ZDRAVSTVENO UILITE

Medvedgradska 55, Zagreb

ZAVRNI RAD

LJEKOVITE MASTI

MENTOR:

KANDIDAT:

Valerija Franji, mr. pharm.

Bojana Novak

Zagreb, svibanj, 2014.

[Type text]

Sadraj:
1. UVOD.................................................................................................................. 4
2. PODLOGE ZA IZRADU LJEKOVITIH MASTI.............................................................5
2.1. Gelovi ugljikovodika.......................................................................................... 6
2.2. Vazelin............................................................................................................ 6
2.3. Parafin............................................................................................................ 6
2.4. Plastibaza....................................................................................................... 7
2.5. Lipogelovi........................................................................................................ 7
2.6. Hidrogelovi...................................................................................................... 7
2.7. Gelovi polietilenglikola....................................................................................... 8
2.8. Silikonski gelovi................................................................................................ 9
3. IZRADA LJEKOVITIH MASTI................................................................................. 10
3.1. Masti otopine................................................................................................. 10
3.2. Masti emulzije................................................................................................ 10
3.3. Masti suspenzije............................................................................................ 11
4. UVANJE LJEKOVITIH MASTI.............................................................................. 12
5. DERMATOLOKE MASTI..................................................................................... 13
5.1. Antibiotske masti............................................................................................ 13
5.2. Glukokortikoidne masti.................................................................................... 13
5.3. Masti za hlaenje........................................................................................... 13
5.4. Zatitne masti................................................................................................ 14
6. ISPITIVANJE LJEKOVITIH MASTI..........................................................................15
7.1. Podloga za ljekovite masti............................................................................... 16
7.2. Masti za hlaenje........................................................................................... 16
7.3. Podloga za masti za oi................................................................................... 17
8. PRIMJERI BEZRECETNIH MASTI U LJEKARNI......................................................18
9. ZAKLJUAK....................................................................................................... 19
10. LITERATURA.................................................................................................... 20

1. UVOD

Ljekovite masti su poluvrsti ljekoviti pripravci

za primjenu na zdravu,ozlijeenui bolesnu
kou ili sluznicu.To su zapravo gelovi plastinih
osobina jer pod mehanikim i termikim
utjecajemmjenjaju svoj oblik.
S terapijskog stajalita razlikuju se:
-pokrovne masti koje se primjenjuju za zatitu
zdrave koe od vanjskih utjecaja kaoto su
npr. UV-zrake , kemijski agensi, atmosferilije.
-penetracijske masti koje se primjenjuju za lijeenje lijeenje bolesne koe jer
prodirusamo u gornje slojeve koe i
-apsorpcijske masti koje se primjenjuju za lijeenje tjelesnih bolesti kao sto su
reumatizam, jer prodiru kroz sve slojeve koe, i aplicirane na velikoj povrini mogu
imati toksian uinak npr. salicilna ili boratna kiselina.
Sadre jednu ili vie ljekovitih tvari otopljenih, suspendiranih ili emulgiranih u
odgovarajuoj podlozi za izradu ljekovitih masti.

2. PODLOGE ZA IZRADU LJEKOVITIH MASTI

Podloge su nosai ljekovitih tvari i to:
- antimikrobnih tvari
- antiseptika
- antiparazitika
- antimikotika
- protuupalnih tvari
Za razliku od veine pomonih tvari koje se rabe za oblikovanje ljekovitih pripravaka,
podloge su i same djelatne, pa esto imaju dominantnu ulogu u uspjehu ili neuspjehu
terapije.
Idealna bi podloga morala zadovoljiti mnogobrojne zahtjeve:
- biti fizioloki podnoljive
- biti kemijski i fiziki stabilne
- optimalno otputati ljekovitu tvar
- imati mogunost vezanja tekue ljekovite tvari i vode
- biti razmazive na 40C, koje je talite masti
- ne smiju reagirati s ljekovitom tvari , znai da ne smiju biti inkompatibilne.
Vie je nego oito da tim zahtjevima ne mogu udovoljiti jednostavni sustavi, npr.
vazelin.
Zato su podloge uglavnom sloeni sustavi koji se sastoje od vie jednostavnih
sustava uz dodatak antioksidansa, konzervansa, emulgatora i drugih pomonih tvari.
Sastav podloge treba prilagoditi i koi, odnosno njezinom statusu, znai, je li koa
zdrava, povrijeena ili bolesna, ali i tipu koe je li masna ili suha, te prirodi povrine
npr. dlakavost, sluznica i stadiju bolesti(akutni ili kronini proces).
S obzirom na sastav, podloge se dijele na:
JEDNOSTAVNE (vazelin)
SASTAVLJENE (vazelin +lanolin)
Prema stupnju topljivosti u vodi razlikujemo:
TOPLJIVE PODLOGE
NETOPLJIVE PODLOGE

Ovisno o kemizmu dijele se na:

a) GELOVE UGLJIKOVODIKA
b) LIPOGELOVI
c) HIDROGELOVI
d) GELOVI POLIETILENGLIKOLA
e) SILIKONSKI GELOVI

2.1. Gelovi ugljikovodika

Toj skupini pripadaju uglavnom jednostavne podloge: bijeli i uti vazelin. Tekui
ivrsti parafin ulaze u sastav sloenih podloga. uti i bjeli vazelin i tekui i vrsti
parafin spadaju pod mineralne masti i ulja, za koje je specifino da ne reagiraju sa
ljekovitom tvari, ne prodiru kroz kou ali je omekavaju, djeluju povrinski i dobro se
mjeaju s ivozinjskim i biljnim mastima. Rabe se kao nositelji ljekovitih supstancija
kadje potrebno polagano lokalno djelovanje. Ubrajaju se u neisperive podloge.
2.2. Vazelin
Vazelin je poluvrsta smjesa ugljikovodika, dvofazni sustav s gel-strukturom.
vrsta se faza sastoji od dvaju sastojaka, a tekua faza ini 50 do 80 %
ukupnog udjela. Prirodni vazelin je jedan od produkata proiavanja nafte.
uti vazelin (vaselinum flavum) se samo proiava, a bijeli vazelin(vaselinum
album) i izbjeljuje.Na umjetni se nain vazelin dobiva otapanjem vrstog parafina
(cerezin) .
Vazelin je kemijski indiferentan i zato dobro podnoljiv s veinom ljekovitih
supstancija i pomonih tvari pa se moe rabiti gotovo bez ogranienja. Meutim
vazelin nije fizioloki sasvim indiferentan pa se izbjegava kod akutnih bolesti.
Na koi stvara nepropusni sloj koji onemoguuje disanje koe. Kao izrazito
lipofilan nije prikladan za aplikaciju na dijelove tijela koji su obrasli kosom.
Prikladan je kao podloga za izradu pokrovnih masti, a uz dodatak emulgatora
dobivaju se podloge koje za razliku od istog vazelina i mogu primati vodu.
2.3. Parafin
Tekui je parafin(paraffinum liguidum) policiklika frakcija nafte visoka vrelita
obezbojena diatomejskom glinom ili boksitom (sirovi aluminij-oksid).
Smjesa je viih tekuih ugljikovodika. vrsti je parafin smjesa alkana sa 20-30
6

C-atoma i talitem od 52-57C.

Parafini kao podloge za ljekovite masti imaju osobine vrlo sline vazeliu.
Podloga za lijekovite masti s antibioticima sastoje se od bjelog vazelina i tekueg
parafina ( 9+1 ).
2.4. Plastibaza
To je podloga koja se dobiva taljenjem 95 djelova tekueg parafina i 5 djelova
polietilena.Svojim osobinama vrlo je slina vazelinu ali bolje otputa lijekovite
supstancije.
2.5. Lipogelovi
Prirodne masnoe biljnog i ivotinjskog podrijetla gelovi su koji se sastoje od
vrstihi tekuih triglicerida. Budui da su to sline tvari tijelu, ugodnije su i
podnoljivije odugljikovodika, a i oslobaanje ljekovitih supstancija je
zadovoljavajue. Naneseni sloj masti je propustan, pa podloge tog tipa treba rabiti za
izradu apsorpcijskih masti. U jednostavne se podloge ubrajaju svinjska mast,
hidrirane i polusintetske masnoe.Pelinji vosak i cetaceum rabe se jedino kao
sastavni dio sloenih podloga. Ubrajaju se u neisperive podloge.
U ovu skupinu nabrajamo:
Svinjska mast (ADEPS SUILLUS)
Hidrirane masnoe
Polusintetske masnoe
Vosak
Pelinji vosak
Cetaceum
Emulzijski gelovi
Bezvodni lanolin cera lanae
Lanolinski alkoholi
Gelovi s razliitim emulgatorima
2.6. Hidrogelovi
To su gelovi koji imaju sadraj vode 80-90%. Njihovo isparavanje hladi kou, a
nakon isparavanja na koi se stvara proziran, elastini sloj koji ne zaepljuje pore i
lako se pere vodom, a ima dobre fizioloke osobine i potupno oslobaa ljekovite
supstance. Nastaju bubrenjem nekih anorganskih spojeva u vodi. Neznatnim
7

dodatkom vodenastaju galerte, pripravi elastinih osobina. Daljnjim dodavanjem vode

nastaje sustav plastinih osobina koji se zbog svoje mazivosti primjenjuje kao
podloga za izradu ljekovitih masti. Hidrogelovi esto sadre omekivae, i to u
koncentraciji od 10-20%, najee glicerol, orbitol, etilenglikol, propilenglikol. Te ih
supstancije tite od isuivanja i poboljavaju im razmazivost. Oraju se konzervirati, a
preporua se ig spremati u tube. Gelovi anorganskog podrijetla dobivaje se iz
amorfnog silicij-dioksida i bentonita, a organski hidrogelovi anionske supstancije su
tragant, pektin, alginati itd. Neinogeni su krob i metilceluloza.
Tu spadaju:
- Amorfni silicij- dioksid
- Bentonit
- Tragant
- Pektini
- Alginati
- Natrij-karbosimektil celuloza
- krob - je smjesa sastavljena od amilopektina i amiloze.za izradu gela koristi
se krob odkrumpira ali i itarica kao to su ria, kukuruz i penica. To su najstariji
hidrogelovikoji se najee izrauju s glicerolom, koji mora biti ispod 70% jer u
protivnomnadrauje kou. Pri duem bubrenju kroba pojavljuju se sitni kristalini
agregatiamiloze zbog ega se gel zamuuje, a zapaenije je kod krobova itaricajer
sadrivie amiloze nego krumpirov krob. Gelovi kroba podloni su kontaminaciji i
zatoih je potrebno konzervirati.
- Metilceluloza
- elatina
2.7. Gelovi polietilenglikola
Ima i naziv MACROGOL i CARBOWAX, polimerizacijski je produkt
etilenoksidaodnosno kondenzacijski produkt etilenglikola.Ovisno o izboru reakcijskih
uvjeta,dobivaju se produkti razliitog stupnja polimerizacijeodreene srednje relativne
molekulske mase. Polietilenglikoli relativne molekulske mase do 600 viskozne su
tekuine, a s relativnom molekulskom masom oko 1000 gelovi su plastinih osobina.
8

Dobivaju se taljenjem tekuih i votanih polimera u masenom omjeru koji uvjetuje

homogenu podlogu konzistencije sline vazelinu. U polietilenglikolima su topljive
mnoge supstancije (boratna i salicilna kiselina, rezorcinol, kamfor), a nedostatak je
tih podloga stvaranje mnogih nepodnoljivosti s ljekovitom supstancijom( soli srebra i
ive, jod, rezorcinol, salicilna kiselina), koje se oituju promjenom boje. Ima
baktericidne osobine i zato ni pri duem stajanju nama opasnosti od napada
mikroorganizama, i zato konzerviranje nije potrebno. Preporua se staklena
ambalaa. Na osnovi hidrofilnog obiljeja gelovi polietilenglikola lako se ispiru vodom
pa se mogu aplicirati i na djelove koe obrasle dlakama.
2.8. Silikonski gelovi
U silikonske se gelove ubrajaju silikonska ulja uvrena dodatkom aerosila.
Ti se gelovi esto mjeaju s uljima i mastima ime se dobivaju pripravci koji
odbijaju vodu. Zato se nesmiju primjenjivati na ogrebotinama i opeklinama
kako nebi sprijeili otjecanje sekreta.

3. IZRADA LJEKOVITIH MASTI

Najznaajnija osobina ljekovitih masti pri aplikaciji je konzistencija,koja je

uvjetovana ne samo podlogom nego i inkorporiranom ljekovitom supstancijom,
pomonim tvarima te tehnolokim postupkom. I dok poveani udio prakastih
supstancija uvjetuje povienje konzistencije, voda i neke supstancije topljive
u masnoj podlozi uvjetuju sniavanje konzistencije. Za postizanje prikladne
konzistencije pri izradi se dodaju ulja i tekui parafinza snienje konzistencije , a za
povienje konzistencije vrsti parafin, cetaceum, cetilni alkohol i pelinji vosak.
Ljekovite masti glede izrade djelimo na masti-otopine, masti-emulzije i mastisuspenzije.
3.1. Masti otopine
Izrauju se tako da se podloga rastali na to nioj temperaturi i dobro
usitnjena ljekovitasupstancija otapa u talini uz neprekidno mijeanje. Nakon
potpunog otapanja vrste tvarismjesa se mjea do hlaenja. Vee koliine otopljene
ljekovite supstancije moguuzrokovati depresiju toke taljenja pripravka. Time se
moe znatno naruiti plastinostpripravka, pa je tada potrebno dodati neko od
sredstva za povienje konzistencije.
Topljivost ljekovitih supstancija u lipofilnim podlogama uglavnom je vrlo mala i ako
nije tono poznata, bolje je izradu masti-suspenzije.
Od postupka u kojem se u podlogu umjeava otopina ljekovite supstancije u nekom
organskom otapalu(etanol,eter,kloroform...) odustaje se jer nakon isparavanja
otopine, postoji opasnost od kristalizacije, a novonastali kristali su vei i otrijih
bridova od ishodnih.
3.2. Masti emulzije
Izrauju se tako da se podloga i emulgator rastale i uz neprekidno mjeanje
dodajevodena otopina ljekovite supstancije zagrijana na temperaturu taline a
dobivena smjesamijea se do temperature hlaenja. Temperatura ovisi o sastavu
masne faze, ali u pravilu nebi
smijela biti via od 70C, a tada se treba paziti da ljekovite supstancije nisu
termolabilne. Ako jesu tada se s manjom koliinom zagrijane otopine ljekovite
10

supstancije izradi tzv. koncentrat, a preostali dio tekuine primjeava se na niim

temperaturama.
Ljekovita supstancija ovisno o svojim osobinama moe biti otopljena u vodenoj ili
masnoj fazi. Ako nije potpuno topljiva u jednoj od faza pa se u njoj nalazi
suspendirana, nastaju suspenzijsko-emulzijske masti.
Pripravke te vrste treba izraivati u koliinama uvjetovanim potronjom.
Duim uvanjem mogu se pokvariti podloge, raspasti ljekovite supstancije i mogu
ih napasti mikroorganizmi.
3.3. Masti suspenzije
Najvie ljekovitih masti izrauju se kao masti-suspenzije. Najprije se pripremi
koncentrat.
Ljekovita supstancija to sitnijih estica koja se razriba sa istom ili
dvostrukomkoliinom rastaljene podloge, za koju se koliinu mora umanjiti koliina
podloge.Pritom se ljekovita supstancija jo vie usitnjuje, jer zbog plastinog
ponaanja podlogei velikog udjela vrste tvari, dovedena mehanika energija djeluje
jae nego kad je udioljekovite supstancije manji. Postupnim dodavanjem preostalog
djela podloge izrauje sehomogeni pripravak. Uobiajenu recepturnu izradu u
patenama trebalo bi zamjenitiizradom u tarioniku (jer je hrapaviji) i uz uporabu pistila
odgovarajue dimenzije uzneto due vrijeme razribavanja (otprilike 20 minuta),
dobiju se pripravci bolje kakvoe. Pri izradi tih masti posebnu pozornost treba obratiti
veliini estica ljekovite supstancije. Najvea se usitnjenost postie taloenjem
otopljene ljekovite supstancije bilo lijevanjemotopine u tekuinu koja se otapalom
mjea ali u kojoj se ljekovita supstancija ne otapa. Dobiveni, najee amorfni talog
odijeli se odsisavanjem tekuine i odmah umijea upodlogu koja mora imati
sposobnost vezanja vode. Nakon toga treba odrediti sadrajljekovite supstancije i
uskladiti ga sa zahtjevanom koncentracijom.

11

4. UVANJE LJEKOVITIH MASTI

Masti se konfekcioniraju u tube ili kutijice. Tube su prikladnije za pripravke koji
sadrevie vode. Porculanske posude ili posude od tamnog stakla tite pripravak od
utjecajasvijetlosti. Da se zatite od zraka, posude moraju biti napunjene do vrha jer
su tada upripravku oteani oksidacijski procesi. U posude od umjetnog materijala na
treba punitipripravke s polietilenglikolskim podlogama i ljekovitim supstancijama s
obiljejemfenola zbog mogunosti otapanja i obojenja.

12

5. DERMATOLOKE MASTI
Ljekovite se masti mogu podijeliti ovisno o ljekovitoj supstanciji koju sadre ili
funkciji koju imaju u primjeni. Zato uz masti antibiotika i glukokrtikoida( psorijaza,
atopijski dermatitis), esto se u ovom obliku prerauju i antimikotici(za lijeenje
gljivinih infekcija), antiparazitici( za lijeenje parazitoza), antireumatici(kod
artritisa, za smirivanje bolova i upale) i antiseptici.
5.1. Antibiotske masti
Od antibiotika u obliku lijekovitih masti najee se prerauju gentamicin
kloramfenikol (veinom u mastima za oi),oksitetraciklin, neomicin s bacitracinom.
Zbog nestabilnosti ljekovitih supstancija, te bi se masti trebale izraivati s bezvodnim
podlogama, ali bi tada oslobaanje ljekovite supstancije bilo neznatno.
Zato je antibiotske masti bolje izraivati s podlogama koje sadre vodu ali s
usklaivanjem pH-vrijednosti optimalne za stabilnost ljekovite supstancije.
Antibiotici mogu izazvati senzibilizirajue uinke na koi. Naprimjer gentamicin mast
moe uzrokovati crvenilo koe i svrbe na mjestu primjene. Te su popratne pojave
neugodne ali nisu tetne.
5.2. Glukokortikoidne masti
Od glukokortikoidnih supstancija izrazitog antiflogistikog i antialergijskog
djelovanjau oblikuljekovitih masti pojavljuju se uglavnom prednizolon i kortizolon, i to
kaoslobodni alkoholi ili acetati. Kako su oba spoja teko topljiva u vodi, njihovo
djelovanje osobito ovisi o stupnju usitnjenosti. Djelovanje tih pripravaka nije toliko
ovisno o uporabljenoj podlozi koliko o tipu koe i stadiju promjena koe koju je bolest
izazvala.Uinak glukokortikoida nije usmjeren na uzrok bolesti, ve samo skrauje i
pojednostavnjuje tijek bolesti. Oni smanjuju obrambene snage organizma pa se
esto lokalna infekcija i proiri. Zato se najee kombiniraju sa antibioticima.
Pri izradi masti mogu se koristiti u razliitim meusobnim kombinacijama, ali i u
kombinacijama s antibakterijskim i antiseptikim sredstvima.
5.3. Masti za hlaenje
Primjenjuju se za lokalne temperaturne afekte i stanja napetosti kod upalnih
procesa koe. Kako uinak hlaenja izaziva isparavanje vode s povrine koe, u ovu

13

skupinupripravaka ubrajaju se hidrogelovi i masti-emulzije. Preteno su to one tipa

V/U, odnosno mjeovite emulzije tipa V/U/V. Emulzija tipa V/U/V je mast za hlaenje
koja sadri cetaceum, pelinji vosak, tekui parafinnatrij-tetraborat i vodu. Masti s
mentolom ne sniuju temperaturu, ve samo izazivaju osjeaj hlaenja koji nastaje
zbog nadraaja odgovarajuih receptora.
5.4. Zatitne masti
Utjecaji od kojih treba zatititi kou mogu biti hidrofilne prirode( voda, vodene
otopine, kiseline i luine) i lipofilne prirode. U hidrofilnima se zatita postie
vazelinom, lipogelovima i apsorpcijskim bazama, a u lipofilnima gelovima
polietilenglikola i isperivim podlogama, a univerzalna zatitna mast je silikonski gel.
Da se dobiju pripravcikonzistencije masti, najbolje je silikonskom ulju dodati pomone
tvari obiljejaemulgatora( bezvodni lanolin,cetanol), a onda ih pomjeati s gelovima
ugljikovodika.

14

6. ISPITIVANJE LJEKOVITIH MASTI

Najee se ispituje razmazivost, veliina estica i sterilnost. esto se

zahtijeva da razmaz masti u tankom sloju bude homogen bez vidljivih grudica i
zrnaca. Razmazivost se ispituje ekstenzometrom. U tu se svrhu uzorak odreenog
volumena masti stavi na sredinu izmeu dvije staklene ploe. Gornja se ploa
optereuje utezima u odreenim vremenskim intervalima. Obiljeje razmazivosti je
rairenost povrine mastis rastuim optereenjem.
Veliina estica, i to u mastima-suspenzijama, odreuje se mikroskopskim
mjerenjima s badarnim okularnim mikrometrom. Ispitivanja se provode bez
prethodnog razrjeivanja.
Postupak ispitivanja kojim se utvruje sterilnost pripravka (kod masti za oi),
odnosno oneienje pripravka mikroorganizmima, provodi se uz aseptike uvjete, ali
ne uz izravno ultraljubiasto svijetlo. Ako mast ne emulgira s podlogama s
podlogama na kojoj se nasauje, u njih se dodaje pogodan emulgator ali u
koncentraciji u kojoj ne djeluje bakteriostatski, i dalje se postupa na uobiajen nain.
Ponekad je potrebno ispitati konzistenciju masti, a ona se odreuje mjerenjem
penetracije, odnosno prodiranja stoca penetrometra odreene mase i kuta u tono
odreenim uvjetima pokusa ili odreivanjem granice teenja pomou viskozimetra.

15

7. PRIMJERI IZRADE MASTI

7.1. Podloga za ljekovite masti
Izrada:
Cera alba

5g

Cetastearolum

5g

Cera lanae

5g

Vaselinum album

85g

Sastojci se stave u patenu i rastale uz zagrijavanje na vodenoj pari i uz mijeanje

pistilom ohladi.
Osobine: Bijela do ukasta masa, gotovo bez mirisa.
Upotreba: Primjenjuje se kao podloga za izradu ljekovitih masti s povrinskim
djelovanjem.
uvanje: u dobro zatvorenoj posudi, na hladnom mjestu,zatieno od svjetlosti.
7.2. Masti za hlaenje
Izrada:
Cetaceum

12,5g

Cera alba

12g

Parafinum liquidum

56 g

Natri tetraboras

0,5 g

Aqua purificata

19 g

Cetaceum i bijeli vosak rastale se u pateni uz zagrijavanje do70C i pomjeaju se

tekuim parafinom. Natrij-tetraborat otopi se u vodi zagrijanoj na 70C, te se uz
stalno mjeanje postepeno dodaje talini. Mast se uz mijeanje ohladi.
Osobine: bijela mast, bez mirisa
Upotreba: zbog velike koliine vode koja na koi isparavadolazi do hlaenja, a
ujedno ublauje podraaje.
uvanje: u dobro zatvorenoj posudi, na hladnom mjestu, zatienood svjetlosti.

16

7.3. Podloga za masti za oi

Izrada:
Cera lanae

10 g

Vaselinum album

80 g

Paraffinum liquidum

10 g

Sastojci se u pateni uz umjereno zagrijavanje rastale i jednolino izmijeaju. Podloga

se sterilizira vruim zrakom 2 sata pri 160C ili 3 sata 140C.
Osobine: bijela do ukasta mast, gotovo bez mirisa
Upotreba: primjenjuje se kao podloga za izradu ljekovitih masti za oi, a sadri li
ljekovita mast antibiotikemora se upotrijebiti podloga za ljekovite masti s
antibioticima.
uvanje: u hermetiki zatvorenoj, sterilnoj posudi, na hladnommjestu, zatieno od
svjetlosti.

17

8. PRIMJERI BEZRECETNIH MASTI U LJEKARNI

NEVENOVA MAST - titi i njeguje sve tipove koe, osobito

suhu i osjetljivu kou.Upotrebljava se za zacijeljivanje
rana, posjekotina, opeklina,njegu koe na laktovima i
petama.Jako je djelotvorna kod problema sa aknama i
hemeroidima.U kombinaciji sa uljem kamilice znatno
djeluje na psorijazu.
LAVANDA MAST - za njegu koe lica i tijela. Kou ini
svjeom, mekom, elastinom i glatkom. Posebno je
pogodna za tretiranje naborane koe strija icelulita.
Djelotvorna je kod umornih i napetih miia ruku i nogu.
KADULJA MAST- djeluje na bolove u predjelu kria,
problema sa kostoboljom. Kod dijece se upotrebljava za
respiratorne probleme kao to suprehleda, gripa i bronhitis,
tako da se mast umasira na prsa i lea.
GAVEZ MAST - pomae kod prijeloma kostiju, ireva na
koi, za zarastanje ranaposjekotina, kod ujeda, iaenja,
modrica, upaljenih zglobova uslijedreume i artritisa.

PROPOLIS MAST - djeluje kod gljivinih infekcija, rana i

ogrebotina na koi, opeklinapelenskog osipa, iritirane i
problematine koe, tvrde koe na laktovimai petama, suhe
koe(crvenila, svrbei i perutanja) i kurijh oiju.Djeluje
protuupalno,antibakterijski, antivirusno i antifugalno te
pospjeuje epitelizaciju problematine koe.

18

19

9. ZAKLJUAK
Ljekovite masti su pripravci za vanjsku primjenu.Koriste se za lijeenje koe,
sluznice i rana.Ljekovite tvari ili zatitne tvari su otopljene, suspendirane ili
emulgirane u podlozi kojoj se mogu dodati pomona sredstvau koliinama u kojima
su fizioloki indiferentni.
Na sobnoj temperaturi su pogodne za mazanje, dok im se promjenomtemperature
mijenja konzistencija.
Masti su emolijenti (omekivai), reguliraju promet vode u koi.
Zatim su protektivi ( zatiuju kou) i nosai antibiotika i glukokortikoida.
Primjenjuju se na intaktnu, bolesno promjenjenu i ozljeenu kou ili sluznicu
Mjesto aplikacije treba pripremiti, odstraniti kone tvorevine.
Masti se nanose paljivim premazivanjem nadraene i upaljene koe,
ili utrljavanjem u neozljeenu kou.

20

21

10. LITERATURA

1. Romana Senjkovi, Vanda Petrii, Mira Beirevi; OBLIKOVANJE LIJEKOVA;

Naklada Naprijed 1996, Zagreb
2.Romana Senjkovi; OSNOVE OBLIKOVANJA LIJEKOVA; kolska knjiga 2003,
Zagreb
3. FARMAKOPEJA; Hrvatska i Europska farmakopeja 2007, Zagreb

22