kondenzatori

elektrina struja i otpor

Istosmjerni strujni krugovi
Magnetska polja

Friday, May 20, 2011

- Dva vodia, nose jednaki naboj suprotnog predznaka - kondenzator

- Vodie nazivamo ploe kondenzatora
- Izmeu ploa kondenzatora postoji razlika potencijala V
- Elektroniki element za pohranu naboja

to odreuje koliinu naboja na ploama ovisno o naponu?

- eksperimentalno je naeno da je koliina naboja na kondenzatoru izravno
proporcionalna razlici potencijala izmeu ploa, konstanta proporcionalnosti ovisi o
obliku i razmaku izmeu ploa - kapacitet - mjera koliko kondenzator moe pohraniti
naboja

Farad ( F ) 1F=1C V

- velika jedinica, u praksi

govorimo o F i pF

Kapacitet izoliranog sfernog kondenzatora:

- neovisan o naboju i razlici potencijala, u sluaju para vodia kapacitet ovisi o
gemetriji kondenzatora
Friday, May 20, 2011

Kondenzator s paralelnim ploama

Gustoa naboja na ploi:
Elektrino polje izmeu ploa:

Za jednoliko polje, razlika potencijala:

Kapacitet:

Nabijanje kondenzatora:
Baterija uspostavlja elektrino polje u icama,
elektrino polje djeluje silom na elektrone u ici
gurajui ih prema ploi, to se dogaa sve dok ica
i ploa ne budu na jednakom potencijalu, tada
nema E u ici, nema pomicanja elektrona- ploa
kondenzatora je negativno nabijena. Obrnuti
proces odvija se pozitivnoj ploi
Kondenzator pohranjuje i energiju potencijalnu energiju naboja
Friday, May 20, 2011

Paralelno spajanje kondenzatora u strujnom krugu

Kondenzator 1 ima maksimalnu koliinu naboja Q1,
a kondenzator 2 Q2, tada je ukupni naboj:

Kondenzator
Izvor
Sklopka

Ukoliko ta dva kondenzatora elimo zamjeniti s jednim, tada taj

kondenzator mora moi pohraniti jednaku koliinu naboja:

Friday, May 20, 2011

Serijsko spajanje kondenzatora u strujnom krugu

Za razliku od paralenog spoja, gdje je razlika potencijala na
svakom pojedinanom kondenzatoru meusobno jednaka,
i jednaka ukupoj razlici potencijala izvora (V1=V1=V),
kod serijskog spoja svaki kondenzator ima razliku
potencijala takvu da je njihov zbroj jednak razlici
potencijala baterije V=V1+ V2
Ukoliko ta dva kondenzatora elimo zamjeniti s jednim:

Friday, May 20, 2011

Koliko energije je pohranjeno u kondenzatoru?

Zamislimo da se naboj prenosi mehaniki izmeu ploa kondenzatora. Zamislimo da
uzmemo malu koliinu pozitivnog naboja s ploe spojene na - i prenesemo na plou
spojenu na +. im je malena koliina prenesena, stvara se razlika potencijala i
potrebno je uloiti rad za daljnje prebacivanje naboja
Time se obavlja rad:

Za dani kapacitet, energija koju moemo pohraniti raste kako raste naboj i razlika
potencijala. Praktino, postoji granica do kojeg naboja je to mogue, nakon ega dolazi
do elektrinog izboja.
Energija pohranjena u kondenzatoru pohranjena u elektrinom polju izmeu ploa
kondenzatora:

gustoa energije
Friday, May 20, 2011

Gdje se nalaze kondenzatori?

Ureaj za elektrookove
-u elektrinom polju velikog kondenzatora moe
se pohraniti 360 J ~ 3000 60 W arulja. Ureaj
predaje tu energiju pacijentu u kratkom impulsu
od 2ms!

Flash fotoaparata takojer sadri kondenzator, energija se predaje

lampi koja u kratkom i intenzivnom pulsu osvijetli predmet
fotografiranja.

Friday, May 20, 2011

Dielektrik izmeu ploa kondenzatora

Dielektrik - nevodljivi materijal
Kada se izmeu ploa kondenzatora stavi
dielektrini materijal kapacitet kondenzatora
naraste za faktor dielektrina konstanta
Voltmetar pokazuje:

Kako se naboj Q na ploama kondenzatora ne

mijenja, promjena potencijala izazvana je promjenom
kapaciteta kondenzatora

Za kondenzator s paralelnim ploama:

Friday, May 20, 2011

Q0
Q0
C=
=
= C0
V V0
C = C0
Izmjene na kondenzatoru
moraju se raditi nakon to ga
se odspoji s izvora, u
suprotnom potencijal na
kondenzatoru ostati e
nepromjenjen neovisno o
umetnutom dielektriku!

Dielektrik izmeu ploa kondenzatora

Kapacitet kondenzatora raste

kako se smanjuje debljina
dielektrinog sloja no to je
ogranino dielektrinom
jakosti materijala kojeg
koristimo.
Kada elektrino polje u
dielektriku postane prejako
dolazi do izboja i izolator
poinje voditi struju.
Friday, May 20, 2011

Dipol u elektrinom polju

Elektrini dipolni moment definiran je vektorom p:

!
!
p ! 2aq

Dipol u elektrinom polju E ima zakretni moment:

! = 2Fasin !
!
! !
!
F = qE, p = 2aq
! = 2aqE sin ! = pE sin !
! ! !
! = p!E
Potencijalna energija dipola u elektrinom polju pohranjeni je rad uloen na rotaciju
dipola rotirajui ga suprotno smjeru kojim ga usmjerava E.
Rotacija od i do f rezultira u promjeni potencijalne energije, odaberimo i= 90 i
Ui=0:

! !
U = ! pE cos! = p ! E
Friday, May 20, 2011

Usporedimo izraz za
potencijalnu energiju
objekta u gravitacijskom
polju i elektrinog dipola
u elektrinom polju

E0=0, dipolne molekule

nasumino orijentirane

E00, dipolne molekule

se orijentiraju ovisno o
elektrinom polju

Rezultantno elektrino polje:

Friday, May 20, 2011

Inducirani naboj na rubovima

tako polariziranog dielektrika
moemo smatrati novim parom
ploa kondenzatora

elektrina struja
- zanima nas protok elektrinih naboja kroz neki materijal
- koliina protoka ovisi o materijalu i razlici potencijala kroz materijal
- kada postoji ukupan protok elektrinog naboja kroz neko podruje
kaemo da postoji elektrina struja
- analogija s protokom vode
- analogija s toplinskom vodljivou
- definicija prosjene struje:
Q
I =
t
- definicija trenutne struje:

dQ
I=
dt

Friday, May 20, 2011

C
1A = 1
s

Amper

elektrina struja
Smjer elektrine struje smjer gibanja pozitivnih naboja
- kod elektrinih vodia najee su elektroni nosioci naboja
- smjer struje suprotan je smjeru gibanja elektrona

Mikroskopski model elektrine vodljivosti:

- gledamo elektrinu struju u vodiu poprenog presjeka A
- volumen podruja duljine x je Ax
- neka je n broj nositelja naboja po jedinici volumena
(gustoa nositelja naboja)
- broj nositelja naboja u ovom volumenu je nAx
- ukupni naboj, Q, u ovom podruju je:
(q je naboj svakog nositelja)
Friday, May 20, 2011

Q = ( n A x ) q

elektrina struja
- neka se naboji gibaju brzinom vd, a neka je t vrijeme
potrebno da naboj prijee put x
- tada vrijedi:
Q = ( nAvd t ) q
- odnosno:

Q
I=
= nqvd A
t

- brzina vd je prosjena brzina nositelja naboja i naziva

se driftna brzina
- pod utjecajem elektrinog polja dolazi do usmjerenog
gibanja elektrona - no, to gibanje je kaotino, puno
meusobnih sudara i sudara s atomima, no u globalu
elektroni se gibaju driftnom brzinom u smjeru
suprotnom od elektrinog polja
- na sudare elektrona moemo gledati kao na efektivno unutarnje trenje
Friday, May 20, 2011

elektrini otpor
- ranije smo napomenuli da je elektrino polje unutar vodia jednako nuli
- no, to vrijedi jedino ukoliko je vodi u elektrostatskoj ravnotei
- zanima nas sluaj kada vodi nije u elektrostatskoj ravnotei, tj. kada u
njemu postoji elektrino polje
Def.: gustoa struje je omjer struje i povrine presjeka vodia
I
J = nqvd
A
- ovaj izraz vrijedi jedino ukoliko je gustoa struje jednolika i ukoliko je
struja okomita na presjek vodia A
- gustoa struje je vektorska veliina:

J = nqvd
Gustoa struje i elektrino polje uspostavljaju se ukoliko u
vodiu postoji razlika potencijala
Friday, May 20, 2011

elektrini otpor
- u nekim materijalima gustoa struje proporcionalna je elektrinom polju:

J = E
- se naziva elektrinom vodljivou
- ova relacija naziva se Ohmov zakon
- razlika potencijala na ici je V = Vb -Va
- V = El
- gustoa elektrine struje:
V
J = E =
l
- razliku potencijala moemo pisati:

l
l
V = J =
I = RI

Friday, May 20, 2011

elektrini otpor
- vrijednost R = l A naziva se elektrini otpor vodia
- elektrini otpor jednak je omjeru razlike potencijala na vodiu i elektrine
struje u njemu:
V
R
I
- SI jedinica za otpor je ohm ()
1V
1
1A
1
- reciprona vrijednost vodljivosti naziva se otpornost, =

- otpor jednolikog dijela materijala moemo pisati kao:

l
R=
A
- otpor se poveava s duljinom vodia i smanjuje s poveanjem presjeka vodia
- u elektronici se otpornici koriste za reguliranje elektrine struje
Friday, May 20, 2011

elektrini otpor

Friday, May 20, 2011

model elektrine vodljivosti

- predloio ga je Paul Drude (1863-1906)
- ovaj model vodi do Ohmovog zakona i povezuje otpor s gibanjem elektrona
- na vodi gledamo kao na reetku atoma i skupinu slobodnih elektrona
(vodljivih elektrona)
- bez prisutnosti elektrinog polja slobodni elektroni nasumino se kreu kroz
materijal brzinama 106 m/s
- u prisutnosti elektrinog polja dolazi do driftnog gibanja elektrona u smjeru
suprotnom elektrinom polju, te brzine su reda veliine 10-4 m/s

Friday, May 20, 2011

model elektrine vodljivosti

- u ovom modelu gibanje elektrona nakon sudara ne ovisi o njegovom
gibanju prije sudara
- takoer, viak energije koji elektroni prime uslijed ubrzanja od
elektrinog polja troi se prilikom sudara s drugim elektronima i atomima
- time se poveava energija materijala (pojaano titranje atoma)

- ubrzanje elektrona:
qE
a=
me
- brzina nakon sudara:

qE

v f = vi + at = vi +
t
me

- prosjena brzina:
qE
qE

v f = vd = 0 +
=

me
me
- je prosjeno vrijeme izmeu dva sudara
Friday, May 20, 2011

model elektrine vodljivosti

- gustoa elektrine struje sada je:

nq 2 E
J = nqvd =

me
- vodljivost je:

- otpornost je:

Friday, May 20, 2011

nq 2
=
me
me
= 2
nq

Elektrini otpor i temperatura

- otpornost vodia ovisi aproksimativno linearno o temperaturi:

= 0 1 + (T T0 )
- je otpornst pri nekoj temperaturi T, a 0 otpornost pri nekoj referentnoj
temperaturi T0 (najee sobnoj)
- je temperaturni koeficijent otpornosti:
1
=
0 T
- moemo pisati:

R = R0 1 + (T T0 )
metal
Friday, May 20, 2011

elektrina snaga
- snaga = brzina prijenosa energije
- primjer: pretvorba kemijske energije baterije u elektrinu energiju (arulja)
- neka koliina naboja Q giba se kroz strujni krug od
toke a, kroz bateriju, otpornik i opet natrag na toku a
- prolaskom kroz bateriju sustav dobiva energiju QV, a
baterija toliko energije gubi
- prolaskom kroz otpornik sustav gubi na energiji zbog
sudara elektrona s atomima u otporniku
- ta energija ostaje u otporniku pohranjena u obliku
titranja atoma
- brzina kojom sustav gubi energiju:
dU d
dQ
= (QV ) =
V = I V
dt dt
dt

V )
(
P = I V =
R

Friday, May 20, 2011

= I 2R

elektromotorna sila
- primjer: baterija
- budui da je razlika potencijala konstantna na krajevima baterije, elektrina
struja je konstantna u vremenu i istog smjera
- istosmjerna elektrina struja, istosmjerni napon
- elektromotorna sila () je maksimalan mogui napon koji baterija moe
ostvariti na svojim krajevima
- pozitivan kraj baterije je na viem potencijalu od
negativnog
- baterija takoer posjeduje svoj unutarnji otpor, r
- za idealnu bateriju napon na krajevima bio bi
- za realnu bateriju on je neto manji, zbog gubitaka na
unutarnjem otporu

Friday, May 20, 2011

elektromotorna sila
- ukupna razlika potencijala izmeu toaka a i b (krajevi
baterija) jednak je:
Vab = I R
- ukoliko u krugu imamo otpornik R vrijedi sljedee:

= I R + I r

I=
R+r
Ukupna snaga:

I = I 2 R + I 2r

Friday, May 20, 2011

spajanje otpornika u seriju

Serijski spoj

Ruk = R1 + R2 + ... + Rn

V = Vac = I R1 + I R2
V = I ( R1 + R2 + ... + Rn )

Ista struja tee kroz sve otpornike!

Ukupan otpor jednak je zbroju svih otpornika
Friday, May 20, 2011

spajanje otpornika u paralelu

Paralelni spoj

I = I1 + I 2
Napon je isti na svakom
otporniku!

1
V V
1 V
I = I1 + I 2 =
+
= V + =
R1
R2
R1 R2 Reff
1
1
1
1
=
+
+ ... , I = I1 + I 2 + ... + I n
Ruk R1 R2
Rn
Friday, May 20, 2011

R1 R2
Ruk =
R1 + R2

Kirchoffova pravila
1. Kirchoffovo pravilo
zbroj svih struja koje ulaze i izlaze iz vora jednak je nuli
struje koje ulaze imaju pozitivan predznak, one koje
izlaze imaju negativan

Friday, May 20, 2011

in

= I out

Kirchoffova pravila
2. Kirchoffovo pravilo
zbroj razlika potencijala na svim elementima unutar
zatvorene petlje jednak je nuli
- ovo pravilo proizlazi iz zakona ouvanja energije
- ukoliko se petlja obilazi u smjeru struje razlika
potencijala na otporniku je (-IR)
- ukoliko se petlja obilazi u smjeru suprotnom smjeru
struje razlika potencijala na otporniku je (+IR)
- ukoliko se izvor EMS prelazi u smjeru EMS (od - prema +),
razlika potencijala V je +
- ukoliko se izvor EMS prelazi u smjeru suprotnom od smjera
EMS (od + prema -), razlika potencijala V je -

V = 0
Friday, May 20, 2011

Ukoliko u krajnjem rezultatu dobijemo negativnu

struju, to znai da smo odabrali krivi smjer struje!

Friday, May 20, 2011

RC krugovi
Nabijanje kondenzatora
- kondenzator je u poetnom
trenutku nenabijen
- ukljuivanjem sklopke naboj se
poinje gibati, struja tee i
kondenzator se nabija

q
IR = 0
C

I, q ovise o vremenu!

q ( t ) = Q 1 et RC

t RC
i (t ) = e
R
Friday, May 20, 2011

I 0 = , t = 0 max. struja u krugu

R
Q = C max. naboj na kondenzatoru
dq
q
=
dt R RC

RC = vremenska konstanta

RC krugovi
Nabijanje kondenzatora

Friday, May 20, 2011

RC krugovi
Izbijanje kondenzatora

q
IR = 0
C
dq q
R
=
dt C

Q
t = 0 V =
C

q ( t ) = Qet RC
dq
Q t RC
i (t ) =
=
e
dt
RC

Friday, May 20, 2011

Magnetska polja
Povjesniari vjeruju da su kompasi s magnetskom iglom bili u upotrebi u Kini
jo u 13 st. P.K.
Stari Grci poznavali su magnetizam 800 godina P.K.
Otkrili su da kamen magnetit (Fe3O4) privlai komade eljeza
Legenda kae da ime magnetit potjee od pastira Magnesa, za ije cipele
(eljezne avle u potplatu i kapi cipele) su se lijepili komadi magnetita
1269 francuz Pierre de Maricourt otkrio je postojanje dva magnetska pola
Svaki magnet, neovisno o veliini posjeduje 2 pola
Polovi su sjeverni i juni
Slino kao kod elektrinih naboja, istoimeni polovi se odbijaju, dok se
raznoimeni privlae
Veza izmeu magnetizma i elektriciteta otkrivena je 1819 kada je danski
znanstvenik Hans Christian Oersted, pri izvoenju pokusa za vrijeme
predavanja, uoio da elektrina struja u ici izaziva otklon magnteske igle
koja se nalazila u blizini
Friday, May 20, 2011

Magnetska polja i sile

Elektrino polje okruuje svaki elektrini naboj
Magnetsko polje okruuje svaki elektrini naboj u gibanju
Magnetsko polje takoer okruuje svaki permanentni magnet
Oznaka za magnetsko polje: B
Magnetsko polje B u nekoj toki prostora moemo opisati pomou magnetske
sile FB kojom polje djeluje na nabijenu esticu koja se giba brzinom v

FB = qv B

Friday, May 20, 2011

Pravilo desne ruke!

Magnetna polja i sile

Razlike izmeu elektrine i magnetske sile:
- elektrina sila djeluje u smjeru elektrinog polja, magnetska je
okomita na magnetsko polje
- elektrina sila uvijek djeluje na nabijenu esticu, magnetska djeluje
samo na naboj u gibanju
- elektrina sila obavlja rad pri pomaku naboja, magnetska ne - budui
da je gibanje naboja okomito na smjer magnetskog polja
SI jedinica za magnetno polje:

Friday, May 20, 2011

N
1 T=1
Cm s

magnetska sila koja djeluje na vodi kojim

tee struja
Magnetska sila djeluje na naboj u gibanju oito djeluje i na vodi
kojim tee struja
Sila na vodi = sila na jedan naboj x broj naboja

FB = qvd B nAL

Sjetimo se: I = nqvdA

FB = IL B

Friday, May 20, 2011

magnetska sila koja djeluje na vodi kojim

tee struja
U sluaju da vodi nije ravan:

dFB = Ids B
b

FB = I ds B
a

1. U sluaju jednolikog magnetskog polja, sila koja djeluje na neravan

vodi kojim tee struja jednaka je sili koja bi djelovala na ravan vodi ija
duina je jednaka udaljenosti izmeu krajnjih toaka vodia
2. Sila koja djeluje na zatvorenu
petlju je jednaka 0.

Friday, May 20, 2011

Zakretni moment strujne petlje u

jednolikom magnetskom polju
Na stranice 1 i 3 ne djeluje sila!
Na stranice 2 i 4 djeluju sile istog iznosa ali
suprotnih predznaka!

F2 = F4 = IlB
Dolazi do rotacije oko toke O

max
max

b
b
b
b
= F2 + F4 = ( IaB ) + ( IaB ) = IabB
2
2
2
2
zakretni moment
= IAB

Ukoliko je kut izmeu polja i petlje razliit od 90:

= IABsin

= IA B
Friday, May 20, 2011

= IA magnetski dipolni moment

=B

gibanje nabijene estice u jednolikom

magnetskom polju
- sila je okomita na smjer gibanja
- putanja je kruna

F = ma

mv 2
FB = qvB =
r
mv
r=
qB

v qB
= =
r m
2 r 2 2 m
T=
=
=
v

qB

Ukoliko je prisutno i elektrino polje:

F = qE + qv B
Friday, May 20, 2011

Biot-savartov zakon
Oersted: naboj u gibanju stvara magnetsko polje oko sebe
Biot-Savart: dao kvantitativni zakon

0 I ds r
dB =
4 r 2
0 = 4 x 10-7 Tm/A

permeabilnost vakuuma

Ukupno polje:

0 I ds r
B=
4 r 2

Friday, May 20, 2011

Magnetska sila izmeu dva paralelna

vodia
Sila kojom 2. ica djeluje na 1.:

0 I 2 0 I1 I 2
F1 = I1lB2 = I1l
=
l

2 a
2 a

Trei N.Z.: i 1. ica djeluje na 2. istom silom samo suprotnog smjera

Ukoliko struje u icama teku u istom smjeru, ice se meusobno privlae.
Ukoliko struje teku u suprotnim smjerovima, ice se meusobno odbijaju.

FB 0 I1 I 2
=
L
2 a

Friday, May 20, 2011

Definicija ampera: kada je iznos sile po jedinici duine

izmeu dva dugaka paralelna vodia kojima tee struja
iste jakosti i koji su meusobni udaljeni 1 m jednak
2x10-7 N/m, tada je struja u svakomo vodiu 1 A.

Magnetsko polje zavojnice

N
B = 0 I = 0 nI
l

- magnetsko polje unutar zavojnice

N
1
B = 0 I = 0 nI - magnetsko polje na krajevima zavojnice
2l
2

Friday, May 20, 2011

Magnetski tok

B = B dA

minimalan
magnetski tok

Friday, May 20, 2011

B = B A cos

maksimalan
magnetski tok

gaussov zakon u magnetizmu

Za razliku od elektrinog naboja, ne postoji magnetski monopol.
Ukupan magnetni tok kroz zatvorenu povrinu je uvijek jednak 0.

B dA = 0

Friday, May 20, 2011

faradayev zakon
- do sada smo gledali elektrina polja koja stvaraju
stacionarni naboji i magnetska polja koja stvaraju naboji u
gibanju
No, to se deava kada imamo promjenjivo magnetsko polje?
1831 Michael Faraday pokazao je da se u strujnim
krugovima moe inducirati elektromotorna sila (napon)
pomou promjenjivog magnetskog polja
- dolazi do pojave elektrine struje iako u krugu nije
prisutna baterija
- takva struja i napon nazivaju se inducirana struja i
inducirani napon

Friday, May 20, 2011

faradayev zakon
Promjena
magnetskog polja
kroz petlju izaziva
pojavu elektrine
struje u njoj

Friday, May 20, 2011

faradayev zakon
Inducirana elektromotorna sila proporcionalna je
promjeni magnetskog toka u krugu.
Faradayev zakon indukcije:

d
=
dt

d
= ( B A cos )
dt

Friday, May 20, 2011

Lenzovo pravilo
Smjer inducirane struje u petlji takav je da stvara magnetsko
polje koji se opire promjeni magnetnog toka u petlji

Friday, May 20, 2011