godinje izvjee 2006 .

sadraj
Adris grupa d.d.
Misija i Vizija
Pismo predsjednika Uprave dioniarima
Rezultati poslovanja
Izvjee revizora

tdr d.o.o.
Istragrafika d.d.
Hrvatski duhani d.d.
Rovita d.o.o., Ljubljana
Rovita d.o.o., Sarajevo
Rovita d.o.o., Tuzla
Rovita d.o.o., Beograd
RovitaRonhill d.o.o.e.l., Skopje
Rovita d.o.o., Pritina

adris grupa d.d.

adria resorts d.o.o.

Maistra d.d.
Jadran trgovina d.o.o.
Rovinjturist d.d.

Duhan d.d., Rijeka

Tvornica duhana Zagreb d.d.
Abilia d.o.o.

misija i vizija

isija
Osigurati razvoj svih stratekih poslovnih jedinica
vodei rauna o zadovoljstvu djelatnika i krajnjih
potroaa na nain koji jami rast vrijednosti
dionikog kapitala te koji je u skladu s interesima
zajednice u okviru koje Adris grupa posluje.

izija
Biti regionalni lider u svim aspektima poslovanja
oslanjajui se na tradiciju, vlastite potencijale
te na inovativan i dinamian pristup tritu.

pismo predsjednika
uprave

Potovani dioniari,

Naa je ocjena kako nakon svih dosadanjih i nedavnih

koncentracija, preostale multinacionalne kompanije
dobivaju jo izraeniju ekonomiju razmjera i dodatnu
mogunost odravanja dosadanje profitabilnosti. Ali,
jednako tako, preostale male, uinkovite i fleksibilne
kompanije, kao to je tdr, mogu odgovarajuim strategijama odravati svoje trine pozicije pa i jaati svoju prisutnost ulaskom na ranije nedostupna trita.

Vremenom se promijenila, a i stalno se mijenja, struktura vlasnika-ulagaa pa tako i u naoj tvrtki. Posve je
normalno da pojedini ulagai i potencijalni ulagai, na
sebi svojstveni nain, analiziraju kompaniju te, temeljem objavljenih poslovnih rezultata i vlastitih analiza,
ulaze ili izlaze iz vlasnike strukture. Vjerujem kako su
prikazani rezultati i njihova ralamba u ovom izvjeu
potvrdili oekivanja takvih ulagaa, poglavito oekivani
rast vrijednosti kapitala koji je Adris grupa ostvarila.

U ranijim izvjeima naglaavali smo kako Adris ima

mogunosti i potrebe i za iskorak u nove djelatnosti ili u
okviru privatizacija u Hrvatskoj ili pak u vidu greenfield
investicija, takoer u Hrvatskoj. Naalost, niti u ovom izvjetajnom razdoblju Adris nije imao prigode ni za jednu takvu investiciju, dok je, kao to smo naveli, razvijeni
poslovni svijet, pa i oko nas u tranzicijskim zemljama,
najvie zaokupljen spajanjima i drugim vidovima investicija, kako u turizmu tako i u duhanskoj industriji.

Spektakularni ili veliki porasti u prodaji ili prihodima,

koji bi bili organskog podrijetla, danas objektivno nisu
mogui u duhanskom dijelu poslovanja. Na razvijenim tritima ukupna potronja duhanskih proizvoda
je u opadanju ili, u najboljem sluaju, stagnira. Globalna potronja biljei jedva zamjetni porast, pa se organski rast moe ostvariti na raun drugih kompanija, a
znatniji rast prodaje ostvaruje se jedino akvizicijama.

Mi, meutim, polazimo od stajalita kako Adris treba

ulagati ponajprije u Hrvatskoj. Notorna je istina kako
su hrvatske potrebe za investicijama goleme, jer naa
zemlja hoe i mora udvostruiti, pa i utrostruiti svoj
gdp, kako bi ubrzano sustizala zemlje eu-a. Potrebe za
investicijama u Hrvatskoj su velike u energetici, financijskom sektoru, poljoprivredi i proizvodnji hrane te u
mnogim industrijskim i infrastrukturnim sektorima.
Zato emo u Adris grupi, odgovorno i strpljivo, nastaviti analizirati prilike, te prihvatiti svaku prigodu koja bi
dugorono i znatnije omoguila rast i razvoj Adris grupe, a time i hrvatskog gospodarstva. Neemo ulijetati u
one projekte koji bi tek kratkorono udovoljili interesima dijela naih trenutanih vlasnikainvestitora.

U turistikom dijelu poslovanja Adris grupe u tijeku je

potpuna preobrazba kvalitete smjetajnih kapaciteta,
te kvalitete i strukture ponude, to e tek po okonanju
tekueg investicijskog ciklusa omoguiti rast ukupnog
turistikog i hotelijerskog prometa i iznad dananjih,
razmjerno velikih europskih i svjetskih trendova. Una
to trenutano loijim rezultatima, prouzroenim
restrukturiranjem Grupe, investitori su prepoznali
ispravnost koncepta i strategiju razvoja Maistre, to je
vidljivo u utrostruenju vrijednosti Maistrine dionice
na tritu kapitala.

14

Zanimljivo je kako je prvi put jedna europska kompanija preuzela ameriku tvrtku. Vrijednost glavnih preuzimanja pak iznosi vie od 20 milijardi $.

naini izvjetavanja o poslovanju kompanija vremenom se mijenjaju. Javna dionika drutva izloena su
sve veem interesu ne samo vlasnika-ulagaa, potencijalnih ulagaa i poreznika, ve i drugih dionika poslovne scene, kao to su zaposlenici, dobavljai, kupci,
potroai, te razne institucije lokalne i ire drutvene
zajednice. Uz trine, proizvodne, financijske i druge
poslovne pokazatelje, u pojedinim se zemljama najavljuje uvoenje obveznog izvjetavanja o socijalnom
(odgovornom) ponaanju javnih trgovakih drutava.
S obzirom na dosadanja iskustva, Adris grupa e i u
tom dijelu biti meu prvima u Hrvatskoj.

U cigaretnom dijelu svjetske duhanske industrije u tijeku je, vjerojatno posljednji, po vrijednosti veliki val
preuzimanja, nakon kojeg e slijediti brojne dodatne
proizvodne i poslovne konsolidacije. Kao rezultat tih
preuzimanja, vrlo je izgledno kako e na europskoj
sceni, umjesto dosadanjih est multinacionalnih i
internacionalnih kompanija, ostati i dominirati svega etiri. Koncentracija i preuzimanja bilo je i u sad-u.

Uvidom u poslovne rezultate, prikazane u nastavku

ovog izvjea, stjee se dojam zastoja u rastu Adris
grupe. Dojam je, meutim, pogrean. Unutarnji razvoj
sustava, u smislu jaanja poslovnih potencijala, tee je
definirati i teko usmjeriti, ali se ne smije zanemariti.
Rast sam po sebi, koji se lako mjeri vrstim kvantitativnim mjerilima, ne moe i ne smije biti jedini cilj. I
u ovoj smo godini intenzivno stvarali i unapreivali
osnove za rast i razvoj Grupe u uvjetima sve snanijeg djelovanja globalizacije, sve skorijeg pridruivanja
naega gospodarstva Europskoj uniji, te sve izraenijoj
konkurentskoj dinamici i u turizmu i na duhanskim
tritima. Okonane su reorganizacije i restrukturiranja te su, konano, jasno profilirane sadanje glavne

strateke jedinice Adrisa - turistika i duhanska. Formi

ranje i funkcioniranje tih stratekih jedinica i Adrisa
d.d., kao holding kompanije, vidljivo je i iz naih ovogodinjih rezultata. Otvorene su dvije nove i suvremene tvornice tdr-ova i Istragrafikina. Obnovljeni su i
repozicionirani turistiki objekti u Rovinju (otok Sveti
Andrija, hotel Eden) i Vrsaru (tn Belvedere i Blesika),
obavljene su i opsene pripreme za cjelogodinje poslovanje u odabranim turistikim objektima Maistre.
tdr-ov brand portfelj dobiva moderni i primjereni
oblik ciljan konkurentskom okruju. Radi se na vie
dodatnih inovacija i ekstenzija i u visokom segmentu i
u tzv. value for money potroakom segmentu.
Unato nepovoljnom poslovnom okruenju u cigaretnoj industriji, tdr biljei organski rast volumena prodaje, i to za vie od pet posto. Time je gotovo nadoknaen tdr-ov izlazak iz licencne proizvodnje.

kretninama u svim Adrisovim tvrtkama. Racionalnije

i uinkovitije se operacionaliziraju investicijski planovi i odluke te se kvalitetno pripremaju nekadanje
proizvodne lokacije za nove namjene.
Potovani dioniari, ulazimo u 135-tu godinu neprestanog djelovanja tvrtke, ije je sadanje ime i pravni sljednik Adris grupa d.d. Gospodarska globalizacija danas
nije samo ante portas ve naa poslovna svakodnevica.
No, i unato toj injenici, s povjerenjem i optimizmom
gledamo na budunost nae kompanije. Ona ima dobro
utemeljene dvije glavne djelatnosti, pozitivna usmjerenja te, to je najvanije, mlade i obrazovane ljude.

mr. Ante Vlahovi,

predsjednik Uprave

Osnovane su i servisne kompanije u turistikoj diviziji

i pri Adrisu. Ve u prvoj godini djelovanja naa servisna kompanija Abilia d.o.o. pokazala je opravdanost
osnutka jer je poboljala uinkovitost upravljanja ne-

15

lanovi uprave
mr. Ante Vlahovi, predsjednik Uprave Adris grupe d.d.
Plinio Cuccurin
dr. Tomislav Budin
Branko Zec
elimir Vukina

nadzorni odbor
Anton Pokrajac, predsjednik no
Giovanni Martini, zamjenik predsjednika no
Rino Bubii
Alida Kabbaj
Teodora Hodak
Draen Juri olto
Ivan Lokmer
Andrea Cerin

rezultati poslovanja

Rezultati poslovanja Adris grupe d.d.

u 2006. godini
Poslovanje Adris grupe u 2006. godini obiljeeno je,
s jedne strane, vanjskim utjecajima koji su odreivali
uvjete poslovanja te, s druge strane, poslovnim plano
vima i poslovnim iskoracima same Grupe.
I pored dijelom oteavajuih makroekonomskih
uvjeta, poslovanje Adrisa u 2006. godini obiljeio je
daljnji rast poslovnih aktivnosti tvrtke. Poslovni rast
ostvaren je ponajprije ulaganjem u strateke projekte i
programe, ali i zahvaljujui kvalitetnom i uinkovitom
radu svih zaposlenika.
adris grupa vodei investitor u hrvatskoj
Poslovnu 2006. godinu Adris grupe obiljeilo je ne
koliko vanih iskoraka po kojima je ostala u grupi
najznaajnijih hrvatskih kompanija. Istodobno, ostva
rena je pozicija vodeeg investitora u Hrvatskoj. U
prilog takvoj tvrdnji najbolje govore injenice kako su
u prijanjoj poslovnoj godini dvije lanice Adris grupe
dovrile dva iznimno vana investicijska projekta. tdr
je dovrio gradnju i zapoeo proizvodnju u novoj tvornici cigareta, a druga je tvornica za proizvodnju kartonske ambalae, veliki poslovni iskorak Istragrafike.
Ulaganja vrijedna milijardu kuna u dvije tvornice, koje
su tehnoloki dosegle sam vrh u svojoj industriji, bila
su preduvjet ostvarivanja jo konkurentnije proizvodnje, te uspjenog poslovanja u sljedeem razdob
lju. Istodobno, 2006. poslovnu godinu obiljeio je
i nastavak ulaganja u turistiku djelatnost, kao dio
planiranog petogodinjeg investicijskog ciklusa u kojem se prosjeno godinje ulae vie od 400 milijuna
kuna u stvaranje turistike ponude koja jami razvoj
destinacije po kriterijima koji vrijede na svjetskom
turistikom tritu. Uz to, tim se ulaganjima stvaraju
i uvjeti za otvaranje velikog broja novih i kvalitetnih radnih mjesta, kao doprinos lokalnoj zajednici i
hrvatskom gospodarstvu u cjelini.
Upravo taj segment ouvanja postojeih i otvaranja
novih radnih mjesta, ulaui u modernu proizvodnju i

konsolidirani raun dobiti i gubitka

(u tisuama kuna)

20

ukupni poslovni prihodi

Dobit iz poslovnih aktivnosti
dobit prije oporezivanja
Porez na dobit
neto dobit za godinu
manjinski udjeli
neto dobit

irenje poslovnih djelatnosti, uz gospodarsko znaenje,

jedan je od pokazatelja i socijalne odgovornosti Adris
grupe. Nesumnjivo o tome ponajbolje kazuju podaci
o tri tisue radnih mjesta u Adris grupi, te o jo dvije
tisue kooperanata u Podravini i Slavoniji, koji su i
poslovno i egzistencijalno vezani uz Adris grupu. Uz
to, za niz je hrvatskih tvrtki poslovna suradnja s Adris
grupom znaila daljnje tehnike i tehnoloke iskorake,
to pak moe poboljati i njihove trine pozicije.
I financijski pokazatelji o ostvarenjima u 2006. go
dini, a rije je o 6,1 milijardi kuna ostvarenog prometa,
zorno kazuju o poslovnoj vanosti Adris grupe i njezinom gospodarskom i ukupnom utjecaju na lokalna
okruenja u kojima kompanija neposredno djeluje, te
na hrvatsko gospodarstvo u cjelini.

dovretka reorganizacije, djelominih otpisa i vrijednosnih usklaenja imovine koja se stavlja izvan upotrebe.
Adris grupa je u 2006. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od 2,96 milijardi kuna, to predstavlja
rast od pet posto. Poslovni prihodi iznosili su 2,69 milijardi kuna, od ega su prihodi od prodaje na domaem
tritu iznosili 1,56 milijardi kuna. Prihodi ostvareni na
inozemnim tritima iznosili su 971 milijun kuna, dok
su poslovni prihodi na razini prologodinjih. U izvje
tajnom razdoblju ostvarena je dobit prije amortizacije,
kamata i poreza u iznosu od 708 milijuna kuna te je, u
odnosu na prijanju poslovnu godinu, vea za jedan posto. Dobit prije oporezivanja u 2006. godini iznosila je
771 milijun kuna, a neto dobit pak 602 milijuna kuna.

temeljna obiljeja 2006. poslovne godine

Poslovni prihodi (u 000 hrk)

Dva su temeljna obiljeja poslovanja Adris grupe u

2006. godini. S jedne strane rije je o zavretku proce
sa restrukturiranja u duhanskom dijelu poslovanja, a s
druge o nastavku snanog investicijskog ciklusa u turi
stikom dijelu poslovanja Grupe.
Duhanski dio Adris grupe dovrio je izgradnju i za
poeo s proizvodnjom u dvjema novim tvornicama
u Kanfanaru. Rije je o investiciji vrijednoj milijardu
kuna, to je bila najvea investicija u neki proizvodni
pogon, a zasigurno je to bila i najvea greenfield in
vesticija u Hrvatskoj. Istodobno sa zavretkom grad
nje, dovrene su i organizacijske pripreme za objedi
njavanje proizvodnje na jednoj lokaciji. Novi pogoni,
neusporedivo veeg proizvodnog kapaciteta, uvjetovali su i zahtjevniji pristup marketinkim i prodajnim aktivnostima na domaem i stranim tritima.
Za strateku poslovnu jedinicu turizam, 2006. godina protekla je u znaku nastavka provoenja poslovne
politike investiranja i uvoenja kako novih tako i repozicioniranih proizvoda na trite. Planirana velika ulaganja
u turistikom dijelu i dalje zahtjevaju znatne trokove

2004.

2005.

2006.

2,666,448
863,592
964,161
195,732
768,429
15,781
752,648

2,674,277
585,374
622,475
146,282
476,193
-18,746
494,939

2,686,286
558,508
770,848
169,087
601,761
-9,820
611,581

2,666,448

2,674,277

odrednice znaajne za usporedivost podataka

Za 2006. godinu nesumnjivo se moe kazati kako je
bila godina koju su obiljeila dva osnovna procesa, a
rije je o zavretku procesa restrukturiranja duhan
skog dijela Adris grupe, te nastavku intenzivnog investiranja i kreiranje nove ponude u turistikom dijelu
poslovanja.
Ukupni trokovi restrukturiranja, ukljuujui rezerviranja, u 2006. godini iznosili su 146 milijuna kuna.
U stratekoj poslovnoj jedinici duhan, trokovi restrukturiranja iznosili su 28 milijuna kuna i najveim
su dijelom bili prouzroeni zavretkom procesa prese
ljenja rovinjskog i zagrebakog proizvodnog pogona

Promet* (u 000 hrk)

2,686,286

2004.

2005.

2006.

5,889,226

6,323,757

6,076,868

2004.

2005.

2006.

za godinu koja zavrava 31. prosinca

za godinu koja zavrava 31. prosinca

* ukljuene troarine i pdv

Imovina (u 000 hrk)

Kapital (u 000 hrk)

4,867,513

5,570,502

6,751,874

2004.

2005.

za godinu koja zavrava 31. prosinca

2006.

4,010,917

4,428,710

4,944,993

2004.

2005.

2006.

za godinu koja zavrava 31. prosinca

21

Prodaja na domaem tritu (komada cigareta)

6,820,607,180

6,524,802,430

7,010,334,465

2004.

2005.

2006.

u novu tvornicu u Kanfanaru. I preseljenje drutva Is

tragrafika d.d. u 2006. godini poluilo je jednokratne
trokove preseljenja.
Trokovi restrukturiranja u stratekoj poslovnoj je
dinici turizam, iznosili su 116,5 milijuna kuna i u najve
em su dijelu posljedica ispravaka vrijednosti i jednokratnih otpisa objekata ija upotreba u potpunosti prestaje i
na ijim se lokacijama planiraju graditi novi objekti.
Od sveukupnih 146 milijuna kuna navedenih troko
va, polovica se odnosi na ispravke vrijednosti i otpise
imovine koji u budunosti nee imati za posljedicu
novane odljeve.
strateke poslovne jedinice (spj)

za godinu koja zavrava 31. prosinca

Prodaja na inozemnom tritu (komada cigareta)

7,186,538,800

7,071,690,400

7,279,361,760

2004.

2005.

2006.

za godinu koja zavrava 31. prosinca

Ukupna prodaja (komada cigareta), vlastiti brandovi

14,007,145,980

13,596,492,830 14,289,696,225

2004.

22

2005.

za godinu koja zavrava 31. prosinca

2006.

Poslovanje Adris grupe podijeljeno je na dvije strate

ke poslovne jedinice (spj): spj duhan i spj turizam. Stra
teke poslovne jedinice posluju samostalno koristei
istovremeno snagu Adris grupe kao cjeline.
spj duhan nove tvornice u kanfanaru
Unutar spj duhan posluje devet drutava: tdr d.o.o.;
Istragrafika d.d.; Hrvatski duhani d.d.; Rovita d.o.o.,
Sarajevo; Rovita d.o.o., Tuzla; Rovita d.o.o., Ljubljana;
Rovita d.o.o., Beograd; RovitaRonhill d.o.o.e.l., Skopje; Rovita d.o.o., Pritina.
spj duhan ini skup vertikalno povezanih poduzea
iji je nosilac poslovanja tdr d.o.o. drutvo matica. Poslovanje strateke poslovne jedinice duhan obuhvaa
aktivnosti od primarne proizvodnje duhana do podrke
maloprodaji. U praksi se pokazalo kako su fleksibilnost
i stabilnost cijelog lanca izravna posljedica vertikalne
povezanosti duhanskog dijela Grupe.
U toku 2006. godine tdr je zavrio proces preselje
nja rovinjskog i zagrebakog pogona u novu tvornicu
na lokaciji u Kanfanaru. Krajem oujka 2006. godine u
novom su pogonu proizvedene prve cigarete za trite.
Ve iz iskustava u nepunoj godini rada na objedinjenoj
lokaciji, vidljivi su brojni pozitivni uinci ostvarenih
promjena, a rije je o poveanoj fleksibilnosti, boljem
iskoritenju kapaciteta, mogunosti uvoenja novih
proizvodnih programa, te u mogunostima za daljnja
poboljanja. Poveana automatizacija, osobito u dijelu automatskog pakiranja i paletiziranja, te potpuni
raunalni nadzor parametara radne okoline, osigura
li su i osiguravaju ujednaenu i vrhunsku kvalitetu
proizvoda. Dugorono gledajui, logistiki proces i sve
potporne aktivnosti bit e uinkovitiji to e omoguiti
dodatne utede u poslovanju. Osim zajamenog rasta
kvalitete i pozitivnih uinaka ekonomije razmjera, va
lja naglasiti kako je s novim proizvodnim pogonima

ostvaren i niz kvalitativnih promjena u sigurnosti

radnika i okoline. tdr je, moe se rei bez ikakve sumnje, novom tvornicom ve uao u eu i prije formalnog
hrvatskog pristupanja, ispunjavajui sve zahtjevane
standarde vezane uz proizvodnju i zatitu okolia.
Istodobno, preseljenje proizvodnih pogona iz sre
dita Rovinja i Zagreba, otvara nove mogunosti za
kreiranje i pokretanje razvojnih programa na tim loka
cijama. Stoga je Adris grupa, kao odgovorni vlasnik, ak
tivno zapoela vrednovanje poslovnih mogunosti ko
ritenja lokacija u Rovinju i Zagrebu. Sve je to na tragu
injenice kako, osim socijalne osjetljivosti, Adris grupa
vodi i brigu o optimalnom koritenju svih raspoloivih
resursa, a na to, nesumnjivo, ima i pravo, ali i obvezu.
U 2006. godini obavljeno je i preseljenje tvrtke Istragrafika u nove radne prostore, takoer, na lokaciji u
Kanfanaru, te je u okviru spj duhan zaokruen poslovni ciklus na jednoj lokaciji. Pozitivni poslovni uinci za
Istragrafiku, slini su kao i kod tdra: rast kapaciteta,
kvalitetniji logistiki tijek procesa, mogunost ulaska
u zahtjevnije trine segmente, poveana fleksibilnost
proizvodnje, poveana kvaliteta i ujednaenost proizvoda, dodatna sigurnost radnika, imovine i procesa.
Istragrafika je, proizvodnjom u novoj tvornici, u potpuno usuglasila svoju proizvodnju sa svim, najstroim,
propisima i regulativom koja je na snazi u eu.
snani rast vlastitih brandova
U prosincu 2005. godine dolo je do raskida licencnog
ugovora tdra s tvrtkom Philip Morris International
(pmi) u proizvodnji, prodaji i distribuciji cigarete
marke Marlboro. Na poslovne i trine izazove tdr
je odgovorio onim to je imperativ svakog uspjenog
poduzea, a to je rast. Sljedom toga, tdr je proirio
svoje trine aktivnosti na odabranim europskim
tritima, osobito u ekoj, a ostvaren je i prodor
na trita izvan Europe, tonije na podruje Azije. S
punim se opravdanjem moe rei kako je prola 2006.

raun dobiti i gubitka spj duhan

(u tisuama kuna)
ukupni poslovni prihodi
Dobit iz poslovnih aktivnosti
dobit prije oporezivanja
Porez na dobit
neto dobit za godinu
manjinski udjeli
neto dobit

godina bila prva godina u novom razvojnom ciklusu

tdra kao panregionalne nezavisne kompanije.
Inovacijski ciklus zapoet u 2005. godini pokazao je
punu opravdanost u 2006. godini, a u poslovnoj 2006.
godini ostvareni su i stabilizacija i rast noseih brandova
na kljunim tritima na kojima su prisutni proizvodi
tdra, a rije je o Ronhillu i Walter Wolfu u srednjem
cjenovnom segmentu, te Yorku u niem i MC u v/m seg
mentu. Oni su pokazali trinu snagu u sueljavanju i
okruenju snanih internacionalnih brandova, to omo
guava zadravanje i stabilizaciju postojeih trinih ud
jela tdra na najznaajnijim tritima, kako u Hrvatskoj
tako i na tritima u regiji. U okviru inovativnog ciklusa u
najpoznatijem dijelu tdrove obitelji Ronhill lansirana
je slim ekstenzija koja je imala snaan rast u prooj godini. Jedno od znaajnijih obiljeje poslovanja duhanske
industrije je stalni rast troarina i smanjenje poreznog
raspona izmeu cjenovnih segmenata, na to je tdr odgo
vorio lansiranjem marke Respect u v/m segmentu na izvoznim tritima. U istom inovacijskom ciklusu napravljen je iskorak u premium segmentu, uvoenjem branda
Avangard kojem su u 2006. godini dodane ekstenzije radi
zadovoljavanja to veeg broja najzahtjevnijih potroaa.
Provoenje strategije rasta u vrlo kompleksnom po
slovnom okruenju zahtijeva stalne organizacijske i
kadrovske nadopune. Stoga je i 2006. bila godina u kojoj
je tdr znaajno osnaio marketinkoprodajni tim, kako
u Hrvatskoj tako i u svojim inozemnim podrunicama.
Tijekom 2006. godine uspjeno je zavren i proces
viegodinjeg restrukturiranja u poduzeu Hrvatski
duhani, a usredotoenost na temeljnu djelatnost, racio
nalizacija operativnog poslovanja, te znaajni rast prodaje, doveli su tvrtku na razinu pozitivnog poslovanja.
spj duhan rezultati poslovanja
tdr je u 2006. godini ostvario ukupni prihod u iznosu
od 2,03 milijarde kuna, to je za 1,8 posto manje nego
u 2005. godini. Ostvareni poslovni prihodi iznosili su

2004.

2005.

2006.

2,083,055
794,195
887,526
192,590
694,936
2,908
692,028

2,025,073
674,924
661,934
142,322
519,612
-6,101
525,713

1,989,643
631,857
633,671
129,798
503,873
583
503,290
23

1,99 milijardi kuna i manji su od poslovnih prihoda

ostvarenih u prijanjoj godini za 1,8 posto. Operativna
dobit iznosila je 632 milijuna kuna.
U 2006. godini tdr je ostvario snaan rast prodaje vla
stitih brandova i na domaem i na inozemnim tritima.
Ukupni rast iznosio je pet posto, a osobito je izraen
na tritima u regiji gdje je vei od sedam posto. I dalje
je prisutan trend rasta takozvanih popularnih marki
cigareta, a takva su kretanja podjednako uoljiva i na do
maem i na izvoznim tritima. Ukupna prodaja u 2006.
godini iznosila je 14,29 milijardi cigareta, a 51 posto ukupne prodaje ostvareno je na izvoznim tritima.
spj turizam nova, kvalitetnija
i konkurentna ponuda
U Stratekoj poslovnoj jedinici turizam djeluju etiri
drutva: Adria Resorts d.o.o., Maistra d.d., Rovinjturist
d.d. i Jadran trgovina d.o.o.
Ukupna ulaganja od 481 milijun kuna u 2006. godini dio su sveobuhvatnog, osmiljenog i dugotrajnog
procesa investiranja koji treba biti ostvaren u razdoblju 2005.2009. godine i ija je vrijednost vea od
dvije milijarde kuna. 2006. godina bila je obiljeena
nastavkom provoenja strategije investiranja, s ciljem
repozicioniranja odredita RovinjVrsar u prepozna
tljivu i najpoeljniju destinaciju na sjevernom dijelu
Jadrana. U trinu ponudu uvedeni su novi, odnosno
repozicionirani proizvodi hoteli Istra i Eden, te turi
stika naselja Belvedere i Blesika.
Investiranje je nastavljeno i u 2007. godini, s
daljnjih 315 milijuna kuna. Jedan od rezultata konti
nuiranog investiranja je i porast udjela smjetaja u
vrstim kapacitetima (hoteli i naselja) s etirima zvje
zdicama, i to s 18 posto u 2005. godini, na 44 posto u
2006. godini. Kreiranje ponude znatno vee kvalitete
u potpunosti se uklapa u strategiju stvaranja ponude
u viem cjenovnom segmentu, uz zadravanje smje
tajnih kapaciteta na istoj razini.

raun dobiti i gubitka spj turizam

(u tisuama kuna)

24

ukupni poslovni prihodi

Dobit iz poslovnih aktivnosti
dobit prije oporezivanja
Porez na dobit
neto dobit za godinu
manjinski udjeli
neto dobit

Proces investiranja samo je dio ukupne poslovne

politike usmjerene na podizanje kvalitete usluga i
irenje ukupne ponude destinacije, kako bi se na naj
bolji nain postigao puni uinak ulaganja. U okviru
ostvarivanja razvojnih planova i visokokvalitetne
turistike ponude, vano mjesto pripada kontinui
ranom radu u kadrovskoj nadogradnji, a pri tome
posebna se panja pridaje sustavnom procesu zapo
ljavanja pripravnika i stvaranju vlastitih upravlja
kih potencijala. Uz to, trajno je i usmjerenje na una
preenje marketinkih procesa, s naglaskom na razvoj kanala distribucije, te na rad na standardizaciji
proizvoda. U proloj poslovnoj godini nastavljene
su i promjene u temeljnim djelatnostima, a u okviru
njih uinjena je i reorganizacija poslova odravanja
i hortikulture.
U 2006. godini osnovana je i tvrtka Abilia d.o.o., po
duzee za upravljanje i razvoj poslovanja s nekretni
nama, s ciljem uinkovitijeg upravljanja postojeom
imovinom.
Premda je investicijski ciklus u turistikom dijelu
Adris grupe donio jednokratne i znaajne trokove
restrukturiranja, injenica je, ipak, kako spj turizam
i dalje posluje u povoljnim okolnostima glede kontinuiteta rasta potranje, o emu dovoljno govore
podaci kako se Hrvatska i nadalje svrstava u red
najpoeljnijih svjetskih turistikih odredita. U uvjetima rastue potranje, ali i sve kvalitetnije ponude,
razliitost u odnosu na konkurenciju predstavlja poslovni imperativ jer razliitost i posebnost pojedine
destinacije zasigurno mogu biti snaan motiv gostima ba za tu destinaciju, ali i motiv za ponovni do
lazak. Upravo prepoznavanje i pojaavanje osnovnih
motiva za dolazak te stalne inovacije u ponudi, omo
guavaju stvaranje uinkovitog poslovnog modela, a
taj model koji korisniku prua vrijednost za novac, is
todobno podie i konkurentsku sposobnost, te stvara
prostor za profitabilni i odrivi rast turistikog dijela
Adris grupe.

2004.

2005.

2006.

501,068
68,286
75,622
3,142
72,480
-12,525
59,955

543,030
-86,607
-89,039
-6,466
-82,574
-14,378
-68,195

566,792
-64,272
-78,130
-1,717
-76,413
-12,143
-64,270

spj turizam rezultati poslovanja

U turistikom dijelu poslovanja ostvaren je ukupni prihod u iznosu od 579 milijuna kuna, to predstavlja rast
od pet posto. Ostvareno je 2,62 milijuna noenja, to
predstavlja pad od sedam posto, a osnovni razlog toga
smanjenja sadran je u injenici da je ostvarivanje inves
ticijskog ciklusa prouzroilo privremeno smanjenje
kapaciteta u vrstim objektima za 20 posto ili, preraunato, prouzroilo je gubitak od 240 tisua noenja.
Unato padu broja noenja, ostvaren je rast prihoda
zbog poveanja prosjenih cijena, s naglaskom na
uvoenje repozicioniranih i novih proizvoda na tri
te u razdoblju 2005.2006. godine. O poslovnim
pomacima dovoljno kazuje i jedan od kljunih pokaza
telja u hotelskoj industriji revpar (prihod po raspolo
ivoj sobi), koji je porastao za sedam posto.
Operativni gubitak iznosio je 64 milijuna kuna, to
je posljedica i nadalje visokih trokova restrukturira
nja u iznosu od 116,5 milijuna kuna, uglavnom zbog
ruenja objekata koji su stavljeni izvan upotrebe i na
ijem se mjestu grade novi, te stvaranja novih, kvalitet
nijih turistikih sadraja. Gubitak nakon poreza iznosio je 76,4 milijuna kuna.
financijski pokazatelji adris grupe
Novani tok iz poslovnih aktivnosti u 2006. godini
iznosio je 689 milijuna kuna, a novac generiran poslo
vanjem iznosio je 858 milijuna kuna.
Novani tok iz ulagakih aktivnosti u 2006.
godini vei je za 13,4 posto od onog ostvarenog u 2005.
godini i iznosio je 1,12 milijardi kuna.
Analiza strukture investicija, u 2006. godini pokazuje
kako je iznimno naglaeno ulaganje u materijalnu imovinu. Jedan dio, od gotovo 900 milijuna kuna, odnosi se
na ulaganje duhanskog dijela Adris grupe u zavretak
novih tvornica u Kanfanaru. S druge strane, za spj turizam ulagano je u stvaranje nove, sveobuhvatne ponude
u viem cjenovnom segmentu, kako u objekte tako i u
infrastrukturu. Dio slobodnih sredstava investiran je
u razliite financijske proizvode, pri emu se vodilo
rauna o optimalnom omjeru prinosa i likvidnosti.
Novani tok iz financijskih aktivnosti iznosio je 472
milijuna kuna i odreen je isplatom dividende u visini od
80,7 milijuna kuna, te poveanjem okvirnog kredita od
568 milijuna kuna koritenog za potrebe upravljanja radnim kapitalom. Struktura ulagakih aktivnosti upuuje na
injenicu kako je investicijski ciklus u objema stratekim
poslovnim jedinicama financiran vlastitim sredstvima.
Dobra likvidnost i niska zaduenost i nadalje su
karakteristika poslovanja Adris grupe.

Koeficijent likvidnosti definiran odnosom tekue

imovine i tekuih obveza i dalje je visok i u 2006. godini
iznosio je 2,6.
Koeficijent zaduenosti od 0,2 ukazuje na mogu
nost veeg koritenja financijske poluge, odnosno
mogunost koritenja vanjskih izvora za financiranje
buduih poslovnih aktivnosti.
Adris grupa ima samo 19,9 milijuna kuna dugoro
nih kreditnih obveza koje se gotovo u cijelosti odnose
na Rovinjturist d.d., dok u strukturi kratkoronih
obveza 50 posto, odnosno 766 milijuna kuna, ine
kratkoroni krediti. Rast kratkoronih kreditnih
obveza posljedica je optimiranja prinosa na postojee
dugorone plasmane i druge financijske proizvode,
kao i optimalnog upravljanja radnim kapitalom.
Kapital Adris grupe u 2006. godini porastao je na
4,94 milijarde kuna ili za 11,7 posto. Pritom je ostvaren
prinos na vlastiti kapital (roe) od 13 posto.
Zarada po dionici iznosila je 37,7 kuna, uz cjelogo
dinje vrlo intenzivno trgovanje na hrvatskom tritu
kapitala. U prosincu 2006. godine temeljni kapital
Drutva podijeljen je na 16.400.000 dionica i to na
6.784.100 povlatenih dionica nominalnog iznosa od
10 kuna i na 9.615.900 redovnih dionica nominalnog
iznosa od 10 kuna. Dioniarima je, dakle, svaka dionica nominalnog iznosa od 100,00 kuna zamijenjena
za deset novih dionica nominalnog iznosa od 10 kuna.
mr. sc. Hrvoje Patajac

25

izvjee revizora

26

27

Izvjee neovisnog revizora

Dioniarima drutva adris grupa d.d.
Obavili smo reviziju priloenih konsolidiranih financijskih izvjetaja drutva adris grupa d.d. i njegovih
podrunica (Grupa). Konsolidirani financijski izvje
taji sastoje se od konsolidirane bilance na dan 31.
prosinca 2006. godine, konsolidiranog rauna dobiti
i gubitka, konsolidiranog izvjetaja o promjenama kapitala i konsolidiranog izvjetaja o novanom toku za
2006. godinu, te saetka znaajnih raunovodstvenih
politika i biljeki uz financijske izvjetaje.
odgovornost uprave za financijske izvjetaje
Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih konsolidiranih financijskih izvjetaja u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja. Odgovornost Uprave ukljuuje: utvrivanje,
voenje i primjenu, te odravanje internih kontrola re
levantnih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvjetaja bez materijalno znaajnih greaka koje
mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreke;
odabir i primjenu odgovarajuih raunovodstvenih
politika; i definiranje raunovodstvenih procjena primjerenih postojeim okolnostima.

Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i ine odgovarajuu osnovu u svrhu izraavanja naeg miljenja.
miljenje
Prema naem miljenju, priloeni konsolidirani financijski izvjetaji prikazuju realno i objektivno, u svim
znaajnim aspektima financijski poloaj Grupe na dan
31. prosinca 2006. godine, rezultate njenog poslovanja
i novane tokove za 2006. godinu sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja.

PricewaterhouseCoopers d.o.o.
Zagreb, 23. oujka 2007.
Tatjana Rukavina
Predsjednica Uprave
Ranka Buni
Ovlateni revizor

odgovornost revizora
Naa je odgovornost izraziti miljenje o ovim konsolidiranim financijskim izvjetajima na osnovu nae
revizije. Reviziju smo obavili sukladno Meunarodnim revizijskim standardima koji nalau pridravanje
etikih pravila, te planiranje i provoenje revizije kako
bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvjetaji bez materijalno znaajnih greaka.
Revizija ukljuuje provoenje procedura u svrhu
pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama
u financijskim izvjetajima. Odabir procedura ovisi o
prosudbi revizora, ukljuujui i procjenu rizika materijalno znaajnih greaka u financijskim izvjetajima
koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogre
ke. U procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za sastavljanje i objektivan
prikaz financijskih izvjetaja koje sastavlja Drutvo
u svrhu provoenja revizijskih procedura u skladu s
postojeim okolnostima, a ne u svrhu izraavanja miljenja o uinkovitosti internih kontrola Drutva. Revizija isto tako ukljuuje ocjenu primijenjenih rauno
vodstvenih politika, primjerenost raunovodstvenih
procjena koje je definirala Uprava, kao i ocjenu ukup
nog prikaza financijskih izvjetaja.

29

konsolidirani financijski
izvjetaj

30

31

(u tisuama kuna)

biljeka

2006.

2005.

Poslovni prihodi
5
Ostali prihodi
6

Poslovni rashodi
Trokovi materijala i usluga
7
Trokovi zaposlenih
8
Amortizacija
15, 16
Umanjenje vrijednosti materijalne imovine
15
Ostali poslovni rashodi
9

Ostali dobici/(gubici) neto
10

2.563.657
122.442
2.686.099

2.648.625
92.220
2.740.845

(1.236.950)
(448.610)
(149.465)
(42.036)
(135.139)
(2.012.200)
120.367

(1.160.815)
(502.206)
(116.253)
(100.100)
(196.587)
(2.075.961)
(36.052)

Dobit iz poslovanja
Financijski rashodi
11

794.266
(23.418)

628.832
(6.357)

Dobit prije oporezivanja

Porez na dobit
12

770.848
(169.087)

622.475
(146.282)

Neto dobit za godinu

Neto dobit za:
Dioniare Drutva
Manjinski interes

Osnovna/razrijeena zarada po dionici
koja se odnosi na dioniare Drutva (u kunama)
13

601.761

476.193

611.581
(9.820)
601.761

494.939
(18.746)
476.193

37,70

30,47

Ove konsolidirane financijske izvjetaje na stranicama od 2 do 40 odobrila je Uprava Drutva 23. oujka 2007. godine.

32

mr. Ante Vlahovi

predsjednik Uprave

31. prosinca
(u tisuama kuna)
Biljeka

IMOVINA
Dugotrajna imovina
Nekretnine, postrojenja i oprema
15
Nematerijalna imovina
16
Ulaganja u pridruena drutva
17
Imovina raspoloiva za prodaju
18
Potraivanja iz poslovanja i ostala potraivanja
19
Odgoena porezna imovina
20

Kratkotrajna imovina
Zalihe
21
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
22
Potraivanja iz poslovanja i ostala potraivanja
19
Depoziti
23
Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu
dobiti i gubitka
24
Novac i novani ekvivalenti

Ukupno imovina
KAPITAL I OBVEZE
Kapital i rezerve
Temeljni kapital
Kapitalna dobit
Vlastite dionice
Zakonske priuve
Priuve
Zadrana dobit

25
Manjinski udjeli
Ukupno kapital

OBVEZE
Dugorone obveze
Krediti
26
Rezerviranja
28

Kratkorone obveze
Obveze prema dobavljaima i ostale obveze
27
Obveze za porez na dobit
Krediti
26
Rezerviranja
28

Ukupno obveze
Ukupno kapital i obveze

2006.

2005.

2.849.137
63.929
87.923
13.570
14.443
22.438
3.051.440

2.213.907
64.833
61.723
13.590
6.842
29.479
2.390.374

478.125
55.919
462.883
1.845.281

470.037

351.431
1.615.663

767.205
91.021
3.700.434
6.751.874

693.301
49.696
3.180.128
5.570.502

164.000
16.922
(38.570)
12.448
4.046.544
743.649
4.944.993
218.361
5.163.354

164.000
16.922
(26.156)
12.448
3.490.320
771.176
4.428.710
228.181
4.656.891

19.919
37.850
57.769

22.879
39.990
62.869

553.619
59.142
766.033
151.957
1.530.751
1.588.520

462.599
34.504
197.700
155.939
850.742
913.611

6.751.874

5.570.502
33

34

glavnica koja se moe pripisati dioniarima drutva

glavnica koja se moe pripisati dioniarima drutva

zakonske
priuve
priuve

manjinski udjeli

ukupno

(u tisuama kuna)
biljeke

temeljni
kapital

kapitalna
dobit

vlastite
dionice

zadrana
dobit

Stanje 31. prosinca 2004.

Teajne razlike
Neto prihodi/ (trokovi) direktno priznati u kapitalu
Dobit za 2005. godinu
Ukupno priznati prihodi za 2005.
Raspodjela zadrane dobiti
25/iii/
Objavljena dividenda
25/iv/
Manjinski interes proizaao iz poslovnih spajanja
Stanje 31. prosinca 2005.

Teajne razlike
Neto prihodi/ (trokovi) direktno priznati u kapitalu
Dobit za 2006. godinu
Ukupno priznati prihodi za 2006.
Raspodjela zadrane dobiti
25/iii/
Objavljena dividenda
25/iv/
Kupovina vlastitih dionica
25/ii/

164.000







164.000

16.922







16.922

(26.156)







(26.156)

12.448







12.448

2.722.143
(2.990)
(2.990)

(2.990)
771.167


3.490.320

1.121.560
(356)
(356)
494.939
494.583
(771.167)
(73.800)

771.176

241.029


(18.746)
(18.746)


5.898
228.181

4.251.946
(3.346)
(3.346)
476.193
472.847

(73.800)
5.898
4.656.891

(12.414)

(884)
(884)

(884)
557.108

611.581
611.581
(557.108)
(82.000)

(9.820)
(9.820)

(884)
(884)
601.761
600.877

(82.000)
(12.414)

Stanje 31. prosinca 2006.

164.000

16.922

(38.570)

12.448

4.046.544

743.649

218.361

5.163.354

35

Biljeka 1
opi podaci
Adris grupa Rovinj (Grupa) sastoji se od Matice Adris grupa d.d., Rovinj (Drutvo) i podrunica navedenih u nastavku. Matica je registrirana u Rovinju, Obala Vladimira Nazora 1, Hrvatska, za proizvodnju i preradu duhana i trgovinu duhanskim proizvodima. Grupa se preko nekoliko podrunica bavi i turizmom, te trgovinom.
Na dan 31. prosinca 2006. godine dionice Drutva kotiraju na tritu javnih dionikih drutava na Zagrebakoj
burzi. Adris grupa d.d. vlasnik je nekoliko drutava koja ine Adris grupu (Grupu).

36

(u tisuama kuna)
biljeka

Novani tok iz poslovnih aktivnosti:
Novac generiran poslovanjem
29
Plaeni porez
Plaena kamata
Novani tok iz poslovnih aktivnosti

2006.

2005.

858.287
(144.449)
(24.387)
689.451

1.088.382
(179.509)
(6.407)
902.466

Novani tok koriten za ulagake aktivnosti:

Kupnja udjela u pridruenom drutvu
17
Novani odliv za stjecanje podrunica
Naplata/ulaganja u depozite i obveznice
Ulaganja u vrijednosne papire i udjele
Nabava materijalne i nematerijalne imovine
15,16
Promjena na danim kreditima
Primici od dividendi
10
Novani tok koriten za ulagake aktivnosti

(26.200)

(39.324)
(155.098)
(915.691)
8.144
7.719
(1.120.450)

(29.744)
40.072
(104.482)
(895.801)

2.134
(987.821)

Novani tok koriten za financijske aktivnosti:

Isplata dividendi
Otkup vlastitih dionica
25/ii/
Otplata dugoronih kredita
Primici od kratkoronih kredita
Novani tok koriten za financijske aktivnosti

(80.727)
(12.414)
(2.792)
568.257
472.324

(72.846)

(2.421)
165.569
90.302

Neto poveanje novca i novanih ekvivalenata

41.325

4.947

Novac i novani ekvivalenti na poetku godine

Novac i novani ekvivalenti na kraju godine

49.696
91.021

44.749
49.696

naziv podrunice direktno vlasnitvo

adris grupe d.d., rovinj

posredno uee u vlasnitvu povezanih drutava

vlasnitvo %
tdr %
maistra % adria resorts %

tdr d.o.o., Rovinj, Hrvatska

100
Tvornica duhana Zagreb d.d., Hrvatska
96,12
Hrvatski duhani d.d. Virovitica, Hrvatska
85,97
Duhan d.d., Rijeka, Hrvatska
77,50
Istragrafika d.d., Rovinj, Hrvatska
96,32
Dugraf d.o.o., Rovinj, Hrvatska
100
Abilia d.o.o., Rovinj, Hrvatska
100
Rovita d.o.o. Rovinj, Hrvatska
100
Rovita Vaduz, Liechtenstein
100
Rovita d.o.o., Ljubljana, Slovenija
100
Rovita d.o.o., Tuzla, Bosna i Hercegovina
100
Rovita d.o.o., Sarajevo, Bosna i Hercegovina
100
Rovita d.o.o., Beograd, Srbija
100
RovitaRonhill d.o.o.e.l., Skopje, Makedonija
100
Rovita d.o.o., Pritina, Kosovo
100
Ronhill d.o.o., Kanfanar, Hrvatska
100
Adria Resorts d.o.o. , Rovinj, Hrvatska
100
Maistra d.d., Rovinj, Hrvatska
Rovinjturist d.d., Rovinj, Hrvatska
Jadran trgovina d.o.o., Rovinj, Hrvatska
100

83,92
85,58
37

Biljeka 2 saetak znaajnih

raunovodstvenih politika
Slijedi prikaz znaajnih raunovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih konsolidiranih financijskih
izvjetaja. Ove raunovodstvene politike dosljedno su
primjenjivane za sva razdoblja ukljuena u ove izvje
taje, osim tamo gdje je drugaije navedeno.
2.1 osnove sastavljanja
Konsolidirani financijski izvjetaji Grupe sastavljeni su
sukladno Meunarodnim standardima financijskog
izvjetavanja (msfi) primjenom metode povijesnog
troka, koji su promijenjeni obavljenom revalorizacijom financijske imovine po fer vrijednosti u raunu
dobiti i gubitka.
Sastavljanje financijskih izvjetaja sukladno msfi
zahtijeva upotrebu odreenih kljunih raunovod
stvenih procjena. Takoer se od Uprave zahtijeva da
se slui prosudbama u procesu primjene raunovod
stvenih politika Grupe. Podruja koja ukljuuju vii
stupanj prosudbe ili sloenosti, odnosno podruja
gdje su pretpostavke i procjene znaajne za financijske
izvjetaje prikazana su u biljeci 4.
(a) Prijevremeno usvojeni standardi od strane Grupe
Grupa nije prijevremeno usvojila nijedan standard.
(b) Standardi, dodaci i tumaenja koja su na snazi od
2006. godine ali nisu relevantna
Sljedei standardi, dodaci i tumaenja obvezna su za
raunovodstvena razdoblja koja poinju na dan ili na
kon 1. sijenja 2006. godine, ali nisu relevantna za poslo
vanje Grupe:
mrs 19 (Dodatak), Primanja zaposlenih
mrs 39 (Dodatak), Opcija fer vrijednosti
mrs 39 (Dodatak), Raunovodstvo zatite novanog
toka planiranih transakcija unutar grupe
mrs 39 i msfi 4 (Dodatak), Ugovori o financijskim ga
rancijama
msfi 1 (Dodatak), Prva primjena Meunarodnih stan
darda financijskog izvjetavanja i msfi 6 (Dodatak),
Istraivanje i vrednovanje mineralnih resursa
ifric 4, Odreivanje je li u aranmanu sadran najam
ifric 5, Prava na kamate koje proizlaze iz sredstava
za dekomisiju, obnovu i zatitu okolia
ifric 6, Obveze nastale od sudjelovanja na speci
finom tritu Otpad elektrine i elektronike
opreme.

38

(c) Standardi i tumaenja postojeih standarda koja ni

su jo na snazi i koja Grupa nije prijevremeno usvojila
Sljedei standardi, dodaci i tumaenja postojeih standarda obvezna su za raunovodstvena razdoblja Grupe

koja poinju na dan ili nakon dana stupanja na snagu,

ali nisu prijevremeno usvojeni od strane Grupe:
msfi 7, Financijski instrumenti: Objavljivanja i Doda
tak mrsu 1, Prezentiranje financijskih izvjetaja
Kapitalna objavljivanja (na snazi od 1. sijenja 2007.
godine). msfi 7 uvodi nova objavljivanja u svrhu po
boljanja informacija o financijskim instrumentima.
Zahtijeva objavu kvalitativnih i kvantitativnih informacija o izloenosti rizicima nastalima iz financijskih
instrumenata, ukljuujui odreene minimalne obja
ve o kreditnom riziku, riziku likvidnosti i trinom
riziku, te analizu osjetljivosti na trini rizik. Slui
kao zamjena za zahtjeve objavljivanja u mrsu 32, Financijski instrumenti: Objavljivanje i prezentiranje.
Drutvo e primjenjivati msfi 7 u godinjim razdobljima nakon 1. sijenja 2007. godine. Dodatak mrsu
1 uvodi objavljivanja o razini kapitala, te adekvatnosti
kapitala poslovnog subjekta i na koji nain subjekt
upravlja kapitalom. Uprava trenutno razmatra uinak
novog msfi i Dodatka mrsu 1 na objavljivanja u financijskim izvjetajima.
msfi 8, Poslovni segmenti (na snazi od 1. sijenja
2009. godine). msfi 8 zamjenjuje mrs 14 i usklauje
izvjetavanje o segmentima s postupcima internog
izvjetavanja svakog poslovnog subjekta. Grupa je
procijenila uinak msfia 8, te je dola do zakljuka
da e objavljivanje segmenata biti vie saeto i fokusirano na raun dobiti i gubitka. Grupa e primjenjivati msfi 8 u godinjim razdobljima nakon 1. sijenja
2008. godine.
(d) Tumaenja postojeih standarda koja jo nisu na sna
zi i koji nisu relevantni za poslovanje Grupe
Sljedea tumaenja postojeih standarda obvezna su
za raunovodstvena razdoblja Grupe koja poinju na
dan ili nakon dana stupanja na snagu, ali nisu relevan
tna za poslovanje Grupe:
ifric 7, Primijenjeni pristup prepravljanja na teme
lju mrsa 29 Financijsko izvjetavanje u hiperinfla
cijskim gospodarstvima (na snazi od 1. oujka 2006.
godine). ifric 7 nije relevantan, budui da Grupa ne
posluje u hiperinflacijskoj okolini.
ifric 8, Opseg msfia 2 (na snazi od 1. svibnja 2006.
godine). ifric 8 nije relevantan, budui da Grupa
nema isplata s temelja dionica.
ifric 9, Ponovna procjena ugraenih derivata (na
snazi od 1. lipnja 2006. godine). ifric 9 nije relevan
tan za poslovanje Grupa, budui da nema ugrae
nih derivata.
ifric 10, Financijsko izvjetavanje za razdoblje tije
kom godine i umanjenje vrijednosti (na snazi od 1.
studenog 2006. godine). ifric 10 nije relevantan za

poslovanje Grupe, budui da se financijski izvjetaji

za razdoblje tijekom godine ne pripremaju.
ifric 11, msfi 2 Transakcije s dionicama drutava u
Grupi i s vlastitim dionicama (na snazi od 1. oujka
2007. godine). ifric 11 nije relevantan budui da
Grupa nema nikakve aranmane plaanja vlastitim
glavnikim instrumentima ili glavnikim instrumentima drutava u Grupi.
ifric 12, Sporazumi o koncesiji usluga (na snazi za
godinja razdoblja koja poinju na dan ili nakon 1.
sijenja 2008. godine). ifric 12 nije relevantan bu
dui da Grupa ne posluje u sklopu javno privatnog
Sporazuma o koncesiji usluga.
2.2 konsolidacija
(a) Ovisna drutva
Ovisna drutva su sva drutva nad kojima Grupa ima
kontrolu nad financijskim i poslovnim politikama, to
u pravilu ukljuuje vie od pola glasakih prava. Postoja
nje i uinak potencijalnih prava glasa koja se mogu isko
ristiti ili zamijeniti razmatraju se prilikom procjene da
li Grupa ima kontrolu nad drugim poslovnim subjektom. Ovisna drutva su u potpunosti konsolidirana od
datuma na koji je kontrola stvarno prenesena na Grupu,
te iskljuena iz konsolidacije od dana prodaje.
Metoda kupnje koristi se za iskazivanje stjecanja ovi
snih drutava od strane Grupe. Troak kupnje mjeri se
kao fer vrijednost steene imovine, izdanih glavninih
instrumenata te nastalih ili preuzetih obveza na dan
kupnje, uvean za trokove neposredno povezane s
kupnjom. Steena prepoznatljiva imovina, obveze i
potencijalne obveze u poslovnom spajanju inicijalno
se mjere po fer vrijednosti na dan stjecanja, neovisno
o manjinskom udjelu. Viak troka stjecanja iznad
fer vrijednosti udjela Grupe u neto steenoj imovini
ovisnog drutva, iskazuje se kao goodwill. Ako je tro
ak stjecanja manji od fer vrijednosti neto steene
imovine ovisnog drutva, razlika se priznaje izravno
u raunu dobiti i gubitka.
Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani
dobici od transakcija unutar drutava Grupe eliminirani su pri konsolidaciji. Jednako tako eliminiraju se i
nerealizirani gubici, osim ako postoje dokazi o umanje
nju vrijednosti prenesene imovine. Prema potrebi, rau
novodstvene politike ovisnih drutava izmijenjene su
kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa.
(b) Transakcije i manjinski udjeli
Grupa tretira transakcije s manjinskim udjelima kao
transakcije sa strankama izvan Grupe. Prodaja manjinskim udjelima rezultira dobicima i gubicima Grupe koji

se iskazuju u raunu dobiti i gubitka. Otkup od manjinskih udjela rezultira goodwillom, koji predstavlja razliku izmeu plaene naknade i steenog udjela u knjigovodstvenoj vrijednosti neto imovine ovisnog drutva.
(c) Ulaganja u pridruena drutva
Pridruenim drutvima smatraju se drutva u kojima
Grupa ima izmeu 20 i 50% glasakih prava, odnosno
u kojima ima znaajan utjecaj, ali nema kontrolu. U
financijskim izvjetajima Grupe navedena ulaganja
iskazana su primjenom metode troka. Ulaganja Dru
tva u pridruena drutva ukljuuje goodwill (uma
njen za akumulirane gubitke od umanjenja) identificiran kod stjecanja.
Udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruenih dru
tava nakon stjecanja priznaje se u raunu dobiti i gubitka,
a udio promjena u priuvama nakon stjecanja priznaje se
u priuvama. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja usklauje se za kumulativne promjene nastale nakon stjecanja.
Kada je udio Grupe u gubicima pridruenog drutva jednak, odnosno kada nadmauje vlasniki udio u pridruenom drutvu, ukljuujui sva neosigurana potraivanja
koja ine sastavni dio neto ulaganja, Grupa ne priznaje
daljnje gubitke, osim ako su za Grupu nastale obveze ili
ako su izvrena plaanja u ime pridruenog drutva.
Nerealizirani dobici od transakcija izmeu Grupe
i njegovih pridruenih drutava eliminiraju se do visine udjela Grupe u pridruenim drutvima. Jednako tako eliminiraju se i nerealizirani gubici, ukoliko
transakcija ne prua dokaze o umanjenju vrijednosti
prenesene imovine. Prema potrebi, raunovodstvene
politike pridruenih drutava izmijenjene su kako bi
se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa.
2.3 izvjetavanje o poslovnim segmentima
Poslovni segment je grupa poslovnih aktivnosti vezanih za proizvode ili usluge koje su podlone odreenim
rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi drugih poslovnih segmenata uz koje je vezana odreena
imovina. Zemljopisni segment odnosi se na aktivnosti
vezane za proizvode ili usluge unutar odreenog zem
ljopisnog okruenja koje su podlone odreenim rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi segmenata
koji posluju u drugim gospodarskim okruenjima.
2.4 strane valute
(a) Funkcionalna i izvjetajna valuta
Stavke ukljuene u financijske izvjetaje svake pojedine lanice Grupe iskazane su u valuti primarnog
gospodarskog okruenja u kojem lanica Grupe posluje

39

(funkcionalna valuta). Konsolidirani financijski izvjetaji prikazani su u kunama, to predstavlja funkcionalnu i izvjetajnu valutu Drutva.
(b) Transakcije i stanja u stranoj valuti
Transakcije u stranim sredstvima plaanja prevode
se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim
sredstvima plaanja preraunavaju po teaju na dan
transakcije. Dobici ili gubici od teajnih razlika, koji
nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i prerauna monetarne imovine i obveza izraenih u stranim
valutama, priznaju se u raunu dobiti i gubitka.
(c) lanice Grupe
Rezultati poslovanja i financijsko stanje svih lanica Gru
pe ija se funkcionalna valuta razlikuje od izvjetajne va
lute preraunavaju se u izvjetajnu valutu kako slijedi:
(i) imovina i obveze za svaku bilancu preraunavaju
se prema zakljunom teaju na datum te bilance;
(ii) prihodi i rashodi za svaki raun dobiti i gubitka
preraunavaju se prema prosjenim teajevima; i
(iii) sve nastale teajne razlike priznaju se na zasebnoj
poziciji unutar glavnice.
U konsolidaciji, teajne razlike nastale preraunom ne
to ulaganja u inozemna ovisna drutva evidentiraju se
unutar dionikog kapitala. Prilikom prodaje inozemnog
ovisnog drutva, sve teajne razlike priznaju se u raunu
dobiti i gubitka kao dio dobitka ili gubitka od prodaje.
2.5 nekretnine, postrojenja i oprema
Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u bilanci
po povijesnom troku umanjenom za akumuliranu
amortizaciju. Povijesni troak ukljuuje troak koji je
izravno povezan sa stjecanjem imovine.
Naknadni izdaci ukljuuju se u knjigovodstvenu vri
jednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna
imovina jedino ako e Grupa imati budue ekonomske
koristi od spomenute imovine, te ako se troak imovine moe pouzdano mjeriti. Svi ostali trokovi investicijskog i tekueg odravanja terete raun dobiti i gubitka
u financijskom razdoblju u kojem su nastali.
Zemljite se ne amortizira. Amortizacija ostalih ne
kretnina, postrojenja i opreme obraunava se primje
nom pravocrtne metode u svrhu alokacije troka te
imovine na njenu rezidualnu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka trajanja kako slijedi:

40

Zgrade
Automobili
Proizvodna oprema
Ostalo

8-50 godina
2-4 godine
4-20 godina
2,5 20 godina

Rezidualna vrijednost imovine predstavlja procijenje

ni iznos koji bi Grupa trenutno dobila od prodaje
imovine umanjenog za procijenjeni troak prodaje u
sluaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se
oekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Rezidualna
vrijednost imovine je nula ako Grupa oekuje da e
ju koristiti do kraja njenog vijeka trajanja. Rezidualna
vrijednost imovine i korisni vijek uporabe pregledava
ju se na svaki datum bilance i po potrebi usklauju.
U sluaju da je knjigovodstveni iznos imovine vei
od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpi
suje do nadoknadivog iznosa.
Dobici i gubici nastali prodajom odreuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i ukljuuju se u administrativne trokove u raunu dobiti i gubitka.
2.6 nematerijalna imovina
(a) Licence za softver
Licence za softver kapitaliziraju su na temelju trokova
stjecanja i trokova koji nastaju dovoenjem softvera u
radno stanje. Ovi trokovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe u razdoblju od 5 godina.
(b) Zatitni znakovi i licence
Zatitni znakovi i licence iskazani su po povijesnom
troku. Zatitni znakovi i licence imaju ogranien
vijek uporabe i iskazuju se po troku umanjenom za
akumuliranu amortizaciju. Amortizacija se obraunava pravocrtnom metodom kako bi se alocirao troak
zatitnih znakova i licenci tijekom njihovog procijenje
nog vijeka uporabe od 5 godina.
2.7 umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine
Imovina koja ima neogranien korisni vijek uporabe
ne amortizira se i godinje se provjerava postojanje
umanjenja vrijednosti. Imovina koja se amortizira pro
vjerava se radi mogueg postojanja umanjenja vrijednosti kad dogaaji ili promijenjene okolnosti ukazuju
na to da knjigovodstvena vrijednost moda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje
se kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti
imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi
iznos je fer vrijednost imovine umanjena za trokove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o
tome koji je vii. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniu razinu kako
bi se pojedinano utvrdio novani tok (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina, osim goodwilla,
za koju je iskazan gubitak od umanjenja vrijednosti,

provjerava se na svaki datum izvjetavanja radi mogueg ukidanja umanjenja vrijednosti.

2.8 financijska imovina
Grupa klasificira svoju financijsku imovinu u sljedee kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti u
raunu dobiti i gubitka, te krediti i potraivanja. Klasifikacija ovisi o svrsi za koju je financijska imovina
steena. Uprava klasificira financijsku imovinu kod
poetnog priznavanja.
(a) Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobi
ti i gubitka
Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti
i gubitka predstavlja financijsku imovinu namijenjenu trgovanju. Financijska imovina se klasificira u ovu
kategoriju ako je steena prvenstveno u svrhu prodaje
u kratkom roku. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana
je kao kratkotrajna imovina.
Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u
raunu dobiti i gubitka poetno se priznaje po fer vrije
dnosti, a troak transakcije iskazuje se u raunu dobiti
i gubitka.
Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti
financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti
i gubitka iskazuju se u raunu dobiti i gubitka u okviru
Ostalih dobitaka/(gubitaka) neto u razdoblju u kojem
su nastali. Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka iskazuju
se u okviru iste stavke u raunu dobiti i gubitka kada
je dividenda primljena.

Sva kupljena i prodana financijska imovina priznaje

se na datum transakcije, tj. na datum na koji se Grupa
obvezala kupiti ili prodati sredstvo. Ulaganja se poe
tno priznaju po fer vrijednosti uveanoj za trokove
transakcije za cjelokupnu financijsku imovinu koja
nije iskazana po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka. Ulaganja se prestaju priznavati kada isteknu ili
su prenesena prava na primitak novanih tokova od
ulaganja ili kada je Grupa prenijela sve bitne rizike i
koristi vlasnitva.
Fer vrijednosti ulaganja koja kotiraju na burzi temelje se na tekuim cijenama ponude. Ako trite za neko
financijsko sredstvo nije aktivno (kao i za vrijednosnice koje ne kotiraju), Grupa utvruje fer vrijednost pomou tehnika procjene vrijednosti koje uzimaju u obzir nedavne transakcije pod uobiajenim trgovakim
uvjetima, te usporedbu s drugim slinim instrumentima, maksimalno iskoritavajui trine informacije, te
se minimalno oslanjajui na informacije specifine za
poslovni subjekt.
Na svaki datum bilance Grupa procjenjuje postoje li
objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske
imovine ili grupe financijskih sredstava.
2.9 imovina u najmu
Najmovi u kojima Grupa ne snosi bitan udio rizika i koristi
vlasnitva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaanja
po osnovi operativnih najmova iskazuju se u raunu dobiti i gubitka prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja
najma. Grupa nema financijskih najmova.
2.10 zalihe

(b) Krediti i potraivanja

Krediti i potraivanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaanjem
koja ne kotira na aktivnom tritu. Iskazana je u okviru kratkotrajne imovine, osim imovine s dospijeem
duim od 12 mjeseci nakon datuma bilance. Takva se
imovina klasificira kao dugotrajna imovina.
Krediti i potraivanja iskazani su po amortiziranom
troku primjenom metode efektivne kamate. Provjera
umanjenja vrijednosti kredita i potraivanja opisana
je u biljeci 2.11.
(c) Financijska imovina raspoloiva za prodaju
Financijska imovina raspoloiva za prodaju predsta
vlja nederivativnu imovinu koja je iskazana u ovoj ka
tegoriji ili nije klasificirana u neku drugu kategoriju.
Ukljuena je u dugotrajnu imovinu, osim ako Uprava
ima namjeru prodati ulaganje unutar razdoblja od 12
mjeseci od datuma bilance.

Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po

troku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno
o tome koja je nia. Neto ostvariva vrijednost predsta
vlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslo
vanja umanjenu za varijabilne trokove prodaje.
Troak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda
obuhvaa sirovine, troak izravnog rada, ostale izravne
trokove i pripadajui dio opih trokova proizvodnje.
Trgovaka roba iskazuje se po prodajnoj cijeni umanjenoj za poreze i mare.
Sitni inventar i alati u potpunosti se otpisuju prilikom stavljanja u uporabu.
2.11 potraivanja po zajmovima i
potraivanja od kupaca
Potraivanja od kupaca poetno se priznaju po fer
vrijednosti, a naknadno se mjere po amortiziranom

41

troku uporabom metode efektivne kamatne stope,

umanjena za ispravak vrijednosti. Ispravak vrijednosti
potraivanja od kupaca provodi se kada postoje objektivni dokazi da Grupa nee moi naplatiti sva svoja potraivanja u skladu s dogovorenim uvjetima. Znaajne
financijske potekoe dunika, vjerojatnost dunikovog steaja, te neizvrenje ili propusti u plaanjima,
smatraju se pokazateljima umanjenja vrijednosti potraivanja od kupaca. Iznos ispravka vrijednosti utvruje se kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti i nadoknadivog iznosa potraivanja, a predstavlja
sadanju vrijednost oekivanih novanih priljeva diskontiranih koritenjem efektivne kamatne stope. Iznosi ispravka vrijednosti potraivanja od kupaca iskazuju
se u raunu dobiti i gubitka u okviru ostalih trokova.
2.12 dugotrajna imovina koja se
dri radi prodaje
Dugotrajna imovina klasificira se u bilanci kao Dugo
trajna imovina koja se dri radi prodaje ako e se
njezina knjigovodstvena vrijednost prvenstveno nado
knaditi prodajom u razdoblju od 12 mjeseci nakon
datuma bilance, a ne stalnim koritenjem. Imovina se
reklasificira kada se ispune sljedei uvjeti: (a) imovina
je raspoloiva za prodaju u svom trenutnom stanju;
(b) Uprava Grupe je odobrila i pokrenula aktivni program za pronalaenje kupca; (c) imovinom se aktivno
trguje kako bi se ostvarila prodaja po razumnoj cijeni; (d) prodaja se oekuje u roku od godine dana i (e)
ne oekuju se znaajne promjene prodajnog plana ili
povlaenje plana. Dugotrajna imovina koja se u bilanci
tekueg razdoblja iskazuje kao namijenjena prodaji,
ne reklasificira se u bilanci u usporednom razdoblju.
Nekretnine, postrojenja i oprema koja se dri radi
prodaje mjere se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili
fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje, ovisno
o tome to je nie. Nekretnine, postrojenja i oprema
koja se dri radi prodaje ne amortiziraju se.
2.13 depoziti
Depoziti kod banaka ugovaraju se s fiksnim rokovima dospijea. Depoziti s originalnim rokom dospijea duim od 3 mjeseca iskazani su po amortiziranom
troku, klasificirani u okviru kredita i potraivanja i
iskazani posebno u bilanci kao depoziti.
2.14 novac i novani ekvivalenti

42

Novac i novani ekvivalenti obuhvaaju gotovinu,

depozite kod banaka po vienju i ostale kratkotrajne

visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri

mjeseca ili krae.
2.15 dioniki kapital
Dioniki kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici
koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju novih dionica
ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajue trokove transakcije i porez na dobit.
Plaena naknada za kupljene vlastite dionice, ukljuujui sve izravno pripadajue trokove transakcije
(umanjene za porez na dobit), umanjuje dioniku gla
vnicu koja se moe pripisati dioniarima Drutva sve
do povlaenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja
ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili
ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena
za sve izravno pripadajue trokove transakcije kao i
uinke poreza na dobit, ukljuena je u glavnicu koja se
moe pripisati dioniarima Drutva.
2.16 posudbe
Posudbe se poetno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za trokove transakcije. U buduim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom troku;
sve razlike izmeu primitaka (umanjenih za trokove
transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u raunu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe,
koristei metodu efektivne kamatne stope.
Posudbe se klasificiraju kao kratkorone obveze, osim
ako Grupa ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje
obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilance.

2.18 primanja zaposlenih

(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja
U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaa
Grupa u ime svojih zaposlenika koji su lanovi obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaanja
doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troka plaa
kada se obraunaju. Grupa nema dodatni mirovinski
plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s
mirovinama zaposlenika. Nadalje, Grupa nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.
(b) Otpremnine
Obveze za otpremnine priznaju se kad Grupa prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma
umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno
prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu.
Grupa priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo
preuzelo obvezu da prekine radni odnos sa sadanjim
zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana
bez mogunosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno
raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance, diskontiraju se na sadanju vrijednost.
(c) Dugorona primanja zaposlenih
Grupa priznaje obvezu za dugorona primanja zaposlenih (otpremnine za odlazak u mirovinu) ravnomjerno tijekom razdoblja u kojem je nagrada ostvarena,
na temelju stvarnog broja godina radnog staa.

odraava tekue trine procjene vremenske vrijednosti

novca kao i rizike koji su specifini za navedenu obvezu.
2.20 priznavanje prihoda
Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade
ili potraivanja za prodane proizvode, robu ili usluge
tijekom redovnog poslovanja Grupe. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu
vrijednost, troarine, procijenjene povrate, rabate i
diskonte i nakon eliminacije prodaje unutar Grupe.
Grupa priznaje prihode kada se iznos prihoda moe
pouzdano mjeriti, kada e Grupa imati budue ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifini kriteriji
za sve djelatnosti Grupe koje su opisane u nastavku.
(a) Prihodi od veleprodaje robe i materijala
Prihodi od prodaje robe i materijala u veleprodaji priznaju se kada Grupa obavi isporuke kupcu, kada kupac
ima slobodu odreivanja prodajne cijene i kada ne postoji nijedna nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na prihvaanje proizvoda od strane kupca. Isporuka je izvrena kad se proizvodi otpreme na odreenu
lokaciju, rizici gubitka prenesu na kupca i kad je utvreno jedno od navedenog: kupac prihvaa proizvode
u skladu s ugovorom ili Grupa ima objektivne dokaze
o tome da su svi kriteriji prihvaanja zadovoljeni.
Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjeni za procijenjene koliinske popuste i povrate. Procjene popusta i povrata utvruju se na
temelju steenog iskustva. Prodaja ne sadrava elemente
financiranja, jer je rok naplate potraivanja u rasponu od
15 do 60 dana, to je u skladu s trinom praksom.

2.17 odgoeni porez na dobit

Iznos odgoenog poreza obraunava se metodom
bilanne obveze, na privremene razlike izmeu pore
zne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvjetajima. Meu
tim, odgoeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz
poetnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji
koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije
ne utjee na raunovodstvenu dobit niti na oporezivu
dobit (porezni gubitak). Odgoena porezna imovina i
obveze mjere se poreznim stopama za koje se oekuje
da e se primjenjivati u razdoblju kada e imovina biti
nadoknaena ili obveza podmirena, na temelju porez
nih stopa i poreznih zakona koji su na snazi ili se djelomino primjenjuju na datum bilance.
Odgoena porezna imovina priznaje se do visine
budue oporezive dobiti za koju je vjerojatno da e biti
raspoloiva za iskoritenje privremenih razlika.

(d) Kratkorona primanja zaposlenih

Grupa priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji
ugovorna obveza ili praksa iz prolosti na temelju koje je
nastala izvedena obveza. Nadalje, Grupa priznaje obvezu
za akumulirane naknade za odsutnost s posla na temelju
neiskoritenih dana godinjeg odmora na dan bilance.

(b) Prihodi od usluga

Prihod od izvrenih usluga odreuje se temeljem
sklopljenog ugovora s fiksnom cijenom uz ugovorene
rokove do najdue 1 godine.
Prihodi od ugovora s fiksnom cijenom za usluge pri
znaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene prema
pravocrtnoj metodi tijekom razdoblja trajanja ugovora.

2.19 rezerviranja
Rezerviranja za trokove restrukturiranja i sudske
sporove priznaju se ako Grupa ima sadanju zakonsku
ili izvedenu obvezu kao posljedicu prolog dogaaja,
ako je vjerojatno da e biti potreban odljev resursa
radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze moe
pouzdano procijeniti.
Rezerviranja se mjere po sadanjoj vrijednosti trokova za koje se oekuje da e biti potrebni za podmirenje
obveze, koritenjem diskontne stope prije poreza, koja

(c) Prihodi od maloprodaje robe

Prihodi od maloprodaje robe priznaju u trenutku prodaje robe kupcu. Prihodi od maloprodaje uglavnom se
ostvaruju u gotovini ili putem kreditnih kartica. Iskazani prihodi ukljuuju naknade za kreditne kartice
koje se iskazuju u okviru ostalih trokova poslovanja.
(d) Prihodi od kamata
Prihodi od kamata priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi koristei metodu efektivne kamatne

43

Biljeka 3
upravljanje financijskim rizikom
stope. Kada je vrijednost potraivanja umanjena, Grupa umanjuje knjigovodstvenu vrijednost potraivanja
na njegovu nadoknadivu vrijednost, to predstavlja
procijenjenu vrijednost oekivanih novanih priljeva
diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi instrumenta. Ravnomjerno ukidanje diskonta u buduim razdobljima, priznaje se kao prihod od kamata.
Prihodi od kamata od zajmova ija je naplata upitna,
priznaju se koristei metodu originalne efektivne kamatne stope.
(e) Prihodi od dividendi
Prihodi od dividendi priznaju se kada je dividenda
primljena.
2.21 raspodjela dividendi
Raspodjela dividendi dioniarima Drutva priznaje se
kao obveza u financijskim izvjetajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skuptine Drutva.
2.22 porez na dodanu vrijednost
Porezna uprava zahtijeva podmirenje pdva na neto
osnovi. pdv koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u bilanci na neto osnovi. U
sluaju umanjenja potraivanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu
potraivanja, ukljuujui pdv.
2.23 podmirenja kompenzacijama i ostalim
nenovanim instrumentima
Dio potraivanja i obveza podmiruju se kompenzacija
ma i ostalim nenovanim instrumentima koji ukljuu
ju dunike instrumente kao to su zadunice i mjenice. Kupovine i prodaje koje se podmiruju na taj nain,
obavljaju se po fer vrijednosti.

44

3.1 imbenici financijskog rizika

3.2 procjena fer vrijednosti

Aktivnosti koje Grupa obavlja izlau je raznim financijskim rizicima: valutnom riziku, kreditnom riziku,
riziku likvidnosti i kamatnom riziku novanog toka.
Grupa nema formalni program upravljanja rizicima,
meutim cjelokupno upravljanje rizicima obavlja Slu
ba financija Grupe.

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se

trguje na aktivnim tritima temelji se na kotiranim
trinim cijenama na dan bilance. Kotirana trina cijena koja se koristi za utvrivanje fer vrijednosti financijske imovine predstavlja tekuu cijenu ponude.
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se
ne trguje na aktivnom tritu odreuje se uporabom
tehnika procjena vrijednosti. Grupa koristi razne metode i utvruje pretpostavke koje se temelje na trinim uvjetima na dan bilance.
Knjigovodstvena vrijednost potraivanja od kupaca
umanjena za ispravak vrijednosti i obveza prema dobavljaima uglavnom odgovara njihovoj fer vrijednosti.
Knjigovodstvena vrijednost dugoronih financijskih
obveza priblino je jednaka njihovoj fer vrijednosti.

(a) Valutni rizik

Veina prihoda od prodaje u inozemstvu i dugoronog
duga iskazana je u eurima. Stoga kretanja u teajevima izmeu eura i kune mogu imati utjecaja na budue
poslovne rezultate i novane tokove. Grupa ne koristi
derivativne instrumente za aktivnu zatitu od izloenosti valutnom riziku.
(b) Kreditni rizik
Prodajne politike Grupe osiguravaju da se prodaja
obavlja kupcima koji imaju odgovarajuu kreditnu
povijest, u okvirima unaprijed definiranih kreditnih
ogranienja. Kreditni rizik po osnovi danih kredita
limitiran je zahvaljujui relativno malim iznosima, te
njihovoj raspodijeljenosti izmeu veeg broja koopera
nata i zaposlenika. Grupa dri svoja novana sredstva
i depozite preteno u jednoj banci to je izlae kreditnom riziku. Uprava smatra da se radi o stabilnoj banci.
Kreditni rizik se analizira redovito to umanjuje izloe
nost navedenom riziku.
(c) Rizik likvidnosti
Razborito upravljanje rizikom likvidnosti podrazumi
jeva odravanje dostatne koliine novca, osiguravanje
raspoloivosti financijskih sredstava adekvatnim
iznosom ugovorenih kreditnih linija i sposobnost
podmirenja svih obveza. Cilj Grupe je odravanje fleksibilnosti financiranja na nain da ugovorene kreditne
linije budu dostupne. Sluba financija redovito prati
razinu dostupnih izvora novanih sredstava.
(d) Kamatni rizik novanog toka i rizik fer vrijednosti ka
matne stope
Grupa ima znaajnu imovinu koja ostvaruje prihod od
kamata te su prihodi Grupe i novani tok iz poslovnih
aktivnosti u znaajnoj mjeri ovisni o promjenama trinih kamatnih stopa. Imovina koja ima ugovorene
promjenjive kamatne izlae Grupu riziku kamatne sto
pe novanog toka. Imovina s fiksnim stopama izlae
Grupu riziku fer vrijednosti kamatne stope.
Grupa ne koristi derivativne instrumente za aktivnu zatitu od izloenosti kamatnog rizika novanog
toka i rizika fer vrijednosti kamatne stope.

45

Biljeka 4
kljune raunovodstvene procjene
Grupa izrauje procjene i stvara pretpostavke vezane
za budunost. Proizale raunovodstvene procjene
su, po definiciji, u rijetkim sluajevima izjednaene sa
stvarnim rezultatima. U nastavku se navode procjene
i pretpostavke koje bi mogle uzrokovati znaajan rizik
usklaivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedeoj financijskoj godini:
Fer vrijednost financijskih instrumenata Fer vrijednost financijskih instrumenata koji ostvaruju mali broj
transakcija na aktivnom tritu, te fer vrijednost financijskih instrumenata ije se trgovanje na aktivnom

tritu odnosi na mali postotak vlasnitva odreuje se

pomou tehnika procjene vrijednosti. Grupa na temelju vlastitih prosudbi bira razne metode, te utvruje
pretpostavke koje se uglavnom temelje na trinim
uvjetima na dan bilance.
Sudske tube i postupci Rezerviranja za sudske tube
i postupke iskazuju se na temelju procjene Uprave
vezane za potencijalne gubitke nakon savjetovanja s
odvjetnikom. Na temelju postojeih saznanja u razumnoj mjeri je mogue da e se ishodi sudskih postupaka razlikovati od procijenjenih potencijalnih gubitaka

Biljeka 5
informacije o poslovnim segmentima
primarni izvjetajni segment poslovni segmenti

(1)
(2)

Grupa je organizirana u dva glavna poslovna segmenta:

Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda u veleprodaji i ostalo
Turizam (ukljuujui hotele, kampove i ugostiteljstvo)
Rezultati poslovanja segmenta za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2006.


u tisuama kuna

proizvodnja i
prodaja duhanskih
proizvoda i ostalo

turizam

grupa

Ukupni prihod segmenta

2.015.735
566.855
Prihodi od prodaje izmeu segmenata
(9.174)
(9.759)
Prihod segmenta
2.006.561
557.096
Dobit iz poslovanja
858.536
(64.270)
Financijski rashodi
Dobit prije oporezivanja
Porez na dobit
Dobit za godinu

2.582.590
(18.933)
2.563.657
794.266
(23.418)
770.848
(169.087)
601.761

Rezultati poslovanja segmenta za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2005. su kako slijedi:

proizvodnja i

prodaja duhanskih
u tisuama kuna
proizvoda i ostalo
turizam
Ukupni prihod segmenta
2.113.050
548.021
Prihodi od prodaje izmeu segmenata
(7.467)
(4.979)
Prihod segmenta
2.105.583
543.042
Dobit iz poslovanja
714.715
(85.883)
Financijski rashodi
Dobit prije oporezivanja
Porez na dobit
Dobit za godinu

grupa
2.661.071
(12.446)
2.648.625
628.832
(6.357)
622.475
(146.282)
476.193

Ostale stavke segmenata iskazane u raunu dobiti i gubitka za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2006. su kako slijedi:

proizvodnja i

prodaja duhanskih
u tisuama kuna
proizvoda i ostalo

Amortizacija materijalne imovine (biljeka 15)
67.609
Amortizacija nematerijalne imovine (biljeka 16)
6.847
Trokovi restrukturiranja (biljeka 28)
28.242
Umanjenje vrijednosti nekretnina,
postrojenja i opreme (biljeka 15)

46

turizam

grupa

72.580
2.429

140.189
9.276
28.242

42.036

42.036

Ostale stavke segmenata iskazane u raunu dobiti i gubitka za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2005. su kako slijedi:

47




u tisuama kuna

proizvodnja i
prodaja duhanskih
proizvoda i ostalo

Amortizacija materijalne imovine (biljeka 15)

Amortizacija nematerijalne imovine (biljeka 16)
Trokovi restrukturiranja (biljeka 28)
Umanjenje vrijednosti nekretnina,
postrojenja i opreme (biljeka 15)

sekundarni izvjetajni segment zemljopisni segment

turizam

grupa

45.932
5.147
102.750

63.421
1.753

109.353
6.900
102.750

100.100

100.100

Poslovni segmenti Grupe posluju u tri zemljopisna podruja: u zemlji, u zemljama Zapadne i Sjeverne Evrope te
Srednje i Istone Europe i ostalih zemalja:
Prodaja
(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Hrvatska
Zapadna i Sjeverna Europa
Zemlje Srednje, Istone Europe i ostalo

1.523.973
232.799
806.885

1.614.708
210.852
823.065

2.563.657

2.648.625

Imovina i obveze po segmentima na dan 31. prosinca 2006. godine su bile kako slijedi:


u tisuama kuna

Imovina
Ulaganja u pridruena drutva

Ukupno obveze po segmentima
Kapitalni izdaci (biljeke 15 i 16)

48

proizvodnja i
prodaja duhanskih
proizvoda i ostalo

turizam

grupa

5.035.481
87.923
5.123.404
921.119
412.761

1.628.470

1.628.470
667.401
503.377

6.663.951
87.923
6.751.874
1.588.520
916.138

Prodaja je alocirana prema zemlji u kojoj se nalazi kupac.

Ukupno imovina
(u tisuama kuna)

Hrvatska
Zemlje Srednje, Istone Europe i ostalo

2006.

2005.

6.644.397
107.477

5.504.251
66.251

6.751.874

5.570.502

2006.

2005.

910.166
5.972

960.098
5.522

916.138

965.620

Imovina i obveze po segmentima na dan 31. prosinca 2005. godine su bile kako slijedi:

Imovina je alocirana prema zemlji u kojoj se imovina nalazi.

u tisuama kuna

Imovina
Ulaganja u pridruena drutva

Ukupno obveze po segmentima
Kapitalni izdaci (biljeke 15 i 16)

Kapitalni izdaci
(u tisuama kuna)

Hrvatska
Zemlje Srednje, Istone Europe i ostalo

proizvodnja i
prodaja duhanskih
proizvoda i ostalo

turizam

grupa

4.328.543
61.723
4.390.266
775.226
670.699

1.180.236

1.180.236
138.385
294.921

5.508.779
61.723
5.570.502
913.611
965.620

Imovina segmenta sastoji se prvenstveno od nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine, zaliha,
potraivanja i novca. Obveze segmenta sastoje se od obveza iz poslovanja te kredita.
Kapitalni izdaci predstavljaju nabavu nekretnina, postrojenja i opreme (biljeka 15) te nematerijalne imovine
(biljeka 16) ukljuujui poveanja nastala iz poslovnih spajanja.

Analiza prodaje po vrstama

(u tisuama kuna)

Prihodi od prodaje proizvoda i robe
Prihodi od prodaje usluga

2006.

2005.

2.117.959
445.698

2.236.859
411.766

2.563.657

2.648.625

49

Biljeka 6
ostali prihodi

Biljeka 7
trokovi materijala i usluga

(u tisuama kuna)

50

Sirovine i materijal
Sirovine i materijal
Energija
Nabavna vrijednost prodane robe


Vanjske usluge
Prijevoz, telefon, potarina
Popravci i odravanje
Zakupnine
Trokovi marketinga, oglaavanja i distribucije
Komunalne usluge
Ostalo

2006.

2005.

533.833
42.274
244.311

559.543
35.089
219.993

820.418

814.625

16.386
45.813
6.083
298.308
15.726
34.216

16.137
26.679
4.989
258.601
6.182
33.602

(u tisuama kuna)

Prihodi od kamata
Prihodi od naknade teta

2006.

2005.

117.247
5.195

90.919
1.301

416.532

346.190

122.442

92.220

1.236.950

1.160.815

51

52

Biljeka 8
trokovi zaposlenih

Biljeka 9
ostali poslovni rashodi

2006.

2005.

Na dan 31. prosinca 2006. broj zaposlenih u Grupi bio je 2.872 (2005.: 2.945).

14.760
19.046

18.754
9.399
8.412
941
(2.608)
47.895
(10.011)


28.551

17.412
10.514
18.675
14.603
8.343
7.414
2.677
(4.471)
41.815
17.750
19.419
10.000
32.436

135.139

196.587

(u tisuama kuna)

Plae i ostali trokovi zaposlenih
Porezi i doprinosi iz i na plau
Rezerviranje otpremnina za restrukturiranje
Ukidanje rezerviranja

2006.

2005.

291.891
198.451
26.517
(68.249)

252.993
164.213
85.000

(u tisuama kuna)

Intelektualne usluge
Doprinosi i porezi koji ne zavise od poslovnog rezultata
Licence
Putovanja i reprezentacija
Osiguranje
Bankovni trokovi
Vrijednost rashodovane imovine
Neto rezerviranje za potraivanja
Rezerviranje za sudske sporove (biljeka 28)
Promjena na ostalim rezerviranjima
Ispravak vrijednosti financijske imovine
Umanjenje vrijednosti zaliha
Ostalo

448.610

502.206

53

Biljeka 10
ostali dobici/gubici neto

(u tisuama kuna)

54

Financijska imovina u raunu dobiti i gubitka (biljeka 24)

dobici od promjene fer vrijednosti
prihodi od dividendi
dobici/(gubici) od prodaje financijske imovine
Neto teajne razlike

Biljeka 11
financijski rashodi

2006.

2005.

110.644
7.719
429
1.575

33.399
2.134
(2.117)
(69.468)

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Troak kamata
Neto teajne razlike po osnovu primljenih kredita od banaka

(23.510)
92

(7.236)
879

120.367

(36.052)

(23.418)

(6.357)

55

Biljeka 12
porez na dobit

Biljeka 13
zarada po dionici
Osnovna zarada po dionici dobivena je dijeljenjem neto dobiti koja pripada dioniarima Matice s ponderiranim prosjenim brojem redovnih dionica, iskljuujui prosjean broj redovnih dionica kupljenih od strane Drutva koje ih
dri kao vlastite dionice. Osnovna zarada po dionici jednaka je razrijeenoj budui da nema razrijeenih dionica.

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Tekui porez na dobit

Odgoena porezna imovina

162.047
7.040

175.761
(29.479)

169.087

146.282

Porez na dobit Grupe prije oporezivanja razlikuje se od teoretskog iznosa koji bi se izraunao po poreznoj stopi
od 20% kako slijedi:
(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Dobit prije oporezivanja

770.848

622.475

Porez na dobit po stopi od 20%

Efekt iskoritenih poreznih gubitaka
Efekt transakcija unutar Grupe i razliite profitabilnosti podrunica
Efekt porezno nepriznatih trokova
Efekti razliitih stopa oporezivanja u podrunicama

154.170
(24.598)
9.372
29.996
147

124.495
(8.927)
12.270
18.200
244

Obraunati porez na dobit

Efektivna porezna stopa

169.087
21,9%

146.282
23,5%

Matica i njene podrunice podlijeu plaanju poreza sukladno zakonima i propisima Republike Hrvatske, odno
sno zemalja u kojima su registrirani.
Porezna uprava Republike Hrvatske je do sada izvrila porezni nadzor prijave poreza na dobit za nekoliko dru
tava za razdoblje od 2001. do 2003. godine, a porezni nadzor prijave poreza na dobit za 2004. i 2005. godinu
je u tijeku. U skladu s propisima Republike Hrvatske, porezna uprava moe u bilo koje doba pregledati knjige
i evidencije pojedinog drutva u Grupi u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza
iskazana, te moe uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava pojedinih drutava i Drutva nije upoznata s
okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih znaajnih obveza u tom pogledu.
Ukupni porezni gubici na razini Grupe iznosili su kako slijedi:

(u tisuama kuna)

2008.
9.563
2009.
25.062
2010.
46.863
2011. i dalje
8.801


90.289

56

Grupa u svojim financijskim izvjetajima nije iskazala odgoenu poreznu imovinu u iznosu od 18.058 tisua
kuna, budui da nije izvjesno da e porezni gubici biti iskoriteni od strane drutava na koja se odnose u navedenim iznosima prije roka u kojem istjeu.

2006.

2005.

Neto dobit (u tisuama kuna)

Ponderirani prosjeni broj dionica
Osnovna/razrijeena zarada po dionici (u kunama)

611.581
16.221.238
37,70

494.939
16.243.400
30,47

U izraun zarade po dionici za 2005. godinu ukljuen je efekt podjele dionica opisan u biljeci 25 /i/.

57

Biljeka 14
dividenda po dionici

Biljeka 15
nekretnine, postrojenja i oprema

Isplaene dividende u 2006. i 2005. godini iznosile su 82.000 tisua kuna (5,00 kuna po dionici), odnosno 73.800
tisua kuna (4,50 kuna po dionici).


(u tisuama kuna)

zemljite
postrojenja
i zgrade
i oprema

imovina
u pripremi i
predujmovi

ukupno

711.939
(471.684)
240.255

117.089

117.089

2.861.152
(1.341.282)
1.519.870

240.255
3.478
5.794
172.129
(5.642)
(3.167)
(57.000)
(330)
355.517

117.089

847.778
(357.137)
(9)


(1.631)
606.090

1.519.870
68.952
856.977

(20.478)
(100.100)
(109.353)
(1.961)
2.213.907

2.174.251
(921.951)
1.252.300

884.201
(528.684)
355.517

606.090

606.090

3.664.542
(1.450.635)
2.213.907

Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2006.

Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine 1.252.300
Poveanje
521.766
Prijenosi s imovine u pripremi
339.972
Prijenos na nematerijalnu imovinu

Smanjenje
(21.326)
Prodaja
(3.237)
Umanjenje vrijednosti
(42.036)
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
(45.958)
Amortizacija za godinu
(60.982)
Teajne razlike

Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 1.940.499

355.517
4.787
527.713

(8.672)
(365)

(84)
(79.207)
(316)
799.373

606.090
381.184
(867.685)
(447)



(9.877)


109.265

2.213.907
907.737

(447)
(29.998)
(3.602)
(42.036)
(55.919)
(140.189)
(316)
2.849.137

1.245.131
(445.758)
799.373

109.265

109.265

4.342.773
(1.493.636)
2.849.137

Stanje na dan 31. prosinca 2004.

Nabavna vrijednost
2.032.124
Ispravak vrijednosti
(869.598)
Neto knjigovodstvena vrijednost
1.162.526

Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2005.
Neto knjigovodstvena vrijednost
na poetku godine
1.162.526
Imovina steena kupovinom podrunice
65.474
Poveanje
3.405
Prijenosi s imovine u pripremi
185.008
Smanjenje
(14.827)
Umanjenje vrijednosti
(96.933)
Amortizacija za godinu
(52.353)
Teajne razlike

Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 1.252.300
Stanje na dan 31. prosinca 2005.
Nabavna vrijednost
Ispravak vrijednosti
Neto knjigovodstvena vrijednost

Stanje na dan 31. prosinca 2006.

Nabavna vrijednost
Ispravak vrijednosti
Neto knjigovodstvena vrijednost

58

2.988.377
(1.047.878)
1.940.499

Na dan 31. prosinca 2006. godine nabavna vrijednost potpuno otpisanih nekretnina i opreme u Grupi iznosila je
355.890 tisua kuna (2005.: 367.581 tisua kuna).
Za osiguranje plaanja po kreditima kod podrunice Rovinjturist d.d., Rovinj odobrenim od strane banaka i ostalih
kreditora upisane su hipoteke na imovinu i to na zemljite u vrijednosti od 11.099 tisua kuna (2005.: 11.526 tisua
kuna) i na zgrade hotela i depandanse sadanje vrijednosti od 25.364 tisua kuna (2005.: 25.731 tisua kuna).

59

Biljeka 16
nematerijalna imovina

(u tisuama kuna)

Stanje na dan 31. prosinca 2004.
Nabavna vrijednosti
Ispravak vrijednosti
Neto knjigovodstvena vrijednost

Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2005.
Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine
Nematerijalna imovina steena kupovinom podrunice
Poveanja
Amortizacija za godinu
Otuenja, otpisi
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine
Stanje na dan 31. prosinca 2005.
Nabavna vrijednosti
Ispravak vrijednosti
Neto knjigovodstvena vrijednost

Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2006.
Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine
Poveanja
Amortizacija za godinu
Otuenja, otpisi
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine
Stanje na dan 31. prosinca 2006.
Nabavna vrijednosti
Ispravak vrijednosti
Neto knjigovodstvena vrijednost

60

Nematerijalna imovina odnosi se najveim dijelom na softver.

Biljeka 17
ulaganja u pridruena drutva

ukupno

53.003
(20.958)
32.045

32.045
867
38.824
(6.900)
(3)
64.833

92.691
(27.858)
64.833

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Tisak d.d. Zagreb

Distri-Press d.o.o. Zagreb
Ukupno

61.723
26.200
87.923

61.723

61.723

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Stanje na dan 1. sijenja

Stjecanje udjela u pridruenom drutvu
Umanjenje vrijednosti ulaganja u pridruena drutva
Stanje na dan 31. prosinca

61.723
26.200

87.923

70.083

(8.360)
61.723

Promjene na ulaganjima u pridruena drutva su kako slijedi:

64.833
8.401
(9.276)
(29)
63.929

98.608
(34.679)
63.929

Na dan 31. prosinca 2006. godine ulaganja u pridruena drutva ukljuuju goodwill u iznosu od 14.924 tisua kuna
(2005.: nula).
Grupa ima 25,6% udjela u pridruenom drutvo Tisak d.d., Zagreb te 25% udjela u Distri press d.o.o. Financijske infor
macije o navedenim drutvima nisu materijalno znaajne za financijske izvjetaje Grupe.

61

Biljeka 18
imovina raspoloiva za prodaju

Biljeka 19
potraivanja iz poslovanja
i ostala potraivanja

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Potraivanja od kupaca:
Potraivanja od kupaca u zemlji
Potraivanja od kupaca u inozemstvu
Potraivanja od izvoznika

Ispravak vrijednosti potraivanja od kupaca
Potraivanja od kupaca neto

197.166
82.598
127
279.891
(27.884)
252.007

140.052
78.881
252
219.185
(31.399)
187.786

Dani krediti:
Krediti kooperantima
Stambeni krediti
Ostali krediti

Ispravak vrijednosti danih kredita
Krediti neto

22.829
315
84.946
108.090
(22.427)
85.663

19.820
343
95.561
115.724
(26.903)
88.821

Potraivanja za poreze
Potraivanja za kamate
Ostala potraivanja


Umanjeno za dugoroni dio

101.501
13.658
24.497
139.656
477.326
(14.443)

45.270
28.725
7.671
81.666
358.273
(6.842)

Kratkoroni dio

462.883

351.431

Promjene na rezerviranjima za umanjenje vrijednosti potraivanja od kupaca i ostalih potraivanja:

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Slobodna Katarina
Ostalo

13.491
79

13.491
99

13.570

13.590

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Stanje na poetku godine

Ispravak vrijednosti tijekom godine (biljeka 9)
Naplaena ranije otpisana potraivanja (biljeka 9)
Otpis prethodno ispravljenih potraivanja

Stanje 31. prosinca

58.302
3.802
(6.410)
(5.383)

78.664
1.357
(5.828)
(15.891)

50.311

58.302

Sva dugorona potraivanja dospijevaju u razdoblju unutar 5 godina od datuma bilance.

Knjigovodstvena vrijednost dugoronih potraivanja priblino je jednaka njihovoj fer vrijednosti budui da se
ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od tekuih trinih stopa.
Efektivne kamatne stope na kratkorona i dugorona potraivanja na dan bilance su kako slijedi:

62

Tijekom 1999. godine Grupa je uloila 13.491 tisuu kuna u drutvo Slobodna Katarina d.o.o. Rovinj to predstavlja
49,9% temeljnog kapitala drutva Slobodna Katarina d.o.o. Drugi ulaga je Alpina Mare Hotel Holding iz Austrije.
Knjigovodstvena vrijednost ulaganja predstavlja fer vrijednost koja bi trebala biti realizirana ugovorenom
prodajom drugom ulagau. S Alpina Mare Hotel Holding pokrenut je sudski spor (biljeka 30/i/).

2006.

2005.

4,50 -6%

4,50-6%

63

Biljeka 20
odgoena porezna imovina

Biljeka 21
zalihe

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Odgoena porezna imovina koja e biti realizirana u razdoblju do 12 mjeseci

12.509
Odgoena porezna imovina koje e biti realizirana u razdoblju vie od 12 mjeseci 9.929

22.438

22.550
6.929
29.479

Odgoena porezna imovina nastala je kao privremena razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i zakonom propisane porezne osnovice. Razlika je najveim dijelom nastala iz rezerviranja za restrukturiranje te
umanjenja vrijednosti materijalne imovine.
Promjene na odgoenoj poreznoj imovini tijekom godine bile su kako slijedi:



rezerviranja
Na dan 1. sijenja 2005.
Iskazano u raunu dobiti i gubitka
Na dan 31. prosinca 2005.
Iskazano u raunu dobiti i gubitka
Na dan 31. prosinca 2006.
64

22.550
22.550
(10.041)
12.509

gubici od
umanjenja
vrijednosti

ukupno

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

6.929
6.929
3.000
9.929

29.479
29.479
(7.041)
22.438

Sirovine i materijal
Nedovrena proizvodnja
Gotovi proizvodi
Trgovaka roba
Predujmovi za sirovine i materijal

427.018
6.345
12.674
30.985
1.103

426.653
8.124
3.953
27.195
4.112

478.125

470.037

65

Biljeka 22
dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Biljeka 23
depoziti

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji u iznosu od 55.919 tisua kuna odnosi se na turistike objekte te na
zemljite i skladite. Oekuje se da e se prodaja navedene imovine obaviti do kraja 2007. godine. Grupa je iska
zala imovinu namijenjenu prodaji po knjigovodstvenoj vrijednosti koja je nia od fer vrijednosti umanjena za
trokove prodaje.
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji odnosi se na imovinu segmenta Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda
i ostalo u iznosu od 42.707 tisua kuna te na imovinu segmenta Turizam u iznosu od 13.212 tisua kuna.

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Depoziti

1.845.281

1.615.663

Depoziti se ugovaraju s fiksnim rokovima dospijea i promjenjivim kamatnim stopama koje su priblino jednake
trinim stopama. Svi depoziti dospijevaju u razdoblju od godine dana nakon datuma bilance.
Tijekom godine efektivne kamatne stope za depozite bile su kako slijedi:

66

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Depoziti

3,82 -5,86%

3,77-4,77%
67

Biljeka 24
financijska imovina po fer vrijednosti
u raunu dobiti i gubitka

Biljeka 25
kapital i rezerve
/i/

/ii/
/iii/

/iv/

Na dan 5. prosinca 2006. godine Skuptina Drutva donijela je odluku o podjeli dionica prema omjeru 1:10. Po
stojei broj od 1.640.000 dionica nominalne vrijednosti od 100,00 kuna po dionici zamijenjene su s 16.400.000
dionica nominalne vrijednosti od 10,00 kuna. Na dan 31. prosinca 2006. godine dioniki kapital Drutva u iznosu
od 164.000 tisua kuna podijeljen je na 9.615.900 redovnih dionica i 6.784.100 povlatenih dionica nominalne
vrijednosti od 10,00 kuna po dionici. Povlatene dionice imaju jednaka prava kao i redovne dionice, osim to ne
nose pravo glasa na Glavnoj skuptini.
Tijekom 2006. godine Drutvo je otkupilo 3.885 komada vlastitih dionica (2005.: nula) ija je nominalna vrijednost 388 tisua kuna, a kupljene su za iznos od 12.414 tisua kuna.
Sukladno hrvatskim propisima Drutvo je u ranijim razdobljima formiralo zakonske priuve u iznosu od 12.449 tisua
kuna. Ova priuva nije raspodjeljiva. Odlukom Skuptine od 12. svibnja 2006. (i 12. svibnja 2005. godine) iznos od
557.108 tisua kuna (2005.: 771.167 tisua kuna) rasporeen je u ostale priuve. Ostale priuve su raspodjeljive.
Odlukom Skuptine od 12. svibnja 2006. (i 12. svibnja 2005. godine), odobrena je dividenda iz dobiti u iznosu od
82.000 tisue kuna ili 5,0 kuna dionici (2005.: dividenda u iznosu od 73.800 tisua kuna ili 4,5 kuna po dionici).
Vlasnika struktura Drutva je kako slijedi:

nominalna vrijednost

broj dionica

2006. %

10
10

16.204.550
195.450

98,81
1,19

16.400.000

100

Mali dioniari
Vlastite dionice

Promjene na otkupljenim vlastitim dionicama bile su kako slijedi:

31. prosinca 2006.

Broj
(u tisuama
dionica
kuna)

Na poetku godine
Kupljeno od dioniara
Na kraju godine
Podjela dionica 1:10

15.660
3.885
19.545
195.450

26.156
12.414
38.570
38.570

31. prosinca 2005.

Broj
(u tisuama
dionica
kuna)
15.660

15.660

26.156

26.156

Rezerve mogu biti analizirane kako slijedi:

(u tisuama kuna)

68

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Ulaganja u obveznice
Ulaganja u dionice
Ulaganja u novane fondove

316.530
245.709
204.966

509.646
111.817
71.838

767.205

693.301

Promjene na fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka iskazuju se u raunu do
biti i gubitka u okviru Ostalih dobitaka/(gubitaka) neto (biljeka 10).

2006.

2005.

(8.885)
(884)
(9.769)

(5.895)
(2.990)
(8.885)

Rezerve iz prerauna
Na poetku godine
Teajne razlike tijekom godine
Na kraju godine
Zakonske rezerve
Na poetku godine
Na kraju godine
Ostale rezerve
Na poetku godine
Prijenos zadrane dobiti
Na kraju godine

12.448
12.448

12.448
12.448

3.499.205
557.108
4.056.313

2.728.038
771.167
3.499.205

4.058.992

3.502.768

69

Biljeka 26
krediti

Biljeka 27
obveze prema dobavljaima i ostale obveze

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Dugoroni zajmovi
Tekua dospijea dugoronih zajmova
Dugorona dospijea

Kratkoroni zajmovi od banaka
Tekue dospijee dugoronih zajmova
Kratkoroni zajmovi ukupno

21.952
(2.033)
19.919

26.104
(3.225)
22.879

764.000
2.033
766.033

194.475
3.225
197.700

Dugoroni zajmovi se u najveoj mjeri odnose na podrunicu Rovinjturist d.d. Zajmovi su osigurani mjenicama,
zadunicama i hipotekama na imovinu.
Efektivne kamatne stope na datum bilance iznosile su:

2006.

2005.

Na kredite odobrene u protuvrijednosti eur

Kratkoroni zajmovi od banaka

5% 7%
3,50% 4,60%

5,87%
4,55%

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Zajmovi po fiksnim kamatnim stopama

Zajmovi po promjenjivim kamatnim stopama

18.918
767.034

21.673
198.906

785.952

220.579

Izloenost Grupe promjenama kamatnih stopa:

Knjigovodstvena vrijednost posudbi Grupe priblino je jednaka njihovoj fer vrijednosti budui da se ugovorene
kamatne stope bitno ne razlikuju od kamatne stope po kojoj se Grupa trenutno moe zaduiti.

2006.

2005.

117.704
30.293
203.914
82.098
36.505
40.385
2.996
8.686
5.944
25.094

92.855
68.439
160.451
36.528
32.478
41.093
1.260
7.414
2.648
19.433

553.619

462.599

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Izmeu 1 i 2 godine
Izmeu 2 i 5 godina
Preko 5 godina

2.207
6.063
11.649

2.283
8.677
11.919

Dobavljai u zemlji
Dobavljai u inozemstvu
Troarine
Obveze za porez na dodanu vrijednost
Porezi i doprinosi iz i na plau
Obveze prema zaposlenicima
Obraunate obveze za kamate
Obveze za dividende
Obveze za predujmove kupaca
Ostale obraunate i druge obveze

19.919

22.879

Dospijee dugoronih posudbi:

70

(u tisuama kuna)

71

Biljeka 28
rezerviranja

(u tisuama kuna) otpremnine
Stanje
1. sijenja 2006.
Poveanje
Ukidanje
rezerviranja
Prijenos sa / (na)
ostale obveze
Stanje
31. prosinca 2006.

Biljeka 29
novac generiran poslovanjem

dugorona
primanja
zaposlenih
podzbroj

ostali trokovi
restrukturiranja

sudski
sporovi

ukupno

85.000
25.142

39.990
1.375

124.990
26.517

17.750

53.189
50.000

195.929
76.517

(65.040)

(3.209)

(68.249)

(10.011)

(2.105)

(80.365)

500

(306)

194

(2.468)

(2.274)

45.602

37.850

83.452

7.739

98.616

189.807

Analiza ukupnih rezerviranja:

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Dugoroni dio (dugorona primanja zaposlenih)

Kratkoroni dio

37.850
151.957
189.807

39.990
155.939
195.929

rezerviranje za restrukturiranje
Rezerviranje za restrukturiranje odnosi se preteno na procijenjene trokove otpremnina za prijevremeni raskid
ugovora o radu.
rezerviranje za sudske sporove
Rezerviranje za sudske sporove odnosi se preteno na spor koji protiv Grupe vodi biva menadment kompanija
iz turistikog segmenta. Trokovi rezerviranja iskazani su u ostalim trokovima poslovanja. Oekuje se da e se
iskazano rezerviranje na dan 31. prosinca 2006. godine iskoristiti do kraja 2007. godine. Prema izjavi Uprave, na
kon savjetovanja s pravnim savjetnikom, ishod spora nee uzrokovati dodatne trokove za Grupu.

72

rezerviranja za dugorona primanja zaposlenih

Rezerviranja se odnose na otpremnine koje prilikom odlaska u mirovinu imaju pravo ostvariti zaposleni u dru
tvima u Grupi.

(u tisuama kuna)
Neto dobit za godinu
Amortizacija (biljeka 15, 16)
Dobici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme
Otpis nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine
Dobitak od svoenja financijske imovine po fer vrijednosti u raunu
dobiti i gubitka na fer vrijednost (ukljuujui dobitke od prodaje)
Umanjenje vrijednosti ulaganja u pridruena drutva
Promjene na rezerviranjima
Promjene na potraivanjima od kupaca
Promjene na ostaloj kratkotrajnoj imovini
Promjene na zalihama
Promjene na obvezama prema dobavljaima i ostalim obvezama
Ostalo
Novac generiran poslovanjem

2006.

2005.

601.761
149.465
(941)
76.606

476.193
116.253
2.677
117.901

(110.396)

(1.848)
(66.598)
(57.990)
(8.088)
278.947
(2.631)
858.287

33.918
8.360
151.487
46.889
(29.479)
35.138
129.500
(455)
1.088.382
73

/i/

/ii/

Biljeka 30
potencijalne obveze i neizvjesni dogaaji

Biljeka 31
preuzete obveze

pravni sporovi

Na datum bilance, ugovorena je nabava dugotrajne materijalne imovine u iznosu od 19.533 tisua kuna (2005.:
375.934 tisua kuna), koja jo nije realizirana te nije iskazana u bilanci na dan 31. prosinca 2006. godine,
odnosno 2005. godine.

Tijekom 2003. godine podrunica Maistra d.d. (bivi Jadran-turist Rovinj d.d.) pokrenula je sudski spor radi ras
kida ugovora o zajednikom ulaganju s drugim ulagaem Alpina Mare Hotel Holding iz Austrije u drutvo Slobo
dna Katarina d.o.o., Rovinj. Do datuma bilance spor nije okonan. Prema procjeni pravnog savjetnika, Uprava
smatra da ishod spora nee uzrokovati dodatne trokove za Grupu.
T
ijekom procesa privatizacije drutava iz turistikog sektora, prema Zakonu o privatizaciji, priznato je vlasni
tvo nad izgraenim zemljitem i nad manjim dijelom neizgraenog zemljita. Kako su se prije procesa privati
zacije drutva koristila znaajno veim povrinama zemljita, u razdoblju od 1995. do 2001. godine drutva su
pokrenula sudske sporove s dravom radi priznavanja vlasnitva nad cjelokupnim zemljitem koje se koristi za
obavljanje djelatnosti. Do datuma bilance sporovi nisu okonani iako je prvostupanjska presuda donesena u ko
rist drutava.

Ugovoreno plaanje obveza po operativnom najmu za koritenje poslovnih prostora je kako slijedi:

revizija pretvorbe i privatizacije

U razdoblju od 2002. do 2004. godine provedena je revizija pretvorbe i privatizacije u nekoliko drutava u Grupi.
Za sva drutva postupak pretvorbe obavljen je u skladu sa Zakonom o pretvorbi, osim za drutva iz turistikog
sektora. Prema izvjeu o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije drutvenog poduzea Anita, Vrsar (sada:
Maistra d.d.) konstatirano je da postupak pretvorbe i privatizacije nije obavljen u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama i to u razdoblju prije stjecanja od strane Grupe. Revizija nije dala miljenje o vlasnitvu nad
nekretninama drutava iz turistikog sektora. Drutva su dala oitovanje na izvjea, ali do datuma bilance nisu
dobila odgovore. Nakon pravnog savjetovanja Uprava je miljenja kako iz prethodno navedenog nee proizai
dodatni trokovi za Grupu.

74

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Do jedne godine
Od 1 do 5 godina

434
362

581
1.065

796

1.646

75

Biljeka 32
transakcije s povezanim strankama

Grupa je kontrolirana od strane privatnih osoba od kojih niti jedna nema kontrolu.
Sljedee transakcije su ostvarene s povezanim strankama:
(i) Prodaja proizvoda
(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Pridruena drutva

218.013

202.825

Prodaja proizvoda pridruenom drutvu obavlja se po cjeniku koji je na snazi za nepovezana drutva.
(ii) Primanja menadmenta
(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Plae i ostala kratkorona primanja

91.870

81.117

Menadment se sastoji od 105 zaposlenika Adris grupe (u 2005. godini: 103 zaposlenika).
Potraivanja i obveze na datum bilance

76

(u tisuama kuna)

2006.

2005.

Potraivanja od pridruenih drutava

Obveze prema pridruenim drutvima

326
1.961

3.278
4.510

nakladnik:
Adris grupa d.d.
Obala Vladimira Nazora 1
HR52210 Rovinj
tel:
+385(52)801 312
fax:
+385(52)813 587
e-mail:
adris@adris.hr
urednik:
Predrag D. Grubi
izvrni urednik:
Zdravko Basari
tekst:
Hrvoje Patajac
oblikovanje:
Bruketa&ini o.m.
www.bruketa-zinic.com
cd rom:
Skin29, www.skin29.net
tisak:
Kratis