A.

Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

2(3)#22 2013

UDK 316.733(497)/R. Amadeus

Pregledni lanak
Review article
Primljeno: 6.7.2013.

Adriana Sabo
Vojvode Stepe 152, 11040 Beograd, Srbija
imeprezime259@gmail.com

Otio je svak ko valja

Rambo Amadeus,
Eurovizija i crnogorski
turizam
Saetak
Antonije Pui, javnosti poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, se na
kulturnoj sceni Jugoslavije pojavio osamdesetih godina prolog veka, od kada
kotinuirano gradi imid umetnika koji u svakoj situaciji nastoji da okira i provocira.
U okviru Jugoslovenske, a zatim i srpske i crnogorske muzike sene, Rambo se
postavio u ulogu kritiara, posvetivi svoju karijeru ismevanju politiara, turbofolk zvezda, bogataa i svih drugih koji su u shvaeni kao neprijatelji prave
umetnosti, dobrog ukusa itd. U tom smislu je takmienje za Pesmu Evrovizije
esto bilo na meti kritike ovog umetnika. U skladu sa njegovom praksom okiranja
publike treba videti i odluku da, kao pretstavnik Crne Gore, nastupi na takmienju
za Pesmu Evrovizije, a kako je sam istakao, u cilju pospeenja turizma ove zemlje.
U radu je uinjen pokuaj sagledavanja pesme, teksta i video spota za pesmu
Euro Neuro u skladu sa prethodno iznesenim tvrdnjama. Takoe, za tumaenje
navedene pesme i spota, kao znaajan se pokazao koncept balkanizma koja
detaljno razvija Marija Todorova, a koji podrazumeva analizu samoreprezentacije
stanovnika Balkana. Drugim reima, u tekstu se nastoji sagledati pesma Euro
Neuro Ramba Amadeusa u kontekstu njegove umetnike poetike i naina na koji
su Crna Gora kao balkanska zemlja sa velikim turistikim potencijalom i njeni
stanovnici predstavljeni evropskoj publici.
Kljune rijei: Rambo Amadeus, Evrovizija, balkanizam, Euro, Neuro, Crna
Gora.

384

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

Antonije Pui, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, svoju karijeru je zapoeo osamdesetih
godina prolog stoljea, kao umjetnik koji je uvijek nastojao okirati i provocirati. Tijekom posljednjih
dvadesetak godina, paljivo je gradio imid ekscentrika i provokatora, kritiara reima, popularne
kulture, kao i svih oblika zabave koji nose etiketu kia ili unda. Takve su, na primjer, kritika
naina ivota vie klase koja se tijekom 2000. godine formirala u Srbiji, prezentirana pjesmom
Urbano, samo urbano ili brojne naslove usmjerene na kritiku Miloevievog reima, kao to su one
s albuma Psiholoko-propagandni komplet M-91 iz 1991. godine. U tekstu koji slijedi, analizirat e
se muzika, tekst i razliiti aspekti videospota za pjesmu Euro Neuro, kojom je Amadeus predstavljao
Crnu Goru na natjecanju za pjesmu Eurovizije koje se 2012. godine odralo u Azerbajdanu, s
ciljem ukazivanja na naine na koje je prikazana Crna Gora kao balkanska zemlja. U tom smislu
e od posebnog znaaja biti koncept balkanizma, shvaen na nain na koji ga je elaborirala Maria
Todorova.191 U knjizi Imagining the Balkans, Todorova nastoji ukazati na mnogobrojne naine na
koje su, u kontekstu opozicije istok/zapad, zemlje Balkana percipirane od strane zemalja zapadne
Europe, a zatim i razmotriti utjecaje koje su takva vienja imala na formiranje identiteta zemalja
Balkana, ali i drava zapadnog i sjevernog dijela kontinenta. Autorica inzistira na injenici da se
koncept orijentalizma, kako ga je formulirao Said ne moe adekvatno primijeniti i na Balkan. Za
razliku od Orijenta o kojem govori Said, ovaj poluotok je konkretno geografsko podruje, sa svojom
povijeu, kulturom i obiajima, te mu zbog toga, smatra Todrova, nije mogue pripisati misteriozne
i egzotine karakteristike, kao to je to sluaj s Orijentom koji moe obuhvaati Bliski i Daleki istok,
islamske zemlje, Aziju itd. Ukazujui na korijene koje orijentalizam i balkanizam imaju u 19. stoljeu,
autorica navodi: Istok je, openito uzeto, konstruiran za Zapad kao egzotian i izmiljen svijet,
prebivalite legendi, bajki i udesa [...] Orijent je postao simbol slobode i bogatstva (Todorova,
2009: 13). Za razliku od njega, Balkan je, sa svojom nematovitom konkretnou i gotovo potpunim
odsustvom bogatstava, izazivao jasan, najee negativan stav (Todorova, 2009: 14). Tako je,
tijekom posljednja dva stoljea, istok Europe povezivan s industrijskom zaostalou, nedostatkom
naprednih drutvenih odnosa i institucija tipinih za razvijen kapitalistiki zapad, iracionalnim
i praznovjernim kulturama netaknutim od strane zapadnog prosvjetiteljstva (Todorova, 2009:
1112), to ukazuje na to da podjela na istok i zapad ima i vremensku dimenziju istok koji stalno
kasni u razvoju (koji se vidi pravolinijski) za zapadom. Balkanske zemlje su takoer, shvaene
kao barbarske, divlje, nekultivirane, zemlje ije je drutvo organizirano po plemenskim principima.
Za temu kojom se bavim je posebno vano shvaanje Balkana kao podruja izmeu izmeu
Istoka i Zapada, Europe i Azije [...] Balkan je takoer [shvaen kao] most izmeu stupnjeva razvoja,
to uvjetuje kategorije kao to su polurazvijen, polukoloniziran, poluciviliziran, poluorijentalan
(semideveloped, semicolonial, semicivilized, semioriental) (Todorova, 2009: 16). Takoer, dok je
egzotini orijent povezivan sa enstvenou i erotinou, Balkan je bio (i jo uvijek jest) obiljeen
mukou. Tako je tipian njegov stanovnik neciviliziran, sirov, surov i, bez izuzetka, raspojasan
(Todorova, 2009: 14). Slika Balkana, navodi Todorova, vie je od stereotipa. Pojavljuje sa kao

Maria Todorova, Imagining the Balkans, Oxford: Oxford University Press, 2009.

385

A. Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

via stvarnost, odraz fenomenolokog svijeta (Todorova, 2009: 184). Autorica, dakle, istie da je
Balkan opisivan kao drugo Europe [...] [a] njegovi stanovnici [kao oni koji] se ne ele prilagoditi
standardima ponaanja postavljenim kao norma u civiliziranom svijetu (Todorova, 2009: 3). Tako,
balkanizam svjedoi i o neraskidivoj vezi izmeu znanja i moi o kojoj je pisao (izmeu ostalih) i
Foucault.192 U svakom se drutvu produkcija diskursa u isti mah kontrolira, selektira, organizira i
raspodjeljuje, i to izvjesnim postupcima ija je uloga ukrotiti moi i opasnosti diskursa (Foucault,
2007: 8), pie Foucault, istiui da u proizvodnji diskursa i znanja, kljunu ulogu ima mo. Drugim
rijeima, onaj tko opisuje, istrauje, saznaje, stoji na poziciji moi i u stanju je kontrolirati znanje
koje se proizvodi. U ovom sluaju, mo se nalazi na strani zemalja zapadne Europe, iji su istraivai
formirali negativnu sliku Balkana u odnosu na koju su se njihove kulture mogle definirati kao
superiorne. Drugim rijeima, zemlje zapadno od Balkana su bile autori, i to autori u smislu principa
grupiranja diskursa, autor[i] koji se poima[ju] kao jedinstvo i porijeklo njihovih znaenja [znaenja
diskursa, prim. autorice], kao sredite njihove koherentnosti (Foucault, 2007:21), slike koju svijet
ima o Balkanu i njegovim stanovnicima.
Kako e se pokazati, djelatnost Ramba Amadeusa predstavlja dobar pokazatelj naina na koji
stanovnici Balkana vide sebe. On kroz muziku ulazi upravo u dijalog s navedenim stereotipima o
nerazvijenosti i zaostalosti lokalnih zemalja, a predstavom Balkanaca koju na taj nain proizvodi
a koja je zapravo u skladu s negativnom predstavom koja je formirana u zapadnom dijelu Europe
svjedoi i o nainima na koje funkcionira znanje. Pjesma Euro Neuro, komponirana u cilju
predstavljanja jedna balkanske zemlje ostatku Europe, predstavlja vrlo dobar primjer balkanizma. U
tom e se smislu u nastavku teksta nastojati istaknuti naini na koje su Crna Gora i Balkan prikazani
publici koja je 2012. godine pratila natjecanje za pjesmu Eurovizije.
Prvi dio: rambo do 2011. godine
Rambo Amadeus se na jugoslavenskoj sceni pojavio 1988. godine, s albumom O tugo jesenja. Njime
se muziar predstavio publici kao kritiar popularne kulture, narodne tradicije, visoke umjetnosti,
kao umjetnik koji se slui humorom i satirom. Prilikom stvaranja muzike, Amadeus posee za
postmodernim tehnikama kolairanja, citiranja i parafraziranja, stvarajui na taj nain muziki tijek
koji obiluje ponavljanjima, sainjen od kratkih motivskih cjelina koje se slobodno sjeckaju i lijepe.
Iz iroke palete popularnih ili klasinih muzikih anrova, Rambo bira pojedine, karakteristine
elemente koje zatim spaja, ime esto postie komian efekt. Samim svojim pseudonimom, ovaj
umjetnik je istaknuo i znaaj proimanja i sukobljavanja visoke i popularne muzike i umjetnosti
Rambo je lik iz istoimenog filma kojega glumi popularni holivudski glumac Sylvester Stallone, dok
Amadeus predstavlja referencu na Mozarta, ikonu klasine, uene muzike.


Za vie informacija o nainu na koji Foucault shvaa mo, vidjeti, na primjer: Michel Foucault, Istorija seksualnosti,
prev. Jelena Staki, Loznica: Karpos, 2006.

386

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

Omot albuma O tugo jesenja, Rambo kao Amadeus

Na pjesmama s ovog albuma (ali i u onima koje su nastale kasnije), javljaju se citati klasinih, ali i
narodnih i popularnih melodija. O tugo jesenja zapoinje parafrazom Straussove simfonijske poeme
Tako je govorio Zaratustra u pjesmi Vanzemaljac, za kojom slijedi naslov Fala ti majko u kojoj se
uje uveni rif iz pjesme Smoke on the Water grupe Deep Purple. Ova pjesma obiluje referencama
na popularne osobe kao to su Lepa Brena, Bora orevi, Kio Slabinac itd. Takoer, pjesma
Gaudeamus je koncipirana kao spoj ove poznate akademske pjesme i mjeovitog ritma, tipinog
za narodnu glazbu naroda Balkana, to predstavlja primjer par exellence prakse povezivanja visoke
i popularne kulture.193 Takoer, na ovaj nain su akademska pjesma s tekstom na latinskom i ritam
koji se vezuje za narodnu muziku (a ona za Balkan) postavljeni kao gotovo nespojive suprotnosti,
ime se, moe se rei, zvuno oslikava podijeljenost europskog kontinenta na istok i zapad.
Na ovom albumu Rambo ne pjeva, nego recitira, a u pjesmama se posebno istie karikiranje naina
na koji pjevaju muziari koji su tada izvodili tzv. novokomponiranu narodnu muziku ili, kako su
kolokvijalno nazivani, narodnjaci. Tekstovi pjesama obiluju humorom i satirom i predstavljaju
muziarev komentar na pojave koje ga okruuju. Tako na primjer, pjesmom Beton s istog
albuma, Amadeus komentira dominaciju betona nad prirodom i unitavanje ivotne sredine u cilju
urbanizacije, pjesma Vanzemaljac opisuje privienja pijanog ovjeka dok se vraa kui, a Fala
ti majko je posveena muko-enskim odnosima. U njoj muziar hvali svoje izuzetne ljubavnike
vjetine, operirajui stereotipom o balkanskom mao mukarcu. Rambo koristi priliku da sebe
postavi kao nekog drugaijeg i boljeg od tada popularnih pjevaa i bendova, o emu svjedoe
stihovi:

Pjesme Ramba Amadeusa obiluju referencama i aluzijama, kako u muzikom, tako i u tekstualnom i vizualnom aspek
tu. Ovom prilikom su iznesene samo neke, budui da bi detaljna analiza svake pjesme zahtijevala suvie prostora.

387

A. Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

A Bora orba pati zbog ena to su im tijela obnaena

Guzate, sisate, lomne u struku, zbog njih razvija desnicu ruku
Miroslavu ruka podrhtava dok mu ena mirno spava
O tugo jesenja!
A Brega pati zbog izvjesne ene insektima zaraene
Pediculis pubis!
Ovakvo isticanje heteroseksualnosti (normalnosti?), vidljivo kroz objektivizaciju ena o emu
svjedoe i stihovi pjesme Fala ti majko u kojima kae, na primjer, Ja sam Rambo sa Balkana,
volim ene ljepe od Brene!, ili Samo valja cura fina koja nosi bokal vina, daj da vino popijem,
da ti kimu savijem, kompaktna smo mi cjelina dok se guva posteljina rivalstvo s drugim
mukarcima ili inzistiranje na vlastitim sposobnostima koje su prikazane kao sutinski vane za
pravog mukarca, ostat e vana karakteristika osobnosti Ramba Amadeusa. Takoer, upotreba
psovki i kolokvijalnih izraza, este aluzije na seks, alkohol, drogu itd, predstavljaju aspekte njegove
osobnosti, koja e ostati prisutna tijekom cijele karijere. Upravo je na taj nain afirmirana slika o
grubom, nepristojnom i sirovom Balkancu, na koju upuuje Todorova.

Njegov naredni album Hoemo gusle iz 1989. godine, nastavlja putem koji je trasiran prvim
ostvarenjem. Njime se, na to ukazuje sam naziv, problematizira mjesto narodne muzike i folklora
u jugoslavenskoj kulturi, s posebnim akcentom na crnogorski identitet simbolino predstavljen
guslama.

Omot albuma Hoemo gusle Ramba Amadeusa

388

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

Na njemu se nalazi i provokativna pjesma Amerika i Engleska koja najavljuje Kataklizmu

kapitalizma, ukazuje na dihotomiju zapad-istok i na neke od tipinih primjera antikapitalistikog
diskursa u Jugoslaviji o tome svjedoe i stihovi:
Svi dobro vide, a niko da prizna
plimu rasizma i liberalizma
side i homoseksualizma
sve su to produkti kapitalizma.
Tu je i pjesma Balkan boy, pjesma koja moe biti neka vrsta manifesta Rambovog maizma. U
njoj Rambo repa na zvuk gusli upotpunjen matricom, dok u refrenu gusle zamjenjuje gitarski rif
koji asocira na onaj iz refrena pjesme (I cant get no) Satisfation grupe Rolling Stones. Tekst
refrena pjesme glasi: Ja sam Balkan boy i smrdim na znoj i kad-tad ja biu tvoj. Spot194 prikazuje
muziara kako, s prijateljem sjedi pored ognjita, sa sakoom lagodno prebaenim preko lea, pui,
i prepriava neobian dogaaj koji ga je od raspojasanog Balkanca pretvorio u ovjeka koji se
navikao na sapun i na zubnu pastu. S obzirom na to da cijeli videospot ima samo jedan kadar i nema
radnju (bar u odnosu na spotove tadanjih hitova), moe se rei da Amadeus time preispituje ovaj
medij i njegovu ulogu u popularnoj kulturi.

Segment spota za pjesmu Balkan boy

Na istom albumu se nalazi i pjesma Glupi hit kojom se kritizira ideja muzikog hita i produkcije
videospotova koja ga prati. Njen tekst je aljiv, ali i provokativan i svakako, dananjim rjenikom
reeno, politiki nekorektan. Govori o anonimnom oboavatelju koji muziaru preko telefona svaku
veer izjavljuje ljubav, to Rambo komentira rijeima: Sluaj vrlo delikatan, ujem muki glas,
ne znam samo je li tenor, bariton il bas. E udim se tvome nastranom hobiju, u Crnu Goru take
ljude alju na robiju. Pristojan svijet u ovo doba spava, ajde spavat jebala te telefonska sprava!.
Njime se (tematikom, banalnim rimama, psovkama) parodiraju i ljubavni hitovi koji predstavljaju
nezaobilazan segment popularne muzike.195 Spotovi za ovu pjesmu su jednostavni, niskobudetni.
194 http://www.youtube.com/watch?v=C_ntmxAu0Lg
195 Treba primijetiti da je parodija na ljubavne tekstovi koji se mahom fokusiraju na ljubav izmeu mukarca i ene, ostva
rena prikazom ljubavi mukarca prema mukarcu.

389

A. Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

Prvi196 prikazuje Ramba koji lei u krevetu i prepriava nam neobian dogaaj. Ova linija radnje
je ispresijecana kratkim kadrovima kojima se aludira na razliite klasike popularne kulture. Tako,
vidimo Ramba koji igra u stilu klasinih brodvejskih predstava, etiri pjevaa ija pojava i pokret
predstavljaju jasnu aluzija na tzv. barbershop stil, kao i prikaz mukarca obuenog u junaka iz
neke sjevernjake mitologije, u gustom krznu, s rogatom kacigom i ekiem u ruci (s obzirom na
to da se na osnovi kostima ne moe odrediti tono porijeklo junaka, on moe izazvati itav spektar
asocijacija), kao i Ramba u ulozi Edvarda Makazia iz istoimenog filma. Odabir ovih primjera je,
ini se, u potpunosti sluajan i nije u vezi sa samim tekstom, to je jedan mogu vid parodiranja
videospotova ljubavnih hitova. Takoer, na osnovi nespretnih pokreta likova iz spota, njihovog
ukoenog dranja i potpunog odsustva gracioznosti brodvejskih igraa u sluaju Rambovog plesa,
jasno je ukazano na to da se radi o parodiji, a da je taj tko parodira balkanski mao mukarac jer
pravi mukarac ne plee graciozno, to je mahom enska osobina.

Razliiti oblici klasike

Refrenom Glupog hita, stvara se asocijacija na televizijske jinglove i laku muziku (u trenutku
nastanka pjesme), u Jugoslaviji sve popularnijeg kapitalistikog svijeta. Izmeu strofe i refrena
postoji snaan kontrast. U strofi je u prvom planu ritam, gitara i bubanj ponavljaju jedan ritmiki
obrazac, nad kojim Amadeus recitira tekst, dok se u refrenu javlja jednostavna melodija, kao i zvuk
limenih puhaa kojim se aludira na pompoznu zvunost hitova. Muzika, tekst i slika, povezani su na,
moe se rei bukvalan nain. Kadrovi videospota se smjenjuju u skladu s ritmikom teksta jedan
stih ili jedna strofa praeni su jednim kratkim kadrom. Takoer, prilikom spomena rijei telefon,
na primjer ili telefonska sprava, u prvom planu se istie telefonska slualica, dok su rijei Rambo,
ja te volim, povezane s kadrom mukaraca (u kostimu mitolokog junaka ili obuenih kao vokalni
196 http://www.youtube.com/watch?v=c7RnQWua7e0

390

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

sastav) koji protagonistu izjavljuju ljubav. Rijei koje izgovara Rambova savjest (Nisi opro noge!
Nisi opro zube!) praene su kadrom muziara preruenog u Edvarda Makazia, a njegov glas je
elektronski modificiran tako da zvui dublje.

Drugi spot197 za ovu pjesmu upuuje na iste zakljuke, premda je njegova radnja u
potpunosti dovedena do apsurda i ni na koji nain nije povezana s tekstom. U spotu je prikazan
Rambo koji, u nekoj vrsti paradne vojne uniforme eta ulicama Beograda, zaustavlja tramvaje,
regulira promet, isti cipele drugim lanovima benda itd. Njime Amadeus ulazi u stvaran ivot
svojih sugraana, prikazujui obine ljude na ulicama, u tramvajima, radnike na gradilitima itd.
Na taj nain, on koncipira spot koji za cilj ima ismijati videospotove tadanjih hitova u kojima se
mahom mogu vidjeti muziari predstavljeni u luksuznom okruenju. U njemu su slika, muzika i tekst
povezani na slian nain kao i u prethodnom primjeru jedan kadar, jedna strofa ili stih, dok su i
video i muzika izgraeni kolanim lijepljenjem segmenata i kroz ponavljanja.

Segment spota za pjesmu Glupi hit

Ovaj broj sugerira i vanost odnosa Ramba Amadeusa prema televizijskom mediju, i sadrajima koji
se putem njega prezentiraju. Kako primjeuje Ivana Vuksanovi, netrpeljivost koju Amadeus iskazuje
prema televiziji ispoljava se prije svega kroz videospotove odreenih pjesama u kojima se [...] ita
i autokritika zbog svog doprinosa televizijskoj manipulaciji svijest o sebi kao buntovniku protiv
sustava uhvaenog u mehanizam istog sustava (Vuksanovi, 2004: 78). Videospot je izuzetno vaan
za stvaralaku poetiku ovog autora koji svoju karijeru zapoinje u vrijeme kada ta forma izraavanja
predstavlja integralni dio popularne muzike.198 S jedne strane, video spot tijekom osamdesetih godina
u kapitalistikom svijetu ima prije svega komercijalnu ulogu odabir pjesama s jednog albuma
197 http://www.youtube.com/watch?v=nyDJK_VarFY

Za vie informacija o kontekstu u kojem nastaje videospot i njegovoj povijesti vidjeti, na primjer: Will Straw,: Popular
Music And Postmodernism in the 1980s, u Simon Frith, Andrew Goodwin, Lawrence Grosberg, Sound &Vision, The
Music Video Reader, New York: Routledge, 1993, 217.

391

A. Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

za koje e se snimiti videospot, vrio se [...] na osnovi prorauna o brzini odgovora ciljane grupe
sluatelja (Straw, 1993: 7). Dakle, sluio je u svrhu stvaranja hita od jedne pjesme s odreenog
albuma i za njeno pribliavanje publici. S druge strane, za Amadeusa, videospot prije svega ima
ulogu u dodatnom objanjenju teksta i muzike s kojima je u tijesnoj sprezi, odnosno, predstavlja
vid umjetnikog izraavanja koji ima podjednako znaajnu ulogu kao i muzika.
Tako na primjer, u spotu za pjesmu LM Hit ili Katodna i kanalizaciona, dvije bratske cijevi,
s albuma Titanik iz 1997. godine, Rambo iznosi kritiku upravo na temu komercijalnih hitova i
videospotova koji ih prate dovodei ovaj koncept (videospota) do apsurda. Naime, spot za ovu
pjesmu199 je koncipiran kroz smjenu potpuno bijelog, potpuno crnog ekrana i crvene, bijele i plave
toke (u bojama jugoslavenske zastave) na crnom ekranu.

Segment spota pjesme LM hit ili Katodna i kanalizaciona, dvije bratske cijevi (1997)

Tekstom se jasno kritiziraju popularni brojevi koji nastaju devedesetih godina prolog stoljea, a
koji za cilj imaju skretanje panje sluatelja od bijede u kojoj ive. Tako, Rambo kae: Ne filozofiraj
Rambo, no napravi hit, narod je te tvoje filozofije sit, napravi nam pjesmu da na radio talasa, da
slui za zabavu narodnih masa. Na taj nain je ponovo nainjen otklon od zapadnih ideja kao
to su komercijalizacija muzike i stvaranje hitova, ime se iznova istaknuo jaz izmeu zapada i
Balkana. Ukazujui na vezu cijevi iz televizora i kanalizacijskih cijevi, muziar daje komentar na
slinost u kvaliteti i tipu sadraja koji ove cijevi prenose.
Vano je uoiti i da se Amadeus na muzikoj sceni Jugoslavije pojavljuje na samom kraju devetog
desetljea u kojem je, kako se tada pompozno isticalo, naa zemlja dobila, svoju, autetinu
rock-scenu (esto nazivanu alternativnom ili novovalnom) zahvaljujui prodoru britanskog novog
vala na ove prostore. Njeni akteri su sebe vidjeli kao protuteu sve veoj popularnosti pjevaa
novokomponirane narodne muzike koji su u Jugoslaviji uivali izuzetnu popularnost. U tom periodu
se potencira i podjela na selo i grad, ruralno i urbano, koja se nalazila u sreditu opozicije rockand-roll/narodnjaci rock-and-roll su mahom sluali mladi iz grada, dok je narodna muzika bila
blia stanovnicima sela. Ipak, tzv. rokeri su svoje identitete gradili u odnosu na narodnjake koji
199 http://www.youtube.com/watch?v=IyC2XiI6bWk

392

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

su, uslijed migracija stanovnitva u sve veem broju iz ruralnih sredina dolazili u gradove. Rambo
Amadeus se, tako, svrstao uz rokere, s kojima je dijelio negtivan stav prema pjevaima/cama i
oboavateljima narodne muzike, i u okviru ovog miljea je teio stjecanju priznanja publike. Kako
primjeuje Vesna Miki, jugoslavenski rock-and-roll je od svojih poetaka bio praen romantiarskim
diskursom koji su njegovali muziki kritiari, a koji je podrazumijevao inzistiranje na originalnosti,
autentinosti i kreativnosti kao glavnim odlikama dobre i kvalitetne muzike. U tom smislu je u okviru
domaeg svijeta rock-and-rolla, ovakav diskurs predstavljao jedini pravi vodi kroz otkrivanje
pravih vrijednosti (Miki, 2011: 193).
Ista autorica primjeuje da su:
Pored obaveznog odbijanja komercijalizacije, bilo kroz otvoreno gaenje ili, kada
je to bilo odgovarajue, kroz razradu ove teme u jo jedan stereotip po kojem nas
slava nije promijenila, promoviranje [...] vrijednosti originalnosti, individualizma
proklamiranog kroz sukob s autoritetima, razliitih oblika drutveno neprihvatljivog
ponaanja, neprikladnost, razni oblici neposlunosti, ogromna energija, karizma itd
(Miki, 2011: 193).
U tom smislu se Rambo Amadeus (i u ovom sluaju mislim na njegovu cjelokupnu osobnost,
kao i na umjetniki rad) treba sagledati i kao produkt vremena u kojem je stasavao, te se njegova
umjetnost moe vidjeti i kao manifestacija, do (u tom trenutku) krajnosti dovedenih ideja
originalnosti i buntovnitva ostvarene kroz potpuno odbijanje komercijalizacije. Kako podjela na
rokere i narodnjake (a samim tim i podjela na dobru/originalnu/nekomercijalnu i lou/masovno
proizvoenu/komercijalnu muziku) ostaje aktualna i u posljednjem desetljeu prolog stoljea, moe
se rei i da je njegovo posezanje za kritikom i satirom zapravo sredstvo za postizanje originalnosti
koja je, u svijetu rokera, bila uvjet popularnosti.
Moe se rei da su sve karakteristike navedene u prethodnom citatu, uoljive i u djelatnosti Ramba
Amadeusa. Posebno su se manifestirale kroz brojne intervjue koje je tijekom karijere davao, kao i kroz
javne nastupe u kojima se uoava snaan otpor prema svim, ve navedenim aspektima javnog ivota,
ali i snana energija i karizma, pobuna protiv autoriteta i individualizam o kojima pie Miki. Rambo
se, tako, najee odluivao za neposredan nastup i nain govora, uz obilje psovki, bezobraznih i
provokativnih komentara, otvorenog ismijevanja osoba iz javnog ivota itd. Reputaciju ekscentrika,
gradio je i pomou vizualne prezentacije, esto se pojavljujui u svjetleem odijelu, zlatnim cipelama,
bundi s dezenom leoparda, ili u konom kaputu okienom utinicama za struju. Za ovu temu je
posebno interesantan njegov intervju iz 2008. godine za televiziju OBN u kojem iznosi svoj izrazito
negativan stav prema Euroviziji i vrijednostima koje ona predstavlja,200 izjavljujui da nikada ne bi
nastupio na manifestaciji tog tipa. Istiui kako bi ga bilo sram da sudjeluje na jednoj takvoj und
manifestaciji, Amadeus daje i opis Eurosonga koji je, ini se, predstavljao smjernicu prilikom

http://www.youtube.com/watch?v=ajsy-nIW4Zw. Klip predstavlja samo jedan segment cjelokupnog intervjua posve
enog ovoj temi.

393

A. Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

realizacije pjesme Euro Neuro. Naime, na samom poetku, ovo natjecanje naziva Neurosongom
i dodaje da je dobio prijedlog da napie pjesmu ko to [ti] umije[], zajebantsku, malo da ima i
engleski [...], to moe biti dobar, premda pojednostavljen opis njegovog posljednjeg hita.
Drugi dio: rambo i eurovizija
Krajem 2011. godine, u javnosti je odjeknula vijest, da e Rambo Amadeus biti predstavnik Crne
Gore na natjecanju za pjesmu Eurovizije koje se naredne godine odralo u Azerbajdanu. Povodom
takve odluke, gostovao je i u Dnevniku RTV CG,201 kada je rekao: Mojim dosadanjim djelovanjem
bilo je nezamislivo da se dogodi da ja ovakav kakav jesam, uestvujem na jednoj tako lakiranoj,
straight zabavi kao to je Eurovizija. Meutim, meni sama Eurovizija nije toliko zanimljiva, koliko
mi je zanimljiv izazov da unaprijedimo malo taj turizam i to od ega se ivi. U istom pojavljivanju,
Amadeus navodi da e ovom pjesmom morati pomiriti ono to vole ljudi iz Azerbajdana, a to,
prema njegovim rijeima ima slinosti s ukusom balkanske publike kolo, narodne nonje, pucanje
iz oruja i ono to vole stanovnici sjeverne Europe koji nerado jedu mesa [i] nerado se tuku po
kavanama. Upravo je ova suprotstavljenost nas (agresivnih balkanskih ljubitelja masne hrane
i narodnih obiaja) i njih (utogljenih, dosadnih Europljana) ono to lei u osnovi pjesme Euro
Neuro i spota koji je prati.
Moe se rei da je predstavnik Crne Gore pred publiku iznio vlastito vienje recepta uspjenosti koji
je 2004. godine uspostavio eljko Joksimovi. Naime, ovaj predstavnik Srbije i Crne Gore, koji je te
godine osvojio drugo mjesto, ponudio je sliku zemlje istone Europe koja se pokazala kao izuzetno
dopadljiva za publiku koja prati Euroviziju. Ona podrazumijeva mjeavinu etno zvukova (nejasnog
porijekla: mogu biti srpski, kao i hrvatski, bosanski, ili grki, albanski...), s primjesom arhainog u
nainu izgradnje melodije i insturmentalizaciji, s neto univerzalnijim zvucima i aranmanima pop
muzike. Rezultat je neka vrsta ublaenog world musica koji je daleko od stereotipnih slika balkanske
muzike [...], kao i od bilo koje vrste autentnog [...] muzikog naslijea. (Miki, 2007: 34). Takoer,
vano je napomenuti da je izvoenje pjesme na materinjem jeziku pjevaa/ica veoma dobro primljeno
od strane publike.202 Drugim rijeima, ono to se ispostavilo kao uspjean recept za koncipiranje
pjesme koja e predstavljati neku od drava Balkana na Euroviziji, jest prezentiranje te zemlje na
nain na koji je vidi zapad. U tom smislu se, gotovo kao nunost pokazuje pojava nekog egzotinog
obiljeja bilo da je u pitanju zvuk instrumenta poput zurli, tapana itd, neka karakteristina rije,
odijelo s etno obiljejima ili melodija koja se obino opisuje kao istonjaka koje e stanovnike
zapadne Europe asocirati na daleke i misteriozne predjele egzotinog istoka. Dakle, na tragu ideja
Marije Todorove se moe rei da na ovaj nain balkanske zemlje sebe predstavljaju kao egzotino

201 http://www.youtube.com/watch?v=2MSPrI3o664

O tome svjedoi i injenica da su za slinom prezentacijom posegnuli i predstavnici Hrvatske (2005, Boris Novkovi,
Vukovi umiru sami i 2006, Severina Moja tikla) i Bosne i Hercegovine (2006, Hari Mata Hari, Lejla, 2007,
Marija esti, Rijeka bez imena), na primjer.

394

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

drugo zapadne Europe.203 Upravo arbitrarno povezivanje Istoka i Zapada, kao i predstava nas na
nain na koji mislimo da nas vide oni (i na koji vidimo sebe?), jest i glavna odlika pjesme Euro
Neuro.

eljko Joksimovi, nastup na natjecanju za pjesmu Eurovizije s pjesmom Lane

Moje, 2004.

U intervjuu za Time, Amadeus o ovoj pjesmi kae: Europska unija i euro se nalaze u nekoj vrsti
neurotine situacije, tako da sam elio pomoi. Nemam lijek. Ovo je samo dijagnoza. Euro Neuro
je dijagnostika pjesma s terapeutskim nuspojavama204. Tekst pjesme,205 daje rjeenje problema
Europske unije (dont be dogmatic, bureaucratic, na primjer), i to iz perspektive nekoga tko je
promatra sa strane. Rambo, tako, inzistira na svojoj razliitosti i injenici da se ne uklapa u kontekst
u kojem se nalazi to je istaknuto rijeima Different mission, different school, razliita misija,
razliita kola, na primjer. Pjesma poinje, moe se rei, njegovim predstavljanjem publici, i to
rijeima: Euro skeptic, analfabetic, ime se na samom poetku uspostavlja distanca u odnosu
na Europu i njene tekovine. Tekst je osmiljen na engleskom, a rijei koje su u njemu naglaene
ukazuju na vezu izmeu crnogorskog i engleskog jezika, budui da mahom predstavljaju anglizme
kojima obiluju kako crnogorski, tako i drugi jezici regije. Takoer, pojedine rijei su ak napisane
na crnogorskom na primjer pacifizam, altruizam, liberalizam, turizam, optimizam a uoljivo je
i mijeanje njemakog i crnogorskog jezika, ime se aludira na komunikaciju mjetana primorskih
naselja s turistima: Blaue grotte ausflug do Zanjica, heute habbe Hobotnica. Koritene su i pojedine,
zvune rijei kao to su nacionalizam (rije koja se uspostavlja kao paradigmatina za zemlje na
Balkanu), snobizam, nudizam ili liberalizam. Takoer, u skladu s dotadanjom poetikom Ramba
Amadeusa, tekst je banaliziran nabrajanjem i, ini se nasuminim rimovanjem posljednjih rijei u
stihu. Ovakav tekst je izgovoren na izuzetno loem engleskom, ime se aludira na nain na koji
priaju mnogi stanovnici Balkana, primorani da, uslijed sve veeg prodora anglosaksonske kulture

Vie detalja o primjerima razliitih naina na koje sebe vide stanovnici Balkana, moe se vidjeti u Maria Todorova,
Imagining the Balkans, Oxford: Oxford University Press, 2009, 38 61.
204 http://world.time.com/2012/04/06/rambo-amadeuss-euro-neuro-eurovision-takes-on-the-eurozone/
205 http://www.eurovision.tv/event/lyrics?event=1573&song=26833

395

A. Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

na ove prostore, lome jezik govorei engleski, za koji se moe rei da simbolizira ono napredno
i urbano, zapadno. Na osnovi teksta, i naina na koji je u pjesmi izgovoren, ne moe se jasno
odrediti iz koje balkanske zemlje dolazi izvoa, ve je njime pjesma samo okvirno locirana u ovaj
dio istone Europe. Amadeus, dakle, sebe prikazuje onako kako nas najee vide drugi Europljani.
Tekst koncipiran na ovaj nain upuuje upravo na Balkan kao na most izmeu Istoka i Zapada,
odnosno na regiju koja (ni)je (n)i na Istoku (n)i na Zapadu.

Na ove zakljuke dodatno upuuju muzika i slika. Naime, nakon zloslutnog uvoda praenog
zvukom dubokih gudaa, uje se puhaki instrument koji donosi motiv egzotinog prizvuka. Zvuci
svih instrumenata koriteni u skladbama dobiveni su elektronskim putem, ime se moe stvoriti
asocijacija na narodne pjesme koje se na zabavama esto izvode na sintesajzerima. Na taj nain je,
samom kvalitetom zvuka ukazano na karakteristike prodora narodnih obiljeja u urbane sredine
ovih prostora. Poetne rijei, praene zloslutnim smijehom i zvukom gudaa u dubokom registru,
oslikane su prikazom Ramba kao tipinog balkanskog mukarca, s dugom neurednom bradom
i brkovima, krznenom kapom, u dugom kaputu i izmama, raspojasanog, kako navodi Todorova.
Nastavak spota prati Ramba koji na magarcu jae kroz maslinik k moru. U kadru se u krupnom
planu vide narodna obiljeja arena torba, korpa sa staklenom, vjerojatno rakijskom flaom
ali i megafon, kojim e protagonist tijekom spota najavljivati svoj dolazak. U nekoliko kratkih
kadrova naznaeno je da ovaj predstavnik ruralne sredine, s planina silazi na more u civilizaciju.
Protagonist je obuen u gumene izme, hlae, bijelu potkoulju i stari sako, a na glavi nosi vunenu
kapu ime je i vizualno predstavljen kao netko tko ne pripada okruenju u koje dolazi. Na taj nain
je na samom poetku pjesme uspostavljen identitet nas koje e pjesma reprezentirati. Mi smo
Balkanci, divlji, necivilizirani, rasputeni, sirovi.

Euro Neuro, Rambo na magarcu i domai proizvodi

396

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

Iako Rambo kroz itavu pjesmu recitira, melodijske asocijacije na Balkan (shvaen kao istoni,
drugi dio Europe) su, ini se, oigledne. Muziki tijek je, kao i u ranijim pjesmama, koncipiran
fragmentarno, kroz ponavljanja kratkih fraza. Strofa je praena raznovrsnim ritmikim figurama
dok je refren, iji tekst glasi Euro neuro, euro neuro, monetary break dance. Euro neuro, euro
neuro, give me chance to re-finance mjesto na kojem se pojavljuju melodijske fraze. Dakle, slino
kao i u Glupom hitu, u strofi je dominantan ritam, dok refren donosi melodiju. Izmeu dva puta
ponovljenog Euro neuro, koje izgovara pjeva, uje se zvuk violina koje donose kratak motiv
istonjakog prizvuka, dok se ponavljanje teksta od strane grupe pjevaa izvodi na nain slian
onom iz crnogorskih narodnih pjesama koje pjevaju mukarci. Rijei monetary break dance,
praene su melodijom ukraenom trilerima. Takoer, u pjesmi se, iznad matrice, u instrumentalnom
segmentu pjesme, uje zvuk gusali, to je postupak tipian za world music, a kojim se na vrlo efektan
nain spajaju istok (gusle, ruralni predjeli) i zapad (tehnologija, napredak). Na taj nain je, takoer,
vizualna predstava prirodnih ljepota Crne Gore, upotpunjena zvukom.
Sama videoprezentacija pjesme svakako predstavlja segment u kojem se ve iznesene teze najbolje
uoavaju. Kako navodi Jody Berland, videospot je omoguio muzikoj industriji da premosti
prostorni jaz izmeu muzike i njenih konzumenata. S videospotom, sada snanije integrirana
muzika/filmska/televizijska industrija, ponovo uspostavlja svoje globalne i domae moi, a prije
svega mo da ue u prostor, bilo iji prostor, i da nekog odvoji od njega (Berland, 1993: 22). Spot
za pjesmu Euro Neuro Ramba Amadeusa, potencijalnog gledaoca iz zapadne Europe kojem je
prvenstveno namijenjen, prenosi u egzotian svijet junih, kristalno plavih mora, visokih zelenih
planina, fantastine domae kuhinje, ali u kojem, naalost, ive (neprilagoeni?) ljudi potpuno
drugaiji od njih. Dakle, i videoprezentacija pjesme ukazuje na binarnu suprotstavljenost mi-oni,
ali i na izvjesno mijeanje egzotinih i balkanskih obiljeja.
Jaui na magarcu kroz Crnogorsko primorje, Rambo Amadeus prolazi kroz reklamu turistike
agencije prije nastanka pjesme je u vie navrata isticano da je cilj njegovog odlaska na Euroviziju
promocija turistike ponude Crne Gore. U spotu su prikazani predjeli u kojima se susreu more i
planine, nepregledni maslinici, zatim otok Sveti Stefan, ulcinjska plaa, arolika trnica u Baru na
kojoj dobroudna baka prodaje domae proizvode, ali i jahte (u tivatskom porto Montenegru),
spa centri, hoteli, noni klubovi, skupi auti i djevojke (jo jedna prirodna ljepota koju Crna Gora
ima u ponudi) koje u bikinijima ili bez njih uivaju u svim ljepotama koje Crna Gora moe pruiti.
Drugim rijeima, prikazane su atraktivne lokacije i sadraji koji bi stranim turistima mogli biti
zanimljivi. Takoer, na ovaj nain je predstavljena i urbana, moderna Crna Gora, zemlja u kojoj bi
zapadnoeuropski turisti mogli uivati, te treba rei da u tom smislu jest napravljen izvjestan pomak
u pravcu uklapanja ove zemlje u okvire civilizirane Europe.

397

A. Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

Neke od atraktivnih lokacija prikazanih u spotu

Kroz taj svijet glamura, Amadeus prolazi na magarcu i, s jedne strane nastoji, zahvaljujui strancima,
zaraditi novac, a sa druge izazvati njihovo gaenje time to postoji u kontekstu u kojem ne pripada.
On tako ulazi u spa centar u kojem naruuje masau za sebe i magarca, kojeg hrani mrkvom dok
on uiva u koktelu ili zaustavlja promet na jednom od puteva koji vode do mora jer magarac je
mnogo sporiji od skupih automobila. Ova ivotinja je, navodi Rambo, simbol odrivog razvoja.
Ima pogon na sve etiri i moe i tamo gdje dip ne moe,206 a ini se da je postala i glavna maskota
206 http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/312108/Magarac-i-ja-smo-glavni-u-spotu

398

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

njegovog odlaska na Euroviziju na nastupu u Bakuu, prikazan je trojanski magarac, a o njegovoj

popularnosti meu publikom svjedoi i injenica da su brojni intervjui s umjetnikom zapoinjali
pitanjem novinara/ki o njegovoj odluci da u spot uvede tu ivotinju.207 Tako je magarac, moe se
rei, postao sinonim zaostalog Balkana koji eli u EU, a moda je u tom smislu posebno indikativan
posljednji kadar u kojem jede novac (eure) koji je na svom putu zaradio Rambo.208
Vrlo eksplicitno postavljanje protagonista u suprotnost Zapadu, uinjeno je u segmentu spota u
kojem Amadeus, u gumenim izmama ulazi u jahtu na kojoj borave veani (na iju je nacionalnost
ukazao kratkom pojavom misice koja nosi lentu s natpisom Miss Sverige, kao i zastavom koja
se na jahti vijori), uglaeni sjevernjaci, o kojima je govorio u gostovanju na dnevniku TV CG,
koji su potpuno okirani njegovim bahatim ponaanjem. Ovaj segment spota prati tekst: I got no
ambition, for high position and competition with their condition, to bi se slobodno moglo prevesti
kao Nemam ambicije prema visokom poloaju i takmienju s njihovim stanjem. Vezom ovakvog
teksta i slike stanovnika jedne ureene i razvijene sjevernoeuropske zemlje se, moda oiglednije
nego u ostatku spota, istie jaz izmeu stanovnika sjeverne i jugoistone Europe, ali se i ukazuje
na nepostojanje elje da se taj jaz premosti.

Balkan boy i zaprepatena veanka

Ovaj videospot u svijet alje i sliku Crne Gore kao zemlje kojom dominiraju patrijarhalni i
tradicionalistiki stavovi, to, kako istie Todorova, jest jedan od tipinih naina na koji se Balkan
percipira.209 Naime, ukoliko se osvrnemo na nain na koji su u spotu prikazane rodne uloge,
dolazimo do zakljuka da se patrijarhat nalazi u osnovi drutvenog ureenja ove zemlje. Tako je
Rambo i ovdje imid neurednog mao mukarca, to se ogleda u njegovom stajlingu gumene
izme, bijela potkoulja, vunena kapa, neobrijan, upav ali i u ponaanju. U tom smislu je posebno
O tome svjedoe i sljedei naslovi: Milan Adi, Rambo Amadeus: Magarac je moj uzor, Novosti, 8.9.2012.
Simonida Milojkovi, Magarac i ja smo glavni u spotu, Blic Online, 15.3.2012. Rada Brajovi, Evrovizija: Rambo i
drveno magare na prvoj probi, Vijesti Online, 13.5.2012. Jovana Gligorijevi, Heroj na magarcu, Vreme, 29.3.2012.

U lipnju 2013. godine, napravljen je i animirani spot za ovu pjesmu iji je glavni lik magarac. http://www.youtube.
com/watch?v=cTCaso4QkGQ

Za vie detalja vidjeti, na primer, Maria Todorova, From Discovery to Invention, from Invention to Classification, u

Imagining the Balkans, Oxford: Oxford University Press, 116139.

399

A. Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

upeatljiva scena na jahti u kojoj Amadeus, izgovarajui rijei always be cool like a swiming pool,
prilazi bazenu u kojem se nalaze dvije djevojke i teatralno se pere u predjelu pazuha, ime potvruje
predstavu Balkanca koji je neciviliziran, sirov, surov i, bez izuzetka, raspojasan (Todorova, 2009:
14). Spot je ispunjen i predstavama mladih, mravih i, po utvrenim standardima ljepote, lijepih
djevojaka. One su uvijek prikazane u drugom planu, kao ukras, dio pejzaa i turistike ponude Crne
Gore razgledavaju grad, ispijaju koktele u spa centru (u ovom kadru im se vide samo noge), pleu
u nonom klubu ili se gole eu plaom. Obuene su po posljednjoj modi, prikazane kao urbane, i
u skladu s europskim standardima privlanosti, i kao takve nimalo ne zanimaju protagonista jer,
ini se, ne odgovaraju tradicionalnoj predstavi majke i domaice.210

Rambo i djevojke

Iz svega navedenog, dakle, moe se zakljuiti kako je pomou pjesme Euro Neuro Ramba Amadeusa
i spota koji je prati, u prvi plan istaknuta turistika ponuda Crne Gore, ali je to uinjeno tako da je
afirmirana (negativna?) slika koju veliki dio stanovnika zapadne Europe ima o balkanskim zemljama.
Dakle, pod platem borbe za ovu privrednu granu, afirmirani su brojni negativni stereotipi o
stanovnicima Crne Gore, a zatim i drugih balkanskih zemalja. Takoer, Rambo je pjesmom Euro
Neuro, zapravo nastojao napraviti hit, i to upravo po principima koje je kritizirao Glupim hitom,
na primjer. A Euro Neuro je, za razliku od drugih njegovih pjesama, zaista hit. Sadraj spota ove
pjesme nema namjeru ismijavati (mada se to moe uiniti na prvi pogled), ili zahvaljujui apsurdu,
problematizirati sam medij videospota, nego afirmirati odreene vrijednosti. Slian zakljuak se

Vie o stereotipnom shvaanju majke u crnogorskom drutvu, moe se proitati ovdje: http://www.vijesti.me/kolumne/
rad-ljubavi-kolumna-130803

400

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

izvodi i na osnovi analize muzike u kojoj se prepleu urbani zvuk matrice i aluzije na narodni melos
stavljen u funkciju stvaranja zvunih asocijacija na podruje iz kojeg muziar dolazi, a ne u svrhu
kritike raznih oblika eksploatacije ovih motiva od strane zvijezda s ovih prostora, kao to je to do
tada bio sluaj. Dakle, ovaj muziar je u pjesmi Euro Neuro nastojao zadrati neke od osnovnih
karakteristika njegove dotadanje poetike, kao to su humor i satira, postmodernistiki muziki izraz,
apsurd i banalnost, ali je nain njihove upotrebe u ovom sluaju u potpunosti drugaiji. Umjesto
da dovede u pitanje vrijednosti koje se ovim natjecanjem promoviraju, Amadeus je zapravo samo
predstavio njihovo nalije i afirmirao ih, postavljajui sebe i svoju zemlju u ulogu drugog u odnosu
na koje se (izmeu ostalog) Europa definira kao civilizirana, razvijena i napredna.

Literatura:
Berland, Jody (1993): Sound, Image and Social Space: Music Video and Media Reconstruction,
Simon Frith, Andrew Goodwin, Lawrence Grosberg, Sound &Vision, The Music Video Reader,
Routledge, New York, 2036.
Fuko, Miel (2007): Poredak diskursa, Loznica: Karpos.
Miki, Vesna (2007): Eurovision Song Contest through Serbian Lenses, in Nutida Musik. Central
Balkans , vol. 3, The Swedish Section of ISCM, Sankt Eriksgatan, 3236.
Miki, Vesna (2011): Romantic Notions in the Popular Music Discourses Several Examples
from Serbia, u: Leon Stefanija, Nico Schler (eds), Approahes to Music Research. Between
Practice and Epistemology , vol.6, Peter Lang Pub Inc, 191198.
Straw, Will (1993): Popular Music And Postmodernism in the 1980s, u Simon Frith, Andrew
Goodwin, Lawrence Grosberg, Sound &Vision, The Music Video Reader, Routledge, New
York, 217.
Vuksanovi, Ivana (2004): Rok muzika i muziki spot: sluaj Ramba Amadeusa, u Vesna Miki,
Tatjana Markovi (ur), Muzika i mediji, Beograd: Fakultet muzike umetnosti, 7480.
Gligorijevi, Jovana (2012): Heroj na magarcu, Vreme, 29.3.2012. (http://www.vreme.com/cms/
view.php?id=1043626, dostupno u kolovozu 2012.)
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=116084018515386&id=14196181582
9012 (dostupno u kolovozu 2012.)
Rambo Amadeus: Magarac i ja smo glavni u spotu, Buka, 15.3.2012, http://www.6yka.com/
novost/20843/rambo-amadeus-magarac-i-ja-smo-glavni-u-spotu (dostupno u kolovozu
2012.)
http://www.eurovision.tv

401

A. Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

Adams, Lee William, Rambo Amadeus Euro Neuro: Eurovision Takes On the Euro Zone, TIME,
6.4.2012, http://world.time.com/2012/04/06/rambo-amadeuss-euro-neuro-eurovisiontakes-on-the-eurozone/ (dostupno u kolovozu 2012.)
Rambo Amadeus predstavnik Crne Gore na Pjesmi Eurovizije 2012. godine uAzerbajdanu, gostovanje
u Dnevniku 2, na TV Crne Gore, 12.12 2011. http://www.youtube.com/watch?v=2MSPrI3o664
(dostupno u kolovozu 2012.)
Intervju s Rambom Amadeusom za TV OBN iz 2008. godine, http://www.youtube.com/
watch?v=ajsy-nIW4Zw (dostupno u kolovozu 2012).

Anyone who is worth something, went away

- Rambo Amadeus, Eurosong and Tourism in
Montenegro
Abstract
In this paper, I will focus my attention on the latest song by Rambo Amadeus,
titled Euro Neuro, and its music video, that are meant to represent Montenegro
on the Eurovision song contest. Given the fact that, from the beginning of his
career in late 1980s, the main goal of his musical output was to make fun of the
musical mainstream, I would like to shed some light on his decision to enter the
aforementioned contest, using theories of media and popular music. I would
argue that by deciding to do so, he entered the world of mainstream that he,
up until recently, mocked. Im going to analyze musical, textual and visual
content of his latest song, and of another song, Glupi hit (Stupid Hit, in which he
mocks musical hits), in order to point out that he entered the field of mainstream
thanks to some changes in the visual presentation of the song, whilst his music
remained the same as is was in, for example Glupi hit.

Key words: Rambo Amadeus, Eurovision, pop culture, Stupid hit.

402