Esplora E-book
Categorie
Esplora Audiolibri
Categorie
Esplora Riviste
Categorie
Esplora Documenti
Categorie
Graevinski fakultet
Sveuilita u Mostaru
boriscutura@gmail.com
Graevinski fakultet
Sveuilita u Mostaru
ivan.lovric4@tel.net.ba
Graevinski fakultet
Univerziteta u Sarajevu
mazic@lsinter.net
Rezime: Dimenzioniranje kolnike konstrukcije ima izrazito veliku vanost u projektiranju prometnica iz jednostavnih
razloga to kvaliteta kolnike konstrukcije osigurava trajnost, sigurnost i udobnost vonje, kao i to to predstavlja
znaajnu stavku u pogledu trokova izgradnje i odravanja. Postoji veliki broj metoda dimenzioniranja koje su proizile iz
razliitih pristupa, teorijskih ili empirijskih, kao i prilagodbi lokalnim uvjetima i strategijama.
U ovom radu je dat pregled metoda dimenzioniranja savitljivih kolnikih konstrukcija u naoj U.C4.012 metodi i u
metodama nekih najrazvijenijih europskih drava (Njemaka, Austrija, vicarska i Velika Britanija). Analizirani su principi
dimenzioniranja i rezultati koje daju.
Na kraju su data razmiljanja autora o ovoj problematici kao i prijedlozi primjene nekih europskih principa i iskustava na
nae prilike.
Kljune rei: savitljive kolnike konstrukcije, metode dimenzioniranja, prometno optereenje, standardno osovinsko
optereenje, projektno razdoblje.
Abstract: Pavement design has great importance in the road design from the simple reason that the quality of
pavement construction ensures durability, safety and comfort, as well as having a significant item in the cost of
construction and maintenance. There are a number of design methods that are arising from different approaches,
theoretical or empirical, as well as adapting to local conditions and strategies.
This paper presents a rewiev of design methos for flexible pavement structures in our method U.C4.012 and in methods
of few most developed European countries (Germany, Austria, Switzerland and United Kingdom). We analyzed the
principles of design and the results they provide.
At the end of article authors gave opinions about this issue, as well as proposals for the application of some European
principles and experience to our opportunities .
Key words: flexible pavement structures, design method, traffic load, standard axle load, design period.
1. UVOD
Dimenzioniranje kolnike konstrukcije ima izrazito veliku vanost u projektiranju prometnica iz jednostavnih
razloga to kvaliteta kolnike konstrukcije osigurava trajnost, sigurnost i udobnost vonje, kao i to to
predstavlja znaajnu stavku u pogledu trokova izgradnje i odravanja. Metode dimenzioniranja se dijele na
empirijske i teorijske, gdje su teorijske zastupljenije zbog svoje praktinosti primjene u praksi, dok teorijske
vie slue za kontrolu (obino uz pomo softwarea).
U naim prilikama kolnike konstrukcije se najprije projektiraju empirijskim metodama, a nakon toga se vri
kontrola teorijskim metodama.
Predmet ovog rada su savitljive (asfaltne) kolnike konstrukcije koje su kod nas, a i uveini europskih
zemalja dominantne. Rad daje pregled regulative za projektiranje u najrazvijenijim europskim dravama i
komparaciju s metodom U.C4.012. Nedostaci metode U.C4.012 dopunjeni su dobrim dijelom u bosanskohercegovakim Smjernicama za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima [15].
2. PREGLED METODA DIMENZIONIRANJA SAVITLJIVIH KOLNIKA
U ovom poglavlju su opisane metode savitljivih kolnikih konstrukcija prema U.C4.012 metodi i njemakim
(D), austrijskim (A), vicarskim (CH) i britanskim (UK) standardima.
2.1 U.C4.012
Metoda dimenzioniranja U.C4.012 temelji se na empirijskoj osnovi, a proizila je iz primjene razultata
AASHO Road Testa. Za standardnu osovinu uzima se jednostruka osovina dvostrukih kotaa s
optereenjem 82 kN. U postupku odreivanja ekvivalentnog prometnog optereenja za dimenzioniranje
asfaltne kolnike konstrukcije provodi se analiza prometnog optereenja.
Pri analizi prometnog optereenja uzimaju se u obzir ovi parametri:
- prosjeni godinji dnevni (24-satni) broj tekih teretnih vozila u poetnoj godini eksploatacije ceste,
- prosjena godinja stopa rasta broja tekih teretnih vozila u projektnom razdoblju dimenzioniranja,
- osovinsko optereenje reprezentativnih vrsta vozila,
- iskoritenost nosivosti tekih teretnih vozila,
- raspodjela prometnog optereenja po voznim trakovima.
Ukupne debljine asfaltnih slojeva i nosivih slojeva od zrnatog kamenog materijala odreuju se na osnovi
vrijednosti ukupnog ekvivalentnog prometnog optereenja u projektnom razdoblju Tu koje se dobije iz izraza
k
[3]:
Tu 365 q n Fe n
i1
Gdje su:
q - faktor rasta prometa u projektnom razdoblju; n - procijenjeni prosjeni godinji dnevni broj svih tekih
teretnih vozila na najoptereenijem voznom traku u poetnoj godini eksploatacije ceste; Fe - ukupni broj
standardnih osovina za pojedina reprezentativna teka teretna vozila (8 skupina vozila); n - broj pojedinih
vrsta tekih vozila u PGDP-u.
Mjerodavni parametri za dimenzioniranje kolnike konstrukcije su [4]:
projektno razdoblje,
vozna sposobnost povrine kolnikog zastora na kraju projektnog razdoblja,
prometno optereenje,
klimatsko-hidroloki uvjeti,
nosivost materijala posteljice,
kvaliteta primijenjenih materijala u kolnikoj konstrukciji.
Pri razradi ove metode napravljena su odreena pojednostavljenja koja se odnose na svojstva primijenjenih
materijala i klimatsko-hidroloke uvjete karakteristine za lokalne prilike.
Projektno razdoblje je najee 20 godina, a mogu se dimenzionirati i etapno pri emu projektni period
jedne etape ne smije biti manji od 5 godina. Vozna sposobnost povrine kolnikog zastora procjenjuje se
preko indeksa vozne sposobnosti p, ija je vrijednost 5.0 za nove i idealno ravne kolnike, 0 za potpuno
unitene kolnike po kojima nije mogua vonja. U ovom standardu usvojena je najmanja vrijednost indeksa
vozne sposobnosti povrine kolnikog zastora na kraju projektnog razdoblja 2.5. Utjecaj klimatskohidrolokih uvjeta na nosivost kolnike konstrukcije uzima se u obzir primjenom regionalnog faktora R.
Njegove vrijednosti kreu se u granicama od 0.5 - 5.0, pri emu su vee vrijednosti nepovoljnije. U ovom
standardu uzeta je veliina regionalnog faktora 2.0. Nosivost materijala posteljice izraava se pomou
vrijednosti CBR-a. Kod izbora materijala u kolnikoj konstrukciji mora se voditi rauna o funkciji pojedinih
Slika 1. Dijagram za dimenzioniranje kolnikih konstrukcija koje se sastoje od asfaltnih slojeva i nosivih
slojeva od nevezanog zrnatog kamenog materijala [4]
Norme, ovisno o primjeni i kombinaciji vrsta materijala, daju 3 tipa kolnikih konstrukcija. Kolnika
konstrukcija tipa 1 sastoji se od asfaltnih slojeva i nosivog sloja od nevezanog zrnatog kamenog materijala.
Tip 2 od asfaltnih slojeva i zrnatog stabiliziranog cementom i slinim hidraulikim vezivima. Tip 3 daje
kombinaciju prva dva tipa.
Dimenzioniranje se obavlja prema dijagramima za asfaltne i nevezane, te asfaltne i cementom vezane zrnate
kamene materijale. Dijagram za asfaltne i nevezane slojeve prikazan je na slici 1.
Ukupnu debljinu asfaltnih slojeva potrebno je podijeliti na asfaltne slojeve u skladu s pripadajuim
koeficijentima zamjene, dok se nosivi sloj od nevezanog kamenog materijala dobije direktno.
Debljina nosivog sloja od nevezanog zrnatog kamenog materijala odreuje se iz razlike izmeu stabiliziranog
nosivog sloja, odgovarajuim preraunavanjem pomou koeficijenata zamjene materijala.
2.2 NJEMAKA
Kolnike konstrukcije u Njemakoj su standardizirane smjernicama RStO 86 iz 1986. godine, nadopunjene
1989. i 1996. godine.
Za standardnu osovinu uzima se jednostruka osovina s optereenjem 100 kN i na osnovu broja standardnih
osovina propisane su kolnike konstrukcije po klasama I do VI i klasa SV. Konstrukcija klase SV je najjaa
(preko 32 milijuna standardnih osovina), dok je kod klase VI najslabija (do 0.1 milijuna osovina od 10t
(100kN)) [6].
Kao ulazni podaci za proraun prometnog optereenja koristi se ili broj tekih vozila preko 3.5 t (metoda 1) ili
poznata osovinska optereenja (metoda 2) [5].
)
Metoda 1.1: Odreivanje ukupnog ekvivalentnog prometnog optereenja iz DTVi(SV
- za promjenjive faktore:
1
)
B 365 qBm f3 DTA i(SV
1 f1i f2i 1 pi
i 1
)
)
DTA (SV
DTVi(SV
fAi1
i 1
1
)
Metoda 1.2: Odreivanje ukupnog ekvivalentnog prometnog optereenja iz DTVi(SV
1 - za konstantne faktore
fA , qBm , f1, f2 , f3 , fZ :
fZ
1 p N 1
p N
1 p
)
(SV )
EDTA (SV
i 1 DTA (i 1)k
4
L
k
L 0
(SV ) Lk
DTA (i1)k
k
L0
Slika 2. Koeficijenti za proraun ukupnog ekvivalentnog osovinskog optereenja iz RStO 086 [5]
Gdje su: B - ukupno ekvivalentno osovinsko optereenje (broj osovina 10 t) u projektnom razdoblju; N SV
projektno razdoblje, najee 30 godina; DTVi1 - prosjeno dnevno prometno optereenje tekih vozila
SV
(mase preko 3.5 t) u godini koritenja i-1; DTA i1 - prosjean broj osovinskih prijelaza tekih vozila dnevno
koritenja i-1 za klasu optereenja k; fAi1 - prosjean broj osovina po tekom vozilu u godini koritenja i-1
(slika 3); qBm - raspodjela ukupnog prometnog optereenja u godini koritenja i-1; pretvaranje stvarnog
broja osovina u ekvivalentne od 10 t (slika 3); f1i - faktor raspodjele po smjerovima za godinu i; f2i - faktor
irine prometne trake za godinu i; f3i - faktor uzdunog nagiba za godinu i; fz - srednji faktor rasta prometa
tekih vozila; pi - srednji godinji rast prometa tekih vozila u godini i; k - klasa optereenja s jednostrukim
osovinskim optereenjem; Lk- srednja osovina u klasi k; L0 - dvostuke osovine 10 t.
Vrijednosti svih navedenih koeficijenata su date u tablicama 4,5 i 6 standarda RStO 086 [5] (slika 2).
srednji koeficijent ekvivalencije kategorije vozila. Za teko vozilo bez prikolice je 0,70, vozilo s prikolicom
1,20 i autobuse 0,60 (Tab. 1 na slici 4). Ne vrijedi za linijske autobuse u urbanom podruju.
Slika 4. Srednji koeficijent ekvivalencije kategorije vozila [6] i koeficijent ekvivalencije za JDTLV
pojedine kategorije ceste [7]
Kada nema podataka o raspodjeli prometa, tada se rauna po izrazu:
NLWtgl JDTLVges JDLTV
Gdje su: JDTLVges - prosjeni godinji dnevni promet tekih vozila u 24 sata kroz popreni presjek ceste.
Uzima se procjenom od ukupnog prometnog optereenja; JDLTV - srednji koeficijent ekvivalencije za
JDTLV za odreenu kategoriju ceste. Za autoceste iznosi 1,00, a za ostale 0,90 (Tab. 2 na slici 4); R
koeficijent raspodjele prometa po smjerovima; V - koeficijent raspodjele prometa po trakovima, iznosi 1,0 za
2 dvosmjerne trakove, a 0,90 za 3 ili vie trakova; S - koeficijent raspodjele prometa unutar traka, ovisi o
irini (Tab. 3 na slici 5). Ovo vrijedi samo za vangradske ceste i za one s odvojenim smjerovima. U
suprotnom se uzima vrijednost kao za bf= 3,00 m; n projektno razdoblje obino se uzima 20 godina;
z koeficijent poveanja prometa za godinji porast p (%). Ako nema podataka uzima se p= 3 % za
autoceste ili p= 1 % za ostale ceste.
qn 1
n q 1
, q 1
p
100
Slika 5. Koeficijent raspodjele prometa unutar traka, ovisno o irini ceste [7]
Prema odreenim vrijednostima optereenja BNLW, promet se klasificira u klase optereenja i za odabrani
tip konstrukcije, definiraju se debljine slojeva (Tab. 5 na slici 6).
Tablica 2 (slika 4) s navedenim prosjenim vrijednostima JDLTV se koristi kada nema preciznih podataka, ali
ako se uoe, npr. nesrazmjeri udjela tekih vozila, potrebno je provesti istraivanje i procjenu prometnog
optereenja detaljnije. To se osobito odnosi na slabije optereene ceste (IV i V kategorija) gdje treba
sustavnije razmotriti osobine toka kao to su sezonske varijacije i vrno optereenje. Standard RVS 8,24
zahtijeva modul elastinosti posteljice minimalno E v1 35MN / m2 , a ako je vrijednost manja potrebna su
poboljanja. Ako su vrijednosti E v1 dosta vee doputene su korekcije debljine slojeva u katalogu.
Kvaliteta materijala i sama ugradnja su propisane smjernicama RVS 8S.05.11 i RVS 8.512. Za posteljicu
E v1 35MN / m2 , tablica 5 (slika 6) daje debljine pojedinih slojeva kolnike konstrukcije, uz prethodno
definiranu klasu optereenja i tip konstrukcije.
1 r n 1
r n
TF0
Wn
365n
yi
i 1
Standard SN 640324a [10] daje smjernice za dimenzioniranje novoprojektirane ceste kao i za ojaavanje
postojee. Faktori koji utjeu na dimenzioniranje su prometno optereenje, teren i lokalni uvjeti.
Norma definirata glavne faktore vezane za teren i klasificira ga u 5 grupa, od najloijeg S0 do najboljeg s4
(Tab. 2 na slici 9).
Teren koji spada u grupu S0 nije predmet ovog standarda i zahtijeva poboljanje. Takoer standard daje i
utjecaj mraza, kao i lokalne uvjete (geoloki, hidroloki uvjeti,...).
Dimenzioniranje se temelji na naelima AASHTO-a i definiranja strukturnog broja koji je suma umnoaka
debljine pojedinih slojeva D i koeficijenata zamjene a (Tab. 5 na slici 11):
SN a1D1 a 2D2 a3D3 ... anDn
Gdje su: ai koeficijent zamjene (standardni tucanik ima a=1,0); Di debljina sloja (cm).
Potrebni strukturni broj se dobije na osnovu klase prometnog optereenja (Ti) i klase podloge (Si) iz tablice
(Tab. 3 na slici 10). Dimenzionirani strukturni broj da bi zadovoljio mora biti vei od potrebnog.
Slika 10. Potrebni strukturni broj SNerf c u funkciji optereenja Ti i podloge Si [10]
Gdje su: Bituminse Belge bitumenski premazi; Deck- und Tragschichten aus Asphaltbeton habajui i
nosivi slojevi asfalta; Gussasphalt - lijevani asfalt; Deckschichten aus Rauhasphalt povrinski grubi asfalt;
Drainasphaltdeck - und tragschichten drenani asfaltni slojevi i nosivi slojevi;
Heissmischfundationsschicht HMF vrue mijeani bitumenizirani nosivi slojevi; Schottertrnkung ljunak;
Stabilisierung mit hydraulischen; indemitteln hidraulino vezana stabilizacija; Kiessand gebrochen
drobljeni ljunak; Kiessand gebrochen obli ljunak; Stabilisierung mit bituminsen Bindemitteln (z.B. KMF)
bitumenom vezana stabilizacija.
Ovisno o optereenju Ti i podlozi Si, te odabranim slojevima kolnike konstrukcije, standard daje 6 tipova
konstrukcija:
- Tip 1 daje za slojeve asfaltbetona i ljunka,
- Tip 2 daje za slojeve asfaltbetona, bitumeniziranog nosivog sloja i ljunka,
- Tip 3 daje za slojeve asfaltbetona i bitumeniziranog nosivog sloja,
- Tip 4 daje za slojeve asfaltbetona, hidrauliki stabiliziranog nosivog sloja i ljunka,
- Tip 5 daje za slojeve asfaltbetona i hidrauliki stabiliziranog nosivog sloja,
- Tip 6 daje za slojeve asfaltbetona, ljunka i hidrauliki stabiliziranog nosivog sloja.
10
Slika 12. Tip 2 kolnike konstrukcije, slojevi asfaltbetona, bitumeniziranog nosivog sloja i ljunka [10]
2.5 VELIKA BRITANIJA
11
Ako podaci neophodni za standardni proraun i procjenu prometnog optereenja nisu dostupni, tada se
optereenje za sve prometne trakove u jednom smjeru (za razdoblje 40 godina) uzima na osnovu grafova na
slikama 13 i 14 (Figure 2.2 i Figure 2.5). Ako nisu poznati konkretni podaci, za faktor rasta OGV1+PSV i
OGV2, uzimaju se vrijednosti iz grafikona (Figure 2.3 u standardima). Ako su pak poznati podaci o prolom
prometu oni se koriste za procjenu budueg, ali samo ako su poznati podaci najmanje 10 godina jer kraa
razdoblja nisu pouzdana. Tada se koristi grafikon (Figure 2.4 u standardima).
12
Za odreivanje debljine slojeva koriste se nomogrami na slici 16 (Figure 2.1 Flexible Pavements). Na desnoj
strani nomograma oitava se ukupna debljina asfaltnih slojeva, a na temelju broja osovina i klase podloge.
DBM50 je najmeki i zahtijeva najveu debljinu, dok je na kraju EME2 najvri i zahtijeva najmanju debljinu.
Lijeva strana nomograma daje debljinu hidraulino stabiliziranog sloja HBM (hydraulically bound mixtures) za
datu vrstou (klase A, B, C i D), te debljinu sloja asfalta u sredinjem dijelu nomograma.
Minimalna debljina asfaltnih slojeva je 200 mm, a hidraulino stabiliziranog sloja HBM 150 mm. Debljina
asfalta je data izrazom:
H= -16.05 x (Log(N))2 + 101 x Log(N) + 45.8 ( N projektirano optereenje do 400 msa
3. ANALIZA DEBLJINE SLOJEVA KOLNIKE KONSTRUKCIJE
Na kraju pregleda metoda analizirane su debljine pojedinih slojeva za priblino jednaku posteljicu i jednako
prometno optereenje 1 milijun i 10 milijuna standardnih osovina te sedobiju zanimljivi rezultati.
Ako se dimenzionira za prometno optereenje 1 milijun (slika 17) i 10 milijuna standardnih osovina 82 kN
(slika 18), za CBR posteljice 5 %, uz prilagodbu ostalim standardima i izrazi u ekvivalentnoj asfaltnoj debljini,
dobit e se bolji uvid o debljini kolnikih konstrukcija (slika 17 i slika 18).
Metoda dimenzioniranja U.C4.012: Kolnika konstrukcija bi se za optereenje 1 milijun osovina sastojala
od 42 cm mehanikog nosivog sloja i 12 cm asfaltnih slojeva. Za 10 milijuna osovina slojevi bi bili debljine 52
cm mehaniki nosivi sloj i 19 cm asfaltni slojevi.
Njemaki standardi: Za standardnu osovinu uzima se osovina 100 kN. 1 milijun osovina od 82 kN
prevedeno na njemaku standardnu osovinu 100 kN iznosi oko 0,9 milijuna osovina
( logN80 P / P80 logN100 ), to ga svrstava u III klasu optereenja ( 0,8 3 ). Posteljica mora imati vrijednost
minimalno Ev2 45MN / m2 . Time dobijemo kolniku konstrukciju mehanikog nosivog sloja 22 cm, nosivog
asfaltnog sloja 14 cm , veznog i habajueg 8 cm. Za 10 milijuna osovina 80 kN (oko 9 milijuna od 100 kN) bi
to bila klasa optereenja II i kolnika konstrukcija bi se sastojala od mehanikog nosivog sloja 30 cm,
nosivog asfaltnog sloja 18 cm , veznog i habajueg 12 cm.
Austrijski standardi: Optereenje 1 milijun osovina bi bilo III klase (0,4 1,3 mil.) i klase S (10 25 mil.) za
10 milijuna osovina. Posteljica treba imati E v1UP 35MN / m2 , to za 1 milijun osovina daje kolniku
konstrukciju donjeg mehanikog nosivog sloja 30 cm, goronjeg mehanikog nosivog sloja 20 cm i asfaltnih
slojeva 19 cm. Za optereenje 10 milijuna potrebno je donjeg mehanikog nosivog sloja 30 cm, gornjeg
mehanikog nosivog sloja 20 cm i asfaltnih slojeva 25 cm.
vicarski standardi: Standardi daju dnevno ekvivalentno prometno optereenje T. Kada bi 1 milijun osovina
u projektnom razdoblju 20 godina sveli na dnevno (137 dnevno) spadalo bi u grupu T3 (srednje optereenje
100 300 TF), dok bi 10 milijuna osovina (1370 ) spadalo u T5 (vrlo teko prometno optereenje 1000
3000 TF). Posteljica je klase S1 (CBR 3 6 %) i kolnika konstrukcija se sastoji od mehanikog nosivog
13
Ono to se moe vidjeti na osnovu ekvivalentne debljine asfalta (pribline) za 1 milijun osovina (slika 17) je
to da U.C4.012 (26 cm) daje vee vrijednosti od britanskih (23 cm), a manje od njemakih (29 cm),
austrijskih (36 cm) i vicarskih (31 cm). Vee vrijednosti u austijskim i njemakim standardima su zbog
uraunatih veih rizika da e konstrukcija izdrati projektno razdoblje. Za optereenje 10 milijuna osovina
(slika 18), situacija se poneto mijenja. Najveu promjenu u debljini imaju britanski standardi 48 % (s 23 na
34 cm), slijedi U.C4.012 38 % (s 26 na 36 cm) i njemaki 38% (s 29 na 40 cm). Dosta manje promjene daju
14
Savitljive kolnike konstrukcije prevladavaju u veini europskih drava, pa tako ine preko 90 %. Iznimke su
Francuska i Njemaka s dosta manjim udjelom savitljivih kolnika. Svaka drava u projektiranju ima
posebnosti proizile iz razliitog pristupa, bilo da je zasnovan na praksi ili teoretskim postavkama:
- Prometne osobitosti: Iako svaka metoda proraun prometnog optereenja svodi na standardnu
osovinu, prisutne su odreene razlike. Prije svega se to odnosi na definiranje vozila koja se uzimaju u
obzir (komercijalna vozila). U nekim dravama je granica 35 kN, drugim 30 kN ili 15 kN, dok ostale ne
definiraju minimalnu teinu. Druga razlika je u standardnoj osovini, vicarska i Velika Britanija za
standardnu osovinu uzimaju 80 kN, U.C4.012 daje 82 kN, Austrija i Njemaka 100 kN.
- Projektno razdoblje: U veini drava projektno razdoblje je 20 godina (UK ima 40 godina), no razlike su
u strategiji. Mnoge drave rade na principu da se jaanjem kolnika nakon projektnog razdoblja produlji
vijek trajanja jo 20 godina.
- Karakteristike slojeva kolnike konstrukcije: Razlike u pojedinim metodama su ponajvee u
definiranju posteljice, kao i u odabiru slojeva.
- Metode dimenzioniranja: Iako su osnovne postavke jednake (vieslojni elastini sustav), postoje razlike
u pristupu, bilo da dominira teoretski ili praktini, kao i lokalni uvjeti i strategije.
Kao rezultat svih navedenih osobitosti pojedinih metoda, dobiju se razliite debljine kolnikih konstrukcija
za jednako prometno optereenje.
Usporeujui metodu dimenzioniranja U.C4.012 s analiziranim metodama moemo uvidjeti razlike, moda i
neke nedostatke prema ostalim:
1. Temelji dimenzioniranja (AASHTO ROAD TEST) su postavljeni kad je vozni park bio potpuno drukiji, a
time i osovinska optereenja. Metoda U.C4.012 daje jednostruku standardnu osovinu 82 kN (dvostruka
se preraunava na jednostruku, a trostruka nema prorauna, dok npr. vicarski pravilnik daje i za
trostruku), dok je tendencija poveanja teine standardne osovine (Austrija i Njemaka 100 kN,
Francuska ak 130 kN). U posljednje vrijeme se izdaju preporuke za projektiranje s veim standardnim
osovinama, to bi trebalo uvrstiti i u pravilnike.
2. RStO i RVS metode, za razliku od U.C4.012, u proraunu broja standardnih osovina uzimaju irinu
voznog traka, to takoer ima utjecaja.
3. RStO metoda u proraunu broja standardnih osovina uzima uzduni nagib, to se u U.C4.012 ne uzima.
Ovaj faktor nije zanemariv s obzirom na vee optereenje i koenje, za vee nagibe razlike su i preko 25
%. Zbog zanemarivanja ovog utjecaja dionice cesta na veim nagibima su dosta loijeg stanja.
4. Projektno razdoblje nije strogo definirano, a moda bi bilo dobro da se definira jasna strategija.
5. Veina zemalja tei standardizaciji uvodei kataloge konstrukcija. Katalozi pojednostavljuju upotrebu s
jedne strane, a s druge vode standardizaciji cestovne mree.
LITERATURA
[1] Babi, B., Projektiranje kolnikih konstrukcija, Sveuilite u Zagrebu i HDGI, Zagreb 1997.
[2] COST 333: Development of New Bituminous Pavement Design Method, Final Report of the Action,
European Commission, Directorate General Transport, Brussels, 1999.
[3] U.C4.010 Projektiranje i gradenje cesta. Odreivanje ukupnog ekvivalentnog prometnog optereenja za
dimenzioniranje asfaltnih kolnikih konstrukcija, 1981.
[4] U.C4.012 Projektiranje i gradenje cesta. Dimenzioniranje novih asfaltnih kolnikih konstrukcija, 1981.
[5] Richtlinien fuer die Standardisierung des Oberbaues von Verkehrflaechen. RStO 86, Ausgabe 1986.
Ergaenzte Fassung 1989. und 1996.
[6] Velske, Mentlein, Eymann, Strassenbau technik, Werner, Duesseldorf 2002.
[7] RVS 3.63 Strassenplanung, Bautechnische Details, Oberbau, Wien 1998.
[8]
RVS
8S.05.11Oberbauarbeiten
(ohne
Deckenarbeiten),
Tragschichten,
ungebundene
Tragschichten, Wien 1997.
[9] SN 640 320 Dimensionierung, quivalente Verkehrslast, Zrich 2000.
[10] SN 640 324 Dimensionierung; Strassenoberbau (VSS), Zrich 1997.
[11] Design Manual for Roads and Bridges, hd 24/06; hd 26/06, London 2006.
[12] ELLPAG PHASE 1, A Guide to the Use of Long-Life Fully-Flexible Pavements, FEHRL, Brussels, 2004.
[13] Branko Mazi, Asfaltne kolovozne konstrukcije, Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2007.
[14] Aleksandar Cvetanovi, Borivoje Bani, Kolovozne konstrukcije, Akademska misao, Beograd 2007.
[15] Smjernicama za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima, Sarajevo/Banja Luka 2005.
15