UNIVERZITET DEMAL BIJEDI

Mainski fakultet Mostar

SEMINARSKI RAD
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
TEMA:OSNOVE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

MOSTAR,mart 2015.

STUDENTI:AMAR ISAK
SAMED KULJ

UVOD

Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati.

Razvoj obnovljivih izvora energije (naroito od vjetra, vode, sunca i biomase) vaan je zbog
nekoliko razloga:

obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjenju emisije ugljenik dioksida (CO2) u
atmosferu.

poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost sistema.

oekuje se da e obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima

energije.

ENERGETSKA BILANCA ZEMLJE

Energetski tokovi na Zemlji rezultat su razliitih izvora. Suneva energija ima udio od vie od 99,9 % ukupne
energije koja se pretvara na zemlji.

Obnovljivi izvori energije

1) Suneva energija
) Sunce je nama najblia zvijezda,te neposredno ili posredno,izvor gotovo sve raspoloive energije na
Zemlji.
) Sunce kao fuzioni reaktor svake sekunde pretvori oko 650 miliona tona vodika u helijum pri emu
oslobodi ogromnu koliinu energije, koju poalje u Svemir u vidu elektromagnetnog, svjetlosnog,
toplotnog i drugih vidova zraenja
) Na ovaj nain 650 miliona tona vodika u sekundi se pretvori u 646 miliona tona helijuma u sekundi,a
ostala masa od nekih 4 miliona tona vodika pretvori se u energiju.

2) Geotermalna energija

Pod pojmom geotermalna energija smatramo onu energiju koja se moe pridobiti iz Zemljine unutranjosti i
koristiti u energetske ili neke druge svrhe.

Temperatura Zemljine unutranjosti raste

s dubinom.

Porast temperature s dubinom Zemlje naziva se

geotermalni gradijent

Temperatura Zemljine povrine najvie ovisi o zraenju Sunca.

ATMOSFERA
Prvi sloj atmosfere se zove troposfera.
Drugi sloj atmosfere je stratosfera.
Trei sloj atmosfere je mezosfera.

Dijelovi atmosfere u kojima temperatura dostie maksimalne ili minimalne vrijednosti se zovu pauze (tropopauza,
stratopauza, mezopauza)

BILANCA ENERGETSKIH TOKOVA

Sl.Izvori energije i efekti koje uzokuju

SUNEVO ZRAENJE

Energija koja dospijeva na Zemlju od Sunca moe biti primljena kao radijacija na povrinu Zemlje i
nakon toga pretvorena u drugaije korisne oblike energije.

Direktno sunevo zraenje je koliina energije izraena u kalorijama koja u jednoj minuti dospije na
horizontalnu povrinu Zemlje po 1 cm2.

Difuzija - je skretanje zraenja iz svog izvornog ugla zraenja bez prijenosa energije, a time i bez
gubitka energije. Pri difuziji dolazi do promjene u spektralnoj raspodjeli energije.

Rasijanje zraenja na sitnim esticama u vazduhu (aerosoli) ima znatan uticaj na prostiranje zraenja
kroz atmosferu.

Rasijanje zraenja se deava na sitnim esticama (aerosoli) kako prirodnog porijekla (sumaglica,
magla), tako i vjetakog porijekla (namjerno razvijena dimna zavjesa).

Rasijanje zraenja se obino dijeli na tri kategorije:

Rayleighevo rasijanje,

Mieovo rasijanje,

Neselektivno rasijanje.

Apsorpcija - je proces u kome se energija upadnog zraenja zadrava u atmosferi.

Apsorpcija je pretvaranje solarnog zraenja u druge energetske oblike.

Suma direktnog i difuznog zraenja u toku jednog dana, koji dospijevaju na obasjanu horizontalnu
povrinu izraena prosjenom vrijednou naziva se ukupno ili globalno zraenje.

Mjerenje radijacije
Aktinometrija je grana meteorologije koja se bavi mjerenjem sunevog zraenja.
Za praktino koritenje suneve energije vani su siljedei aktinometrijski podaci:
trajanje insolacije i energija ukupnog i difuznog sunevog zraenja koje pada na
horizontalnu povrinu.
Za mjerenje energije sunevog zraenja koriste se radiometri u koje spadaju:
pirheliometri, piranometri i solarimetri.
Pirheliometar je instrument koji mjeri ukupan fluks zraenja Sunca.

Instrument koji mjeri ukupno (globalno) sunevo zraenje na horizontalnu povrinu u talasnom podruju
izmeu od 0,3 do 3,0 m je piranometar.
Piranometri mogu imati termoelektrine, fotoelektrine, piroelektrine ili bimetalne elemente kao
senzore.
Za mjerenje trajanja insolacije koriste se heliografi. Postoje razne vrste heliografa, kao to su: KembelStoksov, Dordanov i Maurerov
Globalno zraenje je najvee u zonama sjeverno i juno oko ekvadora. Naroito u pustinjama i
planinama koje se ovdje nalaze. Sjeverno i juno od ovih zona globalna radijacija opada.

Varijacije
Sunevo zraenje u pojedinim dijelovima podlono je znaajnim oscilacijama vremena. Neke od ovih
oscilacija su deterministike, a neke stohastike prirode.

ENERGIJA VJETRA

Energija vjetra je transformisani oblik suneve energije. Sunce neravnomjerno zagrijava razliite
dijelove Zemlje i to rezultira razliitim pritiscima zraka,a vjetar nastaje zbog tenje za
izjednaavanjem pritisaka zraka.
Mehanizmi

Takozvani gradijent sile uzrokovan pritiskom gradijenta izmeu zona visokog i niskog pritiska,
utie na estice zraka. Coriolisova sila utie na svaku esticu unutar rotirajueg referentnog
sistema i uvijek je vertikalana na smjer kretanja rotirajue ose.

Ako je velika razlika pritiska na velikim visinama, vazduna estica izloena ovoj razlici
pritiska, poinje se kretati od najvie take pritiska do najnie.

Uticaj na topografiju
Poto brzina vjetra moe znaajno da varira na kraim rastojanjima, procedure za
procjenu budue lokacije vjetroturbina obino uzimaju u obzir sve parametre u
posmatranoj oblasti koji bi mogli da utiu na vjetar. Ti parametri su:
prepreke u bliskoj okolini;
topografija okoline u iroj oblasti(vegetacija, koritenje zemljita i postojanje) ;
opis hrapavosti terena
Obiljeja
Smjer vjetra mjeri se pomou lopatica vjetrokaza, koje se kreu pod pritiskom
vjetra, u smjeru suprotnom od smjera vjetra. Rezulatat moe biti preneen
mehanikim ili elektronskim putem na registracijski ureaj.
Instrumenti za mjerenje brzine vjetra nazivaju se anemometri.

Vremenske varijacije

Vjetar jako varira i srednja vrijednost brzine za datu lokaciju nam ne moe rei koju koliinu
energije na vjetroagregat moe proizvesti.

Ipak, kod predvianja ponaanja vjetra na odreenom mjestu, drimo se podataka koje su nam
dala mjerenja. I mala promjena lokacije utie na veliku promjenu u brzini vjetra. Brzinu vjetra
mjerimo i aproksimiramo Rayleigh raspodjelom.

Kako se velika koliina energije dobiva pri veim brzinama vjetra, dosta nam energije dolazi u kraim
intervalima, odnosno na mahove, kao i vjetar.Posljedica toga je da vjetroelektrane nemaju stalnu
snagu na izlazu.

REZERVE VODE NA ZEMLJI

Od ukupne suneve energije koja na zemlju dolazi aproksimativno 21% se koristi za

odravanje globalnog ciklusa isparavanja vode i njenog ponovnog povratka na Zemlju u obliku
oborina.

Rezerve vode na Zemlji dostupne u vrstom stanju (led), tenom (voda) i gasovitom stanju (vodena para) i imaju
ukupni volumen od jedva 1.4 109 km3.

Potencijalna energija koju voda dostigne u oblacima i slojevima atmosfere, gdje se formira kia moe biti
iskoritena u veoma ogranienim okvirima.

Teoretski iskoristiva potencijalna energija je ona koja rezultira iz respektabilne razlike u visini izmeu mjesta
oborina i razine mora. Unutar atmosfere Zemlje razliiti slojevi atmosfere sadre razliite koliine pare.

Od oborina do toka
Voda koja pada na odreenu povrinu na Zemlji u toku odreenog vremena pohranjuje se u zemlju,
ponovo isparava ili otie potocima i rijekama.

Snaga i radna sposobnost vode

Usljed djelovanja gravitacije voda tee kroz korito rijeke od vie geografske
take prema nioj. Na obje take voda ima potencijalnu i kinetiku energiju
koje su razliite jedna od druge.

ENERGIJA BIOMASE
Biomasom se smatra sva biljna i ivotinjska materija. Kada govorimo o biomasi za
dobivanje bioenergije, moemo ju podijeliti na drvnu biomasu i ostalu biomasu
biljnog porijekla, te organsku biomasu.
Veina biljne biomase nastaje iz proizvoda i suproizvora biljaka umskog i
poljoprivrednog porijekla.

Proizvodnja energije iz biomase

U trenutku kada se razbije hemijska konstrukcija jedinice biomase, oslobaa se energija koja je
pohranjena u molekulama. Koliina osloboena po jedinici teine ili zapremine smatra se energetskim
sadrajem produkta biomase.
Sagorijevanje je najuestaliji nain dobivanja bioenergije.
Plinofikacija je postupak kojim se biomasa pretvara u plin koji se potom koristi izravno kao plin
ili za dobivanje drugih oblika energije, kao to je elektrina energija.

GEOTERMALNA ENERGIJA

Osim energije koja proizlazi iz solarne energije i interakcije gravitacije planeta i gibanja
planeta, toplina pohranjena u zemlji je jo jedan obnovljivi izvor energije na raspolaganju
ljudskom ovjeanstvu. Zemljotresi su uzrok zvunih valova koji se javljaju kao kompresija materije
ili kao pokreta okomito na pravac prostiranja.

Onaj dio energije iz dubine Zemlje koji u obliku vrueg ili toplog geotermalnog fluida (vode ili pare)
dolazi do povrine Zemlje naziva se geotermalna energija.

Moe se koristiti u izvornom obliku ili za pretvorbu u druge oblike (elektrinu energiju, toplotnu
energiju i sl.)

Prosjena temperatura zemlje iznosi 1.000C. Toplina u unutranjosti Zemlje moe dostizati vie od 4.000C.
Samo hiljaditi dio Zemljine mase ima temperaturu manju od 100C.

Toplina se kree iz unutranjosti Zemlje prema njezinoj povrini, a kora ima zadatak da nas izolira od
topline iz unutranjosti.

Uticaj gustoe na toplotu Zemlje

Proporcija provoenja predstavlja toplotu Zemlje koja se odvija unutar zemlje preko punih
stijena.

Konvektivna propocija protoka toplote predstavlja toplotu Zemlje koja se odvija preko ukupne
toplote koja je transportovana sa tenou.

Geotermalni sistemi i izvori

Najvaniji geotermalni grijni izvori su:

Toplota u plitkim slojevima zemlje.

Hidrotermalni niskotlani rezervoari

Hidrotermalni visokotlani rezervoari

Vrue isuene stijene

Nalazita magme

Na temperaturama ispod 130 C geotermalna toplota moe se koristiti na vie naina. Tipini primjeri su: 7

Grijne stanice za lokalne toplane: za snabdijevanje privatnih domainstava, mali potroai i industrija,

Toplinske pumpe na zemlji,

Podzemni dijelovi zgrada sa izmjenjivim sistemima za hlaenje i grijanje

Upotreba materijala, npr. za kupanje u ljekovite svrhe

ZAKLJUAK

Svijetu treba sve vie i vie energije. Stalni porast populacije sa sobom donosi i konstantno vee
potrebe za energijom i ovjeanstvo je u stalnoj potrazi za izvorima energije koji bi na odgovarajui
nain pokrili energetske potrebe.

Trenutno svijet pokriva svoje energetske potrebe uglavnom neobnovljivim izvorima energije.

Fosilna goriva su vrlo tetna za okoli zbog isputanja velike koliine ugljendioksida.

Svi energetski izvori izazivaju nekakve uinke na okoli od kojih su najpoznatiji efekt staklenika,
globalno zagrijavanje i zagaenje zraka. Sve ovo je razlog ulaganja u obnovljive energetske izvore,
poput suneve, geotermalne, energije vode, energije vjetra i energije valova.

HVALA NA PANJI