ADOLESCENTI I ALKOHOL

(PLIVA zdravlje)
Alkohol je najee prva ovisnost s kojom se mladi susreu, nerijetko se ne
zaustavljajui samo na njemu. Hrvatska se, s oko 240 000 alkoholiara, od kojih se
svega 3% lijei, nalazi u samom vrhu europskih drava po konzumiranju alkohola.
Trend konzumacije alkohola u populaciji mladih stalno je u porastu, to zabrinjava i trai
pozornost cijele drutvene zajednice, prije svega u prevenciji ovog nemilog fenomena.
Faze razvijanja alkoholizma
(http://www.obiteljskicentar-kzz.hr/teme/studeni09/prevencija_alkoholizma.htm)
1.Faza drutvene potronje - oznaava fazu privikavanja na alkohol, to se vie
pije to vie raste tolerancija prema alkoholu te zbog porasta podnoljivosti za isti uinak
potrebno je sve vie i vie pia.
2.Faza alkoholizma - poinje s prestankom rasta podnoljivosti, poznata pod
nazivom alkoholni zaborav, pojavljuje se ovisnost o alkoholu, promjene osobnosti
ovjeka, drutveni problemi i zdravstvena oteenja.
3.Faza nepovratnog oteenja - ireverzibilnost zapoinje padom podnoljivosti
alkohola, dovoljna je samo mala koliina da se alkoholiar napije, a prate ju brojna i
teka tjelesna oteenja, zdravstvene smetnje i nesanica.
Socijalni znakovi alkoholizma
*Posljedice u partnerskim odnosima: gubitak kvalitetne komunikacije u
braku; udaljavanje od supruge; ozbiljna seksualna udaljenost do
odbojnosti; javljanje alkoholne ljubomore; svakodnevne ili uestale svae;
tihe mise, fiziki obrauni, prijetnje rastavom ili rastava braka
*Posljedice na djecu i odnose u obitelji: udaljavanje od djece, izbjegavanje
kontakata sa djecom zbog grinje savjesti u pogledu loeg roditeljstva,
nedostatak osnovnih informacija o djeci, nepoznavanje njihovih
razrednika, prijatelja, njihovih problema, potpuni gubitak komunikacije,
postupno formiranje bolesnih obrazaca ponaanja kod svih lanova
obitelji, meusobno optuivanje, traenje krivca za nastali kaos
*Posljedice u radnom okruenju: problemi na radnom mjestu,
degradiranje, nekompetentnost, osjeaj manje vrijednosti zbog opadanja
kvalitete rada, otkaz-traenje isprike u neslaganju sa efom, neijem
smjetavanju

*ponaanje ispod oekivanog obrazovnog, socijalnog i kulturnog nivoa

U vedini zemalja, mladi ive u okolini gdje je alkohol dio svakodnevnog ivota. Pide se smatra
prihvatljivim sredstvom postizanja ugode. Iako je u vedini zemalja prodaja alkohola kao i
konzumacija, zabranjena ispod odreene dobi, raste broj djece kolske dobi koji imaju
problem s alkoholom. tetne posljedice konzumiranja alkohola meu mladima su najede
akutno trovanje, nesrede, nasilje i kriminal. Kod 16-godinjaka komatozno stanje uzrokovano
alkoholom moe se javiti ved kod 2 promila alkohola u krvi.
Zdravstvene posljedice
Dugorona konzumacija alkohola izaziva brojna otedenja: smetnje ravnotee, otedenje
perifernih ivaca, gubitak osjeta, smetnje vida, probavnog sustava, karijes, parodontozu,
alkoholnu kardiomiopatiju, promjene na nosu i obrazima poznate kao "facies aethylica", spolnu
disfunkciju i smanjenje fertilne sposobnosti u mukaraca, te postupno kognitivno propadanje.
Mozak adolescenta, osobito prefrontalni korteks koji se u adolescenciji jo intenzivno razvija,
izrazito je vulnerabilan na sva sredstva ovisnosti, ukljuujudi i alkohol. Ovaj dio modane kore
odgovoran je za kritiku procjenu situacija, donoenje odluka, te kontrolu elja i emocija.
Upravo stoga konzumacija u ovom osjetljivom periodu modanog razvoja moe ostaviti teke i
trajne posljedice u funkcioniranju osobe u bududnosti.
Najei razlozi konzumiranja alkohola
(www.alkoholizam.com/pitanja21.htm)
Najei razlozi su drutveni obiaji, opteprihvaene norme ponaanja i navika. Mnogi
pojedinci pijenje alkohola shvataju kao "pomo" u stresnim situacijama, vide ga kao nain
reavanja problema, napetosti, frustracije. Poremeaji u meuljudskim odnosima, razvodi, smrt
partnera ili neke druge bliske osobe, samaki ivot, gubitak posla i nezaposlenost takoe
poveavaju rizik od prekomernog pijenja. Svakodnevni dodir sa alkoholom poveava rizik
prekomerne potronje alkohola - konobari, menaderi, politiari, trgovaki putnici i dr.

ADOLESCENTI I ALKOHOL U BIH

(http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/83021/Default
.aspx)
Rezultati istraivanja koje je proteklih godina proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH o ivotnim
navikama stanovnitva BiH upozoravaju na neophodnost intersektorijalnih programa prevencije, primarno
usmjerenih na kolsku djecu i mlade.
Naime, istraivanja pokazuju kako je puenje vodea bolest ovisnosti u BiH, kako kod odraslih, tako i kod
djece. ak 40 posto odraslog stanovnitva konzumira cigarete (50 posto mukarci i 30 posto ene) te 15
posto djece u dobi od 13 do 15 godina (djeaci 17 posto, a djevojice 11 posto).
- Ono to nas u sektoru javnog zdravstva zabrinjava je to su djeca svakodnevno u svom okruenju
izloena razliitim faktorima koji djeluju favorizirajue, odnosno podravaju loe navike koje prerastaju u
bolest ovisnosti. Zabrinjava nas laka dostupnost cigareta, to zbog niske cijene, to zbog neefikasnog
inspekcijskog nadzora, tako da mladi bez problema mogu kupiti cigarete.
- Zanimljivo je i to da je 65 posto djece izjavilo kako su im roditelji puai i ako u obzir uzmemo i podatak
da djeca eksperimentiranjem duhanskim proizvodima kreu prije desete godine, onda imamo sve
argumente zato s preventivnim programom trebamo poeti ve u predkolsoj dobi - kazala je dr. Aida
Rami-atak iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Zabrinjavajui je podatak i da je ak 60 posto petnaestogodinjaka imalo kontakt s alkoholom, dok ih je
40 posto potvrdilo kako se povremeno ili redovno opija.
- Po ovim smo loim ivotnim navikama, na alost, sustigli zemlje u regiji. Raduje nas to je kod nas jo
uvijek relativno nizak postotak puenja mladih u odnosu na neke zemlje, ali cilj nam je da on bude nula i
tek tada trebamo biti u potpunosti zadovoljni. Treba prevenirati i unaprijediti zdravlje mladih prije nego to
ih loe ivotne navike dovedu do niza bolesti - kazala je dr. Aida Rami-atak.
Uz navedene loe navike graani BiH svoje zdravlje ugroavaju i neadekvatnom prehranom te
nedovoljnom fizikom aktivnou. Oko 40 posto stanovnitva ima znakove hipertenzije ili povienoga
krvnog tlaka kao jednog od faktora rizika za nastanak kronine nezarazne bolesti.
Zbog neadekvatne prehrane vie od 20 posto graana BiH je debelo, a iznad 30 posto prekomjerno
teko. Tek 15 odraslih bavi se nekim redovnim oblikom fizike aktivnosti, pri emu se misli na barem 30
minuta etnje.
Jo je zanimljiviji podatak da ni djeca nisu fiziki aktivna jer, prema istraivanjima, vie od 30 posto
kolske djece ne vjeba. Svi ovi podaci daju alarmantnu zdravstvenu sliku stanovnitva BiH, koja
upozorava na neophodnost preventivnih programa.

ADOLESCENTI I ALKOHOL U SRBIJI

(http://www.b92.net/zdravlje/vesti.php?yyyy=2014&mm=03&nav_id=820240)

Mladi u Srbiji piju vie od vrnjaka u Evropi

| IZVOR: SPECIJALNA BOLNICA ZA BOLESTI ZAVISNOSTI

Prvo pie mladi u Srbiji popiju sa 13 godina, a pijanstvo doive sa 15. Svaki deseti leeni alkoholiar
je mlai od 30 godina. Mladost se smatra periodom optimalnog zdravlja i najveih biolokih
mogunosti. Meutim, za ovaj uzrast se vezuju i brojni problemi, od kojih je jedan od vodeih
upravo prekomerno konzumiranje alkohola.
esto ispijanje velikih koliina alkohola u kratkim vremenskim periodima (neretko u kombinaciji sa
drugim psiho-aktivnim supstancama), sklonost ka kombinovanju vie vrsta alkoholnih pia, brzo
ispijanje i takmienje u koliini popijenog alkohola, pijenje vie dana bez pauze samo su neki od
oblika opijanja kod mladih. Ovakvi obrasci pijenja mogu vrlo brzo dovesti do izrazito tekih fizikih i
psihikih posledica, meu kojima su bolesti jetre, oteenja pankreasa i pojava dijabetesa, ali
ioteenja sranog miia, krvnih sudova, nervnog sistema i mozga.
Mladi mogu da ispoljavaju razliite osobine, kao to su nesigurnost, nestabilnost, sukob sa
autoritetima, buntovnost, a sve one predstavljaju pogodno tlo za konzumiranje alkohola koji stvara
lani oseaj sigurnosti, odlunosti i samopouzdanja. Neretko mladi piju i pod pritiskom vrnjaka kako
bi pripadali grupi i bili prihvaeni.
Kako istraivanja pokazuju, mladi najee prvo pie popiju u 13, dok prvo pijanstvo doive
sa 15godina. Vie od 40% mlaih od 16 godina u Srbiji se jednom ili vie puta napilo, dok je vie
od 90%probalo alkohol. Upravo iz ove grupe se regrutuju zavisnici od alkohola, a tome u prilog
govori i injenica da je svaki deseti leeni alkoholiar mlai od 30 godina, istie dr Aleksandar
Vujoevi, direktor Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti. On kae i: Pogreni kulturoloki obrasci
predstavljaju posebno veliki problem ak 76% mladih je pilo kod kue, a najee su ih posluili
upravo roditelji ili neko iz blie porodice. Mladi u Srbiji piju dvostruko vie nego njihovi vrnjaci u
Evropi.

Prema sprovedenim istraivanjima uenika u srednjim kolama:

89,1% njih je probalo jedno ili vie alkoholnih pia

36,7% mladia i 14,4% devojaka redovno piju alkohol

42,2% uenika se bar jednom napilo

Koliko piju studenti Beogradskog univerziteta?
Kao potvrda toga da postoji ozbiljan problem opijanja govori i istraivanje koje su sprovele Marija
Jovanovi, Marija Milovanovi i Lidija Bukvi, studentkinje Fakulteta za specijalnu edukaciju i
rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu na uzorku od 473 studenta Beogradskog univerziteta.
Studenti u velikoj meri koriste alkohol kao oslonac u stresnim situacijama. Pri tome, osobe mukog
pola prednjae u veini ispitivanih indikatora, istie Marija Jovanovi. Ona smatra: Primetan je
pozitivan stav studenata prema alkoholu, kao i sve vei broj devojaka koje piju. Takoe,
paradoksalno se javlja i stav u drutvu da se iskljuuju, ak i osuuju, osobe koje uopte ne piju.
68% studenata ispoljava znake rizinog pijenja, dok znake alkoholizma, od tog broja,
ispoljava 41,2%ispitanika. Kod ovih 68% ispitanika uoeno je sledee:

84,2% studenata odgovara da im se posle jednog ili dva pia u prijatnoj atmosferi javlja elja i za
treim

76,6% uesnika istraivanja smatra preteranim ukoliko bi im se ukazao zahtev da vie nikad ne piju

67,7% ispitanika je doivelo prekid filma, tj. alkoholnu amneziju

59% studenata koristi alkohol u stresnim situacijama

24% ispitanika istie da je pokuala da prekine sa upotrebom alkohola, ali bezuspeno

38,8% odgovara da je lagalo o koliini popijenog alkohola

47,5% studenata koristi alkohol za razbijanje treme

Veoma je zabrinjavajue da se u toku istraivanja nijedna osoba nije deklarisala kao 'osoba koje
uopte ne pije' smatra se da je ta pojava skoro nemogua, a ak etvrtina ispitanika kae da
osobe koje ne piju nisu dovoljno zanimljive i oputene, zakljuuje Marija Jovanovi.
Svi ovi podaci ukazuju na visoki rizik pijenja kod mladih osoba koji, ukoliko se nastavi, vodi ka
alkoholnoj zavisnosti koja predstavlja neinfektivnu epidemiju 21. veka. Srbija se nalazi na etvrtom
mestu, u Evropi, po potronji alkohola sa prosekom od 11 litara istog alkohola po glavi stanovnika,
dok je svetski prosek 6 litara.

ADOLESCENTI I ALKOHOL U HRVATSKOJ

*
*
*
*
*

Pretpostavlja se da u Hrvatskoj od alkoholizma boluje 300 000 osoba

Svega 2-8% populacije nikada nije okusilo alkoholna pia
Drutvena potronja alkoholnih pia zapoinje vrlo rano u prosjeku sa
14-16 godina
Svaki etvrti alkoholiar lijei se u psihijatrijsko- alkoholokoj skrbi dok se
ostali nalaze u skrbi drugih grana medicine
Godinje se lijei po prvi puta u stacionarnim psihijatrijskim ustanovama
oko 7 000 alkoholiara