PRIMJENA ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEA POMOU KLJUNIH

FINANCIJSKIH POKAZATELJA KAO TEMELJ DONOENJA

POSLOVNIH ODLUKA
(Seminarski rad)

Profesor: doc. dr. Student:

, Januar 2015
Sadraj

1. Uvod..................................................................................................................................................1

2. Struktura i sadraj temeljnih financijskih izvjea............................................................................2

3. Analiza putem financijskih pokazatelja............................................................................................4
3.1. Pokazatelji likvidnosti....................................................................................................................5
3.2. Pokazatelji zaduenosti..................................................................................................................6
3.3. Pokazatelji aktivnosti.....................................................................................................................9
3.4. Pokazatelji profitabilnosti11
3.5. Pokazatelji ekonominosti12
3.6. Pokazatelji investiranja12
4. DuPont sustav pokazatelja15
5. Zakljuak15
6. Literatura16

1. UVOD

Rije analiza potjee od grke rijei analysis to znai rastavljanje, ralanjivanje neke cjeline na
njezine sastavne dijelove, dok se ne doe do njezinih elemenata koji su dalje nedjeljivi.
Analiza financijskih izvjea najvaniji je dio cjelokupne analize poslovanja drutva. U vrijeme
donoenja godinjih temeljnih financijskih izvjea javlja se pojaan interes za analizom tih
izvjea.Mnogi korisnici financijskih izvjea esto kau da iz njih ne mogu ocijeniti bonitet drutva
i da izvjea slue samo za zadovoljavanje zakonskih uvjeta. Meutim, na temelju dobre analize
moe se donijeti mjerodavan sud o bonitetu promatranog drutva . Analiza omoguava odgovor na
pitanje kako je poduzee poslovalo u prethodnom razdoblju i kako poboljati rezultat u narednom
razdoblju. Ova analiza preduvjet je racionalnog upravljanja poslovanjem i razvojem drutva.
Drutva se osnivaju radi ostvarivanja to vee dobiti.
Maksimizacija dobiti predstavlja tenju postizanju to veih prihoda i to manjih rashoda. Iskazana
dobit u financijskim izvjeima moe znatno odstupati od realnog stanja to je uvjetovano nainima
obrauna, odnosno u prikazanim izvjeima mogu biti skriveni vei gubici ili dobici. O realnosti
iskazanih podataka u financijskim izvjeima daju miljenje ovlateni revizori. to je financijski
rezultat realnije utvren, bit e bolje i kvalitetnije odluke koje se na temelju istog donose. Zato je
nuno primijeniti takav nain utvrivanja svakog dijela prihoda i svakog elementa rashoda koji e
dati maksimalno taan obraun, odnosno maksimalno mogu realan financijski rezultat.
Financijski rezultat pokazuje opi bonitet poslovanja drutva, a ocjena o bonitetu najee utjee i
na vrstu i obujam analize. Analitiar obino na temelju ope spoznaje o poslovanju drutva izrauje
svoj redoslijed analitikih postupaka. Financijski rezultat u stanovitom smislu predstavlja inicijalni
analitiki postupak, odnosno polazite analize poslovanja drutva.
Analiza financijskog rezultata se, kao i analiza drugih relevantnih pojava u poduzeu, obavlja za
krae i za due period. Analizira se nastanak (formiranje) prihoda i rashoda, odnosno trokova te
svih imbenika koji utjeu na veliinu i dinamiku poslovnih segmenata, kao i na financijski rezultat.
Za bonitet poslovanja drutva zainteresirani su: vlasnik ili vlasnici drutva, menadment,
zaposlenici, banke i drugi vjerovnici, drava, jedinice lokalne samouprave, i drugi.

2. STRUKTURA I SADRAJ TEMELJNIH FINANCIJSKIH IZVJEA

Struktura i sadraj temeljnih financijskih izvjea predoenih upravi, nadzornom odboru i

vlasnicima ne daje dovoljno informacija temeljem kojih se moe utvrditi i objektivno ocijeniti
kvaliteta uspjenog poslovanja sa stajalita pojedinog imbenika poslovanja i njihovog ukupnog
utjecaja. Kako se bez toga ne mogu donositi dobre odluke za postizanje boljeg ukupnog rezultata
poslovanja posluit e pokazatelji uspjenosti poslovanja drutva. Pokazatelje uspjenosti
poslovanja potrebno je utvrditi kako bi se dobila informacijska podloga potrebna za donoenje
odreenih poslovnih odluka.
Drutvo se osniva jer eli dugo i stabilno poslovati, biti od koristi svojim vlasnicima (donositi im
dobitak), uposlenima, doprinositi razvoju grada, regije te sveukupnom razvoju drave, tj. biti
drutveno korisna institucija. Da bi ostvarilo te ciljeve, gospodarsko drutvo stupa u razliite,
nekada i vrlo sloene poslove odnose s drugim osobama. S druge strane, da bi preivjelo,
gospodarsko drutvo stalno mora ulaziti u nove investicije, osiguravati novu, sve moderniju i
efikasniju opremu, tehnologiju i kadrove, kako bi se oduprlo konkurenciji. Da bi se to moglo
ostvariti, treba osigurati i svjei kapital.
Dionika drutva, kao javna drutva, svjei kapital prikuplja novim emisijama dionica.
Na osnovi dosad iznesenog moglo bi se kazati da postoje tri glavna razloga zato se obavlja procjena
boniteta gospodarskog drutva i analiziraju temeljni financijski izvjetaji i ostvareni financijski
pokazatelji: potreba da se kontinuirano prati vlastita financijska situacija, analiziraju ostvareni
financijski pokazatelji, planiraju financijski instrumenti i provodi financijski nadzor.
Da se izraunaju i analiziraju financijski pokazatelji poslovnih partnera s kojima gospodarsko
drutvo stupa u razliite poslovne odnose i da se kod ulaganja u dugorone vrijednosne papire
detaljno provjeri bonitet emitenata dugoronog vrijednosnog papira, odnosno da se potencijalnim
ulagaima prue sve relevantne informacije potrebne za donoenje odluke o ulaganju kapitala, te da
ga se zatiti od eventualne prijevare.
Prije nego to neto kaemo o procjeni boniteta nekog drugog gospodarskog drutva, upozoravamo
na vanost kontinuiranog praenja, kontroliranja i analiziranja financijske situacije financijskim
pokazateljima vlastitog gospodarskog drutva. U biti radi se o sustavu mjera i postupaka koje je
samo gospodarsko drutvo postavilo i organiziralo za svoje potrebe. Procijeniti bonitet
gospodarskog drutva znai procijeniti njegovo "zdravlje"- sposobnost da gledajui dugorono
preivi. Bit postojanja svakog gospodarskog drutva jest pretvaranje odreenih resursa, uzimajui u
obzir vremensku dimenziju tog procesa, koji se "prerauju" esto nazivni inputi (kapital,
dugotrajna materijalna imovina, sirovine, ideje, rad) u outpute (proizvode, sluge), ija bi
vrijednost trebala biti vea od zbroja inputa potrebnih za njihovu proizvodnju. Kad govorimo o
vrijednosti, onda uvijek mislimo na trinu vrijednost. Kako ta trina vrijednost stalno varira,
budui da se situacija na tritu mijenja iz asa u as, svako dobro organizirano gospodarsko drutvo
2

mora tedjeti resurse, jer su oni osnovica njegova preivljavanja i rasta. Budui da svako
gospodarsko drutvo posluje na tritu, stupa u razliite, ponekad vrlo sloene odnose s drugim
trgovakim drutvima, mora biti svjesno da je neprestano predmet promatranja i analiziranja svog
okruenja, najvie onog s kojim je gospodarsko drutvo u razliitim meuovisnim odnosima.

3. ANALIZA PUTEM FINANCIJSKIH POKAZATELJA

Analiza putem financijskih pokazatelja je jedna od najpoznatijih i najee koritenih analiza

financijskih izvjea i moe dati dobar pregled poduzea i naglasiti njegove slabosti i snage. Analiza
putem pokazatelja predstavlja prvu fazu financijske analize. Povezivanjem stavki iz jednog ili iz
3

dvaju izvjea, odnosno knjigovodstvenih i/ili trinih podataka, ona pokazuje povezanost izmeu
rauna u financijskim izvjeima i omoguuje vrednovanje financijskog stanja i poslovanje tvrtke.
Vano je istai da korisnost i upotrebljivost financijskih pokazatelja o tanosti financijskih izvjea i
predvianja na osnovu kojih su izraunati ovi pokazatelji. Financijski pokazatelji su dobri u onoj
mjeri u kojoj su dobre pretpostavke na kojima se oni temelje.
Meu prvim studijama koje su identificirale problematiku vezanu za razliku izmeu vrijednosti
financijskih koeficijenata neuspjenih i uspjenih poduzea bile su studije Ramsera i Fostera iz
1931.godine kad su analizirali jedanaest omjera iz 173 poduzea s ciljem predvianja poslovnih
tekoa,zatim iste godine Paul Fitzpatrick u radu u kojem je promatrao tri do pet godina unazad
trendove trinaest omjera za dvadeset poduzea s tekoama, a potom ih je slijedee godine
usporedio s devetnaest poduzea bez tekoa, potom studija Charlesa Merwina iz 1942. godine kada
je objavio prvu rafiniranu i usavrenu studiju predvianja poslovnih potekoa uporabom omjera i
ona je do Beaverovog istraivanja zapoetog 1965. god. bila unato godinama najbolja studija
sposobnosti predvianja poslovnih potekoa koritenjem financijskih omjera, i iji su rezultati jo
uvijek uvjerljivi.
William Beaver 1966. godine objavljuje rad u kojem prvi puta koristi znanstvenu metodologiju u
prouavanju omjera u svrhu predvianja
Izraunati pokazatelji sami za sebe ne govore mnogo. Da bismo mogli ocijeniti jesu li veliine nekih
pokazatelja zadovoljavajue ili ne, potrebno je usporediti te pokazatelje s odreenim veliinama,
koje, u stvari predstavljaju bazu usporedbe.
Najee koritene veliine za usporedbu tih pokazatelja su:
1) Planirani pokazatelj za razdoblje koje se analizira,
2) Kretanje veliine odreenog pokazatelja tijekom odreenog vremena u istom poduzeu,
3) Veliina tog pokazatelja u slinom poduzeu koji pripada istoj grupaciji,
4) Prosjena vrijednost odreenog pokazatelja koji pripadaju istoj grupaciji.
Prednost pokazatelja u odnosu na apsolutne vrijednosti pokazatelja je njihova neovisnost o veliini
poduzea. Primjerice, veliina poduzea moe se udvostruiti u roku od nekoliko godina, ali e
pokazatelji u vremenski razliitim financijskim izvjeima jo biti usporedivi.
Budui da su mogua preklapanja informacija koja nam pruaju pokazatelji potrebno je biti
selektivan u njihovoj primjeni i odabrati pokazatelje koji imaju najveu eksplanatornu mo.
Jedna od estih klasifikacija financijskih pokazatelja je slijedea klasifikacija:
Pokazatelji likvidnosti (liquidity ratios)
Pokazatelji zaduenosti (leverage ratios)
Pokazatelji aktivnosti (activity ratios)
Pokazatelji ekonominosti
Pokazatelji profitabilnosti (profitability ratios)
Pokazatelji investiranja (investibility ratios)

Pored grupa pokazatelja koriste se i sustavi pokazatelja od kojih je u irokoj upotrebi DuPont sustav
4

pokazatelja koji je dobio ime po amerikom hemijskom divu koji ga je prvi poeo koristiti.
U nastavku rada prikazan je nain formiranja i izraunavanja nekih znaajnijih pokazatelja analize
financijskih izvjea. Pokazatelji su izraunati na temelju bilance stanja i bilance uspjeha. Pri
interpretaciji znaaja veliine odreenog pokazatelja nee se uvijek donositi sud o tome da li je to
prihvatljivo ili ne zbog toga to u ovom sluaju nema adekvatnih baza za usporedbu.

3.1.

POKAZATELJ LIKVIDNOSTI

Pokazatelji likvidnosti se koriste za procjenu sposobnosti poduzea da udovolji kratkoronim

obvezama. Dobavljai proizvoda i usluga poduzeu, kao i vjerovnici koji odobravaju poduzeu
kratkorone kredite zainteresirani su za procjenu sposobnosti poduzea da udovolji obvezama koje
dospijevaju na kratak rok (obveza s rokom dospijea do godinu dana). Likvidnost je pokazatelj koji
je najranije poeo biti koriten u analizi financijskih izvjea.
Najei pokazatelji likvidnosti su:
1) Tekua likvidnost
2) Ubrzana likvidnost
3) Financijska stabilnost
Pokazatelj tekue likvidnosti dobije se kao omjer kratkorone imovine i kratkoronih obveza.

Tekua likvidnost = Tekua imovina / Tekue obveze

Za pretpostaviti je da vea vrijednost pokazatelja tekue likvidnosti osigurava bolju poziciju
duniku.
Promatrajui sa stajalita pozajmitelja vea vrijednost pokazatelja tekue likvidnosti trebala bi
pruati zatitu od eventualnih drastinih gubitaka prouzroenih poslovnim promaajima dunika.
Znaajna prevaga kratkorone imovine nad kratkoronim obvezama trebala bi zatititi potraivanja
pozajmitelja ukoliko bi zalihe morale biti likvidirane uslijed prisilne prodaje i ukoliko bi se kod
dunika pojavili znaajni problemi u naplati potraivanja.
Sagledavajui problematiku iz drugog kuta, preveliki iznos pokazatelja tekue likvidnosti mogao bi
signalizirati loa postupanja manadmenta. Izuzetno visok pokazatelj tekue likvidnosti moe
znaiti i neiskoritenu gotovinu, preveliki nivo zaliha u odnosu na stvarne potrebe te loe upravljanje
potraivanjima, rezultat kojeg su prevelika potraivanja. U isto vrijeme, navedena situacija moe
znaiti da se ne koriste dovoljno mogunosti kreditiranja od strane dobavljaa.
Prema gruboj procjeni, koju ponekad koriste tradicionalni bankari, smatra se da je omjer
kratkorone imovine i kratkoronih obveza od 2:1 optimalan za veinu poduzea, jer prua dovoljnu
zatitu pokriu kratkoronih obveza, uz uvjet da se vrijednost kratkorone imovine smanji do 50%.
5

Kao i kod svih ovakvih procjena, njihova primjena ovisi o mnogo initelja kao to su grana
industrije i njezina daljnja perspektiva. Ako poduzee ima brz obrt zaliha i moe naplatiti svoju
realizaciju bez problema, prihvatljivi odnos tekuih sredstava i tekuih obveza moe biti i nii.
Meutim nikako ne bi trebao biti ispod 1:1. Problem ovog koncepta sastoji se u injenici da
pokazatelj tekue likvidnosti mjeri u biti statiko stanje i procjenjuje poslovanje pod pretpostavkom
likvidacije, a ne uzima u obzir "going concern koncept" koji treba biti glavni prioritet manadmenta.
Pokazatelj ubrzane likvidnosti se koristi za procjenu moe li poduzee udovoljiti svojim
kratkoronim obvezama upotrebom svoje najlikvidnije imovine. Ovaj pokazatelj izuzima zalihe iz
izrauna i stoga je precizniji kao mjerilo likvidnosti.
Ubrzana likvidnost = Tekua imovina zalihe / Tekue obveze
Ovaj pokazatelj bi trebao iznositi minimalno 1 ili vie, odnosno tekue obveze ne bi smjele biti vee
od zbroja iznosa novca i potraivanja, premda ima izuzetaka, ovisno o industriji. Ako je pokazatelj
visok, znai da je potrebno unaprijediti upravljanje gotovinom radi smanjenja suvika gotovine,
pootriti kreditnu politiku ili smanjiti kratkotrajnu u korist dugotrajne imovine. Ovaj pokazatelj
uglavnom koriste banke i drugi kreditor, a slui kao upozorenje na opasnost da dunik nee moi
izmiriti svoje obveze u roku dospijea najvie 1 ili manje od 1. Rauna se na slijedei nain:
Financijska stabilnost = Dugotrajna imovina / Kapital + dugorone obveze
Smanjenje pokazatelja financijske stabilnosti je pozitivna tendencija, jer to znai da se sve vei
diokratkotrajne imovine financira iz dugoronih izvora financiranja ime se stvaraju pretpostavke za
financijsku stabilnost promatranog poduzea.

3.2.

POKAZATELJI ZADUENOSTI

Pod dugom se podrazumijevaju izvori financiranja koji se moraju otplatiti, i to na kratak rok (do
godinu dana) ili na dugi rok.
Pokazatelji zaduenosti koriste se za procjenu financijskog rizika poduzea, odnosno pokazatelji
mjere stupanj zaduenosti poduzea.
U analizi zaduenosti vane su dvije vrste pokazatelja zaduenosti (financijske poluge):
Pokazatelji na temelju stavljanja u omjer rauna bilance radi utvrivanja razmjera u
kojem se imovina financirala posuenim sredstvima.
Pokazatelji na temelju rauna bilance uspjeha radi utvrivanja koliko su puta fiksne naknade
pokrivene dobitkom.
Najei pokazatelji zaduenosti su:
-Pokazatelj zaduenosti
-Pokazatelj vlastitog financiranja
6

-Pokazatelj financiranja
-Pokazatelj pokria kamata
-Faktor zaduenosti
-Stupanj pokria I
-Stupanj pokria II
Pokazatelj zaduenosti pokazuje koliki udio sredstava su osigurali vjerovnici (kreditori). Rauna se
dijeljenjem ukupnih obveza s ukupnom imovinom.
Pokazatelj zaduenosti = Ukupne obveze / Ukupna imovina
Pokazatelj zaduenosti pokazuje do koje mjere poduzee koristi zaduivanje kao oblik financiranja,
odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduivanjem. to je vei odnos duga i imovine, vei je
financijski rizik*, a to je manji, nii je financijski rizik. U pravilu bi vrijednost koeficijenta
zaduenosti trebala biti 0,5 ili manja.
*Financijski rizik predstavlja rizik kod fiksnih trokova financiranja (rizik da se ostvarenim
financijskim rezultatom nee pokriti kamate na dugove poduzea) i/ili rizik koji proizlazi iz stupnja
zaduenosti poduzea (rizik da poduzee nee biti u mogunosti vratiti dug). Stupanj rizika se
poveava usporedo sa stupnjem zaduenosti poduzea.
Pokazatelj vlastitog financiranja je komplementaran koeficijentu zaduenosti i rauna se na slijedei
nain:
Pokazatelj vlastitog financiranja = Kapital / Ukupna imovina
Pokazatelji vlastitog financiranja govore u kojem omjeru vlastito financiranje sudjeluje u poslovanju
poduzea. Pokazatelj je to bolji to je koeficijent vei od 0,50, jer onda to znai da se poduzee
financira iz vlastitih izvora s vie od 50%. Odnosno, moemo rei to je stupanj samofinanciranja
vei to su vjerovnici sigurniji i rizik poslovanja s tim poduzeima je manji.
Koeficijent financiranja je takoer jedan od znaajnijih pokazatelja koji govori kolika je rizinost
ulaganja u dotino poduzee. Rauna se dijeljenjem ukupnih obveza s kapitalom.
Pokazatelj financiranja = Ukupne obaveze / Kapital
Pokazatelj financiranja se naziva ko i pokazateljem mogueg zaduivanja, te prema
konzervativnom
pristupu trebao bi iznositi 1:1. Meutim, u dananjim suvremenim uvjetima poslovanja odstupa se
pomalo od tako definiranog odnosa: sve vei naglasak se pridaje rezultatima koji se postiu
ukupnim kapitalom, tj. trajnoj snazi prihoda. U tom kontekstu tolerira se vea zaduenost poduzea i
pomie se odnos vlastitog i tueg kapitala prema omjeru 30:70, a u mnogim bankama to predstavlja
granicu kreditne sposobnosti poduzea.
Pokrie trokova kamata je jedan od pokazatelja koji govori o dinamikoj zaduenosti poduzea.
Pokazuje razmjer u kojem poslovni dobitak moe pasti a da ne dovede u pitanje plaanje kamata,
7

odnosno pokazatelj daje informaciju o tome koliko su trokovi kamata pokriveni s dobiti prije
oporezivanja. Rauna se na slijedei nain:
Pokrie trokova kamata = EBIT / Godinji trokovi kamata
Kod ovog pokazatelja kao sredstva koja se mogu upotrijebiti za podmirenje godinjeg troka kamata
uzima se dobitak prije poreza i kamata (EBIT), jer su kamate neoporezivi troak (tj. na njihovo
plaanje ne utjee porez), odnosno ukupan EBIT je raspoloiv za plaanje kamata.
Poeljnim se smatra to vei odnos, jer je u tom sluaju manja rizinost podmirenja obveza po
dospjelim kamatama.
Ovaj pokazatelj slui kao orijentir za odluku o zaduivanju kod financijskih organizacija, tj. da li je
poduzee uope u mogunosti podmiriti trokove kamata za kredit koji bi eventualno zatrailo.
Faktor zaduenosti tako er ukazuje na dinamiki aspekt zaduenosti jer razmatra mogunost
podmirenja obveza, odnosno pokazuje koliko bi godina trebalo uz postojee uvjete poslovanja i
ostvarivanja dobiti da poduzee podmiri svoje ukupne obveze.
Faktor zaduenosti = Ukupne obaveze / Neto dobit + amortizacija
Promatrano s aspekta sigurnosti poslovanja poduzea podrazumijeva se da manji faktor zaduenosti
znai veu sigurnost i obrnuto.
Kontrolna mjera za ovaj pokazatelj je 5 godina. To znai, ako poduzee moe podmiriti sve svoje
obveze unutar 5 godina ono je solventno i nije prezadueno.
Stupanj pokria I Zlatno bankarsko pravilo nalae ronu usklaenost dijelova aktive i pasive,
odnosno zahtjeva financiranje dugotrajne imovine iz dugoronih izvora, bilo vlastitih (temeljni
kapital, priuve) ili tu ih (bankarski krediti).
Stupanj pokria I = Vlastiti kapital / Dugotrajna imovina
Vrijednost ovog pokazatelja ne bi trebala prelaziti vrijednost 1. to je vrijednost nia od 1 to je
pokazatelj bolji.
Stupanj pokria II Zlatno bilanno pravilo nalae ronu usklaenost dijelova aktive i pasive,
odnosno zahtjeva financiranje dugotrajne imovine iz dugoronih izvora, bilo vlastitih (temeljni
kapital, priuve) ili tu ih (bankarski krediti).
Stupanj pokria II = Vlastiti kapital + dug, tu i kapital / Dugotrajna imovina
Vrijednost ovog pokazatelja bi takoer trebala biti 1. to je pokazatelj manji od 1 to je zaduenost
poduzea manja, a likvidnost vea.

3.3.

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

Pokazatelji aktivnosti poslovanja mjere koliko efikasno poduzee upotrebljava svoje resurse.
Pokazatelji aktivnosti poznati su jo pod nazivom koeficijenti obrtaja. Koeficijent obrtaja ukazuje na
brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Opi obrazac za izraunavanje koeficijenta obrtaja
je:
Koeficijent obrtaja = Promet / Prosjeno stanje
Na poetku i na kraju godine i dijeli s 2. [(prethodna godina+tekua godina)/2]
Osim toga, ako je poznat koeficijent obrtaja tada je mogue i izraunati i prosjene dane vezivanja
sredstva tj. prosjeno trajanje obrta.
Broj dana vezivanja = 365 / Koeficijent obrtaja
S aspekta uspjenosti i sigurnosti bolje je da je koeficijent obrta to vei broj, odnosno da je vrijeme
vezivanja to krae.
Najei pokazatelji aktivnosti su:
-Pokazatelj obrta ukupne imovine
-Pokazatelj obrta potraivanja
-Trajanje naplate potraivanja
-Pokazatelj obrta zaliha
-Broj dana vezivanja zaliha
Koeficijent obrta ukupne imovine stavlja u odnos financijske uinke te imovine (prihode) s
njezinom ukupnom vrijednou. Upuuje na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. to je
taj koeficijent vei, to je vea brzina cirkulacije (tj. broja dana vezivanja imovine manji).
Obrt ukupne imovine = Prihod od prodaje / Prosjena ukupna imovina
Pokazatelj obrta potraivanja pokazuje koliko novanih jedinica prodaje se moe ostvariti s jednom
KM uloenom u potraivanja.
Koeficijent obrta potraivanja = Prihod od prodaje / Prosjena potraivanja
Na osnovi koeficijenta obrta potraivanja mogue je i izraunati i prosjeno trajanje naplate
Prilikom izraunavanja prosjenog stanja, obino se u obzir uzima zbroj knjigovodstvenog stanja na
potraivanja na slijedei nain:
9

Trajanje naplate potraivanja u danima = 365 dana / Koeficijent obrta potraivanja

Porast prosjenog vremena naplate potraivanja (pad pokazatelja obrtaja potraivanja) moe znaiti
da poduzee ima problema s naplatom potraivanja ili da su potraivanja sumnjive kvalitete.
Razdoblje naplate korisno je usporediti s uvjetima kreditne politike poduzea. Primjerice, ukoliko je
poduzee odobrilo kupcima odgodu plaanja do 30 dana, a ako je prosjeno vrijeme naplate
potraivanja iznosilo 45 dana, onda ono ukazuje da naplata potraivanja od kupaca kasni. Da su
kreditni uvjeti bili 60 dana, to bi znailo da se naplata izvri prije roka.
Pokazatelj obrta zaliha pokazuje koliko puta godinje poduzee okrene (obrne) prosjene zalihe.
Rauna se dijeljenjem prihoda s prosjenim zalihama, odnosno:
Koeficijent obrta zaliha = Prihod od prodaje / Prosjene zalihe
Niski pokazatelj implicira da poduzee ima visoke oportunitetne trokove tj. neproduktivno koristi
sredstva. Niski pokazatelj obino ukazuje i na nekvalitetne (zastarjele, pokvarene) zalihe. Mogue je
I da poduzee ima na zalihama dio starih zaliha koje se ne koriste, dok se ostale zalihe dobro obru,
pa bi te zalihe trebalo prodati uz diskont ili ako to nije mogue, treba ih otpisati. Previsoki
pokazatelj upuuje, pak, da poduzee vjerojatno esto iscrpljuje zalihe i tako gubi kupce.
Pomou koeficijenta obrta zaliha moemo i izraunati broj dana vezivanja zaliha na sljedei nain:
Broj dana vezivanja zaliha = 365 / Koeficijent obrtaja zaliha

3.4.

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

Pokazatelji profitabilnosti izraavaju snagu zarade poduzea, odnosno pokazuju ukupni efekt
likvidnosti, upravljanja imovinom i dugom na mogunost ostvarenja profita.
Pokazatelji profitabilnosti se mogu podijeliti u dvije temeljne skupine:
1) Pokazatelje koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema prodaji
1. Bruto mara profita
2. Neto mara profita
2) Pokazatelje koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema ulaganjima.
1. Rentabilnost imovine
2. Rentabilnost kapitala
10

Bruto mara profita stavlja u odnos dobit prije oporezivanja (bruto dobit) uveanu za kamate s
prihodima od prodaje poduzea. Ona oznauje udio bruto dobiti uveanu za kamate s ukupnom
prodajom poduzea, te se moe izraziti i postotno. to je ona vea, poduzee je uspjenije u
ostvarivanju zarade.
Bruto mara profita = Dobit prije oporezivanja + kamate / Prihod od prodaje

Neto mara profita prikazuje odnos izmeu dobiti nakon oporezivanja (neto dobiti), uveane za
kamate i prihodima od prodaje poduzea. Razlika izmeu bruto i neto mare, profit je upravo u
poreznom optereenju u odnosu prema prihodima od prodaje.
Neto mara profita = Dobit nakon oporezivanja + kamate / Prihod od prodaje
Neto mara profita je najprecizniji pokazatelj konanih uinaka realiziranih poslova i pokazuje
koliki postotak prihoda ostaje u vidu dobiti kojom se moe slobodno raspolagati.
Pokazatelj povrata na ukupnu imovinu (ROA) pokazuje sposobnost poduzea da koritenjem
raspoloive imovine ostvari dobit.
Pokazatelj neto rentabilnosti imovine = Neto dobit + kamate / Prosjena ukupna imovina
Pokazuje koliko je poduzee ukupno zaradilo na svaku KM imovine.
Pokazatelj povrata na ukupni kapital (ROE) pokazuje snagu zarade u odnosu na ulaganje
dioniara.
Pokazatelj neto rentabilnosti kapitala = Neto dobit / Prosjeni ukupni kapital
Na temelju usporedbe pokazatelja profitabilnosti kapitala i profitabilnosti imovine s kamatnim
stopama na tritu (koje odraavaju cijenu koritenja tu eg kapitala), mogue je zakljuiti isplati li se
vie poduzeu koristiti se vlastitim ili tu im kapitalom. Da su, primjerice, stope profitabilnosti
vlastitogkapitala vrlo visoke, pa ak i vie od stope profitabilnosti imovine, poduzeu bi se isplatilo
koristiti tu im kapitalom, i obrnuto.

3.5.

POKAZATELJI EKONOMINOSTI

Pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po
jedinici rashoda. Iz toga proizlazi da se ti pokazatelji raunaju na temelju podataka iz bilance
uspjeha.
U pravilu pokazatelji bi trebali biti vei od jedan, odnosno, to su vei, to se vie prihoda ostvaruje
11

na jedinici rashoda.
Temeljni pokazatelji ekonominosti su:
1) Ekonominost ukupnog poslovanja
2) Ekonominost prodaje
Ekonominost ukupnog poslovanja = Ukupni prihod / Ukupni reshod
Ekonominost prodaje = Prihodi od prodaje / Rashodi od prodaje

3.6.

POKAZATELJI INVESTIRANJA

Pokazatelji investiranja mjere uspjenost ulaganja u dionice poduzea. Osim pokazatelja iz

financijskih izvjea, za izraunavanje tih indikatora potrebne su i informacije o dionicama,
posebice o broju dionica te njihovoj trinoj vrijednosti.
Najvaniji pokazatelji investiranja su:
-Pokazatelj zarade po dionici
-Pokazatelj dividende po dionici
-Odnos isplate dividendi
-Ukupna rentabilnost dionice
-Prinos po dividendi
Zarada po dionici (EPS3) pokazuje profitabilnost po jednoj obinoj (redovnoj) dionici, dakle, s
pozicije obinih dioniara. EPS se rauna na temelju zadnjeg izvjea iz bilance uspjeha. dijeljenjem
neto dobiti umanjene za povlatene dividende s brojem redovnih dionica i izraava u jedinicama
"puta".
EPS = Neto dobit povlatene dividende / Broj redovitih dionica
Dividenda po dionici (DPS4) prikazuje koji iznos dividende e dioniar dobiti za svaku dionicu koju
posjeduje. Prilikom izraunavanja DPS-a, izglasane dividende dijele se s brojem obinih dionica.
DPS = Dio neto dobiti rasporeen za dividende5 / Broj redovitih dionica
Odnos isplate dividendi (DPR6) obuhvaa odnos dividende po dionici i zarade po dionici.
DPR = DPS / EPS
12

Obino je taj pokazatelj manji od 1, jer je po pravilu zarada po dionici vea od dividendi po dionici
iz razloga to se dio dobiti zadrava. Mogua je i situacija kad je taj pokazatelj vei od 1, tj. da je
zarada po dionici manja od dividende po dionici, ali to onda znai da su se dividende isplatile iz
zadrane dobiti.
Pokazatelj rentabilnosti dionice je najznaajniji pokazatelj investiranja. Ukupna rentabilnost dionice
prikazuje odnos izmeu dobiti po dionici i trine cijene dionice. Bitno je da se prilikom
izraunavanja trine vrijednosti dionice kapital iskae po trinoj, a ne po knjigovodstvenoj
vrijednosti, te se u nazivniku i koristi trina cijena dionice (PPS7)
Ukupna rentabilnost dionice = Dobit po dionici / Trina cijena dionice
Prinos od dividendi prikazuje dividendnu rentabilnost po dionici, pa se stavlja u odnos dividenda po
dionici i trina vrijednost te dionice.
Prinos po dividendi = Dividenda po dionici / PPS
U normalnim e uvjetima ukupna rentabilnost dionice bit vea od prinosa po dionici. obrnuta
situacija je mogua samo ako se dividende isplauju iz zadrane dobiti koja je akumulirana u
prethodnim godinama.

4. DUPONT SUSTAV POKAZATELJA

Sustav me usobno povezanih pokazatelja DuPont analiza, je dobila ime po amerikom poduzeu
DuPont, u kom je razvijena i koritena krajem dvadesetih godina dvadesetog stoljea.
DuPont analiza omoguuje menaderima ocjenu performansi poduzea u terminima povrata
naulaganje. Analiza se moe vriti u obliku ROA i ROE analize. U ovom radu emo se bazirati na
ROE analizu, odnosno rentabilnost kapitala.
Sutina pokazatelja je da rentabilnost kapitala ralani na proizvod tri pokazatelja - profitabilnost
prihoda, obrt sredstava i meusobni odnos sredstava i kapitala.
Rentabilnost kapitala se tako rauna po sljedeoj formuli:
ROE = rentabilnost prihoda * obrt sredstva * (sredstva/kapital)
pri emu pojedini pokazatelji predstavljaju sljedee:
rentabilnost kapitala je odnos dobiti i prosjenog kapitala;
rentabilnost prihoda je odnos dobiti i prihoda;
obrt sredstava je odnos prihoda i prosjenih sredstava.
13

Slika 1.: DuPont shema ROE

5. ZAKLJUAK

Kroz ovaj rad pokualo se, prikazati najznaajnije pokazatelje poslovanja poduzea koritenjem
suvremenih metoda analize i sinteze poslovnih rezultata,koji se koriste radi boljeg utvrivanja
poloaja drutva na tritu ali i s ciljem olakavanja tijelima drutva.
U radu su koritene koristili metode i koncept ogranienog broja pokazatelja (indikatora)
poslovanja, kako financijske tako i nefinancijske prirode, interno i eksterno orijentiranih, kojima se
sagledava ukupnost poslovanja neke tvrtke i njenu interakciju s okolinom tritem, zajednicom i
vlasnicima.
Odabrani pokazatelji omoguuju menadmentu pravovremeno uoavanje odstupanja od oekivanih
vrijednosti, te na temelju rezultata poduzimanje inicijativa kojima je svrha umanjiti negativne ili pak
uveati pozitivne efekte koji djeluju na poslovanje.
Ocjena poslovnih rezultata drutva, odnosno boniteta poslovanja donosi se na temelju analize
financijskih izvjea za odreeno obraunsko razdoblje, i to bilance stanja, bilance uspjeha, a po
potrebi i ostala financijska izvjea (izvjea o promjenama na kapitalu, izvjee o novanim
14

tijekovima,raunovodstvene politike i biljeke uz financijska izvjea).Poslovne

banke,investitori,partneri, u pravilu trae navedena financijska izvjea za protekle dvije do tri
godine.
Naime, smatra se da su podaci za protekle dvije godine dostatni za ocjenu poslovnih rezultata,
odnosno boniteta tvrtke .
Sam prikaz "Du pont" tablice rezultata kao skupa pokazatelja na jednom listu papira olakava
sagledavanje stanja drutva i omoguava usmjeravanje akcija svih resursa ukljuenih u procese,
kako ljudskih i tehnolokih tako i financijskih, ka zajednikom cilju.

6. LITERATURA

Bonjak, D: POREZNI SAVJETNIK br.10, Revicon Sarajevo, 2009

Vidui, Lj: FINANCIJSKI MENADMENT, RRiF Zagreb, 2006
ager, K ager L: RAUNOVODSTVENI STANDARDI; FINANCIJSKI IZVJETAJI I
REVIZIJA, Inenjerski biro Zagreb, 1996
Gulin, D., Spaji, F., Mra,J., Sirovica K., ager, L., Raunovodstvo trgovakih drutava,
Rif, Zagreb, 2006.
Osmanagi B, N: Kontroling abeceda poslovnog uspjeha, kolska knjiga, Zagreb, 2004.
Mlinarevi M;REVIZIJA, Inenjerski biro Zagreb, 1996
Grupa autora: STRATEKI MENADMENT, Sinergija Zagreb, 2005
ager, L., ager, K., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb
Tuek, B., ager,L., Revizija, Rif, Zagreb, 2006.

15

16