Srednja kola Marka Marulia

Program: opa gimnazija

k. god. 2012./2013.
20.5.2013.

Dubai
Seminarski rad iz geografije

Mentor:
Matija Gosler, prof.

Uenice:
Ines Tama
Sara Nemet, 3.a

Sadraj
1. Uvod..3
2. Povijest..................4
3. Geografska i prirodna obiljeja.....5
4. Klima.................6
5. Politika..........7
6. Stanovnitvo......9
7. Etnicitet i jezik.....12
8. Religija.............................................................................13
9. Turizam............................................................................14
10. Burj al Arab.....................................................................15
11. Literatura.........................................................................17

Uvod
Ujedinjeni Arapski Emirati je drava na obali Perzijskog
zaljeva i Omanskog zaljeva. Nalaze se na istoku rapskog
poluotoka u Jugozapadnoj Aziji. Granie
na jugu i zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na istoku s Omanom.
Sastoje se od sedam emirata: Abu Dhabi,Ajman, Dubai, Fujairah, Ras
al-Khaimah, Sharjah i Umm al-Qaiwain. Svi su smjeteni na
jugoistonoj obali Zaljeva osim Fujairah koji izlazi na more na
obali Omanskog zaljeva, na istonoj obali poluotoka Musandam.
Dubai je grad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, smjeten u
emiratu istoga imena. Emirat Dubai je lociran na jugoisonoj obali
Perzijskog zaljeva na Arapskom poluotoku i jedan je on sedam
emirata koji sainjavaju UAE. Dubai ima najveu populaciju u UAE
(2,106,177) i drugi je najve po teritoriju (4,114 km2) poslije Abu
Dhabija. Grad Dubai se nalazi na sjeveroj obali emirata i vodi u
Dubai-Sharjah-Ajman gradsko podruje. Dubai se jos naziva
Biserom Perzijskog zaljeva.

Povijest
Prvi zapisi koji spominju Dubai su iz 1095, u knjizi "Book of
Geography" koju je napisao andaluzijko-arapski geografiar Abu
Abdullah al-Bakri. Mletaki trgovac Gaspero Balbi posjetio je
podruje 1580, a spomenuo je Dubai (Dibei) zbog njezine industrije.
U ranom 19. stoljeu Al Abu Falasa klan je utemeljio Dubai, koji je
ostao ovisan o Abu Dhabiju sve do 1883. godine. U sijenju 1820.,
eik Dubaija I ostali ejkovi u regiji su potpisali "Pomorski mirovni
ugovor " sa Britanskim parlamentom. Dubai je doao po zatitu
Ujedinjenog Kraljevstva 1892. godine, u potpisanome ugovoru UK se
sloilo zatititi Dubai protiv rastueg interesa Francuske, Njemake i
Rusije u Perzijskom zaljevu. Dvije su katastrofe pogodile grad u 19.
stoljeu. Prvo, 1841. epidemiija velikih boginja je izbila u mjestu Bur
Dubai, prisiljavajui stanovnike da se presele na istok u Deiru. Zatim,
1894., vatra je izbila u Deiru, unitavajui veinu domova.
02.12. 1971. Dubai zajedno sa Abu Dhabijem i jo pet emirata su
formirali Ujedinjene Arapske Emirte nakon to je Velika Britanija
napustila Perzijski zaljev 1971. Dubai je 1973. se pridruio ostalim
emiratima i prihvatio valutu UAE-a dirham. Zaljevsi rat 1990. godine
je imao negativne financijske efekte na grad, ulagai su povukli svoj
novac i trgovci su povukli svoju trgovinu, ali zatim se grad oporavio
mijenjajui politiku klimu i razvitak. Zatim kasnije 1990.-ih mnoge
strane trgovake zajednice poevi od Kuvajta, za vrijeme
Zaljevskog rata, a kasnije Bahrain, tijekom Shia nereda su
premjestili svoju trgovinu u Dubai. Dubai je opskrbljivao saveznike
snagne gorivom u Jebel Ali Free Zoni tijekom Zaljevskog rata i
tijekom invazije Iraka 2003. godine.

Geografska i prirodna obiljeja

Dubai se nalazi na obali Perzijskog zaljeva u UAE i priblino se nalazi
na nadmorskoj visini 16 m. Emirat Dubai dijeli granicu sa Abu
Dhabijem na jugu, Sharjah na sjeveru i sa Sultanatom Omanom na
jugu. Perzijsi zaljev je zapadna obala emirata. Dubai se nalazi na
25.2697N 55.3095E i pokriva podruje od 4,110 km2.
Dubai se nalazi unutar Arapske pustinje. Meutim, topografija
Dubaija se znatno razlikuje od onih koji se nalaze na junom dijelu
UAE. Pijesak se veinom sastoji od slomljenih koljki i koralja,
pijesak je ist, sitan i bijel. Ravne pjeane pustinje pruaju pogled na
Hajar planine, koja se prua du granice Dubaija sa Omanom i Hatom.
Lanac Zapadni Hajar je neplodan, neravan, iji planinski vrhovi
dostiu visinu na pojedinim mjestima i do 1.300 metara. Dubai nema
prirodne rijeke ili oaze, meutim, Dubai ima prirodnu uvalu, Dubai
Creek, koji je iskopan kako bi bilo dovoljno duboko da bi veliki
brodovi mogli proi. Dubai Creek se protee od sjeveroistoga do
jugozapada kroz grad. Dubai takoe ima i nekoliko klisura i izvora
vode koji nastaju u planinama Zapadnog Hajar. Ogromno more i
pjeane dine prekrivaju vei dio junog Dubaija i vode u pustinju
poznatu kao Prazana etvrtina. Pjeana pustinja koja okruuje grad
podupire divlje trave i poneke palme.

Klima
Dubai ima vruu pustinjsku klimu. Ljeta u Dubaiju su ekstremno
vrua, vjetrovita i vlana sa prosjeno visokom temperaturom od 42C
dok preko noi padne na 29C. Veina dana u godini su sunani. Zime
su tople sa prosjeno visokom temperaturom od 23C dok preko noi
padne na 14C. Oborine su tijekom zadnjih par desetljea se znatno
poveale, dostiui 250 mm godinje. Ljeta u Dubaiju su takoer
poznata po velikoj koliini vlage u zraku.
Klimatski podatci za Dubai
Ou Tra

Svi

Lip

Srp Kol

Ruj

Lis

Stu

Pro

Godinj
e

31.6 37.5

41.3 43.5

47.0

46.7

49.0 48.7

45.1

42.0

41.0

35.5

49

Prosjena visoka
24.0 25.4
C

28.2 32.9

37.6

39.5

40.8 41.3

38.9

35.4

30.5

26.2

33.4

Dnevna C

19

22.5 26

30.5

33

34.5 35.5

32.5

29

24.5

21

27.5

Prosjeno niska
C

14.3 15.4

17.6 20.8

24.6

27.2

29.9 30.2

27.5

23.9

19.9

16.3

22.3

Najnia
zabiljeena C

6.1

9.0

15.1

18.2

20.4 23.1

16.5

15.0

11.8

8.2

6.1

Godinj
e

Mjesec

Sij

Najvia
zabiljeena C

Velj

20

6.9

13.4

Izvor: Dubai meteroloki ured (Dubai Meteorological Office)

Mjesec

Sij

Velj Ou Tra

Svi

Lip

Srp

Kol

Ruj

Lis

Stu

Pro

Oborine mm

18.8 25.0 22.1 7.2

0.4

0.0

0.8

0.0

0.0

1.1

2.7

16.2 94.3

Dnevno
prosjene
oborine

5.4

4.7

5.8

2.6

0.3

0.0

0.5

0.5

0.1

0.2

1.3

3.8

25.2

% vlage

65

65

63

55

53

58

56

57

60

60

61

64

59.8

Mjeseno sati
sunca

254. 229. 254. 294. 344. 342. 322. 316. 309. 303. 285. 256.
3,511.4
2
6
5
0
1
0
4
2
0
8
0
6

Izvor: climatebase.ru (extremes, sun), NOAA (vlaga, 1974-1991)

Politika
Vlada u Dubaiju djeluje u okviru ustavne monarhije i od 1883. vlada
Al Maktoum obitelj. Trenutni vladar, Njegova Visost eik
Mohammed bin Rashid Al Maktoum. On je takoer potpredsjedik i
premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata i ln Vrhovnog vijea. Dubai
imenuje osam lanova u dva termina u Savezno nacionalno vijee
Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje je vrhovno zakonodavno tijelo.
Opina Dubai je osnovana od strane tadanjeg vladara Dubaija Rashid
bin Saeed Al Maktoum 1954 u svrhu planiranja grada, usluge
graanima i odravanje lokalnih objekata. Opinom Dubai rukovodi
Hamdan bin Rashid Al Maktoum, zamjenik grada Dubaija i obuhvaa
nekoliko odjela kao to su odjel za infrastrukturu, odjel za planiranje,
odjel za okoli i zdravlje i odjel za financijska pitanja. 2001. godine,
opina Dubai je krenula sa projektom e-Vlade s namjerom da 40%
gradskih usluga bude dostupno putem njihovog web potrala, dubai.ae.
Opina Dubai je takoer zaduena za gradsku kanalizaciju i
infrastrukturu.
Policija u Dubaiju je osnovana 1956. u mjestu Naif koja ima pravo
provedbe zakona u emiratu. Policija je po izravnom vlau
Mohammed bin Rashid al Maktoum,, vladara Dubaija.
Dubai i Ras al Khaimah su jedini emmirati koji nisu potvrdili savezni
pravosudni sustav Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Stanovnitvo
Godina
1822
1900
1930
1940
1954
1960
1968
1975
1985
1995
2005

Populacija
1,200
10,000
20,000
38,000
20,000
40,000
58,971
183,000
370,800
674,000
1,204,000

Samo oko 25% stanovnika su dravljani UAE, a ostatak ine strani

radnici privueni naftnim bogatstvom koji dolaze iz June Azije i
susjednih Arapskih drava. Dravljani su uglavnom Arapi, muslimani
Suniti, iako ima i ijita.

Gospodarstvo
Od 1960-ih godina temelj gospodarstva Emirata ini
proizvodnja nafte. Danas se UAE smatra treim proizvoaem nafte
na Bliskom Istoku, iza Saudijske Arabije i Irana. Najveim rezervama
raspolae Abu Dhabi, a pretpostavlja se da su rezerve Dubaija pri
kraju. U posljednja dva desetljea porastao je znaaj ne-naftnog
sektora, osobito trgovine, financija, industrije i turizma. U prolosti,
ovaj grad, kao uostalom i vei dio tog dijela svijeta, ivio je
od ribolova i lova na koljkae. Situacija se drastino promijenila
pronalaskom nafte, a cijela regija veoma je bogata istom. Od kada
su 1971. godine Dubai i ostalih est emirata oformili Ujedinjene
Arapske Emirate, ova drava je u vrhu svjetskih proizvoaa. To je
dalo mogunosti i ovom gradu kao i cijelom emiratu da brzo
napreduje. Znajui da rezerve nafte nee trajati vjeno Rashid bin
Saeed Al Maktoum, emir eik Dubaija je imao ideju kako Dubai
uiniti bogatim i poslije nestanka naftnih rezervi. Poeo je sa
detaljnim planovima za razvoj najveeg svjetskog turistikog mjesta.
Ogroman novac dobijan od nafte potroen je na naglu izgradnju ovog
grada. Veliki broj Indijaca i Pakistanaca je doao u ovaj grad, da rade
kao fiziki radnici na ogromnim graevinskim radovima. U poetku
su graevine bile neto skromnije da bi 1990-ih godina poeli graditi
objekti koji bi se mogli nazvati svjetskim udima. Jedan od takvih
je hotel Burj Al Arab, koji je slubeno najvei i najvii hotel na
svijetu, i ujedno jedini hotel sa 7 zvjezdica. Danas je Dubai grad za
veliki broj turista iz vrhova svjetske elite. Iako je grad nastao na
proizvodnji nafte, ona sada sudjeluje sa samo 4 % u ukupnom
nacionalnom dohotku koji iznosi preko 45 milijardi dolara. Bruto
domai proizvod Dubaija 2011. je iznosio US $83.4 billion.
Procijenjeno je da Dubai proizvodi 11,000 m3 nafte dnevno. Glavna
izvozna sredita Dubaija ukljuuju Indiju (US$ 5.8 biliona), vicarska
(US$ 2.37 biliona) i Saudijska Arabija (US$ 0.57 biliona). Glavna
sedita ponovnog izvoza Dubaija ukljuuju Indiju (US$ 6.53 biliona),
Iran (US$ 5.8 biliona) i Irak (US$ 2.8 biliona).

10

11

Etnicitet i jezik
Od 2005., 17% populacije emirata sainjavaju Arapi UAE
nacionalnosti. Otprilike 85% iseljenike populacije su Azijci, Indijci
(51%) i Pakistanci (16%), druge znaajne grupe ukljuuju Bahglade
(9%) i Filipinci (3%). etvrtina populacije vue korijene iz
Irana. Dok, 16% populacije (ili 288,000 ljudi) nisu definirali svoj
etnicitet ili pripadnost dravi, ali se smatraju prvenstveno Azijcima. U
Dubaiju se nalazi preko 100,000 Britanskih iseljenika. Stopa rodnosti
od 2005. je 13.6, dok je stopa smrtnosti samo 1. Arapski je
nacionalni i slubeni jezik Ujedinjenih Arapskih Emirata. Engleski je
koristi kao drugi jezik. Drugi jezici govoreni u Dubaiju
su: urdu, indijski, perzijski, bengalski, pendabski, malajski, tamilski,
sinhalsk i kineski.

12

Religija
Islam je najrasprostranjeija religija u Dubaiju. Dubai takoer ima velik
broj krana, hinduista i budista. Ne-muslimanske grupe mogu
posjedovati svetita gdje mogu oboavati i prakticirati svoju religiju
slobodno, traenjem zemljine dozvole za izgradnju kompleksa. Nemuslimanskim religijskim grupama je doputenootovreno
promoviranje svoje grupe, meutim strogo je zabranjeno promovirati
vjersku literaturu pod prijetnjom kazne od kaznenog progona, zatvora
i deportacije koja se suprotstavlja zakonima Islama.

13

Turizam
Turizam je vaan dio strategije vlade Dubaija kako bi osigurali dotok
stranog kapitala u emirat. Od 2010., Dubaij je 7. najposjeeniji grad u
svijetu sa 7.6 milijuna posjetitelja godinje.Oekuje se da e Dubai do
2015. smjestiti vie od 15 milijuna posjetitelja. Poetkom 2012.
inflacija restorana i hotela se poveala za 16.4%. Dubai je
najpopulaniji emirat u UAE. Dubai se naziva kapitalom trgovine
Bliskog istoka. Dubai sam ima preko 70 shopping centara,
ukljuujuci I najveni svjetski shopping centar, Dubai Mall. Dubai je
poznat i kao Grad zlata. Putovanje u Dubai moe biti riskantno zbog
stogih provedbi zakona o drogama. Neki ljudi su uhieni i osueni na
etiri godine zatvora, zbog posjedovanja droge.

14

Burj al Arab
Burj Al Arab (Arapski: , Tower of the Arabs) je hotel sa
sedam zvjezdica. Nalazi se u Dubaiju, sagradio ga je Said Khalil i pod
upravom Jumeirah Grupe. Gradnja je zapoeta 1994., a zavrena 1999.
Zgradu je dizajniro Tom Wright. Granja hotela je kotala $650 million.
Sa 321 metara i 60 katova je bila najvilja zgrada koja se koristila kao
hotel, dok to nje nadmaio Rose Rayhaan 23. prosinca 2009. u
Dubaiju. Interijer hotela je dizajnirao Kunan Chew. U hotelu se nalazi
najvilji strop na svijetu- 180 metara. Usprkos veliini, Burj Al Arab
ima samo 28 katova na kojima se nalaze ukupono 202 apartmana. To
je jedan on najskupljih hotela na svijetu. Jedno noenje kota $1,000
per night. Kraljevski apartman je najskuplji gdje noenje kota
$28,000. Jedan od restorana u hotelu, Al Muntaha, se nalazi 200
metara iznad Perzijskog zaljeva i prua pogled na Dubai. Potporu
restoranu pruaju nosai dugi 27 metara i dolazi se dizalom koji prua
panoramski pogled na Perzijski zaljev. Drugi restoran, the Al Mahara,
do kojega se dolazi simuliranom podmornicom, ima najvee
akvarijum koji dri otprilike 990 m3 vode. Akvarij se napravljen od
akrilijskog stakla, kako bi mogao izdrati pritisak vode, je debeo 18
centimetara.

15

16

Literatura
1. Slubena stranica Government of Dubai
2. Environmental Development and Protection in the UAE.
Aspinall, Simon
3. Far enough from the fault lines. The National, 23 April 2008
4. Flora and fauna of Dubai gowealthy.com
5. Natural UAE UAE Interact Retrieved 29 April 2010
6. Drave svijeta, dr. Karel Natek i Marjeta Natek, 2003. Mozaik
knjiga
7. DK Reference Atlas of the World, Dorling Kindersley Ltd,
London, 1997.

17