primjeni u 400 litara kropiva, koncentracija e
iznositi 0,5 % (oznaeno crveno).
Primjenitelji sredstava za zatitu bilja esto imaju problema s izraunavanjem koncentracije obzirom
na volumen vode koji troe ili volumen spremnika stroja za primjenu. Da se izbjegne raunanje, u
Tablici 6.3 je pregled koliine sredstva kojom se u spremnicima razliitih veliina postigne odreena
koncentracija.

15

99

Tablica 6.3: Koliina sredstva za zatitu bilja koju je potrebno staviti u spremnik odreenog volumena da se dobije eljena
koncentracija (izvor: Prirunik iz zatite bilja; pripremio: N. Novak)

potrebna
koncentracija

0,01 %
0,02 %
0,03 %
0,04 %
0,05 %
0,06 %
0,10 %
0,12 %
0,15 %
0,20 %
0,25 %
0,30 %
0,40 %
0,50 %
0,60 %
1,00 %

volumen kropiva (u litrama)


1
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
1,0
1,2
1,5
2,0
2,5
3,0
4,0
5,0
6,0
10,0

2
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
2,0
2,4
3,0
4,0
5,0
6,0
8,0
10,0
12,0
20,0

5
6
8
10
15
20
grama ili mililitara sredstva za zatitu bilja u kropivu
0,3
0,5
0,6
0,8
1,0
1,5
2,0
0,6
1,0
1,2
1,6
2,0
3,0
4,0
0,9
1,5
1,8
2,4
3,0
4,5
6,0
1,2
2,0
2,4
3,2
4,0
6,0
8,0
1,5
2,5
3,0
4,0
5,0
7,5
10,0
1,8
3,0
3,6
4,8
6,0
9,0
12,0
3,0
5,0
6,0
8,0
10,0
15,0
20,0
3,6
6,0
7,2
9,6
12,0
18,0
24,0
4,5
7,5
9,0
12,0
15,0
22,5
30,0
6,0
10,0
12,0
16,0
20,0
30,0
40,0
7,5
12,5
15,0
20,0
25,0
37,5
50,0
9,0
15,0
18,0
24,0
30,0
45,0
60,0
12,0
20,0
24,0
32,0
40,0
60,0
80,0
15,0
25,0
30,0
40,0
50,0
75,0 100,0
18,0
30,0
36,0
48,0
60,0
90,0 120,0
30,0
50,0
60,0
80,0 100,0 150,0 200,0

50

100

5,0
10
15
20
25,0
30,0
30,0
60,0
75,0
100,0
125,0
150,0
200,0
250,0
300,0
500,0

10
20
30
40
50,0
60,0
100,0
120,0
150,0
200,0
250,0
300,0
400,0
500,0
600,0
1000,0

Iz tablice je vidljivo da koncentracija 0,1 % znai 1 g ili 1 mL sredstva za zatitu bilja (oznaeno uto) u
1 litri kropiva. Koliko puta elimo poveati koncentraciju u istom volumenu kropiva, toliko puta vie
moramo dodati sredstva za zatitu bilja. Tako je za postizanje npr. 0,4 %-tne koncentracije u istoj
koliini kropiva, potrebno 4 puta vie, dakle 4 g ili 4 mL sredstva za zatitu bilja (oznaeno crveno).
Ako elimo odrati istu koncentraciju, a poveati volumen kropiva, koliinu sredstva za zatitu bilja
potrebno je poveati za onoliko za koliko smo poveali volumen kropiva. Tako je za dobivanje 10
litara kropiva koncentracije 0,12 % potrebno 12 g (mL), tj. dvostruko vie sredstva za zatitu bilja
(oznaeno zeleno). Za dvostruko vei volumen kropiva (20 L), a da bi koncentracija ostala ista,
potrebno je 24 g (mL), tj. dvostruko vie sredstva za zatitu bilja (oznaeno sivo).
Analogijom je lako izraunati potrebnu koliinu sredstva za zatitu bilja za bilo koji volumen kropiva.
Koliina sredstva za zatitu bilja potrebna za 400 litara kropiva, mnoi se sa etiri s koliinom
sredstva potrebnim za 100 litara kropiva. Ako elimo koncentraciju od 0,20 % sredstva za zatitu
bilja u volumenu kropiva 400 litara, broj 200 (oznaeno plavo) pomnoimo s 4 to je 800 g (mL)
sredstva za zatitu bilja u navedenom volumenu.
Kod pripreme kropiva, esto se zaboravlja volumen samog sredstva za zatitu bilja to rezultira
pogrekom u koncentraciji koju elimo postii. Tako 1 litra sredstva u 99 (ne u 100) litara vode daje 1
%-tno kropivo. O ovome takoer treba voditi brigu prilikom pripreme kropiva.

15

100

6.2.2. Mijeanje sredstava za zatitu bilja


Mijeanje razliitih sredstava za zatitu bilja omoguuje njihovu istodobnu primjenu s ciljem
proirenja spektra djelovanja, utede goriva i vremena i smanjenja trokova.
Mijeanje sredstava za zatitu bilja osjetljiv je postupak kojeg ograniavaju neka fizikalna ili kemijska
svojstva koja mogu uzrokovati promjene u mjeavini te na taj nain onemoguiti primjenu,
promijeniti djelovanje na organizme koje se suzbija te na korisne i neciljane organizme, kao i na
tretiranu biljku (fitotoksinost). Mnogo je sredstava za zatitu bilja koja se meusobno ne smiju
mijeati. Pri registraciji pojedinog sredstva za zatitu bilja proizvoai istrae samo odreena
mijeanja s drugim sredstvima za zatitu bilja (i/ili aktivnim tvarima) kod kojih se oekuje proirenje
spektra djelovanja ili neka druga odreena isplativost, zbog ega druge mogue kombinacije esto
ostanu neistraene.
Mogunost mijeanja dva sredstva za zatitu bilja ovisi o kompatibilnosti (snoljivosti) njihovih
formulacija, ali i o drugim imbenicima koji mogu utjecati na sigurnost takve primjene. Pri mijeanju
nekompatibilnih sredstava za zatitu bilja moe doi do vidljivih izluivanja ili stvaranja taloga u
kropivu. Na Slici 6.1.a nalaze se primjeri mijeanja razliitih kombinacija sredstava za zatitu bilja
koja pokazuju to se dogaa u spremniku stroja za primjenu kada se prireuje kropivo mijeajui dva
ili vie sredstava za zatitu bilja. Iz Slike 6.1.b moe se jasno vidjeti da je u pojedinim sluajevima
mijeanja dolo do vidljivih izluivanja u kropivu (npr. taloenja), dok kod odreenih mjeavina nema
vidljivih znakova nekompatibilnosti sredstava za zatitu bilja u kropivu (Slika 6.1.c).

Slika 6.1.a: Razliita fizikalno-kemijska kompatibilnost razliitih mjeavina sredstava za zatitu bilja (snimila: M. Pelaji)

15

101

Slika 6.1.b: Taloenje i vidljiva nekompatibilnost


mijeanja dva sredstva za zatitu bilja
(snimila: M. Pelaji)

Slika 6.1.c Primjer mjeavine


kompatibilnih sredstava za zatitu
bilja (snimila: M. Pelaji)

Na etiketi veine sredstava za zatitu bilja u dijelu koji se odnosi na mijeanje s drugim sredstvima za
zatitu bilja navedeno je da se potrebno raspitati kod vlasnika rjeenja o registraciji ili zastupnika o
mogunostima mijeanja sredstva za zatitu bilja s drugim sredstvima za zatitu bilja, pomonim
sredstvima i mineralnim gnojivima.
Zaposlenik u poljoprivrednoj apoteci smije preporuiti mijeanje sredstava za zatitu bilja samo u
sluaju kada je ono navedeno u uputama na etiketi ili kada raspolae podacima vlasnika rjeenja o
registraciji, proizvoaa sredstva za zatitu bilja, zastupnika ili distributera o mogunosti mijeanja.
Isto vrijedi i za mijeanje sredstava za zatitu bilja s gnojivima.
Osnovno naelo kod mijeanja sredstava za zatitu bilja razliitih formulacija je da se u spremnik
stroja za primjenu prvo dodaju sredstva za zatitu bilja krutih, a potom tekuih formulacija. Za
pravilnu pripravu kropiva redoslijed dodavanja je:
x
x
x
x
x
x
x

15

vodotopive vreice,
moiva praiva,
dispergirajue granule,
koncentrati za suspenziju,
koncentrati za emulziju,
koncentrati za otopinu,
pomona sredstva za poboljanje uinka sredstvima za zatitu bilja (npr. okvaivai).

102

Kod ovog postupka mogue je stvaranje pjene pa treba obratiti pozornost na intenzitet mijeanja. U
nekim sluajevima mogua su odstupanja od ovih naela.
Prilikom mijeanja sredstava za zatitu bilja potrebno je obratiti pozornost i na dozu svakog sredstva
za zatitu bilja u kombinaciji, koja moe biti razliita od doze kod primjene svakog sredstva za zatitu
bilja posebno. Ista stvar je i s vremenom primjene. Najbolja opcija kod mijeanja je da sredstva za
zatitu bilja meusobno djeluju sinergistiki, tj. da si meusobno pojaavaju uinak na ciljane
organizme, bez tetnog djelovanja na kulturu (fitotoksinost), korisne i neciljane organizme. Na taj
nain mogu se smanjiti trokovi zatite i unos sredstava za zatitu bilja u okoli emu treba teiti.
Na tritu postoje provjerene kombinacije, tj. kombinirana sredstva za zatitu bilja koja su po sastavu
gotove mjeavine dvaju ili vie aktivnih tvari i drugih potrebnih dodataka. To su najee kombinacije
herbicida ili kombinacije fungicida kod kojih postoji najvea potreba za mijeanjem i kojima se na taj
nain znatno proiruje spektar djelovanja i smanjuje potreba za dodatnim tretmanima.
6.3. Nain primjene sredstava za zatitu bilja
Nakon pravilne pripreme sredstva za zatitu bilja za primjenu slijedi primjena koja je takoer vaan
imbenik u uspjehu mjera zatite. Za postizanje optimalne uinkovitosti i priprema i primjena moraju
biti besprijekorno obavljene.
Naini primjene sredstava za zatitu bilja su prskanje, rasprivanje, primjena tekuih aerosola ili
zamagljivanje, zapraivanje, rasipanje granula, kemijska sterilizacija tla, tretiranje sjemena,
injektiranje u tlo, zalijevanje, ulijevanje u tlo, premazivanje. Postoje jo neke metode, a u nastavku e
ukratko biti opisane one najee koritene.
Sredstva za zatitu bilja najee se koriste razrijeena vodom, dakle kao kropivo. Osnovni kriterij po
kojem se razlikuju naini primjene sredstava za zatitu bilja u tekuem stanju je veliina kapljica.
Prskanje je najei nain primjene sredstava za zatitu bilja razrijeenih vodom u kapljicama veim
od 150 mikrometara, dakle u obliku sitne kie.
U ratarstvu i povrarstvu, prskanje je najvaniji nain primjene sredstava za zatitu bilja. Osnovni
nedostaci prskanja u zatiti vonjaka i vinograda su u malom dometu mlaza i loijoj pokrivenosti
povrine iako u odreenim situacijama moe zadovoljiti (pojedinane voke, niske plantae, sadnice,
mlade voke). Prskanje se koristi i za primjenu herbicida.
Prednost prskanja pred ostalim nainima je u manjoj ovisnosti o vjetru koji negativno utjee na
kakvou rada. Zanoenje (engl. drift) kropiva je, zbog krupnijih kapljica, manje. Ova prednost je
posebno izraena kod primjene herbicida s kojima treba biti posebno oprezan prilikom primjene.
Nizak tlak izbaaja kod primjene herbicida ini mlaz krupnijih kapljica (uz primjenu sapnica za tu
namjenu) to smanjuje zanoenje. Nedostatak prskanja je u velikom utroku vode po jedinici povrine
to oteava primjenu u krajevima s nedovoljno dostupne vode ili na parcelama udaljenim od izvora
vode. U takvim sluajevima nerijetko je potrebna dodatna oprema (cisterne, crpke i dr.), rastu
trokovi dopreme vode, a u transportu i u samom radu se, zbog teine, jae sabija tlo.
Rasprivanje je primjena kropiva u sitnijim kapljicama veliine 50 - 150 mikrometara, a najvie se
koristi za zatitu od bolesti i tetnika u nasadima vonjaka i vinograda. Usitnjavanje kapljica, tj.
rasprivanje mlaza omoguuje struja zraka koju proizvodi ventilator. Strojevi za rasprivanje -

15

103

rasprivai imaju najee sve bitne dijelove prskalice uz dodatak ventilatora i cijevi namijenjenih za
usmjeravanje struje zraka. Sa strujom zraka usmjerava se i kropivo.
Rasprivanje, zbog finoe kapljica, omoguuje smanjeni utroak kropiva u usporedbi s prskanjem.
Struja zraka poveava domet mlaza, omoguuje prodiranje u kronju, uzrokuje treperenje lia i time
bolju depoziciju sredstva i na nalije lia. Ovo je posebno vano kod kontaktnih sredstava za zatitu
bilja. Glavni nedostatak rasprivanja u usporedbi s prskanjem je poveana opasnost od zanoenja,
zbog sitnih kapljica to predstavlja veu moguu opasnost za primjenitelja, susjedne povrine
(usjeve), korisne i neciljane organizme, vodene povrine, domae ivotinje i dr. Stoga je kod
rasprivanja potreban dodatan oprez.
Za pojedinane voke i manje nasade dovoljni su leni rasprivai kod kojih primjenitelj usmjerava
struju zraka, tj. kropivo. Traktorski noeni ili vueni rasprivai za velike plantae omoguuju
automatsko tretiranje bez usmjeravanja.
Primjena tekuih aerosola ili toplo zamagljivanje je primjena kropiva u kapljicama manjim od 50
mikrometara. Zbog malih dimenzija, kapljice lebde u zraku i dulje vrijeme ostaju sastavni dio
atmosfere. Utroak tekuine je veoma nizak. Opasnost od zanoenja je izrazito velika.
Ovom metodom mogue je koristiti neke insekticide, rijetko fungicide, i to uglavnom u zatienim i
zatvorenim prostorima.
Zapraivanje je metoda primjene sredstava za zatitu bilja u sitnim vrstim esticama u obliku praha.
Zbog velikog utroka praiva po jedinici povrine, koncentracije aktivnih tvari u praivima su vrlo
niske (iznimka su sumporna praiva).
Voda kod zapraivanja nije potrebna pa bi to bila prednost zapraivanja u krajevima u kojima je
izraen problem nedostatka vode i/ili njene dopreme do parcele. Opasnost od zanoenja je vea nego
kod rasprivanja, tijekom i nakon primjene. Nedostaci zapraivanja su: poveana izloenost
primjenitelja, loa kvaliteta distribucije sredstva, neujednaeno doziranje, veliki gubitci sredstva,
nepovoljno djelovanje na okoli i neciljane organizme. Kada tome pridodamo mogue odnoenje
praiva vjetrom i ispiranje kiom nakon primjene, jasno je da je zapraivanje vrlo opasna, a
nedovoljno uinkovita metoda koja je uglavnom zamijenjena prskanjem ili rasprivanjem.
Rasipanje granula, tj. primjena sredstava za zatitu bilja u obliku granula najee se koristi za
suzbijanje tetnika u tlu te za kemijsku sterilizaciju tla. Katkada se na tritu nau i herbicidni
granulati koji mogu biti pomijeani s gnojivom.
Postoji vie vrsta depozitora granula koje je prije primjene potrebno kalibrirati, tj. podesiti prema
veliini granula namijenjenih za primjenu. Ovisno o namjeni, granule se mogu rasipati irom (najvea
potronja), u trake, u redove (brazde) ili samo uz sjeme ime se znatno smanjuje doza.
Kemijska sterilizacija tla moe se provesti rasipanjem granula i injektiranjem u tlo. Tekua sredstva
za zatitu bilja pretvaraju se u plin koji proimanjem sterilizira tlo.
Tretiranje sjemena vana je i ekonomina zatitna mjera. Fungicidima se unitava uzronike bolesti
na ili u sjemenu i sprjeava napad uzronika bolesti nakon sjetve. Insekticidi se koriste za zatitu
sjemena od tetnika koji ive u tlu. Tvrtke koje dorauju sjeme istodobno ga tretiraju. Ne preporuuje
se tretiranje sjemena sredstvima za zatitu bilja izvan stroja za tretiranje sjemena jer na taj nain ne
bi bila osigurana pravilna raspodjela sredstva za zatitu bilja na sjemenu. S loe tretiranog sjemena

15

104

tijekom sjetve moe doi do gubitka sredstva otpraivanjem to smanjuje uinkovitost i nepoeljno je
za okoli i neciljane organizme. Distributeri sjemena prodaju ve tretirano sjeme, pa su kod rukovanja
potrebne mjere opreza.
Prilikom sjetve tretiranog sjemena potrebno je obratiti posebnu pozornost na zatitu primjenitelja,
pela, ptica i sisavaca u smislu sprjeavanja otpraivanja, sjetve na propisanu dubinu i posebnog
opreza da ne doe do prosipanja i ostavljanja i najmanje koliine takvog sjemena na povrini tla.
6.4. Primjena sredstava za zatitu bilja na nepoljoprivrednim povrinama
Nepoljoprivredne povrine su povrine uz razliite prometnice, putovi, staze, pruge, groblja, sportski
tereni, kanali, industrijski objekti, zrane luke i dr. esto te povrine nisu njegovane i odravane pa na
njima rastu razne vrste korova i skupljaju se razni kukci, glodavci, puevi te na vlanim povrinama
komarci. Da bi se sprijeilo irenje tetnih organizama na obradive i obraene povrine potrebno je
ureivanje, konja ili maliranje nepoljoprivrednih povrina, a ponekad i kemijske mjere suzbijanja.
Kad se izvode mjere suzbijanja tetnih organizama na nepoljoprivrednim povrinama potrebno je
postaviti obavijest u kojoj se navodi koji tetni organizam se suzbija, naziv sredstva za zatitu bilja i
aktivne tvari, radnu karencu, antidot (ako ga ima), naziv izvoaa, adresu i broj telefona / mobitela,
e-mail adresu, broj telefona u sluaju nezgode: Dravni centar zatite i spaavanja (112) ili Centar za
kontrolu otrovanja (01/2348342)
6.4.1. Suzbijanje korova
Suzbijanje korova na nepoljoprivrednim povrinama provodi se izravnim mjerama zatite, najee
mehanikim i/ili kemijskim. Obzirom na brojne nepovoljne uinke sredstava za zatitu bilja prednost
bi trebale imati sve nekemijske mjere. Osim toga, zbog ouvanja bioraznolikosti, potrebno je
razmisliti o suzbijanju i provoditi ga samo onda kada je opravdano. Obino je to sluaj kada neka
invazivna strana korovna vrsta velikom agresivnou potisne autohtono bilje u svojoj okolini i formira
monokulturu (Slika 6.2).

Slika 6.2: Invazivna strana korovna vrsta japanski dvornik (Reynoutria japonica) velikom agresivnou
osvaja povrine i esto zakorovljuje kanale (snimio: N. Novak)

15

105

Jedna od proirenih invazivnih stranih korovnih vrsta u Hrvatskoj je pelinolisni limundik ili ambrozija
(Ambrosia artemisiifolia) (Slika 6.3), o kojoj je vie napisano u poglavlju o korovima i ije suzbijanje je
zakonska obveza svakog graanina Republike Hrvatske, kako na poljoprivrednim, tako i na
nepoljoprivrednim povrinama.

Slika 6.3: Pelinolisni limundik ili ambrozija (Ambrosia artemisiifolia)


uz rub poljoprivredne povrine (snimio: N. Novak)

Slika 6.4: Korovi uz cestu (snimio: N. Novak)

Slika 6.5: Korovi uz eljezniku prugu (snimila: M. Novak)

Uslijed primjene na neeljene biljke, koje nalazimo na javnim povrinama, grobljima, sportskim
terenima, uz ceste (Slika 6.4), eljeznike pruge (Slika 6.5), zrane luke, u parkovima, kanalima (Slika
6.2), vrtovima i dr., sredstva za zatitu bilja dospijevaju u okoli (isparavanjem, ispiranjem u
podzemne vode i dr.) te uzrokuju (ne)izravnu izloenost ljudi, kunih ljubimaca, korisnih i neciljanih
organizama te vodenih povrina. Stoga je u suzbijanju korova na nepoljoprivrednim povrinama, gdje
god je to mogue, prednost potrebno dati nekemijskim mjerama zatite.
Mehanike mjere kao to su sjea, konja ili, na manjim povrinama, prekrivanje tla malom, runo
okopavanje i plijevljenje korova, ako se provode redovno, mogu biti vrlo uspjene. Osnovni princip u
borbi protiv jednogodinjih korova je sprjeavanje osjemenjivanja. Viegodinje korove, uz
sprjeavanje osjemenjivanja, treba iscrpljivati viekratnim tretmanima. Prilikom suzbijanja veih
drvenastih vrsta uinkovita je kombinacija mehanike i kemijske metode kada se svjee odrezani
panjevi premazuju herbicidom. Herbicid se moe i injektirati pod koru biljke. Ovi naini su sporiji od

15

106

klasinog prskanja, ali su vrlo uinkoviti i predstavljaju minimalan rizik za primjenitelja, okoli, korisne
i neciljane organizme.
6.4.2. Suzbijanje glodavaca, pueva i komaraca
Nepoljoprivredne povrine se ne obrauje te postaju pogodno mjesto za legla glodavaca, a time izvor
s kojeg glodavci odlaze na poljoprivredne povrine i tamo ine tete. Budui da su to veoma velike
povrine (npr. oko 10 m iroki pojas s lijeve i s desne strane autoceste Macelj Lipovac u duljini od
oko 300 km) kemijske mjere se ne obavljaju. Iznimka moe biti ako se glodavci pojave uz benzinske
postaje, odmorita, stajalita, industrijske objekte i slino da bi se sprijeile tete na objektima i
mogua zaraza ljudi. Radi smanjenja populacija glodavaca na nepoljoprivrednim povrinama
potrebno je redovito obavljati konju, gdje je mogue obavljati plitku obradu tla (drljanje) te
ostavljati drvee za gnijezda ptica koje se hrane glodavcima.
Povrine koje su vlane i zasjenjene pogodne su za razvoj pueva. to znai da su na pokoenim
povrinama, gdje se pokupi sjeno i ne ostavlja mal, nepovoljni uvjeti za njihov razvoj.
Budui da se komarci razvijaju u vodi potrebno je s povrina na kojima se zadravaju vode odvoditi
vodu melioracijskim zahvatima, ubrzati protok vode u kanalima, ureivati obale kanala, potoka i
rijeka. Za suzbijanje komaraca ne koriste se sredstva za zatitu bilja nego biocidni proizvodi.

15

107

6.5. Sredstva za zatitu bilja za posebne namjene


6.5.1. Zatita uskladitenih poljoprivrednih proizvoda
Poljoprivredni proizvodi, itarice ili uljarice mogu se uvati u silosima ili podnim skladitima, a same
samo u podnim skladitima. Tijekom uskladitenja poljoprivrednih proizvoda vano je odrati
zdravstvenu ispravnost i koliinu odravanjem reda i istoe, mjerenjem temperature uskladitene
robe i uzimanjem uzorka robe radi analize. Za to je potrebna graevinski ispravna graevina te
ureeni okoli oko skladita bez niskog grmlja.
Danas najvee tete tijekom uskladitenja nastaju kad se roba uva u silosima gdje nije mogue
napraviti prebacivanje, upuhivanje hladnog zraka, kad je podno skladite iznad prostorija koje se
zagrijavaju ili je otvoreno.
tete u skladitima uzrokuju kukci koji oteuju cijelo zrno ili nastavljaju tete na oteenim zrnima,
grinje, glodavci i ptice.
6.5.2. Suzbijanje
Pravilnim uvanjem, pri povoljnim niskim temperaturama i niskoj vlazi moe se zaustaviti irenje ili
razmnoavanje tetnika na i u zrnu, a kad se namnoe mora se pristupiti njihovom suzbijanju.
Neki skladini tetnici provode dio ili cijeli ivot ne samo na uskladitenom zrnu itarica ve i u njemu
te je esto teko obaviti uspjeno suzbijanje kao i odabrati odgovarajui postupak i odgovarajue
sredstvo za zatitu bilja.
Preventivno tretiranje obavlja se prije vidljive pojave tetnika izravnom primjenom praiva,
dijatomejske zemlje. U sluaju da postoji skrivena zaraza, tj. nazonost insekata u zrnu, prskanje ili
zapraivanje insekticidima nee imati insekticidni uinak na te kukce. Izravna primjena na zrno
osigurava da neko vrijeme nakon tretiranja nee doi do irenja kukaca jer e u dodiru s tretiranim
zrnom uginuti.
Nedostatak ovog postupka je to se tretiranje obavlja, a da se ne zna hoe li se pojaviti ili nee neka
tetna vrsta kukaca.
Kurativno tretiranje se obavlja nakon to je odreena nazonost kukaca koji uzrokuju tete. Primjena
insekticida koji se izravno primjenjuju na itarice imat e uinkovitost na kukce koji se nalaze izvan
zrna tijekom tretiranja. Istodobno jaja, liinke ili gusjenice, kukuljice i odrasli kukci, ici (Sitophilus
spp.) ili itni moljci (Sitotroga cerealella), koji se nalaze u zrnu moi e nastaviti ivot ili razvoj. Nakon
izlaska iz zrna kukci e naii na tretirana zrna te e uginuti. Kao posljedica nee se razvijati potomstvo
te e kroz odreeno razdoblje doi do potpunog ugibanja nazone populacije kukaca. Ovime je
omogueno ugibanje kukaca kroz dulje razdoblje, tj. uinkovitost ovisi o uvjetima za razvoj. Ako
postoje optimalni uvjeti za razvoj kukaca oni e se prije razviti i prije e biti postignuta potpuna
uinkovitost. Ovaj postupak je prihvatljiv samo kad se oekuje dulje uskladitenje nakon tretiranja.
Pri tome valja znati da dok god su u zrnu ivi kukci nastaju tete, tj. smanjuje se kakvoa i gubi se na
masi zrna. Suzbijanje kukaca u zrnu uspjeno se suzbija fumigantima koje smiju primjenjivati samo
posebno ovlatene osobe (profesionalni korisnici za profesionalnu primjenu).

15

108

6.5.3. Fumigacija
Fumigacija je postupak kojim se uporabom plina suzbijaju skladini tetnici u uskladitenim itaricama
ili uljaricama. U Hrvatskoj zasada postoje samo formulacije koje oslobaaju plin fosfin. To je jedan od
osnovnih postupaka kojim se suzbijaju tetnici na uskladitenim poljoprivrednim proizvodima u naim
silosima/skladitima. Vrste kukaca i njihovi razvojni stadiji odreuju doze i ekspozicije, a kakvoa robe
u svezi vlage, primjesa i temperature nije zanemariv imbenik. Primijenjena doza fumiganta mora biti
u skladu s dozvolom, a pri tom se ne smije zaboraviti vaan utjecaj temperature te ispravnosti
ureaja u silosu. Prazno skladite/silos nije potrebno fumigirati ve je bolje oistiti ga i poprskati
povrine odgovarajuim insekticidom, koji je registriran za takvu namjenu.
Pripreme za izvoenje fumigacije
Za fumigaciju je potrebno odrediti stanje uskladitene robe. Prije donoenja odluke o tretiranju
potrebno je poznavati razdoblje izmeu uskladitenja robe u skladitu i trenutka stavljanja na trite.
Razne vrste kukaca ili razvojni oblici suzbijaju se razliitim dozama/koncentracijama pri razliitoj
vremenskoj izloenosti. Primjerice rizoperta je otpornija od ostalih kukaca, a jaja ili kukuljice od
liinki. Robu koja e se tretirati potrebno je smjestiti u oieni prostor.
Osoblje zadueno za organizaciju fumigacije mora znati kolike su koliine fumiganta potrebne za
tretiranje prostorije (g/m3) ili robe (g/tonu). Roba mora biti pripremljena za tretiranje, ureaji za
prijenos robe (transporteri) moraju biti ispravni, a odgovorna osoba za silos/skladite mora biti
upuena u nain koritenja i koliine sredstva za zatitu bilja koje e biti primijenjene te u mjere
opreza. Sukladno situaciji potrebno je uporabiti odgovarajuu osobnu zatitnu opremu (odjeu,
maske i dr.).
Izvoai tretiranja duni su zaposlene u silosu/skladitu upoznati s postupkom koji se obavlja, tj. s
kojim sredstvom za zatitu bilja e biti obavljeno tretiranje, kakve mjere opreza valja poduzeti kako bi
se sprijeila otrovanja zaposlenih te uspjeno obavila fumigacija. Pri tretiranju u silosu valja koristiti
dozator, a u podnom skladitu sondu za sondiranje.
Nepravilna primjena, esto se pojavljuje kao problem, osobito to izvoai esto misle da se nee
uoiti propusti koji su uinjeni pri tretiranju kad se primijeni manja doza od propisane. To se dogaa
kad izvoai fumigacije ne koriste dozatore za pelete/tablete/kuglice te ubacuju povremeno neku
odreenu koliinu koja uglavnom nije dovoljna. Nema opravdanja da se ponovno tretira sve pa i one
koliine koje nemaju vidljive zaraze ili su eventualno nazone male populacije sekundarnih tetnika.
Nije dobro kad zaposleni u silosu/skladitu puste da izvoai sami bez nadzora obavljaju tretiranje to
omoguuje nepravilnu primjenu.
Autori: dr. sc. Gorana Peek, mr. sc. Nenad Novak, dr. sc. Darka Hamel
Struni konzultanti: dr. sc. Dario Ivi, dr. sc. eljko Budinak

15

109

7. OPASNOSTI I RIZICI PRI UPORABI SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA


7.1. Uvod
Opasnosti i rizici uporabe sredstava za zatitu bilja moraju biti poznati prije stavljanja pojedinog
sredstva za zatitu bilja na trite. Sastavni dio postupka registracije je provedba procjene rizika
kojom se odreuju opasnosti i rizici pri uporabi i rukovanju sredstvima za zatitu bilja. Procjena rizika
uzima u obzir sve predloene stvarne uvjete uporabe sredstva za zatitu bilja, kao i mogue
posljedice njegove uporabe na zdravlje ljudi, ivotinja i okoli. Neki od kljunih imbenika koji se u
tom okviru razmatraju su spektar djelovanja, doza, nain, uestalost i vremenski raspored primjena,
svojstva i sastav sredstva za zatitu bilja, ostaci, ponaanje u okoliu, uinak na neciljane organizme i
niz drugih.
Opasnost je mogue tetno djelovanje ili uinak sredstva za zatitu bilja kod uobiajene primjene, tj.
tetnosti povezane s uporabom i svojstvima samog sredstva za zatitu bilja. Primjeri opasnosti su
otrovnost, sklonost ispiranju u vodna tijela (rijeke, jezera) ili sklonost nakupljanju u mastima kod ljudi
i ivotinja.
Rizik je vjerojatnost da se odreena opasnost ostvari, kao na primjer izloenost odreenoj koliini
sredstva za zatitu bilja, izloenost putem hrane zbog previsokih ostataka ili izloenost odreenoj
koncentraciji tijekom primjene zbog nekoritenja propisane osobne zatitne opreme. Rizik je mogue
iskazati brojanim vrijednostima, te postoje propisane metodologije njegova izrauna u razliitim
sluajevima. Pomou odgovarajue metodologije rizik od opasnih uinaka sredstva za zatitu bilja je
mogue smanjiti.
Mjere za smanjenje rizika su skup informacija, postupaka i ogranienja pomou kojih se rizik pri
uporabi sredstava za zatitu bilja svodi na prihvatljivu razinu.
Primjeri mjera:
x
x
x
x
x

zabrana primjene na lakim tlima,


ogranienje plodoreda,
propisana osobna zatita,
zabrana primjene za vrijeme aktivnosti pela i ostalih opraivaa,
pridravanje zatitnog pojasa do vodnog tijela ili nepoljoprivredne povrine i slino.

U postupku registracije i procjene rizika odreuju se opasnosti i rizici pri uporabi sredstava za zatitu
bilja:
x
x
x
x
x

u sluaju izloenosti ljudi,


s obzirom na ostatke pesticida,
od mogueg utjecaja na okoli,
od mogueg utjecaja na neciljane organizme i
o mogunosti utjecaja na uinkovitost.

Ako su mjere za smanjenje rizika navedene na etiketi, obveza svakog korisnika je pridravati se mjera
za smanjenje rizika ili propisanih ogranienja. Opasnosti i rizici koji se razmatraju u procjeni rizika
proizlaze iz stvarnih predvienih uvjeta uporabe pojedinog sredstva za zatitu bilja, te se razlikuju za
razliita sredstva za zatitu bilja.

15

110

7.2. Izloenost ljudi


7.2.1. Vrste opasnosti i rizici koritenja sredstava za zatitu bilja
Tijekom proizvodnje, uporabe i primjene sredstava za zatitu bilja uvijek postoji mogunost
izloenosti ljudi i ivotinja te nepoeljne pojave u okoliu, a mnogo kasnije putem tretiranog bilja,
prehrambenih proizvoda i okolia, moe doi do izloenosti ljudi i mogueg tetnog djelovanja na
zdravlje ljudi i okoli. Sredstvo za zatitu bilja moe imati tetne uinke na zdravlje ljudi ili uzrokovati
otrovanje, to znai da je nakon izloenosti dolo do poremeaja rada ili oteenja organa i organskih
sustava u tijelu ovjeka. Akutna otrovanja nastaju nakon jednokratne kratkotrajne izloenosti
sredstvu za zatitu bilja pri njegovoj uporabi, a znakovi i simptomi otrovanja razvijaju se brzo, tj.
nakon nekoliko minuta ili sati, ovisno o nainu izloenosti i aktivnoj tvari u sredstvu za zatitu bilja.
Kod kroninih otrovanja znakovi i simptomi pojavljuju se nakon dugotrajne (nekoliko tjedana,
mjeseci, godina) ili ponavljane izloenosti pa je ba zbog toga teko otkriti povezanost izmeu
izloenosti i mogueg oteenja zdravlja.
Vano je znati da svaka izloenost ne znai nuno i otrovanje ve da postoji rizik pri izloenosti
sredstvu za zatitu bilja i njegovom utjecaju na ljudsko zdravlje. Rizik za zdravlje ovisi o samom
sredstvu za zatitu bilja ili njegovim opasnim svojstvima i o izloenosti, koliini, nainu i vremenu u
kojem je ovjek u dodiru sa sredstvom za zatitu bilja. Duga izloenost nekom sredstvu za zatitu bilja
koje nema opasna svojstva ne predstavlja veliki rizik za zdravlje. Kratkotrajna izloenost nekom
opasnom sredstvu za zatitu bilja moe rezultirati oteenjem zdravlja to naravno znai da je rizik
kod njegove uporabe velik i da treba poduzeti odgovarajue mjere smanjenja rizika. Posljedice
kronine izloenosti se vrlo teko otkrivaju, pa je bez obzira na otrovnost pojedinog sredstva za
zatitu bilja uvijek potrebno izbjegavati nepotrebnu izloenost ovjeka i okolia. Opasnost od
otrovanja ovisi o zdravstvenom stanju i prethodnim bolestima posebno koe i unutarnjih organa
(jetre, bubrega i ivanog sustava) to uzrokuje razliitu osjetljivost pojedinih osoba. U pravilu su
osjetljivija djeca i starije osobe. Posebno se mora paziti da ne doe do nepotrebne izloenosti
trudnica i dojilja, jer neka sredstva za zatitu bilja mogu tetno djelovati na plod (neroeno dijete), a
neka prelaze i u majino mlijeko.

15

111

7.2.2. Opasna svojstva sredstava za zatitu bilja


Sredstva za zatitu bilja se oznaavaju i razvrstavaju kao i sve druge kemikalije na temelju svojstava
koja mogu uzrokovati tetne uinke na zdravlje.
Sredstva za zatitu bilja mogu biti razvrstana i oznaena kao:
a) vrlo otrovna, otrovna ili tetna: mogu uzrokovati smrt, akutna ili kronina oteenja
zdravlja, ako se progutaju, udiu ili u dodiru s koom;
b) nagrizajua (korozivna): u dodiru s koom i sluznicom mogu uzrokovati opekline;
c) nadraujua (iritativna): u dodiru s koom ili sluznicom mogu uzrokovati nadraivanje
i upale;
d) alergogena (senzibilizirajua): nakon udisanja ili u dodiru s koom mogu uzrokovati
reakcije preosjetljivosti;
e) karcinogena: ako se progutaju, udiu ili u dodiru s koom mogu uzrokovati rak ili
poveati uestalost njegove pojave;
f) mutagena: ako se progutaju, udiu ili u dodiru s koom mogu uzrokovati nasljedna
genetska oteenja ili znatno poveati uestalost njihove pojave;
g) reproduktivno toksina: ako se progutaju, udiu ili u dodiru s koom mogu uzrokovati
ili poveati vjerojatnost pojave nenasljednih tetnih uinaka na potomstvo,
poremetiti muke ili enske reproduktivne funkcije ili tetno djelovati na plodnost,
plod ili potomstvo.
Opasne za zdravlje su i kemikalije koje su oznaene kao zapaljive, oksidativne i eksplozivne, ali
sredstva za zatitu bilja vrlo rijetko imaju takva svojstva.
Otrovnost sredstava za zatitu bilja, osim o vrsti i koliini aktivne tvari ovisi i o vrsti i koliini dodataka
u formulaciji, kao i o formulaciji.
Svi simboli i oznake koje upozoravaju korisnika na opasnost od koritenja pojedinog sredstva za
zatitu bilja moraju se nalaziti na njegovoj etiketi. Opirne informacije o mjerama zatite pri radu,
osobnoj zatitnoj opremi, simptomima i mjerama prve pomoi kod otrovanja nalaze se na etiketi ili u
popratnom listu koji je sastavni dio etikete za svako pakiranje sredstva za zatitu bilja. Za
profesionalne korisnike opirne sigurnosne informacije nalaze se u Sigurnosno-tehnikom listu, kojeg
se moe traiti od proizvoaa, prodavaa, a takoer su dostupni i na internetskoj stranici Hrvatskog
zavoda za toksikologiju i antidoping (www.hzt.hr).

15

112

7.2.3. Izloenost, procjena izloenosti i put ulaska u organizam


tetno djelovanje sredstva za zatitu bilja na zdravlje ovisi i o nainu i trajanju izloenosti, o koliini
(dozi) koja je dola u kontakt s koom ili sluznicom te se nakon toga resorbirala u krvotok i ulazi u
tkiva i organe. U pokusima na ivotinjama odreuje se doza sredstva za zatitu bilja koja ne dovodi do
tetnih uinaka i temeljem te vrijednosti odreuje se dozvoljena razina izloenosti kod primjene za
ovjeka.
U postupku registracije sredstva za zatitu bilja provodi se procjena izloenosti posebno za sljedee
kategorije:
x za primjenitelja,
x za radnika koji ulazi na tretirane povrine nakon primjene,
x za ostale nazone osobe (sluajno izloene prolaznike, slubene osobe i dr.) i
x za stanovnike koji ive blizu povrina na kojima se sredstvo za zatitu bilja
primjenjuje.
Procjena izloenosti obavlja se pomou matematikih modela izloenosti za svaki nain primjene
(npr. za traktorsku i lenu prskalicu, na otvorenom i u zatienom prostoru, na ratarskim povrinama
i u vonjacima itd.) ili ako to nije mogue izravnim mjerenjem izloenosti kod primjene u pokusima na
polju. Tako procijenjena razina izloenosti ne smije biti vea od prethodno odreene dozvoljene
razine izloenosti jer se u tom sluaju nee odobriti stavljanje sredstva za zatitu bilja na trite. Ovaj
postupak usporedbe dozvoljene i procijenjene razine izloenosti je sastavni dio procjene rizika i
osigurava da kod pravilne primjene sredstva za zatitu bilja u skladu s uputom za uporabu nee doi
do prekomjerne, mogue tetne izloenosti. Ako primjena nije u skladu s uputom na etiketi postoji
velika opasnost prekomjerne izloenosti pa ak i nastanka otrovanja i tetnih uinaka na zdravlje ljudi
i ivotinja.
Osim oznaka upozorenja i obavijesti (R i S novije su H i P oznake) na etiketi mogu biti navedene i
posebne oznake (tzv. SPo oznake) koje se odnose na mjere zatite u razliitim fazama rukovanja i
primjene sredstva za zatitu bilja, kao i na potrebnu osobnu zatitnu opremu (odjea, rukavice,
maske itd.). Na ove oznake treba obratiti panju ve kod izbora prikladnog sredstva za zatitu bilja
tako da, ako je mogue, izaberemo ono manje tetno i jednostavnije za primjenu.
Za pojedina sredstva za zatitu bilja na etiketi moe biti navedena radna zabrana, tj. razdoblje u
kojem, zbog opasnosti od prekomjerne izloenosti nije dozvoljen ulazak na tretirane povrine bez
osobne zatitne opreme, a takoer i razdoblje u kojem je zabranjen ulazak domaim ivotinjama.
Radna zabrana je najee izraena u satima.
Ako se na etiketi sredstva za zatitu bilja navodi upozorenje da je namijenjeno za profesionalne
korisnike za profesionalnu primjenu, to znai da ga mogu kupiti i njime rukovati samo odreene
kategorije profesionalnih korisnika.
Kod rukovanja i primjene najvea je izloenost putem koe, poglavito ruku. Rukovanje sredstvom za
zatitu bilja kod pripreme kropiva (otvaranje ambalae, mijeanje i punjenje spremnika prskalice)
predstavlja najvei rizik od prekomjerne izloenosti iako je vrijeme izloenosti tu relativno kratko. Kod
same primjene izloenost je u pravilu znatno nia jer se veina sredstava za zatitu bilja primjenjuje
jako razrijeena vodom (kao kropiva). Budui da je funkcija koe zatita organizma od vanjskih
utjecaja, samo mali dio sredstva za zatitu bilja koje doe u dodir s koom e prodrijeti u dublje
slojeve i ui u tijelo. To znai da se opi znakovi otrovanja vrlo rijetko pojavljuju nakon kontakta s
koom, ali se zato na samoj koi mogu pojaviti lokalna oteenja na mjestu dodira sa sredstvom za

15

113

zatitu bilja ako ima opasna svojstva nadraivanja ili uzrokuje alergijske reakcije. Neka sredstva za
zatitu bilja koja sadre organofosforne insekticide, mogu i putem koe ui u tijelo u dovoljnoj mjeri
da uzrokuju otrovanje, pogotovo ako su formulirana u obliku koncentrata za emulziju (EC) jer sadraj
otapala pospjeuje prodiranje organofosfornog spoja kroz kou.
Kod rukovanja i primjene sredstava za zatitu bilja dini sustav je vaan put ulaska u organizam, a
takoer i mogui cilj za njihovo tetno djelovanje. Tijekom pripreme i primjene mogu se udisati
plinovi, pare, praina i aerosol koji sadre jednu ili sve komponente formulacije od same aktivne
tvari do otapala i drugih tvari nazonih u formulaciji i konano u kropivu. Plinovi i pare, a ovisno o
veliini estica i aerosoli i praina, mogu prodrijeti i u plua i na taj nain ui u krvotok te uzrokovati
simptome otrovanja. Mogue su i samo lokalne reakcije na samom dinom sustavu. Zbog vremena
trajanja, najvia razina izloenosti udisanjem je kod primjene sredstva za zatitu bilja, to zbog velikog
razrjeenja rijetko dovodi do prekomjerne izloenosti ili simptoma otrovanja. Pojedina sredstva za
zatitu bilja mogu meutim biti lako hlapiva ili sadravati hlapiva otapala koja se najvie isparavaju
kod rukovanja sredstvom za zatitu bilja. Zbog toga treba paziti na oznake R 20 (H 332) ili R 23 (H 331)
ili ak R 26 (H 330) koje upozoravaju da je sredstvo za zatitu bilja tetno ili otrovno ako se udie te
primijeniti propisane mjere zatite dinih putova.
Gutanje je manje vaan put unosa u organizam kod rukovanja i primjene, iako se treba suzdrati od
puenja i uzimanja hrane i pia tijekom rada ili slabe higijene nakon zavretka rada jer tada prijeti
opasnost oneienja i neeljenog unosa sredstva za zatitu bilja u tijelo. Kod jednokratne izloenosti
ak e i takvo nemarno ponaanje rijetko uzrokovati tee simptome otrovanja, ali se ne mogu
iskljuiti kronini tetni uinci nakon vie mjeseci ili ak godina izloenosti. Do otrovanja gutanjem
sredstava za zatitu bilja najee dolazi sluajno, kao posljedica nepravilnog uvanja (zajedno s
hranom i piem, lako dostupno djeci, u neoriginalnoj slabo oznaenoj ambalai) i tada su rtve
najee djeca. Zbog relativno niske otrovnosti sredstava za zatitu bilja koja se danas nalaze na
tritu i uglavnom vrlo male koliine progutanog sredstva za zatitu bilja, takva nenamjerna otrovanja
najee nemaju ozbiljnijih posljedica iako zahtijevaju lijeniki nadzor. Osim sluajnih otrovanja
mogui su i pokuaji samoubojstava gutanjem sredstava za zatitu bilja, kada je koliina progutanog
sredstva za zatitu bilja velika (nekoliko gutljaja pa do nekoliko decilitara), pa je i vjerojatnost tekih
otrovanja velika, a mogu je i smrtni ishod.
Kad govorimo o izloenosti gutanjem vano je upozoriti i na izloenost putem hrane, tj. ostataka
sredstava za zatitu bilja koji putem tretiranog bilja ulaze u hranidbeni lanac ivotinja i ovjeka i
kojima smo svi izloeni konzumiranjem hrane biljnog i ivotinjskog podrijetla. Korisnici sredstava za
zatitu bilja imaju veliku odgovornost u zatiti zdravlja potroaa jer o njihovom pridravanju uputa
za uporabu sredstava za zatitu bilja izravno ovisi razina ostataka u hrani.

15

114

7.2.4. Simptomi i znakovi otrovanja i mjere prve pomoi


7.2.4.1. Simptomi i znakovi otrovanja sredstvima za zatitu bilja
Prekomjerna izloenost ovjeka sredstvima za zatitu bilja moe uzrokovati lokalna oteenja ili
reakcije na samom mjestu kontakta s koom ili sluznicom, a isto tako ui u organizam i krvotokom se
raspodijeliti u tkiva i organe uzrokujui tzv. sistemsko otrovanje.
U dodiru s koom sredstvo za zatitu bilja moe uzrokovati oteenje koe do ega najee dolazi
nakon dugotrajne ili ponavljane izloenosti. Takve lokalne reakcije koe su crvenilo, svrbe, otok,
razliiti osipi pa sve do suenja i pucanja koe i stvaranja rana, a kao trajne posljedice mogu zaostati
oiljci i tamno obojenje ili obezbojenje koe. Uzrok moe biti ili nadraivanje koe, odmaivanje i
skidanje njenog zatitnog ronatog sloja nakon ega slijedi upala koja se moe pretvoriti i u kronini
dermatitis koji e se nastaviti i nakon prekida izloenosti. Druga vrsta reakcije su alergijske reakcije
koje su na sredstva za zatitu bilja relativno rijetke, a takoer se vide kao osip, crvenilo, svrbe i
mjehurii na koi koji se nakon prekida izloenosti povlae tijekom nekoliko dana, ali se u
ponovljenom kontaktu s istim ili slinim sredstvom za zatitu bilja mogu ponovno pojaviti, ponekad i
u teem obliku. Sredstva za zatitu bilja koja sadre piretroide mogu nadraiti kou na nain da se
osjeti peckanje i mravinjanje naroito koe lica, ali bez vidljivih promjena na koi. To je lokalni uinak
na ivane zavretke u koi koji se spontano povlae nakon nekoliko sati od prestanka izloenosti, bez
trajnih posljedica.
Sredstva za zatitu bilja u sluaju izravnog dodira (na primjer nehotinog prskanja kod pripreme
kropiva) mogu djelovati jako nadraujue i na oi i uzrokovati, peenje, suzenje, crvenilo, bol i otok
onog kapka. Neka sredstva za zatitu bilja mogu proiriti zjenicu i uzrokovati zamuenje vida, ali
takve reakcije su obino kratkotrajne i nisu znak sistemskog otrovanja. Openito je nakon dodira s
oima resorbirana koliina sredstva za zatitu bilja premala da bi uzrokovala druge simptome osim
lokalnog kratkotrajnog oteenja oka.
Udisanje sredstava za zatitu bilja takoer moe uzrokovati lokalne reakcije, najee uslijed
nadraivanja nosa, grla i bronha praeno peenjem, kaljem, kihanjem pa sve do tekih reakcija s
oteanim disanjem i guenjem koje su na sreu kod primjene sredstava za zatitu bilja dosta rijetke.
Alergijske reakcije u vidu stezanja bronha, astme pa ak i anafilaksije su takoer mogue, ali su
iznimno rijetke. Aktivne tvari i sredstva za zatitu bilja za koje je dokazano da mogu uzrokovati
preosjetljivost dinog sustava ne mogu dobiti dozvolu za stavljanje na trite ili se povlae s trita,
ako je takva opasnost dokazana naknadno. Neke aktivne tvari iz skupine organofosfornih insekticida
mogu se putem plua resorbirati u krvotok u dovoljnoj koliini da uzrokuju simptome sistemskog
otrovanja. Fumiganti koji djeluju u obliku plina i para takoer mogu uzrokovati teka sistemska
otrovanja kod kojih simptomi nadraivanja koji upozoravaju izloenog na opasnost mogu biti vrlo
blagi ili mogu potpuno izostati.
Nakon gutanja, ovisno o koliini i vrsti sredstva za zatitu bilja, unutar nekoliko minuta ili sati mogu se
razviti simptomi otrovanja koji mogu biti u rasponu od samo probavnih tegoba (munina, povraanje,
proljev) do tekih oteenja organa, ak i sa smrtnim ishodom. Izostanak simptoma otrovanja odmah
nakon gutanja ne znai da se simptomi otrovanja nee pojaviti kasnije, pa se za svaki takav incident
treba savjetovati s lijenikom. Gutanje kropiva, zbog velikog razrjeenja samo iznimno moe dovesti
do otrovanja.
Kronina otrovanja sredstvima za zatitu bilja se uglavnom pojavljuju samo kod radnika u proizvodnji
aktivnih tvari i formulacija, ako su svakodnevno izloeni prekomjernim koncentracijama aktivnih i/ili

15

115

dodatnih tvari. Kod pravilne primjene sredstava za zatitu bilja nema opasnosti od prekomjerne
izloenosti pa tako rizik kroninih oteenja zdravlja smanjujemo na najmanju moguu mjeru.
S napretkom znanosti zahtjevi u pogledu sigurnosti sredstava za zatitu bilja za ovjeka i okoli su sve
stroi i stalno se unapreuju. Zahvaljujui strogoj zakonskoj regulativi sredstva za zatitu bilja na koja
se sumnja da mogu uzrokovati rak ili genetska oteenja, tetno djelovati na plodnost ili se nakupljati
u tijelu i uzrokovati oteenja zdravlja nakon dugotrajne izloenosti nisu vie dozvoljena i ne mogu se
stavljati na trite u Hrvatskoj i zemljama Europske unije.
Vano je takoer znati da simptomi otrovanja sredstvima za zatitu bilja nisu specifini za svako
pojedino sredstvo za zatitu bilja ili grupu sredstava za zatitu bilja te se teko mogu prepoznati ako
nema pouzdane informacije kojem sredstvu za zatitu bilja je osoba bila izloena, kada i na koji nain.
Isto tako, ako se zdravstvene tegobe pojave tijekom ili nakon primjene to ne znai nuno da se radi o
tetnom djelovanju sredstva za zatitu bilja ve to moe biti posljedica nekog drugog poremeaja
zdravlja.
7.2.4.2. Mjere prve pomoi
Prva i najvanija mjera prve pomoi je prekid izloenosti. To znai da se unesreenog mora odmah
izvesti iz tretiranog podruja ili na svjei zrak ako se otrovanje dogodilo u zatienom prostoru. Pri
tome treba paziti na zatitu spasitelja koji mora koristiti zatitne rukavice i masku ili polumasku za
zatitu dinih putova. Treba osigurati mirovanje, osloboditi dine putove (otkopati tijesnu odjeu) i
po potrebi utopliti unesreenog. Osobu bez svijesti polegnuti u lijevi boni poloaj, osloboditi dine
putove (skinuti proteze, oistiti usta od ostataka hrane ili povraenog sadraja), provjeriti disanje te
ako je potrebno zapoeti s oivljavanjem. Ako je bila nesrea kod fumigacije ili kod gutanja sredstva
za zatitu bilja gdje bi davanje umjetnog disanja moglo ugroziti spasitelja, oivljavanje ograniiti samo
na vanjsku neprekinutu masau srca. Osobi bez svijesti nikada ne davati nita na usta. Kod otrovanja
gutanjem, ako je osoba pri svijesti i spremna na suradnju, isprati usta vodom ili dati popiti najvie
jednu au vode. Ne davati ni mlijeko niti alkohol. Ne uzrokovati povraanje niti nadraivanjem nepca
niti davanjem slane vode ili bilo kojeg drugog sredstva. Odmah pozvati ili Dravni centar zatite i
spaavanja (112) ili lijenika i posluati njegove savjete do dolaska hitne medicinske pomoi ili
prijevoza u zdravstvenu ustanovu. Ako je bilo blae otrovanje ili samo sumnja na otrovanje dobro je
savjetovati se i s Centrom za kontrolu otrovanja (tel. 01/2348 342) od kojeg se mogu dobiti korisni
savjeti o postupanju kod moguih otrovanja ili prekomjerne izloenosti sredstvima za zatitu bilja.
Kad se osiguraju ivotne funkcije ili ako je dolo samo do kontakta s koom i oima treba pristupiti
dekontaminaciji. Svu oneienu odjeu i obuu odmah skinuti, obrisati tekue sredstvo za zatitu
bilja ili ostatke praha ili granula krutog sredstva za zatitu bilja te kou dobro oprati mlakom vodom i
ako je mogue blagom sapunicom uzimajui u obzir i kone nabore, nokte, po potrebi i kosu. Ne
trljati niti na drugi nain mehaniki oteivati izloenu kou. Ne koristiti nikakva druga sredstva za
ispiranje osim vode. Ako je vidljivo crvenilo i drugi znakovi oteenja koe ne stavljati nikakve obloge
niti masti, samo prekriti gazom i zatraiti savjet lijenika. Ako je sredstvo za zatitu bilja ili kropivo
prsnulo u oi potrebno je oi odmah ispirati blagim mlazom iste, ako je mogue mlake vode, na
nain da se prvo odstrane vodom mogue kontaktne lee, zatim kapci blago razmaknu palcem i
kaiprstom i zapone ispiranje. Mlaz vode iz slavine ili posude usmjeri se u unutarnji kut oka, a glava
nagne na stranu tako da mlaz otjee preko obraza i na taj nain ne kontaminira i drugo oko. Ako
treba ispirati oba oka mlaz treba usmjeriti prema korijenu nosa. Ako je sredstvo za zatitu bilja koje je
dospjelo u oi oznaeno simbolom i znakom C (nagrizajue) ispiranje nastaviti u trajanju od 15
minuta. Ne koristiti nikakva sredstva za neutralizaciju niti ispiranje osim vode. Nakon izvrenog
ispiranja zatraiti savjet lijenika ili Centra za kontrolu otrovanja. Pri tome je potrebno to je mogue

15

116

tonije prenijeti lijeniku informaciju o kojem se sredstvu za zatitu bilja ili vie njih radi, a u sluaju
prijevoza u zdravstvenu ustanovu, ako je mogue ponijeti pakiranje ili etiketu sredstva za zatitu
bilja ili dati informaciju lijeniku o nazivu sredstva za zatitu bilja kako bi lijenik mogao pronai
etiketu na internetskoj trailici registriranih sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj
(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)
7.3. Opasnosti i rizici u posebnim uvjetima primjene
Prskanje na otvorenom prostoru pomou traktorske prskalice je uobiajeni nain primjene sredstava
za zatitu bilja, to podrazumijeva i pripremu kropiva. Najvei rizik od izloenosti nazoan je kod
rukovanja sredstvom za zatitu bilja tijekom pripreme kropiva, a ako dolazi do jakog pjenjenja
primjenitelj moe biti izloen kropivu i kod punjenja spremnika prskalice. U vonjacima i
vinogradima koriste se i rasprivai (atomizeri) kod kojih je zbog zanoenja kropiva vea izloenost
glave i gornjih dijelova tijela na to treba paziti kod izbora osobne zatitne opreme (pokrivalo za
glavu, zatitna odjea, naoale, maska...). Odravanje istoe vanjskih i unutarnjih dijelova stroja za
primjenu i osobne zatitne opreme sprijeit e sekundarno oneienje koe. Lena prskalica se esto
koristi za niske kulture te je vea izloenost donjeg dijela tijela i nogu, a naroito treba paziti da zbog
nepravilnog zatvaranja spremnika za kropivo, kropivo ne natapa odjeu na leima primjenitelja jer
je zbog dugog vremena kontakta i pojaane resorpcije ispod slojeva odjee mogue oteenje koe ili
ak pojava opih simptoma otrovanja. Pojedini naini primjene kao to su zamagljivanje ili koritenje
stroja za primjenu s visokim tlakom stvaraju manje kapljice koje zbog toga prodiru dublje u dini
sustav, pa takav nain primjene zahtijeva odgovarajuu zatitu dinih putova. Sredstva za fumigaciju
osim to djeluju u obliku para ili plina koji se mogu lako udahnuti, sadre i visoko otrovne spojeve
(fosfin ili ak cijanovodik), pa neovlatena i nestruna primjena moe i ivotno ugroziti ne samo
primjenitelja ve i sve druge izloene osobe. Kod primjene sredstava za zatitu bilja u zatienom
prostoru (staklenici, plastenici) sa slabijom ventilacijom i pri povienim temperaturama postoji
mogunost prekomjerne izloenosti putem koe i udisanjem. Takva izloenost mogua je tijekom
primjene i kod ulaska drugih radnika i rada na tretiranom bilju prije nego se kropivo osui te ako
prostorije nisu odgovarajue prozraene. U svim navedenim sluajevima na etiketi e biti jasno
naznaene opasnosti od izloenosti i preporuena odgovarajua osobna zatitna oprema (zatitna
odjea, maska, rukavice...) i za primjenitelja i za radnika. Ne treba zaboraviti niti sredstva za zatitu
bilja kojima se tretira tlo pa se kod obrade ili npr. u cvjearskoj proizvodnji kod sadnje lonanica treba
provjeriti radne zabrane i potrebu rada s maskom u zatitnom odijelu i s rukavicama.

15

117

7.4. Hitne mjere zatite u sluaju nezgoda


7.4.1. Hitne mjere zatite zdravlja ljudi i zatite okolia
Ako doe do prolijevanja ili prosipanja sredstva za zatitu bilja ili kropiva ukljuujui vodne resurse u
sluaju nenamjernog prosipanja ili izlijevanja i oneienja te kod ekstremnih uvjeta kod kojih bi
moglo doi do ispiranja sredstva za zatitu bilja potrebno je poduzeti hitne mjere kako bi se sprijeilo
tetne uinke na ljude, ivotinje i okoli. Upute o postupanju u sluaju nesree nalaze se na etiketi ili
popratnom listu Sigurnosno-tehnikom listu.
U sluaju nezgode u zatvorenom i zatienom prostoru prije svega treba zatititi sve osobe koje
ulaze u kontaminirano podruje. Prije ulaska treba obui osobnu zatitnu opremu (gumene izme,
zatitno odijelo, zatitne rukavice) i staviti filtarsku polumasku ili masku za zatitu od estica ako se
radi o praivu ili granulama, a za sredstva za zatitu bilja koja sadre otapala masku s odgovarajuim
filtrom.
Kod veih koliina iz oteenog spremnika crpkom u sigurnosnoj izvedbi pretoiti sredstvo za zatitu
bilja u ispravan spremnik. Razliveno sredstvo za zatitu bilja posuti upijajuim materijalom (npr.
pijesak, suha zemlja, piljevina) i temeljito pokupiti u spremnik predvien i oznaen za tu namjenu.
Nakon toga kontaminirane povrine oprati vodom i deterdentom ili 5 %-tnom vodenom otopinom
natrijevog hidroksida, koje se takoer, nakon uporabe treba odloiti u spremnik s pokupljenim
ostacima sredstva za zatitu bilja.
U sluaju prolijevanja kropiva ili velike koliine sredstva za zatitu bilja treba ograditi prolivenu
tekuinu branama, potom ju pokupiti u odgovarajui spremnik. Pokupljeno kropivo ili sredstvo za
zatitu bilja treba skupiti odvojeno u prikladne, oznaene spremnike, koji se mogu vrsto zatvoriti.
Oneiene predmete i pod potrebno je temeljito oprati vodom s deterdentom ili 5 %-tnom
vodenom otopinom natrijevog hidroksida te isprati istom vodom uz potivanje propisa o zatiti
okolia.
Pokupljeni materijal predaje se pravnoj osobi ovlatenoj za prikupljanje ili zbrinjavanje opasnog
otpada. Nakon ienja, skinuti kontaminiranu odjeu i drugu osobnu zatitnu opremu te oprati kou
vodom i sapunom.
U sluaju nezgode na otvorenom prostoru osim gore navedenog treba sprijeiti da sredstvo za
zatitu bilja dospije u dublje slojeve tla, postavljanjem pjeanih brana, pregrada ili kopanjem
kanalia. Ako je sredstvo za zatitu bilja lako topivo u vodi i sklono ispiranju, treba izbjegavati
uporabu vode kod gaenja poara i ienje kontaminiranih povrina. Voda u takvim uvjetima postaje
medij kojim se sredstvo za zatitu bilja ispire u dublje slojeve tla i konano u podzemne vode.
Sredstva za zatitu bilja ne smiju se isputati u kanalizaciju, povrinske i podzemne vode.
Ako je prostor zahvatio poar, odmah treba zapoeti gaenje vodenom maglom, pjenom, prahom ili s
CO2, iznimno i s vodenim mlazom ovisno o uputama na etiketi ili Sigurnosno-tehnikom listu, uz
obveznu uporabu osobne zatitne opreme za dine organe (samostalni ureaj za disanje s otvorenim
ili zatvorenim krugom).
U sluaju nezgode pri prijevozu treba ugasiti motor vozila, osigurati mjesto dogaaja i upozoriti
ostale sudionike u prometu. Uz obveznu uporabu osobne zatitne opreme, treba oteenu ambalau
odvojiti od neoteene. Pokupiti rasuto sredstvo za zatitu bilja i staviti ga u posebnu ambalau, a
razliveno tekue sredstvo za zatitu bilja posuti upijajuim materijalom i takoer pokupiti u

15

118

odgovarajui spremnik. U sluaju pojave poara odmah poeti s gaenjem poara i pozvati u pomo
vatrogasnu postrojbu. O nesrei izvijestiti najbliu policijsku postaju. Ako doe do otrovanja pruiti
prvu pomo i pozvati lijenika. U sluaju oneienja rijeka, jezera ili odvoda obavijestiti Dravni
centar zatite i spaavanja (112).
7.4.2. Zdravstveni nadzor i mogunosti za hitnu dojavu u sluaju nesree
Poslodavac mora poljoprivrednim radnicima koji primjenjuju sredstva za zatitu bilja i rade na
tretiranim podrujima osigurati adekvatni zdravstveni nadzor, tj. omoguiti povremene zdravstvene
preglede, ovisno o procjeni opasnosti za pojedina radna mjesta. Poljoprivrednici trebaju o koritenju
sredstava za zatitu bilja obavijestiti obiteljskog lijenika koji e odluiti o moebitnim redovitim ili
posebnim zdravstvenim pregledima. Korisne informacije u sluaju sumnje na oteenje zdravlja
uslijed izloenosti sredstvima za zatitu bilja mogu se dobiti i od 24-satne informativne slube Centra
za kontrolu otrovanja na telefon broj (01)/2348 342. U sluaju nesree i sumnjivih dogaaja potrebno
je odmah kontaktirati Dravni centar zatite i spaavanja (112), koji e dalje koordinirati druge
potrebne slube, ukljuujui i hitnu medicinsku pomo.
7.5. Mjere za smanjenje rizika
7.5.1. Osobna zatitna oprema
Uporaba osobne zatitne opreme je jedna od osnovnih mjera za smanjenje rizika pri radu sa
sredstvima za zatitu bilja koja primjeniteljima i poljoprivrednim radnicima omoguuje siguran rad.
Pri rukovanju sa sredstvima za zatitu bilja moe se koristiti sljedea osobna zatitna oprema:
zatitna odjea, zatitna pregaa, zatitna kapa ili kapuljaa, zatitne rukavice, zatitna obua, titnici
za lice, zatitne naoale koje dobro prianjaju i zatitna filtarska maska ili polumaska te u posebnim
radnim uvjetima i samostalni ureaj za disanje. Potreba za koritenjem osobne zatitne opreme i
njihov odabir ovisit e prije svega o uputama na etiketi i/ili popratnom listu svakog pojedinog
sredstva za zatitu bilja. Ako na uputama nije posebno naveden materijal od kojeg je osobna zatitna
oprema izraena potrebno je zatraiti Sigurnosno-tehniki list za sredstvo za zatitu bilja i postupati
prema uputama iz Odjeljka 8 (Nadzor nad izloenou i osobna zatita) ili traiti informacije od
proizvoaa sredstva za zatitu bilja ili osobne zatitne opreme, zastupnika proizvoaa ili
distributera. Otpornost materijala od kojeg je izraena osobna zatitna oprema moemo provjeriti i
tako da dio opreme zalijemo sa sredstvom za zatitu bilja i ostavimo priblino toliko dugo djelovanju
sredstva za zatitu bilja koliko namjeravamo koristiti taj dio osobne zatitne opreme. Ako doe do
promjene boje materijala, omekavanja, skruivanja, poroznosti, pojave mjehuria ili se materijal
pone topiti ili postane elatinozan, krut ili lomljiv, takva osobna zatitna oprema nije pogodna za rad
sa sredstvom za zatitu bilja na kojeg smo ga testirali.
Osnovni sigurnosni zahtjevi kojima mora udovoljavati osobna zatitna oprema propisani su
Pravilnikom o stavljanju na trite osobne zatitne opreme koji ih dijeli u tri kategorije:
x Kategorija I (za minimalni rizik): osobna zatitna oprema jednostavnog oblikovanja za
koju proizvoa ili njegov ovlateni zastupnik predvia da korisnik moe sam ocijeniti
stupanj osigurane zatite pred minimalnim rizicima, te ije uinke, ako su postupni, moe
sigurno i pravodobno utvrditi. Ta vrsta zatitne opreme nije primjerena za rad sa
sredstvima za zatitu bilja.
x Kategorija II (za srednji rizik): ova vrsta opreme pogodna je za rad s veinom
sredstava za zatitu bilja osim onih koja su oznaena kao otrovna ili vrlo otrovna.

15

119

x Kategorija III (za visoki rizik): osobna zatitna oprema sloenog oblikovanja koja je
namijenjena zatiti od smrtnih opasnosti te opasnosti koje mogu ozbiljno i nepopravljivo
otetiti zdravlje i ije trenutne uinke, koje predvia proizvoa ili njegov ovlateni
predstavnik, korisnik ne moe pravodobno utvrditi. Pogodna je za zatitu kod rukovanja
otrovnim i vrlo otrovnim sredstvima za zatitu bilja.
Svaki dio zatitne opreme mora biti oznaen brojem kategorije i oznakom CE ime proizvoa jami
da je oprema proizvedena u skladu s odredbama Pravilnika.
7.5.1.1. Zatitna odjea i pokrivala za glavu
Zatitna odjea pokriva ili zamjenjuje osobnu odjeu i prua zatitu od jednog ili vie rizika koji mogu
ugroavati sigurnost i zdravlje pri radu. Mora biti oznaena na nain da je vidljivo ime (npr. zatitni
kombinezon) i naziv proizvoaa odjee, trgovako ime i broj, broj specifine norme prema kojoj je
izraena (npr. HRN EN 340), piktogram koji prikazuje specifinu opasnost i razinu zatitnog djelovanja
te nain odravanja odjee. Zatitna odjea moe biti jednodijelna u obliku kombinezona ili
dvodijelna i odgovarajue veliine tako da je dovoljno udobna i da previe ne prianja uz tijelo (Slike
7.1 i 7.2). Ispod nje je obvezno nositi duge hlae i majicu s dugim rukavima. Kod rukovanja s otrovnim
ili nagrizajuim sredstvima za zatitu bilja potrebno je koristiti zatitnu nepropusnu odjeu otpornu
na kemikalije i vodu. Ako ne raspolaemo takvom zatitnom odjeom onda kod pripreme kropiva
treba koristiti zatitnu pregau otpornu na kemikalije koja see od vrata do koljena. Neka zatitna
odjea i kombinezoni imaju i kapuljau koja slui kao zatita glave i vrata. Ako se kapuljaa ne koristi
mora se saviti uz vrat da se sprijei nakupljanje sredstva za zatitu bilja. Za zatitu glave i vrata se
mogu koristiti i druga pokrivala otporna na kemikalije kao to su npr. plastificirani eir sa irokim
obodom. Kape ili eiri od pamuka ili sline tkanine nisu pogodna zatita jer upijaju tvari i ne mogu se
nakon uporabe dobro oprati.

Slike 7.1 i 7.2: Zatitna odjea, obua, rukavice i maske (izvor: https://www.fluegel-gmbh.de)

Odjea otporna na kemikalije moe zbog nepropusnosti biti vrlo topla pa treba rad prilagoditi tako da
se izbjegne toplotni stres (rad u hladnijem dijelu dana, vie odmora, uzimanje dovoljno tekuine).

15

120

Zavretkom rada, prije skidanja zatitne odjee treba ju s vanjske strane kratko isprati vodom
posebno na dijelovima koji su oneieni sredstvom ili kropivom uslijed prolijevanja ili izravnog
kontakta. Zatim treba skinuti zatitnu odjeu i do pranja spremiti u zatvorenu plastinu vreu. Kod
skidanja paziti da kontaminirani dijelovi zatitne odjee ne dou u dodir s koom. Zatitnu odjeu
mora se odravati i redovito prati nakon svake uporabe, odvojeno od ostalog rublja, u postupku
strojnog pretpranja i intenzivnog pranja s jakim sredstvom za pranje rublja. Ako je zatitna odjea bila
jako kontaminirana sredstvima za zatitu bilja postupak pranja treba ponoviti. Nakon pranja stroj za
pranje rublja treba isprati tako da se pokrene program pranja s deterdentom, ali bez rublja. Zatitnu
odjeu treba uvati u suhoj i dobro prozranoj prostoriji odvojeno od druge odjee. Ako doe do
kontaminacije odjee noene ispod zatitne takoer je treba nakon rada skinuti i do pranja uvati u
zatvorenoj plastinoj vrei.
7.5.1.2. Zatitna obua
Pri radu sa sredstvima za zatitu bilja treba koristiti obuu koja u potpunosti obavija stopalo i ima
gumeni potplat. Cipele ili izme trebaju biti otporne na kemikalije (HRN EN 13832) kod rukovanja
sredstvima za zatitu bilja. Kad se obavlja prskanje nogavice hlaa moraju prekriti obuu da se sprijei
cijeenje kropiva u obuu. Prije izuvanja treba vanjsku stranu obue oprati vodom.
7.5.1.3. Zatitne rukavice
Odgovarajua zatita ruku postie se noenjem rukavica otpornih na kemikalije koje ne proputaju
vodu, mineralna ulja i organska otapala (HRN EN 374). Najee su to rukavice od nitrilne gume,
ispod kojih se kod rukovanja sredstvima za zatitu bilja koja sadre organska otapala (EC formulacije)
mogu nositi jo jedne tanke nitrilne rukavice. Takoer se preporuuje koritenje rukavica oznaenih
certifikatom CE iz kategorije II ili III osobne zatitne opreme. Sve rukavice moraju imati odgovarajue
oznake i to na samim rukavicama, pakiranju i uputama za uporabu (7.3., 7.4., 7.5. i 7.6). Obvezno
oznaavanje za rukavice kategorije II mora sadravati naziv proizvoda i proizvoaa, veliinu, upute
za uporabu, CE znak i piktograme koji upuuju na podruje primjene s oznakama otpornosti i
odgovarajuom normom. Za rukavice kategorije III potrebno je navesti i broj certifikacijskog tijela
koje je obavilo provjeru kakvoe proizvoda.

Slika 7.3: Primjer oznaavanja rukavica (izvor: http://www.hzzzsr.hr/index.php/sigurnost-na-radu/osobna-zastitnasredstva/138-zatita-ruku)

15

121

Slike 7.4 i 7.5: Zatitne rukavice (izvor: https://www.fluegel-gmbh.de)

Preporuena duljina rukavica je do polovice podlaktice, s tim da se rukave zatitne odjee treba
navui preko rukavica i zakopati. Kod rada iznad glave rukavice nosimo iznad rukava odjee i
podvinemo ih prema van na krajevima kako bi se sprijeilo curenje sredstva za zatitu bilja niz ruku.
Postupci pri rukovanju sredstvima za zatitu bilja pri kojima je obvezno noenje rukavica i druge
osobne zatitne opreme navedeni su na etiketi u vidu posebnih oznaka obavijesti za primjenitelja
(SPo oznaka). Najvanije je rukavice nositi kod rukovanja s nerazrijeenim sredstvom za zatitu bilja,
kod pripreme kropiva, ulijevanja sredstva za zatitu bilja u spremnik stroja za primjenu i
nadopunjavanje vode u spremnik stroja za primjenu jer je tada mogunost kontaminacije najvea.
Nadraujua i alergogena svojstva sredstva za zatitu bilja najizraenija su prije razrjeivanja.
Rukavice se ne smiju stavljati na vlane ruke, niti se smiju koristiti rukavice koje su oteene ili im je
unutarnja povrina kontaminirana sredstvom za zatitu bilja. Prije skidanja rukavice je potrebno
oprati vodom i skidati bez dodirivanja vanjske povrine. Prije i poslije uporabe rukavica ruke treba
oprati vodom i sapunom, a korisno je nanijeti i zatitnu kremu za ruke nakon zavretka rada. Kod
primjene sredstava za zatitu bilja traktorskom prskalicom vano je ne ulaziti u kabinu s rukavicama
oneienim sa sredstvom za zatitu bilja jer emo u tom sluaju kontaminirati cijelu unutranjost
kabine i na taj nain poveati izloenost.

1.

2.

Slika 7.6: Piktogrami za rukavice za zatitu od kemikalija: 1. Oznaava vodonepropusnost i nisku otpornost na kemikalije;
2. Oznaava visoku otpornost na kemikalije (nacrtala: R. Turk)

15

122

7.5.1.4. Zatita dinih organa


Osobna zatitna oprema za zatitu dinih organa mora se koristiti sukladno oznakama upozorenja i
obavijesti na etiketi i popratnom listu svakog pojedinog sredstva za zatitu bilja. Uporaba maske ili
polumaske obvezna je ako se na etiketi sredstva za zatitu bilja navodi oznaka upozorenja R 20 (H
332) ili R 23 (H 331) (opasno/otrovno ako se udie) ili R 37 (H 335) (nadrauje dine putove) ili
odgovarajue oznake obavijesti (na primjer S 39 ili SPo) kojima se nalae zatita dinih putova.
Preporuuje se takoer kod rada ili ulaska u zatiene prostore (staklenike, plastenike) nakon
tretiranja kao i kod rukovanja tretiranim sjemenom. Najee se na etiketi sredstva za zatitu bilja
odreuje uporaba jednokratne filtarske polumaske (ili tzv. respiratora) za zatitu od estica (Slike 7.7
i 7.8) koja pokriva nos i usta i oznaava se kraticom FF (HRN EN 149), a najei preporueni filtar je
filtar za zatitu od estica. Ovisno o djelotvornosti koriste se filtri s niskom (P1), srednjom (P2) i
visokom sposobnosti hvatanja estica (P3).

Slika 7.7: Jednokratna polumaska


s filterom za grubu prainu FF P1
(izvor: https://www.fluegel-gmbh.de)

Slika 7.8: Filtarska polumaska


za finu prainu FF P2
(izvor: https://www.fluegel-gmbh.de)

Kod primjene sredstava za zatitu bilja koja sadre otapala ili su lako hlapiva treba koristiti zatitnu
polumasku (HRN EN 140) ili masku (HRN EN 136) s odgovarajuim filtrom za zatitu od plinova i para
ili kombiniranim filtrima za zatitu od plinova, para i aerosola (Slike 7.9 i 7.10). Za pravilnu uporabu i
odravanje maske moraju se potovati upute za uporabu i provjeriti rok trajanja filtra. Kad doe do
zasienja filtra potrebno ih je zamijeniti, a takoer ako kod noenja maske doe do oteanog disanja
ili se osjeti miris sredstva za zatitu bilja. Filtre treba redovito mijenjati najmanje jednom godinje.
Nakon uporabe masku treba oistiti prema uputi proizvoaa i uvati u hladnom i suhom prostoru,
zapakiranu u plastinu vreicu.

15

123

Slika 7.9: Filtarska maska za cijelo lice FF P2 s ugljenim


filtrom za otapala (izvor: https://www.fluegel-gmbh.de)

Slika 7.10: Kombinirana polumaska s filtrom za prainu


(izvor: https://www.fluegel-gmbh.de)

7.5.1.5. Zatitne naoale i titnici za lice


Kod rukovanja nekim sredstvima za zatitu bilja propisana su zatitna sredstva za oi (Slika 7.11) od
kojih najbolju zatitu predstavljaju naoale koje dobro prianjaju, a koriste se i naoale sa zatitnim
stranicama i titnici za lice. Jednako dobru zatitu oiju prua i maska za cijelo lice. Kod mijeanja
tijekom pripreme kropiva postoji vea mogunost prskanja pa bolju zatitu prua titnik koji pokriva
cijelo lice. Kod primjene sredstva za zatitu bilja kada je poveana izloenost izmaglici kropiva bolju
zatitu oiju osiguravaju naoale koje dobro prianjaju. Nakon uporabe naoale i titnik za lice treba
oprati u toploj sapunici.

Slika 7.11: Zatitne naoale (izvor: http://www.directindustry.de)

Autorice: mr. sc. Rajka Turk, dr. sc. Gorana Peek

15

124

8. OSTACI PESTICIDA
Primjenom pesticida (sredstava za zatitu bilja, veterinarsko-medicinskih proizvoda i biocidnih
proizvoda) na tretiranom bilju, proizvodima biljnog i/ili ivotinjskog podrijetla ostaju ostaci (rezidue)
koji mogu tetno djelovati na zdravlje ljudi i ivotinja. Ostaci mogu ukljuivati aktivne tvari koje se
trenutno koriste ili su se prije koristile, njihove metabolite i/ili produkte razgradnje, produkte reakcija
i neistoe. Ako je miljenje da su ostaci u hrani toksikoloki znaajni potrebno je provesti procjenu
izloenosti i rizika za ljude unosom ostataka pesticida putem hrane.
Pridravajui se propisanih doza za primjenu, broja i rokova tretiranja, pridravanja karence te
primjene samo na kulturama na kojima je sredstvo za zatitu bilja odobreno ovisit e hoe li ostaci
biti u skladu s maksimalno doputenim koliinama ostataka pesticida (MDK) ili e se u hrani nai u
nedoputenim koncentracijama koje potencijalno mogu ugroziti zdravlje potroaa, a naroito
osjetljivih skupina kao to su djeca, trudnice, bolesnici i starije osobe.
Razina ostataka pesticida ovisi o koliini primijenjenog sredstva za zatitu bilja, o poljoprivrednoj
kulturi, najkraem razdoblju koje je prolo od zadnjeg tretiranja kulture, tj. karenci, o broju primjena i
fizikalno-kemijskim svojstvima sredstva za zatitu bilja.
Karenca je vrijeme u danima koje mora protei nakon posljednje primjene sredstva za zatitu bilja do
etve ili berbe. Sigurnosni interval je potreban da se primijenjeno sredstvo za zatitu bilja razgradi,
kako propisane MDK vrijednosti u vrijeme etve/berbe ne bi bile prekoraene. Karenca je propisana
za svaku biljnu kulturu odvojeno i odreuje se prema svojstvima sredstva za zatitu bilja, nainu
koritenja, koliini primijenjenog sredstva i metabolizmu aktivne tvari u bilju. Zato je karenca istog
sredstva za zatitu bilja razliita za razliite kulture.
Radna zabrana je vrijeme koje mora protei nakon primjene sredstva za zatitu bilja do ponovnog
ulaska radnika na tretiranu povrinu. Odreuje se na temelju procjene rizika o izloenosti radnika, a
ovisno o opasnim svojstvima sredstva za zatitu bilja, nainu koritenja i koliini primjene za
odreena sredstva za zatitu bilja.
Mogue je odrediti i radnu zabranu za ivotinje koja vremenski ograniava ulazak/ispau domaih
ivotinja na tretirane povrine. Radna zabrana se najee izraava u satima za ljude ili danima za
ivotinje.
U svrhu zatite potroaa od izlaganja neprihvatljivim razinama ostataka pesticida u hrani i hrani za
ivotinje odreuju se MDK vrijednosti. Ove vrijednosti propisane su Uredbom (EZ) br. 396/2005 i
prateim dopunama te vrijede jednako za sve drave lanice. MDK vrijednost je sigurna, zakonski
doputena, koncentracija ostataka pesticida, izraena u mg/kg hrane, koja nee biti prekoraena ako
se sredstvo za zatitu bilja primjenjuje u skladu s uputama na etiketi. Poveanje koliine primjene
sredstva za zatitu bilja u odnosu na odobrenu koliinu navedenu na etiketi i/ili poveanje broja
primjena uzrokuje poviene ostatke u ili na tretiranom bilju i proizvodima. Nepotivanje karence
omoguuje da se u vrijeme etve ili berbe na tretiranom bilju nalaze ostaci vei od doputenih. U
sluaju primjene na bilju za koje sredstvo za zatitu bilja nema odobrenu primjenu, moe doi do
ostataka pesticida na hrani za koje nije poznato kako e utjecati na zdravlje ljudi i ivotinja.
MDK vrijednosti odreuju se prilikom odobrenja aktivnih tvari na razini Europske unije ili u postupku
registracije sredstva za zatitu bilja prema rezultatima istraivanja ostataka za predloenu primjenu,
te se kasnije prema potrebi u propisima mijenjaju. MDK vrijednosti odreuju se prema predvienoj
primjeni sredstva za zatitu bilja, na temelju pokusa na otvorenom ili u zatienom prostoru, u kojima

15

125

se oekuju najvie vrijednosti ostataka, tj. kod kritine primjene. Kritina primjena uzima u obzir
najviu predloenu koliinu sredstva za zatitu bilja, maksimalan broj primjena, najmanji vremenski
razmak izmeu dvije primjene te najkrau karencu. Maksimalni oekivani ostaci se provjeravaju i s
gledita sigurnosti potroaa te niza toksikolokih vrijednosti i podataka. Na temelju odreenih
maksimalnih oekivanih ostataka provodi se procjena teoretskog maksimalnog dnevnog unosa (engl.
theoretical maximum daily intake - TMDI) uzimajui u obzir i prehrambene navike odreene
populacije. Usporedbom teoretskog maksimalnog dnevnog unosa s toksikolokim parametrima
procjenjuje se postoji li rizik da e sredstvo za zatitu bilja imati tetan utjecaj na zdravlje ljudi i
ivotinja.
Osim ostataka pesticida koji se pojavljuju kao posljedica izravne primjene sredstva za zatitu bilja
u/na odreenim kulturama (u proizvodnji, skladitenju i transportu), ostaci mogu biti naeni i na
susjednim, netretiranim usjevima. Do pojave ostataka pesticida na susjednim usjevima moe doi ako
se sredstvo za zatitu bilja koristi po vjetrovitom vremenu pri emu dolazi do zanoenja (drift)
kropiva na oblinje kulture.
Nepotivanje ogranienja plodoreda moe uzrokovati pojavu ostataka pesticida na sljedeim
kulturama. Uslijed prijenosa ostataka putem tla, kultura moe doi u kontakt s ostacima sredstva za
zatitu bilja koje nema dozvolu za primjenu na toj kulturi to moe rezultirati fitotoksinim
djelovanjem i/ili prekoraenjem maksimalne doputene koliine ostataka (MDK vrijednosti).
8.1. Vrste opasnosti i rizici
Izloenost ljudi ostacima pesticida najee je uzrokovana konzumacijom hrane koja je tretirana
sredstvima za zatitu bilja ili koja je bila u bliskom kontaktu s tretiranim podrujem. Osim voa i
povra koje je bilo izravno tretirano sredstvima za zatitu bilja ostaci pesticida mogu se nalaziti u
industrijski ili domae obraenoj hrani te u hrani ivotinjskog podrijetla. Da bi se smanjio tetan
utjecaj na zdravlje potroaa propisuju se ogranienja i zabrane te mjere dobre poljoprivredne
prakse.
Ostaci pesticida ne smatraju se relevantnima ako se u vrijeme berbe/etve na tretiranom bilju nalaze
u koncentracijama manjim od granice analitikog odreivanja (LOD/LOQ). To je est sluaj kod
primjene herbicida, primjene kontaktnih insekticida i fungicida koji se primjenjuju prije cvatnje u
vonjacima ili kod tretiranja sjemena. Kod takvih primjena nedetektirani ostaci posljedica su
svojstava aktivne tvari, naina i vremena primjene, koliine primijenjenog sredstva za zatitu bilja i
metabolizma aktivne tvari. Zbog rane primjene dovoljno dugo je razdoblje od primjene sredstva za
zatitu bilja do berbe/etve te aktivna tvar ima vremena da se metabolizira na svoje produkte
razgradnje (koji nisu toksikoloki znaajni). Kod takvih primjena esto je karenca osigurana
vremenom primjene (OVP) i nije ju potrebno definirati u danima. Iako, u takvim sluajevima, ostaci
nisu opasnost za ljude ali mogu predstavljati rizik kod hranidbe domaih ivotinja.
Nasuprot ranoj primjeni sredstva za zatitu bilja, primjena pred berbu/etvu moe dovesti do veih
koncentracija ostataka (viih od granice odreivanja ili ak MDK vrijednosti) u/na tretiranim usjevima
ili na dijelovima za konzumaciju. Kod takvih primjena posebno je vano drati se upute za primjenu,
tj. primjene odreenog broja dana prije berbe/etve, da se ne bi poveao unos ostataka pesticida
konzumacijom hrane ime se poveava rizik za ljudsko zdravlje zbog izloenosti ostacima pesticida.
Prilikom procjene rizika za ljude, zbog izloenosti ostacima pesticida konzumacijom hrane, podaci o
ostacima sredstava za zatitu bilja usporeuju se s toksikolokim referentnim vrijednostima
prihvatljivog dnevnog unosa (engl. Acceptable Daily Intake - ADI) i akutnom referentnom dozom

15

126

(engl. Acute Reference Dose - ARfD). Prihvatljivi dnevni unos je koliina tvari koja se moe unositi u
organizam svaki dan tijekom ivota bez tetnih uinaka. Akutna referentna doza je koliina tvari koja
se u organizam moe unijeti jednim obrokom ili tijekom jednog dana bez tetnih uinaka.
S gledita sigurnosti konzumiranja hrane, odreena vrsta hrane smatra se sigurnom za potroae ako
procijenjeni unos tetne tvari ne prelazi ADI ili ARfD vrijednost. Pojednostavljeno, usporedba je
prikazana na Slici 8.1.

Slika 8.1: Procjena rizika usporedbom izloenosti ostacima pesticida s toksikolokim referentnim vrijednostima
(nacrtala: D. elig)

Prilikom procjene izloenosti, osim podataka o koncentraciji ostataka, uzimaju se u obzir podaci o
konzumaciji odreene vrste hrane poznajui prehrambene navike odreene populacije.
Potrebno je naglasiti da se rizik od izloenosti pesticidima trenutano procjenjuje za pojedinanu
kombinaciju aktivna tvar / proizvod (biljnog / ivotinjskog podrijetla, prije i nakon industrijske
prerade). Kumulativni rizik od izloenosti smjesi vie aktivnih tvari jo nije mogue procijeniti.
8.2. Utjecaj na ljude i ivotinje
Ostaci pesticida u hrani nemaju hranjivu vrijednost, a potencijalno mogu predstavljati rizik za zdravlje
ljudi i ivotinja. ovjek moe unijeti ostatke pesticida u organizam i hranom ivotinjskog podrijetla.
Domae ivotinje mogu biti izloene ostacima pesticida na tri naina:
x
x
x

izravnom primjenom na ivotinjama (veterinarsko medicinski proizvodi i biocidni


proizvodi),
putem hrane za ivotinje i
koritenjem tretiranih etvenih ostataka za stelju.

Ako se ivotinje hrane tretiranim biljem, postoji mogunost da se ostaci pesticida unesu u ivotinjski
organizam. Hranidbom domaih ivotinja moe doi do prijenosa ostataka u meso, mlijeko, jaja i
jestive iznutrice. Za hranu ivotinjskog podrijetla takoer se odreuju MDK vrijednosti ostataka
pesticida.
Fizioloki procesi u ivotinjskom organizmu mogu pohraniti aktivnu tvar i/ili metabolite, distribuirati
ih kroz organizam, razgraditi i/ili eliminirati. Metabolizmom aktivnih tvari u organizmu domaih
ivotinja mijenjaju se njihove strukture i toksikoloka svojstva. U nekim sluajevima, sredstvo za

15

127

zatitu bilja moe pokazati toksine uinke na ivotinje tek nakon to ga ivotinjski metabolizam
pretvori u reaktivniji oblik.
Uinke na ivotinje odreuje kemijski sastav sredstva za zatitu bilja, metabolizam djelovanja te put
razgradnje u ivotinjama. Sve ivotinje ne reagiraju na sve pesticide na isti nain jer reakcija moe biti
specifina za vrstu ili individualna. Jedna ivotinjska vrsta moe metabolizirati pesticid na netoksine
metabolite dok druga vrsta ne mora.
Unos ostataka pesticida u ljudski organizam prehranom ovisi o razini nazonih ostataka u/na hrani te
o koliini hrane koja se konzumira, a sadri ostatke pesticida. Tako je rizik od izloenosti ostacima
pesticida vei kod djece za razliku od izloenosti veine odraslih osoba. U odnosu na tjelesnu masu,
djeca uglavnom jedu vie od odraslih te zbog njihove drugaije prehrane mogu biti vie izloena
odreenim ostacima pesticida. Na primjer, djeca konzumiraju vee koliine mlijeka, kaica od jabuke
ili soka od narane. Ako se koliina unesenih ostataka rauna po kilogramu tjelesne mase, koliina
unesenih ostataka prehranom biti e vea kod djece nego kod odraslih osoba.
8.3. Priprema i prerada hrane
Ostaci u/na bilju i biljnim proizvodima su u mnogim sluajevima neizbjeni premda je sredstvo za
zatitu bilja primijenjeno sukladno uputi za uporabu i u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom.
Industrijskom preradom i/ili domaom pripremom hrane moe doi do promjene u razini i vrsti
ostataka. U nekim sluajevima aktivna tvar moe biti promijenjena tijekom prerade u toksine
produkte razgradnje.
Tijekom pripreme hrane razina ostataka moe se i poveati, kao to se i poveava proizvodnjom ulja
iz uljarica i maslina, u procesu suenja voa ili proizvodnje koncentrata rajice zbog gubitka vode
tijekom procesa.
Razina ostataka najee se smanjuje u pripremnim postupcima za preradu kao to su pranje,
guljenje, blaniranje, kuhanje, cijeenje te u postupku konzerviranja.
Veina insekticida i fungicida primjenjuju se izravno na kulturu, to znai da se veina ostataka
pesticida moe nai na vanjskim dijelovima biljaka/plodovima/liu, ovisno o vrsti i svojstvima
sredstva za zatitu bilja. Na primjer, kora agruma, ljuske itarica i vanjski listovi zelene salate, kelja ili
zelja sadre veinu razine ostataka pesticida. Iako ostaci pesticida mogu biti nazoni u
koncentracijama manjim od MDK vrijednosti, uklanjanjem vanjskih listova, guljenjem kore voa i
pranjem prije prerade moe se smanjiti razina ostataka u pripremljenoj hrani.
Tijekom prerade mogu nastati toksikoloki vani produkti razgradnje ili reakcije ostataka za koje se
provodi odvojena procjena rizika. Kao rezultat istraivanja mogue je:
a) odrediti radi li se o smanjenju ili koncentriranju (poveanju) ostataka u pojedinim
fazama prerade i konanim proizvodima te
b) procijeniti imbenike prijenosa.
Budui da se veina bilja i biljnih proizvoda prerauje prije konzumacije, studijama istraivanja
uinaka prerade/pripreme na vrstu i razinu ostataka prikupljaju se realni podaci o ostacima pesticida.
Dobivenim saznanjima o eventualnim nastalim metabolitima, smanjenju ili poveanju razine ostataka
omoguena je realna procjena rizika, tj. procjena unosa ostataka prehranom, osobito za one
proizvode koji se konzumiraju nakon prerade (npr. vino nakon prerade groa). Na Slici 8.2 shematski

15

128

je prikazana priprema industrijskog soka od jabuke. Ostaci pesticida mogu biti odreivani na svakom
koraku pri emu se dobiva uvid u stvarne koncentracije ostataka u konanom proizvodu.

Slika 8.2: Shematski prikaz pripreme industrijskog soka od jabuke (nacrtala: D. elig)

Osim to se preradom ostaci pesticida mogu razgraditi, tijekom samog procesa dio biljke koji sadri
ostatke pesticida moe biti uklonjen. Kada se u pojedinim koracima industrijskog procesa odreuje
koncentracija ostataka, uoava se raspodjela ostataka izmeu jestivog i nejestivog dijela namirnice. U
tom sluaju vie vrijednosti MDK mogu biti prihvatljive ako je vidljivo da se ostaci u cijelom proizvodu
unitavaju ili smanjuju preradom hrane (npr. pranje i guljenje kore jabuke).

15

129

Primjer raspodjele ostataka izmeu jestivog i nejestivog dijela namirnice prikazan je na Slici 8.3.
Provedenom procjenom rizika zakljueno je da konzumacija narani tretiranih s imazalilom
predstavlja rizik za zdravlje ljudi. Uzevi u obzir da se ostaci imazalila veinom nalaze na kori narane
u realnoj procjeni rizika koriten je imbenik prijenosa. Ako se kora narane ne koristi u prehrani rizik
za zdravlje ljudi smatra se prihvatljivim. Podaci o ostacima u industrijskoj obradi / pripremi
omoguuju bolju, realniju, procjenu izloenosti ostacima pesticida.

Slika 8.3: Zabrana konzumacije naranine kore (snimila: D. elig)

Unato sigurnosnim standardima za ostatke pesticida koji su doputeni u i na hrani mogu se poduzeti
dodatne mjere opreza kojima se mogu smanjiti ostaci pesticida u hrani koja se kupuje i konzumira.
Ovo su neki od prijedloga:
x
x
x
x

uklanjanje masnoa od mesa (ostaci nekih pesticida akumuliraju se u masnim tkivima);


uklanjanje koe od ribe;
odvajanje masnoe iz juha te masti ili ulja od peenja;
temeljito ispiranje voa i povra vodom te ienje spuvicom/etkom i guljenje, ako je
mogue. Ovi sigurnosni koraci uklonit e veinu postojeih, povrinskih ostataka, zajedno
s preostalom prljavtinom. Povrinsko ienje (ispiranje i ribanje) nee ukloniti ostatke
pesticida s voa ili povra koji su apsorbirani tijekom vegetacije;
kuhanje ili peenje hrane moe dodatno smanjiti ostatke nekih pesticida.

Opseg procjene izloenosti i rizika za ljudsko zdravlje unosom ostataka pesticida putem hrane saeto
je prikazan na Slici 8.4. Nakon primjene sredstva za zatitu bilja, u skladu s dobrom poljoprivrednom
praksom, procjenjuju se ostaci pesticida u/na sirovim kulturama koje se koriste u ljudskoj prehrani i
hrani za ivotinje. Poljoprivredne kulture mogu biti konzumirane sirove i/ili ih se moe preraditi u
proizvode kao to su brano, ulje, sokovi i vino ili se mogu koristiti kao hrana za ivotinje. Procjenjuje
se unos ostataka hranidbom domaih ivotinja te raspodjela ostataka u proizvodima ivotinjskog
podrijetla (jaja, mlijeko i ostali proizvodi). Podaci o ostacima u/na bilju i biljnim proizvodima,
preraevinama te proizvodima ivotinjskog podrijetla uzimaju se u obzir prilikom procjene rizika.
Ovisno o prehrambenim navikama pojedine populacije, procijenjeni unos ostataka se usporeuje s
toksikolokim parametrima te se donosi odluka je li rizik od konzumacije navedenih proizvoda
prihvatljiv za zdravlje ljudi ili nije.

15

130

Slika 8.4: Ostaci pesticida od polja do stola (nacrtala: D. elig)

Ako se sredstvo za zatitu bilja primjeni u veim koliinama od propisanih, u tom sluaju,
konzumacijom voa i povra koje je sirovo, pripremljeno kuhanjem ili peenjem ili preraeno te
hranom ivotinjskog podrijetla koja sadri ostatke pesticida u koncentracijama viim od dozvoljenih
MDK vrijednosti poveava se rizik za zdravlje ljudi ili ivotinja zbog izloenosti ostacima pesticida.
8.4. Opasnosti i rizici u posebnim uvjetima primjene
Odreeni ostaci pesticida u hrani koji su nastali kao posljedica primjene sredstava za zatitu bilja
koriste se za odreivanje MDK vrijednosti te za procjenu rizika za ljude unosom ostataka pesticida
hranom.
Primjena sredstava za zatitu bilja na otvorenom prostoru (u polju) nije usporediva s drugim
podrujima primjene. Klimatski uvjeti u zatienim prostorima (staklenici, plastenici, klima komore),
koji se razlikuju od onih na otvorenom, najee mogu dovesti do veih koncentracija ostataka na
tretiranom bilju.
Kako se sredstva za zatitu bilja mogu koristiti na otvorenom i u zatienom prostoru, procjena rizika
provodi se s najviom koncentracijom ostataka bez obzira na podruje primjene. Najee, primjena
sredstva za zatitu bilja u zatienom prostoru dat e vie razine ostataka pesticida. Ako se
procjenom rizika moe zakljuiti da takva primjena nee imati tetan utjecaj na zdravlje ljudi
pretpostavka je da je primjena istog sredstva za zatitu bilja na istoj kulturi, na otvorenom prostoru,
takoer sigurna za ljudsko zdravlje. Meutim, takvi zakljuci donose se samo ako su dostupni podaci
o ostacima pesticida u oba sluaja.

15

131

Primjer 1: Sredstvo za zatitu bilja ima odobrenu primjenu u/na rajicama na otvorenom.
Nepotivanjem etikete i upute za uporabu primjenom sredstva u/na rajicama u zatienom
prostoru koncentracija ostataka pesticida moe biti via od propisane MDK vrijednosti. Takva
primjena moe poveati izloenost ljudi ostacima pesticida konzumacijom tretiranih rajica te
dovesti do poveanog rizika za zdravlje ljudi.
Primjer 2: Sredstvo za zatitu bilja ima odobrenu primjenu na rajicama u/na otvorenom i u
zatienom prostoru. Na etiketi je navedena karenca za rajicu na otvorenom od 3 dana te za
rajicu u zatienom prostoru od 5 dana. Na temelju studija zakljueno je da je karenca za
rajice u zatienom prostoru dulja jer je potrebno vie dana od primjene sredstva za zatitu
bilja do berbe da se ista koncentracija ostataka spusti na sigurnu granicu. Nepotivanjem
karence ostaci e biti vii od dozvoljenih te mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi.
Najee, nakon primjene sredstva za tretiranje sjemena ostaci pesticida u vrijeme etve/berbe nee
biti naeni u jestivim dijelovima biljaka. Iako se takva primjena, s gledita ostataka pesticida, smatra
nerelevantnom provode se pokusi koji e potvrditi da se ostaci nalaze ispod granice odreivanja.
Nakon to se pokusima dokae da ostataka pesticida nee biti, takva primjena moe biti odobrena i
navedena na etiketi.
Sredstva za zatitu bilja mogu se primjenjivati na poljoprivrednim proizvodima za vrijeme njihovog
skladitenja (npr. itarice, krumpir) te se za njih takoer odreuju MDK vrijednosti. Ako se sredstvo za
zatitu bilja koristi za tretiranje povrina takoer se mora odrediti vrijeme koje mora proi od
tretiranja do unosa roba u skladite.
Kod posebnih uvjeta primjene u umarstvu i na nepoljoprivrednim povrinama kao i drugdje gdje se
bilje ne koristi za hranu ljudi i ivotinja ne odreuju se MDK vrijednosti.
Iznimka su primjene na travnjacima i panjacima koje domae ivotinje mogu koristiti za ispau. U
tom sluaju procjenjuje se rizik za ivotinje unosom ostataka pesticida hranom za ivotinje (svjea
trava, silaa, sjeno, slama i dr.). Ako je na etiketi sredstva za zatitu bilja navedena radna zabrana za
ivotinje, u obliku sigurnosnog razdoblja ili ogranienja, to znai da je zabranjen ulazak na tretiranu
povrinu. U protivnom, moe doi do tetnog utjecaja na zdravlje ivotinja, ali i ljudi koji konzumiraju
meso i preraevine od takvih ivotinja.
Autorica: Dubravka elig, dipl. ing.

15

132

9. ZATITA VODA
9.1. Zatita povrinskih i podzemnih voda
Zakon o vodama je temeljni propis kojim je u Republici Hrvatskoj ureena zatita voda. Zalihe vode
nisu neiscrpne, a mogu se lako oneistiti, stoga ouvanje i zatita voda ovisi i o razini ekoloke svijesti
svakog pojedinca. Primjena sredstava za zatitu bilja sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi i zadanim
ogranienjima te potujui propise o vodama osigurava da primjena sredstava za zatitu bilja ne bude
uzrok pojavi pesticida u povrinskim i podzemnim vodama iznad propisanih graninih vrijednosti.
Prije primjene sredstva za zatitu bilja potrebno je proitati etiketu i uputu za uporabu kako bi se
informirali o eventualnim dodatnim ogranienjima vezanim uz zatitu voda i okolia (primjerice,
zabrana primjene na krakom podruju zbog zatite podzemnih voda) (Slika 9.1).
9.2. Zone sanitarne zatite voda
Zone sanitarne zatite voda su zatiena podruja namijenjena za zahvaanje vode za pie na kojima
se zbog zatita voda i vodnog okolia provode dodatne mjere zatite. Pravilnikom o uvjetima za
odreivanje zona sanitarne zatite izvorita propisani su uvjeti za odreivanje zona sanitarne zatite
izvorita koja se koriste za javnu vodoopskrbu te mjere i ogranienja koja se u njima provode.
Hrvatske vode su uspostavile Registar zatienih podruja u elektronikom obliku u kojega se unose
podaci i informacije o formalno-pravno proglaenim zatienim podrujima.

Slika 9.1: Pregledna karta zona sanitarne zatite izvorita (izvor: Plan upravljanja vodnim podrujima,
stanje rujan 2012., Hrvatske vode, 2013)

15

133

Zone sanitarne zatite voda (Slika 9.2) odreuju se prema tipu vodonosnika za:
1)

izvorita sa zahvaanjem podzemne vode, i to:


a) iz vodonosnika s meuzrnskom poroznosti
x
x
x

zona ogranienja i nadzora III. zona,


zona strogog ogranienja i nadzora II. zona i
zona strogog reima zatite i nadzora I. zona.

b) iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti


x
x
x
x

zona ogranienja IV. zona,


zona ogranienja i nadzora III. zona,
zona strogog ogranienja i nadzora II. zona i
zona strogog reima zatite i nadzora I. zona.

U I. zoni sanitarne zatite zabranjene su sve aktivnosti osim onih koje su vezane za zahvaanje,
kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav.
U II. zoni sanitarne zatite izmeu ostalog je zabranjena poljoprivredna proizvodnja, osim ekoloke
proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zatitu bilja prema Uredbi (EZ) br.
889/2008 i Provedbenoj uredbi (EU) 354/2014.
U III. zoni sanitarne zatite poljoprivredna proizvodnja je doputena, ali poljoprivredna
gospodarstva duna su osigurati uvjete i provoditi mjere propisane odgovarajuim programom
zatite voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridravati se
naela dobre poljoprivredne prakse.

Slika 9.2: Ukupni prikaz struktura zona sanitarne zatite u Republici Hrvatskoj
(izvor: Plan upravljanja vodnim podrujima, Hrvatske vode, 2013)

15

134

izvorita sa zahvaanjem povrinskih voda, i to:


a) iz akumulacija i jezera,
x
x
x

zona ogranienja i nadzora III. zona,


zona strogog ogranienja i nadzora II. zona i
zona strogog reima zatite i nadzora I. zona.

U I. zoni sanitarne zatite voda sa zahvaanjem povrinskih voda iz akumulacija i jezera izmeu
ostaloga je zabranjena uporaba gnojiva i sredstava za zatitu bilja.
U II. zoni sanitarne zatite voda sa zahvaanjem povrinskih voda iz akumulacija i jezera izmeu
ostaloga je zabranjena poljoprivredna proizvodnja, osim ekoloke proizvodnje uz primjenu
dozvoljenih gnojiva i sredstava za zatitu bilja prema Uredbi (EZ) br. 889/2008 i Provedbenoj uredbi
(EU) 354/2014.
U III. zoni sanitarne zatite voda poljoprivredna proizvodnja je doputena, ali poljoprivredna
gospodarstva su duna osigurati uvjete i provoditi mjere propisane odgovarajuim programom
zatite voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridravati se
naela dobre poljoprivredne prakse.
b) iz otvorenih vodotoka.
Za zahvaanje povrinskih voda iz otvorenog vodotoka odreuje se samo I. zona sanitarne zatite
voda u kojoj je zabranjena uporaba gnojiva i sredstava za zatitu bilja.

15

135

9.3. Monitoring ostataka pesticida u vodama


Sukladno Zakonu o vodama, Hrvatske vode su nadlene za praenje stanja povrinskih, ukljuivo i
priobalnih voda te podzemnih voda, o emu donose godinji Plan monitoringa, uz prethodnu
suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Praenje stanja voda obuhvaa ekoloke i kemijske pokazatelje
za povrinske vode i kemijske i koliinske pokazatelje za podzemne vode.
Kemijsko stanje vodotoka i jezera odnosi se na njihovu optereenost prioritetnim tvarima, za koje su
na razini Europske unije propisani standardi kakvoe okolia, odreeni u Direktivi 2008/105/EZ.
Odreene su 33 prioritetne tvari, a meu njima je izdvojeno trinaest tvari koje su, zbog toksinosti,
nerazgradljivosti i bioakumulacije identificirane kao prioritetne opasne tvari (primjerice
heksaklorbenzen, endosulfan).
Pesticidi koji su obuhvaeni monitoringom povrinskih i podzemnih voda su uglavnom pesticidi koji
su prioritetne tvari sukladno Direktivi 2008/105/EZ i koje su drave lanice Europske unije obvezne
pratiti. Budui da su sredstva za zatitu bilja koja sadre prioritetne tvari odavno zabranjena potrebno
je u monitoring uvrtavati i pesticide koji nisu prioritetne tvari, a koriste se u Hrvatskoj i po svojim
svojstvima mogu biti opasni za vode i organizme koji ive u vodama. To se posebice odnosi na
podzemne vode jer su one u velikoj mjeri (oko 90 %) izvor vode za pie.
Monitoring vode za pie u nadlenosti je Ministarstva zdravlja. Provode se dva monitoringa ostataka
pesticida u vodi za pie:
1. monitoring izvorita vode za pie i
2. monitoring vode za pie iz razvodne mree.
Ove monitoringe provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s upanijskim zavodima.
Rezultate monitoringa obrauje Hrvatski zavod za javno zdravstvo i jednom godinje rezultate
provedenih monitoringa dostavlja Ministarstvu zdravlja.
Prema novom Zakonu o vodi za ljudsku potronju koji je u potpunosti usklaen s Direktivom
1998/83/EZ, potrebno je analizirati znatno vei broj uzoraka vode iz razvodnog sustava u odnosu na
postojei broj uzoraka koji se analiziraju kao i znatno vei broj pesticida u vodi za pie.

15

136

9.4. Okoli
9.4.1. Vrste opasnosti i rizici
Nesavjesnim ponaanjem prema okoliu tijekom dugog razdoblja, irenjem poljoprivrednih povrina
zbog rastuih potreba za proizvodnjom hrane, intenziviranjem proizvodnje, poveanjem koliine
sredstava za zatitu bilja i mnogi drugi imbenici utjecali su na oneienje prirodnih resursa koji
imaju izravan utjecaj na zdravlje ljudi, kakvou ivljenja, biljni i ivotinjski svijet. Utjecaj poljoprivrede
na okoli oituje se u oneienju zraka, tla i vode.

Slika 9.3: Mogui putovi oneienja okolia sredstvima za zatitu bilja (nacrtala: N. Nikl)

Putovi oneienja okolia sredstvima za zatitu bilja su mnogobrojni. Tlo, zrak i vodni okoli mogu
biti izloeni izravnom i neizravnom oneienju primjenom sredstava za zatitu bilja. Neizravno
oneienje okolia sredstvima za zatitu bilja uzrokovano je zanoenjem (engl. drift) tijekom
primjene po vjetrovitom vremenu, ispiranjem kroz profil tla, povrinskim odnoenjem oborinama s
kosih i erozivnih povrina, drenaom (otjecanjem), isparavanjem, adsorpcijom, sedimentacijom,
hidrolizom, fotolizom, biolokom razgradnjom i dr. (Slika 9.3). Primjenom herbicida na tlo izravno
dolazi do oneienja tla, a ispiranjem na lakim i pjeskovitim tlima dolazi do oneienja podzemnih
voda. Oneienje moe nastati i ako se sredstvo za zatitu bilja primijeni u blizini povrinskih voda, a
ne pridrava se ogranienja udaljenosti navedenih na etiketi i uputi za uporabu.
Fizikalno-kemijska svojstva, brzina razgradnje ili pokretljivost u tlu, uvelike utjeu na raspodjelu
sredstava za zatitu bilja u okoliu. Aktivne tvari koje su lako topljive u vodi predstavljaju vei rizik za
vode (rizik je tim vei ako su sklone ispiranju ili ako se slabo veu za estice tla), a aktivne tvari koje se
jako veu na tlo predstavljaju rizik za organizme u tlu i kulture u plodoredu.
9.4.2. Voda
Voda je osnovni preduvjet ivota, nastanka i razvoja civilizacije i predstavlja vrijednost nemjerljivu
materijalnim dobrima. Najzastupljenija je tvar u grai svih ivih bia pa se s pravom moe tvrditi da je
voda izvor ivota. Kruenje vode u prirodi stalan je proces koji omoguuje ivot na Zemlji. Voda
isparavanjem ulazi u atmosferu gdje se kondenzira i u razliitim oblicima pada na tlo. Dio vode

15

137

iskoristi se za ivot kao temeljni prirodni resurs, a dio dospijeva natrag u povrinske i podzemne vode
te se proces stalno ponavlja.
Zatita voda od oneienja provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi, te zatite ostalih
sastavnica okolia omoguujui nekodljivo i nesmetano koritenje voda za razliite namjene.
9.4.2.1. Povrinske vode
Zanoenje sredstava za zatitu bilja prilikom tretiranja predstavlja najvei rizik od oneienja za
povrinski vodni okoli. Vjetar utjee na jainu zanoenja, a nepravilan nain primjene sredstva za
zatitu bilja nanosi sredstvo na neeljenu povrinu. Povrinske vode mogu se, manjim udjelom
oneistiti sredstvima za zatitu bilja odnoenjem (engl. runoff) s povrine tla za vrijeme kie (posebice
nakon tretiranja na kosim povrinama) te otjecanjem kroz drenane sustave (engl. drainage) tijekom i
nakon primjene sredstava za zatitu bilja.
U svrhu ocjene oneienosti povrinskih voda propisana je Uredba o standardu kakvoe voda kojom
se propisuju tvari i koliine koje se smatraju opasnim u povrinskim vodama.
Prema ukupnoj ocjeni elemenata kakvoe, stanje tijela povrinske vode prikazuje se na kartama koje
sadre prikaz stanja vodnog tijela povrinske vode odgovarajuom bojom (Slika 9.4) i to:
x
x
x
x
x

vrlo dobro stanje, plavom,


dobro stanje, zelenom,
umjereno stanje, utom,
loe stanje, naranastom,
vrlo loe stanje, crvenom.

Slika 9.4: Klasifikacija stanja tijela povrinske vode


(izvor: Plan upravljanja vodnim podrujima, Hrvatske vode, 2013)

15

138

Zatitne zone (sigurnosni razmaci) propisane su izmeu tretiranih povrina i vodnih tijela kako bi se
dodatno zatitile povrinske vode. Zbog razliitog utjecaja svakog pojedinog sredstva za zatitu bilja
na vodene organizme, propisuju se i navode na etiketi zatitne zone razliite irine kojih se obvezno
treba pridravati prilikom tretiranja usjeva sredstvima za zatitu bilja. Nain odreivanja zatitne
zone prikazan je na Slici 9.5.

Slika 9.5: Nain odreivanja zatitnih zona (izvor: B. van der Geest, cit., Blai i surad., 2009)

9.4.2.2. Podzemne vode


Podzemne vode su iznimno vane za Republiku Hrvatsku jer se uglavnom one koriste za opskrbu
pitkom vodom (oko 90 %). U Hrvatskoj postoje dva tipa vodonosnika: vodonosnici panonskog bazena
i vodonosnici krakog podruja. Propusnost i geoloki sastav sloja koji odvaja podzemnu vodu od
povrine, utjee na kakvou podzemnih voda.
Osnovni problem u ouvanju kakvoe podzemnih voda sjeverne Hrvatske lei u oneienju glavnih
vodotokova (rijeke Sava i Drava s pritocima) urbanizacijom i primjenom sredstava za zatitu bilja i
mineralnih gnojiva na poljoprivrednim povrinama te nehotinim oneienjima. Podruje Hrvatske
juno od Karlovca uglavnom je planinsko krako podruje, ije su podzemne vode visoke kakvoe. To
je prije svega uzrokovano slabijim gospodarskim razvojem te se u budunosti briljivom zatitom
moe ouvati dananja kakvoa voda. Izvorita rijeka ili izvori visokih krakih polja najmanje su
oneieni, a kakvoa vode postupno se smanjuje u nizvodnim dijelovima krakih slivova.
Nain na koji e neka aktivna tvar dospjeti u podzemne vode i u kojoj koncentraciji ovisi o brojnim
imbenicima od kojih su najvaniji: fizikalno-kemijska svojstva aktivne tvari, doza i nain primjene,
doba godine u kojem se sredstvo za zatitu bilja primjenjuje, klimatske uvjete prije, za vrijeme i nakon
primjene te svojstva tla. Podzemne vode su najranjivije na krakim podrujima, lakim i pjeskovitim
tlima, te na tlima s malim udjelom organske tvari (Slika 9.6). Nepravilna uporaba sredstava za zatitu
bilja moe biti jedan od naina oneienja podzemnih voda.

15

139

Slika 9.6: Karta prirodne ranjivosti vodonosnika (izvor: Plan upravljanja vodnim podrujima, Hrvatske vode, 2013)

Aktivne tvari koje se najee nalaze u podzemnim vodama pripadaju skupini herbicida. Glavni razlog
veoj sklonosti ispiranju u podzemne vode su fizikalno-kemijska svojstva herbicida, kao i injenica da
se od svih sredstava za zatitu bilja najee primjenjuju na golo tlo.
Podzemna voda u Hrvatskoj je bolje kakvoe od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama, iako
je potrebno istaknuti da njena kakvoa neprestano se smanjuje. Takav trend moe se zaustaviti
iskljuivo osvjeivanjem i aktivnim ukljuivanjem svih stanovnika.
9.4.3. Tlo
Tlo je jedan od osnovnih resursa za ivot na Zemlji. Nastanak i razvoj tla je sloena prostorna
vremenska pojava, a najvaniji imbenici koji utjeu na formiranje tla su klima, vegetacija, matini
supstrat (stijena), ivi organizmi, vrijeme i djelatnost ovjeka. Tlo je izrazito sloen medij, s nizom
bitnih funkcija za odranje ivota: osigurava hranu, biomasu, sirovine, stanita i rezerve gena,

15

140

skladiti, filtrira i izmjenjuje hranjive tvari, vodu, ugljik i dr. Istodobno, tlo je podlono procesima
degradacije i prijetnjama koje u kratkom razdoblju mogu ozbiljno ugroziti i onesposobiti njegove
funkcije. Posljedice se mogu oitovati kroz dezertifikaciju (opustinjavanje, pogoranje kakvoe tla),
smanjenje plodnosti tla, bioloke raznolikosti, kakvoe zraka i vode, a mogu je utjecaj i na klimatske
promjene.
Kruta faza tla uglavnom se sastoji od estica pijeska, praha i gline. Ove estice se razlikuju po veliini,
koja utjee na sposobnost vezanja vode na svoju povrinu. Tla koja sadre vie gline i organske tvari
zadravaju vie vode. Struktura tla i udio pora ovisi o veliini estica i njihovoj sposobnosti da se
povezuju u strukturne agregate. Najvaniji imbenici koji utjeu na poroznost (propusnost) tla su
tekstura (mehaniki sastav tla), struktura tla, udio organske tvari u tlu, obrada tla, vegetacija i
organizmi u tlu. Poroznost je vrlo vano svojstvo tla jer utjee na vodozrani i toplinski reim tla, te na
plodnost tla. Plodnost tla je njegova sposobnost da biljci osigura hraniva, vodu, zrak i toplinu. Tlo je
djelotvoran prirodni proista za vodu koja kroz tlo ulazi u podzemlje. Tlo je i univerzalni pufer koji
inaktivira tvari koje deponiranjem ulaze u njegovu masu ili se oslobaaju mineralizacijom organske
tvari (sprjeava nagle promjene pH vrijednosti). Udio organske tvari vaan je imbenik pri
odreivanju puferske sposobnosti tla. Mikroorganizmi u tlu (bakterije, aktinomiceti, gljive i alge),
zajedno s ostalim organizmima tla (flora i fauna) sudjeluju u razliitim procesima transformacije
organske i mineralne tvari.
Ponaanje sredstva za zatitu bilja u tlu najvie ovisi o tipu tla, svojstvu sredstva za zatitu bilja,
mikrobiolokoj aktivnosti tla i klimatskim uvjetima. im aktivna tvar nekog sredstva za zatitu bilja
dospije u dodir s komponentama tla, uslijedi itav niz razliitih fizikalno-kemijskih i biolokih procesa
koji izravno utjeu na njegovu uinkovitost i ponaanje u okoliu. U tlu svako sredstvo za zatitu bilja
podlijee procesima koji utjeu na njegov gubitak (adsorpcija, ispiranje, isparavanje, apsorpcija koju
uzrokuju ivi organizmi i biljke) i procesima koji utjeu na njegovu razgradnju (fotokemijski, kemijski i
mikrobioloki procesi) (Slika 9.7). Svaki od navedenih procesa izravno utjee na postojanost
(perzistentnost) pojedinog sredstva za zatitu bilja i na razdoblje kroz koje ostaje u tlu u aktivnom
obliku te kao takvo predstavlja moguu opasnost za okoli. Vano je istaknuti da manje postojano
(perzistentno) sredstvo za zatitu bilja predstavlja manju opasnost za okoli i to treba znati prilikom
odabira sredstva za zatitu bilja. Uz postojanost, vanu ulogu ima i stupanj adsorpcije nekog sredstva
za zatitu bilja na estice tla. to je neko sredstvo za zatitu bilja sklonije adsorpciji, to je manje
podlono ispiranju u podzemne vode. Ogranienja navedena na etiketi i uputi za uporabu koja se
odnose na zatitu okolia, posebice zabrane primjene na odreenim tipovima tala znae zabranu
primjene sredstva za zatitu bilja na krakim podrujima, lakim i pjeskovitim tlima jer ukazuje ili na
perzistentnost ili na slabu adsorpciju aktivne tvari na estice tla, a zabrana primjene na kosim i
erozivnim povrinama ukazuje na jaku adsorpciju aktivne tvari na estice tla.

15

141

Slika 9.7: Prikaz ponaanja sredstava za zatitu bilja u tlu (nacrtala: N. Nikl)

15

142

9.4.4. Zrak
Zrak je smjesa plinova koji tvore Zemljinu atmosferu. Najzastupljeniji plinovi u Zemljinoj atmosferi su
duik 78 % i kisik 21 %, u manjoj mjeri su nazoni plemeniti plinovi (0,94 %), ugljik-dioksid (0,03 %),
vodena para, ozon, vodik. Osim stalno nazonih elemenata u zraku, mogua je i nazonost drugih
tvari u manjim koncentracijama koje mogu imati negativan utjecaj na zdravlje stanovnitva i okoli.
Nazonost oneiujuih estica uglavnom je uzrokovana ljudskom aktivnou. U Republici Hrvatskoj,
procjena rizika i predviene koncentracije sredstava za zatitu bilja u atmosferi uglavnom se
ocjenjuju na temelju njihovih fizikalno-kemijskih svojstava. Obzirom da je veina registriranih
sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj slabo hlapljiva, njihova primjena nije velika opasnost za
atmosferu ako se obavlja u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom i uputama na etiketi.
Kao i u mnogim europskim zemljama, u Republici Hrvatskoj je zabranjeno tretiranje sredstvima za
zatitu bilja iz zraka. U pojedinim sluajevima se iznimno doputa na zahtjev pravne ili fizike osobe i
prethodnog odobrenja Ministarstva poljoprivrede.
9.5. Opasnosti i rizici u posebnim uvjetima primjene sredstava za zatitu bilja
Opasnosti i rizici od oneienja okolia nazoni su i u sluaju posebnih uvjeta primjene sredstava za
zatitu bilja. To su primjerice primjena u skladitima, proizvodnim i poslovnim prostorijama, koja
mogu rezultirati oneienjem okolia ako se ne postupa u skladu s uputom na etiketi sredstva za
zatitu bilja. Vano je pridravati se mjera za zatitu okolia, uz dobro brtvljenje objekta u kojem se
obavlja primjena (posebno prilikom primjene sredstava za zatitu bilja u plinovitom obliku), savjesno
rukovanje s preostalom koliinom sredstva za zatitu bilja i ambalaom nakon primjene. Vana je
kakvoa otpadne vode koja se isputa u povrinske vode ili u sustav javne odvodnje. U sluaju da
otpadne vode sadre ostatke sredstava za zatitu bilja, treba ih obraditi (proistiti) prije isputanja
sukladno Pravilniku o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda.
9.6. Mjere za smanjenje rizika povezane uz ponaanje pesticida u okoliu
Stanje okolia ovisi o razini ekoloke svijesti svakog pojedinca i racionalnoj potronji prirodnih izvora,
primjeni sustavne tehnologije, obradi i proiavanju otpadnih voda, kontroliranoj primjeni sredstava
za zatitu bilja, kontroliranom i nekodljivom odlaganju svih kategorija otpada, planiranju aktivnosti i
ponaanju u skladu s ciljem ouvanja i zatite okolia.
Kako bi se smanjio rizik od oneienja okolia, korisnici sredstava za zatitu bilja trebaju:
x
x
x
x
x
x

raditi u skladu s uputama dobre poljoprivredne prakse;


primjenjivati nekemijske metode gdje god je to mogue;
davati prednost sredstvima za zatitu bilja koja nisu razvrstana i oznaena kao opasna za
okoli (simbol N) ili ako je mogue, birati sredstvo za zatitu bilja koje ima manje
negativan utjecaj na okoli;
pridravati se tono propisanih zatitnih zona (sigurnosnih razmaka) izmeu povrina na
kojima e se obaviti tretiranje i povrinskih voda, kao i zona sanitarne zatite voda kako
bi se zatitili vodni resursi;
koristiti sapnice (dize, mlaznice) za smanjenje zanoenja;
smanjiti ili potpuno iskljuiti primjenu sredstava za zatitu bilja na grobljima, u
parkovima, uz ceste, eljeznike pruge i drugim ruderalnim povrinama (prednost dati
mehanikom nainu uklanjanja korova), na jako propusnim povrinama, kao i u blizini
povrinske (ili visoke podzemne) vode;

15

143

x
x
x
x
x

smanjiti ili potpuno iskljuiti primjenu sredstava za zatitu bilja na nepropusnim


povrinama gdje postoji veliki rizik otjecanja u povrinske vode ili kanalizaciju;
teiti smanjenju uporabe sredstava za zatitu bilja na javnim povrinama (parkovi, vrtovi,
sportski i rekreacijski tereni, kolska i djeja igralita);
pripremati sredstvo za zatitu bilja, istiti stroj za primjenu i postupati s preostalom
koliinom sredstva za zatitu bilja zajedno s ambalaom sukladno njegovoj etiketi;
slijediti upute i potivati sva ogranienja s etikete i upute za uporabu sredstva za zatitu
bilja,
smanjiti ili potpuno iskljuiti primjenu sredstava za zatitu bilja u zatienim podrujima.

Autorica: Nataa Nikl, dipl. ing.

15

144

10. NECILJANI ORGANIZMI I BIORAZNOLIKOST


10.1.Vrste opasnosti i rizici
Bioloka raznolikost Hrvatske smatra se jednom od najbogatijih u Europi. Velika raznolikost stanita
rezultirala je i velikim bogatstvom vrsta. Izravno unitavanje stanita pretvaranjem u graevinsko
zemljite ili poljoprivredno zemljite, izgradnja prometnica i drugo to dovodi do diobe stanita
predstavlja prijetnju za sve vrste na tom podruju.
Tijekom primjene sredstva za zatitu bilja na otvorenim prostorima neciljani organizmi mogu biti
izloeni sredstvu za zatitu bilja i njegovim ostacima zbog unosa kontaminirane hrane i vode za pie
te izravnom izloenou prilikom primjene. Ptice i sisavci dodatno mogu biti izloeni konzumacijom
riba i gujavica koje su bile u dodiru sa sredstvom za zatitu bilja. Pojedine aktivne tvari su iznimno
tetne za neke neciljane organizme te je prilikom primjene sredstva za zatitu bilja potrebno
primijeniti mjere za smanjenje rizika. Ako je aktivna tvar koja se nalazi u sredstvu opasna za pojedinu
skupinu organizama to je navedeno u provedbenim uredbama Komisije o uvjetima odobrenja
aktivnih tvari.
Kada se primjena sredstva za zatitu bilja obavlja u zatienim prostorima (staklenici, plastenici) ili
zatvorenim prostorima (skladita, silosi), rizik od izloenosti neciljanih organizama u okoliu je manji.
10.2. Ptice i sisavci
U fauni Republike Hrvatske zabiljeena je 101 vrsta sisavaca i 375 vrsta ptica. Primjenom sredstva za
zatitu bilja uz potivanje propisanih mjera za smanjenje rizika sauvat e se bogatstvo nae faune.
Prilikom registracije sredstva za zatitu bilja procjenjuje se izloenost ptica i sisavaca aktivnoj tvari,
sredstvu i njegovim metabolitima te se prema potrebi propisuju mjere za smanjenje rizika. Ptice i
sisavci mogu biti izloeni sredstvu za zatitu bilja i njegovim ostacima konzumacijom kukaca, riba,
gujavica i biljnih dijelova koji sadre ostatke sredstva za zatitu bilja te pijenjem vode koja sadri
ostatke sredstva za zatitu bilja.
Veliku opasnost za ptice i sisavce predstavljaju sredstva za zatitu bilja u obliku granula, peleta,
mamaca i tretirano sjeme. Tijekom primjene takvih sredstava ili sjetve tretiranog sjemena treba
posebnu pozornost obratiti na sljedee:
x
x
x

sredstvo za zatitu bilja i tretirano sjeme mora biti u potpunosti uneseno


(inkorporirano) u tlo, ukljuujui i krajnje redove,
rasuto sredstvo za zatitu bilja i tretirano sjeme mora se odmah pokupiti i ukloniti,
sredstvo za zatitu bilja i tretirano sjeme ne smije se ostavljati izvan prostora uvanja.

Potivanjem navedenih ogranienja smanjuje se mogunost izloenosti ptica i sisavaca sredstvu za


zatitu bilja i njegovim ostacima. Tretirano sjeme ne smije se koristiti za hranidbu domaih ivotinja
niti divljai.
U sluaju da primjena sredstva za zatitu bilja predstavlja rizik za ptice i sisavce na njegovoj etiketi
nalazit e se sljedee oznake propisane lankom 49. Uredbe (EZ) br. 1107/2009:
SPe 5 Zbog zatite ptica / divljih vrsta sisavaca sredstvo mora biti u potpunosti uneseno
(inkorporirano) u tlo, ukljuujui i krajnje redove.

15

145

Oznaka se upotrebljava za sredstva za zatitu bilja u obliku granula ili peleta, koja se moraju unijeti u
tlo kako bi se zatitile ptice ili divlji sisavci.
SPe 6 Zbog zatite ptica / divljih vrsta sisavaca treba ukloniti rasuto sredstvo.
Oznaka se upotrebljava za sredstva za zatitu bilja u obliku granula ili peleta kako bi se izbjeglo da ih
konzumiraju ptice ili divlji sisavci. Preporuuje se za sva sredstva za zatitu bilja u krutom stanju koja
se upotrebljavaju nerazrijeena.
SPe 7 Ne primjenjivati u vrijeme parenja ptica.
Oznaka se upotrebljava ako ocjenjivanje obavljeno za jednu ili vie primjena navedenih na etiketi
pokazuje da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika.
Na temelju provedene ocjene rizika na etiketu sredstva za zatitu bilja se mogu staviti neka dodatna
ogranienja koja se odnose na zatitu ptica i sisavaca. U sluaju da se sredstvo primjenjuje za
tretiranje sjemena na etiketi sredstva nalazit e se upozorenje koje treba otisnuti na deklaraciju
tretiranog sjemena: Zbog zatite ptica i divljih vrsta sisavaca tretirano sjeme mora se u potpunosti
unijeti (inkorporirati) u tlo, ukljuujui i krajnje redove. Tretirano sjeme ne ostavljati na povrini
tla. Rasuto sjeme treba odmah pokupiti i ukloniti.
10.3. Vodeni organizmi
Na sve skupine vodenih organizama, ribe, vodene beskraljenjake, alge te vodene biljke (hidrofite)
sredstva za zatitu bilja mogu tetno djelovati. U sluaju da sredstvo za zatitu bilja, aktivna tvar ili
njeni metaboliti imaju tetan uinak za bilo koju skupinu vodenih organizama potrebno je primijeniti
mjere za smanjenje rizika u obliku zatitnih zona do vodne povrine, uporabe sapnica za smanjenje
zanoenja ili saenjem zelenog pojasa.
Vodeni organizmi mogu biti izloeni sredstvima za zatitu bilja tijekom primjene. Najei izvor
izloenosti vodenih organizama je zanoenje no, postoje i druge mogunosti kao odnoenjem s
povrine tla za vrijeme kie ili drenaom.
Veliina zatitne zone odreuje se izraunom, a ovisi o kulturi, visini i fazi razvoja kulture na koju se
sredstvo za zatitu bilja primjenjuje, fizikalno kemijskim svojstvima i toksinosti aktivne tvari u
sredstvu za zatitu bilja i broju primjena.
Za izrazito toksine aktivne tvari propisane zatitne zone za zatitu vodenih organizama su velike te u
praksi teko primjenjive. Zato se u pojedinim sluajevima propisuju zatitne zone iskljuivo uz
uporabu sapnica za smanjenje zanoenja. Dodatna mjera za smanjenje zanoenja moe biti uporaba
zelenih pojaseva koji se sade blizu kultura.
U sluaju da je potrebno primijeniti mjere za smanjenje rizika, na etiketu se stavljaju sljedee oznake:
SPe 2 Zbog zatite podzemnih voda / vodenih organizama ne upotrebljavati na tlu (navodi se tip tla ili
drugi posebni uvjeti).
Oznaka se moe upotrijebiti kao mjera za smanjenje rizika od mogueg oneienja podzemnih ili
povrinskih voda u osjetljivim uvjetima (npr. zbog tipa tla, topografije ili dreniranog tla) ako
ocjenjivanje obavljeno za jednu ili vie primjena navedenih na etiketi pokazuje da je potrebno
poduzeti mjere za smanjenje rizika od neprihvatljivih uinaka.

15

146

SPe 3 Zbog zatite vodenih organizama treba potivati zone sigurnosti od (navodi se razmak u
metrima) do vodene povrine.
Oznaka se primjenjuje kako bi se zatitilo neciljano bilje, neciljani lankonoci i/ili vodeni organizmi
ako ocjenjivanje obavljeno za jednu ili vie primjena navedenih na etiketi pokazuje da je potrebno
poduzeti mjere za smanjenje rizika od neprihvatljivih uinaka.
SPe 4 Zbog zatite vodenih organizama ne upotrebljavati na nepropusnim povrinama kao to su
asfalt, beton, kamene kocke za poploavanje, eljeznike pruge i druge povrine na kojima postoji
velika mogunost povrinskog ispiranja.
Ovisno o nainu primjene sredstva za zatitu bilja, oznaka se moe upotrijebiti za smanjenje rizika od
povrinskog ispiranja radi zatite vodenih organizama ili neciljanog bilja.
U sluaju da je sredstvo toksino za vodene organizme ono e biti oznaeno oznakama upozorenja (R
ili H oznakama) i simbolom opasnosti N ili piktogramom Opasno za okoli prema Pravilniku o
razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija.
10.4. Pele i ostali opraivai
Prilikom primjene pele i ostali neciljani lankonoci mogu biti izloeni sredstvu za zatitu bilja i
njegovim ostacima. Veliku opasnost za pele i neciljane lankonoce predstavlja primjena sredstva za
zatitu bilja iz skupina insekticida te sjetva sjemena tretiranog aktivnim tvarima iz skupine
neonikotinoida.
Kad se sredstvo za zatitu bilja primjenjuje predstavlja opasnost za pele i neciljane lankonoce te je
potrebno primijeniti mjere za smanjenje rizika. Stoga je zabranjena primjena sredstava za zatitu bilja
za vrijeme aktivnosti pela i ostalih opraivaa posebno ako je kultura na koju se primjenjuje u
cvatnji. Zabranjena je primjena sredstava za zatitu bilja za vrijeme cvatnje korova koji se nalaze u tim
kulturama ili se propisuje uklanjanje korova. Ako su sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuju jako
kontaktno toksina propisuju se mjere zatvaranja konica na odreeno razdoblje ovisno o trajanju
toksinosti sredstva za zatitu bilja.
U sluaju da je sredstvo za zatitu bilja toksino za neciljane lankonoce propisuju se zatitne zone
do nepoljoprivredne povrine koje e osigurati oporavak populacija na tretiranoj povrini.
Ako je potrebna primjena mjera za smanjenje rizika za neciljane lankonoce i pele na etiketi
sredstva za zatitu bilja potrebno je staviti sljedee oznake:
SPe 3 Zbog zatite neciljanih lankonoaca/kukaca treba potivati zone sigurnosti od (navesti
razmake) do nepoljoprivredne povrine.
Oznaka se primjenjuje kako bi se zatitili neciljani lankonoci ako ocjenjivanje obavljeno za jednu ili
vie primjena navedenih na etiketi pokazuje da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika od
neprihvatljivih uinaka.
SPe 8 Opasno za pele / Radi zatite pela i drugih opraivaa ne tretirati usjev za vrijeme cvatnje /
Ne primjenjivati u vrijeme ispae pela / Skloniti ili pokriti konicu tijekom primjene i odreeno
vrijeme (navesti) nakon primjene / Ne primjenjivati u vrijeme cvatnje korova / Odstraniti korove prije
cvatnje / Ne primjenjivati sredstvo prije (navodi se vrijeme).

15

147

Oznaka se upotrebljava za sredstva za zatitu bilja za koja ocjenjivanje obavljeno za jednu ili vie
primjena navedenih na etiketi pokazuje da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika kako bi se
zatitile pele ili drugi kukci opraivai. Ovisno o nainu primjene sredstva moe se odabrati
odgovarajua oznaka da bi se smanjila opasnost za pele i druge kukce opraivae i njihova legla.
Radi zatite pela korisnik sredstava za zatitu bilja mora najmanje 72 sata prije tretiranja
sredstvom za zatitu bilja opasnim za pele obavijestiti najbliu udrugu pelara i Hrvatski pelarski
savez. Pelarske udruge su obvezne obavijestiti pelare odmah, a najkasnije u roku 24 sata po
zaprimanju informacije o najavi tretiranja. Tijekom primjene sredstva za zatitu bilja takoer je
potrebno potivati i sve ostale mjere u skladu s propisima o odrivoj uporabi pesticida.
10.5. Organizmi u tlu
Organizmi u tlu mogu biti izloeni ostacima sredstava za zatitu bilja i njegovim metabolitima koji
dospiju na tlo prilikom primjene. Najgori scenarij izloenosti organizama u tlu sredstvu za zatitu bilja
i njegovim metabolitima je prilikom primjene sredstva za zatitu bilja na ili u tlo. Kod ostalih primjena,
ovisno o fazi razvoja, dio sredstva za zatitu bilja se zadrava na biljnim dijelovima kulture na koju se
obavlja primjena. U sluaju da postoji rizik za organizme u tlu potrebno je propisati mjere za
smanjenje rizika te se na etikete stavlja sljedea oznaka:
SPe 1 Zbog zatite organizama u tlu ne upotrebljavati ovo ili drugo sredstvo koje sadri (navodi se
aktivna tvar ili skupine aktivnih tvari, gdje je bitno) vie od (navodi se vremenski razmak ili broj
primjena).
Oznaka se upotrebljava za sredstva za zatitu bilja za koja je odreeno da je za jednu ili vie primjena
navedenih na etiketi potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika nakupljanja sredstva u tlu, radi
uinaka na gujavice ili druge ivotinjske organizme koji ive u tlu ili mikroorganizme tla.
10.6. Neciljano bilje
Neciljano bilje moe biti izloeno i ugroeno prilikom primjene sredstva za zatitu bilja koja su prije
svega namijenjena suzbijanju korovnih vrsta biljaka (herbicida). Prilikom primjene sredstva za zatitu
bilja, ako doe do zanoenja, neciljano bilje koje se nalazi na nepoljoprivrednim povrinama blizu
mjesta primjene moe biti ugroeno. U sluaju da postoji rizik za neciljano bilje predlae se uporaba
zatitnih zona do nepoljoprivredne povrine te e se na taj nain smanjiti rizik. Veliina zatitne zone
odreuje se u postupku registracije sredstva za zatitu bilja izradom procjene rizika i navodi se na
etiketi. Kao dodatna mjera smanjenja rizika zabranjena je primjena sredstva za zatitu bilja za
vjetrovitog vremena. Primjena odreenih sredstava za zatitu bilja na nepropusnim podlogama moe
tetno djelovati na neciljano bilje. U sluaju da postoji rizik za neciljano bilje propisuju se mjere za
smanjenje rizika te se na prijedlog etikete stavlja sljedea oznaka:
SPe 3Zbog zatite neciljanog bilja treba potivati zone sigurnosti od (navodi se razmak u metrima)
do nepoljoprivredne povrine.
Oznaka se primjenjuje kako bi se zatitilo neciljano bilje, ako ocjenjivanje obavljeno za jednu ili vie
primjena navedenih na etiketi pokazuje da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika od
neprihvatljivih uinaka.

15

148

SPe 4Zbog zatite neciljanog bilja ne upotrebljavati na nepropusnim povrinama kao to su asfalt,
beton, kamene kocke za poploavanje, eljeznike pruge i druge povrine na kojima postoji velika
mogunost povrinskog ispiranja.
Ovisno o nainu primjene sredstva za zatiti bilja, oznaka se moe upotrijebiti za smanjenje rizika od
povrinskog ispiranja radi zatite neciljanog bilja.
10.7. Natura 2000 podruja
NATURA 2000 je ekoloka mrea sastavljena od podruja vanih za ouvanje ugroenih vrsta i
staninih tipova Europske unije. Ekoloka mrea Republike Hrvatske proglaena je Uredbom o
ekolokoj mrei, predstavlja podruja ekoloke mree Europske unije Natura 2000. Njezin cilj je
ouvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje vie od tisuu ugroenih i rijetkih vrsta te oko 230
prirodnih i poluprirodnih staninih tipova. Dosad je u ovu ekoloku mreu ukljueno oko 30.000
podruja na gotovo 20 % povrine Europske unije to je ini najveim sustavom ouvanih podruja u
svijetu. NATURA 2000 se temelji na EU direktivama. Podruja se biraju prema znanstvenim mjerilima,
a kod upravljanja tim podrujima u obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi koji u njima ive.
Direktiva o pticama i Direktiva o stanitima predstavljaju temelj zakonodavstva Europske unije o
zatiti prirode. Njihova provedba odvija se kroz uspostavljanje ekoloke mree NATURA 2000.
Uspostava ekoloke mree u Republici Hrvatskoj propisana je Zakonom o zatiti prirode. Uredbom
Vlade Republike Hrvatske proglaena su podruja ekoloke mree u Hrvatskoj. Podruja ekoloke
mree u Hrvatskoj podijeljena su na meunarodno vana podruja za ptice te podruja vana za
ostale divlje svojte (vrste) i stanine tipove. Ekoloka mrea Republike Hrvatske obuhvaa 36,67 %
kopnene povrine i 16,39 % obalnog mora (Tablica 10.1), a sastoji se od 571 poligonskog Podruja
ouvanja vanih za vrste i stanine tipove (POVS), 171 tokastih Podruja ouvanja vanih za vrste i
stanine tipove (najveim dijelom piljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Podruja ouvanja vanih
za ptice (POP) te dva koridora: koridor za morske kornjae te koridor Palagrua-Lastovo-Peljeac
(podruje vano za selidbu ptica) (Slika 10.1).
Mnoga podruja koja obuhvaa NATURA 2000 nalaze se u poljoprivrednim podrujima. Visoka
bioloka raznolikost povezana je s ekstenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom te je veina
poljoprivrednih krajeva u mrei NATURA 2000 u rubnim poljoprivrednim podrujima, a ne u
poljoprivrednim krajevima koji se intenzivno obrauju. Primjeri poljoprivredne proizvodnje niskog
intenziteta su planinske livade i panjaci, aluvijalne ravnice i movarna podruja na kojima se mogu
nai vrste iji opstanak ovisi o poljoprivredi niskog intenziteta.

15

149

Slika 10.1: Podruja koja su obuhvaena ekolokom mreom Natura 2000 (izvor: Dravni zavod za zatitu prirode)
Tablica 10.1: Povrine i broj podruja ekoloke mree Natura 2000 (izvor: Dravni zavod za zatitu prirode)

15

150

10.8. Opasnosti i rizici u posebnim uvjetima primjene sredstava za zatitu bilja


Primjena sredstva za zatitu bilja ima tetan uinak na bioraznolikost. Sredstva za zatitu bilja mogu
imati kratkotrajni toksini uinak kod izravne primjene ili dugotrajni tetni uinak kao posljedica
promjena stanita i hranidbenog lanca.
Neka sredstva za zatitu bilja dovode do izravnog trovanja vrsta te mogu uzrokovati smanjenje ili
nestanak prirodnih populacija, a neka se mogu postupno akumulirati u prehrambenom lancu, to je
posebno tetno za vrste koje se nalaze na vrhu prehrambenog lanca, a to su obino predatori.
Predatori esto stradaju od sekundarnog trovanja konzumacijom ivotinja koje su otrovane ili bilja
izloenog sredstvima za zatitu bilja. Sredstva za zatitu bilja mogu smanjiti gustou korovnih vrsta i
kukaca koji su vaan izvor hrane za mnoge vrste.
Kod primjene sredstava za zatitu bilja postoji mogunost tetnog utjecaja na bilo koju skupinu
neciljanih organizama te je potrebno propisati mjere za smanjenje rizika koje se moraju potivati.
Autorica: Ana Mrnjavi Vojvoda, dipl. ing.

15

151

11. REZISTENTNOST
11.1. to je rezistentnost?
Rezistentnost je pojava smanjenja osjetljivosti jedinki populacije tetnika, uzronika bolesti ili korova
na djelovanje sredstva za zatitu bilja. Ako je smanjena osjetljivost znatno izraena, tetnik, uzronik
bolesti ili korovna biljka smatraju se rezistentnim (otpornim) na pojedini insekticid, fungicid ili
herbicid. esta uporaba sredstva za zatitu bilja istog mehanizma djelovanja najvaniji je uzrok
pojave rezistentnosti koja je nasljedna i prenosi se na potomstvo. Posljedica pojave rezistentnosti
je postupno smanjenje uinkovitosti pojedinog sredstva za zatitu bilja koje je u poetku primjene
bilo uinkovito na populaciju.
Sredstva za zatitu bilja vrlo su toksina za tetnike, uzronike bolesti ili korove. Primjeri
osjetljivosti/otpornosti organizama:
x

99 % jedinki gusjenica nekog tetnog leptira na nekom podruju ugiba ako pojede 0,01
mikrogram nekog insekticida po gramu tjelesne mase, dok 1 % jedinki gusjenica iste vrste
ugiba tek ako u svoj organizam unese 10 mikrograma istog insekticida. Ovih 1 % jedinki
gusjenica iz populacije moe otrpjeti 1000 puta veu koliinu iste toksine tvari te se prema
tome one mogu smatrati rezistentnima;
neki fungicid moe potpuno sprijeiti klijanje spora neke gljive ako su spore izloene
koncentraciji od 0,1 mikrograma tog fungicida u litri vode. Meutim, ako spore iste vrste
gljive nakon viestrukog izlaganja tom fungicidu mogu klijati ak i na koncentraciji od 10
mikrograma istog fungicida u litri vode, za tu gljivu (tonije za njene izolate) svakako se moe
rei da je postala manje osjetljiva, tj. rezistentna;
kod rezistentnosti korova na herbicide treba razlikovati termine "tolerantan" i "rezistentan".
Na primjeru prikaza spektra djelovanja nekog herbicidnog sredstva, korovne vrste su
razvrstane na skupine osjetljivih, srednje osjetljivih, srednje tolerantnih i tolerantnih. Prvu
skupinu herbicidno sredstvo dobro suzbija, drugu djelomino, treu nedovoljno dok
tolerantne vrste ne suzbija. Dakle, tolerantne vrste su od poetka otporne na djelovanje
herbicidnog sredstva. Nasuprot tome, rezistentnost se, kao i u prethodnim primjerima,
pojavljuje kao posljedica dugotrajne primjene herbicidnih sredstava istog mehanizma
djelovanja koji polako gube uinkovitost, a nastala je selekcijskim pritiskom tj. suzbijanjem
osjetljivih, a umnaanjem rezistentnih biotipova iste vrste.
11.2. Granica rezistentnosti i osjetljivosti

Nastanak rezistentnosti na sredstva za zatitu bilja posljedica je selekcijskog pritiska na ive


organizme kad su izloeni djelovanju za njih otrovnih tvari. Poznato je da se sva iva bia
prilagoavaju okoliu u kojem ive, pri emu u prirodi preivljavaju oni koji se mogu prilagoditi
novonastaloj situaciji. Prilagodba okoliu bit je evolucije, a takve prilagodbe u prirodi se unutar jedne
vrste razvijaju kroz stotine tisua godina. U sluajevima primjene sredstava za zatitu bilja, dolazi do
izrazite ubrzane evolucije pod utjecajem ovjeka. Jedinke unutar populacije neke vrste (sojevi,
biotipovi) koje imaju odreenu prednost da uspjenije preive i odupru se negativnim utjecajima u
okoliu prilagodit e se i prenositi svoja obiljeja na potomstvo, dok e slabije postupno postajati sve
manje zastupljene unutar populacije. Unutar svake populacije tetnika, uzronika bolesti ili korova
postoji vrlo malo onih koji su manje osjetljivi na neke od toksinih tvari koje se koriste kao insekticidi,
fungicidi ili herbicidi. Ako se primjena istog sredstva na istom podruju nastavi, unutar populacije,
kroz dulje ili krae razdoblje, bit e sve manje osjetljivih, a sve vie onih otpornijih koji e se

15

152

kontinuirano razmnoavati. Nakon odreenog razdoblja, oni koji su otporniji na djelovanje


odreenog sredstva za zatitu bilja postat e dominantni. Daljnja primjena istog sredstva za zatitu
bilja nee biti uinkovita te se moe rei da je dolo do pojave rezistentnosti.
Primjeri smanjene uinkovitosti:
Neki fungicid prve sezone kada je upotrijebljen za suzbijanje uzronika neke bolesti na nekom
podruju moe imati uinkovitost od gotovo 100 %. Ako se isti pripravak koristi svake godine te on u
petoj godini na istu bolest iskazuje uinkovitost od 50 %, u estoj 30 %, a u sedmoj i osmoj je potpuno
nedjelotvoran, postoji opravdana sumnja da je dolo do razvoja rezistentnosti uzronika bolesti na
fungicid. Takvo smanjenje uinkovitosti je posljedica to su unutar populacije uzronika bolesti na
tom podruju rezistentne jedinke postale dominantne, mogue i jedine nazone, te se mogu nastaviti
razvijati (samim tim i uzrokovati bolest) pri primjeni preporuenih koliina fungicida.
Vano je istaknuti da se rezistentnost pojedine vrste tetnika, uzronika bolesti ili korova moe
dokazati istraivanjima u laboratoriju kao potvrda pada djelotvornosti zbog pojave rezistentnosti u
prirodnim uvjetima. Uoen gubitak uinkovitosti nekog sredstva u praksi moe biti posljedica i nekih
drugih imbenika te je zakljuke o pojavi rezistentnosti potrebno donositi s odreenim oprezom. U
praktinim uvjetima, gotovo je sigurno da je dolo do pojave rezistentnosti ako se uoi da jedno
sredstvo ili sva sredstva na osnovi iste ili kemijski srodne aktivne tvari postupno gube uinkovitost na
pojedinom podruju pri slinim nainima primjene. Nasuprot tome, ako se uoi da isto sredstvo na
povrinama jednog poljoprivrednog proizvoaa djeluje, a kod susjednog proizvoaa djeluje slabije
tijekom dvije sezone, nikako se ne bi trebalo odmah zakljuivati da je dolo do pojave rezistentnosti.
Takoer, ako je uinkovitost istog sredstva promjenljiva tijekom nekoliko godina kod istog
proizvoaa to ne znai da je dolo do rezistentnosti. U Hrvatskoj je do danas znanstvenim
istraivanjima potvrena rezistentnost krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na
organofosforne insekticide, gljive Botrytis cinerea na fungicide iz skupine dikarboksimida te bijele
lobode (Chenopodium album), obinog ira (Amaranthus retroflexus) i pelinolisnog limundika
(Ambrosia artemisiifolia) na triazinske herbicide. Realno je za pretpostaviti da su sluajevi
rezistentnosti na sredstva za zatitu bilja u naoj zemlji znatno brojniji te da rezistentnost nekih
tetnika, uzronika bolesti ili korova na neke pripravke predstavlja problem u nekim podrujima
Hrvatske. Naalost, u Hrvatskoj zbog nedostatka novca i malog broja institucija koje se bave
istraivakim radom u poljoprivredi nije mogue sustavno pratiti pojavu rezistentnosti na nain kako
se to radi u nekim zemljama Europe i svijeta.
Zanimljivo je napomenuti da su neke vrste tetnih organizama sklonije stvaranju rezistentnosti.
Primjerice, do danas je odreena rezistentnost krumpirove zlatice na 54 aktivne tvari insekticida iz
gotovo svih kemijskih skupina!

15

153

11.3. Tipovi rezistentnosti


Mehanizam otpornosti i mehanizam djelovanja sredstava za zatitu bilja vani su initelji za
razumijevanje pojmova unakrsne i viestruke rezistentnosti, ali i za objanjenje injenice zato se kod
nekih sredstava za zatitu bilja rezistentnost razvija relativno brzo, dok kod drugih nije nikada
zabiljeena. Neke aktivne tvari sredstava za zatitu bilja djeluju na vei broj razliitih ivotnih procesa
u ciljanim organizmima. Takvo djelovanje moe se nazvati viestrukim djelovanjem. ivom
organizmu vrlo je teko oduprijeti se ometanju funkcioniranja veeg broja ivotnih procesa,
neusporedivo tee nego da razvije sposobnost odupiranja toksinoj tvari samo na jednom
molekularnom mjestu. Mnogo insekticida, fungicida i herbicida koji su danas na tritu djeluju u
tetnim organizmima samo i iskljuivo na jedan ivotni proces to se moe nazvati jednostruko
djelovanje. Rezistentnost se u pravilu pojavljuje kod sredstava za zatitu bilja s jednostrukim
djelovanjem, dok kod onih s viestrukim djelovanjem uglavnom nije zabiljeena. Primjerice, velik broj
uzronika bolesti razvio je rezistentnost na fungicide iz skupine strobilurina od kad su se pojavili na
tritu 1990-tih godina. Strobilurini su fungicidi s jednostrukim djelovanjem, a u uporabi su
dvadesetak godina. S druge strane, na bakrene fungicide naelno uope nisu zabiljeeni sluajevi
rezistentnosti, iako se koriste u poljoprivredi ve gotovo 130 godina. Bakreni fungicidi su fungicidi s
viestrukim djelovanjem.
Sredstva za zatitu bilja obino se svrstavaju u grupe po kemijskom sastavu, pri emu su ona iz iste
grupe najee istog naina djelovanja, dakle djeluju na isti ivotni proces u ciljanom organizmu.
Primjeri rezistentnosti:
Unakrsna rezistentnost (engl. cross resistance) je pojava kad odreeni organizam nakon to je razvio
rezistentnost na jednu aktivnu tvar postaje rezistentan i na sve druge aktivne tvari istog mehanizma
djelovanja.
Primjerice, imidakloprid, tiametoksam, tiakloprid i acetamiprid djeluju na isti proces u tetnim
kukcima. Kemijski su slini i svrstavaju se u skupinu neonikotinoida. Ako kukac razvije rezistentnost
na imidakloprid, dakle uspije stvoriti sposobnost da se odupre toksinom djelovanju ovog
insekticida, on e automatski biti rezistentan i na druge insekticide iz skupine neonikotinoida.
Viestruka rezistentnost (engl. multiple resistance) je pojava kada odreeni tetnik, uzronik bolesti
ili korov razvije rezistentnost na vie aktivnih tvari razliitih mehanizama djelovanja. To su sluajevi
kad odreeni tetni organizmi uspiju razviti nain da se odupru djelovanju dviju ili vie toksinih tvari
koje djeluju na razliite ivotne procese. Takvi sluajevi nisu esti u poljoprivrednoj praksi. Viestruka
rezistentnost obino se pojavljuje kad se neko sredstvo za zatitu bilja koristi uestalo i dovede do
pojave rezistentnosti kod odreenih tetnih organizama, ija populacija na odreenom podruju
postaje uglavnom rezistentna. Ako se nakon toga uestalo pone koristiti drugo sredstvo za zatitu
bilja drugaijeg mehanizma djelovanja, rezistentni tetni organizam moe s vremenom razviti
rezistentnost i na drugo sredstvo za zatitu bilja.

15

154

11.4. Strategija sprjeavanja nastanka rezistentnosti


Rezistentnost tetnika, uzronika bolesti ili korovnih biljaka na sredstva za zatitu bilja je veliki
problem u praksi. Ako odreeni tetni organizam razvije rezistentnost na neko sredstvo za zatitu
bilja, to sredstvo vie nee djelovati ili e djelovati slabije. Kod poljoprivrednog proizvoaa doi e
do teta (gubitaka), ali je jo vanije da e on izgubiti jedno od rjeenja (sredstvo) za odreeni tetni
organizam. Naravno, tetnici, uzronici bolesti ili korovne biljke se ire te uvijek postoji mogunost da
se rezistentni tipovi proire po veem podruju i tamo prevladaju. Sredstvo za zatitu bilja se vie
nee prodavati jer nije djelotvorno te e proizvoai i distributeri sredstva izgubiti dio prihoda. Za
proizvoae sredstva za zatitu bilja to predstavlja veliki gubitak ako se zna kolika je cijena razvoja
jedne aktivne tvari i njezino pozicioniranje na tritu. Tako razvojem rezistentnosti gube
poljoprivredni proizvoai, kemijska industrija i trgovci, a u poljoprivrednoj proizvodnji dolazi do
nepotrebnih gubitaka koji su se mogli sprijeiti.
Da bi se sprijeili navedeni gubici, u strategiju sprjeavanja rezistentnosti moraju se ukljuiti svi
sudionici. Proizvoai sredstava za zatitu bilja sami ograniavaju uporabu nastojei sprijeiti
neracionalnu i masovnu uporabu jednog te istog sredstva za zatitu bilja. Korisnici sredstava za
zatitu bilja moraju paljivo primjenjivati sredstva za zatitu bilja u skladu s uputom na etiketi.
Navoenje strategije sprjeavanja rezistentnosti danas je obvezno pri registraciji sredstava za zatitu
bilja te je redovito istaknuto i navedeno na etiketi.
Najvanije je istaknuti da su gotovo sve mjere koje se poduzimaju u sklopu integrirane zatita bilja
na neki nain mjere kojima se sprjeava pojava rezistentnosti. Temeljna mjera kojom se sprjeava
pojava rezistentnosti je izbjegavanje prekomjerne, neracionalne ili neopravdane uporabe sredstva za
zatitu bilja. Uestala primjena nekog sredstva za zatitu bilja dovodi do veeg, stalnog selekcijskog
pritiska na tetne organizme u kojima rezistentne jedinke ubrzo poinju prevladavati.
Uinkovite agrotehnike, mehanike, fizikalne ili bioloke mjere mogu dovesti do smanjene uporabe
sredstava za zatitu bilja, to automatski doprinosi smanjenju rizika od pojave rezistentnosti.
Primjenom ovih mjera jednako se dobro mogu suzbijati i osjetljive i rezistentne tetne organizme.
Orue za obradu tla jednako e zaorati primjerke bijele lobode (Chenopodium album) rezistentne na
neki herbicid kao i one osjetljive, a grabeljivoj grinji Phytoseiulus persimilis sigurno je svejedno hoe
li pojesti koprivinu grinju rezistentnu na neki akaricid ili onu osjetljivu.
Pri koritenju sredstava za zatitu bilja, pojava rezistentnosti moe se sprijeiti, odgoditi ili ublaiti
ako se slijedi nekoliko kljunih naela. Prvo naelo je da se korisnik mora drati preporuenih
koliina sredstva za zatitu bilja i razmaka izmeu tretiranja. Vee koliine stvarat e vei pritisak na
populaciju tetnih organizama, a manje dovode do brze selekcije jedinki koje su neto manje
osjetljive na pojedinu aktivnu tvar. Skraeni razmaci izmeu tretiranja mogu ubrzavati selekciju
rezistentnih jedinki jer populacija tetnih organizama biva izloena toksinoj tvari u kratkim
razmacima. Ako se uoi da neko sredstvo za zatitu bilja postupno gubi uinkovitost kroz odreeno
razdoblje, preporuljivo je prestati s njegovim koritenjem i pokuati ga zamijeniti sa sredstvom za
zatitu bilja drugaijeg naina djelovanja, ako je takvo dostupno. Korisnici sredstava za zatitu bilja
nerijetko ine greke da u takvim sluajevima uporno pokuavaju poveati dozu, skratiti razmake
izmeu tretiranja ili tretirati vie puta, a time zapravo samo pospjeuju rezistentnost unutar
populacije nekog tetnog organizma.
Ako postoje podaci da je na nekom podruju odreen tetnik, uzronik bolesti ili korov postao
rezistentan na neku aktivnu tvar, svakako je preporuljivo izbjegavati koritenje sredstva za zatitu
bilja na temelju iste aktivne tvari i svih aktivnih tvari jednakog naina djelovanja.

15

155

Konano, najvaniji i najuinkovitiji nain izbjegavanja pojave rezistentnosti je naizmjenina uporaba


sredstava za zatitu bilja s razliitim nainom djelovanja. Ako je odreeni tetni organizam razvio
rezistentnost na neku aktivnu tvar ili skupinu, sredstvo za zatitu bilja s drugaijim nainom
djelovanja na njega e biti uinkovito.
Primjerice, ako se pojavila rezistentnost gljive uzronika pepelnice vinove loze (Erysiphe necator) na
tebukonazol, rezistentne jedinke ostat e osjetljive na, primjerice, kinoksifen. Gljiva uzronik
pepelnice rezistentna na tebukonazol razvila je nain da se odupre njegovom toksinom djelovanju,
da preivi i nastavi se razvijati, no nije razvila nain da se u isto vrijeme odupre sasvim drugaijem
toksinom djelovanju kinoksifena. Izmjenom sredstava za zatitu bilja s razliitim nainom djelovanja
s jedne strane izbjegava se prekomjerna uporaba jednog sredstva za zatitu bilja, a eventualne
rezistentne jedinke se suzbijaju uporabom drugog sredstva. Na taj nain smanjuje se selekcijski
pritisak, a unitavanjem rezistentnih jedinki sprjeava se njihovo daljnje razmnoavanje i poveanje
njihovog broja.
Kako je pojava rezistentnosti tetnika, uzronika bolesti i korova vaan problem na svjetskoj razini,
pojava rezistentnosti nastoji se to je vie mogue sustavno pratiti. Najvanije meunarodne
organizacije koje prate pojavu rezistentnosti na sredstva za zatitu bilja kod kukaca, biljnih patogena i
biljaka su Akcijski odbor za rezistentnost na insekticide (engl. Insecticide Resistance Action Committee
- IRAC), Akcijski odbor za rezistentnost na fungicide (engl. Fungicide Resistance Action Committee FRAC) i Akcijski odbor za rezistentnost na herbicide (engl. Herbicide Resistance Action Committee HRAC). Na njihovim internetskim stranicama javno su dostupne mnoge informacije i podaci te se
svakako preporuuju svima koji o rezistentnosti na pesticide ele saznati vie.
Budui da ponovljena uporaba sredstava za zatitu bilja na osnovi iste aktivne tvari ili onih koje imaju
jednak mehanizam djelovanja na istim povrinama tijekom vie godina moe uzrokovati razvijanje
rezistentnosti u preporuci na etiketi o strategiji sprjeavanja rezistentnosti navodi se: Zbog
sprjeavanja pojave rezistentnosti ne primjenjivati (naziv sredstva za zatitu bilja) ili drugo
sredstvo koje sadri (naziv aktivne tvari) vie od (napisati broj primjena) godinje na istoj povrini
sukladno uputi za uporabu na etiketi i/ili u popratnom listu.
Autor: dr. sc. Dario Ivi
Struni konzultant: mr. sc. Nenad Novak

15

156

12. STAVLJANJE NA TRITE I SKLADITENJE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA


12.1. Stavljanje na trite, nabava, prodaja, distribucija, prijevoz
Stavljanje na trite je dranje u svrhu prodaje, ukljuujui ponudu za prodaju ili svaki drugi oblik
ustupanja, uz plaanje ili besplatno, kao i prodaju, distribuciju i druge oblike samih ustupanja, ali ne i
vraanje prethodnom prodavau. Putanje u slobodan promet predstavlja stavljanje na trite.
Svako sredstvo za zatitu bilja se moe staviti na trite kao pripravak ako je registrirano pri
Ministarstvu poljoprivrede, te ako je razvrstano, pakirano, oznaeno i opremljeno etiketom s
propisanim podacima (deklaracijom) i uputom za uporabu u skladu s posebnim propisima o opasnim
tvarima i pripravcima. Vlasnik rjeenja o registraciji ili dozvoli je bilo koja pravna ili fizika osoba koja
posjeduje rjeenje o registraciji sredstva za zatitu bilja.
Zastupnik je pravna ili fizika osoba koja je ovlatena i pravno zastupa vlasnika rjeenja o registraciji ili
dozvoli.
Distributer je fizika ili pravna osoba koja stavlja na trite pesticide, ukljuujui trgovce na veliko i
malo, prodavae i dobavljae. Distributeri sredstava za zatitu bilja moraju imati sjedite u Hrvatskoj i
biti upisani u elektroniku evidenciju Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a).
12.2. Prodaja
Distributer mora imati u radnom odnosu s punim radnim vremenom zaposlenika, kao odgovornu
osobu s najmanje zavrenim: diplomskim sveuilinim studijem ili preddiplomskim sveuilinim
studijem ili strunim studijem agronomske ili umarske struke koji mora imati odsluano najmanje 90
sati modula iz zatite bilja ili 9 ECTS bodova.
Ako distributer ima vie prodajnih mjesta, u svakom prodajnom mjestu u kojem se obavlja prodaja
krajnjem korisniku mora imati u radnom odnosu s punim radnim vremenom jednog zaposlenika u
svojstvu savjetnika, osim na onom prodajnom mjestu gdje savjete daje odgovorna osoba.
Osim navedenog, pravne i fizike osobe koje se bave distribucijom sredstava za zatitu bilja moraju
ispunjavati sljedee:
x

ope, posebne i dodatne uvjete glede objekata i prostora

Distributeri koji u okviru svoje djelatnosti obavljaju skladitenje, uvanje i izdavanje sredstava
za zatitu bilja moraju imati na raspolaganju odgovarajue prostorije za skladitenje, uvanje i
izdavanje sredstava za zatitu bilja koje glede lokacije, naina izgradnje, kvalitete zidova i
podova, osvijetljenosti, prozraivanja, temperature i vlanosti odgovaraju sanitarnotehnikim i higijenskim uvjetima.
Prostorije u kojima se sredstva za zatitu bilja skladite ili prodaju moraju imati prozraivanje
(ventilaciju) koje jami da koncentracija tetnih plinova, para, praine i aerosola u radnom
okruenju ne bude vea od graninih vrijednosti izloenosti propisanih odgovarajuim
propisima o sigurnosti i zatiti na radu.
Ormari, police i prostorija u kojoj se skladite i uvaju sredstva za zatitu bilja moraju biti
vidno oznaeni i obiljeeni propisanim znakovima opasnosti te oznakama upozorenja.

15

157

uvjete prodaje sredstava za zatitu bilja

Distributeri za prodaju sredstava za zatitu bilja moraju imati dovoljan broj zaposlenika koji
posjeduju odgovarajuu iskaznicu.
Sredstva za zatitu bilja namijenjena profesionalnim korisnicima smiju prodavati samo
zaposlenici (osobe) koje imaju poloen ispit iz odgovarajueg modula (savjetnik ili savjetnik
prodava) i valjanu iskaznicu samo profesionalnim korisnicima koji imaju poloen ispit iz
odgovarajueg modula (profesionalni korisnik, savjetnik, distributer) i valjanu iskaznicu.
Sredstva za zatitu bilja mogu se prodati i ovlatenom predavau ako je ovlateni predava
profesionalni korisnik.
Sredstva za zatitu bilja namijenjena neprofesionalnim korisnicima smiju se prodavati i
osobama koje nemaju poloen ispit iz odgovarajueg modula i valjanu iskaznicu uz uvjet da ih
prodaje samo zaposlenik koji ima poloen ispit iz odgovarajueg modula (distributer i
savjetnik) i valjanu iskaznicu.
Na svakom prodajnom mjestu mora postojati mogunost pristupa web-trailici registriranih
sredstava za zatitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) koja sadri podatke o svim
registriranim sredstvima za zatitu bilja odobrenim za stavljanje na trite i primjenu u
Republici Hrvatskoj
x

glede odgovorne osobe i osobe zaposlenika

Odgovorna osoba skrbi i odgovara za uvoz, nabavu, preuzimanje, skladitenje, uvanje i


izdavanje sredstava za zatitu bilja, preuzimanje i pravilno privremeno skladitenje sredstava
za zatitu bilja, njihovih preostalih koliina i prazne ambalae, voenje evidencije i dostave
podataka, nadzor nad izobrazbom i radom zaposlenika. Odgovorna osoba takoer skrbi o
otpadu sredstava za zatitu bilja, neiskoritenih sredstava za zatitu bilja, praznim
ambalaama u skladu s propisima koji ureuju opasni otpad i propisima koji ureuju opasnu
ambalau.
Odgovorna osoba i savjetnik pruaju krajnjem korisniku savjet i upute za pravilnu uporabu
sredstva za zatitu bilja te upute za siguran rad sa sredstvima za zatitu bilja te druge
relevantne informacije, provjeravaju ima li kupac odgovarajuu iskaznicu ako kupuje sredstvo
za zatitu bilja koje je namijenjeno profesionalnim korisnicima ili profesionalnim korisnicima
za profesionalnu primjenu.
x

voditi evidencije o sredstvima za zatitu bilja

Proizvoai, dobavljai, distributeri, uvoznici i izvoznici sredstava za zatitu bilja vode i uvaju
najmanje 5 godina evidencije o sredstvima za zatitu bilja koja proizvode, uvoze, izvoze,
skladite ili stavljaju na trite. Vlasnici registracije obvezni su dostaviti podatke o ukupnoj
godinjoj prodanoj koliini sredstva za zatitu bilja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1185/2009.
Vlasnici rjeenja mogu dostaviti podatke preko pravnih zastupnika ili distributera u Hrvatskoj.
Podaci se dostavljaju elektroniki u Excel tablicama koje je pripremilo Ministarstvo
poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede planira razviti modul Fitosanitarnog informacijskog
sustava koji e podrati dostavu podataka (Slika 12.1).
Neovisno o obvezi dostave podataka o ukupnoj godinjoj prodanoj koliini sredstva za zatitu
bilja, vlasnici registracije i distributeri obvezni su dostaviti podatke o koliini sredstava za

15

158

zatitu bilja koja su prodali krajnjim korisnicima. Na ovaj nain dobivaju se podaci o prodanim
koliinama sredstava za zatitu bilja koji su mnogo blii stvarnoj uporabi sredstava za zatitu
bilja jer podaci o ukupnoj prodanoj koliini sredstva za zatitu bilja znatno se razlikuju od
stvarne utroene koliine. U oba sluaja dostave podataka potrebno je voditi brigu o
izbjegavanju dupliciranja podataka.

Slika 12.1: Shematski prikaz dostave podataka o prodanim koliinama krajnjim korisnicima sredstava za zatitu
bilja (nacrtao: V. Novakovi)

Profesionalni korisnici vode i uvaju evidencije o sredstvima za zatitu bilja koja koriste
najmanje 3 godine. Evidencije se vode u elektronikom ili papirnatom obliku, a evidencija
koju vode profesionalni korisnici mora sadravati sljedee podatke: trgovaki naziv sredstva
za zatitu bilja, datum i vrijeme poetka i zavretka tretiranja, koliinu primijenjenog sredstva
za zatitu bilja (doza, koncentracija), veliinu povrine i tretiranu kulturu ili biljni proizvod,
objekt, neku drugu uporabu. Profesionalni korisnik moe voditi evidenciju o sredstvima za
zatitu bilja u obliku koji njemu najvie odgovara (u evidencijskom listu, knjizi, elektroniki, u
bazi podataka), ali evidencija mora sadravati propisane podatke.
Odgovarajue informacije iz evidencija, na zahtjev nadlenog tijela, moraju se dostavljati na uvid
nadlenom tijelu.
Vrlo otrovna sredstva za zatitu bilja (T+) se smiju prodavati samo osobi koja ima poloen ispit za
kategoriju profesionalnog korisnika za profesionalnu primjenu.
12.3. Uvoz sredstava za zatitu bilja
Uvoz sredstava za zatitu bilja podrazumijeva samo uvoz iz treih zemalja. Nabavka sredstva za
zatitu bilja iz neke drave lanice Europske unije ne smatra se uvozom. U Republiku Hrvatsku
sredstva za zatitu bilja mogu stavljati na trite samo pravne i fizike osobe (distributeri) koji imaju
sjedite i adresu u Republici Hrvatskoj i koji su upisani u sredinju evidenciju Fitosanitarnog
informacijskog sustava koja se vodi elektronikim putem. Stavljati na trite se mogu samo
registrirana sredstva za zatitu bilja ili sredstva za zatitu bilja kojima je izdana odgovarajua dozvola

15

159

jer se na sredstva za zatitu bilja ne primjenjuje pravo slobodnog kretanja robe unutar trita
Europske unije.
12.4. Postojanje i rizici od nezakonitih (krivotvorenih) sredstava za zatitu bilja
U Republici Hrvatskoj ne dozvoljava se stavljanje na trite, opskrba, prodaja i uporaba
neregistriranih sredstava za zatitu bilja. Meutim, prodaja takvih proizvoda se povremeno pojavljuje
i bitno ju je to prije sprijeiti. Potrebno je razlikovati dvije mogue situacije nezakonite prodaje
sredstava za zatitu bilja:
x

prodaja sredstva za zatitu bilja koje nije registrirano u Hrvatskoj, ali se radi o
originalnom sredstvu za zatitu bilja koje se nalazi u originalnoj ambalai poznatog
proizvoaa i registrirano je u nekoj drugoj, vrlo esto susjednoj dravi. Uporaba
takvog sredstva za zatitu bilja nije zakonita, kao niti uvoz i stavljanje na trite bez
odgovarajue registracije ili dozvole i
prodaja krivotvorenog sredstva za zatitu bilja, obino nepoznatog proizvoaa i
sastava jer se deklarira i pakira kao da se radi o originalnom registriranom sredstvu za
zatitu bilja odreenog proizvoaa.

U Republici Hrvatskoj zabiljeeno je nekoliko sluajeva neregistriranih ili krivotvorenih sredstava za


zatitu bilja, pri emu u jednoj od veih zaplijenjenih koliina uope nije bilo aktivnih tvari, koje
sreom nisu stigle u prodaju. Nije poznato koliki je udio krivotvorenih pesticida na tritu, postoje
samo procjene, no bitno je napomenuti da takvi proizvodi postoje i treba izbjegavati kupnju
proizvoda sumnjivog podrijetla. Krivotvorena sredstva za zatitu bilja nisu ograniena samo na
podruje Republike Hrvatske, ve je njihova pojava postala globalni problem. U meunarodnoj
trgovini definira se kao organizirani kriminal s ciljem brze zarade uz minimalno ulaganje, ne obazirui
se na zatitu potroaa i krajnjih korisnika.
Primjeri rizika od uporabe neregistriranih i krivotvorenih sredstava za zatitu bilja su:
x
x
x
x

ekonomski za korisnika sredstva za zatitu bilja, zbog mogue nedovoljne


uinkovitosti ili pojave fitotoksinosti,
negativni uinak na zdravlje ljudi, ivotinja i okoli, zbog nedovoljno podataka ili
netonih podataka na etiketi,
rizik zbog nedozvoljenih tvari u proizvodu,
koritenje sredstva za zatitu bilja ija kakvoa nije u skladu s propisanim
standardom, a mogu imati neeljeni uinak na zdravlje ljudi, ivotinja i okoli.

Krivotvorena sredstva za zatitu bilja obino sadre aktivne tvari upitne istoe, a mogu sadravati
toksikoloki i ekotoksikoloki relevantne neistoe iznad propisanih graninih vrijednosti, kao i tvari
i/ili dodatke (ko-formulante) koji su zabranjeni u formulacijama sredstava za zatitu bilja zbog izrazite
toksinosti ili karcinogenosti. Isto tako mogu sadravati sasvim drugaije aktivne tvari od onih
navedenih na etiketi, kao i sastojke fitotoksine za kulturu i tako uzrokovati neeljene tete.
Ne postoji jednostavan nain za prepoznavanje krivotvorenih sredstava za zatitu bilja, jer postoje
primjeri u kojima ih je vrlo teko prepoznati. Na tritu se mogu pojaviti krivotvorine za koje je odmah
vidljivo da se ne radi o originalnom proizvodu, ve po samom izgledu etikete ili ambalai, meutim,
susreu se i oni koje je po izgledu etikete i ambalae teko razlikovati od originalnog sredstva za
zatitu bilja. esta odlika krivotvorenih sredstava za zatitu bilja je etiketa koja ne sadri sve
propisane podatke ili na kojima nedostaje registracijski broj sredstva za zatitu bilja ili je naveden
krivi broj te nedostaju podaci o datumu proizvodnje ili proizvodnoj ari. Takve krivotvorine mogue
je prepoznati i po neodgovarajuoj ambalai (npr. nedostatak zatitnog epa, ambalaa koja se ne

15

160

koristi za sredstva za zatitu bilja, ambalaa za prehrambene proizvode i slino) ili se ambalaa
vizualno razlikuje od one originalnog registriranog sredstva za zatitu bilja. Takoer je mogue uoiti i
razlike u kakvoi ispisa etikete izmeu krivotvorine i originalnog registriranog sredstva za zatitu bilja,
a zabiljeeni su i sluajevi bez etikete na ambalai.
Krivotvorena sredstva za zatitu bilja vrlo esto zaobilaze maloprodajne lance, koji redovito podlijeu
inspekcijskoj kontroli. Obino je prodaja usmjerena izravno korisniku, te se prodaju po znatno niim
cijenama od registriranih sredstava za zatitu bilja. Prodaja krivotvorina esto se obavlja bez
mogunosti izdavanja rauna te se odvija putem neuobiajenih ili neslubenih kanala.
Redovita inspekcijska kontrola i analize uzoraka sredstava za zatitu bilja je vrlo vana metoda borbe
protiv krivotvorenih i neregistriranih sredstava za zatitu bilja. U Republici Hrvatskoj provodi se
slubena kontrola ispravnosti sredstava za zatitu bilja (tzv. post-registracijska kontrola ili monitoring
formulacija), u okviru koje nadlena inspekcija uzima uzorke s trita i alje ih na fizikalno-kemijsku
laboratorijsku analizu. U sluaju sumnje da je sredstvo za zatitu bilja krivotvoreno ili nije registrirano
potrebno je prijaviti nadlenom poljoprivrednom inspektoru.
12.5. Skladitenje sredstava za zatitu bilja
Skladitenje je sastavni dio stavljanja na trite sredstava za zatitu bilja iji je cilj osigurati ispravnost
sredstava za zatitu bilja do njegovog izdavanja kupcu i/ili korisniku. Odgovarajui uvjeti za uvanje i
skladitenje su osnova ouvanja kakvoe formulacije sredstva za zatitu bilja na tritu, kao i zatitu
zdravlja i okolia. Sredstva za zatitu bilja treba skladititi pod sljedeim opim uvjetima:
x
x
x
x
x
x
x

na sigurnom mjestu, gdje ne moe doi do oteenja ambalae,


zatieno od utjecaja vlage, padalina, velikih temperaturnih oscilacija i smrzavanja,
u prostoriji u kojoj postoji odgovarajue strujanje zraka,
u originalnoj ambalai,
na nain koji sprjeava meusobnu interakciju dva ili vie sredstava za zatitu bilja,
odvojeno od hrane, pia, hrane za ivotinje i drugih proizvoda i
izvan dohvata djece i nestrunih ili drugih osoba koje ne bi trebale doi u mogunost
dodira sa sredstvom za zatitu bilja.

Za skladita u prodajnom lancu propisani su minimalni uvjeti glede objekata i prostorija u kojima se
obavlja skladitenje, uvanje i izdavanje sredstava za zatitu bilja. U prostorijama u kojima se
skladite i prodaju sredstva za zatitu bilja, moraju biti osigurani uvjeti koji odgovaraju uvjetima
navedenim na etiketi pojedinog sredstva za zatitu bilja. U sluaju da se radi o sredstvima za zatitu
bilja koja su namijenjena za fumigaciju moraju biti ispunjeni i dodatni uvjeti skladitenja.
Osim to moraju osigurati zatitu od nepovoljnih klimatskih uvjeta (izravne suneve zrake,
atmosferski talog, plinovi, pare, toplina i smrzavanje), objekti moraju biti izraeni od materijala koji
ne upijaju sredstva za zatitu bilja. U objektu moraju biti predviene i stavljene u funkciju garderobne
prostorije i odgovarajui sanitarni vor. U skladinim i prodajnim prostorima mora biti onemoguen
pristup neovlatenim osobama. Sve prostorije moraju imati prirodno ili umjetno prozraivanje koje
osigurava da koncentracija tetnih plinova, para, praine i aerosola u radnom okruenju ne bude vea
od graninih vrijednosti izloenosti iz propisa o sigurnosti i zatiti na radu. Svim zaposlenicima koji
rukuju sa sredstvima za zatitu bilja u objektu se mora osigurati odgovarajua osobna zatitna
oprema, kao i ormari (priruna ljekarna) sa sredstvima za pruanje prve pomoi. U ovim
prostorijama mora biti osigurana umjetna rasvjeta te gdje je potrebno grijanje i hlaenje prostorija.

15

161

Mogunost skladitenja drugih vrsta proizvoda u skladitu sredstava za zatitu bilja je ograniena na
proizvode na koje nije mogu nikakav utjecaj sredstava za zatitu bilja. U istom skladitu nije
dozvoljeno skladitenje sredstava za zatitu bilja i sjemena, sadnog materijala, mineralnih i organskih
gnojiva, supstrata za uzgoj bilja, hrane za ivotinje te drugih proizvoda na koje sredstva za zatitu bilja
mogu utjecati (Slike 12.6 i 12.7). Strojevi za primjenu pesticida i ostali proizvodi na koje nije mogu
nikakav utjecaj sredstava za zatitu bilja smiju se nalaziti u istoj prostoriji sa sredstvima za zatitu
bilja, ali se mora osigurati nesmetani pristup sredstvima za zatitu bilja.
Objekti koji su namijenjeni za distribuciju sredstava za zatitu bilja na veliko, izgrauju se na
mjestima s najpovoljnijim klimatskim uvjetima (glede rua vjetrova, konfiguracije tla, temperaturnih
promjena i drugih relevantnih klimatskih uvjeta), na odgovarajuoj udaljenosti od objekata u kojima
ive i rade ljudi, kola, vrtia, zdravstvenih, rehabilitacijskih i drugih javnih ustanova, u podrujima
koja nisu podlona poplavama i na kojima ne postoji mogunost oneienja voda. Objekti se
rasporeuju tako da se omogui nesmetani pristup vatrogasnim postrojbama u sluaju poara.
Moraju imati odgovarajue prostorije za skladitenje sredstava za zatitu bilja, privremeno
skladitenje otpada (prazne ambalae, neiskoritenih sredstava za zatitu bilja ili sredstava za zatitu
bilja kojima je istekao rok uporabe ili su neispravna) i fiziki odvojenu prostoriju za odgovornu osobu.
Prostorije se ne smiju nalaziti u uredskim i stambenim zgradama te nastambama za ivotinje. Vrata
objekata namijenjenih za distribuciju sredstava za zatitu bilja na veliko moraju biti izraena od
nezapaljivog materijala i izvedena tako da se automatski zatvaraju. Iznimka je ako se u objektima dre
samo sredstva za zatitu bilja oznaena kao tetna, nagrizajua, nadraujua, koja dovode do
preosjetljivosti ili su razvrstana kao karcinogene kemikalije kategorije 3, mutagene kemikalije
kategorije 3, reproduktivno toksine kemikalije kategorije 3 i kemikalije opasne za okoli.
Objekti koji su namijenjeni za distribuciju sredstava za zatitu bilja na malo, moraju imati
odgovarajuu prostoriju za skladitenje sredstava za zatitu bilja (Slike 12.2 i 12.3), prostoriju i/ili
prostor za privremeno skladitenje otpada (prazne ambalae, neiskoritenih sredstava za zatitu bilja
ili sredstava za zatitu bilja kojima je istekao rok uporabe ili su neispravna), prodajni prostor te radnu
prostoriju za odgovornu osobu na onim prodajnim mjestima gdje je odgovorna osoba zaposlena.
Radna prostorija za odgovornu osobu i prodajni prostor moraju biti odvojeni od prostorije za
skladitenje.

15

162

Korisnici koji uvaju/skladite sredstva za zatitu bilja do njihove primjene:


x
x
x
x
x
x
x

moraju osigurati uvjete uvanja kako je propisano na etiketi pojedinog sredstva za zatitu
bilja,
moraju uvati sredstvo za zatitu bilja izvan dohvata djece, najbolje u zakljuanoj prostoriji ili
ormariu,
zabranjeno im je pretakati/presipati sredstvo za zatitu bilja iz originalne ambalae u druge
vrste ambalae,
ne smiju nagomilavati zalihe sredstava za zatitu bilja, ve ih nabavljati planski,
u sluaju da se ne iskoristi cijela koliina sredstva za zatitu bilja, preostala koliina mora se
dobro zatvoriti u originalnoj ambalai do ponovne uporabe,
moraju zbrinuti ostatke sredstva za zatitu bilja i njegove ambalae kako je opisano na etiketi,
moraju voditi vlastitu evidenciju o nabavljenim sredstvima za zatitu bilja koje imaju na
zalihama najbolje u obliku sljedee preporuene tablice.

Profesionalnim korisnicima preporuuje se voenje evidencije o nabavljenim sredstvima za zatitu


bilja koja imaju na zalihama u obliku sljedee preporuene tablice.
Tablica 12.1: Preporueni nain voenja evidencije o nabavljenim sredstvima za zatitu bilja (nacrtala: G. Peek)

Naziv sredstva za Namjena


Aktivna tvar
zatitu bilja
(herbicid, insekticid,
fungicid...)

Koliina kg/L

Datum
proizvodnje

Broj are

12.5.1. Unutranjost prostorija za skladitenje sredstava za zatitu bilja


Pod u prostorijama mora biti gladak, lako periv, nepropustan i otporan na sredstva za zatitu bilja. Na
podu ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. U sluaju skladitenja sredstava za zatitu bilja koja
su oznaena kao eksplozivna, oksidirajua, vrlo lako zapaljiva, lako zapaljiva ili zapaljiva, pod mora biti
elektroprovodan ili uzemljen. Na ulazu u prostorije gdje se uvaju/dre/skladite sredstva za zatitu
bilja prag mora biti izveden u odgovarajuoj visini tako da se mogu zadrati prolivena ili prosuta
sredstva za zatitu bilja. Police, ormari, vitrine, radne povrine i druga oprema mora biti izraena od
otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju sredstva za zatitu bilja i koji se lako i brzo iste te jame
sigurnost pri radu (Slike 12.4 i 12.5).
Pri skladitenju sredstava za zatitu bilja mora se osigurati dovoljno prostora izmeu pojedinih polica
i/ili naslaga radi sigurnog i nesmetanog prenoenja spremnika, osiguranja slobodne cirkulacije zraka i
omoguavanja prilaza u sluaju poara ili druge nesree (Slike 12.2 i 12.3). Visina polica i/ili naslaga
mora biti takva da jami njihovu sigurnost i sprijei mehaniko ili drugo oteenje pojedinanih
pakiranja (Slike 12.4 i 12.5).
12.5.2. Zidovi prostorija za skladitenje sredstava za zatitu bilja
Zidovi moraju biti izraeni od materijala koji su lako perivi i otporni na opasne kemikalije. U sluaju
da su sredstva za zatitu bilja razvrstana i oznaena kao eksplozivna, oksidirajua, vrlo lako zapaljiva,
lako zapaljiva ili zapaljiva, zidovi moraju biti izgraeni od nezapaljivog materijala radi sprjeavanja
irenja vatre.

15

163

Slike 12.2 i 12.3: Maloprodajno skladite koje u pogledu izvedbe unutarnjeg prostora ispunjava uvjete za skladitenje
sredstava za zatitu bilja (izvor: www.grupoan.com; odabrao: V. Novakovi)

Slike 12.4 i 12.5: Police u maloprodajnom skladitu koje ne upijaju sredstvo za zatitu bilja i lako se iste i odravaju (izvor:
poljoprivredna inspekcija)

Slika 12.6:Neispravno skladitenje sredstava za zatitu


bilja. Skladitenje sadnog materijala zajedno sa
sredstvima za zatitu bilja i otean pristup sredstvima za
zatitu bilja (izvor: poljoprivredna inspekcija)

15

Slika 12.7: Neispravno skladitenje sredstava za zatitu


bilja. Skladitenje hrane za ivotinje zajedno sa
sredstvima za zatitu bilja i otean pristup sredstvima za
zatitu bilja (snimila: M. Kladari)

164

12.5.3. Instalacije u prostorijama za skladitenje sredstava za zatitu bilja


Vodovodne i kanalizacijske cijevi te elektrini i drugi vodovi koji prolaze kroz zidove objekta i
prostorija i otvori na njima moraju biti nepropusno zatvoreni.
12.5.4. Organizacija skladita
Sredstva za zatitu bilja moraju se skladititi u originalnoj ambalai u skladu s uvjetima navedenim na
etiketi pojedinog sredstva za zatitu bilja. Sredstva za zatitu bilja moraju biti zapakirana u originalnoj
ambalai, sigurno i pregledno sloena po namjenama (insekticidi, fungicidi, herbicidi i dr.). Na vidnom
mjestu mora biti istaknuta shema rasporeda sredstava za zatitu bilja i mora biti osiguran
jednostavan pristup do njih u svakom trenutku (Slike 12.2, 12.3, 12.4 i 12.5). Pristup sredstvima za
zatitu bilja ne smije biti otean (Slike 12.6 i 12.7). U skladitu je potrebno provoditi redovite kontrole
stanja sredstava za zatitu bilja i njihove ambalae.
Ormari, police i prostorija u kojoj se skladite i uvaju sredstva za zatitu bilja moraju biti vidno
oznaeni i obiljeeni propisanim znakovima opasnosti i oznakama upozorenja.
Sredstva za zatitu bilja koja mogu meusobno reagirati moraju se drati odvojeno jedna od drugih u
posebnim prostorijama ili u istom prostoru odvojeno, tako da u sluaju istovremenog izlijevanja ili
prosipanja ne mogu doi u izravan dodir.
Sredstva za zatitu bilja oznaena kao vrlo otrovna (T+), moraju se drati u posebnoj prostoriji,
odvojeno od ostalih sredstava za zatitu bilja i pod kljuem te se smiju prodati samo subjektu koji ima
odobrenje za rad s ovim opasnim kemikalijama od ministarstva nadlenog za zdravstvo ili posjeduje
iskaznicu profesionalnog korisnika za sredstva za zatitu bilja koja su namijenjena profesionalnim
korisnicima za profesionalnu primjenu.
U prostoru i/ili prostoriji za privremeno skladitenje otpada mora biti est odgovarajuih spremnika s
poklopcem ili odgovarajuim pokrivalom: spremnik s odgovarajuim apsorpcijskim materijalom
(pijesak, perlit, glina i dr.), prazan spremnik za privremeno prikupljanje rasutih sredstava za zatitu
bilja, prazan spremnik za privremeno prikupljanje razlivenih sredstava za zatitu bilja, spremnik za
prikupljanje prazne ambalae, spremnik za prikupljanje ambalae u kojoj se nalaze ostaci
neiskoritenih sredstava za zatitu bilja i spremnik za sredstva za zatitu bilja kojima je istekao rok
valjanosti ili rjeenje o registraciji ili doputeno vrijeme prodaje i slino. Spremnici moraju biti
oznaeni prema njihovoj namjeni. U toj prostoriji mora biti osigurana odgovarajua osobna zatitna
oprema (zatitna odjea i obua, rukavice, zatitne maske ili polumaske), pribor za prikupljanje
prolivenih ili prosutih sredstava za zatitu bilja.
12.5.5. Skladitenje sredstava za zatitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu
Sredstva za zatitu bilja moraju se uvati u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj
ambalai, odvojena od hrane i hrane za ivotinje, sjemena i sadnog materijala te drugih predmeta
ope uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti i u skladu
s drugim uvjetima navedenim na etiketi.
Profesionalni i amaterski korisnik ne smije posjedovati, uvati ili primjenjivati sredstva koja nisu
registrirana u Republici Hrvatskoj, tj. koja nemaju valjano rjeenje o registraciji ili rjeenje o dozvoli. U
sluaju ukidanja ili isteka valjanosti registracije korisnik ne smije posjedovati sredstvo za zatitu bilja
ako je protekao doputeni rok za prodaju postojeih zaliha odreen Zakonom u sluaju ukidanja

15

165

registracije ili rok za prodaju postojeih zaliha doputen pojedinanim rjeenjem. Ove podatke
korisnik moe provjeriti koristei internetsku trailicu FIS-a (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Profesionalni korisnik je duan praznu ambalau od sredstava za zatitu bilja, ambalau s ostacima
sredstva za zatitu bilja, ostatke kropiva odvojeno sakupljati i privremeno skladititi do predaje
ovlatenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom.
Nain skladitenja i veliina prostorije za skladitenje u izravnoj je vezi s koliinama sredstava za
zatitu bilja koje profesionalni korisnik koristi. Za profesionalne korisnike koji koriste male koliine
sredstava za zatitu bilja preporuuje se dranje sredstava za zatitu bilja u ormarima odgovarajue
veliine (Slike 12.8, 12.9 i 12.10) ili u posebnoj prostoriji u nekom od postojeih objekata na
gospodarstvu (Slike 12.11 i 12.12).

Slike 12.8, 12.9 i 12.10: Ormari za skladitenje sredstava za zatitu bilja (izvor: www.numak.eu/ecological-line/cabinetsplant-protection-product; odabrao: V. Novakovi)

Slike 12.11 i 12.12: Posebna prostorija za skladitenje sredstava za zatitu bilja (izvor: www.topps-life.org; odabrao: V.
Novakovi)

15

166

Profesionalni korisnici koji koriste vee koliine sredstava za zatitu bilja mogu skladititi sredstva za
zatitu bilja i u posebno izgraenom objektu, u kojem je osigurana dobra zatita od padalina i velikih
temperaturnih promjena, prirodna ventilacija i koji je zatien od prodiranja povrinske vode u
unutranjost prostorije tijekom veih oborina (Slika 12.13). Profesionalni korisnici koji koriste velike
koliine sredstava za zatitu bilja mogu skladititi sredstva i u posebno izgraenom skladitu kao
vrsti i trajni objekt (Slika 12.14).

Slike 12.13 i 12.14: Posebna prostorija za skladitenje sredstava za zatitu bilja izvor: www.coleacp.org/pip;
odabrao: V. Novakovi)

Police u ormarima ili objektima na kojima se uvaju sredstva za zatitu bilja na poljoprivrednom
gospodarstvu trebaju biti izraene od glatkih i lako perivih materijala (npr. metalne police sa
zatitnim premazom) koje ne mogu apsorbirati sredstvo za zatitu bilja u sluaju rasipanja ili
izlijevanja. U sluaju skladitenja vee koliine sredstva za zatitu bilja na gospodarstvu potrebno je u
blizini ormara ili u objektu drati vree s pijeskom koji se koristi za upijanje tekuine u sluaju
nehotinog izlijevanja tekueg sredstva za zatitu bilja. Pri skladitenju veih koliina razliitih
sredstava za zatitu bilja potrebno je obratiti pozornost i na unutranju organizaciju skladita te
grupirati sredstva za zatitu bilja prema namjeni (fungicidi, herbicidi, insekticidi) i agregatnom stanju
(tekuine, krutine).
U sluaju da u skladitu ostane odreena koliina neiskoritenih sredstava za zatitu bilja u otvorenoj
ambalai, ona se smiju uvati do ponovne uporabe iskljuivo u dobro zatvorenoj originalnoj ambalai
zajedno s pripadajuom etiketom.
Prazna ambalaa sredstava za zatitu bilja dri se u PVC vreama ili kontejnerima u prostoriji u kojoj
se dre ili skladite sredstva za zatitu bilja.

15

167

12.6. Zbrinjavanje prazne ambalae, ostataka kropiva i sredstava za zatitu bilja


Zbrinjavanje prazne ambalae, ostataka kropiva i sredstava za zatitu bilja ureeno je propisima o
otpadu i spada u kategoriju zbrinjavanja opasnog otpada. Proizvoa sredstva za zatitu bilja, kao i
posjednik otpada, ima obvezu zbrinuti praznu ambalau, ostatke kropiva ili sredstva za zatitu bilja
na nain siguran za zdravlje i okoli.
Prema propisima o otpadu definirani su:
x

proizvoa proizvoda od kojega otpad potjee odgovoran je za odabir rjeenja


zbrinjavanja otpada najprihvatljivijeg za okoli prema svojstvima proizvoda i
tehnologiji proizvodnje, ukljuujui vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje
dostupne tehnologije.
posjednik otpada snosi trokove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada,
trokove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade
otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog
tete za okoli koju je prouzroio ili bi je mogao prouzroiti otpad.
oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najblioj odgovarajuoj
graevini ili ureaju, uzimajui u obzir gospodarsku uinkovitost i prihvatljivost za
okoli.

Prazna ambalaa sredstava za zatitu bilja ne smije se koristiti za druge svrhe. Nije dozvoljeno
pretakanje sredstva za zatitu bilja u drugu vrstu ambalae koja za to nije predviena, jer i ona u tom
sluaju postaje opasan otpad. Neupotrjebljeno sredstvo za zatitu bilja ili kropivo te otpadna
ambalaa predaju se ovlatenoj tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada.
Udruga proizvoaa i zastupnika sredstava za zatitu bilja Republike Hrvatske CROCPA, provodi
akcije sakupljanja i zbrinjavanja ambalanog otpada sredstava za zatitu bilja. Ovim akcijama prikuplja
se samo ambalaa tvrtki lanica projekta CROCPA EKO MODEL. Vie podataka o nainu i mjestima
sakupljanja ambalae sredstava za zatitu bilja mogu se nai na Internet stranicama Udruge
(www.crocpa.hr). Na mjestima na kojima se povremeno sakuplja otpadna ambalaa postoji potreba
privremenog skladitenja kod korisnika. U tom sluaju dunost korisnika je da otpadnu ambalau do
predaje ovlatenoj tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada privremeno uva izvan dohvata djece,
domaih i divljih ivotinja, zatieno od padalina i izravnog sunevog svijetla te drugih uvjeta kod
kojih bi moglo doi do isputanja ostataka sredstva za zatitu bilja u okoli. Otpadna ambalaa se ne
smije uvati u istoj prostoriji s hranom, piem, hranom za ivotinje i slinim proizvodima.
Planski pristup nabavi sredstava za zatitu bilja usko je povezan i sa zbrinjavanjem preostale koliine
sredstva za zatitu bilja i njegove ambalae. Nakon primjene ostaje ambalaa od sredstava za zatitu
bilja, koja je prema sadanjim propisima opasan otpad stoga treba imati u vidu da se mora zbrinuti na
odgovarajui nain. U opasan otpad spadaju i ostaci kropiva te neutroena sredstva s isteklim
uporabnim rokom i neispravna sredstva za zatitu bilja. Planskim pristupom nabavi sredstava za
zatitu bilja smanjuje se potreba zbrinjavanja ostataka kropiva i neutroenih sredstava za zatitu
bilja na najmanju moguu mjeru ili u potpunosti izostaje. Takav pristup je usmjeren prema zatiti
zdravlja ljudi i ouvanju okolia te se u konanici odraava i na financijske izdatke za zbrinjavanje.
Nakon primjene tekuih formulacija sredstava za zatitu bilja preostalo sredstvo u ambalai je
potrebno isprati vodom najmanje tri puta tako da se iskoristi itav sadraj u ambalai te umanji rizik
za zdravlje ljudi i okoli od nedovoljno isprane ambalae. Uinkovitost trostrukog ispiranja ambalae
proizvoa sredstva za zatitu bilja mora dokumentirati u obliku studije, koja se ocjenjuje u postupku

15

168

registracije i osnova je pri odluci o najpovoljnijem nainu zbrinjavanja ambalae za pojedino sredstvo
za zatitu bilja. Tekuina od ispiranja ambalae prebacuje se u spremnik stroja za primjenu i utroi se
pri tretiranju. Taj postupak je potrebno izvoditi na povrini na kojoj se obavlja tretiranje, na nain da
ne doe do oneienja vodnih tijela ili negativnih uinaka na zdravlje ljudi, ivotinja ili okoli. Kod
odreenih sredstava za zatitu bilja, osobito odreenih herbicida (npr. sulfonilurea herbicida),
trostruko ispiranje vodom nije dovoljno ve je potrebno koristiti odobrene proizvode za ienje
stroja za primjenu, koji su navedeni na etiketi sredstva za zatitu bilja.
Ambalaa krutih sredstava za zatitu bilja se u pravilu ne ispire vodom.
Autori: dr. sc. Gorana Peek, Vlado Novakovi, dipl. ing.

15

169

13. STROJEVI ZA PRIMJENU SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA


Uinkovitost sredstava za zatitu bilja ovisi i o metodi primjene i kvaliteti rada stroja za primjenu. To
bi znailo da sredstvo za zatitu bilja iako primijenjeno u optimalnom roku s neispravnim strojevima
za primjenu nee biti uinkovito i moe uzrokovati niz negativnih toksikolokih i ekolokih posljedica.
Stoga uvaavamo tvrdnju da je sredstvo za zatitu bilja uinkovito toliko koliko je dobra njegova
primjena. Postoje razliite metode koje se koriste za primjenu sredstava za zatitu bilja. Sredstva za
zatitu bilja koja se razrjeuju s vodom najee se primjenjuju prskalicama i rasprivaima. Osnovna
razlika je to prskalice tvore krupnije kapljice nego rasprivai. Prskalice se upotrebljavaju za zatitu
ratarskih usjeva, povra i za primjenu herbicida, a rasprivai za primjenu u voarstvu i
vinogradarstvu.
13.1. Prskalice
Prskalice se mogu dijeliti na: prskalice s vlastitim motorom, traktorske prskalice, runo pokretne
prskalice i baterijski pokretne prskalice. Prskanje je metoda primjene sredstva za zatitu bilja
kapljicama promjera veim od 150 m. Na tritu postoje razliiti tipovi prskalica: lene (rune),
lene (baterijske), lene (motorne), traktorske (vuene i noene), samohodne i prijenosne prskalice s
vlastitim motorom (na kolicima). Razlika je u nainu rada, volumenu spremnika, broju sapnica i
radnom zahvatu.
Za razliku od manjih lenih, vei spremnici imaju mijealice koje moraju biti stalno ukljuene da odre
kropivo homogenim. Stroj za tretiranje kod lenih prskalica nosi jednu do tri, a kod veih desetak i
vie sapnica koje mogu prskati prema dolje (njivski stroj) ili vodoravno na obje strane (vinogradarski).
Poveanjem tlaka moe se poveati domet vinogradarskih strojeva, ali jo uvijek nedovoljno za
tretiranje plantaa irokih redova.
Osnovni dijelovi prskalica su: crpka, ventili, spremnik, armatura (sustav cijevi) i sapnica.
Crpka
Crpka (pumpa) stvara tlak potreban za transport kropiva od spremnika do izlaska iz sapnice. Kod
runih prskalica koristi se tlak 3 - 6 bara, dok kod motornih do 40 bara. Osim tlaka vaan je protok ili
kapacitet crpke. Protok crpke je maksimalna koliina vode u litrama koju crpka izbaci u minuti.
Najvaniji tipovi crpki kod prskalica su klipna i klipno-membranska. S obzirom na izbacivanje tekuine
dijelimo ih na crpke s kontinuiranim ili pulsirajuim izbacivanjem tekuine. Manometar je regulator
tlaka kojim se tlak regulira unutar granica djelovanja crpke.
Ventili
Glavni ventil zaustavlja izlazak kropiva iz prskalice, a na rezervne ventile prikljuuju se fleksibilni
vodovi sa sapnicama.
Sapnice
Sapnice (dize, mlaznice) su dijelovi prskalice na kojima se nalazi vei ili manji otvor koji je manjeg
promjera nego cijev koja dovodi kropivo do sapnice.

15

170

Sapnice se ubrajaju u najvanije dijelove prskalice jer o njima ovisi oblik lepeze, kut i domet mlaza,
veliina kapljica, ali i kapacitet itave prskalice. Svaki tip sapnice, uz odreeni tlak, daje mlaz tono
odreenih svojstava. O izboru najprikladnijeg tipa sapnice za odreenu mjeru te njezinoj ispravnosti i
pravilnom koritenju, ovisi konaan uinak primjene sredstva za zatitu bilja. Primjenitelji sredstava
za zatitu bilja moraju obratiti pozornost na primjenu prikladnih sapnica za odreenu mjeru zatite,
njihovo pravilno koritenje, kao i na redovitu zamjenu dotrajalih sapnica novim.
Armatura
Armatura predstavlja metalnu konstrukciju koja nosi fleksibilne vodove sa sapnicama. Moe se
postaviti u radni (rasklopljeni) i transportni (sklopljeni) poloaj.
Spremnik
U spremniku se nalazi kropivo za tretiranje. Postoje razliiti volumeni spremnika prema tipu
prskalice. Traktorske prskalice (vuene ili noene) imaju spremnike veeg volumena u kojima se
nalazi mijealica. Homogenost kropiva odrava se mijeanjem, tzv. krunim mijeanjem (povratom)
ili hidrauliki pomou postavljenih mlaznica u unutranjosti spremnika. Mijealica je vaan dio
spremnika koja odrava kropivo homogenim, to znai da je koliina sredstva za zatitu bilja u svim
dijelovima kropiva jednaka. Kod novih traktorskih prskalica uz glavni spremnik postoji i jedan
spremnik manjeg volumena oko 50 L za istu vodu namijenjenu za pranje ruku i ispiranje
unutranjosti spremnika za kropivo.
Proistai
Proistai slue da bi sprijeili zaepljenje sapnica. Zaepljenja uzrokuju gubitak vremena, poveanu
opasnost od negativnog djelovanja sredstva za zatitu bilja (u sluaju potrebe ienja tijekom rada) i
nepravilnu raspodjelu kropiva ako se ne otkrije zaepljenje. imbenici kao to su kakvoa vode,
svojstva kropiva i mogunost aktivnog mijeanja kropiva u spremniku definiraju sustav
proiavanja u prskalici/rasprivau. Gustoa proistaa (engl. mesh) je broj otvora na povrini od 1
kvadratnog ina (engl. inch) (25,4 mm2). to je vei broj mesha to su otvori manji. Uobiajeno je
nekoliko stupnjeva proiavanja u strojevima za primjenu:
-

proista spremnika (50 mesh),


proista na usisu (40 80 mesh),
tlani proista (40 80 mesh),
proista mlaznice (50 100 mesh).

15

171

13.2. Rasprivai
Primjena sredstava za zatitu bilja u voarstvu i vinogradarstvu temelji se na nanoenju sitnih kapljica
na biljnu povrinu pomou rasprivaa (oroivaa, atomizera). Osnovna zadaa rasprivanja je u tome
to brza struja zraka zahvaa i raspruje tekuinu u sitne kapljice veliine od 50 do 150 m.
Rasprivanjem se omoguuje manji utroak kropiva u odnosu na prskanje. Rasprivae dijelimo na
lene, traktorske noene i traktorske vuene.
Leni rasprivai - namijenjeni su iskljuivo za male povrine nedostupne traktorom. Volumen
spremnika je do 15 L, snaga motora do 3 kW, kapacitet ventilatora do 1200 m/h zraka te sapnice
protoka(kapaciteta) 5 L/min kropiva.
Traktorski noeni rasprivai koriste se u manjim nasadima i u nasadima pod nagibom. Volumen
spremnika je 200 600 L, kapacitet ventilatora do 50.000 m/h zraka, protok(kapacitet) svih sapnica
do 20 L/min kropiva.
Traktorski vueni rasprivai koriste se u veim nasadima na ravnim do blago nagnutim
povrinama. Volumen spremnika je 600 3000 L, kapacitet ventilatora do 70.000 m/h zraka, protok
(kapacitet) svih sapnica do 40 L/min kropiva.
Osnovne dijelove rasprivaa dijelimo u dvije grupe. Jednu grupu ine dijelovi koji su potrebni za
manipulaciju sa kropivom: spremnik, crpka, regulacijski sklop i sapnice, a drugu grupu ine dijelovi
koji slue za stvaranje zrane struje: ventilator s pogonom i usmjerivaima.
Spremnik
Osnovne karakteristike spremnika su glatka unutranjost stjenke, zaobljeni rubovi, dovoljno veliki
poklopac koji dobro brtvi te pokaziva razine kropiva. Kod novih rasprivaa uz glavni spremnik
postoji i jedan manji volumena oko 50 L za istu vodu namijenjenu za pranje ruku i ispiranje
unutranjosti rasprivaa nakon zavretka rada. U spremniku se nalazi hidraulika mijealica koja slui
za odravanje ravnomjerne razdiobe sredstva za zatitu bilja i sprjeava njegovo taloenje u kropivu.
Crpka
Potreban protok (kapacitet) crpke ovisi o modelu atomizera, te je u korelaciji s veliinom difuzora i
brojem sapnica na difuzoru jer to izravno utjee na potreban odabir crpke.
Regulacijski sklop
Sadri regulator tlaka, manometar promjera najmanje 6 cm s glicerinskim punjenjem, sektorske
ventile i ventile za brzo zatvaranje i otvaranje.
Sapnice
U novije vrijeme se rade od nehrajueg materijala otpornog na troenje. Na rasprivau sve sapnice,
postavljene u radni poloaj, moraju biti jednake, njihov kapacitet ne smije odstupiti vie od 10 % te
moraju biti gibljive s mogunou pojedinanog zatvaranja.

15

172

Zrana struja
U veini nasada zrane struje moraju imati oblik dvaju lepezastih segmenata, koji trebaju biti
simetrini po obliku, po brzini, smjeru i visini.
Ventilator
Svaki raspriva ima za stvaranje zranog strujanja ugraeni ventilator. Na rasprivae najee se
ugrauju aksijalni, radijalni ili tangencijalni ventilator. Kod aksijalnog ventilatora zrak ulazi u smjeru
svoje osovine i izbacuje ga u istom smjeru, dok kod radijalnog ventilatora zrak ulazi u smjeru svoje
osovine, a izbacuje se pod odreenim kutom u odnosu na taj smjer. Na veini rasprivaa nalazi se
aksijalni ventilator, jer u usporedbi s radijalnim daje veu masu zraka kod manje izlazne brzine i troi
manje pogonske snage. Tangencijalni ventilator je noviji tip ventilatora. Za razliku od prethodna dva
valjkastog je oblika postavljen s okomitom osovinom. Opremljen je s visokim usmjerivaima tako da
struja zraka izlazi okomito na nasad, put do nasada je skraen, a prodiranje kropiva u nasad bolje.
13.3. Priprema stroja za primjenu sredstava za zatitu bilja
Strojevi za primjenu moraju biti tehniki ispravni i usklaeni da bi mogli pravilno i ujednaeno
rasporediti propisanu koliinu sredstva za zatitu bilja po eljenoj povrini. U proljee nakon
isputanja tekuine protiv smrzavanja iz svih dijelova stroja za primjenu, potrebno je obaviti vizualni
pregled stroja, te ponovno postaviti dijelove, poput elektronike, manometra i dr., koji su bili skinuti i
spremljeni tijekom zime.
Priprema stroja za primjenu moe se obaviti u nekoliko koraka:
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

prikljuiti prskalicu/raspriva na traktor, pazei pritom da je sva zatitna oprema na


traktoru i stroju za primjenu ispravna i pravilno postavljena,
provjeriti ispravnost manometra (Slika 13.1)
proista treba pregledati, po potrebi oistiti i vratiti na njegovo mjesto (Slika 13.2)
pregledati razinu ulja u crpki,
izmjeriti tlak zraka u tlanoj komori (prema preporuci proizvoaa),
napuniti spremnik istom vodom radi provjere nepropusnosti,
prilikom punjenja spremnika vodom paziti da ne doe do prolijevanja (uvijek treba
biti u blizini stroja za primjenu),
rairiti nosivu armaturu sapnica,
pustiti stroj u rad,
provjeriti rad sapnica.

Kod putanja stroja za primjenu u rad potrebno je osigurati 540 o/min prikljunog vratila traktora,
kako bi osigurali puni radni kapacitet crpke (L/min). Regulator tlaka postaviti na minimum, i postupno
poveavati radni tlak ovisno o tipu sapnice. Pri vizualnom pregledu treba obratiti pozornost na kut i
oblik mlaza i mogua proputanja tekuine na spojevima, fleksibilnim vodovima (tzv. crijevima),
regulatoru i crpki.

15

173

Slika 13.1: Kontrola ispravnosti manometra


(izvor: www.amazone.com)

Slika 13.2: Pregled proistaa


(izvor: www.amazone.co.uk)

Fleksibilni (savitljivi) vodovi ne smiju biti presavijeni, jer se na taj nain smanjuje radni tlak, a s tim i
protok tekuine (Slika 13.3).

Slika 13.3: Najee pogreke na dovodnim crijevima


(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

Zaepljene ili djelomino zaepljene sapnice potrebno je oistiti mekanom etkicom ili primijeniti
postupak ispuhivanja kompresorom. Sapnice se nikada ne smiju ispuhivati ustima. ienje otvora
sapnice nije doputeno metalnim predmetima (elinim etkama, iglama, avlima itd.) ili drugim
tvrdim predmetima, jer primjenom istih oteujemo otvor sapnice, a s tim mijenjamo protoke i
normalnu raspodjelu tekuine u mlazu. Provoenjem pregleda na starijim prskalicama koje imaju
nosae sapnica bez ugraenog kuta za sprjeavanje sudaranja mlazeva nuno je postaviti lepezaste
mlazeve pod kutom od 5 do 10 (Slika 13.4).

Slika 13.4: Preklapanje mlazeva pod kutom od 5 do 10 (izvor: www.findri.hr)

15

174

Mjerenje protoka sapnice mogue je obaviti mjernom posudom (menzurom) ili elektronskim
ureajem za mjerenje protoka (slika 13.5). Mjerimo protoke svih sapnica i izraunavamo prosjenu
vrijednost. Sve sapnice kod kojih se utvrdi odstupanje protoka +/- 10 % od zadane (u tablicama)
moraju se oistiti ili zamijeniti novim.

Slika 13.5: Elektronski mjera protoka tvrtke ''AAMS''


(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

13.4. Umjeravanje stroja za primjenu pesticida


Cilj svake primjene sredstva za zatitu bilja je da se propisana koliina aktivne tvari raspodijeli
jednakomjerno po ciljanoj povrini/volumenu. Za to nije dovoljno samo poznavati dozu ili
koncentraciju, nego i brzinu prskanja/rasprivanja, radni tlak i izbor sapnica, brzinu kretanja i dr. Da bi
osigurali pravilnu primjenu sredstava za zatitu bilja, smanjili rizik za zdravlje ljudi, ivotinja i okoli te
rizik od fitotoksinog uinka na usjev, potrebno je povremeno, nekoliko puta godinje, napraviti
umjeravanje stroja za primjenu. Time se provjerava tehnika ispravnost stroja za primjenu, tj.
ispravnost sapnica, protok i tlak, ravnomjerna brzina traktora i dr.
Za provedbu umjeravanja vano je:
x
x
x
x
x

imati ispravan i isti stroj za primjenu,


postaviti ispravne sapnice,
uliti istu vodu u spremnik stroja za primjenu,
odrediti povrinu na kojoj e se mjeriti pokrovnost,
pripremiti papirnati indikator, mjerne posude i strojeve.

Najbolje je umjeravanje obaviti u uvjetima koji vladaju na parceli na kojoj se primjenjuje sredstvo za
zatitu bilja (proklizavanje kotaa, nagib terena, ...), ali je mogue i na ravnoj betonskoj ili zemljanoj
povrini gdje se dobro uoava trag isputene tekuine.

15

175

13.4.1.Umjeravanje prskalice
Najee se prvo odreuje utroak kropiva i radna brzina. U tom sluaju je odabir sapnica ogranien
na mogunost odabira s prihvaenim radnim tlakom (poeljan radni tlak za standardne sapnice iznosi
2 2,5 bara). To se moe pronai na krugu za umjeravanje (kalibracijskom disku) (Slika 13.7) ili se
moe izraunati eljeni protok sapnice i pronai vrijednost protoka u Tablici 13.4.
Primjer 1.
Ako elimo primijeniti koliinu kropiva od 150 L/ha, pri 8 km/h, potrebno je uiniti sljedee:
a) Provjeriti radnu brzinu
Mjerenje brzine rada agregata (traktor + stroj za primjenu) (Slika 13.6) zapoinje izborom dionice, tj.
puta na povrini koja e se prskati ili na povrini slinog izgleda s obzirom na mikrodepresije (livada,
oranica). Preporuena duljina puta je priblino 50 m za odreivanje brzine do 8 km/h ili 100 m pri
brzini od 8 do 14 km/h. Mjerenja treba izvriti sa spremnikom napunjenim do pola. Mjerenje brzine
treba provesti tri puta, da dobijemo pouzdanu srednju vrijednost mjerenja. Za odreivanje brzine
vonje koristi se jednadba:

gdje su:
x
x
x
x

v brzina prskanja (km/h),


s duljina puta (m),
t utroeno vrijeme (s) prolaska dionice,
3,6 koeficijent za pretvaranje m/s u km/h.

Slika 13.6: Prikaz mjerenja brzine agregata


(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

Moe se koristiti i tablica za odreivanje radne brzine(Tablica 13.1).


Tablica 13.1: Elementi za odreivanje radne brzine (izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

Brzina kretanja
[km/h ]
5
6
7
8
9
10
11
12

15

25 m
18,0
15,0
12,9
11,3
10,0
9,0
8,2
7,5

Potrebno vrijeme za prelaenje puta za pokus [s]


30 m
50 m
60 m
90 m
21,6
36,0
43,2
64,8
18,0
30,0
36,0
54,0
15,4
25,7
30,9
46,3
13,5
22,5
27,0
40,5
12,0
20,0
24,0
36,0
10,8
18,0
21,6
32,4
9,8
16,4
19,6
29,5
9,0
15,0
18,0
27,0

100 m
72,0
60,0
51,4
45,0
40,0
36,0
32,7
30,0

176

b)Izraunati potreban protok i izabrati sapnice


Standardni razmak sapnica je 50 cm.

Okretaji prikljunog vratila ne bi smjeli prelaziti 540 o/min, niti biti ispod 400 o/min (ako je mijeanje
zadovoljavajue).
c) Provjeriti rad sustava stroja za primjenu
Za provjere rada sustava stroja za primjenu potrebno je:
x
x
x
x

uvijek koristiti istu vodu,


postaviti izabrane sapnice na nosae sapnica (armaturu),
za vrijeme kontrole sustava na curenje ukljuiti prskalicu i prskati s radnim tlakom od
najmanje 7 bara i
provjeriti mijeanje tekuine.

d)Provjeriti protok sapnica


Kod provjere protoka sapnica potrebno je:
x
x
x
x

podeavanje radnog tlaka,


podeavanje ventila za izjednaavanje radnog tlaka,
mjerenje protoka sapnica (L/min) i
izraunavanje prosjenog protoka sapnica.

Ako protok sapnice nije onaj koji elimo (sapnice nisu potroene vie od 10 %) trebamo podesiti novi
radni tlak.

Primjer 2.
x
x

izmjereni radni tlak: 2 bar,


izmjereni protok: 1,06 L/min,

Cilj je da dobijemo protok sapnice od 1,0 L/min, stoga trebamo izmjeriti novi radni tlak.

Pri podeavanju radnog tlaka na 1,77 (bara) postii emo eljeni protok od 1,0 L/min. Potrebno je jo
jednom izmjeriti protok, radi provjere.

15

177

Odreivanje potronje tekuine u L/ha poznajui protok u L/min, brzinu kretanja agregata (traktor +
stroj za primjenu) u km/h i razmak sapnica 50 cm moe se odrediti pomou podataka u Tablici 13.2.
Tablica 13.2: Potronja tekuine u L/ha uz protok u L/min pri brzini u km/h
(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

L/ha
L/min
0,10
0,20
0,30
0,40
0,50
0,60
0,70
0,80
0,90
1,00
1,10
1,20
1,30
1,40
1,50
1,60
1,70
1,80
1,90
2,00
2,10
2,20
2,30
2,40
2,50
2,60
2,70

15

4 km/h
30,00
60,00
90,00
120,00
150,00
180,00
210,00
240,00
270,00
300,00
330,00
360,00
390,00
420,00
450,00
480,00
510,00
540,00
570,00
600,00
630,00
660,00
690,00
720,00
750,00
780,00
810,0

5 km/h
24,00
48,00
72,00
96,00
120,00
144,00
168,00
192,00
216,00
240,00
264,00
288,00
312,00
336,00
360,00
384,00
408,00
432,00
456,00
480,00
504,00
528,00
552,00
576,00
600,00
624,00
648,00

6 km/h
20,00
40,00
60,00
80,00
100,00
120,00
140,00
160,00
180,00
200,00
220,00
240,00
260,00
280,00
300,00
320,00
340,00
360,00
380,00
400,00
420,00
440,00
460,00
480,00
500,00
520,00
540,00

7 km/h
17,14
34,29
51,43
68,57
85,71
102,86
120,00
137,14
154,29
171,43
188,57
205,71
222,86
240,00
257,14
274,29
291,43
308,57
325,71
342,86
360,00
377,14
394,29
411,43
428,57
445,71
462,86

8 km/h
15,00
30,00
45,00
60,00
75,00
90,00
105,00
120,00
135,00
150,00
165,00
180,00
195,00
210,00
225,00
240,00
255,00
270,00
285,00
300,00
315,00
330,00
345,00
360,00
375,00
390,00
405,00

9 km/h
13,33
26,67
40,00
53,33
66,67
80,00
93,33
106,67
120,00
133,33
146,67
160,00
173,33
186,67
200,00
213,33
226,67
240,00
253,33
266,67
280,00
293,33
306,67
320,00
333,33
346,67
360,00

10 km/h
12,00
24,00
36,00
48,00
60,00
72,00
84,00
96,00
108,00
120,00
132,00
144,00
156,00
168,00
180,00
192,00
204,00
216,00
228,00
240,00
252,00
264,00
276,00
288,00
300,00
312,00
324,00

178

Krug za umjeravanje (kalibracijski disk)


Umjeravanje se obavlja krugom za umjeravanje (Slika 13.7) na kojemu su prikazani podaci za sapnice.
U primjeru 3. prikazan je krug za umjeravanje tvrtke ''Hardi'' s podacima za sapnice ISO 4110 serije.
Kalibracijski disk izraen je za standardni razmak sapnica od 50 cm.
Ako je odabrana koliina (L/ha) i brzina prskanja (km/h), tada se podaci mogu pratiti na krugu za
umjeravanje te izabrati odgovarajui protok. Krug za umjeravanje se moe koristiti na vie naina
ovisno o poznatim parametrima (Slika 13.7).
Primjer 3.
Ako je brzina agregata (traktor + stroj za primjenu) provjerena te iznosi 5,0 km/h (a), a cilj nam je
primijeniti 200 L/ha (utroak kropiva), zakrenemo krug i preklopimo 5 km/h i 200 L/ha (b). U
prozoriu na gornjoj polovici kruga moemo oitati da svaka sapnica treba imati protok od 0,83
L/min (c). Na donjoj polovici kruga moemo oitati da se to moe postii sa sapnicom 02 pri radnom
tlaku od 3,3 bara (d) ili sapnicom 025 pri tlaku od 2,1 bara (e)

Slika 13.7: Krug za umjeravanje (izvor: www.hardi-international.com)

15

179

13.4.2. Umjeravanje rasprivaa


Za umjeravanje rasprivaa potrebno je znati radnu brzinu, izbor sapnica i radni tlak.
Ako je poznata radna brzina i utroak koliine kropiva po ha, protok svih sapnica moe se izraunati
na temelju sljedee jednadbe:

Primjer 4.
x
x
x
x

Razmak redova: 5 m
Norma prskanja: 600 L/ha
Brzina kretanja: 4 km/h
Broj sapnica: 10

Ukupan protok kroz sve sapnice je 20 L/min. Navedeni protok dijeli se s brojem sapnica na
rasprivau.

U tablici sapnica (Tablica 13.3 i 13.4) moe se nai odgovarajua sapnica za radni tlak kojim se eli
rasprivati.

15

180

Provjera tehnike prskanja s papirima osjetljivim na vodu (papirnati indikator)


Papiri osjetljivi na vodu (uti papir postaje plave boje na dijelovima gdje padnu kapljice vode) su
veoma koristan alat za pomo kod optimizacije tehnike prskanja (Slika 13.8).
To je posebno vano ako se tretira veoma gusti sklop bilja, a potrebno je da sredstvo za zatitu bilja
dobro prodire u sklop, pa se preporuuje prije prskanja sa sredstvom za zatitu bilja provjeriti
prodiranje vode na sljedei nain:
1. postaviti osjetljivi papir na mjesto prskanja - biljku (koristiti spajalice ili klamericu, ali
izbjegavati mijenjanje poloaja lista,
2. oznaiti biljku s nekom oznakom kako bi ju kasnije mogli jednostavnije pronai,
3. poprskati biljku i nakon toga provjeriti na papiru jesu li kapi deponirane tamo gdje se
eljelo. Ako nisu, pokuati to poboljati promjenom uvjeta prskanja (sapnica, radnog
tlaka, brzine prskanja).

Slika 13.8: Papir osjetljiv na vodu (snimio: V. Tadi)

15

181

13.5. Sapnice
Sapnice (dize, mlaznice) su izlazni elementi skoro svih tipova strojeva za primjenu sredstava za zatitu
bilja i preko njih, tj. njihova mlaza, realizira se cjelokupna tehnika vrijednost stroja. Budui da
sapnice odreuju preciznost rada svakog stroja za primjenu, ubrajamo ih u najvanije dijelove
prskalica ili rasprivaa. O izboru najprikladnijeg tipa sapnice za provedbu odreene mjere suzbijanja
te njenoj ispravnosti ovisi konani uinak primijenjenog sredstva za zatitu bilja. Iznimno je vano da
svi koji primjenjuju sredstva za zatitu bilja dobro poznaju svojstva sapnica. Osnovni zadatak sapnica
je da pod tlakom i pri odreenoj brzini izbacuju kropivo kroz male otvore, formirajui potreban oblik
mlaza uz razbijanje tekuine na sitne kapljice. Svaki tip sapnice, pa i isti tip razliitih proizvoaa, daje
uz odreeni tlak, mlaz tono odreenog svojstva. Svaka primjena sredstva za zatitu bilja trai
odreena svojstva mlaza tako da i izbor sapnice ovisi o tim zahtjevima. Nema univerzalnih sapnica.
Neke sapnice su prikladne za pojedinanu primjenu ili samo jedna do druge ili za niski ili visoki tlak.
Sapnice mogu proizvoditi sitnije ili krupnije kapljice. Mlaz koji proizvode moe biti homogen ili
heterogen.
Sapnice moraju osigurati:
x
x
x
x

ujednaenu poprenu raspodjelu kropiva,


rad sa to manjim gubicima zbog zanoenja,
stvaranje kapljica odreenog srednjeg volumnog promjera,
to dulju tehniku ispravnost.

O vrsti i tipu sapnice ovisi kapacitet sapnice, dezintegracija sapnica i oblik mlaza.
13.5.1. Oznaavanje sapnica
Svaka sapnica ima na sebi utisnutu oznaku koja daje najvanije podatke o sapnici:
x
x
x

15

tip sapnice,
kut mlaza,
protok sapnice.

182

Na Slici 13.9 je sapnica s oznakom TEEJET 110 04 VS. Oznake znae:


x
TEEJET - naziv tvrtke,
x
110 - radni kut 110,
x
04 protok tekuine u galonima u minuti (u ovome primjeru 0,4 amerika galona, tj.
0,4 x 3,785 L/min = 1,514 L/min pri 2,756 bara ili zbog lakeg raunanja
x
0,4x 4,00 L/min pri 3,00 bara = 1,60 L/min),
x
VS - nehrajui elik (engl. stainless steel)

Slika 13.9: Sapnica Teejet 110 04 VS)


(izvor: www.teejet.com)

Slika 13.10: Oznake na sapnici ratarske prskalice


(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

Na Slici 13.10 je sapnica s oznakom HARDI-ISO-F-03-110. Oznake znae:


x
x
x
x
x

HARDI - naziv tvrtke


ISO - ISO standard 10625
F - tip sapnice (sapnica lepezastog mlaza)
03 protok tekuine u galonima u minuti
110 - radni kut 110

Sapnice se oznaavaju po boji prema meunarodnom ISO 10625 standardu koji je kodirao sapnice po
boji (engl. colour coding) na temelju protoka pri tlaku 3,0 bara (300 Kpa )
Tablica 13.3: Protok sapnice (L/min) pri tlaku 3 bara i boja sapnice
(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

Protok sapnice (L/min) pri tlaku 3,0 bara


0,4
0,6
0,8
1,2
1,6
2,0
2,4
3,2

Boja sapnice
naranasta
zelena
uta
plava
crvena
smea
siva
bijela

Takvo oznaavanje sapnica po boji iznimno je korisno jer olakava korisniku brzu i sigurnu
identifikaciju sapnica na prskalici ili rasprivau.

15

183

Tablica 13.4: Oznaavanje lepezastih sapnica te primjena boja za sapnice od 01 do 05


(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

Sapnica
boja

110-01
80-01
naranasta

110-015
80-015
zelena

110-02
80-02
uta

110-03
80-03
plava

15

Sito boja

Tlak
bar

Protok
(L/min)

Norma prskanja (L/ha) pri brzini prskanja (km/h)


4
5
6
7
8
10
12

Sito
100M
Crvena

1,5
2,0
2,5
3,0
4,0

0,283
0,327
0,365
0,400
0,462

85
98
110
120
139

68
78
88
96
111

57
65
73
80
92

49
56
63
69
79

42
49
55
60
69

34
39
44
48
55

28
33
37
40
46

Sito
100M
Crvena

1,5
2,0
2,5
3,0
4,0

0,424
0,490
0,548
0,600
0,693

127
147
164
180
208

102
118
132
144
166

85
98
110
120
139

73
84
94
103
119

64
74
82
90
104

51
59
66
72
83

42
49
55
60
69

Sito
50 M
Plava

1,5
2,0
2,5
3,0
4,0

0,566
0,653
0,730
0,800
0,924

170
196
219
240
277

136
157
175
192
222

113
131
146
160
185

97
112
125
137
158

85
98
110
120
139

68
78
88
96
111

57
65
73
80
92

Sito
50 M
Plava

1,5
2,0
2,5
3,0
4,0

0,849
0,980
1,095
1,200
1,386

255
294
329
360
416

204
235
263
288
333

170
196
219
240
277

146
168
188
206
238

127
147
164
180
208

102
118
131
144
166

85
98
110
120
139

184

Tablica 13.5: Oznaavanje lepezastih sapnica te primjena boja za sapnice od 06 do 20


(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

Sapnica
boja

110-06
80-06
siva

Sito boja

Sito
24 M
bijela

Tlak
bar

Protok
L/min

Norma prskanja L/ha pri brzini prskanja(km/h)


5
6
7
8
10
12

2,0
2,5
3,0
4,0

1,697
1,960
2,191
2,400
2,771

407
470
526
576
665

339
392
438
480
554

291
336
376
411
475

255
294
329
360
416

204
235
263
288
333

170
196
219
240
277

2,263
2,613
2,921
3,200
3,695

543
627
701
768
887

453
523
584
640
739

388
448
501
549
633

339
392
438
480
554

272
314
351
384
443

226
261
292
320
370

110-08
80-08
bijela

Sito
24 M
bijela

1,5
2,0
2,5
3,0
4,0

110-10
80-10
crna

Sito
24 M
bijela

1,5
2,0
2,5
3,0
4,0

2,828
3,266
3,651
4,000
4,619

679
784
876
960
1109

566
653
730
800
924

485
560
626
686
792

424
490
548
600
693

339
392
438
480
554

283
327
365
400
462

1,5
2,0
2,5
3,0
4,0

4,243
4,899
5,477
6,000
6,928

1018
1176
1314
1440
1663

849
980
1095
1200
1386

727
840
939
1029
1188

636
735
822
900
1039

509
588
657
720
831

424
490
548
600
693

1,5
2,0
2,5
3,0
4,0

5,657
6,532
7,303
8,000
9,238

1358
1568
1753
1920
2217

1131
1306
1461
1600
1848

970
1120
1252
1371
1584

849
980
1095
1200
1386

679
784
876
960
1109

566
653
730
800
924

110-15
80-15
ruiasta

110-20
80-20
svijetlo
plava

Bez
sita

Bez
sita

UVJETI: razmak sapnica 50 cm, podaci za vodu pri 20 C, tlak mjeren pored sapnice

15

185

13.5.2. Izbor sapnica pomou dijagrama


Mnogi proizvoai sapnica u svojim katalozima i uputama o pravilnom izboru i koritenju sapnica
donose dijagrame pomou kojih je mogue pravilno odabrati odgovarajui tip sapnice pritom
uzimajui u obzir eljenu radnu brzinu, utroak kropiva (L/ha) te svojstva prskanja/rasprivanja. Iz
dijagrama na Slici 13.11 moe se u nekoliko jednostavnih koraka pravilno izabrati odgovarajui tip
sapnice.
Primjer:
1. Odrediti utroak kropiva (L/ha) odredili smo 300 L/ha.
2. Odrediti radnu brzinu kretanja traktora odreena je brzina 8 km/h. Radna brzina
ovisi najvie o stanju vlanosti i reljefu tla, vrsti kulture i fazi rasta.
3. Odrediti eljenu kategoriju veliine kapljica odreene su vrlo grube kapljice prema
BCPC klasifikaciji (engl. British Crop Protection Council - Britansko vijee za zatitu
bilja). Ovo je vano definirati ovisno o namjeni tretiranja (kukac, gljiva, korov...), te o
vanjskim uvjetima (brzina vjetra, temperatura, relativna vlanost zraka).
4. Na temelju tri prije odreena parametra oitati iz dijagrama (Slika 13.11) preporueni
tip sapnice, protok i zahtijevani radni tlak. U konkretnom sluaju optimalno bi bilo
izabrati zranu ili injektorsku sapnicu pod oznakom ID 120-03. Zahtijevani radni tlak
je 4,5 bara.
5. Posljednji korak ima kontrolnu funkciju. Potrebno je menzurom ili instrumentom
provjeriti protok sapnice.

Slika 13.11: Dijagram izbora sapnica prema veliini kapljica (izvor: www.lechler.de; preuredio: V. Tadi)

15

186

13.5.3. Veliina kapljica i pokrivenost povrine


Podaci o veliini kapljica odnose se na veliinu svake pojedine kapljice u mlazu koji izlazi iz sapnice. U
tom se mlazu nalaze kapljice razliitih veliina. Veliina kapljice izraava se mikrometrima (m) (1
mikrometar = 1 mikron = 0,001 mm). Srednji volumetrijski promjer slui za definiranje veliine
kapljica kao funkcije rasprenog volumena otopine, stoga taj promjer kapljica vrlo esto slui kao
imbenik usporeivanja odlika sapnica.
Nekoliko zadnjih godina u Europi se koristi klasifikacija veliina kapljica, odreena tipom sapnice i
tlakom koju je savjetovao BCPC te je prihvaena kao meunarodna klasifikacija. Srednji volumetrijski
promjer se koristi kao najvaniji pokazatelj veliine kapljica u mlazu (Tablica 13.6). Kapljice manje od
80 m nije mogue vidjeti okom bez poveala.
Tablica 13.6: Veliina i kategorizacija kapljica po britanskom standardu
(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

kategorija kapljica

veliina kapljica (m)

uporaba

vrlo male kapljice


male kapljice
kapljice srednje veliine
velike kapljice

<125
125-250
250-350
350-450

vrlo velike kapljice


ekstremno velike kapljice

450-575
>575

insekticidi i fungicidi
insekticidi i kontaktni herbicidi
translokacijski herbicidi
translokacijski herbicidi i
folijarna gnojiva
folijarna gnojiva
folijarna gnojiva

Male i velike kapljice imaju razliita svojstva koja se mogu usporediti te su prikazane u sljedeoj
tablici (Tablica 13.7)
Tablica 13.7: Usporedba odlika malih i velikih kapljica
(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

odlika kapi

male kapi

velike kapi

evaporacija

jaka

mala

osjetljivost na vjetar

jaka

mala

pokrivanje povrine

dobro

loe

prodiranje u lisnu masu

loe

dobro

13.5.4. Izbor tipa sapnice


Prema obliku mlaza razlikujemo dvije vrste.
Sapnice lepezastog mlaza
Danas se gotovo iskljuivo u ratarstvu i povrarstvu koriste sapnice koje imaju lepezasti (plosnati)
mlaz. Razlog je tomu to se lepezastim mlazom postie najbolja raspodjela kapljica. Kut mlaza je
najee 110 (moe biti i 80, 90 i 120). Ako su sapnice ugraene na krilu prskalice na razmak od 50
cm postie se tzv. dvostruko prekrivanje izmeu sapnica (Slika 13.4). Optimalna visina od vrha
sapnice do povrine koja se prska je 50 cm, a jo uvijek zadovoljavajua distribucija postie se ako ta
visina (uslijed neravnog terena) varira do 35 do 70 cm. Kako ne bi dolo do sudaranja mlazova,
sapnice su zakrenute za 5 do 10 u odnosu na krilo prskalice.

15

187

Danas na tritu postoje tri tipa sapnica s lepezastim mlazom (Slika 13.12):
x
x
x

standardne ili konvencionalne,


anti - drift (engl. low drift),
injektorske (engl. air induction, air inclusion, air injektor).

Standardne sapnice koje stvaraju plosnati mlaz nazivamo i univerzalnima. Ovisno o tlaku i veliini
otvora sapnice stvaraju mlaz irokog spektra kapljica (sitne, srednje i krupne kapljice). Ako koristimo
sapnice s malim otvorom (01, 015 i 02) dobit emo mlaz s najveim udjelom sitnih i srednjih kapljica
kojima se postie ujednaena distribucija, bolje prianjanje i ujednaeno prekrivanje povrine koja se
prska. Sitne kapljice su vrlo osjetljive na vjetar, brzo isparavaju, pa su gubici uslijed zanoenja esto
veliki. Stoga se ove sapnice primjenjuju kada su povoljni vremenski uvjeti za prskanje. Meutim,
zanoenje se moe donekle smanjiti u niskotlanom podruju najvie do 2,5 bara i pri brzini vjetra do
3 m/s. Ako se radi pri viem tlaku (> 3 bara) te veim otvorima sapnice, volumni udio kapljica manjih
od 100 m tada zanoenje moe iznositi i do 30 %, to je osnovni nedostatak ovog tipa sapnica.

Slika 13.12: Popreni presjek sapnica s lepezastim mlazom


(izvor: Glasilo biljne zatite, V. Duvnjak, M. uljat)

Anti-drift sapnice: za razliku od standardnih, ovaj tip sapnice ima u sebi integriranu pretkomoru
prizmatinog oblika. Opadanjem tlaka tekuine u pretkomori, prije otvaranja izlaznog otvora,
smanjuje se udio neeljenih sitnih kapljica koje se razvijaju procesom rasprivanja. Ovim sapnicama
postie se ui spektar kapljica u mlazu, zadovoljavajua distribucija te smanjenje zanoenja (engl. low
drift). Primjena se moe izvoditi do brzine vjetra od 4 m/s.

15

188

Injektorske ili zrane mlaznice su tako konstruirane da se pomou injektorskog uloka u tijelu
sapnice, na venturijevom principu usisava zrak unutar sapnice, koji se mijea sa kropivom, tako
stvarajui krupne kapljice koje u sebi sadre zrane mjehurie. Koliina zraka u kapljici ovisi o vie
imbenika, a jedan od najvanijih je formulacija sredstva za zatitu bilja za pripremu kropiva koji se
raspruje. Oba medija tekuina i zrak u kropivu su u omjeru priblino 1:1, i mijeaju se u komori
sapnice. Do konanog rasprivanja dolazi izlaskom tekuine kroz izlazni otvor sapnice. Osnovni cilj
razvoja ovog tipa sapnica bio je postii smanjenje zanoenja, uz zadravanje svih dobrih svojstava
koje, openito imaju sapnice s lepezastim mlazom. Brojna ispitivanja ovih sapnica u stvarnim radnim
uvjetima su pokazala da smanjenje zanoenja moe biti i do 90 % u ratarstvu i do 75 % u zatiti
vinograda u odnosu na konvencionalne sapnice iste veliine. Injektorske sapnice su ovisno o
proizvoau dizajnirane na nekoliko naina:
x dugaka izvedba (ID) ima vee vrijednosti srednjeg volumetrijskog promjera u irem
rasponu tlakova (3 do 8 bara) te zadrava kakvou mlaza uglavnom konstantno i
x kratka izvedba (IDK) ima visoke vrijednosti srednjeg volumetrijskog promjera, ali do
radnog tlaka od 2,5 bara. Poveanjem tlaka iznad 2,5 bara dolazi do opadanja
vrijednosti srednjeg volumetrijskog promjera te se mijenja kakvoa mlaza.
Na tritu danas postoje i sapnice dvostrukog mlaza koje imaju dva lepezasta mlaza pod kutom.
Injektorske sapnice imaju veliko smanjenje zanoenja, precizne su i otporne na troenje. Prikladne su
za itarice, eernu repu i kulture gustog sklopa. Imaju poboljano djelovanje kod primjene fungicida.
Injektorska sapnica AI3070, tvrtke ''TeeJet'' ima dva mlaza pod kutom od 30 prema naprijed, i 70
unazad. Veliki dio spektra kapljica su velike i srednje kapljice, to smanjuje zanoenje vjetrom, i
pospjeuje prodiranje kapljica u usjev (prvi mlaz), a istovremeno pratei mlaz ima dobro pokrivanje
povrinskog dijela usjeva (Slika 13.13).

Slika 13.13: Sapnica dvostrukog mlaza (izvor: www.precisionpays.com)

15

189

Sapnice konusnog mlaza


Sapnice konusnog mlaza (stoasti mlaz) su najee ugraene na rasprivae i tradicionalno se koriste
u zatiti nasada voa, vinove loze i u ratarstvu i povrarstvu za primjenu fungicida. Po izvedbi mogu
biti:
x sapnice sa upljim konusnim mlazom (Slika 13.14),
x sapnice s punim konusnim mlazom.
Osnovna karakteristika im je da kod istog tlaka i veliine otvora stvaraju mlaz sa znatno sitnijim
kapljicama (vrlo fine / fine) i relativno uskog spektra. Zbog navedenih karakteristika ovim sapnicama
postie se dobro prianjanje i visok stupanj pokrivenosti povrine koja se oroava. Zato se gotovo
iskljuivo koriste u vonjacima i vinogradima, za aplikaciju fungicida i insekticida, gdje je vano
nanijeti sredstvo za zatitu bilja na obje strane lista. Osnovni im je nedostatak to mlaz podlijee
zanoenju (drift).

Veliina kapljica: vrlo sitne (VF), sitne (F), srednje (M), krupne (C), vrlo krupne (VC)
Tablica 13.8: Podaci za Hardi 1299 sapnice upljeg konusa (izvor: www.hardi-international.com)

Slika 13.14: Izgled keramike sapnice Hardi 1299 sapnice s konusnim mlazom (oblik mlaza- uplji konus)
(izvor: www.hardi-international.com)

15

190

13.5.5. Troenje sapnica i njihova pravovremena zamjena


Sapnice na prskalicama i rasprivaima se troe tijekom koritenja te ih treba zamijeniti novima
nakon odreenog broja sati rada. Troenje materijala sapnice nastaje uslijed abrazivnog i korozivnog
djelovanja. Korozija je rezultat kemijskog, dok je abrazija rezultat mehanikog djelovanja tekuine
koja prolazi kroz sapnicu. Danas se sapnice uglavnom izrauju od nehrajuih materijala tako da je
time rijeen problem troenja od korozije. Kao posljedica troenja otvora sapnice dolazi do
naruavanja oblika mlaza kao i poveanja koliine protoka sapnice L/min u odnosu na ispravnu
deklariranu koliinu.
Istroene sapnice na prskalicama i rasprivaima su jedan od najeih uzroka potronje neopravdano
velikih koliina sredstava za zatitu bilja, ime se poveava rizik od neadekvatne koliine uporabe
sredstava za zatitu bilja, oteenja biljaka, oneiuje okoli te znatno poveavaju trokove
proizvodnje. Sapnicu treba zamijeniti kada je protok tekuine u jedinici vremena (L/min) vei za 10 %
ili vie od deklariranog protoka sapnice, pri odreenom tlaku. Da se izbjegnu razlike u protoku starih i
novih sapnica, odnosno za ujednaenu distribuciju kropiva, vrlo je vano obaviti zamjenu svih
sapnica istovremeno.
13.6. Utroak kropiva
Prije poetka prskanja ili rasprivanja treba odrediti optimalan utroak kropiva. Utroak kropiva
ovisi o veliini povrine, volumenu biljaka ili dijelova biljaka koje se tretiraju, vrsti tetnika, uzronika
bolesti ili korova koji se suzbija, svojstvu sredstva za zatitu bilja i stroja za primjenu.
Europska i mediteranska organizacija za zatitu bilja (EPPO) razvrstala je primjenu u razrede
prikazane u Tablici 13.9 prema utroku kropiva po jedinici povrine.
Tablica 13.9: Utroak kropiva u razliitim tipovima nasada (izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

hrvatski naziv
visoki utroak
kropiva
srednji utroak
kropiva
mali utroak
kropiva
vrlo mali utroak
kropiva
ultra mali utroak
kropiva
ultra ultra mali
utroak kropiva

engleski naziv

u voarstvu i
vinogradarstvu

u povrarstvu i
ratarstvu

HV - high volume

>1 000 L/ha

>600 L/ha

MV - medium volume

500 1 000 L/ha

200 600 L/ha

LV - low volume

200 500 L/ha

50 200 L/ha

VLV - very low volume

50 200 L/ha

5 50 L/ha

ULV - ultra low volume

5 50 L/ha

1 5 L/ha

UULV - ultra, ultra low


volume

<5 L/ha

<1 L/ha

U naim tipovima nasada mogu se s agregatima (traktor + raspriva), tehniki gledano, normalno
rasporediti koliine od 150 do 400 L/ha (Slika 13.15) kod veliine kapljica od 100 do 300 m.
Ustanovljeno je da je takvo rjeenje i ekonomski najprihvatljivije, jer predstavlja kompromis izmeu
potrebnih investicija u strojnu opremu i trokova rada, a i ekoloki je prihvatljivo.

15

191

Slika 13.15: Raspriva u radu u vonjaku (snimio: V. Tadi)

Sve stroi ekoloki zahtjevi vezani na zatitu bilja u najskorije e vrijeme vjerojatno traiti i
ograniavanje hektarske potronje kropiva, dok svi preostali vikovi padaju na tlo. Prema nekim
autorima ta koliina iznosi samo 600 L/ha kropiva. Kako je kod manjih hektarskih volumena ova
retencijska masa jo manja, logino je, da treba za postizanje ekoloko prihvatljive zatite bilja
hektarsku potronju vode i sredstva za zatitu bilja u nekom omjeru prilagoavati hektarskom
volumenu nasada. Naina rjeavanja ovog problema u Europi ima vie. vicarski strunjaci npr. u tom
smislu kod volumena biljki na poetku vegetacije od 10 000 m/ha preporuuju hektarsku potronju
kropiva 400 L/ha, dok za nasade jaeg ili slabijeg uzrasta linearno poveavaju ili smanjuju. Iako za
sada jo nije jasno kada i kako e se uvesti takvi novi, pomalo revolucionarni postupci u zatiti bilja,
sigurno je da e se temeljiti na boljoj pripremi stroja, preciznijem izboru postupka i paljivijem radu u
nasadu.
Punjenje spremnika prskalice/rasprivaa
Koliina sredstva za zatitu bilja za odreeni spremnik iznosi (L ili kg):

Ako se ne koristi pun spremnik tada se umjesto volumena spremnika upisuje stvaran volumen
tekuine koji se namjerava koristiti.

15

192

13.7. Odravanje stroja za primjenu sredstava za zatitu bilja


Pravilno odravanje i pravilna uporaba stroja za primjenu omoguuje pouzdanu primjenu sredstva za
zatitu bilja to znai da bi strojevi za primjenu sredstava za zatitu bilja ispravno radili potrebno ih je
redovno odravati. To znai sustavno pregledavati strojeve, i po potrebi zamijeniti istroene i
neispravne dijelove prskalice/rasprivaa. To ne ukljuuje samo dijelove poput crpke, crijeva i
sapnica, ve nosae sapnica, osovine, leajeve, prikljuno vratilo, spremnik itd.
Prilikom redovitog pregleda stroja za primjenu sredstava za zatitu bilja potrebno je:
x
x
x
x
x
x
x

provjeriti razinu ulja prije uporabe,


poslije prskanja/rasprivanja isprazniti spremnik i isprati ostatke sredstva za zatitu
bilja istom vodom,
provjeriti brtvljenje svih crijeva i spojeva,
glavni proista obvezno skinuti i oistiti poslije svake primjene (pri emu treba paziti
da se ne oteti),
protok sapnica i oblik mlaza redovito provjeravati (ako je odstupanje protoka vee od
10 % zamijeniti sapnice),
sapnice od razliitih materijala nemaju isti vijek trajanja (npr. sapnice od mesinga
troe se znatno bre),
na stroju za primjenu sve sapnice moraju biti od istog materijala i stupnja
istroenosti.

Prilikom primjene sredstava za zatitu bilja potrebno je paziti na:


x
x
x
x
x
x
x

15

stalnost odabranog radnog tlaka i radne brzine,


pravilnost oblika mlaza,
tonost visina sapnica kod ratarske prskalice (od 35 do 70 cm),
blizinu vodotoka, tj. raditi na udaljenosti sukladno uputi na etiketi,
brzinu vjetra, tj. prekinuti prskanje/rasprivanje pri brzini vjetra veoj od 3 do 4 km/h
rad mijealice i mijeanje sredstva za zatitu bilja u spremniku (mjea mora biti
ukljuen od poetka pripreme kropiva do kraja primjene sredstava za zatitu bilja) te
traktor da se ne zaustavlja dok je stroj za primjenu u funkciji primjene sredstava za
zatitu bilja.

193

Spremnik
Spremnik stroja za primjenu potrebno je oprati izvana i iznutra nakon svake uporabe. Ako je
umjeravanje stroja za primjenu obavljeno dobro, na kraju prskanja/rasprivanja ostat e u spremniku
malo kropiva te e i sam postupak ienja biti krai i jednostavniji. Preostali dio kropiva je
potrebno razrijediti istom vodom i poprskati po ve tretiranoj povrini (ovaj puta sa znatno
razrijeenom otopinom koja nee nakoditi usjevu). Iznimno vaan dio na prskalici je spremnik s
istom vodom, koji se koristi za pranje stroja za primjenu (iznutra i izvana). Prilikom bilo kakvog
rukovanja strojevima za primjenu obvezno je koristiti osobnu zatitnu opremu (prije svega rukavice
radi ostataka sredstva za zatitu bilja na svim dijelovima stroja za primjenu) (Slika 13.16). Osim opih
uputa za ienje (pranje) spremnika potrebno je pridravati se uputa za ienje strojeva za primjenu
koje se nalaze na etiketi odreenog sredstva za zatitu bilja.

Slika 13.16: Punjenje spremnika stroja za primjenu koritenjem osobne zatitne opreme
(izvor: www.hardi-international.com)

Proistai
Sredstva za zatitu bilja i sitne neistoe (koje su prole kroz proistae na ulazu u spremnik) mogu se
nakupiti na proistaima, bilo na usisnoj ili tlanoj strani stroja za primjenu. Posebno je to sluaj kada
se koriste formulacije sredstva za zatitu bilja u obliku praiva (WP, SP, WS). Potrebno je zato nakon
zavrenog prskanja oistiti sve proistae da se sredstvo za zatitu bilja ne bi osuilo i sprijeilo
normalan protok kod sljedeeg prskanja. U tom sluaju neistoe bi bilo puno tee oistiti, a proista
bi se mogao otetiti.
Crpka
Vitalni dijelovi crpke su ventili koji se s vremenom mogu otetiti ako se u spremniku sluajno pojavi
neistoa. Pored ventila u crpki se jo nalaze i membrane koje su u kontaktu sa kropivom. U sluaju
da se membrane otete moe doi do mijeanja ulja i kropiva. Tada je potrebno odmah rastaviti
crpku i odnijeti je na popravak u ovlateni servis.

15

194

Regulator
Jedan od razloga zato se ne moe postii radni tlak prskalice, pored neispravne crpke, moe biti i
neispravan regulator tlaka. Ispravnost rada regulatora moemo provjeriti u radu s istom vodom.
Glavni ventil kao i ventili za svaku sekciju moraju dobro brtviti te njihovim zatvaranjem ne smije doi
do kapanja. U tom sluaju treba promijenite brtve na ventilima i na kraju podmazati uljem sve
dijelove koji se mogu zatvarati i otvarati.
Manometar
Za odreivanje tone koliine kropiva po jedinici povrine potreban je ispravan manometar.
Ispravnost manometra moe se provjeriti uz pomo novih sapnica poznatog protoka na nain da se
na manometru podesi tlak od 3 bara i tijekom jedne minute u mjernoj posudi izmjeri koliina vode
koja proe kroz sapnice i usporedi s vrijednostima protoka sapnica u tablici koja se nalazi uz sapnice.
Nosai sapnica i zatita od korozije
Da bi stroj za primjenu bio to dulje ispravan, a trokovi odravanja smanjeni, potrebno je voditi brigu
i o podmazivanju pojedinih dijelova. Mnoga sredstva za zatitu bilja su agresivna i teko ih je oprati
nakon to se osue. Nakon koritenja sredstva za zatitu bilja stroj za primjenu treba, po mogunosti,
oprati u polju, ako je ugraen stroj za pranje pod tlakom. Poslije ispiranja cjelokupnog sustava vodom
pod tlakom i suenja, metalne dijelove potrebno je premazati antikorozvnim sredstvom (uljem).
Prikljuno vratilo
Zatita na prikljunom vratilu uvijek mora biti postavljena kako bi se izbjegle mogue nesree u radu.

15

195

13.8. Koritenje traktora


Budui da je traktor velika investicija za poljoprivrednika, vano ga je maksimalno iskoristiti, a to bi
znailo da je potrebno odabrati traktor sukladno karakteristikama poljoprivredne povrine (podruje,
kultura, razmak izmeu nasada, nagib itd. ) kako bi postigli maksimalni uinak uz najniu cijenu.
13.8.1. Uporaba traktora sa zatvorenom kabinom
Primjena sredstva za zatitu bilja prskalicom ili rasprivaem agregatiranih traktorom bez kabine
moe uzrokovati izloenost koe i dinih putova tetnom djelovanju sredstva za zatitu bilja.
Preporuuje se uporaba traktora sa zatvorenom kabinom koji smanjuje potencijalnu izloenost
primjenitelja. Isto tako traktori i strojevi za primjenu moraju biti usklaeni to znai da traktor treba
imati dovoljno snage (kW/KS) da stroj radi uinkovito u svim radnim uvjetima. Svi sustavi (hidrauliki,
elektriki i pneumatski) moraju biti ispravni. Stoga je vano zbog zatite vozaa prilikom prskanja ili
rasprivanja da traktor bude opremljen kabinom (Slika 13.17) te da ima uinkovit sustav
proiavanja zraka. Zatvorena kabina titi korisnika od vanjskih utjecaja (atmosferilija, maglice itd ).
Ona mora ispunjavati minimalne standarde i biti certificirana.

Slika 13.17: Voarsko - vinogradarski traktor s kabinom


Antonio Carraro (izvor: www.antoniocarraro.it)

Slika 13.18: Kontrola zraka u kabini Antonio Carraro


(izvor: www.antoniocarraro.it)

Danas na tritu postoje traktori koji imaju kontrolu zraka (air control) u kabini (Slika 13.18) gdje
aktivna ventilacija kabine stvara nadtlak u kabini, koja je ispunjena istim zrakom (prolaskom
oneienog zraka kroz ukljueni ugljeni filtar). Traktor prema zahtjevu vozaa garantira odravanje
nadtlaka u kabini te stalno informira o uinkovitosti sustava. Pokazuje sate rada ugljenog filtra (uz
podatak - koliko je jo preostalo radnih sati do zamjene ugljenog filtra) i vrijednosti nadtlaka u kabini,
to garantira izolaciju unutranjosti kabine od vanjskog tetnog djelovanja sredstva za zatitu bilja.

15

196

13.8.2. Mjere opreza pri uporabi traktora


Traktorom treba upravljati u skladu s uputama proizvoaa i s najveim oprezom. Zbog sigurnosnih
razloga potrebno je pridravati se nekih opih smjernica:
x
x
x

upoznati se s radom traktora prije uporabe,


izbjegavati uporabu traktora na strmim povrinama ili u uskim zavojima kako ne bi
dolo do prevrtanja,
ne prikljuivati strojeve koji su preteki za snagu traktora.

Tijekom prskanja traktorom potrebno je:


x
x
x

kod koritenja traktora sa zatvorenom kabinom, u kabini drati iste rukavice u


sluaju da se mora popraviti stroj za primjenu (npr. odepiti sapnice i dr.),
pri skretanju traktora na kraju redova zatvoriti sapnice prskalice ili rasprivaa,
sprijeiti zanoenje kropiva na susjedne usjeve/nasade/povrine. Kad god je mogue
upotrebljavati sapnice sa smanjenim zanoenjem kropiva. Ako doe do zanoenja
kropiva, potrebno je ustanoviti razlog i ispraviti pogreku.

13.9. Posebne tehnike primjene - prskalice s manjim utrokom kropiva (ULV)


Veina sredstava za zatitu bilja primjenjuje se u obliku mlaza koji se pretvara u kapljice i rasporeuje
po ciljanom objektu (biljci). Neujednaeno pokrivanje ciljane biljke je gubitak, kota i rezultira
neeljenim i nepotrebnim oneienjem okolia. Veliina kapljica vana je za postizanje najboljih
biolokih rezultata. Za veinu primjena sredstva za zatitu bilja postoji odreena veliina spektra
kapljica koja e biti najuinkovitija. Kod standardnih prskalica, sapnica proizvodi iroki spektar veliine
kapljica. Vrlo velike i vrlo male veliine kapljice su esto gubitak - velike esto zavravaju na tlu, dok
su male kapljice podlone odnoenju i oneienju okolia. Ova neuinkovitost znai da se mora
koristiti vie tekuine nego je potrebno da bi se napravilo uspjeno tretiranje, to se negativno
odraava na utroeno vrijeme, napor i uinjene trokove. Kontrolirana primjena kapljica (engl.
Controlled Droplet Application - CDA) nudi rjeenja u odreenim aspektima primjene. Ta uinkovitost
nam omoguuje koritenje malih i vrlo malih koliina kropiva.
13.10. Mogunosti poboljanja kvalitete primjene
U poljskim uvjetima za vrijeme tretiranja, tj. transporta kapljica od stroja za primjenu do biljke koja se
tretira moe doi do gubitka kropiva zbog zanoenja (engl. drift) te znatno smanjiti uinkovitost
primjene. Tijekom primjene vano je sprijeiti zanoenje na neciljane povrine i objekte. To je
negativna pojava uslijed koje dolazi do oteenja biljaka susjednih parcela, a moe doi i do otrovanja
ljudi, domaih ivotinja, divljai, pela, oneienja okolia te pomora riba ako sredstvo dospije u
oblinje vodotoke. Najvaniji su uzronici zanoenja: vjetar, vlanost zraka i toplo vrijeme te je
prskanje ili rasprivanje potrebno obavljati kada su povoljni vremenski uvjeti iako se ponekad mora
obaviti i kada je rizik od zanoenja velik.

15

197

Kombinacije imbenika koji mogu doprinijeti zanoenju (Slika 13.20):


x
brzina vjetra,
x
visina sapnica, dizajn opreme i uvjeti na tlu,
x
kakvoa mlaza (ovisi o izboru sapnica i radnom tlaku),
x
brzina kretanja traktora (prskalice/rasprivaa),
x
vrsta usjeva, vegetacija ili bez vegetacije,
x
lokalni vremenski uvjeti,
x
ispravnost opreme koja se koristi pri primjeni,
x
podeenost prskalice/rasprivaa.

Slika 13.20: imbenici koji utjeu na zanoenje tekuine i njezin utjecaj na okoli
(Izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

15

198

Za primjenu sredstava za zatitu bilja potrebno je znati sljedee:


x ne prskati/rasprivati uz osjetljiva podruja, potoke, rijeke, jezera, naselje ako
dolaskom na mjesto primjene sredstva za zatitu bilja uoimo vjetar (npr. treperenje
lia, grana )
x vrue i suno vrijeme smanjuje veliinu kapljica te poveava mogunost zanoenja.
Najsigurniji uvjeti su: hladno i vlano vrijeme sa stalnim vjetrom do 7 km/h (lagani
povjetarac) koji pue od smjera osjetljivih podruja.
x izbjegavati prskanje/rasprivanje za vrijeme temperaturnih inverzija.
Tijekom vedrih noi, tlo moe brzo gubiti toplinu u suhoj atmosferi i uz povrinu tla se formiraju
hladni slojevi zraka. U tim uvjetima, zrak u samoj blizini tla je hladniji od zraka u viim slojevima to se
naziva temperaturnom inverzijom (Slika 13.21). Ova pojava sklona je suzbiti vertikalno kretanje zraka
i tako stvoriti zapreku prodoru malih kapljica kropiva u kronju nasada. Inverzija se stvara esto pri
vrlo mirnom vremenu (bez vjetra). Stoga je potrebno izbjegavati prskanje po takvom vremenu, jer
male kapljice mogu dugo vremena lebdjeti u zraku, izmeu slojeva, te mogu uzrokovati ozbiljne tete
kilometrima daleko od mjesta tretiranja. Takoer je potrebno znati da:
x
x
x

manja vlaga zraka uzrokuje vee isparavanje kapljica.


vea temperatura zraka uzrokuje vee isparavanje kapljica.
male kapljice su podlonije isparavanju od velikih.

Slika 13.21: Temperaturna inverzija (Izvor: http://www.geograph.org.uk/photo/959775)

15

199

Postupci za sprjeavanje zanoenja i oneienja:


x
x
x
x
x
x
x

Pratiti vremensku prognozu i uvjete na parceli prije nego li zaponemo primjenu sredstva
za zatitu bilja. Ne tretirati ako postoji mogunost zanoenja kapljica od ciljane povrine.
Smanjenjem utroka kropiva smanjit e se koliina sredstva za zatitu bilja koja se
odnosi vjetrom.
Koristiti sapnice koje proizvode krupnije kapljice (injektorske ili zrane sapnice koje su
otpornije na zanoenje).
Grane ratarske prskalice drati u to niem poloaju ime je omoguena dobra poprena
raspodjela kropiva. Pravilna visina sapnica ovisit e o kutu mlaza, razmaku sapnica,
ureenosti parcele i dizajnu grana prskalice.
Netretiranje rubnog dijela parcele koji je najblii uz granicu niz vjetar (engl. buffer zona).
Uz rub vonjaka posaditi drvee kao prirodnu zatitu od vjetra.
Uporaba raznih sustava prskanja/rasprivanja, koji su dostupni, u svrhu smanjenja
zanoenja. Prihvatljivi sustavi za smanjenje mogu ukljuivati twin fluid sapnice,
injektorske sapnice, prskalice sa zranom potporom, recirkulirajue tunelske rasprivae
(za vonjake, vinograde i grmoliko bilje).
Koritenje anti-drift aditiva ovisi o vrsti opreme koja se koristi i kropivu.

Djelovanje brzine vjetra bit e izraeno ovisno o tome koliko e daleko kapljica ii u horizontalnom
smjeru. Sile gravitacije jako su male u ovom sluaju, jer je masa kapljice mala. Vrlo male kapljice
(manje od 100 m) padaju jako sporo i esto ostaju lebdjeti u zraku i do dvadesetak minuta, tj.
ponaaju se kao magla. Prema znanstvenim spoznajama, kapljicu promjera 200 m, s poveanjem
brzine od 1 m/s (3,6 km/h), vjetar e odnijeti do 21 m prije nego li ona padne na tlo. Kapljica veliine
100 m treba otprilike 11 sekundi da padne s visine od tri metra. Ako tu kapljicu pustimo u struju
vjetra brzine 2,2 m/s (8 km/h), ona e biti odnesena oko 23 m prije nego li padne na tlo.
Novorazvijene zrano-injektorske sapnice daju vee kapljice nego standardne lepezaste i konusne
sapnice. Velike kapljice kliznu s povrine lista, ali kapljice zrano-injektorskih sapnica stvaraju zrane
balonie unutar kapljice. Padom takve kapljice na list ona se raspri po povrini. Ovim nainom
ostvarujemo vrlo malo zanoenje uslijed stvaranja veih kapljica, a uinak pokrivenosti povrine je
priblian kao kod manjih kapljica. Sve vrste injektorskih ratarskih sapnica za primjenu sredstava za
zatitu bilja postale su potrebne u modernoj poljoprivredi za uspjenu aplikaciju s ekonomskog
gledita i s gledita zatite okolia u svim standardima. Jedna od velikih prednosti tehnologije
injektorskih sapnica je smanjenje zanoenja bez utjecaja na ostale imbenike prskanja.

Slika 13.22: Zanoenje, tj. odnoenje kapljica tijekom rada prskalice


(Izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

15

200

13.11. Posebne izvedbe prskalica/rasprivaa


13.11.1. Prskalice sa zranom potporom
Trend je razvoj prskalica koje imaju malu potronju kropiva po jedinici povrine uz to je mogue
manji gubitak na neciljano mjesto (tetni organizmi). Istodobno s manjim kapljicama moe se pojaviti
vei gubitak zanoenjem kapljica (osjetljivost na vjetar). Inovacijama tehnikih sustava u zatiti bilja
razvijen je model prskalica sa zranom potporom HARDI TWIN (Slika 13.23). TWIN sustav se sastoji od
konvencionalnih grana s plosnatim sapnicama, te jednim ili dva ventilatora koji upuhuju zrak kroz
zrani jastuk. Zrak se zatim prenosi po cijeloj duljini grana pomou zranog jastuka.

Slika 13.23: Prskalica sa zranom potporom HARDI TWIN (izvor: www.hardi-interacional.com)

Struja zraka usmjerava, potiskuje, gura kapljice kropiva prema biljkama. S ciljem to manje
osjetljivosti na vremenske uvjete (vjetar), postoji mogunost zakretanja kuta sapnica ovisno o brzini i
smjeru vjetra (TWIN: 18 i TWIN force 30, 40 naprijed i unazad), ime se postie optimalno
prskanje tretirane povrine (Slika 13.24).

Slika 13.24: Prikaz mogunosti mijenjanja kuta kod TWIN sustava (Izvor: www.hardi-interacional.com)

15

201

Proces prskanja odvija se malim kapljicama. Reduciranje gubitaka pomou zrane potpore je tako
veliko da se i kod brzine vjetra od 8 m/s moe uspjeno prskati. Granica prskanja je kod
konvencionalnih prskalica pri brzini vjetra od 4 m/s.
Ovaj tip prskalice prikladniji je za primjenu fungicida i insekticida u kasnijim fazama razvoja usjeva
(npr. itarice). Manje je ili uope nije prikladan za primjenu herbicida.
Svojstva sustava:
x

Manja potronja vode i sredstava za zatitu bilja


Viegodinja iskustva iz prakse pokazuju da je znatno manja potronja vode, ak za 50 %.
Navedena uteda izraena je kod usjeva koji su u poetku vegetacije, a neovisno o vrsti
sapnice, tj. veliini kapljica. Kod prskanja biljaka u daljnjem razvoju vegetacije uteda se
poveava i iznosi i do 80 %. Praksa je pokazala da je potronja vode oko 150 L/ha, to
istovremeno znai da je vrijeme punjenja spremnika krae i mogue je poprskati veu
povrinu.
Manje oneienje susjednih parcela zanoenjem (engl. drift)
Gubitak odnoenjem moe kod konvencionalnih prskalica biti tako velik da se postupak
prskanja treba zaustaviti kada je brzina vjetra vea od 3 do 4 m/s. Pomou sustava TWIN ta
se granica pomie na 8 do 9 m/s, pri emu je gubitak zanoenjem manji nego kod normalnih
uvjeta pri koritenju konvencionalnim prskalicama. Koritenje takvih tehnika prskanja daje
ujednaenu distribuciju, velik depozit kapljica i bolje pokrivanje ciljane povrine (Slika 13.25).

Slika 13.25: Prikaz pokrivenosti povrine ispitnih listia i veliine kapljica kod razliitih sapnica pri istim uvjetima rada (izvor:
www.hardi-interacional.com)

15

202

13.11.2. Tunelski stroj za tretiranje vinograda i niskih nasada vonjaka


Upotrebljavajui tehnologiju recikliranja kropiva koje nije deponirano na biljci, kropivo se paljivo
filtrira, crpi u spremnik i ponovno upotrebljava. Ovo je velika korist za vinogradara ili voara, kao i za
okoli. Inovativan stroj primjenjuje kropivo s obje strane nasada i osigurava optimalnu primjenu
(Slika 13.26).
Svojstva sustava:
x
x
x
x
x

zahtjeva i do 30 % manje kropiva,


skoro u potpunosti smanjuje zanoenje (do 75 %),
mogunost primjene u blizini zatienih zona (vodotoci, blizina naselja...),
poveavaju depozit sredstava i do 60 %,
sigurniji rad primjenitelja.

Slika 13.26: Tunelski stroj za tretiranje vinograda i niskih nasada vonjaka


(izvor: www.interempresas.net/Agriculture)

15

203

13.12. Posebni rizici povezani s koritenjem runih i lenih prskalica


Rune i lene prskalice (Slika 13.27) najvie se koriste za primjenu na malim povrinama i za
amatersku primjenu. Potrebna je velika vjetina i panja da se tijekom tretiranja povrina biljke
prekrije bez preklapanja, koje e uzrokovati gubitak curenjem, i moe poveati rizik od fitotoksinosti.
Potrebna je vjetina da bi se osigurala uniformna primjena. Koliina kropiva, brzina kretanja i
prekrivanje e biti uvjetovana djelovanjem temperature, nagiba terena, konfiguracijom povrine
kojom se kree primjenitelj. Rune i lene prskalice bi trebale imati manometar kako bi mogli
kontrolirati potronju kropiva (veliinu kapljica) te ga ravnomjerno rasporediti po ciljanoj povrini.
Kalibracija rune ili lene prskalice:
1. pripremiti prskalicu za prskanje,
2. izmjeriti i oznaiti teren za kalibraciju
povrine 25 m, i oznaiti ga s koliima,
3. napuniti spremnik istom vodom (do
oznake npr. 5 litara),
4. poprskati povrinu radnim tlakom i brzinom
hoda koja e se koristiti u radu,
5. kad zavrimo prskanje oznaene parcele (25
m), izmjerimo potroenu koliinu vode - do
oznake 5 litara.
6. koliina vode primijenjena na 1000 m ili na
jedan hektar moe biti izraunata iz
sljedeih formula:

Slika 13.27: Lena prskalica (''Hardi'') (izvor:


www.hardisprayer.com)

Koliina tekuine/1000 m = litara utroenih na kalibracijskom polju (25 m) x 40


Koliina tekuine/ha = litara utroenih na kalibracijskom polju (25 m) x 400 ili moemo koristiti
podatke navedene u Tablici 13.10.
2

Tablica 13.10: Utroak kropiva po povrini (litara/1000m , litara/ha) (izvor: www.hardisprayer.com)

Litara utroeno na parceli (25 m) Litara/1000m2 Litara/ha


0.25
0.30
0.35
0.40
0.45
0.50
0.55
0.60
0.65
0.70
0.75
0.80
0.85
0.90
0.95
1.00

15

10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
36
38
40

100
120
140
160
180
200
220
240
260
280
300
320
340
360
380
400

204

13.13. Mjere upravljanja rizikom


Mjere kontroliranja izloenosti sredstvima za zatitu bilja
Za kontrolu izloenosti kada se priprema sredstvo za zatitu bilja (npr. kada se otvara ambalaa) i
premjeta, razrjeuje, mijea i ulijeva sredstvo za zatitu bilja u spremnik stroja za primjenu, trebalo
bi initi sljedee:
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

nabavljati sredstvo za zatitu bilja u pakiranjima veliine koja je prikladna povrini


koju tretiramo, ili koliini kropiva koja se priprema. Na taj nain moe se izbjei
vaganje, ili mjerenje tone doze za svako punjenje spremnika;
rukovati sredstvima za zatitu bilja na otvorenom i prozranom mjestu;
koristiti gumene rukavice, gumene izme, zatitno odijelo, pokrivalo za glavu, zatitne
naoale, masku ili polumasku sukladno oznakama upozorenja i obavijesti na etiketi i
popratnom listu svakog pojedinog sredstva za zatitu bilja;
oprezno otvarati ambalau kako kapljice sredstva za zatitu bilja ne bi dole u dodir s
oima i koom;
upotrebljavati zatvorene sustave (oprema koja je dizajnirana i proizvedena da iz
originalne ambalae vrlo precizno dozira i mjeri koliinu sredstva za zatitu bilja u
spremnik stroja) s kompatibilnom ambalaom;
upotrebljavati stroj za ispiranje ambalae; izbjegavati ispiranje rukama,
pri radu sa sredstvom za zatitu bilja - ne podizati posude koje sadre sredstvo za
zatitu bilja iznad razine glave;
koristiti najmanju doputenu koliinu sredstva za zatitu bilja kad god je to mogue;
odabrati najbolju opremu za rad;
ako bi metoda primjene sredstva za zatitu bilja poveala rizik za korisnika, treba
razmisliti o drugaijem nainu primjene;
kad god je mogue koristiti traktor s kabinom;
provjeriti ispravnost stroja za primjenu;
novi strojevi moraju zadovoljiti standarde da smanje rizike kontaminacije tijekom
uporabe ili odravanja (koritenje opreme s kontrolama u kabini traktora,
samoistei filtri, s ugraenim unutarnjim pranjem spremnika);
provjeriti ispravnost sapnica da ne kapaju kad je stroj za primjenu iskljuen;
drati strojeve za primjenu sredstava za zatitu bilja istima (izvana i iznutra). istei
suhe ili prakaste naslage ne koristiti zranu struju (kompresor), jer ovim nainom
estice oneiuju zrak;
odravati opremu i nikad ju ne koristiti neispravnu;
umjeravati strojeve (provjeriti hektarsku dozu) koristei istu vodu;
za vrijeme rada sa sredstvom za zatitu bilja zabranjeno je jesti, piti ili puiti;
biti spreman prekinuti primjenu sredstva za zatitu bilja u trenutku nepovoljnih
vremenskih uvjeta (vjetar brzine vee od 15 km/h, ili vjetar promjenjivog smjera).

Prijevoz kropiva
Opasnost od mogueg oneienja okolia pri prijevozu sredstava za zatitu bilja, kropiva i radu sa
strojevima za primjenu smanjit e se na najmanju moguu mjeru ako se prate sljedee upute:
x

15

vozai traktora i vozila koja vuku prikolice i strojeve za primjenu sredstava za zatitu
bilja moraju provjeriti da su svi ureaji i oprema na stroju za primjenu i traktoru na
mjestu i osigurani;

205

x
x
x
x
x
x
x
x
x

15

svi ukljueni u prijevoz sredstava za zatitu bilja trebaju poznavati postupke za


izvanredne situacije;
ako doe do prolijevanja kropiva, sredstava za zatitu bilja, i rizika za druge ljude,
ivotinje ili okoli, brzo ograniiti mogu tetan uinak (npr. sprijeiti daljnje
odlijevanje kropiva u tlo, povrinske ili podzemne vode);
da bi zatitili vode od rizika oneienja, uvijek izbjegavati prolazak kroz vodu
(potoke, rijeke) - upotrebljavati mostove;
provjeriti jesu li ventili koji kontroliraju protok kropiva zatvoreni tijekom transporta,
da bi se smanjio rizik curenja ili kapanja te zatitio okoli;
provjeriti jesu li poklopci spremnika dobro zatvoreni;
provjeriti je li spremnik prskalice/rasprivaa prepunjen - to moe uzrokovati curenje
prilikom prijevoza, posebno na neravnim terenima, to moe dovesti do oneienja
okolia;
prilikom prijevoza kropiva u spremniku iskljuiti crpku i zatvoriti ventile, kako sustav
stroja ne bi bio pod tlakom, te s time i poveanim rizikom curenja kropiva;
kad god je mogue sredstva za zatitu bilja bi trebala biti dodavana u spremnik u
blizini gdje e biti primjena;
prijevoz kropiva ne obavljati uz nazonost djece, ivotinja ili u blizini hrane i hrane za
ivotinje.

206

13.14. Redoviti pregledi strojeva za primjenu pesticida


U skladu s propisima o odrivoj uporabi pesticida, strojevi za primjenu pesticida koje koriste
profesionalni korisnici podlijeu redovitom pregledu (Slike 13.28 13.31). Pregledom se provjerava
zadovoljavaju li strojevi za primjenu odreene tehnike zahtjeve radi postizanja visoke razine zatite
zdravlja ljudi, ivotinja i okolia. Najmanje jednom moraju biti pregledani do 26. studenog 2016.
Nakon tog datuma profesionalni korisnici mogu koristiti samo strojeve koji su uspjeno proli pregled
i imaju znak o obavljenom pregledu (Slika 13.32). Prskalice i rasprivai podlijeu redovitom pregledu
najmanje jednom u razdoblju od 3 godine. Znak o pregledu izdaje se na razdoblje od 3 godine.
Novi strojevi za primjenu su izuzeti od pregleda. Novim prskalicama i rasprivaima smatraju se oni
koji su prodani nakon 1. sijenja 2013. godine. Ovi strojevi dobivaju znak o obavljenom pregledu na
razdoblje od 5 godina od dana kupovine. Rabljeni strojevi za primjenu koji su kupljeni u nekoj od
drava Europske unije i imaju znak o obavljenom pregledu nadlenog tijela u toj dravi, takoer su
izuzeti od redovitog pregleda uz uvjet da su tehniki zahtjevi za pregled i uestalost redovitih
pregleda u toj dravi isti kao i u Hrvatskoj (3 godine). Od pregleda su izuzete sve rune prskalice,
lene prskalice na mehaniki, baterijski i motorni pogon i leni rasprivai na motorni pogon.
Redovite preglede mogu obavljati samo one ispitne stanice koje imaju ovlatenje Ministarstva
poljoprivrede. Nakon uspjenog pregleda ispitne stanice izdaju vlasniku stroja za primjenu izvjetaj o
obavljenom pregledu i oznaavaju prskalicu ili raspriva znakom o obavljenom pregledu. Pregledi se
obavljaju u mjestima gdje vlasnici ili korisnici prebivaju ili njima najbliim mjestima. O mjestima,
datumima i vremenu pregleda ispitne stanice daju informacije unaprijed putem plakata, obavijesti u
strunim asopisima, preko Savjetodavne slube i sl.
Do rujna 2014. ovlateno je 5 ispitnih stanica u Hrvatskoj. Dvije ispitne stanice djeluju unutar Zavoda
za mehanizaciju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, a tri ispitne stanice unutar tvrtke Agro
Elektronika d.o.o. sa sjeditem u Vinjevcu.
Uvjeti za ovlatenje ispitne stanice jednaki su za javni i privatni sektor. Ovlatenje za obavljanje
redovitih pregleda moe dobiti samo ona pravna ili fizika osoba koja posjeduje propisanu opremu,
iji zaposlenici imaju propisanu strunu spremu i ispunjavaju propisane uvjete u pogledu izobrazbe za
obavljanje redovitih pregleda strojeva za primjenu.
Ministarstvo poljoprivrede propisalo je najvie iznose koji mogu biti naplaeni za obavljanje pregleda
radi zatite vlasnika i korisnika strojeva od formiranja previsokih i nerealnih trokova pregleda. Cijene
pregleda ovise o radnom zahvatu prskalice i broju sapnica te iznose od 400,00 do 800,00 kuna bez
PDV-a. Naknade od naplaenih pregleda prihod su ispitne stanice koja je obavila pregled.
Vlasnici ili korisnici strojeva za primjenu pesticida moraju prije pregleda temeljito oistiti prskalice i
rasprivae iznutra i izvana. Spremnik za kropivo mora biti napunjen istom vodom najmanje do
polovice njegova volumena. Koritena voda pri pregledu bit e nakon zavretka pregleda vraena u
spremnik za kropivo. Takva voda moe se koristiti kod prve sljedee pripreme kropiva.
Na mjesto pregleda treba sa sobom ponijeti valjani osobni identifikacijski dokument s ispravnom
adresom prebivalita (osobna iskaznica ili putovnica). Ako u osobnom dokumentu nije naveden OIB,
potrebno je donijeti OIB. Na mjesto pregleda potrebno je donijeti i tehnike podatke o prskalici ili
rasprivau (proizvoa, godina proizvodnje, model, serijski broj ako je dostupan i sl.).

15

207

Na pregled je potrebno ponijeti najmanje:


x
x
x

za nove strojeve - priloiti dokaze o kupnji, dokumente s tehnikim podacima i izjavu o


sukladnosti;
za rabljene strojeve - dostaviti dokaze o kupnji, tehnike podatke;
za priznavanje pregleda u nekoj lanici EU - dostaviti podatke o dravi lanici Europske unije u
kojoj je stroj kupljen, kao i informaciju ima li stroj vaei znak o obavljenom redovitom
pregledu, u kojoj dravi lanici EU je znak izdan i do kada je vaei.

Detaljnije informacije o pripremi strojeva prije slubenog pregleda ovlatene ispitne stanice navest e
u obavijesti o obavljanju pregleda. Ako obavijesti ne sadre takve informacije upuujemo vas da
takve informacije zatraite od ovlatene ispitne stanice koja je dala obavijest i najavila pregled.
Vlasnici/korisnici strojeva trebaju prijaviti ispitnoj stanici:
x
x
x

nove strojeve i zatraiti znak prije prve uporabe stroja, a najkasnije u roku od tri mjeseca od
kupnje,
svaku promjenu podataka o vlasnitvu u roku od 30 dana od nastanka promjene u pisanom
obliku i priloiti dokaze o promjenama,
strojeve koje iz tehnikih ili drugih razloga nisu u uporabi ili je prolo vie od 30 dana od
isteka znaka radi odjave takvih strojeva.

Vlasnici/korisnici strojeva trebaju zatraiti od ispitne stanice:


x
x

priznavanje pregleda i izdavanje znaka za rabljene strojeve koji su pregledani u nekoj od


drava lanica EU,
izdavanje novog znaka od one ispitne stanice koja mu je izdala posljednji znak u sluaju
oteenja znaka.

15

208

Pregled se sastoji od nekoliko dijelova:


x
x
x
x
x
x
x

unosa podataka o vlasniku ili korisniku stroja u elektroniku aplikaciju,


unosa tehnikih podataka o stroju u elektroniku aplikaciju,
pripremi stroja za pregled,
pregleda stroja i prijenosa podataka o rezultatima pregleda u posebnu aplikaciju povezanu s
ureajem za obavljanje pregleda koja omoguuje prikaz i izradu rezultata pregleda,
izdavanja izvjetaja o pregledu (potvrde),
unosa podataka o pregledu u elektroniku aplikaciju,
izdavanja znaka o obavljenom pregledu.

U sluaju manjih neispravnosti koje mogu otkloniti serviseri nazoni na mjestu pregleda, mogue je
ponoviti pregled isti dan. Kod kritinih neispravnosti pregled se mora ponoviti. U ovom sluaju izdaje
se izvjetaj o pregledu, ali se ne izdaje znak o obavljenom pregledu. Znak o obavljenom pregledu
izdaje se samo u sluajevima kada strojevi za primjenu ispunjavaju propisane zahtjeve.

Slike 13.28 i 13.29: Redoviti pregled prskalica (snimio: I. Grepo)

Slike 13.30 i 13.31: Redoviti pregled rasprivaa (snimio: V. Tadi)

15

209

Vlasnik/korisnik stroja je takoer obvezan:


x
x
x

uvati izvjetaj o pregledu do sljedeeg redovitog pregleda;


dostaviti izvjetaj o obavljenom zadnjem pregledu ispitnoj stanici ako doveze na pregled stroj
koji je ve bio pregledan, a znak o pregledu je izgubljen ili uniten;
redovito provjeravati ispravnost stroja prije primjene pesticida, kalibrirati i zamjenjivati
dotrajale dijelove te provjeravati ispravnost ureaja prije primjene pesticida u skladu s
odgovarajuom izobrazbom koju su proli kao obveznici izobrazbe.

Slika 13.32: Izgled znaka o obavljenom redovitom pregledu stroja za primjenu (nacrtao: V. Novakovi)

15

210

13.15. Upute za pripremu prskalica/rasprivaa za zimsko razdoblje


Prvi vaan korak u pripremi prskalice za konzervaciju je njeno ienje. Prilikom vanjskog pranja
potrebno je oistiti i spremnik s unutarnje strane kao i kompletan sustav crijeva. ienje zapoinje
ispiranjem spremnika s unutarnje strane i kompletnom recirkulacijom iste vode po svim crijevima.
Koliina vode za ispiranje iznosi minimalno 10 % ukupnog volumena spremnika, dakle za prskalicu
volumena 4400 litara potrebno je najmanje 440 litara vode. Pranje se provodi tri puta pri emu se u
svakom pranju koristi 1/3 vode koju imamo na raspolaganju za pranje. U ovom sluaju to iznosi oko
150 litara. U vodu se moe dodati sredstvo za pranje spremnika koje ponekad isporuuju tvrtke koje
se bave prodajom sredstava za zatitu bilja ili prskalica/rasprivaa ili obavljaju redovite preglede
strojeva za primjenu. Nakon prvog koritenja iste vode za pranje kontaminirana voda bi se trebala
poprskati/raspriti po ve tretiranoj povrini budui da je koncentracija sredstva za zatitu bilja u toj
vodi ve dovoljno mala da dodatno prskanje/rasprivanje ne bi tetilo biljkama. Postupak se ponavlja
jo dva puta i nakon toga moe se rei da je prskalica ista i spremna za konzervaciju.
Zimi moe doi do smrzavanja vode u cijevima prskalica/rasprivaa ako strojevi za primjenu nisu
smjeteni u prostoriju gdje je temperatura cijelu zimu iznad 0C. Kako je to sluaj gotovo na svim
poljoprivrednim gospodarstvima strojeve je potrebno pripremiti za niske temperature. Nakon to je
prskalica oprana u svim crijevima ostala je ista voda. Prskalice/rasprivai mogu imati razgranatu
mreu crijeva, u kojima moe zaostati odreena koliina vode. Zato je vano u prskalicu/raspriva
uliti sredstvo protiv smrzavanja, antifriz (koliina varira o modelu i veliini prskalice/rasprivaa), te
se propusti kroz zatvoreni sustav stroja (crpku, filtre, ventile, crijeva, mjea...) i na kraju kroz
sapnice. Postupak ponavljamo za svaku sekciju na grani prskalice. Aerometrom izmjerimo toku
smrzavanja (od - 20 do -25 C). Konzervacijom smo zatitili stroj za primjenu od smrzavanja, a
istodobno osigurali da brtve cijelo vrijeme budu vlane. Time smo uklonili probleme koji se mogu
dogoditi idue proljee kada bi na mjestu brtvi koje su cijelu zimu bile suhe dolo do kapanja vode.
Na kraju je potrebno s prskalice demontirati manometar budui da je u njegovoj tankoj Bourdonovoj
cijevi jo uvijek ostala mala koliina vode koja bi se mogla smrznuti za vrijeme niskih temperatura.
U proljee se sredstvo protiv smrzavanja koje je ostalo u stroju za primjenu ispusti na jednoj od
krajnjih sapnica te se koristi kod idueg postupka konzervacije, uz prethodnu kontrolu kakvoe
sredstva protiv smrzavanja. U sluaju spremanja stroja za primjenu u vanjskim uvjetima, potrebno je
demontirati i spremiti opremu koja nije otporna na vanjske utjecaje (npr. spray monitor).
13.16. ienje stroja za primjenu
Postupak ienja stroja za primjenu mora biti uinkovit da bi se osiguralo uklanjanje ostataka
sredstva za zatitu bilja koji bi mogli uzrokovati tete (fitotoksine uinke) na poljoprivrednim
kulturama prilikom sljedee primjene.
Postupak ienja stroja za primjenu ovisi o fizikalno-kemijskim svojstvima aktivne tvari, vrsti i
svojstvima formulacije, kao i o osjetljivosti poljoprivrednih kultura na odreena sredstva za zatitu
bilja.
Sljedei korak u ienju stroja za primjenu ovisi o svojstvima sredstva za zatitu bilja. Herbicidi
zahtijevaju posebnu pozornost i, ovisno o sredstvu za zatitu bilja, razliite korake u postupku
ienja stroja za primjenu.

15

211

Tri su osnovna postupka ienja stroja za primjenu:


x jednostruko ispiranje vodom,
x trostruko ispiranje vodom,
x ispiranje uz uporabu deterdenata za ienje stroja za primjenu ili natrijevog
hipoklorita.
Ako je koriteno sredstvo za zatitu bilja za koje nije dovoljno uinkovito trostruko ispiranje vodom,
jer je sredstvo slabo topljivo u vodi, postupak ienja stroja za primjenu obavlja se deterdentom ili
natrijevim hipokloritom. Deterdent ili natrijev hipoklorit takoer se mora isprati iz stroja za primjenu
sredstva za zatitu bilja.
Prilikom ienja stroja za primjenu, jednako se moraju ispirati svi dijelovi. Potrebno je ukloniti sve
vidljive naslage, dobro isprati spremnik, cijevi, sapnice, zaslone i filtre istom vodom. Na kraju je cijeli
stroj potrebno isprati istom vodom sukladno propisanom postupku na uputi za uporabu. Strojeve za
primjenu potrebno je temeljito oistiti i oprati da bi se izbjegla fitotoksinost prilikom primjene na
drugoj kulturi.
Zbog zatite ljudi i okolia strojeve za primjenu i sapnice treba prati na mjestima gdje sredstvo za
zatitu bilja ne moe doprijeti u povrinske vode i gdje nema opasnosti za ljude i ivotinje.

Slika 13.33: Pranje prskalice izvana na povrini gdje je obavljeno tretiranje


(Izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)

Autori: Ivica Prpi, dipl. ing., Boena Deek, dipl. ing., Vlado Novakovi, dipl. ing., Maja Novak, dipl. ing.
Struni konzultanti: dr. sc. Vjekoslav Tadi, Anamarija Bokuli, dipl. ing.

15

212

LITERATURA
x
x
x
x

x
x

x
x
x
x
x
x
x

x
x

x
x

Agencija za zatitu okolia (2007): Izvjee o stanju okolia u Republici Hrvatskoj.


http://www.azo.hr
Agencija za zatitu okolia (2010): Kakvoa podzemnih voda.
Anon. (2005): International Code of Conduct on the Distribution and Use of Pesticides, Food
and Agriculture Organization of the United Nations.
Anon. (2006): Pesticides. Code of practice for using plant protection products, Department
for Environment, Food and Rural Affairs, UK.
http://www.pesticides.gov.uk/guidance/industries/pesticides/user-areas/farmers-andgrowers
Anon. (2006): Updating the Principles and Methods of Risk Assessment: MRLs for Pesticides
and Veterinary Drugs, MRL Workshop, Food and Agriculture Organization of the United
Nations & World Health Organization, November 2005, The Netherlands, str. 10-11, 31-33
Anon. (2008): New rules on pesticide residues in food. Directorate General for Health and
Consumers, Factsheet.
http://ec.europa.eu/dgs/health_consumer/information_sources/plh_publications_en.htm
Anon. (2009): Risk Assessment for Birds and Mammals. EFSA Journal 7(12): 1438 (358 str)
Anon. (2010): Kakvoa povrinskih kopnenih voda. Okoli na dlanu I-2010.,
http://www.azo.hr
Anon. (2010): Manual on Development and Use of FAO Specifications for Plant Protection
Products, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rim
Antolovi, J., Frkovi, A., Grubei, M., Holcer, D., Vukovi, M., Flajman, E., Grgurev, M.,
Hamidovi, D., Pavlini, I., Tvrtkovi, N. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo
kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb
Banaj, ., Tadi, V., Banaj, . Luka, P. (2010): Unapreenje tehnike aplikacije pesticida.
Poljoprivredni fakultet Osijek.
Beri, S. (2004): Pravilna primjena rasprivaa. Rasprivai. Glasilo biljne zatite (5).
Blai, M., Boli Tavar, M., Bukovec, P., Drofenik, P., Fatur, T., Juki Sorak, L., Koprivnikar
B., M., Lenik, M., Malovrh, M., arc, L., Vranac, S., Van der Geest, B. (2009): Gradivo za
usposabljanje prodajalcev FFS in izvajalcev varstva rastlin. Ministrstvo za kmetijstvo,
gozdarstvo in prehrano, Fitosanitarna uprava Republike Slovenije, Ljubljana
Bokuli, A., Novakovi, V. (2013): Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive
uporabe pesticida novi propis o uvjetima koje moraju zadovoljavati profesionalni korisnici
sredstava za zatitu bilja. Zbornik radova seminara DDD i ZUPP 2013 novi izazovi, Split 2.
4. travnja 2013.
Cvjetkovi, B. (2010): Mikoze i pseudomikoze voaka i vinove loze. Zrinski d.d. akovec, 16-54
osi, J., Ivezi, M., tefani, E., amota, D., Kalinovi, I., Rozman, V., Lika, A., Ranogajec, Lj.
(2008): Najznaajniji tetnici, bolesti i korovi u ratarskoj proizvodnji, Poljoprivredni fakultet
Osijek.
http://www.obz.hr/hr/pdf/poljoprivredni_info_pult/2010/Najzna%C4%8Dajniji%20%C5%A1t
etnici,%20bolesti%20i%20korovi%20u%20ratarskoj%20proizvodnji.pdf
Duvnjak, V., uljat, M. (2004): Mlaznice Osnovne karakteristike i pravilan izbor mlaznica
(rasprskivaa, dizni) u zatiti bilja, Glasilo biljne zatite (5): 286-294.
EPPO Standard PP1/241(1) Guidance on comparable climates

15

213

x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

x
x
x
x

Griffin, D. (2007): The evolution of legislation on EU MRLS, IPA 2007 projekt Further capacity
building in the area of Plant Protection Products and Pesticide Residues
Guidelines for the generation of data concerning residues as provided in Annex II part A,
section 6 and Annex III, part A, section 8 of Directive 91/414/EEC concerning the placing of
plant protection products on the market. 4607/VI/97 rev. 2 (1999)
Hamilton, D., Crossley, S. (2004): Pesticide Residues in Food and Drinking Water, Human
Exposure and Risks; John Wiley & Sons, Ltd. Australia, str. 3, 6-9
Hrvatske vode (2009): Strategija upravljanja vodama. http://www.voda.hr
Hrvatske vode (2013): Plan upravljanja vodnim podrujima. http://www.voda.hr
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu (2014): Osobna zatitna sredstva.
http://www.hzzzsr.hr/index.php/sigurnost-na-radu/osobna-zastitna-sredstva/135-osobnazatitna-sredstva
Igrc, J. (1983): Prilog poznavanju kompatibilnosti pesticida, Magistarski rad, Sveuilita u
Zagrebu, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgo, N., Juki-Peladi (2008): Crvena knjiga morskih riba Hrvatske.
Ministarstvo kulture i Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb
Kipi, D., Peria, I. (2011): Ostaci pesticida u hrani neivotinjskog podrijetla, Hrvatski zavod
za javno zdravstvo, Zagreb
Kneevi, Z., Serdar, M. (2011): Procjena rizika od izloenosti ljudi pesticidima unesenim
hranom, Arh Hig Rada Toksikol; 62: 269-278
Ljubeti, V., Bokuli, A., Novakovi, V. (2011): Slubene kontrole i program monitoringa
ostataka pesticida u hrani biljnog podrijetla, 5. Konferencija o sigurnosti i kakvoi hrane,
Opatija
Maceljski, M. (1992): Metode i aparati za primjenu pesticida, Sveuilite u Zagrebu,
Agronomski fakultet, Zagreb
Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija, II. dopunjeno izdanje, Zrinski, akovec
Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Igrc Bari, J., Ostoji, Z. (2002): Prirunik iz zatite bilja, drugo
dopunjeno izdanje (za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama), Zavod za zatitu bilja u
poljoprivredi i umarstvu Republike Hrvatske, Hrvatsko drutvo biljne zatite, Zagreb
Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Ostoji, Z., Bari, B. (2006): tetoinje vinove loze, Zrinski,
akovec
Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Ostoji, Z., Igrc Bari, J., Pagliarini, N., Otrec, Lj., Bari, K.,
izmi, I. (2004): tetoinje povra. Zrinski d.d., akovec, 45-148.
Martinovi, J. (1997): Tloznanstvo u zatiti okolia, Dravna uprava za zatitu okolia, Zagreb
Ministarstvo poljoprivrede (2014): Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju ratarskih
kultura za 2014. Dostupno na mrenim stranicama Ministarstva poljoprivrede
http://www.mps.hr/UserDocsImages/INTEGRIRANA/2013/T.U.%20ratarstvo%202014,%2012
.12.2013..pdf
Mrakovi, M., Brigi, A., Buj, I., aleta, M., Mustafi, P., Zanella, D. (2006): Crvena knjiga
slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb
Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije Ambrozia artemisiifolia L.,
Narodne novine br. 72/07.
Novakovi, V. (2014): Izobrazba poljoprivrednika o odrivoj uporabi pesticida. Gospodarski
list 15. oujka 2014;
Novakovi, V., Bokuli, A. (2014): Novi sustav registracije sredstava za zatitu bilja i novosti za
profesionalne korisnike pesticida. Zbornik radova seminara DDD i ZUPP 2014 juer, danas,
sutra, Split, 25. 28. oujka 2014.

15

214

x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

Pejnovi, N., Bogadi-are, A. (2011): Osobna zatitna sredstva za zatitu ruku. Sigurnost, 53
(4), str. 357-70
Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zatitu bilja. Narodne novine br.
59/2006
Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida. Narodne
novine br. 142/2012
Pravilnik o uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite izvorita. Narodne novine br.
66/2011 i 47/2013)
Pregled sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj za 2014. Glasilo biljne zatite, br. 1-2, 2014.
Tucker, A. (2008): Maximum Residue Levels, IPA 2007 projekt Further capacity building in
the area of Plant Protection Products and Pesticide Residues
Turk, R. (2013): Novi hrvatski propisi o kemikalijama znakove opasnosti zamjenjuju
piktogrami, Sigurnost, 55 (1), str. 27-36
Tuti, V., Kralj, J., Radovi, D., ikovi, D., Barii, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske.
Ministarstvo zatite okolia i prirode, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, 258 str.
Uredba (EZ ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta o stavljanju sredstava za zatitu bilja na
trite
Waldrum, J.D., Brady, P.L., Spradley, J.P. (1996): Pesticide Residues in Food: The Safety Issue,
USDA/Extension Service National Agricultural Pesticide Impact Assessment Program, str. 3-4
Whitford, F., Fuhremann, T., Rao, K.S., Arce, G., Klaunig, J.E. (1997): PESTICIDE TOXICOLOGY,
Evaluating Safety and Risk, Purdue University Cooperative Extension Service, Indiana, str. 7,
14
WHO/FSF/FOS (1997): Guidelines for predicting dietary intake of pesticide residues, str. 2-11
Yellow Code: Code of Practice for suppliers of pesticides to agriculture, horticulture and
forestry. http://www.pesticides.gov.uk/guidance/industries/pesticides/topics/usingpesticides/codes-of-practice/codes-of-practice-home.htm
www.antoniocarraro.it
www.canberrapowerstation.info
www.coleacp.org/pip
www.crocpa.hr
www.dzzp.hr
www.efsa.europa.eu
www.findr.hr
www.freshwaterecology.info/about.php
www.grupoan.com
www.hardi-international.com
www.hardisprayer.com
www.hracglobal.com/Education/ClassificationofHerbicideSiteofAction.aspx
www.hzt.hr
www.micron.co.uk
www.natura2000.hr
www.numak.eu/ecological-line/cabinets-plant-protection-product
www.pan-europe.info/Resources/Briefings/Biodiversity_and_pesticides_leaflet.pdf
www.precisionpays.com
www.precisionpays.com
www.springprotezione.it

15

215

POPIS PROPISA ZA POTREBE PRIRUNIKA


POPIS NAJVANIJIH HRVATSKIH PROPISA
1. Zakon o odrivoj uporabi pesticida (Narodne novine, broj 14/2014)
2. Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida (Narodne
novine, broj 142/2012)*
* Pravilnik e biti zamijenjen Pravilnikom o odrivoj uporabi pesticida

3. Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za zatitu bilja
(Narodne novine, broj 80/2013)
4. Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na
hrani i hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla (Narodne novine, broj 80/2013)
OSTALI VANI HRVATSKI PROPISI
5. Zakon o kemikalijama (Narodne novine, broj 18/2013)
6. Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijea od 16. prosinca
2008. o razvrstavanju, oznaavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i
ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br.
1907/2006 (Narodne novine, broj 50/2012 i 18/2013)
7. Pravilnik o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija (Narodne
novine, broj 23/2008, 64/2009, 113/2010 i 63/2012) istovremeno se primjenjuje s
Uredbom 1272/2008/EZ (vidi lanak 61. Uredbe 1272/2008/EZ) do 1.6.2015. ili najkasnije do 1.6.2017.
8. Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijea o registraciji,
evaluaciji, autorizaciji i ograniavanju kemikalija (Narodne novine, broj 53/2008 i 18/2013)
9. Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijea u vezi stavljanja
na raspolaganje na tritu i uporabi biocidnih proizvoda (Narodne novine, broj 39/13,
47/14
10. Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013 i 14/2014)
11. Pravilnik o uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite izvorita (Narodne novine, broj
66/2011 i 47/2013)
12. Zakon o vodi za ljudsku potronju (Narodne novine, broj 56/2013)
13. Zakon o zatiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013)
14. Zakon o hrani (Narodne novine, broj 81/2013 i 14/2014)
15. Zakon o slubenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za ivotinje,
o zdravlju i dobrobiti ivotinja (Narodne novine, broj 81/2013 i 14/2014)
16. Pravilnik o metodama uzorkovanja za provedbu slubene kontrole ostataka pesticida u i na
proizvodima biljnog i ivotinjskog podrijetla (Narodne novine, broj 77/2008)
17. Uredba o ekolokoj mrei (Narodne novine, broj 124/2013)
18. Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/2013)

15

216

19. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada (Narodne novine, broj 50/2005 i 39/2009)
20. Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (Narodne novine, 97/2005, 115/2005, 81/2008,
31/2009, 156/2009, 38/2010, 10/2011, 81/2011, 126/2011, 38/2013 i 86/2013)
21. Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju
ekolokih proizvoda (Narodne novine, broj 80/2013 i 14/2014)
22. Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, broj
137/2012 i 59/2014)
23. Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije - Ambrosia artemisiifolia L.
(Narodne novine, broj 72/2007)
24. Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti (Narodne novine, broj
80/2013 i 14/2014)
25. Pravilnik o sigurnosti strojeva (Narodne novine, broj 28/2011)
26. Uredba o standardu kakvoe voda (Narodne novine, broj 73/2013)
27. Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, broj 87/2010)
28. Pravilnik o stavljanju na trite osobne zatitne opreme (Narodne novine, broj 106/2007)
29. Zakon o inspekcijama u poljoprivredi (Narodne novine, boj 93/2013)
30. Pravilnik o dobroj istraivakoj praksi (Narodne novine, broj 107/2009)
31. Pravilnik o sastavu, djelokrugu i nainu rada Povjerenstva za sredstva za zatitu bilja i ostatke
sredstava za zatitu bilja (Narodne novine, broj 67/2009)
32. Pravilnik o visini naknada u skladu s lankom 74. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i lankom 42.
Uredbe (EZ) br. 396/2005 (Narodne novine, br. 3/2014)
33. Pravilnik o visini naknada za obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o odrivoj uporabi
pesticida (Narodne novine, broj 140/2014)
VANI DOKUMENTI
1. Nacionalni akcijski plan za postizanje odrive uporabe pesticida
(http://www.mps.hr/UserDocsImages/BILJNO%20ZDRAVSTVO/HR-NAP.pdf)

2. Naela dobre poljoprivredne prakse


(http://www.mps.hr/UserDocsImages/publikacije/Na%C4%8Dela%20dobre%20poljoprivredne%20prakse.pdf)

3. Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju


(http://www.mps.hr/default.aspx?id=8534)

4. Plan upravljanja vodnim podrujima


(http://www.voda.hr/puvp/)

5. Nacionalna strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti (Narodne


novine, broj 81/1999 i 143/2008)
6. Akcijski plan razvoja ekoloke poljoprivrede
(http://www.mps.hr/UserDocsImages/strategije/AKCIJSKI%20PLAN%20RAZVOJA%20EKOLOKE%20POLJOPRIVREDE%20ZA%20R
AZDOBLJE%202011-2016.pdf)

15

217

HRVATSKI PROPIS KOJI SU STAVLJENI IZVAN SNAGE (NEVAEI PROPISI)


1. Zakon o zatiti bilja (Narodne novine, broj 10/1994 i 19/1994)
2. Zakon o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, broj 70/2005 i 124/2010)
3. Popis aktivnih tvari odobrenih za uporabu u sredstvima za zatitu bilja u Republici
Hrvatskoj (Narodne novine, broj 82/2012)
4. Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari sredstava za zatitu bilja (Narodne
novine, broj 53/2006)
5. Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zatitu bilja (Narodne
novine, broj 59/2006 i 18/2010)
6. Pravilnik o oznaavanju sredstava za zatitu bilja (Narodne novine, broj 11/2007, 19/2010
i 42/2012), osim lanka 9.
7. Pravilnik o jedinstvenim naelima za ocjenjivanje i registraciju sredstava za zatitu bilja
(Narodne novine, broj 116/2006 i 80/2007)
8. Pravilnik o postupku registracije sredstava za zatitu bilja (Narodne novine, broj 57/2007,
119/2009 i 142/2012), osim lanka 14.a
9. Pravilnik o odreivanju graninih prijelaza za promet sredstvima za zatitu bilja (Narodne
novine, broj 21/2008)
10. Naredba o zabrani prometa i primjene sredstava za zatitu bilja koja sadre odreene
aktivne tvari (Narodne novine, broj 109/2007)
11. Upisnik registriranih sredstava za zatitu bilja (Narodne novine, broj 94/2012)
12. Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za ivotinje biljnog
i ivotinjskog podrijetla (Narodne novine, broj 148/2008, 49/2009, 36/2010, 26/2011 i
111/2012)
13. Pravilnik o visini naknada i nainu raspodjele sredstava u postupku registracije sredstava za
zatitu bilja, ocjene aktivne tvari i izdavanja dozvola za sredstva za zatitu bilja (Narodne
novine, broj 94/2007, 36/2010, 55/2010 i 38/2013)
14. Zakon o otrovima (Narodne novine, broj 27/1999 i 55/1999)
15. Zakon o kemikalijama (Narodne novine, broj 150/2005, 53/2008 i 49/2011)
16. Lista opasnih kemikalija iji je promet zabranjen ili ogranien (Narodne novine, broj
39/2010 i 37/2011)
17. Pravilnik o ispunjavanju Sigurnosno-tehnikog lista (Narodne novine, broj 39/2009 i
74/2011)
18. Zakon o otpadu (Narodne novine, broj 178/2004, 111/2006, 60/2008 i 87/2009)

15

218

POPIS NAJVANIJIH PROPISA EUROPSKE UNIJE


1. Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009. o utvrivanju
akcijskog okvira Zajednice za postizanje odrive uporabe pesticida
2. Uredba Europskog parlamenta i Vijea (EZ) br. 1107/2009 od 21. listopada 2009. o stavljanju
na trite sredstava za zatitu bilja i ukidanju Direktive Vijea 79/117/EEZ i 91/414/EEZ
3. Uredba Europskog parlamenta i Vijea (EZ) br. 396/2005 od 23. veljae 2005. o maksimalnim
razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla
koja nadopunjuje Direktivu Vijea 91/414/EEZ
OSTALI VANI PROPISI EUROPSKE UNIJE
4. Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ)
br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijea u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari
5. Uredba Komisije (EU) br. 283/2013 od 1. oujka 2013. o utvrivanju zahtjeva u pogledu
podataka o aktivnim tvarima, u skladu s uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i
Vijea o stavljanju na trite sredstava za zatitu bilja
6. Uredba Komisije (EU) br. 284/2013 od 1. oujka 2013. o utvrivanju zahtjeva u pogledu
podataka o sredstvima za zatitu bilja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog
parlamenta i Vijea o stavljanju na trite sredstava za zatitu bilja
7. Uredba Komisije (EU) br. 546/2011 od 10 lipnja 2011. o provedbi Uredbe br. 1107/2009
Europskog parlamenta i Vijea u pogledu jedinstvenih naela za ocjenjivanje i registraciju
sredstava za zatitu bilja
8. Uredba Komisije (EU) br. 547/2011 od 8. lipnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009
Europskog parlamenta i Vijea u pogledu zahtjeva za oznaivanje sredstava za zatitu bilja
9. Uredba Europskoga parlamenta i Vijea (EZ) br. 1907/2006 EZ o registraciji, evaluaciji,
autorizaciji i ograniavanju kemikalija (REACH) kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva
1999/45/EZ i ukida Uredba Vijea (EEZ-a) br. 793/93 i Uredba Komisije (EZ-a) br. 1488/94 kao
i Direktiva Vijea 76/769/EEZ te Direktive Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i
2000/21/EZ
10. Uredba Europskoga parlamenta i Vijea (EZ) br. 1272/2008 od 16. prosinca 2008. o
razvrstavanju, oznaavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju
Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br.
1907/2006
11. Uredba Komisije (EU) br. 453/2010 od 20. svibnja 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006
Europskog parlamenta i Vijea o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograniavanju kemikalija
(REACH)
12. Uredba (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 25. studenoga 2009. o
statistikim podacima o pesticidima
13. Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijea od 22. svibnja 2012. o stavljanju na
raspolaganje na tritu i uporabi biocidnih proizvoda

15

219

14. Direktiva 2000/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 23. prosinca 2000. kojom se
uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na podruju politike voda
15. Direktiva 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2008. o standardima
kvalitete okolia u podruju vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage
Direktiva Vijea 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280EEZ i izmjeni
Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea
16. Direktiva Vijea 1998/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku
potronju
17. Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijea. od 30. studenoga 2009. o ouvanju
divljih ptica
18. Direktiva 92/43/EEZ Vijea od 21. svibnja 1992. o ouvanju prirodnih stanita i divlje faune i
flore
19. Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaivanju ekolokih proizvoda
20. Uredbe Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu
Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaivanju ekolokih s obzirom na
ekoloku proizvodnju, oznaivanje i kontrolu
21. Provedbena uredba Komisije (EU) br. 354/2014 d 8. travnja 2014. o izmjeni i ispravku
Uredbe (EZ) br. 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007
o ekolokoj proizvodnji i oznaivanju ekolokih proizvoda s obzirom na ekoloku proizvodnju,
oznaivanje i kontrolu
22. Direktiva Komisije 2002/63/EZ od 11. srpnja 2002. o utvrivanju metoda Zajednice za
uzimanje uzoraka za slubenu kontrolu ostataka pesticida u i na proizvodima biljnog i
ivotinjskog podrijetla i o stavljanju izvan snage Direktive 79/700/EEZ
23. Direktiva 2009/127/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009. o izmjeni
Direktive 2006/42/EZ u pogledu strojeva za primjenu pesticida
24. Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 19. studenoga 2008. o otpadu i
ukidanju odreenih Direktiva
25. Direktiva Vijea 1999/31/EZ o odlaganju otpada
26. Direktiva 2004/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 11. veljae 2004. koja izmjenjuje i
dopunjuje Direktivu 94/62/EZ o ambalai i ambalanom otpadu
27. Odluka Komisije 2000/532/EZ koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ koja donosi popis otpada u
skladu s lankom 1. tokom (a), Direktive Vijea 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijea
94/904/EZ koja donosi popis opasnog otpada u skladu s lankom 1. stavkom 4., Direktive
Vijea 91/689/EEZ o opasnom otpadu
28. Direktiva 2001/18/EZ Europskog Parlamenta i Vijea od 12. oujka 2001. o namjernom
isputanju genetiki modificiranih organizama u okoli, kojom se ukida Direktiva Vijea
90/220/EEZ
Popis propisa pripremio: Vlado Novakovi, dipl. ing.

15

220

15

221

Potrebbero piacerti anche