U Zaleu Arcelormittala

Arcelor Mittala:
lokalni
Maj 2008
Ovaj izvjetaj je
Suradnici:
Alena Miskun, National Ecological Center of Ukraine, Ukraine
Blanche Weber, Mouvement Ecologique, Friends of the Earth, Luxembourg
Dana Sadykova, Karaganda Ecological Museum, Kazakhstan
Liz Ilg, Ohio Citizen Action, USA
Sunita Dubey, groundWork, USA
Pippa Gallop and Klara Sikorova, CEEBankwatch Network
Jan rytr, GARDE programme of the Environmental Law Service, Czech Republic
Svetlana Spatar, Ecological Society Green Salvation, Kazakhstan
Victor Munnik and Bobby Peek, groundWork, Friends of the Earth, South Africa
Priznanja:
Vaal Environmental Justice Alliance, South Africa
Steel Valley Crisis Committee, South Africa
Paul de Clerck, Friends of the Earth International
Darek Urbaniak, Friends of the Earth Europe
Koordinacija izvjetaja:
Sunita Dubey, groundWork, USA
Pippa Gallop and Klara Sikorova, CEEBankwatch Network
Urednik:
Greig Aitken, CEEBankwatch Network
Fotografije:
Mirza Subasic, Bosnia and Herzegovina
www.mirza-photos.blogspot.com
Jorge Reverter, Spain
www.trekearth.com/members/jorgereverter
iStockphoto
www.istockphoto.com
CEE Bankwatch Network
Environmental Law Service
groundWork, Friends of the Earth, South Africa
Mouvement Ecologique, Friends of the Earth, Luxembourg
Ohio Citizen Action
Dizajn:
Tomas Barcik, design studio, Czech Republic
www.design-studio.cz
Tisk:
Tiskrna Grafokon, Czech Republic
www.grafokon.cz
Posebna zahvala na financijskoj potpori groundWork South Africa.
Maj 2008
Prevedeno za kampanju e-DOZE uz dozvolu Ohio Citizen Group
Sadraj
Predgovor 4

5
ArcelorMittal Steel Cleveland Works, Ohio, USA 8
ArcelorMittal Galati ( bivi Sidex), Rumunija 11
ArcelorMittal Orissa, Indija 15
ArcelorMittal Kryviy Rih ( bivi KryvorizhStal JSC), Ukrajina 17
ArcelorMittals electric steelworks, Luxembourg 20
21
ArcelorMittal Vanderbijlpark, Juna Afrika 23
ArcelorMittal Temirtau ( bivi Mittal Steel Temirtau, Ispat Karmet i Karaganda Metalurka tvornica), Kazakhstan 25
ArcelorMittal Zenica ( biva Zeljezara Zenica), Bosna i Hercegovina 30
34
Pot ovani ,
u
predstaviti ovu tamnu stranu godinjeg izvjetaja
ArcelorMittalu, na godinjem generalnom sastanku u
L
Amerike, Azije i Evrope ujedinili protiv ArcelorMittala:
jetavanje o tamnoj strani
kompanija teke kampanje,
usmjerene u prolos kao npr. na
kompaniju Royal Duch Shell, koja je er sluila za
ispostavljanje uloga i
apartheida u Junoj Africi u 80-tim. Ono to ovu akciju
razlog za globalnu akciju ne protiv
multinc
nego protiv multinacionalne kompanije sa Juga, koja
Izazovi ice u blizini
ArcelorMittalovih tvornica nisu opisani kao pr
teme okolia, koje zauzimaju dominantne dnevne
naslove u svjetskim medijima, kao to su klimatske
promjene i topljenje leda.
Umjesto toga, kao to je to predstavljeno ovdje, ovo je
svakodnevna borba za pravo na okoli, za okoli koji nije
tetan po njihovo zdravlje Ove borbe su
pod radarom i vrlo rijetko pune naslove medija. Dok se svijet
fokusira na globalne utjecaje, ne za
na lokalnom nivou tvrtke koje imaju lokalni uticaj
i osim toga, ako postoji
jaka mobilizacija na terenu, nai nepovezani odgovori su
. To je ono to je predstavljeno ovdje, povezana
globalna akcija sa terena.
Svi mi smo dio
nija kao to je ArcelorMittal
trebaju biti upozoreni
puta zaslijepljeni sjajnim izvjetajima
detaljnim prikazima rasta profita
na predstavljenim dokazima.
profita. Ono to im je potrebno je to, da prihvate
odgovornost negativnog utjecaja njihovih investicija na
ivote ljudi skupa sa profitom kojeg anju sa dionicama.
Izuzetno vano je da shvate, da lokalne nepravde
. Ono to trebaju
je palji
pozivati
donoenje okoline pravde lokalnim zajednicama.
Bobby Peek
Di rect or, groundWork, Fri ends of t he Eart h Sout h Afri ca
Corporat e Campai gner Fri ends of t he Eart h Int er nat i onal

4.
Mnogi u rast Mittal Steel-a sada Arcelor
Mittala
om
,
Lakshmi Mittal se je odcjepio i stekao bogastvo
otkupima starih tvornica po svijetu i njihovim
pretvaranjem u profitne podvige.
Uspjeh u poslu je rezultirao velikim bogastvom za
najbogatijih ljudi prema Forbes-u, sa ocjenjenim
to je Arcelor iz
Luxembourga 2006 godine pristao na preuzimanje od
strane Mittala. Pored rudnika u Africi, Centralnoj Aziji,
je
preuzimao Arcelor, Mittal je otkupio eljezare u 14
zemalja. Sada se ArcelorMittal fokusira na projekte
zelenih polja* u zemljama poput Indije i Kine.
Uspjeh kompanije sukladan je sa izrabljivanjem slabih
U zadnje tri
decenije Mittal je otkupio stare, propale eljezare u
dravnom vlasnitvu u dravama poput Trinidada,
Alira.
Cijena uspjeha Mittal Steel-a je u velikoj mjeri bila
i radom lokalnih zajednica u
blizini njegovih tvornica. Mittal Steel je stekao
globalnu reputaciju davanjem prioriteta na
produktivnost, a , lokalnih zajednica i
smjernica dobre prakse, u zemljama gdje upravljaju
svojim tvornicama kao npr. u Rumuniji, Poljskoj,
ompanije o njihovoj brizi za
investiranje u regije.
su ga om
slabom okolinskom i socialnom dosjeu, mnoge
bezuslovno
podrale poli i financijski. Najzlogasniji aspekt:
Mittal je vidjeo da su stekli
kupovine tvornice Galati (Rumunija), kada je bivi
ministar Tony Blair intervenisao i pomagao Mittalu, da
otkupi rumunsku eljezaru, mjesec dana nakon to je tajkun
. U izuzetnom
pismu g. Blair je rekao rumunskom premijeru, da bi se s prodajom
pridruivanju EU.
Kompanija je imala koristi od poreznih olakica ili njihovim
smanjenjem
, ne moe sebi
cijelog poreza?
M
kredita od Internacionalne financijske korporacije (IFC) i
Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ove javne banke
imaju mandat da sudjeluju u razvoju privatnog sektora sa
naglaskom na mala i sr onih
u posljednjih deset godina Mittal je imao koristi ne manje od
deset javnih zajmova od tih banaka.
Kazakhstan 1999 IFC SEFKazkommertsbank SMECredit Line* USD 2.5 million
Romania 2001 EBRD Ispat Sidex/Mittal Steel Galati USD 100
Kazakhstan 2001 IFC Ispat Karmet SMEResource USD0.13 million
equity and USD
3.27 million quasi
equity
Romania 2002 EBRD Mittal Steel Galati USD 100
Algeria 2003 IFC Ispat/Mittal Steel Annaba USD 23
Romania/ Kazakhstan 2004 IFC LNM HoldingsN.V. USD 100
Macedonia 2005 EBRD Mittal Steel Skopje USD 25
Ukraine 2006 EBRD Mittal Steel Kryviy Rih USD 200
BiH 2006 EBRD Mittal Steel Zenica EUR25(USD 39.2 million)
Kazakhstan 2007 EBRD Mittal Steel Temirtau - Health &Safety USD 100
Ispat Karmet (sada Arcel orMi t t al Termi t au) i / i l i za pom
rast a pri vat nog sekt ora u Karagandi regi onu.
Svrha kredita je varirala, ali nekoliko njih je imala za cilj barem
n
osnih standarda. Od nekoliko,
ako ne i od svih projekata, bilo je zahtjevano pripremanje
akcijskih planova za zatitu okolia.
Sve dok ovi ciljevi neto vrijede, nema razloga zato bi se javnim
novcem trebala pruati podrka za ono to bi zapravo kompanija
podigao standarde u svojim tvornicama.
iskoriten javni novac, kontinuiranost problema u eljezarama bi
dosada trebala biti alarmantna. Studijski primjeri u ovom
ispitivanju IFC i EBRD-ovog financiranja eljezara u Rumuniji,
Ukrajini,
1 Forbes: The Worl ds Bi l l ionai res, 05 March 2008 ht t p:/ / www.forbes.com/ l i st s/ 2008/ 10/ bi l li onai res08_Lakshmi -Mit t al _R0YG.ht ml
2 Throwing St ones at a Gi ant by Jackl yn Cock and Vikt or Munni k, March 2006 ht t p:/ / www.sociol ogyworkuni t .org/ fil es/ gi ant short 3.pdf
3
ht t p:/ / www.t elegraph.co.uk/ news/ mai n.j ht ml ?xml =/ news/ 2002/ 02/ 10/ nl ak10.xml
5.

ukazuju na to da
bez obzira na dobre namjere kreditiranja nije dolo do
uspjenih poboljanja kao rezultat javno financiranih
sve eljezare.
e preko
on nekoliko godina bi se trebala vidjeti
Ukrajini nisu mogli nabaviti ni akcijske planove za zatitu
informacije, koje su bile dostupne, bile su objavljene od
strane EBRD, a ne kompanije. Prema EBRD neka
poboljanja su napravljena kroz akcijske planove za zatitu
okolia u Galati i Temirtau. anja bi trebala biti
, sa
naznakom entuzijazma kompanije, koji se protee od
smanjenja trokova pa do ulaganja u zdravlje, sigurnost na
radu i zatitu okolia, to je rezultiralo samo nekim
poboljanjima ali na papiru. Bez redovnog pristupa
dogodi, ali to ipak ukazuje na potrebu za temeljit nadzor
tih investicija i zadravanje u okviru zajmova koji su
produeni od strane EBRD i IFC.
Zbog nadaljnjeg iskoritavanja kompanije i nebrige
njihovih vlada, ljudi se bore za svoja prava protiv
ArcelorMittala tako na sjevernoj kao i na junoj hemisferi,
suprostavljanjem problemima kao to
sigurnosni standardi, prisilne deloacije, i stjecanje
poljoprivrednog zemljita. Kao primjer, u Junoj Africi,
usmjerenih na obitelji, koji su odbijali prodavati svoja
zemljita u okviru ekspanzijskih planova kompanije.
U septembru 2006, nakon objavljenih naslova o
zdravstvenim i sigurnostnim problemima u Mittalovim
rudnicima u Kazahstanu, i nakon smrti 41 rudara u rudniku
Lenina, radnici su iza
plata i poboljanje sigurnosti na radu. S
Mittalovim rudnicima, januara 2008 rezultiran je sa 30
samo u
Kazahstanu na 191, otkako je kompanija otkupila eljezaru
Temirtau i ujedinila svoje rudnike 1996 godine. U aprilu
2008, osnovno tuilatvo je upozorilo da kompanija riskira
sigurnosnih standarda.
Brige oko zdravstva i sigurnosti su isto tako rairene i na
ostale Mittalove eljezare, npr. u Galati (Rumunija) i Kryviy
Rih (Ukrajina Solidarnost u Galati navode
da je vodstvo angairano s irokim rasponom taktika za
potiskivanje aktivnosti sindikata.
Mittalovo podcjenjivanje ekolokih norm
samo na
za zatitu okolia je spomenula i Mittal Steel USAInc. zbog
navodnih krenja ekolokih pravila u tvornici eljeza u Indiani,
i -u, koju je MittalSteel preuzeo 2005 godine,
zgroenost lokalnih zajednica nad visokim razinama
kao i srodnost zdravstvenih problema. Mittalov
odgovor na optube javnosti je isto tako bio slab. U Americi,
Mittal neprestano odbija lokalni zajednicu Ohio u njihovim
33,891 pismu i peticijama.
-u. Visok nivo
bila je organizirana peticija protiv neodgovornog ponaanja
ArcelorMittala
pokrenulo i tubu protiv ArcelorMittala zbog kontinuirane
prijetnje njihovom zdravlju. Istovremeno, legalne akcije
dostavile su nadlenim vlastima zahtjeve o ispitivanju izdanih
radnih dozvola.
Vaan i temeljni razlog spomenutih problema je u pristupu
smanjenja trokova, kojeg je Mittal uveo u mnogim svojim
sigurnost radnika kao i susjeda njihovih tvornica. Kompanija
sa naglaskom na visokim proizvodnim ciljevima dovela se je i
-u (Ukrajina)
tokom vikenda ( zbog ubrzanja proizvodnog procesa), do
fatalnih_n _u_Kazahstanu.
4 FIsabel Gorst and Pet er Marsh, Kazakhs warn Mi t t al over safet y, Fi nanci al Ti mes, 20 February 2008, reproduced at ht t p:/ / www.corpwat ch.org/ art i cl e.php?i d=14944
5 Raushan Nurshayeva, Mari a Gol ovni na, Paul Bol di ng: Kazakhst an urges Arcel orMi t t al t o i mprove safet y, Reut ers, 3 Apri l 2008,
ht t p:/ / i n.reut ers.com/ art i cle/ asi aCompanyAndMarket s/ i dINL0373748620080403
6 See case st udy on Gal at i
7 Ohi o Cit i zen Act i on: Smoke and Mi rrors: Mi t t al St eel s Pl aybook t o cover up t hei r poll ut i on, 3 January 2007 ht t p:/ / www.ohi ocit i zen.org/ campaigns/ i sg/ smoke.pdf
8 GARDE websi t e, 18.02.2008: ht t p:/ / www.responsi bi l i t y.cz/ i ndex.php?i d=210&t x_t t news[t t _news]=188&t x_t t news[backPi d]=12&cHash=81daa30358
9 See case st udy on Kryvi y Ri h
10 Mark Franchet t i, Robert Wi nnet t and Holl y Wat t , Mi ners face sui cide mi ssion worki ng for Mit t al s empire, Sunday Ti mes, 10 June 2007
ht t p:/ / www.t i mesonl i ne.co.uk/ t ol / news/ worl d/ asi a/ art icl e1909796.ece
6.
utjecaji svjetskog
A drugi vaan problem proizlazi iz nejednakog odnosa
,
pritiska na
puta
radnika u eljezarama. Svaki potez vlada, koji ugroava
odnose sa Mittalom je ekstremno kontraverzan. Prema
tome, primjer Kazahstana je vie izuzetak nego pravilo, gdje
su ljudi i radnici preputeni, da se bore sami za svoja prava.
U I
, i ovakvo
zaboravljanje vlade na stanje u lokalnim zajednicama, koje
ako se projekat usvoji eventualno izgubiti
Diljem svijeta ljudi se pored svoje bijede i resursa bore na
stranama svijeta, u cilju sastajanja i
predodbe globalne prirode problema prouzrokovanog od
strane ArcelorMittala.
7.
ArcelorMittal
Steel Cleveland Works
Ohio, USA
Izjava susjeda, naselje Slavic
Denise Denham i Donna Levandowski, Januar 2007
samo o naim zdravstvenim problemima, koje smo primjetili,
Denisin sin Craig, desetogodinjak najstariji je od troje djece.
Dobio je astmu prije pet godina. Postane mu slabo, kada je
slab zrak, i onda mora upotrijebiti raspirator. Moete usput i
, da die. Nekada je astma toliko teka, da mora uzimati
lijekove. Konstantno ima upale uiju, i ako se ih na vrijeme ne
e ima
alergije i liajeve.
Deni se Denham, Donna Levandowski i nj i hova dj eca, kao susj edi Cl evel andske
el j ezare rade na t ome kako bi Arcel orMi t t al bi o dobar susj ed.
og igralita, ima mrljavi koni osip. Krema
koju koristimo je toliko jaka, da su ljekari doslovce rekli da mu
tanji kou. Jimmy ima astmu i alergije. Za Jimmyevu astmu je
potrebna upotreba raspiratora dva do tri puta dnevno.
Proljetos Donna ju je morala voditi u ambulantu zbog jakih
uzimati lijekove protiv migrene do kraja naeg ivota. Donna je
, i
est godina. Denise ima jo problema
Otili smo zajedno sa djecom do okolinske zdravstvene
igrati napolju zbog tekih metala prisutnih u travi i zemlji.
Urinski testovi su pokazali po bakra, arzena,
mangana, olova, cinka, ive, i alkalnih fosfata. To su isti
polutanti, koji dolaze iz eljezare.
mogli to
poeljeti, ali ne moemo sebi to priutiti, i znamo, da nam
zbog njihove praine nam je dvorite bilo narandasto. Moe
metalne
pahuljice, crveni dim
autima.
sa svojim sirenama, kamioni sa koksom su oduvijek tutnjali
pored nae k
ne rade prije 7h ujutro. Onda zovemo njihove redare i
su nas u 3h ujutro.
Pozadina
Cleveland Cuyahoga kantonu
zraka i vode. Mittal Steel Cleveland eljezara imaju dugu
istoriju proizvodnje eljeza u Clevelandu. Kompleks je
2005 godine MSC eljazara je ustanovljena nakon
udruivanja ISG, Ispat Internationala i LNM Holdinga,
vrijednog 4,5 milijardi dolara.
Mittalova glavna linija ravno valjanih eljeznih proizvoda.
- V - se ponovno
zagrijavaju prije ulaska u
- Hladno valjani
ponovno dok je hladna
.
1 .
2 Toxi c Rel ease Invent ory, Ohi o EPA, Jul y 2005.
3 Fl at Rol l ed Product s Pl ant s, LTV St eel , ht t p:/ / www.l t vst eel .com/ ht mfi l es/ fl at roll .ht m 8.
- hladno valjani hladno valjan trak se ponovno valja
kao hladan i onda se omekava
- elektro tanak sloj cinka se
- poluproizvodi se ne valjaju
industriji, servisima, konverterima i cijevnim aplikacijama. Sa
Mittal Steel tvrdi, da je pogon u Clevelandu najproduktivnija
To
Clevelanda - 90% manje od broja kojega je
kompleks prije upoljavao.
Marsha Harris, kadrovski manager u Mittal Steel Cleveland
Cleveland eljezare je na svom vrhuncu zapoljavao 15,000
radnika. Nakon bankrota LTV Steel-a, i prenavljanja tvornice
od ISG-a 2002 godine, pogon trenutno zapoljava 1,598
radnika.
Clevelandskoj dolini poznatoj kao i Stanovi. Ova eljezara
ima vie susjeda no ijedna druga eljezara u dravi: 392 276
i pola Clevelandskih kola su u okrugu od pet milja
od eljezare.
48,9% afro-amerikanaca i 7,5% hispanjolaca. Sa tvornicom
u dolini
susjedi se nalaze na razini vrhova dimnjaka. Od
od 15,000 dolara godinje.
ele odseliti dalje od Mittal Steel-a ali si to ne mogu priutiti.
1990 godine federalni amandman odredio je nove radne
dozvole za emisije zraka i emisijsku naknadu na tonu emisija.
Najnoviji podaci Mittal Steela emisija za 2006godinu: 615
206kg. 937kg. SO2, 1 651 488 kg. Nox, 16 819
701 kg. CO, 88 421kg. organskih kemikalija.
Oko Arcel orMit t al St eel Cl evel and el j ezare i vi 390 000 mukaraca,
ena i dj ece i ve unut ar pet mi l j a od el j ezare
Fot o: St efani e Spear.
Osim toga, Mittal Steel je obvezan, da unutar Popisa
otrovnih ispusta, izvjetava o emisijama u zrak, zemlju ,vodu
i odre
ispustu 10 703 kg. cinka,1473 kg. mangana, 633 kg.
hidroklorne kiseline, 164 kg. olova, 45 kg vanadija, 32 kg.
kroma, 18 kg. bakra, 15 kg. barija, 10 kg. kadmija i 3,6 kg.
ive u zrak oko Clevelanda u 2006 godini.
tetno po zdravlje
(PM 2.5) su tako male da prolaze
kroz odbranbeni sistem i u krvni
sistem. Znanst
isa,
ane napade, preuranjenu
i
astmu. Osobe sa astmom su posebno pog
visokim razinama sumpornog dioksida emitiranih u kratkom
periodu. Ostale grupe osjetljivih na sumpor dioksid su djeca,
4 Mi t t al St eel USA, Mi t t al St eel , ht t p:/ / www.mi t t al st eel .com/ Faci l i t i es/ Ameri cas/ Mi t t al +St eel +USA/ Operat i ng+Facil i t i es/ Clevel and.ht m.
5 Mi t t al St eel USA opens l i ne i n Cl evel and t o meet cust omers needs for corrosi on-resi st ant st eel , Mi t t al St eel, Apri l 2006.
6 Jenni fer Scot t Ci mperman, LTV Shut down Begi ns, Soci et y of Ameri can Busi ness
www2.sabew.org/ sabewweb.nsf/ e0087b5460c4a721862569c2005fa85a/ 989b9f5fbac4ea4c88256bc7006c368e!OpenDocument .
7 Test for Mi t t al : Is Bi gger Bet t er? Cleveland Pl ai n Dealer, Jul y 2, 2006.
8 Demographi c Profi le of Surroundi ng Area (5 Mi l es), US EPA Enforcement and Compl i ance Hi st ory Onl ine (ECHO), ht t p:/ / www.epa.gov/ cgi -
bi n/ get 1cReport .cgi ?t ool =echo&IDNumber=
110011945681.
9 Demographi c Profi le of Surroundi ng Area (5 Mi l es), op. ci t .
10 Demographi c Profi l e of Surroundi ng Area (5 Mi l es), op. ci t .
11 EPA Ti t l e V Emi ssi ons Fee Report , Apri l 2006.
12 Heal t h Effect s of Ozone and Part i cl e Pol l ut i on, Ameri can Lung Associ at i on, ht t p:/ / l ungact i on.org/ report s/ sot a05_heffect s.ht ml 9.
Izlaganje visokim razinama mangana u duem vremenskom
periodu moe otetiti centralni nervni sistem i mozak,
usporjelost, nespretne pokrete sa tekim
i spori,
n
glavobolje, i gubitak libida.
Izloenost
jetre, bubrega, fetusa u razvoju, i moe dovesti do
upotrebljava je bio postavljen 1943 godine., a najnoviji
1980 godine. Od est aktivnih Mittalovih kotlova, samo

Kotao 3 ima ispravnu kontrolnu opremu.
kontolna oprema
izvora finog
karbon monoksida i isparljivih organskih spojeva.
zakonitosti pokreta
opreme za kontorolu Mittal Steel je pokrenuo
od 30% do 70%
koji nije pre
Ohio-u.
ta su
Gr - ekoloka
kampanju Dobar susjed sa ISG u julu 2004 godine.
j
vlasnitvo Mittal Steela od aprila 2005 godine. Aktivisti
poslali su 25 600 osobnih pisama i
peticija Upravi, i direktoru eljezare g. Terry Fedoru. G. Fedor
se nije odazvao. Od marta 2007 godine, 500 Clevelandskih
Clevelandske eljezare stvori model eljezare smanjenog
Clevelandskim susjedima sjednu i porazgovaraju o
tako u Ohio-
13 EPA Ti t l e V Emissi ons Fee Report , April 2006.
10.
ArcelorMittal Galati
( bivi Sidex )
Rumunija
Pozadina
1967 godine,
trenutno ima kapacitet od 5,5 miliona tona, od kojih se dvije
Do 2001 godine
$ dnevno, uz milionske gubitke prolih perioda ( izvjetaji
variraju od 160 do 900 miliona $ ). LNM je kupio tvornicu
ot i
360 miliona $
VB premijer Tony Blair potpisao u julu 2001 godine pismo
daju eljezare
Mittalu.
Blairova preporuka postala je sumljiva sobzirom na to da je
Mittal donirao 125 000 za ke stranke u junu te
godine. Blair je rekao, kako on nita nije znao o donaciji kada
je potpisivao pismo i njegovi slubenici su rekli da je pismo
bilo napisano na bazi nacionalnog interesa. Mittal
je zaposlio 100 ljudi u Velikoj Britaniji u vrijeme kada je i
otkupio Richmond Investment Holding d.o.o., kompaniju
lociranu na Britanskim Djevikim otocima, gdje
i o Blairovoj podrci
Mittalu kada je Mittal lobirao za carinske dadbine kod
nskih
radnika.
Nakon privatizacije ime tvornice je bilo promjenjeno u Mittal
Steel Galati. 2007 godine ime je ponovno promjenjeno u
ArcelorMittal Galati.
Kako se navodno govori tvornica je u svom zenitu
zapoljavala 47 000 ljudi, iako je do 2001godine broj
smanjen na 25 000. Do 2005 godine broj je pao na 18 000, s
ciljem rezanja jo 5000 radnih mjesta do 2008 godine.
Iza hl adnog vanj skog i zgl eda Arcel orMi t t al Gal at i post aj e scena zagri j ani h
posl j ednj ih godi na
Fot o: CEE Bankwat ch Net work.
, i
Frends izvrava monitoring i kampanje oko ekolokih
problema uzrokovanih od strane eljezare. Iako su se
pogoni ekonomski obrnuli zadnjih godina,
ArcelorMittal jo uvijek pati od ozbiljnih ekolokih,
zdravstvenih i sigurnosnih problema, i poboljanja u ovim
, koja se, idu veoma sporo.
Ekoloki problemi
n kredit za Galati od
Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 2001 godine, koji
je bio proiren 2002 godine. Projekat je bio klasifikovan u C/1
kategoriju, gdje se je zahtjevao i okolinski pregled. Jedan od
elemenata projekta bila je i implementacija Okolinskog
akcijskog plana za eljezarsko smanjivanje ekstremno tekog
utjecaja na okoli..
identifikovane, kako slijedi:
- od 112 kontroliranih izvora emisija Sidexa samo 41 je
ispotovao standarde emisija ( glavni polutanti su praina,
CO,Nox, VOCs,SOx i teki metali).
- ispusti polutanata, izloenost toploti i buci uzrokuju
ozbiljne probleme na radnom mjestu
- Malina
na zapadnoj strani od eljezare) koja su povezana sa rijekom
Siret. Glavni polutanti su bili cianid i amonijak za koje se je
reklo:
1 Mi t t al St eel webpage ht t p:/ / www.mi t t al st eel .com/ Facil i t i es/ Europe/ Mit t al +St eel +Gal at i /
2 Mi t t al St eel webpage ht t p:/ / www.mi t t al st eel .com/ Facil i t i es/ Europe/ Mit t al +St eel +Gal at i /
3 Just i n Keay: St eel i n t he soul , CNBC European Busi ness, June 2006, ht t p:/ / cnbceb.com/ 2006/ 06/ 01/ st eel-2/
4 Kat e Connol l y: Mi t t al 's new st aff worry about j obs - not UK fal l out , The Guardi an, 16 February 2002,
ht t p:/ / pol i t i cs.guardi an.co.uk/ l abour/ st ory/ 0,9061,651173,00.ht ml #art i cl e_cont i nue
5 Si mon Cl ark and Mat t hew Craze: The Mi t t al s have st eel ed t hemsel ves agai nst t he odds, Busi ness Report , Sout h Africa, 12t h June 2005,
ht t p:/ / www.busrep.co.za/ i ndex.php?fArt i cl eId=2554141
7 Si mon Cl ark and Mat t hew Craze: Man of St eel , Bl oomberg Market s, July 2005, www.mi t t al st eel .com/ NR/ rdonl yres/ BB5383B3-C239-43EF-BFA8-
87BC1B115220/ 0/ 2005Jul yBloombergManofSt eel .pdf
8 BBC News: Bl ai r si l ent on Mit t al 's US l i nks, 18.02.2002, ht t p:/ / news.bbc.co.uk/ 1/ hi / uk_pol i t i cs/ 1826756.st m
10 Si mon Cl ark and Mat t hew Craze: Man of St eel , Bloomberg Market s, July 2005, www.mi t t al st eel .com/ NR/ rdonl yres/ BB5383B3-C239-43EF-BFA8-
87BC1B115220/ 0/ 2005Jul yBloombergManofSt eel .pdf 11.
:
-
- visok intenzitet energije i materiala u odnosu na
plan (EAP) za 2002-3 godinu iznosio je
i tehnoloke promjene u korist
okolia
ocjenjen na 76 miliona $. Jedan od vanijih zahtjeva koji je
doao sa kreditiranjem bila je implementacija programa
javnog informisanja. No, nevladine organizacije nisu u
.
Uprava eljezare je izjavila u intervjuima da je investicija za
zatitu okolia pokrenuta asporedom: 33miliona
(od planiranih 61,2 miliona za 10 godina) potroeno
do sredine 2006 godine ; EBRD je izjavila da su u 2005
Godinja
napravljen dobar napredak tijekom posljednje tri godine.
No, prema lokalnim grupama okolini uslovi u regiji nisu bili
naknadno unaprije Znatan dio posla
ostaje da se obavi u preostalih est godina.
Radni, zdravstveni i sigurnosni problemi
Osnovni cilj preuzimanja tvornice bio je da se odri rad i
i proizlaenje iz socijalne
katastrofe uzrokovane obustavom glavnog gradskog
zabrinutosti o namjerama kompanije.
Glavni problem za radnike nakon privatizacije eljezare bila
je prijetnja od odputanja radnika. Prema prodajnom
ugovoru obavezno otputanje radnika bilo je zabranjeno
za prvih pet godina nakon privatizacije. No, to nije zaustavilo
otputanja u slubama kompanije. Kao to je spomenuto
radnika je pao sa 25 000 na 18 000, sa planovima o
odputanju dodatnih 5000 radnika.
Fot o: CEE Bankwat ch Net work
Prema privatizacijskom ugovoru LNM je proglaen
-a na uvoz ili porez na dobit u visini od
liberalno interpretiranje klauzula, odbijanjem da plati
porez na plate radnika, i njihove trokove socijalnog i
zdravstvenog osiguranja. The Guardian u Velikoj
dnevnog obroka mlijeka za 20 000 ljudi iz naslova
ljekarskih recepata kako bi se smanjio utjecaj na zdravlje
U posljednjih nekoliko godina bilo je nekoliko prosvjeda
od strane radnika Galati. Glavni problemi u igri su plate.
trajkali
kolektivnom sporazumu. U aprilu 2007 godine postrojenja
Industrijskom Observatoriju:
http://www.eurofound.europa.eu/eiro/2007/04/articl
es/ro0704039i.htm
i
dao je ozbiljne navode o pokuajima od strane
i
11 EBRD Proj ect Summary Document , Si dex, 21.09.2001, ht t p:/ / www.ebrd.com/ project s/ psd/ psd2001/ 16382.ht m
12 Just i n Keay: St eel i n t he soul , CNBC European Busi ness, June 2006, ht t p:/ / cnbceb.com/ 2006/ 06/ 01/ st eel -2/
13 EBRD Proj ect Summary Document , Mi t t al St eel Gal at i , updat ed November 2005 ht t p:/ / www.ebrd.com/ proj ect s/ psd/ psd2002/ 27928.ht m
14 EBRD: St rat egy For Romani a - Report On The Invi t at ion To The Publi c To Comment As Part Of The Revi ew Process, 2005,
ht t p:/ / www.ebrd.com/ about / st rat egy/ count ry/ romani a/ i ndex.ht m
16 LNM Group press release, 25 Jul y 2001
20 Ni ne OCl ock news, 07.12.2005 ht t p:/ / www.doi ngbusiness.ro/ busi ness_news.php?newsi d=265 12.
premjetanje viih sindikalista na tea radna mjesta,
Sindikat je
sudskoj odluci u prednost Solidaritatea-e, odbili su vratiti
novac.
ovjeriti ove tvrdnje zbog
se sa radnicima u ArcelorMittal Galati tretira loe. 2007
godine izrazili su svoje nezadovoljstvo u Luxembourgu i
Bruxellesu i odrali proteste ispred sjedita kompanije i
jedne od zgrada Evropske komisije.
254 ozljeda u periodu 2001g. do juna 2006 godine.
Kompanija osporava brojke ali priznaje 17 smrtnih rtava i
SAD je usmjerena na smanjenje smrtnih
i Zakonom o zdravlju. koji je uspjeno postignut
prosjek smrtnosti je bio 0,0173 na 1000 radnika.
2001 i 2006 u Galatiju je prosjek smrtnosti bio oko 0,25 na
1000 radnika / godinje. Mittal tvrdi kako je poboljana
sigurnost, od kako je preuzela eljezaru: Stavili smo veliki
naglasak na smanjenje stope ozljeda sa znatnim
uspjehom. Prije pruzema eljezare prosjek ranih ozljeda je
bio 147. 2005 godine taj broj je bio sveden na na 32,
poboljanje od 79% izjavio je jedan glasnogovornik
Kompanija tvrdi da je zdravlje i sigurnost osporavano od
strane mnogih, uk
sigurnosti. U prvoj polovici 2006 godine kompanija je bila
kanjena sa gotovo 60 000$ zbog ne redovitog
provjeravanja opreme, za nepravilnu tehnologiju, za ne
provjeravanje zdravlja zaposlenih, i za neadekvatno
Gheorghe Tiber, pravnik Sindikata eljezaraca, koji
i nedostatka napora za poboljanje sigurnosnih uvjeta.
Jedan radnik je poginuo nakon
to je postavljana u plamenu jedinica sa kisikom.
Zbog elje Rumunske vlade da rijei situaciju u Galatiju,
to je gor
-a na uvoz ili porez na
dobit za pet godina. Kao rezultat obveze unutar odre
sporazuma vezane na akvizijcije i kapitalna ulaganja, koje
je preuzeo Mittal, prihod od operativnih aktivnosti u
godini. Takve pogodnosti su smanjile porezni teret
operativne podrunice Mittala u Rumuniji do 190
miliona$.
2001 godine EBRD je odobrio kra
ArcelorMittalu Galati. To je bio korporacijski obrtni zajam
od 100 miliona $ (108mil.) kao dio projekta vrijednog 481
milion$ (519mil.). Zajam je bio spomenut u britanskim
medijima tijekom skandala proizalog iz pisma Tony-a
Blaira ittala
kao kupca Galatija, i postavljenih pitanja o tome da li je
vlada Velike Britanije vrila pritisak na EBRD za
godine EBRD je negirala tvrdnje da je Odjel za
t pokuao koristiti
utjecaj na promicanje LNM, tvrtke Lakshmi Mittala.
privatizacijskog procesa u Rumuniji, koji je imao prizvuk
dobrog kreditnog posla da smo ga podrali. rekao je
en Doyle. Ipak, vlada u Velikoj
Britaniji se je nala u nelagodnoj situaciji, s jedne strane
prima donacije od Mittala, a na drugoj strani postaje dio
odluka EBRD-a, da se zajmovi daju Mittalu. U 2002 godini,
EBRD je dodala zamjenski kredit u visini od 100 miliona $
ArcelorMittal Galatiju, sa okolinom kategorijom B/1.
Projekt je usmjeren na podrku restrukturiranja, a kredit je
prihod
Rumunske vlade,
21 Let t er sent t o Suni t a Dubey, Groundwork USA, 17t h November 2007 by Sol i dari t at ea uni on member (we choose not t o name hi m here due t o concerns about pot ent i al
consequences) by e-mai l .
22 See YouTube video of March 19 demonst rat i on:
ht t p:/ / www.yout ube.com/ wat ch?v=c5WkgCt _fl M&session=ndkpbVAC5mgVp5qGzUR3i cR_60t ke9l l 6Imr6z6J5uDgnPj Mu8x8ZzAOYgJ000NS8ua7t b1y938FB7n1CoXNHH61
ex4t 1OE
B_qHLKAXLXLv7T7GghGrsREVmt AxLwLql XMV3Lt sVmmUhp7WbfAXt PrfYBsnHvXanZyQ6S22g9ITHwr82bqR6la7qSs6_FeF1kzfDapAns2N
24 Carmi ol a Ionescu and Jan Pancevski , Workers bl ame 25 deat hs at Mi t t al steel plant on l ax safet y, The Telegraph, 15.07.2006
ht t p:/ / www.t elegraph.co.uk/ news/ mai n.j ht ml ?xml =/ news/ 2006/ 07/ 16/ wrom16.xml
25 Carmi ol a Ionescu and Jan Pancevski , Workers bl ame 25 deat hs at Mi t t al steel plant on l ax safet y, The Telegraph, 15.07.2006
ht t p:/ / www.t elegraph.co.uk/ news/ mai n.j ht ml ?xml =/ news/ 2006/ 07/ 16/ wrom16.xml
26 Mi t t al St eel, Form 20f, fil i ng dat e 20t h March 2006, It em 5: Operat ing and Financi al Revi ew and Prospect s ht t p:/ / sec.edgar-onl i ne.com/ 2006/ 03/ 20/ 0001047469-06-
003724/ Sect i on6.asp
27 EBRD Proj ect Summary Document , Si dex, 21.09.2001, ht t p:/ / www.ebrd.com/ project s/ psd/ psd2001/ 16382.ht m
28 BBC News: Bl air si l ent on Mi t t al 's US li nks, 18.02.2002, htt p:/ / news.bbc.co.uk/ 1/ hi / uk_pol i t i cs/ 1826756.st m
29 EBRD Proj ect Summary Document , Mi t t al St eel Gal at i , updat ed November 2005 ht t p:/ / www.ebrd.com/ proj ect s/ psd/ psd2002/ 27928.ht m 13.
Nevladine ekoloke organizacije TERRA Mileniul III i Earth
Friends su komunicirali sa EBRD o problemima povezanih
za ovaj projekat. Ipak je postigut manji koncenzus sa
EBRD, koji osigurava informacije o akcijama za koje Mittal
tvrdi da su provedene, i nevladinim organizacijama, koja
ukazuju da nikakva poboljanja nisu vidljiva lokalnim
stanovnitvu, i da tvrtka nije spremna dati podatke
o
Jula 2005, TERRA Mileniul III je zahtjevala ekoloki akcioni
plan od Mittala, ali na pismo se nije odgovorilo. Ova
privatizacija je dala ogromne financijske olakice u
jama u Rumuniji. EBRD je
ponudio priliku eljezarama da poboljaju svoje ekoloke
-a zatvorene na dokazima o
nedostatku transparentnosti kod pitanja okolia.
izjavljuje TERRA Mileniul III .
da su mnoge planirane tehnoloke investicije za
poboljanje tehnolokog procesa samo na papiru, dok se
oni zapravo provode iz najjeftinih materiala i tako
U maju 2004 Internacionalna financijska korporacija (IFC)
privatni sektor Svjetske banke, odobrila je kolektivni zajam
do 100mil. $ do LNM grupe za upotrebu u Kazakhstanu
(Arcelor Mttal Temirtau) i Rumuniji (Galati). Prema IFC
glavni projektni ciljevi su bili:
-
- zdravlje,
sigurnosni sustav nakorporativnom nivou, tako da se
Evropske unije
-
potpore za svoje podrunice.
Dok je potreba za poboljanjem u Galatiju jasna za rad
eljezare, pitanja i dalje ostaju otvorena za oba rezultata
zajmova (pogledaj sekciju u Ekoloki problemi) kao i za
opravdanje
podrke
ljudi svijeta.
30 EBRD Proj ect Summary Document - Mi t t al St eel Gal at i , updat ed 18 November 2005 ht t p:/ / www.ebrd.com/ proj ect s/ psd/ psd2002/ 27928.ht m
32 Let t er sent t o Suni t a Dubey, Groundwork USA, 17t h November 2007 by Sol i dari t at ea uni on member (we choose not t o name hi m here due t o concerns about pot ent i al
consequences) by e-mai l .
33 IFC webpage, Summary of proj ect i nformat i on, 2nd April 2004:
ht t p:/ / wbl n0018.worl dbank.org/ IFCExt / spi websit e1.nsf/ f451ebbe34a9a8ca85256a550073ff10/ 6296eb2c6c7fcd3d85256e6a006a9d11?OpenDocument
14.
ArcelorMittal Orissa
Indija
Uvod
populaciji i aktualnoj niskoj potronji po stanovniku. Sa
populacijom oko milijardu ljudi, Indija je potroila 32
. po osobi. Trenutno
Mittala u 2006 godini Mittal Sttel je za o praviti velike
planove za ulaganja u Indiji. Dunosnici ArcelorMittala
dobre cijene, konkurentska prednost u visoko
kvalificiranom kadru i bogate naslage eljezne rude. To je
Laksmi Mittal nikada prije nije uloio niti ijedan dolar
Indiji.
Indijs inom podrali stjecanje Arcelora,
godini. Ministar trgovine. Kamal Nath pisao je da se je EU
prepirala oko stjecanja. Premijer Manmohan Singh je
e francuskom
Francuskoj i u drugim dijelovima Evrope.
Arcel orMi t t al si je el j ezo na pol j opri vrednom zeml ji t u u Indi j i
Fot o: Jorge Revert er.
Planovi ArcelorMittala u Indiji
Grupa planira ulaganja od 20 milijardi dolara za dva projekta
u Orissi i Jharkhandu od ukupno 35 milijardi dolara u svijetu,
Tubarau (Brazil) biti ablon za njihov indijski projekat.
ArcelorMittal je sve skupa uloio 9 milijardi $ za izgradnju
12 miliona tona u Keonjhar okrugu, koji je bogat eljeznom
svrhu formirana je indijska podrunica Mittal Steel India
d.o.o., kako bi se sproveli projekti u Indiji.
ArcelorMittal sm nosti za
kupovinu tvrtki u Indij
kroz greenfield ulaganja. Prema memorandumu o
razumijevanju (MoU) potpisanog 21.12.2006 sa dravnom
vladom Orisse, plan se sastoji od izgradnje koksne
nov
zemlje u predloene lokacije, 6000 jutara za tvornicu, 1000
Zahtjev za zemljite je skoro
traili POSCO, junoko
kapaciteta na Paradipu, Orissa. Mittal Indija tvrdi, da viak
Orissin
dogovor sa ovim kompanijama se ne zavrava samo na
njima. U zadnje dvije godine, Vlada Orisse potpisala je
prijedloge sa jos oko 40 eljezara. Projecirani kapacitet
tvornica o
od 45 milijardi $. Prema informacijama dravnih vlasti pet
glavnih naci
investirali 24 milijarde $ za izgradnju kapaciteta 32,5 miliona
tona.
ArcelorMittal dri sve niti
Tvrtka je traila posebnu gospodarsko statusnu zonu za svoj
nom
e
ekolokih propisa. Pod krinkom korporacijske odgovornosti,
kompanija se je obvezala da da podrku zajednici i imenuje
savjetnika IL&FS EcoSmart d.o.o. iz New Delhi-a za
pripremanje socioekonomskog eleborata, i
EcoSmart ponovno koristi usluge Svjetske banke za
osnivanje projekta Mumbai gradski prijevoz (MUTP).
Medjutim, na osnovu izvjetaja vlastitog Inspekcionog
Panela vije a koji dokumentuje nedosenu rehabilitaciju i
izmjetanje projekta, Svjetska Banka je uskratila budu e rate
na projekat. Ovo su dosadanji podaci kompanije unajmljene
od strane Mittal-a India za vlastite projekte Pomoci i
Rehabilitacije (R&R).
1 ht t p:/ / www.t hehi ndubusinessl i ne.com/ 2006/ 02/ 21/ st ories/ 2006022100401000.ht m
2 ht t p:/ / www.arcel ormi t t al .com/ i ndex.php?l ang=en&page=49&t b0=41&t bl ng=1
3 Ori ssa-an Emerging St at e i n St eel Sect or. By Suryanshu Choudhory. ht t p:/ / ori ssagov.ni c.i n/ e-
magazi ne/ Orissareview/ may2005/ engpdf/ ori ssa_an_emrgi ng_st at e_i n_st eel_sect or.pdf
4 ht t p:/ / www.i l fsecosmart .com/ reset t l ement .asp
5 ht t p:/ / web.worl dbank.org/ WBSITE/ EXTERNAL/ NEWS/ 0,,cont ent MDK:20869626~pagePK:34370~pi PK:34424~t heSit ePK:4607,00.ht ml
15.
e
Mittal Indija, kae: Kompanija bi uzela R&Rpolitiku kao
R&ROris
neuspjeh da se osiguraju garancije za zapoljavanje
raseljenih. Teret je na kompaniji da zaposli raseljene.
judi ne ele
biti raseljeni prema industrijskim projektima
Protesti
Samo tjedan dana nakon potpisanog dogovora (MoU)
izme u vlade Orisse i Mittala, ljudi u Keonjharu po su
poloaj drugih zajednica protjeranih zbog bezbrojnih
razvojnih projekata u Orissi, ljudi nisu spremni da odstupe
e njihova
zemlja ne bi smijela kupovati za izgradnju eljezare.
Traena zemlja za projekt je itorodna, plodna i
oboje, vladu Orrise i Mittal. Orissa je preteno
poljoprivredna drava gdje skoro 70% radnog
stanovnitva ovisi od poljoprivrede. Program Ujedinjenih
naroda za razvoj (UNDP) kae, da je u Orissi nekih 100.000
porodica raseljenih od indijske nezavisnosti 1947 godine, i
oko 2 milijona po
razvojnih projekata.
Mnogi Orissini prirodni resursi lee na umskim i
se ovdje. Ove ume su dom autohtonih plemena, jedan od
najnepovoljnijih sektora populacije u Orissi, te okrug gdje je
planirana Arcelorova eljezara, ivi 96% autohtonog
stanovnitva. I u susjednoj dravi Jharkand, gdje
populacije na ovom bogatom mineralnom zemljitu, ovisno
je od poljoprivrede, i zemlja je
skupine.
normi. Ako vlada pokua pritisnuti ArcelorMittal na svoje
ljude moda se
Kalinganagaru, gdje je hiljade ljudi protestiralo preuzimanju
zemlje od strane kompanije Tata Steel. Tokom januarskih
protesta 12 domorodaca je ubijeno u policijskoj pucnjavi,
to je postao i veliki problem na nacionalnoj razini. Dvije
drave u Indiji, gdje ArcelorMittal predlae izgradnju
eljezara su veoma bogate prirodnim resursima, jo uvijek su
rangirane kao najsiroma
poboljala ivot siromanih autohtonih zajednica. Autohtoni
narod Orisse i Jharkhanda, su oni koji su siromani i uvijek
bili premjetavani i predavali ognjita, se od
otpora, jer su preputeni bez ikakvog izbora.
Prebi val i t e u Orri si
Phot o by Jorge Revert er.
16.
ArcelorMittal Kryviy Rih
(bivi KryvorizhStal JSC)
Ukrajina
Pozadina
JSC "ArcelorMittal Kryviy Rih" ("KryvorizhStal" JSC) je
metalurka kompanija sa godinjom
proizvodnjom od 7,7 miliona tona i bogatstvom vie od
milijardu tona eljezne rude. eljezara je glavni saradnik u
1934 godine u junom ukrajinskom gradu Kryviy Rih, koje
sastavljeno iz kompletnog metalurkog ciklusa, koji
koksne nusprodukte, metalurku proizvodnju, i
poljoprivredno-industrijski kompleks.
Javna aukcij
drutva "Kryvorizh-Stal " odrana je u Kijevu 24. oktobra
pobijedio je na aukciji i za kompaniju je platio $4,8
milijardi. Novi vlasnik "KryvorizhStal "-a bio je duan
inovacija i ulaganja, kao i socijalne i ekoloke zatite.
-u.
Fot o CEE Bankwat ch Net work.
Ekoloki problemi
U aprilu Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
uslove za implementaciju Ekolokog akcionog plana (EAP).
strane EAP-a niti moe da sudi o razini napretka u
provedbi plana, zato to EAP nije objelodanjen.
o poboljanju ekoloke
postaje sve gora.
ne jedin
prainu, opasne materijale i gasove neprijatnog mirisa.
visoke potronje energije. To j
eljeza.
topljenja eljeza se odvija bre, dakle bre i vie eljeza se
proizvodi.
zajednice, koji, prema zamjeniku sindikata, Nataliyi
Butenko, su sa naruenim zdravljem konstantno uz
Njeno miljenje je podrano od strane
velikim metalurkim gradovima u Ukrajini. Izvjetaj smatra
Kryviy Rih jedno od najnepovoljnijih mjesta za ivljenje, i
situacije nakon njegovog objavljivanja.
22. januara, 2008 godine javno tuilatvo poslalo je pismo
upravi AMKRu kojem je dravni tuilac otvorio sudski spor
protiv slubenika u postrojenjima zbog krenja
Ukrajinskog okolinih propisa. Reakcija uprave jo uvijek
nije jasna.
Transparentnost i javno sudjelovanje
Transparentnost i odgovornost u poslovanju postrojenja
i
zdravstveno sigurnosnom pravilniku se nikad nije
konsultovalo sa sindikatom ili sa nevladinim
organizacijama.
javnost. 2006 godine Nacionalni ekoloki centar Ukrajine
(NECU) zahtjevao je pregled EAP i bio je zavrnjen. Iste
godine na slubenim web stranicama AMKR je najavio
usvajanje zdravstveno sigurnosnog pravilnika i
zahtjeva upravi, ali nije primio nikakav odgovor. Osim toga
jedan je predstavnik nekoliko puta pokuavao zakazati
sastanak sa dunosnicima ekolokog odjela kompanije ali
u vie navrata je sekretar tvrdio, da nisu dostupni.
1 Arcel orMi t t al webpage: ht t p:/ / www.arcel ormi t t al .com/ i ndex.php?l ang=en&page=554
2 See for exampl e t he 25.12.2006 st at ement on t he company websit e (i n Ukrai ni an) at : ht t p:/ / www.mi t t al st eel .com.ua/ pl s/ met al urg/ paper.news?p_i d_news=1381
3 See for exampl e Obkom news port al, 26.12.2006, ht t p:/ / obkom.net .ua/ news/ 2006-12-26/ 0759.sht ml
4 Int ervi ew by Al ena Mi skun of CEE Bankwat ch Net work wi t h anonymous Arcel orMit t al Kryvi y Ri h employee, 23.10.2007.
5 Int ervi ew by Al ena Mi skun of CEE Bankwat ch Net work wi t h AMKR TU represent at i ves, Jul y 8, 2006
6 Sci ent i fic Hygi eni c Cent re of Ukrai ne. Turos Ol ena, St at e of healt h of t he popul at i on: birt h and deat h i n t he indust ri al cit i es of Ukrai ne wit h di fferent level s of ai r pol lut i on ,
1998ht t p:/ / www.l i b.ua-ru.net / i node/ 25488.ht ml
7 Let t er from Publi c Prosecut ors Offi ce t o AMKR, 22. 01.08, 60-08/ 16.2
. 17.
ttala:
Rezul t at i ekol oki h i nvest i cij a j o uvi j ek ni su j asn.
Ako EAP i zdravstveno sigurnosni pravilnik nisu dostupni
javnosti i radnicima u kompaniji vrlo je teko suditi stanje
-ovom
financiranom projektu u Kazakhstanu ArcelorMittal
upoznato s detaljima akcijskog plana, i nejasno je da li je
eno sigurnosna pitanja
u kompaniji. Prema uslovima iz ugovora sa dravom, novi
taktike kompanije se odnose na prirodno smanjenje
radne sile i sporazumnih odpravnina, npr. penzionisanje
radnika i eljezara ne zapoljava nove radnike. To je
eni rad
za preostale uposlenike, i prema sindikatu se to stvarno i
dravama, gdje je omjer 3-
oduktivnosti.
dode
u
rude, koksne nusprodukte, metalurku proizvodnju, i
poljoprivredno-industrijski kompleks; prema tome
omjer produktivnosti je relativno nizak.
Odlasci na osnovu odpravnina kako se navodno govori su
dobro skompenzirani, no broj profesionalnih radnika se
smanjuje i ne zapoljavaju se novi. Zato nivo posla ostaje
isti za manji broj radnika.
rizik od povreda na radu.
sindikalnog odbora JSC "KryvorizhStal"-a i novog vlasnika.
Uposlenici su izveli povremene proteste usljed odbijanja
plata metalurkih radnika.
Samo zbog intervencije dravnog imovinskog fonda 13
plate za 2005 godinu, rad
godine. Potpisivanjem novog kolektivnog ugovora za
2007-
ocijenio. ema godinjem izvjetaju za 2004 godinu.
Mittal Steel ne prihvata bilo koje ozljede na radu kao
dopustljive i neminovne. Nova doktrina je jasna, da se sve
mjesta bez ozljeda
i Stopa ozljeda na radu se je poboljala za
Si ndi kat Kryvi y Ri h hi t no zaht j eva brojna si gurnost no zdravst vena i
ekol oka pobolj anj a.
Fot o: CEE Bankwat ch Net work.
6 Sci ent i fic Hygi eni c Cent re of Ukrai ne. Turos Ol ena, St at e of healt h of t he popul at i on: birt h and deat h i n t he indust ri al cit i es of Ukrai ne wit h di fferent level s of ai r pol lut i on ,
1998ht t p:/ / www.l i b.ua-ru.net / i node/ 25488.ht ml
7 Let t er from Publi c Prosecut ors Offi ce t o AMKR, 22. 01.08, 60-08/ 16.2
8 Let t er from Mi t t al St eel Temi rt au N01-5/ 97 of 16.03.2006 (repl y t o Green Salvat i on (Kz)
9 Gazet a Po-Ki evski news port al , 20.02.2007 ht t p:/ / www.pk.ki ev.ua/ count ry/ 2007/ 02/ 20/ 090047.ht ml
10 Int ervi ew by Al ena Mi skun of CEE Bankwat ch Net work wi t h AMKR TU represent at i ves, 12.03.08
12 Int ervi ew by Al ena Mi skun of CEE Bankwat ch Net work wi t h anonymous ArcelorMi t t al Kryviy Ri h empl oyee, 23.10.2007. ht t p:/ / www.zvani e.com/ art i cl es/ 145
14 Busi ness port al s ht t p:/ / www.audi t .kharkov.com/ archi ve.php?t ype=news&i d=52 20.12.2005 and ht t p:/ / www.bogdanovi ch.biz/ i ndex.php?l ang_i d=1&cont ent _i d=14
20.12.2005
15 Int ervi ew by Al ena Mi skun of CEE Bankwat ch Net work wi t h AMKR TU represent at i ves, July 8, 2006.
16Mi t t al St eel Annual Report 2004ht t p:/ / www.t helnmgroup.com/ Invest or+Relat i ons/ Annual +Report +2004/ Company+Overvi ew/ Corporat e+and+Soci al+Responsi bi l
i t y.ht m
18.
Prema podacima sindikata,
novog sistema zapoljavanja (dobrovoljni odlasci) i nakon
h su dva
bila smrtna.
n preuzetim
sigurnosnim mjerama kao i sa poboljanjima na
Bankwachu spisak zahtjeva za sigurnosno zdravstvenu i
ekoloku zatitu u eljezari. Bankwatch je dostavio spisak
osoblju EBRD 2006 godine na godinjem sastanku EBRD-a
u Londonu. Do sada su samo dva od deset zdrvastveno
ekolokih mjera, samo jedan od pet je vie manje
ispunjen.
Mnogi nedostaci u zdravstveno sigurnosnim mjerama u
eljezari su jednostavno prouzrokovani manjkom
financiranja. Prema investicionom planu eljezara mora
dodijeliti 0,6% godinje prodaje sigurnosti na radu i
zdravlju. 2007 godine je trebalo biti 17,6 miliona $, i 2008
godine 23,7 miliona $. U praksi plan izgled
operacijeske trokove, zdravstveno sigurnosne mjere,
remontne trokove i ekoloku zatitu) i posreduje upravi
eljezare. Uprava je sklona smanjivanju zahtjeva od 30-
ukidaju npr. malo ili nikako izdvojenog novca je
namjenjeno za zdravstveno sigurnosne mjere, eljezara to
izvrava samo na papiru.
Druge kontraverzne poslovne prakse u ArcelorMittal
Kryviy Rih
Proces privatizacije "KryvorizhStal" JSC nije bio
transparentan i ba svako nije bio zadovoljan ishodom.
2006 godine ukrajinski slubenici su razmatrali o
nespremnosti da ispuni oba
planirane 13 plate svojim radnicima, izostanak socialnog
stanovanja, nedovoljna pozornost na sigurnosti i zdravlju,
. Zauzvrat AMKRje tvrdio
da
dravne fondacije nastali zbog razlika u interpretaciji
ispunjavanja standarda, a ne krenjem ugovora od strane
investitora. nut.
ukrajinskog PDV-a:
ukrajinski rudnici vre ekstrakciju rude, eljezara Kryviy Rih
je topi u eljezo, eljezo se konvertira u palice, koje se onda
prodaju u Evropi drugim Mittalovim eljezarama po niim
cijenama. Tamo su upotrebljene kao material za metalne
instalacije, namjetaj i mree i sl. pretvorene u porezne
proizvode, koji kotaju vie. Ovako Mittal koristi eljazaru u
Ukrajini kao sirovinu i izbjegava vie poreze u Ukrajini.
Korupcija i nepotizam u srednjem i niem rangu
upravitelja, posebno u odjelu nabave, bila je prijavljena od
novi vlasnik nije mogao iskorijeniti staru praksu.
Prema informacijama zaposlenih uprava eljezara
nisko-prani sistem koksnog punjenja na koksnoj bateriji
bio je konstruisan, prema podacima sindikata za samo 0,6
miliona$ umjesto za 2 miliona$, i konstantno je podvrgnut
adaptacionim radovima ( sistem nije radio oko jednu
funkciji kakvoj bi
trebalo da bude tako izgleda da su mjere
implementirane ali to pak nije donijelo poboljanja u
stvarnosti.
bez obzira na kvalitet planiranog rada.
Mittal Steel Kryviy Rih
U aprilu 2006 godine EBRD je dodijelila kredit za nedavnu
privatizaciju ArcelorMittal Kryviy Rih. Glavna namjera
$200 milionskog projekta prema EBRD je optimiziranje
proizvodnih kap Kredit
i implementaciju Okolinog
akcijskog plana. Dok su poboljanja jasno potrebna
eljezari, vrlo je dvomljivo da ArcelorMittal ne moe dobiti
financijska sredstva za ovakav projekat iz komercijalnih
izvora
cilj. To je daleko od jasnog, da primjerene provjere ne
, to je i rezultiralo
porast zdravstvenih i sigurnosnih incidenata.
17 Mi t t al St eel Annual Report 2005 ht t p:/ / www.mi t t al st eel .com/ NR/ rdonl yres/ 1AFC05CB-9257-4F1C-B7F9-F6570AD2D8C3/ 0/ 2005LOWRESAnnual Report .pdf
18 Report on Healt h and Safet y at AMKR prepared for t he Day of Heal t h and Safet y at AMKR by Nat al ya But enko (TU Deput y Head).
19 Issue Paper on Mi t t al St eel Kri viy Ri h, May 2006, ht t p:/ / bankwat ch.org/ document s/ ebrd_2006_mi t t al .pdf
23 Podrobnost i news, 14 Oct ober 2006, ht t p:/ / www.podrobnost i .ua/ economy/ i ndust ri al / 2006/ 10/ 14/ 357516.ht ml
24 Gal a.net news, 18.05.2006, ht t p:/ / news.gal a.net / ?cat =8&i d=219671
25 Int ervi ew by Al ena Mi skun of CEE Bankwat ch Net work wi t h anonymous ArcelorMi t t al Kryviy Ri h empl oyee, 23.10.2007.
26 Int ervi ew by Al ena Mi skun of CEE Bankwat ch Net work wi t h AMKR TU represent at i ves 12.03.08
27 Int ervi ew by Al ena Mi skun of CEE Bankwat ch Net work wi t h AMKR TU represent at i ves, 12.03.08.
28 EBRD proj ect summary document . 03.03.2006 ht t p:/ / www.ebrd.com/ proj ect s/ psd/ psd2006/ 36813.ht m
19.
ArcelorMittalove
Luxembourg
Juni Luxembourg je dom za tri ArcelorMittalove tvornice
u Schifflangu, Esch-sur-Alzettu and Differdangu.
Postrojenja su razmjetena tako da su blizu jedna drugoj, i
U evidentirane, a
g Arcelormittalovih elektro
Ipak propisi utemeljuju radno operativne
dozvole tek na osnovu procjena razina emisija mjerenih
Kao rezultat toga, uvedena je dodatna mjerna metoda za
Za posljednih dvanaest godina, dakle, osim za mjerenja
mjereno sa tzv. bioindikacijskom metodom. Ova
monitorinka metoda odvija se u tri razdoblja tijekom
biljaka u zemlju i njihovo uzgajanje prema standardnom
nekoliko sedmica, biljke se prikupljaju i njihov sadraj
se ispituju posebno na teke
metale (olovo, kadmij, cink, itd.), dioksine, metipirol
(PCDD/PCDF), kao i PCB (poliklorirani biefenili=.
Odgovornost za provedbu ove faze mjerenja lei na
Ministarstvu za zatitu okolia.
Trend, koji se je dogodio kroz sve faze mjerenja, a koja su
posebno olova i dioksina / metipirola su prevelika!
na i
I sada su eljezare najavile daljnje promjene
spaljivanjem koritenih guma i 14% godinjeg
-Belvalu, uz 29%
-Schifflangeu
vodi do drugih potencialnih problema.
S obzirom na h
trebao poslati sve potrebne informacije i izvjetaje s
ciljem da se smanji trenutni negativni uticaji na
zdravlje i okoli.
Tri Arcel ormi t t al ova post roj enj a u Luxembourgu, rezul t i ral a su cvi soki m
razi nama t et ni h hemi kal i j a. U neki m mj est i ma l j udi ne mogu j est i l okal no
Fot o: Mouvement Ecologi que, Fri ends of t he Eart h, Luxembourg.
stavlja na raspolaganje kako bi se izbjegli daljnji pritisci na
okoli, kao rezultat planiranog irenja aktivnosti.
ova akcija naravno nije u skladu sa trenutnim pravnim
propisima, kao sto su direktive IPPC-a.
20.
ArcelorMittal Ostrava
(biva Nova Hut)
Osvrt
Nova Hut Klementa Gottwalda je
osnovana 1951 kao poduhvat i bila je preimenovana
1989 godine u Nova Hut. Naazi se u sjevernoj Moravskoj u
gradu ostrava, koji ima populaciju od oko 300 000 ljudi, i
teka vremena. Radna snaga je bila prepolovljena na oko
12 000 radnika, ali kompanija je jo uvijek ostaje bez
novca.
U 1997 godini Internacionalna financijska korporacija (IFC)
potpisala je ugovore o zajmu od ukupno 250 miliona $ na
Novu Hut, a.d. Ali do 2000 godine postrojenje je na ivici
bankrota.
U februaru 2002 godine, LNM Holding osvojila je
ekskluzivno pravo na kupov
kontrole nad 52% udjela za 6 miliona $ i uz pretpostavku
464 miliona $ u dugovima i drugim obvezama. Web
strana kompanije prikazuje strukturu vlasnitva kao Mittal
Steel Holdins AG
Ministarstvo financija CZ
konsolidacijska agencija 10,97% udjela, iako je
vlada izvrila prijenos svojih dionica nakon rijeenog spora
Ekoloki problemi
98
godine. Zajedno sa smanjenjem proizvodnje, to je
doprinjelo optem poboljanju kvaliteta zraka na u regiji.
godini, u okoli.
Prema godinjem izvjetaju ArcelorMittal Ostrava
potroeno je vie od 130 mil. CZK (9,7 mil. $) na ekoloke
zemlje i podzemnih voda, i projekt za poboljanje
en tijekom
godine. 2006 godine su zavrene rekonstrukcije i
emisije u eljezari, i napravljene su promjene u
e zraka u okrugu Radvani ce Bart ovi ce
O j e sa
Fot o: Enviroment al Law servi ce
aeroz 2005 godine
ArcelorMittal Ostrava se jo
eljezara se nalazi u neposrednoj
blizini grada Ostrava. Hiljade stanovnika ivi u urbanim
naseljima oko eljezare su izravno izloeni pogoranom
volumenu izgaranju proizvoda porijeklom iz tvornice.
Najgore stanje je u okrugu Radvanice Bartovice. Prema
rezultatima ispitivanja kvalitete zraka provedenog na
granice, do 700%, to uzrokuje vrlo ozbiljan zdravstveni
rizik za lokalne ljude.
Iako je situacija u regionu alrmantna vrlo dobro je poznato
ko je odgovoran (lokalne vlasti kao i predstavnici
ArcelorMittala) nije bilo znatnijih poboljanja kvalitete
rmittal.
1 Mi t t al St eel Ost rava, Annual report , 2003, ht t p:/ / www.mi t t al st eel ost rava.com/ M_economi crep03_s3_en.ht ml
2 Arcel orMi t t al Ost rava websi t e, ht t p:/ / www.mi t t al st eel ost rava.com/ M_hi st ory_s2_en.ht ml
3 Man of St eel , Fort une Magazi ne, 1 Sept ember 2003, www.l nm-group.com/ mi t t al Mai n/ at t achment s/ Man%20of%20St eel .pdf
4 IFC websi t e: ht t p:/ / www.i fc.org/ i fcext / eca.nsf/ Cont ent / Sel ect edProj ect Czech?OpenDocument &UNID=00D5CA56C9C6F41B8525688E00740540
5 NOVA HUT: Czech Gov't . t o Sell Troubl ed Bi ggest St eel Company, Financi al Times, 9 June 2000 ht t p:/ / bankrupt .com/ TCREUR_Publ ic/ 000613.mbx
6 Man of St eel , Fort une Magazi ne, 1 Sept ember 2003, www.l nm-group.com/ mi t t al Mai n/ at t achment s/ Man%20of%20St eel .pdf
7 Arcel orMi t t al Ost rava websi t e: ht t p:/ / www.mi t t al st eel ost rava.com/ M_profi l e_s2_en.ht ml
8 Man of St eel , Fort une Magazi ne, 1 Sept ember 2003, www.l nm-group.com/ mi t t al Mai n/ at t achment s/ Man%20of%20St eel .pdf. For more det ai l s about t he di sput e, see Jana
St ai ned St eel , Czech Busi ness Weekl y, 02.01.2007, ht t p:/ / www.cbw.cz/ en/ st ai ned-st eel / 3874.ht ml
9 Mi t t al St eel , Annual Report 2004 ht t p:/ / www.mi t t al st eel .com/ Invest or+Rel at i ons/ Annual +Report +2004/ Company+Overview/ Corporat e+and+Soci al +Responsi bi li t y.ht m
10 Mi t t al St eel news rel ease: Mi t t al St eel Ost rava meet s si gni fi cant l y t ight er emi si on (si c) l i mi t s, 2 Apri l 2007, www.mi t t al st eel ost rava.com/ pdf/ 14-ekol ogie-2-41.pdf
11 Kri st i na Al da: All Choked Up, Prague Post , 1 November 2006, ht t p:/ / www.praguepost .com/ art i cl es/ 2006/ 11/ 01/ al l -choked-up.php
12 For up-t o-dat e dat a from emissi on monit ori ng i n t he area see: ht t p:/ / www.zuova.cz/ i nformace/ i mise/ graphpi c.php
13
21.
Jedan od razloga je i pasivnost odgovornih vlasti, koji su
u regiji. To, npr., dovodi do velikodunog izdavanja radne
dozvole za ArcelorMittal i neadekvatnih klauzula o
operativnim uvjetima. Te dozvole, u suprotnosti sa
zakonom, ne uzimaju u obzir stanje okolia u pozadini, to
je dovelo do vrlo paradoksalne situacije gdje ArcelorMittal
ispunjava emision e u
dozvolama,
zakonom, za nekoliko puta. Drugi razlog je mlak odziv
Arcelormittala na katastrofalno stanje kvalitete zraka u
blizini eljezare. Predstavnici Arcelormittala su se pojavili
situaciju opasnu po zdravlje u regionu Radvanice
Bartovice (prebacivanje odgovornosti na druge
industrijska postrojenja u regiji, transportne emisije i
emisije lokalne termoelektrane).
Taj pristup predstavnika ArcelorMittala oko ekolokih
pitanja moe biti ilustriran i procesom proizvodnje nove
nairoko predstavljena, da kao takva moe dovesti do
upravnog postupka pokazalo se je, da projekt nije u
skladu sa zakonskim zahtjevima za koritenje najbolje
raspoloivih tehnologija.
U jesen 207 godine, GARDE Program (Globalni savez za
odgovornost, demokraciju i kapital) zajedno sa
su pomagati stanovnitvu pogo jem
besplatnim pravnim savjetima. GARDE-ovi advokati
pomogli su organizirati peticiju protiv neodgovornog
ponaanja ArcelorMittala i dravnih vlasti, koje je
akcije zahtjevaju pregled izdanih radnih dozvola, koje su
posredovane nadlenim organima. I daljnje akcije su u
pripremi.
Fot o: Enviroment al Law servi ce
Pitanja rada
Smanjenja radne snage su provedena u nekoliko koraka uz
dobrovoljni odlazak i naknadu. Prvi krug smanjenja 2004
godine nakon priivatizacije rezultirao je naputanjem 1
730 zaposlenih. 20 septembra 2006 kompanija je najavila
dodatnih 2 200 radnih mjesta u roku od tri godine. Sindikat
je izrazio zabrinutost da
preostale radnike.
Nakon privatizacije, Arcelormittal Ostrava uiva niske
poreze na okoli od 25%. Nije jasno da i je ovo jo uvijek
je potpisala ugovore u vrijednosti250miliona za Nova Hut
d.d. za sveobuhvatno restrukturiranje i modernizaciju
i
produkt i na postrojenja u skladu sa ekolokim
standardima, sa oko 13% od investicionog programa
planirano je -ove
smjernicama Svjetske banke o zatiti okolia.
a
proizvode za automobile i
godine Nova Hut nije isplatila niti ijedan kredit, i ne zna se
koji su aranmani bili napravljeni za otplatu. Iako kredit
nije napravljen direktno na ArcelorMittal, to je zasigurno
beneficiralo kompaniju, koja je u mo koristiti rad
valjaonice za kredit.
22.
utjecaji svjetskog
Arcelor Mittal
U Vanderbijlparku
Juna Afrika
U periodu od 2001. - 2004. godine Lakshmi Mittal je
preuzeo ISCOR korporaciju eljeza i gvoa, zaputeni
gigant u Junoj Africi koji proizvodi vie od 90% eljeza u
ovoj d
uteda dogovorenih takvim ugovorom od 2001. godine
de to je bilo
vie nego dovoljno da 'pokrije' dionice ISCOR-a koje je
kupio za R2 milijarde 2001. godine. Mittal je preuzeo
Niska cijena je podrazumijevala i trokove nastale
se odrazili na lokalne
zajednice smjetene uz fabriku. Mittal je do sada uspio
ova transakcija bila tako 'jeftina' a izbjegnuto je i
regije.
Kupovina eljezare polutanata
U trenutku kad ga je Mittal kupio, aparthejdovski gigant
u borbi protiv lokalne
svjetskog rata izlijevala je svoju otpadnu vodu u
kanalom, crpili vodu za navodnjavanje i rekreaciju. Kod
stanovnitva eljezne doli zdravstvenih
problema (npr. karcinom), a to je dalje negativno uticalo
i na njihove aktivnosti na farmi. Stanovnitvo se
angaovalo u administrativnoj i sudskoj borbi protiv
giganta ISCOR-
poravnanje i to tako to je snabdio vodom male
zemljoposjednike koji su bili 'na udaru', pod uvjetom da
prethodno potpiu dokument u kojemu daju svoju
saglasnost da se to pitanje smatra zatvorenim. Nakon toga
je uslijedila vansudska nagodba u kojoj je ISCORotkupio
njihove posjede.
ISCOR je paljivo i uspjeno izbjegao prihvatanje
odgovornosti za tetu koju je uzrokova . 1994.
spor protiv ISCOR-a zbog krenja dozvole za koritenje
naveli u prilog ovakvoj odluci je bio da bi parnica iziskivala
-a ne bi bila
nita drugo nego gubitak resursa.
Rezultat ove odluke je da ISCORnikad
'
-
om na sudu to je bio napor koji je izgledao sve uzaludniji
kako su rasli trokovi postupka. ISCORje izuzeo izvjetaje
kako su u fazi izrade Master Plana koji bi rijeio ovo pitanje.
Master Plan je ostao misterija do danas. Radi se o
dokumentu od 9.000 strana koji vrlo detaljno opisuje
ISCOR-ove, a poslije Mittal-ove namjere, u vezi rjeenja
Post-
Odjelu za vodosnabdjevanje, pomagala je ISCOR-u i
nosti. Iako je taj Master
Plan bio u rukama drave, odbila je da ga objavi
zainteresiranim stranama kao npr. stanovnitvu
javnosti' u procesu u kom je ISCORaplicirao za izdavanje
dozvole za vodosnab
ISCOR-
kopija tog materijala.
posjede stanovnitva 'eljezne doli
zonu prema istoku gdje je zajednica nekad
Menaderi Mittala su preuzeli posao od
svoju imovinu, a mali broj njih pruao je otpor odlasku iz te
zone. Njima je bilo teko ivjeti u izolovanim domovima.
Jednom od stanovnika su Mittalovi menaderi farme
smatraju svojim vlasnitvom, te je bio prisiljen platiti
tkupio' nazad. To je bio i
ostao sastavni dio Mittalove taktike na terenu usmjerene
na uklanjanje i posljednjih stanovnika iz te zone, te njeno
potpuno zatvaranje za javnost.
Arcel orMi t t al u Vanderbi j l parku nema kompromi sa kod si gurnost i
Fot o groundWork, Fri ends of t he Eart h, Sout h Afri ca 23.
lokalni utjecaji svjetskog
od eljezare. Kontaminirana voda iz fabrike se ulijeva u
U
ke je
ne Boipatong,
eljezna dolina i Vanderbijlkpark, prioritetnom zonom
instalirano, a proces uspostavljanja standarda kvaliteta je
u rangu sa problem
instalacijom opreme za uklanjanje sumpora na nekim od
Tabe
2000. godi ne. Emi si j e su i zraene u t onama/ godi na (t pa)
Lebdee estice (PM10) / tpa
ISCOR Vanderbijlpark 8,99
Eskom Lethabo 8,15
ISCOR Vereeniging 8,046
Sasol SCI 6,618
Vaal Trougao Ukupno 43,04
Sumpor dioksid / tpa
Eskom Lethabo 219,868
Sasol SCI 33,061
ISCOR Vanderbijlpark 23,203
Sasol/Ukupnol Natref 19,144
Vaal Trougao Ukupno 298,624
Karbon dioksid / tpa
Eskom Lethabo 21,920,000
Sasol SCI 7,100,000
ISCOR Vanderbijlpark 6,244,000
Sasol/Ukupno Natref 3,076,950
Vaal Trougao ukupno 38,565,422
Iz t erenskog radnog i zvj et aj a 2006. godi ne, 'kont ami ni rani prost ori '.
Kompi l i rano i z SCORGIE 2004. godi ne.
kapaciteta vrijedan R9 milijardi. Dijelovi plana su se mogli
dobiti putem EIA, a program je, kako je navedeno, kotao
R1 milijardu 'sredstava potronje za okoli' to je trebalo
aplikanata za drugu parnicu
jo uvijek bila na sudu, 2006. godine je Mittal Steel
bilo
pravde' aktivnom u
cijelom Vaal Trouglu koji je objedinjavao stanovnitvo
Boipatonga i Bophelonga
eljeza. 2002. godine, za vrijeme svjetskog samita o
odrivom razvoju eljezara u Vanderbijlparku, je u centru
ja je od tada
dobila nepodjeljenu medijsku panju.
platila zajednica. Priblino 1.000 familija je skoro potpuno
'otkupljeno' ali niko nije dobio kompenzaciju za svoje
tvene zatite ili gubitak
svoje
susjede Mittala: 'Svako ima pravo (a) na okoli koji nije
tetan po zdravlje ili dobrobit, te na (b) za zatitu okolia u
degradaciju...'
na zdrav okoli. Strike
j
penzije koju je sticao tekim radom cijeloga ivota. Tako je
mogao ostvariti san da prui dom svojo
Unitenje njegovih snova je jednako loe kao i prazna
....ugroavaj u samo zdravl j e i dobrobi t svoj ih susj eda u
el j eznoj dol i ni . Fot o Groundwork, Pri jat el j i Zeml j e, Juna Afri ka
Strike Matsepe, sad 74-
tvornici Coca Cole u Vanderbijlk Parku, a svoju je penziju
iskorisitio za kupovinu malog posjeda u eljeznoj dolini
1990. godine. 'Ovo je bilo vrijeme Mandele kad su ljudi
mogli kupovati gdje su htjeli', kae on. Doveo je svoju
novom domu i tad je s ponosom izja
hrane je trajala dvije sedmice'. Njegova parcela je uz
ogromni ISCOR nanos. U posljednjih 15 godina kod
n
mane, a veliki broj ih je uginuo. 'Sve skupa je uginulo: 30
zbog pojave krvi u urinu, iznemoglosti i nedostatka
koncentracije. Nedavno je proveo 6 sedmica u bolnici zbog
insuficijencije bubrega. Njegova sestra Alinah je bila
dobrog zdravlja, ali nakon to mu se pridruila u eljeznoj
dolini, '...preminula je u julu mjesecu 2004. godine od
posljedica otkazivanja bubrega i karcinoma'. U krvi su joj
ISCOR-
sad za nju prekasno.'
nedavno prebolovanog modanog udara, te nakon to se
ine za
isplatu trokova parnice iz neuspjelog sudskog spora, on
navodi: 'Tijelo me boli', ali spreman je i umrijeti kako bi
ustrajao u borbi protiuv ISCOR-a. 'Zarobljen sam ovdje'
kae Strike, 'Ne mogu se odseliti i kupiti neto drugo
novcem koji mi nude za parcelu, jer je to nedovoljno'.
(Intervju, Vanderbijlk park, 22. juni 2005. godina). 24.
Arcelor Mittal Temirtau
(ranije Mittal Steel Temirtau,
ISPAT KARMET, Karaganda,
metalurki kombinat)
Kazakhstan
Pozadina
Arcelor Mittal Temirtau (AMT) osnovan 1950. godine je
eljezara koju je zajedno sa kompletnim infrastrukturnim
kapacitetima za kaptivirani ugalj, eljeznom rudom i
kombinatom kupio Arcelor Mittal a onda ISPAT od
vlade Kazakhstana 1995. godine. Smjetena u gradu
Temirtau sa 170.000 stanovnika u regiji Karaganda u
centralnom Kazakhstanu, ona pokriva gotovo 5.000
hektara, te raspolae kapacitetom od oko 5.5 miliona tona
godinje. AMT rukovodi s 8 rudnika uglja u regiji. Ukupna
2007. godine. Te iste godine je AMT-ov proizvod valjanog
eljeza bio 3.581 miliona tona. Kombinat izvozi oko 90%
svog proizvoda, i to uglavnom u Rusiju, Iran i Kinu.
Gradovi Temirtau i Karaganda, ali i njihova okolina (oko 1
milion stanovnika) indirektno zavise od tvornice koja je
zaposlila je 55.000 radnika i ostvarila 4% od GDP drave.
Fot o CEE Bankwat ch net work
Mittalova tvornica u Temirtau je dobila nekoliko direktnih i
indirektnih kredita od IFI-ja u proteklih 12 godina:
Godina 1997
Finansijska institucijaEBRD
Svrha Rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta i poboljanje
implementacija 3 okolina plana aktivnosti koji bi
doprinijeli poboljanju uticaja na zdravlje i okoli te
uskladili rad kompanije s uputstvima vezanim za okoli
koje donosi Svjetska Banka.
Iznos USD 54 miliona
Primalac AMT (bivi Ispat Karmet Steelworks)
Godina1997
Finansijska institucija IFC
Svrha Svrha Rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta i poboljanje
implementacija 3 okolina plana aktivnosti koji bi
doprinijeli poboljanju uticaja na zdravlje i okoli te
uskladili rad kompanije s uputstvima vezanim za okoli
koje donosi Svjetska Banka.
IznosUSD 132.5 miliona
Primalac AMT (bivi Ispat Karmet Steelworks)
Godina 1999
Svrha Podrka razvoju ma
ili indirektno povezanih s AMT-om i/ili pokretanje razvoja
privatnog sektora u regiji Karaganda.
Iznos USD 2.5 miliona
Primalac -u putem
Kaskommertzbank)
Godina Godina 2001
Svrha Stimulacija povezivanja krupnog korporativnog i privatnog
Iznos USD 3.4 miliona (ravnomjerne investicije)
Primalac AMT
Godina 2004
Finansijska institucijaIMC 'korporativni zajam'
Svrha -u da pobolja okoline
njihovo uskla
-u ustvaranju i odravanju
zdravog okolia i zdravlja stanovnitva, kao i sigurnost
sistema na irem korporativnom nivou kako bi sve
Svjetske Banke i/ili Evropske Unije; 'rehabilitacija',
deblokiranje procesa proizvodnje i osiguranje radnog
NM-
1 Arcel orMi t t al webpage: ht t p:/ / www.arcel ormi t t al .com/ i ndex.php?l ang=en&page=559
2 Reut ers: Arcel orMi t t al t o boost Kazakh uni t out put i n 2008, 14 February 2008 ht t p:/ / www.reut ers.com/ art i cle/ companyNewsAndPR/ i dUSL1449830920080214
3 IFC webpage: ht t p:/ / www.i fc.org/ i fcext / spi websi t e1.nsf/ 2bc34f011b50ff6e85256a550073ff1c/ 7d7d5d14261dfbf88525688e0075b0f3?opendocument
4 Mark Franchet t i , Robert Wi nnet t and Hol l y Wat t , Mi ners face sui cide mi ssion worki ng for Mi t t al 's empi re, 10.06.2007,
ht t p:/ / www.t i mesonl i ne.co.uk/ t ol / news/ worl d/ asi a/ art icl e1909796.
ece
5 EBRD Proj ect Summary Document ht t p:/ / www.ebrd.com/ proj ect s/ psd/ psd1997/ 3324.ht m. Elsewhere t he IFC and EBRD l oans i n t ot al are i ndi cat ed as t ot al l i ng USD 250
mi l l ion (EBRD
press rel ease, 14.04.2008, ht t p:/ / www.ebrd.com/ new/ pressrel / 1998/ 18apr14.ht m)
6 IFC webpage: ht t p:/ / www.i fc.org/ i fcext / spi websi t e1.nsf/ 1ca07340e47a35cd85256efb00700cee/ 7D7D5D14261DFBF88525688E0075B0F3
7 IFC webpage: ht t p:/ / www.i fc.org/ i fcext / spi websi t e1.nsf/ c9aba76ed1df1938852571c400727d66/ d30919963d4bbbd98525688e0075b663?opendocument
8 IFC webpage: ht t p:/ / www.i fc.org/ i fcext / spi websi t e1.nsf/ c9aba76ed1df1938852571c400727d66/ d30919963d4bbbd98525688e0075b663?opendocument 25.
celorMittala: lokalni utjecaji svjetskog
Iznos USD 100 miliona
Primalac LNM Holdings N.V.Grupa (vlasnitvo g-dina
Lakshmi M. Mittala) za potrebe Kazakhstan AMTI
Rumunija i Mittal Steel-a Galati)
Godina2007
Finansijska institucija EBRD
Svrha
Temirtau, zdravlja stanovnitva te sigurnosti radnika u
rudnicima Karaganda s ciljem da se dovedu u sklad s
arodnom praksom.
Iznos USD 100 miliona (fusnota 10)
Primalac AMT
Kredit iz 1997. godine je zaradio kritike VB medija kao
Blair-a prilikom Mittalove kupovine rumunske tvornice
'Galati' samo nekoliko mjeseci nakon to je Mittal donirao
ttal Galati
da je Mittal dao jo jednu, skromniju donaciju
mjeseci nakon toga VB je podrala EBRD kredit za
Mittalovu tvornicu tad se zvala Ispat Karmet u
Kazalhstanu
Jedan od ciljeva EBRD i IFC sindikalnih kredita iz 1997.
godine, a koji su podrazumijevali kao kriterij i procjenu
uticaja na okoli, je bio da se popravi situacija u vezi
zatite zdravlja i okolia, kao i sigurnosne mjere Arcelor
Mittala Temirtau, te da se usklade s uputstvima vezanim
za zatitu okolia u Temirtau iako su neke aktivnosti
Kredit IFC-ja iz 2004. godine za LNM Holdings u vlasnitvu
Laksh
okoline performance AMT-a kako bi se postupilo i u
skladu s standardima Svjetske Banke i / ili EU.
a
regiji. Grad Temirtau je 2. po redu s najviim nivoom
rangiran kao esti u Kazakhstanu.
Implementacija Planova zatite okolia. U okvirnom planu
projekta koji finansira EBRD iz 1997. godine za Mittal Steel
eljezare, termoelektranu, TEC2, te rudnike uglja.
Dokument koji rezimira projektne ciljeve na EBRD web
stranici kae implementacija EAP-
puno ih uskladiti sa
okolinim standardima Kazakha, te nejakim uputstvima
zatitu okolia Karagande (KSDEP) pri Ministarstvu za
zatitu okolia Kazakhstana (MEP) u junu 2007. godine,
pokazuje da se situacija vezana za okoli u Temirtau
pogorala u posljednje 3 godine . S obzirom na veliki
uticaj AMT-a na grad, ovo sve baca sumnju na rezultate
projekta.
Menadment tvornice izvjetava da su u proteklih 8 godina
termoelektrani reducirane sa 107 na 64 kg/ton .
predstavlja sveukupno poboljanje situacije s obzirom da
kvalitet zraka u gradu zavisi od ukupnog proizvoda
eljezare.
Uprkos poboljanju efikasnosti, prema KSDEP u protekle 3
godine pa sve do 2007. godine, index atmosferskog
dioksid, fenol, amoniak i praina su registrovani u
jenih
koncentracija .
2005. lelno
s proizvodnjom , ali slubeni podaci pokazuju da se
e s pov
proizvodnje .
Eksploatacija uglja u Kazakhstanu
priblino 300 miliona m . Visoke
koncentracije metana oteavaju radne uvjete rudara
znatnoj mjeri doprinosi klimatskim promjenama. U skladu
s slubenim podacima Arcelor Mittal je razvio program
godine program rezultirao kaptaom i koritenjem 56
miliona m metana (p ).
9 IFC webpage: ht t p:/ / www.i fc.org/ i fcext / spi websi t e1.nsf/ 2bc34f011b50ff6e85256a550073ff1c/ 6296eb2c6c7fcd3d85256e6a006a9d11?opendocument
10 EBRD webpage: ht t p:/ / www.ebrd.com/ proj ect s/ psd/ psd2007/ 37546.ht m
11 t al s-315m-l oan.2305133.j p
12 EBRD Proj ect Summary Document , updat ed 31.01.2006, ht t p:/ / www.ebrd.com/ project s/ psd/ psd1997/ 3324.ht m.
13 newspaper of 30.06.2005; ht t p:/ / www.kazpravda.kz,
14 EBRD websi t e: ht t p:/ / www.ebrd.com/ proj ect s/ psd/ psd1997/ 3324.ht m, updat ed 31.01.2006
15 Report of t he Head of Karaganda St at e Depart ment for Envi ronment al Prot ect i on Smagul ov B.A. at t he work gr oup meet i ng i n t he Mi ni st ry for Envi ronment al Prot ect i on,
May 23, 2007, Ast ana,
Kazakhst an (recei ved from KSDEP on June 28, 2007, out goi ng mai l number 03-2-1-4/ 6588 from 28.06.2007)
16 EBRD websi t e: ht t p:/ / www.ebrd.com/ proj ect s/ psd/ psd1997/ 3324.ht m, updat ed 31.01.2006
17 Let t er from t he Mi ni st ry of Envi ronment al Prot ect ion of Republ ic of Kazakhst an No. 03-2-1-4/ 6588, dat ed 28.06.2007
18 TMC Net : Mi t t al St eel Temi rt au boost s i nvest ment 50%, 04.02.2006, ht t p:/ / www.t mcnet .com/ usubmit / 2006/ 02/ 04/ 1342977.ht m, East Capit al news: Mi t t al St eel Temi rt au
downs
st eel out put 10.5% i n 2006, 17.01.2007, www.east capi t al.ru/ common/ i mg/ upl oaded/ fi les/ 17_01_2007_engl i sh_versi on.pdf
19 Report of t he Head of KSDEP B. Smagul ov at t he Publ i c Heari ng in Temi rt au on t he envi ronment al problems of t he ci t y of Temi rt au on March 27, 2008
20 Int erfax Kazakhst an: Kazakhst an boost s st eel out put 12.7% i n 2007, 28.01.2008 ht t p:/ / www.i nt erfax.kz/ ?l ang=eng&i nt _i d=12&funct i on=vi ew&news_i d=1584 26.
lokalni utjecaji svjetskog g giganta
MEPa prema kojima se radi o samo 3% iskoritenog m
etana .
AMT
Godina Rudnik
Decembar, 2004 Shakinskaya rudnik, Shakhintsk, regija Karaganda 23
Septembar, 2006 Lenina rudnik, Shakhtinsk, regija Karaganda 41
Januar, 2008 Abaiskaya rudnik, Abai, regija Karaganda 30
anija je platila kompenzaciju
Predstavnik udovica rudara Natalia Tomilova je izjavila, da
nametnute obaveze (dadbine) na iznos kompenzacije
familije dobile manje iznose od onih koje je kompanija
podlone dadbinama. Kompanija samo eli da se zatiti
izjavila je g- tvrde da AMT
nije
uvjete familijama rudara .
Prvi trajk rudara u AMT rudnicima uglja je bio nakon
a
za vrijeme provedeno u rudniku ali ne po kriteriju
te sigurni radni uvjeti u
rudnicima.
da su
produktivnost bez obzira na sigurnosne uvjete.
Nakon trajka jedino je osnovna, garantirana plata (30%
kazni rudarima i sniavanjem platnih kategorija koje
predstavljaju osnovicu za utvr .
08. godine,
Pavel Shumkin bivi ef nezavisne slobodne konfederacije
granskih sindikata Kazakhstana, a sada
pokreta Radniak u AMT-u je komentirao: '
sistemom proizvodnje (eksploatacije) uglja u Mittalovim
rudnicima. Sistem podrazumijeva zastarjelu emu 'plata
plus bonus', barbarskih 24 sata pod zemljom i nedostatak
efikasnih granskih sindikata, koji bi titili prava i interese
titu
menadmenta bez kojeg je neodriv.'
promjena u platnoj emi. U martu 2008. godine je
predstavnik Karaganda NVO EkoMuzej odrao sastanak s
AMT-ovim glavnim upravnikom g-dinom. Rajendranom i
dobio
sistemu. U skladu s izjavom g-dina. Rajendrana, garantirani
no 850EUR)
a.
Interese rudara slubeno zastupa granski sindikat
Korgao, ali je teko zamisliti da je takav sindikat
direktor odjela za
ugalj Arcelor Mittal Temirtau , te da mnogi smatraju kako
postoje opravdane sumnje u njegov integritet i iskrenost.
Radnici navode da je Mittal malo uradio da popravi radne i
sigurnosne uvjete od preuzimanja AMT-
sigurnosna o ina datira iz 1970. godine ,
nemar i naruavanje preduvjeta za zatitu zdravlja i
ntervjuisao
Sunday Times su izjavili, da su takva naruavanja bila
odravanju ventilacionog sistema, u prepunim liftovima,
protupoarnom opremom potencijalno eksplozivne
neefikasnom, te detektorima metana koji su pomjerani ili
utiavani uz objanjenje da se treba nastaviti ekstrakcija
uglja i ispuniti radni plan koji je m .

21 Ispat -Karmet St eel Works (Mi t t al St eel Temi rt au) Project , The Ecol ogi cal Soci et y Green Sal vat i on, May 2006.
22 EBRD Proj ect Summary Document , ht t p:/ / www.ebrd.com/ project s/ psd/ psd1997/ 3324.ht m
23 Report of t he Mi ni st ry for Envi ronment al Prot ect i on of t he Republ i c of Kazakhst an Karaganda regi on. St at e of envi ronment and nat ure resources , 2003
24 Ot vorni y Novost i 23.11.2006, ht t p:/ / news.cent ral .kz/ archi ve/ count ry.kz.news/ 200611/ 23174124.t ext
25 ht t p:/ / www.zonakz.net / art i cl es/ 15776, Ainur Kurmanov, 10.10.2006
26 Zona KZ, , 25.01.2008
ht t p:/ / zonakz.net / art i cl es/ 20765?mode=defaul t &PHPSESSID=a9125c4ea2f134e88edf0033f73ec3b8
27 Mark Franchet t i , Robert Wi nnet t and Hol l y Wat t , Mi ners face suici de mi ssi on worki ng for Mi t t al 's empi re, Sunday Ti mes, 10.06.2007,
ht t p:/ / www.t i mesonl i ne.co.uk/ t ol / news/ worl d/ asi a/ art icl e1909796.ece
28 Mark Franchet t i , Robert Wi nnet t and Hol l y Wat t , Mi ners face suici de mi ssi on worki ng for Mi t t al 's empi re, Sunday Ti mes, 10.06.2007,
ht t p:/ / www.t i mesonl i ne.co.uk/ t ol / news/ worl d/ asi a/ art icl e1909796.ece 27.
: lokalni utjecaji svjetskog
Dariga Nazarbayev sjednika
Kazakhstana Nursultana Nazarbayeva je u spetembru
2006. godine izjavila da se eksplozija u Lenina rudniku
dogodila zbog zanemarivanja sigurnosnih pravila, te je
pozvala na reviziju zakona o radu s ciljem pootravanja
sankcija za radnike koji kre te propise .
Mittalova socijalna ulaganja
to je jako
dolazi uslijed uspona i padova velikih eljezara. Temirtau
stanovnika koje ivi ispod linije siromatva i velikim
brojem nezaposlenih i ovisnika, te s ubjedljivo najviim
nivoom infekcija HIV-om (AIDS) u Kazakhstanu .
Uprkos
probl em u Temi rt au.
AMT je dao doprinos u nekoliko projekata razvoja
zajednice Temirtau-
iskazale zabrinutost njihovim kvalitetom. Nekoliko je
dobrih primjera gdje je AMT troio novac na ozbiljne
kao to je npr. kupovina ambulantnih kola za regiju u
AMT tei da podri aktivnosti na koje lokalne vlasti imaju jak
uticaj kao npr. proslava 70. godinjice Karaganda regije ili
instalacija reklamnog panela u centru Karagande. Vjerujemo da
osim dodjele stipendija studentima i sportistima, kompanije
familijama rudara. Organizacije civilnog drutva u
Karagandi i Temirtau smatraju da Arcelor Mittal treba
usmjeriti panju s komparativnih, nisko-budetnih,
ozbiljne socijalne projekte kao to bi bila besplatna ili
jeftinija medicinska zatita u modernim bolnicama,
besplatni l
Nerazumne subvencije za Arcelor Mittal Temirtau
EBRD je podrao prve stadije privatizacije eljezare. U
projekti bi trebali da se izvode u skladu s zahtjevima
je provelo tuilatvo Kazakhstana pokazuju da je
zakonodavstvo Kazakhstana narueno u toku procesa
ugovaranja privatizacije .
primjenjivati na eljezare u periodu od 10 godina od dana
njihove privatizacije dakle, radi se o datumu kad je
tvornica prodata Arcelor Mittalu. Nadalje, za nekoliko
godina a
zbog sporazuma s vladom Kazakhstana, Arcelor Mittal je
nivo emisija polutanata, te fiksni korporativni porez na
dohodak bez obzira na rezultat njegovih finansijskih
aktivnosti
ezana da mora provoditi aktivnosti
ekploatisana za rudarstvo prije 1996. godine a takvo
zemljite je uglavnom kontaminirano.
Istovremeno, u Kazakhstanu postoji sporazum o porezu na
e Kazakhstana i Arcelor Mittala do
2009. godine .
Menadment AMT- adske vlasti
Temirtaua da smanje porez na zemljite za 30%
za
proizvodnju eljeza na svijetu je traila smanjenje poreza
institucije. Odluka .
2007. godine je dravna poreska inspekcija je izvrila
kontrolu Mittalovih aktivnosti u periodu 2002 2004.
godina te naplatila vie od 100 milijardi tenga (USD 828
miliona) dodatnih poreza u korist vlade Kazakhstana . U
2008. godini Mittal je uloio
29 Associ at ed Press: Kazakh presi dent 's daught er seeks new puni shment for safet y breaches aft er deadl y mi ne bl ast , Oct ober 2006
ht t p:/ / www.i ht .com/ art i cl es/ ap/ 2006/ 10/ 20/ busi ness/ EU_FIN_Kazakhst an_Mi t t al .php
30 See for exampl e Paul Lewi s: Harnessi ng t he power of mult i nat i onal s, Int ernat i onal Herald Tri bune, 14 Febuary 2005,
ht t p:/ / www.i ht .com/ art i cl es/ 2005/ 02/ 13/ opi ni on/ edl ewi s.php
31 Int ernat i onal Labour Organi sat i on: HIV/ AIDS in Kazakhst an, December 2002, ht t p:/ / www.i l o.ru/ ai ds/ docs/ dec02/ cis/ Kazakhst an-eng.pdf.
32 ht t p:/ / www.obkom.org/ sect or1/ karmet / preds/ , Ci t at ion of t he Prosecut or General of t he Republ ic of Kazakhst an, 09.02.1998, 23-1-131-98.
33 Envi ronment al , Heal t h and Safet y Audi t and Part ial Environment al Assessment , Agreement concerni ng envi ronment al i ssues, EBRD, Dames & Moor, 1997
34 Decree of t he government of t he Republ i c of Kazakhst an, 17.03.2003, #257
35 Mi t t al St eel SEC Fi l i ng 1-14666, 26 Oct ober 2004, ht t p:/ / www.seci nfo.com/ dsTKg.12bp.ht m
36 Vyachesl av Kohanov, Juri st Onl i ne, undat ed, ht t p:/ / base.zakon.kz/ doc/ l awyer/ ?uid=undefi ned&doc_i d=30073265
37 Al ekul port al , 15.01.2008, ht t p:/ / al ekul.ru/ obzorue/ news_2008-01-15-23-18-28-859.ht ml
28.
utjecaji svjetskog
-regionalnom
odbijena. Mittalov pravni tim je podnio novu albu
regionalnom sudu.
Nedostatak pristupa informacijama
U okvirnom planu posljednji EBRD/IFC projekt, Plan
vezane za okoline uticaje projekta, te da se uzme u obzir
njihovo miljenje .
EBRD plan koji je podrazumijevao distribuciju informacija
putem lokalnih masovnih medija i javnih tribina je
podrala p
tvrdnji da se AMT smatra jednom od
najnetransparentnijih kompanija u Republici Kazakhstan
te da javni mediji nemaju jasnu .
Poslije niza
2008. godine) politika kompanije o saradnji s javnosti se
predstavila svoj Plan angamana relevantnih faktora. Taj
plan su priremili konsultanti koje je angairao AMT. Plan
EBRD-
sponzori projekta treba da stave na raspolaganje javnosti
sve informacije o procjeni uticaja na okoli i to tokom
cijelog EBRD-
Zeleni Spas je traio informaciju i dokumentaciju
vezano za okoline aspekte EBRD/IFC projekta nekoliko
puta. U dogovoru na te upite, GS je dobio obavijest od
efa odjela za okoli ATM-a: Mi nemamo informaciju o
EBRD- -ov terenski ured u
Almaty-ju nije imao traene informacije
potvrdio EBRD-ov glavni ured u Londonu.
aurirane informacije o implementaciji projekta na EBRD-
ovoj web stranici jer je ona aurirana 1997. godine.
Aurirana informacija o projektu je postavljena na EBRD-
ovu web stranicu tek 9 godina kasnije (od 2006. godine).
Takva prepeka pristupu informacijama o
projektnim aktivnostima je suprotna EBRD-
si gurnost i .
Fot o CEE Bankwat ch Net work
Angamani EBRD-a i IFC-a ukazuju na potrebu da
involvirane u monitoring projekata koje finansiraju. U
uspjene kompa
planove zatite okolia. IFI i njegovi klijenti
cijelog trajanja projekata, te razviti sistem efikasnih
povratnih informacija s klijentima i kriznim kategorijama
onda kada projektne aktivnosti nisu u saglasnosti s
njihovim okolinim, zdravstvenim, sigurnosnim i socijalnim
kriterijima.
38 PSD, EBRD Environment al Bul let i n Environment and Transit i on Process , 1999
39 ht t p:/ / panorama.vkkz.com/ , , November 25, 2005
40 Green Sal vat i on (Kz), EcoMuseum (Kz)
41 ht t p:/ / www.greensal vat ion.org/
42 Let t er from Arcel orMi t t al Termi t au t o Green Sal vat i on Ecol ogi cal Soci et y N01-5/ 97 of 16.03.2006
29.
Arcelor Mittal Zenica
(biva eljezara Zenica)
Bosna i Hercegovina
Pozadina
-I Evropi, biva eljezara
Zenica je smjetena u Bosni i Hercegovini, u entitetu koji
se zove Federacija BiH. Ranije je bila u dravnom
vlasnitvu, s kapacitetom of 1.8 miliona tona godinje.
Za vrijeme rata u Bosni od 1992. godine problemi s
rudnici eljezne rude bili s druge strane linije fronta, sve su
to bili faktori koji su uticali na prekid rada tvornice na
nekoliko godina. Dijelovi tvornice su bili izloeni i
bombardovanju iz zraka.
g
1999. godine Kuwaiti Cunsulting and Investment je kupio udio
u eljezari za USD 65 miliona, dok je naziv eljezara Zenica
promijenjen u BH Steel. U avgustu 2004. godine putem LNM
Vlade Bosne i Hrcegovine, a zatim 2005. godine platio USD 98
miliona Kuwaiti investicionoj agenciji za preostalih 41% dionica.
Dio sporazuma je bio da LNM investira minimalno USD 135
miliona u tvornicu i opremu u narednih 10 godina kako bi
podigao nivo proizvodnje u Mittal Steelu Zenica sa 200.000 na
postignut i sa RRLjubija 2004. godine za ekstrakciju uglja
i razvoj Ljubija rudnika eljezne rude.
Prije rata u BiH tvornica je imala 22.500 zaposlenih, ali je taj
broj kasnije pao na oko 5.000
fusnota 7). Od momenta kad je
Mittal kupio eljezaru, novi menadment je smanjio broj
radnika ispod 3.000 stimulacijom na dobrovoljni otkaz
850 aktivnih radnika .
Pitanja vezana za okoli
U decembru 2007. godine, analiza kvaliteta zraka na
nekoliko lokacija u gradu Zenici je prema izvjetaju
sumpor . U ulici gdje se nalazi Institut Kemal
a, dozvoljeni nivoi su
-
izmjereni i u prvoj sedmici 2008. godine. Pezo je izrazila i
zabrinutost da bi integralna proizvodnja koja u tom
trenutku jo nije bila inicirana, mogla dodatno uticati na
pogoranje situacije .
dugogodinji trend opadanja kvaliteta zraka u Zenici u
zimskom periodu . Medijski izvjetaji pokazuju da su
Od
Hercegovini, bezmalo zbog rata i iz njega proistekle
komplicirane adminsitrativne strukture. Zaista, Arcelor
Mittal tek sad prolazi kroz proces pribavljanja okoline
dozvole za svoje aktivnosti .
1 Reut ers: Mi t t al 's Bosni a pl ant pl ans 20 pct rise i n out put , 17t h January 2007 ht t p:/ / www.reut ers.com/ art i cl e/ companyNewsAndPR/ i dUSL1787566420070117
2 OECD Invest ment Compact for Sout h East Europe and SEE Invest ment Forum: Invest ors of t he year 2005 - Profi les of award wi nners, 2005,
www.oecd.org/ dat aoecd/ 1/ 30/ 36263847.pdf
3 Mark Cot t on: Mi t t al St eel pays $98M t o rai se Mi t t al Zeni ca st ake t o 92%, Market Wat ch port al,12 December 2005 ht t p:/ / www.market wat ch.com/ news/ st ory/ mi t t al-st eel-
pays-98mrai se/ st ory.aspx?gui d=%7B4587CB0B%2DDD16%2D4B94%2D8EE7%2D9D4856B5FF89%7D
4 ArcelorMi t t al webpage: Mi t t al St eel Hi ghl i ght s 2004: ht t p:/ / www.arcel ormi t t al .com/ i ndex.php?l ang=en&page=555
5 Mi t t al St eel webpage: Mi t t al St eel Overvi ew, undat ed, ht t p:/ / www.mit t al st eel .com/ Faci l it i es/ Europe/ Mi t t al +St eel +Zeni ca/
6 Kat e Dunn, EBRD: Mi t t al s Bosni a Deal Si gnal s Confi dence, 11t h January 2006, ht t p:/ / www.ebrd.com/ new/ st ori es/ 2006/ 060111.ht m
7 Pobj eda/ Pi oneer Invest ors in Sout h East Europe: Real war for st eel works i n worl ds bl ack met al lurgy 28.08.2006, ht t p:/ / www.pi oneer-
i nvest ors.com/ news2.asp?newsi d=5791
8 Pobj eda/ Pi oneer Invest ors in Sout h East Europe: Real war for st eel works i n worl ds bl ack met al lurgy 28.08.2006, ht t p:/ / www.pi oneer-
i nvest ors.com/ news2.asp?newsi d=5791
9 Mi t t al St eel webpage: ht t p:/ / www.mi t t al st eel.com/ Faci li t i es/ Europe/ Mi t t al +St eel+Zeni ca/
-sumpor-
January 2008,ht t p:/ / zeni cani .org/ i ndex.php?opt i on=com_cont ent &t ask=vi ew&i d=210&It emi d=2
-sumpor-
January 2008,ht t p:/ / zeni cani .org/ i ndex.php?opt i on=com_cont ent &t ask=vi ew&i d=210&It emi d=2
12 Avaz port al : Arcelor Mi t t al Zeni ca mora i spunit i st roge uvj et e za dobi j anj e okol ine dozvol e,
10.01.2008,ht t p:/ / www.avaz.bi z/ i ndex.php?opt i on=com_cont ent &t ask=view&i d=5023&It emid=73 30.
Pitanja rada, zdravlja i sigurnosti
U decembru 2007. godine predsjednik sindikata radnika
broj nesr
prijeratnim nivoom . U
februaru 2007.
a gasom argonom . Od
3.300 radnika koliko je zaposleno, 211 ih je bilo na
bolovanju u vrijeme kad je predsjednik Imamov
ovu izjavu .
Zdravstveni i sigurnosni problemi se ne smatraju jedinim
razlogom
da menadment kompanije treba dati primjer svojim
ponaanjem. Ne smiju slati radnike da izvravaju teke i
vrlo odgovorne zadatke ukoliko nisu prikladno opremljeni
za posao .
25. jula 2007. godine su radnici odrali trodnevnu
obustavu rada (po dva sata dnevno) nakon neuspjelog
pokuaja sindikata i menadmenta da postignu sporazum
. Sindikat je traio 2.50KM / sat dok je
menadment ponudio samo 2.10/sat . Obustave rada su
a je
zabranio sud u Sarajevu,
ispunjava pravne preduvjete z .
eljezne rude) u blizini Prijedora u Republici Srpskoj
entitetu Bosne i Hercegovine nastalom iz rata u ovoj
dravi u kojemu su radnici ne-srpske nacionalnosti
otputani s posla i nikad se vie nisu mogli vratiti na svoja
radna mjesta (vidi ispod).
Rat i pitanja ljudskih prava
Jedan od najatraktivnijih aspekata tvornice u Zenici za
granicama iste drave, u rudnicima Ljubija . Kao to je
ranije spomenuto, 2004. godine LNM je potpisao joint
venture sporazum sa RRLjubija (rudnici eljezne rude)
kako bi formirali predu
s eksploatacijom rude i razvijanjem kompleksa . Godinji
kapacitet ovog rudnika je priblino 1.5 tona dok su rezerve
procijenjene na 35 godina.
navedena u izvjetaju Amnesty International iz 2006.
godine . Rudnici su bili predmetom jedne studije iz ovog
diskriminacije u zapoljavanju za vrijeme rata niko nije
bavio, te da su one jo prisutne u oba entiteta u BiH.
, i njime bi se
trebali pozabaviti mnogo temeljitije i dravna i entitetske
rudnika.
Navodi vezani za kompleks rudnika za vrijeme rata u Bosni
- Sistematsko otputanje radnika ne-Srba. Radnici koji su
22. maja 1992. godine na radiju objavljeno da se Bonjaci i
Bosanski Hrvati vie ne smiju javljati na posao te su u
narednim sedmicama dobili otpusna pisma koja je
potpisao menadment RRLjubija. Radnici koji su se alili
obavjetenje kojim se njihova alba odbija, te ih se
nacionalnosti
- Zatvaranje hiljada Bonjaka i Bosanskih Hrvata u logore
Omarska koji je dio kompleksa Ljubije. Improvizirani
kapaciteti za pritvor su napravljeni u rudniku eljezne rude
Ljubija i, prema izvjetaju, koriteni su i oni, i glavni
separator u centralnoj zoni rudnika .
-
enja i te kampanje .
Nije jasno da li su ti navodi istraeni ili da li neko od
optuenih jo uvijek radi u rudnicima.
13 Saraj evo- -u, 07.12.2007, ht t p:/ / www.saraj evo-x.com/ cl anak/ 071207062
14 Javno.com news port al : Deat h In Zeni ca: Three Mi t t al St eel Workers Di e From Gas, ht t p:/ / www.j avno.com/ en/ worl d/ cl anak.php?i d=20480, 13 February 2007
.07.2007 ht t p:/ / www.24sat a.i nfo/ 6749
18 Reut ers: Court bans general st rike at Bosni a's Mi t t al pl ant , 3 August 2007, ht t p:/ / i n.reut ers.com/ art i cl e/ companyNews/ i dINL0325921620070803
19 Reut ers: Court bans general st rike at Bosni a's Mi t t al pl ant , 3 August 2007, ht t p:/ / i n.reut ers.com/ art i cl e/ companyNews/ i dINL0325921620070803
20 Kat e Dunn, EBRD: Mit t al s Bosni a Deal Signal s Confi dence, 11t h January 2006, ht t p:/ / www.ebrd.com/ new/ st ori es/ 2006/ 060111.ht m
21 51 per cent of t he new company i s owned by LNM, whi le t he Republ i c of Srpska ent i t y government ret ains t he remai ni ng 49 per cent . Source: Amnest y Int ernat i onal
Medi a Briefi ng: Bosni a and Herzegovina: Behi nd cl osed gat es: Et hni c di scri mi nat i on i n empl oyment 26t h January 2006,
ht t p:/ / www.amnestyusa.org/ document .php?l ang=e&i d=ENGEUR630032006
22 LNM Hol di ngs press rel ease: LNM Hol di ngs N.V. Ini t i al s Joi nt Vent ure Agreement For The Pri vat i sat i on Of Lj ubi j a Iron Ore Mi nes In Republi c Srpska, Bosni a & Herzegovina
www.mit t al st eel .com/ mi t t al Mai n/ at t achment s/ LNM_News/ 2004%20-%20Apri l %20-%20Lj ubica%20Mines%20FINAL.pdf
23 Amnest y Int ernat i onal (AI, 2006): Bosni a and Herzegovi na - Behi nd cl osed gat es: et hni c di scrimi nat i on i n empl oyment , 2006,
ht t p:/ / www.amnesty.org/ en/ al fresco_asset / 128e1c49-a434-11dc-bac9-0158df32ab50/ eur630012006en.ht ml
24 Prosecut or v. Mil omi r St aki c, Judgement , Case No. IT-97-24-T, Paragraph 127, ci t ed i n AI, 2006
25 Annex V (The Pri j edor report ) t o t he Fi nal Report of t he Commi ssi on of Expert s Est abli shed pursuant t o Securi t y Counci l Resol ut i on 780 (1992), UN Doc. S/ 1994/ 674/ Add.2
(Vol . I),28December 1994, Part t wo, VII.D, ci t ed i n AI, 200626 Human Ri ght s Wat ch, Bosni a and Hercegovi na, The Uni ndi ct ed: Reapi ng t he Rewards of "Et hni c Cl eansi ng",
January 1997, Vol . 9, No.1 (D), cit ed i n AI, 2006
31.
u ArcelorMittala:
-
tribunal za bivu Jugoslaviju je doao do saznanja
da je 48 ljudi ubijeno u rudniku eljezne rude
Ljubija ine
zarobljenika ubijene ili da su nestale iz logora
Omarska u periodu od kraja maja 1992. godine do
kraja avgusta iste godine kad je lo
zatvoren krio i da je u julu 1992.
godine vie od 100 ljudi ubijeno u logoru Omarska,
uklju
- zgradi koja je sastavni dio
kompleksa rudnika Ljubija . Osim toga, 5. avgusta
Omarska odvedeni i poslije ubijeni .
- Masovne grobnice u rudnicima. 1994. godine je
UN komisija eksperata izvijestila da se u rudnicima
Omarska, Tomaica i Ljubija nalazi veliki broj tijela
rtava borbenih dejstava u regiji Prijedora, kao i
onih koji . U izvjetaju se
navodi da:...Srbi su redovno angairali lokalne
odlaganju tijela, a nakon toga su i njih ubijali kako
bi eliminirali potencijalne svjedoke. . Izvjetaj
3 Keraterma, za koje je komisija eksperata utvrdila
da je rezultirao masovnim ukopom ogromnim
proporcija, najvjerovatnije na jednoj od lokacija u
Omarskoj/Tomaici . Izvjetaj dalje navodi da su
2001. godine 373 ekshumirana iz masovne
grobnice Jakarina Kosa u rudniku Ljubija . Amor
, je izjavio
rudnik uOmarska i njegovoj blizini...Ne govorimo o
desetinama, nego o stotinama tijela . Bivi radnici
nternational da su
poznavali druge bive radnike koji su pozivani da
pomognu pri ukopu tijela ubijenih ne-Srba, da bi
poslije saznali kako su ovi prepoznali neke od svojih
ranijih kole .
Niko ne pokuava implicirati da je Mittal Steel odgovoran za
gubitke do kojih je dolo u ovim rudnicima, ali je jasno da ima
mnogo nerazjanjenih pitanja kojima treba pristupiti vrlo
jo uvijek 'dri' vlada Republike
spomen
Operaci je Arcel or Mi t t al Zeni ca
Ukoliko jo postoje tijela unutar kompleksa rudnika, bilo bi
tom
mjestu. Ovo je jedan od zahtjeva organizacije civilnog
ittal Steel
ignoriu
Vlada FBiH od koje bi bilo
zainteresira za sudbinu ne-
pitanje zbog povezanosti s Mittal Steel-om Zenica.
Kako Amnesty International navodi:U takvim
unititi dokaze ratnih sti ili
njihovih familija kao i ozbiljnog naruavanja ljudskih prava
sve neophodne korake kako bi se osiguralo da se privredni
.
27 Prosecut or v. Radoslav Brdj ani n, Judgement , Case No. IT-99-36-T, ci t ed i n AI, 2006
31 Annex X (Mass graves) t o t he Fi nal Report of t he Commi ssi on of Expert s Est abl i shed pursuant t o Securi t y Council Resol ut i on 780 (1992), UN Doc. S/ 1994/ 674/ Add.2 (Vol.
V), 28 December1994, II.24, ci t ed i n AI, 2006
V), 28 December
1994, II.24, cit ed i n AI, 2006
V), 28 December
1994, II.24, cit ed i n AI, 2006
34 Snj ezana Mul ic: "el j ezna ruda obogacena l j udski m kost i ma", Bosanskohercegovacki dani , 15 Apri l 2005, ci t ed i n AI, 2006, t ransl at ed i nt o Engl i sh at :
ht t p:/ / www.exyupress.com/ dani / dani 114.ht ml
35 "New bat t l e breaks out over Serb deat h camp", The Guardi an, 2 December 2004
36 Amnest y Int ernat i onal : Int ervi ews wi t h former workers of t he Lj ubi j a mi nes, August 2003 and February 2005, in AI 2006
38 Amnest y Int ernat i onal (AI, 2006) : Bosni a and Herzegovina - Behi nd closed gat es: et hni c di scrimi nat i on i n empl oyment , 200
32.
Novi menadment rudnika je navodno izjavio da do sad
ni Omarska niti bilo koja druga zona pod kontrolom Novih
rudnika Ljubija nije pronala tjela ili masovne grobnice .
Ovo je u direktnoj suprotnosti s gore navedenim
izvjetajem o 373 tijela koja su ekshumirana te nalazima
UN-ove ekspertne komisije.
su se Mittal Steel-u i novom menadmentu tra
u kompleksu rudnika . Menadment Mittal
Steel-a je odgovorio Amnesty-ju,
kontaktu s lokalnim NVO u razgovorima o prikladnim
. Amnesty izvjetava da
je u decembru 2005. godine Mittal Steel izrazio namjeru
da finansira gradnju spomen obiljeja u rudniku Ljubija ,
ca i Mittalova strategija u vezi s
prevashodno zbog vlasnika RRLjubija, a to je Vlada RS-a
koja ne bi profitirala, samo bi mogla biti dalje
terenu. Anonimni predstavnik Mittal Steel-a je priznao u
intervjuu za 'Guardian' da kompanija ne eli uraditi nita,
radi, te je stoga u tekoj situaciji .
Osim pitanja masovnih grobnica, diskriminatorske prakse
zapoljavanja u rudnicima za vrijeme rata su se produile i
do danas. Nezaposlenost u Bosni je veoma visoka i
mnogi radnici koji su otputeni 1992. godine i danas imaju
problema. Ovo uzrokuje i probleme s pravom na penzije i
oni koji su nepravedno otputeni najvie se moraju boriti
problemima prilikom pronalaenja novog zaposlenja, ne
samo zato to nema dovoljno novih psolova, nego i zato
Radni
radnom stau i uglavnom su potrebni u procesu
zapoljavanja. Otputeni radnici izjavljuju da komapnija
tvrdi kako n .
Oko 300 bivih radnika se organizovalo u granski sindikat kako bi
ko , i kako bi
-diskriminatorske
broj tih radnika, koji su nep
njima je jasno da Novi rudnici Ljubija smanjuju, a ne
zapoljavanje malog broja tih radnika, bilo bi znak dobre
volje .
bilo kakvu odgovornost za ne-Srbe (radnike) koji su
joint venture ugovora 2004. godine, te ne planiraju
preuzeti zn . Menadment vjeruje i da
bi otputeni radnici uglavnom bili nesposobni za obavljanje
poslova radnog mjesta u rudniku, i
pred penzionisanje .
U intervjuima, menadment rudnika Nova Ljubija je
tolerirana
zabrinutost kad su u pitanju bivi, sadanji i novi radnici.
Amnesty nema saznanja o aktivnostima kompanije na
osiguranje ne-diskrimiantorske prakse u zapoljavanju, te
r noviju BiH is
preventivne mjere ne bi bile implementirane. Osim toga,
zaposlenici koji su diskriminirani tokom rata ili u novije
vrijeme, nemaju efikasan pravni izlaz, jer drava i entiteti
-
diskriminatorskih odredbi, te u promoviranju anti-
diskriminatorske politike .
Nerazumne subvencije za Arcelor Mittal Zenica
U julu 2005. godine EBRD je odobrio kreditna sredstva u
iznosu od EUR 25 miliona za Mittal Steel Zenica i to za
poboljanje energetske efikasnosti i osiguranje radnog
kapitala u Mittal Steel-u Zenica. Iako je energetska
efikasnost vrlo poeljna kao cilj, nejasno je zato tako velika
globalna kompanija treba da profitira iz nisko-kamatnih
kredita kako bi to postigla. Nema sistematskog pristupa
informacijama u vezi s progresom projekta i nije jasno kako
evi.
40 "New bat t l e breaks out over Serb deat h camp", The Guardi an, 2 December 2004, ht t p:/ / www.guardi an.co.uk/ serbi a/ art i cle/ 0,2479,1364350,00.ht ml
41 Amnest y Int ernat i onal : Tel ephone int ervi ew wi t h Roel and Baan, LNM Cent ral and East ern Europe, Chi ef Execut i ve Offi cer, March 2005, ci t ed i n AI 2006
43 "New bat t l e breaks out over Serb deat h camp", The Guardi an, 2 December 2004, ht t p:/ / www.guardi an.co.uk/ serbi a/ art i cle/ 0,2479,1364350,00.ht ml
44 According t o offi ci al fi gures, unempl oyment amount ed t o 44.2% i n 2007. However, t hi s fi gure overest imat es t rue unemployment . According t o t he Labour Force Survey
conduct ed i n Apri l2007, unempl oyment was est i mat ed at 29%. Taki ng i nformal employment i nt o account , unempl oyment i s est imat ed t o be cl oser t o around 20% of
worki ng-age populat i on, alt hough norecent offici al est i mat e i s avai l abl e. European Commi ssi on, Bosni a and Herzegovi na Economi c Profil e
ht t p:/ / ec.europa.eu/ enl argement / bosni a_and_herzegovi na/ economi c_profi le_en.ht m
46 Amnest y Int ernat i onal : Int ervi ew wi t h Ni j az Brki c, former cashi er at Lj ubi j a Mi nes, February 2005, cit ed i n AI 2006
47 Amnest y Int ernat i onal : Int ervi ew wi t h Murari Mukherj ee, New Lj ubi j a Mines general manager, February 2005, ci t ed in AI 2006
48 Amnest y Int ernat i onal : Int ervi ew wi t h Murari Mukherj ee, New Lj ubi j a Mines general manager, February 2005, ci t ed in AI 2006
49 Amnest y Int ernat i onal : Bosnia and Herzegovi na - Behi nd cl osed gat es: et hni c di scri mi nat i on in empl oyment , 2006
50 Amnest y Int ernat i onal : Bosnia and Herzegovi na - Behi nd cl osed gat es: et hni c di scri mi nat i on in empl oyment , 2006
33.
elorMittala:
problemi u vezi s radom koje su iskusili i na svojoj koi
osjetili susjedi i radnici Arcelor Mittalovih pogona ranije u
vlasnitvu Mittal Steel-a, predstavljaju vie od povremenih
strategije ove kompanije, koja se sastoji u kupovini starih
u ekstremnoj mjeri.
Od zdravstvenih i sigurnosnih pitanja u rudnicima
Kazakhstana, u vlasnitvu ove kompanije do
asnom odlaganju
otpada u Junoj Africi, problemi variraju
za
zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta s jedne, te potrebe za
smanjenjem trokova s druge strane. U Junoj Africi,
kompanija je pribjegla represivnim praksama, u
slu
kompleks na posjedima autohtonih zajednica i siromanih
familija.
Iako kompanija tvr
neophodna poboljanja, posebno kad je u pitanju
i mjetani govore da nivo efikasnosti tih investicija nije
z
postavilo se pitanje u vezi samih investicija, dok je u
dr
doveli do toga da su menaderi stavljani u situacije u
okoline/zdravstvene/sigurnosne zatite.
ovih pitanja su ozbilljno uzdrmane njenim oklijevanjem
prije svega u objavljivanju osnovnih informacija za
relevantne faktore i sastanke s njima. Njen pristup u
ignoriranju ogromnog broja pisama koja su uputili
Rumuniji i Ukrajini, pokazuju osnovni nedostatak dobre
volje i bacaju sumnju na iskrenost njenih namjera. U
Junoj Africi, Mittal odbija da objavi Master Plan od
plana za rjeenje tog pitanja . U tom smislu, znak je nade
to je Arcelor Mittal Temirtau nedavno usvojio Program o
angaovanju relevantnih faktora, te s nestrpljenjem
osmiljene kao sveobuhvatne instrukcije, nego da poslue
kao
kompanije i njenih susjeda i radnika. Sa uspostavljanjem
di i okolia sa
finansijskim parametrima.
Arcelor Mittal-
-
sastanke sa svim relevantnim faktorima kako bi sasluali
i akcione planove
za njihov angaman.
-
objavljeni i stavljeni na raspolaganje javnosti, a ako nisu
-
s ljudima iz zajednice koji ive uz Arcelor Mittal-ove
pogone, te inkorporirani u vladine dozvole za rad.
- Komapnija treba da izvri pregled svojih radnih
aranmana kako bi osigurala da njeni menaderi ne moraju
ne zatite
s jedne strane i prozvodnje s druge strane.
Lokalnim i dravnim vlastima na lokacijama gdje postoje
aktivnosti Arcelor Mittal-a:
- Arcelor Mittal ne treba uivati bilo kakve poreske ili
okoline ustupke.
- Arcelor Mittal- eg poslodavca u nekim
ove aktivnosti i
zakona, kompanija treba biti sankcionirana kao i bilo koja
druga kompanija.
- Arcelor Mittal-u ne smije biti doputeno da izmjeta
njihova egzistencija zavisi od tih konkretnih posjeda gdje
kompanija planira graditi pogone.
EBRD-u i IFC-u:
- Arcelor Mittal ne bi vie trebao dobijati nisko-kamatne
finansirati projekte iz drugih izvora.
- Za one projekte koji su u toku, EBRD i IFC treba da
intenziviraju monitoring okolinih, radnih, zdravstvenih i
sigurnosnih aspekata projekta, kao i angamana
relevantnih faktora.
34.

U Zaleu Arcelormittala

Caricato da

Informazioni sul documento

Descrizione originale:

Titolo originale

Copyright

Formati disponibili

Condividi questo documento

Condividi o incorpora il documento

Opzioni di condivisione

Hai trovato utile questo documento?

Questo contenuto è inappropriato?

Copyright:

Formati disponibili

U Zaleu Arcelormittala

Caricato da

Copyright:

Formati disponibili

Arcelor Mittala:

1980 godine. Od est aktivnih Mittalovih kotlova, samo

Potrebbero piacerti anche