Documenti di Didattica
Documenti di Professioni
Documenti di Cultura
15
SADRAJ
PREDGOVOR ....................................................................................................................................... 7
1. PROPISI ........................................................................................................................................... 8
1.1. STAVLJANJE NA TRITE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA ................................................................................. 8
1.1.1. Registracija sredstava za zatitu bilja .................................................................................. 10
1.2. ODRIVA UPORABA PESTICIDA ............................................................................................................. 20
1.2.1. Uspostava sustava izobrazbe ............................................................................................... 21
1.3. OSTACI PESTICIDA U HRANI ................................................................................................................. 27
1.4. KEMIKALIJE ...................................................................................................................................... 32
1.4.1. Oznaavanje, stari propisi .................................................................................................... 32
1.4.2. Oznaavanje, novi propisi (CLP) ............................................................................................ 33
1.4.3. REACH ................................................................................................................................... 36
1.4.4. Sigurnosno-tehniki list (STL) ................................................................................................ 36
1.5. SLUBENE KONTROLE ......................................................................................................................... 37
2. ODRIVA POLJOPRIVREDA ............................................................................................................ 40
2.1. INTEGRIRANA ZATITA BILJA ................................................................................................................ 41
2.1.1. Naela integrirane zatite bilja ............................................................................................. 41
2.1.2. Preventivne mjere zatite bilja ............................................................................................. 43
2.1.3. Procjena opasnosti i praenje pojave tetnih organizama ................................................... 43
2.1.4. Izravne mjere zatite ............................................................................................................ 44
3. EKOLOKA PROIZVODNJA ............................................................................................................. 47
3.1. BUDUNOST EKOLOKE POLJOPRIVREDE ................................................................................................ 47
3.2. ZATITA BILJA U EKOLOKOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI ..................................................................... 48
3.3. SREDSTVA ZA ZATITU BILJA U EKOLOKOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI ................................................... 49
4. TETNI ORGANIZMI BILJA I BILJNIH PROIZVODA ........................................................................... 53
4.1. TETNICI ......................................................................................................................................... 53
4.1.1. Kukci ..................................................................................................................................... 53
4.1.2. Grinje .................................................................................................................................... 57
4.1.3. Nematode ............................................................................................................................. 58
4.1.4. Puevi ................................................................................................................................... 59
4.1.5. Glodavci ................................................................................................................................ 60
4.1.6. Divlja ................................................................................................................................... 62
4.1.7. Ptice ...................................................................................................................................... 62
4.2. UZRONICI BOLESTI ........................................................................................................................... 63
4.2.1. Gljive i pseudogljive .............................................................................................................. 63
4.2.2. Fitopatogene bakterije ......................................................................................................... 65
4.2.3. Fitoplazme ............................................................................................................................ 66
4.2.4. Virusi i njima slini organizmi ............................................................................................... 66
4.3. KOROVI ........................................................................................................................................... 68
4.3.1. Definicija i tete .................................................................................................................... 68
4.3.2. Podjela korova ...................................................................................................................... 70
4.3.3. Svojstva korova..................................................................................................................... 75
15
15
15
15
PREDGOVOR
Prirunik, iji predgovor upravo itate, plod je autora koji
se godinama bave registracijom sredstava za zatitu bilja,
kontrolama sredstava za zatitu bilja nakon registracije i
kontrolama ostataka pesticida u hrani, tetnicima bilja,
uzronicima bolesti i korovima te mjerama za njihovo
suzbijanje, skladitenjem, sigurnim rukovanjem i pravilnom
primjenom sredstava za zatitu bilja te strojevima za
njihovu primjenu.
Cilj autora je objediniti na jednom mjestu nastavno gradivo koje treba biti obuhvaeno izobrazbom
profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika u skladu s Prilogom I. Direktive
2009/128/EZ. Budui da se radi o multidisciplinarnom podruju, objedinjeno nastavno gradivo za
sigurno rukovanje i primjenu pesticida do sada nije bilo dostupno na jednom mjestu, u jednoj knjizi,
priruniku ili nekoj drugoj publikaciji.
Prirunik je namijenjen svim korisnicima sredstava za zatitu bilja, distributerima sredstava za zatitu
bilja i savjetnicima u prodaji sredstava za zatitu bilja i savjetnicima u proizvodnji hrane. Prirunik je u
najveoj mjeri namijenjen ovlatenim institucijama za provedbu izobrazbe i ovlatenim predavaima
s ciljem postizanja harmoniziranog sustava izobrazbe kako bi se izbjeglo da ovlatene institucije i
predavai razliito tumae podruja koja trebaju biti obuhvaena izobrazbom.
Prirunik je pisan na jednostavan i razumljiv nain ak i kad se radi o dosta zahtjevnim temama.
Prirunik je sadrajno bogatiji nego to je potrebno za neke kategorije ili potkategorije obveznika
izobrazbe, ali i sadrajno siromaniji za potrebe odreenih potkategorija obveznika izobrazbe. Tako
primjerice profesionalni korisnik pesticida ne treba poznavati sustav registracije sredstva za zatitu
bilja, no ono to on mora znati je da sredstvo za zatitu bilja koje koristi mora biti registrirano.
Takoer, profesionalni korisnik pesticida koji koristi sredstva za zatitu bilja koja su namijenjena za
profesionalnu primjenu (npr. za tretiranje sjemena ili fumigaciju) mora znati vie nego to su ta
podruja sadrajno obuhvaena Prirunikom.
Stoga se od ovlatenih institucija oekuje da svoje publikacije i nastavne materijale prilagode ciljanoj
skupini, a od ovlatenih predavaa da odrede vanost pojedinih tematskih cjelina i prilagode svoje
prezentacije i predavanja ciljanoj skupini obveznika izobrazbe.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Prirunik na internetskim stranicama Ministarstva
(http://www.mps.hr/) i na taj nain osiguralo da Prirunik bude besplatno dostupan svima.
Uspostava sustava izobrazbe u Republici Hrvatskoj je zapoela neto kasnije od planiranog zbog
nedostatnih administrativnih kapaciteta Ministarstva u podruju odrive uporabe pesticida. Ovo je
dugogodinji problem koji smo naslijedili i rijeili u svibnju prole godine internom preraspodjelom
zaposlenika.
Zahvaljujem autorima, recenzentima, lektoru i svima onima koji su na bilo koji nain pomogli u izradi
ovog Prirunika.
MINISTAR
Tihomir Jakovina
15
1. PROPISI
1.1. Stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja
Stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja obuhvaa svako dranje sredstva za zatitu bilja u svrhu
prodaje, ukljuujui ponudu za prodaju ili svaki drugi oblik ustupanja, uz plaanje ili besplatno, kao i
prodaju, distribuciju i druge oblike ustupanja, ali ne i vraanje prethodnom prodavau. Putanje u
slobodan promet predstavlja stavljanje na trite. Postupak putanja robe u slobodan promet je
postupak kojim strana (uvozna) roba stjee status domae robe i nad njom se prekida carinski
nadzor.
Stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj ureeno je Zakonom o provedbi Uredbe (EZ)
br. 1107/2009. Ovaj Zakon na snazi je od 1. srpnja 2013. godine i njime se omoguuje izravna
provedba Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u Hrvatskoj. Uredbe (engl. regulations) su pravni akti Europske
unije ije se odredbe ne smiju prenositi u nacionalna zakonodavstva drava lanica Europske unije
stvaranjem novog propisa. Drave lanice obvezne su osigurati izravnu provedbu uredbi na svom
podruju. Za provedbu nekih uredbi drave lanice nisu obvezne izraditi nikakav pravni akt, ve su na
temelju Ugovora o pristupanju Europskoj uniji obvezne izravno provoditi Europsko pravo. U sluaju
neprovoenja uredbi, Europska komisija moe pokrenuti prekrajni postupak protiv drave lanice
koja ne provodi pravnu steevinu Europske unije (acquis communautaire). Neke uredbe, kao to je
Uredba (EZ) br. 1107/2009, zahtijevaju od drava lanica Europske unije izradu nacionalnog propisa
kojim e se osigurati izravna provedba uredbi i propisati nadlena tijela za provedbu uredbi, zadae
nadlenih tijela, prekraji za krenje odredbi uredbi i sl. U Hrvatskoj je Zakonom o provedbi Uredbe
(EZ) br. 1107/2009 osigurana izravna provedba Uredbe i ureeno je nadleno tijelo, zadae
nadlenog tijela, ovlatene strune institucije i njihove zadae, inspekcijski i upravni nadzor i
prekrajne odredbe u sluaju krenja odredbi Uredbe. Na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/2009,
Europska komisija donijela je mnogobrojne provedbene uredbe (engl. implementing regulations) koje
su izravno primjenjive u dravama lanicama Europske unije i kojima se detaljnije ureuje stavljanje
na trite sredstava za zatitu bilja, odobravanje aktivnih tvari, zatitnih tvari (engl. safener),
sinergista, koformulanata, pomonih sredstava, tvari manjeg rizika, osnovnih tvari, zonalni sustav
registracije, kandidati za zamjenu, hormonalni ometai (disruptori), usporedna procjena rizika,
paralelna trgovina, proirenje registracije za male kulture i male namjene, stavljanje na trite
tretiranog sjemena, zatita podataka i dr. Radi lake provedbe Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i
provedbenih uredbi donijetih na temelju ove Uredbe, Europska komisija usvojila je mnogobrojne
naputke (engl. guidance documents).
Do 2005. godine stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj bilo je ureeno Zakonom o
zatiti bilja i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog Zakona.
Od 2005. do 1. srpnja 2013. stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja bilo je ureeno Zakonom o
sredstvima za zatitu bilja i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog Zakona. Taj Zakon i
podzakonski propisi doneseni na temelju tog Zakona bili su usklaeni s Direktivom 91/414/EEZ.
Direktive su pravni akti Europske unije ije se odredbe, za razliku od odredbi u uredbama, moraju
prenositi u nacionalne propise drava lanica.
Na razini Europske unije, usvajanjem Direktive 91/414/EEZ 1991. godine uspostavljeni su jedinstveni
kriteriji za ocjenu aktivnih tvari i pripravaka te procjenu rizika za zdravlje ljudi, ivotinja i zatitu
okolia. Provedba ove Direktive zapoela je 1993. godine.
15
Unato uspostavi jedinstvenog pravnog okvira za ocjenu aktivnih tvari i pripravaka na razini Europske
unije jo uvijek se mogu nai neeljeni ostaci pesticida u tlu, vodi i okoliu openito. Takoer u
odreenom postotku poljoprivrednih proizvoda biljnog i ivotinjskog podrijetla mogu se nai ostaci
pesticida iznad maksimalnih razina ostataka pesticida (MDK).
Iz navedenih razloga 2002. godine na razini Europske unije usvaja se Tematska strategija o odrivoj
uporabi pesticida koja uspostavlja niz mjera za postizanje opeg cilja, smanjenja rizika za okoli,
zdravlje ljudi i ivotinja.
Nakon usvajanja Strategije uslijedio je niz propisa s ciljem stvaranja zakonske osnove za postizanje
opeg cilja. Godine 2005. usvaja se Uredba (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka
pesticida u i na hrani te hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla. Nakon toga, 2009. godine
usvaja se Direktiva 2009/128/EZ o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida,
Uredba (EZ) br. 1185/2009 o statistici pesticida i Direktiva 2009/127/EZ o sigurnosti strojeva. Za
potpuno ostvarenje ciljeva Strategije bilo je potrebno napraviti reviziju Direktive 91/414/EEZ koja je
zamijenjena Uredbom (EZ) br. 1107/2009.
U Hrvatskoj je odredbama Zakona o sredstvima za zatitu bilja bio ureen sustav registracije
sredstava za zatitu bilja kojim se odobravalo njihovo stavljanje na trite, uporabe, uvjeti njihove
primjene, ogranienja uporabe, uvjeti za distributere i korisnike sredstava za zatitu bilja, uvjeti za
strojeve za primjenu pesticida, postregistracijska kontrola sredstava za zatitu bilja, monitoring
ostataka pesticida, inspekcijski nadzor i drugi zahtjevi vezani uz sredstva za zatitu bilja i njihovu
uporabu.
Odredbe Zakona o sredstvima za zatitu bilja bile su usklaene s odredbama Direktive 91/414/EEZ s
time da je navedenim Zakonom uspostavljen i okvir za djelovanje na nacionalnoj razini u onim
segmentima koji nisu bili ureeni na razini Europske unije. Navedena Direktiva zamijenjena je
Uredbom (EZ) br. 1107/2009. Primjena ove Uredbe za drave lanice Europske unije zapoela je 14.
lipnja 2011., a 1. srpnja 2013. zapoela je njezina izravna primjena u Hrvatskoj na temelju Zakona o
provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Ovom Uredbom uspostavljaju se vii zahtjevi i standardi za
ocjenu aktivnih tvari koje se koriste u sredstvima za zatitu bilja i osigurava vea zatita okolia te
zdravlja ljudi i ivotinja.
Kako je podruje sredstava za zatitu bilja i ostataka pesticida u hrani najnovijim propisima na razini
Europske unije ureeno uredbama, pravnim aktima koji se izravno primjenjuju, u lipnju 2013. godine
doneseni su sljedei zakoni koji omoguuju izravnu primjenu uredbi:
- Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za zatitu
bilja te
- Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u
i na hrani te hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla.
Stupanjem na snagu Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za
zatitu bilja i Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka
pesticida u i na hrani te hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla prestale su vaiti
mnogobrojne odredbe Zakona o sredstvima za zatitu bilja i mnogi podzakonski propisi doneseni na
temelju ovog Zakona.
Stupanjem na snagu Zakona o odrivoj uporabi pesticida u cijelosti je prestao vaiti Zakon o
sredstvima za zatitu bilja.
15
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za zatitu bilja obavlja poslove ocjene
dokumentacije i procjene rizika u sljedeim podrujima:
x ocjena identiteta aktivnih tvari i sredstava za zatitu bilja,
x analitike metode,
x uinkovitost sredstava za zatitu bilja,
x ostaci pesticida u hrani,
x ponaanje u okoliu,
x ekotoksikologija,
x izloenost primjenitelja, radnika i drugih nazonih osoba.
Zavod za zatitu bilja na zahtjev Ministarstva poljoprivrede priprema prijedloge za registraciju
sredstava za zatitu bilja, prijedloge za izdavanje odreenih dozvola za sredstva za zatitu
bilja, prijedloge za proirenje registracija, prijedloge za proirenje registracija za male
namjene i male kulture, struna miljenja iz podruja sredstava za zatitu bilja.
toksikologija sisavaca,
izloenost primjenitelja, radnika i drugih nazonih osoba.
15
10
Slika 1.1: Shematski prikaz postupka registracije sredstava za zatitu bilja u RH (nacrtao: V. Novakovi)
Glavne novosti koje donosi Uredba (EZ) br. 1107/2009 u usporedbi s Direktivom 91/414/EEZ su:
dodatni kriteriji za ocjenu aktivnih tvari (engl. cut-off criteria), usporedna procjena rizika i kandidati
za zamjenu, zonalna registracija sredstava za zatitu bilja i paralelna trgovina.
U pogledu postupka odobravanja aktivnih tvari sredstava za zatitu bilja nema bitnih promjena.
Aktivne tvari i dalje se odobravaju na razini Europske unije. Industrija priprema potrebne studije i
testove za izradu dokumentacije i odabire dravu izvjestiteljicu (engl. Rapporteur Member State RMS) koja zastupa tvrtku pred Europskom komisijom i Europskom agencijom za sigurnost hrane
(engl. Europian Food Safety Authority - EFSA) koja obavlja procjenu rizika u svim relevantnim
podrujima, a Europska komisija i drave lanice preko svojih predstavnika na Stalnom odboru za
prehrambeni lanac i zdravlje ivotinja - Sredstva za zatitu bilja - Zakonodavstvo, raspravljaju i donose
odluke o odobravanju aktivnih tvari kvalificiranom veinom. Aktivne se tvari najee odobravaju na
razdoblje do deset godina i podlijeu redovitoj ponovnoj ocjeni, a u sluaju novih znanstvenih
spoznaja podlijeu ponovnoj ocjeni i prije isteka razdoblja odobrenja.
S ciljem daljnjeg smanjenja rizika za zdravlje ljudi i ivotinja te zatite okolia od oneienja
uspostavljeni su dodatni kriteriji za odobravanje aktivnih tvari. Radi zatite zdravlja ljudi i ivotinja
aktivne tvari klasificirane u odreene kategorije nee ispunjavati uvjete za odobrenje. Te kategorije
su:
- mutagene tvari kategorije 1A i 1B,
- karcinogene tvari 1A i 1B te
- reproduktivno toksine tvari 1A i 1B.
Radi zatite okolia tvari klasificirane u odreene kategorije nee ispunjavati uvjete za odobrenje. Te
kategorije su:
- postojani organski oneiivai (POPs),
- postojane bioakumulativne i toksine tvari (PBTs) te
- jako postojane i jako bioakumulativne tvari (vPvBs).
15
11
Uz navedene kategorije, tvari koje nee ispunjavati uvjete za odobrenje su i tvari koje e na temelju
jedinstvenih kriterija biti svrstane u kategoriju endokrinih ometaa. Kategorizaciju navedenih tvari
koordinirano provodi Europska agencija za kemikalije (engl. European Chemicals Agency - ECHA) u
suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane EFSA.
Tvarima koje ispune uvjete da budu svrstane u neku od gore navedenih kategorija nee se odmah
zabraniti uporaba. Takve tvari postaju kandidati za zamjenu i objavit e se na popisu kandidata za
zamjenu. Sredstvima za zatitu bilja koja sadre aktivne tvari koje su na popisu kandidata za zamjenu
moe se ukinuti registracija i zabraniti uporaba ako postoje prihvatljivije alternative za zdravlje ljudi,
ivotinja i okoli. Ako ne postoje prihvatljivije alternative, sredstvima za zatitu bilja koja sadre
kandidate za zamjenu izdaje se registracija na razdoblje do sedam godina. Postupak traenja i odabira
alternativa naziva se usporedna procjena rizika i provodi se na nacionalnoj razini. Svaka drava trai
alternative unutar svih registriranih sredstava za zatitu bilja uzimajui u obzir i nekemijske mjere
zatite bilja.
Uz ureenje sustava odobravanja aktivnih tvari Uredba (EZ) br. 1107/2009 ureuje sustav
odobravanja tvari manjeg rizika, sinergista, zatitnih tvari (engl. safener), koformulanata i pomonih
sredstava. Uredba propisuje koje tvari se mogu smatrati tvarima nieg rizika, a sredstva za zatitu
bilja koja sadre takve tvari smatraju se sredstvima za zatitu bilja nieg rizika. Takva sredstva za
zatitu bilja odobravaju se na razdoblje do petnaest godina, postupak odobravanja je krai, a
razdoblje zatite podataka due. Zatitne tvari (engl. safener) i sinergisti odobravaju se kao aktivne
tvari i podlijeu redovitoj ponovnoj ocjeni. Za koformulante bit e uspostavljeni posebni uvjeti za
odobrenje. Oni koformulanti koji ne budu ispunjavali uvjete objavit e se na popisu zabranjenih
koformulanata u sredstvima za zatitu bilja.
Novost je i sustav odobravanja osnovnih tvari. Osnovne tvari su tvari koje su se tradicionalno koristile
u zatiti bilja (npr. Equisetum arvense, kalcijum hidroksid, saharoza, kvazija, ocat, lecitin ). Osnovna
tvar se moe odobriti samo ako tvar nije odobrena kao aktivna tvar u sredstvima za zatitu bilja. Tvari
koje budu odobrene kao osnovne tvari ne smiju se koristiti kao aktivne tvari u sredstvima za zatitu
bilja i stavljati na trite kao sredstvo za zatitu bilja. Ove tvari mogue je koristiti za zatitu bilja od
tetnih organizama sukladno prilogu I. i II. izvjea ili nacrta izvjea o ocjeni osnovne tvari (engl.
Review Report ili Draft Review Report).
Za razliku od postupka odobravanja aktivnih tvari gdje nema veih novosti, postupak odobravanja
sredstava za zatitu bilja kao konanih pripravaka u potpunosti je izmijenjen i nov. Sukladno Direktivi
91/414/EEZ svaka drava provodila je procjenu rizika u svim relevantnim podrujima i odobravala
sredstva za zatitu bilja na nacionalnoj razini. Aktivna tvar trebala je biti odobrena na razini Europske
unije ili u postupku odobravanja za privremene registracije.
Uredbom (EZ) br. 1107/2009 uspostavljen je zonalni sustav registracije sredstava za zatitu bilja.
Drave lanice podijeljene su u tri administrativne registracijske zone:
-
Zonu A - Sjevernu zonu u koju pripadaju Danska, vedska, Finska, Litva, Latvija i Estonija,
Zonu B - Srednju zonu u koju pripadaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Nizozemska,
Njemaka, Belgija, Luksemburg, Austrija, Slovenija, Slovaka, eka, Poljska, Maarska,
Rumunjska,
Zonu C - Junu zonu u koju pripadaju Francuska, panjolska, Grka, Italija, Portugal,
Bugarska, Malta, Cipar i Hrvatska.
15
12
Administrativne zone uspostavljene su radi izbjegavanja duplih poslova. Prema Direktivi 91/414/EEZ
svaka drava lanica Europske unije provodila je ocjenu dokumentacije i procjenu rizika radi
odobravanja registracije sredstva za zatitu bilja na svom podruju, a u zonalnom sustavu registracije
priznaje se procjena rizika koju obavi jedna drava lanica u istoj registracijskoj zoni ili jedna drava
lanica iz bilo koje registracijske zone kod interzonalnog postupka registracije. Kako bi se smanjio
administrativni teret za industriju i za nadlena tijela drava lanica te osigurala bolja ujednaenost i
dostupnost sredstava za zatitu bilja, registracije sredstva za zatitu bilja koje su odobrene od jedne
drave lanice trebaju biti prihvaene u drugim dravama lanica, ako su poljoprivredni, okolini i
klimatski uvjeti usporedivi.
Iz navedenih razloga drave lanice su podijeljene u zone s usporedivim poljoprivrednim, okolinim i
klimatskim uvjetima, kako bi se olakalo uzajamno priznavanje procjene rizika i odobrenih
registracija. Meutim, obiljeja klime razlikuju se i na razini pojedine drave te je zbog toga pri
registraciji sredstava za zatitu bilja potrebno uzimati u obzir te injenice.
Klima je prosjeno stanje atmosfere (plinovitog Zemljinog omotaa) nad nekim podrujem
promatrano kroz dulje razdoblje (25 do 35 godina). Na klimu utjeu brojni imbenici kao to su
zemljopisna irina, morske struje, raspored kopna i mora, reljef i dr. Atlantski ocean je glavni izvor
vlage za Europu. Vlagu donose zapadni vjetrovi. Koliina padalina smanjuje se udaljavanjem od
Atlantskog oceana. U krajevima bliima moru veina padalina padne zimi, a u udaljenijim podrujima
ljeti.
U Europi prevladavaju umjerene klime: umjereno topla i umjereno kontinentalna te sredozemna
klima. Slabije su zastupljene polarna i stepska klima. Klima ima nemjerljiv utjecaj na
rasprostranjenost biljnih i ivotinjskih vrsta, mogunost uzgoja odreenih biljnih vrsta na otvorenom
prostoru, rasprostranjenost tetnika, biljnih patogena i korova. Biljni pokrov (vegetacija) ovisi o klimi,
no vaan je i utjecaj ovjeka. Izvorna je vegetacija rijetka. ovjek je unitio velike povrine prirodne
vegetacije gradei naselja i prometnice te pretvarajui ume u panjake i obradive povrine.
Europska i mediteranska organizacija za zatitu bilja (engl. European Plant Protection Organisation
EPPO) napravila je podjelu agroklimatskih zona u Europi, Mediteranu i Euroaziji (Slika 1.2). Ove zone
napravljene su radi meunarodne razmjene podataka o uinkovitosti i fitotoksinosti sredstava za
zatitu bilja. Prema EPPO podjeli uspostavljene su 4 agroklimatske zone:
1. Mediteranska zona,
2. Morska zona,
3. Sjeveroistona zona,
4. Jugoistona zona.
15
13
Slika 1.2: EPPO agroklimatske zone i EU administrativne registracijske zone (izvor: EPPO; sliku prilagodio: V. Novakovi)
Mediteranska zona obuhvaa drave ili dijelove drava oko Mediteranskog mora ukljuujui Jordan,
Makedoniju i Portugal.
Morska zona je sjeverno od jugozapadne obale Francuske, preko Lyona do june granice vicarske i
Austrije, zapadno do granice Austrije i Maarske, dalje zapadno od granice izmeu eke i Slovake
zapadno od rijeke Odre (granica izmeu Poljske i Njemake). Ovoj zoni pripada i cijeli teritorij Irske,
vedske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Sjeveroistona zona obuhvaa drave i regije istono od rijeke Odre (granica izmeu Poljske i
Njemake), sjeverno od granice eke i Poljske, zapadno od granice Poljske i Ukrajine, sjeverno od
granice Ukrajine i Bjelorusije, Rusiju sjeverno od 50 geografske irine.
Jugoistona zona obuhvaa, Bugarsku, Maarsku, Srbiju, Moldaviju, Rumunjsku, Rusiju juno od 50
geografske irine, Ukrajinu, Slovaku, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu Crnu Goru i Tursku
osim mediteranskih obalnih podruja. Ova podruja ukazuju da u njima postoje razliita obiljeja
klime od zone u koju su drave svrstane. U nekim dravama lanicama npr. u Francuskoj i Hrvatskoj
te razlike su naroito izraene. Podaci o uinkovitosti iz jedne zone mogu se smatrati prihvatljivima u
drugoj zoni ako su poljoprivredni, okolini, klimatski i drugi uvjeti usporedivi.
Obiljeja klime i meteoroloki imbenici takoer imaju utjecaj na ostatke pesticida u tretiranim
proizvodima i tlu. Ista primijenjena koliina pesticida i isti broj tretiranja mogu zbog agroklimatskih
razlika rezultirati razliitom koncentracijom ostataka pesticida.
15
14
15
15
Tvrtka koja podnosi zahtjev za registraciju odabire jednu od drava lanica unutar registracijske zone
kao dravu zonalnu izvjestiteljicu (engl. zonal Rapporteur Member State - zRMS) koja obavlja ocjenu
dokumentacije i procjenu rizika za cijelu registracijsku zonu. Druge drave unutar registracijske zone
u kojima je u isto vrijeme podnesen zahtjev za registraciju moraju se suzdrati od ocjene
dokumentacije i procjene rizika i priekati da zRMS zavri ocjenu dokumentacije i procjenu rizika.
Postupak ocjene dokumentacije i procjene rizika traje 12 mjeseci od potpunosti dokumentacije (Slika
1.3).
Nakon to zonalna drava izvjestiteljica izda registraciju sredstvu za zatitu bilja na svom podruju,
druge drave lanice u kojima je tvrtka podnijela zahtjev za registraciju (engl. concerned Member
State - cMS), obvezne su izdati registraciju u roku od 120 dana. Pri odluivanju o uvjetima odobrenja
cMS moe uzeti u obzir nacionalne specifinosti i zahtjeve (engl. National Addenda) (Slika 1.3).
Slika 1.3: Shematski prikaz zonalne registracije sredstava za zatitu bilja gdje je Francuska (FR) zonalna izvjestiteljica (zRMS)
za Zonu C - Junu zonu i naknadnog meusobnog priznavanja registracije u Bugarskoj (BG) na temelju registracije u Grkoj
(EL) (nacrtao: V. Novakovi)
15
16
U sluaju kada su sve drave jedna zona, kao to je kod uporabe u skladitima i slino, tvrtka izabire
jednu dravu kao interzonalnu izvjestiteljicu (engl. interzonal Rapporteur Memeber State izRMS) za
cijelu Europsku uniju i podnosi zahtjev svim dravama lanicama u kojima namjerava registrirati
sredstvo za zatitu bilja. Nakon to izRMS izda registraciju na svom podruju, svaka cMS neovisno o
registracijskoj zoni obvezna je u roku od 120 dana izdati registraciju na svom podruju (Slika 1.4).
Drava lanica Europske unije moe odbiti izdati rjeenje o registraciji odreenom sredstvu za zatitu
bilja za koje je zRMS ili izRMS napravio ocjenu dokumentacije i procjenu rizika. Takoer, drava
lanica moe odbiti meusobno priznavanje (engl. Mutual Recognition MR) registracije iz druge
drave lanice. U oba sluaja obvezna je izvijestiti podnositelja zahtjeva i Europsku komisiju o svojoj
odluci i dostaviti struno i znanstveno obrazloenje takve odluke (Slika 1.4).
Podnositelj zahtjeva moe naknadno podnijeti zahtjev za meusobno priznavanje registracije u nekoj
dravi lanici koja nije bila u svojstvu cMS-a u trenutku podnoenja zahtjeva za zonalnu registraciju.
Ta drava lanica priznat e registraciju i izdati rjeenje o registraciji u roku od 120 dana ili odbiti
zahtjev za meusobnim priznanjem.
Slika 1.4: Shematski prikaz interzonalne registracije sredstava za zatitu bilja gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo (UK)
interzonalna drava izvjestiteljica (izRMS) za sve zone i naknadnog meusobnog priznavanja interzonalne registracije u
Portugalu (PT) na temelju registracije u panjolskoj (ES) (nacrtao: V. Novakovi)
Uredba doputa i priznavanje registracija iz druge registracijske zone ako su klimatski, okolini,
poljoprivredni i drugi uvjeti pri uporabi slini. Meutim, radi izbjegavanja domino efekta nije
doputeno priznavanje ve priznatih registracija (priznavanja priznavanja).
15
17
Slika 1.5: Shematski prikaz postupka zonalne registracije sredstava za zatitu bilja i duine trajanja postupka registracije
sredstva za zatitu bilja (nacrtao: V. Novakovi)
Sukladno shemi na Slici 1.5 podnositelj zahtjeva dostavlja pismo namjere sa saetim podacima o
sredstvu za zatitu bilja za koje namjerava podnijeti zahtjev za registraciju nadlenim tijelima drava
lanica u registracijskoj zoni. Prije slubene dostave pisma namjere, tvrtke unaprijed provjeravaju
mogunosti nadlenih tijela o preuzimanju uloge zRMS-a. Nadleno tijelo odluuje o prihvaanju ili
neprihvaanju zahtjeva za registraciju uvaavajui pritom niz imbenika kao to su administrativni
kapaciteti nadlenog tijela, broj zahtjeva u postupku, problemi koji se oekuju u postupku
registracije, alternative koje donosi registracija u pogledu manjeg rizika za zdravlje ljudi i okoli,
problem u zatiti bilja koji se rjeava registracijom i sl. U sluaju da nadleno tijelo prihvati ulogu
zRMS-a, dogovara se rok slubenog podnoenja zahtjeva za registraciju sredstva za zatitu bilja.
Pismo namjere se dostavlja najmanje 6 mjeseci prije oekivanog podnoenja zahtjeva. Prije
podnoenja zahtjeva za zonalnu registraciju tvrtke mogu dogovoriti s nadlenim tijelima sastanak
prije podnoenja slubenog zahtjeva (engl. pre-submission meetings). Na tom sastanku prezentira se
dokumentacija za sredstvo za zatitu bilja za koje se planira podnijeti zahtjev za registraciju, detaljno
se raspravi problematika u svim relevantnim podrujima, utvrde se manjkavosti u dokumentaciji i
razmotre mogunosti njihovog otklanjanja.
Drave lanice obvezne su u roku od est tjedana od podnoenja zahtjeva za zonalnu registraciju
provjeriti potpunost dostavljene dokumentacije. Od prihvaanja zahtjeva za registraciju i
dokumentacije (engl. dossier) nadleno tijelo drave lanice zRMS ima rok od 8 mjeseci u kojem treba
napraviti ocjenu dokumentacije i inicijalnu procjenu rizika s tim da to prije, a najkasnije u razdoblju
od 6 mjeseci od zaprimanja dokumentacije utvrdi dodatne manjkavosti u dokumentaciji i zatrai
dopunu dokumentacije. U sluaju dodatnih manjkavosti dokumentacije, ukupno predvieno
razdoblje za registraciju od 12 mjeseci, moe se produiti na dodatno razdoblje do najvie 6 mjeseci
(12 mjeseci + 6 mjeseci). Ako se utvrde manjkavosti koje nije mogue otkloniti u razdoblju od 6
mjeseci takav zahtjev za registraciju se odbija. Nakon isteka 8 mjeseci od zaprimanja zahtjeva zRMS
dostavlja inicijalnu procjenu rizika svim dravama lanicama koje su navedene kao cMS. Drave
lanice cMS trebaju u roku od 6 tjedana dati svoje komentare na inicijalnu procjenu rizika koju je
15
18
dostavila zRMS uvaavajui svoje nacionalne zahtjeve. Nakon isteka roka za komentiranje inicijalne
procjene rizika, zRMS treba u preostala 2,5 mjeseca, od ukupno 12 mjeseci predvienih za
registraciju sredstva za zatitu bilja, dovriti procjenu rizika uvaavajui komentare od svih drava
lanica iz registracijske zone i izdati rjeenje o registraciji sredstva za zatitu bilja na svom podruju.
Nakon to zRMS zavri procjenu rizika, druge drave lanice navedene kao cMS trebaju u roku od 120
dana izdati rjeenje o registraciji na svom podruju. Rok od 120 dana primjenjuje se i u sluaju
zahtjeva za meusobno priznanje registracije (sluaj Bugarske: Slika 1.3 i Sluaj Portugala: Slika 1.4).
S obzirom na administrativne kapacitete Ministarstva poljoprivrede kao nadlenog tijela za
registraciju sredstava za zatitu bilja i kapacitete ovlatenih strunih institucija, Hrvatska e u
najveem broju zahtjeva biti navedena kao cMS to znai da emo u roku od 120 dana nakon to
drava lanica zRMS zavri procjenu rizika, trebati izdati rjeenje za registraciju u Republici Hrvatskoj.
Za potrebe istraivanja i razvoja u kojima se u okoli isputa neregistrirano sredstvo za zatitu bilja
potrebno je od Ministarstva poljoprivrede zatraiti dozvolu za istraivanje i razvoj. Dozvola za
istraivanje i razvoj nee se izdati za sredstvo za zatitu bilja koje sadri genetski modificirane
organizme osim ako postoji doputenje u skladu s Direktivom 2001/18/EZ.
U posebnim okolnostima, kada ne postoje registrirana sredstva za zatitu bilja za suzbijanje odreene
bolesti, tetnika, korova, moe se izdati dozvola za hitne situacije u zatiti bilja. Dozvola za hitne
situacije odobrava se za razdoblje od 120 dana. O svakoj izdanoj dozvoli za hitne situacije obavjetava
se Europska komisija i sve drave lanice Europske unije.
Radi ispunjavanja Ugovora o Europskoj uniji (engl. Treaty of the European Union), Uredbom (EZ) br.
1107/2009 ureen je sustav paralelne trgovine sredstvima za zatitu bilja. Cilj ovog sustava je
sprijeiti velike razlike u cijenama sredstava za zatitu bilja meu dravama Europske unije. Zahtjev za
paralelnu trgovinu moe podnijeti bilo koji distributer sa sjeditem u Europskoj uniji, udruga
poljoprivrednih proizvoaa ili krajnji korisnik. Preduvjeti za odobrenje paralelne trgovine su da je
sredstvo za zatitu bilja za koje se trai paralelna trgovina iz neke drave Europske unije od istog
proizvoaa i u potpunosti jednako referentnom sredstvu za zatitu bilja koje je registrirano u
Hrvatskoj. Dozvola za paralelnu trgovinu izdaje se na razdoblje do kojeg registrirano referentno
sredstvo za zatitu bilja ima registraciju.
15
19
uspostavu evidencije pravnih i fizikih osoba koje stavljaju na trite pesticide i obvezu prijave
koliine proizvodnje, uvoza, nabave pesticida,
uspostavu sustava izobrazbe profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika
(obveznika izobrazbe), a to ukljuuje prethodno ovlaivanje predavaa i pravnih / fizikih
osoba koje e provoditi izobrazbu, izradu prirunika za polaganje ispita, voenje evidencije o
izobrazbi, izdavanje iskaznica,
uspostavu sustava obveznog redovitog pregleda strojeva za primjenu pesticida to ukljuuje
provedbu obvezne izobrazbe za budue zaposlenike ispitnih stanica, uspostavu i ovlaivanje
ispitnih stanica za provedbu obveznih redovitih pregleda, voenje evidencija o obavljenim
pregledima, izdavanje znaka o obavljenom pregledu stroja.
Sve navedene sustave bilo je potrebno uskladiti s Fitosanitarnim informacijskim sustavom (FIS) u
kojem se vode svi potrebni podaci.
Iako je Zakon o sredstvima za zatitu bilja sadravao odredbe koje su omoguile usklaivanje s
Direktivom 2009/128/EZ, on nije sadravao sve potrebne odredbe za potpunu uspostavu sustava
odrive uporabe pesticida i odredbe u sluaju kada pravne i fizike osobe ne ispunjavaju ili kre
odredbe Pravilnika o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida.
Glavne manjkavosti dosadanjeg sustava bile su:
x
pesticidi su bili dostupni svakoj osobi neovisno o strunoj spremi i znanju koje posjeduje.
Iznimka su bili samo pesticidi koji su oznaeni kao vrlo otrovni (T+) koji se nisu smjeli stavljati
u slobodnu prodaju, kao i odreeni broj pesticida koji su namijenjeni za tretiranje sjemena i
fumigaciju;
programom izobrazbe nisu bile obuhvaene sve kategorije obveznika izobrazbe, nego samo
jedan dio savjetnika u maloprodaji pesticida koji nisu imali odgovarajuu kolsku spremu.
Ostali savjetnici u prodaji nisu imali obvezu osposobljavanja ako su imali odgovarajuu
kolsku spremu koja je bila propisana;
izobrazba profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika nije bila obvezujua. Za
odgovorne osobe koje se bave stavljanjem na trite pesticida i zaposlenike bila je propisana
minimalna struna sprema. Obvezu redovite osnovne i dopunske izobrazbe imali su samo
zaposlenici koji nisu imali najniu propisanu strunu spremu;
program izobrazbe u velikoj mjeri nije bio usklaen sa zahtjevima Priloga I. Direktive
2009/128/EZ, posebice u dijelu koji se odnosi na zatitu okolia, zdravlje primjenitelja, ljudi i
ivotinja te integriranu zatitu bilja;
15
20
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, usvojila je Nacionalni akcijski plan
za postizanje odrive uporabe pesticida u lipnju 2013. godine. Plan je dostavljen Europskoj komisiji i
svim dravama lanicama. Drave su obvezne svoje planove redovito revidirati, a najmanje svakih pet
godina te o svim bitnim izmjenama izvijestiti Europsku komisiju i druge drave lanice.
Budui da je vie od 70 % odredbi Zakona o sredstvima za zatitu bilja i mnogo podzakonskih propisa
donesenih na temelju ovog Zakona ukinuto navedenim zakonima o provedbi uredbi, kao i injenici da
taj Zakon nije sadravao sve potrebne odredbe za uspostavu sustava odrive uporabe pesticida, u
drugoj polovici 2013. godine zapoela je izrada Zakona o odrivoj uporabi pesticida koji je stupio na
snagu u veljai 2014. godine. Ovim Zakonom u potpunosti se ureuje sustav odrive uporabe
pesticida i uklanjaju postojee manjkavosti. Novim pravilnikom o odrivoj uporabi pesticida planiraju
se urediti detalji potrebni za uspostavu sustava odrive uporabe pesticida kao to su:
x
x
x
x
x
x
Nakon objave novog Pravilnika, postojei Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive
uporabe pesticida bit e ukinut.
1.2.1. Uspostava sustava izobrazbe
Stupanjem na snagu Pravilnika o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida i
Zakona o odrivoj uporabi pesticida Ministarstvo poljoprivrede bilo je obvezno uspostaviti sustav
izobrazbe za profesionalne korisnike pesticida, savjetnike u prodaji pesticida i savjetnike u proizvodnji
hrane te distributere.
Profesionalni korisnici pesticida, distributeri i savjetnici u prodaji pesticida i proizvodnji hrane
neovisno o njihovom steenom obrazovanju moraju dokazati da posjeduju odgovarajua znanja o
pesticidima. Dokaz o posjedovanju potrebne razine znanja je potvrda o poloenom ispitu i
odgovarajua iskaznica koja se izdaje na temelju potvrde o poloenom ispitu.
Kako bi obveznici izobrazbe lake stekli potrebnu razinu znanja, Ministarstvo poljoprivrede ovlastilo
je institucije za provedbu izobrazbe i polaganje ispita. Izobrazbu i polaganje ispita organiziraju
ovlatene institucije za provedbu izobrazbe, a predavanja dre ovlateni predavai. Izobrazba se
sastoji od osnovne i dopunske izobrazbe. Osnovna izobrazba traje najmanje 15 kolskih sati. Nakon
stjecanja osnovne izobrazbe obveznici izobrazbe obvezni su najmanje svake pete godine pristupiti
dopunskoj izobrazbi koja traje najmanje 5 kolskih sati. Ako obveznik izobrazbe smatra da posjeduje
odgovarajuu razinu znanja moe polagati ispit iz osnovne i dopunske izobrazbe bez pohaanja
izobrazbe ali mora ispunjavati uvjete u pogledu propisane razine obrazovanja za pojedinu kategoriju
obveznika izobrazbe. Ispit se polae u pisanom obliku. Ispit je uspjeno poloio polaznik koji ostvari
60 % bodova. Ova izobrazba nema namjeru niti moe zamijeniti izobrazbu steenu kroz redoviti
sustav obrazovanja pa je tako i osnovna izobrazba samo dopuna znanja nakon zavretka standardne
izobrazbe.
15
21
Slika 1.6: Shematski prikaz obveznika izobrazbe za pojedine module (nacrtala: A. Bokuli)
Profesionalni korisnik je osoba koja koristi pesticide namijenjene profesionalnim korisnicima u okviru
obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti (to su sredstva za zatitu bilja za koje su rjeenjem o
registraciji kao doputena mjesta prodaje navedene poljoprivredne ljekarne - specijalizirane
prodavaonice ili je rjeenjem o registraciji navedeno da je sredstvo za zatitu bilja namijenjeno
profesionalnim korisnicima). Ove informacije dostupne su na etiketi sredstava za zatitu bilja i na
internetskoj trailici registriranih sredstava za zatitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Unutar kategorije profesionalnih korisnika je i profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu - to
je profesionalni korisnik koji koristi pesticide namijenjene za profesionalnu primjenu koji su rjeenjem
15
22
o registraciji ili rjeenjem o dozvoli odobreni samo odreenoj kategoriji profesionalnih korisnika,
najee pruateljima usluga.
Distributer je fizika ili pravna osoba, ukljuujui trgovce na veliko i malo, prodavae i dobavljae,
koja stavlja na trite pesticide.
Savjetnik je svaka osoba koja je stekla odgovarajuu strunost i savjetuje o zatiti bilja i sigurnoj
uporabi pesticida u okviru obavljanja svoje djelatnosti ili pruanja trgovakih usluga, ukljuujui,
prema potrebi, privatne samozaposlene osobe te javne savjetodavne slube, trgovake putnike,
proizvoae hrane i trgovce na malo.
Obveznici izobrazbe se prijavljuju za osnovnu i dopunsku izobrazbu i/ili polaganje ispita ovlatenim
institucijama za provedbu izobrazbe putem prijavnice dostupne na internetskim stranicama
Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr) i na internetskim stranicama ovlatenih institucija za
provedbu izobrazbe te prilau potrebne dokumente kao dokaz da zadovoljavaju uvjete za pohaanje
odreenog modula (npr. presliku odgovarajue diplome ili svjedodbe koja dokazuje stupanj
obrazovanja).
Pohaanje izobrazbe nije obvezno. Obvezno je samo polaganje ispita kojim se dokazuje posjedovanje
razine znanja i vjetina za sigurno rukovanje i primjenu pesticida. Propisani su samo najnii uvjeti koje
treba ispunjavati obveznik izobrazbe da bi pristupio izobrazbi i polaganju ispita te obveza polaganja
ispita.
Sukladno podacima na prijavnici ovlatene pravne i fizike osobe za provedbu izobrazbe utvruju
zadovoljava li kandidat propisane uvjete za pohaanje odreenog modula za koji se prijavljuje kao i
za polaganje ispita.
Uvjeti za upis u modul za profesionalne korisnike je zavrena osnovna kola u trajanju od 8 godina.
Uvjeti za upis u sve module propisani su Pravilnikom o uspostavi akcijskog okvira za postizanje
odrive uporabe pesticida (Slike 1.7, 1.8 i 1.9).
Slika 1.7: Shematski prikaz uvjeta za prijavu za modul za savjetnike (nacrtala: A. Bokuli)
15
23
Slika 1.8: Shematski prikaz uvjeta za prijavu za modul za distributere (nacrtala: A. Bokuli)
Slika 1.9: Shematski prikaz uvjeta za prijavu za modul za profesionalne korisnike (nacrtala: A. Bokuli)
15
24
Na temelju potvrde o poloenom ispitu izdaje se odgovarajua iskaznica. Do izdavanja iskaznice ili u
sluaju gubitka iskaznice potvrdom o poloenom ispitu obveznici izobrazbe ostvaruju svoja prava.
Identifikacijsku iskaznicu izdaje Savjetodavna sluba na temelju potvrde o poloenom ispitu koju joj
dostavlja ovlatena institucija za provedbu izobrazbe kod koje je polaznik poloio ispit.
Vrste iskaznica su sljedee:
1. iskaznice za predavae (ovlateni predava, crvena boja iskaznice),
2. iskaznice za savjetnike i savjetnike - prodavae (ovlateni savjetnik ili ovlateni savjetnik prodava, uta boja iskaznice),
3. iskaznice za distributere (ovlateni distributer, plava boja iskaznice),
4. iskaznice za profesionalne korisnike (ovlateni profesionalni korisnik, zelena boja
iskaznice),
5. iskaznice za profesionalne korisnike koji primjenjuju sredstva za zatitu bilja koja su
namijenjena za profesionalnu primjenu (ovlateni profesionalni korisnik za profesionalnu
primjenu, zelena boja iskaznice).
Fizikim osobama koje su stekle iskaznicu za predavae, iskaznica vrijedi kao da su stekli iskaznicu za
savjetnike (ako imaju odsluanih 90 sati iz podruja zatite bilja i odgovarajui stupanj izobrazbe
agronomske / umarske struke), distributere (moe biti odgovorna osoba s odsluanih 90 sati iz
zatite bilja i odgovarajuim stupnjem izobrazbe agronomske / umarske struke) i profesionalne
korisnike (odgovorna osoba moe biti profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu samo ako ima
poloenih 150 sati iz podruja zatite bilja i odgovarajui stupanj izobrazbe agronomske / umarske
struke).
Fizike osobe koje imaju iskaznice za savjetnike, iskaznica vrijedi i za djelatnosti distributera i
profesionalnih korisnika (odgovorna osoba moe biti profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu
samo ako ima poloenih 150 sati iz podruja zatite bilja). Iskaznica za savjetnike prodavae vrijedi i
kao iskaznica za distributere (no ne moe biti odgovorna osoba) i profesionalne korisnike (odgovorna
osoba ne moe biti profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu). Iskaznica ne vrijedi kao
iskaznica za predavae.
Fizikoj osobi koja ima iskaznicu za distributere iskaznica vrijedi i za profesionalnog korisnika
(odgovorna osoba moe biti profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu samo ako ima poloenih
150 sati iz podruja zatite bilja i odgovarajui stupanj obrazovanja, a poslove radnika ili zaposlenika
profesionalnog korisnika za profesionalnu primjenu moe obavljati ako ima najmanje zavrenu SSS
poljoprivrednog/umarskog smjera). Iskaznica ne vrijedi kao iskaznica za predavae ili savjetnike.
Fizikoj osobi koja ima iskaznicu za profesionalnog korisnika ili profesionalnog korisnika za
profesionalnu primjenu iskaznica vrijedi samo za te djelatnosti, ali ne vrijedi kao iskaznica za druge
module.
Iskaznica glasi na ime i prezime obveznika izobrazbe i nije prenosiva na druge osobe, a vrijedi 5
godina od datuma izdavanja potvrde o poloenom ispitu iz osnovnog modula ili 5 godina od datuma
isteka iskaznice u sluaju dopunske izobrazbe.
Iskaznica vrijedi uz osobnu iskaznicu i njome obveznik izobrazbe dokazuje svoj status i pravo bavljenja
odreenom djelatnou. Stoga svi obveznici izobrazbe i predavai za vrijeme obavljanja poslova
moraju nositi odgovarajuu iskaznicu kojom, uz osobnu iskaznicu, dokazuju svoje pravo za obavljanje
15
25
poslova i aktivnosti. Nakon isteka iskaznice izdaje se nova iskaznica na razdoblje od 5 godina na
temelju potvrde o poloenom ispitu iz dopunske izobrazbe.
Rok do kojeg svi obveznici izobrazbe moraju poloiti ispit je najkasnije do 26. studenoga 2015.
godine, ako ele nastaviti obavljati poslove u okviru obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti.
Dakle, nakon tog datuma profesionalni korisnici pesticida nee moi kupiti pesticide namijenjene
profesionalnim korisnicima bez odgovarajue vaee iskaznice, niti e navedene pesticide moi
prodavati prodavai bez odgovarajue iskaznice.
Trokovi izobrazbe nisu prihod dravnog prorauna ve su prihod institucija koje organiziraju i
provode izobrazbu te organiziraju polaganje ispita. Trokove izobrazbe plaaju sami obveznici
izobrazbe. Radi zatite obveznika izobrazbe od previsokih i neutemeljenih cijena izobrazbe,
Ministarstvo poljoprivrede propisalo je najvie iznose koji se mogu naplatiti za trokove izobrazbe.
Cijena za osnovnu (prvu) izobrazbu iznosi najvie 600,00 kuna, za polaganje ispita najvie 50,00 kuna
te za izdavanje iskaznice najvie 40,00 kuna. Navedeni iznosi su bez PDV-a.
Pesticide koji su namijenjeni neprofesionalnim korisnicima (amaterima) moi e kupovati i
primjenjivati osobe koje nisu prole odgovarajuu izobrazbu i nemaju poloen ispit.
15
26
15
27
Slika 1.10: Shematski prikaz uspostave Priloga II. i III. Uredbe br. 396/2005 (nacrtala: A. Bokuli)
Uredba (EZ) br. 396/2005 obuhvaa poljoprivredne proizvode namijenjene za hranu i hranu za
ivotinje. MDK vrijednosti trenutno su uspostavljene za 357 osnovnih proizvoda u Dijelu A Uredbe,
meutim ako se u broj osnovnih proizvoda ukljue njihove razliite podvrste i varijeteti iz Dijela B
Uredbe, ukupan broj proizvoda iznosi oko 905. Broj proizvoda u Dijelu B stalno se poveava. MDK
vrijednosti za navedene proizvode u sirovom stanju odnose se i na te proizvode nakon obrade i/ili
prerade, uzimajui u obzir razrjeenje i koncentriranje tijekom procesa obrade i/ili prerade. Ova
Uredba obuhvaa pesticide koji se u dananje vrijeme koriste u poljoprivredi kao i pesticide koji su se
nekada koristili u poljoprivredi i pesticide koji se koriste izvan Europske unije. Uredba obuhvaa oko
532 razliita pesticida i njihovih metabolita. Za veinu proizvoda odreena je MDK vrijednost za
15
28
najmanje 452 pesticida. U sluajevima gdje za neki pesticid i proizvod MDK vrijednost nije navedena
primjenjuje se MDK zadana vrijednost od 0,01 mg/kg.
Pri uspostavi MDK vrijednosti koje sadri Uredba (EZ) br. 396/2005 uzet je u obzir rizik za sve
potroake grupe, ukljuujui dojenad, djecu i vegetarijance i ostalu osjetljivu populaciju. Procjenu
rizika za potroae provodi EFSA, na temelju podataka o toksinosti pesticida, oekivane vrijednosti
MDK u hrani i razliitih prehrambenih navika potroaa u Europskoj uniji. Uredbom je jasno odreena
uloga drava lanica, EFSA-e i Europske komisije u postupku odreivanja MDK vrijednosti. Uredba
sadri velik broj novoodreenih MDK vrijednosti iz starih direktiva navedenih u Prilogu II., privremene
MDK vrijednosti iz Priloga III. ukljuujui MDK vrijednosti preuzetih iz nacionalnih propisa, uvozne
tolerance te popis tvari za koje nije nuno odrediti MDK iz Priloga IV.
Kako bi se osigurala pravilna uspostava MDK vrijednosti, podnositelj zahtjeva koji trai odobrenje za
stavljanje na trite sredstva za zatitu bilja, mora podnijeti znanstvene studije i podatke o
nadziranim pokusima u kojima su vidljivi podaci o dobroj poljoprivrednoj praksi, koliini sredstva za
zatitu bilja (dozi) nunoj za zatitu usjeva ili nasada, broju tretiranja, stadiju razvoja kulture i karenci
te podaci o ostacima pesticida koji ostaju nakon tretiranja, u proizvodu, nakon odreenog broja
dana. Nuno je da ti ostaci ne predstavljaju neprihvatljiv rizik za ljude. Nakon dostave studija drava
izvjestiteljica radi ocjenu dokumentacije i izvjee o ocjeni (engl. evaluation report) koje dostavlja
EFSA-i i dravama lanicama. EFSA na temelju tog izvjea i svih dostupnih podataka obavlja procjenu
rizika i odluuje o prihvatljivosti dokumentacije te izdaje svoje neovisno miljenje (engl. reasonable
opinion), a procjena rizika obuhvaa sve skupine potroaa, ukljuujui osjetljive skupine kao to su
dojenad, djeca i vegetarijanci. Komisija na temelju svih dostupnih podataka te EFSA-inog miljenja i
izvjea o ocjeni priprema nacrt uredbe o odreivanju/izmjeni MDK vrijednosti, a konana odluka o
prihvaanju predloenih MDK vrijednosti donosi se na Stalnom odboru za prehrambeni lanac i
zdravlje ivotinja sekcija ostaci pesticida u kojem sve drave lanice glasuju o prihvaanju ili
neprihvaanju predloenih MDK vrijednosti. U sluaju kada se odredi rizik za bilo koju grupu
potroaa, zahtjev za odreivanje MDK vrijednosti se odbija ili se MDK uspostavlja na razini LOD-a i
sredstvo za zatitu bilja nee dobiti odobrenje za uporabu na proizvodima za koje je odreen rizik.
Sigurnost hrane puno je vanija od zatite bilja od tetnih organizama.
Meutim kako su toksikoloke granice daleko iznad postavljenih MDK vrijednosti, tj. MDK vrijednost
je nekoliko puta nia od razine koja bi mogla nakoditi zdravlju ljudi, samo prekoraenje MDK
vrijednosti ne znai odmah i ugroavanje ljudskog zdravlja. Predstavlja li prekoraenje MDK doista
rizik za neku skupinu potroaa u nekoj dravi odreuje se procjenom rizika. Ako procjena rizika
pokazuje prekoraenje akutne referentne doze1 za neku skupinu potroaa, smatra se da postoji rizik
za potroae, meutim ako je ne prelazi radi se o prekoraenju zakonski doputenih granica, no ne
dolazi do ugroavanja zdravlja ljudi.
Svako prekoraenje MDK vrijednosti ukazuje na potrebu:
x
x
Akutna referentna doza (ARfD) je procjena koliine tvari u hrani, izraena na osnovi tjelesne teine, koja moe
biti unesena tijekom kratkog vremenskog perioda, obino tijekom jednog dana, bez znaajnog rizika za potroae, na osnovi
podataka iz odgovarajuih studija i uzimajui u obzir osjetljive grupe unutar populacije (npr. djecu i neroenu djecu)
15
29
Uporaba pesticida i vrsta pesticida koji se koriste u Europskoj uniji varira i ovisi o mnogobrojnim
imbenicima. Npr. u junim dravama lanicama Europske unije puno je vie kukaca i koristi se vie
insekticida. U drugim dijelovima Europske unije gdje je klima humidnija (ima vie vlage), prevladavaju
bolji uvjeti za razvoj biljnih bolesti koje uzrokuju gljive te je zbog toga vea potronja fungicida. Kod
odreivanja MDK vrijednosti ove razlike se uzimaju u obzir. Zbog tih razlika drave lanice Europske
unije podijeljene su na ve spomenute zone koje se tiu ostataka pesticida: Sjevernu i Junu.
Europska komisija uspostavlja MDK vrijednosti za hranu i hranu za ivotinje. Da biste saznali koja
MDK vrijednost se odnosi na koje proizvode i koji pesticid, najbre ete dobiti informaciju koristei
bazu podataka o pesticidima (engl. EU pesticide database) na internetskim stranicama Europske
komisije. Pristup bazi o pesticidima koju je uspostavila Europska komisija moete ostvariti putem
sljedee poveznice http://ec.europa.eu/sanco_pesticides/public/?event=homepage.
Baza podataka je jednostavna za pretraivanje i mogue je pretraivati po proizvodu, po biljnoj
skupini, po kodnoj oznaci proizvoda ili po pesticidima na svim jezicima Europske unije ukljuujui
hrvatski jezik. Dobivene rezultate pretrage mogue je izvesti u MS Excel format.
Poljoprivredni proizvoai, trgovci i uvoznici su odgovorni za sigurnost hrane ukljuujui potivanje
propisanih MDK vrijednosti. Nadlena tijela drava lanica Europske unije odgovorna su za kontrolu
ostataka pesticida u hrani. Kako bi se osigurala slubena kontrola hrane na ostatke pesticida na
zadovoljavajui i jednostavan nain, Europska komisija ima tri instrumenta: koordinirani viegodinji
program kontrole ostataka pesticida u hrani, inspekcije Ureda za hranu i veterinarstvo Europske
Komisije i sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za ivotinje.
Koordinirani viegodinji program kontrole ostataka pesticida je program kojim se za svaku dravu
lanicu odreuju proizvodi biljnog i ivotinjskog podrijetla koje treba uzorkovati i analizirati na
ostatke pesticida, pesticidi koje je potrebno analizirati u proizvodima biljnog i ivotinjskog podrijetla
te najmanji broj uzoraka koje je potrebno uzeti. Za potrebe provedbe koordiniranih viegodinjih
programa kontrole ostataka pesticida u hrani, Europska komisija usvaja i donosi svake godine
Provedbenu uredbu na temelju koje drave lanice pripreme svoje programe monitoringa ostataka
pesticida u hrani. Drave lanice moraju dostaviti rezultate programa monitoringa EFSA-i koja
objavljuje godinje izvjee o provedbi koordiniranih viegodinjih programa kontrole ostataka
pesticida u hrani.
Referentni laboratoriji Europske unije obuavaju zaposlenike analitikih laboratorija, razvijaju
metode analize i organiziraju testove za procjenu sposobnosti nacionalnih kontrolnih laboratorija.
Ured za hranu i veterinarstvo Europske Komisije (engl. Food and Veterinary Office - FVO) obavlja
inspekcije u dravama lanicama s ciljem revizije i ocjene njihovih slubenih kontrola hrane na
ostatke pesticida.
Ako se ostaci pesticida u nekom proizvodu nalaze na razini vioj od propisane MDK vrijednosti te
procjena rizika pokae da predstavljaju rizik za potroae, sustavom brzog uzbunjivanja za hranu i
hranu za ivotinje (engl. Rapid Alert System for Food and Feed - RASFF) krui informacija i poduzimaju
se mjere za zatitu potroaa.
15
30
Uzorkovanje hrane za potrebe slubenih kontrola hrane na ostatke pesticida provodi se sukladno
Pravilniku o metodama uzorkovanja za provedbu slubene kontrole ostataka pesticida u i na
proizvodima biljnog i ivotinjskog podrijetla. Ovim Pravilnikom preuzete su odredbe Direktive
2002/63/EZ.
Nacionalni program monitoringa ostataka pesticida u hrani u Hrvatskoj (Slika 1.11) provodi se
sukladno provedbenim uredbama Europske komisije, kojima se propisuju vrste proizvoda biljnog i
ivotinjskog podrijetla koji se uzorkuju i analiziraju na ostatke pesticida, broj uzoraka i pesticidi koji
trebaju biti obuhvaeni analizom. Ovaj program sadri i dodatne proizvode kao to su proizvodi koji
su vie zastupljeni u prehrani potroaa u Hrvatskoj sukladno prehrambenim navikama, kao i
proizvodi kod kojih su u prethodnim godinama pronaeni ostaci pesticida iznad MDK vrijednosti.
Slika 1.11: Shematski prikaz provedbe Nacionalnog programa praenja (monitoringa) ostataka pesticida u i na hrani
(nacrtala: A. Bokuli)
Ako se u sklopu Nacionalnog programa monitoringa ostataka pesticida u hrani ili slubenim
kontrolama u Hrvatskoj utvrdi prekoraenje MDK provodi se sljedee:
x
x
x
x
15
31
1.4. Kemikalije
1.4.1. Oznaavanje, stari propisi
Etiketa je najvanije sredstvo obavjetavanja korisnika i potroaa o tetnim svojstvima kemikalija, pa
tako i sredstava za zatitu bilja. Etiketom mora biti opremljeno svako sredstvo za zatitu bilja, bez
obzira radi li se o pojedinanoj tvari, smjesi tvari ili proizvodu i neovisno o tome je li namijenjeno za
profesionalnu uporabu ili za iroku potronju. U EU direktivama o razvrstavanju, oznaavanju i
pakiranju opasnih tvari, razraen je sustav simbola opasnosti, oznaka upozorenja (R oznaka) i
obavijesti (S oznaka) kojima se oznaavaju opasna svojstva tvari, temeljem mjerila za razvrstavanje
prema fizikalno-kemijskim, toksikolokim i ekotoksikolokim svojstvima dobivenim ispitivanjima
prema propisanoj metodologiji. Te direktive prenesene su u hrvatsko zakonodavstvo putem
Pravilnika o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija koji se odnosi i
na sredstva za zatitu bilja. U postupku registracije i ponovne registracije sredstava za zatitu bilja
redovito se provjerava i usklauje oznaavanje sredstava za zatitu bilja s najnovijim propisima o
sigurnosti kemikalija.
Sredstva za zatitu bilja moraju biti oznaena simbolima i oznakama opasnosti (R oznake) i oznakama
obavijesti (S oznake) (Slika 1.13), koji moraju biti jasno istaknuti na etiketi pakiranja sredstva za
zatitu bilja. Grafiki znakovi (simboli) i natpisi koji upozoravaju na opasnost prema jo uvijek
vaeem Pravilniku o razvrstavanju, oznaavanju i pakiranju opasnih kemikalija prikazani su na Slici
1.12.
Vrlo otrovno
slovni znak T+
Otrovno
slovni znak T
tetno
slovni znak Xn
Nadraujue
slovni znak Xi
Nagrizajue
slovni znak C
Opasno za okoli
slovni znak N
Oksidirajue
slovni znak O
Eksplozivno
slovni znak E
Lako zapaljivo
slovni znak F
Slika 1.12: Grafiki znakovi (simboli) i natpisi koji upozoravaju na opasnost (izvor: http://www.hzt.hr; pripremila: R. Turk)
15
32
Slika 1.13: Primjer oznaka upozorenja (R) i obavijesti (S) (pripremila: R. Turk)
15
33
15
34
Umjesto oznaka upozorenja (R) uvode se nove oznake upozorenja H (prema engl. Hazard - to znai
opasnost) za pojedine kategorije opasnosti: fizikalno-kemijske opasnosti, opasnosti za zdravlje i
opasnosti za okoli (Slika 1.15).
Za sredstva za zatitu bilja obvezna je i oznaka EUH 401 Da bi se izbjegli rizici za zdravlje ljudi i okoli,
treba se pridravati uputa za uporabu koja se i do sad navodila na etiketi sredstava za zatitu bilja u
Hrvatskoj.
fizikalno-kemijske opasnosti
H 300-373:
opasnosti za zdravlje
H 400-420
opasnosti za okoli
Umjesto oznake obavijesti (S) uvode se nove oznake obavijesti P (prema engl. Precaution - to znai
oprez) kojima se preporuuju postupci sprjeavanja tetnih uinaka, postupanja u sluaju opasnosti ili
nastanka tetnih uinaka kemikalija, te postupci pravilnog skladitenja i odlaganja (Slika 1.16).
15
35
1.4.3. REACH
Uz prilagoavanje i preuzimanje pravne steevine Europske unije, u Hrvatskoj je potrebno provesti i
nove propise u podruju kemijske sigurnosti. Ti propisi stupili su na snagu 1. lipnja 2007. godine u
Europskoj uniji poetkom primjene Uredbe (EZ) br. 1907/2006 poznatije kao Uredba REACH (engl.
Registration, Evaluation and Authorization of CHemicals - to znai registracija, ocjenjivanje i
odobravanje kemikalija). Svrha je donoenja ove Uredbe zatita zdravlja ljudi i okolia potpunom i
brzom identifikacijom tetnih svojstava i moguih rizika uslijed izloenosti kemikalijama u svim
podrujima njihovog ivotnog ciklusa: od proizvodnje i uporabe do zbrinjavanja i oporabe kako u
industrijskim procesima tako i u svakodnevnom ivotu. Cilj je optimalna proizvodnja i uporaba
kemikalija uz to manje tetnih uinaka na zdravlje ljudi i okoli na cjelokupnom podruju Europske
unije do 2020. godine.
U Europskoj uniji su ve od 1967. godine postupno uvoene i redovito obnavljane direktive koje
ureuju stavljanje na trite opasnih kemikalija kao i direktive kojima se dodatno ureuje podruje
kemikalija namijenjenih za uporabu na primjer u sredstvima za zatitu bilja i biocidnim proizvodima.
Krovne europske direktive o razvrstavanju, pakiranju i oznaavanju opasnih tvari i direktive o
razvrstavanju, pakiranju i oznaavanju opasnih proizvoda prenesene su i u hrvatsko zakonodavstvo,
najprije putem Zakona o otrovima, a zatim u obliku Zakona o kemikalijama i njegovih prateih
pravilnika. Prema tome, stavljanje na trite i uporaba kemikalija bila je regulirana u Europskoj uniji i
u Hrvatskoj i prije donoenja Uredbe REACH.
Meutim, pokazalo se, da postojea zakonska regulativa ne jami odgovarajuu sigurnost i zatitu
zdravlja radnika, potroaa i okolia, jer za gotovo 99 % ukupne koliine kemikalija na tritu nije
provedena detaljna procjena moguih rizika. Takva situacija e se, postupno provedbom Uredbe
REACH promijeniti u korist bolje zatite zdravlja i okolia od djelovanja kemikalija.
Odgovornost za provedbu procjene rizika, predlaganje i provoenje mjera za smanjenje rizika od
kemikalija bila je do sada preteito na dravnim tijelima. Zbog ogranienih mogunosti dravnih tijela,
ak i najopasnije kemikalije su vrlo sporo uvrtavane na popis zabranjenih, tj. na popis kemikalija koje
se povlae s trita ili im se uporaba ograniava. Do 2006. godine taj popis je obuhvaao svega 40-tak
kemikalija iako europski propis o ograniavanju marketinga i uporabe odreenih opasnih tvari i
pripravaka datira jo iz 1976. Prema REACH-u, odgovornost za sigurnu uporabu kemikalija i trokovi
ispitivanja tetnih uinaka i procjene rizika za zdravlje i okoli prebacuje se na gospodarstvene
subjekte koji stavljaju kemikalije na trite i temeljem toga ostvaruju dobit.
Uredba REACH stupila je na snagu u Republici Hrvatskoj s danom pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja
2013. na temelju Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i
ograniavanju kemikalija. Meutim, pojedini dijelovi Uredbi REACH i CLP bili su preuzeti u hrvatsko
zakonodavstvo prije pristupanja Republike Hrvatske u lanstvo Europske unije kao npr. Lista opasnih
kemikalija iji je promet zabranjen ili ogranien, kako bi se sprijeilo da se na hrvatskom tritu
prodaju kemikalije i sredstva za zatitu bilja koja su bila zabranjena na podruju Europske unije.
1.4.4. Sigurnosno-tehniki list (STL)
U Hrvatskoj se od 1. srpnja 2013. godine izravno provodi Uredba REACH pa tako i Prilog II. Uredbe
REACH i njegova nadopuna prema Uredbi (EU) br. 453/2010 o sadraju Sigurnosno-tehnikog lista
koji je do sada bio ureen Pravilnikom o ispunjavanju sigurnosno-tehnikog lista. Iako je osnovni
format STL-a ostao nepromijenjen u odnosu na dosadanji, predviene su brojne izmjene, od kojih e
se veina moi primijeniti tek nakon provedenog postupka registracije kemikalija na razini Europske
15
36
unije. STL je prije svega namijenjen profesionalnim korisnicima. Proizvoai sredstava za zatitu bilja
takoer moraju izraivati Sigurnosno-tehniki list za svako sredstvo za zatitu bilja koje stavljaju na
hrvatsko trite. Sigurnosno-tehniki list mora biti na hrvatskom jeziku. Proizvoai sredstava za
zatitu bilja obvezni su na zahtjev korisnika sredstava za zatitu bilja STL staviti na raspolaganje
svakom korisniku sredstva za zatitu bilja. Za korisnike sredstava za zatitu bilja veina potrebnih
informacija biti e navedena na etiketi sredstva za zatitu bilja, ali u STL-u mogu nai dodatne
sigurnosne informacije, naroito o odabiru osobne zatitne opreme koja je navedena u Odjeljku 8
svakog STL-a.
Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za zatitu bilja,
Zakon o provedbi Uredbe (EZ) 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na
hrani te hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla,
Zakon o odrivoj uporabi pesticida,
Zakon o hrani,
Zakon o slubenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za ivotinje,
o zdravlju i dobrobiti ivotinja,
Zakon o inspekcijama u poljoprivredi.
15
37
Kao sastavni dio slubenih kontrola u podruju sredstava za zatitu bilja i ostataka pesticida u hrani
Ministarstvo poljoprivrede priprema i koordinira sljedee programe monitoringa:
x
Nacionalni program praenja (monitoringa) ostataka pesticida u hrani koji ima za cilj utvrditi
koliinu ostataka pesticida u hrani te provjeriti sukladnost s propisanim MDK vrijednostima.
Na ovaj nain dobiva se informacija o pravilnoj primjeni pesticida, a procjenom rizika stjee
se uvid u kojoj mjeri ostaci pesticida koji prelaze MDK vrijednosti predstavljaju rizik za ljude
koji konzumiraju hranu koja sadri tu razinu ostataka pesticida. Monitoring priprema i
koordinira Ministarstvo poljoprivrede. Laboratorij Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
obavlja laboratorijske analize uzoraka biljnog podrijetla, a laboratorij Hrvatskog veterinarskog
instituta obavlja analize uzoraka ivotinjskog podrijetla. Sanitarna, poljoprivredna i
veterinarska inspekcija uzimaju uzorke sukladno podjeli nadlenosti i provode inspekcijske
mjere. HCPHS - Zavod za zatitu bilja provodi procjenu rizika za potroae u sluaju kada se
utvrde ostaci pesticida iznad propisane MDK vrijednosti. Ministarstvo poljoprivrede financira
Program i priprema zavrno izvjee o provedbi Programa i objavljuje rezultate na
internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr). Rezultati ovog Programa
dostavljaju se Europskoj komisiji i Europskoj agenciji za sigurnost hrane budui da se radi o
zajednikom koordiniranom monitoringu na razini svih drava lanica Europske unije.
Uz navedene monitoringe provodi se nadzor nad stanjem povrinskih, ukljuivo i priobalnih voda te
podzemnih voda sustavnim praenjem stanja voda (monitoring). Ova praenja provode se na temelju
Zakona o vodama. Sukladno navedenom Zakonu, Hrvatske vode su nadlene za praenje stanja
povrinskih, ukljuivo i priobalnih voda te podzemnih voda, o emu donose godinji Plan
monitoringa, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Praenje stanja voda obuhvaa
ekoloke i kemijske pokazatelje za povrinske vode i kemijske i koliinske pokazatelje za podzemne
vode. Ispitivanje kakvoe voda obavlja Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda i
laboratoriji koje je ovlastilo Ministarstvo poljoprivrede. Hrvatske vode su nadlene za tumaenje
rezultata monitoringa o emu izrauju godinje izvjee koje dostavljaju Ministarstvu poljoprivrede i
Agenciji za zatitu okolia.
Monitoring pesticida u vodi za pie provodi se na temelju Zakona o vodi za ljudsku potronju. Ovaj
monitoring priprema i koordinira Ministarstvo zdravlja, a laboratoriji Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo obavljaju laboratorijske analize vode za pie. Obraene rezultate monitoringa dostavlja se
Ministarstvu zdravlja.
15
38
Slika 1.17: Shematski prikaz glavnih zakonskih podruja i glavnih propisa koji ureuju ta podruja te inspekcijskih slubi
nadlenih za provedbu slubenih kontrola na temelju propisa koji ureuju navedena podruja (nacrtao: V. Novakovi)
Autori: Vlado Novakovi, dipl. ing., Anamarija Bokuli, dipl. ing., mr. sc. Rajka Turk
Strune konzultantice: ana alac, dipl. ing., Mirela arevi, dipl. ing.
15
39
2. ODRIVA POLJOPRIVREDA
Odriva poljoprivreda omoguuje stalnu proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda uz
koritenje dozvoljenih kemikalija koje imaju to manji tetni utjecaj na okoli i zdravlje ljudi. Ona
poiva na naelima odrivog razvoja budui da osigurava hranu, ogrjev i vlakna, uvaavajui
ekonomska i drutvena ogranienja koja osiguravaju odrivost proizvodnje u kojoj je ekoloka
djelotvornost vanija od gospodarske uinkovitosti. Svim agrotehnikim mjerama odrive
poljoprivrede smanjuje se ili izbjegava oneienje tla, vode i zraka pa je kao takva alternativa
intenzivnoj poljoprivredi koja je sve vie rizina za okoli i koja se naputa u Europskoj uniji.
Naela odrive poljoprivrede su ponajprije koritenje lokalnih resursa kao to su bioloka fiksacija
duika, obnova tla, koritenje prirodnih neprijatelja u zatiti bilja kao i primjena nusprodukata
poljoprivrede i drugih djelatnosti (npr. primjena smea iz gradova). U odrivoj poljoprivredi
ograniena je primjena agrokemikalija (sredstava za zatitu bilja i mineralnih gnojiva) svih zahvata
obrade koji degradiraju tlo i oneiuju okoli titei tako bioloku raznolikost i integritet ljudi i drugih
organizama koji tamo ive.
Odriva poljoprivreda prihvatljiva je i za proizvoae i za potroae. Nositelj je ekonomskog i
drutvenog razvoja, a budui da pravedno rasporeuje prirodna bogatstva uvaavajui okoli
poboljava trajnost sustava koritenjem resursa na razborit nain. U takvom sustavu obiteljsko
poljoprivredno gospodarstvo ili farma organizirano je prema naelu podsustava koji funkcionira kao
zatvoreni sustav otvoren za sve. Stoga su glavna naela odrive poljoprivrede:
x
x
x
x
x
x
x
x
x
integrirana zatita bilja koja smanjuje ekonomski i zdravstveni rizik te rizik za okoli.
Koritenjem svih raspoloivih mjera zatite bilja smanjuje primjenu sredstava za
zatitu bilja, a time i njihovo mogue tetno djelovanje na zdravlje potroaa i okoli;
travopoljni plodored koji osigurava domaim ivotinjama visoku kakvou hrane
smanjujui cijenu kotanja i primjenu reciklirane hrane u stoarstvu. uva
antropogeno tlo od negativnih abiotskih imbenika, a zatitni usjevi i meuusjevi
uvrteni u plodored, kao i etveni ostaci, imaju posebnu ulogu jer gue korove,
kontroliraju eroziju, poveavaju sadraj hranjiva i poboljavaju strukturu tla;
konzervacijska obrada tla kojom se uva humus i vlaga tla, smanjuje erozija vodom i
vjetrom, proizvodni trokovi, energija i utroeno vrijeme za obradu tla;
uvanje vode i vlage tla postat e najvaniji dio nadzora u poljoprivredi jer je
poljoprivreda uklopljena izmeu uma, brda i vodenih povrina;
zatitni usjevi, meuusjevi i etveni ostaci tite tlo od nepovoljnih abiotskih
imbenika, kontroliraju eroziju i gue korove te poboljavaju strukturu i poveavaju
sadraj hranjiva u tlu;
bioloka raznolikost smanjuje rizik od utjecaja nepovoljnih vremenskih uvjeta i tete
od napada bolesti i tetnika, a drvee i grmlje poveava populaciju korisnih insekata i
ostale faune;
gnojidba se temelji na primjeni domaih gnojiva, stajskoga gnoja, gnojnice i gnojovke
te leguminozne sideracije s ciljem smanjenja primjene tvornikih duinih gnojiva;
drvee i grmlje koje je na gospodarstvu je i najsigurnija zatita od jakih vjetrova;
trite se mijenja jer je prodaja robe u gradovima klju profitabilnosti, a izravna
prodaja kupcu na posjedu, donosi mnoge prednosti.
15
40
na naelima dobre poljoprivredne prakse i minimalnim zahtjevima koje treba ispunjavati. Unutar
tehnolokih uvjeta postoji poseban dio koji ini integrirana zatita bilja, gdje su definirani uvjeti i
naini zatite bilja specificirani po kulturama i tetnim organizmima. Tehnoloke upute za integriranu
proizvodnju se svake godine objavljuju na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede.
2.1. Integrirana zatita bilja
Integrirana zatita bilja podrazumijeva paljivu uporabu svih raspoloivih mjera zatite od tetnih
organizama uz postupno uvoenje onih mjera koje sprjeavaju rast populacije tetnika i odravaju
uporabu sredstava za zatitu bilja i drugih mjera na razini ekonomske opravdanosti te smanjuju rizik
za zdravlje ovjeka i okoli. Integrirana zatita bilja istie uzgoj zdravih usjeva sa to manje uplitanja u
agro-ekosustav i potie razvoj prirodnih mehanizama suzbijanja tetnika (FAO, 2002). Jo se moe
dodati da se integrirana zatita bilja koristi svim pozitivnim imbenicima agro-ekosustava. Ako
agrotehnike mjere nisu dovoljne za odravanje tetnika ispod kritinog broja, pristupa se biolokoj,
biotehnikoj, te samo u krajnjoj nudi i kemijskoj zatiti. Agrotehnike mjere moraju osigurati zdravi
razvoj biljke, populaciju tetnika drati ispod kritinog broja, uvati prirodne neprijatelje, smanjiti rizik
pojave rezistentnosti, smanjiti primjenu pesticida i smanjiti opasnost za osobe koje rade s pesticidima
kao i za okoli. Integrirana zatita bilja, dakle, podrazumijeva primjenu kemijskih metoda suzbijanja
samo u sluajevima kada su iscrpljene sve druge mogunosti sprjeavanja porasta brojnosti tetnika
iznad pragova odluke. Bit integrirane zatite bilja je da se njome postiu visoki prinosi
visokokvalitetnih proizvoda uz manje koritenje sredstava za zatitu bilja.
Time se smanjuje broj primjena pesticida, potronja energije neobnovljivih prirodnih izvora i tetnost
agrokemikalija za okoli. Integrirana zatita bilja je sustav koji u kratko vrijeme mora biti prihvaen i
uveden kod najveeg broja poljoprivrednih proizvoaa.
2.1.1. Naela integrirane zatite bilja
Osnovno naelo integrirane zatite bilja je smanjenje potronje sredstava za zatitu bilja. Praenje
razvoja tetnih organizama i preventivne mjere kojima se smanjuje njihova populacija moraju se uzeti
u obzir prije primjene izravnih mjera zatite, tj. prije primjene kemijskih mjera.
Opa naela integrirane zatite bilja (Slika 2.1) prema Meunarodnoj organizaciji za bioloku i
integriranu zatitu (engl. International Organisation for Biological Control - IOBC) su:
1.
2.
3.
4.
5.
15
41
Slika 2.1: Slikovni prikaz koncepta integrirane zatite bilja prema IOBC-u (nacrtao: . Budinak)
Integrirana zatita bilja je sustav zatite bilja u kojem se primjenjuju odreene metode i mjere
suzbijanja tetnika, uzronika bolesti i korova, a primjenjuje sve raspoloive mjere zatite bilja
opravdane s ekonomskog, ekolokog i toksikolokog stajalita. U integriranoj zatiti bilja nastoje se
iskoristiti sve prednosti odreenog agro-ekosustava, a pri ocjeni stanja koriste se pragovi tetnosti.
Mjere koje se primjenjuju moraju:
x
x
x
x
x
x
x
U integriranoj zatiti bilja odreuju se mjere, naini i vrijeme suzbijanja samo za gospodarski vane
tetnike, uzronike bolesti ili korove, temeljene iskljuivo na prognozi pojave i irenja u nasadu ili
usjevu. Ovakav pristup danas nazivamo odrivi, a sustav proizvodnje odriva proizvodnja ili jo bolje
reeno, odrivo gospodarenje. Takav integrirani pristup zatiti bilja sve se vie iri jer omoguuje
gospodarski i ekoloki najprihvatljiviju primjenu sredstava za zatitu bilja, a danas se u Hrvatskoj
najvie primjenjuje u proizvodnji jabuka gdje je i najranije uvedena.
15
42
U integriranoj zatiti bilja u prognoziranju pojave i irenja tetnika, uzronika bolesti i korova obvezno
se mora provoditi:
x
odreivanje praga odluke o suzbijanju tetnih organizama, ukljuujui odreivanje
kritinog razdoblja zakorovljenosti (KRZ),
x
procjena teta,
x
odreivanje pojave i irenja tetnih organizama,
x
primjena metoda praenja pojave i razvoja tetnih organizama te modela prognoze,
x
praenje uvjeta okoline (koliina oborina, duina vlaenja lista, temperature).
2.1.2. Preventivne mjere zatite bilja
Preventivne mjere zatite bilja su sve agrotehnike mjere koje neizravno utjeu na smanjenje pojave
tetnika, uzronika bolesti i korova (Tablica 2.1). Najvanije preventivne mjere zatite bilja su:
x
x
x
x
x
x
Tablica 2.1: Preventivne mjere suzbijanja u integriranoj zatiti bilja (pripremio: . Budinak)
mjere
certificirano sjeme i sadni materijal
higijena
izbor vrste, sorte
plodored
gnojidba (n)
optimalno vrijeme radova u polju
(sjetva, drljanje)
rezidba (voke, vinova loza)
zatravljenost, obrada
poveanje populacije prirodnih
neprijatelja
kukci/grinje
+
+
+
+
+
tetni organizam
nematode
bolesti
+
+
+
+
+
+
+
+
+
korovi
+
+
+
+
+
+
+
+
(+)
15
43
x
x
x
Bioloke mjere su mjere kojima se suzbijanju tetni organizmi primjenom njihovih prirodnih
neprijatelja (predatora, parazitoida, virusa, bakterija ili gljiva). Sve vrste ivih organizama imaju u
prirodi svoje antagoniste ili prirodne neprijatelje od kojih su najpoznatiji grabeljive boje ovice,
grabeljive stjenice, grabeljive grinje iz roda Typhlodromus, parazitske osice i dr. (Slike 2.2. 2.5). Za
njihov razvoj i opstanak vano je:
x
x
x
x
x
x
15
44
15
45
sredstvo za zatitu bilja primjenjuje. Najvea dozvoljena doza, broj tretiranja, intervali prskanja i
vrijeme posljednje primjene moraju biti u skladu kako je to naznaeno na etiketi proizvoda.
Sredstva za zatitu bilja u integriranoj zatiti bilja trebaju biti:
x
x
x
x
Profesionalni korisnik na temelju rezultata praenja donosi odluku hoe li, kada i koje mjere zatite
bilja primijeniti, a pri tome uporabu sredstava za zatitu bilja treba ograniiti na najmanju moguu
mjeru (Tablica 2.2).
Tablica 2.2: Izravne nekemijske mjere zatite u integriranoj zatiti bilja (pripremio: . Budinak)
tetni organizam
metode
kukci/grinje
nematode
bolesti
korovi
bioloko suzbijanje
+/+
metoda konfuzije
(zbunjivanje)
+/-
metoda privuci i
ubij
+/-
sit tehnika
+/-
zatitne mree
+/-
fizikalne metode
(mehanike,
toplina)
(+)
(+)
(+)
Autori: Boena Deek, dipl. ing., dr. sc. eljko Budinak, dr. sc. Darka Hamel
15
46
3. EKOLOKA PROIZVODNJA
Glavni cilj ekoloke poljoprivrede je proizvesti hranu visoke hranidbene vrijednosti oslanjajui se na
zatitu i ouvanje okolia. Prilagoavajui se postojeim agroekolokim uvjetima, ekoloka
poljoprivreda pod nadzor stavlja primjenu tvari koje potjeu iz industrije kao to su sva tvornika
gnojiva i pesticidi, teki metali i potencijalno toksine tvari, biostimulatori i lijekovi. Osim to se ne
primjenjuju opasne tvari, ekolokom poljoprivredom smanjuje se oneienje okolia koje bi moglo
proistei iz poljoprivrede te se odrava bioloka raznolikost kako agro-ekosustava, tako i ostalih
ekosustava. Dugorono, agrotehnikim mjerama ekoloka poljoprivreda odrava ili podie postojeu
plodnost tla, a koristi obnovljive izvore sirovina i energije unutar zatvorenog kruga, na mjeovitom
obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu gdje se za potrebe domaih ivotinja proizvodi sva hrana,
a domae ivotinje osim mlijeka i mesa, proizvode i najkvalitetnije gnojivo, stajski gnoj. Nastanak i
razvoj ekoloke poljoprivrede potaknut je negativnim posljedicama intenzivne poljoprivrede kao to
su smanjena plodnost tla, nestanak prirodnih stanita, oneienje okolia i izlaganje ljudi
kemikalijama tetnim za zdravlje te osiromaenje ruralnih krajeva. Temeljni propis koji odreuje
uvjete ekoloke poljoprivrede je Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj
proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda.
Ekoloka poljoprivreda najee se spominje kao proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva,
pesticida, hormona i dr. Prirodni procesi u ekosustavu iskoritavaju se i usmjeravaju u proizvodnju
sirovina, namirnica i preraevina te se nastoji smanjiti ili potpuno izbjei unos energije i ovisnost
proizvodnje o industriji. To nikako nije povratak ekstenzivnoj poljoprivredi jer ekoloka poljoprivreda
zahtjeva obrazovanog proizvoaa drugaijih pogleda na ivot.
U ekolokoj proizvodnji toleriraju se vei gubici uslijed napada tetnih organizama. Plodovi, hrana ili
preraevine proizvedene prema naelima ekoloke poljoprivrede ne "robuju" trinim standardima
koje nameu trgovci, jer plodovi ne moraju biti besprijekornog izgleda, pravilni, bez ijedne pjege ili
mrlje i strogo odreenih dimenzija. Povjerenje potroaa u ekoloke proizvode ne ovisi o estetskom
izgledu voa i povra. Ekoloka proizvodnja je pod nadzorom za to ovlatenih kontrolnih tijela.
3.1. Budunost ekoloke poljoprivrede
Razvoj i budunost ekoloke poljoprivrede ovisit e ponajvie o tritu te normama i vrijednostima
koje e vladati u drutvu. Potranja za ekolokim proizvodima raste pa usporedno s tim raste i broj
ekolokih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj. Trite danas neminovno namee standarde po
pitanju cijene, kakvoe i koliine poljoprivrednih proizvoda i time uvjetuje visokoproduktivnu
poljoprivrednu proizvodnju, to jeftiniju i otporniju na rizike, pa se mnogi poljoprivredni
proizvoai odluuju i dalje proizvoditi na konvencionalan nain. Ipak, javnost i drutvo u cjelini
postaju sve vie svjesni nekih negativnih posljedica konvencionalne poljoprivrede te se mijenjaju
zakonski okviri koji reguliraju poljoprivrednu proizvodnju. Nameu se i sve stroi standardi u ouvanju
okolia i zdravlja ljudi.
Ekoloku poljoprivredu treba smatrati naprednom, potrebno ju je priznavati, no pretjerano je
oekivati da e se povrine pod ekolokom poljoprivredom drastino poveati. Akcijski plan razvoja
ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2016. godine predvia
poveanje udjela povrina pod ekolokom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim povrinama u
Hrvatskoj do 2016. godine na 8 %.
15
47
15
48
Naziv
Insekticid
pelinji vosak
elatina
lecitin
Fungicid
Insekticid, akaricid, fungicid, baktericid i inhibitor klijanja.
Sredstva za zatitu bilja na osnovi aktivnih tvari navedenih u
Prilogu Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011
biljna ulja
piretrini izlueni iz
Chrysanthemum cinerariaefolium
kvazija izluena iz Quassia amara
Insekticid
Insekticid, repelent
Azadiraktin, piretrin i kvazija su tvari koji imaju razliit mehanizam djelovanja na kukce
(neurotoksino, ometanje respiracije, inhibitori hranjenja i rasta), no zajedniko im je da djeluju na
mnogo vrsta kukaca, djelovanje im je kratkotrajno, brzo se razgrauju te su vrlo malo otrovni za
ovjeka.
15
49
Naziv
mikroorganizmi
Mikrobioloki insekticidi su posebno formulirani i selekcionirani ivi organizmi koji uzrokuju bolesti
tetnih kukaca i tako ih suzbijaju. Patogeni su i agresivni za pojedinu vrstu kukca, s ciljem postizanja
velike smrtnosti unutar populacije tetnika. Ta sredstva djeluju samo na jednu vrstu ili manji broj
vrsta tetnih kukaca. Na njih kukci uglavnom ne razvijaju rezistentnost, a vrlo su selektivni i ne djeluju
na korisne kukce. Uinkovitost znatno ovisi o vanjskim imbenicima, sredstva su manje djelotvorna u
usporedbi s kemijskim insekticidima, ali mikrobioloki insekticidi ipak pruaju mogunost kvalitetne i
sigurne zatite protiv nekih tetnika koje je u ekolokoj proizvodnji teko suzbiti.
Tablica 3.3: Tvari koje proizvode mikroorganizmi, a dozvoljene su u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M. evar)
Naziv
spinosad
Klopke i/ili dispenzeri koji se koriste moraju sprijeiti dospijevanje tvari u okoli i njihov dodir s
posaenim kulturama (Tablica 3.4). Klopke je potrebno nakon uporabe pokupiti i sigurno ukloniti.
Tablica 3.4: Tvari koje se koriste u klopkama i/ili dispenzerima, a dozvoljene su u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M.
evar)
Naziv
feromoni
Tablica 3.5: Pripravci koji se rasipaju po povrini izmeu biljaka, a dozvoljeni su u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M.
evar)
Naziv
eljezni fosfat (eljezo (III)
ortofosfat)
15
50
Postoje i druge tvari koje se tradicionalno rabe u ekolokoj poljoprivrednoj proizvodnji (Tablica 3.6)
Tablica 3.6: Popis drugih tvari iz tradicionalne uporabe koje su dozvoljene u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M. evar)
Naziv
etilen
Tablica 3.7: Ostale tvari koje su dozvoljene u ekolokoj proizvodnji (pripremila: M. evar)
Naziv
aluminijev silikat (kaolin)
kalcijev hidroksid
laminarin
kalijev hidrogen karbonat
(takoer poznat kao kalijev
bikarbonat)
15
51
Sredstva za zatitu bilja na osnovi bakra su anorganski spojevi koji se podjednako koriste u
konvencionalnoj, integriranoj i ekolokoj proizvodnji vinove loze, voa i raznog povra. Sredstva za
zatitu bilja na osnovi bakra su kontaktni fungicidi irokog spektra djelovanja, djeluju na neke
metabolike procese u gljivama i bakterijama, pa njihovom primjenom ne dolazi do pojave
rezistentnosti.
U ekolokoj proizvodnji doputa se uporaba do est kilograma bakra po hektaru godinje radi
izbjegavanja akumulacije bakra u tlu. Karenca za bakrene pripravke je relativno duga, a kod primjene
moe biti i fitotoksinog uinka.
U ekolokoj proizvodnji mogu se koristiti repelenti poput kvarcnog pijeska te feromoni koji se koriste
za privlaenje kukaca, njihov masovni ulov i zbunjivanje.
Mikrobioloki fungicidi, esto nazivani i biofungicidima, su ivi organizmi kojima je mogue suzbijati
biljne parazite, uzronike bolesti. Danas se koriste razliite vrste gljiva i bakterija, a svi su dozvoljeni u
ekolokoj proizvodnji, no postoji samo manji broj komercijalnih pripravaka koji su dostupni na tritu.
Najpoznatiji biofungicidi su oni u kojima se koristi gljiva Trichoderma harzianum. Ta gljiva agresivan je
kolonizator koji brzo zauzima prostor, stvara spojeve koji neselektivno unitavaju druge gljive,
parazitira i hrani se njima, a potie i razvoj inducirane otpornosti biljaka na bolesti. Gljive T.
harzianum i druge Trichoderma vrste su sastojak i mnogih "mikrobiolokih gnojiva", koja su potvrdila
vrlo visoku uinkovitost u zatiti od uzronika bolesti koji ive u tlu.
Ekoloka poljoprivreda i odriva poljoprivreda uklapaju se u koncept odrivog razvoja nastojei
ouvati okoli, a koritenjem postojeih resursa postii najvei gospodarski uinak. Integrirani i
ekoloki pristup odrivi su u zatiti bilja, a te mjere dijelimo na zelene, ute i crvene. U zelene
mjere ubrajamo agrotehnike, bioloke, biotehnike, mehanike i fizikalne mjere (dozvoljene u
ekolokoj proizvodnji). ute mjere provode se sredstvima za zatitu bilja samo kada zelenim
mjerama ne moemo sprijeiti pojavu gospodarske tete (dozvoljene u integriranoj, samo su neke
dozvoljene u ekolokoj). Crvene mjere obuhvaaju mjere zatite bilja koje su zabranjene i u
integriranoj i u ekolokoj poljoprivredi.
Autori: mr. sc. Marija evar, Vlado Novakovi, dipl. ing., dr. sc. Dario Ivi
Struna konzultantica: Darija Musulin, dipl. ing.
15
52
Rast liinki odvija se odbacivanjem svlaka (presvlaenje). Razvoj ili preobrazba kukaca moe biti
potpuna i nepotpuna. Kod potpune preobrazbe postoje stadiji: jaje, liinka, kukuljica (Slika 4.3) i
odrasli oblik (imago). Kod nepotpune preobrazbe postoje stadiji jaje, liinka, koja je slina odraslom
obliku i odrasli oblik. Dakle ne postoji stadij kukuljice ve se liinka izravno presvlai u odrasli oblik.
Obzirom na grau usnog ustroja, tetni stadiji kukaca se dijele na grizue (npr. gusjenice leptira,
liinka i odrasla krumpirova zlatica, itni balac) i sisajue (npr. lisne ui, tripsi, lisne buhe, titasti
moljci, titaste ui).
15
53
Slika 4.6: Liinka - lijevo i odrasli oblik itnog balca (Oulema melanopus) - desno
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)
15
54
Grizue vrste kukaca odgrizaju rubne dijelove biljaka, prave tete u obliku rupa ili podgrizaju
podzemne organe biljaka (Slike 4.1, 4.6, 4.10 i 4.11). Neki od njih mogu uzrokovati golobrst.
Sisajui kukci imaju usni ustroj koji omoguuje ubadanje u biljku (stabljiku, list, plod) te sisanje biljnih
sokova (Slike 4.12 - 4.16). Pritom uzrokuju deformacije, razliite promjene boje, uenje i suenje
biljnih dijelova.
Slika 4.15: Odrasli oblik kupusnog titastog moljca (Aleyrodes proletella) (lijevo) i liinka (desno)
(snimila: Z. Pavuni Miljanovi)
15
55
Brojnost i tetnost kukaca ovisi o toplini, vlazi, raspoloivoj hrani i nazonosti prirodnih neprijatelja.
Toplina tijela kukaca ovisi o toplini okoline pa se oni za topla vremena intenzivnije hrane i kreu, a
time uzrokuju i vee tete. Na povrinama s istim kulturama, gdje ima mnogo hrane, tetnici te vrste
biljaka brzo se razmnoavaju, dok je na livadama ili u mjeovitom usjevu ili nasadu njihovo
razmnoavanje znatno sporije. Prirodni neprijatelji kukaca su grabeljivci (predatori) koji se njima
hrane ili parazitoidi koji ive u rtvi ili na rtvi i njome se hrane. Grabeljivi kukci su boje ovice, trci,
zlatooke, neke vrste stjenica, grabeljive grinje i dr. Parazitoidi su muhe gusjeniarke, parazitske osice
i dr.
tetnici bilja koji se pojavljuju redovito svake godine su permanentni tetnici, a oni koji se pojavljuju
povremeno ubrajaju se u periodine tetnike.
tetni kukci koji uzrokuju velike gospodarske tete na poljoprivrednim kulturama su kornjai,
gusjenice leptira (Slika 4.19), resiari ili tripsi, lisne ui, titaste ui, titasti moljci, lisne buhe, dvokrilci
(Slike 4.17 i 4.18), opnokrilci i stjenice. Najee su liinke tetnije od odraslih oblika.
Pripravci za suzbijanje tetnih kukaca nazivaju se insekticidi.
15
56
4.1.2. Grinje
Grinje su vrlo sitni organizmi, najee manji od 1 mm. Prema sistematskoj pripadnosti pripadaju u
razred Arachnida - paunjaci, red Acarina. Njihovo tijelo podijeljeno je na dva segmenta, na prednji
dio ili prosomu i stranji dio ili histerosomu, a lanci tijela nisu jasno odijeljeni, kao kod kukaca.
Razmnoavaju se spolno. Grinje imaju etiri para nogu osim grinja ikarica koje imaju samo dva para
nogu. Nemaju razvijena ticala, nego pipala, a usni ustroj prilagoen je za bodenje i sisanje. Za razvoj
im pogoduje niska relativna vlanost zraka i vie temperature te razvijaju vei broj generacija
godinje. Razmnoavaju se spolno, a enke su najee oviparne. Kod grinja se razlikuju zimska jaja
koja prezimljuju i ljetna jaja koja se pojavljuju u vrijeme vegetacije. Liinke grinja presvlae se
nekoliko puta, a prilikom zadnjeg presvlaenja prelaze u nepokretni stadij - stadij nimfe iz kojeg se
onda razvija odrasli oblik.
Najvee tete uzrokuju na vokama, vinovoj lozi, na nekim ratarskim kulturama (soja), povru i
cvijeu.
Najei simptomi napada grinja su: svijetle pjege, pojava fine pauine na naliju lista i uvijanje biljnih
organa. Najvanije porodice grinja koje uzrokuju navedene tete su crveni pauci (Tetranichidae) (Slika
4.20) i grinje ikarice (Eriophidae). Osim tetnih grinja treba spomenuti i korisne grabeljive grinje iz
porodice Phytoseiidae koje su prirodni neprijatelji nekih tetnih kukaca te uinkovito ograniavaju
njihovo razmnoavanje i mogu utjecati na smanjenje brojnosti populacije. Pripravci kojima se
suzbijaju tetne grinje nazivaju se akaricidi.
Slika 4.20: Odrasli oblik crvenog vonog pauka (Panonychus ulmi) (snimio: . Budinak)
15
57
4.1.3. Nematode
Nematode su sitni ivotinjski organizmi, u prirodi raireni u tlu, slanim ili slatkim vodama. Meu
brojnim do danas opisanim vrstama nematoda, nekoliko stotina vrsta napada i hrani se ivim
biljkama. Takve vrste nazivaju se fitofagnim ili biljno-parazitskim nematodama te se ubrajaju u
tetnike poljoprivrednih kultura i ostalog bilja. Tijelo im je mikroskopskih veliina od 0,3 do nekoliko
milimetara duljine. Veina biljno-parazitskih nematoda je crvolikog, igliastog, nitastog ili konastog
oblika. Kod vrsta iz skupine cistolikih nematoda enke u spolnoj zrelosti poprimaju okruglast oblik
tijela. Prema obliku tijela razlikujemo okrugle, krukolike i limunaste forme. Biljno-parazitske
nematode hrane se sisanjem biljnih sokova pomou stileta, hitinizirane bodlje koja je smjetena u
njihovoj usnoj upljini. Neke vrste ive i hrane se unutar biljaka domaina i ubrajaju se u
endoparazite, dok se druge hrane u tlu izvan biljke te se ubrajaju u ektoparazite. Slino kao i kukci,
nematode u ivotnom ciklusu prolaze kroz nekoliko stadija od jaja do etiri stadija liinki
(juvenilnih stadija), nakon kojih se zavrnim presvlaenjem preobraavaju u odrasle oblike.
Nematode se kroz tlo kreu relativno sporo, a na vee udaljenosti ire se zaraenim biljnim
materijalom, tlom ili supstratima. Simptomi koje na biljkama uzrokuju biljno-parazitske nematode
mogu ovisno o vrsti biti razliiti. Hranei se na korijenu mnogo vrsta dovodi do opeg slabljenja
biljaka, a nerijetko i do njihovog potpunog propadanja nakon kraeg ili duljeg razdoblja. Brojne vrste
uzrokuju deformacije napadnutih biljnih organa, dok neke mogu uzrokovati simptome i na listovima.
tete uzrokovane biljno parazitskim nematodama uglavnom se ne uoavaju na prvi pogled, no
nerijetko mogu biti drastine. Kako veina biljno-parazitskih nematoda ivi u tlu, do uoavanja
simptoma uglavnom dolazi ve u poodmakloj fazi napada ili zaraze. Zbog posebnosti u ivotnom
ciklusu ovih parazita, suzbijanje nematoda je vrlo kompleksno i ukljuuje primjenu svih raspoloivih
mjera zatite, katkad ukljuujui i one kemijske.
Mnoge vrste biljno parazitskih nematoda imaju vrlo irok krug biljaka domaina. Od veeg broja
vrsta, kao vrlo tetne mogue je spomenuti nematode korijenovih kvrica (Meloidogyne vrste) na
povru, vou i ukrasnom bilju, cistolike nematode na krumpiru (Globodera vrste) (Slika 4.21),
eernoj repi (Slika 4.22.) ili soji (Heterodera vrste), nematode vektore virusa (Xiphinema vrste),
stabljikine (Ditylenchus vrste) ili lisne nematode (Aphelenchoides vrste). Pripravci kojima se suzbijaju
nematode nazivaju se nematocidima.
15
58
4.1.4. Puevi
Puevi po sistematskoj pripadnosti pripadaju u razred Gastropoda, a pripadnici podrazreda
Pulmonata - plunjaka vane su vrste u zatiti bilja. Puevi su hermafroditi (dvospolci), a tijelo im je
mekano, pokriveno sluzi. Razlikujemo pueve s kuicom (Slika 4.23) i one bez nje, pueve golae (Slika
4.24). Puevi golai su pokretniji od pueva s kuicom te ih je stoga i lake suzbijati budui da lake
pronalaze zatrovane mamce. Danju, za sunana vremena skrivaju se na sjenovitim mjestima, a hrane
se nou. Puevi su ranije uglavnom bili ubrajani u tetnike povra, no u novije vrijeme znaajne tete
uzrokuju i na ratarskim usjevima, industrijskom bilju, cvijeu, jagodama, ali i u vonjacima. Prodrljivi
su i u jednom danu mogu pojesti do 50 % svoje mase. Polifagni su i hrane se mnogim kultiviranim
(Slika 4.25) i nekultiviranim vrstama biljaka. Izravne tete ine izgrizanjem biljnih dijelova, pravei
rupe na listovima, a na biljkama ostavljaju sluzavi trag i izmet, tj. oneiuju biljke te one gube svoju
trinu vrijednost. Isto tako mogu izgrizati i biljne stabljike, klice i neke plodove. Jaja odlau u
skupinama na skrovitim mjestima poetkom ljeta, a nakon 25 - 30 dana iz jaja izlaze mladi puevi.
Spolnu zrelost dostiu nakon 60 dana. Razvoju pogoduju temperature izmeu 12 i 22 C i relativna
vlanost tla izmeu 20 i 30 %. No, pri vlanosti tla izmeu 10 i 15 %, te veoj od 40 % smrtnost je
velika.
U neizravne mjere suzbijanja pueva ubrajaju se sve mjere obrade i kultivacije koje nepovoljno
djeluju na brojnost populacije i odvodnja vode s proizvodnih povrina. Neki herbicidi i gnojiva
takoer mogu nepovoljno djelovati na pueve. Izravno se suzbijaju limacidima koji su na tritu
dostupni kao gotovi mamci. Mamci se obino primjenjuju rasipanjem izmeu biljaka, a rasipavati
treba predveer i za suha vremena. Za suzbijanje na manjim povrinama mogu se koristiti tvari koje
uzrokuju dehidraciju tijela, npr. pepeo, ivo ili gaeno vapno i neka mineralna gnojiva. Isto tako,
mehanike mjere kao pokrivanje usjeva mreom, ograivanje neprelaznom ogradicom ili sakupljanje
pueva na manjim povrinama moe smanjiti njihovu tetnost.
15
59
4.1.5. Glodavci
U tetne glodavce ubrajamo manje sisavce ije je zubalo prilagoeno glodanju. Karakterizira ih brzo
razmnoavanje te esto dolazi do njihova prenamnoavanja kada mogu uzrokovati velike
gospodarske tete. Dijelimo ih na glodavce u polju i zatvorenim prostorima.
U polju su najei poljski mi (Mus musculus), poljska voluharica (Microtus arvalis), vodena
voluharica (Arvicola terrestris), prugasti poljski mi (Apodemus agrarius) i utogrli mi (Apodemus
flavicollis). Izraziti su periodiki tetnici. Pojedinih godina, kada su relativno topla zimska razdoblja,
moe doi do njihova prenamnoavanja to esto ima za posljedicu znaajne tete na
poljoprivrednim kulturama.
Poljski glodavci ine tete na ratarskim usjevima (Slika 4.27), djetelitima, luceritima i travnjacima
(Slika 4.29) te mladim vonjacima i vinogradima, a te tete mogu rezultirati gubitkom uroda i do 50
%. Voluharice se rado hrane korijenjem mladih voaka. Velike tete u mladim vonjacima mogu
nastati zimi, a jedna voluharica moe tijekom zime oglodati stotinjak mladih stabala (Slika 4.26). U
vonjacima treba neprekidno pratiti populaciju glodavaca, naroito uz putove i kanale koji su zarasli
vegetacijom te na zaputenim i neobraenim povrinama uz vonjak ili unutar njega. tete su obino
vidljive u proljee kada mlade voke ne prolistaju, oslabljene su, mogu se lako iupati iz zemlje, a
malo jai vjetar ih moe sruiti.
U ratarskim usjevima, poljski glodavci ine tete na nain da se penju na zrele klasove itarica, lome
ih i nose u svoja sklonita. tete mogu initi i lomljenjem stabljika te otkidanjem klasova.
Osim izravnih teta na poljoprivrednim kulturama, mogu initi i neizravne tete svojom aktivnou
ispod povrine tla. Svojom aktivnou iskapaju rupe na povrini tla pri emu su vidljiva udubljenja u
obliku kanalia (Slika 4.28) koji spajaju otvore u leglo i u hodnike kojima prolaze ispod povrine tla.
Otvori i legla naroito su opasni na nasipima koji postaju porozni i nesigurni pri obrani od poplava.
Glodavci u skladitima oteuju i oneiuju uskladitene proizvode izmetom, urinom i dlakama. Kao
posljedica njihove nazonosti je smrad, a zbog aktivnosti dolazi i do oteenja raznih predmeta i
graevinskih objekata. Oteenim i oneienim proizvodima smanjuje se kakvoa i trina vrijednost,
a istodobno postoji i opasnost za potroae oneienih proizvoda zbog mogunosti pojave razliitih
oboljenja. Budui da je u skladitima nazona velika koliina hrane dostupna glodavcima, esto se
15
60
pojavljuju problemi pri provedbi zatite i suzbijanja. Oko skladita se ponekad mogu nai velike
koliine ostataka i raznog otpada od ienja itarica to pogoduje okupljanju glodavaca.
Odluka o suzbijanju poljskih glodavaca donosi se im se utvrdi njihova nazonost, temeljem
odreivanja aktivnih otvora (Slika 4.28). Vano ih je suzbijati redovito, a ako se suzbijanje poinje
obavljati kada je brojnost populacije velika, uspjeh e biti nedovoljan, a troak velik.
Suzbijanje poljskih glodavaca treba biti usmjereno na stalno preventivno suzbijanje, a ne na
povremeno kurativno, a opasnim se smatra nazonost vie od 20 aktivnih rupa voluharica po aru.
Uzronici su trihineloze i drugih bolesti ljudi i domaih ivotinja.
tete od poljskih glodavaca mogu se sprijeiti organiziranim praenjem i osposobljenom
savjetodavnom slubom koja provodi izvjetajno-prognozne poslove na terenu te educiranjem
poljoprivrednih proizvoaa o vanosti ovog problema.
Vei uspjeh u suzbijanju poljskih glodavaca postie se ako se suzbijanje provodi na veoj povrini.
Suzbijanje na maloj povrini nije uspjeno zbog velike pokretljivosti glodavaca i mora biti organizirano
tako da zahvati sve ugroene povrine bez obzira na vlasnika.
Pripravci za suzbijanje glodavaca nazivaju se rodenticidi, a na trite dolaze kao gotovi zatrovani
mamci. Rodenticidi mogu biti odobreni i kao biocidni proizvodi. Rodenticidi kao sredstva za zatitu
bilja od glodavaca primjenjuju se uglavnom na poljoprivrednim povrinama za zatitu bilja i biljnih
proizvoda u skladitima. Biocidni proizvodi se primjenjuju za suzbijanje glodavaca u objektima gdje se
uva i priprema hrana te borave ljudi i ivotinje zbog zatite njihovog zdravlja i stvari koje se koriste
kao i na nepoljoprivrednim povrinama. Europska komisija pripremila je smjernice koje definiraju u
kojim se okolnostima primjenjuju sredstva za zatitu bilja, a u kojim biocidni proizvodi.
Vano je spomenuti da su neke vrste poljskih glodavaca zatiene i ne smije ih se suzbijati to ukazuje
na vanost poznavanja populacije poljskih glodavaca. Zatiene vrste su planinska voluharica
(Chionomys nivalis), utogrli umski mi (Apodemus flavicolis), hrak (Cricetus cricetus), alpski
voluhari (Microtus multiplex), mi humka (Mus spicilegus), runati voluhar (Dinaromys bogdanovi) i
sljepa (Nannospalax leucodon).
15
61
4.1.6. Divlja
Razliite vrste divljai mogu uzrokovati tete na poljoprivrednim kulturama. U tetnu divlja ubrajaju
se zeevi, divlje svinje i srnea divlja. Najee ugroavaju kulture u blizini uma, a oglodavanjem
kore voaka, ponekad i vinove loze, uzrokuju znatne tete, naroito zimi kada je visok snijeg. tete od
divljai vee su za vrijeme sunijih razdoblja. esto se u medijima moe uti o velikim tetama koje
uzrokuju divlje svinje na ratarskim usjevima. Jedan nain za sprjeavanje teta od divljai je primjena
sredstava za zatitu bilja - repelenata divljai. U Hrvatskoj nema registriranih repelenata koji su
sredstva za zatitu bilja. Meutim, postoje repelenti intenzivnog mirisa za odbijanje divljai koji se
koriste u iroj uporabi i ne primjenjuju se u usjevu ili nasadu na bilje. Ovi se repelenti koriste tako da
se natope krpe ili spuve te pomou drvenih kolaca rasporede u pravilnom razmaku oko nasada. No,
najsigurniji nain sprjeavanja teta u vonjacima jest postavljanje ograde oko nasada ili postavljanje
iane mree oko svake pojedine sadnice ili mlade voke. Zatita usjeva i nasada od nekih vrsta
divljai moe se postii i postavljanjem elektrinih pastira.
4.1.7. Ptice
U tetne ptice ubrajamo vorke, vrapce, vrane, svrake, fazane, i dr. Ptice oteuju zasijano sjeme,
klice, tek iznikle biljke kukuruza, suncokreta i drugih usjeva, ali i zrelo voe i groe. Mogu oteivati
glavice suncokreta i klipove kukuruza. Vee tete nanose na manjim povrinama u blizini visokih
stabala ili dalekovoda na kojima se skupljaju, nego na veim parcelama. Ptice nije dozvoljeno ubijati
ve samo odbijati primjenom vizualnih ili zvunih repelenata ili mehaniki sprjeavati njihov napad
primjenom raznih plaila i mrea za prekrivanje usjeva i nasada. Nastanak teta na zasijanom
sjemenu sprjeava se primjenom repelentnih pripravaka za tretiranje sjemena.
Neke vrste ptica mogu initi tete i uskladitenim proizvodima, naroito itaricama. Uskladitenim
itaricama hrane se najee golubovi i vrapci, a najvanija mjera sprjeavanja takvih teta jest
onemoguavanje pristupa u takve objekte postavljanjem mrea na otvore ili postavljanjem limenih
iljaka ispod krovova kako bi se sprijeilo njihovo gnijeenje i zadravanje.
15
62
15
63
Tijelo gljiva i pseudogljiva sastavljeno je od hifa (niti) koje rastu u svim smjerovima i tvore splet koji se
naziva micelij. Micelij nekih vrsta gljiva raste po povrini napadnutih organa te iz stanica domaina
pomou sisaljki (haustorija) crpi hranu. Takve gljive nazivamo ektoparazitima. U ektoparazite
svrstavamo veinu uzronika pepelnice. Micelij fitopatogenih gljiva i pseudogljiva prodire i u
unutranjost napadnutih organa (endoparaziti) irei se izmeu stanica (intercelularno) ili ulazei u
stanice (intracelularno).
Gljive i pseudogljive razmnoavaju se pomou organa koje nazivamo spore. Veina pseudogljiva
stvara zoospore u zoosporangiju, dok spore pravih gljiva nastaju na raznim jednostavnim ili
razgranatim nosaima (konidioforima) koji mogu biti pojedinani ili u skupinama, npr. u koremiju
(snopiu) ili sporodohiju (jastuiu). Spore se oslobaaju sa sporonosnih organa i noene vjetrom,
kiom ili insektima dospijevaju na biljne organe. Pri povoljnim uvjetima temperature i vlage, one kliju
i tako zapoinje proces infekcije biljke domaina. Vrijeme od ulaska gljive ili pseudogljive u biljku
domaina do pojave simptoma naziva se inkubacija. Inkubacija obino traje 3 do 4 dana, ponekad i do
dva tjedna, nakon ega se pojavljuju fruktifikacijski organi gljive (npr. kod Botrytisa konidiofori s
konidijama) popraeni pojavom simptoma (Slike 4.34 i 4.38). Tako se stvara nova generacija spora
kojima se iri zaraza (Slika 4.32). Stadij fruktifikacije ne pojavljuje se kod svih uzronika bolesti. Kod
bakterija, virusa ili traheomikoza nema sporonosnih organa, no znaci bolesti ipak su vidljivi. Nakon
zavretka ivotnog ciklusa biljke domaina, gljiva prezimljuje u biljnim ostacima ili tlu u obliku plodnih
tijela karakteristinih za svaku pojedinu vrstu. Jedna od najvanijih neizravnih mjera zatite je
zaoravanje ili uklanjanje zaraenih biljnih ostataka ili pridravanje plodoreda zbog smanjenja
mogunosti zaraze u iduoj vegetacijskoj sezoni.
Neke poznate biljne bolesti uzrokovane gljivinim infekcijama su: plamenjaa krumpira (Phytophtora
infestans (Slika 4.37), plamenjaa vinove loze (Plasmopara viticola) (Slika 4.31), crna pjegavost vinove
loze (Phomopsis viticola) (Slika 4.30), krastavost plodova jabuke i kruke (Venturia inegualis),
kovravost lista breskve (Taphrina deformans), upljikavost lia kotiavog voa (Stigmina
carpophilla) (Slika 4.33), pepelnica vinove loze (Erysiphe necator = Uncinula necator), pepelnica strnih
itarica (Blumeria graminis = Erysiphe graminis), smea (lisna) hra penice (Puccinia recondita),
pjegavost lia penice (Zymoseptoria tritici = Septoria tritici), smrdljiva snijet penice (Tilletia tritici) i
pjegavost lia eerne repe (Cercospora beticola). Pripravci za suzbijanje gljiva, uzronika bolesti,
nazivaju se fungicidi.
15
64
15
65
predstavljaju izvor zaraze. Mogu se prenositi i sjemenom. Najei prenositelji fitopatogenih bakterija
su: ovjek, insekti i drugi ivotinjski organizmi, voda i zrane struje. Na zaraenim biljkama pojavljuju
se simptomi u obliku nekroza, venua pojedinih organa ili itave biljke, nazonosti izluevina eksudata itd. No, za odreivanje nazonosti neke bakterije na biljnom materijalu potrebna je
bakterioloka analiza u laboratoriju.
Odreeno djelovanje na bakterije pokazuju pripravci na osnovi bakra, no takve pripravke treba
primjenjivati oprezno, sukladno priloenoj uputi i dobroj poljoprivrednoj praksi budui da mogu
uzrokovati pojavu fitotoksinosti na nekim vrstama.
Najpoznatije bakterijske bolesti su bakterijska pale jabuka i kruaka (Slika 4.39), bakterijski tumori
vinove loze, obina krastavost krumpira, smea trule krumpira i dr.
4.2.3. Fitoplazme
Fitoplazme su bakterijski biljni patogeni koji uzrokuju vie stotina biljnih bolesti. Budui da nemaju
staninu stjenku, mogu mijenjati svoj oblik (pleomorfnost) te su uglavnom okruglastog oblika. Bolesti
uzrokovane fitoplazmama nazivaju se fitoplazmoze. Prenose se kukcima (vektori fitoplazmi),
cijepljenjem, reznicama, ali ne i sjemenom. Osnova zatite temelji se na proizvodnji zdravog sadnog
materijala, suzbijanju vektora i unitavanju zaraenih biljaka. U Hrvatskoj su poznate fitoplazme
uzronici proliferacije jabuke (Apple proliferation phytoplasma) i propadanja kruke (Pear decline
phytoplasma) nazone na jezgriavom vou te europska utica kotiavog voa (European stone fruit
yellows). U naim vinogradima potvrena je zaraza fitoplazmama koje uzrokuju uticu vinove loze
(Bois noir, Flavescence dor) (Slika 4.40).
4.2.4. Virusi i njima slini organizmi
Virusi su uzronici bolesti biljaka koje nazivamo virozama. Po veliini su manji od bakterija i
fitoplazmi. Prenose se dodirom ili raznim vektorima kao to su insekti, grinje, nematode, vilina kosica
ili neke nie gljive, zatim sjemenom, plemkama, podlogama te antropogeno. Pojavom simptoma na
biljkama (Slika 4.41) zaraza se ne moe suzbiti pa je temelj zatite od virusa sjetva zdravog sjemena,
sadnja zdravog sadnog materijala, suzbijanje vektora kao i unitavanje zaraenih biljaka.
Neki virusi uzronici bolesti na poljoprivrednim kulturama su virus ute patuljavosti jema - Barley
yellow dwarf virus (BYDV), virus mozaika krastavca Cucumber mosaic virus (CMV), virus mozaika
15
66
duhana - Tobacco mosaic virus (TMV), virus mozaika rajice - Tomato mosaic virus (ToMV), virus
arke ljive Plum pox virus (PPV) i dr.
Viroidi su, za razliku od virusa, najmanja skupina patogena. Viroid je jednolanana kruna RNK
(ribonukleinska kiselina) koja je infektivna i uzrokuje bolesti biljaka. Neki viroidi uzronici bolesti na
poljoprivrednim kulturama su bolest vretenastog gomolja krumpira - Potato spindle tuber viroid
(PSTVd), viroid ljutenja kore agruma - Citrus exocortis viroid (CEVd) i dr.
Za sigurno odreivanje nekog virusa na biljnom materijalu potrebna je viroloka analiza u
laboratoriju.
15
67
4.3. Korovi
4.3.1. Definicija i tete
Iako se definicija pojma korov ini jednostavna, situacija je ipak malo drugaija. Veina ljudi prema
korovima ima negativan stav i pod tim pojmom smatra divlju biljku koja raste u usjevu
(poljoprivrednoj kulturi) i koju je potrebno suzbiti. Ako je usjev zakorovljen, prinos e se znatno
smanjiti, a mogue je i potpuno izostajanje prinosa. Meutim je li takvo razmiljanje o korovima
tono?
Korov (dra, draa, trava, trnje, plevel) ne mora biti divlja biljka. Kultivirane biljne vrste takoer mogu
biti korovi. Tako je npr. ra, ako nikne, korov u penici, a suncokret u kukuruzu. Puno je slinih
primjera (Slike 4.42 i 4.43). U nekim situacijama (sortni pokusi, sjemenska proizvodnja) korovom se
smatra ak i jedna sorta iste vrste usjeva ako raste unutar druge sorte.
Nadalje, korovi ne rastu samo na poljoprivrednim, nego i na nepoljoprivrednim povrinama kao to
su prometnice, putovi, staze, industrijski objekti, parkovi, kanali, sportski tereni, zrane luke, vodene
povrine, sajmita, groblja, okunice i dr.
Sljedee, usjev moe biti zakorovljen bez znatnijeg utjecaja na prinos. Svaka kultura prolazi kroz stadij
razvoja u kojem korovi imaju najvei utjecaj na prinos (tzv. kritino razdoblje zakorovljenosti). Izvan
tog stadija, poljoprivredna kultura moe biti zakorovljena bez znatnijeg utjecaja na prinos.
Uvrijeen stav da korov treba suzbijati takoer nije uvijek toan. Dio samoniklih biljaka na obradivim
povrinama ne teti usjevu ili je gospodarska teta neznatna u usporedbi s ekolokim koristima.
Navedeno ovisi o mnogim imbenicima, izmeu ostalog o vrsti i brojnosti (tonije biomasi) korovnih
biljaka, stadiju razvoja kulture (kako je ve objanjeno) i dr.
Iz navedenog je jasno vidljivo da nije lako definirati pojam korov. U gotovo svakoj definiciji mogue
je nai pogreku tj. sluaj koji nije obuhvaen definicijom. Neto ire definicije bi mogle glasiti
neeljena biljka, biljka koja se sukobljava s ljudskim interesima ili biljka od koje ima vie tete
nego koristi. Sveobuhvatnija definicija glasi svaka biljka koja raste na mjestu gdje to ne elimo.
Navedena objanjenja i definicije odnose se na korove u irem smislu tj. pokuavaju obuhvatiti sve
situacije u kojima neka biljka moe biti nepoeljna. Suzbijanje tih korova u pravilu je lake od
suzbijanja biljaka koje rastu zajedno s usjevom na kultiviranim povrinama - korova u uem smislu.
Potonji se mogu definirati kao biljke koje rastu u usjevu, a nisu cilj uzgoja. Te biljke mogu natetiti
15
68
usjevu na razliite naine obzirom da dijele, tj. meusobno se natjeu za ivotni prostor (iznad i ispod
povrine tla), raspoloivu vodu, hranjiva i svjetlo. Manjak bilo kojeg od nabrojanih resursa za kulturu
moe imati izravan utjecaj na prinos to rezultira financijskim gubitkom za poljoprivrednika. Kako je
ve navedeno, razdoblje u razvoju kulture kad joj korovi nanose najvee tete naziva se kritino
razdoblje zakorovljenosti (KRZ). U ovom razdoblju poeljno je da su korovi eliminirani ili smanjeni na
prihvatljivu mjeru. Prije i nakon KRZ korovi uglavnom nemaju utjecaja na prinos.
Svaka kultura, tj. usjev ima svoje specifino KRZ. Za ekoloki prihvatljiv pristup suzbijanja korova
kljuno je poznavanje KRZ, tj. poznavanje initelja koji ga odreuju, a to su natjecateljske
(kompetitivne) sposobnosti kulture, vrsta, brojnost i masa jedinki korova, vrijeme nicanja korova u
odnosu na kulturu, agrotehnike mjere u tehnologiji uzgoja, klimatske prilike, sklop, tlo i dr.
Kompetitivne sposobnosti kulture su specifinost pojedine vrste, ak i kultivara unutar iste vrste.
Tako npr. eerna repa, u odnosu na kukuruz, suncokret ili kulture gustog sklopa, ima znatno manje
kompetitivne sposobnosti. Stoga joj kod suzbijanja korova treba posvetiti znatno vie panje.
Okvirni KRZ za neke kulture:
-
to se tie vrste korova, ne tete usjevu sve korovne vrste jednako. U pogledu broja jedinki korova po
jedinici povrine vano je znati da se kulture gustog sklopa pri manjem stupnju zakorovljenosti mogu i
same natjecati s korovima ako su agrotehnike mjere provedene u optimalnim granicama i u skladu
sa zahtjevima kulture. Navedeno ne vrijedi za usjeve irokorednih, okopavinskih kultura gdje i manji
broj jedinki moe nanijeti jednaku ili veu tetu od veeg broja jedinki korova po jedinici povrine.
to se tie vremena nicanja korova u usjevu, najvie tete korovi koji niu prije i tijekom KRZ, dok
korovi koji u usjevu niknu nakon KRZ ne utjeu znatno na smanjenje prinosa. Meutim mogu biti
uzronici neizravnih teta, tj. mogu biti domaini gospodarski vanim biljnim bolestima i tetnicima,
oteati obradu tla i etvu (Slike 4.44 i 4.45), poveati vlagu zrna, poveati trokove suenja i dorade,
uzrokovati polijeganje kultiviranih biljaka (npr. slak u penici), poveati trokove ienja sjemena,
izazvati alergije i trovanja kod ljudi i domaih ivotinja, poveati banku sjemena korova u tlu i dr.
Pripravci za suzbijanje korova nazivaju se herbicidi.
Slike 4.44 i 4.45: Zakorovljeni usjevi pred etvu - poljski osjak (Cirsium arvense) u jemu (lijevo) i europski mranjak
(Abutilon theophrasti) u kukuruzu (desno) (snimio: N. Novak)
15
69
S agronomskog stajalita najvanije su podjele korova prema obliku lista i prema ivotnom ciklusu
(nainu razmnoavanja) jer je djelovanje herbicida vezano na te skupine, tj. tim skupinama se opisuje
spektar djelovanja herbicida. Naime, ni jedan herbicid ne djeluje na sve korovne vrste. Na etiketi
svakog herbicidnog pripravka spominje se neka od navedenih skupina korova, tj. ona na koju
herbicidni pripravak iskazuje najbolje djelovanje (npr. herbicidni pripravak namijenjen za suzbijanje
jednogodinjih irokolisnih korova).
irokolisni korovi botaniki pripadaju dvosupnicama (dikotiledone biljke ili dikotiledoni), a uskolisni
jednosupnicama (monokotiledone biljke ili monokotiledoni). Veina ekonomski tetnih uskolisnih
korova pripada porodici trava (Poaceae). Razlika izmeu ovih dviju velikih skupina nije samo u obliku
lista nego i u drugim svojstvima koja su u izravnoj vezi s osjetljivou na herbicide.
Jednogodinji ili sjemenski korovi zakljue ivotni ciklus unutar jedne vegetacijske sezone ili u
razdoblju kraem od godinu dana. Razmnoavaju se samo sjemenom pa otuda i naziv sjemenski
korovi. Osnova borbe protiv jednogodinjih korova je sprjeavanje osjemenjivanja. Uz jednogodinje
razlikujemo i dvogodinje korove koji u prvoj godini tvore vegetativne organe, a u drugoj plodonose.
Za poljoprivrednu proizvodnju uglavnom nisu od vee vanosti. Najpoznatiji dvogodinji korov je
divlja mrkva (Daucus carota).
Viegodinji ili trajni korovi razmnoavaju se sjemenom i vegetativno lukovicama, gomoljima,
podancima, korijenovim pupovima, vrijeama i dr. Kad se jednom na nekom podruju ustabile, zbog
razvijenih podzemnih organa koji slue kao rezerva hranjiva, vrlo ih je teko iskorijeniti. U suzbijanju
treba koristiti sistemine (translokacijske) herbicide, a cilj suzbijanja trebaju biti podzemni organi.
Usitnjavanjem podzemnih organa (npr. frezanjem) poljoprivrednik nesvjesno, mislei da ih suzbija,
moe pogodovati njihovom razmnoavanju. Mogue ih je suzbiti i mehaniki (npr. kultivacijom,
upanjem, konjom), jer se uklanjanjem nadzemnog dijela za ponovni porast potroi puno rezervnih
hranjiva iz podzemnih organa. Viekratnim ponavljanjem ovog procesa podzemni organi se iscrpljuju i
odumiru.
Kako je navedeno, dobro poznavanje korovnih vrsta prema navedenim podjelama je od velike
vanosti prilikom odabira herbicidnog pripravka. Svako sredstvo za zatitu bilja (pa tako i herbicidni
pripravci) ima priloenu etiketu (Detaljna uputa za uporabu) na kojoj je navedena vrsta (vrste) tj.
skupina (skupine) tetnih organizama na koje dotino sredstvo djeluje. Tako se navodi da herbicidni
pripravak suzbija npr. jednogodinje irokolisne ili viegodinje uskolisne korove. Navedena
tvrdnja nije nikad u potpunosti tona jer ne postoji herbicid koji suzbija sve vrste iz neke skupine
korova, ali najvei broj vrsta na koje djeluje pripada navedenoj skupini (skupinama). esto se navodi i
skupina na koju pripravak pokazuje odreeno, ali ipak nedovoljno djelovanje (npr. herbicidni
pripravak namijenjen za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih uskolisnih korova te smanjenje
zakorovljenosti jednogodinjim irokolisnim korovima).
15
70
Pored gore navedenih postoji i, takoer vana, podjela korova prema kulturi koju zakorovljuju.
Naime, prema jednoj definiciji korovi su pratitelji kulture i vezani su uz ovjeka i ovjekovu
djelatnost. Obzirom na kulturu koju zakorovljuju, korovi se mogu podijeliti na korove kultura gustog
sklopa (strne itarice, uljana repica i dr.), korove okopavina (kukuruz, soja, suncokret i dr.), korove
viegodinjih nasada (vonjaci i vinogradi) i korove nepoljoprivrednih povrina.
Najei korovi kultura gustog sklopa iz skupine jednogodinjih irokolisnih jesu srednja mijakinja ili
crijevac (Stellaria media), perzijska estoslavica (Veronica persica), brljenasta ili brljenasnolisna
estoslavica (Veronica hederifolia), crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum), obuhvatna mrtva
kopriva (Lamium amplexicaule), mak turinak (Papaver rhoeas), ekinjasta broika ili priljepaa
(Galium aparine), kamilica (Matricaria chamomilla) (Slike 4.42 i 4.43), poljski abnjak (Ranunculus
arvensis), prava rusomaa ili pastirska torbica (Capsella bursa-pastoris), poljska goruica (Sinapis
arvensis), bridasta ili divlja rotkva (Raphanus raphanistrum), poljska potonica (Myosotis arvensis),
ljekovita dimnjaa (Fumaria officinalis), poljska ljubica (Viola arvensis) i dr. Veina nabrojanih
jednogodinjih irokolisnih korova je malog habitusa. Neke vrste niu u jesen, a neke u proljee.
Od viegodinjih irokolisnih najee se u proljee pojavljuju poljski slak (Convolvulus arvensis),
ladole ili veliki slak (Calystegia sepium), razliite grahorice (Vicia spp.), poljski osjak (Cirsium arvense)
(Slika 4.44) te neto rjee ljubiasti gavez (Symphytum officinale), poljski ostak ili svinjak (Sonchus
arvensis), kovrava kiselica ili tavelj (Rumex crispus) i druge vrste. Mogu niknuti iz sjemena ili se
razviti iz podzemnih organa.
Najvaniji predstavnici jednogodinjih uskolisnih (travnih) korova u kulturama gustog sklopa su
obina slakoperka (Apera spica-venti), miji ili lisiji repak (Alopecurus myosuroides), jednogodinja
vlasnjaa (Poa annua), divlja zob (Avena fatua) i dr.
Viegodinji uskolisni (travni) korovi zastupljeni su najmanjim brojem vrsta. Najee se pojavljuje
obina pirika (Agropyron repens) te rjee obina ili viegodinja vlasnjaa (Poa trivialis) i zubaa ili
troskot (Cynodon dactylon) uz jo neke manje zastupljene vrste.
Iz skupine jednogodinjih irokolisnih korova okopavina najvaniji predstavnici su bijela loboda
(Chenopodium album), mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum), europski mranjak
(Abutilon theophrasti) (Slika 4.45), pelinolisni limundik ili ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) (Slike
4.50 i 4.51), obini ir (Amaranthus retroflexus), pjegasti dvornik (Polygonum persicaria), kiseliasti
ili uzlati dvornik (Polygonum lapathifolium), slakasti dvornik (Polygonum convolvulus), sitnocvjetna
konica (Galinsoga parviflora), bijeli kunjak (Datura stramonium), obina dikica (Xanthium
strumarium), crna pomonica (Solanum nigrum) i dr.
Viegodinji irokolisni korovi zastupljeni su manjim brojem vrsta od jednogodinjih. Najei su
poljski slak (Convolvulus arvensis), ladole ili veliki slak (Calystegia sepium), poljski osjak (Cirsium
arvense) te rjee ljubiasti gavez (Symphytum officinale), kovrava kiselica ili tavelj (Rumex crispus),
tupolisna kiselica (Rumex obtusifolius) i jo neke manje zastupljene vrste.
Najee jednogodinje uskolisne (travne) vrste u irokorednim (okopavinskim) kulturama su kotan
(Echinochloa crus-galli), obina ili ljubiasta svraica (Digitaria sanguinalis), zeleni muhar (Setaria
viridis), prljenasti muhar (Setaria verticillata), sivi muhar (Setaria pumila), proso (Panicum
miliaceum), vlasasto proso (Panicum capillare), glatko ili ameriko proso (Panicum dichotomiflorum).
Ostale vrste su manje zastupljene.
15
71
Najmanji broj gospodarski vanih korovnih vrsta okopavina je iz skupine viegodinjih uskolisnih
(travnih) od kojih su najzastupljeniji divlji sirak (Sorghum halepense), obina pirika (Agropyron repens)
te zubaa ili troskot (Cynodon dactylon). Iako brojem vrsta manje zastupljeni, kod uzgoja
predstavljaju velik problem.
Korovna flora viegodinjih nasada uvelike ovisi o nainu uzgoja, agrotehnikim mjerama koje se
provode u nasadu i dobu godine. Kod viegodinjih nasada vana je podjela korova po sezonskoj
dinamici nicanja.
to se tie teta, kod viegodinjih nasada neizravne tete imaju veu vanost nego izravne (s
iznimkom mladih nasada). Korovi vieg habitusa ometaju kvalitetnu aplikaciju fungicida i insekticida,
domaini su uzronicima bolesti i tetnika, stvaraju povoljan mikroklimat za jau pojavu bolesti,
ometaju berbu i sl.
Razlike od nasada do nasada u nainu uzgoja (uzgojnom obliku, meurednom razmaku, razmaku u
redu i dr.) i odravanju tla, to podrazumijeva i kontrolu korova, vrlo su velike to se reflektira na
korovnu floru. Korovi se mogu suzbijati obradom tla, zatravljivanjem povrine tla pa konjom i
ostavljanjem mala u nasadu te primjenom herbicida. Svaka od navedenih mjera moe se provoditi
na razliite naine, vrlo su este i kombinacije razliitih mjera (npr. zatravljivanje i konja
meurednog prostora, obrada tla unutar reda i sl.) to ima izravan utjecaj na korovnu floru. Ovisno o
provedenim mjerama, njihovom stupnju i intenzitetu, korovna flora viegodinjih nasada dijeli se na
korovnu floru intenzivnih i korovnu floru ekstenzivnih nasada. U intenzivnim nasadima tijekom
godine moe se uoiti veina prije nabrojanih vrsta te jo neke za poljoprivredne kulture netipine
vrste. U ekstenzivnim nasadima omjer se mijenja u korist vrsta netipinih za poljoprivredne kulture
(ruderalni korovi).
Obzirom na sezonsku dinamiku nicanja i razvoja, korovi se mogu razvrstati u zimsko-proljetne
(ozime), proljetno-ljetne i kasnoljetne (jesenske) korove.
Ako govorimo o intenzivnim nasadima, u zimsko-proljetne (ozime) korove pripadaju srednja
mijakinja ili crijevac (Stellaria media), perzijska estoslavica (Veronica persica), brljenasta ili
brljenasnolisna estoslavica (Veronica hederifolia), crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum),
obuhvatna mrtva kopriva (Lamium amplexicaule), prava rusomaa ili pastirska torbica (Capsella
bursa-pastoris), jednogodinja vlasnjaa (Poa annua), poljska goruica (Sinapis arvensis), puzajui
petoprst (Potentilla reptans), umski grbak (Rorippa sylvestris) i dr. S obzirom na to da se navedene
korovne vrste razvijaju od jeseni do proljea, dakle tijekom zimskog mirovanja nasada, one im ne
nanose tetu. Istovremeno prekrivaju tlo ime prijee eroziju. Stoga ih nije uputno suzbijati.
Skupini proljetno-ljetnih korova intenzivnih nasada pripadaju mnoge ekonomski vane vrste koje su
vani kompetitori pa ih je potrebno pravodobno suzbiti. Iste vrste pojavljuju se i krajem ljeta i
poetkom jeseni. Najee se pojavljuju bijela loboda (Chenopodium album), mnogosjemena loboda
(Chenopodium polyspermum), pelinolisni limundik ili ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), obini ir
(Amaranthus retroflexus), dvornici (Polygonum spp.), portulak ili tut (Portulaca oleracea), mala
kopriva (Urtica urens), jednogodinja hudoljetnica ili krasolika (Erigeron annuus), kanadska
hudoljetnica (Conyza canadensis), sitnocvjetna konica (Galinsoga parviflora), poljski slak (Convolvulus
arvensis), dvodomna ili velika kopriva (Urtica dioica), ladole ili veliki slak (Calystegia sepium), poljska
preslica (Equisetum arvense), maslaak (Taraxacum officinale), poljski osjak (Cirsium arvense),
ljubiasti gavez (Symphytum officinale), kiselice (Rumex spp.), kotan (Echinochloa crus-galli), muhari
(Setaria spp.), obina ili ljubiasta svraica (Digitaria sanguinalis), divlji sirak (Sorghum halepense),
obina pirika (Agropyron repens), zubaa ili troskot (Cynodon dactylon). Posebno su tetni
15
72
viegodinji korovi poput osjaka, preslice, poljskog i velikog slaka, gaveza, velike koprive, kiselica,
divljeg sirka, pirike, zubae. Sve nabrojane korove mogue je, kako je navedeno, suzbiti mehaniki to
je u skladu s propisima o odrivoj uporabi pesticida i Nacionalnim akcijskim planom za postizanje
odrive uporabe pesticida. Prednost u suzbijanju bi trebale imati sve nekemijske mjere. Uestalom
konjom suzbit emo jednogodinje i iscrpiti viegodinje korove to e rezultirati odumiranjem
podzemnih organa tako da je u viegodinjim nasadima mogue uspjeno suzbijati korove bez
uporabe kemijskih sredstava.
Korovi nepoljoprivrednih povrina ili korovi u irem smislu razlikuju se od tipinih poljoprivrednih
korova - pratitelja kultura. Na nepoljoprivrednim povrinama vee znaenje imaju viegodinji, esto
drvenasti korovi. Najopasnije su strane (alohtone) vrste koje su nakon unosa (introdukcije) postale
invazivne i na novom stanitu se brzo i agresivno ire na raun vrsta ija nazonost je rezultat
iskljuivo prirodnih procesa (autohtone ili nativne vrste). Zbog izraene agresivnosti, invazivne strane
korovne vrste uzrokuju brojne tete. One mijenjaju okoli, naruavaju stabilnost ekosustava, tete
poljoprivrednim, umskim i vodenim biljnim sastojinama, ireverzibilno utjeu na sastav prirodnih
stanita te uzrokuju socio-ekonomske tete u poljoprivredi, umarstvu, turizmu, stoarstvu, zdravstvu
i dr. Invazivne strane korovne vrste su, na globalnoj razini, oznaene kao druga najvea prijetnja
bioraznolikosti te su predmetom intenzivnog prouavanja diljem svijeta.
Slike 4.46 i 4.47: Velike povrine obrasle invazivnom stranom korovnom vrstom - pajasen (Ailanthus altissima)
(lijevo) i amorfa (Amorpha fruticosa) (desno (snimili: M. Novak i N. Novak)
15
73
Slike 4.48 i 4.49: Velike povrine obrasle invazivnom stranom korovnom vrstom - velika zlatnica (Solidago
gigantea) i japanski dvornik (Reynoutria japonica) (snimili: M. Novak i N. Novak)
iroj javnosti najpoznatija invazivna strana korovna vrsta je pelinolisni limundik ili ambrozija
(Ambrosia artemisiifolia). iri se poljoprivrednim povrinama, najee kao korov okopavina (Slika
4.51) i na strnitima (Slika 4.50) i nepoljoprivrednim povrinama. U Hrvatskoj su strnita pravi
rasadnici ambrozije jer poljoprivredni proizvoai parcelama nakon etve ne pridaju dovoljno
panje. Preporuka je mehaniko suzbijanje korova na strnitima prije njihovog osjemenjivanja.
Slike 4.50 i 4.51: Pelinolisni limundik ili ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) na strnitu i u suncokretu (snimio: N. Novak)
Ambrozija je globalan problem jer je na polen ove biljke alergian svaki osmi stanovnik planeta
Zemlje. U Hrvatskoj svaki etvrti stanovnik kontinentalnog dijela pati od alergije na polen ambrozije
ija cvatnja poinje krajem srpnja, a maksimum dosee u rujnu. Trokovi lijeenja tolikog broja ljudi
su ogromni. Da bismo dobili pravu sliku trokova koje uzrokuje ova vrsta, trokovima lijeenja
potrebno je pridodati i trokove suzbijanja koje je esto nedovoljno uspjeno, jer se provodi
nestruno i u krivo vrijeme. Mnogi alergiari, i pored uzimanja lijekova, u doba cvatnje ambrozije
privremeno su nesposobni za rad, to je dodatna teta od ove vrste.
Hrvatska je, uz Maarsku i jo neke zemlje, oznaena kao jedna od najugroenijih drava Europe u
kojima ambrozija zauzima ogromne povrine. Problem bi se puno uinkovitije rijeio kad bi se dio
novaca koji se troe na lijekove za ublaavanje simptoma alergije, usmjerio prema monitoringu i
strunom suzbijanju ove vrste. Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja
ambrozije - Ambrosia artemisiifolia L. u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, suzbijanje ambrozije
duni su obavljati vlasnici i korisnici vrtova, oranica, livada, uma, lovita i dr.
15
74
15
75
15
76
Svako sredstvo za zatitu bilja koje se stavlja na trite u Hrvatskoj mora biti registrirano ili imati
odgovarajuu dozvolu Ministarstva poljoprivrede. Moraju se nalaziti iskljuivo u originalnom
pakiranju, oznaena i opremljena etiketom s propisanim podacima na hrvatskom jeziku. Trgovako
ime sredstva za zatitu bilja je zakonom zatieno i za korisnika prepoznatljivo. Kratice i brojevi koji
slijede iza trgovakog naziva najee oznaavaju vrstu formulacije i koliinu aktivne tvari u sredstvu
za zatitu bilja. U nastavku su navedena dva primjera:
Fungicid SC 500
Formulacija je u obliku koncentrirane suspenzije, a sadri 500 g
aktivne tvari na litru sredstva za zatitu bilja.
Insekticid 10 G
Formulacija je u obliku granula i sadri 10 % aktivne tvari.
5.2. Svrha uporabe sredstava za zatitu bilja
Za uspjeno sprjeavanje ili smanjenje teta od tetnih organizama potrebno je prepoznati i odrediti
vrstu tetnog organizma, a zatim na osnovi poznavanja njenih biolokih, ekolokih i drugih svojstava
izabrati najprikladnije mjere zatite bilja.
Od druge polovice XX. stoljea primjena kemijskih sredstva za zatitu bilja postaje najvanija mjera
zatite bilja od tetnih organizama. Brojni toksikoloki, ekotoksikoloki, ekoloki i ekonomski razlozi
pokazuju da je primjenu kemijskih mjera zatite bilja potrebno racionalizirati. Mnoga znanstvena
istraivanja usmjerena su na pronalaenje njihove zamjene primjenom nekemijskih mjera. Primjenom
naela integrirane zatite bilja primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja je svedena na najnuniju
mjeru, a time je smanjen rizik za ovjeka, korisne organizme i okoli.
Sredstva za zatitu bilja moraju se primijeniti samo kad je to prijeko potrebno i/ili u skladu s
pragovima tetnosti kad postoje. Odluka o primjeni sredstva za zatitu bilja mora se temeljiti na
informacijama sakupljenim u polju kroz redovite preglede usjeva i/ili informacijama prognozne slube
sukladno naelima dobre poljoprivredne i okoline prakse.
Svaki odabir sredstava za zatitu bilja i primjenu treba provesti struno prema uputama koje se
dobiju pri nabavi sredstva za zatitu bilja, a sukladno naelima integrirane zatite bilja.
Kod uporabe sredstva za zatitu bilja potrebno je:
x koristiti sredstva za zatitu bilja u skladu s etiketom, potujui koliine, vrijeme i nain
primjene te sva ogranienja navedena na etiketi;
x primjenjivati mjere integrirane zatite bilja od tetnih organizama, radi smanjenja
uporabe sredstava za zatitu bilja;
x primjenjivati i rukovati sa sredstvima za zatitu bilja sukladno propisima iz podruja
sredstava za zatitu bilja;
x uvaavati naela dobre poljoprivredne prakse i zatite okolia;
x primjenjivati sredstva za zatitu bilja u skladu s integriranom zatitom radi odravanja
populacije ciljanih tetnih organizama ispod gospodarskog praga tetnosti uz
smanjenje negativnog utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini (npr.
15
77
15
78
Dodatna tvar u sredstvu za zatitu bilja je svaka tvar, osim aktivne tvari, koju je proizvoa dodao u
formulaciju sredstva za zatitu bilja. Dodaci u sredstvu za zatitu bilja poznati su jo i pod nazivom koformulanti. Vrsta i koliina ko-formulanata u formulaciji je proizvoaka tajna i u pravilu se ne navodi
na etiketi niti u javno dostupnoj literaturi. Iznimka su ko-formulanti koji imaju odreena toksikoloka
svojstva zbog kojih prema propisima o kemikalijama moraju biti navedeni na etiketi sredstva za
zatitu bilja. U tom sluaju ne navodi se njihova tona koncentracija u sredstvu za zatitu bilja, ve je
koncentracija izraena rasponom vrijednosti u skladu s propisima o kemikalijama. Neki ko-formulanti
dostupni su na tritu i kao dodatna (pomona) sredstva za zatitu bilja, koja ne sadre aktivne tvari.
To su pripravci koji se dodaju tijekom pripreme sredstva za zatitu bilja u kropivo radi poboljanja
djelovanja (tzv. okvaivai ili adjuvanti).
5.4. Formulacija (oblik) sredstava za zatitu bilja
Sredstva za zatitu bilja se stavljaju na trite kao posebno formulirani pripravci.
Formulirani pripravci trebaju osigurati korisniku:
x
x
x
x
x
Slika 5.1: Zastupljenost pojedinih formulacija sredstava za zatitu bilja na tritu u Republici Hrvatskoj (nacrtala: G. Peek)
15
79
Sredstvo za zatitu bilja naziva se trgovakim imenom kojeg daje proizvoa i ne mora upuivati na
aktivnu tvar. Razliite tvornice pod razliitim trgovakim imenima proizvode razna sredstva za zatitu
bilja, tako da je broj registriranih sredstava za zatitu bilja u pravilu vei od broja dozvoljenih aktivnih
tvari. Razlog je u tome to se na trite mogu stavljati sredstva za zatitu bilja:
x
x
na osnovi iste koncentracije iste aktivne tvari istog proizvoaa. Iz komercijalnih i drugih
razloga na osnovi iste aktivne tvari istog proizvoaa s istom koncentracijom aktivne tvari
moe biti stavljeno vie sredstava za zatitu bilja pod razliitim trgovakim nazivima;
na osnovi iste koncentracije iste aktivne tvari razliitih proizvoaa. Na osnovi iste aktivne
tvari moe biti na tritu vie pripravaka razliitih proizvoaa. U Hrvatskoj je trenutno
registrirano vie od 15 sredstava za zatitu bilja razliitih proizvoaa na osnovi glifosata s
koncentracijom 480 g/L aktivne tvari u sredstvu za zatitu bilja;
na osnovi iste aktivne tvari razliitih vrsta formulacija. Za odreene aktivne tvari jedna vrsta
formulacije esto nije prikladna za sve potrebne/oekivane naine primjene. Na primjer, neki
insekticidi se mogu primjenjivati folijarno u obliku koncentrata za otopinu (SL) i u obliku
koncentrata za suspenziju za tretiranje sjemena (FS). Sredstva za zatitu bilja namijenjena
amaterskim korisnicima esto mogu biti pripravci nie koncentracije aktivne tvari namijenjeni
za primjenu bez razrjeivanja. Dostupnost razliitih formulacija na osnovi iste aktivne tvari
omoguuju korisnicima odabir formulacije s viom i niom razinom opasnosti za primjenitelja.
Na primjer, sredstvo za zatitu bilja moe biti dostupno na tritu u obliku moivog praiva
(WP) i samodispergirajuih mikrogranula (WG). Pri uporabi moivog praiva (WP) vea je
izloenost primjenitelja zbog udisanja praine. Preporuuje se odabir sredstva za zatitu bilja
s niom razinom opasnosti, ako je dostupno;
na osnovi iste aktivne tvari razliite koncentracije u sredstvu za zatitu bilja. U ovom sluaju
obino postoje razlike u nainu primjene ili koliini primjene na odreeni tetni organizam
izmeu sredstava na osnovi iste aktivne tvari, ali razliite koncentracije u sredstvu za zatitu
bilja. Na primjer, na tritu su dostupna sredstva na osnovi kaptana s koncentracijom 110
g/kg, 500 g/kg, 600 g/kg i 800 g/kg aktivne tvari u sredstvu za zatitu bilja;
u obliku kombiniranih sredstava zatitu bilja, koja se sastoje od dvije ili vie aktivnih tvari s
ciljem proirenja spektra djelovanja. Na primjer, na tritu su dostupna sredstva za zatitu
bilja samo na osnovi kaptana te ona koja uz kaptan imaju jo jednu aktivnu tvar:
trifloksistrobin ili penkonazol.
Podaci o svim registriranim sredstvima za zatitu bilja u Republici Hrvatskoj su javno dostupni i
pretraivi putem trailice Fitosanitarnog informacijskog sustava (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) na
naslovnoj stranici Ministarstva poljoprivrede (http://www.mps.hr/). Popis registriranih sredstava za
zatitu bilja objavljuje se nekoliko puta godinje na internetskim stranicama Ministarstva
poljoprivrede. Kod nas u fitomedicinskoj strunoj literaturi uvedeno je pravilo da se nazivi aktivnih
tvari ispisuju malim poetnim slovima, a nazivi sredstava za zatitu bilja velikim poetnim slovom.
5.5. Vrste formulacija sredstava za zatitu bilja
Formulacije sredstava za zatitu bilja dijele se prema agregatnom stanju i prema nainu primjene.
Prema agregatnom stanju razlikujemo tekue i krute formulacije sredstava za zatitu bilja. Primjeri
tekuih formulacija su koncentrati za emulziju (EC), koncentrirane suspenzije (SC), koncentrati za
otopinu (SL), a primjeri krutih formulacija su moiva prava (WP) ili moive granule (WG) (Slika 5.2).
15
80
a)
b)
d)
c)
e)
f)
Slika 5.2: Razliite vrste krutih i tekuih formulacija: a) moivo praivo (WP); b) moive granule (WG); c) granule za izravnu
primjenu (G); d) koncentrat za emulziju (EC); e) koncentrirana suspenzija (SC); f) koncentrat za otopinu (SL) (snimila: M.
Pelaji)
Prema nainu primjene razlikuju se formulacije sredstava za zatitu bilja koje se primjenjuju u
tekuem obliku (prskanjem, rasprivanjem, zalijevanjem) i u krutom obliku (zapraivanjem,
rasipanjem granula).
Veinu sredstava za zatitu bilja je potrebno prije primjene razrijediti s vodom. Svako sredstvo za
zatitu bilja koje je razrijeeno s vodom i pripremljeno za primjenu naziva se kropivo. Prilikom
mijeanja s vodom, a ovisno o vrsti formulacije dobiju se razliiti oblici tekuina (emulzija, otopina ili
suspenzija). Mijeanjem s vodom dobiju se razliiti oblici tekuine (Tablica 5.1)
Tablica 5.1: Nazivi tekuina s obzirom na vrstu formulacije mijeane s vodom (pripremila: D. Hamel)
formulacija
kratica
s vodom daje
koncentrat za emulziju
EC
emulziju
koncentrat za otopinu
SL
otopinu
koncentrirana suspenzija
SC FL ili KS
suspenziju
moivo praivo
WP
suspenziju
vododispergirajue granule
SG WG ili DF
mikroinkapsulirani koncentrat
CS ili MC
za suspenziju
15
suspenziju
suspenziju
81
Meutim postoje i sredstva za zatitu bilja koja se koriste bez razrjeivanja. U Tablici 5.2 navedene su
razliite formulacije sredstava za zatitu bilja, a formulacije koje se koriste bez razrjeivanja su
posebno izdvojene. Rjee se primjenjuje formulacija praiva za zapraivanje (P) ili garanula (G) koja
se rasipaju po povrini tla ili deponiraju u redove ili uz biljke.
Tablica 5.2: Pregled oznaka i naziva najvie zastupljenih formulacija sredstava za zatitu bilja (pripremila: G. Peek)
OZNAKA
NAZIV FORMULACIJE
Tekue formulacije
EC
SC
SL
EW
SE
OD
koncentrat za emulziju
koncentrirana suspenzija
vodotopivi koncentrat
tekua koncentrirana emulzija u vodi
suspo-emulzija
uljna koncentrirana suspenzija
Krute formulacije
WP
WG-DF-WDG
SG
SP
CS
K
FS
ES
WS
LS
DS
G
P
ULV
granule
praiva za zapraivanje
homogena tekuina za primjenu strojevima za ULV aplikaciju
Ostale vrste formulacija
Pa
Tpa
M
KM
t
pasta
tekue paste
mamci
koncentrat za mamac
tapii
15
82
kemijska skupina
mehanizam djelovanja
organofosforni insekticidi
inhibicija acetilkolinesteraze
klorpirifos, dimetoat
sulfonilurea herbicidi
nikosulfuron, rimsulfuron
ariloksifenoksipropionati
kizalofop, fluazifop
triazolni fungicidi
tebukonazol, propikonazol
Sredstva za zatitu bilja nakon primjene mogu se na tretiranoj biljci ponaati nesistemino ili
sistemino.
Nesistemina (kontaktna) sredstva za zatitu bilja nakon primjene ostaju u obliku zatitne prevlake
na povrini tretiranih biljnih dijelova i ne premjetaju se provodnim sustavom.
Sistemina sredstva za zatitu bilja nakon primjene biljka upija (apsorbira), provodi svojim
provodnim sustavom. Sredstva za zatitu bilja s takvim djelovanjem nazivamo sistemici.
Prema nainu kretanja u biljci sistemici su podijeljeni u nekoliko podskupina:
a) sistemici s ogranienom pokretljivou (mezosistemici lokalno sistemini), nakon primjene
aktivna tvar ulazi u tkivo biljke i iri se samo po organu biljke na koji je nanesena, i ne prenosi
se u novi prirast. Ovakvo kretanje se naziva i translaminarno kretanje;
b) ksilemski sistemik (akropetalni sistemik) nakon primjene aktivna tvar se translocira u tkivo do
ksilema, a zatim se trahejama (brzi transport) ili traheidama (sporiji transport) kree uzlaznim
tokovima (akropetalno);
c) floemski sistemik (bazipetalni sistemik) nakon primjena aktivna tvar translocira se u tkivo do
floema (sitastih cijevi i stanica pomonica), a zatim se kree silaznim tokovima (bazipetalno;
d) pravi sistemik (ambisistemik) nakon primjene aktivna tvar kree se u oba smjera ksilemskim
(uzlaznim) i floemskim (silaznim) tokovima.
Sredstvo za zatitu bilja ima odreeni spektar djelovanja na tetne organizme koje uinkovito
suzbija. Mnoga sredstva za zatitu bilja osim pune djelotvornosti na dozvoljeni ciljani organizam
mogu imati i popratna ili sporedna djelovanja na druge tetne organizme (npr. neki fungicidi
djelomino smanjuju brojnost grinja dok neki drugi mogu pojaati njihovu pojavu...), ali isto tako i na
korisne organizme.
15
83
Svako sredstvo za zatitu bilja ne smije imati univerzalno djelovanje ve selektivno, tj. suzbijati samo
odreene tetne organizme. Za insekticid bitno je da djeluje samo na ciljanu skupinu tetnih kukaca,
a ne i na korisne kukce. Primjer selektivnog insekticida koji, za razliku od univerzalnog, suzbija samo
jednu skupinu tetnika je aktivna tvar - pirimikarb koja djeluje samo na lisne ui, ali ne i na prirodne
neprijatelje kukaca. Herbicidi trebaju djelovati samo na korove, a ne i na kulturnu biljku. Primjeri
selektivnog herbicida su: dikamba koja iskazuje selektivno djelovanje prema kukuruzu u kojem e
suzbiti jednogodinje i viegodinje irokolisne korove; fluazifop-p-butil je visokoselektivan herbicid u
svim irokolisnim kulturama (eerna repa, suncokret) u kojima suzbija jednogodinje i viegodinje
uskolisne korove.
5.7. Podjela sredstava za zatitu bilja
Sredstva za zatitu bilja dijelimo na razliite naine. Prema podrijetlu sredstva za zatitu bilja dijele se
na kemijska i bioloka dok je najea dioba prema vrsti tetnog organizma kojeg se suzbija.
1.
2.
3.
4.
15
84
15
85
IRAC
Grupa
mehanizam djelovanja
15
86
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
15
9B pimetrozin
9C flonikamid
10A klofentezin, heksitiazoks,
diflovidazin
10B etoksazol
11A Bacillus thuringiensis i
insekticidni proteini koje proizvodi
11B Bacillus sphaericus
12A diafentiuron
12B organski miticidi
12C propargit
12D tetradifon
klorfenapir, DNOC, sulfuramid
analozi nereistoksina
benzoilureae
buprofenzin
ciromazin
diacilhidrazini
amitraz
20A hidrametilnon,
20B acekvinocil
20C fluakriprim
21A METI akaricidi i insekticidi
21B rotenon
22A indoksakarb
22B metaflumizon
cikliki ketoenoli, derivati tetronske i
tetramske kiseline
24A fosfin
24B cijanid
derivati beta ketonitrila
diamidi
azadiraktin
benzoksimat
bifenazat
brompropilat
chinometionat
kriolit
dikofol
piridalil
pirifluquinazon
87
5.7.1.2. Akaricidi
Akaricidi su sredstva za suzbijanje grinja, a djeluju na ljetna jaja, liinke, nimfe grinja i neki na odrasle
grinje. Neki insekticidi djeluju i na grinje (neki organofosforni, piretroidi, avermektini i fumiganti te
mineralna ulja) kao i neki fungicidi na osnovi sumpora.
5.7.1.3. Nematocidi
Nematocidi su sredstva za suzbijanje nematoda. Primjenjuju se injektiranjem u tlo, zalijevanjem tla,
inkorporacijom u tlo ili fumigacijom tla, no bez obzira na njihovu formulaciju, u tlu svi djeluju kao
fumiganti. Veina ima propisani rok koji mora proi od primjene do sjetve ili sadnje.
5.7.1.4. Limacidi
Limacidi su sredstva za suzbijanje pueva, koriste se u obliku zatrovanih mamaca koji se rasipaju po
tlu uz biljku kada se ne oekuje kia.
5.7.1.5. Rodenticidi
Rodenticidi su sredstva za suzbijanje glodavaca. Tri osnovne namjene primjene rodenticida su:
suzbijanje poljskih glodavaca, suzbijanje kunih glodavaca u poljoprivrednim objektima i suzbijanje
kunih glodavaca u komunalnoj higijeni. Mnogi su dozvoljeni za sve tri namjene, a neki samo za
glodavce u poljoprivredi i u komunalnoj higijeni (deratizacija). Svi ti rodenticidi ubrajaju se u sredstva
za zatitu bilja osim onih koji su dozvoljeni samo u komunalnoj higijeni koji se ubrajaju u biocidne
proizvode.
5.7.1.6. Korvifugi
Korvifugi su sredstva za odbijanje ptica. U Hrvatskoj je registriran samo jedan korvifug ili sredstvo za
odbijanje napada ptica na posijano sjeme na osnovi aktivne tvari metiokarb.
5.7.2. Fungicidi
Fungicidi su organske, anorganske tvari ili ivi organizmi kojima suzbijamo gljive i pseudogljive, bez
obzira gdje se nalazile na biljkama, na i u sjemenu, na drvu (za impregnaciju).
Prema kemijskom sastavu fungicide dijelimo na anorganske i organske.
Anorganske fungicide svrstavamo u skupinu fungicida s povrinskim (kontaktnim) djelovanjem jer
nakon njihove primjene ostaju na povrini biljnih organa i onemoguuju infekcije. Ima nekoliko
skupina organskih fungicida koji se ponaaju na isti nain i njih svrstavamo u fungicide s povrinskim
djelovanjem. Najvanije dvije skupine anorganskih fungicida su sredstava na osnovi bakra i sredstva
na osnovi sumpora.
Fungicidi s povrinskim (kontaktnim) djelovanjem moraju se primijeniti preventivno, tj. prije nego
nastupi infekcija.
15
88
15
89
FRAC
grupa
A
mehanizam djelovanja
inhibiraju funkciju RNK polimeraze i sintezu
nukleinske kiseline
inhibiraju biosintezu adenozina-deaminaze i sintezu
nukleinske kiseline
djeluju na tubulin, na diobu stanice (mitoza)
veu se na tubulin i remete stvaranje citoskeleta i
diobu stanice
djeluju na diobu stanice (mitoza)
inhibiraju stanino disanje
blokiraju prijenos elektrona na citokromu bc,
ometa nastanak ATP
inhibiraju mitohondrijsko disanje blokirajui
prijenos elektrona na citokromu bc, ometa
nastanak ATP-a
inhibiraju aktivnost ubikinon citokroma c reduktaze
na unutarnjoj membrani mitohondrija, blokiraju
prijenos elektrona na citokromu bc
ometaju oksidativnu fosforilaciju blokirajui
nastanak ATP-a
inhibiraju biosintezu amino kiselina (metionina) i
nekih proteina
utjee na signalne molekule kod gljiva, mehanizam
djelovanja nije poznat
utjeu na histidin-kinazu uslijed ega dolazi do
poremeaja u osmozi
inhibiraju prijenos signala pomou histidin-kinaze,
zbog ega dolazi do poremeaja u osmozi
utjeu na sintezu lipida i na permeabilnost stanine
membrane
inhibiraju biosintezu demetilaze u biosintezi sterola
inhibiraju funkcije enzima reduktaze i izomeraze u
biosintezi sterola
inhibiraju enzim keto-reduktazu i time utjeu na
biosintezu sterola
inhibiraju biosintezu celuloze u staninoj stjenki
kod pseudogljiva (Oomycota)
15
kemijska podskupina
A1 fenilamidi
A2 hidroksi pirimidini
B1 benzimidazoli
B3 toluamidi
B5 piridin metil benzamidi
C2 piridin karboksamidi
C3 strobilurini
C3 oksazolidini, imidazolinoni
C4 cianoimidazoli
C5 esteri nitrofenola i fluazinam
D1 anilino pirimidini
E1 kinolini
E2 hidroksi pirimidini i
fludioksinil
E3 dikarboksimidi
F4 karbamati
G1 triazoli i imidazoli
G2 morfolini, spiroksamini
G3 fenheksamidi
H5 amidi cinamine kiseline,
mandelamidi, amidi-karbamati
90
5.7.3. Herbicidi
Herbicidi su kemijski spojevi namijenjeni suzbijanju i/ili zaustavljanju rasta neeljenih biljnih vrsta tj.
korova.
Kad herbicid doe u kontakt s biljkom, na njegovo djelovanje utjee vie initelja koji djeluju
odvojeno i u interakciji. Nakon primjene kropiva u biljci se odvija niz vrlo kompleksnih fiziolokih i
biokemijskih procesa. Ovi procesi ukljuuju upijanje (apsorpciju), premjetanje (translokaciju),
promjenu kemijske strukture molekule herbicida te uinak herbicida na metabolizam biljke. Veliku
ulogu na uinak herbicida imaju i pedoklimatski imbenici prije, za vrijeme i nakon tretiranja (tip tla,
vlaga i temperatura tla i zraka i dr.).
Herbicide moemo podijeliti na nekoliko naina:
prema selektivnosti,
prema sposobnosti kretanja kroz biljna stanija,
prema nainu (mjestu) usvajanja,
prema mehanizmu djelovanja,
prema kemijskoj pripadnosti,
prema vremenu primjene.
Kontaktni djeluju pri izravnom dodiru s nadzemnim dijelovima biljke. Ovakvi herbicidi
unitavaju samo one dijelove biljaka s kojima su doli u kontakt. Ne premjetaju se
provodnim sustavom.
Sistemini (translokacijski) nakon dodira s biljkom (list, stabljika, korijenov sustav)
apsorbiraju se i premjetaju provodnim sustavom po cijeloj biljci uzrokujui njezino
propadanje. Sistemini herbicidi suzbijaju viegodinje korove koji se osim sjemenom
razmnoavaju i vegetativno, te je cilj smanjiti potencijal podzemnih vegetativnih organa.
15
91
herbicida uz priloenu uputu naznaena dozacija za laka (pjeskovita) i teka tla (bogata
glinom i/ili organskom tvari).
folijarni - biljka ih usvaja putem lista. Nakon usvajanja (apsorpcije), ovisno o herbicidu,
tj. o nainu i mehanizmu djelovanja, herbicid se ogranieno premjeta kroz biljno
stanije (kontaktni herbicidi) ili se premjeta do mjesta (molekularnog) djelovanja
floemom i/ili ksilemom (translokacijski ili sistemini herbicidi), to je opisano u poglavlju
5.6.
Svaki herbicid djeluje na odreene korovne vrste, tj. ima svoj spektar djelovanja. Zbog
proirenja spektra djelovanja, herbicid se moe kombinirati s vie herbicida razliitog naina
djelovanja, npr. rezidualni + kontaktni + translokacijski.
Na tritu se nalaze ve gotova kombinirana herbicidna sredstva na osnovi dviju ili vie
aktivnih tvari ili primjenitelj tijekom pripreme kropiva sam mijea dva ili vie sredstava (tzv.
tank mix). U postupku mijeanja potrebno se pridravati odreenih pravila koja su objanjena
u poglavlju 6.2.2.
Podjela prema mehanizmu djelovanja
Nakon kontakta s biljkom herbicidi ometaju normalno funkcioniranje fiziolokih procesa u
biljci. Prema Akcijskom odboru za rezistentnost na herbicide (engl. Herbicide Resistance
Action Committee - HRAC), s gledita utjecaja na fizioloke procese u biljci, herbicidi su
podijeljeni u 21 skupinu.
Tablica 5.6: Mehanizmi djelovanja prema HRAC-u (pripremila: M. Novak)
HRAC* grupa
mehanizam djelovanja
C1, C2 i C3
F1, F2 i F3
K1, K2 i K3
nepoznato
15
92
Primjena prije sjetve ili sadnje kultiviranih biljnih vrsta (engl. pre-sowing, pre-planting)
Primjena nakon sjetve, a prije nicanja kultiviranih biljnih vrsta (engl. pre-emergence,
pre-em)
Primjena nakon nicanja kultiviranih biljnih vrsta (engl. post-emergence, post-em)
Ovakva podjela herbicida vezana je na odreeni rok primjene ovisno o nainu djelovanja
herbicida i na vrijeme sjetve, sadnje ili stadij razvoja kultiviranih biljnih vrsta (BBCH stadij
razvoja) i/ili korova (njem. Biologische Bundesanstalt, Bundessortenamt und CHemische
Industrie - BBCH). Za zadovoljavajui herbicidni uinak i za ekoloki prihvatljiv pristup
suzbijanja korova, potrebno je poznavanje uvjeta primjene i initelja koji utjeu na pojedini
rok primjene herbicida.
5.7.4. Ostala sredstva
Regulatori rasta biljaka (fitoregulatori, fiziotropi, hormoni rasta) su sloeni organski spojevi koji
primjenom na biljke djeluju na njezine fizioloke procese. U poljoprivrednoj proizvodnji koriste se kao
stimulatori ili inhibitori te se njihovom primjenom moe poboljati proizvodnost kultiviranih vrsta.
Obzirom na mehanizam djelovanja mogu uzrokovati promjene izgleda i oblika cijele biljke ili samo
odreenog dijela biljke. I kod regulatora rasta, kao i kod herbicida, primijenjena koliina je vrlo vaan
imbenik u konanom uinku.
Neki od uinaka, koji su od agronomske vanosti, su uinci na rodnost i kakvou plodova
(ujednaavanje zriobe plodova rajice, olakavanje berbe plodova vinje), izdrljivost prilikom
transporta i skladitenja (sprjeavanje klijanja krumpira i luka), ukorjenjivanje reznica ili usporavanje
rasta, sprjeavanje polijeganja itarica i dr.
Pomona sredstva za zatitu bilja (adjuvanti) su odobrena sredstva koja se dodaju sredstvu za zatitu
bilja ili se zajedno sa sredstvom za zatitu bilja koriste u tank mix-u. Definicija adjuvanata prema
nainu djelovanja esto nije korisna iz praktinih razloga to iste fizikalne karakteristike mogu
uzrokovati vie razliitih uinaka.
Prema kemijskoj podjeli razlikujemo nekoliko grupa adjuvanata, npr. surfaktanti, emulgatori, biljna
ulja, polimeri i dr. Svaka od navedenih grupa ima razliitu ulogu, aktivnost ili vie njih, a vani su za
kvalitetnu pripremu i primjenu te postizanja odgovarajue uinkovitosti sredstva za zatitu bilja. S
agronomskog stajalita vani su adjuvanti koji djeluju na formiranje i transport kapljica (anti-drift i
anti-evaporacija), na depoziciju kapljica (depozicija i poveavanje irenja kapljica), penetratori i dr.
Autorice: dr. sc. Gorana Peek, Tamara Rehak, dipl. ing., Maja Novak, dipl. ing.
Struni konzultant: mr. sc. Nenad Novak
15
93
1.
2.
3.
4.
a
b
c
d
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
15
94
Tablica 6.1: Propisani podaci i sadraj etikete sredstva za zatitu bilja nastavak (pripremila: D. Hamel)
13.
14.
a
b
c
d
e
15.
a
b
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Upute za uporabu i uvjeti uporabe te doziranje, ukljuujui prema potrebi najveu dozu po hektaru
po primjeni i najvei broj primjena godinje. Doza se izraava metrikim jedinicama za svaku
uporabu predvienu na temelju uvjeta odobrenja.
Gdje je primjereno, sigurnosni vremenski razmak za svaku uporabu izmeu zadnje primjene i:
sjetve ili sadnje usjeva koji se zatiuje,
sjetve ili sadnje sljedeih usjeva,
pristupa ljudi ili ivotinja,
etve,
uporabe ili konzumiranja.
Podaci o moguoj fitotoksinosti, sortnoj osjetljivosti i svim izravnim ili neizravnim tetnim
uincima za biljke ili proizvode biljnog podrijetla zajedno s vremenskim i prostornim razmacima
kojih se treba pridravati izmeu primjene i sjetve ili sadnje:
predmetnog usjeva ili
sljedeih i susjednih usjeva.
Ako je sredstvo za zatitu bilja popraeno letkom, kako je odreeno u stavku 2. Uredbe 547/2011,
reenica Prije uporabe proitajte popratne upute;
Upute za odgovarajue uvjete skladitenja, sigurno odlaganje sredstva za zatitu bilja i ambalae.
Gdje je potrebno, rok trajanja za uobiajene uvjete skladitenja.
Zabrana koja se odnosi na ponovnu uporabu ambalae, osim kada je ponovno rabi vlasnik
registracije (korisnik odobrenja) i pod uvjetom da je ambalaa posebno oblikovana kako bi
korisniku odobrenja omoguila ponovnu uporabu.
Svi podaci koje zahtijeva odobrenje u skladu s lancima 31., lankom 36. stavkom 3., lankom 51.
stavkom 5. ili lankom 54. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.
Skupine korisnika kojima je odobrena uporaba sredstva za zatitu bilja u sluaju kada je koritenje
ogranieno na odreene kategorije.
Redoslijed propisanih podataka koji se nalaze na etiketi kojom je sredstvo za zatitu bilja opremljeno
razlikuje se od redoslijeda propisanih podataka u Tablici 6.1 zbog nekoliko razloga (npr. razliiti
zakonski propisi na temelju kojih je sredstvo za zatitu bilja registrirano, razliita veliina i izvedba
ambalae i etikete).
Podaci zahtijevani pod tokama 13., 14., 15., 17., 18. i 20. mogu biti navedeni na posebnom letku koji
je priloen pakiranju ako je raspoloivi prostor na pakiranju premali. Takav se letak smatra sastavnim
dijelom etikete.
Ni pod kojim okolnostima etiketa pakiranja sredstva za zatitu bilja ne smije sadravati oznake
neotrovno, nekodljivo ili sline oznake. Meutim, etiketa moe sadravati podatak da se
sredstvo za zatitu bilja smije koristiti kada su pele ili ostale vrste koje nisu ciljane aktivne ili kada su
usjevi ili korovi u cvatu ili ostale sline oznake za zatitu pela, a moe sadravati i oznake sa slinim
podacima o zatiti pela ili ostalih vrsta koje nisu ciljane ako odobrenje izriito omoguuje uporabu
pod takvim uvjetima.
Oznaivanje i pakiranje sredstava za zatitu bilja koja se koriste za pokuse ili ispitivanja s ciljem
istraivanja ili razvoja, kako je predvieno lankom 54. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, treba biti
usklaeno samo s tokama 2., 3., 4., 10. i 11. Etiketa sadri podatke koje zahtijeva dozvola za potrebe
istraivanja predviena lankom 54. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i rijei proizvod
namijenjen eksperimentalnoj uporabi, nepotpuno kategoriziran, rukovati iznimno oprezno.
15
95
Svi podaci koji se nalaze na etiketi moraju biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Oni moraju biti
istiniti, jasni, vidljivi, itljivi i u skladu s rjeenjem o registraciji sredstva za zatitu bilja. U
registracijskom postupku, a prije stavljanja na trite, za svaku pojedinu veliinu ambalae dostavlja
se Ministarstvu poljoprivrede konaan izgled i sadraj etikete kojom e sredstvo za zatitu bilja biti
opremljeno. Za sredstva za zatitu bilja koja su registrirana prema Zakonu o sredstvima za zatitu bilja
(Direktiva 91/414/EEZ) i prema Uredbi (EZ) br. 1107/2009 svi podaci na etiketi su odobreni pri
registraciji. Za takva sredstva za zatitu bilja mogue je vidjeti sadraj i konani izgled etikete na
Internet stranicama FIS-a (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Iznimno, sredstvo za zatitu bilja moe biti opremljeno etiketom na nekom drugom jeziku samo u
sluaju izdavanja dozvola za istraivanje i razvoj i dozvola za sredstvo za zatitu bilja u hitnim
situacijama kada se sredstvo za zatitu bilja ne stavlja u prodaju nego ga koristi krajnji korisnik kojem
je izdano rjeenje o dozvoli za hitne situacije ili rjeenje o dozvoli za istraivanje i razvoj. U rjeenju se
nalaze svi potrebni podaci za sigurno rukovanje i primjenu sredstva za zatitu bilja.
Navoenje svih potrebnih podataka na etiketu malih pakiranja nije mogue zbog ogranienog
prostora te je u tom sluaju potrebno sredstvo za zatitu bilja opremiti viedijelnom etiketom (oblik
knjiice, harmonike) ili letkom (popratnim listom) koji se prilae uz svako pakiranje sredstva za
zatitu bilja i smatra se sastavnim dijelom etikete. U tim sluajevima na ambalai ili etiketi se nalazi
upozorenje Prije uporabe obvezno proitati popratne upute.
6.2. Priprema sredstva za zatitu bilja za primjenu
U zatiti bilja postoji mnotvo imbenika koji utjeu na uinkovitost sredstva za zatitu bilja. Neki
imbenici, poput klimatskih uvjeta, su izvan nae kontrole i na njih ne moemo utjecati. To je dodatan
razlog zato bi postupci koje obavljamo sami i koji su pod naom kontrolom trebali biti obavljeni uz
najveu moguu savjesnost i tonost, kako bi bila postignuta to bolja uinkovitost, bez obzira na
razliite imbenike prije, za vrijeme i nakon primjene sredstva za zatitu bilja.
Nakon odabira sredstva za zatitu bilja za odreenu namjenu, priprema sredstva za zatitu bilja za
primjenu je sljedei i jedan od najosjetljivijih koraka do postizanja optimalne uinkovitosti. Kao ishod
pripreme sredstva za zatitu bilja dobiva se kropivo. kropivo je vodom razrijeeno sredstvo za
zatitu bilja. Iznimka su sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuju u krutom stanju (zapraivanjem ili
rasipanjem granula) ili gotova, ve pripremljena sredstva za primjenu.
Tekua sredstva za zatitu bilja mijeaju se s vodom u spremniku stroja za primjenu, a rijetko kada u
posebnoj posudi prije ulijevanja u stroj za primjenu. Moiva praiva za suspenziju (WP) ne smiju se
odmah stavljati u spremnik stroja za primjenu, ve se pomijeaju s malo vode u posebnoj posudi.
Mijeanjem se napravi gusta mjeavina pazei da se cjelokupno praivo dobro navlai, a zatim se,
postupnim dodavanjem vode i mijeanjem, dobiva suspenzija koja ne smije biti pregusta i takvu se
ulijeva u spremnik stroja za primjenu do pola napunjen potrebnom koliinom vode. Granulirana
sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuju u tekuem razrijeenom obliku (WG) mogu se izravno
pripremati u spremniku osim ako je u uputama drugaije navedeno.
Odmjerenu koliinu sredstva za zatitu bilja i vodu treba uvijek ulijevati u spremnik stroja za primjenu
preko proistaa (filtra, sita) kako bi se izbjeglo zaepljivanje izlaznog otvora sapnica (diza, mlaznica)
razliitim neistoama.
15
96
Prilikom pripremanja kropiva u svakom trenutku je potreban oprez i noenje propisane osobne
zatitne opreme. Opirnije o tome u poglavlju 7.5.1.
6.2.1. Izraun doze i koncentracije
Na etiketi svakog sredstva za zatitu bilja navedena je koliina (doza) ili koncentracija u kojoj se
sredstvo za zatitu bilja primjenjuje. Da bi se postigla optimalna uinkovitost, uz minimalan rizik
negativnog utjecaja sredstva za zatitu bilja na primjenitelja, razliite dijelove okolia, korisne i
neciljane organizme, potrebno je tono pripremiti propisanu dozu ili koncentraciju.
Doza je koliina sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuje po jedinici povrine (ha, m2). Krutim
pripravcima dozu iskazujemo u kilogramima (ili manjim jedinicama) po hektaru (1 kg/ha, 200 g/ha),
dok se za tekue pripravke iskazuje u litrama (ili manjim jedinicama) po hektaru (1 L/ha, 200 mL/ha).
Dozom redovito iskazujemo primjenu svih herbicida, ali i veine insekticida i fungicida koje koristimo
u zatiti ratarskih kultura i u skladitima poljoprivrednih proizvoda.
Pojam doze ne odreuje volumen vode u kojem e navedena koliina biti rasporeena po jedinici
povrine. Istu koliinu nekog sredstva za zatitu bilja moemo primijeniti u razliitom volumenu vode
koja nema utjecaja na uinak. Poveanjem volumena vode smanjuje se koncentracija sredstva za
zatitu bilja to nema utjecaja na uinak jer doza ostaje ista. Primjerice, dozu od 1 L/ha ili 1 kg/ha
nekog sredstva za zatitu bilja moemo primijeniti u volumenu kropiva od 100, 200 ili 400 L/ha. Pri
tome e koncentracija sredstva za zatitu bilja u tom kropivu iznositi 1 %, 0,5 % ili 0,25 % (vidi
Tablicu 6.2, oznaeno sivo) to nije od osobite vanosti jer doza ostaje ista 1 L/ha ili 1 kg/ha.
Za dobro djelovanje i pravilnu primjenu, vano je propisanu koliinu sredstva za zatitu bilja
jednolino rasporediti na odreenu povrinu. Zato je prije pripreme kropiva potrebno odrediti
utroak vode po jedinici povrine (ha, m2) (moe se odrediti probnim testom). U suprotnom se moe
dogoditi da nam ponestane ili ostane viak kropiva u spremniku nakon prskanja. U prvom sluaju
jedan dio parcele bi ostao nepoprskan, dok bi na poprskanom dijelu parcele bila primijenjena vea
doza od propisane.
U sluaju ostanka kropiva u spremniku doza na tretiranoj parceli je premala. U takvom sluaju
ostatak kropiva potrebno je, prema uputi na etiketi sredstva za zatitu bilja, razrijediti vodom pa
rasprskati na tretiranu povrinu. Lako je zakljuiti da takav postupak rezultira neravnomjernim
rasporedom sredstva za zatitu bilja to moe, u oba sluaja, rezultirati razliitim nepoeljnim
uincima (smanjena uinkovitost, pojava fitotoksinosti i/ili neeljenog utjecaja na okoli, korisne i
neciljane organizme). Podaci o potrebnoj koliini vode nalaze se na etiketi.
15
97
15
98
50
100
200
300
400
600
800
1000
1500
0,1
0,15
0,2
0,25
0,3
0,4
0,5
0,75
1,0
1,5
2,0
3,0
4,0
5,0
0,05
0,07
0,1
0,125
0,15
0,2
0,25
0,35
0,5
0,75
1,0
1,5
2,0
2,5
0,035
0,05
0,07
0,08
0,1
0,13
0,17
0,25
0,33
0,5
0,65
1,0
1,33
1,67
0,025
0,035
0,05
0,06
0,075
0,1
0,125
0,18
0,25
0,35
0,5
0,75
1,0
1,25
0,017
0,025
0,035
0,04
0,05
0,65
0,75
0,125
0,165
0,25
0,33
0,5
0,65
0,83
0,012
0,017
0,025
0,03
0,035
0,05
0,86
0,08
0,125
0,18
0,25
0,35
0,5
0,6
0,01
0,015
0,02
0,025
0,03
0,04
0,05
0,05
0,1
0,15
0,2
0,3
0,4
0,5
0,006
0,01
0,013
0,017
0,02
0,27
0,033
0,050
0,065
0,1
0,13
0,2
0,27
0,33
Odreenu dozu moemo primijeniti u veem ili manjem volumenu vode s kojim se mijenja i
koncentracija kropiva. Ako koliinu od 2 kg ili 2 L primijenimo u 200 L kropiva, koncentracija e
iznositi 1 % (oznaeno uto). Smanjenjem volumena vode uz istu dozu, koncentracija se
proporcionalno poveava i obrnuto, poveanjem volumena vode uz istu dozu sredstva, koncentracija
se proporcionalno smanjuje. Tako e koliina od 2 kg ili 2 L primijenjena u dvostruko manjem
volumenu kropiva (100 L) rezultirati dvostrukim poveanjem koncentracije koja e tada iznositi 2 %
(oznaeno zeleno). Ako se ista koliina sredstva primjeni u 400 litara kropiva, koncentracija e
iznositi 0,5 % (oznaeno crveno).
Primjenitelji sredstava za zatitu bilja esto imaju problema s izraunavanjem koncentracije obzirom
na volumen vode koji troe ili volumen spremnika stroja za primjenu. Da se izbjegne raunanje, u
Tablici 6.3 je pregled koliine sredstva kojom se u spremnicima razliitih veliina postigne odreena
koncentracija.
15
99
Tablica 6.3: Koliina sredstva za zatitu bilja koju je potrebno staviti u spremnik odreenog volumena da se dobije eljena
koncentracija (izvor: Prirunik iz zatite bilja; pripremio: N. Novak)
potrebna
koncentracija
0,01 %
0,02 %
0,03 %
0,04 %
0,05 %
0,06 %
0,10 %
0,12 %
0,15 %
0,20 %
0,25 %
0,30 %
0,40 %
0,50 %
0,60 %
1,00 %
2
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
2,0
2,4
3,0
4,0
5,0
6,0
8,0
10,0
12,0
20,0
5
6
8
10
15
20
grama ili mililitara sredstva za zatitu bilja u kropivu
0,3
0,5
0,6
0,8
1,0
1,5
2,0
0,6
1,0
1,2
1,6
2,0
3,0
4,0
0,9
1,5
1,8
2,4
3,0
4,5
6,0
1,2
2,0
2,4
3,2
4,0
6,0
8,0
1,5
2,5
3,0
4,0
5,0
7,5
10,0
1,8
3,0
3,6
4,8
6,0
9,0
12,0
3,0
5,0
6,0
8,0
10,0
15,0
20,0
3,6
6,0
7,2
9,6
12,0
18,0
24,0
4,5
7,5
9,0
12,0
15,0
22,5
30,0
6,0
10,0
12,0
16,0
20,0
30,0
40,0
7,5
12,5
15,0
20,0
25,0
37,5
50,0
9,0
15,0
18,0
24,0
30,0
45,0
60,0
12,0
20,0
24,0
32,0
40,0
60,0
80,0
15,0
25,0
30,0
40,0
50,0
75,0 100,0
18,0
30,0
36,0
48,0
60,0
90,0 120,0
30,0
50,0
60,0
80,0 100,0 150,0 200,0
50
100
5,0
10
15
20
25,0
30,0
30,0
60,0
75,0
100,0
125,0
150,0
200,0
250,0
300,0
500,0
10
20
30
40
50,0
60,0
100,0
120,0
150,0
200,0
250,0
300,0
400,0
500,0
600,0
1000,0
Iz tablice je vidljivo da koncentracija 0,1 % znai 1 g ili 1 mL sredstva za zatitu bilja (oznaeno uto) u
1 litri kropiva. Koliko puta elimo poveati koncentraciju u istom volumenu kropiva, toliko puta vie
moramo dodati sredstva za zatitu bilja. Tako je za postizanje npr. 0,4 %-tne koncentracije u istoj
koliini kropiva, potrebno 4 puta vie, dakle 4 g ili 4 mL sredstva za zatitu bilja (oznaeno crveno).
Ako elimo odrati istu koncentraciju, a poveati volumen kropiva, koliinu sredstva za zatitu bilja
potrebno je poveati za onoliko za koliko smo poveali volumen kropiva. Tako je za dobivanje 10
litara kropiva koncentracije 0,12 % potrebno 12 g (mL), tj. dvostruko vie sredstva za zatitu bilja
(oznaeno zeleno). Za dvostruko vei volumen kropiva (20 L), a da bi koncentracija ostala ista,
potrebno je 24 g (mL), tj. dvostruko vie sredstva za zatitu bilja (oznaeno sivo).
Analogijom je lako izraunati potrebnu koliinu sredstva za zatitu bilja za bilo koji volumen kropiva.
Koliina sredstva za zatitu bilja potrebna za 400 litara kropiva, mnoi se sa etiri s koliinom
sredstva potrebnim za 100 litara kropiva. Ako elimo koncentraciju od 0,20 % sredstva za zatitu
bilja u volumenu kropiva 400 litara, broj 200 (oznaeno plavo) pomnoimo s 4 to je 800 g (mL)
sredstva za zatitu bilja u navedenom volumenu.
Kod pripreme kropiva, esto se zaboravlja volumen samog sredstva za zatitu bilja to rezultira
pogrekom u koncentraciji koju elimo postii. Tako 1 litra sredstva u 99 (ne u 100) litara vode daje 1
%-tno kropivo. O ovome takoer treba voditi brigu prilikom pripreme kropiva.
15
100
Slika 6.1.a: Razliita fizikalno-kemijska kompatibilnost razliitih mjeavina sredstava za zatitu bilja (snimila: M. Pelaji)
15
101
Na etiketi veine sredstava za zatitu bilja u dijelu koji se odnosi na mijeanje s drugim sredstvima za
zatitu bilja navedeno je da se potrebno raspitati kod vlasnika rjeenja o registraciji ili zastupnika o
mogunostima mijeanja sredstva za zatitu bilja s drugim sredstvima za zatitu bilja, pomonim
sredstvima i mineralnim gnojivima.
Zaposlenik u poljoprivrednoj apoteci smije preporuiti mijeanje sredstava za zatitu bilja samo u
sluaju kada je ono navedeno u uputama na etiketi ili kada raspolae podacima vlasnika rjeenja o
registraciji, proizvoaa sredstva za zatitu bilja, zastupnika ili distributera o mogunosti mijeanja.
Isto vrijedi i za mijeanje sredstava za zatitu bilja s gnojivima.
Osnovno naelo kod mijeanja sredstava za zatitu bilja razliitih formulacija je da se u spremnik
stroja za primjenu prvo dodaju sredstva za zatitu bilja krutih, a potom tekuih formulacija. Za
pravilnu pripravu kropiva redoslijed dodavanja je:
x
x
x
x
x
x
x
15
vodotopive vreice,
moiva praiva,
dispergirajue granule,
koncentrati za suspenziju,
koncentrati za emulziju,
koncentrati za otopinu,
pomona sredstva za poboljanje uinka sredstvima za zatitu bilja (npr. okvaivai).
102
Kod ovog postupka mogue je stvaranje pjene pa treba obratiti pozornost na intenzitet mijeanja. U
nekim sluajevima mogua su odstupanja od ovih naela.
Prilikom mijeanja sredstava za zatitu bilja potrebno je obratiti pozornost i na dozu svakog sredstva
za zatitu bilja u kombinaciji, koja moe biti razliita od doze kod primjene svakog sredstva za zatitu
bilja posebno. Ista stvar je i s vremenom primjene. Najbolja opcija kod mijeanja je da sredstva za
zatitu bilja meusobno djeluju sinergistiki, tj. da si meusobno pojaavaju uinak na ciljane
organizme, bez tetnog djelovanja na kulturu (fitotoksinost), korisne i neciljane organizme. Na taj
nain mogu se smanjiti trokovi zatite i unos sredstava za zatitu bilja u okoli emu treba teiti.
Na tritu postoje provjerene kombinacije, tj. kombinirana sredstva za zatitu bilja koja su po sastavu
gotove mjeavine dvaju ili vie aktivnih tvari i drugih potrebnih dodataka. To su najee kombinacije
herbicida ili kombinacije fungicida kod kojih postoji najvea potreba za mijeanjem i kojima se na taj
nain znatno proiruje spektar djelovanja i smanjuje potreba za dodatnim tretmanima.
6.3. Nain primjene sredstava za zatitu bilja
Nakon pravilne pripreme sredstva za zatitu bilja za primjenu slijedi primjena koja je takoer vaan
imbenik u uspjehu mjera zatite. Za postizanje optimalne uinkovitosti i priprema i primjena moraju
biti besprijekorno obavljene.
Naini primjene sredstava za zatitu bilja su prskanje, rasprivanje, primjena tekuih aerosola ili
zamagljivanje, zapraivanje, rasipanje granula, kemijska sterilizacija tla, tretiranje sjemena,
injektiranje u tlo, zalijevanje, ulijevanje u tlo, premazivanje. Postoje jo neke metode, a u nastavku e
ukratko biti opisane one najee koritene.
Sredstva za zatitu bilja najee se koriste razrijeena vodom, dakle kao kropivo. Osnovni kriterij po
kojem se razlikuju naini primjene sredstava za zatitu bilja u tekuem stanju je veliina kapljica.
Prskanje je najei nain primjene sredstava za zatitu bilja razrijeenih vodom u kapljicama veim
od 150 mikrometara, dakle u obliku sitne kie.
U ratarstvu i povrarstvu, prskanje je najvaniji nain primjene sredstava za zatitu bilja. Osnovni
nedostaci prskanja u zatiti vonjaka i vinograda su u malom dometu mlaza i loijoj pokrivenosti
povrine iako u odreenim situacijama moe zadovoljiti (pojedinane voke, niske plantae, sadnice,
mlade voke). Prskanje se koristi i za primjenu herbicida.
Prednost prskanja pred ostalim nainima je u manjoj ovisnosti o vjetru koji negativno utjee na
kakvou rada. Zanoenje (engl. drift) kropiva je, zbog krupnijih kapljica, manje. Ova prednost je
posebno izraena kod primjene herbicida s kojima treba biti posebno oprezan prilikom primjene.
Nizak tlak izbaaja kod primjene herbicida ini mlaz krupnijih kapljica (uz primjenu sapnica za tu
namjenu) to smanjuje zanoenje. Nedostatak prskanja je u velikom utroku vode po jedinici povrine
to oteava primjenu u krajevima s nedovoljno dostupne vode ili na parcelama udaljenim od izvora
vode. U takvim sluajevima nerijetko je potrebna dodatna oprema (cisterne, crpke i dr.), rastu
trokovi dopreme vode, a u transportu i u samom radu se, zbog teine, jae sabija tlo.
Rasprivanje je primjena kropiva u sitnijim kapljicama veliine 50 - 150 mikrometara, a najvie se
koristi za zatitu od bolesti i tetnika u nasadima vonjaka i vinograda. Usitnjavanje kapljica, tj.
rasprivanje mlaza omoguuje struja zraka koju proizvodi ventilator. Strojevi za rasprivanje -
15
103
rasprivai imaju najee sve bitne dijelove prskalice uz dodatak ventilatora i cijevi namijenjenih za
usmjeravanje struje zraka. Sa strujom zraka usmjerava se i kropivo.
Rasprivanje, zbog finoe kapljica, omoguuje smanjeni utroak kropiva u usporedbi s prskanjem.
Struja zraka poveava domet mlaza, omoguuje prodiranje u kronju, uzrokuje treperenje lia i time
bolju depoziciju sredstva i na nalije lia. Ovo je posebno vano kod kontaktnih sredstava za zatitu
bilja. Glavni nedostatak rasprivanja u usporedbi s prskanjem je poveana opasnost od zanoenja,
zbog sitnih kapljica to predstavlja veu moguu opasnost za primjenitelja, susjedne povrine
(usjeve), korisne i neciljane organizme, vodene povrine, domae ivotinje i dr. Stoga je kod
rasprivanja potreban dodatan oprez.
Za pojedinane voke i manje nasade dovoljni su leni rasprivai kod kojih primjenitelj usmjerava
struju zraka, tj. kropivo. Traktorski noeni ili vueni rasprivai za velike plantae omoguuju
automatsko tretiranje bez usmjeravanja.
Primjena tekuih aerosola ili toplo zamagljivanje je primjena kropiva u kapljicama manjim od 50
mikrometara. Zbog malih dimenzija, kapljice lebde u zraku i dulje vrijeme ostaju sastavni dio
atmosfere. Utroak tekuine je veoma nizak. Opasnost od zanoenja je izrazito velika.
Ovom metodom mogue je koristiti neke insekticide, rijetko fungicide, i to uglavnom u zatienim i
zatvorenim prostorima.
Zapraivanje je metoda primjene sredstava za zatitu bilja u sitnim vrstim esticama u obliku praha.
Zbog velikog utroka praiva po jedinici povrine, koncentracije aktivnih tvari u praivima su vrlo
niske (iznimka su sumporna praiva).
Voda kod zapraivanja nije potrebna pa bi to bila prednost zapraivanja u krajevima u kojima je
izraen problem nedostatka vode i/ili njene dopreme do parcele. Opasnost od zanoenja je vea nego
kod rasprivanja, tijekom i nakon primjene. Nedostaci zapraivanja su: poveana izloenost
primjenitelja, loa kvaliteta distribucije sredstva, neujednaeno doziranje, veliki gubitci sredstva,
nepovoljno djelovanje na okoli i neciljane organizme. Kada tome pridodamo mogue odnoenje
praiva vjetrom i ispiranje kiom nakon primjene, jasno je da je zapraivanje vrlo opasna, a
nedovoljno uinkovita metoda koja je uglavnom zamijenjena prskanjem ili rasprivanjem.
Rasipanje granula, tj. primjena sredstava za zatitu bilja u obliku granula najee se koristi za
suzbijanje tetnika u tlu te za kemijsku sterilizaciju tla. Katkada se na tritu nau i herbicidni
granulati koji mogu biti pomijeani s gnojivom.
Postoji vie vrsta depozitora granula koje je prije primjene potrebno kalibrirati, tj. podesiti prema
veliini granula namijenjenih za primjenu. Ovisno o namjeni, granule se mogu rasipati irom (najvea
potronja), u trake, u redove (brazde) ili samo uz sjeme ime se znatno smanjuje doza.
Kemijska sterilizacija tla moe se provesti rasipanjem granula i injektiranjem u tlo. Tekua sredstva
za zatitu bilja pretvaraju se u plin koji proimanjem sterilizira tlo.
Tretiranje sjemena vana je i ekonomina zatitna mjera. Fungicidima se unitava uzronike bolesti
na ili u sjemenu i sprjeava napad uzronika bolesti nakon sjetve. Insekticidi se koriste za zatitu
sjemena od tetnika koji ive u tlu. Tvrtke koje dorauju sjeme istodobno ga tretiraju. Ne preporuuje
se tretiranje sjemena sredstvima za zatitu bilja izvan stroja za tretiranje sjemena jer na taj nain ne
bi bila osigurana pravilna raspodjela sredstva za zatitu bilja na sjemenu. S loe tretiranog sjemena
15
104
tijekom sjetve moe doi do gubitka sredstva otpraivanjem to smanjuje uinkovitost i nepoeljno je
za okoli i neciljane organizme. Distributeri sjemena prodaju ve tretirano sjeme, pa su kod rukovanja
potrebne mjere opreza.
Prilikom sjetve tretiranog sjemena potrebno je obratiti posebnu pozornost na zatitu primjenitelja,
pela, ptica i sisavaca u smislu sprjeavanja otpraivanja, sjetve na propisanu dubinu i posebnog
opreza da ne doe do prosipanja i ostavljanja i najmanje koliine takvog sjemena na povrini tla.
6.4. Primjena sredstava za zatitu bilja na nepoljoprivrednim povrinama
Nepoljoprivredne povrine su povrine uz razliite prometnice, putovi, staze, pruge, groblja, sportski
tereni, kanali, industrijski objekti, zrane luke i dr. esto te povrine nisu njegovane i odravane pa na
njima rastu razne vrste korova i skupljaju se razni kukci, glodavci, puevi te na vlanim povrinama
komarci. Da bi se sprijeilo irenje tetnih organizama na obradive i obraene povrine potrebno je
ureivanje, konja ili maliranje nepoljoprivrednih povrina, a ponekad i kemijske mjere suzbijanja.
Kad se izvode mjere suzbijanja tetnih organizama na nepoljoprivrednim povrinama potrebno je
postaviti obavijest u kojoj se navodi koji tetni organizam se suzbija, naziv sredstva za zatitu bilja i
aktivne tvari, radnu karencu, antidot (ako ga ima), naziv izvoaa, adresu i broj telefona / mobitela,
e-mail adresu, broj telefona u sluaju nezgode: Dravni centar zatite i spaavanja (112) ili Centar za
kontrolu otrovanja (01/2348342)
6.4.1. Suzbijanje korova
Suzbijanje korova na nepoljoprivrednim povrinama provodi se izravnim mjerama zatite, najee
mehanikim i/ili kemijskim. Obzirom na brojne nepovoljne uinke sredstava za zatitu bilja prednost
bi trebale imati sve nekemijske mjere. Osim toga, zbog ouvanja bioraznolikosti, potrebno je
razmisliti o suzbijanju i provoditi ga samo onda kada je opravdano. Obino je to sluaj kada neka
invazivna strana korovna vrsta velikom agresivnou potisne autohtono bilje u svojoj okolini i formira
monokulturu (Slika 6.2).
Slika 6.2: Invazivna strana korovna vrsta japanski dvornik (Reynoutria japonica) velikom agresivnou
osvaja povrine i esto zakorovljuje kanale (snimio: N. Novak)
15
105
Jedna od proirenih invazivnih stranih korovnih vrsta u Hrvatskoj je pelinolisni limundik ili ambrozija
(Ambrosia artemisiifolia) (Slika 6.3), o kojoj je vie napisano u poglavlju o korovima i ije suzbijanje je
zakonska obveza svakog graanina Republike Hrvatske, kako na poljoprivrednim, tako i na
nepoljoprivrednim povrinama.
Uslijed primjene na neeljene biljke, koje nalazimo na javnim povrinama, grobljima, sportskim
terenima, uz ceste (Slika 6.4), eljeznike pruge (Slika 6.5), zrane luke, u parkovima, kanalima (Slika
6.2), vrtovima i dr., sredstva za zatitu bilja dospijevaju u okoli (isparavanjem, ispiranjem u
podzemne vode i dr.) te uzrokuju (ne)izravnu izloenost ljudi, kunih ljubimaca, korisnih i neciljanih
organizama te vodenih povrina. Stoga je u suzbijanju korova na nepoljoprivrednim povrinama, gdje
god je to mogue, prednost potrebno dati nekemijskim mjerama zatite.
Mehanike mjere kao to su sjea, konja ili, na manjim povrinama, prekrivanje tla malom, runo
okopavanje i plijevljenje korova, ako se provode redovno, mogu biti vrlo uspjene. Osnovni princip u
borbi protiv jednogodinjih korova je sprjeavanje osjemenjivanja. Viegodinje korove, uz
sprjeavanje osjemenjivanja, treba iscrpljivati viekratnim tretmanima. Prilikom suzbijanja veih
drvenastih vrsta uinkovita je kombinacija mehanike i kemijske metode kada se svjee odrezani
panjevi premazuju herbicidom. Herbicid se moe i injektirati pod koru biljke. Ovi naini su sporiji od
15
106
klasinog prskanja, ali su vrlo uinkoviti i predstavljaju minimalan rizik za primjenitelja, okoli, korisne
i neciljane organizme.
6.4.2. Suzbijanje glodavaca, pueva i komaraca
Nepoljoprivredne povrine se ne obrauje te postaju pogodno mjesto za legla glodavaca, a time izvor
s kojeg glodavci odlaze na poljoprivredne povrine i tamo ine tete. Budui da su to veoma velike
povrine (npr. oko 10 m iroki pojas s lijeve i s desne strane autoceste Macelj Lipovac u duljini od
oko 300 km) kemijske mjere se ne obavljaju. Iznimka moe biti ako se glodavci pojave uz benzinske
postaje, odmorita, stajalita, industrijske objekte i slino da bi se sprijeile tete na objektima i
mogua zaraza ljudi. Radi smanjenja populacija glodavaca na nepoljoprivrednim povrinama
potrebno je redovito obavljati konju, gdje je mogue obavljati plitku obradu tla (drljanje) te
ostavljati drvee za gnijezda ptica koje se hrane glodavcima.
Povrine koje su vlane i zasjenjene pogodne su za razvoj pueva. to znai da su na pokoenim
povrinama, gdje se pokupi sjeno i ne ostavlja mal, nepovoljni uvjeti za njihov razvoj.
Budui da se komarci razvijaju u vodi potrebno je s povrina na kojima se zadravaju vode odvoditi
vodu melioracijskim zahvatima, ubrzati protok vode u kanalima, ureivati obale kanala, potoka i
rijeka. Za suzbijanje komaraca ne koriste se sredstva za zatitu bilja nego biocidni proizvodi.
15
107
15
108
6.5.3. Fumigacija
Fumigacija je postupak kojim se uporabom plina suzbijaju skladini tetnici u uskladitenim itaricama
ili uljaricama. U Hrvatskoj zasada postoje samo formulacije koje oslobaaju plin fosfin. To je jedan od
osnovnih postupaka kojim se suzbijaju tetnici na uskladitenim poljoprivrednim proizvodima u naim
silosima/skladitima. Vrste kukaca i njihovi razvojni stadiji odreuju doze i ekspozicije, a kakvoa robe
u svezi vlage, primjesa i temperature nije zanemariv imbenik. Primijenjena doza fumiganta mora biti
u skladu s dozvolom, a pri tom se ne smije zaboraviti vaan utjecaj temperature te ispravnosti
ureaja u silosu. Prazno skladite/silos nije potrebno fumigirati ve je bolje oistiti ga i poprskati
povrine odgovarajuim insekticidom, koji je registriran za takvu namjenu.
Pripreme za izvoenje fumigacije
Za fumigaciju je potrebno odrediti stanje uskladitene robe. Prije donoenja odluke o tretiranju
potrebno je poznavati razdoblje izmeu uskladitenja robe u skladitu i trenutka stavljanja na trite.
Razne vrste kukaca ili razvojni oblici suzbijaju se razliitim dozama/koncentracijama pri razliitoj
vremenskoj izloenosti. Primjerice rizoperta je otpornija od ostalih kukaca, a jaja ili kukuljice od
liinki. Robu koja e se tretirati potrebno je smjestiti u oieni prostor.
Osoblje zadueno za organizaciju fumigacije mora znati kolike su koliine fumiganta potrebne za
tretiranje prostorije (g/m3) ili robe (g/tonu). Roba mora biti pripremljena za tretiranje, ureaji za
prijenos robe (transporteri) moraju biti ispravni, a odgovorna osoba za silos/skladite mora biti
upuena u nain koritenja i koliine sredstva za zatitu bilja koje e biti primijenjene te u mjere
opreza. Sukladno situaciji potrebno je uporabiti odgovarajuu osobnu zatitnu opremu (odjeu,
maske i dr.).
Izvoai tretiranja duni su zaposlene u silosu/skladitu upoznati s postupkom koji se obavlja, tj. s
kojim sredstvom za zatitu bilja e biti obavljeno tretiranje, kakve mjere opreza valja poduzeti kako bi
se sprijeila otrovanja zaposlenih te uspjeno obavila fumigacija. Pri tretiranju u silosu valja koristiti
dozator, a u podnom skladitu sondu za sondiranje.
Nepravilna primjena, esto se pojavljuje kao problem, osobito to izvoai esto misle da se nee
uoiti propusti koji su uinjeni pri tretiranju kad se primijeni manja doza od propisane. To se dogaa
kad izvoai fumigacije ne koriste dozatore za pelete/tablete/kuglice te ubacuju povremeno neku
odreenu koliinu koja uglavnom nije dovoljna. Nema opravdanja da se ponovno tretira sve pa i one
koliine koje nemaju vidljive zaraze ili su eventualno nazone male populacije sekundarnih tetnika.
Nije dobro kad zaposleni u silosu/skladitu puste da izvoai sami bez nadzora obavljaju tretiranje to
omoguuje nepravilnu primjenu.
Autori: dr. sc. Gorana Peek, mr. sc. Nenad Novak, dr. sc. Darka Hamel
Struni konzultanti: dr. sc. Dario Ivi, dr. sc. eljko Budinak
15
109
U postupku registracije i procjene rizika odreuju se opasnosti i rizici pri uporabi sredstava za zatitu
bilja:
x
x
x
x
x
Ako su mjere za smanjenje rizika navedene na etiketi, obveza svakog korisnika je pridravati se mjera
za smanjenje rizika ili propisanih ogranienja. Opasnosti i rizici koji se razmatraju u procjeni rizika
proizlaze iz stvarnih predvienih uvjeta uporabe pojedinog sredstva za zatitu bilja, te se razlikuju za
razliita sredstva za zatitu bilja.
15
110
15
111
15
112
15
113
zatitu bilja ako ima opasna svojstva nadraivanja ili uzrokuje alergijske reakcije. Neka sredstva za
zatitu bilja koja sadre organofosforne insekticide, mogu i putem koe ui u tijelo u dovoljnoj mjeri
da uzrokuju otrovanje, pogotovo ako su formulirana u obliku koncentrata za emulziju (EC) jer sadraj
otapala pospjeuje prodiranje organofosfornog spoja kroz kou.
Kod rukovanja i primjene sredstava za zatitu bilja dini sustav je vaan put ulaska u organizam, a
takoer i mogui cilj za njihovo tetno djelovanje. Tijekom pripreme i primjene mogu se udisati
plinovi, pare, praina i aerosol koji sadre jednu ili sve komponente formulacije od same aktivne
tvari do otapala i drugih tvari nazonih u formulaciji i konano u kropivu. Plinovi i pare, a ovisno o
veliini estica i aerosoli i praina, mogu prodrijeti i u plua i na taj nain ui u krvotok te uzrokovati
simptome otrovanja. Mogue su i samo lokalne reakcije na samom dinom sustavu. Zbog vremena
trajanja, najvia razina izloenosti udisanjem je kod primjene sredstva za zatitu bilja, to zbog velikog
razrjeenja rijetko dovodi do prekomjerne izloenosti ili simptoma otrovanja. Pojedina sredstva za
zatitu bilja mogu meutim biti lako hlapiva ili sadravati hlapiva otapala koja se najvie isparavaju
kod rukovanja sredstvom za zatitu bilja. Zbog toga treba paziti na oznake R 20 (H 332) ili R 23 (H 331)
ili ak R 26 (H 330) koje upozoravaju da je sredstvo za zatitu bilja tetno ili otrovno ako se udie te
primijeniti propisane mjere zatite dinih putova.
Gutanje je manje vaan put unosa u organizam kod rukovanja i primjene, iako se treba suzdrati od
puenja i uzimanja hrane i pia tijekom rada ili slabe higijene nakon zavretka rada jer tada prijeti
opasnost oneienja i neeljenog unosa sredstva za zatitu bilja u tijelo. Kod jednokratne izloenosti
ak e i takvo nemarno ponaanje rijetko uzrokovati tee simptome otrovanja, ali se ne mogu
iskljuiti kronini tetni uinci nakon vie mjeseci ili ak godina izloenosti. Do otrovanja gutanjem
sredstava za zatitu bilja najee dolazi sluajno, kao posljedica nepravilnog uvanja (zajedno s
hranom i piem, lako dostupno djeci, u neoriginalnoj slabo oznaenoj ambalai) i tada su rtve
najee djeca. Zbog relativno niske otrovnosti sredstava za zatitu bilja koja se danas nalaze na
tritu i uglavnom vrlo male koliine progutanog sredstva za zatitu bilja, takva nenamjerna otrovanja
najee nemaju ozbiljnijih posljedica iako zahtijevaju lijeniki nadzor. Osim sluajnih otrovanja
mogui su i pokuaji samoubojstava gutanjem sredstava za zatitu bilja, kada je koliina progutanog
sredstva za zatitu bilja velika (nekoliko gutljaja pa do nekoliko decilitara), pa je i vjerojatnost tekih
otrovanja velika, a mogu je i smrtni ishod.
Kad govorimo o izloenosti gutanjem vano je upozoriti i na izloenost putem hrane, tj. ostataka
sredstava za zatitu bilja koji putem tretiranog bilja ulaze u hranidbeni lanac ivotinja i ovjeka i
kojima smo svi izloeni konzumiranjem hrane biljnog i ivotinjskog podrijetla. Korisnici sredstava za
zatitu bilja imaju veliku odgovornost u zatiti zdravlja potroaa jer o njihovom pridravanju uputa
za uporabu sredstava za zatitu bilja izravno ovisi razina ostataka u hrani.
15
114
15
115
dodatnih tvari. Kod pravilne primjene sredstava za zatitu bilja nema opasnosti od prekomjerne
izloenosti pa tako rizik kroninih oteenja zdravlja smanjujemo na najmanju moguu mjeru.
S napretkom znanosti zahtjevi u pogledu sigurnosti sredstava za zatitu bilja za ovjeka i okoli su sve
stroi i stalno se unapreuju. Zahvaljujui strogoj zakonskoj regulativi sredstva za zatitu bilja na koja
se sumnja da mogu uzrokovati rak ili genetska oteenja, tetno djelovati na plodnost ili se nakupljati
u tijelu i uzrokovati oteenja zdravlja nakon dugotrajne izloenosti nisu vie dozvoljena i ne mogu se
stavljati na trite u Hrvatskoj i zemljama Europske unije.
Vano je takoer znati da simptomi otrovanja sredstvima za zatitu bilja nisu specifini za svako
pojedino sredstvo za zatitu bilja ili grupu sredstava za zatitu bilja te se teko mogu prepoznati ako
nema pouzdane informacije kojem sredstvu za zatitu bilja je osoba bila izloena, kada i na koji nain.
Isto tako, ako se zdravstvene tegobe pojave tijekom ili nakon primjene to ne znai nuno da se radi o
tetnom djelovanju sredstva za zatitu bilja ve to moe biti posljedica nekog drugog poremeaja
zdravlja.
7.2.4.2. Mjere prve pomoi
Prva i najvanija mjera prve pomoi je prekid izloenosti. To znai da se unesreenog mora odmah
izvesti iz tretiranog podruja ili na svjei zrak ako se otrovanje dogodilo u zatienom prostoru. Pri
tome treba paziti na zatitu spasitelja koji mora koristiti zatitne rukavice i masku ili polumasku za
zatitu dinih putova. Treba osigurati mirovanje, osloboditi dine putove (otkopati tijesnu odjeu) i
po potrebi utopliti unesreenog. Osobu bez svijesti polegnuti u lijevi boni poloaj, osloboditi dine
putove (skinuti proteze, oistiti usta od ostataka hrane ili povraenog sadraja), provjeriti disanje te
ako je potrebno zapoeti s oivljavanjem. Ako je bila nesrea kod fumigacije ili kod gutanja sredstva
za zatitu bilja gdje bi davanje umjetnog disanja moglo ugroziti spasitelja, oivljavanje ograniiti samo
na vanjsku neprekinutu masau srca. Osobi bez svijesti nikada ne davati nita na usta. Kod otrovanja
gutanjem, ako je osoba pri svijesti i spremna na suradnju, isprati usta vodom ili dati popiti najvie
jednu au vode. Ne davati ni mlijeko niti alkohol. Ne uzrokovati povraanje niti nadraivanjem nepca
niti davanjem slane vode ili bilo kojeg drugog sredstva. Odmah pozvati ili Dravni centar zatite i
spaavanja (112) ili lijenika i posluati njegove savjete do dolaska hitne medicinske pomoi ili
prijevoza u zdravstvenu ustanovu. Ako je bilo blae otrovanje ili samo sumnja na otrovanje dobro je
savjetovati se i s Centrom za kontrolu otrovanja (tel. 01/2348 342) od kojeg se mogu dobiti korisni
savjeti o postupanju kod moguih otrovanja ili prekomjerne izloenosti sredstvima za zatitu bilja.
Kad se osiguraju ivotne funkcije ili ako je dolo samo do kontakta s koom i oima treba pristupiti
dekontaminaciji. Svu oneienu odjeu i obuu odmah skinuti, obrisati tekue sredstvo za zatitu
bilja ili ostatke praha ili granula krutog sredstva za zatitu bilja te kou dobro oprati mlakom vodom i
ako je mogue blagom sapunicom uzimajui u obzir i kone nabore, nokte, po potrebi i kosu. Ne
trljati niti na drugi nain mehaniki oteivati izloenu kou. Ne koristiti nikakva druga sredstva za
ispiranje osim vode. Ako je vidljivo crvenilo i drugi znakovi oteenja koe ne stavljati nikakve obloge
niti masti, samo prekriti gazom i zatraiti savjet lijenika. Ako je sredstvo za zatitu bilja ili kropivo
prsnulo u oi potrebno je oi odmah ispirati blagim mlazom iste, ako je mogue mlake vode, na
nain da se prvo odstrane vodom mogue kontaktne lee, zatim kapci blago razmaknu palcem i
kaiprstom i zapone ispiranje. Mlaz vode iz slavine ili posude usmjeri se u unutarnji kut oka, a glava
nagne na stranu tako da mlaz otjee preko obraza i na taj nain ne kontaminira i drugo oko. Ako
treba ispirati oba oka mlaz treba usmjeriti prema korijenu nosa. Ako je sredstvo za zatitu bilja koje je
dospjelo u oi oznaeno simbolom i znakom C (nagrizajue) ispiranje nastaviti u trajanju od 15
minuta. Ne koristiti nikakva sredstva za neutralizaciju niti ispiranje osim vode. Nakon izvrenog
ispiranja zatraiti savjet lijenika ili Centra za kontrolu otrovanja. Pri tome je potrebno to je mogue
15
116
tonije prenijeti lijeniku informaciju o kojem se sredstvu za zatitu bilja ili vie njih radi, a u sluaju
prijevoza u zdravstvenu ustanovu, ako je mogue ponijeti pakiranje ili etiketu sredstva za zatitu
bilja ili dati informaciju lijeniku o nazivu sredstva za zatitu bilja kako bi lijenik mogao pronai
etiketu na internetskoj trailici registriranih sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj
(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)
7.3. Opasnosti i rizici u posebnim uvjetima primjene
Prskanje na otvorenom prostoru pomou traktorske prskalice je uobiajeni nain primjene sredstava
za zatitu bilja, to podrazumijeva i pripremu kropiva. Najvei rizik od izloenosti nazoan je kod
rukovanja sredstvom za zatitu bilja tijekom pripreme kropiva, a ako dolazi do jakog pjenjenja
primjenitelj moe biti izloen kropivu i kod punjenja spremnika prskalice. U vonjacima i
vinogradima koriste se i rasprivai (atomizeri) kod kojih je zbog zanoenja kropiva vea izloenost
glave i gornjih dijelova tijela na to treba paziti kod izbora osobne zatitne opreme (pokrivalo za
glavu, zatitna odjea, naoale, maska...). Odravanje istoe vanjskih i unutarnjih dijelova stroja za
primjenu i osobne zatitne opreme sprijeit e sekundarno oneienje koe. Lena prskalica se esto
koristi za niske kulture te je vea izloenost donjeg dijela tijela i nogu, a naroito treba paziti da zbog
nepravilnog zatvaranja spremnika za kropivo, kropivo ne natapa odjeu na leima primjenitelja jer
je zbog dugog vremena kontakta i pojaane resorpcije ispod slojeva odjee mogue oteenje koe ili
ak pojava opih simptoma otrovanja. Pojedini naini primjene kao to su zamagljivanje ili koritenje
stroja za primjenu s visokim tlakom stvaraju manje kapljice koje zbog toga prodiru dublje u dini
sustav, pa takav nain primjene zahtijeva odgovarajuu zatitu dinih putova. Sredstva za fumigaciju
osim to djeluju u obliku para ili plina koji se mogu lako udahnuti, sadre i visoko otrovne spojeve
(fosfin ili ak cijanovodik), pa neovlatena i nestruna primjena moe i ivotno ugroziti ne samo
primjenitelja ve i sve druge izloene osobe. Kod primjene sredstava za zatitu bilja u zatienom
prostoru (staklenici, plastenici) sa slabijom ventilacijom i pri povienim temperaturama postoji
mogunost prekomjerne izloenosti putem koe i udisanjem. Takva izloenost mogua je tijekom
primjene i kod ulaska drugih radnika i rada na tretiranom bilju prije nego se kropivo osui te ako
prostorije nisu odgovarajue prozraene. U svim navedenim sluajevima na etiketi e biti jasno
naznaene opasnosti od izloenosti i preporuena odgovarajua osobna zatitna oprema (zatitna
odjea, maska, rukavice...) i za primjenitelja i za radnika. Ne treba zaboraviti niti sredstva za zatitu
bilja kojima se tretira tlo pa se kod obrade ili npr. u cvjearskoj proizvodnji kod sadnje lonanica treba
provjeriti radne zabrane i potrebu rada s maskom u zatitnom odijelu i s rukavicama.
15
117
15
118
odgovarajui spremnik. U sluaju pojave poara odmah poeti s gaenjem poara i pozvati u pomo
vatrogasnu postrojbu. O nesrei izvijestiti najbliu policijsku postaju. Ako doe do otrovanja pruiti
prvu pomo i pozvati lijenika. U sluaju oneienja rijeka, jezera ili odvoda obavijestiti Dravni
centar zatite i spaavanja (112).
7.4.2. Zdravstveni nadzor i mogunosti za hitnu dojavu u sluaju nesree
Poslodavac mora poljoprivrednim radnicima koji primjenjuju sredstva za zatitu bilja i rade na
tretiranim podrujima osigurati adekvatni zdravstveni nadzor, tj. omoguiti povremene zdravstvene
preglede, ovisno o procjeni opasnosti za pojedina radna mjesta. Poljoprivrednici trebaju o koritenju
sredstava za zatitu bilja obavijestiti obiteljskog lijenika koji e odluiti o moebitnim redovitim ili
posebnim zdravstvenim pregledima. Korisne informacije u sluaju sumnje na oteenje zdravlja
uslijed izloenosti sredstvima za zatitu bilja mogu se dobiti i od 24-satne informativne slube Centra
za kontrolu otrovanja na telefon broj (01)/2348 342. U sluaju nesree i sumnjivih dogaaja potrebno
je odmah kontaktirati Dravni centar zatite i spaavanja (112), koji e dalje koordinirati druge
potrebne slube, ukljuujui i hitnu medicinsku pomo.
7.5. Mjere za smanjenje rizika
7.5.1. Osobna zatitna oprema
Uporaba osobne zatitne opreme je jedna od osnovnih mjera za smanjenje rizika pri radu sa
sredstvima za zatitu bilja koja primjeniteljima i poljoprivrednim radnicima omoguuje siguran rad.
Pri rukovanju sa sredstvima za zatitu bilja moe se koristiti sljedea osobna zatitna oprema:
zatitna odjea, zatitna pregaa, zatitna kapa ili kapuljaa, zatitne rukavice, zatitna obua, titnici
za lice, zatitne naoale koje dobro prianjaju i zatitna filtarska maska ili polumaska te u posebnim
radnim uvjetima i samostalni ureaj za disanje. Potreba za koritenjem osobne zatitne opreme i
njihov odabir ovisit e prije svega o uputama na etiketi i/ili popratnom listu svakog pojedinog
sredstva za zatitu bilja. Ako na uputama nije posebno naveden materijal od kojeg je osobna zatitna
oprema izraena potrebno je zatraiti Sigurnosno-tehniki list za sredstvo za zatitu bilja i postupati
prema uputama iz Odjeljka 8 (Nadzor nad izloenou i osobna zatita) ili traiti informacije od
proizvoaa sredstva za zatitu bilja ili osobne zatitne opreme, zastupnika proizvoaa ili
distributera. Otpornost materijala od kojeg je izraena osobna zatitna oprema moemo provjeriti i
tako da dio opreme zalijemo sa sredstvom za zatitu bilja i ostavimo priblino toliko dugo djelovanju
sredstva za zatitu bilja koliko namjeravamo koristiti taj dio osobne zatitne opreme. Ako doe do
promjene boje materijala, omekavanja, skruivanja, poroznosti, pojave mjehuria ili se materijal
pone topiti ili postane elatinozan, krut ili lomljiv, takva osobna zatitna oprema nije pogodna za rad
sa sredstvom za zatitu bilja na kojeg smo ga testirali.
Osnovni sigurnosni zahtjevi kojima mora udovoljavati osobna zatitna oprema propisani su
Pravilnikom o stavljanju na trite osobne zatitne opreme koji ih dijeli u tri kategorije:
x Kategorija I (za minimalni rizik): osobna zatitna oprema jednostavnog oblikovanja za
koju proizvoa ili njegov ovlateni zastupnik predvia da korisnik moe sam ocijeniti
stupanj osigurane zatite pred minimalnim rizicima, te ije uinke, ako su postupni, moe
sigurno i pravodobno utvrditi. Ta vrsta zatitne opreme nije primjerena za rad sa
sredstvima za zatitu bilja.
x Kategorija II (za srednji rizik): ova vrsta opreme pogodna je za rad s veinom
sredstava za zatitu bilja osim onih koja su oznaena kao otrovna ili vrlo otrovna.
15
119
x Kategorija III (za visoki rizik): osobna zatitna oprema sloenog oblikovanja koja je
namijenjena zatiti od smrtnih opasnosti te opasnosti koje mogu ozbiljno i nepopravljivo
otetiti zdravlje i ije trenutne uinke, koje predvia proizvoa ili njegov ovlateni
predstavnik, korisnik ne moe pravodobno utvrditi. Pogodna je za zatitu kod rukovanja
otrovnim i vrlo otrovnim sredstvima za zatitu bilja.
Svaki dio zatitne opreme mora biti oznaen brojem kategorije i oznakom CE ime proizvoa jami
da je oprema proizvedena u skladu s odredbama Pravilnika.
7.5.1.1. Zatitna odjea i pokrivala za glavu
Zatitna odjea pokriva ili zamjenjuje osobnu odjeu i prua zatitu od jednog ili vie rizika koji mogu
ugroavati sigurnost i zdravlje pri radu. Mora biti oznaena na nain da je vidljivo ime (npr. zatitni
kombinezon) i naziv proizvoaa odjee, trgovako ime i broj, broj specifine norme prema kojoj je
izraena (npr. HRN EN 340), piktogram koji prikazuje specifinu opasnost i razinu zatitnog djelovanja
te nain odravanja odjee. Zatitna odjea moe biti jednodijelna u obliku kombinezona ili
dvodijelna i odgovarajue veliine tako da je dovoljno udobna i da previe ne prianja uz tijelo (Slike
7.1 i 7.2). Ispod nje je obvezno nositi duge hlae i majicu s dugim rukavima. Kod rukovanja s otrovnim
ili nagrizajuim sredstvima za zatitu bilja potrebno je koristiti zatitnu nepropusnu odjeu otpornu
na kemikalije i vodu. Ako ne raspolaemo takvom zatitnom odjeom onda kod pripreme kropiva
treba koristiti zatitnu pregau otpornu na kemikalije koja see od vrata do koljena. Neka zatitna
odjea i kombinezoni imaju i kapuljau koja slui kao zatita glave i vrata. Ako se kapuljaa ne koristi
mora se saviti uz vrat da se sprijei nakupljanje sredstva za zatitu bilja. Za zatitu glave i vrata se
mogu koristiti i druga pokrivala otporna na kemikalije kao to su npr. plastificirani eir sa irokim
obodom. Kape ili eiri od pamuka ili sline tkanine nisu pogodna zatita jer upijaju tvari i ne mogu se
nakon uporabe dobro oprati.
Slike 7.1 i 7.2: Zatitna odjea, obua, rukavice i maske (izvor: https://www.fluegel-gmbh.de)
Odjea otporna na kemikalije moe zbog nepropusnosti biti vrlo topla pa treba rad prilagoditi tako da
se izbjegne toplotni stres (rad u hladnijem dijelu dana, vie odmora, uzimanje dovoljno tekuine).
15
120
Zavretkom rada, prije skidanja zatitne odjee treba ju s vanjske strane kratko isprati vodom
posebno na dijelovima koji su oneieni sredstvom ili kropivom uslijed prolijevanja ili izravnog
kontakta. Zatim treba skinuti zatitnu odjeu i do pranja spremiti u zatvorenu plastinu vreu. Kod
skidanja paziti da kontaminirani dijelovi zatitne odjee ne dou u dodir s koom. Zatitnu odjeu
mora se odravati i redovito prati nakon svake uporabe, odvojeno od ostalog rublja, u postupku
strojnog pretpranja i intenzivnog pranja s jakim sredstvom za pranje rublja. Ako je zatitna odjea bila
jako kontaminirana sredstvima za zatitu bilja postupak pranja treba ponoviti. Nakon pranja stroj za
pranje rublja treba isprati tako da se pokrene program pranja s deterdentom, ali bez rublja. Zatitnu
odjeu treba uvati u suhoj i dobro prozranoj prostoriji odvojeno od druge odjee. Ako doe do
kontaminacije odjee noene ispod zatitne takoer je treba nakon rada skinuti i do pranja uvati u
zatvorenoj plastinoj vrei.
7.5.1.2. Zatitna obua
Pri radu sa sredstvima za zatitu bilja treba koristiti obuu koja u potpunosti obavija stopalo i ima
gumeni potplat. Cipele ili izme trebaju biti otporne na kemikalije (HRN EN 13832) kod rukovanja
sredstvima za zatitu bilja. Kad se obavlja prskanje nogavice hlaa moraju prekriti obuu da se sprijei
cijeenje kropiva u obuu. Prije izuvanja treba vanjsku stranu obue oprati vodom.
7.5.1.3. Zatitne rukavice
Odgovarajua zatita ruku postie se noenjem rukavica otpornih na kemikalije koje ne proputaju
vodu, mineralna ulja i organska otapala (HRN EN 374). Najee su to rukavice od nitrilne gume,
ispod kojih se kod rukovanja sredstvima za zatitu bilja koja sadre organska otapala (EC formulacije)
mogu nositi jo jedne tanke nitrilne rukavice. Takoer se preporuuje koritenje rukavica oznaenih
certifikatom CE iz kategorije II ili III osobne zatitne opreme. Sve rukavice moraju imati odgovarajue
oznake i to na samim rukavicama, pakiranju i uputama za uporabu (7.3., 7.4., 7.5. i 7.6). Obvezno
oznaavanje za rukavice kategorije II mora sadravati naziv proizvoda i proizvoaa, veliinu, upute
za uporabu, CE znak i piktograme koji upuuju na podruje primjene s oznakama otpornosti i
odgovarajuom normom. Za rukavice kategorije III potrebno je navesti i broj certifikacijskog tijela
koje je obavilo provjeru kakvoe proizvoda.
15
121
Preporuena duljina rukavica je do polovice podlaktice, s tim da se rukave zatitne odjee treba
navui preko rukavica i zakopati. Kod rada iznad glave rukavice nosimo iznad rukava odjee i
podvinemo ih prema van na krajevima kako bi se sprijeilo curenje sredstva za zatitu bilja niz ruku.
Postupci pri rukovanju sredstvima za zatitu bilja pri kojima je obvezno noenje rukavica i druge
osobne zatitne opreme navedeni su na etiketi u vidu posebnih oznaka obavijesti za primjenitelja
(SPo oznaka). Najvanije je rukavice nositi kod rukovanja s nerazrijeenim sredstvom za zatitu bilja,
kod pripreme kropiva, ulijevanja sredstva za zatitu bilja u spremnik stroja za primjenu i
nadopunjavanje vode u spremnik stroja za primjenu jer je tada mogunost kontaminacije najvea.
Nadraujua i alergogena svojstva sredstva za zatitu bilja najizraenija su prije razrjeivanja.
Rukavice se ne smiju stavljati na vlane ruke, niti se smiju koristiti rukavice koje su oteene ili im je
unutarnja povrina kontaminirana sredstvom za zatitu bilja. Prije skidanja rukavice je potrebno
oprati vodom i skidati bez dodirivanja vanjske povrine. Prije i poslije uporabe rukavica ruke treba
oprati vodom i sapunom, a korisno je nanijeti i zatitnu kremu za ruke nakon zavretka rada. Kod
primjene sredstava za zatitu bilja traktorskom prskalicom vano je ne ulaziti u kabinu s rukavicama
oneienim sa sredstvom za zatitu bilja jer emo u tom sluaju kontaminirati cijelu unutranjost
kabine i na taj nain poveati izloenost.
1.
2.
Slika 7.6: Piktogrami za rukavice za zatitu od kemikalija: 1. Oznaava vodonepropusnost i nisku otpornost na kemikalije;
2. Oznaava visoku otpornost na kemikalije (nacrtala: R. Turk)
15
122
Kod primjene sredstava za zatitu bilja koja sadre otapala ili su lako hlapiva treba koristiti zatitnu
polumasku (HRN EN 140) ili masku (HRN EN 136) s odgovarajuim filtrom za zatitu od plinova i para
ili kombiniranim filtrima za zatitu od plinova, para i aerosola (Slike 7.9 i 7.10). Za pravilnu uporabu i
odravanje maske moraju se potovati upute za uporabu i provjeriti rok trajanja filtra. Kad doe do
zasienja filtra potrebno ih je zamijeniti, a takoer ako kod noenja maske doe do oteanog disanja
ili se osjeti miris sredstva za zatitu bilja. Filtre treba redovito mijenjati najmanje jednom godinje.
Nakon uporabe masku treba oistiti prema uputi proizvoaa i uvati u hladnom i suhom prostoru,
zapakiranu u plastinu vreicu.
15
123
15
124
8. OSTACI PESTICIDA
Primjenom pesticida (sredstava za zatitu bilja, veterinarsko-medicinskih proizvoda i biocidnih
proizvoda) na tretiranom bilju, proizvodima biljnog i/ili ivotinjskog podrijetla ostaju ostaci (rezidue)
koji mogu tetno djelovati na zdravlje ljudi i ivotinja. Ostaci mogu ukljuivati aktivne tvari koje se
trenutno koriste ili su se prije koristile, njihove metabolite i/ili produkte razgradnje, produkte reakcija
i neistoe. Ako je miljenje da su ostaci u hrani toksikoloki znaajni potrebno je provesti procjenu
izloenosti i rizika za ljude unosom ostataka pesticida putem hrane.
Pridravajui se propisanih doza za primjenu, broja i rokova tretiranja, pridravanja karence te
primjene samo na kulturama na kojima je sredstvo za zatitu bilja odobreno ovisit e hoe li ostaci
biti u skladu s maksimalno doputenim koliinama ostataka pesticida (MDK) ili e se u hrani nai u
nedoputenim koncentracijama koje potencijalno mogu ugroziti zdravlje potroaa, a naroito
osjetljivih skupina kao to su djeca, trudnice, bolesnici i starije osobe.
Razina ostataka pesticida ovisi o koliini primijenjenog sredstva za zatitu bilja, o poljoprivrednoj
kulturi, najkraem razdoblju koje je prolo od zadnjeg tretiranja kulture, tj. karenci, o broju primjena i
fizikalno-kemijskim svojstvima sredstva za zatitu bilja.
Karenca je vrijeme u danima koje mora protei nakon posljednje primjene sredstva za zatitu bilja do
etve ili berbe. Sigurnosni interval je potreban da se primijenjeno sredstvo za zatitu bilja razgradi,
kako propisane MDK vrijednosti u vrijeme etve/berbe ne bi bile prekoraene. Karenca je propisana
za svaku biljnu kulturu odvojeno i odreuje se prema svojstvima sredstva za zatitu bilja, nainu
koritenja, koliini primijenjenog sredstva i metabolizmu aktivne tvari u bilju. Zato je karenca istog
sredstva za zatitu bilja razliita za razliite kulture.
Radna zabrana je vrijeme koje mora protei nakon primjene sredstva za zatitu bilja do ponovnog
ulaska radnika na tretiranu povrinu. Odreuje se na temelju procjene rizika o izloenosti radnika, a
ovisno o opasnim svojstvima sredstva za zatitu bilja, nainu koritenja i koliini primjene za
odreena sredstva za zatitu bilja.
Mogue je odrediti i radnu zabranu za ivotinje koja vremenski ograniava ulazak/ispau domaih
ivotinja na tretirane povrine. Radna zabrana se najee izraava u satima za ljude ili danima za
ivotinje.
U svrhu zatite potroaa od izlaganja neprihvatljivim razinama ostataka pesticida u hrani i hrani za
ivotinje odreuju se MDK vrijednosti. Ove vrijednosti propisane su Uredbom (EZ) br. 396/2005 i
prateim dopunama te vrijede jednako za sve drave lanice. MDK vrijednost je sigurna, zakonski
doputena, koncentracija ostataka pesticida, izraena u mg/kg hrane, koja nee biti prekoraena ako
se sredstvo za zatitu bilja primjenjuje u skladu s uputama na etiketi. Poveanje koliine primjene
sredstva za zatitu bilja u odnosu na odobrenu koliinu navedenu na etiketi i/ili poveanje broja
primjena uzrokuje poviene ostatke u ili na tretiranom bilju i proizvodima. Nepotivanje karence
omoguuje da se u vrijeme etve ili berbe na tretiranom bilju nalaze ostaci vei od doputenih. U
sluaju primjene na bilju za koje sredstvo za zatitu bilja nema odobrenu primjenu, moe doi do
ostataka pesticida na hrani za koje nije poznato kako e utjecati na zdravlje ljudi i ivotinja.
MDK vrijednosti odreuju se prilikom odobrenja aktivnih tvari na razini Europske unije ili u postupku
registracije sredstva za zatitu bilja prema rezultatima istraivanja ostataka za predloenu primjenu,
te se kasnije prema potrebi u propisima mijenjaju. MDK vrijednosti odreuju se prema predvienoj
primjeni sredstva za zatitu bilja, na temelju pokusa na otvorenom ili u zatienom prostoru, u kojima
15
125
se oekuju najvie vrijednosti ostataka, tj. kod kritine primjene. Kritina primjena uzima u obzir
najviu predloenu koliinu sredstva za zatitu bilja, maksimalan broj primjena, najmanji vremenski
razmak izmeu dvije primjene te najkrau karencu. Maksimalni oekivani ostaci se provjeravaju i s
gledita sigurnosti potroaa te niza toksikolokih vrijednosti i podataka. Na temelju odreenih
maksimalnih oekivanih ostataka provodi se procjena teoretskog maksimalnog dnevnog unosa (engl.
theoretical maximum daily intake - TMDI) uzimajui u obzir i prehrambene navike odreene
populacije. Usporedbom teoretskog maksimalnog dnevnog unosa s toksikolokim parametrima
procjenjuje se postoji li rizik da e sredstvo za zatitu bilja imati tetan utjecaj na zdravlje ljudi i
ivotinja.
Osim ostataka pesticida koji se pojavljuju kao posljedica izravne primjene sredstva za zatitu bilja
u/na odreenim kulturama (u proizvodnji, skladitenju i transportu), ostaci mogu biti naeni i na
susjednim, netretiranim usjevima. Do pojave ostataka pesticida na susjednim usjevima moe doi ako
se sredstvo za zatitu bilja koristi po vjetrovitom vremenu pri emu dolazi do zanoenja (drift)
kropiva na oblinje kulture.
Nepotivanje ogranienja plodoreda moe uzrokovati pojavu ostataka pesticida na sljedeim
kulturama. Uslijed prijenosa ostataka putem tla, kultura moe doi u kontakt s ostacima sredstva za
zatitu bilja koje nema dozvolu za primjenu na toj kulturi to moe rezultirati fitotoksinim
djelovanjem i/ili prekoraenjem maksimalne doputene koliine ostataka (MDK vrijednosti).
8.1. Vrste opasnosti i rizici
Izloenost ljudi ostacima pesticida najee je uzrokovana konzumacijom hrane koja je tretirana
sredstvima za zatitu bilja ili koja je bila u bliskom kontaktu s tretiranim podrujem. Osim voa i
povra koje je bilo izravno tretirano sredstvima za zatitu bilja ostaci pesticida mogu se nalaziti u
industrijski ili domae obraenoj hrani te u hrani ivotinjskog podrijetla. Da bi se smanjio tetan
utjecaj na zdravlje potroaa propisuju se ogranienja i zabrane te mjere dobre poljoprivredne
prakse.
Ostaci pesticida ne smatraju se relevantnima ako se u vrijeme berbe/etve na tretiranom bilju nalaze
u koncentracijama manjim od granice analitikog odreivanja (LOD/LOQ). To je est sluaj kod
primjene herbicida, primjene kontaktnih insekticida i fungicida koji se primjenjuju prije cvatnje u
vonjacima ili kod tretiranja sjemena. Kod takvih primjena nedetektirani ostaci posljedica su
svojstava aktivne tvari, naina i vremena primjene, koliine primijenjenog sredstva za zatitu bilja i
metabolizma aktivne tvari. Zbog rane primjene dovoljno dugo je razdoblje od primjene sredstva za
zatitu bilja do berbe/etve te aktivna tvar ima vremena da se metabolizira na svoje produkte
razgradnje (koji nisu toksikoloki znaajni). Kod takvih primjena esto je karenca osigurana
vremenom primjene (OVP) i nije ju potrebno definirati u danima. Iako, u takvim sluajevima, ostaci
nisu opasnost za ljude ali mogu predstavljati rizik kod hranidbe domaih ivotinja.
Nasuprot ranoj primjeni sredstva za zatitu bilja, primjena pred berbu/etvu moe dovesti do veih
koncentracija ostataka (viih od granice odreivanja ili ak MDK vrijednosti) u/na tretiranim usjevima
ili na dijelovima za konzumaciju. Kod takvih primjena posebno je vano drati se upute za primjenu,
tj. primjene odreenog broja dana prije berbe/etve, da se ne bi poveao unos ostataka pesticida
konzumacijom hrane ime se poveava rizik za ljudsko zdravlje zbog izloenosti ostacima pesticida.
Prilikom procjene rizika za ljude, zbog izloenosti ostacima pesticida konzumacijom hrane, podaci o
ostacima sredstava za zatitu bilja usporeuju se s toksikolokim referentnim vrijednostima
prihvatljivog dnevnog unosa (engl. Acceptable Daily Intake - ADI) i akutnom referentnom dozom
15
126
(engl. Acute Reference Dose - ARfD). Prihvatljivi dnevni unos je koliina tvari koja se moe unositi u
organizam svaki dan tijekom ivota bez tetnih uinaka. Akutna referentna doza je koliina tvari koja
se u organizam moe unijeti jednim obrokom ili tijekom jednog dana bez tetnih uinaka.
S gledita sigurnosti konzumiranja hrane, odreena vrsta hrane smatra se sigurnom za potroae ako
procijenjeni unos tetne tvari ne prelazi ADI ili ARfD vrijednost. Pojednostavljeno, usporedba je
prikazana na Slici 8.1.
Slika 8.1: Procjena rizika usporedbom izloenosti ostacima pesticida s toksikolokim referentnim vrijednostima
(nacrtala: D. elig)
Prilikom procjene izloenosti, osim podataka o koncentraciji ostataka, uzimaju se u obzir podaci o
konzumaciji odreene vrste hrane poznajui prehrambene navike odreene populacije.
Potrebno je naglasiti da se rizik od izloenosti pesticidima trenutano procjenjuje za pojedinanu
kombinaciju aktivna tvar / proizvod (biljnog / ivotinjskog podrijetla, prije i nakon industrijske
prerade). Kumulativni rizik od izloenosti smjesi vie aktivnih tvari jo nije mogue procijeniti.
8.2. Utjecaj na ljude i ivotinje
Ostaci pesticida u hrani nemaju hranjivu vrijednost, a potencijalno mogu predstavljati rizik za zdravlje
ljudi i ivotinja. ovjek moe unijeti ostatke pesticida u organizam i hranom ivotinjskog podrijetla.
Domae ivotinje mogu biti izloene ostacima pesticida na tri naina:
x
x
x
Ako se ivotinje hrane tretiranim biljem, postoji mogunost da se ostaci pesticida unesu u ivotinjski
organizam. Hranidbom domaih ivotinja moe doi do prijenosa ostataka u meso, mlijeko, jaja i
jestive iznutrice. Za hranu ivotinjskog podrijetla takoer se odreuju MDK vrijednosti ostataka
pesticida.
Fizioloki procesi u ivotinjskom organizmu mogu pohraniti aktivnu tvar i/ili metabolite, distribuirati
ih kroz organizam, razgraditi i/ili eliminirati. Metabolizmom aktivnih tvari u organizmu domaih
ivotinja mijenjaju se njihove strukture i toksikoloka svojstva. U nekim sluajevima, sredstvo za
15
127
zatitu bilja moe pokazati toksine uinke na ivotinje tek nakon to ga ivotinjski metabolizam
pretvori u reaktivniji oblik.
Uinke na ivotinje odreuje kemijski sastav sredstva za zatitu bilja, metabolizam djelovanja te put
razgradnje u ivotinjama. Sve ivotinje ne reagiraju na sve pesticide na isti nain jer reakcija moe biti
specifina za vrstu ili individualna. Jedna ivotinjska vrsta moe metabolizirati pesticid na netoksine
metabolite dok druga vrsta ne mora.
Unos ostataka pesticida u ljudski organizam prehranom ovisi o razini nazonih ostataka u/na hrani te
o koliini hrane koja se konzumira, a sadri ostatke pesticida. Tako je rizik od izloenosti ostacima
pesticida vei kod djece za razliku od izloenosti veine odraslih osoba. U odnosu na tjelesnu masu,
djeca uglavnom jedu vie od odraslih te zbog njihove drugaije prehrane mogu biti vie izloena
odreenim ostacima pesticida. Na primjer, djeca konzumiraju vee koliine mlijeka, kaica od jabuke
ili soka od narane. Ako se koliina unesenih ostataka rauna po kilogramu tjelesne mase, koliina
unesenih ostataka prehranom biti e vea kod djece nego kod odraslih osoba.
8.3. Priprema i prerada hrane
Ostaci u/na bilju i biljnim proizvodima su u mnogim sluajevima neizbjeni premda je sredstvo za
zatitu bilja primijenjeno sukladno uputi za uporabu i u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom.
Industrijskom preradom i/ili domaom pripremom hrane moe doi do promjene u razini i vrsti
ostataka. U nekim sluajevima aktivna tvar moe biti promijenjena tijekom prerade u toksine
produkte razgradnje.
Tijekom pripreme hrane razina ostataka moe se i poveati, kao to se i poveava proizvodnjom ulja
iz uljarica i maslina, u procesu suenja voa ili proizvodnje koncentrata rajice zbog gubitka vode
tijekom procesa.
Razina ostataka najee se smanjuje u pripremnim postupcima za preradu kao to su pranje,
guljenje, blaniranje, kuhanje, cijeenje te u postupku konzerviranja.
Veina insekticida i fungicida primjenjuju se izravno na kulturu, to znai da se veina ostataka
pesticida moe nai na vanjskim dijelovima biljaka/plodovima/liu, ovisno o vrsti i svojstvima
sredstva za zatitu bilja. Na primjer, kora agruma, ljuske itarica i vanjski listovi zelene salate, kelja ili
zelja sadre veinu razine ostataka pesticida. Iako ostaci pesticida mogu biti nazoni u
koncentracijama manjim od MDK vrijednosti, uklanjanjem vanjskih listova, guljenjem kore voa i
pranjem prije prerade moe se smanjiti razina ostataka u pripremljenoj hrani.
Tijekom prerade mogu nastati toksikoloki vani produkti razgradnje ili reakcije ostataka za koje se
provodi odvojena procjena rizika. Kao rezultat istraivanja mogue je:
a) odrediti radi li se o smanjenju ili koncentriranju (poveanju) ostataka u pojedinim
fazama prerade i konanim proizvodima te
b) procijeniti imbenike prijenosa.
Budui da se veina bilja i biljnih proizvoda prerauje prije konzumacije, studijama istraivanja
uinaka prerade/pripreme na vrstu i razinu ostataka prikupljaju se realni podaci o ostacima pesticida.
Dobivenim saznanjima o eventualnim nastalim metabolitima, smanjenju ili poveanju razine ostataka
omoguena je realna procjena rizika, tj. procjena unosa ostataka prehranom, osobito za one
proizvode koji se konzumiraju nakon prerade (npr. vino nakon prerade groa). Na Slici 8.2 shematski
15
128
je prikazana priprema industrijskog soka od jabuke. Ostaci pesticida mogu biti odreivani na svakom
koraku pri emu se dobiva uvid u stvarne koncentracije ostataka u konanom proizvodu.
Slika 8.2: Shematski prikaz pripreme industrijskog soka od jabuke (nacrtala: D. elig)
Osim to se preradom ostaci pesticida mogu razgraditi, tijekom samog procesa dio biljke koji sadri
ostatke pesticida moe biti uklonjen. Kada se u pojedinim koracima industrijskog procesa odreuje
koncentracija ostataka, uoava se raspodjela ostataka izmeu jestivog i nejestivog dijela namirnice. U
tom sluaju vie vrijednosti MDK mogu biti prihvatljive ako je vidljivo da se ostaci u cijelom proizvodu
unitavaju ili smanjuju preradom hrane (npr. pranje i guljenje kore jabuke).
15
129
Primjer raspodjele ostataka izmeu jestivog i nejestivog dijela namirnice prikazan je na Slici 8.3.
Provedenom procjenom rizika zakljueno je da konzumacija narani tretiranih s imazalilom
predstavlja rizik za zdravlje ljudi. Uzevi u obzir da se ostaci imazalila veinom nalaze na kori narane
u realnoj procjeni rizika koriten je imbenik prijenosa. Ako se kora narane ne koristi u prehrani rizik
za zdravlje ljudi smatra se prihvatljivim. Podaci o ostacima u industrijskoj obradi / pripremi
omoguuju bolju, realniju, procjenu izloenosti ostacima pesticida.
Unato sigurnosnim standardima za ostatke pesticida koji su doputeni u i na hrani mogu se poduzeti
dodatne mjere opreza kojima se mogu smanjiti ostaci pesticida u hrani koja se kupuje i konzumira.
Ovo su neki od prijedloga:
x
x
x
x
Opseg procjene izloenosti i rizika za ljudsko zdravlje unosom ostataka pesticida putem hrane saeto
je prikazan na Slici 8.4. Nakon primjene sredstva za zatitu bilja, u skladu s dobrom poljoprivrednom
praksom, procjenjuju se ostaci pesticida u/na sirovim kulturama koje se koriste u ljudskoj prehrani i
hrani za ivotinje. Poljoprivredne kulture mogu biti konzumirane sirove i/ili ih se moe preraditi u
proizvode kao to su brano, ulje, sokovi i vino ili se mogu koristiti kao hrana za ivotinje. Procjenjuje
se unos ostataka hranidbom domaih ivotinja te raspodjela ostataka u proizvodima ivotinjskog
podrijetla (jaja, mlijeko i ostali proizvodi). Podaci o ostacima u/na bilju i biljnim proizvodima,
preraevinama te proizvodima ivotinjskog podrijetla uzimaju se u obzir prilikom procjene rizika.
Ovisno o prehrambenim navikama pojedine populacije, procijenjeni unos ostataka se usporeuje s
toksikolokim parametrima te se donosi odluka je li rizik od konzumacije navedenih proizvoda
prihvatljiv za zdravlje ljudi ili nije.
15
130
Ako se sredstvo za zatitu bilja primjeni u veim koliinama od propisanih, u tom sluaju,
konzumacijom voa i povra koje je sirovo, pripremljeno kuhanjem ili peenjem ili preraeno te
hranom ivotinjskog podrijetla koja sadri ostatke pesticida u koncentracijama viim od dozvoljenih
MDK vrijednosti poveava se rizik za zdravlje ljudi ili ivotinja zbog izloenosti ostacima pesticida.
8.4. Opasnosti i rizici u posebnim uvjetima primjene
Odreeni ostaci pesticida u hrani koji su nastali kao posljedica primjene sredstava za zatitu bilja
koriste se za odreivanje MDK vrijednosti te za procjenu rizika za ljude unosom ostataka pesticida
hranom.
Primjena sredstava za zatitu bilja na otvorenom prostoru (u polju) nije usporediva s drugim
podrujima primjene. Klimatski uvjeti u zatienim prostorima (staklenici, plastenici, klima komore),
koji se razlikuju od onih na otvorenom, najee mogu dovesti do veih koncentracija ostataka na
tretiranom bilju.
Kako se sredstva za zatitu bilja mogu koristiti na otvorenom i u zatienom prostoru, procjena rizika
provodi se s najviom koncentracijom ostataka bez obzira na podruje primjene. Najee, primjena
sredstva za zatitu bilja u zatienom prostoru dat e vie razine ostataka pesticida. Ako se
procjenom rizika moe zakljuiti da takva primjena nee imati tetan utjecaj na zdravlje ljudi
pretpostavka je da je primjena istog sredstva za zatitu bilja na istoj kulturi, na otvorenom prostoru,
takoer sigurna za ljudsko zdravlje. Meutim, takvi zakljuci donose se samo ako su dostupni podaci
o ostacima pesticida u oba sluaja.
15
131
Primjer 1: Sredstvo za zatitu bilja ima odobrenu primjenu u/na rajicama na otvorenom.
Nepotivanjem etikete i upute za uporabu primjenom sredstva u/na rajicama u zatienom
prostoru koncentracija ostataka pesticida moe biti via od propisane MDK vrijednosti. Takva
primjena moe poveati izloenost ljudi ostacima pesticida konzumacijom tretiranih rajica te
dovesti do poveanog rizika za zdravlje ljudi.
Primjer 2: Sredstvo za zatitu bilja ima odobrenu primjenu na rajicama u/na otvorenom i u
zatienom prostoru. Na etiketi je navedena karenca za rajicu na otvorenom od 3 dana te za
rajicu u zatienom prostoru od 5 dana. Na temelju studija zakljueno je da je karenca za
rajice u zatienom prostoru dulja jer je potrebno vie dana od primjene sredstva za zatitu
bilja do berbe da se ista koncentracija ostataka spusti na sigurnu granicu. Nepotivanjem
karence ostaci e biti vii od dozvoljenih te mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi.
Najee, nakon primjene sredstva za tretiranje sjemena ostaci pesticida u vrijeme etve/berbe nee
biti naeni u jestivim dijelovima biljaka. Iako se takva primjena, s gledita ostataka pesticida, smatra
nerelevantnom provode se pokusi koji e potvrditi da se ostaci nalaze ispod granice odreivanja.
Nakon to se pokusima dokae da ostataka pesticida nee biti, takva primjena moe biti odobrena i
navedena na etiketi.
Sredstva za zatitu bilja mogu se primjenjivati na poljoprivrednim proizvodima za vrijeme njihovog
skladitenja (npr. itarice, krumpir) te se za njih takoer odreuju MDK vrijednosti. Ako se sredstvo za
zatitu bilja koristi za tretiranje povrina takoer se mora odrediti vrijeme koje mora proi od
tretiranja do unosa roba u skladite.
Kod posebnih uvjeta primjene u umarstvu i na nepoljoprivrednim povrinama kao i drugdje gdje se
bilje ne koristi za hranu ljudi i ivotinja ne odreuju se MDK vrijednosti.
Iznimka su primjene na travnjacima i panjacima koje domae ivotinje mogu koristiti za ispau. U
tom sluaju procjenjuje se rizik za ivotinje unosom ostataka pesticida hranom za ivotinje (svjea
trava, silaa, sjeno, slama i dr.). Ako je na etiketi sredstva za zatitu bilja navedena radna zabrana za
ivotinje, u obliku sigurnosnog razdoblja ili ogranienja, to znai da je zabranjen ulazak na tretiranu
povrinu. U protivnom, moe doi do tetnog utjecaja na zdravlje ivotinja, ali i ljudi koji konzumiraju
meso i preraevine od takvih ivotinja.
Autorica: Dubravka elig, dipl. ing.
15
132
9. ZATITA VODA
9.1. Zatita povrinskih i podzemnih voda
Zakon o vodama je temeljni propis kojim je u Republici Hrvatskoj ureena zatita voda. Zalihe vode
nisu neiscrpne, a mogu se lako oneistiti, stoga ouvanje i zatita voda ovisi i o razini ekoloke svijesti
svakog pojedinca. Primjena sredstava za zatitu bilja sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi i zadanim
ogranienjima te potujui propise o vodama osigurava da primjena sredstava za zatitu bilja ne bude
uzrok pojavi pesticida u povrinskim i podzemnim vodama iznad propisanih graninih vrijednosti.
Prije primjene sredstva za zatitu bilja potrebno je proitati etiketu i uputu za uporabu kako bi se
informirali o eventualnim dodatnim ogranienjima vezanim uz zatitu voda i okolia (primjerice,
zabrana primjene na krakom podruju zbog zatite podzemnih voda) (Slika 9.1).
9.2. Zone sanitarne zatite voda
Zone sanitarne zatite voda su zatiena podruja namijenjena za zahvaanje vode za pie na kojima
se zbog zatita voda i vodnog okolia provode dodatne mjere zatite. Pravilnikom o uvjetima za
odreivanje zona sanitarne zatite izvorita propisani su uvjeti za odreivanje zona sanitarne zatite
izvorita koja se koriste za javnu vodoopskrbu te mjere i ogranienja koja se u njima provode.
Hrvatske vode su uspostavile Registar zatienih podruja u elektronikom obliku u kojega se unose
podaci i informacije o formalno-pravno proglaenim zatienim podrujima.
Slika 9.1: Pregledna karta zona sanitarne zatite izvorita (izvor: Plan upravljanja vodnim podrujima,
stanje rujan 2012., Hrvatske vode, 2013)
15
133
Zone sanitarne zatite voda (Slika 9.2) odreuju se prema tipu vodonosnika za:
1)
U I. zoni sanitarne zatite zabranjene su sve aktivnosti osim onih koje su vezane za zahvaanje,
kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav.
U II. zoni sanitarne zatite izmeu ostalog je zabranjena poljoprivredna proizvodnja, osim ekoloke
proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zatitu bilja prema Uredbi (EZ) br.
889/2008 i Provedbenoj uredbi (EU) 354/2014.
U III. zoni sanitarne zatite poljoprivredna proizvodnja je doputena, ali poljoprivredna
gospodarstva duna su osigurati uvjete i provoditi mjere propisane odgovarajuim programom
zatite voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridravati se
naela dobre poljoprivredne prakse.
Slika 9.2: Ukupni prikaz struktura zona sanitarne zatite u Republici Hrvatskoj
(izvor: Plan upravljanja vodnim podrujima, Hrvatske vode, 2013)
15
134
U I. zoni sanitarne zatite voda sa zahvaanjem povrinskih voda iz akumulacija i jezera izmeu
ostaloga je zabranjena uporaba gnojiva i sredstava za zatitu bilja.
U II. zoni sanitarne zatite voda sa zahvaanjem povrinskih voda iz akumulacija i jezera izmeu
ostaloga je zabranjena poljoprivredna proizvodnja, osim ekoloke proizvodnje uz primjenu
dozvoljenih gnojiva i sredstava za zatitu bilja prema Uredbi (EZ) br. 889/2008 i Provedbenoj uredbi
(EU) 354/2014.
U III. zoni sanitarne zatite voda poljoprivredna proizvodnja je doputena, ali poljoprivredna
gospodarstva su duna osigurati uvjete i provoditi mjere propisane odgovarajuim programom
zatite voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridravati se
naela dobre poljoprivredne prakse.
b) iz otvorenih vodotoka.
Za zahvaanje povrinskih voda iz otvorenog vodotoka odreuje se samo I. zona sanitarne zatite
voda u kojoj je zabranjena uporaba gnojiva i sredstava za zatitu bilja.
15
135
15
136
9.4. Okoli
9.4.1. Vrste opasnosti i rizici
Nesavjesnim ponaanjem prema okoliu tijekom dugog razdoblja, irenjem poljoprivrednih povrina
zbog rastuih potreba za proizvodnjom hrane, intenziviranjem proizvodnje, poveanjem koliine
sredstava za zatitu bilja i mnogi drugi imbenici utjecali su na oneienje prirodnih resursa koji
imaju izravan utjecaj na zdravlje ljudi, kakvou ivljenja, biljni i ivotinjski svijet. Utjecaj poljoprivrede
na okoli oituje se u oneienju zraka, tla i vode.
Slika 9.3: Mogui putovi oneienja okolia sredstvima za zatitu bilja (nacrtala: N. Nikl)
Putovi oneienja okolia sredstvima za zatitu bilja su mnogobrojni. Tlo, zrak i vodni okoli mogu
biti izloeni izravnom i neizravnom oneienju primjenom sredstava za zatitu bilja. Neizravno
oneienje okolia sredstvima za zatitu bilja uzrokovano je zanoenjem (engl. drift) tijekom
primjene po vjetrovitom vremenu, ispiranjem kroz profil tla, povrinskim odnoenjem oborinama s
kosih i erozivnih povrina, drenaom (otjecanjem), isparavanjem, adsorpcijom, sedimentacijom,
hidrolizom, fotolizom, biolokom razgradnjom i dr. (Slika 9.3). Primjenom herbicida na tlo izravno
dolazi do oneienja tla, a ispiranjem na lakim i pjeskovitim tlima dolazi do oneienja podzemnih
voda. Oneienje moe nastati i ako se sredstvo za zatitu bilja primijeni u blizini povrinskih voda, a
ne pridrava se ogranienja udaljenosti navedenih na etiketi i uputi za uporabu.
Fizikalno-kemijska svojstva, brzina razgradnje ili pokretljivost u tlu, uvelike utjeu na raspodjelu
sredstava za zatitu bilja u okoliu. Aktivne tvari koje su lako topljive u vodi predstavljaju vei rizik za
vode (rizik je tim vei ako su sklone ispiranju ili ako se slabo veu za estice tla), a aktivne tvari koje se
jako veu na tlo predstavljaju rizik za organizme u tlu i kulture u plodoredu.
9.4.2. Voda
Voda je osnovni preduvjet ivota, nastanka i razvoja civilizacije i predstavlja vrijednost nemjerljivu
materijalnim dobrima. Najzastupljenija je tvar u grai svih ivih bia pa se s pravom moe tvrditi da je
voda izvor ivota. Kruenje vode u prirodi stalan je proces koji omoguuje ivot na Zemlji. Voda
isparavanjem ulazi u atmosferu gdje se kondenzira i u razliitim oblicima pada na tlo. Dio vode
15
137
iskoristi se za ivot kao temeljni prirodni resurs, a dio dospijeva natrag u povrinske i podzemne vode
te se proces stalno ponavlja.
Zatita voda od oneienja provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi, te zatite ostalih
sastavnica okolia omoguujui nekodljivo i nesmetano koritenje voda za razliite namjene.
9.4.2.1. Povrinske vode
Zanoenje sredstava za zatitu bilja prilikom tretiranja predstavlja najvei rizik od oneienja za
povrinski vodni okoli. Vjetar utjee na jainu zanoenja, a nepravilan nain primjene sredstva za
zatitu bilja nanosi sredstvo na neeljenu povrinu. Povrinske vode mogu se, manjim udjelom
oneistiti sredstvima za zatitu bilja odnoenjem (engl. runoff) s povrine tla za vrijeme kie (posebice
nakon tretiranja na kosim povrinama) te otjecanjem kroz drenane sustave (engl. drainage) tijekom i
nakon primjene sredstava za zatitu bilja.
U svrhu ocjene oneienosti povrinskih voda propisana je Uredba o standardu kakvoe voda kojom
se propisuju tvari i koliine koje se smatraju opasnim u povrinskim vodama.
Prema ukupnoj ocjeni elemenata kakvoe, stanje tijela povrinske vode prikazuje se na kartama koje
sadre prikaz stanja vodnog tijela povrinske vode odgovarajuom bojom (Slika 9.4) i to:
x
x
x
x
x
15
138
Zatitne zone (sigurnosni razmaci) propisane su izmeu tretiranih povrina i vodnih tijela kako bi se
dodatno zatitile povrinske vode. Zbog razliitog utjecaja svakog pojedinog sredstva za zatitu bilja
na vodene organizme, propisuju se i navode na etiketi zatitne zone razliite irine kojih se obvezno
treba pridravati prilikom tretiranja usjeva sredstvima za zatitu bilja. Nain odreivanja zatitne
zone prikazan je na Slici 9.5.
Slika 9.5: Nain odreivanja zatitnih zona (izvor: B. van der Geest, cit., Blai i surad., 2009)
15
139
Slika 9.6: Karta prirodne ranjivosti vodonosnika (izvor: Plan upravljanja vodnim podrujima, Hrvatske vode, 2013)
Aktivne tvari koje se najee nalaze u podzemnim vodama pripadaju skupini herbicida. Glavni razlog
veoj sklonosti ispiranju u podzemne vode su fizikalno-kemijska svojstva herbicida, kao i injenica da
se od svih sredstava za zatitu bilja najee primjenjuju na golo tlo.
Podzemna voda u Hrvatskoj je bolje kakvoe od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama, iako
je potrebno istaknuti da njena kakvoa neprestano se smanjuje. Takav trend moe se zaustaviti
iskljuivo osvjeivanjem i aktivnim ukljuivanjem svih stanovnika.
9.4.3. Tlo
Tlo je jedan od osnovnih resursa za ivot na Zemlji. Nastanak i razvoj tla je sloena prostorna
vremenska pojava, a najvaniji imbenici koji utjeu na formiranje tla su klima, vegetacija, matini
supstrat (stijena), ivi organizmi, vrijeme i djelatnost ovjeka. Tlo je izrazito sloen medij, s nizom
bitnih funkcija za odranje ivota: osigurava hranu, biomasu, sirovine, stanita i rezerve gena,
15
140
skladiti, filtrira i izmjenjuje hranjive tvari, vodu, ugljik i dr. Istodobno, tlo je podlono procesima
degradacije i prijetnjama koje u kratkom razdoblju mogu ozbiljno ugroziti i onesposobiti njegove
funkcije. Posljedice se mogu oitovati kroz dezertifikaciju (opustinjavanje, pogoranje kakvoe tla),
smanjenje plodnosti tla, bioloke raznolikosti, kakvoe zraka i vode, a mogu je utjecaj i na klimatske
promjene.
Kruta faza tla uglavnom se sastoji od estica pijeska, praha i gline. Ove estice se razlikuju po veliini,
koja utjee na sposobnost vezanja vode na svoju povrinu. Tla koja sadre vie gline i organske tvari
zadravaju vie vode. Struktura tla i udio pora ovisi o veliini estica i njihovoj sposobnosti da se
povezuju u strukturne agregate. Najvaniji imbenici koji utjeu na poroznost (propusnost) tla su
tekstura (mehaniki sastav tla), struktura tla, udio organske tvari u tlu, obrada tla, vegetacija i
organizmi u tlu. Poroznost je vrlo vano svojstvo tla jer utjee na vodozrani i toplinski reim tla, te na
plodnost tla. Plodnost tla je njegova sposobnost da biljci osigura hraniva, vodu, zrak i toplinu. Tlo je
djelotvoran prirodni proista za vodu koja kroz tlo ulazi u podzemlje. Tlo je i univerzalni pufer koji
inaktivira tvari koje deponiranjem ulaze u njegovu masu ili se oslobaaju mineralizacijom organske
tvari (sprjeava nagle promjene pH vrijednosti). Udio organske tvari vaan je imbenik pri
odreivanju puferske sposobnosti tla. Mikroorganizmi u tlu (bakterije, aktinomiceti, gljive i alge),
zajedno s ostalim organizmima tla (flora i fauna) sudjeluju u razliitim procesima transformacije
organske i mineralne tvari.
Ponaanje sredstva za zatitu bilja u tlu najvie ovisi o tipu tla, svojstvu sredstva za zatitu bilja,
mikrobiolokoj aktivnosti tla i klimatskim uvjetima. im aktivna tvar nekog sredstva za zatitu bilja
dospije u dodir s komponentama tla, uslijedi itav niz razliitih fizikalno-kemijskih i biolokih procesa
koji izravno utjeu na njegovu uinkovitost i ponaanje u okoliu. U tlu svako sredstvo za zatitu bilja
podlijee procesima koji utjeu na njegov gubitak (adsorpcija, ispiranje, isparavanje, apsorpcija koju
uzrokuju ivi organizmi i biljke) i procesima koji utjeu na njegovu razgradnju (fotokemijski, kemijski i
mikrobioloki procesi) (Slika 9.7). Svaki od navedenih procesa izravno utjee na postojanost
(perzistentnost) pojedinog sredstva za zatitu bilja i na razdoblje kroz koje ostaje u tlu u aktivnom
obliku te kao takvo predstavlja moguu opasnost za okoli. Vano je istaknuti da manje postojano
(perzistentno) sredstvo za zatitu bilja predstavlja manju opasnost za okoli i to treba znati prilikom
odabira sredstva za zatitu bilja. Uz postojanost, vanu ulogu ima i stupanj adsorpcije nekog sredstva
za zatitu bilja na estice tla. to je neko sredstvo za zatitu bilja sklonije adsorpciji, to je manje
podlono ispiranju u podzemne vode. Ogranienja navedena na etiketi i uputi za uporabu koja se
odnose na zatitu okolia, posebice zabrane primjene na odreenim tipovima tala znae zabranu
primjene sredstva za zatitu bilja na krakim podrujima, lakim i pjeskovitim tlima jer ukazuje ili na
perzistentnost ili na slabu adsorpciju aktivne tvari na estice tla, a zabrana primjene na kosim i
erozivnim povrinama ukazuje na jaku adsorpciju aktivne tvari na estice tla.
15
141
Slika 9.7: Prikaz ponaanja sredstava za zatitu bilja u tlu (nacrtala: N. Nikl)
15
142
9.4.4. Zrak
Zrak je smjesa plinova koji tvore Zemljinu atmosferu. Najzastupljeniji plinovi u Zemljinoj atmosferi su
duik 78 % i kisik 21 %, u manjoj mjeri su nazoni plemeniti plinovi (0,94 %), ugljik-dioksid (0,03 %),
vodena para, ozon, vodik. Osim stalno nazonih elemenata u zraku, mogua je i nazonost drugih
tvari u manjim koncentracijama koje mogu imati negativan utjecaj na zdravlje stanovnitva i okoli.
Nazonost oneiujuih estica uglavnom je uzrokovana ljudskom aktivnou. U Republici Hrvatskoj,
procjena rizika i predviene koncentracije sredstava za zatitu bilja u atmosferi uglavnom se
ocjenjuju na temelju njihovih fizikalno-kemijskih svojstava. Obzirom da je veina registriranih
sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj slabo hlapljiva, njihova primjena nije velika opasnost za
atmosferu ako se obavlja u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom i uputama na etiketi.
Kao i u mnogim europskim zemljama, u Republici Hrvatskoj je zabranjeno tretiranje sredstvima za
zatitu bilja iz zraka. U pojedinim sluajevima se iznimno doputa na zahtjev pravne ili fizike osobe i
prethodnog odobrenja Ministarstva poljoprivrede.
9.5. Opasnosti i rizici u posebnim uvjetima primjene sredstava za zatitu bilja
Opasnosti i rizici od oneienja okolia nazoni su i u sluaju posebnih uvjeta primjene sredstava za
zatitu bilja. To su primjerice primjena u skladitima, proizvodnim i poslovnim prostorijama, koja
mogu rezultirati oneienjem okolia ako se ne postupa u skladu s uputom na etiketi sredstva za
zatitu bilja. Vano je pridravati se mjera za zatitu okolia, uz dobro brtvljenje objekta u kojem se
obavlja primjena (posebno prilikom primjene sredstava za zatitu bilja u plinovitom obliku), savjesno
rukovanje s preostalom koliinom sredstva za zatitu bilja i ambalaom nakon primjene. Vana je
kakvoa otpadne vode koja se isputa u povrinske vode ili u sustav javne odvodnje. U sluaju da
otpadne vode sadre ostatke sredstava za zatitu bilja, treba ih obraditi (proistiti) prije isputanja
sukladno Pravilniku o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda.
9.6. Mjere za smanjenje rizika povezane uz ponaanje pesticida u okoliu
Stanje okolia ovisi o razini ekoloke svijesti svakog pojedinca i racionalnoj potronji prirodnih izvora,
primjeni sustavne tehnologije, obradi i proiavanju otpadnih voda, kontroliranoj primjeni sredstava
za zatitu bilja, kontroliranom i nekodljivom odlaganju svih kategorija otpada, planiranju aktivnosti i
ponaanju u skladu s ciljem ouvanja i zatite okolia.
Kako bi se smanjio rizik od oneienja okolia, korisnici sredstava za zatitu bilja trebaju:
x
x
x
x
x
x
15
143
x
x
x
x
x
15
144
15
145
Oznaka se upotrebljava za sredstva za zatitu bilja u obliku granula ili peleta, koja se moraju unijeti u
tlo kako bi se zatitile ptice ili divlji sisavci.
SPe 6 Zbog zatite ptica / divljih vrsta sisavaca treba ukloniti rasuto sredstvo.
Oznaka se upotrebljava za sredstva za zatitu bilja u obliku granula ili peleta kako bi se izbjeglo da ih
konzumiraju ptice ili divlji sisavci. Preporuuje se za sva sredstva za zatitu bilja u krutom stanju koja
se upotrebljavaju nerazrijeena.
SPe 7 Ne primjenjivati u vrijeme parenja ptica.
Oznaka se upotrebljava ako ocjenjivanje obavljeno za jednu ili vie primjena navedenih na etiketi
pokazuje da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika.
Na temelju provedene ocjene rizika na etiketu sredstva za zatitu bilja se mogu staviti neka dodatna
ogranienja koja se odnose na zatitu ptica i sisavaca. U sluaju da se sredstvo primjenjuje za
tretiranje sjemena na etiketi sredstva nalazit e se upozorenje koje treba otisnuti na deklaraciju
tretiranog sjemena: Zbog zatite ptica i divljih vrsta sisavaca tretirano sjeme mora se u potpunosti
unijeti (inkorporirati) u tlo, ukljuujui i krajnje redove. Tretirano sjeme ne ostavljati na povrini
tla. Rasuto sjeme treba odmah pokupiti i ukloniti.
10.3. Vodeni organizmi
Na sve skupine vodenih organizama, ribe, vodene beskraljenjake, alge te vodene biljke (hidrofite)
sredstva za zatitu bilja mogu tetno djelovati. U sluaju da sredstvo za zatitu bilja, aktivna tvar ili
njeni metaboliti imaju tetan uinak za bilo koju skupinu vodenih organizama potrebno je primijeniti
mjere za smanjenje rizika u obliku zatitnih zona do vodne povrine, uporabe sapnica za smanjenje
zanoenja ili saenjem zelenog pojasa.
Vodeni organizmi mogu biti izloeni sredstvima za zatitu bilja tijekom primjene. Najei izvor
izloenosti vodenih organizama je zanoenje no, postoje i druge mogunosti kao odnoenjem s
povrine tla za vrijeme kie ili drenaom.
Veliina zatitne zone odreuje se izraunom, a ovisi o kulturi, visini i fazi razvoja kulture na koju se
sredstvo za zatitu bilja primjenjuje, fizikalno kemijskim svojstvima i toksinosti aktivne tvari u
sredstvu za zatitu bilja i broju primjena.
Za izrazito toksine aktivne tvari propisane zatitne zone za zatitu vodenih organizama su velike te u
praksi teko primjenjive. Zato se u pojedinim sluajevima propisuju zatitne zone iskljuivo uz
uporabu sapnica za smanjenje zanoenja. Dodatna mjera za smanjenje zanoenja moe biti uporaba
zelenih pojaseva koji se sade blizu kultura.
U sluaju da je potrebno primijeniti mjere za smanjenje rizika, na etiketu se stavljaju sljedee oznake:
SPe 2 Zbog zatite podzemnih voda / vodenih organizama ne upotrebljavati na tlu (navodi se tip tla ili
drugi posebni uvjeti).
Oznaka se moe upotrijebiti kao mjera za smanjenje rizika od mogueg oneienja podzemnih ili
povrinskih voda u osjetljivim uvjetima (npr. zbog tipa tla, topografije ili dreniranog tla) ako
ocjenjivanje obavljeno za jednu ili vie primjena navedenih na etiketi pokazuje da je potrebno
poduzeti mjere za smanjenje rizika od neprihvatljivih uinaka.
15
146
SPe 3 Zbog zatite vodenih organizama treba potivati zone sigurnosti od (navodi se razmak u
metrima) do vodene povrine.
Oznaka se primjenjuje kako bi se zatitilo neciljano bilje, neciljani lankonoci i/ili vodeni organizmi
ako ocjenjivanje obavljeno za jednu ili vie primjena navedenih na etiketi pokazuje da je potrebno
poduzeti mjere za smanjenje rizika od neprihvatljivih uinaka.
SPe 4 Zbog zatite vodenih organizama ne upotrebljavati na nepropusnim povrinama kao to su
asfalt, beton, kamene kocke za poploavanje, eljeznike pruge i druge povrine na kojima postoji
velika mogunost povrinskog ispiranja.
Ovisno o nainu primjene sredstva za zatitu bilja, oznaka se moe upotrijebiti za smanjenje rizika od
povrinskog ispiranja radi zatite vodenih organizama ili neciljanog bilja.
U sluaju da je sredstvo toksino za vodene organizme ono e biti oznaeno oznakama upozorenja (R
ili H oznakama) i simbolom opasnosti N ili piktogramom Opasno za okoli prema Pravilniku o
razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija.
10.4. Pele i ostali opraivai
Prilikom primjene pele i ostali neciljani lankonoci mogu biti izloeni sredstvu za zatitu bilja i
njegovim ostacima. Veliku opasnost za pele i neciljane lankonoce predstavlja primjena sredstva za
zatitu bilja iz skupina insekticida te sjetva sjemena tretiranog aktivnim tvarima iz skupine
neonikotinoida.
Kad se sredstvo za zatitu bilja primjenjuje predstavlja opasnost za pele i neciljane lankonoce te je
potrebno primijeniti mjere za smanjenje rizika. Stoga je zabranjena primjena sredstava za zatitu bilja
za vrijeme aktivnosti pela i ostalih opraivaa posebno ako je kultura na koju se primjenjuje u
cvatnji. Zabranjena je primjena sredstava za zatitu bilja za vrijeme cvatnje korova koji se nalaze u tim
kulturama ili se propisuje uklanjanje korova. Ako su sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuju jako
kontaktno toksina propisuju se mjere zatvaranja konica na odreeno razdoblje ovisno o trajanju
toksinosti sredstva za zatitu bilja.
U sluaju da je sredstvo za zatitu bilja toksino za neciljane lankonoce propisuju se zatitne zone
do nepoljoprivredne povrine koje e osigurati oporavak populacija na tretiranoj povrini.
Ako je potrebna primjena mjera za smanjenje rizika za neciljane lankonoce i pele na etiketi
sredstva za zatitu bilja potrebno je staviti sljedee oznake:
SPe 3 Zbog zatite neciljanih lankonoaca/kukaca treba potivati zone sigurnosti od (navesti
razmake) do nepoljoprivredne povrine.
Oznaka se primjenjuje kako bi se zatitili neciljani lankonoci ako ocjenjivanje obavljeno za jednu ili
vie primjena navedenih na etiketi pokazuje da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika od
neprihvatljivih uinaka.
SPe 8 Opasno za pele / Radi zatite pela i drugih opraivaa ne tretirati usjev za vrijeme cvatnje /
Ne primjenjivati u vrijeme ispae pela / Skloniti ili pokriti konicu tijekom primjene i odreeno
vrijeme (navesti) nakon primjene / Ne primjenjivati u vrijeme cvatnje korova / Odstraniti korove prije
cvatnje / Ne primjenjivati sredstvo prije (navodi se vrijeme).
15
147
Oznaka se upotrebljava za sredstva za zatitu bilja za koja ocjenjivanje obavljeno za jednu ili vie
primjena navedenih na etiketi pokazuje da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika kako bi se
zatitile pele ili drugi kukci opraivai. Ovisno o nainu primjene sredstva moe se odabrati
odgovarajua oznaka da bi se smanjila opasnost za pele i druge kukce opraivae i njihova legla.
Radi zatite pela korisnik sredstava za zatitu bilja mora najmanje 72 sata prije tretiranja
sredstvom za zatitu bilja opasnim za pele obavijestiti najbliu udrugu pelara i Hrvatski pelarski
savez. Pelarske udruge su obvezne obavijestiti pelare odmah, a najkasnije u roku 24 sata po
zaprimanju informacije o najavi tretiranja. Tijekom primjene sredstva za zatitu bilja takoer je
potrebno potivati i sve ostale mjere u skladu s propisima o odrivoj uporabi pesticida.
10.5. Organizmi u tlu
Organizmi u tlu mogu biti izloeni ostacima sredstava za zatitu bilja i njegovim metabolitima koji
dospiju na tlo prilikom primjene. Najgori scenarij izloenosti organizama u tlu sredstvu za zatitu bilja
i njegovim metabolitima je prilikom primjene sredstva za zatitu bilja na ili u tlo. Kod ostalih primjena,
ovisno o fazi razvoja, dio sredstva za zatitu bilja se zadrava na biljnim dijelovima kulture na koju se
obavlja primjena. U sluaju da postoji rizik za organizme u tlu potrebno je propisati mjere za
smanjenje rizika te se na etikete stavlja sljedea oznaka:
SPe 1 Zbog zatite organizama u tlu ne upotrebljavati ovo ili drugo sredstvo koje sadri (navodi se
aktivna tvar ili skupine aktivnih tvari, gdje je bitno) vie od (navodi se vremenski razmak ili broj
primjena).
Oznaka se upotrebljava za sredstva za zatitu bilja za koja je odreeno da je za jednu ili vie primjena
navedenih na etiketi potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika nakupljanja sredstva u tlu, radi
uinaka na gujavice ili druge ivotinjske organizme koji ive u tlu ili mikroorganizme tla.
10.6. Neciljano bilje
Neciljano bilje moe biti izloeno i ugroeno prilikom primjene sredstva za zatitu bilja koja su prije
svega namijenjena suzbijanju korovnih vrsta biljaka (herbicida). Prilikom primjene sredstva za zatitu
bilja, ako doe do zanoenja, neciljano bilje koje se nalazi na nepoljoprivrednim povrinama blizu
mjesta primjene moe biti ugroeno. U sluaju da postoji rizik za neciljano bilje predlae se uporaba
zatitnih zona do nepoljoprivredne povrine te e se na taj nain smanjiti rizik. Veliina zatitne zone
odreuje se u postupku registracije sredstva za zatitu bilja izradom procjene rizika i navodi se na
etiketi. Kao dodatna mjera smanjenja rizika zabranjena je primjena sredstva za zatitu bilja za
vjetrovitog vremena. Primjena odreenih sredstava za zatitu bilja na nepropusnim podlogama moe
tetno djelovati na neciljano bilje. U sluaju da postoji rizik za neciljano bilje propisuju se mjere za
smanjenje rizika te se na prijedlog etikete stavlja sljedea oznaka:
SPe 3Zbog zatite neciljanog bilja treba potivati zone sigurnosti od (navodi se razmak u metrima)
do nepoljoprivredne povrine.
Oznaka se primjenjuje kako bi se zatitilo neciljano bilje, ako ocjenjivanje obavljeno za jednu ili vie
primjena navedenih na etiketi pokazuje da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika od
neprihvatljivih uinaka.
15
148
SPe 4Zbog zatite neciljanog bilja ne upotrebljavati na nepropusnim povrinama kao to su asfalt,
beton, kamene kocke za poploavanje, eljeznike pruge i druge povrine na kojima postoji velika
mogunost povrinskog ispiranja.
Ovisno o nainu primjene sredstva za zatiti bilja, oznaka se moe upotrijebiti za smanjenje rizika od
povrinskog ispiranja radi zatite neciljanog bilja.
10.7. Natura 2000 podruja
NATURA 2000 je ekoloka mrea sastavljena od podruja vanih za ouvanje ugroenih vrsta i
staninih tipova Europske unije. Ekoloka mrea Republike Hrvatske proglaena je Uredbom o
ekolokoj mrei, predstavlja podruja ekoloke mree Europske unije Natura 2000. Njezin cilj je
ouvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje vie od tisuu ugroenih i rijetkih vrsta te oko 230
prirodnih i poluprirodnih staninih tipova. Dosad je u ovu ekoloku mreu ukljueno oko 30.000
podruja na gotovo 20 % povrine Europske unije to je ini najveim sustavom ouvanih podruja u
svijetu. NATURA 2000 se temelji na EU direktivama. Podruja se biraju prema znanstvenim mjerilima,
a kod upravljanja tim podrujima u obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi koji u njima ive.
Direktiva o pticama i Direktiva o stanitima predstavljaju temelj zakonodavstva Europske unije o
zatiti prirode. Njihova provedba odvija se kroz uspostavljanje ekoloke mree NATURA 2000.
Uspostava ekoloke mree u Republici Hrvatskoj propisana je Zakonom o zatiti prirode. Uredbom
Vlade Republike Hrvatske proglaena su podruja ekoloke mree u Hrvatskoj. Podruja ekoloke
mree u Hrvatskoj podijeljena su na meunarodno vana podruja za ptice te podruja vana za
ostale divlje svojte (vrste) i stanine tipove. Ekoloka mrea Republike Hrvatske obuhvaa 36,67 %
kopnene povrine i 16,39 % obalnog mora (Tablica 10.1), a sastoji se od 571 poligonskog Podruja
ouvanja vanih za vrste i stanine tipove (POVS), 171 tokastih Podruja ouvanja vanih za vrste i
stanine tipove (najveim dijelom piljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Podruja ouvanja vanih
za ptice (POP) te dva koridora: koridor za morske kornjae te koridor Palagrua-Lastovo-Peljeac
(podruje vano za selidbu ptica) (Slika 10.1).
Mnoga podruja koja obuhvaa NATURA 2000 nalaze se u poljoprivrednim podrujima. Visoka
bioloka raznolikost povezana je s ekstenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom te je veina
poljoprivrednih krajeva u mrei NATURA 2000 u rubnim poljoprivrednim podrujima, a ne u
poljoprivrednim krajevima koji se intenzivno obrauju. Primjeri poljoprivredne proizvodnje niskog
intenziteta su planinske livade i panjaci, aluvijalne ravnice i movarna podruja na kojima se mogu
nai vrste iji opstanak ovisi o poljoprivredi niskog intenziteta.
15
149
Slika 10.1: Podruja koja su obuhvaena ekolokom mreom Natura 2000 (izvor: Dravni zavod za zatitu prirode)
Tablica 10.1: Povrine i broj podruja ekoloke mree Natura 2000 (izvor: Dravni zavod za zatitu prirode)
15
150
15
151
11. REZISTENTNOST
11.1. to je rezistentnost?
Rezistentnost je pojava smanjenja osjetljivosti jedinki populacije tetnika, uzronika bolesti ili korova
na djelovanje sredstva za zatitu bilja. Ako je smanjena osjetljivost znatno izraena, tetnik, uzronik
bolesti ili korovna biljka smatraju se rezistentnim (otpornim) na pojedini insekticid, fungicid ili
herbicid. esta uporaba sredstva za zatitu bilja istog mehanizma djelovanja najvaniji je uzrok
pojave rezistentnosti koja je nasljedna i prenosi se na potomstvo. Posljedica pojave rezistentnosti
je postupno smanjenje uinkovitosti pojedinog sredstva za zatitu bilja koje je u poetku primjene
bilo uinkovito na populaciju.
Sredstva za zatitu bilja vrlo su toksina za tetnike, uzronike bolesti ili korove. Primjeri
osjetljivosti/otpornosti organizama:
x
99 % jedinki gusjenica nekog tetnog leptira na nekom podruju ugiba ako pojede 0,01
mikrogram nekog insekticida po gramu tjelesne mase, dok 1 % jedinki gusjenica iste vrste
ugiba tek ako u svoj organizam unese 10 mikrograma istog insekticida. Ovih 1 % jedinki
gusjenica iz populacije moe otrpjeti 1000 puta veu koliinu iste toksine tvari te se prema
tome one mogu smatrati rezistentnima;
neki fungicid moe potpuno sprijeiti klijanje spora neke gljive ako su spore izloene
koncentraciji od 0,1 mikrograma tog fungicida u litri vode. Meutim, ako spore iste vrste
gljive nakon viestrukog izlaganja tom fungicidu mogu klijati ak i na koncentraciji od 10
mikrograma istog fungicida u litri vode, za tu gljivu (tonije za njene izolate) svakako se moe
rei da je postala manje osjetljiva, tj. rezistentna;
kod rezistentnosti korova na herbicide treba razlikovati termine "tolerantan" i "rezistentan".
Na primjeru prikaza spektra djelovanja nekog herbicidnog sredstva, korovne vrste su
razvrstane na skupine osjetljivih, srednje osjetljivih, srednje tolerantnih i tolerantnih. Prvu
skupinu herbicidno sredstvo dobro suzbija, drugu djelomino, treu nedovoljno dok
tolerantne vrste ne suzbija. Dakle, tolerantne vrste su od poetka otporne na djelovanje
herbicidnog sredstva. Nasuprot tome, rezistentnost se, kao i u prethodnim primjerima,
pojavljuje kao posljedica dugotrajne primjene herbicidnih sredstava istog mehanizma
djelovanja koji polako gube uinkovitost, a nastala je selekcijskim pritiskom tj. suzbijanjem
osjetljivih, a umnaanjem rezistentnih biotipova iste vrste.
11.2. Granica rezistentnosti i osjetljivosti
15
152
15
153
15
154
15
155
15
156
Distributeri koji u okviru svoje djelatnosti obavljaju skladitenje, uvanje i izdavanje sredstava
za zatitu bilja moraju imati na raspolaganju odgovarajue prostorije za skladitenje, uvanje i
izdavanje sredstava za zatitu bilja koje glede lokacije, naina izgradnje, kvalitete zidova i
podova, osvijetljenosti, prozraivanja, temperature i vlanosti odgovaraju sanitarnotehnikim i higijenskim uvjetima.
Prostorije u kojima se sredstva za zatitu bilja skladite ili prodaju moraju imati prozraivanje
(ventilaciju) koje jami da koncentracija tetnih plinova, para, praine i aerosola u radnom
okruenju ne bude vea od graninih vrijednosti izloenosti propisanih odgovarajuim
propisima o sigurnosti i zatiti na radu.
Ormari, police i prostorija u kojoj se skladite i uvaju sredstva za zatitu bilja moraju biti
vidno oznaeni i obiljeeni propisanim znakovima opasnosti te oznakama upozorenja.
15
157
Distributeri za prodaju sredstava za zatitu bilja moraju imati dovoljan broj zaposlenika koji
posjeduju odgovarajuu iskaznicu.
Sredstva za zatitu bilja namijenjena profesionalnim korisnicima smiju prodavati samo
zaposlenici (osobe) koje imaju poloen ispit iz odgovarajueg modula (savjetnik ili savjetnik
prodava) i valjanu iskaznicu samo profesionalnim korisnicima koji imaju poloen ispit iz
odgovarajueg modula (profesionalni korisnik, savjetnik, distributer) i valjanu iskaznicu.
Sredstva za zatitu bilja mogu se prodati i ovlatenom predavau ako je ovlateni predava
profesionalni korisnik.
Sredstva za zatitu bilja namijenjena neprofesionalnim korisnicima smiju se prodavati i
osobama koje nemaju poloen ispit iz odgovarajueg modula i valjanu iskaznicu uz uvjet da ih
prodaje samo zaposlenik koji ima poloen ispit iz odgovarajueg modula (distributer i
savjetnik) i valjanu iskaznicu.
Na svakom prodajnom mjestu mora postojati mogunost pristupa web-trailici registriranih
sredstava za zatitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) koja sadri podatke o svim
registriranim sredstvima za zatitu bilja odobrenim za stavljanje na trite i primjenu u
Republici Hrvatskoj
x
Proizvoai, dobavljai, distributeri, uvoznici i izvoznici sredstava za zatitu bilja vode i uvaju
najmanje 5 godina evidencije o sredstvima za zatitu bilja koja proizvode, uvoze, izvoze,
skladite ili stavljaju na trite. Vlasnici registracije obvezni su dostaviti podatke o ukupnoj
godinjoj prodanoj koliini sredstva za zatitu bilja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1185/2009.
Vlasnici rjeenja mogu dostaviti podatke preko pravnih zastupnika ili distributera u Hrvatskoj.
Podaci se dostavljaju elektroniki u Excel tablicama koje je pripremilo Ministarstvo
poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede planira razviti modul Fitosanitarnog informacijskog
sustava koji e podrati dostavu podataka (Slika 12.1).
Neovisno o obvezi dostave podataka o ukupnoj godinjoj prodanoj koliini sredstva za zatitu
bilja, vlasnici registracije i distributeri obvezni su dostaviti podatke o koliini sredstava za
15
158
zatitu bilja koja su prodali krajnjim korisnicima. Na ovaj nain dobivaju se podaci o prodanim
koliinama sredstava za zatitu bilja koji su mnogo blii stvarnoj uporabi sredstava za zatitu
bilja jer podaci o ukupnoj prodanoj koliini sredstva za zatitu bilja znatno se razlikuju od
stvarne utroene koliine. U oba sluaja dostave podataka potrebno je voditi brigu o
izbjegavanju dupliciranja podataka.
Slika 12.1: Shematski prikaz dostave podataka o prodanim koliinama krajnjim korisnicima sredstava za zatitu
bilja (nacrtao: V. Novakovi)
Profesionalni korisnici vode i uvaju evidencije o sredstvima za zatitu bilja koja koriste
najmanje 3 godine. Evidencije se vode u elektronikom ili papirnatom obliku, a evidencija
koju vode profesionalni korisnici mora sadravati sljedee podatke: trgovaki naziv sredstva
za zatitu bilja, datum i vrijeme poetka i zavretka tretiranja, koliinu primijenjenog sredstva
za zatitu bilja (doza, koncentracija), veliinu povrine i tretiranu kulturu ili biljni proizvod,
objekt, neku drugu uporabu. Profesionalni korisnik moe voditi evidenciju o sredstvima za
zatitu bilja u obliku koji njemu najvie odgovara (u evidencijskom listu, knjizi, elektroniki, u
bazi podataka), ali evidencija mora sadravati propisane podatke.
Odgovarajue informacije iz evidencija, na zahtjev nadlenog tijela, moraju se dostavljati na uvid
nadlenom tijelu.
Vrlo otrovna sredstva za zatitu bilja (T+) se smiju prodavati samo osobi koja ima poloen ispit za
kategoriju profesionalnog korisnika za profesionalnu primjenu.
12.3. Uvoz sredstava za zatitu bilja
Uvoz sredstava za zatitu bilja podrazumijeva samo uvoz iz treih zemalja. Nabavka sredstva za
zatitu bilja iz neke drave lanice Europske unije ne smatra se uvozom. U Republiku Hrvatsku
sredstva za zatitu bilja mogu stavljati na trite samo pravne i fizike osobe (distributeri) koji imaju
sjedite i adresu u Republici Hrvatskoj i koji su upisani u sredinju evidenciju Fitosanitarnog
informacijskog sustava koja se vodi elektronikim putem. Stavljati na trite se mogu samo
registrirana sredstva za zatitu bilja ili sredstva za zatitu bilja kojima je izdana odgovarajua dozvola
15
159
jer se na sredstva za zatitu bilja ne primjenjuje pravo slobodnog kretanja robe unutar trita
Europske unije.
12.4. Postojanje i rizici od nezakonitih (krivotvorenih) sredstava za zatitu bilja
U Republici Hrvatskoj ne dozvoljava se stavljanje na trite, opskrba, prodaja i uporaba
neregistriranih sredstava za zatitu bilja. Meutim, prodaja takvih proizvoda se povremeno pojavljuje
i bitno ju je to prije sprijeiti. Potrebno je razlikovati dvije mogue situacije nezakonite prodaje
sredstava za zatitu bilja:
x
prodaja sredstva za zatitu bilja koje nije registrirano u Hrvatskoj, ali se radi o
originalnom sredstvu za zatitu bilja koje se nalazi u originalnoj ambalai poznatog
proizvoaa i registrirano je u nekoj drugoj, vrlo esto susjednoj dravi. Uporaba
takvog sredstva za zatitu bilja nije zakonita, kao niti uvoz i stavljanje na trite bez
odgovarajue registracije ili dozvole i
prodaja krivotvorenog sredstva za zatitu bilja, obino nepoznatog proizvoaa i
sastava jer se deklarira i pakira kao da se radi o originalnom registriranom sredstvu za
zatitu bilja odreenog proizvoaa.
Krivotvorena sredstva za zatitu bilja obino sadre aktivne tvari upitne istoe, a mogu sadravati
toksikoloki i ekotoksikoloki relevantne neistoe iznad propisanih graninih vrijednosti, kao i tvari
i/ili dodatke (ko-formulante) koji su zabranjeni u formulacijama sredstava za zatitu bilja zbog izrazite
toksinosti ili karcinogenosti. Isto tako mogu sadravati sasvim drugaije aktivne tvari od onih
navedenih na etiketi, kao i sastojke fitotoksine za kulturu i tako uzrokovati neeljene tete.
Ne postoji jednostavan nain za prepoznavanje krivotvorenih sredstava za zatitu bilja, jer postoje
primjeri u kojima ih je vrlo teko prepoznati. Na tritu se mogu pojaviti krivotvorine za koje je odmah
vidljivo da se ne radi o originalnom proizvodu, ve po samom izgledu etikete ili ambalai, meutim,
susreu se i oni koje je po izgledu etikete i ambalae teko razlikovati od originalnog sredstva za
zatitu bilja. esta odlika krivotvorenih sredstava za zatitu bilja je etiketa koja ne sadri sve
propisane podatke ili na kojima nedostaje registracijski broj sredstva za zatitu bilja ili je naveden
krivi broj te nedostaju podaci o datumu proizvodnje ili proizvodnoj ari. Takve krivotvorine mogue
je prepoznati i po neodgovarajuoj ambalai (npr. nedostatak zatitnog epa, ambalaa koja se ne
15
160
koristi za sredstva za zatitu bilja, ambalaa za prehrambene proizvode i slino) ili se ambalaa
vizualno razlikuje od one originalnog registriranog sredstva za zatitu bilja. Takoer je mogue uoiti i
razlike u kakvoi ispisa etikete izmeu krivotvorine i originalnog registriranog sredstva za zatitu bilja,
a zabiljeeni su i sluajevi bez etikete na ambalai.
Krivotvorena sredstva za zatitu bilja vrlo esto zaobilaze maloprodajne lance, koji redovito podlijeu
inspekcijskoj kontroli. Obino je prodaja usmjerena izravno korisniku, te se prodaju po znatno niim
cijenama od registriranih sredstava za zatitu bilja. Prodaja krivotvorina esto se obavlja bez
mogunosti izdavanja rauna te se odvija putem neuobiajenih ili neslubenih kanala.
Redovita inspekcijska kontrola i analize uzoraka sredstava za zatitu bilja je vrlo vana metoda borbe
protiv krivotvorenih i neregistriranih sredstava za zatitu bilja. U Republici Hrvatskoj provodi se
slubena kontrola ispravnosti sredstava za zatitu bilja (tzv. post-registracijska kontrola ili monitoring
formulacija), u okviru koje nadlena inspekcija uzima uzorke s trita i alje ih na fizikalno-kemijsku
laboratorijsku analizu. U sluaju sumnje da je sredstvo za zatitu bilja krivotvoreno ili nije registrirano
potrebno je prijaviti nadlenom poljoprivrednom inspektoru.
12.5. Skladitenje sredstava za zatitu bilja
Skladitenje je sastavni dio stavljanja na trite sredstava za zatitu bilja iji je cilj osigurati ispravnost
sredstava za zatitu bilja do njegovog izdavanja kupcu i/ili korisniku. Odgovarajui uvjeti za uvanje i
skladitenje su osnova ouvanja kakvoe formulacije sredstva za zatitu bilja na tritu, kao i zatitu
zdravlja i okolia. Sredstva za zatitu bilja treba skladititi pod sljedeim opim uvjetima:
x
x
x
x
x
x
x
Za skladita u prodajnom lancu propisani su minimalni uvjeti glede objekata i prostorija u kojima se
obavlja skladitenje, uvanje i izdavanje sredstava za zatitu bilja. U prostorijama u kojima se
skladite i prodaju sredstva za zatitu bilja, moraju biti osigurani uvjeti koji odgovaraju uvjetima
navedenim na etiketi pojedinog sredstva za zatitu bilja. U sluaju da se radi o sredstvima za zatitu
bilja koja su namijenjena za fumigaciju moraju biti ispunjeni i dodatni uvjeti skladitenja.
Osim to moraju osigurati zatitu od nepovoljnih klimatskih uvjeta (izravne suneve zrake,
atmosferski talog, plinovi, pare, toplina i smrzavanje), objekti moraju biti izraeni od materijala koji
ne upijaju sredstva za zatitu bilja. U objektu moraju biti predviene i stavljene u funkciju garderobne
prostorije i odgovarajui sanitarni vor. U skladinim i prodajnim prostorima mora biti onemoguen
pristup neovlatenim osobama. Sve prostorije moraju imati prirodno ili umjetno prozraivanje koje
osigurava da koncentracija tetnih plinova, para, praine i aerosola u radnom okruenju ne bude vea
od graninih vrijednosti izloenosti iz propisa o sigurnosti i zatiti na radu. Svim zaposlenicima koji
rukuju sa sredstvima za zatitu bilja u objektu se mora osigurati odgovarajua osobna zatitna
oprema, kao i ormari (priruna ljekarna) sa sredstvima za pruanje prve pomoi. U ovim
prostorijama mora biti osigurana umjetna rasvjeta te gdje je potrebno grijanje i hlaenje prostorija.
15
161
Mogunost skladitenja drugih vrsta proizvoda u skladitu sredstava za zatitu bilja je ograniena na
proizvode na koje nije mogu nikakav utjecaj sredstava za zatitu bilja. U istom skladitu nije
dozvoljeno skladitenje sredstava za zatitu bilja i sjemena, sadnog materijala, mineralnih i organskih
gnojiva, supstrata za uzgoj bilja, hrane za ivotinje te drugih proizvoda na koje sredstva za zatitu bilja
mogu utjecati (Slike 12.6 i 12.7). Strojevi za primjenu pesticida i ostali proizvodi na koje nije mogu
nikakav utjecaj sredstava za zatitu bilja smiju se nalaziti u istoj prostoriji sa sredstvima za zatitu
bilja, ali se mora osigurati nesmetani pristup sredstvima za zatitu bilja.
Objekti koji su namijenjeni za distribuciju sredstava za zatitu bilja na veliko, izgrauju se na
mjestima s najpovoljnijim klimatskim uvjetima (glede rua vjetrova, konfiguracije tla, temperaturnih
promjena i drugih relevantnih klimatskih uvjeta), na odgovarajuoj udaljenosti od objekata u kojima
ive i rade ljudi, kola, vrtia, zdravstvenih, rehabilitacijskih i drugih javnih ustanova, u podrujima
koja nisu podlona poplavama i na kojima ne postoji mogunost oneienja voda. Objekti se
rasporeuju tako da se omogui nesmetani pristup vatrogasnim postrojbama u sluaju poara.
Moraju imati odgovarajue prostorije za skladitenje sredstava za zatitu bilja, privremeno
skladitenje otpada (prazne ambalae, neiskoritenih sredstava za zatitu bilja ili sredstava za zatitu
bilja kojima je istekao rok uporabe ili su neispravna) i fiziki odvojenu prostoriju za odgovornu osobu.
Prostorije se ne smiju nalaziti u uredskim i stambenim zgradama te nastambama za ivotinje. Vrata
objekata namijenjenih za distribuciju sredstava za zatitu bilja na veliko moraju biti izraena od
nezapaljivog materijala i izvedena tako da se automatski zatvaraju. Iznimka je ako se u objektima dre
samo sredstva za zatitu bilja oznaena kao tetna, nagrizajua, nadraujua, koja dovode do
preosjetljivosti ili su razvrstana kao karcinogene kemikalije kategorije 3, mutagene kemikalije
kategorije 3, reproduktivno toksine kemikalije kategorije 3 i kemikalije opasne za okoli.
Objekti koji su namijenjeni za distribuciju sredstava za zatitu bilja na malo, moraju imati
odgovarajuu prostoriju za skladitenje sredstava za zatitu bilja (Slike 12.2 i 12.3), prostoriju i/ili
prostor za privremeno skladitenje otpada (prazne ambalae, neiskoritenih sredstava za zatitu bilja
ili sredstava za zatitu bilja kojima je istekao rok uporabe ili su neispravna), prodajni prostor te radnu
prostoriju za odgovornu osobu na onim prodajnim mjestima gdje je odgovorna osoba zaposlena.
Radna prostorija za odgovornu osobu i prodajni prostor moraju biti odvojeni od prostorije za
skladitenje.
15
162
moraju osigurati uvjete uvanja kako je propisano na etiketi pojedinog sredstva za zatitu
bilja,
moraju uvati sredstvo za zatitu bilja izvan dohvata djece, najbolje u zakljuanoj prostoriji ili
ormariu,
zabranjeno im je pretakati/presipati sredstvo za zatitu bilja iz originalne ambalae u druge
vrste ambalae,
ne smiju nagomilavati zalihe sredstava za zatitu bilja, ve ih nabavljati planski,
u sluaju da se ne iskoristi cijela koliina sredstva za zatitu bilja, preostala koliina mora se
dobro zatvoriti u originalnoj ambalai do ponovne uporabe,
moraju zbrinuti ostatke sredstva za zatitu bilja i njegove ambalae kako je opisano na etiketi,
moraju voditi vlastitu evidenciju o nabavljenim sredstvima za zatitu bilja koje imaju na
zalihama najbolje u obliku sljedee preporuene tablice.
Koliina kg/L
Datum
proizvodnje
Broj are
15
163
Slike 12.2 i 12.3: Maloprodajno skladite koje u pogledu izvedbe unutarnjeg prostora ispunjava uvjete za skladitenje
sredstava za zatitu bilja (izvor: www.grupoan.com; odabrao: V. Novakovi)
Slike 12.4 i 12.5: Police u maloprodajnom skladitu koje ne upijaju sredstvo za zatitu bilja i lako se iste i odravaju (izvor:
poljoprivredna inspekcija)
15
164
15
165
registracije ili rok za prodaju postojeih zaliha doputen pojedinanim rjeenjem. Ove podatke
korisnik moe provjeriti koristei internetsku trailicu FIS-a (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Profesionalni korisnik je duan praznu ambalau od sredstava za zatitu bilja, ambalau s ostacima
sredstva za zatitu bilja, ostatke kropiva odvojeno sakupljati i privremeno skladititi do predaje
ovlatenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom.
Nain skladitenja i veliina prostorije za skladitenje u izravnoj je vezi s koliinama sredstava za
zatitu bilja koje profesionalni korisnik koristi. Za profesionalne korisnike koji koriste male koliine
sredstava za zatitu bilja preporuuje se dranje sredstava za zatitu bilja u ormarima odgovarajue
veliine (Slike 12.8, 12.9 i 12.10) ili u posebnoj prostoriji u nekom od postojeih objekata na
gospodarstvu (Slike 12.11 i 12.12).
Slike 12.8, 12.9 i 12.10: Ormari za skladitenje sredstava za zatitu bilja (izvor: www.numak.eu/ecological-line/cabinetsplant-protection-product; odabrao: V. Novakovi)
Slike 12.11 i 12.12: Posebna prostorija za skladitenje sredstava za zatitu bilja (izvor: www.topps-life.org; odabrao: V.
Novakovi)
15
166
Profesionalni korisnici koji koriste vee koliine sredstava za zatitu bilja mogu skladititi sredstva za
zatitu bilja i u posebno izgraenom objektu, u kojem je osigurana dobra zatita od padalina i velikih
temperaturnih promjena, prirodna ventilacija i koji je zatien od prodiranja povrinske vode u
unutranjost prostorije tijekom veih oborina (Slika 12.13). Profesionalni korisnici koji koriste velike
koliine sredstava za zatitu bilja mogu skladititi sredstva i u posebno izgraenom skladitu kao
vrsti i trajni objekt (Slika 12.14).
Slike 12.13 i 12.14: Posebna prostorija za skladitenje sredstava za zatitu bilja izvor: www.coleacp.org/pip;
odabrao: V. Novakovi)
Police u ormarima ili objektima na kojima se uvaju sredstva za zatitu bilja na poljoprivrednom
gospodarstvu trebaju biti izraene od glatkih i lako perivih materijala (npr. metalne police sa
zatitnim premazom) koje ne mogu apsorbirati sredstvo za zatitu bilja u sluaju rasipanja ili
izlijevanja. U sluaju skladitenja vee koliine sredstva za zatitu bilja na gospodarstvu potrebno je u
blizini ormara ili u objektu drati vree s pijeskom koji se koristi za upijanje tekuine u sluaju
nehotinog izlijevanja tekueg sredstva za zatitu bilja. Pri skladitenju veih koliina razliitih
sredstava za zatitu bilja potrebno je obratiti pozornost i na unutranju organizaciju skladita te
grupirati sredstva za zatitu bilja prema namjeni (fungicidi, herbicidi, insekticidi) i agregatnom stanju
(tekuine, krutine).
U sluaju da u skladitu ostane odreena koliina neiskoritenih sredstava za zatitu bilja u otvorenoj
ambalai, ona se smiju uvati do ponovne uporabe iskljuivo u dobro zatvorenoj originalnoj ambalai
zajedno s pripadajuom etiketom.
Prazna ambalaa sredstava za zatitu bilja dri se u PVC vreama ili kontejnerima u prostoriji u kojoj
se dre ili skladite sredstva za zatitu bilja.
15
167
Prazna ambalaa sredstava za zatitu bilja ne smije se koristiti za druge svrhe. Nije dozvoljeno
pretakanje sredstva za zatitu bilja u drugu vrstu ambalae koja za to nije predviena, jer i ona u tom
sluaju postaje opasan otpad. Neupotrjebljeno sredstvo za zatitu bilja ili kropivo te otpadna
ambalaa predaju se ovlatenoj tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada.
Udruga proizvoaa i zastupnika sredstava za zatitu bilja Republike Hrvatske CROCPA, provodi
akcije sakupljanja i zbrinjavanja ambalanog otpada sredstava za zatitu bilja. Ovim akcijama prikuplja
se samo ambalaa tvrtki lanica projekta CROCPA EKO MODEL. Vie podataka o nainu i mjestima
sakupljanja ambalae sredstava za zatitu bilja mogu se nai na Internet stranicama Udruge
(www.crocpa.hr). Na mjestima na kojima se povremeno sakuplja otpadna ambalaa postoji potreba
privremenog skladitenja kod korisnika. U tom sluaju dunost korisnika je da otpadnu ambalau do
predaje ovlatenoj tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada privremeno uva izvan dohvata djece,
domaih i divljih ivotinja, zatieno od padalina i izravnog sunevog svijetla te drugih uvjeta kod
kojih bi moglo doi do isputanja ostataka sredstva za zatitu bilja u okoli. Otpadna ambalaa se ne
smije uvati u istoj prostoriji s hranom, piem, hranom za ivotinje i slinim proizvodima.
Planski pristup nabavi sredstava za zatitu bilja usko je povezan i sa zbrinjavanjem preostale koliine
sredstva za zatitu bilja i njegove ambalae. Nakon primjene ostaje ambalaa od sredstava za zatitu
bilja, koja je prema sadanjim propisima opasan otpad stoga treba imati u vidu da se mora zbrinuti na
odgovarajui nain. U opasan otpad spadaju i ostaci kropiva te neutroena sredstva s isteklim
uporabnim rokom i neispravna sredstva za zatitu bilja. Planskim pristupom nabavi sredstava za
zatitu bilja smanjuje se potreba zbrinjavanja ostataka kropiva i neutroenih sredstava za zatitu
bilja na najmanju moguu mjeru ili u potpunosti izostaje. Takav pristup je usmjeren prema zatiti
zdravlja ljudi i ouvanju okolia te se u konanici odraava i na financijske izdatke za zbrinjavanje.
Nakon primjene tekuih formulacija sredstava za zatitu bilja preostalo sredstvo u ambalai je
potrebno isprati vodom najmanje tri puta tako da se iskoristi itav sadraj u ambalai te umanji rizik
za zdravlje ljudi i okoli od nedovoljno isprane ambalae. Uinkovitost trostrukog ispiranja ambalae
proizvoa sredstva za zatitu bilja mora dokumentirati u obliku studije, koja se ocjenjuje u postupku
15
168
registracije i osnova je pri odluci o najpovoljnijem nainu zbrinjavanja ambalae za pojedino sredstvo
za zatitu bilja. Tekuina od ispiranja ambalae prebacuje se u spremnik stroja za primjenu i utroi se
pri tretiranju. Taj postupak je potrebno izvoditi na povrini na kojoj se obavlja tretiranje, na nain da
ne doe do oneienja vodnih tijela ili negativnih uinaka na zdravlje ljudi, ivotinja ili okoli. Kod
odreenih sredstava za zatitu bilja, osobito odreenih herbicida (npr. sulfonilurea herbicida),
trostruko ispiranje vodom nije dovoljno ve je potrebno koristiti odobrene proizvode za ienje
stroja za primjenu, koji su navedeni na etiketi sredstva za zatitu bilja.
Ambalaa krutih sredstava za zatitu bilja se u pravilu ne ispire vodom.
Autori: dr. sc. Gorana Peek, Vlado Novakovi, dipl. ing.
15
169
15
170
Sapnice se ubrajaju u najvanije dijelove prskalice jer o njima ovisi oblik lepeze, kut i domet mlaza,
veliina kapljica, ali i kapacitet itave prskalice. Svaki tip sapnice, uz odreeni tlak, daje mlaz tono
odreenih svojstava. O izboru najprikladnijeg tipa sapnice za odreenu mjeru te njezinoj ispravnosti i
pravilnom koritenju, ovisi konaan uinak primjene sredstva za zatitu bilja. Primjenitelji sredstava
za zatitu bilja moraju obratiti pozornost na primjenu prikladnih sapnica za odreenu mjeru zatite,
njihovo pravilno koritenje, kao i na redovitu zamjenu dotrajalih sapnica novim.
Armatura
Armatura predstavlja metalnu konstrukciju koja nosi fleksibilne vodove sa sapnicama. Moe se
postaviti u radni (rasklopljeni) i transportni (sklopljeni) poloaj.
Spremnik
U spremniku se nalazi kropivo za tretiranje. Postoje razliiti volumeni spremnika prema tipu
prskalice. Traktorske prskalice (vuene ili noene) imaju spremnike veeg volumena u kojima se
nalazi mijealica. Homogenost kropiva odrava se mijeanjem, tzv. krunim mijeanjem (povratom)
ili hidrauliki pomou postavljenih mlaznica u unutranjosti spremnika. Mijealica je vaan dio
spremnika koja odrava kropivo homogenim, to znai da je koliina sredstva za zatitu bilja u svim
dijelovima kropiva jednaka. Kod novih traktorskih prskalica uz glavni spremnik postoji i jedan
spremnik manjeg volumena oko 50 L za istu vodu namijenjenu za pranje ruku i ispiranje
unutranjosti spremnika za kropivo.
Proistai
Proistai slue da bi sprijeili zaepljenje sapnica. Zaepljenja uzrokuju gubitak vremena, poveanu
opasnost od negativnog djelovanja sredstva za zatitu bilja (u sluaju potrebe ienja tijekom rada) i
nepravilnu raspodjelu kropiva ako se ne otkrije zaepljenje. imbenici kao to su kakvoa vode,
svojstva kropiva i mogunost aktivnog mijeanja kropiva u spremniku definiraju sustav
proiavanja u prskalici/rasprivau. Gustoa proistaa (engl. mesh) je broj otvora na povrini od 1
kvadratnog ina (engl. inch) (25,4 mm2). to je vei broj mesha to su otvori manji. Uobiajeno je
nekoliko stupnjeva proiavanja u strojevima za primjenu:
-
15
171
13.2. Rasprivai
Primjena sredstava za zatitu bilja u voarstvu i vinogradarstvu temelji se na nanoenju sitnih kapljica
na biljnu povrinu pomou rasprivaa (oroivaa, atomizera). Osnovna zadaa rasprivanja je u tome
to brza struja zraka zahvaa i raspruje tekuinu u sitne kapljice veliine od 50 do 150 m.
Rasprivanjem se omoguuje manji utroak kropiva u odnosu na prskanje. Rasprivae dijelimo na
lene, traktorske noene i traktorske vuene.
Leni rasprivai - namijenjeni su iskljuivo za male povrine nedostupne traktorom. Volumen
spremnika je do 15 L, snaga motora do 3 kW, kapacitet ventilatora do 1200 m/h zraka te sapnice
protoka(kapaciteta) 5 L/min kropiva.
Traktorski noeni rasprivai koriste se u manjim nasadima i u nasadima pod nagibom. Volumen
spremnika je 200 600 L, kapacitet ventilatora do 50.000 m/h zraka, protok(kapacitet) svih sapnica
do 20 L/min kropiva.
Traktorski vueni rasprivai koriste se u veim nasadima na ravnim do blago nagnutim
povrinama. Volumen spremnika je 600 3000 L, kapacitet ventilatora do 70.000 m/h zraka, protok
(kapacitet) svih sapnica do 40 L/min kropiva.
Osnovne dijelove rasprivaa dijelimo u dvije grupe. Jednu grupu ine dijelovi koji su potrebni za
manipulaciju sa kropivom: spremnik, crpka, regulacijski sklop i sapnice, a drugu grupu ine dijelovi
koji slue za stvaranje zrane struje: ventilator s pogonom i usmjerivaima.
Spremnik
Osnovne karakteristike spremnika su glatka unutranjost stjenke, zaobljeni rubovi, dovoljno veliki
poklopac koji dobro brtvi te pokaziva razine kropiva. Kod novih rasprivaa uz glavni spremnik
postoji i jedan manji volumena oko 50 L za istu vodu namijenjenu za pranje ruku i ispiranje
unutranjosti rasprivaa nakon zavretka rada. U spremniku se nalazi hidraulika mijealica koja slui
za odravanje ravnomjerne razdiobe sredstva za zatitu bilja i sprjeava njegovo taloenje u kropivu.
Crpka
Potreban protok (kapacitet) crpke ovisi o modelu atomizera, te je u korelaciji s veliinom difuzora i
brojem sapnica na difuzoru jer to izravno utjee na potreban odabir crpke.
Regulacijski sklop
Sadri regulator tlaka, manometar promjera najmanje 6 cm s glicerinskim punjenjem, sektorske
ventile i ventile za brzo zatvaranje i otvaranje.
Sapnice
U novije vrijeme se rade od nehrajueg materijala otpornog na troenje. Na rasprivau sve sapnice,
postavljene u radni poloaj, moraju biti jednake, njihov kapacitet ne smije odstupiti vie od 10 % te
moraju biti gibljive s mogunou pojedinanog zatvaranja.
15
172
Zrana struja
U veini nasada zrane struje moraju imati oblik dvaju lepezastih segmenata, koji trebaju biti
simetrini po obliku, po brzini, smjeru i visini.
Ventilator
Svaki raspriva ima za stvaranje zranog strujanja ugraeni ventilator. Na rasprivae najee se
ugrauju aksijalni, radijalni ili tangencijalni ventilator. Kod aksijalnog ventilatora zrak ulazi u smjeru
svoje osovine i izbacuje ga u istom smjeru, dok kod radijalnog ventilatora zrak ulazi u smjeru svoje
osovine, a izbacuje se pod odreenim kutom u odnosu na taj smjer. Na veini rasprivaa nalazi se
aksijalni ventilator, jer u usporedbi s radijalnim daje veu masu zraka kod manje izlazne brzine i troi
manje pogonske snage. Tangencijalni ventilator je noviji tip ventilatora. Za razliku od prethodna dva
valjkastog je oblika postavljen s okomitom osovinom. Opremljen je s visokim usmjerivaima tako da
struja zraka izlazi okomito na nasad, put do nasada je skraen, a prodiranje kropiva u nasad bolje.
13.3. Priprema stroja za primjenu sredstava za zatitu bilja
Strojevi za primjenu moraju biti tehniki ispravni i usklaeni da bi mogli pravilno i ujednaeno
rasporediti propisanu koliinu sredstva za zatitu bilja po eljenoj povrini. U proljee nakon
isputanja tekuine protiv smrzavanja iz svih dijelova stroja za primjenu, potrebno je obaviti vizualni
pregled stroja, te ponovno postaviti dijelove, poput elektronike, manometra i dr., koji su bili skinuti i
spremljeni tijekom zime.
Priprema stroja za primjenu moe se obaviti u nekoliko koraka:
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Kod putanja stroja za primjenu u rad potrebno je osigurati 540 o/min prikljunog vratila traktora,
kako bi osigurali puni radni kapacitet crpke (L/min). Regulator tlaka postaviti na minimum, i postupno
poveavati radni tlak ovisno o tipu sapnice. Pri vizualnom pregledu treba obratiti pozornost na kut i
oblik mlaza i mogua proputanja tekuine na spojevima, fleksibilnim vodovima (tzv. crijevima),
regulatoru i crpki.
15
173
Fleksibilni (savitljivi) vodovi ne smiju biti presavijeni, jer se na taj nain smanjuje radni tlak, a s tim i
protok tekuine (Slika 13.3).
Zaepljene ili djelomino zaepljene sapnice potrebno je oistiti mekanom etkicom ili primijeniti
postupak ispuhivanja kompresorom. Sapnice se nikada ne smiju ispuhivati ustima. ienje otvora
sapnice nije doputeno metalnim predmetima (elinim etkama, iglama, avlima itd.) ili drugim
tvrdim predmetima, jer primjenom istih oteujemo otvor sapnice, a s tim mijenjamo protoke i
normalnu raspodjelu tekuine u mlazu. Provoenjem pregleda na starijim prskalicama koje imaju
nosae sapnica bez ugraenog kuta za sprjeavanje sudaranja mlazeva nuno je postaviti lepezaste
mlazeve pod kutom od 5 do 10 (Slika 13.4).
15
174
Mjerenje protoka sapnice mogue je obaviti mjernom posudom (menzurom) ili elektronskim
ureajem za mjerenje protoka (slika 13.5). Mjerimo protoke svih sapnica i izraunavamo prosjenu
vrijednost. Sve sapnice kod kojih se utvrdi odstupanje protoka +/- 10 % od zadane (u tablicama)
moraju se oistiti ili zamijeniti novim.
Najbolje je umjeravanje obaviti u uvjetima koji vladaju na parceli na kojoj se primjenjuje sredstvo za
zatitu bilja (proklizavanje kotaa, nagib terena, ...), ali je mogue i na ravnoj betonskoj ili zemljanoj
povrini gdje se dobro uoava trag isputene tekuine.
15
175
13.4.1.Umjeravanje prskalice
Najee se prvo odreuje utroak kropiva i radna brzina. U tom sluaju je odabir sapnica ogranien
na mogunost odabira s prihvaenim radnim tlakom (poeljan radni tlak za standardne sapnice iznosi
2 2,5 bara). To se moe pronai na krugu za umjeravanje (kalibracijskom disku) (Slika 13.7) ili se
moe izraunati eljeni protok sapnice i pronai vrijednost protoka u Tablici 13.4.
Primjer 1.
Ako elimo primijeniti koliinu kropiva od 150 L/ha, pri 8 km/h, potrebno je uiniti sljedee:
a) Provjeriti radnu brzinu
Mjerenje brzine rada agregata (traktor + stroj za primjenu) (Slika 13.6) zapoinje izborom dionice, tj.
puta na povrini koja e se prskati ili na povrini slinog izgleda s obzirom na mikrodepresije (livada,
oranica). Preporuena duljina puta je priblino 50 m za odreivanje brzine do 8 km/h ili 100 m pri
brzini od 8 do 14 km/h. Mjerenja treba izvriti sa spremnikom napunjenim do pola. Mjerenje brzine
treba provesti tri puta, da dobijemo pouzdanu srednju vrijednost mjerenja. Za odreivanje brzine
vonje koristi se jednadba:
gdje su:
x
x
x
x
Brzina kretanja
[km/h ]
5
6
7
8
9
10
11
12
15
25 m
18,0
15,0
12,9
11,3
10,0
9,0
8,2
7,5
100 m
72,0
60,0
51,4
45,0
40,0
36,0
32,7
30,0
176
Okretaji prikljunog vratila ne bi smjeli prelaziti 540 o/min, niti biti ispod 400 o/min (ako je mijeanje
zadovoljavajue).
c) Provjeriti rad sustava stroja za primjenu
Za provjere rada sustava stroja za primjenu potrebno je:
x
x
x
x
Ako protok sapnice nije onaj koji elimo (sapnice nisu potroene vie od 10 %) trebamo podesiti novi
radni tlak.
Primjer 2.
x
x
Cilj je da dobijemo protok sapnice od 1,0 L/min, stoga trebamo izmjeriti novi radni tlak.
Pri podeavanju radnog tlaka na 1,77 (bara) postii emo eljeni protok od 1,0 L/min. Potrebno je jo
jednom izmjeriti protok, radi provjere.
15
177
Odreivanje potronje tekuine u L/ha poznajui protok u L/min, brzinu kretanja agregata (traktor +
stroj za primjenu) u km/h i razmak sapnica 50 cm moe se odrediti pomou podataka u Tablici 13.2.
Tablica 13.2: Potronja tekuine u L/ha uz protok u L/min pri brzini u km/h
(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)
L/ha
L/min
0,10
0,20
0,30
0,40
0,50
0,60
0,70
0,80
0,90
1,00
1,10
1,20
1,30
1,40
1,50
1,60
1,70
1,80
1,90
2,00
2,10
2,20
2,30
2,40
2,50
2,60
2,70
15
4 km/h
30,00
60,00
90,00
120,00
150,00
180,00
210,00
240,00
270,00
300,00
330,00
360,00
390,00
420,00
450,00
480,00
510,00
540,00
570,00
600,00
630,00
660,00
690,00
720,00
750,00
780,00
810,0
5 km/h
24,00
48,00
72,00
96,00
120,00
144,00
168,00
192,00
216,00
240,00
264,00
288,00
312,00
336,00
360,00
384,00
408,00
432,00
456,00
480,00
504,00
528,00
552,00
576,00
600,00
624,00
648,00
6 km/h
20,00
40,00
60,00
80,00
100,00
120,00
140,00
160,00
180,00
200,00
220,00
240,00
260,00
280,00
300,00
320,00
340,00
360,00
380,00
400,00
420,00
440,00
460,00
480,00
500,00
520,00
540,00
7 km/h
17,14
34,29
51,43
68,57
85,71
102,86
120,00
137,14
154,29
171,43
188,57
205,71
222,86
240,00
257,14
274,29
291,43
308,57
325,71
342,86
360,00
377,14
394,29
411,43
428,57
445,71
462,86
8 km/h
15,00
30,00
45,00
60,00
75,00
90,00
105,00
120,00
135,00
150,00
165,00
180,00
195,00
210,00
225,00
240,00
255,00
270,00
285,00
300,00
315,00
330,00
345,00
360,00
375,00
390,00
405,00
9 km/h
13,33
26,67
40,00
53,33
66,67
80,00
93,33
106,67
120,00
133,33
146,67
160,00
173,33
186,67
200,00
213,33
226,67
240,00
253,33
266,67
280,00
293,33
306,67
320,00
333,33
346,67
360,00
10 km/h
12,00
24,00
36,00
48,00
60,00
72,00
84,00
96,00
108,00
120,00
132,00
144,00
156,00
168,00
180,00
192,00
204,00
216,00
228,00
240,00
252,00
264,00
276,00
288,00
300,00
312,00
324,00
178
15
179
Primjer 4.
x
x
x
x
Razmak redova: 5 m
Norma prskanja: 600 L/ha
Brzina kretanja: 4 km/h
Broj sapnica: 10
Ukupan protok kroz sve sapnice je 20 L/min. Navedeni protok dijeli se s brojem sapnica na
rasprivau.
U tablici sapnica (Tablica 13.3 i 13.4) moe se nai odgovarajua sapnica za radni tlak kojim se eli
rasprivati.
15
180
15
181
13.5. Sapnice
Sapnice (dize, mlaznice) su izlazni elementi skoro svih tipova strojeva za primjenu sredstava za zatitu
bilja i preko njih, tj. njihova mlaza, realizira se cjelokupna tehnika vrijednost stroja. Budui da
sapnice odreuju preciznost rada svakog stroja za primjenu, ubrajamo ih u najvanije dijelove
prskalica ili rasprivaa. O izboru najprikladnijeg tipa sapnice za provedbu odreene mjere suzbijanja
te njenoj ispravnosti ovisi konani uinak primijenjenog sredstva za zatitu bilja. Iznimno je vano da
svi koji primjenjuju sredstva za zatitu bilja dobro poznaju svojstva sapnica. Osnovni zadatak sapnica
je da pod tlakom i pri odreenoj brzini izbacuju kropivo kroz male otvore, formirajui potreban oblik
mlaza uz razbijanje tekuine na sitne kapljice. Svaki tip sapnice, pa i isti tip razliitih proizvoaa, daje
uz odreeni tlak, mlaz tono odreenog svojstva. Svaka primjena sredstva za zatitu bilja trai
odreena svojstva mlaza tako da i izbor sapnice ovisi o tim zahtjevima. Nema univerzalnih sapnica.
Neke sapnice su prikladne za pojedinanu primjenu ili samo jedna do druge ili za niski ili visoki tlak.
Sapnice mogu proizvoditi sitnije ili krupnije kapljice. Mlaz koji proizvode moe biti homogen ili
heterogen.
Sapnice moraju osigurati:
x
x
x
x
O vrsti i tipu sapnice ovisi kapacitet sapnice, dezintegracija sapnica i oblik mlaza.
13.5.1. Oznaavanje sapnica
Svaka sapnica ima na sebi utisnutu oznaku koja daje najvanije podatke o sapnici:
x
x
x
15
tip sapnice,
kut mlaza,
protok sapnice.
182
Sapnice se oznaavaju po boji prema meunarodnom ISO 10625 standardu koji je kodirao sapnice po
boji (engl. colour coding) na temelju protoka pri tlaku 3,0 bara (300 Kpa )
Tablica 13.3: Protok sapnice (L/min) pri tlaku 3 bara i boja sapnice
(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)
Boja sapnice
naranasta
zelena
uta
plava
crvena
smea
siva
bijela
Takvo oznaavanje sapnica po boji iznimno je korisno jer olakava korisniku brzu i sigurnu
identifikaciju sapnica na prskalici ili rasprivau.
15
183
Sapnica
boja
110-01
80-01
naranasta
110-015
80-015
zelena
110-02
80-02
uta
110-03
80-03
plava
15
Sito boja
Tlak
bar
Protok
(L/min)
Sito
100M
Crvena
1,5
2,0
2,5
3,0
4,0
0,283
0,327
0,365
0,400
0,462
85
98
110
120
139
68
78
88
96
111
57
65
73
80
92
49
56
63
69
79
42
49
55
60
69
34
39
44
48
55
28
33
37
40
46
Sito
100M
Crvena
1,5
2,0
2,5
3,0
4,0
0,424
0,490
0,548
0,600
0,693
127
147
164
180
208
102
118
132
144
166
85
98
110
120
139
73
84
94
103
119
64
74
82
90
104
51
59
66
72
83
42
49
55
60
69
Sito
50 M
Plava
1,5
2,0
2,5
3,0
4,0
0,566
0,653
0,730
0,800
0,924
170
196
219
240
277
136
157
175
192
222
113
131
146
160
185
97
112
125
137
158
85
98
110
120
139
68
78
88
96
111
57
65
73
80
92
Sito
50 M
Plava
1,5
2,0
2,5
3,0
4,0
0,849
0,980
1,095
1,200
1,386
255
294
329
360
416
204
235
263
288
333
170
196
219
240
277
146
168
188
206
238
127
147
164
180
208
102
118
131
144
166
85
98
110
120
139
184
Sapnica
boja
110-06
80-06
siva
Sito boja
Sito
24 M
bijela
Tlak
bar
Protok
L/min
2,0
2,5
3,0
4,0
1,697
1,960
2,191
2,400
2,771
407
470
526
576
665
339
392
438
480
554
291
336
376
411
475
255
294
329
360
416
204
235
263
288
333
170
196
219
240
277
2,263
2,613
2,921
3,200
3,695
543
627
701
768
887
453
523
584
640
739
388
448
501
549
633
339
392
438
480
554
272
314
351
384
443
226
261
292
320
370
110-08
80-08
bijela
Sito
24 M
bijela
1,5
2,0
2,5
3,0
4,0
110-10
80-10
crna
Sito
24 M
bijela
1,5
2,0
2,5
3,0
4,0
2,828
3,266
3,651
4,000
4,619
679
784
876
960
1109
566
653
730
800
924
485
560
626
686
792
424
490
548
600
693
339
392
438
480
554
283
327
365
400
462
1,5
2,0
2,5
3,0
4,0
4,243
4,899
5,477
6,000
6,928
1018
1176
1314
1440
1663
849
980
1095
1200
1386
727
840
939
1029
1188
636
735
822
900
1039
509
588
657
720
831
424
490
548
600
693
1,5
2,0
2,5
3,0
4,0
5,657
6,532
7,303
8,000
9,238
1358
1568
1753
1920
2217
1131
1306
1461
1600
1848
970
1120
1252
1371
1584
849
980
1095
1200
1386
679
784
876
960
1109
566
653
730
800
924
110-15
80-15
ruiasta
110-20
80-20
svijetlo
plava
Bez
sita
Bez
sita
UVJETI: razmak sapnica 50 cm, podaci za vodu pri 20 C, tlak mjeren pored sapnice
15
185
Slika 13.11: Dijagram izbora sapnica prema veliini kapljica (izvor: www.lechler.de; preuredio: V. Tadi)
15
186
kategorija kapljica
uporaba
<125
125-250
250-350
350-450
450-575
>575
insekticidi i fungicidi
insekticidi i kontaktni herbicidi
translokacijski herbicidi
translokacijski herbicidi i
folijarna gnojiva
folijarna gnojiva
folijarna gnojiva
Male i velike kapljice imaju razliita svojstva koja se mogu usporediti te su prikazane u sljedeoj
tablici (Tablica 13.7)
Tablica 13.7: Usporedba odlika malih i velikih kapljica
(izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)
odlika kapi
male kapi
velike kapi
evaporacija
jaka
mala
osjetljivost na vjetar
jaka
mala
pokrivanje povrine
dobro
loe
loe
dobro
15
187
Danas na tritu postoje tri tipa sapnica s lepezastim mlazom (Slika 13.12):
x
x
x
Standardne sapnice koje stvaraju plosnati mlaz nazivamo i univerzalnima. Ovisno o tlaku i veliini
otvora sapnice stvaraju mlaz irokog spektra kapljica (sitne, srednje i krupne kapljice). Ako koristimo
sapnice s malim otvorom (01, 015 i 02) dobit emo mlaz s najveim udjelom sitnih i srednjih kapljica
kojima se postie ujednaena distribucija, bolje prianjanje i ujednaeno prekrivanje povrine koja se
prska. Sitne kapljice su vrlo osjetljive na vjetar, brzo isparavaju, pa su gubici uslijed zanoenja esto
veliki. Stoga se ove sapnice primjenjuju kada su povoljni vremenski uvjeti za prskanje. Meutim,
zanoenje se moe donekle smanjiti u niskotlanom podruju najvie do 2,5 bara i pri brzini vjetra do
3 m/s. Ako se radi pri viem tlaku (> 3 bara) te veim otvorima sapnice, volumni udio kapljica manjih
od 100 m tada zanoenje moe iznositi i do 30 %, to je osnovni nedostatak ovog tipa sapnica.
Anti-drift sapnice: za razliku od standardnih, ovaj tip sapnice ima u sebi integriranu pretkomoru
prizmatinog oblika. Opadanjem tlaka tekuine u pretkomori, prije otvaranja izlaznog otvora,
smanjuje se udio neeljenih sitnih kapljica koje se razvijaju procesom rasprivanja. Ovim sapnicama
postie se ui spektar kapljica u mlazu, zadovoljavajua distribucija te smanjenje zanoenja (engl. low
drift). Primjena se moe izvoditi do brzine vjetra od 4 m/s.
15
188
Injektorske ili zrane mlaznice su tako konstruirane da se pomou injektorskog uloka u tijelu
sapnice, na venturijevom principu usisava zrak unutar sapnice, koji se mijea sa kropivom, tako
stvarajui krupne kapljice koje u sebi sadre zrane mjehurie. Koliina zraka u kapljici ovisi o vie
imbenika, a jedan od najvanijih je formulacija sredstva za zatitu bilja za pripremu kropiva koji se
raspruje. Oba medija tekuina i zrak u kropivu su u omjeru priblino 1:1, i mijeaju se u komori
sapnice. Do konanog rasprivanja dolazi izlaskom tekuine kroz izlazni otvor sapnice. Osnovni cilj
razvoja ovog tipa sapnica bio je postii smanjenje zanoenja, uz zadravanje svih dobrih svojstava
koje, openito imaju sapnice s lepezastim mlazom. Brojna ispitivanja ovih sapnica u stvarnim radnim
uvjetima su pokazala da smanjenje zanoenja moe biti i do 90 % u ratarstvu i do 75 % u zatiti
vinograda u odnosu na konvencionalne sapnice iste veliine. Injektorske sapnice su ovisno o
proizvoau dizajnirane na nekoliko naina:
x dugaka izvedba (ID) ima vee vrijednosti srednjeg volumetrijskog promjera u irem
rasponu tlakova (3 do 8 bara) te zadrava kakvou mlaza uglavnom konstantno i
x kratka izvedba (IDK) ima visoke vrijednosti srednjeg volumetrijskog promjera, ali do
radnog tlaka od 2,5 bara. Poveanjem tlaka iznad 2,5 bara dolazi do opadanja
vrijednosti srednjeg volumetrijskog promjera te se mijenja kakvoa mlaza.
Na tritu danas postoje i sapnice dvostrukog mlaza koje imaju dva lepezasta mlaza pod kutom.
Injektorske sapnice imaju veliko smanjenje zanoenja, precizne su i otporne na troenje. Prikladne su
za itarice, eernu repu i kulture gustog sklopa. Imaju poboljano djelovanje kod primjene fungicida.
Injektorska sapnica AI3070, tvrtke ''TeeJet'' ima dva mlaza pod kutom od 30 prema naprijed, i 70
unazad. Veliki dio spektra kapljica su velike i srednje kapljice, to smanjuje zanoenje vjetrom, i
pospjeuje prodiranje kapljica u usjev (prvi mlaz), a istovremeno pratei mlaz ima dobro pokrivanje
povrinskog dijela usjeva (Slika 13.13).
15
189
Veliina kapljica: vrlo sitne (VF), sitne (F), srednje (M), krupne (C), vrlo krupne (VC)
Tablica 13.8: Podaci za Hardi 1299 sapnice upljeg konusa (izvor: www.hardi-international.com)
Slika 13.14: Izgled keramike sapnice Hardi 1299 sapnice s konusnim mlazom (oblik mlaza- uplji konus)
(izvor: www.hardi-international.com)
15
190
hrvatski naziv
visoki utroak
kropiva
srednji utroak
kropiva
mali utroak
kropiva
vrlo mali utroak
kropiva
ultra mali utroak
kropiva
ultra ultra mali
utroak kropiva
engleski naziv
u voarstvu i
vinogradarstvu
u povrarstvu i
ratarstvu
HV - high volume
>600 L/ha
MV - medium volume
LV - low volume
50 200 L/ha
50 200 L/ha
5 50 L/ha
5 50 L/ha
1 5 L/ha
<5 L/ha
<1 L/ha
U naim tipovima nasada mogu se s agregatima (traktor + raspriva), tehniki gledano, normalno
rasporediti koliine od 150 do 400 L/ha (Slika 13.15) kod veliine kapljica od 100 do 300 m.
Ustanovljeno je da je takvo rjeenje i ekonomski najprihvatljivije, jer predstavlja kompromis izmeu
potrebnih investicija u strojnu opremu i trokova rada, a i ekoloki je prihvatljivo.
15
191
Sve stroi ekoloki zahtjevi vezani na zatitu bilja u najskorije e vrijeme vjerojatno traiti i
ograniavanje hektarske potronje kropiva, dok svi preostali vikovi padaju na tlo. Prema nekim
autorima ta koliina iznosi samo 600 L/ha kropiva. Kako je kod manjih hektarskih volumena ova
retencijska masa jo manja, logino je, da treba za postizanje ekoloko prihvatljive zatite bilja
hektarsku potronju vode i sredstva za zatitu bilja u nekom omjeru prilagoavati hektarskom
volumenu nasada. Naina rjeavanja ovog problema u Europi ima vie. vicarski strunjaci npr. u tom
smislu kod volumena biljki na poetku vegetacije od 10 000 m/ha preporuuju hektarsku potronju
kropiva 400 L/ha, dok za nasade jaeg ili slabijeg uzrasta linearno poveavaju ili smanjuju. Iako za
sada jo nije jasno kada i kako e se uvesti takvi novi, pomalo revolucionarni postupci u zatiti bilja,
sigurno je da e se temeljiti na boljoj pripremi stroja, preciznijem izboru postupka i paljivijem radu u
nasadu.
Punjenje spremnika prskalice/rasprivaa
Koliina sredstva za zatitu bilja za odreeni spremnik iznosi (L ili kg):
Ako se ne koristi pun spremnik tada se umjesto volumena spremnika upisuje stvaran volumen
tekuine koji se namjerava koristiti.
15
192
15
193
Spremnik
Spremnik stroja za primjenu potrebno je oprati izvana i iznutra nakon svake uporabe. Ako je
umjeravanje stroja za primjenu obavljeno dobro, na kraju prskanja/rasprivanja ostat e u spremniku
malo kropiva te e i sam postupak ienja biti krai i jednostavniji. Preostali dio kropiva je
potrebno razrijediti istom vodom i poprskati po ve tretiranoj povrini (ovaj puta sa znatno
razrijeenom otopinom koja nee nakoditi usjevu). Iznimno vaan dio na prskalici je spremnik s
istom vodom, koji se koristi za pranje stroja za primjenu (iznutra i izvana). Prilikom bilo kakvog
rukovanja strojevima za primjenu obvezno je koristiti osobnu zatitnu opremu (prije svega rukavice
radi ostataka sredstva za zatitu bilja na svim dijelovima stroja za primjenu) (Slika 13.16). Osim opih
uputa za ienje (pranje) spremnika potrebno je pridravati se uputa za ienje strojeva za primjenu
koje se nalaze na etiketi odreenog sredstva za zatitu bilja.
Slika 13.16: Punjenje spremnika stroja za primjenu koritenjem osobne zatitne opreme
(izvor: www.hardi-international.com)
Proistai
Sredstva za zatitu bilja i sitne neistoe (koje su prole kroz proistae na ulazu u spremnik) mogu se
nakupiti na proistaima, bilo na usisnoj ili tlanoj strani stroja za primjenu. Posebno je to sluaj kada
se koriste formulacije sredstva za zatitu bilja u obliku praiva (WP, SP, WS). Potrebno je zato nakon
zavrenog prskanja oistiti sve proistae da se sredstvo za zatitu bilja ne bi osuilo i sprijeilo
normalan protok kod sljedeeg prskanja. U tom sluaju neistoe bi bilo puno tee oistiti, a proista
bi se mogao otetiti.
Crpka
Vitalni dijelovi crpke su ventili koji se s vremenom mogu otetiti ako se u spremniku sluajno pojavi
neistoa. Pored ventila u crpki se jo nalaze i membrane koje su u kontaktu sa kropivom. U sluaju
da se membrane otete moe doi do mijeanja ulja i kropiva. Tada je potrebno odmah rastaviti
crpku i odnijeti je na popravak u ovlateni servis.
15
194
Regulator
Jedan od razloga zato se ne moe postii radni tlak prskalice, pored neispravne crpke, moe biti i
neispravan regulator tlaka. Ispravnost rada regulatora moemo provjeriti u radu s istom vodom.
Glavni ventil kao i ventili za svaku sekciju moraju dobro brtviti te njihovim zatvaranjem ne smije doi
do kapanja. U tom sluaju treba promijenite brtve na ventilima i na kraju podmazati uljem sve
dijelove koji se mogu zatvarati i otvarati.
Manometar
Za odreivanje tone koliine kropiva po jedinici povrine potreban je ispravan manometar.
Ispravnost manometra moe se provjeriti uz pomo novih sapnica poznatog protoka na nain da se
na manometru podesi tlak od 3 bara i tijekom jedne minute u mjernoj posudi izmjeri koliina vode
koja proe kroz sapnice i usporedi s vrijednostima protoka sapnica u tablici koja se nalazi uz sapnice.
Nosai sapnica i zatita od korozije
Da bi stroj za primjenu bio to dulje ispravan, a trokovi odravanja smanjeni, potrebno je voditi brigu
i o podmazivanju pojedinih dijelova. Mnoga sredstva za zatitu bilja su agresivna i teko ih je oprati
nakon to se osue. Nakon koritenja sredstva za zatitu bilja stroj za primjenu treba, po mogunosti,
oprati u polju, ako je ugraen stroj za pranje pod tlakom. Poslije ispiranja cjelokupnog sustava vodom
pod tlakom i suenja, metalne dijelove potrebno je premazati antikorozvnim sredstvom (uljem).
Prikljuno vratilo
Zatita na prikljunom vratilu uvijek mora biti postavljena kako bi se izbjegle mogue nesree u radu.
15
195
Danas na tritu postoje traktori koji imaju kontrolu zraka (air control) u kabini (Slika 13.18) gdje
aktivna ventilacija kabine stvara nadtlak u kabini, koja je ispunjena istim zrakom (prolaskom
oneienog zraka kroz ukljueni ugljeni filtar). Traktor prema zahtjevu vozaa garantira odravanje
nadtlaka u kabini te stalno informira o uinkovitosti sustava. Pokazuje sate rada ugljenog filtra (uz
podatak - koliko je jo preostalo radnih sati do zamjene ugljenog filtra) i vrijednosti nadtlaka u kabini,
to garantira izolaciju unutranjosti kabine od vanjskog tetnog djelovanja sredstva za zatitu bilja.
15
196
15
197
Slika 13.20: imbenici koji utjeu na zanoenje tekuine i njezin utjecaj na okoli
(Izvor: Unapreenje tehnike aplikacije pesticida, . Banaj)
15
198
15
199
Pratiti vremensku prognozu i uvjete na parceli prije nego li zaponemo primjenu sredstva
za zatitu bilja. Ne tretirati ako postoji mogunost zanoenja kapljica od ciljane povrine.
Smanjenjem utroka kropiva smanjit e se koliina sredstva za zatitu bilja koja se
odnosi vjetrom.
Koristiti sapnice koje proizvode krupnije kapljice (injektorske ili zrane sapnice koje su
otpornije na zanoenje).
Grane ratarske prskalice drati u to niem poloaju ime je omoguena dobra poprena
raspodjela kropiva. Pravilna visina sapnica ovisit e o kutu mlaza, razmaku sapnica,
ureenosti parcele i dizajnu grana prskalice.
Netretiranje rubnog dijela parcele koji je najblii uz granicu niz vjetar (engl. buffer zona).
Uz rub vonjaka posaditi drvee kao prirodnu zatitu od vjetra.
Uporaba raznih sustava prskanja/rasprivanja, koji su dostupni, u svrhu smanjenja
zanoenja. Prihvatljivi sustavi za smanjenje mogu ukljuivati twin fluid sapnice,
injektorske sapnice, prskalice sa zranom potporom, recirkulirajue tunelske rasprivae
(za vonjake, vinograde i grmoliko bilje).
Koritenje anti-drift aditiva ovisi o vrsti opreme koja se koristi i kropivu.
Djelovanje brzine vjetra bit e izraeno ovisno o tome koliko e daleko kapljica ii u horizontalnom
smjeru. Sile gravitacije jako su male u ovom sluaju, jer je masa kapljice mala. Vrlo male kapljice
(manje od 100 m) padaju jako sporo i esto ostaju lebdjeti u zraku i do dvadesetak minuta, tj.
ponaaju se kao magla. Prema znanstvenim spoznajama, kapljicu promjera 200 m, s poveanjem
brzine od 1 m/s (3,6 km/h), vjetar e odnijeti do 21 m prije nego li ona padne na tlo. Kapljica veliine
100 m treba otprilike 11 sekundi da padne s visine od tri metra. Ako tu kapljicu pustimo u struju
vjetra brzine 2,2 m/s (8 km/h), ona e biti odnesena oko 23 m prije nego li padne na tlo.
Novorazvijene zrano-injektorske sapnice daju vee kapljice nego standardne lepezaste i konusne
sapnice. Velike kapljice kliznu s povrine lista, ali kapljice zrano-injektorskih sapnica stvaraju zrane
balonie unutar kapljice. Padom takve kapljice na list ona se raspri po povrini. Ovim nainom
ostvarujemo vrlo malo zanoenje uslijed stvaranja veih kapljica, a uinak pokrivenosti povrine je
priblian kao kod manjih kapljica. Sve vrste injektorskih ratarskih sapnica za primjenu sredstava za
zatitu bilja postale su potrebne u modernoj poljoprivredi za uspjenu aplikaciju s ekonomskog
gledita i s gledita zatite okolia u svim standardima. Jedna od velikih prednosti tehnologije
injektorskih sapnica je smanjenje zanoenja bez utjecaja na ostale imbenike prskanja.
15
200
Struja zraka usmjerava, potiskuje, gura kapljice kropiva prema biljkama. S ciljem to manje
osjetljivosti na vremenske uvjete (vjetar), postoji mogunost zakretanja kuta sapnica ovisno o brzini i
smjeru vjetra (TWIN: 18 i TWIN force 30, 40 naprijed i unazad), ime se postie optimalno
prskanje tretirane povrine (Slika 13.24).
Slika 13.24: Prikaz mogunosti mijenjanja kuta kod TWIN sustava (Izvor: www.hardi-interacional.com)
15
201
Proces prskanja odvija se malim kapljicama. Reduciranje gubitaka pomou zrane potpore je tako
veliko da se i kod brzine vjetra od 8 m/s moe uspjeno prskati. Granica prskanja je kod
konvencionalnih prskalica pri brzini vjetra od 4 m/s.
Ovaj tip prskalice prikladniji je za primjenu fungicida i insekticida u kasnijim fazama razvoja usjeva
(npr. itarice). Manje je ili uope nije prikladan za primjenu herbicida.
Svojstva sustava:
x
Slika 13.25: Prikaz pokrivenosti povrine ispitnih listia i veliine kapljica kod razliitih sapnica pri istim uvjetima rada (izvor:
www.hardi-interacional.com)
15
202
15
203
15
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
36
38
40
100
120
140
160
180
200
220
240
260
280
300
320
340
360
380
400
204
Prijevoz kropiva
Opasnost od mogueg oneienja okolia pri prijevozu sredstava za zatitu bilja, kropiva i radu sa
strojevima za primjenu smanjit e se na najmanju moguu mjeru ako se prate sljedee upute:
x
15
vozai traktora i vozila koja vuku prikolice i strojeve za primjenu sredstava za zatitu
bilja moraju provjeriti da su svi ureaji i oprema na stroju za primjenu i traktoru na
mjestu i osigurani;
205
x
x
x
x
x
x
x
x
x
15
206
15
207
Detaljnije informacije o pripremi strojeva prije slubenog pregleda ovlatene ispitne stanice navest e
u obavijesti o obavljanju pregleda. Ako obavijesti ne sadre takve informacije upuujemo vas da
takve informacije zatraite od ovlatene ispitne stanice koja je dala obavijest i najavila pregled.
Vlasnici/korisnici strojeva trebaju prijaviti ispitnoj stanici:
x
x
x
nove strojeve i zatraiti znak prije prve uporabe stroja, a najkasnije u roku od tri mjeseca od
kupnje,
svaku promjenu podataka o vlasnitvu u roku od 30 dana od nastanka promjene u pisanom
obliku i priloiti dokaze o promjenama,
strojeve koje iz tehnikih ili drugih razloga nisu u uporabi ili je prolo vie od 30 dana od
isteka znaka radi odjave takvih strojeva.
15
208
U sluaju manjih neispravnosti koje mogu otkloniti serviseri nazoni na mjestu pregleda, mogue je
ponoviti pregled isti dan. Kod kritinih neispravnosti pregled se mora ponoviti. U ovom sluaju izdaje
se izvjetaj o pregledu, ali se ne izdaje znak o obavljenom pregledu. Znak o obavljenom pregledu
izdaje se samo u sluajevima kada strojevi za primjenu ispunjavaju propisane zahtjeve.
15
209
Slika 13.32: Izgled znaka o obavljenom redovitom pregledu stroja za primjenu (nacrtao: V. Novakovi)
15
210
15
211
Autori: Ivica Prpi, dipl. ing., Boena Deek, dipl. ing., Vlado Novakovi, dipl. ing., Maja Novak, dipl. ing.
Struni konzultanti: dr. sc. Vjekoslav Tadi, Anamarija Bokuli, dipl. ing.
15
212
LITERATURA
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
15
213
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Griffin, D. (2007): The evolution of legislation on EU MRLS, IPA 2007 projekt Further capacity
building in the area of Plant Protection Products and Pesticide Residues
Guidelines for the generation of data concerning residues as provided in Annex II part A,
section 6 and Annex III, part A, section 8 of Directive 91/414/EEC concerning the placing of
plant protection products on the market. 4607/VI/97 rev. 2 (1999)
Hamilton, D., Crossley, S. (2004): Pesticide Residues in Food and Drinking Water, Human
Exposure and Risks; John Wiley & Sons, Ltd. Australia, str. 3, 6-9
Hrvatske vode (2009): Strategija upravljanja vodama. http://www.voda.hr
Hrvatske vode (2013): Plan upravljanja vodnim podrujima. http://www.voda.hr
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu (2014): Osobna zatitna sredstva.
http://www.hzzzsr.hr/index.php/sigurnost-na-radu/osobna-zastitna-sredstva/135-osobnazatitna-sredstva
Igrc, J. (1983): Prilog poznavanju kompatibilnosti pesticida, Magistarski rad, Sveuilita u
Zagrebu, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgo, N., Juki-Peladi (2008): Crvena knjiga morskih riba Hrvatske.
Ministarstvo kulture i Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb
Kipi, D., Peria, I. (2011): Ostaci pesticida u hrani neivotinjskog podrijetla, Hrvatski zavod
za javno zdravstvo, Zagreb
Kneevi, Z., Serdar, M. (2011): Procjena rizika od izloenosti ljudi pesticidima unesenim
hranom, Arh Hig Rada Toksikol; 62: 269-278
Ljubeti, V., Bokuli, A., Novakovi, V. (2011): Slubene kontrole i program monitoringa
ostataka pesticida u hrani biljnog podrijetla, 5. Konferencija o sigurnosti i kakvoi hrane,
Opatija
Maceljski, M. (1992): Metode i aparati za primjenu pesticida, Sveuilite u Zagrebu,
Agronomski fakultet, Zagreb
Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija, II. dopunjeno izdanje, Zrinski, akovec
Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Igrc Bari, J., Ostoji, Z. (2002): Prirunik iz zatite bilja, drugo
dopunjeno izdanje (za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama), Zavod za zatitu bilja u
poljoprivredi i umarstvu Republike Hrvatske, Hrvatsko drutvo biljne zatite, Zagreb
Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Ostoji, Z., Bari, B. (2006): tetoinje vinove loze, Zrinski,
akovec
Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Ostoji, Z., Igrc Bari, J., Pagliarini, N., Otrec, Lj., Bari, K.,
izmi, I. (2004): tetoinje povra. Zrinski d.d., akovec, 45-148.
Martinovi, J. (1997): Tloznanstvo u zatiti okolia, Dravna uprava za zatitu okolia, Zagreb
Ministarstvo poljoprivrede (2014): Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju ratarskih
kultura za 2014. Dostupno na mrenim stranicama Ministarstva poljoprivrede
http://www.mps.hr/UserDocsImages/INTEGRIRANA/2013/T.U.%20ratarstvo%202014,%2012
.12.2013..pdf
Mrakovi, M., Brigi, A., Buj, I., aleta, M., Mustafi, P., Zanella, D. (2006): Crvena knjiga
slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb
Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije Ambrozia artemisiifolia L.,
Narodne novine br. 72/07.
Novakovi, V. (2014): Izobrazba poljoprivrednika o odrivoj uporabi pesticida. Gospodarski
list 15. oujka 2014;
Novakovi, V., Bokuli, A. (2014): Novi sustav registracije sredstava za zatitu bilja i novosti za
profesionalne korisnike pesticida. Zbornik radova seminara DDD i ZUPP 2014 juer, danas,
sutra, Split, 25. 28. oujka 2014.
15
214
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Pejnovi, N., Bogadi-are, A. (2011): Osobna zatitna sredstva za zatitu ruku. Sigurnost, 53
(4), str. 357-70
Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zatitu bilja. Narodne novine br.
59/2006
Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida. Narodne
novine br. 142/2012
Pravilnik o uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite izvorita. Narodne novine br.
66/2011 i 47/2013)
Pregled sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj za 2014. Glasilo biljne zatite, br. 1-2, 2014.
Tucker, A. (2008): Maximum Residue Levels, IPA 2007 projekt Further capacity building in
the area of Plant Protection Products and Pesticide Residues
Turk, R. (2013): Novi hrvatski propisi o kemikalijama znakove opasnosti zamjenjuju
piktogrami, Sigurnost, 55 (1), str. 27-36
Tuti, V., Kralj, J., Radovi, D., ikovi, D., Barii, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske.
Ministarstvo zatite okolia i prirode, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, 258 str.
Uredba (EZ ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta o stavljanju sredstava za zatitu bilja na
trite
Waldrum, J.D., Brady, P.L., Spradley, J.P. (1996): Pesticide Residues in Food: The Safety Issue,
USDA/Extension Service National Agricultural Pesticide Impact Assessment Program, str. 3-4
Whitford, F., Fuhremann, T., Rao, K.S., Arce, G., Klaunig, J.E. (1997): PESTICIDE TOXICOLOGY,
Evaluating Safety and Risk, Purdue University Cooperative Extension Service, Indiana, str. 7,
14
WHO/FSF/FOS (1997): Guidelines for predicting dietary intake of pesticide residues, str. 2-11
Yellow Code: Code of Practice for suppliers of pesticides to agriculture, horticulture and
forestry. http://www.pesticides.gov.uk/guidance/industries/pesticides/topics/usingpesticides/codes-of-practice/codes-of-practice-home.htm
www.antoniocarraro.it
www.canberrapowerstation.info
www.coleacp.org/pip
www.crocpa.hr
www.dzzp.hr
www.efsa.europa.eu
www.findr.hr
www.freshwaterecology.info/about.php
www.grupoan.com
www.hardi-international.com
www.hardisprayer.com
www.hracglobal.com/Education/ClassificationofHerbicideSiteofAction.aspx
www.hzt.hr
www.micron.co.uk
www.natura2000.hr
www.numak.eu/ecological-line/cabinets-plant-protection-product
www.pan-europe.info/Resources/Briefings/Biodiversity_and_pesticides_leaflet.pdf
www.precisionpays.com
www.precisionpays.com
www.springprotezione.it
15
215
3. Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za zatitu bilja
(Narodne novine, broj 80/2013)
4. Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na
hrani i hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla (Narodne novine, broj 80/2013)
OSTALI VANI HRVATSKI PROPISI
5. Zakon o kemikalijama (Narodne novine, broj 18/2013)
6. Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijea od 16. prosinca
2008. o razvrstavanju, oznaavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i
ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br.
1907/2006 (Narodne novine, broj 50/2012 i 18/2013)
7. Pravilnik o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija (Narodne
novine, broj 23/2008, 64/2009, 113/2010 i 63/2012) istovremeno se primjenjuje s
Uredbom 1272/2008/EZ (vidi lanak 61. Uredbe 1272/2008/EZ) do 1.6.2015. ili najkasnije do 1.6.2017.
8. Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijea o registraciji,
evaluaciji, autorizaciji i ograniavanju kemikalija (Narodne novine, broj 53/2008 i 18/2013)
9. Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijea u vezi stavljanja
na raspolaganje na tritu i uporabi biocidnih proizvoda (Narodne novine, broj 39/13,
47/14
10. Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013 i 14/2014)
11. Pravilnik o uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite izvorita (Narodne novine, broj
66/2011 i 47/2013)
12. Zakon o vodi za ljudsku potronju (Narodne novine, broj 56/2013)
13. Zakon o zatiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013)
14. Zakon o hrani (Narodne novine, broj 81/2013 i 14/2014)
15. Zakon o slubenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za ivotinje,
o zdravlju i dobrobiti ivotinja (Narodne novine, broj 81/2013 i 14/2014)
16. Pravilnik o metodama uzorkovanja za provedbu slubene kontrole ostataka pesticida u i na
proizvodima biljnog i ivotinjskog podrijetla (Narodne novine, broj 77/2008)
17. Uredba o ekolokoj mrei (Narodne novine, broj 124/2013)
18. Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/2013)
15
216
19. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada (Narodne novine, broj 50/2005 i 39/2009)
20. Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (Narodne novine, 97/2005, 115/2005, 81/2008,
31/2009, 156/2009, 38/2010, 10/2011, 81/2011, 126/2011, 38/2013 i 86/2013)
21. Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju
ekolokih proizvoda (Narodne novine, broj 80/2013 i 14/2014)
22. Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, broj
137/2012 i 59/2014)
23. Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije - Ambrosia artemisiifolia L.
(Narodne novine, broj 72/2007)
24. Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti (Narodne novine, broj
80/2013 i 14/2014)
25. Pravilnik o sigurnosti strojeva (Narodne novine, broj 28/2011)
26. Uredba o standardu kakvoe voda (Narodne novine, broj 73/2013)
27. Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, broj 87/2010)
28. Pravilnik o stavljanju na trite osobne zatitne opreme (Narodne novine, broj 106/2007)
29. Zakon o inspekcijama u poljoprivredi (Narodne novine, boj 93/2013)
30. Pravilnik o dobroj istraivakoj praksi (Narodne novine, broj 107/2009)
31. Pravilnik o sastavu, djelokrugu i nainu rada Povjerenstva za sredstva za zatitu bilja i ostatke
sredstava za zatitu bilja (Narodne novine, broj 67/2009)
32. Pravilnik o visini naknada u skladu s lankom 74. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i lankom 42.
Uredbe (EZ) br. 396/2005 (Narodne novine, br. 3/2014)
33. Pravilnik o visini naknada za obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o odrivoj uporabi
pesticida (Narodne novine, broj 140/2014)
VANI DOKUMENTI
1. Nacionalni akcijski plan za postizanje odrive uporabe pesticida
(http://www.mps.hr/UserDocsImages/BILJNO%20ZDRAVSTVO/HR-NAP.pdf)
15
217
15
218
15
219
14. Direktiva 2000/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 23. prosinca 2000. kojom se
uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na podruju politike voda
15. Direktiva 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2008. o standardima
kvalitete okolia u podruju vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage
Direktiva Vijea 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280EEZ i izmjeni
Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea
16. Direktiva Vijea 1998/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku
potronju
17. Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijea. od 30. studenoga 2009. o ouvanju
divljih ptica
18. Direktiva 92/43/EEZ Vijea od 21. svibnja 1992. o ouvanju prirodnih stanita i divlje faune i
flore
19. Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaivanju ekolokih proizvoda
20. Uredbe Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu
Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaivanju ekolokih s obzirom na
ekoloku proizvodnju, oznaivanje i kontrolu
21. Provedbena uredba Komisije (EU) br. 354/2014 d 8. travnja 2014. o izmjeni i ispravku
Uredbe (EZ) br. 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007
o ekolokoj proizvodnji i oznaivanju ekolokih proizvoda s obzirom na ekoloku proizvodnju,
oznaivanje i kontrolu
22. Direktiva Komisije 2002/63/EZ od 11. srpnja 2002. o utvrivanju metoda Zajednice za
uzimanje uzoraka za slubenu kontrolu ostataka pesticida u i na proizvodima biljnog i
ivotinjskog podrijetla i o stavljanju izvan snage Direktive 79/700/EEZ
23. Direktiva 2009/127/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009. o izmjeni
Direktive 2006/42/EZ u pogledu strojeva za primjenu pesticida
24. Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 19. studenoga 2008. o otpadu i
ukidanju odreenih Direktiva
25. Direktiva Vijea 1999/31/EZ o odlaganju otpada
26. Direktiva 2004/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 11. veljae 2004. koja izmjenjuje i
dopunjuje Direktivu 94/62/EZ o ambalai i ambalanom otpadu
27. Odluka Komisije 2000/532/EZ koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ koja donosi popis otpada u
skladu s lankom 1. tokom (a), Direktive Vijea 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijea
94/904/EZ koja donosi popis opasnog otpada u skladu s lankom 1. stavkom 4., Direktive
Vijea 91/689/EEZ o opasnom otpadu
28. Direktiva 2001/18/EZ Europskog Parlamenta i Vijea od 12. oujka 2001. o namjernom
isputanju genetiki modificiranih organizama u okoli, kojom se ukida Direktiva Vijea
90/220/EEZ
Popis propisa pripremio: Vlado Novakovi, dipl. ing.
15
220
15
221