Osnove Logike

{\rtf1{\fonttbl
{\f2 Times New Roman;}

{\f3 Times New Roman Bold;}
{\f8 Calibri;}
{\f9 Century;}
{\f11 Calibri;}
{\f14 Calibri Bold;}
{\f15 Calibri Bold;}
{\f16 Calibri;}
{\f22 Times New Roman Italic;}
{\f24 Arial;}
{\f31 Times New Roman Italic;}
{\f32 Arial Bold Italic;}
}{\colortbl;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red13\green13\blue13;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
\red0\green0\blue0;
}\viewkind1\viewscale100\margl0\margr0\margt0\margb0\deftab80\dntblnsbdb\expshrt
n\paperw8380\paperh11900{\shp
{\*\shpinst\shpleft0\shptop0\shpright8380\shpbottom11900\shpwr3\shpfblwtxt0\shpz
-10000\shplid0
{\sp{\sn shapeType}{\sv 75}}
{\sp{\sn fBehindDocument}{\sv 1}}
{\sp{\sn pib}{\sv {\pict\jpegblip
ffd8ffe000104a46494600010101006000600000ffdb004300010101010101010101010101010101
01010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101
010101010101010101ffdb0043010101010101010101010101010101010101010101010101010101
0101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101ffc0
00110803e802c003012200021101031101ffc4001f00000105010101010101000000000000000001
02030405060708090a0bffc400b5100002010303020403050504040000017d010203000411051221
31410613516107227114328191a1082342b1c11552d1f02433627282090a161718191a2526272829
2a3435363738393a434445464748494a535455565758595a636465666768696a737475767778797a
838485868788898a92939495969798999aa2a3a4a5a6a7a8a9aab2b3b4b5b6b7b8b9bac2c3c4c5c6
c7c8c9cad2d3d4d5d6d7d8d9dae1e2e3e4e5e6e7e8e9eaf1f2f3f4f5f6f7f8f9faffc4001f010003
0101010101010101010000000000000102030405060708090a0bffc400b511000201020404030407
05040400010277000102031104052131061241510761711322328108144291a1b1c109233352f015
6272d10a162434e125f11718191a262728292a35363738393a434445464748494a53545556575859
5a636465666768696a737475767778797a82838485868788898a92939495969798999aa2a3a4a5a6
a7a8a9aab2b3b4b5b6b7b8b9bac2c3c4c5c6c7c8c9cad2d3d4d5d6d7d8d9dae2e3e4e5e6e7e8e9ea
f2f3f4f5f6f7f8f9faffda000c03010002110311003f00fefe28a28a0028a28a0028a28a0028a28a
0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a
0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a002b8ef1
b78cac7c11a55bead7f10961b8d422d3954ce2df12cd6d7772a7798a5070968e36ed19ce777cb83d
8d7e7a7fc14abe238f85ff0002bc2be2033fd9fed7f16342d237ef099fb47843c757bb72d81cff00
67e71fece7a03401f429fda27c340ffc79a7fe0cd07f3b2a4ff868af0d7fcf927fe0d13ff90abf9a
b97f6c3457c7f69b1e3a89d3d4fbd45ff0d8a9ff004126ff00bfe9401fd2cffc345786bfe7c93ff0
689ffc8547fc345786bfe7c93ff0689ffc855fcd37fc362a7fd049bfeffa51ff000d8a9ff4126ffb
fe9401fd2cff00c345786bfe7c93ff000689ff00c8547fc345786bfe7c93ff000689ff00c855fcd3
7fc362a7fd049bfeff00a51ff0d8a9ff004126ff00bfe9401fd2cffc345786bfe7c93ff0689ffc85
47fc345786bfe7c93ff0689ffc855fcd37fc362a7fd049bfeffa51ff000d8a9ff4126ffbfe9401fd
2cff00c345786bfe7c93ff000689ff00c8547fc345786bfe7c93ff000689ff00c855fcd37fc362a7
fd049bfeff00a51ff0d8a9ff004126ff00bfe9401fd2cffc345786bfe7c93ff0689ffc8547fc3457
86bfe7c93ff0689ffc855fcd37fc362a7fd049bfeffa51ff000d8a9ff4126ffbfe9401fd2dafed0f
e1a6ff009734fc35253ffb658a9d7f680f0e374b44ff00c18ae3ff0048c57f34d6dfb6123363fb4c
8ffb6e99e87dfa574d67fb5c2381ff001333d71c5c277fc7af1f5eb401fd1dafc78f0f363168a33c
ff00c84178ff00c94ff3df15653e37e82fd2d57ae3fe3fd4fe7fe8bc57f3cf65fb5623b27fc4c8e3
8ff96ebfe3806bb0b1fda7d5c0ff0089813f363fd7ae7f9f4ebf9fe601fbe29f19b437c62d979ffa
7e1ffc8bfe7e9cd5a4f8b9a33f4b75eb8ff8fc53f5ff00976afc37b0fda49246c7dbf3ff006d97d4
7bf7ff00eb7bd765a7fed08b2007edc7ae3fd6af4e3df1fe1dbd803f6813e29690e40102ff00e058
38ff00c97ff39ab49f1234b7e908ff00c0a07ff687b7f8d7e46d87c7659180fb6f6ce7cd5ebc0eb9
efebcd76d61f19d6451fe979cf4c48bebd867b75fa7e3401fa8c9e3ed39fa4407fdbc0ff00e33565
3c6962f8c44067fe9b83dffeb957e72d87c591211fe95d47f7d4f71efdfbe71fd2bb7d3fe25ac813
fd2339238f317d7fa7e39f6a00fbb53c5566fd231dbfe5b03d7fed9fff005aaca7886d9f1841cffd
351ffc457c7f61e3c12749bff1f1ee33d73fd7d8d75f63e30126d0253dbf8867aff874fd7b5007d3
29ac40fd147fdf7cfb71b6ac2ea11b745ffc7b3d7a7f0d786d9788c4807ef33d3a303fdeebdbd3d2
baab4d637ecf9ba95ee3be3fa9e3db38e2803d4e2984bbb031b719e73d73ec3d3dea5ac1d0ae3cf5
b839cedf27bff7bcdfea0fe55bd40051451400514514005145140051451400514514005145140051
45140051451400514514005145140051451400514514005145140051451400514514005145140051
45140051451400514514005145140051451400514514005145140051451400514514005145140051
451400514514005145140057f3edff000723fc463f0c3f619f85daf89cdb9bbfdaafc0da46f0719f
b47c23f8e57bb7a8ce7fb3f38ff66bfa09afe49ffe0f2ef135e7857fe0981f032fec4b09ae3f6f1f
861624ab14f924fd9fbf6a0b83923b6eb55e39e71c5007f28373fb614825206a98e07f17b9ff006a
abff00c361cbff00414fd7ff00b2afe7a67f89be2699f78b964e318f31cf72739c8f5f4a87fe1647
89bfe7edbfefb93ff8aa00fe873fe1b0e5ff00a0a7ebff00d951ff000d872ffd053f5ffecabf9e3f
f8591e26ff009fb6ff00bee4ff00e2a8ff008591e26ff9fb6ffbee4ffe2a803fa1cff86c397fe829
faff00f6547fc361cbff00414fd7ff00b2afe78ffe164789bfe7edbfefb93ff8aa3fe164789bfe7e
dbfefb93ff008aa00fe873fe1b0e5ffa0a7ebffd951ff0d872ff00d053f5ff00ecabf9e3ff008591
e26ff9fb6ffbee4ffe2a8ff8591e26ff009fb6ff00bee4ff00e2a803fa1cff0086c397fe829fafff
006547fc361cbff414fd7ffb2afe78ff00e164789bfe7edbfefb93ff008aa3fe164789bfe7edbfef
b93ff8aa00fe873fe1b0e5ff00a0a7ebff00d951ff000d872ffd053f5ffecabf9e3ff8591e26ff00
9fb6ff00bee4ff00e2a8ff008591e26ff9fb6ffbee4ffe2a803fa2bb0fdb02479403aa13cf66ebc1
e31bbb75cd7a5e8ffb5b49205ff8999e5b8f9b8ce3fdefe5f4afe652cfe297896da40ed70d20cf41
2b8238238c93ebed5e89a37c75d4edc059e696339e773b9edd7706c7f5a00fe9fb46fdaade464cea
39c8f5edce3f8b9ff3dfafae689fb4f3c8abfe9e7efe3afa018fe2f43fcc7a63f996f0dfc7ab9678
bfd373f28e3cd7cf7f7cd7d07e18f8e370e8a4de11fbcc0c48fe83df3d6803fa4cd07f69179241fe
9ddbd7dd7afcdfe79fad7b0e81fb41b4aabfe9b9e40ebec3dc8f6f7c7bd7f3c3e15f8cf3bc8bfe94
7a1ff968d8eabee7f4fc6be8bf0a7c5d9dd13fd24fde1cf9ad9e83d6803fa02d07e3a348cbfe999f
97ae7dc77cf5e9f9fb1af69d0fe33348887ed47a377fa8f5e9d7f957e18f853e29caec9fe904fcbf
df3eabfd7d78afa4fc2df126678a3ff48ce41fe33ea7df1c7b5007ed1e81f161a465ff0049c8dbeb
d0e47607ff00d5cf5af6bd03e2499043fbf3cb0eff00ed1f7ff3d476afc84f09f8fe4764cce4fca3
f88faaf7c8cfd39ed5f4cf84bc6b238b73e71e5d46371feffe3fad007ea4e85e3c6933fbecf4fc7a
fbf73ffd7e8457af689e2e32797fbcea547fe3df5e9f8f1d3a8c8fce9f0b78a9df70f33d0fdf3fed
77e6be87f0c7888b887e7272c9cee3ddc7bf3fad007dd5a3788cb81fbcfeee7bf5cfbfb7e55ea5a5
6b05cc5f3752a3b9ec3b71f5e3aff3f90fc39acb30187cf099e79e8fd7a7eb5ee9a0ea2cc603b872
530327fbabd073d6803ebaf03dc7da22bf39cedfb27ebf6ae0ff00df35ddd795fc309bcd875639ce
3ec1fa9beed9f6af54a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a
28a0028a28a002bf902ff83d5bfe5165f00ffecfff00e167feb3afed555fd7ed7f209ff07aa23bff
00c12cbe02045672bfb7f7c2c660a0b10bff000cedfb548c9033c6580cfa91401fe605450411c118
3e868a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a28a0028a5556638552c4f40a0927f01cd6b5a
685aa5ee3c9b57c138cb82a3f913f9814015ac2f2e2d678da291c7382a09c63d87b75af79f09eb57
a510ef93994773e8300fb7ff005eb99f0ffc33d4679a292685d89e718e0707eee01fa649cf5c6335
f447857e18dd845ff4761fbde857d87b7d6803d0bc1fabde99172efcaf727bb29f4f6fff005e6bea
0f06eab76513e67fbc077f4007e039ff003c579cf84be1c5cac8b981ba1edcfde07e95f4bf843e1f
dcaa27ee5bef0c7af45ebc75edfcf3401ec5e0dd4ee8c91fccfca83d4fa8c7e9f91c62beabf08ea1
72618be66e41ea4f5c9fff0057d462bc77c21e079d644fdd1fba3af1dd7dbbfe3f966bea3f09f836
710c5fba3c03d89ee7d076f7c718e2803da7c1b7d3974f98fddf5f751c7afa76feb5f57f832ee622
dbe63f78773c664c7f8fbfe15e0fe10f09ceae9fbb390a31f815ff003e9fd3ea6f07786e5516ff00
bb230ea71ff03cf7e3f1e7ad007bd7842ea539e4f6e3271fc5c7e27f3c1f4afa6bc253c8441c9e19
3f4707f2f4f7e39af0af09e852267e43dbb7fbdf4cfe9ebd6be92f0a690ea20f978dc98e7fdb1c9f
7a00f78f0b4ce428c9e047f5e77f6f6efd7db15f42f8764626df9ea53f451f9e7df35e1fe18d3980
50149e1338fa3f4e8067f5af7ff0fd9b29b7f97ba76ff657b7ff005c0f6a00faabe12126df593ff6
0de3f1d42bd86bc93e14c7e5c1ac7bff00677e9f6ff61eb5eb740051451400514514005145140051
45140051451400514514005145140051451400514514005145140051451400514514005145140051
45140051451400514514005145140051451400514514005145140051451400514514005145140051
45140051451400514514005145140051451400514514005792fc65f803f027f68cf0bd8f823f684f
82bf093e3bf82f4bd7ad7c53a6f843e32fc38f077c50f0be9de27b1d3f54d26cbc4763a078df46d7
349b4d7acf4ad6f5ad32d757b7b48f50b7d3f57d52ca2b84b6d42ee39bd6a8a00f81dbfe094dff00
04ba6396ff00826dfec0cc7d5bf63cfd9e09fccfc3a269bff0ea4ff825c7fd2367f605ff00c43afd
9e3ff9dd57df545007c0bff0ea4ff825c7fd2367f605ff00c43afd9e3ff9dd51ff000ea4ff00825c
7fd2367f605ffc43afd9e3ff009dd57df545007c0bff000ea4ff00825c7fd2367f605ffc43afd9e3
ff009dd51ff0ea4ff825c7fd2367f605ff00c43afd9e3ff9dd57df545007c0bff0ea4ff825c7fd23
67f605ff00c43afd9e3ff9dd51ff000ea4ff00825c7fd2367f605ffc43afd9e3ff009dd57df54500
7c0bff000ea4ff00825c7fd2367f605ffc43afd9e3ff009dd51ff0ea4ff825c7fd2367f605ff00c4
3afd9e3ff9dd57df545007c0bff0ea4ff825c7fd2367f605ff00c43afd9e3ff9dd51ff000ea4ff00
825c7fd2367f605ffc43afd9e3ff009dd57df545007c109ff04a8ff825e46731ff00c1373f60843e
a9fb1efecf2a7f35f8760d5d8ffe0977ff0004ce87fd4ffc13b3f6158bfeb9fec8ff000013ff0041
f87c2beeaa2803e258bfe09a1ff04e287061ff00827f7ec4b111d0c5fb29fc098f1f4dbe0318abf1
ff00c139bfe09ed0ff00a9fd847f6348b1c8f2ff00660f8231f3ebf2f81c57d9745007c8d17fc13f
bf60d80e60fd897f64684fac5fb36fc1b8cffe39e0c5ad18bf616fd892dffd47ec75fb2bc38e9e57
ecf7f0923ffd03c22b5f5451401f3545fb187ec796ff00ea3f64ff00d9aa1c74f2be057c2e8fff00
40f0b2d6945fb257eca900020fd997f67c840e822f831f0e2303e813c36315f41d1401e1d17ecc7f
b36418f23f67af81d0e3a795f09bc051e3e9b34015a70fecf9f012df1e47c10f843063a793f0d7c1
91e3e9b3455c7e15ebd4500799c5f05be0e41fea3e137c3387feb9780fc2d1ff00e81a50ad08be15
fc30831e4fc38f01c38e9e57843c3d1e31d31b34e18aef28a00e4e3f0178161ff53e0bf09c5ff5cf
c39a3c7d3a7ddb31ea6af47e16f0c458f2bc39a0c78e9e5e91a7a631d31b6dc63f0adea2802adad8
58d88716567696624dbe60b5b786dc3ecddb378891376ddcdb77676ee6c632736a8a2800a28a2800
a28a2800a28a2800a28a2800a28a2800a28a2800a28a2800a28a2800a28a2800a28a2800a28a2800
a28a2803ffd9}}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg1}{\bkmkend Pg1}\par\pard\ql \li7
139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li713
9\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\
sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb
0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\
sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl
-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-2
76\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276
\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\s
lmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slm
ult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmul
t0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0
\par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \
par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \pa
r\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\
pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pa
rd\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard
\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\q
l\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\
li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li
7139\sb148\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\f
s24 1 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstar
t Pg2}{\bkmkend Pg2}\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\

48\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb148\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 2 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\
paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg3}{\bkmkend Pg3}\par\pard\ql \li3454\sb
76\slmult0 \par\pard\ql\li3454\sb160\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 \u352?ejh Akbar Eydi \par\pard\ql \li2549\sb0\sl-4
\slmult0 \par\pard\ql\li2549\sb0\sl-460\slmult0 \par\pard\ql\li2549\sb332\sl-460
\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex97 \ul0\nosupersub\cf4\f5\fs40 OSNOVE\ul0\nosu
persub\cf5\f6\fs40 \ul0\nosupersub\cf4\f5\fs40 LOGIKE \par\pard\ql \li1982\sb0\
sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1982\sb56\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscale
x100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 Priredio i preveo s perzijskog na bosanski jezi
k \par\pard\ql \li3464\sb44\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Amar Im
amovi\u263? \par\pard\ql \li3533\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li3533\sb0\sl-2
t0 \par\pard\ql\li3533\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li3533\sb168\sl-276\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sarajevo, 2004 \par\pard\ql \li7139\sb0\sl-276\
slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\sl
mult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmu
lt0 \par\pard\ql\li7139\sb124\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 3 \pa
r\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg4}{\b
kmkend Pg4}\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-27
6\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\
lt0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult
0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0
\par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \p
ar\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par
\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\p
ard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\par
d\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\
ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql
\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\l
i1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1
-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb148\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 4 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh119
00\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg5}{\bkmkend Pg5}\par\pard\ql \li3728\sb0\sl-276\
mult0 \par\pard\ql\li3728\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li3728\sb68\sl-276\slm

ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 SADR\u354?AJ \par
\pard\li1253\sb8\sl-276\slmult0\fi0\tldot\tx6833 \up0 \expndtw-4\charscalex100 P
\ul0\nosupersub\cf6\f7\fs19 REDGOVOR PRIRE\u272?IVA\u264?A\ul0\nosupersub\cf1\f2
\fs24 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ...15\par\pard\li1253\sb0\sl-276\sl
mult0\fi0\tldot\tx6879 \up0 \expndtw-4\charscalex100 N\ul0\nosupersub\cf6\f7\fs1
9 APOMENA PREVODIOCA\ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 .. 17\par\pard\ql \li3490\sb0\sl-207\slmult0 \par\pard\ql\li3490\sb194\sl207\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 U\ul0\nosu
persub\cf9\f10\fs18 VOD U LOGIKU \par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li
1248\sb96\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx7006 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nos
upersub\cf3\f4\fs23 Potreba za logikom...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .21\
par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6867 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 Uloga logike u ljudskim mislima...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...21\par
\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6860 \up0 \expndtw-3\charscalex100 L
ogika i Aristotel ...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..22\par\pard\li1248\sb4
\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6816 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u352?ta je logik
a?...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...23\par\pard\li1248\sb2\sl-271\slmult0
\fi0\tldot\tx6875 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 Logi
ka\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 je sredstvena - propedeuti\u265?ka nauka...\tab \
up0 \expndtw-3\charscalex100 ..24\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\t
x6893 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Vrste znanja...\tab \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 ..26\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6892 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 Osjetilno znanje...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..26\par\pard
\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6937 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Imagin
arno znanje...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .27\par\pard\li1248\sb1\sl-264\
slmult0\fi0\tldot\tx6956 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Intuitivno znanje...\tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 .28\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\t
x6848 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Razumsko znanje...\tab \up0 \expndtw-3\chars
calex100 ...29\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6967 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 Definicija znanja...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .30\par\
pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6961 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Pr
isutno znanje i ste\u265?eno znanje...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..31\pa
r\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6859 \up0 \expndtw-3\charscalex100
Predod\u355?ba i sud...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...32\par\pard\li1248\
sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6889 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Na \u353?ta se
odnose predod\u355?ba i sud...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..34\par\pard\
li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6961 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela
sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .36\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmu
lt0\fi0\tldot\tx6865 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Neznanje i njegova podjela...
\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..37\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\t
ldot\tx6937 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Vrste neznanja...\tab \up0 \expndtw-3\
charscalex100 .38\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6987 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 Nu\u355?no ili o\u265?igledno i spekulativno znanje...\tab \
up0 \expndtw-3\charscalex100 .41\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx
6847 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Uzroci pa\u355?nje...\tab \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 ...42\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6896 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 Definicija \u8220?mi\u353?ljenja\u8221?...\tab \up0 \expndtw3\charscalex100 ...45\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6845 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 Intuicija...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...46\par
\pard\li1248\sb2\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6949 \up0 \expndtw-3\charscalex100 O
\u265?emu raspravlja logika?...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..48\par\pard
\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6939 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Pitanj
a o kojima logika raspravlja...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .48\par\pard\l
i1248\sb2\sl-271\slmult0\fi0\tldot\tx6728 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nos
upersub\cf1\f2\fs24 Sa\u355?etak uvodnog dijela...\tab \up0 \expndtw-3\charscale
x100 ...50\par\pard\ql \li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276
lmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb189\sl-276\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 5 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\pape
rh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg6}{\bkmkend Pg6}\par\pard\ql \li3708\sb0\sl

6\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 1.\ul0\nosup
ersub\cf12\f13\fs19 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 KNJIGA \par\pard\ql \li3687\sb4
\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 1.\ul0\nosupersub\cf6\f7\fs19 \ul
0\nosupersub\cf1\f2\fs24 Poglavlje \par\pard\ql \li2410\sb42\sl-230\slmult0 \up0
\expndtw-4\charscalex100 R\ul0\nosupersub\cf6\f7\fs19 ASPRAVA\ul0\nosupersub\cf
1\f2\fs24 \ul0\nosupersub\cf6\f7\fs19 O RIJE\u264?IMA \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs
24 - V\ul0\nosupersub\cf6\f7\fs19 OKABULIMA \par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\
00 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Uvod ...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...61\
0 Drugi razlog nu\u355?nosti rasprave o rije\u265?ima...\tab \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 .61\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6922 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 Vanjsko-pojavni bitak...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .62\
0 Mentalni bitak...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..62\par\pard\li1248\sb3\s
l-264\slmult0\fi0\tldot\tx6885 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Verbalni bitak...\t
ab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..63\par\pard\li1248\sb2\sl-264\slmult0\fi0\tld
ot\tx6968 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Bitak u obliku pisma...\tab \up0 \expndt
w-3\charscalex100 .65\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6886 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 Rezultati rasprave...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100
..65\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6968 \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 Rasprava o ukazivanju...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .66\par\pard\l
i1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6943 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Vrste uk
azivanja...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .67\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slm
ult0\fi0\tldot\tx6899 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Razumsko ukazivanje...\tab \
up0 \expndtw-3\charscalex100 ..68\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\t
x6903 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prirodno ukazivanje...\tab \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 ..68\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6929 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 Konvencionalno ukazivanje...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 .69\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6877 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 Podjela konvencionalnog ukazivanja...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100
..69\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6903 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 Ukazivanje rije\u265?ima...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..70\par\p
ard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6929 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Uka
zivanje po saglasnosti...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .70\par\pard\li1248\
sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6922 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ukazivanje po
sadr\u355?ini ili djelimi\u265?no ukazivanje...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 .70\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6884 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 Ukazivanje po slijedu ili posljedi\u265?no ukazivanje...\tab \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 ..71\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6953 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Kratak sa\u355?etak o ukazivanju...\tab \up0 \expndtw3\charscalex100 .72\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6956 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 Podjela rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .
74\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6905 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 Prva podjela rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..74\par\pard
\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6879 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Vrste
prenesene rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..75\par\pard\li1248\
sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6873 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u352?ta je re
ferenca ili modus (\u1623?\u1621?\u1632?\u1585?\u1604?)?...\tab \up0 \expndtw-3\
charscalex100 ..76\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6974 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 Sa\u355?etak prve podjele rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw3\charscalex100 .78\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6848 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 Druga podjela rije\u265?i: sinonimi i razli\u265?ite rije\
u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...79\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slm
ult0\fi0\tldot\tx6969 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela razli\u265?itih rije
\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .80\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmu
lt0\fi0\tldot\tx6827 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Argument ograni\u265?enosti p
odjele razli\u265?itih rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...80\pa

Sli\u265?ne rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...81\par\pard\li12
48\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6935 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela sli
\u265?nih rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .81\par\pard\li1248\s
b1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6969 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Obja\u353?njenj
e upotrebe rije\u265?i \u8220?sli\u265?no\u8221?...\tab \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 .82\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6917 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 Disparatne rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .83\par\
pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\p
ard\ql\li1248\sb138\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub
\cf1\f2\fs24 6 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{
\bkmkstart Pg7}{\bkmkend Pg7}\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248
\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-26
4\slmult0\par\pard\li1248\sb127\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6809 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Opozicione rije\u265?i...\tab \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 ...84\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 Podjela opozicionih pojmova prema odnosu koji vlada me\u266?u\p
ar\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6954 \up0 \expndtw-3\charscalex100
zna\u265?enjima...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .85\par\pard\li1248\sb1\sl
-264\slmult0\fi0\tldot\tx6932 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sa\u355?etak rasprav
e o drugoj podjeli rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .88\par\pard
\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6858 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Tre\u2
63?a podjela rije\u265?i: slo\u355?ena i jednostava rije\u265?...\tab \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 ..90\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6860 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 Jednostavna rije\u265? . ..\tab \up0 \expndtw-3\chars
calex100 ..90\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6929 \up0 \expndtw3\charscalex100 Slo\u355?ena rije\u265?...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .91
\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi707\tldot\tx6901 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 Potpuna slo\u355?enica...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..91\par\pard\l
i1248\sb1\sl-264\slmult0\fi707\tldot\tx6812 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Nepotp
una slo\u355?enica...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...92\par\pard\li1248\sb
4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6929 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Izjava i poticaj
...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .92\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0
\tldot\tx6937 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela poticajnih slo\u355?enica...
\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .93\par\pard\li1248\sb61\sl-264\slmult0\fi0\t
ldot\tx6807 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela jednostavnih rije\u265?i...\ta
b \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...94\par\pard\li1248\sb61\sl-264\slmult0\fi707\
tldot\tx6895 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Glagol...\tab \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 ..94\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi707\tldot\tx6836 \up0 \expndtw3\charscalex100 Imenica...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...95\par\pard\li12
48\sb4\sl-264\slmult0\fi707\tldot\tx6945 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u264?est
ica...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .96\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\
fi0\tldot\tx6935 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sa\u355?etak raprave o tre\u263?o
j podjeli rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .96\par\pard\li1248\s
b1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6953 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sa\u355?etak po
glavlja o vokabulima...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .99\par\pard\li1248\sb
0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi2568 \up0 \expndtw-4\chars
calex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 2. Poglavlje\par\pard\li1248\sb3\sl-264\s
lmult0\fi1721 \up0 \expndtw-3\charscalex100 R\ul0\nosupersub\cf17\f18\fs18 ASPRA
VA O UNIVERZALIJAMA\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb13\sl-2
64\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f
17\fs23 Partikularan pojam\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 .109\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Univerzalan pojam\ul0\nosupersu
b\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .110\par\pard\li1248\sb1\sl264\slmult0\fi0\tldot\tx6687 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\
f17\fs23 Stvarna partikularija i relativna partikularija\ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ...112\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slm
ult0\fi0\tldot\tx6802 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs2
3 Podjela univerzalija na jednozna\u265?nicu i vi\u353?ezna\u265?nicu\ul0\nosupe

rsub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .113\par\pard\li1248\sb4
\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6686 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\c
f16\f17\fs23 Pojam i objekat\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4
\charscalex100 ...116\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Naziv i imenovano ili ukazivanje pojma
na prostorni\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6804 \up0 \expndtw-4
\charscalex100 odraz...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4
\fs23 .117\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6776 \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Primarna esencijalna i ustaljena tehn
i\u265?ka predikacija...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .\ul0\nosupersub\cf3\
f4\fs23 118\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6682 \up0 \expndtw-4
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 \u264?etverovrsni odnosi me\u266?u
univerzalijama\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100
...1 21\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6798 \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Razlikovanje kod univerzalija\ul0\nosup
ersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .121\par\pard\li1248\sb
1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6740 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\
cf16\f17\fs23 Ekvipolentni pojmovi\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 ..1 22\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6682
\up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Disparatni pojmovi\u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ...1 23\par\par
d\ql \li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard
\ql\li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb42\sl-276\slmult0 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 7 \par\pard\sect\sectd\fs24\pape
rw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg8}{\bkmkend Pg8}\par\pard\li1248
4\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb127\sl-264\slmult
0\fi0\tldot\tx6798 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 S
ubordinirani pojmovi\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 .123\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6682 \up0 \expndtw-4\
charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Interferiraju\u263?i pojmovi\ul0\nos
upersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ...1 24\par\pard\li12
48\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6740 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupe
rsub\cf16\f17\fs23 Odnos dviju univerzalija nakon kontrapozicije\ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ..1 24\par\pard\li1248\sb1\sl
-264\slmult0\fi0\tldot\tx6682 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16
\f17\fs23 Pet univerzalija\ul0\nosupersub\cf17\f18\fs18 \ul0\nosupersub\cf16\f1
7\fs23 (1)\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ...
1 25\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6798 \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Odnos univerzalije i objekta\ul0\nosupersub
\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .125\par\pard\li1248\sb1\sl264\slmult0\fi0\tldot\tx6798 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\
f17\fs23 Definicije pet univerzalija\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 .129\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6798
\up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Sa\u355?etak rasprav
e\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .129\par\par
d\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6682 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\
nosupersub\cf16\f17\fs23 Pet univerzalija\ul0\nosupersub\cf17\f18\fs18 \ul0\nos
upersub\cf16\f17\fs23 (2)\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 ...1 32\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-4\chars
calex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Podjela vrste\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
132\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\n
osupersub\cf16\f17\fs23 Podjela roda\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 134\par\pard\li
1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6797 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosu
persub\cf16\f17\fs23 Vrsna razlika\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 ..136\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6733 \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Obja\u353?njenja u vez
i sa vrsnom razlikom\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 ...138\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up0 \expndtw-4
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Podjela vrsne razlike\ul0\nosupersu

b\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .139\par\pard\li1248\sb1\sl264\slmult0\fi0\tldot\tx6754 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\
f17\fs23 Razli\u265?ita zna\u265?enja vrsne razlike\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 .
..\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ..139\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi
0\tldot\tx6781 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Esenc
ijalno i akcidentalno\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 ..140\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6850 \up0 \expndtw-4
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Op\u263?i akcident i osobeni akcide
nt\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .141\par\par
nosupersub\cf16\f17\fs23 Klasifikacija u logici\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\t
ab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .143\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tld
ot\tx6745 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Predikacij
a i njene vrste\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 ..144\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6759 \up0 \expndtw-4\char
scalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Prirodno i konvencionalno prediciranje\u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ..145\par\pard\l
i1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\
f17\fs23 Primarna esencijalna predikacija i ustaljena tehni\u265?ka\par\pard\li1
248\sb2\sl-272\slmult0\fi0\tldot\tx6762 \up0 \expndtw-4\charscalex100 predikacij
a\ul0\nosupersub\cf18\f19\fs24 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ..\ul0\nosu
persub\cf3\f4\fs23 147\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6774 \up0
\expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Jednozna\u265?na ili nede
rivacijska i derivacijska predikacija...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .\ul0
\nosupersub\cf3\f4\fs23 .149\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6848
\up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Podjela akcidenta\u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .151\par\pard\li
1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6719 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosu
persub\cf16\f17\fs23 Logi\u265?ka, prirodna i umska univerzalija\ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ...152\par\pard\li1248\sb1\sl264\slmult0\fi0\tldot\tx6718 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\
f17\fs23 Sa\u355?etak poglavlja o univerzalijama\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\
tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ...154\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\
pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi2568 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosuper
sub\cf16\f17\fs23 3. Poglavlje\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi2160 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 D\ul0\nosupersub\cf17\f18\fs18 EFINICIJA I PODJELE\par\pa
rd\li1248\sb275\sl-276\slmult0\fi0\tldot\tx6822 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u
l0\nosupersub\cf1\f2\fs24 Uvod...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .165\par\par
nosupersub\cf16\f17\fs23 \u352?ta je definicija?\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\
tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ..168\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\t
ldot\tx6687 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Vrste de
finicija\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ...17
0\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6745 \up0 \expndtw-4\charscalex
100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Potpuna definicija\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ..170\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\
fi0\tldot\tx6745 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Krn
java definicija\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 ..172\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\sl
mult0 \par\pard\ql\li1248\sb150\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul
0\nosupersub\cf1\f2\fs24 8 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard
\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg9}{\bkmkend Pg9}\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par
\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li12
48\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb127\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up0
\expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Potpuna ilustracija\ul0\
nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .173\par\pard\li12
48\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupe
rsub\cf16\f17\fs23 Krnjava ilustracija\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0
\expndtw-4\charscalex100 .173\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx675
2 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Pravila definiranj

a\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ..174\par\par
nosupersub\cf16\f17\fs23 Pet pravila definiranja\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ...
\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .175\par\pard\li1248\sb60\sl-276\slmult0\fi70
7\tldot\tx6637 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf18\f19\fs24 Obuhv
atnost i isklju\u265?ivost...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .\ul0\nosupersub
\cf1\f2\fs24 175\par\pard\li1248\sb60\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6728 \up0 \ex
pndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf18\f19\fs24 Definiens treba biti jasniji
od definienda...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .\ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24
176\par\pard\li1248\sb60\sl-276\slmult0\fi707 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul
0\nosupersub\cf18\f19\fs24 Izme\u266?u pojmova definiensa i definienda\par\pard\
li1248\sb60\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6601 \up0 \expndtw-4\charscalex100 treb
a postojati razlika\ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 ...177\par\pard\li1248\sb61\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6675 \up0 \expndt
w-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf18\f19\fs24 Definicija ne smije biti kru\u35
5?na...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ..\ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 178\par\
pard\li1248\sb60\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6702 \up0 \expndtw-4\charscalex100
\ul0\nosupersub\cf18\f19\fs24 Jasno\u263?a rije\u265?i u definiciji...\tab \up0
\expndtw-4\charscalex100 .\ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 178\par\pard\li1248\sb63\
sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6617 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf
16\f17\fs23 Rezime rasprave o definiranju.\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ..\tab \up
0 \expndtw-4\charscalex100 ..179\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx
6775 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Divizija ili di
oba...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ..\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 180\par\p
ard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6718 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul
0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Descartesova logika i pravilo analize\ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ...181\par\pard\li1248\sb1\sl264\slmult0\fi0\tldot\tx6744 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\
f17\fs23 Oblici divizije\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 .. .\tab \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 ..182\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Metodi divizije\ul0\nosupersub
\cf3\f4\fs23 ...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .184\par\pard\li1248\sb3\sl-2
64\slmult0\fi0\tldot\tx6815 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f
17\fs23 Ograni\u265?enost ili neograni\u265?enost diobe...\tab \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 .\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 185\par\pard\li1248\sb2\sl-264\slmult0
\fi0\tldot\tx6800 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 El
ementi diobe i njena pravila\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 . ..\tab \up0 \expndtw4\charscalex100 .185\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Pravila divizije\ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 . ..\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .186\par\pard\li1248\sb
1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6819 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\
cf16\f17\fs23 Kratak pregled divizije...\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 .\ul0
\nosupersub\cf3\f4\fs23 187\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\par\pard\li1248\s
b3\sl-276\slmult0\fi2424 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf11\f12\
fs24 2.\ul0\nosupersub\cf12\f13\fs19 \ul0\nosupersub\cf11\f12\fs24 KNJIGA\par\p
ard\li1248\sb0\sl-271\slmult0\fi2431 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupers
ub\cf1\f2\fs24 4. Poglavlje\par\pard\li1248\sb1\sl-276\slmult0\fi2633 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 S\ul0\nosupersub\cf6\f7\fs19 UDOVI\par\pard\li1248\sb276\sl276\slmult0\fi0\tldot\tx6822 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f
2\fs24 Uvod...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .193\par\pard\li1248\sb3\sl-264
\slmult0\fi0\tldot\tx6790 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 Podjela sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..194\par\pard\li1248\sb
4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6737 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Kondicionalni su
d...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...195\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0
\fi0\tldot\tx6731 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela sudova na afirmativne i
negiraju\u263?e...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...196\par\pard\li1248\sb1\
sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6846 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Termini koji su u
upotrebi kod sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .197\par\pard\li1248\sb
1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6756 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Rezime rasprave.
..\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...198\par\pard\li1248\sb0\sl-263\slmult0\f

i0\tldot\tx6788 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela kategori\u265?kih sudova..
.\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..199\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0
\tldot\tx6718 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prva podjela...\tab \up0 \expndtw-3\
charscalex100 ...199\par\pard\ql \li7139\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\
sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7139\sb158\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 9 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\pap
erh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg10}{\bkmkend Pg10}\par\pard\li1248\sb0\sl264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult
0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb127\sl-264\slmult0\fi0\tl
dot\tx6845 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Obja\u353?n
jenje nekih termina u logici...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .201\par\pard\
li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6699 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Druga p
odjela...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...202\par\pard\li1248\sb1\sl-264\sl
mult0\fi0\tldot\tx6819 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Tre\u263?a podjela...\tab \
up0 \expndtw-3\charscalex100 .204\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\t
x6865 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Shematski prikaz podjela kategori\u265?kog s
uda...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .205\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0
\fi0\tldot\tx6840 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Modalni sudovi...\tab \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 .210\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 Sadr\u355?aj sud...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100
.210\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6826 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 Odnos nu\u355?nosti...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .210\par\pard\l
i1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6822 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Odnos ne
mogu\u263?nosti...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .211\par\pard\li1248\sb1\sl
-264\slmult0\fi0\tldot\tx6776 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Odnos mogu\u263?nost
i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..211\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\
fi0\tldot\tx6706 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Posebna mogu\u263?nost...\tab \up
0 \expndtw-3\charscalex100 ...212\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\t
x6770 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Op\u263?a mogu\u263?nost...\tab \up0 \expndt
w-3\charscalex100 ..212\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6782 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Tri oblika suda...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .
.213\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6711 \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 Modaliteti sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...214\par\pard\li
1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6707 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Odnos mod
aliteta i sadr\u355?aja suda...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...214\par\par
d\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6853 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podje
la modalnih sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .215\par\pard\li1248\sb1
\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6687 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela prostih m
odalnih sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...215\par\pard\li1248\sb2\s
l-271\slmult0\fi707\tldot\tx6817 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\c
f18\f19\fs24 Modalnost\ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 nu\u355?na po biti...\tab \up
0 \expndtw-3\charscalex100 .216\par\pard\li1248\sb1\sl-276\slmult0\fi707\tldot\t
x6810 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf18\f19\fs24 Op\u263?enito\
ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 uvjetovana modalnost...\tab \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 .216\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6769 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 Stalno apsolutna modalnost\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..21
7\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6737 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 Op\u263?eprihva\u263?ena modalnost...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..
217\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6699 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 Modalnost op\u263?enite apsolutnosti...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 ...218\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6670 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 Vremenski apsolutna modalnost...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100
...218\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6836 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 Modalnost op\u263?enite mogu\u263?nosti...\tab \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 .219\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6702 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 Modalnost vremenske mogu\u263?nosti...\tab \up0 \expndtw-3\char
scalex100 ...219\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6808 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Slo\u355?eni modalni sudov...\tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 ..221\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldo
t\tx6872 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Vrste prediciranja...\tab \up0 \expndtw-3

\charscalex100 .222\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6827 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 Prirodna i konvencionalna predikacija...\tab \up0 \expndtw
-3\charscalex100 .222\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6723 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 Derivacijska i nederivacijska predikacija...\tab \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 ...223\par\pard\li1248\sb2\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx668
7 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Primarna esencijalna i ra\u353?irena tehni\u265?
ka predikacija ...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...223\par\pard\li1248\sb1\
sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6848 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela kondiciona
lnih sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .224\par\pard\li1248\sb1\sl-264
\slmult0\fi0\tldot\tx6795 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prva podjela kondicional
nih sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..224\par\pard\li1248\sb1\sl-264
\slmult0\fi0\tldot\tx6776 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Druga podjela kondiciona
lnih sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..226\par\pard\li1248\sb3\sl-26
4\slmult0\fi0\tldot\tx6725 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Tre\u263?a podjela kond
icionalnih sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...227\par\pard\ql \li124
sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb81\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\chars
calex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 10 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\pap
erh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg11}{\bkmkend Pg11}\par\pard\li1248\sb0\sl264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult
0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb127\sl-264\slmult0\fi0\tl
dot\tx6707 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u264?etvrt
a podjela kondicionalnih sudova...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...227\par\
pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6860 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Od
nosi me\u266?u sudovima i njihovi propisi...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .
ex100 Uvjeti kontradikcije...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...230\par\pard\
li1248\sb2\sl-271\slmult0\fi707\tldot\tx6783 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\
nosupersub\cf18\f19\fs24 Jedinstvo\ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 subjekta...\tab \
up0 \expndtw-3\charscalex100 .230\par\pard\li1248\sb1\sl-276\slmult0\fi707\tldot
\tx6697 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jedinstvo predikata...\tab \up0 \expndtw-3
\charscalex100 ...230\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6749 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Jedinstvo uvjeta...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100
..230\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6663 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 Jedinstvo odnosa...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...231\par\pard\
li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6802 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jedin
stvo cjeline i dijela...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .231\par\pard\li1248\
sb1\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6836 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jedinstvo po
tencijalnog i aktivog stanja...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .231\par\pard\
li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6790 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jedin
stvo mjesta...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .232\par\pard\li1248\sb0\sl-276
\slmult0\fi707\tldot\tx6809 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jedinstvo vremena...\t
ab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .232\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\t
ldot\tx6780 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jedinstvo predikacije ...\tab \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 .232\par\pard\li1248\sb2\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Aspekti razlikovanja dvaju sudova\pa
prilikom kontradikcije...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...233\par\pard\li12
48\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6891 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Subalternac
ija, kontrarnost i podre\u266?enost kontrarnosti...\tab \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 .234\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6703 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 Subalternacija...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...235\par\pard
\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6833 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Kontra
rnost...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .236\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmul
t0\fi0\tldot\tx6769 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podre\u266?enost kontrarnost..
.\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..236\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0
\tldot\tx6756 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Konverzija...\tab \up0 \expndtw-3\ch
dtw-3\charscalex100 Uvjeti konverzije...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .238\

0 Konverzija negiraju\u263?e univerzalije...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .
ex100 Negiraju\u263?a partikularija nema konverzije...\tab \up0 \expndtw-3\chars
calex100 ..243\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6745 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 Disjunktivni sudovi nemaju konverziju...\tab \up0 \expndtw-3\ch
dtw-3\charscalex100 Konverzija kontradiktornog...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex
100 ..2 44\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0
\fi2455 \up0 \expndtw-3\charscalex100 5. Poglavlje\par\pard\li1248\sb1\sl-264\sl
mult0\fi1925 \up0 \expndtw-2\charscalex100 I\ul0\nosupersub\cf19\f20\fs18 ZVO\u2
72?ENE ZAKLJU\u264?AKA\par\pard\li1248\sb275\sl-276\slmult0\fi0\tldot\tx6821 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 Uvod...\tab \up0 \expndtw
-3\charscalex100 .249\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6826 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Vrste zaklju\u265?ivanja...\
tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .250\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tl
dot\tx6680 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dedukcija...\tab \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 ...250\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6776 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 Indukcija...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..250\par\pard\l
i1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6814 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Analogij
a...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .251\par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmul
\par\pard\ql\li7019\sb47\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosu
persub\cf1\f2\fs24 11 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\
sl-240{\bkmkstart Pg12}{\bkmkend Pg12}\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pa
rd\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\
sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb127\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Definicija dedukcije ...\tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 .252\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\
tx6745 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela dedukcije...\tab \up0 \expndtw-3\ch
dtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 Povezana dedukcija...\tab \up0 \
expndtw-3\charscalex100 ..253\par\pard\li1248\sb1\sl-276\slmult0\fi0\tldot\tx681
4 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Povezana dedukcija sa aspekta forme...\tab \up0
\expndtw-3\charscalex100 .253\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi0\tldot\tx682
2 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Rezultat dedukcije...\tab \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 .254\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Podjela povezane dedukcije .. .\tab \
up0 \expndtw-3\charscalex100 .254\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\t
x6843 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u264?etiri figure povezane dedukcije...\tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 .256\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot
\tx6802 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Uvjeti zaklju\u265?ivanja kod povezane ded
ukcije ...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .257\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slm
ult0\fi0\tldot\tx6764 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Op\u263?i uvjeti...\tab \up0
\expndtw-3\charscalex100 ..257\par\pard\li1248\sb2\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6
763 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prva figura...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 ..257\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6802 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 Va\u355?no pravilo u logici .. .\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .2
58\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6730 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 Produktivni modusi prve figure...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...259\
0 Druga figura...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...260\par\pard\li1248\sb1\s
l-264\slmult0\fi0\tldot\tx6807 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Uvjeti druge figure
...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .260\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi
0\tldot\tx6848 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Produktivni modusi druge figure...\
tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .261\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tl
dot\tx6865 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Tre\u263?a figura...\tab \up0 \expndtw3\charscalex100 .262\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6745 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 Uvjeti tre\u263?e figure ...\tab \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 ..262\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6800 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 Produktivni modusi tre\u263?e figure ...\tab \up0 \expndtw-3\chars

calex100 .263\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6847 \up0 \expndtw3\charscalex100 \u264?etvrta figura...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .264\pa
Uvjeti \u265?etvrte figure...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...264\par\pard\
li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6777 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Produkt
ivni modusi \u265?etvrte figure...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..265\par\p
ard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6723 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ras
tavljena dedukcija...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...266\par\pard\li1248\s
b3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6707 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela rastavl
jene dedukcije...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...267\par\pard\li1248\sb1\s
l-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Metod izvo\u266?enja zaklju\u265
?ka kod rastavljeno\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6750 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 konjuktivne dedukcije...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100
..268\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Meto
d izvo\u266?enja zaklju\u265?ka kod\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot
\tx6819 \up0 \expndtw-3\charscalex100 rastavljeno disjunktivne dedukcije...\tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 .269\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\
tx6673 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Rastavljena dedukcija sa sudom stvarne disj
unkcije...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...269\par\pard\li1248\sb1\sl-264\s
lmult0\fi0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Rastavljena dedukcija sa disjunktivnim\
0 sudom nemogu\u263?nosti zdru\u355?enosti...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100
..270\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Rasta
vljena dedukcija sa disjunktivnim\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\t
x6680 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sudom nemogu\u263?nosti isklju\u265?enja...\
tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...270\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\
tldot\tx6775 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Indukcija...\tab \up0 \expndtw-3\char
scalex100 ..271\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6687 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 Podjela indukcije ...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...272
\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \
par\pard\ql\li1248\sb150\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosup
ersub\cf1\f2\fs24 12 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\s
l-240{\bkmkstart Pg13}{\bkmkend Pg13}\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\par\par
d\li1248\sb0\sl-276\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\par\pard\li1248\s
b0\sl-276\slmult0\par\pard\li1248\sb76\sl-276\slmult0\fi0\tldot\tx6769 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 Potpuna indukcija...\tab \up0 \
expndtw-3\charscalex100 ..272\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi0\tldot\tx667
5 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Nepotpuna indukcija...\tab \up0 \expndtw-3\chars
calex100 ...273\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi0\tldot\tx6693 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 Analogija...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...273\par\pard
\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi0\tldot\tx6715 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Stubov
i analogije...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...274\par\pard\li1248\sb0\sl-2
76\slmult0\fi0\tldot\tx6687 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Vrijednost spoznaje st
e\u265?ene analogijom...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...274\par\pard\li124
8\sb0\sl-276\slmult0\par\pard\li1248\sb5\sl-276\slmult0\fi2424 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 \ul0\nosupersub\cf11\f12\fs24 3.\ul0\nosupersub\cf12\f13\fs19 \ul0
\nosupersub\cf11\f12\fs24 KNJIGA\par\pard\li1248\sb0\sl-271\slmult0\fi2431 \up0
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 6. Poglavlje\par\pard\li124
8\sb2\sl-276\slmult0\fi1872 \up0 \expndtw-2\charscalex100 P\ul0\nosupersub\cf6\f
7\fs19 ET LOGI\u264?KIH VJE\u352?TINA\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\par
d\li1248\sb14\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6872 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0
\nosupersub\cf3\f4\fs23 Sadr\u355?aj i forma u logici...\tab \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 .281\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6742 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 Sadr\u355?aj procesa zaklju\u265?ivanja...\tab \up0 \expndtw-3
\charscalex100 ...282\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6826 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 1. Neosporne istine...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100
.284\par\pard\li1248\sb2\sl-272\slmult0\fi707\tldot\tx6682 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 Prva saznanja, aksiomi...\tab \up0 \expndt
w-3\charscalex100 ...284\par\pard\li1248\sb1\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6789 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 Saznanja ste\u265?ena putem opa\u355?anja, intuicij

e...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .284\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\f
i707\tldot\tx6750 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Iskustvena saznanja...\tab \up0
\expndtw-3\charscalex100 ..285\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx
6676 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prenesena znanja...\tab \up0 \expndtw-3\chars
calex100 ...285\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6726 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Sudovi dobijeni neposrednim dose
zanjem istine\ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 ...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .
.286\par\pard\li1248\sb0\sl-276\slmult0\fi707\tldot\tx6742 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 Prirodno ste\u265?eni sudovi...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..286
\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6841 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 2. Sudovi zasnovani na vjerovanju...\tab \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 .287\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6853 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 3. Op\u263?epoznati sudovi, stavovi...\tab \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 .287\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6783 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 4. Imaginarni sudovi...\tab \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 ..288\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6776 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 5. Priznate propozicije...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..28
8\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6757 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 6. Prihva\u263?eni sudovi...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..289\par\par
d\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6833 \up0 \expndtw-3\charscalex100 7. Ne
izvjesni, nejasni sudovi...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .289\par\pard\li12
48\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 8. Sudovi koji pobu\u266
?uju slikovito predo\u265?avanje,\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\t
x6841 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sugestivni...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex
100 .281\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6756 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 Argumentacija...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..290\par\pard\li1
248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela argumenatcije n
a\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6757 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 kondicionalnu i uzro\u265?nu argumentaciju...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex
100 ..291\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6706 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 Va\u355?nost i vrijednost argumentacije...\tab \up0 \expndtw-3\chars
calex100 ...292\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6807 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 Korist argumentacije...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .293
\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6781 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 Dijalektika ili vje\u353?tina raspravljanja...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex
100 ..294\par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\
slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb266\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \
ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 13 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\p
ard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg14}{\bkmkend Pg14}\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult
0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard
\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb127\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6726
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Definicija i koristi
dijalektike...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..294\par\pard\li1248\sb1\sl-26
4\slmult0\fi0\tldot\tx6750 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dijalekti\u265?ka oru\u
266?a...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..295\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmu
lt0\fi0\tldot\tx6704 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Pravila rasprave...\tab \up0
\expndtw-3\charscalex100 ...296\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6
738 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sofizam ili paralogizam...\tab \up0 \expndtw-3
\charscalex100 ...298\par\pard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6757 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 Va\u355?nost sofizma...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 ..298\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6687 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 Slu\u265?ajevi upotrebe sofizma...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .
..299\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6687 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 Unutarnji i vanjski faktori u sofizmu...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 ...299\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6745 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 Podjela sofizma na jezi\u265?ki i izvan jezi\u265?ki...\tab \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 ..299\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6814
\up0 \expndtw-3\charscalex100 Jezi\u265?ki sofizam...\tab \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 .300\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6839 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 Izvan jezi\u265?ki sofizam...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .

ex100 Metode koje koriste sofisti (izvanjski faktori)...\tab \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 ..303\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6698 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 Retorika...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...304\par\pard
\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6822 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Retori
ku \u265?ine dvije osnovne stvari...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .304\par\
pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6686 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Fo
rma govora...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...305\par\pard\li1248\sb4\sl-26
4\slmult0\fi0\tldot\tx6725 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Uvjeti uspje\u353?nog g
ovornika...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...306\par\pard\li1248\sb1\sl-264\
slmult0\fi0\tldot\tx6769 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Poetika...\tab \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 ..307\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6763 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 Koristi poetike...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100
..307\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-243\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Rje\
u265?nik termina logike kori\u353?tenih u knjizi sa \par\pard\li1248\sb21\sl-264
\slmult0\fi0\tldot\tx6780 \up0 \expndtw-3\charscalex100 perzijskog na bosanski j
ezik...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ..309\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\s
\ql\li1248\sb14\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1
\f2\fs24 14 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bk
mkstart Pg15}{\bkmkend Pg15}\par\pard\ql \li2991\sb0\sl-207\slmult0 \par\pard\ql
991\sb194\sl-207\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs
23 P\ul0\nosupersub\cf9\f10\fs18 REDGOVOR PRIRE\u272?IVA\u268?A \par\pard\qj \li
1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri941\sb130\sl-260\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u264?asovi logike koji \
u263?e biti predstavljeni u ovoj knjizi preuzeti \line \up0 \expndtw-4\charscale
x100 su iz knjige Logika (\u1603?\u1600?\u1620? \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u
1615?\u1612?\u1575?) ajetullaha allame Muhameda Reze \par\pard\qj \li1248\ri932\
sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 Muzafera, autora cijenjenog u is
lamskom svijetu. Ovaj plodni \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 autor rodio se
1322., a preminuo 1392. god. po H., sklopiv\u353?i o\u265?i \line \up0 \expndtw0
\charscalex102 na Ovome svijetu, \u355?ure\u263?i u susret ka svome Voljenom. Bi
o je \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 jedna od istaknutih li\u265?nosti tradi
cionalnog muslimanskog u\u265?ili\u353?ta \line \up0 \expndtw0\charscalex101 u N
ed\u355?efu. Tokom svog plodonosnog nau\u265?nog \u355?ivota ulo\u355?io je \lin
e \up0 \expndtw-1\charscalex100 veliki trud zala\u355?u\u263?i se za korjen
itu promjenu tradicionalnih \line \up0 \expndtw0\charscalex100 muslimanskih u
\u265?ili\u353?ta i kulture islamskog svijeta uop\u263?e, a \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex102 posebno na unapre\u266?ivanju ud\u355?benika. Bogatom opusu
koji je \line \up0 \expndtw0\charscalex103 ostavio za sobom pripada i knjiga \u
l0\nosupersub\cf21\f22\fs23 Logika\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , karakteristi\u26
5?na po \line \up0 \expndtw0\charscalex104 tome \u353?to je o te\u353?kim i slo\
u355?enim pitanjima logike pisao lahko \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razum
ljivim jezikom. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb55\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw-2\charscalex100 Radi upoznavanja sa moralnim likom ovog velikog \u265?ovjeka
\up0 \expndtw-2\charscalex100 u nastavku donosimo uvodni dio njegove knjige: \pa
r\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosuper
sub\cf21\f22\fs23 Posve\u263?ujem ovu knjigu osobama dragim \par\pard\qj \li1608
\ri2365\sb30\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 za koje sam \u382?rtvo
vao svoj najljep\u353?i dio \u382?ivota, \up0 \expndtw-3\charscalex100 religiozn
oj omladini budnoj, \par\pard\ql \li1608\sb47\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha

rscalex100 tragaocima za znanjem, \par\pard\qj \li1248\ri932\sb56\sl-265\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Knjiga koja je va\u353?a, i koja je proistek
la iz va\u353?e potrebe, sa \up0 \expndtw-3\charscalex100 nadom da \u263?ete
opravdati lijepo mi\u353?ljenje o sebi u skladu s \up0 \expndtw0\charscal
ex105 ugovorom istrajavanja u svojoj vjeri, da biste nauku i vjeru \up0 \expndtw
-1\charscalex100 uzdigli u vremenu kada je zavladao materijalizam a duhovnost \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 zaboravljena, samilost nestala i moral se iskvario.
\par\pard\qj \li1248\ri936\sb43\sl-280\slmult0\fi707 \up0 \expndtw0\charscalex10
3 Vama, dijelovima srca moga i pupoljcima du\u353?e moje, \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 ponizno poklanjam ovaj trud. \par\pard\ql \li1608\sb54\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 Muzafer \par\pard\qj \li1608\ri2168\sb10\sl-320\slmu
lt0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Preneseno je od Im
ama Alija, a. s., da je rekao: \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Znanje
je vrednije od imetka iz sedam razloga: \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0
\par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb265\sl-276\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 15 \par\pard\sect\sec
td\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg16}{\bkmkend Pg16}\p
ar\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \pa
r\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\
pard\qj\li1248\ri940\sb146\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Prvo: Zato \u353?to je znanje nasljedstvo poslan
ik\u257?, a imetak \up0 \expndtw-4\charscalex100 nasljedstvo faraon\u257?; \pa
r\pard\qj \li1248\ri940\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 D
rugo: Znanje se dijeljenjem ne umanjuje, a imetak \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 umanjuje; \par\pard\qj \li1248\ri942\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expn
dtw0\charscalex102 Tre\u263?e: Imetku je potreban \u265?uvar, a znanje \u
265?uva svog \up0 \expndtw-3\charscalex100 posjednika; \par\pard\ql \li1248\ri9
37\sb32\sl-290\slmult0\fi360\tx1608 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u264?etvrto:
Znanje odlazi zajedno sa \u263?efinima, a imetak ostaje; \line\tab \up0 \expndtw
-4\charscalex100 Peto: Imetak stje\u265?e i vjernik i nevjernik, a znanj
e samo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vjernik; \par\pard\qj \li1248\ri937
\sb75\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u352?esto: Svi ljudi im
aju potrebu za znalcem u vjeri svojoj, a \up0 \expndtw-3\charscalex100 nemaju po
trebu za posjednikom imetka; \par\pard\qj \li1248\ri936\sb60\sl-260\slmult0\fi36
0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Sedmo: Znanje poma\u355?e \u265?ovjeku pri prela
sku sirat-\u263?uprije, a \up0 \expndtw-3\charscalex100 imetak mu odma\u355?e.\u
8221? \par\pard\qj \li1248\ri939\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\chars
calex100 Ovom prilikom ukazao bih na dvije temeljne \u265?injenice u vezi \up0 \
expndtw-5\charscalex100 sa ovom svijetlom predajom: \par\pard\ql \li1608\ri935\s
b57\sl-260\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex104 1. Istinska i vje
\u265?na li\u265?nost \u265?ovjeka zadu\u355?bina je razuma, \line\tab \up0 \exp
ndtw0\charscalex101 zbog \u265?ega Imam, a. s., ka\u355?e: \u8220?Znanje odlazi
zajedno sa \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u263?efinima.\u8221? \par\p
ard\qj \li1608\ri932\sb80\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex103 2.
Kod Boga vrijednost ima samo ono djelo koje je \line\tab \up0 \expndtw3\charscalex100 proisteklo iz \u265?istog i prosvijetljenog srca, kao \u353?to i
Imam, \par\pard\qj \li1968\ri896\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex10
5 a. s., ka\u355?e da nevjernik ne mo\u355?e ste\u263?i znanje. Pritom, \up0 \ex
pndtw-4\charscalex100 jasno je da se ovdje misli na odre\u266?enu vrstu znanju.
\par\pard\ql \li5403\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li5403\sb133\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 Akbar Eydi \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult
\cf1\f2\fs24 16 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240
{\bkmkstart Pg17}{\bkmkend Pg17}\par\pard\ql \li3068\sb0\sl-207\slmult0 \par\par

\li3068\sb194\sl-207\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f
3\fs23 N\ul0\nosupersub\cf9\f10\fs18 APOMENA PREVODIOCA \par\pard\qj \li1248\sb0
\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri892\sb124\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Knjiga koja je pred vama zbir je \
u265?asova koji su odr\u355?ani na \line \up0 \expndtw0\charscalex103 temu logik
e u razdoblju od godinu dana u Fondaciji \u8220?Mulla \line \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 Sadra\u8221?. Zbog osobenosti samih predavanja, ovaj prijevod
je \line \up0 \expndtw0\charscalex101 imao prvenstvenu namjeru pomo\u263?i u
\u265?esnike predavanja u \line \up0 \expndtw0\charscalex102 razumijevanju ma
terije, kao takav nastajao je uporedo sa \line \up0 \expndtw-4\charscalex1
00 \u265?asovima te je poprimio i oblik koji odra\u355?ava tok predavanja, \u353
?to \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 svakako nije uticalo na kvalitet materij
e koja se obra\u266?uje. \par\pard\qj \li1248\ri923\sb77\sl-263\slmult0\fi360 \u
p0 \expndtw0\charscalex101 Druga va\u355?na osobina ove knjige jesu prijev
odi i neka \line \up0 \expndtw0\charscalex101 rje\u353?enja stru\u265?nih term
ina sa perzijskog i arapskog na bosanski \line \up0 \expndtw0\charscalex103 jezi
k. Sam prevodilac tokom \u353?kolovanja u nau\u265?nom centru u \line \up0 \expn
dtw-2\charscalex100 Qomu i prou\u265?avanju ove materije bio je suo\u265?en sa n
edostatkom \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 bilo kakvih rje\u265?nika koji bi
povezali dva jezika i dvije kulture na \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ovom
e polju. Nadam se da \u263?e budu\u263?im tragaocima za znanjem u \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex101 ovom podru\u265?ju umnogome pomo\u263?i ovaj mali pri
log kroz \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ponu\u266?eni rje\u265?nik na kr
aju knjige. Naravno, u rje\u265?niku su \line \up0 \expndtw-1\charscalex100
navedeni samo izrazi koji se koriste u knjizi, a obimniji i \line \up
0 \expndtw-1\charscalex100 cjelovitiji rje\u265?nik ostavljamo za neku drugu, po
voljniju priliku. \line \up0 \expndtw0\charscalex102 Neophodno je naglasiti da s
u termini doneseni na perzijskom \line \up0 \expndtw0\charscalex101 jeziku, ali
to poznavaoce arapskog jezika ne\u263?e ometati u \line \up0 \expndtw0\c
harscalex102 njegovom kori\u353?tenju, budu\u263?i da je ve\u263?ina termina pre
uzeta iz \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 arapskoga jezika, sa neznatnom izmj
enom u na\u265?inu pisanja. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb80\sl-260\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-1\charscalex100 Nadalje, ove knjiga je neophodna kao uvod za sve
one koji \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u355?ele da izu\u265?avaju islamsku filo
zofiju. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\s
l-240{\bkmkstart Pg18}{\bkmkend Pg18}\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \pa
\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\s
b0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0
\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\s
l-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-27
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 18 \par\pard\sect\sect
d\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg19}{\bkmkend Pg19}\pa
r\pard\ql \li3320\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li3320\sb0\sl-253\slmult0 \par
0\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li3320\sb130\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 U\ul0\nosupersub\cf22\f23\fs22 VOD U L
OGIKU \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slm
s24 19 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmksta
rt Pg20}{\bkmkend Pg20}\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li12
i1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb148\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 20 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8
380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg21}{\bkmkend Pg21}\par\pard\ql \li3
sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 P
otreba za logikom \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri
925\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf3\
f4\fs23 Uzvi\u353?eni Gospodar stvorio je \u265?ovjeka po prirodi kojoj je \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 podario mo\u263? govora. Me\u266?utim, ovakva pri
roda nije sama po sebi \line \up0 \expndtw0\charscalex100 dovoljna da bi \u265?o
vjek posjedovao odmjeren i lijep govor, ve\u263?, \line \up0 \expndtw0\charscale
x104 radi stjecanja sposobnosti govora, s jedne strane, i radi \line \up
0 \expndtw-2\charscalex100 ispravnosti govora, s druge strane, \u265?ovjek ima s
talnu potrebu za \line \up0 \expndtw0\charscalex100 sposobnim u\u265?iteljem koj

i \u263?e ga pou\u265?iti upotrebi rije\u265?i, kao \u353?to \line \up0 \expndtw
-2\charscalex100 otac i majka svoje dijete postepeno upoznaju s govorom
i \line \up0 \expndtw0\charscalex100 pravilima, \u265?ijim \u263?e pridr\u35
5?avanjem ono otkloniti gre\u353?ke pri \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
govoru. Ovakav zakon je upravo gramatika jezika. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb55
\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Isto vrijedi za mo\u263? razu
ma. Uzvi\u353?eni Gospodar je dariva\up0 \expndtw-3\charscalex100 njem mo\u263?i
razuma, \u265?ovjeka, nasuprot \u355?ivotinjama koje ovu mo\u263? \up0 \expndtw
0\charscalex103 ne posjeduju i koje shodno tome ne mogu razmi\u353?ljati, u\u265
?inio \up0 \expndtw-2\charscalex100 bi\u263?em misle\u263?im po njegovoj prirodi
. Ali, upravo ovakav \u265?ovjek \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ini gre\u35
3?ke ili \u265?ak izvodi opre\u265?ne zaklju\u265?ke. Rezultat ovih dvaju \up0 \
expndtw-2\charscalex100 uvoda - da je \u265?ovjek misle\u263?e bi\u263?e i da pr
i tome grije\u353?i - jeste da \up0 \expndtw0\charscalex106 on ima potrebu za za
konom i sredstvom u skladu sa \u265?im \u263?e \up0 \expndtw-5\charscalex100 isp
raviti svoje misli i otkriti svoje gre\u353?ke. Ovo sredstvo nije ni\u353?ta \up
0 \expndtw-5\charscalex100 drugo do znanost o logici. \par\pard\ql \li2757\sb0\s
l-264\slmult0 \par\pard\ql\li2757\sb132\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Uloga logike u ljudskim mislima \par\pard\qj \l
i1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri931\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \u
p0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Iz prethodnih obja\u353
?njenja postalo je jasno da, kao \u353?to \up0 \expndtw-4\charscalex100 gr
amatika sama po sebi ne rezultira ispravnim govorom niti \up0 \expndtw0\
charscalex103 ispravlja postoje\u263?e nedostatke, tako i logika sama po sebi ne
\up0 \expndtw-1\charscalex100 donosi ispravno razmi\u353?ljanje, ve\u263? ima u
logu pou\u265?avanja ispra\up0 \expndtw-3\charscalex100 vnoj metodi razmi\u353?l
janja. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\chars
calex100 Nakon ovoga obja\u353?njenja postaje jasan odgovor na pitanje \line \up
0 \expndtw0\charscalex105 koje se prirodno name\u263?e, a to je za\u353?to neki,
i pored toga \u353?to \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 poznaju logiku, opet
grije\u353?e. Odgovor glasi: \u8220?Gre\u353?ke u mi\u353?ljenju \line \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 su rezultat nepoznavanja pravila logike ili nji
hovog \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slm
ult0 \par\pard\ql\li7019\sb234\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0
\nosupersub\cf1\f2\fs24 21 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard
\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg22}{\bkmkend Pg22}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmul
t0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0
\par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri927\sb146\sl-260\s
lmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 nepridr\u355?ava
nja.\u8221? Logika je samo sredstvo u rukama spoznaje i \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 njeno mjerilo. Zato, ako se misli ne odmjere ovim mjerilom, ili \up0 \expn
dtw-2\charscalex100 se pak ne\u353?to drugo uzme mjerodavnim, gre\u353?ka nije u
logici, niti \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u263?e to drugo mjerilo umanjiti nj
enu vrijednost. \par\pard\ql \li3481\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3481\sb13
3\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Logik
a i Aristotel \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri886\
sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\
fs23 Poznato je, a i Ibn-Sina je to potvrdio, da je Aristotel \up0 \ex
pndtw0\charscalex101 utemeljitelj logike i da je on postavio njena pravila. Sukl
adno \up0 \expndtw-5\charscalex100 ovome, mogu\u263?e je prigovoriti: Ako je log
ika kao nauka proizvod \up0 \expndtw0\charscalex102 Aristotelovog uma, koji j
e i sam podlo\u355?an gre\u353?kama, \u353?ta \up0 \expndtw-4\charscalex100
dokazuje da su pravila logike ispravno utvr\u266?ena? \par\pard\qj \li1248\ri93
3\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Odgovor na ovo pitanje
je sljede\u263?i: Pravila logike Gospodar \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 j
e, stvaraju\u263?i \u265?ovjeka, polo\u355?io u njegovu bi\u263?u, a ono
\u353?to se \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 pripisuje Aristotelu je samo
kompilirana logika. To zna\u265?i da je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 on u
skladu sa ljudskom prirodom uredio pravila logike. \par\pard\qj \li1248\ri936\s
b56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Drugim rije\u265?ima re\u

265?eno, Aristotel je otkrio ta pravila kao \u353?to \line \up0 \expndtw-1\chars
calex100 i emipirijske nauke otkrivaju odnose u prirodi, a ne stvaraju ih. \line
\up0 \expndtw0\charscalex103 Newton je, isto tako, otkrio silu gravitacije, a n
ije je stvorio. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Zbog toga, sva pravila filoz
ofije i logike treba dovesti u vezu sa \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 osnov
nim, neporecivim kriterijima istine, kao \u353?to je, primjerice, \line \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 pravilo nemogu\u263?nosti istovremene zdru\u355?enosti
\up0 \expndtw-3\charscalex100 (\u1605?\u1576?\u1617?\u1586?\u1582?\u1573?) dvaj
u \par\pard\ql \li1248\sb1\sl-259\slmult0\tx5456 \up0 \expndtw-2\charscalex100 o
pre\u265?nih pojmova i njihovog izuzimanja \tab \up0 \expndtw-10\charscalex9
5 (\u1605?\u1576?\u1601?\u1585?\u1585?\u1573?) na jednom \par\pard\ql \li1248\
sb17\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 mjestu i sl. \par\pard\qj \li1
248\ri929\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Prema tome, Ari
stotel je sa posebnom pa\u355?njom analizirao \line \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 pravila i metode razmi\u353?ljanja i njegove pravilnosti, koje je potom \line
\up0 \expndtw0\charscalex100 sabrao u znanost pod imenom logika. Vidimo ustvari
da se mi \line \up0 \expndtw0\charscalex102 pridr\u355?avanjem pravila logike
pridr\u355?avamo prirode razuma, \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 onakvog
kakvim ga je Bog stvorio, a ne pravila koja je ustanovio \line \up0 \expndtw-5\c
harscalex100 Aristotel. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1
sb7\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 22
\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg23
}{\bkmkend Pg23}\par\pard\ql \li3680\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3680\sb0\
100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 \u352?ta je logika? \par\pard\qj \li1248\sb0\sl260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Nakon ovog kratkog uvoda mo\u355?e se
definirati ovo izgubljeno \up0 \expndtw-4\charscalex100 blago \u265?ovje\u265?a
nstva: \par\pard\qj \li1248\ri933\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\char
scalex100 \u8220?Logika je zakonodavno sredstvo \u265?ijim se pridr\u355?avanjem
um \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u353?titi od \u265?injenja gre\u353?aka pri r
azmi\u353?ljanju.\u8221? \par\pard\ql \li1608\sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 Obja\u353?njenje: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Da bi se definirala jedna nauka, mogu se koristiti tri
na\u265?ina: \par\pard\qj \li1248\ri936\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0
\charscalex105 1. Definicija po predmetu prou\u265?avanja, kao kada se \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 medicina definira kao nauka koja prou\u265?ava
prirodu ljudskog \up0 \expndtw-4\charscalex100 tijela i njegove promjene. \par
\pard\qj \li1248\ri934\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2
. Definicija po temeljnim interesima, kao kada se medicina \up0 \expndtw-1\char
scalex100 definira kao nauka koja raspravlja o uzrocima i faktorima \up0
\expndtw-3\charscalex100 zdravlja i bolesti ljudskog tijela. \par\pard\qj \li12
48\ri942\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 3. Definicija p
o svrsi, kao kada se medicina definira kao \up0 \expndtw-4\charscalex100 nauka k
oja osigurava \u265?ovjeku zdravlje i otklanja bolest i tjelesne \up0 \expndtw-4
\charscalex100 nedostatke. \par\pard\qj \li1248\ri932\sb56\sl-266\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex101 Kao \u353?to se iz istaknutog da shvatiti zn
anost logike je \up0 \expndtw-5\charscalex100 definirana po njenoj svrsi, odno
sno ukazuju\u263?i na njen krajnji cilj, \up0 \expndtw-4\charscalex100 precizira
ju\u263?i da logika \u265?uva um od pogre\u353?aka, istovremeno u\u265?e\u263?i
\up0 \expndtw-4\charscalex100 \u265?ovjeka kako da ih otkrije. \par\pard\qj \li1
248\ri932\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Umje\u353?nost
i preciznost Aristotela prilikom definiranja ogleda \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 se u sljede\u263?em: \par\pard\qj \li1248\ri933\sb76\sl-265\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw-1\charscalex100 Aristotel je, spominju\u263?i uvjet pridr\u355?avanja
, dao odgovor na \up0 \expndtw0\charscalex100 pitanje za\u353?to neki logi\u265?
ari sami nemaju ispravnu logiku, dav\u353?i \up0 \expndtw0\charscalex104 time do

znanja da je logika takav zakon \u265?ijim pridr\u355?avanjem \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 ljudski um biva o\u265?uvan od grije\u353?enja. Prema tome, za dost
izanje \up0 \expndtw-3\charscalex100 savr\u353?enstva imamo dva puta: \par\pard\
qj \li1608\ri938\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex101 1. pos
jedovanje dobrog zakona koji \u263?e mo\u263?i osigurati \line\tab \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 koristi i otkloniti \u353?tete, \par\pard\ql \li1608\sb57
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2. primjena tog zakona. \par\pard
\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\
ql\li7019\sb215\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1
\f2\fs24 23 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bk
mkstart Pg24}{\bkmkend Pg24}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj
\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\l
p0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako izostavimo bilo koji
od ovih dvaju uvjeta, bit \u263?emo \up0 \expndtw-3\charscalex100 uskra\u263?eni
dosezanja savr\u353?enstva. Aristotel je kod definiranja \up0 \expndtw0\c
harscalex102 logike imao ovo na umu pa je zbog toga unaprijed odgovorio \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 prije nego je prigovoreno. \par\pard\ql \li1970\sb0\sl-264
\slmult0 \par\pard\ql\li1970\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100
\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Logika je sredstvena - propedeuti\u269?ka nauka \ul0
\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1582?\u1612?\u-383?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-270\
slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri931\sb102\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\char
scalex102 Jedno od pitanja na koje moramo obratiti pa\u355?nju je i to da \up0 \
expndtw-4\charscalex100 logika u podjeli nauka na sredstvene i nezavisne pripada
sredstv\up0 \expndtw-4\charscalex100 enim naukama. \par\pard\ql \li1608\sb55\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Obja\u353?njenje: \par\pard\qj \li124
6\ri875\sb57\sl-264\slmult0\fi362 \up0 \expndtw0\charscalex101 Stjecanje svake v
rste znanja usmjereno je ka ostvarivanju \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 odr
e\u266?enog cilja. Nekada je ono ostvarivo stjecanjem i \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 razumijevanjem pitanja samo jedne nauke, bez uzimanja
u obzir \line \up0 \expndtw0\charscalex103 druge, dok u drugim slu\u265?ajevima
nije tako, nego je stjecanje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 jedne nauke uvo
d za razumijevanje druge. Ustvari, \u265?ovjekov cilj \line \up0 \expndtw-4\char
scalex100 jeste vi\u353?a nauka, me\u266?utim put stizanja do odre\u266?ene nauk
e mogu\u263? \line \up0 \expndtw0\charscalex103 je samo posredstvom uvodne. Prve
nauke nazivaju se nezav-\line \up0 \expndtw0\charscalex101 isnim, \u353?to zna\
u265?i da su one same cilj nau\u265?nog pregnu\u263?a. Druga \line \up0 \expndtw
0\charscalex107 skupina nauka naziva se sredstvenim, a stje\u265?u se ra
di \line \up0 \expndtw0\charscalex102 ovladavanja drugim naukama. Logika
spada upravo u \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 sredstvene, a ne u nezav
isne nauke. To zna\u265?i da logika pou\u265?ava \line \up0 \expndtw-1\charscale
x100 \u265?ovjeka op\u263?im principima ispravnog mi\u353?ljenja kako bi
mu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pomogla u stjecanju ma koje vrste znanja.
Upravo zato logika je \line \up0 \expndtw0\charscalex100 nazvana vagom (\u1618
?\u1575?\u1587?\u1633?\u1616?), mjerilom (\u1606?\u1604?\u1575?\u1616?) i slugo
m nauka ( \u1614?\u1583?\u1576?\u1582? \line \up0 \expndtw0\charscalex100 \u16
14?\u1627?\u1613?\u1600?\u1608?\u1612?\u1575?). \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264
\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Primjer: \par\pard\qj \li1248\ri940\sb76\
sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Nekada \u265?ovjek ide na
pijacu kupiti kakav lijep cvijet, a \line \up0 \expndtw0\charscalex101 nek
ada grijalicu ili ventilator. Ako bismo ga upitali za razlog, \line \up0 \expndt
w-3\charscalex100 \u265?uli bismo dva razli\u265?ita odgovora. Za kupovinu cvije
ta rekao bi: \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?Bio je veoma lijep i svi
djelo mi se gledati ga.\u8221? Za ventilator bi \line \up0 \expndtw-2\charscalex
100 kazao: \u8220?Kupio sam ga zato \u353?to je veoma vru\u263?e\u8221?, ili: \u
8220?Kupio sam \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\s
x100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 24 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh1
1900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg25}{\bkmkend Pg25}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-
262\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-262\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-26

2\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-262\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri932\sb136
\sl-262\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 grijal
icu zato \u353?to je hladno.\u8221? Vidimo da je cvijet sam po sebi cilj, \line
\up0 \expndtw0\charscalex102 dok su ventilator i grijalica posrednici u ostvaren
ju glavnoga \line \up0 \expndtw0\charscalex100 cilja, tj. otklanjanju hladno\u26
3?e ili vru\u263?ine. U slu\u265?aju umjerenog \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 vremena nijedno od ovoga dvoga ne bi bilo uzeto u obzir. \line \up0
\expndtw0\charscalex101 Me\u266?utim, cvijet se kupuje bilo da je vrijeme toplo
ili hladno. \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ljepota, a ne ne\u353?to drugo,
razlog je njegove kupnje. Ako bismo \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 artikle
iz ovog primjera htjeli svrstati u gornju podjelu, onda bi \line \up0 \expndtw1\charscalex100 cvijet pripao skupini nezavisnih, a ventilator i pe\u263?
skupini \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sredstvenih nauka. \par\pard\ql \l
i1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 Odgovor na jedno pitanje: \par\pard\qj \li1248\ri938\sb60\sl-260
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Iz dosad re\u265?enog postalo je ja
sno, najprije, da izme\u266?u nauka \up0 \expndtw-4\charscalex100 postoji odre\u
266?eni odnos, i nadalje, da sve nauke imaju potrebu za \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 logikom. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb79\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndt
w-1\charscalex100 S obzirom na polo\u355?aj logike, koja, s jedne strane, najva\
u355?niji \line \up0 \expndtw0\charscalex106 plod ljudskog \u355?ivota - razum
i misli - podvrgava provjeri i \line \up0 \expndtw0\charscalex100 vrednovanju,
i koja, s druge strane, treba pozitivno odgovoriti \line \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 potrebama drugih nauka, koje to od nje i o\u265?ekuju, obaveza \
line \up0 \expndtw0\charscalex108 tragaoca za znanjem je da ulo\u355?i mak
simalan trud radi \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ovladavanja njome. Najva\
u355?niji temelj svih ljudskih nauka jeste \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 l
ogika, i \u353?to je ovaj temelj \u265?vr\u353?\u263?i, ono \u353?to se gradi na
njemu bit \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u263?e pouzdanije. \par\pard\ql
1900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg26}{\bkmkend Pg26}\par\pard\ql \li3625\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql\li3625\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3625\sb0\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Vrste znanja
\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri930\sb111\sl-265\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Uzvi\u35
3?eni Gospodar stvorio je prirodu \u265?ovjeka takvom da \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 posjeduje mo\u263? mi\u353?ljenja. Ovim putem Bog je dao \u
265?ovjeku \up0 \expndtw0\charscalex101 mogu\u263?nost stjecanja znanja i upravo
ovo je ta\u265?ka razdvajanja \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u265?ovjeka od \u3
55?ivotinje. Da bi se lak\u353?e shvatila definiciju znanja, u \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 nastavku \u263?e biti govora o njegovim vrstama. \par\pard\ql \li30
05\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3005\sb112\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\ch
arscalex103 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Osjetilno znanje \ul0\nosupersub\cf3\f4\
fs23 (\u1628?\u1617?\u1589?\u1586? \u1615?\u1613?\u1607?) \par\pard\qj \li1248\s
b0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri930\sb134\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \exp
ndtw-1\charscalex100 \u264?ovjek ro\u266?enjem ne posjeduje nikakav vid misli i
znanja u \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 aktivnom obliku. On je poput kakve
prazne plo\u265?e (tabula rasa), \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 bez ikakvih
slika. Jedina stvar koju posjeduje jeste mogu\u263?nost i \line \up0 \expndtw-1
\charscalex100 mo\u263? za stjecanjem znanja. Nakon kratkog vremena \u265?ovjeko
vih \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 pet osjeta \up0 \expndtw0\charscalex100
(vid, sluh, okus, miris i dodir) zapo\u265?inju svoju \line \up0 \expndt
w0\charscalex102 aktivnost. Tako vidimo da dijete po\u265?inje osje\u263?a
ti, slu\u353?ati \line \up0 \expndtw0\charscalex100 zvukove i sl., \u353?to je
njegov prvi kontakt sa vanjskim svijetom. \line \up0 \expndtw0\charscalex100 Kro
z svakodnevne kontakte ono reagira na stvari koje ga \line \up0 \expndtw
0\charscalex103 okru\u355?uju, tako da njegova prazna plo\u265?a poprima nova st
anja, \line \up0 \expndtw0\charscalex103 koja nazivamo znanjem. Naravno, priroda
ovog znanja je da \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 postoji samo dok traje ko
ntakt sa vanjskim svijetom. Zbog toga \line \up0 \expndtw0\charscalex103 se ova
vrsta znanja naziva osjetilnim. Zna\u265?i, ono predstavlja \line \up0 \expndtw3\charscalex100 vrstu obavije\u353?tenosti koja se stje\u265?e posredstvom
pet \u265?ula, a \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 tokom kontakta sa vanjsk
im svijetom, \u353?to \u265?ini prvu fazu znanja. \line \up0 \expndtw0\charscale
x100 Upravo ovo predstavlja veliki kapital na kojem se temelji \line \up
0 \expndtw0\charscalex104 \u265?ovjekova spoznaja. \u264?ovjek i \u355?i
votinja jednaki su u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 posjedovanju ovog
znanja. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\
0 \par\pard\ql\li1248\sb39\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nos
upersub\cf1\f2\fs24 26 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0
\sl-240{\bkmkstart Pg27}{\bkmkend Pg27}\par\pard\ql \li2854\sb0\sl-264\slmult0 \
r\pard\ql\li2854\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2854\sb126\sl-264\slmult0 \up
0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Imaginarno znanje \ul0\no
supersub\cf3\f4\fs23 (\u1628?\u1610?\u1576?\u1633?\u1582? \u1615?\u1613?\u1607?)
slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Nakon malog napretka u razvoju uma, d
ijete slike koje je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 percipiralo posredstvom
osjetila pohranjuje u memoriju i njima \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 raspo
la\u355?e. Tako, poslije kratkog vremena, prepoznaje lice majke, \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex106 ra\u266?a se bliskost s njom, pa \u265?ak razaznaje i njen g
las. Pored \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 memoriranja slika, dijete ih i up
ore\u266?uje jedne sa drugim. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb55\sl-265\slmult0\fi3
60 \up0 \expndtw0\charscalex100 Naprimjer, ova linija du\u355?a je od one, ova h
rana sla\u266?a je od \line \up0 \expndtw0\charscalex101 druge itd. Postepeno
dijete stje\u265?e sposobnost razlu\u265?ivanja \line \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 dijelova i njihova spajanja u jednu cjelinu. Ponekad na taj na\u265?in \
line \up0 \expndtw-5\charscalex100 stvara slike koje ne postoje u spolja\u353?nj
em svijetu. Predo\u265?ava sebi \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 sliku nekoga
grada za koje je samo \u265?ulo tako \u353?to ga upore\u266?uje sa \line \up0 \
expndtw-3\charscalex100 do sada vi\u266?enim gradovima. Ovo je imaginarno
znanje koje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjek stje\u265?e putem
mo\u263?i imaginacije. Neke su \u355?ivotinje na istoj \line \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 razini sa \u265?ovjekom u pogledu ovakvog znanja. \par\pard\ql \li160
8\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Napomena: \par\pard\qj \li12
48\ri932\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Ovom prilikom va
\u355?no je napomenuti da se u tekstovima \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 j
avljaju dva termina u vezi sa predmetom na\u353?e rasprave, i to: \par\pard\ql \
li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex94 a) mo\u263? imaginacij
e ( \u1610?\u1576?\u1633?\u1582? \u1581? \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1627? \
u1604?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100
b) mo\u263? slikovitog predo\u265?avanja ( \u1582? \up0 \expndtw-10\charscalex9
2 \u1631?\u1612?\u1582?\u1586?\u1616? \u1581?\u1627? \u1604? \up0 \expndtw-5\cha
rscalex100 ). \par\pard\qj \li1248\ri941\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
0\charscalex105 Ono o \u265?emu raspravlja uva\u355?eni autor u ovoj studiji jes
te \line \up0 \expndtw0\charscalex104 drugi oblik mo\u263?i \up0 \expndtw0\cha
rscalex106 - ona koja mo\u355?e vr\u353?iti promjene na \par\pard\qj \li12
48\ri875\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 memoriranim slikama.
On ovom prilikom, odnosno u prvim \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 kora

cima upoznavanja sa logikom, nije \u355?elio ukazati na razliku \line \up0 \expn
dtw-1\charscalex100 ovih dvaju termina radi olak\u353?anja po\u265?etnicima, zad
ovoljiv\u353?i se \line \up0 \expndtw0\charscalex100 jedino konstatacijom da
se ovo znanje naziva imaginarno. \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 Me\u266
?utim, mo\u263? imaginacije ili imaginarno znanje je onaj oblik \line \up0 \expn
dtw0\charscalex103 slike koji nastaje tek po kontaktu sa spoljnjim svijetom, a p
o \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 okon\u265?anju kontakta ostaje u umu. Uzim
aju\u263?i ovo u obzir, Mulla \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sadra \u352?ir
azi, r. a., je rekao: \u8220?Mo\u263? imaginacije ( \up0 \expndtw-10\charscalex7
1 \u1610?\u1576?\u1633?\u1582? \u1581?\u1627? \u1604? \up0 \expndtw-3\charscalex
100 ), koju jo\u353? \par\pard\ql \li1248\sb1\sl-254\slmult0 \up0 \expndtw-10\ch
arscalex100 nazivaju i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 mutesarrefe\ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 ( \u1582?\u1601? \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u1585? \u1592?\u158
6?\u1616?), ona je mo\u263? koja postoje\u263?u sliku \par\pard\ql \li1248\sb18\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 memorira i \u265?uva, a mo\u263? sl
ikovitog predo\u265?avanja ( \u1582? \up0 \expndtw-10\charscalex92 \u1631?\u1612
?\u1582?\u1586?\u1616? \u1581?\u1627? \u1604? \up0 \expndtw-5\charscalex100 ) on
a je \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmu
lt0 \par\pard\ql\li7019\sb235\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\
nosupersub\cf1\f2\fs24 27 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\
sb0\sl-240{\bkmkstart Pg28}{\bkmkend Pg28}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult
0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0
\par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri934\sb146\sl-260\sl
mult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 mo\u263? koja vr\
u353?i promjene na slikama i ima utjecaja pri ure\u266?enju \up0 \expndtw-3\char
scalex100 premisa koje um koristi kod razmi\u353?ljanja.\u8221? \par\pard\ql \li
2912\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2912\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\
charscalex124 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Intuitivno znanje\ul0\nosupersub\cf3\f
4\fs23 (\u1629?\u1617?\u1600?\u1624?\u1626? \u1615?\u1613?\u1607?) \par\pard\qj
\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb133\sl-264\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex103 Nakon nekog vremena, opseg znanja djeteta se uve\u
263?ava i \line \up0 \expndtw0\charscalex101 prelazi granice osjetilnog. Dijete
razumijeva niz partikularnih \line \up0 \expndtw0\charscalex102 pojmova koji ne
stoje u vezi sa materijom niti potpadaju pod \line \up0 \expndtw0\charscalex107
kategoriju koli\u265?ine, kao \u353?to su ljubav roditelja, mr\u355?nja \
line \up0 \expndtw-4\charscalex100 neprijatelja, strah prepla\u353?ena \u265?ovj
eka, tuga razo\u265?arane osobe itd. \line \up0 \expndtw0\charscalex102 Ovakvo z
nanje naziva se intuitivno jer se stje\u265?e posredstvom \line \up0 \expndtw-4\
charscalex100 drugom mo\u263?i koja postoji u \u265?ovjeku, a zove se intuicija.
Neke su \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u355?ivotinje na istoj razini sa \
u265?ovjekom u pogledu ove vrste znanja. \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 U o
snovi, \u355?ivotinje upravo pomo\u263?u ove vrste mo\u263?i ure\u266?uju svoje
\line \up0 \expndtw-1\charscalex100 spoznaje. Ovo je ta\u265?ka nakon koje \u265
?ovjek napreduje ka drugim \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 horizontima, a \u
355?ivotinja sti\u355?e do svog kraja. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 Napomena: \par\pard\qj \li1248\ri925\sb43\sl-280\s
lmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex107 Termin intuicija (\u1615?\u1600?\u1624
?\u1626?) ima razli\u265?ita zna\u265?enja na koja treba \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 ukazati kako se ne bismo suo\u265?ili sa prividnom konfuzijom: \par\pard\
qj \li1248\ri937\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 a) u
nekim slu\u265?ajevima ovaj termin se koristi nasuprot \line \up0 \expndtw
-3\charscalex100 konjekture (\u1617?\u1619?\u1603?), o \u265?emu \u263?e biti ri
je\u265?i u poglavlju o sudovima. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb57\sl-264\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 b) u nekim drugim prilikama se koristi nas
uprot razuma \line \up0 \expndtw0\charscalex108 (\u1611?\u1600?\u1605?\u1607?) i
ozna\u265?ava stvari koje ne postoje u spoljnjem svijetu i \line \up0 \expndtw2\charscalex100 razum ih otvoreno pori\u265?e, dok ih mo\u263? imaginacije
prikazuje \line \up0 \expndtw0\charscalex100 stvarnim. Imaginacija ima mo
\u263? da ovladava razumima \line \up0 \expndtw0\charscalex104 pojedinaca,
ako ne i ve\u263?ine, pot\u265?injavaju\u263?i ih sebi, kao kada \line \up0 \ex

pndtw0\charscalex100 stvara sliku \u265?udovi\u353?ta prikazuju\u263?i ga stravi
\u265?nim, od \u265?ega se na \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 kraju sam \u26
5?ovjek prepadne; a nekada, opet, pripisuje apstrakne \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 pojmove materijalnim oblicima, kao kada za Boga pretpostavlja \line \u
p0 \expndtw-1\charscalex100 da Ga obuhvata mjesto i vrijeme, \u353?to je
svojstveno jedino \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvarima materije. \par\
ard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb239\sl-276\slmult0 \up0 \
expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 28 \par\pard\sect\sectd\fs24
\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg29}{\bkmkend Pg29}\par\pard
\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\
qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj
\li1248\ri929\sb146\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosup
ersub\cf3\f4\fs23 c) U nekim slu\u265?ajevima termin intuicija podrazumjev
a \up0 \expndtw-4\charscalex100 ta\u265?no odre\u266?enu vrstu znanja, o \u265?e
mu se upravo sada raspravlja, i \up0 \expndtw-4\charscalex100 stoji nasuprot osj
etilnog i imaginarnog znanja. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb56\sl-266\slmult0\fi3
60 \up0 \expndtw0\charscalex106 Prema tome, na nama je da obratimo pa\u355?nju n
a razli\u265?ita \line \up0 \expndtw0\charscalex103 zna\u265?enja istog termina
da ne bismo zapali u gre\u353?ke. Upravo \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sp
omenuta razli\u265?itost zna\u265?enja nije svojstvena samo terminu \line
\up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 intuicija\ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 , nego i drugim terminima kao \u353?to su filozofija, znanje, \
line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sloboda itd. U svakom slu\u265?aju, treba bit
i na oprezu pri kori\u353?tenju \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ovakvih ter
mina da budu u skladu sa ta\u265?no namjeravanim \line \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 zna\u265?enjem. \par\pard\ql \li2943\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql
\li2943\sb112\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex113 \ul0\nosupersub\cf2\f3
\fs23 Razumsko znanje\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u1613?\u1605?\u1607?
\u1615?\u1613?\u1607?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li12
48\ri928\sb109\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Po\u353?to \u26
5?ovjek pro\u266?e mo\u263? intuicije, sti\u355?e do mo\u263?i razuma, \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 mjesta poslije kojeg misao ne poznaje granicu i sva
znanja \up0 \expndtw0\charscalex101 podvrgava provjeri. Upravo i ova podjela z
nanja o kojoj sada \up0 \expndtw-3\charscalex100 raspravljamo rezultat je sposob
nosti razuma. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 Mo\u263?i i sposobnosti razuma i misli su sljede\u263?e: \par\pard\ql \li14
28\ri935\sb80\sl-260\slmult0\tx1788\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex100 a) spoz
naja op\u263?ih i partikularnih pojmova; analiziranje i \line\tab \up0 \ex
pndtw0\charscalex100 razlu\u265?ivanje osjetilnog, imaginarnog i intuitivnog zna
nja \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 zadatak je razuma; \par\pard\qj \li
1428\ri935\sb60\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b) upore\u2
66?ivanjem ste\u265?enih znanja i spoznaja um priskrbljuje \line\tab \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 nova znanja; \par\pard\qj \li1428\ri938\sb80\sl-260\slmult0\t
x1788 \up0 \expndtw0\charscalex101 c) nepoznanicu pretvara u poznanicu i p
ohranjuje je sa \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ostalim poznanicama; \
par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 d) iz pro
\u353?lih doga\u266?aja predvi\u266?a dalju budu\u263?nost; \par\pard\ql \li1428
\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 e) razmatra pitanja stvaranj
a svijeta i njegovog kraja; \par\pard\qj \li1428\ri946\sb80\sl-260\slmult0\tx178
8 \up0 \expndtw-1\charscalex100 f) otkriva zakonitosti izme\u266?u pojava i si
ntezom stvara nove \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojave; \par\pard\qj
\li1428\ri938\sb60\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex105 g) klasif
icira ljude upravo na osnovu posjedovanja ili \line\tab \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 neposjedovanja ove mo\u263?i; \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult
0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb215\sl-276\slmult
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 29 \par\pard\sect\se
ctd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg30}{\bkmkend Pg30}\
par\pard\qj \li1428\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1428\sb0\sl-260\slmult0 \p
ar\pard\qj\li1428\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1428\sb0\sl-260\slmult0 \par

\pard\qj\li1428\ri936\sb146\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex100 \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 h) upotpunjuje nauku logiku radi o\u265?uvanja
ove mo\u263?i od \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 gre\u353?aka i o\u265
?uvanja njene vjerodostojnosti. \par\pard\ql \li3413\sb0\sl-264\slmult0 \par\par
d\ql\li3413\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\c
f2\f3\fs23 Definicija znanja \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
j\li1248\ri930\sb133\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosu
persub\cf3\f4\fs23 Nakon prikaza podjele znanja, uva\u355?eni autor osje\u263?a
da je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stiglo vrijeme njegova definiranja. On
jo\u353? jednom, da bi olak\u353?ao \line \up0 \expndtw0\charscalex101 shvatanj
e definicije znanja, predla\u355?e sljede\u263?i prakti\u265?an metod: \line \up
0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?Otvorite o\u265?i i pogledajte knjigu ispred s
ebe, a potom zatvorite \line \up0 \expndtw0\charscalex103 o\u265?i tako da vam p
a\u355?nja bude zadr\u355?ana na toj knjizi. Primijetit \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex107 \u263?ete kao da jo\u353? posmatrate tu knjigu. Ili, prinesite sat uh
u i \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 slu\u353?ajte njegovo kucanje jedno vrij
eme, a potom ga odmaknite. \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 Primijetit \u263?
ete kao da vam jo\u353? uvijek zvuk sata kuca u u\u353?ima. Na \line \up0 \expnd
tw0\charscalex100 isti na\u265?in ispitajte i ostala osjetila, imat \u263?ete is
ta iskustva. Ako \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ponovite ovo vi\u353?e puta
, uo\u265?it \u263?ete da je znanje upravo ona slika \line \up0 \expndtw-2\chars
calex100 koja se odslikala u va\u353?em nefsu, sli\u265?no u ogledalu reflektira
nim \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 slikama.\u8221? Zbog toga se i ka\u355?e
: \u8220?Znanje je nastala slika odre\u266?ene \line \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 stvari u razumu\u8221?, ili po rije\u265?ima allame Tabatabaia: \u8220?Znanje
je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 prisustvo jedne stvari kod druge stvari.
\u8221? \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 N
apomena: \par\pard\qj \li1248\ri929\sb57\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 Neki su prigovorili autoru na navedenom primjeru, rekav\u353?i \up0
\expndtw0\charscalex102 da slika ne postoji u ogledalu, nego se ona jedino refle
ktira u \up0 \expndtw0\charscalex100 umu. Naravno, treba obratiti pa\u355?nju da
ogledalo i odslikavanje \up0 \expndtw0\charscalex100 slike ne predstavlja stakl
o, zapravo, sama slika podrazumijeva \up0 \expndtw0\charscalex103 ogledalo. Prem
a tome, nema zna\u265?enja i nije ispravno re\u263?i da \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 slika u ogledalu ne postoji, ve\u263? smo ogledalo jeste ta slika, a ne \up
0 \expndtw-4\charscalex100 njena posuda, tj. mjesto prihvatanja slike. \par\pard
248\sb39\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs2
4 30 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart
Pg31}{\bkmkend Pg31}\par\pard\ql \li2676\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2676
b0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2676\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Prisutno znanje i ste\u269?eno znanje \par\
pard\ql \li3087\sb57\sl-264\slmult0\tx4395 \up0 \expndtw0\charscalex160 \ul0\nos
upersub\cf3\f4\fs23 (\u1628?\u1585?\u1627?\u1600?\u1596?\u1586? \u1615?\u1613?\u
1600?\u1607? \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1626? \tab \up0 \expndtw0\charscale
x203 \u1629?\u1612?\u1627?\u1592?\u1586? \u1615?\u1613?\u1600?\u1607?) \par\pard
\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 Znanje se iz drugog ugla dijeli na dva oblika: \par\pard\q
l \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex108 1. prisutno ili nepo
sredno znanje (\u1628?\u1585?\u1627?\u1600?\u1596?\u1586? \u1615?\u1613?\u1600?\
u1607?), \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex112 2
. ste\u265?eno ili posredno znanje (\u1629?\u1612?\u1627?\u1592?\u1586? \u1615?
\u1613?\u1600?\u1607?). \par\pard\qj \li1248\ri935\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw-1\charscalex100 Prisutno znanje, kao \u353?to jasno proizlazi iz samo
g njegovog \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 imena, predstavlja prisustvo p
redmeta spoznaje \up0 \expndtw-1\charscalex100 (\u1614?\u1627?\u1613?\u1608?\u1

616?) kod \par\pard\qj \li1248\ri932\sb0\sl-265\slmult0\tx2442 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 saznavaoca \tab \up0 \expndtw0\charscalex102 (\u1615?\u1612?\u1576
?\u1607?), kao \u353?to je znanje du\u353?e o svojoj zbilji i \line\up0
\expndtw-5\charscalex100 svojstvima koji o njoj opstoje; znanje o sre\u263?i i
tuzi, bolu i te\u353?ko\u263?i \line \up0 \expndtw0\charscalex104 i sl., jer su
svi ovi atributi prisutni u du\u353?i; ili znanje Bo\u355?ije o \up0 \expndtw0\c
harscalex103 Njegovoj Biti i stvorenjima Njegovim. Ova vrsta znanja nije \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 tema razmatranja logike. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb47\
sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ste\u265?eno znanje se ostvar
uje posredstvom odslikavanja slike \up0 \expndtw0\charscalex100 objekta spoznaje
u spoznavaocu. Prema tome, razlika izme\u266?u \up0 \expndtw-3\charscalex100 st
e\u265?enog i prisutnog znanja je u sljede\u263?em: \par\pard\qj \li1248\ri932\s
b54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 a) Ste\u265?eno znanje po
sredstvom slike percipiranog objekta \up0 \expndtw0\charscalex100 biva prisutno
kod saznavaoca, suprotno prisutnom znanju kod \up0 \expndtw-1\charscalex100 koje
g je sam objekt spoznaje prisutan kod saznavaoca, a ne \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 njegova slika. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0\tx5006\tx5665
\tx5905 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) Znanstveni bitak percipiranog \tab \
up0 \expndtw0\charscalex233 (\u1614?\u1627?\u1613?\u1600?\u1608?\u1616? \tab \up
0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \tab \up0 \expndtw0\charscalex136 \u1615?\u16
00?\u1613?\u1600?\u1607? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626?) kod \par\pard\qj \li1248
\ri940\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 ste\u265?enog znanja r
azlikuje se od njegovog pojavnog bitka u \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 spoljnjem svijetu \up0 \expndtw-2\charscalex100 ( \u1629?\u1621?\u1633?\u160
0?\u1607? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626?). To zna\u265?i da zbilja predmeta \
par\pard\qj \li1248\ri935\sb20\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 spoz
naje egzistira u spoljnjem svijetu, dok je njegova slika \up0 \expndtw-2
\charscalex100 prisutna kod saznavaoca, suprotno prisutnom znanju kod kojeg \up0
\expndtw0\charscalex101 su znanstveni i pojavni bitak jedna te ista stvar, a to
je upravo \up0 \expndtw-3\charscalex100 ono \u353?to je prisutno kod saznavaoca
. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex
104 c) Kod ste\u265?enog znanja je mogu\u263?a gre\u353?ka, za razliku od \line
\up0 \expndtw-1\charscalex100 prisutnog znanja kod kojeg ona nije mogu\u263?a.
Budu\u263?i da je kod \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ste\u265?enog znanja
slika posrednik izme\u266?u objekta spoznaje i \line \up0 \expndtw-2\chars
calex100 saznavaoca, postoji mogu\u263?nost da se ta slika ne podudara sa \par\p
ard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pa
rd\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb119\sl-276\slmult0 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 31 \par\pard\sect\sectd\fs24\
paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg32}{\bkmkend Pg32}\par\pard\
qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\q
j\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\
li1248\ri936\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\c
f3\f4\fs23 pojavnim objektom saznavanja, dok kod prisutnog znanja ne \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 postoji posrednik. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 d) Ste\u265?eno znanje je mogu\u263?e p
odijeliti na pojam i sud, za \up0 \expndtw-3\charscalex100 razliku od prisutnog
znanja. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb54\sl-268\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\cha
rscalex100 e) Prisutno znanje uvijek prethodi ste\u265?enom znanju. \
line \up0 \expndtw0\charscalex100 Drugim rije\u265?ima, ste\u265?eno znanje se u
vijek oslanja na prisutno, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 jer je sama slika
o objektu spoznaje prisutna u umu saznavaoca. \line \up0 \expndtw0\charscalex10
2 To zna\u265?i da saznavalac posredstvom te slike, koja sama jeste \line \up0 \
expndtw-1\charscalex100 prisutno znanje, sti\u355?e do objekta spoznaje i time s
tje\u265?e znanje o \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 njemu. \par\pard\qj \li1
248\ri944\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Izme\u266?u pr
isutnog i ste\u265?enog znanja postoje i druge razlike \up0 \expndtw-4\charscale
x100 koje treba istra\u355?ivati u filozofiji. \par\pard\ql \li2686\sb0\sl-264\s
lmult0 \par\pard\ql\li2686\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul
0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Predod\u382?ba i sud \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u160

3?\u1600?\u1632?\u1584?\u1600?\u1592?\u1585? \u1626? \u1585?\u1617?\u1627?\u1600
?\u1592?\u1585?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri9
38\sb131\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Gledaju\u263?i nacrt
ani trougao na listu papira u umu se formira \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
slika tog trougla. Upravo ova slika je na\u353?e znanje koje se naziva \line \u
p0 \expndtw0\charscalex100 pojam ili predod\u355?ba (\u1585?\u1617?\u1627?\u1600
?\u1592?\u1585?), jer osim postoje\u263?e slike u umu ona \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 ne predstavlja ni\u353?ta vi\u353?e. Isti slu\u265?aj je ako se pr
omatraju i uglovi \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 trougla. U umu se formira
samo slika koja je ustvari predod\u355?ba. \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 T
ako\u266?er, ako se na papiru nacrta horizontalna linija i potom njoj \line \up0
\expndtw0\charscalex105 doda okomita, u umu se odra\u355?ava i obrazuje slika d
va prava \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ugla, \u353?to opet jeste \u8220?sa
mo slika\u8221?. Sada, ako se zbir ova dva ugla \line \up0 \expndtw-1\charscalex
100 uporedi sa zbirom uglova trougla, u svrhu ocjenjivanja da li su \line \up0 \
expndtw-4\charscalex100 zbirovi jednaki ili ne, i pri tom se posumnja u njihovu
jednakost, \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 i u tom slu\u265?aju slika koja s
e formira o njihovom odnosu u umu \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 jeste \u82
20?samo slika\u8221?. Me\u266?utim, kada se argumentirano doka\u355?e da \line \
up0 \expndtw0\charscalex102 su zbirovi uglova u ova dva slu\u265?aja isti, u nam
a se pojavljuje \line \up0 \expndtw0\charscalex102 jedno novo stanje razli\u265?
ito od prija\u353?njeg. Ovo stanje je odraz \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
spoznaje odnosa o podudarnosti zbira uglova dviju slika sa \line \up0 \e
xpndtw0\charscalex100 stvarno\u353?\u263?u, koja nu\u355?no poti\u265?e du\u353?
u na dono\u353?enje presude o toj \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 podudarnos
ti. Ovo novoste\u265?eno stanje naziva se sud ili tvrdnja \par\pard\ql \li1248\s
\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb18\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscal
ex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 32 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh
11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg33}{\bkmkend Pg33}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl
-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-2
6\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u160
3?\u1600?\u1632?\u1584?\u1600?\u1592?\u1585?). Prema tome, sud predstavlja spozn
aju postojanja ili \up0 \expndtw-3\charscalex100 nepostojanja odnosa u stvarnom
svijetu. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100
Primjedba: \par\pard\qj \li1248\ri931\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\
charscalex100 Ono \u353?to je na gornjem primjeru spoznato jeste postojanje ili
\up0 \expndtw-2\charscalex100 nepostojanje odnosa, a to ne predstavlja sud, jer
sam sud dolazi \up0 \expndtw-2\charscalex100 tek nakon \u265?ina spoznaje. T
o zna\u265?i da tek nakon odre\u266?ene \up0 \expndtw-2\charscalex100 spozn
aje slijedi jo\u353? jedna radnja, a to je dono\u353?enje suda o \up0
\expndtw-3\charscalex100 postojanju ili nepostojanju odnosa. \par\pard\ql \li160
8\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Odgovor: \par\pard\qj \li124
8\ri928\sb78\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Jeste, i mi prih
vatamo va\u353?e zapa\u355?anje, me\u266?utim, po\u353?to je sud \line \up0 \exp
ndtw-2\charscalex100 neodvojiv rezultat ove spoznaje i uvijek ide zajedno s njom
, mi \line \up0 \expndtw0\charscalex101 smo samu spoznaju odnosa nazvali po onom
e \u353?to nu\u355?no iz nje \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 proisti\u265?e,
a to je sud. U nau\u265?nim raspravama ovakvi termini su \line \up0 \expndtw-1\
charscalex100 uobi\u265?ajeni i tu nema nikakvih problema. Prema tome, spoznaja
\line \up0 \expndtw0\charscalex102 (u ovom slu\u265?aju percipiranje uglova trok
uta, dva prava ugla i \line \up0 \expndtw0\charscalex101 jednakost zbira uglova
dviju slika) samo je \u265?ista slika koja za \line \up0 \expndtw-2\charscalex10
0 sobom ne povla\u265?i nikakvu presudu. Me\u266?utim, spoznaja toga da \line \u
p0 \expndtw-2\charscalex100 je njihov odnos jednak i u skladu sa stvarno\u353?\u
263?u predstavlja sud. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 Pitanje: \par\pard\qj \li1248\ri941\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-4\charscalex100 Ako se odnos u jednoj izjavnoj re\u265?enici ne
podudara sa \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvarno\u353?\u263?u, npr.: \

u8220?Kaba se nalazi u Medini\u8221?, \u353?to je neistina, koja \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex100 je onda ovo vrsta znanja, jer vidimo da je ova tvrdnja opre\
u265?na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvarnosti. \par\pard\ql \li1608\sb7
7\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Odgovor: \par\pard\qj \li1248\ri9
39\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Ova neistinita tvrdnja
tako\u266?er potpada pod sud jer i sama \up0 \expndtw0\charscalex100 predstavlj
a jednu vrsta znanja i uvjerenja. Prema tome, za sud \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 nema razlike da li se on podudara ili ne podudara sa postoje\u263?im \up0 \ex
pndtw-2\charscalex100 odnosom u spoljnjem svijetu. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Napomena: \par\pard\qj \li1248\ri937\s
b52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 S obzirom na gore spomenut
o, postalo je jasno da termini \line \up0 \expndtw0\charscalex102 kao predod\u3
55?ba (\u1585?\u1617?\u1627?\u1600?\u1592?\u1585?), spoznaja (\u1606?\u1575?\
u1585?\u1583?\u1573?) i znanje (\u1615?\u1613?\u1600?\u1607?) imaju \line \u
p0 \expndtw-2\charscalex100 jedno zna\u265?enje koje predstavlja: \u8220?Prisust
vo slike stvari u umu\u8221?. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\
ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb114\sl-276\slmult0 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 33 \par\pard\sect\sectd\fs24\pap
erw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg34}{\bkmkend Pg34}\par\pard\qj
i1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1
248\ri933\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\
f4\fs23 Na istoj osnovi i sud predstavlja predod\u355?bu s tom razlikom \u353?to
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 kod njega postoji jo\u353? i \u265?in prihv
atanja koji se ogleda kroz stanje \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 odobravanj
a, tj. zadovoljstva du\u353?e tim sudom. U skladu s ovim, \line \up0 \expndtw0\c
harscalex100 kori\u353?tenje razli\u265?itih termina u ovom slu\u265?aju j
e jedino radi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razlikovanja predod\u355?be
koja za sobom ne povla\u265?i presudu i \line \up0 \expndtw-1\charscalex
100 predod\u355?be koja u sebi sadr\u355?i sud. Zbog toga, prva slika
je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 terminolo\u353?ki ozna\u265?ena kao predo
d\u355?ba, a druga kao sud. Za\u353?to je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pr
va slika nazvana predod\u355?bom? Zato \u353?to je to samo jedna gola \line \up0
\expndtw0\charscalex100 slika, bez ikakvih uvjeta, za razliku od suda koji je p
redod\u355?ba, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ali uvjetovana presudom. \par
\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Drugo zapa\u3
55?anje: \par\pard\qj \li1248\ri940\sb57\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 Ako se predod\u355?bi pretpostavi uvjet op\u263?enitosti i ka
\u355?e se \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 op\u263?enita predod\u355?ba, u
tom slu\u265?aju ono \u353?to se pod ovim izrazom \line \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 podrazumijeva bilo bi njeno op\u263?enito zna\u265?enje koje u seb
i \line \up0 \expndtw0\charscalex103 obuhva\u263?a znanje, spoznaju, jednostavnu
predod\u355?bu i sud, jer \line \up0 \expndtw0\charscalex104 smo rekli da se zn
anje dijeli na predod\u355?bu i sud, pa ako smo \line \up0 \expndtw-2\charscalex
100 predod\u355?bu pretpostavili kao op\u263?enitu i pri tome nam je namjera \li
ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 bila znanje, obuhvatat \u263?e oboje, i predod\
u355?bu i sud. \par\pard\ql \li2637\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2637\sb133
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Na \u3
53?ta se odnose predod\u382?ba i sud \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \pa
r\pard\qj\li1248\ri934\sb113\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 U ovom dijelu uva\u355?eni autor \u355?eli razmotriti
ono na \u353?ta se \up0 \expndtw-3\charscalex100 predod\u355?ba i sud odnose. D
rugim rije\u265?ima, on \u355?eli izvr\u353?iti podjelu \up0 \expndtw-1\charscal
ex100 predod\u355?be i suda sa aspekta onoga na \u353?to se oni odnose. Sud se \
up0 \expndtw-2\charscalex100 odnosi samo na jednu stvar, a to je: \u8220?Postoje
\u263?i odnos u izjavnoj \up0 \expndtw-4\charscalex100 re\u265?enici pri dono\u3
53?enju presude o podudarnosti ili nepodudarnosti \up0 \expndtw-4\charscalex100
tog odnosa sa stvarno\u353?\u263?u.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri942\sb80\sl-26
0\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Predod\u355?be, s obzirom na ono na
\u353?ta se odnose, dijelimo na \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u265?etvero: \pa

r\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 1. Prosta ri
je\u265? \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\
0\nosupersub\cf1\f2\fs24 34 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\par
d\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg35}{\bkmkend Pg35}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmu
lt0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult
0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri945\sb146\sl-260\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako se p
redo\u265?i jedna rije\u265?, bilo da je to imenica \u8220?Hasan\u8221? ili \up0
\expndtw0\charscalex102 glagol \u8220?udariti\u8221?, i pri tome se ne donosi
nikakav sud, ta rije\u265? \up0 \expndtw-4\charscalex100 onda potpada pod predod
\u355?bu. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100
2. Odnos u izjavnoj re\u265?enici bez presude \par\pard\qj \li1248\ri944\sb52\
sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Kada \u265?ujemo neku vijest,
ali ne znamo da li je istinita ili \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 neistinit
a; pa ne donesemo nikakav sud, onda \u263?e u ovom slu\u265?aju \line \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 ova vijest biti predod\u355?ba, npr.: \u8220?Planeta Mars je
naseljena.\u8221? \par\pard\ql \li1608\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 3. Odnos u poticajnim re\u265?enicama \par\pard\qj \li1248\ri944\sb55
\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Ako neko naredi, npr.: \u8220
?Pi\u353?i!\u8221?, ili izrazi \u355?elju, npr.: \u8220?Eh da \line \up0 \expndt
w-2\charscalex100 sam bogdo imao to znanje\u8221?, ili postavlja pitanje: \u8220
?Da li vi znate \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 rje\u353?enje tog pitanja\u8
221?, nijedan od ovih slu\u265?ajeva nije sud zato \u353?to \line \up0 \expndtw4\charscalex100 u njima ne postoji odnos, i svi potpadaju pod predod\u355?bu. \p
ar\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 4. Krnjava
slo\u355?enica \par\pard\qj \li1248\ri938\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndt
w-2\charscalex100 Naprimjer, kada neko ka\u355?e: \u8220?Hasanovo auto\u8221?, i
li \u8220?Ako biste \up0 \expndtw-2\charscalex100 vi htjeli\u8221?, ili autorov
primjer koji navodi iz Ku\u8223?ana: \u8220?Ako biste \up0 \expndtw-1\charscalex
100 brojali Allahove blagodati, ne biste ih prebrojali\u8221?, i pri tome se \up
0 \expndtw-4\charscalex100 navede samo prvi dio re\u265?enice: \u8220?Ako
biste brojali Allahove \up0 \expndtw0\charscalex101 blagodati\u8221?, a drugi
dio izostavi, i u tom slu\u265?aju ne bi postojao \up0 \expndtw-2\charscalex100
nikakav odnos, a time naravno ni suda, \u353?to zna\u265?i da i ovi \
up0 \expndtw-4\charscalex100 slu\u265?ajevi potpadaju pod predod\u355?bu. \par\p
ard\qj \li1248\ri943\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Prem
a tome, sud se odnosi na jednu stvar, a predod\u355?ba na \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 \u265?etiri. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 Napomena: \par\pard\qj \li1248\ri940\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-4\charscalex100 Da bismo lak\u353?e mogli shvatiti i zapamtiti podjelu
predod\u355?be, \up0 \expndtw-4\charscalex100 re\u263?i \u263?emo sljede\u263?e:
\par\pard\qj \li1248\ri930\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex
100 a) Tvrdnja predstavlja sud o podudarnosti ili nepodudarno\up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 sti sa stvarno\u353?\u263?u. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 b) Prema tome, kod suda postoje \u265?etiri stv
ari: \par\pard\ql \li2148\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex108 \u822
6? ono \u353?to se pripisuje (\u1577?\u1627?\u1600?\u1591?\u1621?\u1600?\u1616?)
, \par\pard\ql \li2148\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex108 \u8226?
ono \u265?emu se pripisuje (\u1623?\u1633?\u1612?\u1575? \u1577?\u1627?\u1600?\u
1591?\u1621?\u1600?\u1616?),49 \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard
l\li7019\sb199\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\
f2\fs24 35 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkm
kstart Pg36}{\bkmkend Pg36}\par\pard\ql \li2148\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\
2148\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2148\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u8226? sudstveni odnos (\u1623?\u163
3?\u1600?\u1617?\u1600?\u1609?\u1586? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?), \par\pard\q

l \li2148\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8226? presuda (\u1
615?\u1600?\u1609?\u1600?\u1586?). \par\pard\qj \li1248\ri937\sb55\sl-266\slmult
0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Ako ove \u265?etiri stvari budu postojale z
ajedno, ostvarit \u263?e se \up0 \expndtw0\charscalex100 sud, a ukoliko bilo koj
i od ovih \u265?etiriju uvjeta ne postoji, i sud \up0 \expndtw-3\charscalex100 t
ime buva dokinut. Prirodno, ako ne\u353?to nije sud, onda je sigurno \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 predod\u355?ba. \par\pard\ql \li3509\sb0\sl-264\slmult0 \par\
pard\ql\li3509\sb112\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersu
b\cf2\f3\fs23 Podjela sudova \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\q
j\li1248\ri935\sb140\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nos
upersub\cf3\f4\fs23 Kada se \u265?ovjek suo\u265?i sa nekom izjavom, u njemu se
prema \up0 \expndtw-3\charscalex100 njenom sadr\u355?aju te izjave odra\u355?ava
jedno od stanja o kojima \u263?e u \up0 \expndtw-3\charscalex100 nastavku biti
govora: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0\tx3864\tx4563 \up0 \expndtw0\ch
arscalex101 1. \u264?vrsto uvjerenje \tab \up0 \expndtw-8\charscalex100 (\u16
19?\u1633?\u1605?\u1600?\u1632?) \tab \up0 \expndtw0\charscalex108 - ovakva vr
sta uvjerenja \par\pard\qj \li1248\ri889\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 predstavlja stanje kada \u265?ovjek sto posto poznaje sadr\u355?aj iz
vje\u353?\u263?a \up0 \expndtw0\charscalex100 i pori\u265?e sve \u353?to je opre
\u265?no njoj, ili je sto posto uvjeren u njenu \up0 \expndtw-4\charscalex100 ne
istinitost i potvr\u266?uje njoj opre\u265?nu istinitost. \par\pard\qj \li1248\r
i931\sb46\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 2. Konjektura ili vj
erovanje (\u1617?\u1619?\u1603?) - ono predstavlja stanje \up0 \expndtw-1\char
scalex100 \u265?ovjeka koji daje prednost jednoj od dviju strana izvje\u
353?\u263?a, \up0 \expndtw-4\charscalex100 istinosti ili la\u355?i, istovremeno
ne pori\u265?u\u263?i potpuno opre\u265?nu stranu, \up0 \expndtw-4\charscalex100
tj. smatra je mogu\u263?om. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb54\sl-266\slmult0\fi36
0 \up0 \expndtw0\charscalex102 3. Hipoteza ili pretpostavka (\u1615?\u1600?\u16
24?\u1626?) predstavlja stanje \u265?ovjeka \up0 \expndtw0\charscalex102 koji s
matra obje strane izvje\u353?\u263?a mogu\u263?om, tj. istinitost i \up0
\expndtw0\charscalex100 neistinitost, istovremeno daju\u263?i prednost o
pre\u265?noj strani \up0 \expndtw-3\charscalex100 izvje\u353?\u263?a. Konjektu
ra stoji ta\u265?no nasuprot hipoteze. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb59\sl-260\sl
mult0\fi360\tx2795 \up0 \expndtw0\charscalex101 4. Sumnja \tab \up0 \expndtw-2\
charscalex100 (\u1617?\u1607?\u1600?\u1588?) predstavlja stanje kada \u265?o
vjek ne daje \line\up0 \expndtw-1\charscalex100 prednost nijednoj strani izvje
\u353?\u263?a, istinitosti ili neistinitosti, ve\u263? \line \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 svaku od njih smatra podjednako mogu\u263?om. \par\pard\ql \li1608\sb
77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Pitanje: \par\pard\qj \li1248\ri
933\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Nakon ove podjele, n
ame\u263?e se pitanje koji od ovih pojmova \up0 \expndtw-3\charscalex100 predsta
vlja sud, a koji to nisu? \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\l
24 36 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstar
t Pg37}{\bkmkend Pg37}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li160
scalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Odgovor: \par\pard\qj \li1248\ri927\sb56\s
l-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sigurno je da \ul0\nosupersub\
cf21\f22\fs23 pretpostavka\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 nije sud jer je prednost
u njenom \line \up0 \expndtw0\charscalex105 slu\u265?aju data suprotnoj stran
i. Ni sumnja, tako\u266?er, ne\u263?e \line \up0 \expndtw0\charscalex102 pre
dstavljati sud stoga \u353?to kod nje ne postoji nikakav odnos i \line \up0 \exp
ndtw-2\charscalex100 presuda. Vjerovanje se, me\u266?utim, mo\u355?e prihvatiti
kao sud zbog \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 toga \u353?to kod njega postoji
sud o odnosu, iako u njegovom slu\u265?aju \line \up0 \expndtw0\charscalex100 p
ostoji mogu\u263?nost istinitosti sadr\u355?aja suprotne strane izvje\u353?\u263
?a, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dok uvjerenje predstavlja najjasniji pri
mjer suda. Dakle, mo\u355?e se \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 utvrditi da

sud ima dva oblika, jedan je uvjerenje, a drugi \line \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 vjerovanje. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw4\charscalex100 \u352?ta je \u265?vrsto uvjerenje (\u1619?\u1633?\u1605?\u1600?\
u1632?)? \par\pard\qj \li1248\ri933\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 \u264?vrsto uvjerenje je vijest sa\u265?injena iz dvaju znanja. Jedn
o je \up0 \expndtw-4\charscalex100 znanje o ispravnosti njenog sadr\u355?aja, a
drugo je znanje o negaciji \up0 \expndtw0\charscalex105 njoj suprotnog sadr\u355
?aja. Upravo zbog ovoga je re\u265?eno da je \up0 \expndtw-3\charscalex100 uvjer
enje znanje spoja dviju postavki. \par\pard\ql \li2928\sb0\sl-264\slmult0 \par\p
\cf2\f3\fs23 Neznanje i njegova podjela \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0
\par\pard\qj\li1248\ri878\sb140\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Neznanje predstavlja nepostojanje znanja kod osob
e koja je \line \up0 \expndtw0\charscalex103 kompetentna posjedovati ga, tj. oso
be koja ima potencijal da \line \up0 \expndtw0\charscalex103 posjeduje znanje.
Stanje neznanja je sli\u265?no sljepo\u263?i koja \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex100 predstavlja neposjedovanje vida za bi\u263?e u \u265?ijoj krea
ciji je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 predvi\u266?en vid, me\u266?utim on
a ga iz nekog razloga nema. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 Pitanje: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0\tx6815 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Zbog \u265?ega je gornja definicija uvjetovana r
ije\u265?ima \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?kod \par\pard\qj \li1248\
ri891\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 osobe koja je kompetentna
\u8221?, zar nije bilo dovoljno re\u263?i: neznanje \line \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 predstavlja neposjedovanje znanja ili sljepo\u263?a je neposjedovanje \l
ine \up0 \expndtw-4\charscalex100 vida. Da li je definicija krnjava bez navo\u26
6?enja ovog uvjeta? \par\pard\ql \li1608\sb47\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 Odgovor: \par\pard\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-5\charscalex100 U nastavku knjige, u poglavlju o pitanjima opozicija u lo
gici, \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 re\u263?i \u263?e se da odnos zna
nja i neznanja nije odnos dva \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\
rd\ql\li7019\sb59\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\c
f1\f2\fs24 37 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\
bkmkstart Pg38}{\bkmkend Pg38}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\
\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri943\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \
expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 kontradiktorna pojma, ve\u
263? je njihov opozicioni odnos odnos \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 p
osjedovanja i neposjedovanja, koji je ustvari jedna posebna \line \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 vrsta kontradikcije. Tako vidimo da se drvetu ne mo\u355?
e pripisati \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 znanje i neznanje, ili da se vid
i sljepo\u263?a ne mo\u355?e odnosi na zid. \par\pard\ql \li3509\sb0\sl-264\slm
\nosupersub\cf2\f3\fs23 Vrste neznanja \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \
ersub\cf3\f4\fs23 Iz dosada re\u265?enog nekoliko je stvari postalo jasno, i to:
\par\pard\qj \li1428\ri942\sb43\sl-280\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw-2\charscale
x100 1. Zna\u265?enje neznanja; ono se interpretira kao neposjedovanje \line\ta
b \up0 \expndtw-2\charscalex100 znanja. \par\pard\qj \li1428\ri935\sb57\sl-260\s
lmult0\tx1788 \up0 \expndtw-3\charscalex100 2. Podjela znanja; s jedne ta\u
265?ke gledi\u353?ta ono se dijeli na \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 pojam i sud. \par\pard\qj \li1428\ri893\sb60\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expn
dtw-2\charscalex100 3. Opozicioni odnos znanja i neznanja je odnos posjedovanja
\line\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 i neposjedovanja, a ne odnos negiranja
i potvr\u266?ivanja. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \
expndtw-4\charscalex100 Shvativ\u353?i do sada re\u265?eno postaje jasno da se i
neznanje dijeli \up0 \expndtw-4\charscalex100 na dva oblika: \par\pard\ql \li14
28\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 1. neznanje u pogledu pred
od\u355?be, \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex1

00 2. neznanje u pogledu suda. \par\pard\qj \li1248\ri943\sb80\sl-260\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Mogu\u263?a je podjela neznanja i iz drugog ug
la, na prosto i \up0 \expndtw-3\charscalex100 slo\u355?eno neznanje. \par\pard\q
l \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Obja\u353?njenje: \p
ar\pard\qj \li1248\ri924\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103
Po nekim pitanjima \u265?ovjek ne posjeduje informacije i ne \line \up0 \expndtw
0\charscalex101 poznaje odre\u266?enu temu, me\u266?utim, svjestan je svog nezna
nja. \line \up0 \expndtw0\charscalex101 Naprimjer, ne zna da li na planeti Mars
ima \u355?ivih bi\u263?a ili ne, a \line \up0 \expndtw0\charscalex102 istovremen
o je svjestan svog neznanja po ovom pitanju. Ovo \line \up0 \expndtw-3\charscale
x100 predstavlja prosto neznanje. Me\u266?utim, \u265?ovjek o ne\u265?emu
ne \line \up0 \expndtw0\charscalex103 posjeduje znanje, a istovremeno nije ni s
vjestan toga, tj. nije \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 obavije\u353?ten o sv
om neznanju dok umi\u353?lja da zna. Primjer toga je \line \up0 \expndtw0\charsc
alex100 osoba koja je prihvatila neko u\u265?enje suprotno Istini. Ovo,
\line \up0 \expndtw0\charscalex102 ustvari, predstavlja slo\u355?eno neznanje, j
er je njegovo neznanje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sastavljeno iz dvije
nepoznanice. Jedna je neznanje po osnovnom \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmul
t0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 38 \par\pard\sect\s
ectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg39}{\bkmkend Pg39}
\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \
par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \pa
r\pard\qj\li1248\ri933\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\n
osupersub\cf3\f4\fs23 pitanju, a druga je neznanje o vlastitom neznanju. Ovaj dr
ugi vid \up0 \expndtw-4\charscalex100 neznanja je najopasniji za \u265?ovjeka. \
par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Na \u353?t
a se odnosi slo\u355?eno neznanje? \par\pard\qj \li1248\ri936\sb52\sl-270\slmult
0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Iz dosada re\u265?enog postalo nam je
jasno da se slo\u355?eno \up0 \expndtw-5\charscalex100 neznanje uvijek odnos
i na sud, jer ga uvijek prati vrsta uvjerenja, \up0 \expndtw-5\charscalex100 iak
o se ono ne podudara sa realnim svijetom. \par\pard\ql \li1608\sb55\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Da li slo\u355?eno neznanje \u265?ini jednu vrs
tu znanja? \par\pard\qj \li1248\ri933\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\
charscalex100 U vezi sa ovim pitanjem postoje razli\u265?iti stavovi. Mi\u353?lj
enje \up0 \expndtw0\charscalex100 koje je prihvatio ajetullah Muzafer autor
knjige \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 Logika\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 je \
up0 \expndtw-3\charscalex100 sljede\u263?e: \par\pard\qj \li1248\ri941\sb59\sl-2
60\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 Slo\u355?eno neznanje nije vrsta z
nanja. Da bi dokazao svoje \up0 \expndtw-3\charscalex100 mi\u353?ljenje, on navo
di dva razloga: \par\pard\qj \li1248\ri936\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw-1\charscalex100 1. Definiciju znanja, i u tom kontekstu on ka\u355?e: \u8220?
Kako smo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 definirali znanje? Tako \u353?to sm
o rekli da je znanje prisustvo slike \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 odre\u2
66?ene stvari u umu. Dakle, znanje je slika nekoga predmeta \line \up0 \expndtw0
\charscalex103 prisutna u umu. Sada, u slu\u265?aju da se u va\u353?em umu odsli
kala \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 neka slika i vi mislite da ta sl
ika odgovara namjeravanom \line \up0 \expndtw0\charscalex102 predmetu, da li
samim va\u353?im mi\u353?ljenjem ova slika mo\u355?e \line \up0 \expndtw1\charscalex100 odgovarati predmetu koji je uzet u obzir? Nikada. Prema tome, \l
ine \up0 \expndtw-3\charscalex100 iako se u umu reflektira slika neke stvari, ov
o samo po sebi nije \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dovoljno da bi bilo
znanje, budu\u263?i da je percipirano u umu \line \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 razli\u265?ito od stvarnog predmeta u objektivnom, tj. pojavnom \li
ne \up0 \expndtw-1\charscalex100 svijetu.\u8221? Drugim rije\u265?ima, ajetullah
Muzafer smatra da je uvjet \line \up0 \expndtw0\charscalex102 znanja da se ostv
arena umska slika podudara sa objektivnom \line \up0 \expndtw0\charscalex101 stv
ari u pojavnom svijetu. Upravo zbog toga \u353?to kod slo\u355?enog \line \up0 \
expndtw0\charscalex107 neznanja nije ispunjen ovaj uvjet ono se ne mo\u355?e svr
stati u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 znanje. \par\pard\qj \li1248\ri934\s

b80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 2. Drugi dokaz njegove tvr
dnje jeste \u265?injenica da nijedna \up0 \expndtw0\charscalex100 stvar ne mo\
u355?e biti ni\u355?i pojam tj. podgrupa svojoj logi\u265?koj \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 opoziciji, tj. opre\u265?nom pojmu dobivenom kroz diviziju. \
par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \p
\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb7\sl-276\slmult0 \up0 \
\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg40}{\bkmkend Pg40}\par\pard
4\fs23 Obja\u353?njenje: \par\pard\qj \li1248\ri938\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \u
p0 \expndtw-2\charscalex100 Rekli smo da je \u265?ovjek znalac ili neznalica. Zn
amo tako\u266?er \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 da je znanje opre\u265?no n
eznanju. Sukladno tome, nije mogu\u263?e da \line \up0 \expndtw-4\charscalex100
znanje bude podgrupni pojam pojmu neznanja. Drugim rije\u265?ima, \line \up0 \ex
pndtw-2\charscalex100 nije mogu\u263?e da neka stvar bude objekt svom op
ozicionom \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojmu. \par\pard\qj \li1248\ri933\
sb56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u264?vrsto uvjerenje (\
u1619?\u1633?\u1605?\u1600?\u1632?) ne mo\u355?e promijeniti, tj. utjecati na \u
p0 \expndtw-1\charscalex100 zbilju. Naprimjer, ako biste posmatrali izdaleka nek
o drvo i na \up0 \expndtw-4\charscalex100 prvi pogled pomislili da je to \u265?o
vjek, da li bi ova pretpostavka ili \up0 \expndtw-3\charscalex100 uvjerenje mogl
o promijeniti onu vanjsku zbilju? Nikada. Dakle, \up0 \expndtw0\charscalex106 mo
\u355?e se zaklju\u265?iti da slo\u355?eno neznanje ne \u265?ini dio znanja, tj
\up0 \expndtw-3\charscalex100 definicija znanja ga ne obuhvata. \par\pard\ql \li
\charscalex100 Primjedba: \par\pard\qj \li1248\ri935\sb77\sl-264\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw0\charscalex102 Neki su imali zamjerku na ovu argumentaciju pa su re
kli: \line \up0 \expndtw0\charscalex104 \u8220?Vi ste pretpostavku (\u1615?\u160
0?\u1624?\u1626?), koja zna\u265?i davanje prednosti jednoj \line \up0 \expndtw0
\charscalex100 strani naspram druge u omjeru 20% naprema 80%, ubrojali u \line
\up0 \expndtw-4\charscalex100 pojmove. Vi ste isto tako i sumnju (\u1607?\u1588
?) ubrojali u pojmove, iako \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sumnja u osnovi
ne daje prednost ni jednoj strani. Potom ste sve \line \up0 \expndtw-3\charscale
x100 vrste pojmova obuhvatili definicijom znanja, a znamo da u \line \up
0 \expndtw-1\charscalex100 slu\u265?aju sumnje ne postoji nikakav oblik ostvaren
e slike jer kod \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nje ne postoji davanje p
rednosti jednoj strani, a posebno u \line \up0 \expndtw0\charscalex101 slu\
u265?aju pretpostavke, kada nasuprot takve formirane slike \line \up0 \exp
ndtw-1\charscalex100 spoljnjeg predmeta stoji konjektura (\u1619?\u1603?). Nemog
u\u263?e je da jedna \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvar u spoljnjem svije
tu posjeduje dvije slike koje su opre\u265?ne u \line \up0 \expndtw0\charscalex1
01 razumu. To bi zna\u265?ilo da se slike, i pretpostavke i konjekture, \line \u
p0 \expndtw-5\charscalex100 podudaraju sa predmetom percepcije u spoljnem svijet
u, \u353?to je sa \line \up0 \expndtw0\charscalex100 stanovi\u353?ta razuma nemo
gu\u263?e.\u8221? Ovo bi bila primjedba upu\u263?ena \line \up0 \expndtw-3\chars
calex100 autoru. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0
l-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb111\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex1
00\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg41}{\bkmkend Pg41}\par\pard\ql \li2244\sb0\sl-26
slmult0 \par\pard\ql\li2244\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2244\sb126\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Nu\u382?no ili
o\u269?igledno i spekulativno znanje \par\pard\ql \li3185\sb57\sl-264\slmult0\t
x4121\tx4277 \up0 \expndtw0\charscalex162 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1628?\u
1585?\u1600?\u1604?\u1620? \u1615?\u1613?\u1607? \tab \up0 \expndtw-3\charscalex

100 \u1626? \tab \up0 \expndtw0\charscalex168 \u1628?\u1585?\u1626?\u1585?\u1595
? \u1615?\u1613?\u1607?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li
1248\ri928\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Znanje, op\u
263?enito gledano, bilo da je predod\u355?ba ili sud, dijeli \line \up0 \expndtw
-4\charscalex100 se na dva oblika. Svjedoci smo da u nekim slu\u265?aje
vima za \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stjecanje slike o nekoj stvari nema
potrebe za promi\u353?ljanjem, kao \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u353?to
je recimo u tvrdnji da je dio cjeline manji od same te cjeline \line \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 kojoj pripada, ili kao \u353?to svi znamo da je dva pola od
\u265?etiri; ili sa \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 aspekta pojmovnog, \u3
53?to se vidi na primjeru na\u353?eg poimanja \line \up0 \expndtw0\charsca
lex103 hladno\u263?e, toplote, slatko\u263?e, gor\u265?ine i sl. Ovakav oblik su
da i \line \up0 \expndtw0\charscalex100 predod\u355?be predstavlja nu\u355?no, t
j. o\u265?igledno znanje. Me\u266?utim, u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ne
kim drugim slu\u265?ajevima, da bi se percipirao neki pojam, \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 postoji potreba za razmi\u353?ljanjem. Naprimjer,
u odgovoru na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pitanje da li postoji du\u35
3?a prije svega \u263?e se re\u263?i: \u8220?Mi prvo trebamo \line \up0 \expndtw
-4\charscalex100 imati ta\u265?nu sliku o du\u353?i, a tek potom iznijeti neko m
i\u353?ljenje.\u8221? Isti \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 odgovor je i na p
itanje o elektricitetu, ili pitanje da li je Zemlja \line \up0 \expndtw-5\charsc
alex100 mirna ili se kre\u263?e. Za ove i njima sli\u265?ne odgovore postoji pot
reba \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 za promi\u353?ljanjem i informacijama.
Ova vrsta pojmova i sudova \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 naziva se spekula
tivno ili ste\u265?eno znanje. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb60\sl-260\slmult0\fi
360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Uva\u355?eni autor, poja\u353?njavaju\u263?i o
va dva oblika znanja, ujedno \up0 \expndtw-3\charscalex100 slijedi sljede\u263?e
dvije namjere, i to: \par\pard\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0
\expndtw0\charscalex105 1. priprema \u265?itaoca da razumije definiciju mi
saonog \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 procesa, tj. \u353?ta je ustvari nau\
u265?na i logi\u265?ka definicija mi\u353?ljenja, \par\pard\qj \li1248\ri936\sb8
0\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 2. davanje odgovora na nek
e mogu\u263?e nejasno\u263?e i primjedbe \up0 \expndtw-3\charscalex100 vezane za
samu raspravu. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 Zbog toga u nastavku ka\u355?e: \par\pard\qj \li1248\ri942\sb43\sl-280\sl
mult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Znanje i spoznaju o nekim pojavama \u26
5?ovjek mo\u355?e ste\u263?i na \up0 \expndtw-3\charscalex100 dva na\u265?ina: \
par\pard\ql \li1608\sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a) bez po
sredstva razmi\u353?ljanja \par\pard\qj \li1248\ri937\sb52\sl-270\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-4\charscalex100 To zna\u265?i da je \u265?ovjeku prilikom pe
rcipiranja neke stvari \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 dovoljan jedan od u
zroka pa\u355?nje (obja\u353?njenje ovih uzroka slijedi \line \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 u narednom poglavlju), drugim rije\u265?ima, samim obra\u263?a
njem \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmu
nosupersub\cf1\f2\fs24 41 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\
sb0\sl-240{\bkmkstart Pg42}{\bkmkend Pg42}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult
\par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb146\sl-260\sl
mult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 pa\u355?nje na
neku stvar ona \u265?ovjeku biva jasnom. Ova vrsta \up0 \expndtw-2\charsc
alex100 ste\u265?enog znanja, bilo da se radi o pitanjima zbilje, predod\u355?be
ili \up0 \expndtw-4\charscalex100 suda, naziva se nu\u355?no ili o\u265?igledno
znanje. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100
b) posredstvom razmi\u353?ljanja \par\pard\qj \li1248\ri935\sb56\sl-265\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Postoje neka pitanja \u265?ije percipira
nje i razumijevanje \up0 \expndtw0\charscalex100 \u265?ovjeku nije lahko, \u35
3?tavi\u353?e, postoji potreba za promi\u353?ljanjem i \up0 \expndtw0\charscalex
101 kori\u353?tenjem umskih aktivnosti, kao \u353?to su razmjena i
\up0 \expndtw-4\charscalex100 upore\u266?ivanje informacija, izvo\u266?enje

filozofskih dedukcija, \up0 \expndtw-4\charscalex100 argumentacija itd. \pa
r\pard\qj \li1248\ri933\sb78\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 P
ut pronalaska rje\u353?enja ovih pitanja u tome je da \u265?ovjek \up0 \expndtw0
\charscalex104 upotrijebi svoje znanje i poznate \u265?injenice i na temelju tog
a \up0 \expndtw-2\charscalex100 otkrije namjeravanu nepoznanicu. Naravno, treba
imati na umu \up0 \expndtw-1\charscalex100 da samo posjedovanje informacija i zn
anja nije dovoljno. Prije \up0 \expndtw-2\charscalex100 svega, treba postojati
odre\u266?eni odgovaraju\u263?i odnos izme\u266?u \up0 \expndtw0\charscalex
100 poznanica i \u355?eljene nepoznanice, te ih potom treba postaviti na \up0 \e
xpndtw-2\charscalex100 takav na\u265?in da se prirodnim putem nepoznanica
pretvori u \up0 \expndtw-3\charscalex100 poznanicu. Ova vrsta znanja, bilo da
je predod\u355?ba ili sud, naziva \up0 \expndtw-3\charscalex100 se spekulativno
ili ste\u265?eno znanje. \par\pard\ql \li3574\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li
s23 Uzroci pa\u382?nje \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li12
48\ri925\sb109\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersu
b\cf3\f4\fs23 Ve\u263? je re\u265?eno da nu\u355?no znanje predstavlja ono znanj
e za \u265?ije \line \up0 \expndtw0\charscalex102 ostvarenje nije potrebno promi
\u353?ljanje. Uzimaju\u263?i u obzir ovu \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 def
iniciju trebalo bi da \u265?ovjek posjeduje svo znanje koje je \line \u
p0 \expndtw0\charscalex101 nu\u355?no i o\u265?igledno, a vidimo da on \u265?est
o ne zna najo\u265?iglednije \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u265?injenice,
ili \u353?tavi\u353?e, neke osobe uop\u263?e ne prihvataju mnoga \line \up
0 \expndtw-3\charscalex100 o\u265?igledna znanja. Naprimjer, zar \u265?ovjeku po
znavanje o\u265?evog lica \line \up0 \expndtw0\charscalex102 nije nu\u355?no zna
nje? Pa za\u353?to je on u stalnom zaboravu toga, tj. \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 nije ga svjestan? Zar trag ne upu\u263?uje uvijek na ono \u3
53?to ga \line \up0 \expndtw0\charscalex101 ostavlja? Odgovor je potvrdan,
me\u266?utim, za\u353?to u vezi sa \line \up0 \expndtw0\charscalex100 predme
tom nu\u355?noga znanja postoje tolike sumnje i primjedbe, \line \up0 \expndtw-4
\charscalex100 kao \u353?to je slu\u265?aj sa primjerom Bo\u355?ijeg Bi\u263?a?
par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb18\sl-276\slmult0 \u
p0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 42 \par\pard\sect\sectd\
fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg43}{\bkmkend Pg43}\par\
f3\f4\fs23 Odgovor: \par\pard\qj \li1248\ri938\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 \u264?esto \u265?ovjek zbog nepostojanja uzroka pa\u355?n
je nije svjestan \up0 \expndtw-3\charscalex100 nekih o\u265?iglednih pitanja ili
u osnovi ne posjeduje znanje o njima. \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ovo ukazuje
na \u265?injenicu da za \u265?ovjeka nije nu\u355?no uvijek imati \up0 \expndtw
-4\charscalex100 na umu sva o\u265?igledna znanja. Ova vrsta neznanja ne
stvara \up0 \expndtw0\charscalex100 nikakav problem znanju niti mo\u355?e
biti primjedba njegovoj \up0 \expndtw-4\charscalex100 o\u265?iglednosti, budu
\u263?i da ne postoji uzrok pa\u355?nje. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Uzroci pa\u355?nje su sljede\u263?i: \par\pard\q
l \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-8\charscalex100 1. Pozornost (\u162
2?\u1576?\u1580?\u1586?\u1620?\u1573?) \par\pard\qj \li1248\ri933\sb77\sl-264\sl
mult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Pozornost jeste obra\u263?anje pa
\u355?nje na \u355?eljeno pitanje. \up0 \expndtw0\charscalex100 Postojanje
ove pa\u355?nje je obavezno kod svih nu\u355?nih pitanja zato \up0 \expndtw-5\ch
arscalex100 \u353?to \u265?ovjek ponekad nije svjestan najo\u265?iglednijih stva
ri, kao \u353?to je \up0 \expndtw-3\charscalex100 re\u265?eno u vezi sa primjero
m o\u265?evog lica. Dakle, neophodno je da \up0 \expndtw-3\charscalex100 um obra
ti pa\u355?nju na tu nu\u355?nu poznanicu kako bi ona bila aktivno \up0 \expndtw
-3\charscalex100 prisutna u njemu. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw0\charscalex106 2. Neo\u353?te\u263?enost uma (\u1629?\u1621?\u1600?\u
1624?\u1585? \u1584?\u1600?\u1616?\u1604?\u1575?\u1590?) \par\pard\qj \li1248\ri

933\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Postojanje ovog uzro
ka je nu\u355?no u svim slu\u265?ajevima koji su \up0 \expndtw-4\charscalex100 o
\u265?igledni. Ponekad \u265?ovjek sumnja u neka najjasnija pitanja ili je \up0
\expndtw-4\charscalex100 nemo\u263?an da ih percipira. Bolest uma je dvojaka: \p
ar\pard\qj \li1248\ri936\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100
a)
Prirodna, tj. kada \u265?ovjek ra\u266?anjem ili u toku \u355?ivota pod \
up0 \expndtw-2\charscalex100 utjecajem nekih vanjskih faktora o\u353?teti um. \p
b) Edukativna - u nekim slu\u265?ajevima \u265?ovjek odrasta uz \up0 \e
xpndtw-2\charscalex100 osobu koja ga formira sumnji\u265?avim ka svemu, dok ga u
drugim \up0 \expndtw-3\charscalex100 slu\u265?ajevima dru\u353?tveno okru\u35
5?enje formira i \u265?ini sumnji\u265?avim. \up0 \expndtw-1\charscalex100 J
asan primjer ovoga vidmo kod sofista i skeptika, \u265?ija je bolest \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 uma bila rezultat nezdravog dru\u353?tvenog okru\u355?enja. \
par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 3. Neo\u35
3?te\u263?enost osjetila (\u1588? \u1575?\u1627?\u1586? \u1584?\u1600?\u1616?\u1
604?\u1575?\u1590?) \par\pard\qj \li1248\ri939\sb76\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 Ovaj uzrok pa\u355?nje odnosi se samo na o\u265?igledna z
nanja koja \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 se stje\u265?u putem pet spoljnji
h osjetila. Potpuno je jasno da slijep \line \up0 \expndtw0\charscalex108 \u265?
ovjek ne mo\u355?e vidjeti svoje okru\u355?enje i kao takav on je u \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 potpunosti uskra\u263?en za jedan oblik znanja. U
ovom slu\u265?aju \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 slabost i nedostatak ni
su u o\u265?iglednom znanju, nego u samom \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult
\pard\qj\li1248\ri934\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\no
supersub\cf3\f4\fs23 \u265?ovjeku. Isti tretman je i sa onima koji ne posjeduju
\u265?ulo sluha, \up0 \expndtw-3\charscalex100 mirisa, dodira i okusa. \par\pard
\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 4. Nepostojanje pa
radoksa (\u1623?\u1600?\u1625?\u1580?\u1588? \u1614?\u1584?\u1600?\u1607?) \par\
pard\qj \li1248\ri935\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Po
nekad um zbog vjerovanja u ne\u353?to \u353?to je daleko od istine \line \up0 \e
xpndtw0\charscalex101 sumnja u najo\u265?iglednija pitanja ili ih \u265?ak pori\
u265?e. Ovo se \u265?esto \line \up0 \expndtw0\charscalex104 mo\u355?e vidjeti u
filozofiji, teologiji i dijalektici. U vezi s ovim \line \up0 \expndtw0\charsca
lex109 autor navodi primjer sumnje koja se javlja u vezi sa \line \up0
\expndtw0\charscalex100 najo\u265?iglednijim pitanjem koje predstavlja temelj sv
ih ljudskih \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 znanja i spoznaja, a to je nemog
u\u263?nost istovremene zdru\u355?enosti \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 dvi
ju kontradikcija i njihovog izuzimanja po jednom pitanju ( \u1614?\u1584?\u1600?
\u1607? \par\pard\qj \li1248\ri875\sb0\sl-264\slmult0\fi103 \up0 \expndtw-5\char
scalex100 \u1619?\u1633?\u1596?\u1600?\u1633?\u1605?\u1620? \u1605?\u1576?\u1601
?\u1585?\u1585?\u1575? \u1626? \u1605?\u1576?\u1617?\u1586?\u1582?\u1575?). Drug
im rije\u265?ima, sve \u353?to postoji sigurno \line \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 isklju\u265?uje vlastito nepostojanje. Nije mogu\u263?e da na nekom \l
ine \up0 \expndtw-4\charscalex100 mjestu jedna stvar i postoji i ne postoji. Zna
\u265?i, nemogu\u263?e je na\u263?i \line \up0 \expndtw0\charscalex102 ta\u265?k
u u kojoj nema govora bilo o postojanju ili nepostojanju. \line \up0 \expndtw-2\
charscalex100 Ovo predstavlja najo\u265?igledniju stvar u nauci. Ipak, i pored t
oga, \line \up0 \expndtw0\charscalex101 neki teolozi su zbog jedne neutemeljene
sumnje, smetenosti i \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 konfuzije misli postali
sumnji\u265?avi prema ovom nu\u355?nom pravilu \line \up0 \expndtw0\charscalex1
04 pa su rekli: \u8220?Mogu\u263?e je da postoji jedna stvar na koju se ne \lin
e \up0 \expndtw-3\charscalex100 odnosi postojanje i nepostojanje, i mi je naziva
mo dispozicijom \line \up0 \expndtw-10\charscalex82 (\u1610?\u1576?\u1586?). \pa
r\pard\ql \li1608\sb53\sl-264\slmult0\tx5005 \up0 \expndtw0\charscalex105 5. Ne

umske aktivnosti (\u1629?\u1613?\u1600?\u1605?\u1600?\u1607? \u1585?\u1633?\u159
4? \u1583? \up0 \expndtw0\charscalex80 \u1631? \tab \up0 \expndtw-10\charscalex8
2 \u1613?\u1608?\u1601?) \par\pard\qj \li1248\ri936\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \u
p0 \expndtw-2\charscalex100 Nekada \u265?ovjek, da bi rije\u353?io nau\u265
?nu nepoznanicu, ula\u355?e \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 mnogo napora
i pribjegava mnogim aktivnostima. Putuje iz \line \up0 \expndtw0\charscale
x101 grada u grad, iz zemlje u zemlju, da bi vidio ljepote za koje je \line \up0
\expndtw0\charscalex100 \u265?uo o Poslanikovom gradu - Medini, ili obavlja nek
i prakti\u265?an \line \up0 \expndtw0\charscalex101 eksperiment. Svi ovi napori
i aktivnosti ne mijenjaju status te \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 poznanic
e iz nu\u355?nog znanja u spekulativno znanje. Za\u353?to?! Zato \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex102 \u353?to sve ove aktivnosti i napori nisu u izravnoj vezi sa
umom i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 upravo zbog toga one ostaju u okrilj
u nu\u355?nog znanja. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li124
0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb170\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charsc
alex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 44 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\pape
rh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg45}{\bkmkend Pg45}\par\pard\ql \li3178\sb0\
-264\slmult0 \par\pard\ql\li3178\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3178\sb126\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Definicij
a \u8220?mi\u353?ljenja\u8221? \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard
\qj\li1248\ri943\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\n
osupersub\cf3\f4\fs23 Nakon gore navedenih obja\u353?njenja ajetullah Muzaf
er \u355?eli \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 definirati \u265?in mi\u353?lj
enja sa stanovi\u353?ta logike i ka\u355?e: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220
?Iz na\u353?ih \par\pard\qj \li1248\ri892\sb0\sl-268\slmult0 \up0 \expndtw0\char
scalex103 obja\u353?njenja mo\u355?ete shvatiti \u353?ta se podrazumij
eva pod \up0 \expndtw0\charscalex101 mi\u353?ljenjem, ili ta\u265?nije, kakvu
je definiciju o procesu mi\u353?ljenja \up0 \expndtw0\charscalex102 dala logik
a. Mi\u353?ljenje sa stanovi\u353?ta logike predstavlja \up0 \expndtw0
\charscalex100 provo\u266?enje umskih aktivnosti u postoje\u263?im poznanicama r
adi \up0 \expndtw-2\charscalex100 rje\u353?avanja \u355?eljene nepoznanice, ili
znanstvenije re\u265?eno, kretanje \up0 \expndtw-4\charscalex100 uma izme\u266?u
poznanica i nepoznanica.\u8221? \par\pard\ql \li1608\sb50\sl-264\slmult0 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 Analiza definicije: \par\pard\qj \li1248\ri926\sb56\sl-2
65\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Prvi korak \u265?ovjeka suo\u265?e
nog sa nepoznanicom u namjeri \up0 \expndtw-4\charscalex100 njenog rasvjetljavan
ja i pretakanja u poznanicu, nakon \u353?to shvati \up0 \expndtw-2\charscalex100
vrstu nepoznanice, bit \u263?e usmjeravanje pa\u355?nje na onu vrstu \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 poznanica koje sa nepoznanicom imaju srodnost.
On potom \up0 \expndtw0\charscalex104 istra\u355?uje poznanice i otkriva one k
oje mogu rije\u353?iti problem. \up0 \expndtw-4\charscalex100 Njihovim selektira
njem na logi\u265?kim osnovama ostvaruje \u355?eljeno. \up0 \expndtw0\charscalex
103 Preciznija analiza umske aktivnosti pokazuje da um kod \up0 \expndtw3\charscalex100 razmi\u353?ljanja prolazi kroz sljede\u263?ih pet faza: \par\par
d\ql \li1428\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 1. susretanje sa
problemom, tj. nepoznanicom; \par\pard\qj \li1428\ri937\sb60\sl-260\slmult0\tx1
788 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2. prepoznavanje vrste problema, jer \u26
5?ovjek ponekad zna \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 problem, ali ne sh
vata koje je vrste; \par\pard\qj \li1428\ri935\sb44\sl-280\slmult0\tx1788 \up0 \
expndtw-1\charscalex100 3. kretanje uma od problema ka postoje\u263?im poznanic
ama da \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 bi otkrio one koje su srodne sa n
epoznanicama; \par\pard\qj \li1428\ri930\sb57\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndt
w-2\charscalex100 4. drugo kretnje uma me\u266?u poznanicama da bi istra
\u355?io i \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 uredio odgovaraju\u263?e pre
mise; \par\pard\qj \li1428\ri938\sb44\sl-280\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw0\chars
calex102 5. tre\u263?e kretnje uma u uspostavljenom redu poznanica radi \line\t
ab \up0 \expndtw-3\charscalex100 dosezanja nepoznanice. \par\pard\ql \li1248\sb5

4\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ovo su etape koje um treba pro\u2
63?i da bi dosegnuo nepoznanicu. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Allame Muzafer u nastavku ka\u355?e: \u8220?
Naravno, treba obratiti \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pa\u355?nju na to da
se prve dvije faze ubrajaju u uvode razmi\u353?ljanja i \par\pard\ql \li7019\sb
1900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg46}{\bkmkend Pg46}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-26
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 zbog to
ga one nisu obuhva\u263?ene definicijom mi\u353?ljenja u logici. \up0 \expndtw0\
charscalex100 Prema tome, ono \u353?to \u265?ini zbilju i sr\u355? razmi\u353?lj
anja upravo su tri \up0 \expndtw0\charscalex104 posljednje faze, dakle, pr
vo kretnje od problema ka \up0 \expndtw-3\charscalex100 poznanicama, dru
go kretnje me\u266?u poznanicama, koja predstavlja \up0 \expndtw-1\charscalex100
otkrivanje odgovaraju\u263?ih poznanica sli\u265?nih nepoznanicama, \up0 \e
xpndtw0\charscalex101 njihovo sre\u266?ivanje, te potom njihovo logi\u265?k
o ure\u266?enje, i \up0 \expndtw-1\charscalex100 posljednja, tre\u263?e kretnj
e, koja predstavlja rje\u353?avanje problema, \up0 \expndtw0\charscalex101 odnos
no razotkrivanje nepoznanice. Sve ove faze procesa \up0 \expndtw0\charscal
ex101 mi\u353?ljenja odvijaju se veoma brzo i \u265?ovjek ih nije ni svjestan.\u
8221? \up0 \expndtw-4\charscalex100 Misle\u263?i na ovo allame je na po\u265?etk
u svoga djela rekao: \u8220?Ljudska \up0 \expndtw-4\charscalex100 priroda je stv
orena misle\u263?om.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri931\sb57\sl-264\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-2\charscalex100 Definicija velikog mislioca i filozofa Had\u
355?i Sabzevarija, \up0 \expndtw0\charscalex104 tako\u266?er, obuhvata samo
posljednje tri kretnje. On ka\u355?e: \up0 \expndtw0\charscalex102 \u8220?Mi
\u353?ljenje je kretanje ka uvodima i izvorima radi pronalaska \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 srodnih poznanica, koja zavr\u353?ava kretsnjem ka \u355?eljen
om.\u8221? U \up0 \expndtw0\charscalex103 njegovoj definiciji, kao \u353?to se
vidi, obuhva\u263?ene su upravo tri \up0 \expndtw-3\charscalex100 posljednja kre
tanja. \par\pard\ql \li3533\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3533\sb133\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Intuicija \ul0
\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1588?\u1584?\u1614?\u1586?) \par\pard\qj \li1248\sb0\
sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndt
w-4\charscalex100 Intuicija je mo\u263? spoznaje svojstvena manjem broju ljudi k
oji \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 posjeduju neuobi\u265?ajeno veliku snagu
misli. Posjeduju\u263?i ovu mo\u263? \line \up0 \expndtw0\charscalex102 oni nem
aju potrebu za prvim dvjema kretnjama navedenim u \line \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 definiciji mi\u353?ljenja. Dakle, oni imaju samo jedno kretanje, a to je \
line \up0 \expndtw0\charscalex102 dosezanje nepoznanice. Zbog ovoga je i re\u265
?eno da su ljudi sa \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 jakom intuicijom na vi\u
353?em stepenu od obi\u265?nih ljudi, a ni\u355?em od \line \up0 \expndtw0\chars
calex102 poslanika. Drugim rije\u265?ima, njihovo promi\u353?ljanje je na nivou
\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vi\u353?em od uobi\u265?ajenog, a ni\u355?em
od nivoa nadahnu\u263?a. \par\pard\ql \li1248\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 Uva\u355?eni autor u vezi sa intuicijom ka\u355?e sljede\u263?e
: \par\pard\ql \li1608\ri930\sb52\sl-270\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\ch
arscalex104 a) Posjednik intuicije nema potrebe za prvim dvama \line\tab
\up0 \expndtw-1\charscalex100 kretanjima spomenutim u definiciji mi\u353?ljenja.
On samo \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 jednom brzom kretsnjem otkriva
nepoznanicu. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl
-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb18\sl276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 46 \par\pa
rd\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg47}{\bkmk
end Pg47}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl-264\

0\nosupersub\cf3\f4\fs23 b) Osoba koja posjeduje ovu mo\u263? br\u355?e stje\u26
5?e znanja. \par\pard\qj \li1608\ri936\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0
\charscalex101 c) Mo\u355?e se re\u263?i da je intuicija jedna vrsta nadahnu\u26
3?a i prvi \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 oblik objave. \par\pard\ql \l
i1608\ri935\sb52\sl-270\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw-2\charscalex100 d)
Logi\u265?ari su sudove intuicije uvrstili u najo\u265?iglednija \line\tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 znanja. Razlog za to je samo jedno kretanje u otk
rivanju \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 nepoznanice. \par\pard\ql \li16
harscalex100 Pitanja: \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 1. Za\u353?to se vjerovanje a za\u353?to sumnja ne ubrajaju u sudo
ve? \par\pard\ql \li1428\sb77\sl-264\slmult0\tx4243 \up0 \expndtw-2\charscalex10
0 2. Napi\u353?ite pet propozicija \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 (postav
ki, izjava, zaklju\u265?aka) i \par\pard\ql \li1788\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \
expndtw-4\charscalex100 odredite za kojom vrstom uzroka pa\u355?nje imaju potreb
u! \par\pard\ql \li1428\ri934\sb61\sl-260\slmult0\tx1788\tx1788 \up0 \expndtw0\c
harscalex100 3. Ako biste uo\u265?ili u va\u353?oj sobi neku \u355?ivoti
nju i nakon \line\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 velikog truda shvatili o k
ojoj se \u355?ivotinji radi, da li bi ovo \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 va\u353?e znanje bilo o\u265?igledno ili spekulativno? Za\u353?to? \par\pard\
ql \li1428\ri938\sb80\sl-260\slmult0\tx1788\tx1788 \up0 \expndtw-1\charscalex100
4. Da li vam se do sada desilo da ste u vezi sa nekim \line\tab \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 o\u265?iglednim pitanjem bili sumnji\u265?avi, t
j. smatrali ste ga \line \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 paradoksalnim? Na
vedite primjer! \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 5. Koja je razlika izme\u266?u intuicije i mi\u353?ljenja? Objasnite! \p
ar\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \pa
47 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart
Pg48}{\bkmkend Pg48}\par\pard\ql \li2948\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2948\
alex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 O \u269?emu raspravlja logika? \par\pard\qj
\up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Jasno je da se log
ika bavi samo pitanjima spekulativne \up0 \expndtw0\charscalex102 znanosti z
ato \u353?to je ona skup zakonitosti ispravnog mi\u353?ljenja. \up0 \expndtw-5\c
harscalex100 Razmi\u353?ljanje je ono \u353?to poti\u265?e \u265?ovjeka i otkriv
a mu nepoznanice. \up0 \expndtw0\charscalex103 S druge strane, upravo ovaj vodi\
u265? nekada grije\u353?i, odstupa od \up0 \expndtw0\charscalex101 ispravnog put
a, i shodno tome, treba ga o\u265?uvati od grije\u353?enja. \up0 \expndtw0\chars
calex105 Jedina znanost koja se bavi ovim pitanjem, koje se nalazi u \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 okviru njene odgovornosti, je logika. \par\pard\ql \li1608\sb
77\sl-264\slmult0\tx4427\tx4630 \up0 \expndtw0\charscalex103 Iako su o\u265?ig
ledna znanja \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ( \tab \up0 \expndtw0\charscale
x116 \u1629?\u1625?\u1632?\u1584?\u1579? \u1614?\u1627?\u1613?\u1607?) temeljni
kapital \par\pard\qj \li1248\ri935\sb0\sl-262\slmult0 \up0 \expndtw0\charscale
x102 cjelokupnog ljudskog znanja, gre\u353?ke koje se javljaju kod \line
\up0 \expndtw0\charscalex100 o\u265?iglednih znanja nisu kao one u spekulativnoj
nauci. S druge \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 strane, ova znanja, kao \u35
3?to je iz njihovog naziva jasno, o\u265?igledna \line \up0 \expndtw-3\charscale
x100 su i ne postoji potreba za njihovim stjecanjem. Zbog toga se ona \line \up0
\expndtw-2\charscalex100 u logici i ne razmatraju. Nauka logike raspravl

ja o na\u265?inu \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ure\u266?enja poznanica i
njihovom pohranjivanju u umu tragaoca \line \up0 \expndtw0\charscalex102 znanja
kako bi on time rje\u353?avao nepoznanice i tako uve\u263?avao \line \up0 \expnd
tw-5\charscalex100 znanje. \par\pard\ql \li2568\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\
li2568\sb131\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3
\fs23 Pitanja o kojima logika raspravlja \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0
\par\pard\qj\li1248\ri892\sb109\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex1
03 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Da bi od samog po\u265?etka u\u265?enik bio upozn
at sa pitanjima \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 kojima se logika bavi i time
ujedno stekao jednu op\u263?enitu sliku o \line \up0 \expndtw0\charscalex101 lo
gici, uobi\u265?ajeno je da se na po\u265?etku pristupa navedu glavna \line \up0
\expndtw-4\charscalex100 poglavlja logike, odnosno teme koje \u263?e se u knjiz
i obra\u266?ivati. \par\pard\qj \li1248\ri905\sb54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw0\charscalex106 Logika raspravlja o pojmovnim poznanicama (\u1628?\u1585?\u
1627?\u1600?\u1592?\u1585? \u1614?\u1627?\u1613?\u1608?\u1616?) i \up0 \expndtw0
\charscalex102 sudovima poznanicama (\u1629?\u1605?\u1600?\u1632?\u1584?\u1592?\
u1585? \u1614?\u1627?\u1613?\u1608?\u1616?) s ciljem da se pomo\u263?u njih \up0
\expndtw-3\charscalex100 nepoznati pojmovi i sudovi pre\u266?u u poznanice, i s
amim tim da se \up0 \expndtw-3\charscalex100 uve\u263?a znanstveni kapital u\u26
5?enika. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100
a)\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Prvo poglavlje je
o definiensu, \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscale
x100 b)\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 drugo poglavl
je je o dokazu. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\
sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb119\
sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 48 \par
\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg49}{\b
kmkend Pg49}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-2
60\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260
\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri933\sb146\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\cha
rscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 O samom dokazu raspravlja se s dvij
e ta\u265?ke gledi\u353?ta. \up0 \expndtw-4\charscalex100 Jedanput se raspra
vlja sa stanovi\u353?ta njegove forme, odnosno \up0 \expndtw-5\charscalex10
0 oblika propozicija, a drugi put sa stanovi\u353?ta elemenata koji grade \up0 \
expndtw-5\charscalex100 propoziciju. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb52\sl-270\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Samo poglavlje o definitivu ima nekoliko
uvoda. Zbog toga, \up0 \expndtw-1\charscalex100 pojmovne i sudstvene poznanice
zajedno sa njihovim uvodima \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ine \u353?est gl
avnih tema logike: \par\pard\ql \li1608\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\char
scalex100 1.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 rasprava
o vokabulama, \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 2.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 rasprava o u
niverzalnim i partikularnim pojmovima, \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-4\charscalex100 3.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\c
f3\f4\fs23 rasprava o definiensu, uklju\u265?uju\u263?i i njegovu podjelu, \par
\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 4.\ul0\nosupe
rsub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 rasprava o sudovima i njihovim
posebnim propisima, \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 5.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 rasprav
a o dokazu i na\u265?inu njegovog formiranja, \par\pard\qj \li1608\ri937\sb60\sl
-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-1\charscalex100 6.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs2
3 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 rasprava o pet logi\u265?kih vje\u353?tina (apod
iktika, dijalektika, \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 retorika, poetika i
sofistika). \par\pard\qj \li1248\ri937\sb80\sl-260\slmult0\fi417 \up0 \expndtw0
\charscalex103 Ovo su teme koje je Aristotel zabilje\u355?io, tj. kompilirao u \
up0 \expndtw0\charscalex104 svojoj logici. Naravno, treba znati da se i danas ra
spravlja o \up0 \expndtw-3\charscalex100 svima njima, ali u izmijenjenom redosli
jedu. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slm
erw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg50}{\bkmkend Pg50}\par\pard\ql
23 Sa\u382?etak uvodnog dijela \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard
\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf
3\f4\fs23 a) Ljudska potreba za logikom \par\pard\qj \li1248\ri939\sb56\sl-265\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Priroda mi\u353?ljenja je sli\u265?n
a prirodi govora, jer iako \u265?ovjek po \line \up0 \expndtw0\charscalex104 pri
rodi zna govoriti, za ispravnost govora on ima potrebu za \line \up0 \expndtw-5\
charscalex100 gramati\u265?kim pravilima, a isti slu\u265?aj je i sa mi\u353?lje
njem. \u264?ovjek po \line \up0 \expndtw0\charscalex100 svojoj prirodi i biti po
sjeduje potencijal i mo\u263? mi\u353?ljenja, ali za \line \up0 \expndtw0\charsc
alex103 njegovu ispravnost potrebni su zakoni i pravila koja \u265?ovjeka \line
\up0 \expndtw0\charscalex101 prvo podu\u265?avaju ispravnom mi\u353?ljenju, a po
tom i razlu\u265?ivanju \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ispravnog od neispra
vnog mi\u353?ljenja. Skup ovih pravila naziva se \line \up0 \expndtw-4\charscale
x100 logika. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb112\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) Definicija logike \par\pard\qj \
li1248\ri936\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 \u8220?Logik
a je sredstvo zakonodavne prirode \u265?ijim se \up0 \expndtw0\chars
calex104 pridr\u355?avanjem um \u265?uva od gre\u353?aka u mi\u353?ljenju.
\u8221? Iz ove \up0 \expndtw-3\charscalex100 definicije se mogu izvu\u263?i dv
ije konstatacije: \par\pard\qj \li1248\ri933\sb51\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 1) logika u podjeli nauka na nezavisnu i sredstvenu spada
u \up0 \expndtw0\charscalex102 grupu sredstvenih nauka, \u353?to zna\u265?i da j
e ona sredstvo u slu\u355?bi \up0 \expndtw-3\charscalex100 drugih nauka i sama p
o sebi nema vrijednost; \par\pard\qj \li1248\ri900\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw-2\charscalex100 2) za\u353?ti\u263?enost od gre\u353?aka uvjetova
na je pridr\u355?avanjem i \up0 \expndtw-4\charscalex100 provo\u266?enjem zak
ona logike. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 c) Vrste znanja \par\pard\qj \li1608
\ri2008\sb30\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ljudska znanja i spozn
aje se dijele na \u265?etiri vrste: \up0 \expndtw-3\charscalex100 Osjetilno znan
je \par\pard\qj \li1248\ri891\sb42\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscale
x100 To je znanje koje \u265?ovjek stje\u265?e uz pomo\u263? pet osjetila (vid,
\line \up0 \expndtw0\charscalex104 sluh, dodir, okus i miris). U ovom slu
\u265?aju mo\u263?i bivaju \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 posrednikom izm
e\u266?u \u265?ovjeka i vanjskog, pojavnog svijeta. \par\pard\ql \li1788\sb55\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Imaginarno znanje \par\pard\ql \li124
123\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 50
}{\bkmkend Pg51}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\
sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl
-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri942\sb146\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0
\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Imaginarno znanje nastaje nakon preki
da veza \u265?ovjeka sa \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vanjskim svijetom \
up0 \expndtw-4\charscalex100 (posredstvom pet osjetila) i pohranjivanja \par
\pard\qj \li1248\ri938\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 njegovih
slika u memoriji. Mo\u263? imaginacije raspola\u355?e i vr\u353?i \up0
\expndtw-2\charscalex100 promjene nad tim slikama. Ona dvojako upotrebljava ove

slike. \up0 \expndtw-4\charscalex100 Mo\u355?e ih me\u266?usobno upore\u266?i
vati i stvarati nove koriste\u263?i se \up0 \expndtw-4\charscalex100 razli\
u265?itim slikama. \par\pard\ql \li1788\sb52\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 Intuitivno znanje \par\pard\qj \li1248\ri936\sb56\sl-265\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex100 Intuitivno znanje jeste poimanje partikula
rnih zbilja \up0 \expndtw0\charscalex103 apstraktne prirode, tj. nematerijalni
h zbilja, kao \u353?to je ljubav \up0 \expndtw-3\charscalex100 roditelja, mr\u3
55?nja neprijatelja i sli\u265?no. Do ovog nivoa znanja \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 izme\u266?u \u265?ovjeka i \u355?ivotinje nema razlike. To zna\u265
?i da i \u355?ivotinje \up0 \expndtw-4\charscalex100 raspola\u355?u ovim trima v
rstama znanja. \par\pard\ql \li1788\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 Razumsko znanje \par\pard\qj \li1248\ri934\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-2\charscalex100 Razumsko znanje predstavlja percepciju op\u263?enitih z
bilja uz \up0 \expndtw-3\charscalex100 pomo\u263? razuma. \u264?ovjek op\u263?en
ite slike lu\u265?i iz partikularnih slika, \up0 \expndtw0\charscalex100 op\u263
?enite zakone izvodi iz uvodnih premisa, pro\u353?lost posmatra \up0 \expndtw0\c
harscalex101 kao ogledalo budu\u263?nosti. Svo znanje koristi kao uvod z
a \up0 \expndtw0\charscalex102 rje\u353?avanje nepoznanica i na ovaj n
a\u265?in napreduje ka \up0 \expndtw0\charscalex100 beskona\u265?nosti. Upr
avo ovo predstavlja granicu razdvajanja \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u265?
ovjeka od \u355?ivotinje, koja ostaje ograni\u265?ena, a \u265?ovjek nastavlja \
up0 \expndtw-3\charscalex100 kretanje ka beskona\u265?nim horizontima. \par\pard
\qj \li1248\ri933\sb51\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Logika
kao nauka odgovorna je za o\u265?uvanje ove mo\u263?i od \up0 \expndtw-5\charsca
lex100 grije\u353?enja, dok sa drugim znanostima nema nikakve veze, osim u \up0
\expndtw-5\charscalex100 slu\u265?ajevima kada se upli\u263?u u pitanja mo\u263?
i razuma. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb111\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 d) Definicija znanja \par\pard\qj \li1
248\ri929\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 \u8220?Znanje j
e prisustvo slike nekog predmeta u razumu\u8221?, ili \up0 \expndtw-2\charscalex
100 drugim rije\u265?ima: \u8220?Oslikavanje slike stvari u ljudskom razumu.\u82
21? \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ova definicija odgovara svim \u265?etirima obl
icima znanja. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl
76\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 51 \par\par
d\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg52}{\bkmke
nd Pg52}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl-264\s
\nosupersub\cf3\f4\fs23 e) Definicija predod\u355?be i suda \par\pard\qj \li124
8\ri875\sb58\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dosada je postal
o jasno da znanje s jedne ta\u265?ke gledi\u353?ta \u265?ini \line \up0 \expndtw
0\charscalex101 pojam (sama slika bez presude), a sa druge sud (percipiranje \
line \up0 \expndtw0\charscalex104 slike ujedno sa presudom i odnosom). Ako uzmem
o u obzir \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 izjavnu re\u265?enicu \u8220?Hasan
je do\u353?ao\u8221?, sama rije\u265? Hasan predstavlja \line \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 pojam, rije\u265? do\u353?ao tako\u266?er je pojam, a i odnos izme\
u266?u ovih dvaju \line \up0 \expndtw0\charscalex101 pojmova sam po sebi bez pre
sude predstavlja tako\u266?er pojam. \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 Me\u266
?utim, dovode\u263?i u vezu rije\u265?i Hasan i do\u353?ao \u265?ini se presuda
i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 to predstavlja sud. \par\pard\ql \li1608\s
calex100 f) Drugi termini za predod\u355?bu \par\pard\qj \li1248\ri933\sb57\sl264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Pojam ima dva terminolo\u353?ka
zna\u265?enja, jedno je op\u263?enitije od \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 d
rugog. U nekim slu\u265?ajevima koristi se u zna\u265?enju znanja; tada \line \u
p0 \expndtw-1\charscalex100 obuhvata pojam bez suda i sami sud, a u drugim slu\u
265?ajevima u \line \up0 \expndtw0\charscalex101 svom posebnom zna\u265?enju;
tada se nalazi nasuprot suda i \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 predsta

vlja predod\u355?bu bez presude. Prema tome, ako se uzme u \line \up0 \expndtw0\
charscalex105 obzir znanje ni\u265?im uslovljeno, ono predstavlja pojam u
\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 op\u263?enitom zna\u265?enju. Ako bi se
znanje razmatralo uslovljeno \line \up0 \expndtw0\charscalex101 neuzimanjem
suda u obzir, tada bi predstavljalo pojam u \line \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 njegovom posebnom zna\u265?enju, a ako bi se razmatralo uslovljeno \line
\up0 \expndtw-4\charscalex100 sudom, tada bi \u265?inilo sud. \par\pard\ql \li1
608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 g) Na \u353?ta se odnose predod\u355?ba i sud? \par\pard\qj \li12
48\ri928\sb77\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sud se vezuje z
a \u8220?odnos\u8221? u \u8220?izjavnim re\u265?enicama\u8221? koje su se \line
\up0 \expndtw0\charscalex104 \u8220?ostvarile\u8221?. Zna\u265?i, dono\u353?en
je presude o podudarnosti ili \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nepodudarn
osti izjavnih re\u265?enica sa stvarno\u353?\u263?u rezultira onim na \line \up0
\expndtw-2\charscalex100 \u353?to se odnosi sud. Me\u266?utim, ono na \u353?to
se odnosi pojam je bilo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 koji od \u265?etir
iju navedenih \u265?lanova. Prema tome, sud postoji \line \up0 \expndtw-4\
charscalex100 vezano samo za jednu stvar, a pojam za \u265?etiri stvari. \par\pa
rd\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\par
608\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs2
3 h) Vrste sudova \par\pard\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw-2\charscalex100 Kada se \u265?ovjek suo\u265?i sa nekim izvje\u353?\u263?e
m, u njemu se javlja \up0 \expndtw-2\charscalex100 jedno od \u265?etiriju sljede
\u263?ih stanja: \par\pard\qj \li1788\ri934\sb60\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-1\
charscalex100 \u8226? Uvjerenost, zna\u265?i nedvojbeno potvr\u266?ivanje
sadr\u355?aja \up0 \expndtw-3\charscalex100 izvje\u353?\u263?a, bilo da se ono p
odudara sa stvarno\u353?\u263?u ili ne. \par\pard\qj \li1788\ri934\sb80\sl-260\s
lmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8226? Vjerovanje, zna\u265?i davanje pre
dnosti sadr\u355?aju izvje\u353?\u263?a, \up0 \expndtw-3\charscalex100 sa mogu\u
263?no\u353?\u263?u postojanja opre\u265?nosti tom izvje\u353?\u263?u. \par\pard
\qj \li1788\ri931\sb60\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8226? Pre
tpostavka, tj. davanje prednosti sadr\u355?aju opre\u265?nom \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 izvje\u353?\u263?u. Pretpostavka stoji nasuprot vjerovanja. \par\pard
\qj \li1788\ri937\sb80\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8226? Su
mnja, koja predstavlja jednakost obiju strana, tj. \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 ostvarenja ili neostvarenja sadr\u355?aja izvje\u353?\u263?a, bez davanja
\up0 \expndtw-3\charscalex100 prednosti bilo kojoj strani. \par\pard\qj \li1248
\ri935\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dva posljednja st
anja, pretpostavka i sumnja, ne ubrajaju se \up0 \expndtw-4\charscalex100 u sudo
ve za razliku od prvih dvaju, uvjerenosti i vjerovanja, zato \up0 \expndtw-2\cha
rscalex100 \u353?to kod njih ne postoji nikakva presuda, a re\u265?eno
je da je \up0 \expndtw-2\charscalex100 temeljni stub suda dono\u353?enje presu
de o odnosu. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb112\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 i) Neznanje i njegova podjela \par\
pard\qj \li1248\ri931\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Nez
nanje predstavlja nepostojanje znanja kod osobe kojoj \up0 \expndtw-3\charscalex
100 dostoji posjedovati znanja. Ono se dijeli na dvije vrste, slo\u355?eno i \up
0 \expndtw-3\charscalex100 prosto. Prosto neznanje predstavlja neobavije\u35
3?tenost o nekoj \up0 \expndtw-2\charscalex100 stvari, a slo\u355?eno neznanje
je neobavije\u353?tenost osobe o vlastitom \up0 \expndtw-3\charscalex100 neznan
ju i ovakva osoba umi\u353?lja da zna. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \
par\pard\ql\li1608\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 j) Nu\u35
5?no i spekulativno znanje \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 Znanje, bilo da je pojam ili sud, dijeli se na dvije vrste: \p

ar\pard\qj \li1788\ri940\sb43\sl-280\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u822
6? Nu\u355?no - ono znanje za \u265?ije dosezanje nema potrebe \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 razmi\u353?ljati. \par\pard\qj \li1788\ri934\sb57\sl-260\sl
mult0\tx3408 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8226? Spekulativno \tab \up0 \expnd
tw0\charscalex105 - ono znanje u \u265?ijem slu\u265?aju je \line\up
0 \expndtw-3\charscalex100 razmi\u353?ljanje neophodno kao posrednik. \par\pard\
ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\q
l\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb139\sl-276\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 53 \par\pard\sect\sectd\fs24\pape
rw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg54}{\bkmkend Pg54}\par\pard\ql \
3 k) Uzroci pa\u355?nje nefsa \par\pard\qj \li1788\ri940\sb60\sl-260\slmult0 \u
p0 \expndtw0\charscalex100 \u8226? Pozornost, \u265?ovjekova svjesnost nek
og o\u265?iglednog \up0 \expndtw-3\charscalex100 pitanja. \par\pard\ql \li1788
\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8226? Neo\u353?te\u263?enos
t uma tjelesnim i du\u353?evnim bolestima. \par\pard\qj \li1788\ri940\sb43\sl-28
0\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \u8226? Zdrava osjetila, jer je znanje o
osjetilnom uvjetovano \up0 \expndtw-3\charscalex100 zdravim osjetilima. \par\par
d\qj \li1788\ri936\sb57\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8226? Nep
ostojanje paradoksa jer on nekad uzrokuje sumnju u \up0 \expndtw-3\charscalex100
\u265?ovjeku prema najo\u265?iglednijim pitanjima, koja \u265?ak nekad \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 i pori\u265?e (ranije je dato obja\u353?njenje). \par\pard
\qj \li1788\ri939\sb80\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8226? Neum
ske aktivnosti; ostvarenje mnogih o\u265?iglednih \line \up0 \expndtw0\c
harscalex103 znanja je uvjetovano neintelektualnim naporom. \line \up0 \
expndtw0\charscalex104 Naprimjer, putovanje da bi se vidjela umjetni\u265?
ka \par\pard\ql \li1968\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ostvare
nja u razli\u265?itim gradovima i zemljama. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb44\sl-2
80\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 Nepostojanje bilo kojeg od
ovih uzroka rezultira \up0 \expndtw-3\charscalex100 nestjecanjem nekih o\u2
65?iglednih znanja. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\
sb110\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 l) Definicija \u8220?mi\u353
?ljenja\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri892\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndt
w-4\charscalex100 \u8220?Mi\u353?ljenje je provo\u266?enje umskih aktivnosti
u postoje\u263?im \up0 \expndtw-3\charscalex100 poznanicama radi rje\u353?ava
nja \u355?eljene nepoznanice\u8221?, ili preciznije \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 re\u265?eno: \u8220?Kretanje uma izme\u266?u poznanica i nepoznanica.\u8221? \
par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb111\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-4\charscalex100 m) Suo\u265?enje sa problemom \par\pard\qj \li12
48\ri938\sb43\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Kada se \u265?
ovjek suo\u265?i sa nekim problemom, u njegovom \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 rje\u353?avanju prolazi kroz sljede\u263?e faze: \par\pard\ql \li1788\sb54\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8226? suo\u265?enje sa problemom, \p
ar\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8226? otk
rivanje vrste problema, \par\pard\qj \li1788\ri933\sb43\sl-280\slmult0 \up0 \exp
ndtw0\charscalex104 \u8226? kretanje
uma
od
nepoznanice
ka
postoj
e\u263?im \up0 \expndtw-3\charscalex100 poznanicama ve\u263? pohranjenim u memor
iji, \par\pard\qj \li1788\ri931\sb57\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101
\u8226? druga kretnja uma me\u266?u poznanicama radi ure\u266?ivanja \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 uvodnih premisa da bi se otkrila nepoznanica, \par\pard\ql \
charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 54 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw838
0\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg55}{\bkmkend Pg55}\par\pard\qj \li178
8\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1788\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1788\
sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1788\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1788\ri
3 \u8226? tre\u263?a kretnja uma, kada otkrije poznanice srodne \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 nepoznanici i njih uredi kao premise dedukcije, a poto
m \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ini kretnju ka nepoznanici i nju pre
tvara u poznanicu. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\s
2\fs24 55 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmk
start Pg56}{\bkmkend Pg56}\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\l
rw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg57}{\bkmkend Pg57}\par\pard\ql \
l-322\slmult0 \par\pard\ql\li3569\sb0\sl-322\slmult0 \par\pard\ql\li3569\sb246\s
l-322\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 1. KNJ
IGA \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmul

4 58 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart
mult0 \par\pard\ql\li3430\sb18\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0
\nosupersub\cf20\f21\fs28 1.\ul0\nosupersub\cf22\f23\fs22 \ul0\nosupersub\cf20\
f21\fs28 P\ul0\nosupersub\cf22\f23\fs22 OGLAVLJE \par\pard\ql \li2009\sb0\sl-253
\ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 R\ul0\nosupersub\cf22\f23\fs22 ASPRAVA O RIJE\u268
?IMA \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 -\ul0\nosupersub\cf22\f23\fs22 VOKABULAMA \p
ar\pard\ql \li3732\sb70\sl-322\slmult0\tx4445 \up0 \expndtw0\charscalex52 \ul0\n
osupersub\cf24\f25\fs28 ( \u1601?\u1576?\u1601?\u1612? \up0 \expndtw-12\charscal
ex86 \u1604?\u1575?\u1575? \tab \up0 \expndtw-12\charscalex91 \u1579?\u1586?\u15
76?\u1580?\u1616?) \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\s

persub\cf1\f2\fs24 60 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\
sl-240{\bkmkstart Pg61}{\bkmkend Pg61}\par\pard\ql \li3992\sb0\sl-264\slmult0 \p
\pard\ql\li3992\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3992\sb126\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Uvod \par\pard\ql \li1608\
scalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Za\u353?to je postoji potreba za poglavlje
m o rije\u265?ima? \par\pard\qj \li1248\ri935\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw0\charscalex105 Jasno je da jednom logi\u265?aru rasprava o rije\u26
5?ima ne \line \up0 \expndtw0\charscalex100 predstavlja primarnu nu\u355?nost.
Zapravo, ona je od sekundarnog \line \up0 \expndtw0\charscalex102 zna\u265?aja z
ato \u353?to on raspravlja o dosezanju nepoznatog pojma \line \up0 \expndtw-2\ch
arscalex100 putem poznanica, ili raspravlja o poznatome sudu, tj. kako \
line \up0 \expndtw0\charscalex100 pomo\u263?u njega otkriti nepoznati sud. Oboje
spomenuto pripada \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 razini zna\u265?enja, z
nanstvenih i mentalnih formi, a ne razini \line \up0 \expndtw-3\charscalex
100 termina i rije\u265?i. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb55\sl-265\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex104 Budu\u263?i da je shvatanje zna\u265?enja i p
ojmova naj\u265?e\u353?\u263?e \up0 \expndtw0\charscalex101 zasnovano na upotre
bi rije\u265?i, logi\u265?ar biva prisiljenim da svoje \up0 \expndtw-2\charscale
x100 namjere iska\u355?e rije\u265?ima. Stoga, nu\u355?nost rasprave o rije\u265
?ima nije \up0 \expndtw0\charscalex100 primarne prirode, nego je nametnuta izvan
a. Drugim rije\u265?ima, \up0 \expndtw-4\charscalex100 njena nu\u355?nost nije p
o biti, ve\u263? je akcidentalna. \par\pard\ql \li2198\sb0\sl-264\slmult0 \par\p
\cf2\f3\fs23 Drugi razlog nu\u382?nosti rasprave o rije\u269?ima \par\pard\qj \l
p0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 U knjigama logike za neo
phodnost ove rasprave naveden je i \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 drugi raz
log, koji je va\u355?niji od prvog, a to je posredni\u265?ka uloga \line \up0 \e
xpndtw-2\charscalex100 rije\u265?i kod uprili\u265?enja zna\u265?enja u umu
. Da bi se rasvijetlila \line \up0 \expndtw0\charscalex101 namjera re\u265?e
nog, prije svega potrebno je uvodno obja\u353?njenje, \line \up0 \expndtw-4\char
scalex100 nakon kojeg \u263?e postati jasna sr\u355? ovog pitanja. Naime, za\u35
3?to ljudi, \line \up0 \expndtw0\charscalex106 \u265?ak i kada su sami,
a ne samo pri me\u266?usobnom \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 spor
azumijevanju, imaju potrebu za poznavanjem rije\u265?i? \par\pard\qj \li1248\ri9
38\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Svako stvorenje koje
uzmete u obzir posjeduje \u265?etiri oblika \up0 \expndtw0\charscalex100 bitka o
d kojih je jedan zbiljski bitak ( \u1629?\u1605?\u1600?\u1633?\u1605?\u1600?\u15
86? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626?), a preostala tri \up0 \expndtw0\charscalex100
su nezbiljski (\u1629?\u1605?\u1600?\u1633?\u1600?\u1605?\u1600?\u1586?\u1585?\u
1600?\u1633?\u1594?\u1583?\u1627?\u1582?\u1626?). \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-27
mult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb130\sl-276\sl
mult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 61 \par\pard\sec

t\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg62}{\bkmkend Pg
62}\par\pard\ql \li3152\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3152\sb0\sl-264\slmult
persub\cf2\f3\fs23 Vanjsko-pojavni bitak \par\pard\ql \li3706\sb57\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw0\charscalex116 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u1582?\u1585
?\u1576?\u1582? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\sl
mult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb109\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charsc
alex102 Ono \u353?to se vidi u na\u353?em okru\u355?enju, kao \u353?to su drvo,
nebo, \up0 \expndtw-3\charscalex100 zemlja, \u265?ovjek itd., ili kao \u353?to s
vake no\u263?i posmatramo svijetle\u263?e \up0 \expndtw-2\charscalex100 zvijezde
koje ukra\u353?avaju nebo, ili Sunce koje nas obasjava \up0 \expndtw-2\
charscalex100 tokom dana, predstavlja vanjsko-pojavni bitak. \par\pard\ql \li352
arscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Mentalni bitak \par\pard\ql \li3740\sb57
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex173 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629
?\u1621?\u1600?\u1624?\u1585? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626?) \par\pard\qj \li1248
\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 Mentalni bitak stvari je ono o \u265?emu je do sada bilo
rije\u265?i kao \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 slikama koje \u265?ine znanj
e. Posredstvom mentalnog bitka stje\u265?e se \line \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 znanje o spolja\u353?nim stvarima i drugim pojmovima. Re\u265?eno je da \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjek posjeduje mo\u263? reflektiranja slika
stvari u sebi. Ta mo\u263? se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 u filozofiji
naziva um \up0 \expndtw-3\charscalex100 (\u1611?\u1600?\u1605?\u1600?\u1607?)
\up0 \expndtw-3\charscalex100 - mjesto gdje se slike koje \par\pard\qj \li
1248\ri937\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 predstavljaju znanje
odslikavaju i posredstvom \u265?ega dose\u355?emo \up0 \expndtw-3\charscalex100
do spoljnjeg svijeta. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 Napomena: \par\pard\qj \li1248\ri938\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0
\expndtw0\charscalex102 Ove dvije vrste bitka, vanjsko-pojavni i me
ntalni, \line \up0 \expndtw0\charscalex105 terminolo\u353?ki se zovu zbiljski bi
ci. To zna\u265?i da ne zavise od \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dogovora i
li konvencije, ili drugim rije\u265?ima, njihova egzistencija \line \up0 \expndt
w-1\charscalex100 nije arbitrarne prirode pa da neko odre\u266?uje da stvari ima
ju dva \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 bitka. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-26
Napomena: \par\pard\qj \li1248\ri940\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\c
harscalex101 Kao \u353?to je re\u265?eno, samo izvanjski bitak stvari u njegovom
\line \up0 \expndtw0\charscalex100 preciznom zna\u265?enju smatra se stvarnim,
dok je mentalni bitak \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 samo odraz njegov i ni
\u353?ta vi\u353?e. Naravno, ako se uzme u obzir da \line \up0 \expndtw-5\charsc
alex100 ni mentalni bitak nije konvencionalne prirode, tj. stvar dogovora, \line
\up0 \expndtw-5\charscalex100 o \u265?emu \u263?e u nastavku biti vi\u353?e gov
ora, onda se i on uzima kao \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql
\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb214\sl-276\slmult0 \up0 \expndt
w-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 62 \par\pard\sect\sectd\fs24\paper
w8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg63}{\bkmkend Pg63}\par\pard\qj \l
248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li124
8\ri938\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf3\f4
\fs23 zbiljsko bi\u263?e, ali ne u pravom zna\u265?enju zbiljskog bi\u263?a, neg
o \up0 \expndtw-3\charscalex100 samo relativno. \par\pard\ql \li3536\sb0\sl-264\
ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Verbalni bitak \par\pard\ql \li3761\sb57\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw0\charscalex133 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u1604?\u160
1?\u1612? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0
3 Po\u353?to je \u265?ovjek dru\u353?tveno bi\u263?e, za njega je neizbje\u355?n
o da \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kontaktira sa drugim ljudima, razmjenju

je mi\u353?ljenja i okori\u353?tava \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 se mi\u3
53?ljenjima drugih. Tako\u266?er, za njega je neizbje\u355?no da odredi \line \u
p0 \expndtw-1\charscalex100 i definira metode i znakove za preno\u353?enje
zna\u265?enja, te da \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 njihovim prihvatanj
em razumijeva mi\u353?ljenja drugih ljudi. Jedan \line \up0 \expndtw-2\charscale
x100 od mogu\u263?ih metoda je ukazivanje posredstvom izvanjskih bi\u263?a. \lin
e \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dono\u353?enjem \u265?a\u353?e \u355?eli se ukaz
ati na pojam voda. Me\u266?utim, ovaj \line \up0 \expndtw0\charscalex101 metod
\u265?ovjeka dovodi do mno\u353?tva problema. Prvo, ovim \line \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 metodom nije mogu\u263?e ukazati na sva bi\u263?a. Dru
go, svih pet \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 osjetila obavezno trebaju bit
i zdrava, a u slu\u265?aju da \u265?ovjek nema \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 samo vid, bio bi uskra\u263?en od ve\u263?ine znanja. I tre\u263?e, svi pojmo
vi \line \up0 \expndtw0\charscalex100 za kojima \u265?ovjek ima potrebu nemaju i
zvanjsko postojanje, tj. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 neki pojmovi su aps
traktni. \par\pard\qj \li1248\ri932\sb56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 Uzvi\u353?eni Gospodar je stvorio \u265?ovjeka zbog posebnog cilja,
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u265?ije je ostvarenje mogu\u263?e samo
postepeno i ispunjavanjem \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 njegovih speci
fi\u265?nih uvjeta. Jedan od tih preduvjeta predstavlja \line \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 mogu\u263?nost preno\u353?enja pojmova, tj. zna\u265?enja i njihovo
shvatanje. \line \up0 \expndtw0\charscalex103 Zbog toga, Gospodar je \u265?ovjek
a stvorio sposobnim da izumi \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 slova, kako bi
njihovom kombinacijom mogao kovati rije\u265?i, da \line \up0 \expndtw0\charscal
ex105 bi uz pomo\u263? njih sa lahko\u263?om prenosio zna\u265?enja i pojmove \l
ine \up0 \expndtw-2\charscalex100 drugima, te ih sam preuzimao od drugih. Na ova
j na\u265?in otvorila \line \up0 \expndtw0\charscalex103 su se vrata u\u265?enja
, podu\u265?avanja i otkrivanja. Dakle, rije\u265?i su \line \up0 \expndtw0\char
scalex103 namjesnici pojmova, a to zna\u265?i da umjesto preno\u353?enja samih \
line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u265?enja njih prenose rije\u265?i. \par\
d\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb67\sl-276\slmult0 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 63 \par\pard\sect\sectd\fs24\pa
perw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg64}{\bkmkend Pg64}\par\pard\ql
\li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\
s23 Obja\u353?njenje: \par\pard\qj \li1248\ri927\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0
\expndtw0\charscalex101 S obzirom na zna\u265?aj koji je allame Muzafer
pridavao \up0 \expndtw0\charscalex105 u\u265?enicima, i s druge strane, zbog tog
a \u353?to je shvatio va\u355?nost \up0 \expndtw0\charscalex100 uloge rije\u265
?i u nau\u265?nim zbiljama, on daje prili\u265?no opse\u355?no \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 obja\u353?njenje ove problematike. Ovom prilikom prenij
et \u263?emo \up0 \expndtw0\charscalex100 samo jedan dio tog obja\u353?n
jenja kako bismo ispravnim \up0 \expndtw-3\charscalex100 razumijevanjem os
tvarili bolje rezultate. \par\pard\ql \li1428\ri933\sb52\sl-270\slmult0\tx1788\t
x1788 \up0 \expndtw0\charscalex103 1.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosuper
sub\cf3\f4\fs23 Ono \u353?to \u265?ovjeka \u265?ini sposobnim da u\u265?i
ni prisutnim \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojmove posredstvom rije\u
265?i upravo je \u265?vrsta veza izme\u266?u \line \tab \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 rije\u265?i, mentalnih pojmova i slika znanja. \par\pard\qj \li1428\ri930\
sb59\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw-3\charscalex100 2.\ul0\nosupersub\cf23\
f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ova veza je rezultat znanja o pripisanost
i rije\u265?i odre\u266?enim \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u265?en
jima i njihove \u265?este upotrebe u tim zna\u265?enjima. \par\pard\ql \li1428\r
i938\sb52\sl-270\slmult0\tx1788\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex105 3.\ul0\nosup
ersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Rije\u265?i su sposobne da
putem svoje \u265?vrste veze sa \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 men
talnim pojmovima i slikama znanja uka\u355?u na zna\u265?enja \line \tab \up0 \e

xpndtw-3\charscalex100 i prenesu ih sagovorniku. \par\pard\qj \li1248\ri927\sb56
\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Iz dosada re\u265?enog po
staje jasno da su rije\u265?i namjesnici \line \up0 \expndtw0\charscalex100
mentalnih pojmova, a mentalni pojmovi u sebi odra\u355?avaju \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 esenciju \up0 \expndtw-2\charscalex100 (\u353?tastvo)
zbiljskih bi\u263?a. Zna\u265?i, um je granica koja \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 razdvaja rije\u265?i od pojavnog svijeta (realiteta). Prema tome,
rije\u265? \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je u jednom smislu namjesnik
zbilje, \u353?tavi\u353?e ona je stvarna \line \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 spoljnja zbilja. Shodno tome, bitak rije\u265?i je bitak pojmova, \lin
e \up0 \expndtw0\charscalex102 zna\u265?enja. Ova veza izme\u266?u rije\u265?i i
pojmova, s jedne strane, i \line \up0 \expndtw0\charscalex100 veza izme\u266?u
pojmova i spoljnje zbilje, s druge strane, formira \line \up0 \expndtw0\charscal
ex104 jednu cjelinu. Verbalni bitak je pojmovni bitak, ali u obliku \line \up0
\expndtw0\charscalex102 verbalnog bitka pojma, a ne njegov zbiljski bitak, kao \
u353?to je i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojmovni bitak izvanjski bitak,
ali ne sama bit izvanjskog, nego \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je znanstv
eni bitak samog spoljnjeg realiteta. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb80\sl-260\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Rije\u265? poprima privla\u265?nost i od
bojnost. Autor iz ove rasprave \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 izvla\u265?i
i druga zapa\u355?anja. On ka\u355?e: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?
Ova veza do te mjere \par\pard\qj \li1248\ri938\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \exp
ndtw0\charscalex101 ostavlja traga da i lijepo i ru\u355?no, privla\u265?no i od
bojno, jednoga \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 prenosi na drugo. Kad \u2
65?ovjek voli ne\u353?to veoma mnogo, on \line \up0 \expndtw-5\charscalex10
0 osje\u263?a zadovoljstvo ve\u263? pri samom spomnu toga. Naime, trudi se \par\
ard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb70\sl-276\slmult0 \up0 \e
qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
j\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\
li1248\ri887\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 da nadjene to ime ne\u265?em njemu dragom, kao \u353?to je dijete, k
njiga, \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 institucija itd., da bi ga na ovaj na
\u265?in u\u265?inio jo\u353? voljenijim. Ista \line \up0 \expndtw0\charscalex10
2 pojava karakteristi\u265?na je i za ne\u353?to \u353?to ne voli. Najru\u35
5?nija i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 najpoku\u266?enija imena nadijeva
svom neprijatelju, kao da ga \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 omra\u355
?enim rije\u265?ima \u355?eli jo\u353? vi\u353?e poniziti. Ovo sve je d
okaz \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?vrste veze izme\u266?u same rije\
u265?i i onoga \u353?to ona ozna\u265?ava.\u8221? \par\pard\ql \li3228\sb0\sl-26
\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Bitak u obliku pisma \par\pard\ql \li3781\sb57\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex120 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u15
80?\u1586?\u1608? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\
scalex103 Kao \u353?to znamo, rije\u265?i same ne zadovoljavaju sve ljudske \lin
e \up0 \expndtw-4\charscalex100 potrebe jer su dovoljne samo u slu\u265?aju kada
dvije prisutne osobe \line \up0 \expndtw0\charscalex102 razgovaraju. Zbog tog
a, da bi se izvijestilo o pro\u353?losti i \line \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 budu\u263?nosti, potrebno je neko drugo sredstvo za preno\u353?enje
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 namjeravanog zna\u265?enja. Zato je \u265?o
vjek na osnovu Bogom dane \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 mu mo\u263?i izumi
o pismo da bi rije\u353?io ovaj problem. Prema tome, \line \up0 \expndtw0\charsc
alex102 zapisani bitak je namjesnik i stvaralac verbalnog bitka, i \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 sukladno ovome, on \u263?e ujedno biti i namjesni
k mentalnog bitka. \line \up0 \expndtw0\charscalex102 Dakle, pismo je zapisani b
itak rije\u265?i i umskih slika. Zapisane \line \up0 \expndtw0\charscalex102 rij
e\u265?i \u265?ovjeku \u265?ine prisutnim rije\u265?i, pojmove i zbilju njihova

\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u265?enja. \par\pard\ql \li3344\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql\li3344\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Rezultati rasprave \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-26
5\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 1.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\n
osupersub\cf3\f4\fs23 Veza izme\u266?u pojmova i rije\u265?i je u tolikoj mjeri
\u265?vrsta da \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ih je to u\u265?inilo jednim
jedinstvenim bi\u263?em na na\u265?in da kada god \line \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 \u265?ovjek razmi\u353?lja u sebi, neizbje\u355?no mu rije\u265?i i re\u2
65?enice prolije\u263?u \line \up0 \expndtw0\charscalex104 ispred o\u265?iju.
Kada razmi\u353?lja, obi\u265?no to \u265?ini i ma\u353?tom i \line \up0
\expndtw-1\charscalex100 prisustvom rije\u265?i uporedo, kao da rije\u265?ima ma
\u353?ta. Ovu osobinu \line \up0 \expndtw0\charscalex101 povezanosti rije\u265?i
i sadr\u355?aja zna\u265?enja najvi\u353?e koriste i u njenu \line \up0 \expndt
w-1\charscalex100 prirodu se osvjedo\u265?avaju pisci. U istom kontekstu su i sl
jede\u263?e \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 rije\u265?i Had\u355?i Nasirudin
Tusija, r.a.: \u8220?Nekada se mentalne aktiv-\par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 65 \par\pard\se
ct\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg66}{\bkmkend P
g66}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmul
\par\pard\qj\li1248\ri937\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 nosti odvijaju pomo\u263?u mentalnih rije\u265?i, a to
se ostvaruje jedino \up0 \expndtw0\charscalex104 radi \u265?vrste veze u sa
mom umu izme\u266?u rije\u265?i i sadr\u355?aja \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 pojmova.\u8221? (\ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 \u352?arhe I\u353?rt\ul0\nosuper
sub\cf3\f4\fs23 , sv. 1., Rasprava o rije\u265?ima) \par\pard\qj \li1248\ri938\s
b56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 2.\ul0\nosupersub\cf23\f24
\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Pogre\u353?an izbor rije\u265?i pri razmi\u3
53?ljanju upravo zbog ove \line \up0 \expndtw0\charscalex101 \u265?vrste veze po
vla\u265?i gre\u353?ku i u mislima. Ako \u265?ovjek nije ta\u265?no \line \up0 \
expndtw0\charscalex103 upoznat sa ovom problematikom, tj. vezom rije\u265?i i zn
a\u265?enja, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 neizbje\u355?no \u263?e biti su
o\u265?en sa gre\u353?kama na razini zna\u265?enja. \par\pard\qj \li1248\ri935\s
b51\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 3.\ul0\nosupersub\cf23\f2
4\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Du\u355?nost u\u265?enika logike i filozofi
je je da veoma detaljno \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 izu\u265?i ovu temu
kako bi izbjegao lutanje i zastranjenje u stjecanju \line \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 znanja. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw-1\charscalex100 4.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
Na logi\u265?aru je da prije pristupa pitanjima logike objasni \up0 \expndtw0\c
harscalex101 raspravu o rije\u265?ima te time spremi po\u265?etnike za i
spravno \up0 \expndtw-3\charscalex100 shvatanje pojmova. \par\pard\qj \li1248\ri
933\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 5.\ul0\nosupersub\cf
23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 U logi\u265?kim definicijama treba
izbjegavati zajedni\u265?ke \up0 \expndtw0\charscalex104 imenice, odnosno homo
nim, da onaj kome su upu\u263?ene ne bi \up0 \expndtw-3\charscalex100 zapao u gr
e\u353?ku. \par\pard\ql \li3118\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3118\sb131\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Rasprava o
ukazivanju \par\pard\ql \li3917\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex11
1 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1584?\u1600?\u1612? \u1604?\u1575?\u1583?) \par
\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 \u352?ta je ukazivanje? \par\pard\qj \li1248\ri929\sb
55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 Kad \u265?ujete zvuk zvona,
odmah bez zadr\u355?avanja idete do \up0 \expndtw0\charscalex100 vrata da biste
ih otvorili, jer zvono ukazuje na to da neko stoji \up0 \expndtw-1\charscalex10
0 iza vrata. U ovom primjeru zapa\u355?amo tri stvari kojim je logika, \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 svakoj posebno, odredila termin: \par\pard\ql \li1608\sb56\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8226? znak, onaj koji ukazuje (

\u1610?\u1575?\u1583?) - sami zvuk zvona; \par\pard\qj \li1608\ri936\sb43\sl-280
\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex107 \u8226? ozna\u265?eno, ono na \u3
53?to se ukazuje (\u1610?\u1627?\u1612?\u1584?\u1616?) - osoba koja je \line\tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 zazvonila; \par\pard\li1608\sb60\sl-264\slmult0\f
i0\tx3764 \up0 \expndtw0\charscalex106 \u8226? ukazivanje (\u1584?\u1612?\u16
04?\u1575?\u1583?)\tab \up0 \expndtw0\charscalex106 - osobina zvuka zvona koja v
as je\par\pard\li1608\sb4\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex106 pove
la ka vratima.\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl
-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 66 \par\p
ard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg67}{\bkm
kend Pg67}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-263
\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-263\s
lmult0 \par\pard\qj\li1248\ri932\sb131\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\char
scalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Dakle, svaka stvar koja je takve prirode d
a njeno uo\u265?avanje \up0 \expndtw-3\charscalex100 um vodi do, odnosno ukazuje
na neku drugu stvar zove se znak, \up0 \expndtw-2\charscalex100 a ona stvar do
koje \u265?ovjekov um biva doveden u tom \u265?inu zove \up0 \expndtw0\charscale
x102 se ozna\u265?eno, dok se svojstvo kretanja uma od jedne do druge \up0 \expn
dtw0\charscalex100 stvari naziva ukazivanje. Prema tome, definicija ukazivanja \
u263?e \up0 \expndtw0\charscalex100 biti sljede\u263?a: \u8220?Bivanje stvari ta
kvom da njenom spoznajom ili \up0 \expndtw-3\charscalex100 uo\u265?avanjem ona v
odi um ka drugoj stvari.\u8221? \par\pard\ql \li3413\sb0\sl-264\slmult0 \par\par
f2\f3\fs23 Vrste ukazivanja \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj
\li1248\ri933\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosu
persub\cf3\f4\fs23 Svima je jasno da se um sam po sebi ne \u8220?kre\u263?e\u822
1? od jedne ka \line \up0 \expndtw0\charscalex101 drugoj stvari, ve\u263? je to
kretanje uvjetovano vezom izme\u266?u tih \line \up0 \expndtw0\charscalex103 dvi
ju stvari koja je zapravo uzrok kretanja uma. Ova veza je \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 takve prirode da um bivanjem svjesnim jedne stvari poima neku \lin
e \up0 \expndtw-3\charscalex100 drugu stvar. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slm
ult0 \par\pard\ql\li1608\sb112\sl-264\slmult0\tx3668 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 \u352?ta je konsenkvencija \tab \up0 \expndtw0\charscalex154 )\u1623?\u1616?\
u1586? \u1604?\u1575?\u1616? \up0 \expndtw-4\charscalex100 )?\ul0\super\cf27\f28
\fs22 1 \par\pard\qj \li1248\ri907\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako me\u266?u dvjema stvarima postoji tak
va vrsta veze da svaka \line \up0 \expndtw0\charscalex102 od njih podsje\u263?a
na drugu, ovo se naziva konsekvencija. Ova \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 v
eza nekada proizlazi iz biti odnosno prirode stvari, a nekada je \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex100 uspostavljena izvana, dogovorom, tj. nastaje konvencijom. Na
\line \up0 \expndtw0\charscalex101 ovoj osnovi se razlikuju razumska, prirodna
i konvencionalna \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 konsenkvencija. \par\pard\q
j \li1248\sb0\sl-220\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-220\slmult0 \par\pard\qj
8\sb0\sl-220\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri1112\sb153\sl-220\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 \ul0\super\cf28\f29\fs20\ul0\super\cf28\f29\fs19 1\ul0\nosupe
rsub\cf29\f30\fs20 a) dosljednost; b) posljedica, zaklju\u265?ak, koji iz ne\u2
65?ega slijedi ili \u353?to, kao \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 posljedica,
iz ne\u265?ega proizlazi. (Bratoljub Klai\u263?: \ul0\nosupersub\cf30\f31\fs20
Rije\u269?nik stranih rije\u269?i\ul0\nosupersub\cf29\f30\fs20 ) \par\pard\ql \l
24 67
{\shp {\*\shpinst\shpleft1248\shptop9902\shpright4128\shpbottom9922\shpfhdr0\shp
bxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz305\shplid0
{\sp{\sn shapeType}{\sv 0}}{\sp{\sn fFlipH}{\sv 0}}{\sp{\sn fFlipV}{\sv 0}}{\sp{

\sn geoRight}{\sv 2880}}{\sp{\sn geoBottom}{\sv 20}}
{\sp{\sn pVerticies}{\sv 8;4;(0,20);(2880,20);(2880,0);(0,0)}}
{\sp{\sn pSegmentInfo}{\sv 2;10;16384;45824;1;45824;1;45824;1;45824;24577;32768}
}
{\sp{\sn fFillOK}{\sv 1}}{\sp{\sn fFilled}{\sv 1}}{\sp{\sn fillColor}{\sv 0}}{\s
p{\sn fLine}{\sv 0}}{\sp{\sn lineType}{\sv 0}}{\sp{\sn fArrowheadsOK}{\sv 1}}{\s
p{\sn fBehindDocument}{\sv 1}}{\sp{\sn lineColor}{\sv 0}}
}}\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg
68}{\bkmkend Pg68}\par\pard\ql \li3171\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3171\sb
sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3171\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Razumsko ukazivanje \par\pard\ql \li3711\sb57\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex136 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?
\u1613?\u1600?\u1605?\u1600?\u1607? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?) \par\pa
rd\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri932\sb111\sl-265\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Razumsko ukazivanje postoji u onim slu\u265?
ajevima kada veza \line \up0 \expndtw0\charscalex101 izme\u266?u znaka i ozna\u2
65?enog proizlazi iz njihove biti, kao \u353?to je \line \up0 \expndtw0\charscal
ex100 veza izme\u266?u uzroka i posljedice, traga i onoga \u353?to ga ostavlja.
\line \up0 \expndtw-1\charscalex100 Osvijetljenost horizonta je trag izlaska
Sunca. Uvijek kada \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjek uo\u265?i
zlatne zrake koje se \u353?ire, sa sigurno\u353?\u263?u mo\u355?e re\u263?i da
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 je Sunce izi\u353?lo i da je nastao dan. To
je zato \u353?to izme\u266?u zraka i \line \up0 \expndtw0\charscalex100 Sunca po
stoji razumska nu\u355?nost, tj. razumska konsenkvencija. \line \up0 \expndtw-4\
charscalex100 Uvijek kada se \u265?uje glas iza zida sa sigurno\u353?\u263?u se
mo\u355?e tvrditi da \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 se neko nalazi tamo. \p
ar\pard\ql \li3241\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3241\sb132\sl-264\slmult0 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Prirodno ukazivanje \pa
r\pard\ql \li3706\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosuper
sub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u1608?\u1633?\u1580?\u1599? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575
?\u1583?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb11
3\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Prirodno ukazivanje postoji
u onim slu\u265?ajevima kada me\u266?u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dvje
ma stvarima postoji konsenkvencija koja proizlazi iz ljudske \line \up0 \expndtw
-3\charscalex100 prirode, npr. ka\u353?alj koji ukazuje na vrstu bolesti.
Ova vrsta \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 konsenkvencije proistje\u265?e
iz ljudske prirode. Naravno, ona nije, \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 supro
tno razumskoj konsenkvenci, potpuno nepogre\u353?iva, ali je \line \up0 \expndtw
-3\charscalex100 naj\u265?e\u353?\u263?e takva. Stoga, ako se neko naka\u353?lje
i upitamo ga da li je \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 bolestan, mogu\u263?e
je da dobijemo odgovor: \u8220?Nisam.\u8221? Ovakvih \line \up0 \expndtw0\char
scalex102 primjera konsekvencije je mnogo u dru\u353?tvu. Isti je slu\u265?aj i
sa \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 crvenilom lica, koje govori o stidljivost
i, ili bljedilom lica, koje \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 govori o strahu
i sl. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slm
pard\ql\li2890\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2890\sb126\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Konvencionalno ukazivanje \
par\pard\ql \li3658\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex134 \ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u1608?\u1600?\u1595?\u1626? \u1584?\u1612?\u1604?\u157
5?\u1583?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri933\sb1
11\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Konvencionalno ukazivanje p
ostoji u slu\u265?ajevima kada je \up0 \expndtw-1\charscalex100 konsenkvencija m

e\u266?u dvjema stvarima proizi\u353?la iz dogovora. \up0 \expndtw-4\charscale
x100 Takav slu\u265?aj je sa slovima osmi\u353?ljenim dogovorom kako bi
\up0 \expndtw0\charscalex104 ukazivala na rije\u265?i, ili znakovi kod tel
efona i telegrafa, \up0 \expndtw-3\charscalex100 saobra\u263?ajni znakovi i sl
. \par\pard\ql \li2450\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2450\sb132\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela konvenciona
lnog ukazivanja \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb11
3\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Konve
ncionalno ukazivanje se dijeli na dvije vrste i to: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 a) Ukazivanje rije\u265?ima (\u1629?\
u1604?\u1600?\u1601?\u1600?\u1612? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?) \par\par
d\qj \li1248\ri936\sb53\sl-268\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Ukazi
vanje rije\u265?ima postoji u slu\u265?ajevima gdje se na osnovu \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex104 dogovora rije\u265? uzima kao znak za ne\u353?to ozna\u265?e
no. Takav je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 slu\u265?aj s imenima ljudi.
Ako u ve\u263?em skupu ljudi zovnemo \line \up0 \expndtw-5\charscalex100
\u265?ovjeka po imenu Ahmed, odazvat \u263?e se samo ona osoba kojoj je \line \u
p0 \expndtw-5\charscalex100 dato to ime kao njen znak. U ovu vrstu ukaz
ivanja tako\u266?er \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 spadaju imena stvari, \
u355?ivotinja, biljaka, kamenja itd. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-1\charscalex100 b) Ukazivanje bez rije\u265?i (\u1629?\u1604?\u1600
?\u1601?\u1600?\u1612? \u1585?\u1600?\u1633?\u1594? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?
\u1583?) \par\pard\qj \li1248\ri941\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 Ukazivanje bez rije\u265?i postoji u slu\u265?ajevima gdje je
znak \up0 \expndtw0\charscalex100 ne\u353?to drugo mimo rije\u265?i. Napri
mjer, pisani znakovi, slike, \up0 \expndtw-2\charscalex100 nau\u265?ne \u353
?ifre itd. Svjedoci smo postojanja mno\u353?tva ovakvih \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 upotreba u svakodnevnom \u355?ivotu. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276
\par\pard\ql\li7019\sb242\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nos
upersub\cf1\f2\fs24 69 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0
\sl-240{\bkmkstart Pg70}{\bkmkend Pg70}\par\pard\ql \li3260\sb0\sl-264\slmult0 \
0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Ukazivanje rije\u269?ima
\par\pard\ql \li3781\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex116 \ul0\nosup
ersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u1604?\u1601?\u1612? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u15
83?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb111\sl265\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Iz dosada\u353?njih rasprava postalo j
e jasno da je uzrok ukazivanja \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 rije\u265?i n
a pojmove, odnosno \u8220?kretanje\u8221? uma od rije\u265?i do pojma, \line \up
0 \expndtw-4\charscalex100 veza koja je stvorena izme\u266?u njih. Ova veza nije
rezultat razuma \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 niti prirode, nego je proiz
i\u353?la iz dogovora. Zbog toga, ukazivanje \line \up0 \expndtw-5\charscalex100
rije\u265?ima mo\u355?emo definirati kao: \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u82
20?Bivanje rije\u265?i takvom da \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjek njenim izgovaranjem razumijeva namjeru izg
ovaraoca.\u8221? \par\pard\ql \li2988\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2988\sb1
33\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Ukaz
ivanje po saglasnosti \par\pard\ql \li3677\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\ch
arscalex112 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u1605?\u1579?\u1576?\u1600?\u16
16? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-268\slmult0
\par\pard\qj\li1248\ri933\sb105\sl-268\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 Ukazivanje po saglasnosti je ukazivanje cijele rije\u265?i na cijeli \up0 \e
xpndtw0\charscalex101 pojam, a uspostavljeno je dogovorom. Tako rije\u265?
Ahmed \up0 \expndtw0\charscalex100 ukazuje na osobu po imenu Ahmed, ili rije\u
265? knjiga ukazuje na \up0 \expndtw-2\charscalex100 cijelu knjigu, zna\u265?i

obuhvata sve njene dijelove, tj. korice, \up0 \expndtw0\charscalex103 lis
tove, pismo, slike itd., ili rije\u265? \u265?ovjek koja ukazuje na bi\u263?e \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 obdareno razumom. \par\pard\ql \li1886\sb0\sl-264\sl
0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Ukazivanje po sadr\u382?ini ili djelimi\u269?no ukaziva
nje \par\pard\ql \li3656\sb57\sl-264\slmult0\tx4417 \up0 \expndtw0\charscalex147
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u1621?\u1600?\u1617?\u1617?\u1600?\u1596?\
u1585? \tab \up0 \expndtw0\charscalex119 \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?) \p
ar\pard\qj \li1248\sb0\sl-262\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb136\sl-262\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ukazivanje po sadr\u355?ini predstav
lja rije\u265? koja ukazuje na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedan dio
zna\u265?enja za koje je skovana, bilo da govornik uzima u \line \up0 \expndtw0
\charscalex102 obzir samo taj dio ili ne. Tako rije\u265? \ul0\nosupersub\cf21\f
22\fs23 \u269?ovjek\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ukazuje na njegov \line \up0 \ex
pndtw-4\charscalex100 aspekt razuma. Ako prilikom pozajmljivanja knjige pr
ijatelju \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ka\u355?ete da je vrati neo\u353?te\
u263?enu, a on je vrati poderanih korica, vi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
biste mu prigovorili pozivaju\u263?i se na to da ste mu rekli: \u8220?\ul0\nosu
persub\cf21\f22\fs23 Knjigu \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 mi neo\u353?te\u263?enu vrati\u8221?, jer knjiga ukazuje na listove
isto kao i na \line \up0 \expndtw0\charscalex100 korice. Isti slu\u265?aj je
i sa rije\u265?ju ku\u263?a. Kada se kupi ku\u263?a, \par\pard\ql \li124
0 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg
71}{\bkmkend Pg71}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb
0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\
sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\cha
rscalex104 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 prodavac nema pravo odnijeti vrata i
z nje, jer su i ona \up0 \expndtw-3\charscalex100 obuhva\u263?ena rije\u265
?ju ku\u263?a, tj. ova rije\u265? ukazuje i na vrata. \par\pard\ql \li1918\sb0\s
x100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Ukazivanje po slijedu ili posljedi\u269?no ukaz
ivanje \par\pard\ql \li3677\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex119 \ul
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u1616?\u1575?\u1587?\u1600?\u1586?\u1612?\u157
5? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0
00 Posljedi\u265?no ukazivanje postoji u slu\u265?ajevima kada rije\u265?
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ukazuje na zna\u265?enje koje nije obuhva\u2
63?eno pojmom za koji je ta \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 rije\u265? skova
na, me\u266?utim u pojavnom svijetu su neodvojivi jedno \line \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 od drugog. Stoga, ako biste oti\u353?li u goste gdje bi va
m bili \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ponu\u266?eni \u265?aj i kahva,
i vi odaberete kahvu, pa ako bi vam \line \up0 \expndtw0\charscalex101 do
nijeli kahvu bez \u353?e\u263?era, vi biste sigurno prigovorili. Za\u353?to? \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 Zato \u353?to su kahva i \u353?e\u263?er neodvo
jivi u spoljnjem svijetu. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 Napomena: \par\pard\qj \li1248\ri931\sb77\sl-264\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-1\charscalex100 Naravno, treba znati da je djelimi\u265?no ukaziva
nje oslonjeno \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 na postojanje ukazivanja po sa
glasnosti i da je istovremeno ono \line \up0 \expndtw0\charscalex104 na \u353?to
se ukazuje sa\u265?injeno iz dijelova. Zna\u265?i, ako ne bi bilo \line \up0 \e
xpndtw0\charscalex105 saglasnog ukazivanja, ili ako bi ga bilo, ali da ono na \u
353?to se \line \up0 \expndtw0\charscalex104 ukazuje nije sa\u265?injeno iz dije
lova, samim tim dokinulo bi se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ukazivanje po
sadr\u355?ini, a tako\u266?er i ukazivanje po slijedu. \par\pard\ql \li1608\sb0
\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 Uvjeti posljedi\u265?nog ukazivanja \par\pard\qj \li1248\ri936\sb43\sl-28
0\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Da bi posljedi\u265?no ukazivanj
e bilo ispravno, trebaju se \up0 \expndtw-3\charscalex100 ispuniti sljede\u2

63?a dva uvjeta. \par\pard\qj \li1248\ri923\sb53\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 a) Da konsenkvencija izme\u266?u rije\u265?i i zna\u265?enja
na koje nas ta \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 rije\u265? upu\u263?uje post
oji u umu. Prema tome, od konsenkvencije u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 s
poljnjem svijetu nema nikakve koristi sve dok se ona \u265?vrsto ne \line \up0 \
expndtw0\charscalex100 usadi u umu, jer ako um ne pojmi takvu vrstu konsenkvenci
je, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nikada se ne\u263?e povesti od rije\u265
?i ka njenom spoljnjem zna\u265?enju. \par\pard\qj \li1248\ri943\sb60\sl-260\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 b) Nu\u355?na veza mora biti jasna i o\u
265?igledna. Izgovaranjem \line \up0 \expndtw0\charscalex105 rije\u265?i um dose
\u355?e i poima njeno spoljnje zna\u265?enje koje nu\u355?no \par\pard\ql \li701
sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri939\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-5\ch
arscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 proistje\u265?e iz te veze. Kasnije, u r
aspravi o univerzalijama, re\u263?i \u263?e \line \up0 \expndtw-2\charscalex100
se da postoje nu\u355?nosti koje su evidentne i neevidentne. U ovom \line \up0 \
expndtw-4\charscalex100 slu\u265?aju konsekvencija mora biti oblika evidentne nu
\u355?nosti. \par\pard\ql \li2801\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2801\sb133\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Kratak s
a\u382?etak o ukazivanju: \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\l
i1608\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\
fs23 1. Ukazivanje se dijeli na tri vrste: \par\pard\ql \li2206\sb57\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a) razumsko, \par\pard\ql \li2206\sb57\sl-264
\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) prirodno, \par\pard\ql \li2206\sb77\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 c) konvencionalno. \par\pard\ql \li16
08\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2. Konvencionalno ukazivan
je dijeli se na ukazivanje: \par\pard\ql \li2206\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 a) posredstvom rije\u265?i, \par\pard\ql \li2206\sb57\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) posredstvom ne\u265?eg drugog pored rij
e\u265?i. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100
3. Ukazivanje rije\u265?ju se dijeli na tri vrste: \par\pard\ql \li2206\sb77\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a) saglasno, \par\pard\ql \li2206\sb
57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) djelimi\u265?no, \par\pard\ql
\li2206\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 c) posljedi\u265?no.
\up0 \expndtw-5\charscalex100 Pitanja: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 1. U narednim primjerima odredite vrstu ukazivanj
a: \par\pard\ql \li2206\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 a) Pok
azivanje kazaljke sata na odre\u266?eno vrijeme. \par\pard\ql \li2206\sb57\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) Te\u353?ko ka\u353?ljanje zbog bolest
i plu\u263?a. \par\pard\ql \li2206\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 c) Ustajanje iz po\u353?tovanja osobi koja prilazi. \par\pard\ql \li2206\sb
77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 d) Bljedilo lica iz straha. \par
\pard\qj \li1248\sb0\sl-270\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri928\sb102\sl-270\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 2. Nacrtajte tabelu za tri vrste uka
zivanja: razumsko, \up0 \expndtw-3\charscalex100 prirodno i konvencionalno, a p
otom navedene primjere upi\u353?ite na \up0 \expndtw-3\charscalex100 njima odgov
araju\u263?e mjesto? \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248
b118\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 72
3}{\bkmkend Pg73}\par\pard\ql \li2206\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2206\sb0
x100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 a) Uspinjanje na ku\u263?u pomo\u263?u merdevin
a. \par\pard\ql \li2206\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) Jec

anje zbog boli. \par\pard\qj \li2206\ri937\sb60\sl-260\slmult0\tx2508 \up0 \expn
dtw-1\charscalex100 c) \u352?utljivost koja proistje\u265?e iz osobine dostojans
tva i \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 velika pri\u265?ljivost slabe li\u
265?nosti. \par\pard\ql \li2206\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 d) Napisani tekst od nekog autora. \par\pard\ql \li2206\sb77\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 e) Glas mujezina za nastupaju\u263?i namaz. \par\par
d\qj \li2206\ri941\sb60\sl-260\slmult0\tx2508 \up0 \expndtw0\charscalex100 f) Kl
ju\u265?anje vode nakon \u353?to je njena toplota dostigla \line\tab \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 sto stepeni. \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\par
d\qj\li1248\ri936\sb140\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 3. Ako
osoba kupi ku\u263?u, potom nastane sva\u266?a zbog puta \up0 \expndtw-2\charsc
alex100 kojim se saobra\u263?a do te ku\u263?e, i ako kupac tvrdi da je put njeg
ov \up0 \expndtw-4\charscalex100 zbog toga \u353?to se rije\u265? ku\u263?a odno
si i na put, kojoj vrsti ukazivanja \up0 \expndtw-4\charscalex100 njegova tvrdnj
a pripada? \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri931\sb1
31\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 4. Ako \u265?ovjek unajmi
radnika da mu radi cijelu no\u263? do jutra, \up0 \expndtw0\charscalex100 a rad
nik sa pojavom prvih zraka sunca prekine posao, pa \up0 \expndtw0\charsc
alex101 poslodavac protestvuje zato \u353?to rije\u265? no\u263? podrazumijeva i
dio \up0 \expndtw0\charscalex102 dana do izlaska sunca. Postavlja se pita
nje koje je vrste \up0 \expndtw-3\charscalex100 ukazivanja njegova tvrdnja? \
par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri927\sb120\sl-260\sl
mult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 5. Rije\u265? lav kao \u353?to uka
zuje na hrabrost posljedi\u265?nim \up0 \expndtw0\charscalex100 ukazivanjem,
ne ukazuje na ru\u355?an zadah iz usta, \u353?to je tako\u266?er \up0 \expndtw-3
\charscalex100 jedna njegova osobina. Za\u353?to? \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-27
\pard\ql\li3598\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupers
ub\cf2\f3\fs23 Podjela rije\u269?i \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Rije\u265?, s obzirom na zna\u265?enje na koje upu\u26
3?uje, ima nekoliko \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 op\u263?ih i pojedina\u2
65?nih podjela koje nisu svojstvene samo jednom \line \up0 \expndtw-1\charscalex
100 jeziku. Ove podjele u logici imaju veliku va\u355?nost, a razmatraju \line \
up0 \expndtw-1\charscalex100 se nakon poglavlja o ukazivanju. Uva\u355?eni autor
ovom prilikom \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 navodi tri najva\u355?nije po
djele i to sa aspekta kada se: \par\pard\ql \li1428\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 a) razmatra jedna rije\u265?, \par\pard\ql \li1428\sb57\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) razmatra vi\u353?e rije\u265?i, \p
ar\pard\ql \li1428\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 c) razmatra
rije\u265? bez uzimanja u obzir mno\u353?tva ili jedno\u263?e. \par\pard\ql \li
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Prva podjela rije\u269?i \par\pard\qj
\up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kod prve podje razmatr
a se samo jedna rije\u265? sa aspekta \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 njeno
g ukazivanja na zna\u265?enje. Rije\u265? u ovakvom sagledavanju \line \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 ima pet oblika. Rije\u265? mo\u355?e imati jedno ili vi\u35
3?e zna\u265?enja. Rije\u265? sa \line \up0 \expndtw0\charscalex101 jednim zna\u
265?enjem se naziva osobena. Rije\u265? sa vi\u353?e zna\u265?enja \line \up0
\expndtw-1\charscalex100 dijeli se na \u265?etiri vrste: zajedni\u265?ka, prenes
ena, improvizirana te \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvarna i figurativna.

Prema tome, jedna rije\u265?, uzimaju\u263?i u obzir \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 njeno ukazivanje na zna\u265?enje, dijeli se na pet oblika. \par\pard\
ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0\tx3495 \up0 \expndtw0\charscalex101 1. Osobena
rije\u265? \tab \up0 \expndtw0\charscalex103 (\u1590?\u1600?\u1586?\u1582?\u1616
?) ima samo jedno zna\u265?enje i \par\pard\qj \li1248\ri936\sb0\sl-260\slm
ult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 svojstvena je samo tom zna\u265?enju. Ta
kav je slu\u265?aj s rije\u265?ju \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosuper
sub\cf21\f22\fs23 \u382?eljezo\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 . \par\pard\qj \li1248
\ri933\sb78\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 2. Zajedni\u265?k
a rije\u265? ili homonim (\u1606?\u1585?\u1586?\u1588?\u1616?) ima dva ili vi\u
353?e \line \up0 \expndtw0\charscalex102 zna\u265?enja, ali je za svako od tih z
na\u265?enja posebno kovana i to \line \up0 \expndtw0\charscalex102 paralelno. T
o zna\u265?i da homonim za svako od svojih zna\u265?enja \line \up0 \expndtw0\ch
arscalex101 pojedina\u265?no ima nezavisnu uspostavu. Naprimjer, rije\u265? \ul0
\nosupersub\cf21\f22\fs23 ajn\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 u \line \up0 \expndtw
-4\charscalex100 arapskom jeziku skovana je za vi\u353?e od sedamdeset zna\u265?
enja, kao \line \up0 \expndtw0\charscalex103 \u353?to su: oko, izvor, zlato, \u3
53?pijun itd. Ovo manje-vi\u353?e postoji u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
svim jezicima. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\s
l-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb43\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex10
0\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg75}{\bkmkend Pg75}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263
lmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb131\sl
-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 3.\u
l0\nosupersub\cf2\f3\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Prenesena rije\u265? (\u1
610?\u1627?\u1605?\u1621?\u1616?) ima vi\u353?e zna\u265?enja i skovana je za \l
ine \up0 \expndtw-2\charscalex100 svako od tih zna\u265?enja, kao i zajedni\u265
?ka rije\u265?, ali se razlikuju od \line \up0 \expndtw0\charscalex102 nje po to
me \u353?to kod prenesene rije\u265?i izme\u266?u njenih zna\u265?enja \line \up
0 \expndtw0\charscalex102 postoji hronolo\u353?ki red. Prvo zna\u265?enje t
e rije\u265?i hronolo\u353?ki \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 prethodi dru
gom zna\u265?enju. Tako se rije\u265? \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 salat\ul0\no
supersub\cf3\f4\fs23 u arapskom jeziku \line \up0 \expndtw0\charscalex100 u po\
u265?etku odnosila na dovu op\u263?enito. Po dolasku islama, zbog \line \up0 \ex
pndtw-2\charscalex100 povezanosti zna\u265?enja dove sa namazom, koji je specifi
\u265?ni oblik \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ibadeta, ona poprima novo zna
\u265?enje. Na taj na\u265?in u islamskom \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ok
ru\u355?enju ova rije\u265? je dobila posebno zna\u265?enje za specifi\u265?ni \
u265?in \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ibadeta koji musliman obavlja vi\u35
3?e puta dnevno. Isti je slu\u265?aj i sa \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ri
je\u265?ju \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 had\u382?d\u382?\ul0\nosupersub\cf3\f4\
fs23 koja je prvo imala zna\u265?enje namjere u op\u263?enitom \line \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 smislu, a potom je poprimila zna\u265?enje ta\u265?no odre\u
266?ene namjere -\line \up0 \expndtw0\charscalex103 zijareta Bo\u355?ije ku\
u263?e. Mnoge rije\u265?i u \u353?erijatu i rije\u265?i \line \up0 \
expndtw-3\charscalex100 novootkrivenih stvari iste su prirode. Rije\u265? \
ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 tajjar \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupers
ub\cf3\f4\fs23 (avion) u \par\pard\qj \li1248\ri928\sb16\sl-265\slmult0 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 arapskom jeziku preuzeta je od rije\u265?i tir (ptica), il
i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 sejjare\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (auto\up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 mobil), \u353?to je u po\u265?etku ozna\u265?avalo sve \u
353?to se kre\u263?e, a otkada je \up0 \expndtw-2\charscalex100 izmi\u353?ljen a
utomobil, odnosi se samo na njega. Rije\u265? \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 mizj
a\u8217?\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 se u \up0 \expndtw0\charscalex103 po\u265?e
tku odnosila na sve \u353?to prenosi vijesti, da bi se otkri\u263?em \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 radiotalasa po\u265?ela odnositi samo na radio. \par\pard\ql
w-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Vrste prenesene rije\u269?i \par\p

ard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri933\sb109\sl-266\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Postoji vi\u353
?e vrsta prenesenih rije\u265?i, a sve u vezi sa uzrokom \line \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 poprimanja novog zna\u265?enja. Nekad je promjena zna\u265?enja rij
e\u265?i u \line \up0 \expndtw0\charscalex100 okviru \u353?erijata, kao \u353
?to su rije\u265?i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 had\u382?d\u382?\ul0\nosuper
sub\cf3\f4\fs23 i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 salat\ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 , nekada u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 podru\u265?ju konvencionaln
og, kao \u353?to su rije\u265?i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 tair\ul0\nosupersu
b\cf3\f4\fs23 i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 sejjare\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs2
3 , pa tako \line \up0 \expndtw0\charscalex102 i u filozofiji, knji\u355?evnosti
, logici itd. Naprimjer, rije\u265? \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 kanun\ul0\nosu
persub\cf3\f4\fs23 u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 gr\u265?kom jeziku prv
o je ozna\u265?avala sredstvo za crtanje linija, da bi \line \up0 \expndtw-2\cha
rscalex100 kasnije poprimila zna\u265?enje zakona. Ako se preno\u353?enje zna\u2
65?enja \line \up0 \expndtw0\charscalex102 obavi uz pomo\u263? posrednika, konve
ncionalno, ta se rije\u265? zove \line \up0 \expndtw0\charscalex104 prenesena od
re\u266?ena rije\u265? ( \u1629?\u1621?\u1633?\u1633?\u1608?\u1585? \u1610?\u162
7?\u1605?\u1621?\u1616?), a ako rije\u265? sama po po \line \up0 \expndtw0\chars
calex100 sebi stekne drugo zna\u265?enje, naziva se prenesena rije\u265? sama po
\line \up0 \expndtw0\charscalex100 sebi (\u1629?\u1621?\u1633?\u1608?\u1585? \u
1610?\u1627?\u1605?\u1621?\u1616?). \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 75 \par\pard\sect\sectd\fs
24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg76}{\bkmkend Pg76}\par\pa
rd\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\par
d\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\
qj\li1248\ri884\sb146\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nos
upersub\cf3\f4\fs23 Improvizirana rije\u265? (\u1611?\u1600?\u1583?\u1585?\u1585
?\u1616?) je sli\u265?na prenesenoj rije\u265?i jer i \line \up0 \expndtw0\chars
calex102 kod nje postoji hronolo\u353?ki odnos u zna\u265?enjima. Me\u266?utim,
za \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razliku od prenesene rije\u265?i, kod imp
rovizirane rije\u265?i ne uzima se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 u obzir v
eza izme\u266?u zna\u265?enja. Takva je ve\u263?ina vlastitih imena. \par\pard\q
l \li1608\sb57\sl-264\slmult0\tx4319\tx4693 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Stvarn
a i figurativna rije\u265? \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 (\u1628? \tab \
up0 \expndtw0\charscalex103 \u1586?\u1576?\u1583?\u1616? \u1626? \u1629?\u1605?\
u1600?\u1633?\u1605?\u1586?) ima nekoliko \par\pard\qj \li1248\ri937\sb18\sl-2
62\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 zna\u265?enja, ali s tim da je skovana
samo za jedno zna\u265?enje, dok se \up0 \expndtw0\charscalex101 za drugo, tj. f
igurativno zna\u265?enje upotrebljava zbog veze koja \up0 \expndtw-4\charscalex1
00 postoji me\u266?u njima. Upotreba rije\u265?i u njihovom figurativom \
up0 \expndtw0\charscalex102 obliku nije ra\u353?irena. Takva je rije\u265? lav,
skovana za krvolo\u265?nu \up0 \expndtw0\charscalex106 \u355?ivotinju, ali zbog
hrabrosti lava ona se koristi i za hrabrog \up0 \expndtw0\charscalex101 \u265?ov
jeka. Kada se ova rije\u265? koristi u svom zna\u265?enju, naziva se \up0 \expnd
tw0\charscalex103 istinska (\u1629?\u1605?\u1600?\u1633?\u1605?\u1586?), a ako s
e ne koristi u svom zna\u265?enju, onda se \up0 \expndtw0\charscalex104 naziva f
igurativna (\u1628?\u1586?\u1576?\u1583?\u1616?). \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-26
\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 \u352?ta je referenca ili modus \ul0\nosupersub\cf3
\f4\fs23 (\u1623?\u1621?\u1632?\u1585?\u1604?)\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 ? \par
t0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kada se rije\u
265? lav koristi u zna\u265?enju hrabrog \u265?ovjeka, treba \up0 \expndtw0\char
scalex103 postojati i neki znak koji \u263?e ukazati da je ovom rije\u
265?ju \up0 \expndtw0\charscalex100 namjeravano njeno figurativno, a ne
istinsko zna\u265?enje. \up0 \expndtw-1\charscalex100 Naprimjer: \u8220?Vid
io sam lava kako ga\u266?a strijelom\u8221?, ili: \u8220?Vidio \up0 \expndtw-3\
charscalex100 sam lava kako recitira pjesme pred skupom ljudi.\u8221? Ovaj znak
se \up0 \expndtw-3\charscalex100 naziva referenca. On nam pru\u355?a dvije infor
macije. Prvo, ukazuje \up0 \expndtw-3\charscalex100 nam da rije\u265? nije upotr
ijebljena u stvarnom zna\u265?enju, a drugo, u \up0 \expndtw-4\charscalex100 slu
\u265?aju da rije\u265? ima nekoliko figurativnih zna\u265?enja, odre\u266
?uje \up0 \expndtw-4\charscalex100 koje od njih je namjeravano. \par\pard\ql \li
\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb66\
sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 76 \par
\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg77}{\b
kmkend Pg77}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl-2
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Napomene: \par\pard\ql \li1788\ri914\sb56\sl-265\slm
ult0\tx2148\tx2148\tx2148\tx2148 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a)\ul0\nosupersub
\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Zajedni\u265?ke i figurativne rije\
u265?i ne treba upotrebljavati u \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 definic
ijama, osim sa odre\u266?uju\u263?om referencom. Isto \line \tab \up0 \expn
dtw0\charscalex102 tako, i improvizirane i prenesene rije\u265?i tre
ba \line \tab \up0 \expndtw0\charscalex101 upotrebljavati samo u slu\u265?aju
da su zaboravljena \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 njihova prva zna
\u265?enja. \par\pard\ql \li1788\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex1
00 b)\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Prenesena rije\
u265? se dijeli na dva oblika: \par\pard\qj \li2148\ri942\sb80\sl-260\slmult0\tx
2508 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u-3913?\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\n
osupersub\cf3\f4\fs23 odre\u266?ena, tj. kada je neko uspostavio zna\u26
5?enje \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 (\u1629?\u1621?\u1633?\u1633?\u16
00?\u1608?\u1585? \u1610?\u1627?\u1605?\u1621?\u1616?) \par\pard\qj \li2148\ri93
8\sb64\sl-280\slmult0\tx2508 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u-3913?\ul0\nosupersu
b\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 kada je zna\u265?enje samo po seb
i uspostavljeno ( \u1610?\u1627?\u1605?\u1621?\u1616? \line\tab \up0 \expndtw0\c
harscalex100 \u1629?\u1621?\u1600?\u1633?\u1600?\u1608?\u1585?) \par\pard\qj \li
1248\ri908\sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prvi oblik prenesen
e rije\u265?i je ona rije\u265? kod koje je, posredstvom \line \up0 \expndtw0\ch
arscalex103 jedne osobe ili grupe ljudi, prilikom oblikovanja drugog \lin
e \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u265?enja uzeta u obzir odgovaraju\u263?a ve
za izme\u266?u prvog i drugog \line \up0 \expndtw0\charscalex103 zna\u265?enja.
To zna\u265?i da je rije\u265? po drugi put odre\u266?ena za neko \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex100 novo zna\u265?enje. Drugi oblik prenesene rije\u265?i je on
aj kada jedna \line \up0 \expndtw0\charscalex100 osoba ili grupa ljudi, bez namj
ere da odre\u266?uje novo zna\u265?enje, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 kori
sti rije\u265? u drugom zna\u265?enju suprotno prvotnom samo zbog \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex102 odgovaraju\u263?eg odnosa tih rije\u265?i. Zbog \u265?este
upotrebe drugog \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 zna\u265?enja rije\u265? pos
taje poznata u tom obliku. Ova rije\u265? vremenom \line \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 poprima takav oblik da ljudi bez ikakve reference poimaju njeno \line \up
0 \expndtw-4\charscalex100 drugo zna\u265?enje kada je \u265?uju. \par\pard\ql \
\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb275
\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 77 \pa
r\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg78}{\
bkmkend Pg78}\par\pard\ql \li3128\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3128\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql\li3128\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3128\sb0\sl-26

\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Sa\u382?etak prve podjele rije\u269?i \par\pard\qj
\up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Rije\u265? posmatrana
sama u odnosu na svoje zna\u265?enje mo\u355?e biti \up0 \expndtw-1\charscalex10
0 osobena, zajedni\u265?ka, prenesena, improvizirana ili istinska i \up0 \
expndtw-1\charscalex100 figurativna. Sama prenesena rije\u265? mo\u355?e biti od
re\u266?ena od strane \up0 \expndtw-3\charscalex100 nekoga ili da sama po sebi p
oprimi novo zna\u265?enje. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\
li1608\sb112\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Pitanja za vje\u355?bu
: \par\pard\ql \li1428\ri933\sb52\sl-270\slmult0\tx1788\tx1788 \up0 \expndtw0\ch
arscalex104 1. Kojoj grupi rije\u265?i iz gornje podjele pripadaju rije\
u265?i \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex103 kori\u353?tene u prethodnom tek
stu: osobene, prenesene, \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 improviziran
e, zajedni\u265?ke i figurativne rije\u265?i? \par\pard\ql \li1428\sb55\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2. Za svaku od ovih pet vrsta rije\u265?i
navedi po jedan primjer? \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw4\charscalex100 3. U \u265?emu je razlika izme\u266?u zajedni\u265?ke i prenese
ne rije\u265?i? \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 4. Da li zajedni\u265?ka rije\u265? ima potrebu za referencom i za\u353?
to? \par\pard\ql \li1428\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 5. D
a li treba za prenesenu rije\u265? navesti referencu i za\u353?to? \par\pard\qj
\li1428\ri935\sb60\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex100 6. Kojoj
vrsti prenesenih rije\u265?i pripadaju rije\u265?i sejjare i tair, \line\tab \up
0 \expndtw-3\charscalex100 konvencionalnim ili \u353?erijatskim? \par\pard\ql \l
i1428\ri942\sb52\sl-270\slmult0\tx1788\tx1788 \up0 \expndtw-3\charscalex100 7.
Ko je prenosilac rije\u265?i salat sa op\u263?enitog zna\u265?enja molitve, \lin
e\tab \up0 \expndtw0\charscalex106 na posebno zna\u265?enje namaza? I iz tog raz
loga se ka\u355?e \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 preneseno? \par\pard\
qj \li1428\ri934\sb59\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex104 8. \u3
52?ta je zna\u265?enje rije\u265?i had\u355?d\u355? i \u353?ta je njeno
prvotno \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u265?enje? \par\pard\ql \li
0\slmult0 \par\pard\qj\li3044\ri2728\sb176\sl-320\slmult0\fi220 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Druga podjela rije\u269?i \line \up0 \
expndtw-3\charscalex100 Sinonimi i razli\u269?ite rije\u269?i \par\pard\li3519\s
b56\sl-264\slmult0\fi0\tx4131\tx4287 \up0 \expndtw-10\charscalex86 \ul0\nosupers
ub\cf3\f4\fs23 (\u1619?\u1600?\u1632?\u1576?\u1580?\u1586?\u1616?\tab \up0 \expn
dtw-7\charscalex100 \u1626?\tab \up0 \expndtw-7\charscalex100 \u1601? \u1583?\u1
575?\u1585?\u1586?\u1616?)\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-280\slmult0 \par\pard\qj\l
i1248\ri935\sb74\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Kada upore\u
266?ujemo dvije ili vi\u353?e rije\u265?i one mogu imati samo \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 jedan od dva sljede\u263?a stanja: \par\pard\qj \li1248\ri931\sb55\s
l-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 a) Sve su skovane za jedno zna
\u265?enje i nazivaju se sinonimi. \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 To se de\
u353?ava kada nekoliko razli\u265?itih rije\u265?i uporedo ukazuje na \line \up0
\expndtw0\charscalex101 isto zna\u265?enje. Takve su rije\u265?i \ul0\nosupersu
b\cf21\f22\fs23 asad\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23
lejs\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 sab\ul0\nosupers
ub\cf3\f4\fs23 , koje u arapskom \line \up0 \expndtw0\charscalex102 jeziku ozna\
u265?avaju lava, ili rije\u265?i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 qitte\ul0\nosuper
sub\cf3\f4\fs23 i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 hirre\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs2
3 , obje u zna\u265?enju \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ma\u265?ke. Sli\u2

65?ni primjeri se mogu na\u263?i i u drugim svjetskim \line \up0 \expndt
w0\charscalex100 jezicima. Takve rije\u265?i u bosanskom jeziku su krtola i krom
pir, \line \up0 \expndtw0\charscalex103 kavada i paradjaz. Prema tome, sin
onimnost predstavlja \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sudjelovanje vi\u353?e
izraza u jednom zna\u265?enju. \par\pard\qj \li1248\ri929\sb77\sl-264\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b) Svaka rije\u265? je skovana za sebi svojst
veno zna\u265?enje. Tako \up0 \expndtw-3\charscalex100 se rije\u265? \u265?ovj
ek odnosi na bi\u263?e koje posjeduje svijest i mo\u263? \up0 \expndtw-3
\charscalex100 spoznaje, a rije\u265? melek na bi\u263?e koje je oslobo\u266?eno
svakog oblika \up0 \expndtw-4\charscalex100 materije. Ovakvi primjeri su br
ojni, a ove rije\u265?i se nazivaju \up0 \expndtw0\charscalex100 razli\u265
?ite rije\u265?i. Prema tome, razli\u265?itost kod rije\u265?i predstavljaju \up
0 \expndtw-3\charscalex100 razli\u265?ite rije\u265?i sa razli\u265?itim zna\u26
5?enjima. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100
Napomena: \par\pard\qj \li1248\ri897\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\c
harscalex102 U nastavku knjige susretat \u263?emo se sa izrazom razli\u265?itost
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 (\u1619?\u1632?\u1576?\u1580?\u1585?), \u26
5?ije se zna\u265?enje razlikuje od onog o kome se raspravlja u \line \up0 \expn
dtw0\charscalex100 ovom dijelu teksta, a koji govori o posebnoj vezi izme\u266?u
vi\u353?e \line \up0 \expndtw0\charscalex100 rije\u265?i. Tako\u266?er, mogu\u2
63?e je da zna\u265?enja razli\u265?itih rije\u265?i nekada \line \up0 \expndtw0
\charscalex101 budu potpuno ista ili bar u nekim slu\u265?ajevima djelimi\u265?n
o ista, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 naprimjer rije\u265? \ul0\nosupersub\
cf21\f22\fs23 sejf\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , u zna\u265?enju ma\u265?a, i rij
e\u265? \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 srim\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , u zna\u26
5?enju \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 o\u353?trog ma\u265?a. Kao \u353?to v
idimo, obje rije\u265?i su istog zna\u265?enja, s tim \line \up0 \expndtw-1\char
scalex100 da je ma\u265? u jednoj od njih osoben po o\u353?trini sje\u265?iva. S
obzirom \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 na ovu razliku, ove dvije rije\u265
?i spadaju u grupu razli\u265?itih rije\u265?i. \line \up0 \expndtw-1\charscalex
100 Isti slu\u265?aj je i sa rije\u265?ima \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 insan\u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 - \u265?ovjek i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 natik\u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 - razumno bi\u263?e, \line \up0 \expndtw-3\charscalex
100 jer sve \u353?to je \u265?ovjek, tako\u266?er je i razumno bi\u263?e, i obrn
uto, sve \u353?to \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb
alex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 79 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\pape
rh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg80}{\bkmkend Pg80}\par\pard\qj \li1248\sb0\
-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri934\sb
126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 je r
azumno bi\u263?e, tako\u266?er je i \u265?ovjek. Odnos koji vlada me\u266?u \lin
e \up0 \expndtw-4\charscalex100 ovim rije\u265?ima je podudaran, ali i pored tog
a one spadaju u grupu \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 razli\u265?itih rije\u
265?i, jer se sa stanovi\u353?ta lingvisti\u265?ke tvorbe zna\u265?enje \line \u
p0 \expndtw0\charscalex100 rije\u265?i \u265?ovjek razlikuje od zna\u265?enja ri
je\u265?i razumno bi\u263?e. Prema \line \up0 \expndtw0\charscalex102 tome, rije
\u265?i, upore\u266?uju\u263?i njihova zna\u265?enja, su ili sinonimi ili \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 razli\u265?ite rije\u265?i. \par\pard\ql \li3159\s
calex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela razli\u269?itih rije\u269?i \par\pa
rd\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Razli\u265?ite rije\u265?i s
e dijele na tri vrste: \par\pard\ql \li1248\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\
charscalex100 1.one koje su sli\u265?ne (\u1618?\u1604?\u1575?\u1579?\u1616?), \
par\pard\ql \li1248\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-7\charscalex100 2. dispara
tne (\u1618?\u1576?\u1601?\u1612?\u1576?\u1582?\u1616?), \par\pard\ql \li1248\sb
57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-8\charscalex100 3.opozicione (\u1618?\u1604?\u15
75?\u1579?\u1576?\u1605?\u1586?\u1616?). \par\pard\qj \li1248\ri935\sb55\sl-266\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Uve\u263?avanjem broja razli\u265?

itih rije\u265?i umno\u355?avaju se i \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 z
na\u265?enja. Svaka rije\u265? ima svojstveno zna\u265?enje koje se razlikuje \l
ine \up0 \expndtw-5\charscalex100 od drugih, kao \u353?to se zna\u265?enje rije\
u265?i \u265?ovjek razlikuje od zna\u265?enja \line \up0 \expndtw0\charscalex102
rije\u265?i razumno bi\u263?e ili zna\u265?enje rije\u265?i nebo od zna\u265?en
ja rije\u265?i \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 more. Po\u353?to postoji vi\u
353?e oblika razlikovanja zna\u265?enja, postoji i \line \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 vi\u353?e oblika razlikovanja rije\u265?i, naravno uzimaju\u263?i u obzir
njihova \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u265?enja. \par\pard\ql \li1920
\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1920\sb132\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Argument ograni\u269?enosti podjele razli
\u269?itih rije\u269?i \par\pard\ql \li3646\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 na tri oblika \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj
\li1248\ri926\sb113\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\nosup
ersub\cf3\f4\fs23 Kod rije\u265?i se ili uzima ili ne uzima u obzir nj
ihovo \up0 \expndtw0\charscalex101 sudjelovanje u jednoj zbilji. Ako se ovo sudj
elovanje uzima u \up0 \expndtw-3\charscalex100 obzir, tada se nazivaju sli\u265?
ni pojmovi, a ako se ne uzima u obzir i \up0 \expndtw0\charscalex102 mogu\u263?e
je da one sudjeluju na jednom mjestu u isto vrijeme, \up0 \expndtw-1\charscalex
100 tada se nazivaju disparatni pojmovi, a ako to nije mogu\u263?e, tada \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 se nazivaju opozicioni pojmovi. \par\pard\ql \li1248\sb0\
900
{\sp{\sn shapeType}{\sv 202}}{\sp{\sn fFlipH}{\sv 0}}{\sp{\sn fFlipV}{\sv 0}}{\s
p{\sn fRecolorFillAsPicture}{\sv 0}}{\sp{\sn fUseShapeAnchor}{\sv 0}}{\sp{\sn fL
ine}{\sv 0}}{\sp{\sn fFilled}{\sv 0}}{\sp{\sn fLayoutInCell}{\sv 1}}{\sp{\sn fBe
hindDocument}{\sv 1}}{\shptxt\pard\plain \qj\sl170 \li0\ri0 \expndtw-3\charscale
x100\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1630?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg81
}{\bkmkend Pg81}\par\pard\ql \li3675\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3675\sb0\
100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Sli\u269?ne rije\u269?i \par\pard\ql \li3975\sb5
7\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex111 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u161
8?\u1604?\u1575?\u1579?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\par
d\qj\li1248\ri936\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Sli\u2
65?ne rije\u265?i su dva pojma koji posjeduju jednu zajedni\u265?ku \line \up0 \
expndtw0\charscalex106 zbilju, uzimaju\u263?i u obzir aspekt njihove zdru\
u355?enosti, tj. \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 istovjetnosti. Tako su ime
na Muhamed i D\u355?afer sli\u265?ni pojmovi, \line \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 koji predstavljaju dvije potpuno razli\u265?ite osobe, uzimaju\u263?i u
\line \up0 \expndtw0\charscalex101 obzir aspekt njihove zdru\u355?enosti u zna\
u265?enju \u265?ovjek. Tako\u266?er, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?o
vjek i konj su sli\u265?ni pojmovi sa stanovi\u353?ta njihove zdru\u355?enosti \
line \up0 \expndtw-3\charscalex100 po aspektu \u355?ivotinje. U slu\u265?aju kad
a se ne uzima u obzir njihova \line \up0 \expndtw0\charscalex103 istovjetnost po
nekom aspektu, onda se nazivaju disparatnim \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
pojmovima. \par\pard\ql \li3212\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3212\sb132\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela s
li\u269?nih rije\u269?i: \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li
1248\ri937\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex108 \ul0\nosupers
ub\cf3\f4\fs23 a) Zdru\u355?enost sli\u265?nih rije\u265?i je nekada u vrsti (
\u1605?\u1627?\u1620?) pa se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nazivaju istov
rsnim \up0 \expndtw0\charscalex100 (\u1618?\u1604?\u1575?\u1579?\u1576?\u1617?\u
1586?\u1616?), kao \u353?to su rije\u265?i Muhamed i \par\pard\ql \li1248\
sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 D\u355?afer. \par\pard\qj \li124

8\ri903\sb81\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 b) Nekada je zdr
u\u355?enost u rodu (\u1589?\u1621?\u1600?\u1582?) i tada se nazivaju \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 srodni pojmovi (\u1618?\u1576?\u1591?\u1620?\u1576?\u1583?\
u1586?\u1616?), kao \u353?to su rije\u265?i \u265?ovjek i konj. \par\pard\ql \li
1608\sb57\sl-264\slmult0\tx5307 \up0 \expndtw0\charscalex102 c) Nekada je zdru\
u355?enost u koli\u265?ini (\u1583? \tab \up0 \expndtw0\charscalex102 \u1615?\u1
608?) i tada se nazivaju \par\pard\qj \li1248\ri931\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 kvanitativni ili podudarni pojmovi (\u1618?\u1576?\u1632?\u
1626?\u1576?\u1591?\u1586?\u1616?), takve rije\u265?i su one \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 koje pripadaju mjerljivim stvarima. \par\pard\li1248\sb80\sl-264\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 d) Nekada je zdru\u355?enost u kakvo\u2
63?i i obliku (\t \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1584?\u1574?\u1633?\u1600?\u16
24? \u1626? \u1583?\t \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1631? \u1601?\u1633?\u1608
?) pa\par\pard\li1248\sb4\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 se t
ada nazivaju analogni pojmovi (\u1618?\u1576?\u1625?\u1579?\u1576?\u1588?\u1
586?\u1616?), kao \u353?to su dva\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 trougla.\par\pard\ql \li1608\sb43\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Napomena: \par\pard\qj \li1248\ri941\sb80\sl-260\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Razum jasno presu\u266?uje da je nemogu\u
263?e jedinstvo dva sli\u265?na \up0 \expndtw-4\charscalex100 pojma po jednoj zb
ilji. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slm
t0 \par\pard\ql\li7019\sb243\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\n
osupersub\cf1\f2\fs24 81 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\s
b0\sl-240{\bkmkstart Pg82}{\bkmkend Pg82}\par\pard\ql \li2474\sb0\sl-264\slmult0
par\pard\ql\li2474\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2474\sb126\sl-264\slmult0 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Obja\u353?njenje upotre
be rije\u269?i \u8220?sli\u269?no\u8221? \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0
100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 1. Nekada se govore\u263?i o sli\u265?nosti uzim
a u obzir pojavni svi-\line \up0 \expndtw0\charscalex103 jet, tj. vanjska zbilja
. Zbog toga, kada se ka\u355?e da je jedinstvo \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 sli\u265?nih pojmova po jednoj zbilji nemogu\u263?e, misli se da u svijetu \l
ine \up0 \expndtw-2\charscalex100 postojanja nije mogu\u263?e na\u263?i dvij
e stvari koje su u svakom \line \up0 \expndtw0\charscalex100 pogledu jedn
ake, jer potpuna identi\u265?nost podrazumijeva \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex100 nepostojanje osobenosti, dok razlikovanje podrazumijeva \line
\up0 \expndtw-4\charscalex100 postojanje osobenosti kod neke stvari, \u353?to j
e izdvaja od ostalih. S \line \up0 \expndtw0\charscalex100 druge strane znamo da
su osobenost i nepostojanje osobenosti \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 opre
\u265?ni jedno drugom, a jedinstvo opre\u265?nih, tj. kontradiktornih \line \up0
\expndtw0\charscalex103 pojmova nemogu\u263?e je sa stanovi\u353?ta razuma. U o
vom slu\u265?aju \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 nemogu\u263?nost jedinstva
opre\u265?nih pojmova nije svojstvena samo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 z
a njihovu bit, ve\u263? se tako\u266?er odnosi i na njihove osobine. \par\pard\q
j \li1248\ri931\sb78\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 2. Nekad
a rije\u265? \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 mesln\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1
618?\u1604?\u1575?\u1579?\u1616?) predstavlja dva pojma koji su \up0 \expndtw-5\
charscalex100 identi\u265?ni po jednom aspektu, tj. u isto vrijeme dok su razli\
u265?iti, po \up0 \expndtw0\charscalex103 ne\u265?emu su i identi\u265?ni. Ovakv
o vi\u266?enje pojma \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 mesln\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs
23 stav je \up0 \expndtw-4\charscalex100 allame Muzafera po ovom pitanju. Ako b
i se sli\u265?nost posmatrala \up0 \expndtw-1\charscalex100 kroz svojstva, a ne
kroz bit stvari, mogu\u263?e je njihovo jedinstvo \up0 \expndtw-3\charscalex100
na jednom mjestu, kao \u353?to je crna i slatka hurma. Oboje, i crno i \up0 \exp
ndtw0\charscalex102 slatko, su svojstva, i zato \u353?to pripadaju kakvo\u263?i
(atributima), \up0 \expndtw-3\charscalex100 mogu\u263? je njihov spoj na jednom
mjestu. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb54\sl-268\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\ch
arscalex100 3. U slu\u265?aju da se pod sli\u265?no\u353?\u263?u podrazumijevaju

dvije stvari \up0 \expndtw-2\charscalex100 iste vrste (\u1605?\u1627?\u1620?),
njihovo jedinstvo \u263?e tako\u266?er biti nemogu\u263?e, kako \up0 \expndtw0\c
harscalex102 po biti, tako i po atributima. Razlog za ovo je isti onaj koji je \
up0 \expndtw0\charscalex104 autor prethodno naveo, jer je mi\u353?ljenja da nema
izuzetaka u \up0 \expndtw0\charscalex101 nemogu\u263?nosti jedinstva dviju kont
radikcija, kako po njihovoj \up0 \expndtw-3\charscalex100 biti, tako i po atribu
tima. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slm
b\cf2\f3\fs23 Disparatne rije\u269?i \par\pard\ql \li3877\sb57\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-10\charscalex87 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1618?\u1576?\u1601?\u
1612?\u1576?\u1582?\u1586?\u1616?) \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\
pard\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0\tx2914 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dispara
tnost \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 (\u1601?\u1600?\u1612?\u1576?\u1582?\u1
585?), tj. razli\u265?itost dviju rije\u265?i postoji u \par\pard\qj \li12
48\ri926\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 slu\u265?aju kada se po
stoje\u263?a distinkcija dvaju bi\u263?a uzima u obzir. \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex101 Naprimjer, distinkcija izme\u266?u pojmova \u265?ovjek i konj, koji s
u \line \up0 \expndtw0\charscalex101 zdru\u355?eni po aspektu \u355?ivotinje, uz
ev\u353?i u obzir njihovu razliku s \line \up0 \expndtw0\charscalex103 aspekta p
redstavljanja zasebnih vrsta (\u1605?\u1627?\u1620?). Primjera za ovo je \line \
up0 \expndtw-3\charscalex100 isuvi\u353?e, npr. rije\u265?i zrak, voda, bjelina,
crno\u263?a, slatko\u263?a itd. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pa
rd\ql\li1608\sb128\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jedinstvo dispar
atnih pojmova \par\pard\qj \li1248\ri887\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
-1\charscalex100 U slu\u265?aju da je distinkcija disparatnih pojmova po njihovo
j \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 biti, tj. u vanjskom svijetu, njihovo jedi
nstvo na jednom mjestu \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 je nemogu\u263?e. Nap
rimjer, izme\u266?u Ibrahima i D\u355?afera ili kamena i \line \up0 \expndtw-5\c
harscalex100 drveta itd. Me\u266?utim, ako je njihova disparatnost po atributima
, u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 tom slu\u265?aju je njihovo jedinstvo na
jednom mjestu mogu\u263?e, kao \line \up0 \expndtw0\charscalex106 \u353?to je s
lu\u265?aj sa slatko\u263?om i crnilom u hurmi. Disparacija se \line \up0 \expnd
tw-2\charscalex100 nekad odnosi na \u8220?\u265?lanove vrste\u8221?, kao \u353?t
o su Muhamed i D\u355?afer, \line \up0 \expndtw0\charscalex103 ali pod uvjetom
da se pritom ne uzima u obzir njihova \line \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 zdru\u355?enost u \u8220?vrsti\u8221?. Nekada se odnosi na vrste, kao
\u353?to su \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjek i konj, ali tak
o\u266?er uvjetovano neuzimanjem u obzir \line \up0 \expndtw0\charscalex104
njihove zdru\u355?enosti u \u8220?rodu\u8221?. Nekada se odnosi na rod, kao \li
ne \up0 \expndtw0\charscalex100 snijeg i pamuk, jer su oni zdru\u355?eni u rodu
bjeline, ali da se ova \line \up0 \expndtw0\charscalex102 njihova zdru\u355?eno
st ne uzima u obzir. Prema tome, nema \line \up0 \expndtw0\charscalex103
problema da se dva ista bi\u263?a iz razli\u265?itih uglova posmatranja \line \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 razli\u265?ito tretiraju. Naprimjer, nema problema d
a izme\u266?u pojmova \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Muhamed i D\u355?afer
u isto vrijeme vlada odnos disparatnosti, \line \up0 \expndtw-1\charscalex
100 uzev\u353?i u obzir aspekt po kome predstavljaju dva razli\u265?ita \u265?la
na \line \up0 \expndtw0\charscalex100 jedne vrste, kao i odnos specifi\u265?an z
a sli\u265?ne pojmove uzev\u353?i u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 obzir as
pekt njihove pripadnosti jednoj vrsti. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \
pard\ql\li7019\sb67\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub

{\bkmkstart Pg84}{\bkmkend Pg84}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\par
dtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Napomena: \par\pard\qj \li1248\r
i929\sb57\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Iz dosada re\u265
?enog postalo je jasno da disparatnost nije \up0 \expndtw-2\charscalex100
svojstvena samo slu\u265?ajevima u kojima je mogu\u263?e jedinstvo \up0 \
expndtw-3\charscalex100 pojmova \up0 \expndtw0\charscalex101 (\u1605?\u1576?\u16
17?\u1586?\u1582?\u1575?), ve\u263? i u slu\u265?ajevima kada jedinstvo n
ije \up0 \expndtw0\charscalex100 mogu\u263?e, npr. rije\u265?i pamuk i \u355?ivo
tinja, iako one nisu ni sli\u265?ni ni \up0 \expndtw-1\charscalex100 kontrarni p
ojmovi. Ovo su va\u355?ne napomene na koje treba imati \up0 \expndtw-3\charscale
x100 na umu da se ne bi kasnije suo\u265?ili sa problemima terminologije, \up0 \
expndtw-3\charscalex100 bilo da je ona sli\u265?na ili razli\u265?ita. \par\pard
pndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Opozicione rije\u269?i \par\pa
rd\ql \li3867\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex92 \ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 (\u1618?\u1604?\u1575?\u1579?\u1576?\u1605?\u1600?\u1586?\u1616?) \p
ult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Opozicioni pojmovi su ona dva pojma za
koje je nemogu\u263?a \up0 \expndtw-1\charscalex100 zdru\u355?enost na jednom mj
estu, posmatrano iz jednog aspekta i u \up0 \expndtw0\charscalex102 jedno vrijem
e. Takvi su pojmovi \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 \u269?ovjek\ul0\nosupersub\cf3
\f4\fs23 i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 ne \u269?ovjek\ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 , \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 onaj koji \up0 \expndtw-3\charscalex100 vidi
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 slijepac\ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 , \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 otac\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
i dijete, \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 crno\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 i \ul
0\nosupersub\cf21\f22\fs23 bijelo\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 itd. \par\pard\ql
w-3\charscalex100 Uvjeti navedeni u definiciji opozicije \par\pard\qj \li1248\sb
0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb131\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expn
dtw0\charscalex100 Autor je u definiciji opozicije naveo tri uvjeta: \u8220?na j
ednom \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 mjestu\u8221?, \u8220?u jedno vrijeme\
u8221? i \u8220?iz jednog aspekta\u8221?. Cijenjeni autor \line \up0 \expndtw-2\
charscalex100 je ovim \u355?elio osvijetliti \u353?ta podrazumijeva pod opozicij
om, a \u353?ta \line \up0 \expndtw0\charscalex106 pod onim \u353?to je opre\
u265?no njoj. Prema tome, postojanje \line \up0 \expndtw0\charscalex100 opoz
icionog odnosa nije uop\u263?e uvjetovano \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u82
20?nemogu\u263?no\u353?\u263?u \par\pard\qj \li1248\ri935\sb0\sl-266\slmult0 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 zdru\u355?enosti\u8221?, ve\u263? je uvjetovano jedni
m ograni\u265?enim \u8220?izuze\u263?em\u8221? \line \up0 \expndtw0\charscalex10
0 (\u1605?\u1576?\u1621?\u1586?\u1616?\u1575?). Dakle, uvjet \u8220?jedinstva m
jesta\u8221? je obuhvatio slu\u265?ajeve \line \up0 \expndtw0\charscalex108 kao
\u353?to su bjelina papira i crnina tinte, \u265?ija je zdru\u355?enost u \line
\up0 \expndtw-1\charscalex100 pojavnom svijetu nemogu\u263?a. Uvjet \up0 \exp
ndtw0\charscalex100 \u8220?posmatrano iz jednog \par\pard\qj \li1248\ri935\sb0
\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 aspekta\u8221? obuhvatio je slu\u2
65?ajeve sli\u265?ne opoziciji oca i sina, \u265?ija je \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex103 zdru\u355?enost mogu\u263?a na jednom mjestu, ali posmatrano iz dva \
line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ugla. U isto vrijeme dok je otac sinu, \u265?
ovjek je i sin druge osobe. \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 Uvjet \u8220?jed
instva vremena\u8221? obuhvata slu\u265?ajeve opozicije kao \u353?to \par\pard\q
l \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql
2\fs24 84 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmk
start Pg85}{\bkmkend Pg85}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\l
248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri940\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expn

dtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 su toplota i hladno\u263?a. Tako
je hladno\u263?a tijela u jednom vremenu \up0 \expndtw-3\charscalex100 njegova
toplota u drugom. \par\pard\ql \li2287\ri1574\sb314\sl-340\slmult0\tx3051 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela opozicionih pojmova
prema odnosu \line\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 koji vlada me\u270?u zna\u2
69?enjima \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb99\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Sama opozici
ja dijeli se na \u265?etiri oblika: \par\pard\li1250\sb69\sl-264\slmult0\fi357\t
x6708\tx6918 \up0 \expndtw-4\charscalex100 1. Opozicija opre\u265?nih ili ko
ntradiktornih pojmova\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 (\tab \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 \u1611?\u1579?\u1576?\u1605?\u1585?\par\pard\li1250\sb1\sl-264\slmu
lt0\fi0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1619?\u1633?\u1596?\u1633?\u1605?\u1620?
).\par\pard\qj \li1248\ri932\sb61\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 Opozicija opre\u265?nih pojmova, ili terminolo\u353?ki re\u265?eno negacija
\line \up0 \expndtw0\charscalex102 i afirmacija, odnosi se na dvije stvari od k
ojih jedna postoji a \line \up0 \expndtw0\charscalex104 druga ne postoji, kao
\u265?ovjek i ne\u265?ovjek, crno i necrno, \line \up0 \expndtw-2\charsca
lex100 osvijetljeno i neosvijetljeno. Pod pojmom nepostojanja u ovom \line \up0
\expndtw0\charscalex101 slu\u265?aju podrazumijeva se nepostojanje opozicion
og pojma \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 postoje\u263?em. \par\pard\qj \li1
246\ri939\sb60\sl-260\slmult0\fi362 \up0 \expndtw-1\charscalex100 2. Opozicija p
ojmova posjedovanja i neposjedovanja ( \u1626? \u1623?\u1600?\u1609?\u1600?\u161
3?\u1600?\u1616? \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1623?\u1600?\u1609?\u1600?\u161
3?\u1600?\u1616? \u1614?\u1584?\u1607?) \par\pard\qj \li1248\ri879\sb56\sl-266\s
lmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Definicija opozicije posjedovanja
i neposjedovanja glasi: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?To su dvije st
vari, postoje\u263?a i nepostoje\u263?a, \u265?ije je izuze\u263?e \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 (\u1605?\u1576?\u1601?\u1600?\u1585?\u1585?\u1575?) mogu\
u263?e, a zdru\u355?enost (\u1605?\u1576?\u1617?\u1586?\u1582?\u1575?) nemogu\u2
63?a na mjestu koje \up0 \expndtw-4\charscalex100 nema kompetenciju posjedovanja
tih stvari\u8221?. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 Obja\u353?njenje: \par\pard\qj \li1248\ri931\sb53\sl-268\slmult0\fi36
0 \up0 \expndtw0\charscalex100 Sva bi\u263?a ne posjeduju sve atribute, pa \u265
?ak i ako se oni ti\u265?u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 savr\u353?enstva,
kao \u353?to je znanje. Me\u266?utim, ovo neposjedovanje za \line \up0 \expndtw
-3\charscalex100 njih ne predstavlja slabost, zato \u353?to to bi\u263?e sa stan
ovi\u353?ta razuma \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 nije kompetentno posjedov
ati to svojstvo. Naprimjer, nikada se \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 drvo i
li ovca ne mogu kritikovati zbog neposjedovanja znanja, \line \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 jer ne posjeduju potencijal niti kompetentnost bivanja znalcem. \par
\pard\qj \li1248\ri942\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Ne
ko mo\u355?e zamjeriti: \u8220?Vi ste rekli da je nemogu\u263? spoj i \line \up
0 \expndtw-1\charscalex100 izuze\u263?e dviju kontradiktornosti sa stanovi\u353?
ta razuma, a mi smo \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 na\u353?li slu\u265?aj k
oji opovrgava va\u353? princip. Zid nije slijep niti ima \par\pard\ql \li7019\sb
0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb27
5\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 85 \p
ar\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg86}{
\bkmkend Pg86}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl
64\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri928\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charsc
alex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 vid. Drvo nije o\u355?enjeno, a ni neo\u355?
enjeno.\u8221? Ova zamjerka nije na \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 mjestu z
ato jer u nevedenim slu\u265?ajevima ne postoji mogu\u263?nost \line \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 kontradikcije po\u353?to stvari navedene u primjerima n
isu uop\u263?e \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 dostojne posjedovanja navede
nih osobina da bi se kontradikcija \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 uop\u263?
e razmatrala. Prema tome, postala je jasna razlika izme\u266?u \line \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 opozicije \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 opre\u269?nih pojmova
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 posjedovanja i nepo

sjedovanja\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 . \par\pard\qj \li1248\ri926\sb60\sl-260\s
lmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Tako\u266?er, odavde postaje jasno da
se opozicija posjedovanja i \up0 \expndtw-1\charscalex100 neposjedovanja odnosi
na atribute, a ne na biti, jer je raprava o \up0 \expndtw-3\charscalex100 posje
dovanju kompetentosni atributa. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 3. Opozicija suprotstavljenih pojmova (\u1619?\u1632?\u1
584?\u1595? \u1611?\u1579?\u1576?\u1605?\u1600?\u1585?) \par\pard\ql \li1608\sb5
7\sl-264\slmult0\tx5985 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Definicija opozicije sup
rotstavljenosti glasi: \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?To su dvije
\par\pard\qj \li1248\ri929\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 posto
je\u263?e stvari koje su u opoziciji na mjestu na kojem ih obje \up0 \expndtw-1\
charscalex100 nije mogu\u263?e pojmiti, a poimanje bilo koje od njih se ne oslan
ja \up0 \expndtw-1\charscalex100 na poimanje druge.\u8221? Naprimjer, vru\u2
63?ina nasuprot hladno\u263?i, \up0 \expndtw-3\charscalex100 crnina nasuprot b
jelini, strah naspram hrabrosti i sl. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \p
ar\pard\ql\li1608\sb107\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Uvjeti opoz
icione suprotstavljenosti \par\pard\qj \li1248\ri939\sb52\sl-270\slmult0\fi417 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 a) Zbog uvjeta da se suprotstavljeni pojmovi posmat
raju po \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 jednom mjestu jasno je da se uzimaju
u obzir njihova svojstva, a \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ne bit. \par\pa
rd\qj \li1248\ri936\sb54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 b)
Uvjetom \u8220?poimanje jednog nije uvjetovano poimanjem \up0 \expndtw-1\charsc
alex100 drugog\u8221? izuzeti su korelativni pojmovi (\u1618?\u1601? \u1600?\u1
632?\u1576?\u1596?\u1586?\u1616?\u1575?), o \u265?emu \u263?e \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 ubrzo biti rije\u265?i, jer bi u tom slu\u265?aju oni bili
me\u266?usobno \up0 \expndtw-3\charscalex100 uvjetovani. \par\pard\qj \li1248\r
i938\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 c) Uvjetom \u8220
?dvije postoje\u263?e stvari\u8221? izuzeta je opozicija \up0 \expndtw-2\ch
arscalex100 \u8220?opre\u265?nosti\u8221? i \u8220?posjedovanja i neposjedovanja
\u8221?. \par\pard\qj \li1248\ri944\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 d) Uvjetom \u8220?da su u opoziciji na jednom mjestu\u8221? ukazano
\up0 \expndtw-4\charscalex100 je na njihovu nemogu\u263?nost zdru\u355?enosti.
b\cf1\f2\fs24 86 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-24
0{\bkmkstart Pg87}{\bkmkend Pg87}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pa
\ql\li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-7\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 4. Opozicija korelativnih pojm
ova (\u1618?\u1576?\u1601?\u1600?\u1632?\u1576?\u1596?\u1586?\u1616?) \par\pard\
qj \li1248\ri938\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Korelati
vni pojmovi su npr. otac i sin, posljedica i uzrok, \up0 \expndtw0\charscalex103
Stvoritelj i stvoreno i sl. Kroz same primjere, postat \u263?e jasno \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 nekoliko stvari: \par\pard\qj \li1248\ri935\sb56\sl-265\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex106 a) Percipiranje bilo kojeg od nj
ih uvjetovano je \up0 \expndtw0\charscalex100 percipiranjem drugog. Nije
mogu\u263?e predo\u265?iti o\u265?instvo bez \up0 \expndtw0\charscalex103 per
cipiranja poroda ili Stvoritelja bez stvorenog, kao \u353?to nije \up0 \expndtw1\charscalex100 mogu\u263?e ni obrnuto, percipiranje djeteta bez percipiranja oc
a ili \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvorenog bez Stvoritelja. \par\pard\qj \li1
248\ri942\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 b) Ista stvar
sa jednog aspekta ne mo\u355?e biti predmet \line \up0 \expndtw0\charsca
lex104 korelativnosti. Zna\u265?i, jedna osoba ne mo\u355?e biti nekoj drugoj \l
ine \up0 \expndtw-5\charscalex100 osobi i otac i sin. Me\u266?utim, ako je aspek
t razli\u265?it, nema nikakvih \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 problema. \pa
r\pard\qj \li1248\ri937\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100
c) Izuze\u263?e (\u1605?\u1576?\u1601?\u1600?\u1585?\u1585?\u1575?) obiju stra
na je mogu\u263?e, tj. da bi\u263?e ne \up0 \expndtw-1\charscalex100 bude ni gor

e niti dolje, kao \u353?to je bi\u263?e Bo\u355?ije, ili kao \u353?to kamen \up0
\expndtw-3\charscalex100 niti je otac niti je sin i sl. \par\pard\ql \li1608\sb
55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Primjedba: \par\pard\qj \li1248\
ri937\sb43\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Nije mogu\u263?e d
a jedna stvar ne bude ni uzrok ni posljedica, a \up0 \expndtw-3\charscalex100 po
stojanje samo jednog odstupanja dokida pravilo. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb57\
sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Odgovor: Ova primjedba je rez
ultat osobenosti samo jednog \line \up0 \expndtw0\charscalex100 posebnog slu\u26
5?aja, a ne kr\u353?enje definicije, tj. op\u263?enitog pravila. \line \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 Postoje sli\u265?ni slu\u265?ajevi u kojima se kr\u353?e pr
avila, ali to kr\u353?enje ne \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 utje\u265?e na
definiciju, nego takve slu\u265?ajeve nazivamo posebnim. \par\pard\qj \li1248\r
i941\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Na osnovu ovoga, de
finicija korelativnost glasi: \u8220?To su dva \up0 \expndtw0\charscalex100 post
oje\u263?a bi\u263?a koja se percipiraju zajedno. Njihova zdru\u355?enost \up0 \
expndtw0\charscalex100 na jednom mjestu posmatrano sa istog aspekta je nemogu\u2
63?a, a \up0 \expndtw-3\charscalex100 izuze\u263?e mogu\u263?e\u8221?. \par\pard
i7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb195\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 87 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8
sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 S
a\u382?etak rasprave o drugoj podjeli rije\u269?i \par\pard\qj \li1428\sb0\sl-26
0\slmult0 \par\pard\qj\li1428\ri946\sb120\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw0\c
harscalex104 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 1. Rije\u265? se dijeli na dva oblika;
ili su sinonimi ili razli\u265?ite \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 rije
\u265?i. \par\pard\qj \li1428\ri943\sb44\sl-280\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 2. Razli\u265?iti pojmovi se dijele na: opozicione, disparat
ne i \line\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 sli\u265?ne. \par\pard\ql \li1428\
sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 3. Opozicioni pojmovi se dije
le na: \par\pard\ql \li1608\ri938\sb52\sl-270\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndt
w0\charscalex101 a) Opre\u265?ni pojmovi se odnose na dvije stvari, postoje\u26
3?u i \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 nepostoje\u263?u, \u265?ije je zdru
\u355?ivanje i izuze\u263?e nemogu\u263?e sa \line \tab \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 stanovi\u353?ta razuma. \par\pard\ql \li1608\ri935\sb59\sl-260\slmult0\tx1
968\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) Pojmovi posjedovanja i ne
posjedovanja odnose se na \line\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 dvije stvar
i, postoje\u263?u i nepostoje\u263?u, \u265?ije je zdru\u355?ivanje \line \tab \
up0 \expndtw-5\charscalex100 nemogu\u263?e, a izuzimanje mogu\u263?e u slu\u265?
ajevima kod kojih \line \tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 nepostoji kompetentno
st posjedovanja te osobine. \par\pard\ql \li1608\ri939\sb80\sl-260\slmult0\tx196
8\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex101 c) Pojmovi suprotstavljenosti se odnose n
a dva postoje\u263?a \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 bi\u263?a \u265?ije
je izuzimanje mogu\u263?e, a zdru\u355?ivanje nemogu\u263?e \line \tab \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 na jednom mjestu. \par\pard\ql \li1608\ri937\sb56\sl-266\s
lmult0\tx1968\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw-1\charscalex100 d) Korelativni pojmo
vi se odnose na dva postoje\u263?a bi\u263?a \line\tab \up0 \expndtw-2\charsc
alex100 koja se uvijek zajedno percipiraju, \u265?ije je zdru\u355?ivanje na \li
ne \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 jednom mjestu s jednog aspekta nemogu\u263
?e, a izuzimanje \line \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 mogu\u263?e. \par\pard

scalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 88 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\pa
perh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg89}{\bkmkend Pg89}\par\pard\ql \li1608\sb
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Vje\u355
?be: \par\pard\qj \li1248\ri945\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charsca
lex100 1. Na sljede\u263?im primjerima obra\u263?aju\u263?i pa\u355?nju na zna\
u265?enja \up0 \expndtw-2\charscalex100 rije\u265?i odredite sinonime i razli\u2
65?ite pojmove: knjiga i putovanje, \up0 \expndtw-4\charscalex100 konj i onaj ko
ji r\u355?e, dlan i ruka, sjedenje i stajanje. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb56\s
l-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2. Na sljede\u263?im primjeri
ma odredite vrste opozicija: dobro i \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 zlo; k
retnja i mirovanje; predod\u355?ba i sud; jutro i popodne; \line \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 stajanje i sjedenje; svjetlo i mrak; nepravda i p
ravda; bos i \line \up0 \expndtw0\charscalex103 obuven; znak i ozna\u265?en
o; saznavalac i saznano, uzrok i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 poslje
dica. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb132\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Objasnite sljede\u263?e: \par\pard\ql \li16
08\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 a) Pojmovi suprotstavljeno
sti su dva postoje\u263?a bi\u263?a. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb52\sl-270\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 b) Opre\u265?ni pojmovi se odnose na
dvije stvari, jednu \up0 \expndtw0\charscalex100 postoje\u263?u, a drugu
nepostoje\u263?u, \u353?to bi upravo zna\u265?ilo \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 nepostojanje postoje\u263?eg. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb54\sl-266\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 c) Pojmovi posjedovanja i neposjedo
vanja se odnose na dva \up0 \expndtw0\charscalex100 bi\u263?a od kojih je jedno
postoje\u263?e, a drugo nepostoje\u263?e. Razlika \up0 \expndtw0\charscalex102 o
vih i opre\u265?nih pojmova je u tome \u353?to se oni odnose na onim \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 mjestima koja imaju kompetenciju posjedovanja. \par\pard\qj \
li1248\ri935\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 d) Korelat
ivni pojmovi su dva postoje\u263?a bi\u263?a u relativnom \up0 \expndtw-1\charsc
alex100 odnosu, \u265?ije je zdru\u355?ivanje na jednom mjestu iz jednog aspekta
\up0 \expndtw-3\charscalex100 nemogu\u263?e, ali izuze\u263?e mogu\u263?e. \par
\pard\qj \li1248\ri940\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 e
) Svi opozicioni oblici, osim opre\u265?nosti, odnose se na \up0 \expndt
w-2\charscalex100 atribute, a ne na biti. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult
paperw8380\paperh11900
hindDocument}{\sv 1}}{\shptxt\pard\plain \qj\sl170 \li0\ri0 \expndtw0\charscalex
118\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1601?\u1616?\u1600?{\par}}}}\pard\sb0\s
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Tre\u263?a podjela rije\u26
9?i \par\pard\ql \li2941\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Slo\u
382?ena i jednostavna rije\u269? \par\pard\li3850\sb66\sl-264\slmult0\fi0\tx4323
\tx4479 \up0 \expndtw-10\charscalex95 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1585
?\u1601?\u1616?\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1626?\tab \up0 \expndtw0\cha

rscalex103 \u1578?\u1608?\u1585?\u1616?)\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-268\slmult0
U uvodnom dijelu poglavlja o rije\u265?ima re\u265?eno je da rije\u265?i \up0 \
expndtw-2\charscalex100 shodno zna\u265?enju na koje ukazuju imaju nekoliko op\u
263?ih podjela. \up0 \expndtw0\charscalex100 Ove podjele nisu svojstvene samo je
dnom odre\u266?enom jeziku, \up0 \expndtw-4\charscalex100 ve\u263? ih nalazimo u
svim jezicima. Tako\u266?er je re\u265?eno da postoje tri \up0 \expndtw0\charsc
alex101 podjele. Prve dvije podjele su obja\u353?njene i preostala je tre\u263?a
o \up0 \expndtw-3\charscalex100 kojoj \u263?e u nastavku biti rije\u265?i. \par
\pard\qj \li1248\ri932\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 R
ije\u265?i se, sagledavane op\u263?enito, bez obzira posmatramo li ih \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 pojedina\u265?no ili skupno, dijele na dvije vrste: \par\par
d\ql \li3389\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3389\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Jednostavna rije\u269? \par\p
ard\li4162\sb62\sl-264\slmult0\fi0\tx4477 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nos
upersub\cf3\f4\fs23 \u1585?\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 )\par\pard\li1248\
sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi360\tx2459 \up0 \expnd
tw0\charscalex102 Termin\tab \up0 \expndtw0\charscalex102 \u8220?jednostavna ri
je\u265?\u8221? u logici obuhvata sljede\u263?a\par\pard\li1248\sb1\sl-264\s
lmult0\fi0 \up0 \expndtw0\charscalex102 zna\u265?enja:\par\pard\ql \li1608\sb60\
sl-264\slmult0\tx6606 \up0 \expndtw0\charscalex100 a) Rije\u265? koja nema d
ijela, kao \u353?to je prijedlog \tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?s
a\u8221? u \par\pard\qj \li1248\ri933\sb0\sl-260\slmult0\tx2182 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 re\u265?enici: \tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?Razgovar
ao sam \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 sa\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 prijatelj
em.\u8221? Ovakva rije\u265? je \line\up0 \expndtw-3\charscalex100 jednostavn
a, ali ukazuje na svoje zna\u265?enje. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb56\sl-265\sl
mult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 b) Nekada rije\u265? ima dio, ali on n
e ukazuje na zna\u265?enje. \line \up0 \expndtw0\charscalex104 Naprimjer, Muham
ed i Abdullah su imena dviju osoba. \line \up0 \expndtw0\charscalex104 Me\
u266?utim, \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 abd\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 u imenu
Abdullah sam po sebi ne ukazuje na \line \up0 \expndtw0\charscalex102 jedan dio
zna\u265?enja cijele rije\u265?i, a Allah na drugi dio zna\u265?enja \line \up0
\expndtw0\charscalex103 cijele rije\u265?i, kao \u353?to je slu\u265?aj s
kori\u353?tenjem iste rije\u265?i u \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 atr
ibutskom zna\u265?enju (rob Bo\u355?iji), kada obje rije\u265?i, \ul0\nosupersub
\cf21\f22\fs23 abd\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 A
llah\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , \line \up0 \expndtw0\charscalex103 ukazuju na
zasebna neovisna zna\u265?enja. Dakle, u slu\u265?aju \line \up0 \expndtw
-4\charscalex100 atributivnog, a ne imeni\u265?nog zna\u265?enja, rije\u265? Abd
ullah je slo\u355?ena, \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li12
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 90 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\p
aperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg91}{\bkmkend Pg91}\par\pard\qj \li1248\s
b0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0
\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri941
\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
a ne jednostavna. Naravno, ovo je suprotno stajali\u353?tu gramatike, \line \up0
\expndtw-4\charscalex100 gdje je ova rije\u265? slo\u355?enica bilo da je ona i
menica ili atribut.\ul0\super\cf27\f28\fs22 1 \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\sl
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Razlika sinteze u logici i gramatici: \par\pard\qj \li1
248\ri940\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sa stanovi\u35
3?ta gramatike, va\u355?na je vokalizacija i tvorba rije\u265?i. \up0 \expndtw0\
charscalex102 Me\u266?utim, ono \u353?to posmatra jedan logi\u265?ar jesu zna\u2
65?enja, a ne \up0 \expndtw0\charscalex102 same rije\u265?i. Zbog toga, ako rije
\u265? ima prosto zna\u265?enje, i pored \up0 \expndtw-3\charscalex100 toga \u3
53?to je slo\u355?ena, naziva se jednostavna. Tako\u266?er, ako bi \up0
\expndtw0\charscalex104 zna\u265?enje bilo slo\u355?eno, a rije\u265? prosta, on

a bi opet bila slo\u355?ena \up0 \expndtw0\charscalex103 rije\u265?. Prema tome,
rije\u265? Abullah je jednostavna rije\u265?, iako je \up0 \expndtw-4\charscale
x100 slo\u355?enica sa stanovi\u353?ta gramatike. \par\pard\ql \li3625\sb0\sl-26
\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Slo\u382?ena rije\u269? \par\pard\ql \li3953\sb57\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex146 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1577?
\u1600?\u1585?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li12
48\ri938\sb140\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Slo\u355?enica
je rije\u265? koja posjeduje dio koji sam po sebi \up0 \expndtw-3\chars
calex100 ukazuje na dio zna\u265?enja. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-4\charscalex100 Slo\u355?ena rije\u265? se dijeli na dvije vrste:
\par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 a) potpu
na (\u1614?\u1576?\u1585?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-8\charscalex100 b) nepotpuna (\u1590?\u1600?\u1604?\u1576?\u1620?). \par\par
d\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Potpuna slo\u355?
enica se dijeli na: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\cha
rscalex100 a) izjavnu (\u1585?\u1580?\u1582?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264
\slmult0 \up0 \expndtw-9\charscalex100 b) poticajnu (\u1569?\u1576?\u1588?\u162
0?\u1575?). \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb133\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Potpuna slo\u355?enica (\u1614?\u1576
?\u1585? \u1578?\u1608?\u1585?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\ri940\sb52\sl-270\sl
mult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u264?ovjek mo\u355?e iskazati svoju mi
sao usmeno ili pismeno, na \line \up0 \expndtw0\charscalex103 dva na\u265?ina, u
potpunom i nepotpunom obliku. Potpuni oblik \line \up0 \expndtw-4\charscalex100
iskaza je onaj koji slu\u353?aoca ne ostavlja u stanju i\u353?\u265?ek
ivanja \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-230\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb174\sl-230\
slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\super\cf28\f29\fs20\ul0\super\cf28\f2
9\fs19 1\ul0\nosupersub\cf29\f30\fs20 Primjer je uzet i arapskog jezika. \par\p
rd\ql\li7019\sb120\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\
cf1\f2\fs24 91
{\shp {\*\shpinst\shpleft1248\shptop10133\shpright4128\shpbottom10153\shpfhdr0\s
hpbxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz527\shplid0
}
sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri938\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-5\ch
arscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 nastavka govora nakon govornikove stanke
. Naprimjer, govornik \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ka\u355?e: \up0 \expnd
tw-5\charscalex100 \u8220?Strpljenje je vid hrabrosti\u8221?, ili: \up0 \exp
ndtw-5\charscalex100 \u8220?Vrijednost svakog \par\pard\qj \li1248\ri928\sb0\sl
-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjeka je u onome \u353?to smat
ra lijepim.\u8221? Ovakva vrsta re\u265?enice se \up0 \expndtw-3\charscalex100 n
aziva potpuna slo\u355?enica. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\
ql\li1608\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Nepotpuna slo\u355?
enica (\u1590?\u1604?\u1576?\u1620? \u1578?\u1608?\u1585?\u1616?) \par\pard\qj \
li1248\ri933\sb57\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Neke re\u26
5?enice, za razliku od potpunih slo\u355?enica, u slu\u353?aocu \line \up0 \expn
dtw0\charscalex101 tvore stanje i\u353?\u265?ekivanja i nije ispravno ne nastavi
ti govor, kao \line \up0 \expndtw0\charscalex101 kada se ka\u355?e: \u8220?Vrij
ednost svake osobe\u8230?\u8221?, ili \u8220?Kad bih znao \line \up0 \expndtw0\
charscalex100 da\u8230?\u8221?; ovakve vrste re\u265?enica nazivaju se nepotpune
slo\u355?enice. \line \up0 \expndtw0\charscalex101 Zbog toga je re\u265?eno: \u
8220?Nepotpuna slo\u355?enica je iskaz kod kojeg \line \up0 \expndtw-3\charscale
x100 zna\u265?enje nije upotpunjeno, tj. nije ispravno zaustavljanje na \
line \up0 \expndtw-3\charscalex100 njenom kraju.\u8221? \par\pard\ql \li1608\sb5
7\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Napomena: \par\pard\qj \li1248\ri
940\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Zabrana prekidanja
prije upotpunjenja zna\u265?enja nije \up0 \expndtw-3\charscalex100 obav
ezuju\u263?a, nego je atributske prirode i u tom slu\u265?aju re\u265?enica \up0
\expndtw-3\charscalex100 je nepotpuna. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0
\par\pard\ql\li1608\sb133\sl-264\slmult0\tx3538\tx3694 \up0 \expndtw-10\charscal
ex96 Izjava i poticaj (\u1569?\u1576?\u1588?\u1620?\u1575? \tab \up0 \expndtw-3\
charscalex100 \u1626? \tab \up0 \expndtw-10\charscalex86 \u1585?\u1580?\u1582?)
\par\pard\qj \li1248\ri882\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 U svakoj potpunoj slo\u355?enica postoji odnos koji ovisi o \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 dijelovima koji grade re\u265?enicu. Taj odnos se na
ziva potpuni \up0 \expndtw-5\charscalex100 odnos (\u1614?\u1576?\u1585? \u1584?
\u1580?\u1591?\u1620?) i ima dva oblika. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb56\sl-265\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 1. Nekad postoje\u263?i odnos u re\u
265?enici, bez uzimanja u obzir \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 same rije\u
265?i, posjeduje utvr\u266?enu vanjsku zbilju, a rije\u265? samo \line \u
p0 \expndtw0\charscalex102 izvje\u353?tava o njoj i ni\u353?ta vi\u353?e, kao na
primjeru re\u265?enice: \u8220?Ki\u353?a \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 pa
da.\u8221? Padanje ki\u353?e se de\u353?avalo u pro\u353?losti kao \u353?to \u26
3?e se de\u353?avati \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 i u budu\u263?nosti.
Iskazi kao: \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u8220?Ki\u353?a pada\u8221?, ili:
\up0 \expndtw-5\charscalex100 \u8220?Sutra \u263?e ki\u353?a \par\pard\ql \li
1248\sb16\sl-264\slmult0\tx5036 \up0 \expndtw0\charscalex104 padati\u8221?, nazi
vaju se izjave ili tvrdnje \tab \up0 \expndtw0\charscalex100 (\u1585?\u1600?\u15
80?\u1582?). Oba ova naziva \par\pard\qj \li1248\ri936\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 mogu odgovarati gornjim primjerima, me\u266?utim, su\u35
3?tina izjavne \line \up0 \expndtw0\charscalex104 re\u265?enice mo\u355?e biti i
stinita, tj. podudarati se i neistinita, tj. ne \line \up0 \expndtw-5\charscalex
100 podudarati se sa zbiljom. Dakle, iz su\u353?tine izjave proistje\u265?e njen
a \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 isinitost i neistinitost, a ne iz toga ko
je izgovara. Zato definicija \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\q
rw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg93}{\bkmkend Pg93}\par\pard\li12
48\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb127\sl-264\slmu
lt0\fi0\tx2549 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 izjave
glasi:\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?To je potpuna slo\u355?enica
koja je ili istinita ili\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expn
dtw-1\charscalex100 neistinita.\u8221?\par\pard\qj \li1248\ri879\sb52\sl-264\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 2. Nekad ovaj postoje\u263?i odnos
u re\u265?enici ne posjeduje \line \up0 \expndtw0\charscalex100 utvr\u266?en
u vanjsku zbilju, zapravo sama je rije\u265? ta koja je tvori, \line \up0 \expnd
tw-2\charscalex100 odnosno dovodi u postojanje. Preciznije re\u265?eno, govornik
je taj \line \up0 \expndtw0\charscalex101 koji posredstvom rije\u265?i stvara z
bilju, dok u spoljnjem svijetu, \line \up0 \expndtw0\charscalex102 van njegovog
govora, ne postoji takav oblik odnosa. Ovakva \line \up0 \expndtw-8\charscalex10
0 slo\u355?enica se zove poticajna (\u1569?\u1576?\u1588?\u1620?\u1575?) ili stv
araju\u263?a (\u1583?\u1576?\u1583?\u1632?\u1575?). \par\pard\ql \li1608\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela poticajnih slo\u382?enica \par\pard\qj \l
p0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Sami poticaj posjeduje mn
oge oblike, a u nastavku \u263?e biti \up0 \expndtw-3\charscalex100 govora samo
o nekim od njih. \par\pard\qj \li1428\ri933\sb44\sl-280\slmult0\tx1788\tx1788 \u

p0 \expndtw-3\charscalex100 1. \tab \up0 \expndtw0\charscalex101 Zapovijed (\u1
585?\u1600?\u1616?\u1575?) - predstavlja nare\u266?enje izvr\u353?enja nekog \l
ine\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 djela. Naprimjer: \u8220?Upamti ovo predav
anje!\u8221? \par\pard\li1428\sb63\sl-264\slmult0\fi0\tx1788 \up0 \expndtw-1\cha
rscalex100 2.\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 Zabrana (\u1631?\u1625?\u1620?)
- predstavlja nare\u266?enje za neizvr\u353?enje nekog\par\pard\li1428\sb1\sl-26
4\slmult0\fi360\tx3586 \up0 \expndtw-1\charscalex100 djela. Naprimjer:\tab \up0
\expndtw-1\charscalex100 \u8220?Uzdr\u355?i se od uznemiravanja drugih\par\
pard\li1428\sb1\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 ljudi!\u8221?
\par\pard\li1428\sb61\sl-264\slmult0\fi0\tx1788\tx3922 \up0 \expndtw-1\charscale
x100 3.\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 Tra\u355?enje odgovora\tab \up0 \exp
ndtw-1\charscalex100 (\u1614?\u1576?\u1625?\u1601?\u1586?\u1590?\u1575?) ili
postavljanje pitanja.\par\pard\li1428\sb3\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw1\charscalex100 Naprimjer: \u8220?Da li je planeta Mars naseljena?\u8221?, ili:
\u8220?Da li \u263?e\par\pard\li1428\sb1\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 se na\u353? posao zav\u353?iti dobro?\u8221?\par\pard\li1428\sb61\sl
-264\slmult0\fi0\tx1788\tx2886\tx3471\tx4852\tx6990 \up0 \expndtw-1\charscalex10
0 4.\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 Dozivanje\tab \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 (\u1569?\u1575?\u1584?\u1620?)\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 - naprimjer
:\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?O moj Bo\u355?e!\u8221?, ili\tab \
up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?O\par\pard\li1428\sb1\sl-264\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw-1\charscalex100 Muhamede!\u8221?\par\pard\li1428\sb61\sl-264\slmult
0\fi0\tx1788 \up0 \expndtw-1\charscalex100 5.\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100
\u354?udnja (\u1631?\u1621?\u1617?\u1600?\u1585?) - npr.: \u8220?E da mi je se v
ratiti, pa da budem od\par\pard\li1428\sb4\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\
charscalex100 vjernika.\u8221?\par\pard\li1428\sb61\sl-264\slmult0\fi0\tx1788\tx
2745\tx3617\tx4541 \up0 \expndtw-1\charscalex100 6.\tab \up0 \expndtw-1\charscal
ex100 \u264?u\u266?enje\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 (\u1578?\u1600?\u1617?
\u1583?\u1600?\u1608?\u1585?)\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 - npr.:\tab \up
0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?Kako je uzvi\u353?en polo\u355?aj\par\pard\
li1428\sb1\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u265?ovjeka!\u822
1?, ili \u8220?O \u265?ovje\u265?e, \u353?ta te je u\u265?inilo oholim spram\par
\pard\li1428\sb1\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Gospodara tv
oga!\u8221?\par\pard\li1428\sb61\sl-264\slmult0\fi0\tx1788\tx5917 \up0 \expndtw1\charscalex100 7.\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 Ugovor (\u1584?\u1600?\u16
05?\u1600?\u1607?) koji se iskazuje rije\u265?ima:\tab \up0 \expndtw-1\chars
calex100 \u8220?Kupio sam\u8221?,\par\pard\li1428\sb4\sl-264\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-1\charscalex100 \u8220?Prodao sam\u8221?, \u8220?O\u355?enio sam se\u8
221?, itd.\par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276
\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 93 \par\pard\
sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg94}{\bkmkend
Pg94}\par\pard\qj \li1428\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1428\sb0\sl-260\slm
ult0 \par\pard\qj\li1428\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1428\sb0\sl-260\slmul
t0 \par\pard\qj\li1428\ri924\sb146\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 8. Jednostrani ugovori (\u1605?\u1576?\u1605
?\u1632?\u1575?) - npr.: \u8220?Uvakufio sam odre\u266?enu \line\tab \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 imovinu.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri942\sb56\sl-265\slmult
0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Nijedno od ovih gornjih zna\u265?enja nema
zbilju izvan rije\u265?i da \up0 \expndtw0\charscalex100 bi rije\u265? izvje\u3
53?tavala o njemu. Ova zna\u265?enja se ne mogu opisati \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 kao istinita ili la\u355?na. Prema tome, definicija poticajnih slo\u355?en
ica \up0 \expndtw-3\charscalex100 glasi: \up0 \expndtw0\charscalex107 \u8220?To
je potpuna slo\u355?enica koja se ne mo\u355?e opisati kao \up0 \expndtw-3\chars
calex100 istinita ili la\u355?na.\u8221? \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0
upersub\cf2\f3\fs23 Podjela jednostavnih rije\u269?i \par\pard\ql \li1608\sb0\sl
100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Jednostavne rije\u265?i imaju tri oblika: \par\p
ard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex117 1. glagol (\u16

23?\u1617?\u1613?\u1608?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w-4\charscalex100 2. imenica (\u1615?\u1590?\u1575?), \par\pard\ql \li1608\sb57
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex105 3. \u265?estice (\u1583?\u1575?\u1
583?\u1575?). \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb153\
sl-253\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex116 Glagol (\u1623?\u1617?\u1613?\u1608?
)\ul0\super\cf27\f28\fs22 1 \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-270\slmult0 \par\pard\qj
\li1248\ri878\sb103\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosu
persub\cf3\f4\fs23 Rije\u265? glagol u logici ima isto zna\u265?enje kao i u gra
matici. Ako \up0 \expndtw-2\charscalex100 obratimo pa\u355?nju naprimjer na rije
\u265?i: \u8220?pisao je\u8221? (\u1578?\u1586?\u1608?), \u8220?on pi\u353?e\u82
21? \up0 \expndtw-8\charscalex100 (\u1578?\u1586?\u1609?\u1632?) i \u8220?pi\u35
3?i\u8221? (\u1578?\u1586?\u1608?\u1575?), uo\u265?it \u263?emo nekoliko stvari:
\par\pard\ql \li1608\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8226?
Ove tri rije\u265?i imaju zajedni\u265?ki tro\u265?lani korijen \u8220?k t b\u
8221?. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u
8226? Imaju zajedni\u265?ko neovisno zna\u265?enje pisati. \par\pard\qj \li124
8\ri938\sb43\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8226? Sa asp
ekta oblika i forme su razli\u265?ite, \u353?to zna\u265?i da svaka \up0 \expndt
w-3\charscalex100 od njih ima zasebnu formu. \par\pard\qj \li1248\ri941\sb57\sl260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8226? Svaka od ovih rije\u26
5?i ukazuje na jedan potpun vremenski \up0 \expndtw-3\charscalex100 odnos. \par\
d\ql\li1248\sb85\sl-230\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\super\cf28\f2
9\fs20\ul0\super\cf28\f29\fs19 1\ul0\nosupersub\cf29\f30\fs20 Sljede\u263?a zap
a\u355?anja se odnose na arapski jezik. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0
\up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 94
}
w0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u8226? Potpuni vremenski odnos p
redstavlja formu nezavisnog \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ili zajedni\u265
?kog zna\u265?enja u odre\u266?enom vremenu za neodre\u266?eni \line \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 subjekt. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb56\sl-265\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex102 Rezultat re\u265?enog: Zajedni\u265?ki korijen ovi
h rije\u265?i je taj koji \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ukazuje na njihov
o zajedni\u265?ko zna\u265?enje, kao \u353?to i razlika \line \up0 \expndt
w-3\charscalex100 njihovih formi rezultira razli\u265?itim zna\u265?enjima. Prem
a tome, ako \line \up0 \expndtw0\charscalex103 se \u355?eli definirati glagol sa
aspekta logike, treba re\u263?i sljede\u263?e: \line \up0 \expndtw0\charscalex1
00 \u8220?Glagol je jednostavna rije\u265? koja svojim sadr\u355?ajem ukazuje na
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 jedno nezavisno zna\u265?enje, a razlikom f
ormi ukazuje na potpuni \line \up0 \expndtw0\charscalex102 odnos i vrijeme ne
zavisnog zna\u265?enja za neki neodre\u266?eni \line \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 subjekt.\u8221? \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 \u352?ta je zna\u265?enje potpunog odnosa? \par\pard\qj \li1248\ri
929\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Uva\u355?eni autor,

kod definiranja glagola, uvjetovao ga je \line \up0 \expndtw-1\charscalex
100 atributom \u8220?potpuni odnos\u8221?. Zbog \u265?ega? On je ovim uvjetom iz
\line \up0 \expndtw0\charscalex102 definicije izuzeo rije\u265?i izvedenice, ka
o \u353?to su subjekt, objekt, \line \up0 \expndtw0\charscalex103 imenica za vri
jeme i mjesto, jer ove rije\u265?i svojom materijom \line \up0 \expndtw-5\charsc
alex100 ukazuju na jedno nezavisno zna\u265?enje, a svojim formama ukazuju \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 na odnos tog zna\u265?enja sa neodre\u266?en
om stvari u neodre\u266?eno \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 vrijeme. Me\u
266?utim, ovaj odnos je krnjavi, a ne potpuni odnos. S \line \up0 \expndtw0\char
scalex103 obzirom na dosada re\u265?eno, postalo je jasno zna\u265?enje glagola
\line \up0 \expndtw0\charscalex100 (\u1623?\u1617?\u1613?\u1608?) koji \u265?ini
jedan oblik jednostavne rije\u265?i. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \p
ar\pard\ql\li1608\sb112\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-7\charscalex100 Imenica (\u
1615?\u1590?\u1575?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248
\ri936\sb129\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Drugi oblik je
dnostavnih rije\u265?i je imenica \u265?ija definicija \up0 \expndtw0\chars
calex100 glasi: \u8220?Imenica je jednostavna rije\u265? koja ukazuje na nezavis
no \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u265?enje, a njena forma je ne stavlj
a u odre\u266?eno vrijeme.\u8221? \up0 \expndtw-3\charscalex100 Naprimjer, Mu
hamed, Sadik, \u265?ovjek i sl. \par\pard\qj \li1248\ri941\sb59\sl-260\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Naravno, postoje i izvedenice kao \u353?to su
subjekt, objekt, \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 imenica za vrijeme, \u265?i
ja forma ukazuje na vrijeme, me\u266?utim kod \line \up0 \expndtw-5\charscalex10
0 njih postoji samo jedan krnjav odnos. Naprimjer, \up0 \expndtw-5\charsca
lex100 \u8220?onaj koji \par\pard\ql \li1248\sb17\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 udara\u8221? (\u1577?\u1585?\u1576?\u1595?) ukazuje na osobu koj
oj je pripisan udarac. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li70
harscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 95 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380
\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg96}{\bkmkend Pg96}\par\pard\ql \li1608
26\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u264
?estice (\u1583?\u1575?\u1583?\u1575?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \
par\pard\qj\li1248\ri938\sb114\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102
\u264?estica u logici je isto \u353?to i u gramatici, a njena definicija \up0 \
expndtw-3\charscalex100 glasi: \u8220?\u264?estice ukazuju na odnos izme\u266?u
dviju stvari koje grade \up0 \expndtw0\charscalex101 dvije strane tog odnosa.\u8
221? Tako \u265?estica \u8220?u\u8221? ukazuje na mjesto. \up0 \expndtw0\charsca
lex103 Naprimjer: \u8220?Sjeo sam u d\u355?amiji ( \u1584?\u1583?\u1591?\u1617?\
u1612?\u1575? \u1629?\u1601? \u1584?\u1591?\u1613?\u1600?\u1582?).\u8221? \u264?
estica \u8220?na\u8221? \up0 \expndtw0\charscalex100 (\u1629?\u1613?\u1607?) uka
zuje na ne\u353?to \u353?to je gornje, npr.: \u8220?Uspeo sam se na krov \up0 \e
xpndtw0\charscalex116 ( \u1585?\u1600?\u1591?\u1612?\u1575? \u1629?\u1613?\u1607
? \u1583?\u1584?\u1608?\u1591?)\u8221?; ili \u265?estica \u8220?da li\u8221? (\u
1611?\u1624?), u zna\u265?enju pitanja, \up0 \expndtw0\charscalex104 kao: \u8220
?Da li si vidio (\u1584?\u1600?\u1632?\u1575?\u1585? \u1611?\u1624?)?\u8221? \pa
\u264?estice su zavisne i ne ukazuju na vrijeme, dok im je \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 ostvarenje uvijek ovisno o dvjema stranama u odnosu. \par\par
2\f3\fs23 Sa\u382?etak raprave o tre\u263?oj podjeli rije\u269?i \par\pard\ql \l
i1606\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1606\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Rije\u265? se dijeli na: \par\pard\q
l \li1606\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 1. jednostavnu, \par\
pard\ql \li1606\sb2\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 2. slo\u355?enu
. \par\pard\ql \li1606\sb2\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jednosta
vna rije\u265? se dijeli na: \par\pard\ql \li1606\sb2\sl-259\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 a. imenicu, \par\pard\ql \li1606\sb17\sl-264\slmult0 \up0 \ex

pndtw-3\charscalex100 b. glagol, \par\pard\ql \li1606\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 c. \u265?esticu. \par\pard\ql \li1606\sb2\sl-259\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 Slo\u355?ena rije\u265? se dijeli na: \par\pard\ql
\li1606\sb2\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a. potpunu, \par\pard\
ql \li1606\sb2\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. krnjavu. \par\par
d\ql \li1606\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1606\sb13\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-4\charscalex100 Potpuna slo\u355?enica se dijeli na: \par\pard\ql \li1606\
sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a. izjavnu, \par\pard\ql \li160
6\sb2\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. poticajnu. \par\pard\ql \l
arscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 96 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\
paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg97}{\bkmkend Pg97}\par\pard\ql \li1608\
6\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Obja\
u353?njenje: \par\pard\qj \li1248\ri943\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0
\charscalex104 Jednostavna rije\u265?: Dio rije\u265?i ne ukazuje na dio zna\u26
5?enja, \up0 \expndtw-4\charscalex100 makar rije\u265? sa stanovi\u353?ta gramat
ike bila slo\u355?ena. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\
charscalex100 Slo\u355?ena rije\u265?: Dio rije\u265?i ukazuje na dio zna\u265?e
nja. \par\pard\qj \li1248\ri943\sb43\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 Potpuna slo\u355?enica: Re\u265?enica je potpuna i slu\u353?alac ne o\u2
65?ekuje \up0 \expndtw-4\charscalex100 da se jo\u353? ne\u353?to ka\u355?e. \par
\pard\qj \li1248\ri937\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 N
epotpuna slo\u355?enica: Re\u265?enica je krnjava i po svojoj prirodi \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 uzrokuje stanje i\u353?\u265?ekivanja. \par\pard\qj \li1248\
ri944\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Iskaz: Odnos posje
duje vanjsku zbilju, ne uzimaju\u263?i u obzir \up0 \expndtw-2\charscalex100 rij
e\u265?i, a re\u265?enica mo\u355?e biti istinita ili la\u355?na. \par\pard\qj \
li1248\ri937\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Poticaj: Pos
toje\u263?i odnos u re\u265?enici ne posjeduje utvr\u266?enu \up0 \expndtw0\char
scalex100 vanjsku zbilju, nego se zbilja stvara rije\u265?ima i zbog toga nema \
up0 \expndtw-4\charscalex100 smisla govoriti o istinitosti ili la\u355?nosti ovi
h re\u265?enica. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expn
dtw-5\charscalex100 Glagol: Po svojoj materiji posjeduje nezavisno zna\u265?enje
, dok \up0 \expndtw-5\charscalex100 pomo\u263?u forme, odnosno oblika ukazuje na
vrijeme. \par\pard\qj \li1608\ri1425\sb7\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 Imenica: Posjeduje nezavisno zna\u265?enje, ali ne i vrijeme. \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 \u264?estice: Ne posjeduju nezavisno zna\u265?enje niti
vrijeme. \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276
pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb5\sl-276\slmult0 \up0 \e
li1608\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\
fs23 Vje\u355?be \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri9
44\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 1. U sljede\u263?im
primjerima odredite jednostavne i slo\u355?ene \up0 \expndtw-5\charscalex100 rij
e\u265?i: \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102
\u8226? \u264?asna Meka \par\pard\ql \li1788\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw

0\charscalex104 \u8226? Ebu-Talib \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0 \up
0 \expndtw0\charscalex105 \u8226? D\u355?afer Sadik \par\pard\ql \li1788\sb57\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8226? Musa \u262?azim \u262?ati\
u263? \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex105 \u82
26? Prijatno! \par\pard\ql \li1788\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscal
ex105 \u8226? \u264?asni Ned\u355?ef \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw0\charscalex100 \u8226? Distributivni centar \par\pard\qj \li1248
\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 2. Odredi na sl
jede\u263?im primjerima potpunu slo\u355?enicu, \up0 \expndtw-4\charscalex100
krnjavu slo\u355?enicu, izjavu i poticaj: \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8226? Allahu ekber! (Allah je najve\u263?i
) \par\pard\li1788\sb82\sl-264\slmult0\fi0\tx2206 \up0 \expndtw-3\charscalex100
\u8226?\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dobro jutro!\par\pard\ql \li1608\sb52\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 3. Osim onih na koje Si se Ti rasr
dio (7. ajet sure \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 Fatiha\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs2
3 ) \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8226
? Es-selamu alejkum \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\ch
arscalex109 \u8226? O Bo\u355?e! \par\pard\qj \li1788\ri932\sb80\sl-260\slmult
0\tx2148 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8226? \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 S
ubhane Rabijel-azim ve bi hamdihi!\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (Neka je slavljen
\line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 i hvaljen Uzvi\u353?eni Gospodar!) \par
\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 4. Koliko su
ra \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 Kadr\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ima izjava i p
oticaja? Navedite ih? \par\pard\qj \li1248\ri935\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-2\charscalex100 5. Izuzetu kao i spomenutu rije\u265? treba uzet
i u obzir. S \up0 \expndtw-3\charscalex100 obzirom na ovo, kada se u naslovu
poglavlja ka\u355?e \u8220?vje\u355?ba\u8221?, da li \up0 \expndtw0\charscalex10
7 je ova rije\u265? slo\u355?ena ili jednostavna? Ako je slo\u355?ena, da li je
\up0 \expndtw-3\charscalex100 potpuna ili nepotpuna? \par\pard\ql \li1608\sb56\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 6. Da li je kod \u265?estica mogu\u
263?a opoziciona kontradiktornost? \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\
23 Sa\u382?etak poglavlja o vokabulima \par\pard\qj \li1428\sb0\sl-260\slmult0 \
par\pard\qj\li1428\ri928\sb120\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex10
2 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 1. Logika po svojoj biti nema potrebe za r
aspravom o \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 rije\u265?ima zato \u353?to
se logika bavi pitanjima zna\u265?enja. \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-4\charscalex100 2. Dva su razloga zbog kojih logika raspravlja o
rije\u265?ima. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw-2\charscalex100 a) Razgovor i razmjena mi\u353?ljenja se odvija uz pomo\u263
? rije\u265?i \up0 \expndtw-3\charscalex100 i rije\u265?i su, ustvari, kalupi zn
a\u265?enja. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0
\charscalex101 b) Radi spre\u265?avanja gre\u353?aka prilikom razmi\u353?ljanja
i zbog \up0 \expndtw-1\charscalex100 toga \u353?to izme\u266?u postoji \u265?vr
sta veza, propisi koji vladaju me\u266?u \up0 \expndtw-3\charscalex100 rije\u265
?i prenose se na zna\u265?enja i obrnuto. Prema tome, na u\u265?eniku \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 je da sa pa\u355?njom prou\u265?i studij o rije\u265?
ima i upozna njegove \up0 \expndtw-1\charscalex100 zakonitosti i karakteristi
ke. S druge strane, za logi\u265?ara je nu\u355?no \up0 \expndtw-2\charscalex100
da na po\u265?etku logike predo\u265?i ovu temu kako bi u\u265?enik o
d \up0 \expndtw0\charscalex100 po\u265?etka bio upoznat i pripremljen na o
pasnosti pogre\u353?nog \up0 \expndtw-3\charscalex100 razmi\u353?ljanja i zaklj
u\u265?ivanja. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb112

\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ukazivanje \par\pard\qj \li1248\sb
dtw0\charscalex101 1. Ukazivanje predstavlja stjecanje znanja jedne stvari uz \
line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pomo\u263? znanja druge stvari. To zna\u
265?i da \u265?ovjekov um, bez \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ikakvih u
voda, vi\u266?enjem jedne stje\u265?e znanje o drugoj stvari. \par\pard\ql \li16
harscalex100 2. Ukazivanje se dijeli na tri oblika: \par\pard\ql \li1608\sb77\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a) Razumsko ukazivanje \par\pard\qj
\li1248\ri924\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Ova vrsta
ukazivanja odnosi se na slu\u265?ajeve kada u \line \up0 \expndtw0\chars
calex100 spoljnjem svijetu izme\u266?u znaka i ozna\u265?enog postoji razumska \
line \up0 \expndtw0\charscalex101 konsenkvencija po njihovoj biti. Takvo je ukaz
ivanje traga na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 onoga koji ga ostavlja ili u
kazivanje dima na vatru i sl. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 b) Prirodno ukazivanje \par\pard\ql \li7019\sb0\sl-276\slm
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 99 \par\pard\sect\s
ectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg100}{\bkmkend Pg10
0}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0
\par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \
par\pard\qj\li1248\ri932\sb126\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex10
0 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ova vrsta ukazivanja odnosi se na slu\u265?ajeve k
ada po ljudskoj \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 prirodi postoji konsenkvenci
ja izme\u266?u znaka i ozna\u265?enog. Uzvik \line \up0 \expndtw0\charscalex107
\u8220?ah\u8221? ukazuje na bol, crvenilo lica na stid ili \u355?utilo na strah.
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Naravno, ova konsenkvencija je predomin
antna, nije stalna i \line \up0 \expndtw0\charscalex100 kona\u265?na, odnosno
mogu\u263?e je da bude prekr\u353?ena, za razliku od \line \up0 \expndtw-3\chars
calex100 razumske konsekvencije koja je stalna i neprekr\u353?iva. \par\pard\ql
\li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 c) Konvencionalno uka
zivanje \par\pard\qj \li1248\ri931\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\char
scalex106 Ovo ukazivanje odnosi se na slu\u265?ajeve kada je \up0
\expndtw-4\charscalex100 konsenkvencija izme\u266?u dvije stvari u skladu
sa dogovorom, \up0 \expndtw-3\charscalex100 konvencijom koju je dru\u353?tvo us
postavilo, pa tako crveno svjetlo \up0 \expndtw-3\charscalex100 signalizira zabr
anu prolaska, a zeleno dozvolu. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\par
d\ql\li1608\sb112\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 3. Konvencionaln
o ukazivanje se dijeli na: \par\pard\qj \li1788\ri939\sb43\sl-280\slmult0\tx2148
\up0 \expndtw0\charscalex104 a) Ukazivanje rije\u265?ima u slu\u265?ajev
ima kada rije\u265? \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 predstavlja znak
\par\pard\ql \li1788\sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) Ukaz
ivanje ne\u265?im \u353?to nije rije\u265? \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-270\slmul
t0 \par\pard\qj\li1248\ri938\sb102\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscale
x101 Ukazivanje rije\u265?ima predstavlja takvo stanje pri kome \up0 \expn
dtw0\charscalex100 njihovim izgovaranjem slu\u353?alac shvata \u353?ta je bila g
ovornikova \up0 \expndtw-3\charscalex100 namjera. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-26
4. Ukazivanje rije\u265?ima se dijeli na tri oblika: \par\pard\ql \li1788\ri93
4\sb52\sl-270\slmult0\tx2148\tx2148 \up0 \expndtw0\charscalex100 a) Ukazivanje
po saglasnosti, kad cijela rije\u265? ukazuje na \line\tab \up0 \expndtw-1\chars
calex100 cijeli pojam, a uspostavljeno je dogovorom. Rije\u265? \line \tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 Hasan ukazuje na \u265?ovjeka koji nosi to ime. \
par\pard\ql \li1788\ri938\sb51\sl-270\slmult0\tx2148\tx2148 \up0 \expndtw-2\char
scalex100 b) Djelimi\u265?no ukazivanje - ukazivanje rije\u265?i na jedan dio \
line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u265?enja za koje je ta rije\u265? sk
ovana, npr. ku\u263?a ukazuje \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 na sobu.
\par\pard\ql \li1788\sb55\sl-264\slmult0\tx4481 \up0 \expndtw-2\charscalex100 c)
Posljedi\u265?no ukazivanje \tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 - rije\u265?

ukazuje na zna\u265?enje \par\pard\ql \li2148\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndt
w0\charscalex100 koje nije obuhva\u263?eno pojmom za koji je ta rije\u26
5? \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult
0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 100 \par\pard\sect\s
par\pard\qj\li2148\ri935\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0
\nosupersub\cf3\f4\fs23 skovana, ali u pojavnom svijetu su neodvojivi jedno od \
up0 \expndtw-4\charscalex100 drugog. U hotelu rije\u265? kahva ukazuje i na \u35
3?e\u263?er. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 5. Uvjeti posljedi\u265?nog ukaziva
nja: \par\pard\qj \li1788\ri937\sb43\sl-280\slmult0\tx2148 \up0 \expndtw-1\chars
calex100 a) Da konsenkvencija izme\u266?u zna\u265?enja rije\u265?i i predmeta
\line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 na koje nas ta rije\u265? upu\u263?uje p
ostoji u umu. \par\pard\ql \li1788\ri930\sb52\sl-266\slmult0\tx2148\tx2148\tx214
8 \up0 \expndtw-1\charscalex100 b) Da nu\u355?na veza bude jasna i o\u265
?igledna, kao \u353?to je \line\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 ukazivanje
rije\u265?i lav na hrabrost. Me\u266?utim, ako bi rije\u265? \line \tab \up0 \ex
pndtw-1\charscalex100 lav ukazivala na ru\u355?an zadah, takva upotreba n
ije \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 poznata i samim tim nije ni prihva\
u263?ena. \par\pard\ql \li3644\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3644\sb112\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela rije\u265?i \par\pard\qj \li124
8\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb109\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \
expndtw-2\charscalex100 Ovo poglavlje bavi se podjelom rije\u265?i s obzirom na
njihovo \up0 \expndtw0\charscalex100 zna\u265?enje. U prvoj podjeli predmet diob
e je samo jedna rije\u265?, u \up0 \expndtw0\charscalex105 drugoj vi\u353?e njih
, dok se u tre\u263?oj podjeli rije\u265?i razmatraju ne \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 uzimaju\u263?i u obzir njihov broj. \par\pard\ql \li3855\sb0\sl-264\slmul
t0 \par\pard\ql\li3855\sb132\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prva p
odjela \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb113\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jedna rije\u265?, gledano na njeno zna\u26
5?enje, ima pet oblika: \par\pard\ql \li1531\sb57\sl-264\slmult0\tx3464 \up0 \ex
pndtw0\charscalex103 1. Osobena rije\u265? \tab \up0 \expndtw0\charscalex105 (
\u1590?\u1586?\u1582?\u1616?) ima samo jedno zna\u265?enje i \par\pard\ql \
li1531\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 svojstvena je samo njemu
. Primjerice, rije\u265? \u355?eljezo. \par\pard\ql \li1531\sb77\sl-264\slmult0\
tx3502 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2. Zajedni\u265?ka rije\u265? \tab \up0 \
expndtw-4\charscalex100 (\u1606?\u1585?\u1586?\u1588?\u1616?) ima dva ili vi
\u353?e zna\u265?enja. Za \par\pard\qj \li1531\ri899\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \
expndtw0\charscalex103 svako zna\u265?enje kovana je posebno, i to parale
lno, ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 uzimaju\u263?i u obzir vezu izme\u266?u z
na\u265?enja. \par\pard\qj \li1531\ri940\sb52\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw0\char
scalex100 3. Prenesena rije\u265? (\u1610?\u1627?\u1605?\u1621?\u1616?) ima vi\u
353?e zna\u265?enja i za svako od njih \line \up0 \expndtw0\charscalex100 je sko
vana, kao i zajedni\u265?ka, ali s tom razlikom \u353?to izme\u266?u \line \up0
\expndtw-2\charscalex100 zna\u265?enja prenesene rije\u265?i postoji hronolo\u35
3?ki odnos, tj. drugo \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li689
sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb62\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 101 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\pa
perh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg102}{\bkmkend Pg102}\par\pard\qj \li1531\
sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1531\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1531\sb
0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1531\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1531\ri93
zna\u265?enje te rije\u265?i je u vezi sa njegovim prvim zna\u265?enjem. \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 Naprimjer, rije\u265? salat u arapskom jeziku. \par\pard\
qj \li1531\ri931\sb60\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 4. Improvizira
na rije\u265? (\u1611?\u1583?\u1585?\u1585?\u1616?) je kao i prenesena rije\u265

?, s tom \up0 \expndtw0\charscalex102 razlikom \u353?to se ovdje odnos izme
\u266?u dvaju hronolo\u353?ki \up0 \expndtw-3\charscalex100 poredanih zna\u265
?enja ne uzima u obzir. \par\pard\qj \li1531\ri930\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw0\charscalex100 5. Stvarna i figurativna rije\u265? ( \u1586?\u1576?\u1583?\
u1616? \u1626? \u1584?\u1605?\u1633?\u1605?\u1586?). Ovo je rije\u265? koja \up0
\expndtw0\charscalex101 ima nekoliko zna\u265?enja, s tim da je skovana samo za
jedno, \up0 \expndtw0\charscalex100 dok se za drugo koristi zbog reference koja
postoji izme\u266?u \up0 \expndtw0\charscalex104 njih. Upotreba figurativnog
zna\u265?enja je samo u onim \up0 \expndtw0\charscalex101 slu\u265?ajevima
gdje postoji referenca koja \u263?e ukazati na to da \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 namjera govornika nije bilo stvarno zna\u265?enje. \par\pard\ql \li1608\sb57\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dvije va\u355?ne napomene: \par\par
d\qj \li1531\ri942\sb52\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex107 1. Zajedni
\u265?ke i figurativne rije\u265?i ne treba koristi u \up0 \expndtw-2\cha
rscalex100 definicijama i prilikom poja\u353?njavanja, osim sa odre\u266?uju\u26
3?om \up0 \expndtw-2\charscalex100 referencom. \par\pard\qj \li1531\ri936\sb54\s
l-266\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2. Ako se preno\u353?enje zna\u265?e
nja obavi uz pomo\u263? posrednika, ta \up0 \expndtw-2\charscalex100 se rije\u26
5? zove prenesena odre\u266?ena rije\u265? (\u1629?\u1621?\u1633?\u1633?\u1608?\
u1585? \u1610?\u1627?\u1605?\u1621?\u1616?), a ako rije\u265? \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 sama po po sebi stekne drugo zna\u265?enje, naziva se prenesena \up0
\expndtw-1\charscalex100 rije\u265? sama po sebi (\u1629?\u1621?\u1633?\u1608?\
u1585? \u1610?\u1627?\u1605?\u1621?\u1616?). \par\pard\ql \li3334\sb0\sl-264\slm
ult0 \par\pard\ql\li3334\sb112\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Drug
a podjela rije\u265?i \par\pard\ql \li2395\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 Sinonimi i razli\u265?ite rije\u265?i (\u1619?\u1632?\u1576?\u1580?
\u1586?\u1616? \u1626? \u1601?\u1583?\u1575?\u1585?\u1586?\u1616?) \par\pard\qj
\up0 \expndtw0\charscalex102 Ako dvije rije\u265?i imaju isto zna\u265?enje
, one se nazivaju \line \up0 \expndtw0\charscalex103 sinonimi, a ako nemaju,
nazivaju se razli\u265?iti pojmovi. Prema \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 to
me, definicija sinonimije glasi: \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Sinonimi
su rije\u265?i koje \par\pard\qj \li1248\ri933\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expn
dtw-2\charscalex100 sudjeluju u jednom zna\u265?enju\u8221?, a definicija razli\
u265?itih pojmova je \up0 \expndtw-3\charscalex100 sljede\u263?a: \up0 \expndtw2\charscalex100 \u8220?Razli\u265?ite rije\u265?i su rije\u265?i od kojih
svaka ima sebi \up0 \expndtw-2\charscalex100 svojstveno zna\u265?enje\u8221?,
tj. koliko rije\u265?i, toliko zna\u265?enja. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\sl
upersub\cf1\f2\fs24 102 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
x100\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1630?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg10
ex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Podjela razli\u265?itih rije\u265?i \par\pard\
ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 Ove rije\u265?i, shodno svojim zna\u265?enjima, dijele se n
a tri vrste: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex
100 1. one koje su sli\u265?ne (\u1618?\u1604?\u1575?\u1579?\u1617?\u1586?\u1616
?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-9\charscalex100 2. di
sparatne (\u1618?\u1576?\u1601?\u1612?\u1576?\u1582?\u1586?\u1616?), \par\pard\q

l \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-8\charscalex100 3. opozicione (\u161
8?\u1604?\u1575?\u1579?\u1576?\u1605?\u1586?\u1616?). \par\pard\qj \li1248\ri935
\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Dva sli\u265?na pojma
posjeduju jednu zajedni\u265?ku zbilju sa \line \up0 \expndtw0\charscalex1
02 stajali\u353?ta njihove istovjetnosti, bilo da ta zbilja bude vrsta (\u1605?\
u1627?\u1620?) \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pa se zovu istovrsni pojm
ovi, rod \up0 \expndtw-3\charscalex100 (\u1589?\u1621?\u1582?) pa se zovu s
rodni \par\pard\ql \li1248\sb17\sl-264\slmult0\tx2157\tx4127\tx4433 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 pojmovi \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 (\u1618?\u1576?\u15
91?\u1620?\u1576?\u1583?\u1586?\u1616?), kvantitet \tab \up0 \expndtw0\charscal
ex107 ( \u1583? \tab \up0 \expndtw0\charscalex101 \u1615?\u1608?) pa se zovu
kvantitativni \par\pard\ql \li1248\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscal
ex97 (\u1618?\u1576?\u1632?\u1626?\u1576?\u1591?\u1586?\u1616?), ili kvalitet (\
u1583?\u1617?\u1631?\u1601?\u1633?\u1608?) pa se zovu analogni (\u1618?\u1576?\u
1625?\u1579?\u1576?\u1588?\u1586?\u1616?). \par\pard\qj \li1248\ri938\sb57\sl-26
5\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Zdrav razum smatra nemogu\u263?im
potpunu istovjetnost dvaju \up0 \expndtw0\charscalex102 sli\u265?nih pojmova,
jer sli\u265?nost podrazumijeva distinkciju, a \up0 \expndtw0\charscalex100
prihvatanje njihove potpune istovjetnosti negira njihovu \up0 \expndtw
0\charscalex101 distinkciju, a ovo je upravo princip nemogu\u263?nosti zdru\u355
?enosti \up0 \expndtw-3\charscalex100 dviju kontradikcija. \par\pard\ql \li1608\
scalex100 Disparatne rije\u265?i (\u1618?\u1576?\u1601?\u1612?\u1576?\u1582?\u15
86?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri928\sb
134\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Disparatnost ili razli\u2
65?itost se odnosi na dvije stvari izme\u266?u \line \up0 \expndtw0\charscalex10
8 kojih postoji distinkcija, koja treba biti uzeta u obzir. \line \up0 \
expndtw-1\charscalex100 Disparatnost se nekad odnosi na \u265?lanove vrste
, kao \u353?to su \line \up0 \expndtw0\charscalex105 Muhamed i D\u355?afer, n
ekada je ona po vrsti, npr. lav i tigar, a \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 n
ekada je po rodu, npr. drvo i kamen. Ako bi se dva bi\u263?a \line \
up0 \expndtw-2\charscalex100 razlikovala po atributima, njihova zdru\u355?enost
na jednom mjestu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 bila bi mogu\u263?a, kao \u
353?to su slatko\u263?a i crnina u hurmi. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult
ub\cf1\f2\fs24 103 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl240{\bkmkstart Pg104}{\bkmkend Pg104}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \pa
\expndtw-7\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Opozicone rije\u265?i (\u16
18?\u1604?\u1575?\u1579?\u1576?\u1605?\u1586?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\sb0\s
l-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
0\charscalex105 Opozicioni pojmovi se odnose na dvije stvari za koje je \up0 \ex
pndtw-2\charscalex100 jedinstvo na istom mjestu, s istog aspekta i u is
to vrijeme \up0 \expndtw-2\charscalex100 nemogu\u263?e. \par\pard\ql \li2907\sb
alex100 Podjela opozicionih pojmova \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-280\slmult0 \par
\pard\qj\li1248\ri938\sb83\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Op
ozicioni pojmovi se dijele na \u265?etiri oblika i svaki od njih \up0 \expndtw-3
\charscalex100 ima sebi svojstvene uvjete. \par\pard\qj \li1248\ri927\sb53\sl-26
5\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a) Opre\u265?ni ili kontradiktorn
i ( \u1619?\u1633?\u1596?\u1633?\u1605?\u1620? \u1611?\u1579?\u1576?\u1605?\u158
5?) pojmovi su dvije \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 stvari, postoje\u263?a
i nepostoje\u263?a, izme\u266?u kojih vlada takav odnos \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex101 da postojanje bilo koje od njih negira postojanje druge, \u265?ije je
\line \up0 \expndtw-1\charscalex100 istovremeno zdru\u355?ivanje i izuze\
u263?e sa stanovi\u353?ta razuma \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nemog

u\u263?e. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb52\sl-26
4\slmult0\tx5245 \up0 \expndtw-1\charscalex100 b) Posjedovanje i neposjedovanje
( \tab \up0 \expndtw0\charscalex145 \u1623?\u1609?\u1613?\u1616? \u1614?\u1584
?\u1607? \u1626? \u1623?\u1609?\u1613?\u1616?) su dva \par\pard\qj \li1248\ri935
\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 oblika, postoje\u263?i i nepost
oje\u263?i, \u265?ije je zdru\u355?ivanje nemogu\u263?e, a \up0 \expndtw-4\chars
calex100 izuzimanje mogu\u263?e u slu\u265?ajevima gdje ne postoji kompetentnost
\up0 \expndtw-4\charscalex100 posjedovanja te osobine. \par\pard\qj \li1248\ri9
33\sb51\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 c) Suprotstavljeni p
ojmovi ( \u1619?\u1632?\u1617?\u1584?\u1595? \u1611?\u1579?\u1576?\u1605?\u1585
?) su dvije postoje\u263?e \up0 \expndtw0\charscalex102 stvari \u265?ije je z
dru\u355?ivanje nemogu\u263?e na jednom mjestu, a \up0 \expndtw-3\charscale
x100 izuzimanje mogu\u263?e, kao \u353?to je bijelo i crno. \par\pard\qj \li1248
\ri928\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 d) Korelativni p
ojmovi (\u1618?\u1576?\u1601?\u1632?\u1576?\u1596?\u1586?\u1616?) su dvije post
oje\u263?e stvari \up0 \expndtw0\charscalex100 koje se uvijek zajedno percipiraj
u, \u265?ije je zdru\u355?ivanje na istom \up0 \expndtw-3\charscalex100 mjestu s
istog aspekta nemogu\u263?e, a izuzimanje mogu\u263?e. \par\pard\ql \li1248\sb0
\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 104 \par\pard
\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg105}{\bkmke
nd Pg105}\par\pard\ql \li3805\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3805\sb0\sl-264\
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Tre\u263?a podjela \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmu
lt0 \par\pard\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 Slo\u3
55?ena i jednostavna rije\u265? (\u1583?\u1585?\u1601?\u1616? \u1626? \u1578?\u1
608?\u1585?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 Rije\u265? se, bez obzira razmatra li se zasebno ili u sk
upu, dijeli \up0 \expndtw-3\charscalex100 na dva oblika: \par\pard\ql \li1608\sb
77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 1. Jednostavna rije\u265? (\u15
83?\u1585?\u1601?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw-2\charscalex100 Jednostavna rije\u265? nema dijela, ili ako ga ima,
on ne ukazuje \up0 \expndtw-4\charscalex100 na nezavisno zna\u265?enje. Takve s
u rije\u265?i Muhamed i Abdullah ako \up0 \expndtw-4\charscalex100 su li\u265?na
imena. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 2.
Slo\u355?ena rije\u265? (\u1578?\u1608?\u1585?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\ri
942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Slo\u355?enu rije\u26
5? \u265?ine dijelovi koji kao dijelovi cjeline sami po \line \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 sebi ukazuju na dio zna\u265?enja, kao \u353?to je rije\u265
? Abdullah u \line \up0 \expndtw0\charscalex104 atributivnom zna\u265?enju, tj
. Bo\u355?iji rob, a ne u zna\u265?enju li\u265?nog \line \up0 \expndtw-5\charsc
alex100 imena. \par\pard\ql \li3452\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3452\sb133
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela slo\u355?enice \par\pard\q
l \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 Slo\u355?enica se iz jednog ugla dijeli na: \par\pard\ql \li
1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 a) Potpunu slo\u355?enic
u (\u1614?\u1576?\u1585? \u1578?\u1608?\u1585?\u1616?) \par\pard\ql \li1608\sb57
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) Nepotpunu slo\u355?enicu (\u15
90?\u1604?\u1576?\u1620? \u1578?\u1608?\u1585?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\ri93
9\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Potpuna slo\u355?enica
je rije\u265? nakon \u265?ijeg izgovoranja slu\u353?alac \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 ne o\u265?ekuje nastavak govora. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb44\sl-280\s
lmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Nepotpuna slo\u355?enica je rije\u2
65? nakon \u265?ijeg izgovoranja \up0 \expndtw-3\charscalex100 slu\u353?alac
ostaje u stanju i\u353?\u265?ekivanja nastavka govora. \par\pard\ql \li1608\sb0\

ex100 Izjavna i poticajna potpuna slo\u355?enica \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex91 (\u1569?\u1576?\u1588?\u1620?\u1575? \u1
626? \u1585?\u1580?\u1582?) \par\pard\li1248\sb79\sl-264\slmult0\fi360\tx5575 \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 Potpuna slo\u355?enica se dijeli na izjavnu\tab
\up0 \expndtw-4\charscalex100 (\u1585?\u1600?\u1580?\u1582?) i poticajnu\par\
pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 (\u1569?\u1576?
\u1588?\u1620?\u1575?).\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li68
\sb93\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 1
05 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart P
g106}{\bkmkend Pg106}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-262\slmult0 \par\pard\qj\li1248
\sb0\sl-262\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-262\slmult0 \par\pard\qj\li1248\s
ndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Izjavna potpuna slo\u355?enica j
e re\u265?enica koja opisuje istinu ili \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 neis
tinu, ne uzimaju\u263?i u obzir ko ju je izrekao. \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23
In\u353?a\u8217?\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 je potpuna \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex104 slo\u355?enica koja se ne mo\u355?e opisati kao istinita ili neistini
ta jer \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zbilju odnosa stvara sama rije\u2
65? govornika, suprotno slu\u265?aju \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 izja
vne re\u265?enice kod koje taj odnos postoji u pojavnom svijetu, i \line \up0 \e
xpndtw0\charscalex100 ona samo o njemu izvje\u353?tava. Zbog toga, kod izjavne r
e\u265?enice \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 postoji vjerovatno\u263?a podud
arnosti i nepodudarnosti, tj. istinitosti \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 i
neistinitosti. \par\pard\ql \li3065\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3065\sb133
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podjela jednostavne rije\u265?i \p
ult0\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex106 a) Glagol (\u1623?\u1617?\u1613?\u160
8?) je jednostavna rije\u265? koja svojim sadr\u355?ajem \line\tab \up0 \expndtw
-4\charscalex100 (\u1622?\u1583?\u1576?\u1616?) ukazuje na nezavisno zna\u265?en
je, a formom na vrijeme. \par\pard\qj \li1428\ri931\sb44\sl-280\slmult0\tx1788 \
up0 \expndtw0\charscalex100 b) Imenica (\u1615?\u1590?\u1575?) je jednostavna r
ije\u265? \u265?ija materija posjeduje \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 n
ezavisno zna\u265?enje, ali \u265?ija forma ne ukazuje na vrijeme. \par\pard\ql
\li1428\ri934\sb57\sl-260\slmult0\tx2629\tx1788\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex
102 c) \u264?estica \tab \up0 \expndtw0\charscalex103 (\u1583?\u1575?\u1583?\u1
575?) je jednostavna rije\u265? koja ne posjeduje \line\tab \up0 \expndtw3\charscalex100 nezavisno zna\u265?enje niti ukazuje na vrijeme, a \u265?ija je
zbilja \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ovisna o dvjema stranama koje po
vezuje. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\s
cf1\f2\fs24 106 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
hindDocument}{\sv 1}}{\shptxt\pard\plain \qj\sl207 \li0\ri0 \expndtw-12\charscal
ex91\ul0\nosupersub\cf24\f25\fs28 (\u1631? \u1610?\u1575? \u1579?\u1586?\u1576?\
u1580?\u1616?\u1613?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg107}{\bkmkend Pg107}\

i3423\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li3423\sb12\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 2. P\ul0\nosupersub\cf22\f23\fs22 O
GLAVLJE \par\pard\ql \li2467\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2467\sb250\sl-253
\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 R\ul0\nosup
ersub\cf22\f23\fs22 ASPRAVA O UNIVERZALIJAMA \par\pard\li4097\sb75\sl-322\slmult
0\fi0\tx4988 \up0 \expndtw-12\charscalex96 \ul0\nosupersub\cf24\f25\fs28 \u1608?
\tab \up0 \expndtw-12\charscalex96 )\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 108 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\
paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg109}{\bkmkend Pg109}\par\pard\qj \li124
f4\fs23 Nakon poglavlja o rije\u265?ima slijedi poglavlje koje se bavi \line \up
0 \expndtw-2\charscalex100 zna\u265?enjima ili idejama \up0 \expndtw0\charscal
ex104 (\u1629?\u1620?\u1576?\u1608?\u1616?). Allame Muzafer na samom \par\pa
rd\qj \li1248\ri940\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 po\u265?etk
u ovoga poglavlja definira zna\u265?enja: Kao prvo, zna\u265?enja \line \up0 \ex
pndtw-5\charscalex100 su one slike koje postoje u ljudskom umu, zbog kojih su sk
ovane \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 rije\u265?i kako bi na njih ukazivale,
i drugo, sama zna\u265?enja se dijele \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 na: \
par\pard\qj \li1248\ri937\sb55\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex10
0 1. Jednostavna zna\u265?enja - to su one umske slike na koje se \up0 \expndtw
-3\charscalex100 ukazuje uz pomo\u263? jednostavnih rije\u265?i. \par\pard\qj \l
i1248\ri941\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 2. Slo\u355?

ena zna\u265?enja - one umske slike na koje se ukazuje \up0 \expndtw-3\charscale
x100 slo\u355?enim rije\u265?ima. \par\pard\ql \li3274\sb0\sl-264\slmult0 \par\p
\cf2\f3\fs23 Partikularan pojam \par\pard\ql \li3905\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \e
xpndtw0\charscalex120 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 )\u1629?\u1574?\u1587?\u1582?
\u1614?\u1627?\u1625?\u1601?\u1616? \up0 \expndtw-3\charscalex100 ( \par\pard\qj
\up0 \expndtw-3\charscalex100 Kada \u265?ovjek \u265?uje niz rije\u265?i k
ao Muhamed, cvijet, drvo, \up0 \expndtw0\charscalex103 Sarajevo, knjiga, olov
ka, zemlja itd., u njemu se javljaju dva \up0 \expndtw-3\charscalex100 osje\u263
?aja koja nisu bila prisutna prije nego \u353?to ih je \u265?uo: \par\pard\qj \l
i1248\ri937\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 a) Osje\u26
3?aj da poznaje ove pojmove, shvata njihova zna\u265?enja \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 i prepoznaje njihove objekte. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb55\sl-262\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) Osje\u263?aj da rije\u265?i takve p
rirode nisu ispravne osim za sebi \up0 \expndtw-2\charscalex100 svojstvena zna\u
265?enja. Ako bi neko \u265?ovjeku donio drvo, a obe\u263?ao \up0 \expndtw-1\cha
rscalex100 mu cvijet, on bi zasigurno ostao zate\u265?en i rekao: \u8220?Ovo je
drvo, \up0 \expndtw0\charscalex102 nije cvijet.\u8221? Prema tome, pojmovi Muham
ed, cvijet, drvo itd. \up0 \expndtw-4\charscalex100 ukazuju isklju\u265?ivo na
sebi pripadaju\u263?e objekte. Pojmovi ove \up0 \expndtw0\charscalex100 vr
ste nazivaju se partikularni pojmovi (\u1629? \u1574?\u1587?\u1600?\u1582? \u16
15?\u1600?\u1624?\u1576?\u1601?\u1616?), a njihova \up0 \expndtw-4\charscalex100
definicija glasi: \u8220?Partikularija (\u1629? \u1587?\u1600?\u1582?\u1574?) j
e pojam koji ne mo\u355?e biti \up0 \expndtw-4\charscalex100 istinit za vi\u353?
e od jedne stvari.\u8221? \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\l
g110}{\bkmkend Pg110}\par\pard\ql \li3312\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3312
calex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Univerzalan pojam \par\pard\ql \li3980\sb57
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ) \up0
\expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw0\charscalex156 \u1611? \u1608? \
u1614?\u1627?\u1625?\u1601?\u1616?( \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par
\pard\qj\li1248\ri900\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 P
osmatranjem vi\u353?e partikularija i njihovim upore\u266?ivanjem \up0 \expndtw5\charscalex100 uvi\u266?aju se dvije stvari: \par\pard\qj \li1248\ri894\sb80\sl
-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 a) U svakoj od ovih partikulari
ja postoje svojstva koja ne \up0 \expndtw0\charscalex101 postoje u drugim. Hasan
nije isto \u353?to i Husejn, Muhamed nije \up0 \expndtw-2\charscalex100 isto \u
353?to i Sadik, drvo nije cvijet itd. Pri njihovom upore\u266?ivanju \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 uo\u265?ava se potpuna razlika izme\u266?u ovih partikularija
100 b) I pored svih razlika, postoje svojstva po kojima su \line \up0 \
expndtw-1\charscalex100 partikularije jednake i zdru\u355?ene. Naprimjer
, partikularije \line \up0 \expndtw0\charscalex104 Muhamed i Husejn su jed
nake sa Hasanom i Alijem u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u265?ovje\u
265?nosti. Drvo i cvijet i pored svih razlika jednaki su po tome \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex100 da oboje pripada rastu\u263?em tijelu (\u1629?\u1616?\u1576?
\u1620? \u1615?\u1600?\u1591?\u1582?). Kamen i drvo pored \line \up0 \expndtw-2\
charscalex100 svih razlika jednaki su u tome \u353?to oboje imaju tjelesnost. Pr
ema \line \up0 \expndtw0\charscalex100 tome, ako bi sve pojedina\u265?ne os
obe \u355?eljeli nazvati jednim \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 imenom, t
j. obuhvatiti jednim pojmom, tada bi za njih rekli da su \line \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 one ljudi. Ako se ovom skupu pridoda drvo, ne mijenjaju\u2
63?i \line \up0 \expndtw0\charscalex104 namjeru da se ozna\u265?e jednim im

enom koje \u263?e sve njih \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 obuhvatati, z
a sviju njih \u263?e se re\u263?i rastu\u263?e tijelo. Tako\u266?er, ako im \lin
e \up0 \expndtw0\charscalex102 se doda kamen i zemlja, tada \u263?e svi oni zaje
dno biti op\u263?enito \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 tijelo. \par\pard\qj
\li1248\ri925\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Tokom pore\
u266?enja u navedenim primjerima razlu\u265?ile su se \line \up0 \expndtw-4\char
scalex100 dvije stvari, i to ono po \u265?emu su \u265?lanovi pore\u266?enja jed
naki i ono \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 po \u265?emu se razlikuju. Poj
am koji obuhvata razli\u265?ite jedinke, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
razli\u265?ite rodove ili razli\u265?ite vrste naziva se op\u263?eniti pojam. \p
Dakle, definicija op\u263?enitog pojma, tj. univerzalije glasi: \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 \u8220?Univerzalija je pojam koji odgovara za vi\u353?e jed
inki, odnosno u \up0 \expndtw-4\charscalex100 sebi mo\u355?e obuhvatati vi\u353?
e od jedne jedinke.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri943\sb59\sl-260\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-3\charscalex100 Primjedba: Na po\u265?etku druge knjige o zna\u265
?enjima re\u265?eno je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 da su zna\u265?enja,
tj. pojmovi umske slike, ali vidimo da se u \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmu
0 \par\pard\ql\li1248\sb239\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\no
supersub\cf1\f2\fs24 110 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\s
b0\sl-240{\bkmkstart Pg111}{\bkmkend Pg111}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmul
lmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 nastavku ponovo
raspravlja na razini rije\u265?i i njihovoj podjeli na \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 univerzalije i partikularije. \par\pard\qj \li1248\ri925\sb56\sl-265\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Odgovor: Mi tako\u266?er prihvatamo da
se univerzalije i \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 partikularije po svojo
j biti odnose na zna\u265?enja, ideje, me\u266?utim, \line \up0 \expndtw0\charsc
alex100 sa aspekta ukazivanja rije\u265?i na zna\u265?enja i \u265?injeni
ce da su \line \up0 \expndtw0\charscalex101 zna\u265?enja, odnosno ideje oz
na\u265?ene rije\u265?ima, rije\u265?i mo\u355?emo \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 figurativno gledano nazvati po imenima onoga \u353?to ozna\u265?avaju.
01 Za op\u263?enit pojam trenutno postojanje objekta u spoljnjem \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex105 svijetu nije nu\u355?no. Prema tome, pogre\u353?no je mi\u35
3?ljenje da su \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 op\u263?eniti pojmovi uvijek
apstrahirani iz postoje\u263?ih partikularnih \line \up0 \expndtw0\charscalex104
pojmova u pojavnom svijetu. Zapravo, oni proistje\u265?u iz \line \up0 \
expndtw0\charscalex100 umje\u353?nosti ljudskog uma i njegove kreativn
osti da od \line \up0 \expndtw0\charscalex102 partikularnih pojmova gradi
op\u263?enite pojmove ili da \u265?ak \line \up0 \expndtw0\charscalex101 pr
etpostavlja pojam za koji je objekt u pojavnom svijetu \line \up0 \expnd
tw0\charscalex101 nemogu\u263?, kao \u353?to je pojam \u8220?sudruga Bo\u355?ij
eg\u8221? ili \u8220?zdru\u355?enost \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dviju
kontradikcija\u8221?. Treba znati da nekada op\u263?eniti pojam mo\u355?e \line
\up0 \expndtw0\charscalex102 imati samo jedan objekt, kao \u353?to je \u8220?nu\
u355?no bi\u263?e\u8221?, tj. Uzvi\u353?eni \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
Bog, za kojeg je nemogu\u263?e postojanje vi\u353?e od jednog objekta. \par\pard
\qj \li1248\ri934\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Primje
dba: Ne prihvatamo da je \u8220?nu\u355?no bi\u263?e\u8221? jedan op\u263?eniti
\up0 \expndtw0\charscalex100 pojam, on je ustvari jedan partikularan pojam, budu
\u263?i da mo\u355?e \up0 \expndtw0\charscalex100 upu\u263?ivati jedino na Svetu
Bit Bo\u355?iju i ni na \u353?ta vi\u353?e, jer postoji \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 samo jedno \u8220?nu\u355?no bi\u263?e\u8221?. Shodno tome, ovaj pojam ne
mo\u355?e biti \up0 \expndtw-3\charscalex100 op\u263?enit, ve\u263? partikulara
n. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb77\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 Odgovor: Prvo, u ovoj primjedbi je do\u353?lo do mije\u353?anja \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex109 pojma (\u1614?\u1627?\u1600?\u1625?\u1601?\u161

6?), tj. rije\u265?i kojom se ukazuje i objekta (\u1602?\u1575?\u1584?\u1592?\u1
616?) na \line \up0 \expndtw0\charscalex105 koji se ukazuje, u ovom slu\u26
5?aju stvarnog uzroka svega \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 postoje\u263?
eg. Drugo, ako bi va\u353?a primjedba bila ispravna, uz \line \up0 \expn
dtw0\charscalex100 pretpostavku da je postojanje nu\u355?nog bi\u263?a ve\u263?
dokazano, onda \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ne bismo imali vi\u353?e potr
ebe za dokazivanjem jednistva, odnosno \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 tevhi
da nu\u355?nog bi\u263?a. Me\u266?utim, sami smo svjedoci da mi tevhid \line \up
0 \expndtw-5\charscalex100 dokazujemo brojnim argumentima, \u353?to samo po sebi
govori da je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 nu\u355?no bi\u263?e jedan op\
u263?eniti pojam za koji je mogu\u263?e pretpostaviti \line \up0 \expndtw-2\char
scalex100 istinitost vi\u353?e jedinki. Prema tome, ograni\u265?enost nu\u355?no
g bi\u263?a na \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\s
x100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 111 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh
11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg112}{\bkmkend Pg112}\par\pard\qj \li1248\sb0\
146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 jed
instvo u jednom objektu ne shvata se iz samog pojma, ve\u263? je \up0 \expndtw-2
\charscalex100 to zbilja koja opstoji van okvira pojma. \par\pard\ql \li1997\sb0
lex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Stvarna partikularija i relativna partikulari
ja \par\pard\ql \li3149\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\no
supersub\cf3\f4\fs23 (\u1629? \u1575?\u1575? \u1569?\u1587?\u1582? \u1626? \u162
9?\u1605?\u1600?\u1633?\u1600?\u1605?\u1600?\u1586? \u1569?\u1587?\u1582?\u1601?
) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri946\sb140\sl-260
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 U logici postoje dva termina za part
ikulariju na koje treba \up0 \expndtw-4\charscalex100 obratiti pa\u355?nju da se
njihova zna\u265?enja ne bi pomije\u353?ala. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\sl
mult0 \par\pard\ql\li1608\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 1.
Stvarna partikularija (\u1629?\u1605?\u1600?\u1633?\u1605?\u1586? \u1569?\u1587
?\u1582?) \par\pard\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\ch
arscalex100 Ono o \u265?emu je do sada bilo rije\u265?i predstavlja stv
arnu \up0 \expndtw0\charscalex102 partikulariju, tj. pojam za koji je nemogu\u26
3?e da bude istinit za \up0 \expndtw-3\charscalex100 vi\u353?e jedinki. \par\par
d\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-6\charscalex100 2. Relativna par
tikularija (\u1629?\u1601?\u1576?\u1595?\u1575? \u1569?\u1587?\u1582?) \par\pard
\qj \li1248\ri930\sb77\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Relati
vna partikularija je nekada sama po sebi op\u263?eniti \up0 \expndtw-2\ch
arscalex100 pojam, ali u pore\u266?enju sa pojmom \u353?irim od sebe, gubi svojs
tvo \up0 \expndtw-4\charscalex100 op\u263?enitosti i prelazi u partikularnost. U
pravo zbog toga, da ne bi \up0 \expndtw0\charscalex103 nastala zbrka pojmova,
ovoj vrsti partikularije dodata je \up0 \expndtw0\charscalex100 odrednica r
elativna. Naprimjer, \u265?ovjek je jedan op\u263?enit pojam \up0 \expndtw0\char
scalex106 koji se mo\u355?e odnositi na vi\u353?e osoba, ali kada se ovaj pojam
\up0 \expndtw-1\charscalex100 uporedi sa pojmom \u355?ivotinja, jasno je uo\u265
?ljivo da je skup kojeg \up0 \expndtw-1\charscalex100 obuhvata \u265?ovjek man
ji od skupa pojma \u355?ivotinje. U ovom \up0 \expndtw0\charscalex101 slu\
u265?aju pojam \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 \u269?ovjek\ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 u posmatranju naspram pojma \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 \u382?ivotinja\ul
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , \up0 \expndtw-3\charscalex100 biti \u263?e relativna
partikularija. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb57\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 Isto tako i pojam \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 \u382?ivotinja
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 u pore\u266?enju sa pojmom \ul0\nosupersub\cf21\f22
\fs23 rastu\u263?eg \line \up0 \expndtw0\charscalex103 tijela\ul0\nosupersub\cf3
\f4\fs23 \u263?e biti relativna partikularija, jer je njen skup manji od \line
\up0 \expndtw0\charscalex101 skupa rastu\u263?eg tijela, kao i \ul0\nosupers
ub\cf21\f22\fs23 rastu\u263?e tijelo\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 u pore\u266
?enju sa \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 op\u

263?enitim tijelom\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , jer ono obuhvata, za razliku od
rastu\u263?eg tijela, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 isklju\u265?ivo jedin
ke bez du\u353?e. Op\u263?enito tijelo u pore\u266?enju sa \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex101 supstancom je relativna partikularija, jer supstanca obuhva
ta i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 bestjelesna bi\u263?a. \par\pard\ql \li
arscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 112 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380
b126\sl-264\slmult0\tx6627 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\
fs23 Zbog toga definicija relativne partikularije glasi: \tab \up0 \expndtw
-3\charscalex100 \u8220?Svaki \par\pard\qj \li1248\ri942\sb0\sl-260\slmult0 \up0
\expndtw-5\charscalex100 pojam u pore\u266?enju sa pojmom \u353?irim od
sebe jeste relativna \up0 \expndtw-5\charscalex100 partikularija.\u8221? \par\
pard\qj \li1248\ri934\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sh
odno ovoj definiciji, stvarna partikularija je \u265?ovjek, a \up0 \expnd
tw0\charscalex103 stvarna univerzalija je supstanca, a sve \u353?to se nalazi i
zme\u266?u \up0 \expndtw0\charscalex101 ovoga dvoga predstavlja \u8220?srednje p
ojmove\u8221?, koji su iz jednog \up0 \expndtw-3\charscalex100 ugla op\u263?enit
i, a iz drugog partikularni. \par\pard\ql \li1668\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
f3\fs23 Podjela univerzalija na jednozna\u269?nicu i vi\u353?ezna\u269?nicu \par
\pard\ql \li3541\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex122 \ul0\nosupersu
b\cf3\f4\fs23 (\u1607?\u1608?\u1576?\u1588?\u1616? \u1626? \u1629?\u1599?\u1575?
\u1627?\u1586?\u1616?) \par\pard\li1608\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1608\sb123
\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw0\charscalex102 Op\u263?eniti pojam iz jednog d
rugog ugla dijeli se na:\par\pard\li1608\sb61\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-6
\charscalex100 a) op\u263?enitu jednozna\u265?nicu (\t \up0 \expndtw0\charscalex
102 \u1629?\u1599?\u1575?\u1627?\u1586?\u1616? \u1628?\t \up0 \expndtw0\charscal
ex102 \u1611? \u1600?\u1608?),\par\pard\li1608\sb61\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \exp
ndtw-6\charscalex100 b) op\u263?enitu vi\u353?ezna\u265?nicu (\t \up0 \expndtw0\
charscalex102 \u1607?\u1600?\u1608?\u1576?\u1588?\u1616? \u1628?\t \up0 \expndtw
0\charscalex102 \u1611? \u1600?\u1608?).\par\pard\qj \li1248\ri925\sb59\sl-264\s
lmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Kada se u obzir uzme jedna unive
rzalija i uporedi sa \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinkama skupa koje obuhv
ata, primijetit \u263?emo da ona odgovara \up0 \expndtw-1\charscalex100 jedinkam
a tog skupa nekada jednakim, a nekada razli\u265?itim \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 intezitetom. Naprimjer, kada se pojam \u265?ovjeka upore\u266?u
je sa \up0 \expndtw0\charscalex101 jedinkama koje obuhvata, o\u265?igledno
je da se prema svim \up0 \expndtw-4\charscalex100 jedinkama odnosi na jednak
na\u265?in. Husejn je u istoj mjeri \u265?ovjek \up0 \expndtw0\charscalex100 ka
o i Hasan, Sadik, D\u355?afer itd. Prema tome, pojam \u265?ovjek nije \up0 \expn
dtw-2\charscalex100 istinitiji, hronolo\u353?ki ne prednja\u265?i i nije ve\u263
?eg inteziteta za jednu \up0 \expndtw-3\charscalex100 osobu u odnosu na drug
e. Na isti na\u265?in se tretiraju i drugi \up0 \expndtw-3\charscalex100
pojmovi kao zlato, \u355?ivotinja, drvo itd. \par\pard\qj \li1248\ri928\sb57\sl264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Primjedba: Neko \u263?e re\u263?
i: \u8220?Mi nikada ne\u263?emo prihvatiti da se \up0 \expndtw-3\charscalex100 p
ojam \u265?ovjek jednako odnosi na plemenite i pro\u265?i\u353?\u263?ene ljude k
ao \up0 \expndtw0\charscalex105 i na zle i nemoralne. Kako je mogu\u263?e da se
istinitost pojma \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?\u265?ovjek\u8221? jednak
o odnosi na najplemenitije stvorenje, pe\u265?ata \up0 \expndtw-3\charscale
x100 poslanika, Muhammeda, s.a.v.a., ili Isaa, a.s., \u265?ijim je ro\u266?enjem
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovje\u265?anstvo po\u265?a\u353?\u263?eno,
kao i na ona najni\u355?a? \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 113 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8

380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg114}{\bkmkend Pg114}\par\pard\qj \l
8\ri931\sb126\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub
\cf3\f4\fs23 Odgovor: U primjedbi je ponovo do\u353?lo do mije\u353?anja pojma i
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 objekta. Ono \u353?to plemenite ljude \u265
?ini posebnim jeste zbilja koja \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nije obuva\u
263?ena pojma \u265?ovje\u265?nosti, a to su moralne odlike, lijepo \line \up0 \
expndtw-3\charscalex100 pona\u353?anje itd. Prema tome, \u265?ovjek je sa aspekt
a pojma u potpuno \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 istovjetnom odnosu prema
objektima koje obuhvata. Ovakav \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pojam n
aziva se jednozna\u265?na univerzalija ( \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1629?\u
1599?\u1575?\u1627?\u1586?\u1616? \u1628? \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1611?
\u1600?\u1608?). \par\pard\qj \li1248\ri929\sb57\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expn
dtw-1\charscalex100 U nekim slu\u265?ajevima je odnos op\u263?enitog pojma
spram \line \up0 \expndtw0\charscalex105 pripadaju\u263?ih objekata razli\u2
65?it. To zna\u265?i da je taj pojam \line \up0 \expndtw0\charscalex100 do
sljedniji ili istinitiji za jedan objekat naspram drugog ili je u \line \up0 \ex
pndtw-1\charscalex100 prednosti nad njim. Naprimjer, pojam svjetlosti - njegov o
dnos \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 spram svjetlosti Sunca je dosljedni
ji i istinitiji u odnosu na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 svjetlost j
edne svije\u263?e, ili pojam bjeline snijega naspram bjeline \line \up0 \expndtw
-4\charscalex100 papira. Tako\u266?er, pojam bitka je dosljedniji za nu\u355?no
bi\u263?e od svih \line \up0 \expndtw0\charscalex104 drugih stvorenih bi\u263?a,
a bitak uzroka je uvijek u prednosti u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 odno
su na bitak posljedice. Ovi pojmovi se, dakle, prema svojim \line \up0 \expndtw3\charscalex100 objektima ne odnose, poput jednozna\u265?nih univerzalija, jedna
kim, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ve\u263? razli\u265?itim intenzitetom.
Ovakav pojam se naziva vi\u353?ezna\u265?na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
univerzalija ( \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1607?\u1608?\u1576?\u1588?\u1616
? \u1628? \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1611? \u1600?\u1608?), \u353?to upu\u2
63?uje da ona u sebi posjeduje \par\pard\ql \li1248\sb17\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 razli\u265?itost. \par\pard\qj \li1248\ri907\sb57\sl-264\s
lmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ovim je postalo jasno da u logici pos
toje dvije univerzalije, \up0 \expndtw0\charscalex101 op\u263?enita jednozna\u2
65?nica i op\u263?enita vi\u353?ezna\u265?nica. U slu\u265?aju \up0 \expndt
w-3\charscalex100 op\u263?enite jednozna\u265?nice, me\u266?usobno razlikovanje
njenih objekata \up0 \expndtw-2\charscalex100 odnosi se na zbilju izvan op\
u263?enitog pojma, a kod op\u263?enite \up0 \expndtw0\charscalex103 vi\u353?
ezna\u265?nice razlika se ogleda u intenzitetu podudarnosti \up0 \expndtw3\charscalex100 objekata sa op\u263?enitim pojmom. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-2
t0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 114 \par\pard\sect\
sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg115}{\bkmkend Pg1
\par\pard\ql\li1608\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosup
ersub\cf3\f4\fs23 Vje\u355?be: \par\pard\qj \li1608\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard
\qj\li1608\ri933\sb120\sl-260\slmult0\tx1954 \up0 \expndtw0\charscalex102 1. U
sljede\u263?im stihovima odredite op\u263?enite i partikularne \line\tab \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 imenice! \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 a) Nije ta\u265?no da \u263?e \u265?ovjek ostvariti sve
\u353?to pri\u355?eljkuje. \par\pard\qj \li1968\ri941\sb80\sl-260\slmult0 \up0 \
expndtw-1\charscalex100 Koliko li samo vjetrova pu\u353?e suprotno \u355?eljenom
smjeru \up0 \expndtw-3\charscalex100 brodova. \par\pard\qj \li1608\ri2285\sb11\
sl-320\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) On je onaj kojeg poznaju

i Meka i Hid\u355?az, \line\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 Poznaju ga tako\u
266?er i Hil i Harem. \par\pard\qj \li1608\ri1782\sb20\sl-320\slmult0\tx1956 \up
0 \expndtw-4\charscalex100 c) Mi smo, a i vi ste, s onim \u353?to imamo zadovol
jni, \line\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 Naravno, mi\u353?ljenja su razli\u2
65?ita. \par\pard\qj \li1428\ri935\sb50\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw-2\ch
arscalex100 2. Objasnite da li su pojmovi Sunce, Mjesec, Zemlja i Feniks \line\
tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 stvarne partikularije ili op\u263?eniti pojmov
i i za\u353?to? \par\pard\ql \li1428\ri934\sb52\sl-270\slmult0\tx1788\tx1788 \up
0 \expndtw-2\charscalex100 3. U slu\u265?aju da je odre\u266?ena knjiga u ruci
va\u353?eg prijatelja i vi \line\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 mu ka\u355?et
e: \u8220?Daj mi knjigu!\u8221?, da li je pojam knjige u ovoj \line \tab \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 re\u265?enici partikularija ili univerzalija? \par\pard\q
l \li1428\ri936\sb51\sl-270\slmult0\tx1788\tx1788 \up0 \expndtw-3\charscalex100
4. Kada odete do jedne prodavnice knjiga i ka\u355?ete prodava\u265?u: \line\ta
b \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?\u354?elim rje\u265?nik\u8221?, da li
je rije\u265? rje\u265?nik u ovoj re\u265?enici \line \tab \up0 \expndtw-3
\charscalex100 partikularija ili univerzalija? \par\pard\ql \li1428\ri938\sb59\s
l-260\slmult0\tx1788\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex103 5. Me\u266?u
sljede
\u263?im
op\u263?enitim
pojmovima
odredite \line\tab \up0 \expndtw0\cha
rscalex100 vi\u353?ezna\u265?nice i jednozna\u265?nice: nau\u265?nik, pisac,
olovka, \line \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 crnilo, cvijet, voda, svjetlo
, \u355?ivot, snaga, ljepota. \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 6. Navedite tri primjera za relativnu partikulariju? \par\
pard\qj \li1428\ri944\sb80\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw-3\charscalex100 7
. U \u265?emu je razlika izme\u266?u relativne i stvarne partikularije? \line\t
ab \up0 \expndtw-3\charscalex100 Objasnite! \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmu
ar\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb79\sl-276\slmult0 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 115 \par\pard\sect\sectd\
fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg116}{\bkmkend Pg116}\pa
\cf2\f3\fs23 Pojam i objekat \par\pard\ql \li3617\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw0\charscalex153 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1602?\u1575?\u1584?\u1592?\u16
16? \u1626? \u1614?\u1627?\u1625?\u1601?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-270
rscalex102 U logici se \u265?esto koriste termini pojam i objekat. Kada se \up0
\expndtw-4\charscalex100 suo\u265?imo sa pojavnim svijetom i \u355?elimo govorit
i o njemu, javljaju \up0 \expndtw-4\charscalex100 se najmanje dvije stvari: \par
\pard\qj \li1248\ri941\sb54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 a)
Umska slika, tj. ono \u353?to se, od stvari spoljnjeg svijeta, \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex100 odslikava u umu posredstvom \u265?ula. Pri definiranju
znanja \line \up0 \expndtw0\charscalex100 govorilo se o ovoj slici, pa je re\u
265?eno da je znanje ste\u265?ena slika \line \up0 \expndtw0\charscalex100 odre\
u266?ene stvari u umu. Ova slika se naziva pojam (\u1614?\u1627?\u1625?\u1601?\u
1600?\u1616? \u1576?\u1632? \u1629?\u1621?\u1600?\u1608?\u1616?). \par\pard\qj \
li1248\ri896\sb57\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b) Spoljnj
e bi\u263?e, tj. ono bi\u263?e \u265?ija se slika formirala u umu i \line \up0 \
expndtw-3\charscalex100 \u265?ije se definiranje ili prepoznavanje ostvaruje upr
avo putem ove \line \up0 \expndtw0\charscalex101 slike. Ovo spoljnje bi\u263?e s
obzirom na njegovu podudarnost sa \line \up0 \expndtw0\charscalex103 slikom naz
ivamo objektom (\u1602?\u1575?\u1584?\u1592?\u1600?\u1616?). Prema tome, umska s
lika \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 osobe po imenu Muhamed je partikul
arni pojam, a osoba u \line \up0 \expndtw0\charscalex103 spoljnjem svijetu
je objekat ovog pojma i on je stvarna \line \up0 \expndtw-1\charscalex10
0 partikularija. Isto tako je u slu\u265?aju pojma \u355?ivotinja, koji
je \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ustvari op\u263?eniti pojam, a jedink

e na koje se on odnosi u \line \up0 \expndtw0\charscalex100 spoljnjem sv
ijetu, kao \u353?to su \u265?ovjek, konj, ptica itd., \line \up0 \
expndtw-3\charscalex100 predstavljaju njegove objekte. Tako\u266?er, slika pojma
\ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 nepostojanje \line \up0 \expndtw0\charscalex102 \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 u na\u353?em umu je jedan op\u263?eniti pojam i sve o
no na \u353?ta se ovaj \line \up0 \expndtw0\charscalex100 pojam odnosi, a \u353?
to je zapravo nepostojanje zbilje, predstavlja \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 njegov objekat. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb76\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw0\charscalex101 Napomena: Iz prvih dvaju primjera, Muhamed i \u355?ivotinja
, \line \up0 \expndtw0\charscalex101 jasno je da umska slika mo\u355?e biti part
ikularija i univerzalija, a \line \up0 \expndtw0\charscalex101 njihovi objekti
stvarna ili relativna partikularija. Iz tre\u263?eg \line \up0 \expndtw-1\
charscalex100 primjera, tj. pojma nepostojanje proizlazi da nije nu\u355?
no da \line \up0 \expndtw0\charscalex102 objekat pojma bude zbilja spoljnjeg sv
ijeta. Zapravo, objekat \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 predstavlja onu stva
r na koju se odnosi ili kojoj odgovara pojam, \line \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 makar ona bila nepostoje\u263?a, tj. ne posjedovala zbilju u spoljnjem \line \
up0 \expndtw-5\charscalex100 svijeta. Ovdje treba re\u263?i da je odgovor na ovu
problematiku dat u \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 filozofiji. \par\pard\ql
li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb78\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 116 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw
8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg117}{\bkmkend Pg117}\par\pard\ql \
3 Naziv i imenovano \par\pard\ql \li2301\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 ili ukazivanje pojma na prostorni odraz \par\pard\ql \li3752\sb57\sl264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex232 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1618?\u1
627?\u1621?\u1600?\u1608?\u1616? \u1626? \u1618?\u1575?\u1627?\u1621?\u1600?\u16
07?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-280\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb83\sl-2
80\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex106 Naredna dva termina koja se javlja
ju u logici su naziv i \up0 \expndtw-3\charscalex100 imenovano. Radi njihovog ob
ja\u353?njenja, u uvodu treba re\u263?i: \par\pard\ql \li1608\sb54\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a) Sud se odnosi samo na pojam \par\pard\qj \li
1248\ri933\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Nekada \u265?
ovjek umsku sliku uprili\u265?uje u umu i o njoj donosi \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex106 sud. U ovom slu\u265?aju razmatra se samo pojam, kao kada se, \line \
up0 \expndtw0\charscalex100 razmi\u353?ljaju\u263?i o nekoliko imena, djetetu \u
355?eli odabrati ime, pa se \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ka\u355?e: \u822
0?Ime Ahmed je ljep\u353?e od ostalih imena\u8221?, ili: \u8220?Ime Fatima \line
\up0 \expndtw-2\charscalex100 odgovara vi\u353?e od ostalih.\u8221? Ili, kada s
e u definiciji pojma \u265?ovjek \line \up0 \expndtw0\charscalex104 ka\u355?e: \
up0 \expndtw0\charscalex102 \u8220?\u264?ovjek je razumna \u355?ivotinja\u
8221?; ovaj \u265?ovjek je, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 terminolog
ijom logike, \u265?ovjek primarne predikacije, \u353?to zna\u265?i da \line \up0
\expndtw0\charscalex102 je sud donesen za sami umski pojam bez obra\u263?anja p
a\u355?nje na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 spoljnji svijet. \par\pard\ql
\li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b) Sud o objektu \par
\pard\qj \li1248\ri925\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Ne
kada se umska slika uprili\u265?uje samo da bi se putem nje \up0 \expndtw-1\char
scalex100 razmotrile zbilje spoljnjeg svijeta i da bi im predicirali atributi. \
up0 \expndtw-1\charscalex100 Naprimjer, ka\u355?e se: \u8220?\u264?ovjek je bi\u
263?e koji se smije\u8221?, ili: \u8220?\u264?ovjek \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 je znalac\u8221?, i sl. Zna\u265?i, ovim umskim slikama ukazuje se na ljude \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 u spoljnjem svijetu i sud se odnosi na same objekte.
100 U ovim slu\u265?ajevima umske slike, odnosno pojmovi tretiraju \up0 \expndtw
0\charscalex107 se kao \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 nazivi\ul0\nosupersub\cf3\f
4\fs23 (\u1618?\u1575?\u1627?\u1621?\u1600?\u1607?), a objekti u spoljnjem svij

etu \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 imenovano \up0 \expndtw0\charscalex108 \ul0\no
supersub\cf3\f4\fs23 (\u1618?\u1627?\u1600?\u1621?\u1600?\u1608?\u1616?). \par\p
li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb102\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 117 \par\pard\sect\sectd\fs24\paper
w8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg118}{\bkmkend Pg118}\par\pard\ql
23 Primarna esencijalna i ustaljena tehni\u269?ka predikacija \par\pard\ql \li28
(\u1629?\u1600?\u1607?\u1576?\u1621?\u1591? \u1606?\u1632?\u1576?\u1588? \u1611?
\u1617?\u1586? \u1626? \u1629?\u1585?\u1575?\u1585? \u1629?\u1612?\u1617?\u1626?
\u1575? \u1611?\u1617?\u1586?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard
\qj\li1248\ri933\sb113\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Razumi
jevanje ovih dvaju novih termina u logici bit \u263?e \line \up0 \expndt
w0\charscalex104 lahko, ako se razumjelo prethodno poglavlje o nazivu i
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 imenovanom. Nekada u umu \u265?inimo prisutn
im pojam \u265?ovjek da \line \up0 \expndtw0\charscalex101 bismo u vezi sa samim
pojmom donijeli neki sud. Naprimjer: \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220
?\u264?ovjek je razumno bi\u263?e.\u8221? \u264?ovjek iz ovoga primjera je \u265
?ovjek \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 primarne esencijalne predikacije.
Me\u266?utim, ako se ista ova \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 mentalna
slika, odnosno znanje posmatra kao posrednik koji \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex101 ukazuje na spoljnji svijet, kao u primjeru: \u8220?\u264?ovjek je zna
lac\u8221?, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 onda je ovo \u265?ovjek ustaljen
e tehni\u265?ke predikacije. To zna\u265?i da je \line \up0 \expndtw-2\charscale
x100 osoba iz gornjeg primjera u spoljnjem svijetu znalac. Prema \line \up
0 \expndtw0\charscalex104 tome, \u265?ovjek koji je razmatran kao razumsko bi\u2
63?e je \u265?ovjek \line \up0 \expndtw0\charscalex102 primarne predikacije, a
\u265?ovjek znalac je \u265?ovjek ustaljene \line \up0 \expndtw0\charscale
x103 predikacije. Radi boljeg razumijevanja obratite pa\u355?nju na \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 sljede\u263?e primjere: \par\pard\ql \li1608\sb0\s
l-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb133\sl-264\slmult0\tx3444 \up0 \expndtw0\cha
rscalex102 1. Filozofi ka\u355?u: \tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?O
apsolutnom ni\u353?ta se ne mo\u355?e dati \par\pard\qj \li1248\ri942\sb0\
sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 nikakvo izvje\u353?\u263?e.\u8221?
Drugim rije\u265?ima, o nepostojanju se ne mo\u355?e \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 ni\u353?ta re\u263?i jer da bi se govorilo o ne\u265?emu, to mora postojati i
biti \up0 \expndtw-2\charscalex100 izvor utjecaja. \par\pard\qj \li1248\ri937\s
b52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Primjedba: Sama ova tvrdn
ja: \u8220?O ne\u265?emu nepostoje\u263?em se \up0 \expndtw0\charscalex100 ne mo
\u355?e izvijestiti\u8221?, predstavlja jedno izvje\u353?\u263?e, i shodno tome,
\up0 \expndtw-4\charscalex100 kako mo\u355?ete tvrditi da o nepostoje\u263?em n
ema izvje\u353?\u263?a? \par\pard\qj \li1248\ri940\sb55\sl-264\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw-4\charscalex100 Odgovor: Nepostojanje kao subjekt gornje propozi
cije je \line \up0 \expndtw0\charscalex102 nepostojanje po primarnoj predikacij
i, a to zna\u265?i da postoji u \line \up0 \expndtw0\charscalex103 umu samo kao
pojam. Me\u266?utim, nepostojanje o kojem se ne \line \up0 \expndtw0\charscalex1
03 mo\u355?e izvijestiti je nepostojanje po ustaljenoj predikaciji, a to \line \
up0 \expndtw-1\charscalex100 zna\u265?i da se o objektu nepostojanja u spoljnjem
svijetu ne mo\u355?e \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 izvijestiti. \par\pard
\li1248\sb23\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2
\fs24 118 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmk
start Pg119}{\bkmkend Pg119}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj

p0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 2. Logi\u265?ari ka\u355
?u: \u8220?Nemogu\u263?e je da partikulariji odgovara \up0 \expndtw-3\charscale
x100 vi\u353?e jedinki.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri927\sb56\sl-265\slmult0\fi
360\tx2776 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Primjedba: \tab \up0 \expndtw0\charscal
ex102 \u8220?Ova knjiga\u8221? je partikularija, kao \u353?to su i \line\
up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Muhamed\u8221?, \u8220?Ali\u8221?, \u8220?Me
dina\u8221?, \u8220?Meka\u8221? i hiljade drugih primjera. \line \up0 \expndtw0\
charscalex105 Shodno ovome, kako mo\u355?ete re\u263?i da je nemogu\u263?e da je
dnoj \up0 \expndtw-4\charscalex100 partikulariji odgovara vi\u353?e jedinki,
kada na ovim primjerima \up0 \expndtw-4\charscalex100 vidimo da je takav slu
\u265?aj mogu\u263?. \par\pard\qj \li1248\ri927\sb56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \
expndtw-2\charscalex100 Odgovor: Partikularni pojam primarnom predikacijom jeste
\up0 \expndtw-2\charscalex100 univerzalija, a ne partikularija, zato mu i odgov
ara vi\u353?e jedinki. \up0 \expndtw-1\charscalex100 Me\u266?utim, partikularno
st objekta je partikularija ustaljenom \up0 \expndtw-3\charscalex100 predika
cijom i u tom slu\u265?aju mu ne odgovara vi\u353?e jedinki. Prema \up0 \expndtw
-3\charscalex100 tome, spomenuta tvrdnja da partikulariji ne odgovara vi\u353?e
jedinki \up0 \expndtw-3\charscalex100 odnosi se na partikulariju ustaljene predi
kacije. \par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb138\sl-264\slmult0
\fi360\tx4159\tx6314 \up0 \expndtw0\charscalex101 3. U metodologiji fikha\tab
\up0 \expndtw0\charscalex104 ( \u1623?\u1605?\u1600?\u1601?\u1612?\u1575? \u161
0?\u1627?\u1591?\u1575?) se ka\u355?e:\tab \up0 \expndtw0\charscalex104 \u8220
?\ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 Mud\u382?mel\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\f
i0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1611?\u1617?\u158
3?\u1616?) je rije\u265? kojoj nije jasno zna\u265?enje.\u8221?\par\pard\qj \li1
248\ri936\sb51\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Primjedba: Ako
mud\u355?mel nije jasna rije\u265?, nemogu\u263?e ju je \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 definirati, a vi je gornjom re\u265?enicom definirate. \par\pard\qj \li124
8\ri938\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex106 Odgovor: Pojam
mud\u355?mel je jasan ako se posmatra \up0 \expndtw-2\charscalex100 primarn
om predikacijom, tj. rije\u265? kojoj nije jasno zna\u265?enje. \up0 \exp
ndtw-1\charscalex100 Me\u266?utim, mud\u355?mel kojem nije jasno zna\u265?e
nje je mud\u355?mel \up0 \expndtw-3\charscalex100 ustaljene predikacije. \par\
24 119 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmksta
rt Pg120}{\bkmkend Pg120}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li
08\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\ch
arscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Vje\u355?be: \par\pard\li1248\sb0\sl-264
\slmult0\par\pard\li1248\sb122\sl-264\slmult0\fi360\tx3965 \up0 \expndtw0\charsc
alex100 1. Ako mufesir ka\u355?e:\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Nej
asni ajeti su jasni\u8221?, nau\u265?nik\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\
fi0\tx3305 \up0 \expndtw0\charscalex100 metodologije fikha:\tab \up0 \expndtw0\
charscalex100 \u8220?Mud\u355?mel je onaj koji rasvjetljava\u8221?, i\par\p
ard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tx2109\tx5644 \up0 \expndtw0\charscalex100 log
i\u265?ar:\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Partikularija je univerzali
ja\u8221?, ili:\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Univerzalija ne\par\pa
rd\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw0\charscalex100 postoji u spoljn
jem svijetu\u8221?, kako \u263?ete rije\u353?iti ove prividne\par\pard\li1
248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw0\charscalex100 kontradikcije?\par\pard\
ql \li1608\sb50\sl-264\slmult0\tx3807 \up0 \expndtw0\charscalex103 2. Ako osob
a ka\u355?e: \tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?Uzrok i posljedica su

korelativni \par\pard\qj \li1248\ri932\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw-1\char
scalex100 pojmovi, a dva korelativna pojma dolaze zajedno u postojanje, \line \u
p0 \expndtw0\charscalex106 prema tome i uzrok i posljedica trebali bi u postojan
je do\u263?i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zajedno.\u8221? Me\u266?utim, p
oznato je da to nije ta\u265?no, jer je vi\u353?e nego \line \up0 \expndtw-5\cha
rscalex100 o\u265?igledno da uzrok prethodi posljedici. Objasnite kako se rje\u3
53?ava \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ovaj sofizam! Primjer istog proble
ma postoji i kod pojmova \line \up0 \expndtw0\charscalex102 \u8220?otac i si
n\u8221?. \u352?ta je glavni odgovor koji rje\u353?ava korijen sli\u265?nih \lin
e \up0 \expndtw-3\charscalex100 problema? \par\pard\qj \li1248\ri935\sb51\sl-264
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 3. Napi\u353?ite ta\u265?an odgo
vor na sljede\u263?u primjedbu! Neka \up0 \expndtw0\charscalex100 osoba ka\u
355?e: \u8220?O slovu se ne mo\u355?e izvijestiti\u8221?, odnosno slovo ne \up0
\expndtw0\charscalex100 mo\u355?e biti subjekt kojem se pripisuje predikat, a ne
ko prigovori \up0 \expndtw-3\charscalex100 da upravo ova re\u265?enica opovr
gava samu sebe jer se u njoj \up0 \expndtw-3\charscalex100 izvijestilo o s
lovu, tj. slovo se javlja kao subjekt re\u265?enice kojem \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 je pripisan predikat. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\
0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb83\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charsca
lex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 120 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\pape
rh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg121}{\bkmkend Pg121}\par\pard\ql \li2194\sb
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 \u268?e
tverovrsni odnosi me\u270?u univerzalijama \par\pard\ql \li3790\sb57\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw-10\charscalex93 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1606?\u1579?\u1
585?\u1575? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult
0 \par\pard\qj\li1248\ri893\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex
105 Jedna od tema logike o kojoj se raspravlja u poglavlju o \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 univerzalijama jeste odnos izme\u266?u dviju univerzalija. \par\pard\
ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Podsje\u263?anje na
ve\u263? re\u265?eno: \par\pard\qj \li1248\ri926\sb58\sl-262\slmult0\fi360 \up0
\expndtw0\charscalex106 U raspravi o rije\u265?ima je obja\u353?njeno da su rij
e\u265?i, kada se \line \up0 \expndtw0\charscalex100 upore\u266?uju me\u266?uso
bno s obzirom na njihovo zna\u265?enje, ili \line \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 sinonimi ili razli\u265?ite rije\u265?i. Sinonimi su one rije\u265?i koje
imaju isto \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 zna\u265?enje, a razli\u265?ite
rije\u265?i su rije\u265?i koje su svaka zasebno \line \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 skovane za posebna zna\u265?enja izme\u266?u kojih nema odnosa. Pre
ma \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 tome, razlikovanje kod sinonima jeste sa
aspekta pojmova, a kod \line \up0 \expndtw0\charscalex102 razli\u265?itih rije\u
265?i sa aspekta zna\u265?enja. Me\u266?utim, postoji i drugi \line \up0 \expndt
w-3\charscalex100 oblik razlikovanja o kojem \u263?e u nastavku biti rije\u265?i
. \par\pard\ql \li2777\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2777\sb133\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Razlikovanje kod un
iverzalija \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri879\sb1
09\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs2
3 Zna\u265?enje razlikovanja (\u1619?\u1632?\u1576?\u1580?\u1585?) u trenutnoj r
aspravi o odnosima \up0 \expndtw-3\charscalex100 izme\u266?u dviju univerzalija
jeste sa aspekta njihovih objekata, a ne \up0 \expndtw0\charscalex100 pojmova. V
idimo da samo razlikovanje ima razli\u265?ita zna\u265?enja \up0 \expndtw-3\char
scalex100 ovisno o poglavlju u kojem se rasprava vodi. \par\pard\qj \li1248\ri89
7\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Na po\u265?etku smo uk
azali na zna\u265?enje razlikovanja u raspravi \up0 \expndtw-2\charscalex100 o r

ije\u265?ima, gdje se ono posmatra sa aspekta brojnosti zna\u265?enja i \up0 \ex
pndtw0\charscalex100 me\u266?usobnog odnosa rije\u265?i, me\u266?utim ovdje je g
ovor o odnosu \up0 \expndtw-4\charscalex100 izme\u266?u samih zna\u265?enja sa a
spekta njihovog u\u265?e\u353?\u263?a ili neu\u265?e\u353?\u263?a u \up0 \expndt
w-3\charscalex100 objektu. Dakle, preduvjet trenutne rasprave je da zna\u265?enj
a rije\u265?i \up0 \expndtw-3\charscalex100 obavezno budu razli\u265?ita sa aspe
kta pojma. U slu\u265?aju da su rije\u265?i \up0 \expndtw-4\charscalex100 sinoni
mi, tj. da nemaju vi\u353?e od jednog zna\u265?enja, onda bi njihovo \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 upore\u266?ivanje bilo besmisleno. To je kao kada biste rekli
: \u8220?Kakav \up0 \expndtw-3\charscalex100 odnos imam ja sa samim sobom?\u8221
? \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult0
ersub\cf1\f2\fs24 121 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\
sl-240{\bkmkstart Pg122}{\bkmkend Pg122}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0
\par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \p
ar\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri942\sb146\sl-260\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Pitanje: Za\
u353?to se ne mo\u355?e pretpostaviti odnos izme\u266?u stvari i \up0 \expndtw-4
\charscalex100 nje same? \par\pard\qj \li1248\ri939\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \u
p0 \expndtw0\charscalex103 Odgovor: Zato \u353?to, u osnovi, odnos opstoji izme\
u266?u dvije \up0 \expndtw0\charscalex103 razli\u265?ite stvari. Nedostajanjem b
ilo koje strane odnosa i sam \up0 \expndtw-3\charscalex100 odnos gubi smisao. \p
Obja\u353?njenje: Uvijek kada se uporede dva zna\u265?enja (\u1629?\u1621?\u160
0?\u1608?\u1616?) \line \up0 \expndtw0\charscalex103 razli\u265?itih pojmova (\u
1614?\u1627?\u1625?\u1601?\u1616?), ona su po svim objektima ili jednaka \line \
up0 \expndtw-4\charscalex100 ili nejednaka. U prvom slu\u265?aju se nazivaju ekv
ipolentni pojmovi \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 (\u1618?\u1576?\u1632?\u16
26?\u1576?\u1591?\u1586?\u1616?). U drugom slu\u265?aju, kada zna\u265?enja
uop\u263?e nemaju \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 zajedni\u265?kih objeka
ta, pojmovi se nazivaju disparatnim (\u1618?\u1576?\u1621?\u1632?\u1576?\u1580?\
u1586?\u1616?). \line \up0 \expndtw0\charscalex101 U slu\u265?aju kada su zna\u2
65?enja jednog pojma obuhva\u263?ena drugim \line \up0 \expndtw0\charscalex102 p
ojmom, takvi pojmovi se nazivaju subordinirani pojmovi ( \u1614?\u1627?\u1617?\u
1607? \par\pard\qj \li1246\ri937\sb0\sl-270\slmult0\fi64 \up0 \expndtw0\charscal
ex109 \u1603?\u1613?\u1600?\u1616? \u1589?\u1627?\u1592?\u1582? \u1626?). A u sl
u\u265?aju kada dva pojma imaju samo neka \line \up0 \expndtw0\charscalex107 zaj
edni\u265?ka zna\u265?enja, nazivaju se interferiraju\u263?im ( \u1589?\u1627?\u
1592?\u1582? \u1626? \u1614?\u1627?\u1617?\u1607? \line \up0 \expndtw0\charscale
x108 \u1623?\u1582?\u1626? \u1619?\u1616?). \par\pard\qj \li1248\ri936\sb51\sl-2
60\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Dakle, uporedimo li dvije uni
verzalije, me\u266?u njima \u263?e \up0 \expndtw-3\charscalex100 neizbje\u355
?no vladati gore navedena \u265?etiri odnosa, prema kojima se \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 univerzalni pojmovi dijele na: \par\pard\ql \li1788\sb77\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 1. ekvipolentne (\u1618?\u1576?\u1632?\u1626?\
u1576?\u1591?\u1586?\u1616?), \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-9\charscalex100 2. disparatne (\u1618?\u1576?\u1621?\u1632?\u1576?\u1580?\u
1586?\u1616?), \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscale
x125 3. subordinirane (\u1603?\u1613?\u1600?\u1616? \u1589?\u1627?\u1592?\u1582?
\u1626? \u1614?\u1627?\u1617?\u1607?), \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw0\charscalex130 4. interferiraju\u263?e (\u1623?\u1582?\u1626? \u1
619?\u1616? \u1589?\u1627?\u1592?\u1582? \u1626? \u1614?\u1627?\u1617?\u1607?).
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Ekvipolentni pojmovi
\par\pard\ql \li4032\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-8\charscalex100 \ul0\nosu
persub\cf3\f4\fs23 (\u1618?\u1576?\u1632?\u1626?\u1576?\u1591?\u1586?\u1616?) \p
ult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Upore\u266?uju\u263?i dva pojma, \u265?
ovjek i onaj koji se smije, uo\u265?ava \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 se

da svi objekti pojma \u265?ovjek odgovaraju, tj. istovremeno \line \up0 \
expndtw-3\charscalex100 obuhvataju i sve objekte pojma onaj koji se smije. Zato
mo\u355?emo \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 re\u263?i: \up0 \expndtw0\charsc
alex107 \u8220?Svaki \u265?ovjek je onaj koji se smije\u8221?, a ta\u265?no je i
kada \line \up0 \expndtw0\charscalex101 ka\u355?emo obrnuto: \u8220?Svako ko se
smije je \u265?ovjek.\u8221? Dakle, odnos \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmul
23}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult
\par\pard\qj\li1248\ri931\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 izme\u266?u ova dva pojma sa aspekta njihovih objekata
je jednak, tj. \up0 \expndtw-1\charscalex100 ekvipolentan. Prikazan matemati\u26
5?kim simbolom ovaj odnos se \up0 \expndtw-4\charscalex100 ozna\u265?ava kao A =
B. U na\u353?em primjeru skup A je pojam \u265?ovjek, \up0 \expndtw-4\charscale
x100 a skup B je pojam onaj koji se smije. \par\pard\ql \li3298\sb0\sl-264\slmul
osupersub\cf2\f3\fs23 Disparatni pojmovi \par\pard\ql \li4085\sb57\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw-10\charscalex86 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1618?\u1576?\u162
1?\u1632?\u1576?\u1580?\u1586?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \
0 U slu\u265?aju kada dva pojma ne posjeduju zajedni\u265?ku jedinku \up0 \expnd
tw0\charscalex102 ili objekat, izme\u266?u njih vlada disparatni odnos. Prema to
me, \up0 \expndtw-4\charscalex100 izme\u266?u svih opozicionih (\u1611?\u1579
?\u1576?\u1605?\u1586?\u1616?) i nekih disparatnih pojmova \up0 \expndtw-1\c
harscalex100 (\u1601?\u1612?\u1576?\u1582?\u1616?), kao \u353?to su \u8220?kamen
\u8221? i \u8220?\u355?ivotinja\u8221?, o kojima je bilo rije\u265?i \up0 \expnd
tw0\charscalex100 u drugoj podjeli rije\u265?i, vlada disparatni odnos. Dva disp
aratna \up0 \expndtw0\charscalex101 pojma su kao dvije paralele u matematici koj
e, ma koliko bile \up0 \expndtw-2\charscalex100 duge, nikada se ne dodiruju. Pri
kazan matemati\u265?kim simbolom \up0 \expndtw-3\charscalex100 ovaj odnos se ozn
a\u265?ava kao A x B. \par\pard\ql \li3125\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li312
Subordinirani pojmovi \par\pard\ql \li3490\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\c
harscalex168 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1603?\u1613?\u1600?\u1616? \u1589?\u
1627?\u1592?\u1582? \u1626? \u1614?\u1627?\u1617?\u1607?) \par\pard\qj \li1248\s
ndtw-1\charscalex100 Kada se uporede dva pojma, npr. \u355?ivotinja i \u265?ovje
k, vidimo \line \up0 \expndtw0\charscalex102 da pojam \u355?ivotinja obuhvata sv
e jedinke pojma \u265?ovjek i neke \line \up0 \expndtw0\charscalex102 jedinke ko
je pojam \u265?ovjek ne obuhvata, kao \u353?to su npr. konj, \line \up0 \expndtw
-3\charscalex100 riba, ovca itd. S druge strane, pojam \u265?ovjek ne obuhvata j
edinke \line \up0 \expndtw0\charscalex101 izvan pojma \u355?ivotinja. Dakle, s
jedne strane pojam \u355?ivotinja \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 odgovar
a svim jedinkama pojma \u265?ovjek, a s druge pojam \u265?ovjek \line \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 ne odgovara svim jedinkama pojma \u355?ivotinje. Zato se mo\
u355?e re\u263?i: \line \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Svaki \u265?ovjek je
\u355?ivotinja\u8221?, a ne mo\u355?e se re\u263?i: \u8220?Svaka \u355?ivotinja
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je \u265?ovjek.\u8221? Zapravo, ispravno
je kazati: \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Neke \u355?ivotinje su \par\
pard\qj \li1248\ri937\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \u265?ovje
k.\u8221? Geometrijski prikazano, to bi izgledalo kao kada se \line \up0 \expndt
w-3\charscalex100 pretpostave dvije linije, A i B, \u265?ije su sve karakteristi
ke jednake \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 osim \u353?to je linija A du
\u355?a od linije B. Prikazano simbolima \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\sl
mult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 123 \par\pard\se
ct\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg124}{\bkmkend

t0 \par\pard\qj\li1248\ri945\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 matemati\u265?ke logike ovaj odnos se mo\u355?e ozna
\u265?iti kao A > B, ili B \up0 \expndtw0\charscalex100 < A, tj. A je ve\u263?e
od B, ili B je manje od A. U na\u353?em primjeru \up0 \expndtw-4\charscalex100 s
kup A je pojam \u355?ivotinja, a skup B je pojam \u265?ovjek. \par\pard\ql \li31
harscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Interferiraju\u263?i pojmovi \par\pard\
ql \li3404\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex183 \ul0\nosupersub\cf3\
f4\fs23 (\u1623?\u1582?\u1626? \u1619?\u1616? \u1589?\u1627?\u1592?\u1582? \u162
6? \u1614?\u1627?\u1617?\u1607?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pa
rd\qj\li1248\ri936\sb113\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Nekad
a se, upore\u266?uju\u263?i dva pojma kao \u353?to su ptica i crno, \line \up0 \
expndtw-3\charscalex100 uo\u265?ava da svaki od njih obuhvata samo dio j
edinki drugog \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojma, odnosno da su im samo
neke jedinke zajedni\u265?ke. S jedne \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 strane
, samo neke ptice su crne, dok su preostale drugih boja, a s \line \up0 \expndtw
0\charscalex102 druge, samo dio jedinki koje obuhvata pojam crno jesu ptice. \li
ne \up0 \expndtw0\charscalex102 Zato se mo\u355?e re\u263?i: \u8220?Neke ptice s
u crne, a ne sve\u8221? i \u8220?Ne\u353?to od \line \up0 \expndtw0\charscalex10
6 crnog su ptice, ali ne sve jer postoji ugalj koji je crn, a nije \line \up0 \e
xpndtw0\charscalex101 ptica.\u8221? Ovaj odnos se matemati\u265?kom simbolikom z
apisuje na \line \up0 \expndtw0\charscalex104 sljede\u263?i na\u265?in: A x B. P
ojam ptice je ozna\u265?en kao skup A, a \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 poj
am crno kao skup B. \par\pard\ql \li1958\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1958\
sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 O
dnos dviju univerzalija nakon kontrapozicije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slm
ult0 \par\pard\qj\li1248\ri941\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charsc
alex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 a. Dva kontrapozicionirana ekvipolentna poj
ma opet imaju \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ekvipolentni odnos, kao \u3
53?to su ne \u265?ovjek \up0 \expndtw-5\charscalex100 (kontrapozicija od \pa
r\pard\qj \li1248\ri938\sb0\sl-280\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?o
vjek) i ne onaj koji se ne smije (kontrapozicija od onaj koji se \up0 \expndtw-3
\charscalex100 smije). \par\pard\qj \li1248\ri930\sb41\sl-260\slmult0\fi360 \up0
\expndtw0\charscalex101 b. Kontrapozicijom disparatnih pojmova zadr\u355
?ava se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 disparatni odnos, ali ne u op\u263
?enitom ve\u263? u ograni\u265?enom obliku. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb56\sl-2
66\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 c. Dva kontrapozicionirana subor
dinirana pojma opet imaju \line \up0 \expndtw0\charscalex102 subordinirani odnos
, ali suprotno odnosu koji je vladao prije \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
kontrapozicije, tako \u353?to \u263?e \u353?iri pojam odnosa prije biti u\u355?i
pojam \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nakon kontrapozicije i obrnuto. N
aprimjer, ne \u265?ovjek je \u353?iri \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult
up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 124 \par\pard\sect\sect
d\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg125}{\bkmkend Pg125}\
\pard\qj\li1248\ri939\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\no
supersub\cf3\f4\fs23 pojam od pojma ne \u355?ivotinja, a odnos koji me\u266?u nj
ima vlada je \up0 \expndtw-3\charscalex100 subordinirani. \par\pard\qj \li1248\r
i928\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 d. Dva kontrapozi
cionirana interferiraju\u263?a pojma nekada \up0 \expndtw-2\charscalex100 ima
ju disparatan, a nekada interferiraju\u263?i odnos. \par\pard\ql \li3322\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql\li3322\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Pet univerzalija\ul0\nosupersub\cf9\f10\fs18 \ul
0\nosupersub\cf2\f3\fs23 (1) \par\pard\ql \li3912\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ( \up0 \expndtw0\charscalex153 \
u1622?\u1617?\u1582? \u1583?\u1576? \up0 \expndtw-10\charscalex85 \u1632? \u1608

?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri902\sb109\sl-26
6\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Nakon obja\u353?njenja o op\u263?e
nitim i partikularnim pojmovima, o \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 objektu
i pojmu, o tome \u353?ta se zapravo podrazumijeva pod \line \up0 \expndt
w-3\charscalex100 pojmom a \u353?ta pod objektom, o \u265?etiri odnosa izme\u266
?u dva op\u263?enita \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojma, i o terminima
kao \u353?to su naziv i imenovano, slijedi \line \up0 \expndtw0\charscal
ex103 razmatranje univerzalije iz jednog drugog ugla, s ciljem \line \up0
\expndtw-1\charscalex100 rasvjetljavanja uloge ovog pojma i ukazivanja na
objekt u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 spoljnjem svijetu. \par\pard\ql
w-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Odnos univerzalije i objekta \par\
pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri942\sb140\sl-260\slmult
0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Razmatrajmo sl
jede\u263?u re\u265?enicu: \u8220?Hasan je \u265?ovjek, \u355?ivotinja, \line \u
p0 \expndtw0\charscalex100 razumno bi\u263?e, pjesnik i crn.\u8221? Nakon
precizne analize ove \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 re\u265?enice bit \u2
63?e jasno da je Hasanu pripisano pet univerzalija koje \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex102 na Hasana ne ukazuju na jednak, ve\u263? svaka na sebi svojstven \lin
e \up0 \expndtw-3\charscalex100 na\u265?in. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Obja\u353?njenje: \par\pard\ql \li1608\sb57\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 1. Pojam \u265?ovjek \par\pard\qj \
li1248\ri937\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Pojam \u265
?ovjek je univerzalija pripisana Hasanu i ukazuje na \line \up0 \expndtw0\charsc
alex103 cijelu zbilju ili bit njegovu. Ranije je re\u265?eno da je \u265?ovjek,
sa \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stanovi\u353?ta logike, razumna \u355?ivo
tinja. Drugim rije\u265?ima, \u265?ovjek je \line \up0 \expndtw0\charscalex103 b
i\u263?e koje, prvo, posjeduje \u355?ivot, i drugo, posjeduje mo\u263? \
line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razmi\u353?ljanja i razumijevanja. Prema tome
, Hasanova bit i zbilja, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 koja ustvari sadr\u
355?i aspekte \u265?ovjeka i \u355?ivotinje, sadr\u355?ana je u \par\pard\ql \li
t Pg126}{\bkmkend Pg126}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1
8\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndt
w0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 pojmu \u265?ovjek. U skladu sa ovim
mo\u355?e se re\u263?i da pojam \u265?ovjek \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
ima dvije karakteristike, a to su, prva, da ukazuje na bit, i druga, \line \up0
\expndtw-2\charscalex100 da ukazuje na cijelu bit Hasanovu. Dakle, pojam
koji je u \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ovakvom odnosu spram svog obje
kta, tj. ukazuje na bit objekta \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 je vrsta (\u
1605?\u1627?\u1620?). \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\ch
arscalex101 2. Pojam \u355?ivotinja \par\pard\qj \li1248\ri917\sb57\sl-264\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Pojam \u355?ivotinja tako\u266?er je, kao
i pojam \u265?ovjeka, op\u263?enit \line \up0 \expndtw0\charscalex103 pojam pri
pisan Hasanu, s tim da su ova dva pojma u odnosu \line \up0 \expndtw-1\charscale
x100 prema Hasanu sa jednog aspekta isti, a sa drugoga razli\u265?iti. Isti \lin
e \up0 \expndtw-1\charscalex100 su zato \u353?to oba ukazuju na bit Hasana, jer
njegovu bit \u265?ine oba \line \up0 \expndtw0\charscalex105 aspekta i \u265?ovj
eka i \u355?ivotinje. Razlikuju se u tome \u353?to pojam \line \up0 \expndtw0\ch
arscalex105 \u355?ivotinja ne ukazuje na cijelu bit Hasanovu, jer ne obuhvata \l
ine \up0 \expndtw-2\charscalex100 aspekt razuma, a s druge strane ovaj pojam nij
e svojstven samo \line \up0 \expndtw0\charscalex102 vrsti \u265?ovjek, ve\u263?
obuhvata i pojmove drugih vrsta, kao \u353?to su \line \up0 \expndtw0\charscalex
101 konj, riba, ma\u265?ka i sl. Pojmovi koji imaju sljede\u263?e dvije
\line \up0 \expndtw-1\charscalex100 karakteristike: da ukazuju na bit stvari i
u sebi objedinjuju vi\u353?e \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 vrsta terminolo
\u353?ki se ozna\u265?avaju kao rod (\u1589?\u1621?\u1582?). \par\pard\qj \li124

8\ri933\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Odnos ovih dvaju
pojmova: Ranije je re\u265?eno da uporedimo li \up0 \expndtw0\charscalex102 uni
verzalije sa aspekta njihovih objekata u spoljnjem svijetu, \up0 \expndtw0\chars
calex101 me\u266?u njima vladaju \u265?etiri odnosa. Jedan od tih odnosa bila je
\up0 \expndtw0\charscalex100 subordinacija. Sa malom pa\u355?njom konstatirat \
u263?emo da izme\u266?u \up0 \expndtw0\charscalex100 op\u263?enitog pojma \u35
5?ivotinja i op\u263?enitog pojma \u265?ovjek vlada \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 subordiniraju\u263?i odnos. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-2\charscalex100 3. Pojam razumno bi\u263?e \par\pard\qj \li1248\ri936
\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jo\u353? jedan pojam ko
ji je u gornjem primjeru pripisan Hasanu \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 jes
te razumno bi\u263?e. I ovaj pojam sa pojmovima \u265?ovjek i \u355?ivotinja \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 u svom ukazivanju na Hasana ima jedan za
jedni\u265?ki i jedan \line \up0 \expndtw0\charscalex103 razli\u265?it aspekt
. Razlika izme\u266?u pojmova razumno bi\u263?e i \line \up0 \expndtw-2\ch
arscalex100 \u355?ivotinja, za koji je re\u265?eno da u sebi obuhvata vi\u353?e
vrsta, jeste u \line \up0 \expndtw0\charscalex105 tome da je ukazivanje pojm
a \u355?ivotinja na Hasanovu bit \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 op\u263
?enitije od pojma razumno bi\u263?e, \u265?ije je ukazivanje na bit \li
ne \up0 \expndtw-1\charscalex100 Hasanovu ograni\u265?enije prirode. Razlika
izme\u266?u ukazivanja \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 pojmom \u265?ovjek
i pojmom razumno bi\u263?e, je u tome \u353?to pojam \par\pard\ql \li1248\sb0\sl
-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 126 \par\
pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg127}{\b
kmkend Pg127}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-26
0\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscal
ex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 razumno bi\u263?e ukazuje na samo dio Hasanove
biti, dok pojam \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjek ukazuje na cijelu nje
govu bit. \par\pard\qj \li1248\ri943\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\ch
arscalex103 Dakle, pojam koji ukazuje na bit stvari, izdvajaju\u263?i je od \lin
e \up0 \expndtw-2\charscalex100 ostalih vrsta koje su obuhva\u263?ene istim rodo
m, i ekvipolentan je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sa tom biti sa aspekta
objekta naziva se vrsna razlika (\u1611?\u1592?\u1601?). \par\pard\qj \li1248\ri
925\sb79\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex107 Napomena: Ovdje je
nu\u355?no ukazati na \u265?injenicu da \line \up0 \expndtw-2\charscalex100
esencijalno (\u1629?\u1585?\u1575?\u1585?), tj. onaj pojam koji se pripisuje bi
ti neke stvari \line \up0 \expndtw0\charscalex100 (\u1583?\u1575?\u1585?), nikad
a ne mo\u355?e biti specifi\u265?nije od same biti, tj. imati u\u355?i \line \up
0 \expndtw-3\charscalex100 opseg. Zna\u265?i, nije mogu\u263?e da se neki pojam
odnosi na bit, ali da \line \up0 \expndtw0\charscalex102 ujedno sumnjamo u ispra
vnost ukazivanja tog pojma za neke \line \up0 \expndtw0\charscalex105 njegove o
bjekte. Argument ove tvrdnje le\u355?i u tome \u353?to \line \up0 \expndt
w-2\charscalex100 esencijalno kao pojam nije odvojivo od biti svoga obje
kta. \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 Njegov odnos sa objektima je ili jednak
ili op\u263?enitiji. Nemogu\u263?e \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 je da nj
egov odnos sa objektima bude specifi\u265?niji. \par\pard\qj \li1248\ri932\sb77\
sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Nakon ovog obja\u353?njenja m
o\u355?e se zaklju\u265?iti sljede\u263?e: Pojam \up0 \expndtw-2\charscalex100 r
azumno bi\u263?e na isti na\u265?in kao i pojam \u265?ovjek odgovara svojim \up0
\expndtw-2\charscalex100 objektima. Zna\u265?i, svakom objektu i jedinki
kojoj odgovara \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojam \u265?ovjek, zasigurno od
govara i pojam razumno bi\u263?e, i \up0 \expndtw-3\charscalex100 obrnuto
- mada je opseg pojma razumno bi\u263?e sa stanovi\u353?ta \up0 \expndtw
-1\charscalex100 obuhvatanja dijelova biti objekata u\u355?i od pojma \u265?ovje
k zato jer \up0 \expndtw0\charscalex100 pojam \u265?ovjek odgovara dvama dij
elovima biti \u265?ovjeka, tj. \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u265?ovje\u265?
nosti i razumnosti, dok pojam razumno bi\u263?e odgovara \up0 \expndtw-1\
charscalex100 samo razumnosti. Me\u266?utim, zbog toga \u353?to svako bi\u263?e

koje ima \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u265?ovje\u265?nost sigurno posjeduje i
razum, njihov odnos u ukazivanju \up0 \expndtw-4\charscalex100 na jedinke bit \u
263?e ekvipolentan. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\cha
rscalex100 4. Pojam pjesnik \par\pard\qj \li1248\ri937\sb55\sl-266\slmult0\fi36
0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ako sagledamo dosada\u353?nju raspravu, vidjet \
u263?emo da je bilo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 govora samo o pojmovima
koji se odnose na bit stvari, koja je, u \line \up0 \expndtw0\charscalex104 gore
datom primjeru, sa\u265?injena od aspekta \u265?ovje\u265?nosti i \line
\up0 \expndtw-2\charscalex100 \u355?ivotinjstva. Me\u266?utim, jo\u353? uvije
k nije bilo govora o pojmu \line \up0 \expndtw0\charscalex101 pjesnik. Sami
m tim \u353?to prethodna dva aspekta ukazuju na bit, \line \up0 \expndtw-2\chars
calex100 postaje jasno da se pojam pjesnik ne mo\u355?e odnositi na bi
t \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Hasanovu, ve\u263? je to atribut izvan nje
gove biti. Ovakva vrsta \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6
80\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg128}{\bkmkend Pg128}\par\pard\li1248
4\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb127\sl-264\slmult
0\fi0\tx6511 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 atributa
u logici je ozna\u265?ena terminom akcident\tab \up0 \expndtw0\charscalex10
7 (\u1593?\u1585?\u1600?\u1607?).\par\pard\qj \li1248\ri927\sb0\sl-263\slmult0 \
up0 \expndtw0\charscalex100 Posmatraju\u263?i iz ovog ugla, pojam pjesnik
u potpunosti se \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 razlikuje od do sada r
azmatranih pojmova. Me\u266?utim, u isto \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
vrijeme dok se razlikuje od pojma razumno bi\u263?e, on ima i \line \
up0 \expndtw-3\charscalex100 sli\u265?nosti s njim. Sli\u265?nost pojma pjesnik
i pojma razumno bi\u263?e je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 u tome \u353?
to su oba svojstvena samo \u265?ovjeku. Zna\u265?i, pojam \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex103 pjesnik, kao atribut izvan biti, ne mo\u355?e biti pripisan
ni jednoj \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 vrsti, osim \u265?ovjeku. Za o
vcu se nikako ne mo\u355?e re\u263?i da je \line \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 pjesnik. Me\u266?utim, kada se ovi pojmovi uporede sa aspekta \lin
e \up0 \expndtw0\charscalex104 objekata, uo\u265?ava se da svi ljudi nisu pjesni
ci, zapravo samo \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 jedan manji broj ljudi
posjeduje ovu osobinu. Prema tome, \line \up0 \expndtw0\charscalex105 pojam
pjesnik se razlikuje od pojma \u265?ovjek zato \u353?to je u\u355?i s \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 aspekta ukazivanja na objekte u spoljnjem svijetu. \pa
Pojam koji predstavlja atribut izvan biti stvari i svojstven je \up0 \expndtw-4\
charscalex100 samo toj vrsti naziva se vrsni akcident (\u1589?\u1576?\u1582? \u1
593?\u1585?\u1600?\u1607?). \par\pard\qj \li1248\ri931\sb57\sl-260\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex100 Napomena: Neko \u263?e prigovoriti da se pod pojmo
m pjesnik \up0 \expndtw-2\charscalex100 ne podrazumijeva ljudska osobina aktivno
g stanja, ve\u263? njegova \up0 \expndtw-3\charscalex100 potencijalna osobina da
pi\u353?e pjesme. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw-2\charscalex100 Odgovor: Slu\u265?aj koji ste vi pretpostavili mo\u355?e b
iti ispravan, \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ali \u263?e tada pojam pjesnik
biti ekvipolentan pojmu razumno bi\u263?e \line \up0 \expndtw0\charscalex101 sa
razlikom \u353?to potonji ukazuje na bit, a prethodni na osobinu \line \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 izvan biti. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw0\charscalex100 5. Pojam crn \par\pard\qj \li1248\ri922\sb77\sl-264\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ovaj pojam, kao i pojam pjesnik, ukazuj
e na osobinu izvan \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 biti i shodno tome potpun
o se razlikuje od triju pojmova biti, ali \line \up0 \expndtw0\charscalex100 kad
a se uporedi sa pojmom pjesnik i crn, sa jednog aspekta su \line \up0 \expndtw0\
charscalex103 sli\u265?ni, a sa drugog razli\u265?iti. Sli\u265?ni su zato jer o
ba ukazuju na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 dijelove izvan \u265?ovjekove
biti, a razlikuju se u tome \u353?to pojam crn \line \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 nije svojstven samo za \u265?ovjeka, nego se mo\u355?e na\u263?i i kod drugih

\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 vrsta, kao \u353?to su crni konj, crna ma\u
265?ka itd. Tako\u266?er, pojam crn je \line \up0 \expndtw0\charscalex100 i s je
dnog drugog aspekta ekvipolentan pojmu pjesnik. Ako se \line \up0 \expndtw0\char
scalex101 pod ovim pojmom podrazumijeva njegovo aktivno postojanje \line \up0 \e
xpndtw-2\charscalex100 kod \u265?ovjeka, tada ne odgovara svim objektima pojma \
u265?ovjek, a \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl
1900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg129}{\bkmkend Pg129}\par\pard\qj \li1248\sb0\s
l-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri934\sb1
46\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ako s
e uzme kao potencijal i mogu\u263?nost, tada je ekvipolentan \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 pojmu \u265?ovjek, tj. odgovara svim njegovim objektima. \par\pard\qj
\li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex107 Pojam koji
ukazuje na atribut izvan biti stvari i \u353?ireg je \up0 \expndtw-1\charscalex
100 opsega od njega naziva se ekstenzivni akcident (\u1614?\u1576?\u1607? \u1593
?\u1585?\u1600?\u1607?). \par\pard\ql \li2984\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li
s23 Definicije pet univerzalija \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\par
d\qj\li1248\ri929\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\
nosupersub\cf3\f4\fs23 Vrsta (\u1605?\u1627?\u1620?) je op\u263?eniti pojam koji
ukazuje na cijelu bit svojih \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 objekata, i ta
kvi pojmovi su, naprimjer: konj, ma\u265?ka, krava i sl. \par\pard\qj \li1248\ri
943\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Rod (\u1589?\u1600?\
u1621?\u1582?) je op\u263?eniti pojam koji ukazuje na \u353?iri dio biti \up0 \e
xpndtw0\charscalex101 svojih objekata. Takvi pojmovi su, naprimjer: \u355?ivotin
ja, tijelo, \up0 \expndtw-3\charscalex100 boja i sl. \par\pard\qj \li1248\ri935\
sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Vrsna razlika (\u1611?\u
1592?\u1601?) je op\u263?eniti pojam koji ukazuje na dio biti \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 i ekvipolentan je svojim objektima. Ovakvi pojmovi su razumno \up0 \
expndtw-4\charscalex100 bi\u263?e, onaj koji r\u355?e, onaj koji mjau\u265?e i s
l. \par\pard\qj \li1248\ri924\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscale
x100 Vrsni akcident ili osobeni akcident (\u1589?\u1576?\u1582? \u1593?\u1585?\u
1600?\u1607?) je op\u263?eniti \line \up0 \expndtw0\charscalex103 pojam koji uka
zuje na svojstveni atribut i izvan je biti svojih \line \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 objekata. Ovdje spadaju pojmovi pjesnik, onaj koji se smije itd. \par\pard
\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0\tx5880 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ekstenzivni
akcident ili op\u263?eniti akcident \tab \up0 \expndtw0\charscalex117 ( \u1
614?\u1576?\u1607? \u1593?\u1585?\u1600?\u1607?) je \par\pard\qj \li1248\ri938\
sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 op\u263?eniti pojam koji ukazuje
na ekstenzivnu osobinu i van biti \up0 \expndtw-2\charscalex100 svojih objekata
. Naprimjer, ovdje se ubrajaju pojmovi crn, onaj \up0 \expndtw-2\charscalex100 k
oji hoda, lijepo i sl. \par\pard\ql \li3408\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li34
3 Sa\u382?etak rasprave \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1
248\ri936\sb113\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersu
b\cf3\f4\fs23 Svaki op\u263?eniti pojam u odnosu prema svojim objektima ili \lin
e \up0 \expndtw-5\charscalex100 ukazuje ili ne ukazuje na bit objekta. U prvom s
lu\u265?aju ili ukazuje \line \up0 \expndtw0\charscalex100 na cijelu bit ili na
dio biti. Ako ukazuje na cijelu bit, naziva se \line \up0 \expndtw0\charscalex10
4 vrsta, a ako ukazuje na dio biti, ozna\u265?ava ili ekvipolentni ili \line \up
0 \expndtw0\charscalex102 ekstenzivni dio. U prvom slu\u265?aju naziva se vrsna
razlika, a u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 drugom rod. Me\u266?utim, ako s
e pojam odnosi na dijelove van biti, \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \pa
r\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par
\pard\qj\li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\p

ard\qj\li1248\ri925\sb131\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosu
persub\cf3\f4\fs23 drugim rije\u265?ima, ako se odnosi na akcidente, onda ima dv
a ob\up0 \expndtw-3\charscalex100 lika. Ako je taj pojam svojstven samo toj vrst
i, tj. ekvipolentan je \up0 \expndtw-2\charscalex100 svojim objektima, naziva se
vrsni akcident, a ako nije svojstven \up0 \expndtw0\charscalex100 samo jednoj v
rsti, naziva se ekstenzivni akcident. Nakon ovog \up0 \expndtw0\charscalex100 ob
ja\u353?njenja postalo je jasno da je ograni\u265?enost univerzalija na \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 ovih pet oblika ograni\u265?enost koju name\u263?e razum,
tj. nemogu\u263?e je \up0 \expndtw-3\charscalex100 da se pretpostavi \u353?esta
univerzalija \par\pard\ql \li3807\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li3807\sb231\s
l-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 op\u263?
eniti pojam \par\pard\li2914\sb0\sl-276\slmult0\par\pard\li2914\sb0\sl-276\slmul
t0\par\pard\li2914\sb133\sl-276\slmult0\fi0\tx5312 \up0 \expndtw-3\charscalex100
po biti\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 akcident\par\pard\li1354\sb0\sl-276\s
lmult0\par\pard\li1354\sb0\sl-276\slmult0\par\pard\li1354\sb0\sl-276\slmult0\par
\pard\li1354\sb26\sl-276\slmult0\fi0\tx3442\tx4743\tx5999 \dn3 \expndtw-2\charsc
alex100 cijela bit - vrsta\tab \dn2 \expndtw-2\charscalex100 dio biti\tab \up0 \
expndtw-2\charscalex100 vrsni\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 ekstenzivni\par\
pard\li4743\sb1\sl-267\slmult0\fi0\tx5999 \dn2 \expndtw-3\charscalex100 akcident
\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 akcident\par\pard\li1625\sb0\sl-276\slmult0\p
ar\pard\li1625\sb259\sl-276\slmult0\fi0\tx3634 \up0 \expndtw-1\charscalex100 eks
tenzivni dio\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 ekvipolentni dio -\par\pard\li162
5\sb10\sl-276\slmult0\fi0\tx3694 \up0 \expndtw-1\charscalex100 - rod\tab \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 vrsna razlika\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par
248\sb61\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 130
}
{\sp{\sn fFillOK}{\sv 1}}{\sp{\sn fFilled}{\sv 1}}{\sp{\sn fillColor}{\sv 167772
15}}{\sp{\sn fLine}{\sv 0}}{\sp{\sn lineType}{\sv 0}}{\sp{\sn fArrowheadsOK}{\sv
1}}{\sp{\sn fBehindDocument}{\sv 1}}{\sp{\sn lineColor}{\sv 0}}
}}
\sn geoRight}{\sv 1784}}{\sp{\sn geoBottom}{\sv 494}}{\sp{\sn shapePath}{\sv 4}}
{\sp{\sn pSegmentInfo}{\sv 2;9;16384;45824;1;45824;1;45824;1;45824;32768}}
{\sp{\sn fFillOK}{\sv 1}}{\sp{\sn fFilled}{\sv 0}}{\sp{\sn lineWidth}{\sv 16008}
}{\sp{\sn lineType}{\sv 0}}{\sp{\sn fArrowheadsOK}{\sv 1}}{\sp{\sn fBehindDocume
nt}{\sv 1}}{\sp{\sn lineColor}{\sv 0}}
}}
bxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz219\shplid2{\sp{\sn shapeType}{\
sv 20}}{\sp{\sn fBehindDocument}{\sv 1}}{\sp{\sn lineColor}{\sv 0}}{\sp{\sn line
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}

}
}}
}}
bxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz330\shplid11{\sp{\sn shapeType}{
\sv 20}}{\sp{\sn fBehindDocument}{\sv 1}}{\sp{\sn lineColor}{\sv 0}}{\sp{\sn lin
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}

}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
131}{\bkmkend Pg131}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\

alex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Pitanja: \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slm
ult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 1.
\u352?ta je vrsta kao pojam? Navedite \u265?etiri primjera! \par\pard\qj \li1608
\ri930\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2. Kakve su k
arakteristike pojma \u355?ivotinja u odnosu na \line\tab \up0 \expndtw-2\ch
arscalex100 njegove objekte i u \u265?emu se razlikuje od pojma \u265?ovjek? \pa
r\pard\qj \li1608\ri927\sb80\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-1\charscalex100
3. Koja je razlika izme\u266?u pojmova razumno bi\u263?e i \u265?ovjek, \line\
tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 kada znamo da su im objekti isti? \par\pard\ql
\li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 4. Objasnite osobeno
sti vrsne razlike! \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\char
scalex100 5. Navedite pet primjera vrsnih akcidenata kod \u265?ovjeka! \par\par
d\qj \li1608\ri930\sb80\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-4\charscalex100 6.
Uporedite me\u266?usobno tri pojma: \u355?ivotinja, crn i pjesnik, i \line\tab \
up0 \expndtw-4\charscalex100 navedite po \u265?emu se oni razlikuju, a po \u265?
emu su sli\u265?ni! \par\pard\qj \li1608\ri942\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \
expndtw0\charscalex103 7. \u352?ta predstavlja ograni\u265?enost neke podjele s
a stajali\u353?ta \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 razuma? Objasnite! \pa
r\pard\qj \li1608\ri941\sb44\sl-280\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-1\charscalex100
8. Navedite pet oblika univerzalija metodom razumnog \line\tab \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 ograni\u265?enja! \par\pard\ql \li1608\sb54\sl-264\slmult0 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 9. Napi\u353?ite ukratko posljednju lekciju! \par\
scalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 131 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\p
aperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg132}{\bkmkend Pg132}\par\pard\ql \li3322
26\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Pet
univerzalija\ul0\nosupersub\cf9\f10\fs18 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 (2) \par\p
ard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri934\sb114\sl-263\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Rasprava o un
iverzalnim pojmovima logi\u265?kim slijedom \up0 \expndtw0\charscalex102 zauz
ima mjesto u samom uvodu, a ne u va\u355?nijim poglavljima \up0 \expndtw0\charsc
alex104 logike, jer je njen glavni cilj poglavlje o definitivu. U ovom \up0 \exp
ndtw0\charscalex101 dijelu upoznat \u263?emo se sa podjelom i svim oblic
ima pet \up0 \expndtw-2\charscalex100 univerzalija da bi smo spremni pristupili
poglavlju o definitivu. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Na kraju \u263?emo kroz o
dgovore na pitanja pokazati upotrebu svake \up0 \expndtw-3\charscalex100 od pet
univerzalija. \par\pard\ql \li3612\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3612\sb133\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela
vrste \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb113\s
l-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex106 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ve\
u263? je re\u265?eno da je vrsta op\u263?enit pojam koji ukazuje na \line \up0 \
expndtw-4\charscalex100 cijelu bit svojih objekata. Sada, s obzirom na ovu defin
iciju, ako \line \up0 \expndtw0\charscalex101 uzmemo u obzir pojmove kao \u353?t
o su \u265?ovjek, \u355?ivotinja, rastu\u263?e \line \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 tijelo, apsolutno tijelo i supstanca, i obratimo pa\u355?nju na njihove \line
\up0 \expndtw-4\charscalex100 objekte u pojavnom svijetu, te pa\u355?ljivo anal
iziramo, shvatit \u263?emo \line \up0 \expndtw0\charscalex103 da ovi pojmovi sa
stanovi\u353?ta sadr\u355?aja i opsega nisu jednaki u \line \up0 \expndtw-1\char
scalex100 odnosu na svoje objekte. Zapravo, oni se kre\u263?u od u\u355?eg opseg

a \line \up0 \expndtw0\charscalex103 ka \u353?irem, a svaki pojam na vi\u353?oj
razini obuhvata vi\u353?e jedinki \line \up0 \expndtw0\charscalex106 nego pojam
na ni\u355?oj razini. Ujedno, biva jasno da svaki niz \line \up0 \expndtw-5\char
scalex100 po\u265?inje i zavr\u353?ava razli\u265?itim pojmovima. Prirodan rezul
tat ovoga \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je da smo u svakom nizu suo\u265?e
ni sa dvama pojmovima, jednim, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 po\u265?etnim
pojmom koji ujedno obuhvata najmanje jedinki, i \line \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 drugim, krajnjim pojmom koji obuhvata najvi\u353?e jedinki. S
vi \line \up0 \expndtw0\charscalex103 drugi pojmovi, \u265?ije je mjesto u sredi
ni niza, u odnosu na ni\u355?i \line \up0 \expndtw0\charscalex106 pojam imaju \u
353?iri opseg, a u odnosu na vi\u353?i pojam imaju u\u355?i \line \up0 \expndtw4\charscalex100 opseg. U logici su svi ovi pojmovi ozna\u265?eni posebnim termin
om \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 da bi se sprije\u265?ilo njihovo mije\u35
3?anje ili namjerno iskrivljenje u \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 raspravam
a. \par\pard\ql \li1248\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Vrsta
se dijeli na: \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex
106 a. stvarnu vrstu (\u1629?\u1605?\u1600?\u1633?\u1605?\u1586? \u1605?\u1627?
\u1620?), \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276
\ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 132 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg133}{\bkmkend Pg133}\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-32
slmult0 \par\pard\ql\li1248\ri3799\sb176\sl-320\slmult0\fi360\tx1608 \up0 \expnd
tw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 b. relativnu vrstu (\u1629?\u1601
?\u1576?\u1595?\u1575? \u1605?\u1627?\u1620?). \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 Isti slu\u265?aj je i sa rodom. \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 Pita
nje: \u352?ta je stvarna vrsta? \par\pard\qj \li1248\ri943\sb45\sl-266\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Odgovor: Prema datom obja\u353?njenju, to je
onaj pojam koji se \line \up0 \expndtw0\charscalex101 nalazi na po\u265?etku niz
a i obuhvata najmanje jedinki. U slu\u265?aju \line \up0 \expndtw0\charscalex102
niza koji razmatramo to je pojam \u265?ovjek. Ovaj pojam, koji je \line \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 vrsta i u\u355?eg je opsega od drugih, naziva se stvarna
vrsta. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Pi
tanje: \u352?ta je relativna vrsta? \par\pard\qj \li1248\ri929\sb56\sl-265\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Odgovor: Kada uporedimo pojam \u355?iv
otinja sa pojmom \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u265?ovjek i pojmom rast
u\u263?e tijelo, uvidjet \u263?emo da pojam \u355?ivotinja \line \up0 \expndtw0\
charscalex100 ima dva razli\u265?ita odnosa sa ovim pojmovima. Tako, kad
a \line \up0 \expndtw0\charscalex100 upore\u266?ujemo pojmove \u355?ivotinja i \
u265?ovjek, pojam \u265?ovjek \u263?e biti \line \up0 \expndtw0\charscalex100 vr
sta, a pojam \u355?ivotinja njegov rod. Me\u266?utim, ako pojam \line \u
p0 \expndtw-1\charscalex100 \u355?ivotinja uporedimo sa pojmom rastu\u263?e
tijelo, odnos \u263?e se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 promijeniti. U
ovom slu\u265?aju pojam \u355?ivotinja \u263?e biti vrsta, a \line \up0
\expndtw0\charscalex101 rastu\u263?e tijelo njegov rod. Prema tome, pod relativ
nom vrstom \line \up0 \expndtw0\charscalex102 podrazumijeva se onaj op\u263?e
niti pojam koji je obuhva\u263?en \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 pojmom
roda. Tako\u266?er, relativna vrsta ekstenzivnija je i ne mo\u355?e \line \up0
\expndtw-2\charscalex100 biti rod nekom u\u355?em pojmu. Zbog toga, da ne bi nas
tala gre\u353?ka, \line \up0 \expndtw0\charscalex101 ka\u355?e se da je vrsta ka
o rije\u265? homonim koji ima dva oblika a to \line \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 su: stvarna vrsta i relativna vrsta. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 Neka zapa\u355?anja: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Iz dosada navedenog mogu se izvesti dv
a zaklju\u265?ka: \par\pard\qj \li1248\ri942\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \exp
ndtw0\charscalex101 a. Svaka stvarna vrsta, kada se u uporedi sa vi\u353?im rod
om, \up0 \expndtw0\charscalex100 bit \u263?e relativna vrsta. Naprimjer, pojam \
u265?ovjek, koji je stvarna \up0 \expndtw-4\charscalex100 vrsta, u usporedbi sa
pojmom \u355?ivotinja relativna je vrsta. \par\pard\qj \li1248\ri941\sb44\sl-280
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 b. Krajnji pojam jednog niza nikada

ne mo\u355?e biti relativna \up0 \expndtw-3\charscalex100 vrsta. \par\pard\qj \
li1248\ri935\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 S obzirom n
a ono \u353?to je do sada re\u265?eno u spomenutom nizu -\line \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 \u265?ovjek, \u355?ivotinja, rastu\u263?e tijelo, apsolutno tijelo
i supstanca \up0 \expndtw-4\charscalex100 -\par\pard\qj \li1248\ri941\sb0\sl-280
\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 postoji jedna stvarna vrsta, a to je \u26
5?ovjek, i \u265?etiri relativne vrste: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u265?ovje
k, \u355?ivotinja, rastu\u263?e tijelo i apsolutno tijelo. \par\pard\ql \li6899\
w-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Poja\u353?njenje nekih termina: St
varna vrsta naziva se jo\u353? i vrsta \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vrst \
up0 \expndtw-4\charscalex100 ( \u1605?\u1575?\u1627?\u1620?\u1604?\u1575?\u1575?
\u1605?\u1627?\u1620?) ili ni\u355?a vrsta \up0 \expndtw-4\charscalex100 ( \
u1611?\u1600?\u1601?\u1576?\u1590? \u1605?\u1627?\u1620?). Tako, po\u265?ev\u3
53?i od \par\pard\qj \li1248\ri933\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 po\u265?etka niza, tj. od pojma \u265?ovjek, postoje tri vrste: stvarna vrs
ta \line \up0 \expndtw0\charscalex111 ( \u1629?\u1605?\u1600?\u1633?\u1605?\u158
6? \u1605?\u1627?\u1620?), srednja vrsta ( \u1598?\u1590?\u1627?\u1600?\u1586?\u
1616? \u1605?\u1627?\u1620?) i vi\u353?a vrsta ( \u1629?\u1612?\u1576?\u1607? \u
1605?\u1627?\u1620?). U \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ovom nizu pojam \
u265?ovjek je stvarna vrsta, pojam aposolutno \line \up0 \expndtw0\charscal
ex102 tijelo vi\u353?a vrsta, a pojmovi \u355?ivotinja i rastu\u263?e tijelo su
srednje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 vrste. \par\pard\qj \li1248\ri918\sb
53\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dakle, do sada je postalo
jasno da se vrsta dijeli na stvarnu i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 relati
vnu. Svaka stvarna vrsta mo\u355?e tako\u266?er biti i relativna vrsta, \line \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 ali relativna vrsta ne mo\u355?e biti stvarna vrsta
ne\u265?emu mimo sebe, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ve\u263? samo njego
v rod. Posmatraju\u263?i iz vi\u353?e aspekata stvarnu \line \up0 \expndtw
-2\charscalex100 vrstu, ona se naziva vrsta vrst\u257? ili ni\u355?a vrsta, a kr
ajnja vrsta niza \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 naziva se vi\u353?a vrsta.
Sve izme\u266?u po\u265?etka i kraja niza ozna\u265?eno je \line \up0 \expndtw-3
\charscalex100 kao srednja vrsta. \par\pard\qj \li1248\ri929\sb77\sl-263\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Napomena: Termin vrsta je zajedni\u265?
ki za dva zna\u265?enja. \up0 \expndtw0\charscalex101 Jedanput je termin vrst
a jedna od pet univerzalija, a drugi put \up0 \expndtw-1\charscalex100 ozna\u265
?ava op\u263?eniti pojam kojeg obuhvata drugi op\u263?eniti pojam, \up0 \expndtw
0\charscalex100 koji je ujedno njemu rod. Ovaj op\u263?eniti pojam je vrsta za s
voj \up0 \expndtw0\charscalex103 rod, bilo da je on stvarna ili relativna vrsta,
kao \u353?to je pojam \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjek vrsta rodu \u35
5?ivotinja, ili pojam \u355?ivotinja vrsta rodu rastu\u263?e \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 tijelo i sve tako do kraja niza. \par\pard\ql \li3625\sb0\sl-264\slmu
nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela roda \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par
\pard\qj\li1248\ri938\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 \u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Prvi pojam koji ozna\u265?ava rod u spomenutom nizu, n
akon \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojma \u265?ovjek, koji je stvarna
vrsta, jeste pojam \u355?ivotinja, a \line \up0 \expndtw0\charscalex102 pos
ljednji pojam roda jeste pojam supstanca. Ako se uporede \line \up0 \expndtw-5\c
harscalex100 odnosi koje ovi pojmovi imaju sa pojmom \u265?ovjek, vidjet \u263?e
se da \line \up0 \expndtw0\charscalex103 je najbli\u355?i rod pojmu \u265?ovjek
a pojam \u355?ivotinja, a najudaljeniji \line \up0 \expndtw0\charscalex100 supst
anca. Svi preostali pojmovi su srednji rodovi. Zbog ovog \line \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 odnosa pojam \u355?ivotinja ozna\u265?en je kao bli\u355?i rod za \
u265?ovjeka, dva \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pojma, rastu\u263?e tijel

o i apsolutno tijelo, kao srednji rodovi i \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-27
slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb78\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u
l0\nosupersub\cf1\f2\fs24 134 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\p
ard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg135}{\bkmkend Pg135}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\
slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\sl
mult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri879\sb126\sl264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 pojam supst
anca kao daleki rod. Posmatraju\u263?i niz na isti na\u265?in \line \up0 \expndt
w0\charscalex102 kao pri podjeli vrste, pojam \u355?ivotinja \u263?e biti ni\u35
5?i rod, pojmovi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 rastu\u263?e tijelo i apsol
utno tijelo srednji rod, a pojam supstanca rod \line \up0 \expndtw-4\charscalex1
00 rodova (\u1588?\u1576?\u1621?\u1582?\u1604?\u1575?\u1575? \u1589?\u1621?\u158
2?). Prema tome, rod se iz jednog ugla dijeli na \line \up0 \expndtw-5\charscale
x100 bli\u355?i (\u1578?\u1600?\u1632?\u1585?\u1604? \u1589?\u1621?\u1582?) i da
ljnji rod (\u1584?\u1600?\u1633?\u1608?\u1579? \u1589?\u1621?\u1582?), a iz drug
og ugla na ni\u355?i \line \up0 \expndtw-7\charscalex100 (\u1611?\u1600?\u1601?\
u1576?\u1590? \u1589?\u1621?\u1582?), srednji (\u1598?\u1590?\u1627?\u1600?\u158
6?\u1616? \u1589?\u1621?\u1582?) i vi\u353?i rod (\u1629?\u1612?\u1576?\u1607? \
u1589?\u1621?\u1582?). \par\pard\li1651\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li1651\sb0\s
l-253\slmult0\par\pard\li1651\sb110\sl-253\slmult0\fi1488\tx5972 \up0 \expndtw-1
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs22 bli\u355?i\tab \up0 \expndtw-1\char
scalex100 vi\u353?i\par\pard\li1651\sb206\sl-253\slmult0\fi0\tx4503\tx5830 \up3
\expndtw-1\charscalex100 rod\tab \dn2 \expndtw-1\charscalex100 rod\tab \dn2 \exp
ndtw-1\charscalex100 srednji\par\pard\li3053\sb210\sl-253\slmult0\fi0\tx5965 \up
4 \expndtw0\charscalex101 daljnji\tab \dn4 \expndtw0\charscalex101 ni\u355?i\par
0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u264?ovjek\u8594? vrsta
\par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u354?ivo
tinja \u8594? bli\u355?i rod ili ni\u355?i rod \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Rastu\u263?e tijelo \u8594? daljnji rod il
i srednji rod \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 Apsoluto tijelo \u8594? daljnji rod ili srednji rod \par\pard\ql \li1608\sb
57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Supstanca \u8594? daljnji rod, i
li rod rodova, ili vi\u353?i rod \par\pard\qj \li1248\ri938\sb80\sl-260\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 I\u353?av\u353?i u ovom nizu od roda rodova
ka ni\u355?em rodu, na samom \up0 \expndtw0\charscalex105 kraju \u263?emo sti\u2
63?i do vi\u353?e vrste koja ujedno \u265?ini po\u265?etak niza \up0 \expndtw-2\
charscalex100 relativnih rodova. Posljednja vrsta koja \u265?ini kraj niz
a vrsta \up0 \expndtw-4\charscalex100 naziva se vrsta vrst\u257? ili ni\u355?a
vrsta. Sve vrste izme\u266?u dvije krajnje \up0 \expndtw-4\charscalex100 vrste u
nizu nazivaju se srednje vrste. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 Supstanca \u8594? rod rodova \par\pard\ql \li1608\sb57\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Tijelo \u8594? vi\u353?a vrsta \par\
pard\qj \li1608\ri3812\sb10\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Rastu\u
263?e tijelo \u8594? srednja vrsta \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u354?ivo
tinja \u8594? srednja vrsta \par\pard\ql \li1608\sb67\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 \u264?ovjek \u8594? ni\u355?a vrsta ili vrsta vrst\u257? \par
\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\
cf1\f2\fs24 135
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
ex100 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs22 supstanca \par\pard\li1594\sb0\sl-253\slmult
0\par\pard\li1594\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li1594\sb169\sl-253\slmult0\fi0\tx
3800 \up0 \expndtw-3\charscalex100 beztjelesna\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100
tjelesna\par\pard\li1594\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li1594\sb0\sl-253\slmult0\
par\pard\li1594\sb166\sl-253\slmult0\fi652\tx4758 \up0 \expndtw-3\charscalex100
nerastu\u263?e tijelo\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 rastu\u263?e tijelo\par\
pard\li3562\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li3562\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li356
2\sb155\sl-253\slmult0\fi0\tx5696 \up0 \expndtw-3\charscalex100 svojevoljnim\tab

\up0 \expndtw-3\charscalex100 bez svojevoljnog\par\pard\li3562\sb6\sl-253\slmul
t0\fi151\tx6114 \up0 \expndtw-3\charscalex100 pokretom\tab \up0 \expndtw-3\chars
calex100 pokreta\par\pard\li2340\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li2340\sb0\sl-253\s
lmult0\par\pard\li2340\sb192\sl-253\slmult0\fi0\tx5139 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 koje posjeduje\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 bez\par\pard\li2340\sb4\sl
-253\slmult0\fi364\tx4969 \up0 \expndtw-3\charscalex100 razum\tab \up0 \expndtw3\charscalex100 razuma\par\pard\ql \li3579\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li357
Vrsna razlika \par\pard\ql \li4172\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscale
x107 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1611?\u1592?\u1601?) \par\pard\qj \li1248\sb
dtw-1\charscalex100 Nekada se pitanje o su\u353?tini ne\u265?ega odnosi n
a nekoliko \line \up0 \expndtw0\charscalex100 pojmova, kao npr.: \u352?ta su ko
nj, ovca, majmun i sl.? Me\u266?utim, \line \up0 \expndtw0\charscalex106 nekada
se isto to pitanje odnosi na jedan pojam, pa se pita, \line \up0 \expndtw0\chars
calex105 recimo: \u352?ta je \u265?ovjek? Kao \u353?to se vidi, u oba slu\u265?a
ja se tra\u355?i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 odgovor o univerzalijama,
a ne partikularijama. Posmatraju\u263?i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
ova dva slu\u265?aja name\u263?e se pitanje koji je odgovaraju\u263?i odgovor. \
line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Jasno je da se prvo pitanje odnosi na nekolik
o univerzalija koje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 imaju razli\u265?itu zbi
lju. S obzirom na to, u odgovoru treba navesti \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 pojam koji obuhvata tu zajedni\u265?ku im zbilju, a to jedino mo\u355?e \par\
xpndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 136
Width}{\sv 16008}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}

}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}

eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
137}{\bkmkend Pg137}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\

0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri942\sb131\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 biti rod. Dakle, odgovor na prvo pitan
je glasi: \u8220?To su \u355?ivotinje.\u8221? \line \up0 \expndtw-1\charscalex10
0 Iz dosad re\u265?enog biva jasna \u265?injenica da kao \u353?to se u odgovoru
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 na pitanje o nekoliko razli\u265?itih partik
ularija koristi rod, tako se i \line \up0 \expndtw0\charscalex100 u odgovoru na
pitanje o nekoliko razli\u265?itih univerzalija koristi \line \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 rod. U odgovoru na drugo pitanje, budu\u263?i da se ono odnosi samo
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 na jednu univerzaliju, \u265?ovjek, treba na
vesti njenu cijelu zbilju, i \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 tada \u263?e
odgovor glasiti: \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?\u264?ovjek je razumna
\u355?ivotinja.\u8221? \par\pard\ql \li1248\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 O\u265?igledno je da su u ovom odgovoru navedena dva pojma, i to:
4 a. pojam \u355?ivotinje koji kao pojam roda ukazuje na cijelu \up0 \expndtw0\
charscalex101 zajedni\u265?ku zbilju svih vrsta koje obuhvata, kao \u353?to su \
u265?ovjek, \up0 \expndtw-3\charscalex100 konj i ovca; \par\pard\qj \li1248\ri94
1\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. pojam koji ukazu
je na cijelu svojstvenu zbilju, zna\u265?i \up0 \expndtw-4\charscalex100 os
obinu svojstvenu samo \u265?ovjeku, koja ga odvaja od svih drugih \up0 \expndtw4\charscalex100 vrsta s kojima je zdru\u355?en u pojmu \u355?ivotinje. \par\pard
\qj \li1248\ri927\sb79\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Ovakav
odgovor, koji ozna\u265?ava cijelu zbilju bi\u263?a, u ovom \up0 \expndtw-4\char
scalex100 slu\u265?aju \u8220?razum i \u355?ivotinja\u8221?, naziva se potpuna d
efinicija (\u1614?\u1576?\u1585? \u1584?\u1600?\u1586?), \up0 \expndtw0\charscal
ex103 o \u265?emu \u263?e naknadno biti rije\u265?i. Onaj dio koji ozna
\u265?ava \up0 \expndtw-1\charscalex100 zajedni\u265?ku zbilju naziva se rod, a
dio, koji odvaja taj pojam od \up0 \expndtw-2\charscalex100 drugih vrsta koje
obuhvata zajedni\u265?ki rod, se naziva vrsna \up0 \expndtw0\charscalex105
razlika. Nakon ovog kratkog uvoda mo\u355?e se re\u263?i da je vrsna \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 razlika onaj svojstveni dio biti bi\u263?a koji se obavezno
navodi kada \up0 \expndtw-3\charscalex100 se to bi\u263?e \u355?eli definirati.
00 Ostalo je nejasno na koji na\u265?in treba formulirati pitanje \line \up0 \ex
pndtw-5\charscalex100 pa da se u odgovoru navede jedino vrsna razlika. To je mog
u\u263?e u \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 slu\u265?aju kada znamo zajedni\u
265?ku zbilju nekoliko \u353?tastava (\u1583?\u1617?\u1631?\u1600?\u1624?\u1576?
\u1616?), \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 kao \u353?to je \u353?tastvo \u355
?ivotinje zajedni\u265?ko za \u265?ovjeka, konja, ma\u265?ku i \line \up0 \expnd
tw0\charscalex100 sl. Nakon toga je u odgovoru na pitanje o zbilji jednog \u353?
tastva \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nu\u355?no navesti jedino vrsnu razli
ku, a za \u265?ovjeka je to razum. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb54\sl-266\slmult
0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Pretpostavite situaciju u kojoj nam ne\u353
?to izdaleka prilazi. \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Znamo da je to \u355?i
votinja, ali ne razaznajemo ta\u265?no koje je vrste. \line \up0 \expndtw0\chars
calex101 Da bismo ta\u265?no odredili \u355?ivotinju, u odgovoru obavezno treba
\line \up0 \expndtw0\charscalex102 navesti vrsnu razliku koja \u263?e je izdvoji
ti od drugih \u355?ivotinja. U \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard
f2\fs24 137 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bk
mkstart Pg138}{\bkmkend Pg138}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\
\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \
expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 slu\u265?aju da to bude konj,
reklo bi se bi\u263?e koje r\u355?e, ili za ma\u265?ku, \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 bi\u263?e koje mjau\u265?e itd. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-4\charscalex100 Vrsna razlika se dijeli na bli\u355?u i daljnju. \
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Obja\u353?njenja u vez

i sa vrsnom razlikom \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248
\ri928\sb113\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 a. Svaka relativna vrsta ima vrsnu razliku koja \u265?ini di
o \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 njene biti, drugim rije\u265?ima, dovodi u
postojanje tu vrstu. Ovim \line \up0 \expndtw0\charscalex104 \u265?inom vrsna r
azlika izdvaja svoju vrstu od drugih vrsta koje \line \up0 \expndtw-3\charscalex
100 opstoje upredo sa njom u istoj ravni. Istovremeno, vrsna razlika \line \up0
\expndtw0\charscalex100 rod dijeli na dva dijela. Jedan dio jeste njena vrsta, a
drugi dio \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u265?ine preostale vrste tog rod
a. Naprimjer, razum je vrsna razlika \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?o
vjeka, a \u355?ivotinju, koja je za \u265?ovjeka rod, dijeli na dva dijela, i \l
ine \up0 \expndtw-2\charscalex100 to \u265?ovjeka i ne \u265?ovjeka. Bi\u263?e k
oje osje\u263?a je vrsna razlika za \u355?iv-\line \up0 \expndtw0\charscalex105
otinju i njen je \u265?inilac (\u1614?\u1617?\u1627?\u1605?\u1616?), tj. ono po
\u265?emu \u355?ivotinja opstoji i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 po \u265?
emu ona dolazi u postojanje. Ova vrsna razlika istovremeno \line \up0 \expndtw-3
\charscalex100 dijeli svoj rod rastu\u263?e tijelo na dva dijela. \par\pard\qj \
li1248\ri936\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 b. U sklad
u sa gore re\u265?enim, svaka vrsna razlika je \u265?inilac \line \up0 \expndtw0
\charscalex105 (\u1614?\u1617?\u1627?\u1605?\u1616?) svoje vrste, a ujedno je dj
elilac (\u1615?\u1600?\u1617?\u1591?\u1605?\u1616?) roda u \u265?ijem okrilju \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex101 se ta vrsta nalazi. Razumno bi\u263?e vrsna je
razlika za \u265?ovjeka, a \line \up0 \expndtw0\charscalex101 djelilac je njegov
a roda, tj. \u355?ivotinje. Bi\u263?e koje osje\u263?a je vrsna \line \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 razlika i \u265?inilac \u355?ivotinje, a djelilac je roda ra
stu\u263?e tijelo. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw-1\charscalex100 c. Svaka vrsna razlika, koja je \u265?inilac ekvipo
lentne joj \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 vrste, nu\u355?no je \u265?inila
c vrsta obuhva\u263?enih tom vrstom, tj. njenih \line \up0 \expndtw0\charscalex1
02 podskupova. Naprimjer, bi\u263?e koje osje\u263?a vrsna je razlika \li
ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u355?ivotinje, a ujedno je rod \u265?ovjeku i
ne \u265?ovjeku. Prema tome, bi\u263?e \line \up0 \expndtw0\charscalex104 koje o
sje\u263?a \u265?inilac je pojma \u355?ivotinja na isti na\u265?in kao \u353?to
je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u265?inilac pojma \u265?ovjek, konj i ov
ca, jer su ovi pojmovi obuhva\u263?eni \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pojmo
m \u355?ivotinja. \par\pard\qj \li1248\ri945\sb51\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 Dakle, svaka razlika koja je \u265?inilac vi\u353?e
vrste ujedno je \line \up0 \expndtw0\charscalex107 \u265?inilac ni\u355?e vrst
e, budu\u263?i da je vi\u353?a vrsta, iz jednog drugog \line \up0 \expndtw0\char
scalex102 aspekta, dio ni\u355?e vrste, upravo kao \u353?to se ka\u355?e da je d
io dijela \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276
\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg139}{\bkmkend Pg139}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-26
0\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\
slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri928\sb146\s
l-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 cjeline s
igurno i sam dio cjeline. Prst je dio ruke, a ruka je dio \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 tijela, prema tome, prst je sigurno dio tijela. \par\pard\qj \li1248\ri9
34\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 d. Posmatranje gornje
g pitanja na obrnut na\u265?in nije ispravno. \line \up0 \expndtw-2\charscalex10
0 To zna\u265?i da razlika kao \u265?inilac ni\u355?e vrste nije nu\u355?no \u26
5?inilac vi\u353?e \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vrste. Naprimjer, razumno
bi\u263?e je \u265?inilac \u265?ovjeka, ali nije \u265?inilac \line \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 \u355?ivotinje. Onaj koji osje\u263?a je razlika \u355?ivotin
je i njegov \u265?inilac, ali \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 nije \u265?ini
lac rastu\u263?eg tijela. Dakle, op\u263?enito pravilo glasi: Svaki \line \up0 \
expndtw0\charscalex106 \u265?inilac vi\u353?e vrste ujedno je \u265?inilac ni\u3
55?e vrste, ali obrnuto ne \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 vrijedi, tj. svak
i \u265?inilac ni\u355?e vrste nije \u265?inilac vi\u353?e vrste, nego je \line

\up0 \expndtw-3\charscalex100 njen djelilac. \par\pard\ql \li3219\sb0\sl-264\slm
\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela vrsne razlike \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\sl
mult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\chars
calex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Uzimaju\u263?i u obzir gornje obja\u353?nje
nje, vrsna razlika u odnosu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 na ekvipolentnu
joj vrstu naziva se bli\u355?a vrsna razlika, kao \u353?to je \line \up0 \expndt
w-3\charscalex100 razumno bi\u263?e u odnosu na \u265?ovjeka, ili bi\u263?e koje
osje\u263?a u odnosu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 na \u355?ivotinju. Me\
u266?utim, ako se ista vrsna razlika, u ovom slu\u265?aju \line \up0 \expndtw-5\
charscalex100 bi\u263?e koje osje\u263?a, uporedi sa vrstom koja je podskup ekvi
polentne \line \up0 \expndtw0\charscalex100 joj vrste, u na\u353?em slu\u265?aju
\u265?ovjek naspram \u355?ivotinje, onda se ta \line \up0 \expndtw-4\charscalex
100 vrsna razlika naziva daljnja vrsna razlika. Dakle, vrsna razlika se \line \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 dijeli na dva oblika: bli\u355?a i daljnja vrsna raz
lika. \par\pard\qj \li1248\ri881\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 Vrsna razlika koja je ekvipolentna sa svojom vrstom bli\u355?a je \up0
\expndtw-3\charscalex100 vrsna razlika (\u1578?\u1632?\u1585?\u1604? \u1611?\u15
92?\u1601?), a vrsna razlika u pore\u266?enju sa vrstom \up0 \expndtw0\charscale
x101 koja je podskup ekvipolentne joj vrste naziva se daljnja vrsna \up0 \expndt
w-10\charscalex100 razlika (\u1584?\u1633?\u1608?\u1579? \u1611?\u1592?\u1601?).
\par\pard\ql \li2693\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2693\sb132\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Razli\u269?ita zna\u
269?enja vrsne razlike \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li12
b\cf3\f4\fs23 Vrsna razlika posmatrana spram svoje vrste naziva se \u265?inilac
\line \up0 \expndtw0\charscalex109 (\u1614?\u1617?\u1627?\u1605?\u1616?), a posm
atrana u odnosu na rod naziva se djelilac (\u1615?\u1600?\u1617?\u1591?\u1605?\u
1616?). \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Tako\u266?er, posmatraju\u263?i vrsn
u razliku sa drugih aspekata, ona se \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \pa
40{\bkmkstart Pg140}{\bkmkend Pg140}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par
\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\p
ard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri932\sb146\sl-260\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 naziva bli\u355?a i da
ljnja razlika ( \u1584?\u1600?\u1633?\u1608?\u1579? \u1611?\u1592?\u1601? \u1626
? \u1578?\u1632?\u1585?\u1604? \u1611?\u1592?\u1601?), o \u265?emu je do \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 sada ve\u263? bilo govora. \par\pard\qj \li1248\ri943\sb6
0\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Dakle, razli\u265?iti asp
ekti posmatranja rezultiraju razli\u265?itim \up0 \expndtw-2\charscalex100 zn
a\u265?enjima, \u353?to samo po sebi name\u263?e posebno kovanje termina \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 za svako zna\u265?enje. \par\pard\ql \li2965\sb0\sl-264\s
lmult0 \par\pard\ql\li2965\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u
l0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Esencijalno i akcidentalno \par\pard\ql \li3663\sb57\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex136 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\
u1595?\u1585? \up0 \expndtw0\charscalex133 \u1600?\u1607?\u1626? \u1629?\u1585?\
u1575?\u1585?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri938
\sb140\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Esencijalno i akcident
alno su dva termina u logici koja imaju \up0 \expndtw-2\charscalex100 razli\u265
?ita zna\u265?enja ovisno o poglavlju logike u kojem se koriste. \up0 \expndtw0\
charscalex101 Jedno od njihovih zna\u265?enja odnosi se na poglavlje isagoga, tj
. \up0 \expndtw-3\charscalex100 poglavlje o pet univerzalija. \par\pard\ql \li16
08\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u352?ta je esencijalno (\u
1629?\u1585?\u1575?\u1585?)? \par\pard\qj \li1248\ri935\sb77\sl-263\slmult0\fi36
0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Zna\u265?enje esencijalnog u poglavlju o pet uni
verzalija odnosi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 se na bit predmeta, a ne na
ne\u353?to izvan njegove biti, na na\u265?in da \line \up0 \expndtw0\charscalex
106 ta stvar postoji po tome, ili drugim rije\u265?ima, da je dovodi u \line \up
0 \expndtw-1\charscalex100 postojanje i da je odr\u355?ava. Dakle, egzistiranje
biti i zbilje stvari \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 nije mogu\u263?e bez po
stojanja ovog esencijalnog. Sa istog aspekta \line \up0 \expndtw-4\charscalex100
to esencijalno naziva se \u265?inilac biti. Naprimjer, kada se predicira \line
\up0 \expndtw0\charscalex104 bit \u265?ovjeka njegovim jedinkama, kao \u353?to s
u Hasan, Husejn i \line \up0 \expndtw0\charscalex103 Zejd, ka\u355?e se: \u8220?
Hasan je \u265?ovjek.\u8221? \u264?ovjek u ovom primjeru je \line \up0 \expndtw2\charscalex100 esencijalno za Hasana. To zna\u265?i da egzistiranje jedinki nij
e mo-\line \up0 \expndtw0\charscalex101 gu\u263?e bez postojanja esencijalnog. I
li kada se ka\u355?e: \u8220?\u264?ovjek je \line \up0 \expndtw0\charscalex102 r
azumna \u355?ivotinja\u8221?, zbilja \u265?ovjeka nije ostvariva bez ova dva \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 dijela, razuma i \u355?ivotinje. \par\pard\qj \
li1248\ri926\sb43\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Dakle, esenc
ijalno (\u1629?\u1585?\u1575?\u1585?) je ono po \u265?emu bit (\u1583?\u1575?\u1
585?) dolazi u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 postojanje. Ostvarenje svakog
bitka de\u353?ava se na dva na\u265?ina: \par\pard\ql \li1608\sb54\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 1. posredstvom same te biti, \par\pard\ql \li1
608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2. posredstvom unutra\u35
3?njih dijelova te biti. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li
\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg141}{\bkmkend Pg141}\par\pard\qj \li12
\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\r
i937\sb126\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf
3\f4\fs23 Ovim biva jasno za\u353?to se rod, vrsta i vrsna razlika nazivaju \up0
\expndtw-4\charscalex100 esencijalnim. Ako se \u265?ovjeku oduzme \u265?ov
je\u265?nost, nikada ne \up0 \expndtw0\charscalex100 bismo imali osobe Hasan,
Husejn i Zejd. Stvar, tako\u266?er, ne bi \up0 \expndtw0\charscalex100 postojala
ako bismo odstranili bilo koja druga dva dijela njene \up0 \expndtw-1\charscale
x100 biti, rod i vrsnu razliku, u na\u353?em slu\u265?aju ako bismo od \u265?ovj
eka \up0 \expndtw-4\charscalex100 odstranili razum i \u355?ivotinjstvo. \par\par
d\qj \li1248\ri935\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Dakle
, vrsta je bit koja \u265?ini zbilju stvari, a rod i vrsna razlika \up0 \expndtw
-4\charscalex100 su zbilje koje vrstu dovode u postojanje. \par\pard\ql \li1608\
sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \u352?ta je akcidentalno (\u162
9?\u1595?\u1585?\u1600?\u1607?)? \par\pard\qj \li1248\ri944\sb80\sl-260\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Izraz akcident je termin koji se odnosi na d
ijelove izvan biti \line \up0 \expndtw0\charscalex104 stvari, to zna\u265?i da s
e pripaja biti tek nakon njenog dolaska u \line \up0 \expndtw0\charscalex102 pos
tojanje. Naprimjer, bi\u263?e koje se smije i bi\u263?e koje se kre\u263?e \line
\up0 \expndtw-1\charscalex100 pripisuje se \u265?ovjeku i \u355?ivotinji tek na
kon dolaska njihove biti u \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 postojanje, pa
se ka\u355?e: \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?\u264?ovjek je bi\u263?e
koji se smije\u8221?, ili: \par\pard\ql \li1248\sb17\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 \u8220?\u354?ivotinja je bi\u263?e koje se kre\u263?e.\u822
1? \par\pard\qj \li1248\ri924\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscale
x100 Prema tome, akcident je predikat, tj. atribut (\u1610?\u1627?\u1617?\u1587?
\u1616?) koji nije \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 dio biti bi\u263?a, i nje
mu se predicira, tj. pripisuje s nekoga aspekta. \par\pard\ql \li2657\sb0\sl-264
\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Op\u263?i akcident i osobeni akcident \par\pard\ql \
li3168\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex115 \ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 (\u1589?\u1576?\u1582? \u1593?\u1585?\u1600?\u1607?\u1626? \u1614?\u1576?\u1
607? \u1593?\u1585?\u1600?\u1607?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\
pard\qj\li1248\ri928\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Na
kon obja\u353?njena termina esencijalnog i akcidentalnog u \line \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 poglavlju pet univerzalija, na red dolaze njihove po
djele. S \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 obzirom da su u ovom poglavlju obj

a\u353?njeni pojmovi koji se ti\u265?u \line \up0 \expndtw0\charscalex103 same b
iti, tj. rod, vrsta i vrsna razlika, ovdje \u263?emo govoriti o \line \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 akcidentima. Dvije od pet univerzalija odnose se na akcident
e: \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 a) op\
u263?i ili ekstenzivni akcident (\u1614?\u1576?\u1607? \u1593?\u1585?\u1600?\u16
07?), \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b)
osobeni ili vrsni akcident (\u1589?\u1576?\u1582? \u1593?\u1585?\u1600?\u1607?)
100 Akcident koji se mo\u355?e predicirati samo jednoj biti, drugim \line \up0 \
expndtw-2\charscalex100 rije\u265?ima, svojstven je samo za jednu bit naz
iva se osobeni \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 akcident, kao \u353?to su b
i\u263?e koje se smije i pjesnik za \u265?ovjeka. Iz \par\pard\ql \li6899\sb0\sl
kmkend Pg142}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-26
0\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri923\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 primjera koji su navedeni mo\u355?e se shvati
ti da je osobeni akcident \up0 \expndtw0\charscalex101 ekvipolentan sa svim obje
ktima te biti, kao \u353?to je bi\u263?e koje se \up0 \expndtw-3\charscalex100 s
mije \u265?ovjeku. Tako\u266?er, osobeni akcident mo\u355?e biti subordinaran \u
p0 \expndtw-2\charscalex100 svim objektima biti kojoj se pripisuje, kao \u353?to
su pjesnik i pisac \up0 \expndtw-2\charscalex100 subordinarani \u265?ovjeku. \p
Kada akcident nije svojstven samo jednoj biti, ve\u263? se mo\u355?e \line \up0
\expndtw-2\charscalex100 na\u263?i i kod drugih, naziva se op\u263?i akcident. N
aprimjer, bi\u263?e koje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 se kre\u263?e je ak
cident za \u265?ovjeka isto kao \u353?to je akcident za konja. \par\pard\qj \li1
248\ri944\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Dakle, mo\u355
?e se re\u263?i da je osobeni akcident ona predikativna \up0 \expndtw0\charscale
x102 univerzalija koja je izvan biti, ali je njen neodvojiv dio. Op\u263?i \up0
\expndtw-3\charscalex100 akcident predstavlja predikativnu univerzaliju koja je
izvan biti, \up0 \expndtw-3\charscalex100 ali se mo\u355?e odnositi na vi\u353?e
biti. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Na
pomene: \par\pard\qj \li1248\ri940\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\cha
rscalex100 1. U nekim slu\u265?ajevima jedna stvar je osobena jednom \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjektu, dok je drugom op\u263?enita. Naprimje
r, bi\u263?e koje se kre\u263?e \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 za \u355?ivo
tinju je osoben akcident, a za \u265?ovjeka op\u263?eniti akcident. \par\pard\qj
\li1248\ri925\sb55\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 2. Osoben
i akcident stvarne vrste uvijek je osobeni, tj. ne \line \up0 \expndtw0\charscal
ex100 mo\u355?e biti op\u263?eniti akcident, osim u slu\u265?aju da se upore\u26
6?uje sa \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 klasom \up0 \expndtw0\charscalex108
(\u1601?\u1600?\u1621?\u1600?\u1591?), tj. jednom od skupina te stvarne
vrste. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Naprimjer, bi\u263?e koje se smije il
i pjesnik osobeni su akcidenti za \line \up0 \expndtw0\charscalex100 \u265?ovjek
a, dok su istovremeno op\u263?eniti akcidenti za \u355?ene ili \line \up
0 \expndtw-3\charscalex100 mu\u353?karce koji \u265?ine klasu vrste, u ovom slu\
u265?aju \u265?ovjeka. \par\pard\qj \li1248\ri941\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0
\expndtw0\charscalex100 3. Nekada jedna te ista stvar jeste akcident je
dnom, a \up0 \expndtw-3\charscalex100 esencijalano drugom subjektu. Primjerice,
boja tijela predstavlja \up0 \expndtw-1\charscalex100 osoben akcident tijelu, z
na\u265?i da je predikat izvan njegove biti i \up0 \expndtw0\charscalex102 jedin
o se njemu mo\u355?e pripisati, tj. predicirati. Me\u266?utim, boja \up0 \expndt
w-4\charscalex100 jeste esencijalno za bijelu, \u355?utu i crnu boju. \par\pard\
ql \li1608\sb76\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 4. Jedna druga raz
lika izme\u266?u vrsne razlike i akcidenta \par\pard\qj \li1248\ri939\sb55\sl-26
6\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Iz dosada re\u265?enog postalo je j
asno da vrsna razlika svojoj \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vrsti daje post
ojanje i samim tim odvaja je od drugih vrsta istoga \line \up0 \expndtw0\charsca
lex100 roda. Drugim rije\u265?ima, mo\u355?e se re\u263?i da razlika dij
eli rod. \line \up0 \expndtw0\charscalex100 Postavlja se pitanje da li akc
ident posjeduje istu osobinu \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\par
d\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb234\sl-276\slmult0 \up0 \ex
pndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 142 \par\pard\sect\sectd\fs24\
paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg143}{\bkmkend Pg143}\par\par
d\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard
\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\q
j\li1248\ri892\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersu
b\cf3\f4\fs23 naspram svog subjekta. Budu\u263?i da je akcident izvan biti subje
kta, \up0 \expndtw0\charscalex104 a bit ne opstoji po onom izvan nje, onda u ovo
j \u265?injenici le\u355?i \up0 \expndtw-4\charscalex100 razlika izme\u266?u vrs
ne razlike i akcidenta. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw0\charscalex100 Me\u266?utim, promatrano iz drugog ugla, vrsna r
azlika je \up0 \expndtw0\charscalex101 istovjetna akcidentu. To se de\u353?ava
u slu\u265?aju kada oboje dijele \up0 \expndtw-1\charscalex100 subjekt kojem su
pripisuju. Tim \u265?inom oni subjekt odvajaju od \up0 \expndtw-3\charscalex100
ostalih vrsta, drugim rije\u265?ima, dijele rod. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 5. Drugi oblici razlikovanja akcidenta
i vrsne razlike \par\pard\qj \li1248\ri928\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw0\charscalex100 Sljede\u263?a razlika je ta da akcident mo\u355?e biti ograni\
u265?eniji od \line \up0 \expndtw0\charscalex103 biti kojoj je pripisan, kao \u3
53?to je odnos pjesnika i pisca spram \line \up0 \expndtw0\charscalex101 \u265?o
vjeka. Me\u266?utim, vrsna razlika ne mo\u355?e biti ograni\u265?enija, tj. \lin
e \up0 \expndtw0\charscalex107 u\u355?a od vrste kojoj pripada. U slu\u265?aju k
ada je akcident u\u355?eg \line \up0 \expndtw0\charscalex101 opsega od subjekt
a kojem je pripisan, mo\u355?e ga podijeliti. \line \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 Naprimjer, \u265?ovjek je pjesnik ili nije pjesnik. Me\u266?utim, razlik
a ne \line \up0 \expndtw0\charscalex102 mo\u355?e dijeliti svoju vrstu, zapravo
ona je uvijek \u265?inilac vrste i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 djelilac
roda. \par\pard\ql \li3245\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3245\sb132\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Klasifikacija u
logici \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb120\
sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 A
ko jedan atribut izvan biti podijeli vrstu, ova podjela se u \line \up0 \expndtw
-2\charscalex100 logici naziva klasifikacija \up0 \expndtw-1\charscalex100 (\u
1601?\u1633?\u1600?\u1621?\u1592?\u1585?). Recimo, kada se ka\u355?e: \par\p
ard\qj \li1248\ri932\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \u8220?\u26
4?ovjek je pjesnik ili nije pjesnik\u8221?, \u8220?\u264?ovjek je pisac ili nij
e \line \up0 \expndtw0\charscalex103 pisac\u8221?, svaka od ovih grupa, pjesnici
i oni koji nisu pjesnici, \line \up0 \expndtw0\charscalex102 naziva se klasa (\
u1601?\u1600?\u1621?\u1591?). Dakle, na isti na\u265?in kako vrsna razlika \line
\up0 \expndtw-2\charscalex100 dijeli rod, tako i akcident mo\u355?e dijel
iti vrstu na vi\u353?e klasa. \line \up0 \expndtw0\charscalex101 Naprimjer,
\u265?ovjek je isto\u265?njak ili zapadnjak, znalac je ili \line \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 neznalica, mu\u353?karac je ili \u355?ena itd. Gro\u355?\
u266?e je zeleno ili crveno, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 slatko je ili g
orko, krupnoga je zrna ili sitnoga itd. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 143 \par\pard\sect\sectd\f
s24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg144}{\bkmkend Pg144}\par
cf2\f3\fs23 Predikacija i njene vrste \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \p
ar\pard\qj\li1248\ri936\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Iz dosada\u353?njeg izlaganja postalo je jasno

da su svih pet \up0 \expndtw-2\charscalex100 univerzalija predikati (\u1610
?\u1627?\u1617?\u1587?\u1616?). Tako\u266?er, ukazano je i na \u265?injenicu \up
0 \expndtw0\charscalex103 da se univerzalije kao predikati dijele na dvij
e skupine, \up0 \expndtw-1\charscalex100 esencijalne i akcidentalne. Radi bolje
g razumijevanja ove teme \up0 \expndtw-4\charscalex100 nu\u355?no je dati \u353?
ire obja\u353?njenje. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 Primjedba: \par\pard\qj \li1248\ri927\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw-1\charscalex100 1. Nekada se vrsta predicira rodu. Naprimjer: \u8220
?\u354?ivotinja je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u265?ovjek, konj, ovca
itd.\u8221? \u264?ovjek, konj i ovca se prediciraju \line \up0 \expndtw2\charscalex100 \u355?ivotinji i pored toga \u353?to joj nisu esencijalani, zna\
u265?i nisu dio niti \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 cijela njena zbilja,
a nisu ni akcidenti izvan njegove biti. S \line \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 obzirom na ovo, postavlja se pitanje da li postoji posrednik \lin
e \up0 \expndtw-4\charscalex100 izme\u266?u biti i akcidenta, tj. da li postoji
ne\u353?to tre\u263?e \u353?to ih ve\u355?e. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb80\sl260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 2. Nekada se potpuna definicija
( \u1614?\u1576?\u1585? \u1617?\u1584?\u1586?) predicira vrsti, a \line \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 nekada rodu. Naprimjer: \up0 \expndtw-2\charscalex100 \
u8220?\u264?ovjek je razumna \u355?ivotinja\u8221?, ili: \par\pard\qj \li124
8\ri928\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?\u354?ivotinja j
e rastu\u263?e tijelo pokretljivo svojom voljom.\u8221? Potpuna \line \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 definicija je predikativna univerzalija koja odre\u266?uje c
ijelu zbilju \line \up0 \expndtw0\charscalex101 svoga subjekta, a u isto vr
ijeme potpuna definicija svom \line \up0 \expndtw0\charscalex102 subjektu nij
e ni vrsta, ni razlika, ni rod. S obzirom na re\u265?eno, \line \up0 \expndtw0\c
harscalex103 pored vrste, vrsne razlike i roda, trebala bi postojati i \u265?etv
rta \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 esencijalna univerzalija jednog subjeka.
Ipak, potpuna definicija \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 se ne mo\u355?e na
zvati esencijalnom budu\u263?i da ona nija ni\u353?ta drugo \line \up0 \expndtw0
\charscalex104 do sama bit subjekta, jer je poznato je da se nijedna stvar ne \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex104 mo\u355?e dovesti u odnos sama sa sobom. Potpun
a definicija se, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 tako\u266?er, ne mo\u355?e
nazvati akcidentom, jer nije ne\u353?to izvan biti te \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 stvari, \u353?tavi\u353?e, ona je sama njena bit. Dakle, treba postoja
ti tre\u263?a \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvar koja nije niti akcident
niti esencijalna. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb51\sl-266\slmult0\fi357 \up0 \exp
ndtw0\charscalex104 3. Logi\u265?ari ka\u355?u: Smijeh je akcident svojstv
en samo \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u265?ovjeku, a hodanje je \u26
5?ovjeku op\u263?eniti akcident. Me\u266?utim, \line \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 znamo da se niti smjeh niti hodanje ne prediciraju \u265?ovjeku.
\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 Naprimjer, ne mo\u355?e se re\u263?i: \u8220
?\u264?ovjek je smijeh\u8221?, ili: \u8220?\u264?ovjek je \par\pard\ql \li1248\s
\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb78\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscal
ex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 144 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paper
h11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg145}{\bkmkend Pg145}\par\pard\qj \li1248\sb0
\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\s
l-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri893\s
b146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 hod
anje.\u8221? Sa druge strane, tvrdi se da se svih pet univerzalija \up0 \expndtw
-4\charscalex100 predicira svom subjektu. Kako rije\u353?iti ovu neuskla\u266?en
ost? \par\pard\qj \li1248\ri940\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charsca
lex106 Odgovor: Da je zna\u265?enje prediciranja i \u353?ta ono \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex100 podrazumijeva ispravno shva\u263?eno, ove p
rimjedbe se ne bi \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 pojavile. Ukratko re\u2
65?eno, postoje tri oblika prediciranja, od kojih \line \up0 \expndtw0\charscale
x102 se samo jedan primjenjuje u predikativnim odnosima pet \line \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 univerzalija. \par\pard\ql \li2309\sb0\sl-264\slmult0 \pa
r\pard\ql\li2309\sb132\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosuper

sub\cf2\f3\fs23 Prirodno i konvencionalno prediciranje \par\pard\ql \li3197\sb57
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex151 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629
?\u1608?\u1595?\u1626? \u1611?\u1600?\u1617?\u1586? \u1626? \u1629?\u1608?\u1580
?\u1600?\u1599? \u1611?\u1617?\u1586?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \
Svaki predikat je nu\u355?no stvarna univerzalija, jer se stvarna \line \up0 \e
xpndtw0\charscalex100 partikularija budu\u263?i da je partikularija ne mo\
u355?e predicirati \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ne\u265?emu mimo sebe.
Prirodno je da se uvijek kada je jedna \line \up0 \expndtw-4\charscalex
100 univerzalija sa aspekta pojma \u353?ireg opsega od druge univerzalije \line
\up0 \expndtw0\charscalex103 ona predicira pojmu u\u355?eg opsega. Naprimjer, po
jam \u355?ivotinja \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u353?ireg je opsega u
pore\u266?enju sa pojmom \u265?ovjek, jer je broj \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 jediniki na koji se odnosi pojam \u355?ivotinja mnogo ve\u263?i od
jedinki \line \up0 \expndtw0\charscalex106 na koje se odnosi pojam \u265?ovjek.
Prema tome, mo\u355?e se re\u263?i: \line \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?\
u264?ovjek je \u355?ivotinja.\u8221? Isti takav odnos u predikaciji je izme\u266
?u \line \up0 \expndtw0\charscalex100 pojma \u265?ovjek i pojma Muhamed, i predi
kaciji pojma razumno \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 bi\u263?e sa pojmom \u2
65?ovjek, jer je pojam razumno bi\u263?e ekstenzivniji \line \up0 \expndtw0\char
scalex100 od pojma \u265?ovjek. Ovakva vrsta predikacije naziva se prirodna \lin
e \up0 \expndtw0\charscalex101 predikacija (\u1629?\u1608?\u1580?\u1599? \u1611?
\u1617?\u1586?), jer je priroda \u265?ovjeka suglasna sa njom i \line \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 ne odupire joj se. \par\pard\qj \li1248\ri895\sb60\sl-260\sl
mult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Me\u266?utim, kako izgleda obrnuta pre
dikacija, zna\u265?i predikacija \up0 \expndtw-4\charscalex100 u\u355?eg pojma n
a ekstenzivniji pojam? \par\pard\qj \li1248\ri936\sb76\sl-265\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-5\charscalex100 Ovakva predikacija ne ubraja se u prirodnu predikaciju
, ali je \up0 \expndtw-3\charscalex100 skupina u\u265?enjaka smatra ispravnom
. Da bi napravili razliku \up0 \expndtw-5\charscalex100 izme\u266?u ove i pr
irodne predikacije, u skladu sa njenom osobinom \up0 \expndtw0\charscalex100 pri
dodali su joj odrednicu konvencionalna, pa se zove \up0 \expndtw0\c
harscalex100 konvencionalna predikacija (\u1629?\u1608?\u1595?\u1626? \u1611?\u1
600?\u1617?\u1586?). \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899
f4\fs23 Napomena: Kao \u353?to je re\u265?eno u prethodnom dijelu knjige, \line
\up0 \expndtw-1\charscalex100 ekstenzivnost se razlikuje prema tome razmatr
amo li je sa \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stajali\u353?ta pojma ili ob
jekta. Nekada se ekstenzivnost, \u353?ira ili u\u355?a, \line \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 razmatra me\u266?u jedinkama jednog pojma \u265?ije su jedink
e u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 spoljnjem svijetu obuhva\u263?ene jedin
kama drugog pojma, kao \u353?to \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 su jedinke p
ojma \u265?ovjek obuhva\u263?ene jedinkama pojma \u355?ivotinja. \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex101 Upravo zato se ka\u355?e da je pojam \u355?ivotinja ekstenzi
vniji, tj. op-\line \up0 \expndtw0\charscalex106 se\u355?niji od pojma \u265?ovj
ek. Do sada re\u265?eno se odnosi na \u265?etiri \line \up0 \expndtw0\charscalex
101 oblika odnosa izme\u266?u op\u263?enitih pojmova sa aspekta njihovih \line \
up0 \expndtw-5\charscalex100 objekata. \par\pard\qj \li1248\ri929\sb57\sl-263\sl
mult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Nekada se odnos izme\u266?u dvije
stvari posmatra samo sa \up0 \expndtw0\charscalex101 aspekta pojma, ne uzima
ju\u263?i u obzir njihove spoljnje objekte. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Naprim
jer, ako uporedimo pojam razumno bi\u263?e i pojam \u265?ovjek, \up0 \expndtw-1\
charscalex100 uo\u265?it \u263?emo da je pojam razumno bi\u263?e ekstenzivniji.
Za\u353?to je to \up0 \expndtw0\charscalex100 tako? Zato \u353?to bi\u263?e koje
posjeduje razum mo\u355?e biti \u265?ovjek i ne \up0 \expndtw0\charscalex102 \u

265?ovjek. Me\u266?utim, objekti pojma razumno bi\u263?e uvijek su \up0 \
expndtw-3\charscalex100 ekvipolentni sa objektima pojma \u265?ovjek. \par\pard\q
j \li1248\ri931\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 Prema tom
e, pojmovi razumno bi\u263?e i bi\u263?e koje se smije \up0 \expndtw-2\charscale
x100 uvijek su ekstenzivniji od pojma \u265?ovjek, iako su njihovi objekti \up0
\expndtw0\charscalex101 uvijek ekvipolentni, tj. jednaki. Isti slu\u265?aj je i
sa pojmom bi\u263?e \up0 \expndtw0\charscalex106 koje hr\u355?e u odnosu na konj
a, bi\u263?e koje cvrkuta u odnosu na \up0 \expndtw-3\charscalex100 slavuja, bi\
u263?e koje reve u odnosu na magarca itd. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb51\sl-270
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Po\u353?to se, prema gornjem obja\u3
53?njenju, pri prediciranju pet \line \up0 \expndtw0\charscalex104 univerzalija
podrazumijeva prirodna predikacija, a ne \line \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 konvencionalna, onda odgovor na prvo pitanje biva jasan. \par\pard\ql \li
\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 146 \p
ar\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg147}
{\bkmkend Pg147}\par\pard\ql \li2074\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2074\sb0\
100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Primarna esencijalna predikacija i ustaljena \pa
r\pard\ql \li3241\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 tehni\u269?k
a predikacija \par\pard\ql \li2784\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex
121 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1629?\u1600?\u1607?\u1576?\u1621?\u1591? \u16
06?\u1632?\u1576?\u1588? \u1611?\u1600?\u1617?\u1586? \u1626? \u1629?\u1585?\u15
75?\u1585? \u1629?\u1612? \up0 \expndtw0\charscalex161 \u1626? \u1575? \u1611?\u
1600?\u1617?\u1586?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-270\slmult0 \par\pard\qj\li1248
\ri885\sb102\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Zna\u265?enje pr
edikacije je jedinstvo (\u1583?\u1576?\u1587?\u1585?\u1575?) dviju stvari, jer o
na \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 podrazumijeva pripisivanje jedne stvari d
rugoj. Prema tome, da \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 bi se predikacija ostv
arila, neophodno je zadovoljiti dva uvjeta: \par\pard\ql \li1608\sb55\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a) aspekt jedinstva i istovjetnosti, \par\pa
rd\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) aspekt razli
\u265?itosti i razila\u355?enja. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb77\sl-263\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 U slu\u265?aju nepostojanja nekog oblika jedi
nstva, predikacija \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 tako\u266?er ne bi bila m
ogu\u263?a, jer bi odnos, u tom slu\u265?aju, izme\u266?u \line \up0 \expndtw0\c
harscalex100 dvije stvari bio disparativan, tj. one bi se razlikovale po biti. S
\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 druge strane, me\u266?u njima mora postojat
i neka razlika kako bi se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 uop\u263?e odnos d
vije stvari mogao razmatrati. U suprotnom, ako ta \line \up0 \expndtw-1\charscal
ex100 razlika ne bi postojala, ne bi postojale ni dvije, ve\u263? samo jedna \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvar, a predicirati stvar samoj sebi nema smis
la. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Vrste
jedinstava \par\pard\ql \li1248\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 Aspekt jedinstva izme\u266?u dvije predicirane stvari mo\u355?e biti: \par\pa
rd\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 1. pojam ili \pa
r\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 2. objekt. \
par\pard\qj \li1248\ri940\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105
Ako je jedinstvo na nivou pojma, u tom slu\u265?aju \u263?e \line \up0
\expndtw0\charscalex100 razlikovanje, npr. izme\u266?u pojma \u265?ovjek i
pojma razumna \line \up0 \expndtw0\charscalex102 \u355?ivotinja, biti relativ
no, a ne stvarno. U ovakvim slu\u265?ajevima \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
predikacijom se \u355?eli ista\u263?i \u265?injenica da je pojam subjekta uprav
o \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojam predikata. Zato, kada se ka\u35
5?e: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?\u264?ovjek je razumna \par\pard\qj

\li1248\ri947\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u355?ivotinja\u8
221?, u zna\u265?enju je da zbilja \u265?ovjeka nije ni\u353?ta drugo nego \up0
\expndtw-3\charscalex100 zbilja razumne \u355?ivotinje. \par\pard\qj \li1248\ri9
34\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Primjedba: Rekli ste d
a predikacija jedne stvari samoj sebi \up0 \expndtw-4\charscalex100 nije ispravn
a, a sa druge strane ka\u355?ete da zbilja \u265?ovjeka nije ni\u353?ta \up0 \ex
pndtw-1\charscalex100 drugo nego zbilja razumne \u355?ivotinje, i ovu predikacij
u smatrate \up0 \expndtw-3\charscalex100 ispravnom! Kako obja\u353?njavate ovu k
ontradiktornost? \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0
lex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 147 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\pape
rh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg148}{\bkmkend Pg148}\par\pard\qj \li1248\sb
sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri940\
fs23 Odgovor: Aspekt razlikovanja izme\u266?u subjekta i predikata u \line \up0
\expndtw-4\charscalex100 predikativnoj propoziciji mo\u355?e biti u \u353?irem i
kra\u263?em opisu. Sama \line \up0 \expndtw0\charscalex103 ova razlika dovoljna
je da se pretpostave dvije stvari koje se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 m
ogu predicirati. \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?\u354?ivotinja posjednik
razuma\u8221? op\u353?irnije je \par\pard\qj \li1248\ri943\sb0\sl-280\slmult
0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 obja\u353?njenje za \u265?ovjeka. Dakle, ovakva
predikacija je ispravna i \up0 \expndtw-5\charscalex100 korisna. \par\pard\qj \l
i1248\ri944\sb41\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Predikacija u
kojoj je istovjetnost predikata i subjekta sa \up0 \expndtw0\charscalex101 stan
ovi\u353?ta pojma, a razlikovanje je relativne prirode naziva se \up0 \expndtw0\
charscalex102 primarna predikacija po biti ( \u1629?\u1585?\u1575?\u1585? \u1629
?\u1612? \up0 \expndtw0\charscalex102 \u1626? \u1575? \u1611?\u1600?\u1617?\u158
6?). \par\pard\qj \li1248\ri943\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 Me\u266?utim, ako je istovjetnost predikata i subjekta sa aspekta \line
\up0 \expndtw-1\charscalex100 objekta, a razlikovanje se odnosi na pojam, ovakva
predikacija \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 naziva se ustaljena tehni\u265?
ka predikacija (\u1629?\u1607?\u1576?\u1621?\u1591? \u1606?\u1632?\u1576?\u1588?
\u1611?\u1600?\u1617?\u1586?). \par\pard\qj \li1248\ri930\sb57\sl-264\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Obja\u353?njenje: Ako dobro analiziramo propo
ziciju: \u8220?\u264?ovjek je \line \up0 \expndtw0\charscalex101 \u355?ivotinja\
u8221?, uvidjet \u263?emo da pojam \u265?ovjek nije pojam \u355?ivotinja, \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 ali svemu \u265?emu odgovara pojam \u265?ovje
k sigurno odgovara i \line \up0 \expndtw0\charscalex103 pojam \u355?ivotinja.
Ova vrsta predikacije naziva se ustaljena, ili \line \up0 \expndtw-3\charscalex
100 drugim rije\u265?ima, ra\u353?irena predikacija. Kao \u353?to je jasno iz sa
mog \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 naziva, ovaj oblik predikacije uobi\
u265?ajen je u svakodnevnoj \line \up0 \expndtw0\charscalex101 praksi, odnos
no rasprostranjena je njena upotreba, dok je \line \up0 \expndtw0\charscal
ex104 upotreba primarne predikacije veoma rijetka. Ustvari, \line \up0
\expndtw0\charscalex103 odrednicom ustaljena \u355?eli se izuzeti primarna pred
ikacija. Za \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ustaljenu predikaciju karakteri
sti\u265?an je i naziv tehni\u265?ka iz \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
razloga \u353?to se koristi u nauci i industriji. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb
76\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Ovim postaje jasan odgovor
na drugo pitanje, tj. kako je \up0 \expndtw-3\charscalex100 mogu\u263?e da se \u
265?ovjeku predicira potpuna defnicija. Odgovor glasi \up0 \expndtw0\charscalex1
05 da se kod prediciranja pet univerzalija koristi ustaljena \up0 \expndt
w0\charscalex100 predikacija, dok je u gornjem primjeru, potpune definicije kao
\up0 \expndtw-3\charscalex100 predikata, kori\u353?tena primarna predikacija po
biti. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slm
\up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 148 \par\pard\sect\se

ctd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg149}{\bkmkend Pg149
}\par\pard\ql \li1464\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1464\sb0\sl-264\slmult0
ar\pard\ql\li1464\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupe
rsub\cf2\f3\fs23 Jednozna\u269?na ili nederivacijska i derivacijska predikacija
\par\pard\ql \li3082\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex115 \ul0\nosup
ersub\cf3\f4\fs23 (\u1602?\u1576?\u1605?\u1600?\u1586?\u1588?\u1575? \u1611?\u16
00?\u1617?\u1586? \u1626? \u1583?\u1576?\u1599?\u1575?\u1627?\u1616? \u1611?\u16
00?\u1617?\u1586?) \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\s
b113\sl-264\slmult0\tx3111 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Rije\u265? \ul0\nosuper
sub\cf21\f22\fs23 muv\u257?tat \tab \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersu
b\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1576?\u1599?\u1575?\u1627?\u1616?) u arapskom jeziku
ima zna\u265?enje \par\pard\qj \li1248\ri882\sb0\sl-280\slmult0 \up0 \expndtw1\charscalex100 saglasnosti dviju stvari u jednom zna\u265?enju. Porijeklo
rije\u265?i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23
e\u353?tekak \up0 \expndtw-10\charscalex95 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1602?\
u1576?\u1605?\u1600?\u1586?\u1588?\u1575?) je iz korijena \up0 \expndtw-2\cha
rscalex100 \u8220?\u353? q q\u8221?, a njeno zna\u265?enje je \par\pard\ql
\li1248\sb1\sl-235\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 izvo\u266?enje ili der
ivacija jedne rije\u265?i iz druge. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb65\sl-260\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Predikacija kao u primjeru: \u8220?\u264?
ovjek je bi\u263?e koje se smije\u8221?, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 naz
iva se nederivacijska predikacija ( \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1583?\u1576?
\u1599?\u1575?\u1627?\u1616? \u1611?\u1600?\u1616? \u1584? \up0 \expndtw-2\chars
calex100 ) ili predikacija \par\pard\qj \li1248\ri928\sb20\sl-260\slmult0 \up0 \
expndtw0\charscalex112 \u8220?on je on\u8221? ( \u1627?\u1624?\u1627?\u1624? \u1
611?\u1600?\u1617?\u1586?), to zna\u265?i da u predikativnom odnosu bit \line \u
p0 \expndtw-2\charscalex100 subjekta, tj. \u265?ovjek, nije ni\u353?ta drugo neg
o sama bit predikata, tj. \line \up0 \expndtw0\charscalex106 bi\u263?e koje se
smije. Sve predikacije pet univerzalija su \line \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 nederivacijske predikacije. \u264?ovjek je \u355?ivotinja. \u264?ovjek je
tijelo. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u264?ovjek je bi\u263?e koje se smi
je. \u264?ovjek je pokretljivo bi\u263?e. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb80\sl-260
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Ista predikacija koristi se i u slu\
u265?ajevima kada se bilo koja \up0 \expndtw-2\charscalex100 od pet univerzali
ja predicira na vlastite objekte. Naprimjer, \up0 \expndtw-2\charscalex100
\u8220?Muhamed je \u265?ovjek\u8221?, \u8220?Hasan je bi\u263?e koje se smije\u8
221?, \u8220?Krava je \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u355?ivotinja\u8221?, itd.
\par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Derivacij
ska predikacija \par\pard\qj \li1248\ri933\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw0\charscalex105 Odnos izme\u266?u pojmova smijeh i \u265?ovjek je mogu\
u263?e \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 uspostaviti jedino ako se promijeni o
blik pojmu smijeh, ili se uz \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 njega doda neka
rije\u265?. Dakle, treba re\u263?i: \u8220?\u264?ovjek je bi\u263?e koje se \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 smije\u8221? ili: \u8220?\u264?ovjek je bi\u263
?e koje posjeduje mo\u263? smijeha.\u8221? Ako se \line \up0 \expndtw0\charscale
x103 rije\u265? promijeni iz jednog oblika u drugi, recimo iz imenice u \line \u
p0 \expndtw0\charscalex104 atribut, i kao takva se koristi, taj oblik predikacij
e se naziva \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 derivacijska predikacija. Na gor
njem primjeru iz rije\u265?i smijeh iz-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 veden
je pojam bi\u263?e koje se smije. Ako se uz predikat doda rije\u265? \line \up0
\expndtw-2\charscalex100 koja mu daje zna\u265?enje posjedovanja, \u353?to se n
a arapskom jeziku \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 oza\u265?ava rije\u265?ic
om \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 zu \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupers
ub\cf3\f4\fs23 (\u1626?\u1585?), taj oblik predikacije naziva se \par\pard\
ql \li1248\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex116 predikacija \ul0\nosu
persub\cf21\f22\fs23 zu\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs2
3 hu\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1627?\u1600?\u1624? \u1626?\u1585? \u1611?\u
1600?\u1617?\u1586?). \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li689

7\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 149 \
par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg150
}{\bkmkend Pg150}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0
0\charscalex106 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Prema
tome,
derivacijska
pr
edikacija
je
sli\u265?na \up0 \expndtw0\charscalex103 nederivacijskoj, s r
azlikom \u353?to se u njenom slu\u265?aju predicira \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 korijen rije\u265?i u deriviranom obliku. \par\pard\qj \li1248\ri943\sb60\sl-2
60\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Pitanje: \u352?ta je cilj ove pod
jele prediciranja i kakva je njena \up0 \expndtw-3\charscalex100 korist? \par\pa
rd\qj \li1248\ri939\sb78\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Odgov
or: Predikati u nederiviranom obliku, tj. koji \up0 \expndtw0\charsc
alex101 zadr\u355?avaju oblik korijena rije\u265?i ne spadaju ni u jedan oblik o
d \up0 \expndtw-4\charscalex100 pet univerzalija. Ne mo\u355?e se re\u263?i da j
e smijeh osoben za \u265?ovjeka, \up0 \expndtw0\charscalex101 ili da je boja
osobena tijelu, ili da je osjetilnost osobena \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 \u355?ivotinjama; zapravo, ispravno je re\u263?i da su bi\u263?e koje se smij
e i \up0 \expndtw0\charscalex103 obojeno osobeni akcidenti \u265?ovjeka i tijela
, a bi\u263?e koje osje\u263?a \up0 \expndtw-3\charscalex100 vrsna je razlika \u
355?ivotinje. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
0\charscalex103 Dakle, boja je u odnosu na bjelinu univerzalija predikat i \line
\up0 \expndtw0\charscalex105 njen rod, budu\u263?i da se mo\u355?e
predicirati na bjelinu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nederivacijskom
predikacijom, pa se ka\u355?e: \u8220?Bjelina je boja.\u8221? \line \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 Me\u266?utim, boja i bjelina nisu predikatske univerzalij
e u odnosu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 na tijelo. \par\pard\qj \li1248\r
i932\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Ovim obja\u353?nje
njem dat je odgovor na tre\u263?e pitanje, tj. \up0 \expndtw-4\charscalex
100 prigovoru na mi\u353?ljenje logi\u265?ara da je smijeh osobeni akcident za \
up0 \expndtw-4\charscalex100 \u265?ovjeka, ili da je kretanje op\u263?eniti akci
dent za \u265?ovjeka, a nijedan \up0 \expndtw-4\charscalex100 od ovih dvaju akci
denata ne mo\u355?e se predicirati \u265?ovjeku. Ovakav \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 govor logi\u265?ara zasnovan je na slobodnijem govoru po ovom \up0 \e
xpndtw0\charscalex102 pitanju, s tim da pod smijehom podrazumijevaju bi\u263?e k
oje se \up0 \expndtw-3\charscalex100 smije, a pod kretanjem bi\u263?e koje se kr
e\u263?e. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276
ar\pard\ql\li3375\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupe
rsub\cf2\f3\fs23 Podjela akcidenta \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\
pard\qj\li1248\ri937\sb109\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex106 \ul
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Re\u265?eno je da se univerzalije dijele na esen
cijalne i \up0 \expndtw-2\charscalex100 akcidentalne. Vrsta, vrsna razlika i ro
d \u265?ine univerzalije koje se \up0 \expndtw0\charscalex102 odnose na esenciju
, tj. bit stvari, a osobeni i op\u263?i akcident na \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 zbilju izvan biti. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \
expndtw0\charscalex102 Posmatraju\u263?i op\u263?enito, akcident se iz jednog dr
ugog ugla \up0 \expndtw-3\charscalex100 dijeli na: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 a) neodvojiv akcident (\u1614?\u1586?\
u1604?\u1575? \u1593?\u1585?\u1600?\u1607?), \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b) odvojiv akcident (\u1602?\u1585?\u1576?\

u1601?\u1600?\u1616? \u1593?\u1585?\u1600?\u1607?). \par\pard\qj \li1248\ri932\s
b60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Akcident koji je sa stanov
i\u353?ta razuma neodvojiv od svog \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 subjekta
naziva se neodvojivim akcidentom, kao \u353?to je osobina \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 neparnosti za broj tri, parnost za broj \u265?etiri, toplota za va
tru i sl. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\ch
arscalex101 Akcident \u265?ije odvajanje od subjekta sa stanovi\u353?ta razuma,
\up0 \expndtw-4\charscalex100 iako se nikad od njega ne odvaja, nije nem
ogu\u263?e naziva se \up0 \expndtw-3\charscalex100 odvojiv akcident, kao \u353
?to je plava boja o\u265?iju jer je mogu\u263?e da \u263?e \up0 \expndtw-4\chars
calex100 nauka jednoga dana izmisliti sredstvo uz pomo\u263? kojeg bi se boja \u
p0 \expndtw0\charscalex103 o\u265?iju mogla mijenjati. Me\u266?utim, ovakvo
\u353?ta se ne mo\u355?e \up0 \expndtw-2\charscalex100 pretpostaviti za osob
inu neparnosti. \u264?ak i da se izmisli sredstvo \up0 \expndtw-2\charscalex100
odvajanja neparnosti od broja tri, to vi\u353?e ne bi bio broj tri, ili da \up0
\expndtw0\charscalex100 se vru\u263?ina odvoji od vatre, to vi\u353?e ne bila va
tra. Ovo je upravo \up0 \expndtw0\charscalex102 ono \u353?to nemogu\u263?nost
odvajanja akcidenta od subjekta sa \up0 \expndtw-3\charscalex100 stanovi\u3
53?ta razuma podrazumijeva. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 Neodvojiv akcident dijeli se na: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 a) evidentno neodvojiv akcident (\u1
619?\u1600?\u1633?\u1579? \u1614?\u1586?\u1604?\u1575?), \par\pard\ql \li1608\sb
57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 b) neevidentno neodvojiv akcide
nt (\u1619?\u1600?\u1633?\u1579? \u1585?\u1600?\u1633?\u1594? \u1614?\u1586?\u16
04?\u1575?). \par\pard\qj \li1248\ri927\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw1\charscalex100 Akcident koji se prilikom percipiranja subjekta nu\u355?no i bez
\line \up0 \expndtw0\charscalex100 potrebe za bilo \u265?ime drugim name\u
263?e naziva se evidentno \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 neodvojiv akcid
ent, kao \u353?to je npr. odnos neparnosti i broja tri. \par\pard\qj \li1248\ri9
42\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Neevidentno neodvoji
v akcident percipira se zajedno sa \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 svoj
im subjektom, ali tek nakon posredovanja neke druge stvari, \par\pard\ql \li6899
0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri933\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-4\
charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 kao \u353?to je npr. za \u265?injenicu
da je zbir uglova trougla jednak zbiru \up0 \expndtw-4\charscalex100 dvaju prav
ih uglova potreban geometrijski argument. \par\pard\ql \li2326\sb0\sl-264\slmult
supersub\cf2\f3\fs23 Logi\u269?ka, prirodna i umska univerzalija \par\pard\ql \l
i3135\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 ( \up0 \expndtw0\charscalex160 \u1629?\u1621?\u1600?\u1624?\u1585? \u1626? \
u1629?\u1608?\u1633?\u1580?\u1599? \u1548?\u1629?\u1605?\u1600?\u1600?\u1600?\u1
621?\u1616? \u1628? \up0 \expndtw0\charscalex118 \u1611? \u1608?) \par\pard\qj \
li1248\sb0\sl-280\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri945\sb103\sl-280\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw-2\charscalex100 U propoziciji: \u8220?\u264?ovjek je univerzalija\u
8221?, postoje tri stvari na \up0 \expndtw-3\charscalex100 koje treba obratiti p
a\u355?nju: \par\pard\ql \li1608\sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex1
00 a) bit \u265?ovjek, sa aspekta toga \u353?ta je ustvari \u265?ovjek, \par\pa
rd\qj \li1608\ri935\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex100 b)
univerzalija kao pojam, bez uzimanja u obzir da li je to \line\tab \up0 \expndtw
-3\charscalex100 osobina \u265?ovjeka ili ne\u265?eg drugoga, \par\pard\qj \li16
08\ri941\sb80\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-2\charscalex100 c) univerzaln
i \u265?ovjek, zna\u265?i pojam \u265?ovjek sa osobinom \line\tab \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 univerzalnosti. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb56\sl-266\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Drugim rije\u265?ima, u ovoj propoz
iciji \u265?ovjeku je pripisana \up0 \expndtw-2\charscalex100 osobina univer

zalnosti. Tako\u266?er, jasno je da u njoj postoji \up0 \expndtw0\charsca
lex100 subjekt, tj. \u265?ovjek, osobina, tj. univerzalija, kao i osobin
a \up0 \expndtw-3\charscalex100 opisivanja \u265?ovjeka univerzalnim. \par\pard\
qj \li1248\ri935\sb56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 1. Ako
se u obzir uzme sami pojam, kojem je pripisana \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 osobina univerzalnosti (naravno, um posjeduje sposobnost da to \line \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 u\u265?ini), naprimjer, ako se \u265?ovjek posmatra samo s
a aspekta \u353?to je \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ustvari \u265?ovjek, ne
uzimaju\u263?i u obzir pripisuje li mu se osobina \line \up0 \expndtw0\charscal
ex103 univerzalnosti ili ne, onda se ovako percipiran pojam naziva \line \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 prirodna univerzalija \up0 \expndtw-3\charscalex100 ( \u
p0 \expndtw0\charscalex104 \u1629?\u1608?\u1633?\u1600?\u1580?\u1599? \u1628? \u
p0 \expndtw0\charscalex101 \u1611? \u1600?\u1608?). Pod ovom univerzalijom \p
ar\pard\qj \li1248\ri935\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 podrazu
mijeva se sama priroda stvari. U re\u265?enici: \u8220?\u264?ovjek je \up0 \exp
ndtw-2\charscalex100 razumna \u355?ivotinja\u8221?, \u265?ovjek je percipiran up
ravo s ovog aspekta. \up0 \expndtw0\charscalex102 Karakteristika prirodne univer
zalije je da u spoljnjem svijetu \up0 \expndtw-3\charscalex100 postoji posredstv
om svojih objekata. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb49\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 2. Ako se u obzir uzme jedino osobina univerzalno
sti, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 zna\u265?i, ako se razmatra pojam unive
rzalnost bez obzira da li je on \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 osobina bilo
kom odre\u266?enom subjektu, tj. ako se univerzalnost \line \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 razmatra kao pojam \u265?ija istinitost za vi\u353?e jedinki nije nem
ogu\u263?a, \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-2
d\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg153}{\bkmk
end Pg153}\par\pard\li1246\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1246\sb0\sl-264\slmult0
\par\pard\li1246\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1246\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\
li1246\sb127\sl-264\slmult0\fi2\tx6925 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 onda se ovako percipiran pojam naziva logi\u265?ka univerzalija
(\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1628?\t \up0 \expndtw0\charscalex106 \u16
11? \u1600?\u1608?\par\pard\li1246\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw0\charsca
lex106 \u1629?\u1605?\u1600?\u1600?\u1600?\u1621?\u1616?).\par\pard\ql \li1608\s
b52\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Pitanje: Za\u353?to je ime ove
univerzalije logi\u265?ka? \par\pard\qj \li1248\ri940\sb60\sl-260\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex100 Odgovor: Zato jer je prije re\u265?eno da je sa sta
novi\u353?ta logike \up0 \expndtw-3\charscalex100 percepcija svih pojmova mogu\u
263?a na dva na\u265?ina: \par\pard\qj \li1248\ri896\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 a) partikularno, tj. da odre\u266?eni pojam ne mo\
u355?e biti istinit za \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vi\u353?e jedinki, ka
o \u353?to rije\u265? Hasan odgovara samo jednoj odre\u266?enoj \line \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 osobi. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb56\sl-266\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-3\charscalex100 b) univerzalno, tj. da je za pojam mogu\u263?e pr
etpostaviti vi\u353?e \line \up0 \expndtw0\charscalex101 od jedne jedinke, kao \
u353?to je to mogu\u263?e za rije\u265?i voda i \u265?ovjek. \line \up0 \expndtw
0\charscalex104 Dakle, sama rije\u265? univerzalija je pojam koji mo\u355?e imat
i vi\u353?e \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinki. \par\pard\qj \li1248\ri
944\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Pitanje: Da li logi\
u265?ka univerzalija postoji u spoljnjem svijetu \up0 \expndtw-4\charscalex100 i
da li se na nju tamo mo\u355?e ukazati? \par\pard\qj \li1248\ri928\sb80\sl-260\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Odgovor: Logi\u265?ka univerzalija j
e umski pojam, kojeg razum \up0 \expndtw-3\charscalex100 percipira iz univerzaln
ih umskih pojmova, a ne iz bi\u263?a spoljnjega \up0 \expndtw-3\charscalex100 sv
ijeta. Dakle, logi\u265?ka univerzalija postoji jedino u umu. \par\pard\qj \li12
48\ri938\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 3. Ako se osob
ina univerzalija i opisano \u265?ovjek posmatraju \line \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 zajedno, tj. ako se u uzme obzir bit \u265?ovjeka skupa sa njegovom \line
\up0 \expndtw-1\charscalex100 osobinom univerzalnosti, naprimjer, \u265?ovjek je

bit i univerzalni \line \up0 \expndtw0\charscalex100 pojam koji odgovara za vi\
u353?e jedinki, onda se ovako percipiran \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 poj
am naziva umska univerzalija ( \up0 \expndtw0\charscalex100 \u1629?\u1613?\u1600
?\u1605?\u1600?\u1607? \u1628? \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u1611? \u1600?\u16
08?). Umska univerzalija \par\pard\qj \li1248\ri932\sb0\sl-280\slmult0 \up0 \exp
ndtw-2\charscalex100 postoji jedino u umu, budu\u263?i da njegova osobina univer
zalnosti \up0 \expndtw-3\charscalex100 postoji u umu, a ne u spoljnjem svijetu.
0 Dakle, u raspravama logike razlikuju se tri oblika \up0 \expndtw
-3\charscalex100 univerzalija: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-2\charscalex100 1. prirodna univerzalija, \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2. logi\u265?ka univerzalija, \par\pard
\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 3. umska univerza
lija. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slm
t0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb27\sl-276\slmult
0 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Pitanje: Da li su ova tri aspekta posmatranja kara
kteristi\u265?na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 samo za pojam univerzalija
ili obuhvataju sve ostale pojmove pet \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 univer
zalija i da li je pojam partikularno izuzet iz ovoga pravila? \par\pard\qj \li12
48\ri937\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Odgovor: Ovo pr
avilo nije ograni\u265?eno isklju\u265?ivo na pojam \up0 \expndtw0\charscalex105
univerzalija, i on je ovdje spomenut samo kao primjer. Ovo \up0 \expndtw-2\char
scalex100 pravilo odnosi se i na pojmove vrsta, vrsna razlika, op\u263?
i i \up0 \expndtw-2\charscalex100 osobeni akcident. \par\pard\qj \li1248\ri931\
sb56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Poimanje \u265?ovjeka sa
aspekta bivanja \u265?ovjekom jeste njegovo \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
poimanje kao prirodne vrste. Kod logi\u265?ke vrste posmatra se sam \line \up0
\expndtw-1\charscalex100 pojam vrsta, pa se u odgovoru na pitanje o \u353?tastvu
ka\u355?e se da je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 vrsta cijela zajedni\u26
5?ka zbilja vi\u353?e partikularija. Pojam \u265?ovjek je \line \up0 \expndtw-4\
charscalex100 umska vrsta sa onog aspekta kada ga posmatramo kao vrstu koja \lin
e \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u265?ini cijelu zajedni\u265?ku zbilju mno\u353
?tva partikularija. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb43\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 Isti slu\u265?aj je i sa ostalim univerzalijama, k
ao i samim \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojmom partikularije, i tu nema nikak
ve razlike. \par\pard\ql \li2532\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2532\sb110\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Sa\u382?e
tak poglavlja o univerzalijama \par\pard\ql \li1428\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard
3\f4\fs23 1. Univerzalija i partikularija \par\pard\ql \li1608\ri940\sb60\sl-26
0\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex100 a. Partikularija je pojam
koji se isklju\u265?ivo odnosi na samo \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 je
dan objekt, a nemogu\u263?e je pretpostaviti da obuhvata \line \tab \up0 \expndt
w-3\charscalex100 vi\u353?e njih. \par\pard\ql \li1608\ri940\sb56\sl-265\slmult0
\tx1968\tx1968\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex104 b. Univerzalija je po
jam za koji je mogu\u263?e pretpostaviti \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex102
vi\u353?e od jednog objekta, iako je, tako\u266?er, mogu\u263?e da u \line \tab
\up0 \expndtw-4\charscalex100 skladu sa gornjim argumentima ne postoji ni jedan,
ili da \line \tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 ima samo jedan objekt, kao npr.
ptica feniks koja nema \line \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 objekta i nu\u3
55?no bi\u263?e koje ima samo jedan objekat. \par\pard\ql \li1428\sb76\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2. Relativna partikularija \par\pard\qj \li
1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Svaki pojam up
ore\u266?en sa pojmom \u353?ireg opsega od sebe je \line \up0 \expndtw-2\charsca

lex100 relativna partikularija, iako je mogu\u263?e da sam pojam bude \p
pard\ql\li1248\sb43\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub
0{\bkmkstart Pg155}{\bkmkend Pg155}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\
pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pa
rd\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri939\sb146\sl-260\slmult0 \
up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 univerzalija. Ovakav
je odnos pojma \u265?ovjeka spram pojma \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u355
?ivotinja ili odnos pojma \u355?ivotinja spram pojma tijelo. \par\pard\ql \li142
8\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 3. Jednozna\u265?nica i vi\
u353?ezna\u265?nica \par\pard\qj \li1248\ri942\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 Jednozna\u265?nica je univerzalija \u265?iji je odnos spr
am svih njenih \up0 \expndtw0\charscalex100 objekata jednak. Ovakav je odnos poj
ma \u265?ovjek i jedinki koje \up0 \expndtw-3\charscalex100 obuhvata. \par\pard\
qj \li1248\ri933\sb54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Vi\u353
?ezna\u265?nica je univerzalija \u265?iji je odnos spram njenih \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 jedinki razli\u265?itog, tj. nejednakog inteziteta. Ovakav
odnos vlada \up0 \expndtw-3\charscalex100 izme\u266?u pojma svjetlost i razli\u2
65?itih oblika intenziteta svjetlosti u \up0 \expndtw-3\charscalex100 spoljnjem
svijetu. \par\pard\ql \li1428\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100
4. Pojam i objekt \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 Pojam je umska slika koja se percipira (izvodi) iz objekta. \par\pard\
qj \li1248\ri938\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Objekt j
e ona zbilja, bilo da je u spoljnjem svijetu ili umu, \up0 \expndtw-3\charscalex
100 kojoj odgovara pojam, tj. mentalna slika. \par\pard\ql \li1428\sb77\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 5. Nazivlje i imenovano \par\pard\qj \li12
48\ri938\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Kada se umskom s
likom \u355?eli ukazati na spoljni objekt te \line \up0 \expndtw0\charscalex102
donijeti sud o njemu samom, a ne o pojmu, onda se pojam tj. \line \up0 \expndtw0
\charscalex102 umska slika u ovakvoj ulozi naziva naziv, a objekt na koji se \li
ne \up0 \expndtw0\charscalex102 ukazuje imenovano. Najbolji primjer za
ovo je kada \line \up0 \expndtw0\charscalex100 novoro\u266?en\u265?etu \u35
5?elimo nadjenuti ime pa se izme\u266?u vi\u353?e imena \line \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 odabere jedno kojim se \u355?eli ozna\u265?iti njegov nosilac. \par\
pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 6. Odnosi me\
u266?u pojmovima \par\pard\qj \li1608\ri936\sb43\sl-280\slmult0\tx1968 \up0 \exp
ndtw0\charscalex102 a. Ekvipolentni pojmovi su dvije univerzalije koje su
\line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 jednake po svim svojim objektima. \par\
pard\ql \li1608\ri941\sb57\sl-260\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscale
x103 b. Subordinirani pojmovi su dvije univerzalije kod kojih \line\tab \up0 \e
xpndtw0\charscalex100 jedna univerzalija obuhvata sve objekte druge, a druga \li
ne \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 ne obuhvata sve jedinke prve, tj. ona je u
\u355?eg opsega. \par\pard\ql \li1608\ri932\sb80\sl-260\slmult0\tx1968\tx1968 \u
p0 \expndtw0\charscalex101 c. Interferiraju\u263?i pojmovi su dvije univerzalij
e koje imaju \line\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 jedan skup istih objekata,
dok istovremeno svaka za sebe \line \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 posjeduje
sebi svojstvene objekte. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\l
rt Pg156}{\bkmkend Pg156}\par\pard\qj \li1608\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li
08\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1608\ri937\sb146\sl-260\slmult0\tx1968 \up0
\expndtw0\charscalex106 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 d. Disparatni pojmovi su
dvije univerzalije koje ne \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 posjeduj
u zajedni\u265?ke objekte. \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 7. Kontrapozicija odnosa dvije univerzalije \par\pard\ql \li1
608\ri938\sb55\sl-266\slmult0\tx1968\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw-1\charscalex100

a. Odnos izme\u266?u dva kontrapozicionirana ekvipolentna \line\tab \up0 \
expndtw-2\charscalex100 pojma opet je ekvipolentan, kao npr. odnos izme\u
266?u \line \tab \up0 \expndtw0\charscalex101 kontrapozicioniranih pojmova ne \u
265?ovjek i ne razumno \line \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 bi\u263?e. \par\
pard\ql \li1608\ri941\sb54\sl-266\slmult0\tx1968\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 b. Odnos izme\u266?u dva kontrapozicionirana subordinirana \li
ne\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 pojma opet je subordiniran, ali opre\u
265?no odnosu prije \line \tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 kontrapozicije. T
ako \u263?e nakon nje u\u355?i pojam postati \u353?iri, \line \tab \up0 \expndtw
-2\charscalex100 a \u353?iri u\u355?i. \par\pard\qj \li1608\ri932\sb59\sl-260\sl
mult0\tx1968 \up0 \expndtw-3\charscalex100 c. Odnos izme\u266?u dva kontrapo
zicionirana interferiraju\u263?a \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojma
nekada je disparativan, a nekada interferiraju\u263?i. \par\pard\ql \li1608\ri93
8\sb52\sl-270\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex100 d. Odnos izme
\u266?u dva kontrapozicionirana disparativna \line\tab \up0 \expndtw-2\charsc
alex100 pojma tako\u266?er je disparativan, ali ne u op\u263?em ve\u263? u
\line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ograni\u265?enom obliku. \par\pard\ql
\li1428\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 8. Pet univerzalija \
Mogu\u263?a su samo dva slijede\u263?a oblika odnosa nastalog \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 uporedbom predikata i subjekta nekog suda: \par\pard\qj \li1
608\ri939\sb57\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex100 a. ili je o
dnos esencijalan, tj. predikat ukazuje na biti \line\tab \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 subjekta i njegov je \u265?inilac, \par\pard\qj \li1608\ri927\sb60\
sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex102 b. ili je odnos akcidentalan
, tj. predikat ukazuje na zbilju \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 izvan b
iti subjekta kojemu se predicira. \par\pard\ql \li1428\sb77\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 9. Podjela esencijalnih predikata \par\pard\ql \li1608
\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Tri su vrste predikata esenci
jalne prirode: \par\pard\qj \li1608\ri938\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expnd
tw0\charscalex109 a. Vrsta, tj. op\u263?eniti pojam koji ukazuje na cije
lu \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 zajedni\u265?ku bit svih objekata. \p
ar\pard\qj \li1608\ri930\sb80\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex101
b. Rod, tj. op\u263?eniti pojam koji ukazuje na samo jedan, ali \line\tab \up0
\expndtw-3\charscalex100 \u353?iri dio biti svojih objekata. \par\pard\qj \li16
08\ri936\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex100 c. Vrsna razli
ka - op\u263?eniti pojam koji ukazuje na dio biti i \line\tab \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 ekvipolentan je svojim objektima. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\sl
Pg157}\par\pard\ql \li1428\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1428\sb0\sl-264\slm
osupersub\cf3\f4\fs23 10. Relativna vrsta \par\pard\qj \li1248\ri939\sb60\sl-260
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Relativna vrsta je pojam obuhva\u26
3?en pojmom roda. Postoje tri \up0 \expndtw-3\charscalex100 oblika relativne vrs
te: \par\pard\ql \li1608\ri942\sb52\sl-270\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 a. Vi\u353?a vrsta, ili onaj pojam ispod kojeg postoji neka drug
a, \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex103 a iznad nje ne postoji nikakva vrsta,
kao \u353?to je pojam \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 tijelo. \par\pard
\qj \li1608\ri945\sb59\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b. S
rednja vrsta, ili onaj pojam koji se nalazi izme\u266?u vi\u353?e i \line\tab \u
p0 \expndtw-2\charscalex100 ni\u355?e vrste, kao \u353?to je pojam \u355?ivotinj
a. \par\pard\qj \li1608\ri928\sb44\sl-280\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-1\charsca
lex100 c. Ni\u355?a vrsta, ili onaj pojam ispod kojeg ne postoji, a iznad \line
\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 kojeg postoji neka vrsta, kao \u353?to je poj
am \u265?ovjek. \par\pard\ql \li1428\sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 11. Podjela roda \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 Rod ima tri oblika: \par\pard\ql \li1608\ri942\sb52\sl-270\slmult

0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex100 a. Vi\u353?i rod, ili onaj pojam i
spod kojeg postoji ni\u355?i, a iznad \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex104 koj
eg ne postoji bilo koji drugi rod, kao \u353?to je pojam \line \tab \up0 \expndt
w-3\charscalex100 supstanca. \par\pard\qj \li1608\ri938\sb59\sl-260\slmult0\tx19
68 \up0 \expndtw0\charscalex105 b. Srednji rod, ili onaj pojam koji se nalazi i
zme\u266?u dva \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 roda, kao \u353?to je poj
am tijelo. \par\pard\qj \li1608\ri943\sb44\sl-280\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\
charscalex102 c. Ni\u355?i rod, ili onaj pojam ispod kojeg ne postoji rod, kao
\line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u353?to je pojam \u355?ivotinja. \par\p
ard\ql \li1428\sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 12. Vrsna razli
ka \par\pard\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 Vrsna razlika predstavlja onaj esencijalni dio svojstven samo \up0 \expndt
w-4\charscalex100 jednom \u353?tastvu. Vrsna razlika ima dva oblika: \par\pard\q
j \li1608\ri941\sb44\sl-280\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex105 a. Bli\
u355?a vrsna razlika koja odvaja jednu od drugih vrsta \line\tab \up0 \expndtw-3
\charscalex100 obuhva\u263?enih istim rodom. \par\pard\qj \li1608\ri934\sb57\sl260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex100 b. Daljnja vrsna razlika koja u
zrokuje da vrsta, zajedno sa \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 drugim vrst
ama, bude obuhva\u263?ena daljnjim rodom. \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 13. Podjela akcidentalnih predikata \par\pard\q
l \li1608\ri934\sb80\sl-260\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex103 a
. Osobeni ili vrsni akcident je onaj predikat koji je \line\tab \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 svojstven samo jednoj vrsti, kao \u353?to je pojam bi\u26
3?e koje se \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 smije kada se predicira poj
mu \u265?ovjek. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\
sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb79\s
l-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 157 \par
\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg158}{\
bkmkend Pg158}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl
60\slmult0 \par\pard\ql\li1608\ri943\sb146\sl-260\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \ex
pndtw0\charscalex105 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 b. Op\u263?i akcident je onaj
predikat koji se odnosi na vi\u353?e \line\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 vrs
ta, kao \u353?to je pojam bi\u263?e koje se kre\u263?e kada se \line \
tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 predicira \u265?ovjeku. \par\pard\ql \li1608\s
b57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prva napomena: \par\pard\qj \li
1248\ri941\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Nekada je odr
e\u266?ena osobina vrsni akcident jednom subjektu, \up0 \expndtw-4\charscalex100
a istovremeno je zajedni\u265?ki akcident drugom subjektu, kao \u353?to je \up0
\expndtw0\charscalex102 npr. osobina kretanja vrsni akcident za \u355?ivotinju,
a zajedni\u265?ki \up0 \expndtw-3\charscalex100 akcident za \u265?ovjeka. \par\
pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Druga napomena
: \par\pard\qj \li1248\ri941\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex
106 Svaki op\u263?eniti pojam koji je u\u355?eg opsega od svoje vrste \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 naziva se klasa, kao \u353?to su pojmovi mu\u353?karac i \u3
55?ena u odnosu na \up0 \expndtw-3\charscalex100 svoju vrstu \u265?ovjek. Prema
tome, definicija klase ista je definiciji \up0 \expndtw-1\charscalex100 vrste s
tom razlikom \u353?to klasa pravi izvana bitnu razliku me\u266?u \up0 \expndtw-3
\charscalex100 objektima jedne vrste. \par\pard\ql \li1428\sb77\sl-264\slmult0 \
up0 \expndtw-4\charscalex100 14. Predikacija i njene vrste \par\pard\qj \li1248\
ri938\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Postoje dva oblik
a predikacije ako se ona razmatra sa \up0 \expndtw-3\charscalex100 aspekta
opsega predikata i subjekta: \par\pard\ql \li1608\ri935\sb52\sl-270\slmult0\tx1
968\tx1968 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a. Prirodna predikacija je ona predika
cija kod koje je pojam \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 predikata \u353?ir
eg opsega od pojma subjekta, kao kada se \line \tab \up0 \expndtw-2\charscalex10
0 ka\u355?e: \u8220?\u264?ovjek je \u355?ivotinja.\u8221? \par\pard\ql \li1608\r
i942\sb59\sl-260\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw-1\charscalex100 b. Konvenc
ionalna predikacija je ona predikacija kod koje \line\tab \up0 \expndtw-1\charsc
alex100 je pojam predikata u\u355?eg opsega od pojma subjekta, kao \line \tab \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 kada se ka\u355?e: \u8220?\u354?ivotinja je \u265?ov
jek.\u8221? \par\pard\ql \li1248\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 Predikacija se, posmatrana iz drugog ugla, dijeli na: \par\pard\ql \li1608\ri
940\sb55\sl-266\slmult0\tx1968\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex102 a. Pr
imarnu esencijalnu predikaciju, koja predstavlja onu \line\tab \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 predikaciju kod koje su predikat i subjekt jedinstveni sa \line \ta
b \up0 \expndtw-4\charscalex100 aspekta pojma, a razlikuju se po op\u353?irnosti
i konciznosti. \line \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 Naprimjer: \u8220?\u264
?ovjek je razumna \u355?ivotinja.\u8221? \par\pard\qj \li1608\ri942\sb59\sl-260\
slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex100 b. Ustaljenu tehni\u265?ku predik
aciju, koja predstavlja onu \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 predikacij
u kod koje predikat i subjekt nisu jedinstveni \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\s
ult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb43\sl-276\slmu
lt0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 158 \par\pard\sect
\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg159}{\bkmkend Pg
159}\par\pard\qj \li1968\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1968\sb0\sl-260\slmul
\par\pard\qj\li1968\ri939\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 sa aspekta pojma, ve\u263? sa aspekta objekta. Nap
rimjer: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?\u264?ovjek je u\u265?enjak.\u8221?
\par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Predikac
ija se, iz tre\u263?eg ugla, dijeli na: \par\pard\ql \li1608\ri933\sb55\sl-266\s
lmult0\tx1968\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex101 a. Nederivacijsku ili
jednozna\u265?nu predikaciju, a to je ona \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex105
kod koje nema potrebe za posrednikom prilikom \line \tab \up0 \expndtw-1\
charscalex100 prediciranja predikata subjektu. Naprimjer: \u8220?\u264?ovjek je
\line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 bi\u263?e koje se smije.\u8221? \par\p
ard\ql \li1608\ri934\sb55\sl-265\slmult0\tx1968\tx1968\tx1968\tx1968 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 b. Derivacijsku predikaciju, koja se odnosi na slu\u26
5?ajeve \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex105 kada postoji potreba za p
osrednikom prilikom \line \tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 prediciranja pred
ikata subjektu, ili kroz promjenu rije\u265?i \line \tab \up0 \expndtw-2\charsca
lex100 ili dodavanjem neke druge rije\u265?i. Naprimjer: \u8220?\u264?ovjek je \
line \tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 smijeh.\u8221? \par\pard\ql \li1428\sb56
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 15. Podjela akcidenata \par\pard\q
l \li1608\ri942\sb52\sl-270\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex102 a
. Neodvojivi akcident je onaj akcident koji je stanovi\u353?ta \line\tab \up0 \
expndtw-1\charscalex100 razuma neodvojiv od svoga subjekta, kao \u353?to je parn
ost \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 za broj dva. \par\pard\ql \li1608\r
i928\sb51\sl-270\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b. Odvojiv
i akcident je onaj akcident \u265?ije odvajanje od \line\tab \up0 \expndt
w-4\charscalex100 vlastitog subjekta sa aspekta razuma nije nemogu\u263?e, iako
\line \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 se on nikada ne odvaja od njega, kao \u
353?to je boja za tijelo. \par\pard\ql \li1428\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-4\charscalex100 16. Podjela univerzalija \par\pard\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Mogu\u263?a su tri oblika univerzali
ja kada se razmatra \u353?tastvo \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojma naspram poj
ma univerzalija: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0\tx4131 \up0 \expndtw0\
charscalex100 a. Prirodna univerzalija \tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 - p
redstavlja samo \u353?tastvo bez \par\pard\qj \li1968\ri936\sb20\sl-260\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 uzimanja u obzir bilo \u265?ega dugog. Na primj
eru: \u8220?\u264?ovjek \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je univerzalija\u822
1?, prirodna univerzalija je \u353?tastvo \u265?ovjeka. \par\pard\qj \li1608\ri9
36\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex100 b. Logi\u265?ka univ
erzalija - predstavlja pojam univerzalnosti \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex
100 bez da je atribut neke stvari. \par\pard\ql \li1608\ri935\sb80\sl-260\slmult
0\tx1968\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex104 c. Umska ili filozofska
univerzalija podrazumijeva \line\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 prirodnu
univerzaliju sa atributom univerzalnosti, na \line \tab \up0 \expndtw-3\ch

arscalex100 na\u353?em primjeru to je \u265?ovjek sa osobinom univerzalnosti, \l
ine \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 tj. univerzalni \u265?ovjek. \par\pard\ql
li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb59\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 159 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw
8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg160}{\bkmkend Pg160}\par\pard\qj \
li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li
48\ri937\sb146\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub
\cf3\f4\fs23 Prirodna univerzalija postoji u spoljnjem svijetu za razliku \up0 \
expndtw-4\charscalex100 od logi\u265?ke i umske koje postoje jedino u umu. Treba
naglasiti da \up0 \expndtw0\charscalex104 se ova podjela odnosi i na pojmove pe
t univerzalija, pa tako \up0 \expndtw-3\charscalex100 imamo prirodni, logi\u265?
ki, umski rod itd. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\s
dtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 160 \par\pard\sect\sectd\fs24\pa
perw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg161}{\bkmkend Pg161}\par\pard\
li3437\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li3437\sb86\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs22 univerzali \par\pard\li1651\sb0\sl
-253\slmult0\par\pard\li1651\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li1651\sb85\sl-253\slmu
lt0\fi0\tx5242 \up0 \expndtw-3\charscalex100 akcidenta\tab \up0 \expndtw-3\chars
calex100 esencijaln\par\pard\li1651\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li1651\sb0\sl-25
3\slmult0\par\pard\li1651\sb21\sl-253\slmult0\fi1019\tx3617\tx4601 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 prirodn\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 logi\u265?ka\tab \up0
\expndtw-3\charscalex100 umska\par\pard\li1651\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li16
51\sb114\sl-253\slmult0\fi0\tx5089 \up0 \expndtw-3\charscalex100 zajedni\u265?k\
tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?inilac\par\pard\li1651\sb0\sl-253\slmult
0\par\pard\li1651\sb115\sl-253\slmult0\fi79\tx3252\tx5058 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 osobeni\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 odvojivi\tab \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 djelilac\par\pard\li1704\sb59\sl-253\slmult0\fi4925 \up0 \expndtw-2
\charscalex100 razlika\par\pard\li1704\sb59\sl-253\slmult0\fi0\tx3252\tx5168 \dn
2 \expndtw-2\charscalex100 odvojivi\tab \dn2 \expndtw-2\charscalex100 odvojivi\t
ab \up0 \expndtw-2\charscalex100 bli\u355?a\par\pard\li3192\sb0\sl-253\slmult0\p
ar\pard\li3192\sb116\sl-253\slmult0\fi60\tx5084 \up0 \expndtw-2\charscalex100 od
vojivi\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 daljnja\par\pard\li3192\sb0\sl-253\slmu
lt0\par\pard\li3192\sb116\sl-253\slmult0\fi0\tx5219 \up0 \expndtw-2\charscalex10
0 neevident\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 ni\u355?i\par\pard\ql \li1632\sb54
\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 neodvojiv \par\pard\li3212\sb64\sl
-253\slmult0\fi0\tx5082\tx6782 \up0 \expndtw-3\charscalex100 evidentni\tab \up0
\expndtw-3\charscalex100 srednji\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 rod\par\pard\
ndtw-3\charscalex100 vi\u353?i \par\pard\li3651\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li36
51\sb117\sl-253\slmult0\fi0\tx5065 \up0 \expndtw0\charscalex101 ni\u355?a\tab \u
p0 \expndtw0\charscalex101 stvarna\par\pard\ql \li6714\sb44\sl-253\slmult0 \up0

\expndtw-3\charscalex100 vrsta \par\pard\li3517\sb72\sl-253\slmult0\fi0\tx4998 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 srednja\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 relativna
\up0 \expndtw-3\charscalex100 vi\u353?a \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0
r\pard\ql\li6899\sb88\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupers
ub\cf1\f2\fs24 161
bxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz54\shplid0{\sp{\sn shapeType}{\s
v 20}}{\sp{\sn fBehindDocument}{\sv 1}}{\sp{\sn lineColor}{\sv 0}}{\sp{\sn lineW
idth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
bxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz61\shplid3{\sp{\sn shapeType}{\s
idth}{\sv 16008}}
}}
}
}}

}}
Width}{\sv 16008}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}

}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}

}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
bxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz1033\shplid85{\sp{\sn shapeType}
{\sv 20}}{\sp{\sn fBehindDocument}{\sv 1}}{\sp{\sn lineColor}{\sv 0}}{\sp{\sn li
neWidth}{\sv 16008}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}
}}
}}
}}
}
}}

}}
}}
}
}}
}}
bxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz1138\shplid101{\sp{\sn shapeType
}{\sv 20}}{\sp{\sn fBehindDocument}{\sv 1}}{\sp{\sn lineColor}{\sv 0}}{\sp{\sn l
ineWidth}{\sv 16008}}
}}
}}
}}
}}
}}
}
}}
}}
}}
}
}}
}}
}}

}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}
}}
}}
}}
}
}}
}}
}}
}
}}
}}
}}
}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
0\paperh11900
ex88\ul0\nosupersub\cf24\f25\fs28 \u1610?\u1575?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmks
tart Pg163}{\bkmkend Pg163}\par\pard\ql \li3430\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 3.\u
l0\nosupersub\cf22\f23\fs22 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 P\ul0\nosupersub\cf22
\f23\fs22 OGLAVLJE \par\pard\ql \li2986\sb0\sl-360\slmult0 \par\pard\ql\li2986\r
i2640\sb17\sl-360\slmult0\tx3601 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\c
f20\f21\fs28 D\ul0\nosupersub\cf22\f23\fs22 EFINICIJA I PODJELE \line\tab \up0 \

expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf24\f25\fs28 ( \u1615?\u1633?\u1591?\u1
605?\u1586?\u1612?\u1575? \u1626? \u1617?\u1584? \up0 \expndtw-4\charscalex100 \
u1586? ) \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\
f1\f2\fs24 164 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{
\bkmkstart Pg165}{\bkmkend Pg165}\par\pard\ql \li3992\sb0\sl-264\slmult0 \par\pa
ndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Uvod \par\pard\qj \li1248\sb0\s
0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Tri su temeljna i osnovna pitan
ja koja se koriste radi \up0 \expndtw-3\charscalex100 spoznaje nepoznanice:
0 1. \u353?ta; pitanje radi utvr\u266?ivanja samog pojma, npr. kada se \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 pita \u353?ta je ovo ili ono? \par\pard\ql \li1608\sb54\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 2. da li; pitanje radi utvr\u266?iva
nja da li ne\u353?to postoji ili ne. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 3. za\u353?to; pitanje o uzroku i razlo
gu postojanja, npr. kako je \up0 \expndtw-3\charscalex100 neka stvar do\u353?la
u postojanje? \par\pard\qj \li1248\ri936\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
-1\charscalex100 Kada se \u265?ovjek suo\u265?i sa nepoznatom rije\u265?ju, na b
ilo kojem \up0 \expndtw-3\charscalex100 jeziku, on mora pro\u263?i pet faza da b
i je spoznao. \par\pard\qj \li1248\ri876\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
-2\charscalex100 Prva faza: Prvi korak je pitanje o samoj rije\u265?i, jer jo\u3
53? uvijek \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ne zna \u353?ta zna\u265?i i veza
no za \u353?ta se koristi ta rije\u265?. Prema tome, u \line \up0 \expndtw0\char
scalex100 odgovoru na ovo pitanje navodi se druga rije\u265? koja obja\u353?njav
a \line \up0 \expndtw0\charscalex103 nepoznatu rije\u265?, kao kada se pita \u35
3?ta je \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 gazanfar\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 u ara

pskom \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 jeziku, a u odgovoru se ka\u355?e da j
e to lav. Ustvari, mi u ovoj fazi \line \up0 \expndtw0\charscalex100 jednu rije
\u265? obja\u353?njavamo drugom rije\u265?ju. Ovakav odgovor \line \up0 \ex
pndtw-6\charscalex100 terminolo\u353?ki se naziva leksi\u265?ka definicija (\u15
81?\u1600?\u1633?\u1600?\u1604?\u1600?\u1601?\u1613?\u1612?\u1575? \u1601?\u1600
?\u1632?\u1585?\u1608?\u1585?). Dakle, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 leksi
\u265?ka definicija je obja\u353?njavanje i tuma\u265?enje nepoznate rije\u265?i
\line \up0 \expndtw-1\charscalex100 drugom rije\u265?ju koja je slu\u353?ao
cu poznata. Svrha rje\u265?nika je \line \up0 \expndtw0\charscalex100 upravo
leksi\u265?ko definiranje rije\u265?i, zna\u265?i opisivanje nepoznatih \line \
up0 \expndtw-3\charscalex100 rije\u265?i poznatim. \par\pard\qj \li1248\ri944\sb
53\sl-268\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Druga faza: Nakon \u353?to
je zna\u265?enje rije\u265?i na op\u263?enit na\u265?in \line \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 postalo jasno, dolazi na red pobli\u355?e i \u353?ire upoznavanje sa
njom. \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Drugim rije\u265?ima, \u265?ovjek \u3
55?eli vi\u353?e informacija pohraniti u umu o \line \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 onome na \u353?to rije\u265? ukazuje i da je time odvoji od drugih stvari. \l
ine \up0 \expndtw-4\charscalex100 Da bi se \u355?eljeni cilj ostvario, u ovoj fa
zi u upitnoj re\u265?enici koristi \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 se upitn
a zamjenica \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?\u353?ta\u8221?, npr. postav
lja se pitanje \u353?ta je \par\pard\ql \li1248\sb1\sl-258\slmult0\tx5724 \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 odre\u266?ena stvar. Terminologijom logike ovo \
tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?\u353?ta\u8221? naziva se \par\pard\q
j \li1248\ri941\sb1\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?opisuju\
u263?e \u353?ta\u8221? ( \u1582?\u1586?\u1585?\u1576?\u1588?\u1612?\u1575? \u15
69?\u1576?\u1616?), jer se ovim pitanjem \u355?eli posti\u263?i \line \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 opisivanje \u355?eljene rije\u265?i. Naprimjer, pita se: \u3
52?ta je lav? Odgovor \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li689
65 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
ex94\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 definicija (\u1617?\u1631?\u1617?\u1600?\u1590?\
u1604?\u1575?\u1575? \u1601?\u1600?\u1632?\u1585?\u1608?\u1585?{\par}}}}\pard\sb
0\sl-240{\bkmkstart Pg166}{\bkmkend Pg166}\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult
\up0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 na ovo pitanje je o
bja\u353?njenje \u355?eljene rije\u265?i ili nominalna \par\pard\li2268\sb2\
sl-264\slmult0\fi0\tx3428 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1581?\tab \up0 \expndt
w-3\charscalex100 ).\par\pard\ql \li1608\sb52\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 Koji je ispravan odgovor na gornje pitanje? \par\pard\qj \li1248\ri90
0\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Ako se u odgovoru ka\u3
55?e: To je \u355?ivotinja; odgovor ne bi bio \line \up0 \expndtw0\charscalex103
potpun. Ta\u265?no je da se ovim odgovorom lav odvaja od \line \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 ne\u355?ivotinja, ali ostaje nejasno kojoj od mnogo
brojnih vrsta \line \up0 \expndtw0\charscalex101 \u355?ivotinja on pripada. Ta\
u265?an i potpun odgovor je onaj prilikom \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ko
jeg se istovremeno navodi bli\u355?i rod i bli\u355?a razlika. Naprimjer, \line
\up0 \expndtw0\charscalex105 ka\u355?e se: Lav je \u355?ivotinja koja ri\u265?e.
Onaj koji ri\u265?e predstavlja \line \up0 \expndtw0\charscalex103 bli\u355?u
vrsnu razliku, a \u355?ivotinja bli\u355?i rod. Ili kao \u353?to se u
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 odgovoru na pitanje \u353?ta je \u265?ovjek
ka\u355?e: On je razumna \u355?ivotinja. \line \up0 \expndtw0\charscalex100 Razu

mna je bli\u355?a vrsna razlika, a \u355?ivotinja bli\u355?i rod. Ovako dat \lin
e \up0 \expndtw-4\charscalex100 odgovor naziva se potpuna definicija (\u1614?\u1
576?\u1586?\u1612?\u1575? \u1617?\u1584?\u1586?). \par\pard\qj \li1248\ri921\sb5
6\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Tre\u263?a faza: Nakon \u353
?to smo saznali precizniji odgovor na \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pitanj
e o nekoj stvari, tj. potpunu definiciju, na red dolazi \line \up0 \exp
ndtw-2\charscalex100 spoznavanje \u265?injenice da li takva zbilja postoji ili n
e. Da bismo \line \up0 \expndtw0\charscalex101 dobili odgovor na ovo pitanje, ko
risti se upitna zamjenica \u8220?da \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 li\u8221
?. Da li ta stvar postoji ili ne? Ova zamjenica terminolo\u353?ki se \line \up0
\expndtw0\charscalex100 naziva \u8220?elementarno (prosto) da li\u8221? ( \u1
582?\u1600?\u1600?\u1633?\u1600?\u1591?\u1600?\u1580?\u1612?\u1575? \u1611?\u160
0?\u1624?). Ovo pitanje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 razlikuje se od slu\
u265?aja kada istom upitnom zamjenicom pitamo o \line \up0 \expndtw-4\charscalex
100 afirmaciji jedne stvari drugoj, tj. pripisivanju jedne stvari drugoj. \par\p
ard\qj \li1248\ri878\sb56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Nap
omena: U nekim slu\u265?ajevima postavlja se pitanje o zbilji \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 jedne stvari prije samog znanja o njenom postojanju u spoljnjem \up0
\expndtw0\charscalex101 svijetu, a u drugim nakon \u353?to saznamo za njeno pos
tojanje. U \up0 \expndtw0\charscalex103 razmatranom primjeru, ako pitamo \u353?t
a je zbilja gazanfara ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 znaju\u263?i da li takvo
\u353?ta egzistira, i dobijemo odgovor da je to lav, \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 onda se ovaj odgovor naziva nominalna definicija. Me\u266?utim, u \up0 \expnd
tw-2\charscalex100 drugom slu\u265?aju, ako znamo za njegovo egzistiranje,
ali ne \up0 \expndtw-2\charscalex100 poznajemo njegovu zbilju, i na pita
nje \u353?ta je lav dobijemo \up0 \expndtw0\charscalex104 odgovor da je lav
\u355?ivotinja koja ri\u265?e, ovaj odgovor naziva se \up0 \expndtw-10\charscale
x94 stvarna definicija (\u1581?\u1600?\u1633?\u1600?\u1605?\u1600?\u1633?\u1605?
\u1600?\u1587?\u1612?\u1575? \u1601?\u1600?\u1632?\u1585?\u1608?\u1585?). \par\p
ard\qj \li1248\ri943\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Dak
le, ovim je postalo jasno da je razlika izme\u266?u nominalne \line \up0 \expndt
w-4\charscalex100 i stvarne definicije relativne a ne stvarne prirode, tj. ovisi
o \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult
supersub\cf1\f2\fs24 166 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\s
b0\sl-240{\bkmkstart Pg167}{\bkmkend Pg167}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmul
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 aspektu posmatr
anja, koji se ogleda u tome da li osoba koja pita \up0 \expndtw-4\charscalex100
zna za egzistiranje odre\u266?ene stvari ili ne. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb56
\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u264?etvrta faza: U ovoj fa
zi \u355?eli se ustanoviti postojanje atributa \line \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 postoje\u263?e stvari u spoljnjem svijetu. Naprimjer, nakon saznanja \line \u
p0 \expndtw-1\charscalex100 \u353?ta je pojam \u265?ovjeka, da on postoji u spol
jnjem svijetu, i nakon \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 saznanja od kojih ele
menata je sa\u265?injen, postavlja se pitanje da li \line \up0 \expndtw0\charsca
lex104 je \u265?ovjek znalac. Da li je Gospodar znalac? Za ovakvu vrstu \line \u
p0 \expndtw0\charscalex106 pitanja koristi se upitna zamjenica \u8220?da li\u82
21? (\u1611?\u1600?\u1624?). Njom se \u355?eli \line \up0 \expndtw-4\charscalex
100 ustanoviti da li \u265?ovjek posjeduje atribut znalac ili ne. Ova upitna \li
ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 zamjenica \u8220?da li\u8221? naziva se \u8220?
slo\u355?eno da li\u8221? (\u1578?\u1600?\u1608?\u1585?\u1600?\u1617?\u1612?\u15
75? \u1611?\u1600?\u1624?). \par\pard\qj \li1248\ri938\sb55\sl-265\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Prostim da li\u8221? postavlja se pit
anje o samom postojanju \up0 \expndtw-2\charscalex100 stvari, a naziva se pro
stim zato \u353?to nema dijelova, za razliku od \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u
8220?slo\u355?enog da li\u8221?, kojim se \u355?eli saznati da li odre\
u266?ena stvar \up0 \expndtw0\charscalex103 posjeduje, odnosno da li je za nju
potvr\u266?ena neka osobina, i \up0 \expndtw-4\charscalex100 upravo zbog toga na

ziva se \u8220?slo\u355?eno da li\u8221?. \par\pard\qj \li1248\ri875\sb56\sl-264
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Peta faza: U ovoj fazi postavlj
a se pitanje o uzroku \line \up0 \expndtw0\charscalex100 egzistiranja neke s
tvari bez razlike da li ta stvar egzistira sama \line \up0 \expndtw0\charscalex1
01 po sebi ili po ne\u265?emu drugom. Zna\u265?i, \u355?eli se saznati argument
\line \up0 \expndtw0\charscalex100 suda kojeg smo spoznali kroz odgovor na pitan
je \u8220?slo\u355?enog da \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 li\u8221?. Naprim
jer, postavlja se pitanje za\u353?to Bog ima volju. Dakle, \line \up0 \expndtw0\
charscalex101 izra\u355?ava se intresovanje o ve\u263? ranije poznatom sudu: Bog
ima \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 volju. U nekim drugim slu\u265?ajev
ima ovo pitanje istovremeno \line \up0 \expndtw0\charscalex102 obuhvata razlo
g suda i razlog egzistiranja. Naprimjer, pita se \line \up0 \expndtw-4\charscale
x100 za\u353?to magnetizam privla\u265?i \u355?eljezo. Ustvari, ovo su dva pitan
ja. U \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ovakvim slu\u265?ajevima pitanje se po
stavlja upitnom zamjenicom \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?za\u353?to
\u8221? \up0 \expndtw0\charscalex100 (\u1615?\u1600?\u1612?). Ako se ova zam
jenica koristi za pitanje same \line \up0 \expndtw0\charscalex101 egzistenci
je, takvo \u8220?za\u353?to\u8221? naziva se \u8220?egzistiraju\u263?e za\u353?
to\u8221? ( \u1615?\u1600?\u1612? \line \up0 \expndtw0\charscalex101 \u1629?\u1
585?\u1627?\u1600?\u1580?\u1579?), a ako je pitanje o uzroku suda, ono se naziva
\u8220?uzro\u265?no \line \up0 \expndtw-8\charscalex100 za\u353?to\u8221? (\u16
29?\u1585?\u1576?\u1580?\u1600?\u1579?\u1575? \u1615?\u1612?). \par\pard\qj \li1
248\ri931\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Pitanje: Napr
ijed se tvrdi da je korijen svih \u265?ovjekovih \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 pitanja sa\u355?et u trima upitnim zamjenicama, me\u266?utim, zar
ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 postoje i druga pitanja koja mogu biti temeljna
? \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult0
}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Odgovor: Da, postoje i druga pitanja koja se
postavljaju \up0 \expndtw-3\charscalex100 pomo\u263?u upitnih zamjenica kao \u
353?to su: kako, gdje, kada, ko, a ti\u265?u \up0 \expndtw-1\charscalex100 se sp
ecifi\u265?nih i partikularnih spoznaja o jednoj stvari, a budu\u263?i \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 da se ne odnose na njenu spoznaju u op\u263?enitom
obliku, ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 ubrajaju se u temeljna pitanja. \par\
pard\qj \li1248\ri932\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Pi
tanje: Zar je mogu\u263?e da ima slu\u265?ajeva za koje se ne mo\u355?e \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 pitati o vremenu (kada), ili kakvo\u263?i te stvari (od \u
265?ega)? \par\pard\qj \li1248\ri917\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 Odgovor: Da, mogu\u263?e je, jer postoje stvari za koje ni
je \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 karakteristi\u265?no stanje kakvo\u263?e,
kao \u353?to su matemati\u265?ki brojevi, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 il
i neka bi\u263?a koja ne zauzimaju mjesto niti egzistiraju u na\u353?em \line \u
p0 \expndtw0\charscalex100 prolaznom vremenu, naprimjer bi\u263?a vi\u353?ih
svjetova, svijeta \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Melekuta. Za njih ne
ma smisla postaviti pitanja gdje, kada, \line \up0 \expndtw0\charscalex101
koliko. Osim toga, umjesto ovih upitnih zamjenica mogu\u263?e je \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex103 koristiti upitnu zamjenicu da li (\u1611?\u1600?\u1624?). Na
primjer, umjesto da pi-\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 tamo: Kakva je boja k
njige?, namjeravaju\u263?i saznati kakvo\u263?u, ili: \line \up0 \expndtw-4\char
scalex100 Gdje je knjiga?, namjeravaju\u263?i saznati mjesto, ili: Kada je knjig
a \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u353?tampana?, namjeravaju\u263?i otk
riti vrijeme, mo\u355?e se, radi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 dos
ezanja istih odgovora, koristiti zamjenica da li: Da li je knjiga \line \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 bijela? Da li je knjiga u ku\u263?i? Da li je ove godine \
u353?tampana? \par\pard\ql \li3202\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3202\sb112\

sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 \u352?t
a je definicija (\u1617?\u1583?\u1600?\u1581?)? \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\
scalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Mno\u353?tvo nesuglasica po nau\u265?nim i
vannau\u265?nim pitanjima, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ak i po
pitanjima politike i vjere, ima korijen u nejasno\u263?i \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex106 pojmova koji se koriste, budu\u263?i da za strane u polemici
oni \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 nemaju jednako podru\u265?je primjen
e. Zna\u265?enja pojmova nisu \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 potpuno jas
na i definirana, a svaka strana ih tuma\u265?i onako kako \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 ih razumije. U nekim slu\u265?ajevima jedna strana u polemici uop\
u263?e \line \up0 \expndtw0\charscalex102 nema ispravnu sliku odre\u266?enog poj
ma, pa se tako zbog svog \line \up0 \expndtw0\charscalex106 olahkog pristupa
i slabog razumijevanja zadovoljava \line \up0 \expndtw0\charscalex103 isk
rivljenim i neta\u265?nim zna\u265?enjem, da bi potom, koriste\u263?i se \line \
up0 \expndtw-3\charscalex100 svojom slabo razvijenom logikom, napadala suprotnu.
\pard\qj\li1248\ri926\sb131\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 \u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Nekada opet polemi\u265?ari i politi\u265?ari svjesno
i s namjerom \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 koriste zavodljive termine b
ez ikakva osvjetljavanja njihovih \line \up0 \expndtw0\charscalex101 granica
i podru\u265?ja primjene. U ostvarenju svojih namjera \line \up0 \expndtw
-5\charscalex100 dobrano se koriste ljepotom i zavodljivo\u353?\u263?u rije\u265
?i kao i njihovom \line \up0 \expndtw0\charscalex102 vi\u353?ezna\u265?no\u353?\
u263?u i nejasno\u263?om. Za ovom mogu\u263?no\u353?\u263?u pose\u355?u u \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 situacijama kada su uhva\u263?eni u zamku sv
ojih gre\u353?aka, koje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 potom opravdavaju
prihvatljivim obja\u353?njenjima. \par\pard\qj \li1248\ri925\sb56\sl-265\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Rije\u265? karakteristi\u265?na po ovakvo
j zloupotrebi jeste rije\u265? \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sloboda, k
oja je posebno u vrijeme Francuske revolucije ostavila \line \up0 \expndtw0\char
scalex105 velikog traga. Sam Bog zna koliko je samo krvi proliveno i \line \up0
\expndtw0\charscalex104 koliko je ljudi bilo izlo\u355?eno te\u353?kim zatvorski
m mukama radi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ostvarenja cilja proisteklog i
z ovog nejasnog pojma. Razlog za to \line \up0 \expndtw0\charscalex101 je privid
na i zavodljiva ljepota samog pojma, kao i nejasno\u263?a \line \up0 \expndtw-4\
charscalex100 njegova sadr\u355?aja i podru\u265?ja primjene, tj. granica me\u26
6?u kojima je \line \up0 \expndtw0\charscalex100 definiran. Isti slu\u265?aj je
i sa pojmom domovina kojeg su veoma \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 dobro i
skoristili politi\u265?ari Zapada prilikom podjele osmanske \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex104 imperije. \u352?ta su ustvari karakteristike domovine? Da li
je to \line \up0 \expndtw0\charscalex103 jezik, naglasak, odje\u263?a, podru\u2
65?je, vjera ili kultura?! Ni\u353?ta od \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ovo
ga prethodno nije jasno obja\u353?njeno niti prezentirano ljudima? \par\pard\ql
\li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u352?ta je obaveza tr
agaoca za istinom? \par\pard\qj \li1248\ri931\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw0\charscalex102 Da bi izbjegao virove problema, tragalac za istinom treba \
line \up0 \expndtw-5\charscalex100 prije svega svaku razmatranu rije\u265? defin
irati i objasniti. Zna\u265?enja \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 koja percip
ira u umu treba izre\u263?i odgovaraju\u263?om i jasnom rije\u265?ju \line \up0
\expndtw-4\charscalex100 koju \u263?e drugi razumjeti i koja \u263?e im jasno pr
enijeti namjeravano, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 kako bi se time izbjegl
a svaka mogu\u263?a nesuglasica i nejasno\u263?a. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-27

0}\par\pard\ql \li3497\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3497\sb0\sl-264\slmult0
ersub\cf2\f3\fs23 Vrste definicija \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 U logici se koriste sljede\u263?e definicije od
kojih svaka \up0 \expndtw-5\charscalex100 obja\u353?njava ta\u265?no odre\u26
6?ene granice i specifi\u265?ne karakteristike \up0 \expndtw-5\charscalex100
predmeta koji se definira: \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 1. potpuna definicija (\u1614?\u1576?\u1586?\u1612?\u1575? \
u1617?\u1584?\u1586?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\
charscalex100 2. krnjava definicija (\u1590?\u1600?\u1604?\u1576?\u1621?\u1612?
\u1575? \u1617?\u1584?\u1586?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 3. potpuna ilustracija (\u1614?\u1576?\u1586?\u1612?\u15
75? \u1615?\u1600?\u1590?\u1585?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-5\charscalex100 4. krnjava ilustracija (\u1590?\u1600?\u1604?\u1576?\
b80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Na po\u265?etku rasprave
bilo je govora o leksi\u265?koj definiciji koja \line \up0 \expndtw-5\charscalex
100 sa aspekta logike nema zna\u265?aj, jer smo rekli da je njen glavni cilj \li
ne \up0 \expndtw0\charscalex100 obja\u353?njenje semanti\u265?kog zna\u265?enja
rije\u265?i. Radi toga, kori\u353?tenje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 term
ina definicija u ovom slu\u265?aju ima metafori\u265?ki oblik. \par\pard\qj \li1
248\ri937\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Glavni cilj lo
gike pri definiranju jeste dosezanje nepoznatog \up0 \expndtw-3\charscalex100 po
jma onim poznatim, posredstvom jednog od gore spomenutih \up0 \expndtw-1\charsca
lex100 pitanja. Zbog toga \u263?e u nastavku biti vi\u353?e govora o \
u265?etiri \up0 \expndtw-3\charscalex100 spomenuta oblika definicije. \par\pard\
ndtw-8\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Potpuna definicija (\u1605?\u15
75?\u1578?\u1604?\u1575? \u1617?\u1583?\u1600?\u1581?) \par\pard\qj \li1248\sb0\
w-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Postoje samo \u265?etiri na\u265?i
na definiranja neke stvari. Definicija \line \up0 \expndtw0\charscalex103 u kojo
j se navode svi elementi biti odre\u266?ene stvari naziva se \line \up0 \expndtw
0\charscalex103 potpunom definicijom. Naprimjer, \u265?ovjekovu bit i zbil
ju \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sa\u265?injavaju dva esencijalna elementa
, ali tako da nepostojanjem \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 bilo kojeg od nj
ih ne postoji ni \u265?ovjek. Ti elementi su \u355?ivotinja, \line \up0 \expndtw
0\charscalex103 tj. njegov bli\u355?i rod, i razumnost, njegova bli\u355?a razli
ka. Prema \line \up0 \expndtw0\charscalex100 tome, u odgovoru na pitanje \u353?t
a je \u265?ovjek re\u263?i \u263?e se: \u264?ovjek je \line \up0 \expndtw-4\char
scalex100 razumna \u355?ivotinja. Ovakav odgovor naziva se potpuna definicija, \
line \up0 \expndtw-1\charscalex100 zna\u265?i definicija u kojoj se navode svi e
sencijalni dijelovi jedne \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvari. \par\pard\
tw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 170 \par\pard\sect\sectd\fs24\pap
erw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg171}{\bkmkend Pg171}\par\pard\q
j \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj
i1248\ri945\sb146\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 Potpuna definicija predstavlja definiciju u kojoj se cijela bit
\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 definirane stvari obja\u353?njava uz pomo\u
263? bli\u355?eg roda i bli\u355?e razlike. \par\pard\qj \li1608\ri1623\sb11\sl320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ovo \u265?ini najkra\u263?u i najobuhv
atniju definiciju u logici. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Drugi oblik definiranj
a \par\pard\qj \li1248\ri934\sb45\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscale
x100 Ako se u odgovoru na pitanje \u353?ta je \u265?ovjek navede da je on \line
\up0 \expndtw-4\charscalex100 rastu\u263?e tijelo koje posjeduje osjetila, pokre
\u263?e se svojom voljom i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 posjeduje razum,
ovakav odgovor \u263?e tako\u266?er spadati u potpunu \line \up0 \expndtw-2\char
scalex100 definiciju. Ova definicija ima isto zna\u265?enje kao i prethodn
a. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jedina razlika je u du\u355?ini obja\u353
?njenja. U prvoj definiciji naveden \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je pojam
\u355?ivotinja, dok je u drugoj navedeno isto to zna\u265?enje, ali \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 sa ve\u263?im obja\u353?njenjem, tj. rastu\u263?e tijel
o koje posjeduje osjetila i \line \up0 \expndtw0\charscalex101 pokre\u263?e se
svojom voljom. Jedina potreba za ovim \u353?irim \line \up0 \expndtw-2\ch
arscalex100 obja\u353?njenjem javlja se u slu\u265?aju kada sagovornik ne poznaj
e bit \line \up0 \expndtw0\charscalex100 pojma \u355?ivotinja, pa je neophodno d
ati mu \u353?ire obja\u353?njenje koje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u263
?e razumjeti. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 Tre\u263?i oblik definiranja \par\pard\qj \li1248\ri928\sb56\sl-265\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Odgovor na gornje pitanje tako\u266?er mo\u3
55?e glasiti: \u264?ovjek je \up0 \expndtw0\charscalex100 trodimenzionalna rast
u\u263?a supstanca koja posjeduje osjetila, \up0 \expndtw0\charscalex100 pok
re\u263?e se svojom voljom i posjeduje razum. U ovoj definicji \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 umjesto pojma tijela navedena je njegova potpuna definicija, tj. \u
p0 \expndtw0\charscalex106 trodimenzionalna supstanca. I u ovom slu\u265?aj
u, kao i u \up0 \expndtw0\charscalex101 prethodnom, za \u353?irim definiranje
m se javlja potreba u slu\u265?aju \up0 \expndtw-4\charscalex100 kada sagovornik
ne poznaje bit pojma tijelo. Pod pretpostavkom \up0 \expndtw0\charscalex101 nez
nanja sagovornika, nu\u355?no je navesti detaljniju definiciju, u \up0 \expndtw3\charscalex100 suprotnom takvo \u353?ta je suvi\u353?no. \par\pard\ql \li1608\s
calex100 Obja\u353?njenja: \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\
li1608\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Iz dosada\u353?njeg iz
laganja mo\u355?e se izvesti nekoliko zapa\u355?anja: \par\pard\ql \li1608\sb57\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 1) Definicija \u8220?potpune defin
icije\u8221? glasi: \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\
alex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 171 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\pap
erh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg172}{\bkmkend Pg172}\par\pard\qj \li1248\s
\sb146\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4
\fs23 Potpunu definiciju \u265?ine bli\u355?i rod i bli\u355?a vrsta, budu\u263?
i da ova \up0 \expndtw-3\charscalex100 dva elementa obuhvataju cijelu zbilju def
inirane stvari. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 2) Ne postoji vi\u353?e vrsta potpunih definicija. \par\pard\qj \li1248\
ri931\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Drugo zapa\u355?anj
e je da nema razlike izme\u266?u kra\u263?e i du\u355?e \up0 \expndtw0\charscale
x100 definicije, osim u sa\u355?etosti ili op\u353?irnosti obja\u353?njenja. Op\
u353?irnije \up0 \expndtw0\charscalex100 obja\u353?njenje je neophodno jedino u
slu\u265?aju kada sagovornik ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 poznaje upotrijebl
jene pojmove. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 3) Termini potpuna definicija (\u1614?\u1576?\u1586?\u1612?\u1
575? \u1617?\u1584?\u1600?\u1586?) i definitiv (\u1601? \u1585?\u1600?\u1608?\u1
616?\u-926?) su \up0 \expndtw-3\charscalex100 sinonimi. \par\pard\qj \li1248\ri9
37\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Termin definitiv, k
oji smo spominjali u prvim \u265?asovima \up0 \expndtw0\charscalex100 logik
e, u svom zna\u265?enju se ne razlikuje od potpune definicije; \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 oboje ozna\u265?ava istu stvar; zapravo, oni su sinonimi. \par\pard

pndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Krnjava definicija \par\pard\q
l \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0\tx3819 \up
0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 U krnjavoj definiciji \
tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 ( \u1590?\u1600?\u1604?\u1576?\u1621?\u1612?\u
1575? \u1617?\u1584?\u1600?\u1586?) navode se samo neki \par\pard\qj \li1248
\ri938\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 esencijalni elementi odr
e\u266?ene stvari. Upravo zbog toga se ka\u355?e \line \up0 \expndtw-4\charscale
x100 da je ovaj oblik definicije krnjav, a pod definiciju potpada jedino \line \
up0 \expndtw-1\charscalex100 radi navo\u266?enja isklju\u265?ivo esencijalnih
dijelova definiranog. \line \up0 \expndtw0\charscalex101 Treba naglasiti da j
e u ovoj definiciji neophodno navesti bli\u355?u \line \up0 \expndtw-5\charscale
x100 razliku. Tako\u266?er, u nekim slu\u265?ajevima pored bli\u355?e razlike na
vodi \line \up0 \expndtw0\charscalex108 se i daljnji rod. Tako se za \u265?ovjek
a ka\u355?e da je on razumno \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 rastu\u263?e ti
jelo. Ovakva definicija se terminolo\u353?ki naziva slo\u355?enom \line \up0 \ex
pndtw-4\charscalex100 krnjavom definicijom \up0 \expndtw-4\charscalex100 ( \u1
578?\u1600?\u1608?\u1585?\u1600?\u1616? \u1590?\u1600?\u1604?\u1576?\u1621?\u161
2?\u1575? \u1617?\u1584?\u1586?). Ako se u gornjem \par\pard\qj \li1248\ri89
2\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 primjeru krnjave definicije n
avede jedino bli\u355?a razlika, ona glasi: \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
\u264?ovjek je ono \u353?to je razumno. Ovakva definicija terminolo\u353?ki je \
line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nazvana prosta krnjava definicija ( \u1598?\u
1633?\u1591?\u1579? \u1590?\u1600?\u1604?\u1576?\u1621?\u1612?\u1575? \u1617?\u1
584?\u1586?), a u njoj je u \line \up0 \expndtw0\charscalex101 potpunosti izbr
isan rod, \u353?to umanjuje njenu preciznost \line \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 definiranja. \par\pard\ql \li1608\sb47\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4
\charscalex100 Za krnjavu definiciju se mo\u355?e re\u263?i da: \par\pard\qj \li
1248\ri904\sb43\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 1) nije jed
naka definitivu, jer ne govori o cijeloj zbilji \up0 \expndtw-5\charscale
x100 odre\u266?ene stvari; \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\
23 2) ne daje potpunu sliku predmeta koji definira. \par\pard\ql \li3310\sb0\sl
100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Potpuna ilustracija \par\pard\qj \li1248\sb0\sl266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri891\sb109\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Potpuna ilustracija (\u1614?\u1576?\u
1586?\u1612?\u1575? \u1615?\u1600?\u1590?\u1585?) predstavlja definiciju u kojoj
se \up0 \expndtw-2\charscalex100 pored nekih esencijalnih spominju i neki akcid
entalni elementi, \up0 \expndtw0\charscalex103 kao npr. kada se \u265?ovjek defi
nira na sljede\u263?i na\u265?in: \u264?ovjek je \up0 \expndtw-4\charscalex100 \
u355?ivotinja koja se smije. Dakle, potpuna ilustracija je sa\u265?injena od \up
0 \expndtw-2\charscalex100 roda i akcidenta i zove se potpuna jer je slo\u355?en
a od esencijalnog \up0 \expndtw-3\charscalex100 i akcidentalnog, a ilustracij
a jer se uporedo sa esencijalnim \up0 \expndtw-3\charscalex100 elementima n
avode i akcidenti. \par\pard\ql \li3310\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3310\s
b112\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Kr
njava ilustracija \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb
133\sl-264\slmult0\tx3692 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 Krnjava ilustracija \tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 ( \u1590?\u1600?\u
1604?\u1576?\u1621?\u1612?\u1575? \u1615?\u1590?\u1585?) predstavlja definic
iju \par\pard\qj \li1248\ri940\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 s
a\u265?injenu samo od akcidentalnih osobina definirane stvari. Na \up0 \expndtw0
\charscalex103 pitanje \u353?ta je \u265?ovjek, re\u263?i \u263?e se: \u264?ovje
k je bi\u263?e koje se smije. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Zato \u353?to je u o

voj definiciji naveden samo akcident ona se naziva \up0 \expndtw-3\charscalex100
krnjava ilustracija. \par\pard\qj \li1248\ri896\sb54\sl-260\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Dakle, ovim je postalo jasno da u logici postoje \u265?
etiri oblika \up0 \expndtw-3\charscalex100 definicija. Me\u266?utim, mogu\u263?e
je ovdje postaviti pitanje: \par\pard\qj \li1248\ri941\sb60\sl-260\slmult0\fi36
0 \up0 \expndtw0\charscalex107 \u352?ta je ustvari cilj definiranja? Za\u35
3?to moramo imati \up0 \expndtw-3\charscalex100 definicije? \par\pard\ql \li16
08\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 U odgovoru treba re\u263?i:
01 Osnovni cilj definiranja jeste ostvarenje dvaju \u355?eljenih \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 ciljeva: \par\pard\qj \li1248\ri943\sb44\sl-280\slmult0\fi3
60 \up0 \expndtw-2\charscalex100 1) stjecanje ispravne slike o zbilji definiend
a, tj. stvari koja \up0 \expndtw-2\charscalex100 se definira, \par\pard\qj \li12
48\ri940\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 2) odvajanje d
efinienda od drugih stvari. To zna\u265?i da slika \line \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 stvari treba biti takvom kako bi \u265?ovjek pomo\u263?u nje na ispravan
i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ta\u265?an na\u265?in izdvojio definiend o
d drugih stvari. Naprimjer, kada \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pa
xpndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 173 \par\pard\sect\sectd\fs24
\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg174}{\bkmkend Pg174}\par\pa
rd\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\par
d\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\
qj\li1248\ri938\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupers
ub\cf3\f4\fs23 se izgovori rije\u265? cvijet, sagovornik treba ste\u263?i jasnu
sliku te rije\u265?i \up0 \expndtw-5\charscalex100 na na\u265?in da je razlikuje
od drugih slika. \par\pard\qj \li1248\ri932\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 Jasno je da je ovaj cilj ostvariv jedino definicijama u koj
ima \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 se navode esencijalne stvari definienda.
Upravo zato je u logici \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 potpuna definicija
jedina stvarna definicija, tj. definitiv. Ako iz \line \up0 \expndtw-2\charscale
x100 bilo kojeg razloga potpunom definicijom nije mogu\u263?e definirati \line \
up0 \expndtw-5\charscalex100 neku stvar, onda ne preostaje ni\u353?ta drugo do k
ori\u353?tenja jednog od \line \up0 \expndtw0\charscalex100 preostalih triju n
jenih oblika, ali uz po\u353?tivanje redoslijeda \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 njihove vrijednosti. Tako je krnjava vrednija od preostalih dviju \lin
e \up0 \expndtw-3\charscalex100 definicija, a potpuna ilustracija vrednija je od
krnjave. \par\pard\ql \li3317\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3317\sb112\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Pravila def
iniranja \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-268\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb105
\sl-268\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
Ako \u265?ovjek obrati pa\u355?nju, uvidjet \u263?e da za sve stvari i pojave \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 u kreaciji postoje pravila i na\u265?ela. Uzimaju\u2
63?i u obzir ova pravila \up0 \expndtw0\charscalex105 i na\u265?ela pristupa se
njihovoj spoznaji i analizi. Tako i samo \up0 \expndtw0\charscalex101 definiranj
e, kojim se \u355?eli govoriti o svim stvarima, treba imati \up0 \expndtw0\chars
calex106 precizna pravila i na\u265?ela. U nastavku \u263?e biti rije\u265?i upr
avo o \up0 \expndtw-3\charscalex100 pravilima definiranja. \par\pard\qj \li1248\
ri877\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Na po\u265?etku log
ike je re\u265?eno da je njena tema definiens, tj. \up0 \expndtw0\charscalex104
ono \u353?to definira (\u1601?\u-926?\u1585?\u1600?\u1608?\u1616?) i dokaz (\u15
84?\u1600?\u1617?\u1583?\u1586?), koji se tako\u266?er naziva \up0 \expndtw-6\ch
arscalex100 definicija (\u1601?\u1600?\u1632?\u1585?\u1600?\u1608?\u1585?) i arg
umentiranje (\u1610?\u1604?\u1575?\u1584?\u1600?\u1586?\u1590?\u1575?). Dakle, l
ogika ima \up0 \expndtw0\charscalex101 obavezu da podu\u265?i \u265?ovjeka ispra
vnom definiranju i pravilima \up0 \expndtw-3\charscalex100 ispravne argumentacij
e. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscale
x101 U ovom dijelu logike upoznat \u263?emo se sa ovim ispravnim \up0 \expndtw-3
\charscalex100 pravilima. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 \u352?ta je cilj definiranja? \par\pard\qj \li1248\ri942\sb80\s

l-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Iz dosada\u353?njih rasprava po
stalo je jasno da su dvije stvari \up0 \expndtw-3\charscalex100 glavni cilj defi
niranja: \par\pard\qj \li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\cha
rscalex101 a. davanje ispravne predod\u355?be o definiendu, tj. onome \u353?to
\up0 \expndtw0\charscalex100 se definira (\u1601?\u1614?\u1585?\u1600?\u1608?\u1
616?), \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\sl
osupersub\cf3\f4\fs23 b.
potpuno odvanje definienda od ostalih stvari. \par\p
ard\ql \li3135\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3135\sb113\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Pet pravila definiranja \pa
r\pard\qj \li1248\sb0\sl-280\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri932\sb83\sl-280\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Da bi jedna d
efinicija bila ispravna i u skladu sa zahtjevima \up0 \expndtw-2\charscalex100 l
ogike, ona treba ispo\u353?tovati sljede\u263?ih pet pravila: \par\pard\ql \li29
harscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Obuhvatnost i isklju\u269?ivost \par\pa
rd\ql \li3550\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex108 \ul0\nosupersub\c
f3\f4\fs23 ( \u1583? \up0 \expndtw-7\charscalex100 \u1631? \u1600?\u1608?\u1620?
\u1576?\u1616? \u1548?\u1583? \up0 \expndtw-10\charscalex86 \u1631? \u1600?\u160
8?\u1616?\u1576?\u1582?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li
1248\ri931\sb131\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Pri svakom de
finiranju po\u265?etni korak je da definicija treba \up0 \expndtw-2\charscalex10
0 obuhvatati sve jedinke i objekte stvari koje se \u355?eli definirati. To \up0
\expndtw0\charscalex103 zna\u265?i da nijedna jedinka ne ostane izvan definicije
. Sa druge \up0 \expndtw0\charscalex104 strane, definicija treba biti takva da i
sklju\u265?i sve \u353?to je strano \up0 \expndtw0\charscalex101 definiendu. Ov
a dva uvjeta terminolo\u353?ki su ozna\u265?ena kao \up0 \expndtw-1\charsc
alex100 obuhvatnost i isklju\u265?ivost. Drugim rije\u265?ima, odnos izme\
u266?u \up0 \expndtw-4\charscalex100 pojmova definiensa i definienda treba biti
ekvipolentan, zna\u265?i da \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojam stvari koja s
e definira mora obuhvatiti sve jedinke i \up0 \expndtw-3\charscalex100 obj
ekte definiensa, i obrnuto. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 U skladu sa ovim, neispravne su sljede\u263?e definicije: \pa
r\pard\qj \li1248\ri938\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 a
. Definiranje op\u263?enitijim, tj. ekstenzivnijim pojmom. \line \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 Naprimjer, ako pojam definiensa obuhvata vi\u353?e obj
ekata od \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 samoga definienda, ovakva definici
ja nije ispravna. Ako bi se na \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pitanje \u35
3?ta je \u265?ovjek odgovorilo da je on \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u82
20?bi\u263?e koje hoda\u8221?, \par\pard\qj \li1248\ri923\sb0\sl-260\slmult0 \
up0 \expndtw0\charscalex100 definicija bi bila neispravna, jer bi pored \u265?ov
jeka obuhvatala i \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 druge pojmove kao \u353
?to su ovca, konj, ma\u265?ka itd. Ovakva \line \up0 \expndtw-3\charscalex
100 definicija ispunjava uvjet obuhvatnosti, ali ne i isklju\u265?ivosti. \par\p
ard\qj \li1248\ri935\sb79\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 b.
Definiranje u\u355?im pojmom nije ispravno, tj. ako je opseg \line \up0 \expndt
w-3\charscalex100 pojma definiensa u\u355?i od pojma definienda. Naprimjer, kada
bi se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjek definirao kao \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 \u8220?\u355?ivotinja u\u265?enjak\u8221?. Budu\u263?i d
a ova \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\sl

t0 \par\pard\qj\li1248\ri943\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 definicija ne obuhvata sve objekte pojma \u265?
ovjek, time ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 ispunjava drugi uvjet - obuhvatno
st. \par\pard\ql \li2275\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2275\sb113\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Definiens treba b
iti jasniji od definienda \par\pard\ql \li3728\sb57\sl-264\slmult0\tx4381\tx4537
\up0 \expndtw0\charscalex111 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1601?\u1614?\u1585?
\u1600?\u1608?\u1616? \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1626? \tab \up0 \expn
dtw0\charscalex112 \u1601?\u-926?\u1585?\u1600?\u1608?\u1616?) \par\pard\qj \li1
248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri926\sb140\sl-260\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-1\charscalex100 Potpuno je jasno da se pomo\u263?u definiensa sagovorn
iku \u355?eli \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojasniti definiend kao nepozn
anica. Ovaj cilj je ostvariv jedino \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 u slu\u2
65?aju kada je sam definiens jasniji od onoga \u353?to se definira. \par\pard\ql
\li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 U skladu sa ovim, slj
ede\u263?e definicije nisu ispravne: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 a. Definiranje jednakim pojmovima \par\pard\qj \li1
248\ri931\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Naprimjer, ako
se neparan broj definira kao \u8220?broj koji nije \line \up0 \expndtw0\charscal
ex100 paran\u8221?, ili se pojam \u8220?gore\u8221? definira kao \u8220?ono \u35
3?to nije dolje\u8221?, u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 slu\u265?aju da os
oba ne poznaje pojmove parnost i dolje, ne\u263?e imati \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex101 koristi od ovakvog na\u265?ina definiranja, a ako poznaje ove
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojmove, onda je samo njihovo definiranje b
esmisleno. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 b. Definiranje manje poznatim pojmom \par\pard\qj \li1248\ri931\sb57\sl-264\s
lmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Definiranje manje poznatim pojmom tak
o\u266?er je neispravno. \line \up0 \expndtw0\charscalex106 Naprimjer, ako se na
pitanje: \u8220?\u352?ta je vatra?\u8221?, ka\u355?e da je to: \line \up0 \exp
ndtw-1\charscalex100 \u8220?Supstanca sli\u265?na du\u353?i (nefsu)\u8221?, ili
ako se u definiciji svjetlosti \line \up0 \expndtw0\charscalex102 ka\u355?e da j
e to: \u8220?Snaga sli\u265?na bitku\u8221?, onda je iz samih primjera \line \up
0 \expndtw0\charscalex100 potpuno jasno da ovakav oblik definiranja nije dostata
n i da, u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nekim slu\u265?ajevima, zahtijeva
dodatna poja\u353?njenja. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\l
\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 176 \p
sl-320\slmult0 \par\pard\ql\li2292\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\ql\li2292\ri1936
\sb176\sl-320\slmult0\tx3161 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f
3\fs23 Izme\u270?u pojmova definiensa i definienda \line\tab \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 treba postojati razlika \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Izme\u266?u definiensa i definienda treba postojati ra
zlika, a ne \line \up0 \expndtw0\charscalex102 jedinstvo sa aspekta pojma. U
nekim slu\u265?ajevima postoji \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinstvo
sa aspekta pojma izme\u266?u definiensa i definienda, dok \line \up0 \expndtw-2
\charscalex100 se razlika ogleda jedino u kori\u353?tenju razli\u265?itih rije\u
265?i. Naprimjer, \line \up0 \expndtw0\charscalex104 takav je slu\u265?aj u arap
skom jeziku sa rije\u265?ima \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 insan\ul0\nosupersub
\cf3\f4\fs23 i \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 be\u353?er\ul0\nosupersub\cf3\f4\
fs23 . \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ovakav oblik definiranja ustvari pred
stavlja leksi\u265?ku definiciju \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 (\u1629?\u1
604?\u1600?\u1601?\u1600?\u1612? \u1601?\u1600?\u1632?\u1585?\u1608?\u1585?) i o
dnosi se na podru\u265?je semantike i rije\u265?nika, a ne \line \up0 \expndtw-3

\charscalex100 na podru\u265?je logike. Dakle, neophodno je da izme\u266?u defin
iensa i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 definienda postoji odre\u266?ena raz
lika sa aspekta pojma. \par\pard\qj \li1248\ri941\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Primjedba: Kako se mo\u355?e tvrditi da je gore navede
na razlika \up0 \expndtw-2\charscalex100 na nivou pojma nu\u355?na kada se u pot
punoj definiciji \u265?ovjeka kao \up0 \expndtw0\charscalex102 \u8220?razumne \
u355?ivotinje\u8221? pojam \u265?ovjek ne razlikuje od pojma \up0 \expndtw
-3\charscalex100 razumna \u355?ivotinja? \par\pard\qj \li1248\ri926\sb56\sl-264\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Odgovor: Postoje dva aspekta sa
kojih se razlikovanje \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pojmova mo\u355?e ra
zmatrati. Jednom se pojmovi mogu razlikovati \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
po zbilji, odnosno objektima, naprimjer upore\u266?uju\u263?i objekte \li
ne \up0 \expndtw0\charscalex100 pojmova \u8220?\u265?ovjek\u8221? i \u8220?zvi
jezda\u8221?, a drugi put kroz razlikovanje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100
svojstava pojmova, npr. upore\u266?uju\u263?i svojstva pojmova \u8220?\u265?ovje
k\u8221? \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 i \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8
220?razumna \u355?ivotinja\u8221?. Posljednja dva pojma ozna\u265?avaju is
te \line \up0 \expndtw0\charscalex102 objekte i u tom pogledu se nimalo ne razli
kuju, ali se njihova \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 razlika ogleda u op\u35
3?irnosti i jezgrovitosti sadr\u355?aja pojmova, \u353?to \line \up0 \expndtw-2\
charscalex100 je dovoljan uvjet za definiranje, odnosno rasvjetljavanje jednog \
line \up0 \expndtw0\charscalex103 pojma drugim. U ovom slu\u265?aju jedan pojam
je ra\u353?\u265?lanjen na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 poznate, koji pot
om obja\u353?njavaju definiranu stvar. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \
rd\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb99\sl-276\slmult0 \up0 \ex
f3\fs23 Definicija ne smije biti kru\u382?na \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slm
alex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u264?etvrto pravilo ispravne logi\u265?ke d
efinicije je da definicija ne \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 bude kru\u355
?na, tj. cirkularna \up0 \expndtw-4\charscalex100 (\u1585?\u1626?\u1583?). Dr
ugim rije\u265?ima, da se \par\pard\qj \li1248\ri938\sb0\sl-268\slmult0 \up0
\expndtw-2\charscalex100 definiend ne definira definiensom, i obrnuto, da se def
iniens ne \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 definira definiendom. Primjer ovog
a je kao kada bi se paran broj \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 definirao da
to nije neparan broj, a neparan broj da to nije paran \line \up0 \expndtw0\chars
calex101 broj. Definiranje na ovaj na\u265?in je neispravno jer iziskuje
\line \up0 \expndtw0\charscalex103 poznavanje definienda prije njegova defi
niranja. Logi\u265?ari \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ovakvo definiranje n
azivaju kru\u355?nim i smatraju ga neispravnim. \par\pard\ql \li3025\sb0\sl-264\
ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Jasno\u263?a rije\u269?i u definiciji \par\pard\qj \l
p0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Rije\u265?i definicije tr
ebaju biti jasne, tj. pri definiranju treba \line \up0 \expndtw0\charscalex101 i
zbjegavati alegori\u265?ne ili figurativne (\u1628?\u1586?\u1576?\u1583?\u1600?\
u1616?) i zajedni\u265?ke rije\u265?i \line \up0 \expndtw0\charscalex102 (\u1606
?\u1585?\u1586?\u1588?\u1616?). U ranijim raspravama rekli smo da se logika ne b
avi \line \up0 \expndtw0\charscalex102 rije\u265?ima, ali budu\u263?i da se
posredstvom rije\u265?i razmjenjuju \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 zna\u
265?enja, du\u355?nost je logi\u265?ara da sa ovog aspekta razmatra rije\u265?i.
\line \up0 \expndtw0\charscalex100 Naprimjer, zajedni\u265?ka rije\u265? \ul0\n
osupersub\cf21\f22\fs23 ajn\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 u arapskom jeziku ima vi

\u353?e od \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 sedamdeset zna\u265?enja, dok su
u na\u353?em jeziku to npr. zajedni\u265?ke \line \up0 \expndtw0\charscalex102 r
ije\u265?i sto, kosa, kolo itd., koje se ne mogu koristiti u definici-\line \up0
\expndtw-3\charscalex100 jama. Naravno, zajedni\u265?ke rije\u265?i se mogu kor
istiti u slu\u265?ajevima \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kada uz njih po
stoji referenca \up0 \expndtw-5\charscalex100 (\u1623?\u1600?\u1621?\u1600?\u16
32?\u1585?\u1604?) koja izme\u266?u vi\u353?e njih \par\pard\qj \li1248\ri93
2\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 odre\u266?uje namjeravano zna
\u265?enje, kao npr. u re\u265?enici: \u8220?Spustio \up0 \expndtw0\charscalex1
02 sam tanjir na sto\u8221?, \u265?ime biva potpuno jasno da se rije\u265? sto n
e \up0 \expndtw0\charscalex100 odnosi na broj nego na dio ku\u263?anskog namje\u
353?taja. Ovdje treba \up0 \expndtw0\charscalex106 re\u263?i da neki logi\u26
5?ari nisu smatrali ispravnim kori\u353?tenje \up0 \expndtw-3\charscalex100
zajedni\u265?kih rije\u265?i sa odrednicom pri definiranju. \par\pard\ql \li1248
l-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb30\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex
1900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg179}{\bkmkend Pg179}\par\pard\ql \li2717\sb0\s
l-264\slmult0 \par\pard\ql\li2717\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2717\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql\li2717\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2717\sb126\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Rezime ras
prave o definiranju: \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608
1) Cilj definiranja je dvojak: \par\pard\qj \li1788\ri938\sb60\sl-260\slmult0\t
x2148 \up0 \expndtw-1\charscalex100 a. percipiranje zbilje definienda, zna\u
265?i da njen pojam \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 postane sasvim ja
san onome kome se obra\u263?a, \par\pard\ql \li1788\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 b. potpuno odvanje definienda od ostalih stvari. \par\par
d\qj \li1248\ri931\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 2) De
finicija treba biti obuhvatna i isklju\u265?iva. U skladu sa \up0 \expndtw-1\cha
rscalex100 ovim neispravno je definiranje pojmom \u265?iji je opseg \u353?i
ri od \up0 \expndtw-5\charscalex100 definienda jer se njime ne isklju\u265?uju
sve definiendu strane stvari, \up0 \expndtw-3\charscalex100 kao \u353?to je,
tako\u266?er, neispravno definiranje pojmovima u\u355?eg \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 opsega jer ne obuhvataju sve objekte definienda. \par\pard\qj \li1248
\ri932\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 3) Definicija tr
eba biti jasnija od definiranog, tj. definienda. \up0 \expndtw0\charscalex101 Bu
du\u263?i da se definicijom sagovornik \u355?eli upoznati sa \up0
\expndtw-1\charscalex100 nepoznanicom, nije ispravno njeno definiranje pojmovima
koji \up0 \expndtw-3\charscalex100 su jednaki ili manje jasni od nje same. \par
\pard\qj \li1248\ri929\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 4
) Izme\u266?u definiensa i definienda treba postojati razlika na \line \up0 \ex
pndtw-2\charscalex100 nivou pojma, tj. ako bi pojam definiensa bio jednak defini
endu, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 definicija ne bi bila ispravna, jer bi
to, ustvari, bilo definiranje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 definienda de
finiendom. Mogu\u263?e je, npr., da nekom ne ba\u353? \line \up0 \expndtw
0\charscalex101 dobrom poznavaocu arapskog jezika jedan od pojmova \ul0\nosupers
ub\cf21\f22\fs23 insan\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , \line \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 adem\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ili \ul0
\nosupersub\cf21\f22\fs23 be\u353?er\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 bude nepozna
t. Ako u ovom slu\u265?aju drugim, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 njem
u poznatim pojmom, definiramo nepoznati, onda bi ovakvo \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex101 definiranje bilo ispravno, \u353?to ujedno i dokida gornje pravilo?!
\line \up0 \expndtw-1\charscalex100 Ovakva definicija je ispravna, me\u2
66?utim njom se bave \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 semanti\u265?ari
i oni koji pripremaju rje\u265?nike, a ne logi\u265?ari. Tako\u266?er \line \up0
\expndtw0\charscalex101 treba naglasiti da ako izme\u266?u pojmova definenda i
definiensa \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 postoji razlika po aspektu \u353?

irine i jezgrovitosti obja\u353?njenja, onda \line \up0 \expndtw-4\charscalex100
je definiranje ispravno. \par\pard\qj \li1248\ri943\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw0\charscalex100 5) U definiciji se definiend ne mo\u355?e koristiti
kao definiens \up0 \expndtw0\charscalex100 jer bi to ustvari bilo obja\u353?nja
vanje pojma samim sobom. To bi \up0 \expndtw-4\charscalex100 zna\u265?ilo poznav
anje neke stvari prije njenog definiranja. Logi\u265?ari \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 ovakvu definiciju nazivaju kru\u355?nom ili cirkularnom. \par\pard\ql \li
expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 6) Pri definiranju treba ko
ristiti jasne rije\u265?i. Poznato je da je \line \up0 \expndtw0\charscalex100 c
ilj definiranja spoznaja zbilje nepoznanice. Za ostvarenje tog \line \up0 \expnd
tw0\charscalex102 cilja treba koristiti rije\u265?i koje nose jasna zna\u
265?enja, jer u \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 suprotnom cilj ne bi b
io postignut. Upravo zbog toga nije \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 isp
ravno kori\u353?tenje zajedni\u265?kih rije\u265?i koje imaju vi\u353?e zna\u265
?enja, \line \up0 \expndtw0\charscalex103 kao i rije\u265?i koje imaju alegorijs
ka zna\u265?enja ili koja su manje \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 poznata.
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Divizija ili dioba \p
ar\pard\ql \li3920\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex95 \ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 (\u1615?\u1600?\u1633?\u1600?\u1591?\u1605?\u1600?\u1585?) \par
t0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 U nekim knjigama logike nakon raspra
ve o definiranju \up0 \expndtw-1\charscalex100 pristupa se razmatranju divizij
e. Ovim rasporedom tema \u355?eli se \up0 \expndtw-2\charscalex100 ukazati na dv
ije stvari, i to na odnos definiranja i diobe, i \u353?ta se \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 podrazumijeva pod diobom pri definiranju. \par\pard\qj \li1248\ri931\
sb56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 U prethodnom poglavlju je
re\u265?eno da definiciju \u265?ini skup \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ne
koliko jasnih pojmova koji poja\u353?njavaju nepoznanicu. \line \up0 \
expndtw-4\charscalex100 Naprimjer, da bi se definirao \u265?ovjek, ponu\u2
66?eno je nekoliko \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 definicija: \u8220?\u26
4?ovjek je \u355?ivotinja koja ima razum i razmi\u353?lja\u8221?, ili: \line \up
0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?\u264?ovjek je bi\u263?e koje se smije, \u265?
udi itd.\u8221? Dakle, ovaj pojam koji \line \up0 \expndtw0\charscalex100 je bio
manjeg obima obja\u353?njen je i analiziran ra\u353?\u265?lanjenjem na \line \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 vi\u353?e jasnih pojmova. U ovome nema razlike
da li je pojam \line \up0 \expndtw0\charscalex102 \u265?ovjeka definiran
potpunom definicijom, tj. kao razumna \line \up0 \expndtw0\charscalex101 \u3
55?ivotinja, ili potpunom ilustracijom, tj. kao bi\u263?e koje se smije. \line \
up0 \expndtw-1\charscalex100 Potpuno je jasno da su ove definicije popra\u263?en
e vrstom diobe i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 analizom iz nje proisteklih
dijelova. \par\pard\qj \li1248\ri883\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\
charscalex100 S druge strane, nekada se pri definiranju nekog pojma \up0
\expndtw0\charscalex102 umjesto logi\u265?ke vrsne razlike i roda koriste
dijelovi koji \up0 \expndtw0\charscalex101 sa\u265?injavaju taj pojam u spolj
njem svijetu. Ovakvo definiranje \up0 \expndtw-10\charscalex96 naziva se definir
anje divizijom (\u1615?\u1633?\u1591?\u1605?\u1600?\u1586?\u1612?\u1576?\u1579?
\u1601?\u1600?\u1632?\u1585?\u1608?\u1585?). \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Naprimjer, voda se mo\u355?e definirati dvoj
ako: \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmu
lt0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb239\sl-276\slmu
lt0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 180 \par\pard\sect
\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg181}{\bkmkend Pg
181}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmul

100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 a.
Koriste\u263?i logi\u265?ku vrsnu razliku
i rod: \u8220?Voda je tjelesna i \line \up0 \expndtw0\charscalex101 te\u265?na s
upstanca pomo\u263?u koje opstoji svako \u355?ivo bi\u263?e.\u8221? U ovoj \line
\up0 \expndtw-1\charscalex100 definiciji tjelesna i te\u265?na supstanca je rod
vode, a pomo\u263?u koje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 opstoji svako \u35
5?ivo bi\u263?e predstavlja njenu vrsnu razliku. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb44
\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 b.
Uz pomo\u263? elemenat
a koji \u265?ine vodu u spoljnjem svijetu: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?
Voda je tijelo koje je sa\u265?injeno od oksigena i hidrogena.\u8221? \par\pard\
qj \li1248\ri932\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Sa ovim
je, do odre\u266?ene mjere, postao jasan odnos definicije \up0 \expndtw-4\chars
calex100 i divizije i razlog za\u353?to su neki autori nakon rasprave o definici
ji \up0 \expndtw-4\charscalex100 razmatrali diviziju. \par\pard\ql \li2465\sb0\s
x100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Descartesova logika i pravilo analize \par\pard
\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\sl-264\slmult0\tx5991 \
up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Neki evropski filozofi
, poput Descartesa \tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 (1596-1650.), \par\pard\
qj \li1248\ri928\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 pridavali su p
osebnu pa\u355?nju temi divizije i analize. Ovo pravilo \line \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 predstavlja jedno od \u265?etiriju temeljnih pravila njegove logike.
On \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 u vezi sa ovim pravilom ka\u355?e
sljede\u263?e: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Kada se prilikom \par\pard
\qj \li1248\ri931\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 nau\u265?nog r
ada suo\u265?im sa bilo kojim problemom, u onoj mjeri u \up0 \expndtw0\charscale
x102 kojoj je to mogu\u263?e i u kojoj olak\u353?ava rje\u353?enje prob
lema \up0 \expndtw-3\charscalex100 primjenjujem diobu i analizu.\u8221? \par\par
d\qj \li1248\ri924\sb38\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Napom
ena: Neki su mi\u353?ljenja da je rasprava o diviziji i \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex100 analizi otkri\u263?e evropskih logi\u265?ara i da ovdje isla
mski filozofi i \line \up0 \expndtw0\charscalex103 logi\u265?ari nisu dali nikak
va doprinosa. Ova tvrdnja je potpuno \line \up0 \expndtw0\charscalex101 neta\u26
5?na, a da bismo je dokazali, navest \u263?emo samo neka djela \line \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 islamskih filozofskih knjiga u kojima se govori na ovu temu:
\par\pard\qj \li1428\ri930\sb60\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw-2\charscalex
100 a. Ebu Ali Ibn Sina, r.a., u svom poznatom djelu \ul0\nosupersub\cf
21\f22\fs23 \u352?ef\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 i \line\tab \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 \u265?etvrtom poglavlju knjige \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 Burhn\ul
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w-4\charscalex100 b. Allame Hilli, r.a., u knjizi \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23
El-D\u382?evhirun-nadd\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , str. 223., \par\pard\qj \li14
28\ri936\sb80\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex104 c. Hd\u355?e Na
sruddn Tsi, r.a., u knjizi \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 Essul-iktibs\ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 , str. \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 420. \par\pard\qj \li
1248\ri944\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ibn Sina je \
u355?ivio, radio i pou\u265?avao logiku i filozofiju sedam \line \up0 \expndtw-2
\charscalex100 stotina godina prije Descartesa. Nepoznavanje na\u353?ih velikana
i \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult
}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0
ar\pard\qj\li1248\ri937\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\
nosupersub\cf3\f4\fs23 nemanje uvida u njihova nau\u265?na dostignu\u263?a uzrok
ovalo je da se \up0 \expndtw0\charscalex103 danas divimo tu\u266?im velikanim
a, a sebe vidimo malim i \up0 \expndtw-3\charscalex100 bezna\u265?ajnim. \p

up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Oblici divizije \par\pa
expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Op\u263?enito gledano, diviz
ija ima dva osnovna oblika: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-1\charscalex100 1. Prirodna dioba \par\pard\qj \li1248\ri929\sb57\sl-264\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Prirodna dioba je podjela cjeline na dij
elove, kao kada se \line \up0 \expndtw0\charscalex102 automobil rastavi u dijelo
ve ili kada se natrijumhlorid (so) u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 labora
toriji podijeli na sastavne elemente, hlor i natrij. Isti slu\u265?aj \line \up0
\expndtw0\charscalex101 je kada se pojam \u265?ovjek podijeli na dva di
jela, \u355?ivotinju, \line \up0 \expndtw0\charscalex102 odnosno rod i razumno
bi\u263?e, odnosno vrsnu razliku. Sve ove \line \up0 \expndtw0\charscalex100 dio
be predstavljaju podjelu cjeline na dijelove. Automobil i so \line \up0 \expndtw
0\charscalex101 dva su bi\u263?a pojavnoga svijeta, a pojam \u265?ovjek je jedna
umska \line \up0 \expndtw0\charscalex100 slo\u355?enica. U sva tri primjera pro
vedena je ista dioba. Tako\u266?er, \line \up0 \expndtw0\charscalex101 kroz ove
primjere postalo je jasno da se dioba odnosi kako na \line \up0 \expndtw-3\chars
calex100 bi\u263?a pojavnoga svijeta tako i na umske pojmove. \par\pard\ql \li16
08\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 2. Logi\u265?ka dioba \par
\pard\qj \li1248\ri935\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Lo
gi\u265?ka dioba je podjela univerzalije na partikularije. \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex101 Primjer za ovu vrstu diobe je podjela pojma \u355?iv
otinja na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razumnu i nerazumnu \u355?ivotinj
u, ili podjela automobila na teretni \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 i nete
retni, ili soli na natrijsku i nenatrijsku. U svim ovim \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex103 primjerima jedna univerzalija divizijom je podijeljena
na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikularije. \par\pard\qj \li1248\ri93
8\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Otprije znamo da su os
obine univerzalnosti i partikularnosti \line \up0 \expndtw0\charscalex104 svojst
vene jedino umskim pojmovima, a ne pojavama u \line \up0 \expndtw-2\chars
calex100 spoljnjem svijetu. Ovim biva jasno da jednom bi\u263?u u spoljnjem \lin
e \up0 \expndtw0\charscalex103 svijetu nije pripisiva ni univerzalnost ni partik
ularnost, jer to \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 bi\u263?e nije umski pojam,
iz \u265?ega slijedi da se divizija univerzalije \line \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 na partikularije mo\u355?e jedino odnositi na umske pojmove. \par\pard\ql
i1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb179\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 182 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw
\cf3\f4\fs23 \u352?ta je razlika izme\u266?u cjeline i univerzalije, dije
la i \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikularije? \par\pard\qj \li1248\ri933\sb
60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ako se pa\u355?ljivo ra
zmotre prethodni primjeri, rasprava o \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?cj
elini i dijelu\u8221? i \u8220?univerzaliji i partikulariji\u8221?, mo\u355?e se
sa\u355?eti u \up0 \expndtw-3\charscalex100 nekoliko sljede\u263?ih stavki: \pa
r\pard\qj \li1248\ri930\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 a
. Cjelina i dio odnose se kako na podru\u265?je pojavnog \up0 \expndtw1\charscalex100 svijeta tako i na podru\u265?je pojmova, suprotno univerz
aliji i \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikulariji koji se odnose samo na podr
u\u265?je pojmova. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 b. Cjelina i dio se jedno drugom ne mogu pripisat
i, za \up0 \expndtw-3\charscalex100 razliku od univerzalije i partikularije. Na
primjer, izjava: \u8220?Auto je \up0 \expndtw-3\charscalex100 volan\u8221?, neta
\u265?na je, ali su izjave: \u8220?Putni\u265?ki automobil je auto\u8221?, ili:
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Neki automobili su putni\u265?ki\u8221?, is
pravne. \par\pard\qj \li1248\ri927\sb54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\char
scalex105 c. Cjelina nije ni\u353?ta drugo nego zbir njenih dijelova, ali \line
\up0 \expndtw-4\charscalex100 univerzalija nije rezultat zbira nekolicine dijel
ova (partikularija). \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Naprimjer, tek nakon
planskog spajanja mno\u353?tva dijelova u \line \up0 \expndtw0\charscalex10
2 jednu cjelinu nastaje automobil, dok pojam \u355?ivotinja nije \line \u
p0 \expndtw0\charscalex104 sa\u265?injen od pojmova razumno bi\u263?e, bi\u263?e
koje hr\u355?e, bi\u263?e koje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 mjau\u265?e,
itd. Zapravo, \u355?ivotinja je supstanca, tijelo, rastu\u263?e tijelo, \line \
up0 \expndtw-3\charscalex100 koje posjeduje osjetila i pokre\u263?e se svojom vo
ljom. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb58\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charsc
alex100 d. Kada se cjelina podjeli, ona nije sadr\u355?ana u svojim \li
ne \up0 \expndtw0\charscalex104 dijelovima, dok je univerzalija sadr\u355?an
a u svakoj svojoj \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikulariji, tj. op
stoji zajedno s njima. Naprimjer, kada se \line \up0 \expndtw-4\charscalex
100 uporede pojmovi \u265?ovjek i \u355?ivotinja, pojam \u265?ovjek je partikula
rija \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 u odnosu na pojam \u355?ivotinja, koji
je univerzalija. Me\u266?utim, ako \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 se oni po
smatraju sa aspekta \u8220?cjeline i dijela\u8221?, pojam \u265?ovjek je \line \
up0 \expndtw-2\charscalex100 cjelina, a \u355?ivotinja je dio, dakle univerzalij
a je sadr\u355?ana u svojoj \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikulariji. \
d\ql\li6899\sb99\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf
1\f2\fs24 183 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
ex83\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1574?\u1576?\u1621?\u1600?\u1579?\u1612?\u1575
?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg184}{\bkmkend Pg184}\par\pard\ql \li3517
26\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Meto
di divizije \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb113\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Postoje d
va metoda divizije: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 a. sveobuhvatna dioba (\u1629?\u1613?\u1600?\u1633?\u1592?\u1600?\u1
601?\u1600?\u1586?\u1612?\u1575? \u1615?\u1633?\u1591?\u1605?\u1600?\u1585?), \p
ar\pard\li1608\sb76\sl-264\slmult0\fi0\tx4806 \up0 \expndtw-4\charscalex100 b.
dvodioba ili dihotomija (\t \up0 \expndtw0\charscalex105 \u1628?\tab \up0 \expnd
tw0\charscalex105 \u1614?\u1591?\u1605?\u1600?\u1585?).\par\pard\qj \li1248\ri93
2\sb58\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sveobuhvatna dioba se
ne odvija kroz faze, ve\u263? se u njenom \up0 \expndtw-4\charscalex100 slu\u265
?aju od samog po\u265?etka navode svi dijelovi cjeline. Naprimjer, \up0 \expndtw
0\charscalex106 ako bismo rije\u265? u arapskom jeziku htjeli podi
jeliti \up0 \expndtw-3\charscalex100 sveobuhvatnom diobom, tada bismo rekli da r
ije\u265?i \u265?ine imenice, \up0 \expndtw-4\charscalex100 glagoli i slova. Tak
o\u266?er, u sveobuhvatnoj diobi \u355?ivotinje reklo bi \up0 \expndtw0\charscal
ex100 se da je \u355?ivotinja konj, krava, ma\u265?ka, ovca, lav itd., sve dok n
e \up0 \expndtw-3\charscalex100 iscrpimo sve njene vrste. \par\pard\qj \li1248\r
i933\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Dvodioba se odvija k
roz nekoliko faza, a svaku fazu \u265?ine \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 dv
a \u265?lana. Naprimjer, dioba rije\u265?i odvija se na sljede\u263?i na\u265?in
: ili \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ima neovisno zna\u265?enje, ili nema n
eovisno zna\u265?enje, a u drugoj \line \up0 \expndtw0\charscalex100 fazi re\u26
3?i \u263?emo: rije\u265? koja ima neovisno zna\u265?enje ili ukazuje na \line \
up0 \expndtw-4\charscalex100 vrijeme ili ne ukazuje na njega. Ono \u353?to nema
neovisno zna\u265?enje \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 i ne ukazuje na v
rijeme je slovo, a ono \u353?to ima neovisno \line \up0 \expndtw-2\charsc
alex100 zna\u265?enje i ukazuje na vrijeme je glagol, a ono \u353?to ima neovisn
o \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 zna\u265?enje, ali ne ukazuje na vrijeme,
je imenica. \par\pard\qj \li2748\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li2748\sb0\sl-2
60\slmult0 \par\pard\qj\li2748\ri3912\sb40\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 nema neovisno \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u265?enje - slovo
\par\pard\ql \li5274\sb0\sl-207\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ukazuje na
vrijeme\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw5114\colsr160\colno2\colw2
966\colsr160\ql \li1428\sb0\sl-216\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\no
supersub\cf1\f2\fs24 rije\u265?\par\pard\ql \li2748\sb129\sl-264\slmult0 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ima neovisno\par\pard\ql \li2
748\sb6\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u265?enje\par\pard\ql \
li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \
li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb10\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 184\par\pard\column \ql \li20\sb15\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 - glagol
\par\pard\ql \li5274\sb0\sl-271\slmult0 \par\pard\ql \li20\ri1215\sb171\sl-271\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ne ukazuje na \line \up0 \expndtw-1\charsca
lex100 vrijeme - imenica
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}

}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
alex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Ograni\u269?enost ili neograni\u269?enost di
obe \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri924\sb111\sl-2
65\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Zato
\u353?to se dvodioba uvijek odvija izme\u266?u negacije i \line \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 afirmacije naziva se ograni\u265?enom diobom ili dete
rminacijom \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kvantiteta \up0 \expndtw0\charsca
lex101 (\u1585?\u1600?\u1592?\u1600?\u1586?). Ako je ova determinacija
kvantiteta \line \up0 \expndtw0\charscalex103 utemeljena na razumu i ako se ovo
m diobom stigne do kraja \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 podjele, tj. da sa
stajali\u353?ta razuma ne postoji ni jedan izostavljeni \line \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 dio cjeline, takvo ograni\u265?enje naziva se razumska determinacija
\line \up0 \expndtw0\charscalex100 kvantiteta (\u1629?\u1613?\u1600?\u1605?\u16
00?\u1607?\u1585?\u1600?\u1592?\u1600?\u1586?). Naprimjer, bi\u263?e je ili uzro
k ili posljedica, \line \up0 \expndtw0\charscalex108 a budu\u263?i da mu se neko
tre\u263?e stanje ne mo\u355?e pripisati, ova \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 dvodioba predstavlja razumsku determinaciju kvantiteta. \par\pard\qj \li1248\
ri925\sb56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Me\u266?utim, ako s
e ovo ograni\u265?enje desi izme\u266?u negacije i \up0 \expndtw-1\charscalex100
afirmacije, pri \u265?emu postoji vjerovatno\u263?a tre\u263?eg dijela, onda to
\up0 \expndtw-3\charscalex100 nije razumska determinacija kvantiteta, ve\u263?
indukcija (\u1569?\u1575?\u1585?\u1600?\u1605?\u1600?\u1586?\u1590?\u1575?). \up
0 \expndtw-3\charscalex100 Indukcija ima dva oblika, potpuna indukcija, kada se
navedu svi \up0 \expndtw-2\charscalex100 dijelovi cjeline, i krnjava indukcija,
kada se ne zna da li je neki \up0 \expndtw-3\charscalex100 dio cjeline izostavlj
en. \par\pard\ql \li2770\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2770\sb133\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Elementi diobe i
njena pravila \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\
fs23 Ako pa\u355?ljivije pogledamo bilo koju diobu, uvidjet \u263?emo da \line \
up0 \expndtw0\charscalex101 ona ima nekoliko elemenata, a svaki od njih
je, u svrhu \line \up0 \expndtw0\charscalex100 razlikovanja, terminolo\u353?
ki posebno odre\u266?en. U gornjim \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 p
rimjerima, kada je rije\u265? podijeljena na imenicu, glagol i slovo, i \line \u
p0 \expndtw0\charscalex102 \u355?ivotinja na konja, ovcu, ma\u265?ku it

d., rije\u265? i \u355?ivotinja \line \up0 \expndtw0\charscalex100 predsta
vljaju diobenu cjelinu \up0 \expndtw0\charscalex103 (\u1615?\u1614?\u1591?\u16
05?\u1600?\u1614?\u1616?), a preostali elementi, \par\pard\qj \li1248\ri935\s
b0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 zavisno od aspekta posmatranja,
nazivaju se \u265?lanovi diobe (\u1615?\u1591?\u1604?) \line \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 ili udjeli diobe (\u1615?\u1600?\u1633?\u1616?\u1591?\u1614?\u1604?).
Naprimjer, ako se imenica, glagol i slovo \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 u
porede sa pojmom rije\u265?, onda se nazivaju \u265?lanovi diobe. \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 Me\u266?utim, ako se ova tri \u265?lana me\u266?us
obno razmatraju, nazivaju \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 se udjeli diobe. P
rema tome, svaki \u265?lan diobe dio je cjeline, dok \par\pard\ql \li6899\sb0\sl
end Pg186}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260
lmult0 \par\pard\qj\li1248\ri924\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex
100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 udio diobe nije sadr\u355?an u njemu suprotstavl
jenom udjelu diobe. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Diobena cjelina prisutna je u
svim \u265?lanovima diobe. \par\pard\ql \li3509\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\
\fs23 Pravila divizije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li12
b\cf3\f4\fs23 Divizija poput definiranja ima sebi svojstvena pravila, o \
up0 \expndtw-4\charscalex100 kojima \u263?e u nastavku biti rije\u265?i. \par\pa
expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Prvo pravilo:\ul0\nosupersub
\cf3\f4\fs23 Dioba mora biti svrsishodna. \par\pard\qj \li1248\ri898\sb80\sl-26
0\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Svaka dioba mora imati odre\u266?e
ni cilj, jer \u263?e u suprotnom biti \up0 \expndtw0\charscalex100 beskorisna i
ne\u263?e dati rezultate. Naprimjer, za logi\u265?ara je \up0 \expndtw0\
charscalex102 beskorisno baviti se diobom rije\u265?i na imenicu, glagol i slovo
. \up0 \expndtw-4\charscalex100 Me\u266?utim, ista dioba u gramatici ima svoju s
vrhu. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb133\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Drugo pravilo:\
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u264?lanovi diobe se moraju razlikovati. \par\pard\
qj \li1248\ri933\sb58\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex106 Da bi
dioba bila ispravna, \u265?lanovi diobe se trebaju \line \up0 \expndtw-1\c
harscalex100 razlikovati na na\u265?in da nijedan \u265?lan nije obuhva\u263?en
drugim, tj. \line \up0 \expndtw0\charscalex102 moraju imati disparatan odnos. Pr
ema tome, ako bi se pojam \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u355?ivotinja pod
ijelio na ovcu, konja, \u265?ovjeka, pjesnika, umjetnika \line \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 itd., dioba ne bi bila ispravna, jer je pjesnik obuhva\u263?en pojm
om \line \up0 \expndtw0\charscalex100 \u265?ovjek i radi toga ne mo\u355?e biti
udio diobe. Pojam pjesnik mo\u355?e \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 biti \u2
65?lan diobe pojma \u265?ovjek, a pojam \u265?ovjek diobena cjelina po-\line \up
0 \expndtw-4\charscalex100 jma pjesnik. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0
persub\cf2\f3\fs23 Tre\u263?e pravilo:\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Postojanje ko
nstantnog kriterija divizije. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb57\sl-264\slmult0\fi3
60 \up0 \expndtw0\charscalex100 Svaka dioba treba imati kriterij razdvajanja \u2
65?lanova diobe, \line \up0 \expndtw0\charscalex105 koji od po\u265?etka do
kraja diobe treba biti konstantan, u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 su
protnom, odnos \u265?lanova diobe \u263?e biti interferiraju\u263?i, tj. njihovi
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 opsezi me\u266?usobno \u263?e se preklapati
. Primjer neispravne divizije \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 radi promjenji
vog nekonstantnog kriterija bio bi podjela pojma \line \up0 \expndtw-4\charscale
x100 knjiga na knjigu iz fizike, hemije, matematike, \u353?tampanu, rukom \par\p

cf1\f2\fs24 186 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240
{\bkmkstart Pg187}{\bkmkend Pg187}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\p
ard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\par
d\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri931\sb146\sl-260\slmult0 \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ispisanu, sa koricama, b
ez korica, d\u355?epnu itd. Promjenjivi kriterij \up0 \expndtw-5\charscalex100 o
vog primjera se ogleda u interferiraju\u263?em odnosu \u265?lanova diobe \up0 \e
xpndtw-2\charscalex100 jer knjiga fizike ujedno mo\u355?e biti d\u355?epna
, \u353?tampana, rukom \up0 \expndtw-2\charscalex100 ispisana, sa koricama itd
. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscale
x100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 \u268?etvrto pravilo:\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs
23 Obuhvatnost i isklju\u265?ivost divizije ili \up0 \expndtw-3\charscalex
100 adekvatnost divizije. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb52\sl-266\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw-4\charscalex100 Za diobu kao i za definiciju uvjet obuhvatnosti i i
sklju\u265?ivosti \up0 \expndtw-4\charscalex100 mora biti ispo\u353?tovan. Dakle
, neispravno bi bilo podijeliti rije\u265? na \up0 \expndtw0\charscalex101 glago
l, slovo, potpunu i krnjavu rije\u265?, jer ova dioba izostavlja \up0 \expndtw-3
\charscalex100 imenicu, a ne isklju\u265?uje potpunu i krnjavu rije\u265?. \par\
pard\ql \li3111\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3111\sb112\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Kratak pregled divizije \p
ar\pard\qj \li1428\sb0\sl-280\slmult0 \par\pard\qj\li1428\ri935\sb83\sl-280\slmu
lt0\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 1. Definici
ja, potpuna ili krnjava, u tijesnoj je vezi sa \line\tab \up0 \expndtw-3
\charscalex100 divizijom i analizom definiensa. \par\pard\ql \li1428\ri944\sb57\
sl-260\slmult0\tx1788\tx1788 \up0 \expndtw-1\charscalex100 2. Rasprava o divizi
ji nije plod evropskih filozofija; njom su \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 se, osam stolje\u263?a prije evropskih nau\u265?nika, bavili u\u265?enjaci \l
ine \tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 poput Ibn Sine i Had\u355?e Nasiruddin Tu
sija i drugih. \par\pard\ql \li1428\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 3. Dvije su vrste divizije: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 a. prirodna divizija, nastaje diobom cjeline na dijel
ove i \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 b.
logi\u265?ka divizija, diobom univerzalije na partikularije. \par\pard\ql \li14
28\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 4. Dvije su metode divizij
e: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 a. sve
obuhvatna i \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex10
0 b. dvodiobna. \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 5. U svakoj diobi postoje tri elementa: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a. diobena cjelina, stvar koja je podvr
gnuta diobi, \par\pard\qj \li1608\ri940\sb43\sl-280\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 b. \u265?lanovi diobe, to su dijelovi diobe u odnosu sa dioben
om \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 cjelinom, \par\pard\ql \li1608\sb54\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 c. udjeli diobe, to su dijelovi dio
be u me\u266?usobnom odnosu. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\q
start Pg188}{\bkmkend Pg188}\par\pard\qj \li1428\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj
i1428\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1428\ri940\sb146\sl-260\slmult0\tx1788 \
up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 6. Za ispravnost div
izije, sa stanovi\u353?ta logike, moraju se \line\tab \up0 \expndtw-3\chars
calex100 ispo\u353?tovati sljede\u263?i uvjeti: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264
\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 a. dioba mora imati svrhu, \par\pard\ql
\li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. \u265?lanovi diobe
moraju biti razli\u265?iti, \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 c. kriterij diobe mora biti konstantan do kraja procesa, \p
ar\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 d. dioba m
ora biti obuhvatna i isklju\u265?iva. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \p

ar\pard\ql\li3569\sb24\sl-322\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosuper
sub\cf20\f21\fs28 2. KNJIGA \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql
\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg190}{\bkmkend Pg190}\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-27
kmkend Pg191}\par\pard\ql \li3430\sb0\sl-380\slmult0 \par\pard\ql\li3430\sb0\sl-

lt0 \par\pard\ql\li3430\sb0\sl-380\slmult0 \par\pard\ql\li3430\ri3115\sb7\sl-380
\slmult0\tx3809 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 4.\u
l0\nosupersub\cf22\f23\fs22 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 P\ul0\nosupersub\cf22
\f23\fs22 OGLAVLJE \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf20\
f21\fs28 S\ul0\nosupersub\cf22\f23\fs22 UDOVI \par\pard\ql \li3850\sb48\sl-322\s
lmult0 \up0 \expndtw0\charscalex53 \ul0\nosupersub\cf24\f25\fs28 ( \u1576?\u1632
?\u1576?\u1596? \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1604?\u1575?) \par\pard\ql \li68
lt0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb76\sl-276\slmul
\nosupersub\cf1\f2\fs24 192 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\par
d\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg193}{\bkmkend Pg193}\par\pard\ql \li3992\sb0\sl-264\sl
lt0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Uvod \par\pard\ql
w-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u352?ta je to sud ? \par\pard\qj
\li1248\ri938\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Da bi odgo
vor na ovo pitanje bio dat, neophodno je, ukratko, \up0 \expndtw-4\charscalex100
podsjetiti se na raspravu o rije\u265?ima. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 1. Rije\u265? se dijeli na prostu (\u1583?\u
1585?\u1600?\u1601?\u1616?) i slo\u355?enu (\u1578?\u1600?\u1608?\u1585?\u1616?)
. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 2. Slo
\u355?ena rije\u265? se dijeli na potpunu ( \u1614?\u1576?\u1585?) i krnjavu ( \
u1590?\u1604?\u1576?\u1620?). \par\pard\qj \li1608\ri877\sb60\sl-260\slmult0\tx1
954 \up0 \expndtw-2\charscalex100 3. Potpuna slo\u355?enica se dijeli na izjavn
u ( \u1585?\u1600?\u1600?\u1580?\u1582?) i poticajnu \line\tab \up0 \expndtw-10\
charscalex80 (\u1569?\u1576?\u1588?\u1620?\u1575?). \par\pard\qj \li1248\ri931\s

b80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 4. Izjavne re\u265?enic
e mogu biti istinite i neistinite. Zna\u265?i, \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 pripovijedanje i izvje\u353?\u263?e o nekom doga\u266?aju mo\u355?e biti samo
po \up0 \expndtw0\charscalex101 sebi istinito ili neistinito, ne uzimaju\u263?i
u obzir govornika, dok \up0 \expndtw-3\charscalex100 poticajne re\u265?enice ne
mogu biti ni istinite ni neistinite. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb56\sl-265\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Nakon ovog podsje\u263?anja sa lahko\u2
63?om se mo\u355?e definirati sud \up0 \expndtw0\charscalex100 (\u1623?\u1633?\u
1596?\u1604?). Sud je potpuna izjavna re\u265?enica koja je istinita il
i \up0 \expndtw-3\charscalex100 neistinita. Naprimjer, izjava: \u8220?Do\u353?ao
je Hasan\u8221?, bez obzira ko je \up0 \expndtw0\charscalex102 izri\u265?e, mo\
u355?e odgovarati stvarnosti, ili biti la\u355?na. Dakle, prema \up0 \expndtw-3\
charscalex100 definiciji, sud mora zadovoljiti tri osnovna uvjeta: \par\pard\qj
\li1608\ri878\sb80\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-1\charscalex100 1. izjav
a suda treba biti potpuna (\u1614?\u1576?\u1585?), u suprotnom, ako je \line\tab
\up0 \expndtw-7\charscalex100 krnjava (\u1590?\u1604?\u1576?\u1620?), ne mo\u35
5?e biti sud; \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscale
x100 2. izjava suda treba biti slo\u355?ena (\u1578?\u1600?\u1608?\u1585?\u1616
?), a ne prosta (\u1583?\u1585?\u1601?\u1616?); \par\pard\qj \li1608\ri884\sb60\
sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex100 3. izjava mo\u355?e biti ist
inita ili la\u355?na, drugim rije\u265?ima ona je \line\tab \up0 \expndtw-9\char
scalex100 izjavna (\u1585?\u1600?\u1580?\u1582?), a ne poticajna re\u265?enica (
\u1569?\u1576?\u1588?\u1620?\u1575?). \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \p
Pitanje: Ranije je re\u265?eno da poticajne re\u265?enice ne mogu biti \line \u
p0 \expndtw0\charscalex102 istinite ili neistinite. Me\u266?utim, postavlja se p
itanje da li neke \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 poticajne re\u265?enice,
u kojima postoji mogu\u263?nost istinitosti ili \line \up0 \expndtw0\chars
calex100 neistinitosti, mogu biti sudovi? Naprimjer, kada se na \l
ine \up0 \expndtw-3\charscalex100 postavljeno pitanje unaprijed zna odgovor,
ili kada siromah \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 prosi: \up0 \expndtw-3\
charscalex100 \u8220?Meni, siromahu pomozi!\u8221?, ili kada se \u355?ali
za pro-\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 193 \par\pard\
sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg194}{\bkmken
d Pg194}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\s
lmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slm
ult0 \par\pard\qj\li1248\ri942\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex10
0 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 pu\u353?tenim: \u8220?Kamo sre\u263?e da sam mlad\
u8221?, ili \u8220?Kamo sre\u263?e da sam \up0 \expndtw-3\charscalex100 imao par
a.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri938\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\c
harscalex100 Odgovor: Ove poticajne re\u265?enice ne mogu biti sudovi, iako \lin
e \up0 \expndtw0\charscalex106 su im pripisive istinitost i neistinitost, ali to
ne \u265?ini dio biti \line \up0 \expndtw0\charscalex102 njihove, tj. ne proizl
azi iz njih samih. Zapravo, ove poticajne \line \up0 \expndtw0\charscalex101 re\
u265?enice zbog konsekvence izvan njih stje\u265?u mogu\u263?nost da se \line \u
p0 \expndtw0\charscalex100 razumijevaju kao izjavne re\u265?enice. Ustvari, ove
dvije osobine, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 istinitost i neistinitost,
poti\u265?u od izjavnih re\u265?enica koje se \line \up0 \expndtw0\charscal
ex103 razumiju kao posljedica poticajnih re\u265?enica, tj. sadr\u355?ane su u \
line \up0 \expndtw0\charscalex100 njima kao zna\u265?enja. To na gornjim primjer
ima izgleda ovako: \line \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Ja sam neznalica\
u8221?, \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Ja sam siromah\u8221?, \up0 \expnd
tw0\charscalex100 \u8220?Ja nemam neku \par\pard\qj \li1248\ri931\sb0\sl-266\s
lmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 odre\u266?enu stvar.\u8221? Upravo zbog ovo
ga naveden je uvjet \u8220?po biti\u8221? \up0 \expndtw-2\charscalex100 da bi se
izuzeli ovakvi slu\u265?ajevi. Dakle, njihova opisanost ovim \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 dvjema osobinama nije zbog njihove biti ve\u263? zbog zna\u265?enja
koja \up0 \expndtw-4\charscalex100 podrazumijevaju poticajne re\u265?enice. \par

0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela sudova \par\pard\
qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri934\sb140\sl-260\slmult0\fi3
60 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Sudovi imaju mno\
u353?tvo podjela ovisno o aspektu njihova \up0 \expndtw-4\charscalex100 raz
matranja, a u prvom koraku se dijele na: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw0\charscalex103 1. kategori\u265?ki sud (\u1623?\u1633?\u1613?\u
1617?\u1586? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2. kondicionalni sud (\u1623?\u1633?\u1599?\
u1585?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?). \par\pard\qj \li1248\ri943\sb52\sl270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Obja\u353?njenje: Obratimo pa\u
355?nju na sljede\u263?a dva iskaza: \up0 \expndtw0\charscalex105 \u8220?Dan
as je petak\u8221?, i: \u8220?Ako je danas petak, onda \u263?e sutra biti \up0
\expndtw-3\charscalex100 subota.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri914\sb55\sl-265\s
lmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Za prvi iskaz uo\u265?avamo da ga gra
de dvije proste rije\u265?i (\u1583?\u1585?\u1600?\u1601?\u1600?\u1616?) \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 i jedan odnos (\u1584?\u1580?\u1591?\u1620?) koji vlada i
zme\u266?u njih, na \u353?to ukazuje rije\u265?, \up0 \expndtw0\charscalex100 tj
. glagol \u8220?je\u8221?. U drugom iskazu uo\u265?avamo dvije re\u265?enice i t
o: \up0 \expndtw0\charscalex105 \u8220?Danas je petak\u8221? i \u8220?Sutra \u2
63?e biti subota\u8221?, koje su povezane \up0 \expndtw-3\charscalex100 rije\u26
5?ju \u8220?ako\u8221? u jednu cjelinu. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0
ar\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb162\sl-276\slmult0 \u
p0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 194 \par\pard\sect\sectd
\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg195}{\bkmkend Pg195}\p
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Prvi oblik suda, koji je sastavljen iz dviju prostih ri
je\u265?i i \up0 \expndtw0\charscalex101 kopule koja ih ve\u355?e, naziva se kat
egori\u265?ki ili predikativni sud, \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u353?to zna\u
265?i da se jedna strana suda predicira drugoj. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb56\
sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Drugi oblik suda, kojeg \
u265?ine najmanje dvije propozicije, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nazi
va se kondicionalni sud. Propozicije kondicionalng suda su u \line \up0 \expndtw
-4\charscalex100 takvom odnosu da ostvarenje druge ovisi o ostvarenju prve. Ako
\line \up0 \expndtw0\charscalex104 se doka\u355?e da je danas petak, sutra
je sigurno subota, u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 protivnom, ako dan
as nije petak, sutra ne\u263?e biti subota. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Sadr\u355?aj kategori\u265?kih sudova \par\pa
rd\qj \li1248\ri936\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Sadr\
u355?aj i zna\u265?enje kategori\u265?kog suda uvijek potvr\u266?uje ili \line \
up0 \expndtw0\charscalex103 negira me\u266?uodnos dviju stvari. Zbog t
oga, definicija \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 kategori\u265?kog suda g
lasi: \up0 \expndtw0\charscalex102 \u8220?To je sud kojim se jedna stvar \
par\pard\li1248\sb11\sl-264\slmult0\fi0\tx5441 \up0 \expndtw0\charscalex101 potv
r\u266?uje ili negira drugoj.\u8221? Naprimjer,\tab \up0 \expndtw0\charscale
x101 \u8220?Danas je petak\u8221?,\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tx33
93\tx6076 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Danas nije petak\u8221?,\tab \up
0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Hasan je u\u265?en i lijep\u8221?,\tab \up0
\expndtw0\charscalex101 \u8220?Hasan nije\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-261\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 nepravedan.\u8221? \par\pard\ql \li1608\sb57\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Sadr\u355?aj kondicionalnih sudova \p
Zna\u265?enje i sadr\u355?aj kondicionalnih sudova uvijek ukazuje na \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 postojanje odnosa nekoliko sudova. Zato je re\u265?eno
: \u8220?To je sud o \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 postojanju ili negiranj
u odnosa izme\u266?u nekoliko sudova.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri924\sb59\sl-
260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Nakon ovog obja\u353?njenja post

alo je jasno da se kondicionalni \up0 \expndtw-4\charscalex100 sud uvijek sastoj
i od kategori\u265?kih, dok obrnuto ne vrijedi. \par\pard\ql \li3356\sb0\sl-264\
ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Kondicionalni sud \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slm
\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kondicionalni sud se dijeli na: \par\pard\ql \li1608\sb5
7\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 1. kondicionalno-konjuktivni sud
(\u1623?\u1600?\u1613?\u1600?\u1592?\u1600?\u1586?\u1616? \u1623?\u1633?\u1599?
\u1585?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1600?\u1604?), \par\pard\qj \li1248\ri1299
\sb0\sl-340\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2. kondicionalno-disjun
ktivni sud (\u1623?\u1600?\u1613?\u1600?\u1592?\u1600?\u1601?\u1600?\u1621?\u161
6? \u1623?\u1633?\u1599?\u1585?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1600?\u1604?). \up
0 \expndtw-3\charscalex100 Analizirajmo sljede\u263?e primjere: \par\pard\ql \li
1608\sb37\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a. Ako je broj paran, on
da je djeljiv sa dva. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 b. Broj je ili paran ili neparan. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\
d\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg196}{\bkmkend Pg196}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-262\sl
mult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-262\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-262\slmu
lt0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-262\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb136\sl-26
2\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 U prvo
m primjeru izme\u266?u parnog broja i djeljivosti sa dva \line \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 postoji stalan odnos, odnosno konjukcija. Drugim rije\u265?ima, ako
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 se doka\u355?e ispravnost prvog dijela suda
, time je dokazan i njegov \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 drugi dio. Me\u
266?utim, u drugom primjeru izme\u266?u parnosti i \line \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 neparnosti ne postoji konjukcija ve\u263? disjunkcija. Sigurno je d
a je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 subjekt suda, tj. broj, ili paran ili n
eparan, ali se nikada ne mo\u355?e \line \up0 \expndtw0\charscalex103 desiti da
bude i paran i neparan ili ni paran ni neparan \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 istovremeno. \par\pard\qj \li1248\ri932\sb56\sl-265\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-5\charscalex100 Upravo zbog kvaliteta odnosa me\u266?u njihov
im dijelovima \up0 \expndtw-4\charscalex100 kondicionalni sudovi se dijele
na konjuktivne i disjunktivne. \up0 \expndtw-2\charscalex100 Konjuktivni sudo
vi uvijek govore o vezanosti, dok disjunktivni \up0 \expndtw-1\charscalex100 uvi
jek govore o razdvojenosti nekoliko sudova, kao \u353?to se vidi \up0 \expndtw-3
\charscalex100 na prvom i drugom primjeru. \par\pard\ql \li2148\sb0\sl-264\slmul
osupersub\cf2\f3\fs23 Podjela sudova na afirmativne i negiraju\u263?e \par\pard\
qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri929\sb120\sl-260\slmult0\fi3
60 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako sljede\u263?e p
rimjere uporedimo sa aspekta kvaliteta suda i \line \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 odnosa subjekta i predikata, sigurno \u263?emo uo\u265?iti da se razlikuju: \p
ar\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 a. Danas j
e petak. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100
b. Danas nije petak. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Jasno je da u prvom primjeru sud subjektu pripisuje oso
binu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 bivanja petkom. Dakle, dana\u353?nji da
n ima osobinu da je petak. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb44\sl-280\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex102 U drugom primjeru sud subjektu negira i osobinu biv
anja \up0 \expndtw-3\charscalex100 petkom. Dakle, dana\u353?nji dan nema osobinu
da je petak. \par\pard\ql \li1608\sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 Posmatrani iz ovog ugla, sudovi se dijele na: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 1. afirmativni sud (\u1623?\u1580?\u15
82?\u1627?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-8\charscalex100 2. negiraju\u263?i sud (\u1623?\u1580?\
b80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Ova podjela nije svojstven

a samo kategori\u265?kim sudovima \up0 \expndtw-3\charscalex100 ve\u263? se podj
ednako odnosi i na kondicionalne. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Primjeri konjuktivnih sudova: \par\pard\ql \li1248\sb0\
1900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg197}{\bkmkend Pg197}\par\pard\li1248\sb0\sl-26
4\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\
par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb127\sl-264\slmult0\fi360\tx
3202 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 a. afirmativni:\t
ab \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Ako je broj paran, onda sigurno nij
e\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw0\charscalex101 neparan.\u
8221?\par\pard\li1248\sb61\sl-264\slmult0\fi360\tx3075 \up0 \expndtw0\charscalex
101 b. negiraju\u263?i:\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Nije istina a
ko je \u265?ovjek u\u265?enjak da \u263?e\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult
0\fi0 \up0 \expndtw0\charscalex101 sigurno biti sretan.\u8221?\par\pard\ql \li16
08\sb44\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Primjeri disjunktivnih sudo
va: \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 a. a
firmativni: \u8220?Sve stvari su ili postoje\u263?e ili nepostoje\u263?e.\u8221?
100 b. negiraju\u263?i: \u8220?Nije istina da \u265?ovjek mora biti ili u\u265?
enjak ili \up0 \expndtw-2\charscalex100 seljak.\u8221? \par\pard\ql \li2361\sb0\
ex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Termini koji su u upotrebi kod sudova \par\par
d\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri933\sb113\sl-264\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Svaki sud se s
astoji od dvije strane i njihovog posebno \line \up0 \expndtw-3\charscalex
100 ozna\u265?enog me\u266?uodnosa. Naprimjer, u sudu \u8220?Hasan je u\u265?enj
ak\u8221?, \line \up0 \expndtw0\charscalex101 jednu stranu suda, koja se naziva
subjektom (\u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1616?), predstavlja \line \up0 \expndtw
-1\charscalex100 ime Hasan, a drugu stranu, koja se naziva predikat (\u
1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1616?), \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 predstav
lja imenica u\u265?enjak. Rije\u265? koja govori o njihovom \line \up0 \e
xpndtw0\charscalex103 odnosu naziva se kopula (\u1623?\u1600?\u1600?\u1579?\u15
75?\u1585?). Nekada sa umjesto termina \line \up0 \expndtw0\charscalex101 predik
at i subjekt koriste izrazi pojam pomo\u263?u kojeg se izri\u265?e \line \up0 \e
xpndtw0\charscalex105 sud (\u1623?\u1579? \u1614?\u1627?\u1609?\u1587?\u1616?) i
pojam o kome se izri\u265?e sud ( \u1623?\u1633?\u1613?\u1607? \u1614?\u1627?\u
1609?\u1587?\u1616?). Ovi ter-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 mini nisu prim
jenjivi kod kondicionalnih sudova, zapravo, ovdje \line \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 umjesto subjekta postoji premisa \up0 \expndtw-4\charscalex100 (\u1623?
\u1616?\u1584?\u1600?\u1605?\u1616?), umjesto predikata \par\pard\qj \li1248\r
i880\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 konsekvenca (\u1629?\u1612
?\u1576?\u1585?), a rije\u265? koja ukazuje na odnos izme\u266?u premise \line \
up0 \expndtw-5\charscalex100 i konsekvence naziva se tako\u266?er kopula. Afirma
tivni i negiraju\u263?i \line \up0 \expndtw-7\charscalex100 karakter suda se jed
nom rije\u265?ju naziva kvalitet suda (\u1583?\u1617?\u1631?\u1601?\u1633?\u1608
?). \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmul
40{\bkmkstart Pg198}{\bkmkend Pg198}\par\pard\ql \li3428\sb0\sl-264\slmult0 \par
ard\ql\li3428\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3428\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Rezime rasprave \par\pard\li
1428\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1428\sb122\sl-264\slmult0\fi0\tx1788 \up0 \ex
pndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 1.\tab \up0 \expndtw-1\charsca

lex100 Sud je potpuna izjavna re\u265?enica koja mo\u355?e biti istinita ili\par
\pard\li1428\sb1\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 neistinita.\
par\pard\li1428\sb63\sl-264\slmult0\fi0\tx1788 \up0 \expndtw-1\charscalex100 2.\
tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 Istinitost ili neistinitost poticajnih re\u265
?nica ne proistje\u265?e iz\par\pard\li1428\sb1\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw-1\charscalex100 njihove biti nego iz biti izjavnih re\u265?enica koje
iz njih\par\pard\li1428\sb1\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100
proizlaze.\par\pard\li1428\sb61\sl-264\slmult0\fi0\tx1788 \up0 \expndtw-1\chars
calex100 3.\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 Sudovi se op\u263?enito dijele na
kategori\u265?ke i kondicionalne.\par\pard\li1428\sb62\sl-264\slmult0\fi0\tx1788
\up0 \expndtw-1\charscalex100 4.\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 Dvije strane
kategori\u265?kog suda obavezno su proste rije\u265?i, a\par\pard\qj \li1788\ri
939\sb4\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 kod kondicionalnih re\u265
?enica to su obavezno slo\u355?ene \up0 \expndtw-3\charscalex100 izjavne re\
u265?enice. \par\pard\ql \li1428\ri928\sb60\sl-260\slmult0\tx1788\tx1788\tx1788
\up0 \expndtw-3\charscalex100 5. \tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 Sadr\u355?aj
kategori\u265?kog suda uvijek potvr\u266?uje ili negira \line\tab \up0 \e
xpndtw-2\charscalex100 me\u266?uodnos dvije stvari, dok sadr\u355?aj kondicional
nog suda \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 govori o povezanosti ili razdv
ojenosti nekoliko sudova. \par\pard\qj \li1428\ri941\sb80\sl-260\slmult0\tx1788\
tx1788 \up0 \expndtw-3\charscalex100 6. \tab \up0 \expndtw0\charscalex100 Sud
se, op\u263?enito gledano, dijeli na afirmativne i \line\tab \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 negiraju\u263?e. \par\pard\li1428\sb70\sl-264\slmult0\fi0
\tx1846 \up0 \expndtw0\charscalex101 7.\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 Afirmat
ivni i negiraju\u263?i karakter suda se jednom rije\u265?ju\par\pard\li1428\sb1\
sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 naziva kvalitet suda.\par\pard
pndtw-3\charscalex100 Pitanja: \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 1. \u352?ta je definicija suda sa aspekta logike? \par\pa
rd\qj \li1428\ri941\sb60\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2.
Za\u353?to se za neke poticajne re\u265?enice mo\u355?e re\u263?i da su istinit
e \line\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 ili neistinite? \par\pard\ql \li1428\s
b77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 3. \u352?ta je sadr\u355?aj ka
tegori\u265?kih sudova? \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2
\charscalex100 4. \u352?ta je sadr\u355?aj kondicionalnih sudova? \par\pard\qj
\li1428\ri932\sb60\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw0\charscalex100 5. Za\u35
3?to se kondicionalni sudovi dijele na konjuktivne i \line\tab \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 disjunktivne, i \u353?ta je kriterij ove podjele? \par\pard\
qj \li1428\ri935\sb80\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \expndtw-2\charscalex100 6. Na
vedite dva primjera afirmacijskog i negacijskog odnosa \line\tab \up0 \expndtw-3
\charscalex100 kondicionalno-konjuktivnog i disjunktivnog suda? \par\pard\ql \li
0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1428\ri930\sb146\sl-260\slmult0\tx1788 \up0 \exp
ndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 7. \u352?ta je kakvo\u263?a sud
a op\u263?enito gledano, tj. ne uzimaju\u263?i u \line\tab \up0 \expndtw-3\chars
calex100 obzir podjelu sudova na afirmativne i negiraju\u263?e sudove? \par\pard
pndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela kategori\u269?kih sudo
va \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri925\sb140\sl-26
0\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kategor
i\u265?ki sudovi imaju vi\u353?e vrsta podjela ovisno o \up0 \expndtw0\ch
arscalex100 kriteriju, odnosno aspektu njihova razmatranja. U nastavku \u263?e \
up0 \expndtw-3\charscalex100 biti rije\u265?i o ovim podjelama i njihovim kriter
ijima. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Kr
iteriji podjele su sljede\u263?i: \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0

\expndtw-4\charscalex100 1. kriterij u kome se posmatra subjekt suda; \par\pard
\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2. kriterij u kom
e se posmatra kvalitet subjekta; \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \
expndtw-4\charscalex100 3. kriterij u kome se posmatra predikat suda. \par\pard
pndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Prva podjela \par\pard\qj \li1
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kategori\u265?ki sudovi
razmatrani sa aspekta subjekta imaju \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?eti
ri oblika: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 a. Pojedina\u265?ni sudovi (\u1623?\u1633?\u1592?\u1600?\u1582?\u1588? \u1623
?\u1633?\u1596?\u1604?), \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw5\charscalex100 b. Prirodni sudovi (\u1623?\u1608?\u1633?\u1600?\u1580?\u1599?
\u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw0\charscalex109 c. Neodre\u266?eni sudovi (\u1623?\u1613?\u1600?\u1617?\u1
600?\u1625?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 d. Odre\u266?eni sudovi (\u1622?\u1585?
\u1627?\u1600?\u1592?\u1587?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?). \par\pard\qj
\li1246\ri935\sb55\sl-266\slmult0\fi362 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Obja\u353?
njenje: Subjekt suda je nekada partikularan i odre\u266?en \line \up0 \expndtw-1
\charscalex100 pojam, naprimjer: \u8220?Kaba je kibla muslimana\u8221?, ili: \u8
220?Poslanikov \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 mezar je u Medini.\u8221? Jas
no je da su subjekti u oba primjera, Kaba \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 i
Poslanikov mezar, partikularni i odre\u266?eni pojmovi, tj. da imaju \line \up0
\expndtw-4\charscalex100 ta\u265?no odre\u266?ene objekte. Ovakav oblik kategori
\u265?kog suda naziva \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 se pojedina\u265?ni (
\u1623?\u1633?\u1592?\u1600?\u1582?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?) ili oso
beni (singularni) sud ( \u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \line \up0 \expndtw-2\chars
calex100 \u1623?\u1591?\u1627?\u1592?\u1600?\u1582?\u1616?). \par\pard\qj \li124
8\ri943\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 U nekim slu\u
265?ajevima je subjekt kategori\u265?kog suda \line \up0 \expndtw-4\char
scalex100 univerzalija koja se odnosi na vi\u353?e objekata, kao naprimj
er: \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmul
osupersub\cf1\f2\fs24 199 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\
sb0\sl-240{\bkmkstart Pg200}{\bkmkend Pg200}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmu
slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u8220?Bi\u263?
e ima dva oblika.\u8221? Pojam bi\u263?a kao subjekt suda u ovom \up0 \expndtw-3
\charscalex100 primjeru univerzalni je pojam koji ima mno\u353?tvo objeka
ta u \up0 \expndtw-3\charscalex100 spoljnjem svijetu. \par\pard\qj \li1248\ri87
5\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Sada analizirajmo pred
ikat suda. Ako se predikat odnosi na \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 sami p
ojam subjekta suda, drugim rije\u265?ima, ako ima ulogu \line \up0 \expnd
tw0\charscalex102 poja\u353?njavanja subjekta, i nema vlastitih objekata u spolj
njem \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 svijetu, takav sud se onda naziva
prirodni sud \up0 \expndtw-10\charscalex96 ( \u1623?\u1608?\u1633?\u1600?\u158
0?\u1599? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?). \par\pard\qj \li1248\ri933\sb0\sl-260\s
lmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 Naprimjer:, \u8220?\u264?ovjek je vrsta\u82
21?, ili: \u8220?\u354?ivotinja je univerzalija.\u8221? \line \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 Predikat u ovim primjerima \up0 \expndtw-2\charscalex100 (vrsta
i univerzalija) samo ob-\par\pard\qj \li1248\ri934\sb19\sl-260\slmult0 \up0
\expndtw0\charscalex101 ja\u353?njava i tuma\u265?i subjekt suda na pojmovnoj ra
zini. Sro\u265?eni u \up0 \expndtw0\charscalex100 duhu re\u265?enog, gornji prim
jeri bi glasili: \u8220?\u264?ovjek je pojmovno \up0 \expndtw-3\charscalex100 v
rsta\u8221?, i \u8220?\u354?ivotinja je pojmovno univerzalija.\u8221? \par\pard\
qj \li1248\ri936\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Pripisi
vanje predikata objektima subjekta u ovakvim \up0 \expndtw-2\charscale
x100 slu\u265?ajevima je nemogu\u263?e ili veoma rijetko. Naprimjer, nikad se \u

p0 \expndtw-4\charscalex100 ne\u263?e re\u263?i da je Hasan, kao jedan od objeka
ta pojma \u265?ovjek, vrsta \up0 \expndtw-4\charscalex100 ili univerzalija. \par
\pard\qj \li1248\ri931\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 Da
kle, prirodni sud je onaj kategori\u265?ki sud kod kojeg je \line \up0 \expndtw3\charscalex100 subjekt univerzalija koju na razini pojma obja\u353?njava predik
at. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 Naspram prirodnog suda stoji sud kod kojeg se predikat \line \up0
\expndtw0\charscalex103 odnosi na stvarne objekte subjekta kao univerzalije. U
ovom \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 slu\u265?aju subjekt ima jedino ulogu o
gledala koje odslikava svoje \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 objekte i jed
inke. U primjerima: \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?\u264?ovjek je \u35
5?ivotinja\u8221?, ili: \par\pard\qj \li1248\ri936\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 \u8220?\u264?ovjek je bi\u263?e koje se smije\u8221?, pojam
\u265?ovjek ima ulogu ogledala \up0 \expndtw0\charscalex104 koje odslikava ob
jekate i jedinke. Sro\u265?eni u duhu ovog \up0 \expndtw0\charscalex101 ob
ja\u353?njenja, gornji primjeri glase: \u8220?Zejd i Hasan, kao objekti \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 pojma \u265?ovjek, su \u355?ivotinje ili bi\u263?a koja s
e smiju.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri933\sb39\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw0\charscalex102 Sud u kome je subjekt univerzalni pojam, a predikat \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 odslikava karakteristike njegovih objekata, dijeli s
e na: \par\pard\qj \li1608\ri938\sb57\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\chars
calex105 a. odre\u266?eni sud ( \u1622?\u1585?\u1627?\u1592?\u1600?\u1587?\u16
16? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), ako je kvantitet objekata \line\tab \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 subjekta poznat, \par\pard\qj \li1608\ri936\sb44\sl-280\slm
ult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex108 b. neodre\u266?eni sud ( \u1623?\u161
3?\u1600?\u1617?\u1600?\u1625?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), ako je kvan
titet objekata \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjekta nepoznat. \par\p
f4\fs23 Odre\u266?eni sud se dijeli na: \par\pard\li1608\sb62\sl-264\slmult0\fi0
\tx6634 \up0 \expndtw0\charscalex105 a. univerzalno odre\u266?eni sud ( \u1623
?\u1633?\u1613?\u1600?\u1608? \u1622?\u1585?\u1627?\u1600?\u1592?\u1600?\u1587?\
u1616?), npr.:\tab \up0 \expndtw0\charscalex105 \u8220?Svaki\par\pard\li1608\sb1
\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 \u265?ovjek je \u355?ivotinja
\u8221?,\par\pard\qj \li1608\ri937\sb51\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 b. i partikularno odre\u266?eni sud ( \u1623?\u1633?\u1574?\u1587?\
u1582? \u1622?\u1585?\u1627?\u1600?\u1592?\u1600?\u1587?\u1616?), npr.: \u8220?N
eke \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u355?ivotinje su ljudi.\u8221? \par
0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Obja\u353?njenje nekih te
rmina u logici: \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri89
6\sb109\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f
4\fs23 Kod odre\u266?enih sudova kvantitet subjekta se iskazuje rije\u265?ima \l
ine \up0 \expndtw-5\charscalex100 sve, neki, ili pomo\u263?u sli\u265?nih rije\u
265?i koje upu\u263?uju na partikularnost \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 il
i univerzalnost suda. Osobina univerzalnosti ili partikularnosti \line \up0 \exp
ndtw-2\charscalex100 suda naziva se kvantitativnost suda \up0 \expndtw-2\cha
rscalex100 (\u1584?\u1633?\u1617?\u1617?\u1608? \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u
1548?\u1615?\u1608? \up0 \expndtw-2\charscalex100 ), a rije\u265?i koje \par\
pard\ql \li1248\sb1\sl-258\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 ozna\u265?avaju
ovu osobinu nazivaju se kvantifikatori (\u1585?\u1627?\u1590?). \par\pard\qj \l
i1248\ri944\sb44\sl-280\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Iz prethodnog izla
ganja je jasno da se kategori\u265?ki sudovi dijele \line \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 na: \par\pard\qj \li1608\ri932\sb57\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-
1\charscalex100 a. Pojedina\u265?ni sud (\u1623?\u1633?\u1592?\u1582?\u1588? \u

1623?\u1633?\u1596?\u1604?), npr.: \u8220?Hasan je u\u265?enjak.\u8221? \line\ta
b \up0 \expndtw-3\charscalex100 Subjekt suda, Hasan, je partikularija. \par\pard
\ql \li1608\ri939\sb52\sl-270\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 b. Prirodni sud (\u1623?\u1608?\u1633?\u1580?\u1599? \u1623?\u1633?\u1596?\u1
604?), npr.: \u8220?\u264?ovjek je vrsta.\u8221? \u264?ovjek \line\tab \up0 \exp
ndtw-5\charscalex100 je univerzalan pojam, a predikat suda odnosi se na pojam \l
ine \tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 subjekta. \par\pard\ql \li1608\ri936\sb59
\sl-260\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex108 c. Neore\u266?eni su
d ( \u1623?\u1613?\u1617?\u1600?\u1625?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), np
r.: \u8220?\u264?ovjek je \u355?ivotinja.\u8221? \line\tab \up0 \expndtw-1\chars
calex100 Predikat suda je \u355?ivotinja, a odnosi se na objekte i \lin
e \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinke subjekta. \par\pard\ql \li1608\ri94
0\sb80\sl-260\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex102 d. Odre\u266?e
ni sud (\u1622?\u1585?\u1627?\u1592?\u1587?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?)
, mo\u355?e biti univerzalan, npr.: \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex104 \u822
0?Svaki \u265?ovjek je bi\u263?e koje se smije\u8221?, ili partikularan: \line \
tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Neke \u355?ivotinje su ljudi.\u8221? \p
\f3\fs23 Druga podjela \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li12
b\cf3\f4\fs23 Na po\u265?etku rasprave o sudovima re\u265?eno je da se svi sudov
i \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 sa aspekta njihovog kvaliteta dijele na af
irmativne i negiraju\u263?e. \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 Primjeri afirma
tivnog suda su \u8220?Hasan je u\u265?enjak\u8221?, \u8220?Husejn je \line \up
0 \expndtw-1\charscalex100 hrabar\u8221?, a primjeri negiraju\u263?ih sudova
su: \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?D\u355?evad nije \par\pard\qj \li124
8\ri928\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 nepravedan\u8221?, \u82
20?Mehdi nije neznalica.\u8221? Tako\u266?er je re\u265?eno da se u \up0 \expndt
w-3\charscalex100 afirmativnim sudovima predikat uvijek pripisuje subjektu. \par
\pard\qj \li1248\ri935\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 U
zev\u353?i ovo u obzir postaje jasna poznata izreka filozofa koja \line \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 glasi: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Pripisivanje
predikata subjektu suda temelji se, prije \line \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 svega, na prethodnom postojanju samog subjekta.\u8221? To zna\u265?i da \line
\up0 \expndtw-2\charscalex100 pripisivanje osobine hrabrosti Husejnu prije
svega zahtijeva \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 postojanje Husejna kako
bi mu se osobina hrabrosti mogla \line \up0 \expndtw0\charscalex101 predic
irati. Prema tome, postoji posebna podjela kategori\u265?kih \line \up0 \expndtw
0\charscalex100 afirmativnih sudova sa aspekta njegovih subjekata, \u265?i
je je \line \up0 \expndtw0\charscalex104 postojanje nu\u355?no, a koje
nije svojstveno negiraju\u263?im \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kategor
i\u265?kim sudovima. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 Za negiraju\u263?i sud postojanje subjekta nije neophodn
o, jer se \up0 \expndtw-5\charscalex100 ovim sudom odre\u266?ena stvar negira su
bjektu. Ovo negiranje, koje \up0 \expndtw0\charscalex100 se naziva negacija
nepostoje\u263?eg subjekta, nije opre\u265?no \up0 \expndtw0\charscalex1
00 nepostojanju samog subjekta. Naprimjer: \u8220?Otac Isaa, a.s., nije \up0 \e
xpndtw-2\charscalex100 bio u\u265?en\u8221?, ili: \u8220?Majka Adema, a.s., nije
bila bogobojazna.\u8221? Kao \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u353?to se ovdje vi
di, negiranje znanja i bogobojaznosti nije opre\u265?no \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 nepostojanju oca i majke. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb59\sl-260\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Sa aspekta postojanja subjekta, afirmativni k

ategori\u265?ki sud \up0 \expndtw-3\charscalex100 se dijeli na: \par\pard\ql \li
1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 1. umski sud (\u1623?\u16
33?\u1621?\u1600?\u1624?\u1585? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), \par\pard\ql \li1
608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 2. aktualni sud (\u1623?\
u1633?\u1582?\u1585? \u1576?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), \par\pard\ql
\li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 3. zbiljni sud (\u162
3?\u1633?\u1605?\u1600?\u1633?\u1600?\u1605?\u1586? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?
). \par\pard\qj \li1248\ri936\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscal
ex100 Umski sud je onaj sud kod kojeg subjekt ne postoji u \line \up0
\expndtw0\charscalex105 pojavnom, vanjskom svijetu, ve\u263? jedino na raz
ini uma. \line \up0 \expndtw0\charscalex100 Naprimjer: \u8220?Feniks je mitolo
\u353?ka ptica.\u8221? Ovaj sud je ispravan, \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slm
ult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb174\sl-276\slm
ult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 202 \par\pard\sec
t\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg203}{\bkmkend P
g203}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmu
0 \par\pard\qj\li1248\ri943\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 istinit i postoji jedino u umu. Na ovom primje
ru osobina \up0 \expndtw0\charscalex103 mitolo\u353?ka pripisana je subjektu
Feniks koji ne postoji u \up0 \expndtw-3\charscalex100 spoljnjem svijetu v
e\u263? jedino egzistira kao umski pojam. Upravo \up0 \expndtw0\charscalex101 zb
og ovakvog oblika egzistencije subjekta ovaj sud se naziva \up0 \expndtw0\charsc
alex102 umski sud (\u1623?\u1633?\u1621?\u1600?\u1624?\u1585? \u1623?\u1633?\u15
96?\u1604?). \par\pard\qj \li1248\ri942\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0
\charscalex101 Aktualni sud je onaj sud kod kojeg subjekt postoji u \li
ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 spoljnjem svijetu i \u265?iji predikat uka
zuje na objekte subjekta \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pojavnog svijet
a. Naprimjer: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Svaki \u265?ovjek musliman
je \par\pard\qj \li1248\ri883\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100
revolucionar.\u8221? Subjekt suda je \u265?ovjek koji ima mno\u353?tvo objekata
\up0 \expndtw0\charscalex100 u spoljnjem svijetu, i njemu se, uzimaju\u263?i u
obzir egzistenciju \up0 \expndtw-4\charscalex100 subjekta u spoljnjem svijetu, p
redicira predikat biti revolucionar. \up0 \expndtw0\charscalex100 Zbog oblika eg
zistencije subjekta ovakav oblik suda naziva se \up0 \expndtw-8\charscalex100 ak
tualni sud (\u1623?\u1633?\u1582?\u1585? \u1576?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1
604?). \par\pard\qj \li1248\ri929\sb51\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\chars
calex101 Zbiljni sud predstavlja sud \u265?ije je postojanje samo po sebi \line
\up0 \expndtw-4\charscalex100 \u265?inilac postojanja predikata. Drugim rije
\u265?ima, zbilja subjekta \line \up0 \expndtw0\charscalex102 posjeduje kvalit
et koji se u sudu predicira subjektu. Prilikom \line \up0 \expndtw0\charscalex10
0 prediciranja u ovom slu\u265?aju se ne uzimaju u obzir niti spoljnji \line \up
0 \expndtw0\charscalex101 svijet niti um, kao ni to da li u trenutku izricanja s
uda subjekt \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 postoji ili ne postoji u va
njskom svijetu. Sve ove okolnosti \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 nemaju
nikakvog utjecaja na odnos predikata i subjekta u ovoj \line \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 vrsti sudova. Naprimjer: \u8220?Vatra posjeduje toplotu\u8221?, ili
\u8220?Vatra \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 grije.\u8221? U ovim primjeri
ma toplota i grijanje su predikati koji su \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 p
reuzeti iz same zbilje vatre. Za ovaj sud nema nikakve razlike \line \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 da li predikat ima ili nema svoj objekt u spoljnjem
svijetu, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 budu\u263?i da su ovakvi predikati
uzeti iz same zbilje subjekta. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb60\sl-260\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Naravno, treba naglasiti da postoji rasprava
o tome da li se i \up0 \expndtw-3\charscalex100 na koji na\u265?in, uop\u263?e,
aktuelni i zbiljni sud razlikuju. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\p

w-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 203 \par\pard\sect\sectd\fs24\pape
rw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg204}{\bkmkend Pg204}\par\pard\ql
s23 Tre\u263?a podjela \par\pard\ql \li2414\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 Derivirani (izvedeni) i atributivni sud \par\pard\ql \li3003\sb57\
sl-264\slmult0\tx4227\tx4383 \up0 \expndtw0\charscalex116 \ul0\nosupersub\cf3\f4
\fs23 (\u1623?\u1633?\u1600?\u1596?\u1604? \u1623?\u1613?\u1600?\u1617?\u1592?\u
1587?\u1616? \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1626? \tab \up0 \expndtw0\char
scalex129 \u1623?\u1612?\u1626? \u1584?\u1600?\u1608?\u1616? \u1623?\u1633?\u160
0?\u1596?\u1604?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri
935\sb109\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Upore\u266?uju\u263
?i propozicije \u8220?Hasan je slijep\u8221? i \u8220?Hasan nema \up0 \expndtw
0\charscalex102 vid\u8221?, uo\u265?it \u263?e se, pored onih u subjektima i kop
ulama, i neke \up0 \expndtw0\charscalex105 druge razlike. U skladu sa tim razlik
ama svaki od predikata \up0 \expndtw-3\charscalex100 terminolo\u353?ki je posebn
o ozna\u265?en. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw-5\charscalex100 Zna\u265?enje predikata prvoga suda, tj. pojma slijepo\u263?a
implicira \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nepostojanje i negiranje, dok je
zna\u265?enje predikata drugog suda, \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 tj. poj
ma vid afirmativno i implicira postojanje. Sukladno ovoj \line \up0 \expndtw-1\c
harscalex100 razlici, a sa aspekta njihove kakvo\u263?e, predikati se u
ovim \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 propozicijama nazivaju deriviranim
\up0 \expndtw-1\charscalex100 ( \u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1617?\u1612?\u1
575? \u1582?\u1612?\u1626?\u1584?\u1600?\u1608?\u1616?), \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 i \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 at
ributivnim predikatima (\u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582
?\u1613?\u1617?\u1592?\u1600?\u1587?\u1616?), redom. \par\pard\qj \li1248\ri938\
sb78\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Isti sudstveni odnos
i zna\u265?enje suda mogu\u263?e je posti\u263?i \line \up0 \expndtw-4\char
scalex100 negacijom subjekta. U sudu: \u8220?Ne\u265?ovjek nije razumno b
i\u263?e\u8221?, \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 subjekt ima negiraju\u263?e
zna\u265?enje pa se naziva derivirani subjekt \line \up0 \expndtw0\charscalex10
7 (\u1582?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616? \u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1617
?\u1612?\u1575?). Mogu\u263?e je, tako\u266?er, posti\u263?i da obje strane suda
, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 tj. i subjekt i predikat, budu negiraju\u2
63?e. Naprimjer: \u8220?Ne \u355?ivotinja \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je
neosjetilna.\u8221? Ovakav sud se naziva obostrano deriviraju\u263?i \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 (\u1619?\u1600?\u1633?\u1601?\u1585?\u1600?\u16
12?\u1575? \u1582?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616?). \par\pard\ql \li1608\sb0
lex100 Napomena: \par\pard\qj \li1248\ri937\sb78\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expn
dtw-1\charscalex100 1. Stjecanje atributivnosti ili deriviranje, u gornjem teks
tu, \line \up0 \expndtw0\charscalex102 odnosi se na subjekt i predikat suda, zna
\u265?i da sami subjekt ili \line \up0 \expndtw0\charscalex101 predikat implici
raju postojanje ili nepostojanje. Me\u266?utim, \line \up0 \expndtw0\charsca
lex102 negacija ili afirmacija kakvo\u263?e odnosa suda nije istovjetna sa \line
\up0 \expndtw0\charscalex102 negacijom ili afirmacijom predikata i subjekta. Ov
o dvoje ne \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 treba mije\u353?ati. Zbog toga, m
ogu\u263?e je da sud bude atributivan, ali \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 d
a njegov kvalitet, tj. odnos bude negativan. Tako\u266?er, mogu\u263?e je \line
\up0 \expndtw-5\charscalex100 da sud bude deriviran, ali da kvalitet njegov bude
afirmiraju\u263?i. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\
05}{\bkmkend Pg205}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\s
\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri921\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\ch

arscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Na kraju mo\u355?emo zaklju\u265?iti da
se oba suda, derivirani i atribu-\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 tivni, mogu
koristiti i u afirmativnim i u negiraju\u263?im sudovima. \par\pard\ql \li1608\
sb57\sl-264\slmult0\tx5737 \up0 \expndtw0\charscalex101 2. Zna\u265?enja suda
deriviranog subjekta \tab \up0 \expndtw0\charscalex168 ( \u1582?\u1612?\u1626?
\u1584?\u1608?\u1616? \u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1617?\u1612?\u1575?) \par\pa
rd\qj \li1248\ri935\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 identi\u265?
no je zna\u265?enju suda atributivnog predikata (\u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1
617?\u1612?\u1575? \u1582?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616?), \line \up0 \expn
dtw0\charscalex106 dok je zna\u265?enje suda atributivnog subjekta ( \u15
82?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616? \u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1617?\u1612
?\u1575?) \line \up0 \expndtw0\charscalex103 identi\u265?no zna\u265?enju suda d
eriviranog predikata (\u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\
u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616?). \par\pard\qj \li1248\ri932\sb51\sl-260\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex107 3. U donjoj podjeli su nabrojani sv
i mogu\u263?i oblici \up0 \expndtw0\charscalex103 kategori\u265?kih sudova s
a aspekta postojanja i nepostojanja \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjekta i
li predikata, uzimaju\u263?i u obzir njihov kvalitet: \par\pard\ql \li1608\sb77\
sl-264\slmult0\tx1968\tx5774 \up0 \expndtw-4\charscalex100 a. \tab \up0 \expndtw
-4\charscalex100 Afirmativni sud atributivnog subjekta \tab \up0 \expndtw0\ch
arscalex152 ( \u1582?\u1580?\u1582?\u1627?\u1616? \u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\
u1617?\u1612?\u1575? \par\pard\qj \li1963\ri934\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw
-2\charscalex100 \u1582?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616?). \u8220?Sarajevo je
ne mali grad.\u8221? U ovom sudu subjekt \up0 \expndtw-2\charscalex100 Sarajevo
je pozitivnog zna\u265?enja. \par\pard\li1608\sb71\sl-264\slmult0\fi0\tx1968\tx
5907 \up0 \expndtw0\charscalex101 b.\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 Afirmativ
ni sud atributivnog predikata\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 ( \u1582?\u1
613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616? \u1582?\u1580?\u1582?\u1627?\u1616?\par\pard\li
1608\sb1\sl-264\slmult0\fi355\tx2832 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u1610?\u1627?
\u1617?\u1587?\u1617?\u1612?\u1575?).\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Sl
ijepcu treba pomo\u263?.\u8221? Predikat ovoga suda\par\pard\li1608\sb4\sl-264\s
lmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 trebati pomo\u263? je pozitivnog zna\u
265?enja.\par\pard\li1608\sb61\sl-264\slmult0\fi0\tx1968\tx5818 \up0 \expndtw0\c
harscalex101 c.\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 Obostrano atributivan afirma
tivni sud\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 ( \u1582?\u1580?\u1582?\u1627?\u16
16? \u1619?\u1600?\u1633?\u1601?\u1585?\u1600?\u1612?\u1575?\par\pard\li1608\sb1
\sl-264\slmult0\fi355 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u1582?\u1613?\u1617?\u1592?\
u1587?\u1616?). \u8220?Poslanikov grad je sveti grad.\u8221? Obje strane suda\pa
r\pard\li1608\sb1\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 su atributsk
e i pozitivnog zna\u265?enja.\par\pard\li1608\sb61\sl-264\slmult0\fi0\tx1968 \up
0 \expndtw0\charscalex101 d.\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 Obostrano derivira
n afirmativni sud (\u1582?\u1580?\u1582?\u1627?\u1616? \u1582?\u1612?\u1626?\u15
84?\u1608?\u1616? \u1619?\u1600?\u1633?\u1601?\u1585?\u1600?\u1612?\u1575?).\par
\pard\li1608\sb3\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Neu\u2
65?enjak je nesretan.\u8221? I subjekt i predikat su\par\pard\li1608\sb1\
sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 negativog zna\u265?enja.\par\p
ard\li1608\sb61\sl-264\slmult0\fi0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex101 e.\tab \u
p0 \expndtw0\charscalex101 Negiraju\u263?i sud deriviranog subjekta (\u1605?\u16
27?\u1595?\u1627?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616
? \u1582?\u1580?\u1612?\u1576?\u1590?).\par\pard\li1608\sb1\sl-264\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Slijepca ne treba koriti.\u8221?\par\pard\l
i1608\sb61\sl-264\slmult0\fi0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex101 f.\tab \up0 \e
xpndtw0\charscalex101 Negiraju\u263?i sud deriviranog predikata (\u1610?\u1627?\
u1617?\u1587?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616? \u
1582?\u1580?\u1612?\u1576?\u1590?).\par\pard\li1608\sb4\sl-264\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?\u264?ovjek nije nerazumno bi\u263?e.\u8221?\pa
r\pard\li1608\sb61\sl-264\slmult0\fi0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex101 g.\tab
\up0 \expndtw0\charscalex101 Obostrano deriviran negiraju\u263?i sud ( \u1582?\
u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616? \u1582?\u1580?\u1612?\u1576?\u1590? \u1619?\u
1600?\u1633?\u1601?\u1585?\u1600?\u1612?\u1575?).\par\pard\li1608\sb1\sl-264\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Slijepac nije gluh.\u8221?\par\pa
rd\qj \li1608\ri875\sb62\sl-260\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 h. \tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 Obostrano atributivan negiraju\u263?i
sud (\u1582?\u1580?\u1612?\u1576?\u1590? \u1582?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u16
16? \u1619?\u1600?\u1633?\u1601?\u1585?\u1600?\u1612?\u1575?). \line\tab \up0 \e
xpndtw-6\charscalex100 \u8220?Mostar nije glavni grad Bosne i Hercegovine.\u8221
? \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Shemats
ki prikaz podjela kategori\u265?kog suda: \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult
ub\cf3\f4\fs23 Shematski prikaz podjela kategori\u265?kog suda \par\pard\ql \li3
149\sb0\sl-240\slmult0 \par\pard\ql\li3149\ri3700\sb96\sl-240\slmult0\tx3408 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs22 kategori\u265?ki sud \l
ine\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1613?\u1617?\u1586? \u1623
?\u1633?\u1596?\u1604? \par\pard\li2028\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li2028\sb0\s
l-253\slmult0\par\pard\li2028\sb134\sl-253\slmult0\fi0\tx4313 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 pojedina\u265?ni sud\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 nepojedina\u2
65?ni\par\pard\li2028\sb0\sl-252\slmult0\fi187\tx4779 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 \u1623?\u1633?\u1592?\u1582?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\tab \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 sud\par\pard\li3233\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li3233\sb
0\sl-253\slmult0\par\pard\li3233\sb116\sl-253\slmult0\fi0\tx5547 \up0 \expndtw-1
0\charscalex96 neprirodni sud\tab \up0 \expndtw-10\charscalex96 prirodni sud\par
\pard\li3233\sb6\sl-253\slmult0\fi23\tx5655 \up0 \expndtw-10\charscalex86 \u1623
?\u1608?\u1633?\u1580?\u1599? \u1585?\t \up0 \expndtw-10\charscalex96 \u1600? \u
1631?\u1594? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\tab \up0 \expndtw-10\charscalex96 \u16
23?\u1608?\u1633?\u1580?\u1599? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\li2098\sb0
\sl-253\slmult0\par\pard\li2098\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li2098\sb105\sl-253\
slmult0\fi0\tx4412 \up0 \expndtw0\charscalex110 neodre\u266?eni sud\tab \up0 \ex
pndtw0\charscalex110 odre\u266?eni sud\par\pard\li2098\sb9\sl-253\slmult0\fi285\
tx4460 \up0 \expndtw0\charscalex110 \u1623?\u1613?\u1617?\u1625?\u1616? \u1623?\
u1633?\u1596?\u1604?\tab \up0 \expndtw0\charscalex110 \u1622?\u1585?\u1627?\u159
2?\u1587?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\li3195\sb0\sl-253\slmult0
\par\pard\li3195\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li3195\sb105\sl-253\slmult0\fi0\tx5
370 \up0 \expndtw-6\charscalex100 univerzalni sud\tab \up0 \expndtw-6\charscalex
100 partikularan sud\par\pard\li3195\sb4\sl-253\slmult0\fi319\tx5713 \up0 \expnd
tw-6\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1613?\u1608? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\tab
\up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1600? \u1622?\t \up0 \expndtw-6\charscalex100 \
u1574?\u1587?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\li2652\sb0\sl-253\slm
ult0\par\pard\li2652\sb197\sl-253\slmult0\fi0 \up0 \expndtw0\charscalex106 kateg
ori\u265?ko-afirmativni sud\par\pard\li2652\sb0\sl-252\slmult0\fi562 \up0 \expnd
tw0\charscalex106 \u1623?\u1580?\u1582?\u1627?\u1616? \u1623?\u1633?\u1613?\u161
7?\u1586? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\li2124\sb0\sl-253\slmult0\par\pa
rd\li2124\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li2124\sb154\sl-253\slmult0\fi0\tx4657 \up
0 \expndtw-1\charscalex100 umski sud\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 neumski s
ud\par\pard\li2124\sb0\sl-253\slmult0\fi43\tx4616\tx5034\tx5410 \up0 \expndtw-1\
charscalex100 \u1623?\u1633?\u1621?\u1624?\u1585? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\t
ab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1621?\u1624?\u1585?\tab \up0 \e
xpndtw-5\charscalex100 \u1585?\t \up0 \expndtw0\charscalex50 \u1600? \u1631?\u15
94?\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\li38
55\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li3855\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li3855\sb219\s
l-253\slmult0\fi0\tx5775 \dn4 \expndtw-7\charscalex100 zbiljni sud\tab \up0 \exp
ndtw-7\charscalex100 aktualni sud\par\pard\li3855\sb35\sl-220\slmult0\fi55\tx579
2 \dn4 \expndtw-7\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1605?\u1633?\u1605?\u1586? \u162
3?\u1633?\u1596?\u1604?\tab \up0 \expndtw-7\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1582?\
u1585? \u1576?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-27

6\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 206
}
}}
}}
Width}{\sv 21344}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 21344}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 21344}}
}}
Width}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}

eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
}

}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
}
}}

}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
}
}}
}}
eWidth}{\sv 21344}}
}}
}
}}
}}

}}
}
}}
}}
}}
}
}}
}}
}}
{\shp {\*\shpinst\shpleft3596\shptop9826\shpright5036\shpbottom10490\shpfhdr0\sh
pbxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz1430\shplid52
}
}}
}}
pbxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz1432\shplid54{\sp{\sn shapeType
}}
}
}}
}}
pbxpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz1539\shplid57{\sp{\sn shapeType
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
sl-240\slmult0 \par\pard\ql\li3166\sb0\sl-240\slmult0 \par\pard\ql\li3166\ri3683
\sb222\sl-240\slmult0\tx3425 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf25\
f26\fs22 kategori\u265?ni sud \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1623?\u1
633?\u1613?\u1617?\u1586? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \par\pard\li2057\sb0\sl-2
53\slmult0\par\pard\li2057\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li2057\sb232\sl-253\slmul
t0\fi0\tx4883 \up0 \expndtw0\charscalex105 derivirani sud\tab \up0 \expndtw0\cha
rscalex105 atributivni sud\par\pard\li2057\sb0\sl-253\slmult0\fi148\tx5120\tx535
1 \up0 \expndtw0\charscalex105 \u1623?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616? \u1623
?\u1633?\u1596?\u1604?\tab \up0 \expndtw0\charscalex105 \u1612? \u1623? \u1590?\
tab \up0 \expndtw0\charscalex105 \u1587?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par
\pard\li902\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li902\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li902\
sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li902\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li902\sb23\sl-253\
slmult0\fi132\tx2774\tx4755\tx6455 \up0 \expndtw-1\charscalex100 obostrano\tab \
up0 \expndtw-1\charscalex100 neobostrano\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 obost
rano\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 neobostrano\par\pard\li902\sb0\sl-252\slm
ult0\fi170\tx2705\tx4534\tx6335 \up0 \expndtw-1\charscalex100 deriviran\tab \up0
\expndtw-1\charscalex100 derivirani sud\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 atrib
utivan sud\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 atributivan sud\par\pard\li902\sb1\
sl-252\slmult0\fi0\tx1558\tx2556\tx3588\tx4618\tx5547\tx6255\tx7516 \up0 \expndt
w-5\charscalex100 \u1618?\t \up0 \expndtw-10\charscalex89 \u1631?\u1601?\u1585?\
u1600?\u1612?\u1575?\u1600?\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1582?\u1612?\u16
26?\u1584?\u1608?\u1616?\tab \up0 \expndtw-10\charscalex96 \u1618? \u1631?\u1601
?\u1585?\u1600?\u1612?\u1575? \u1585?\u1600?\t \up0 \expndtw0\charscalex50 \u160

0? \u1631?\u1594?\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1582?\u1612?\u1626?\u1584?
\u1608?\u1616?\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1619?\u1633?\u1601?\u1585?\u1
600?\u1612?\u1575? \u1582?\u1612?\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1587?\u161
6?\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1619?\u1633?\u1601?\u1585?\u1600?\u1612?\
u1575? \u1585?\u1633?\u1594? \u1582?\u1612?\tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u
1587?\u1616?\par\pard\li1306\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li1306\sb0\sl-253\slmul
t0\par\pard\li1306\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li1306\sb0\sl-253\slmult0\par\par
d\li1306\sb0\sl-253\slmult0\par\pard\li1306\sb214\sl-253\slmult0\fi453\tx3305\tx
5031\tx6671 \up0 \expndtw0\charscalex111 sud\tab \up0 \expndtw0\charscalex111 su
d\tab \up0 \expndtw0\charscalex111 sud\tab \up0 \expndtw0\charscalex111 sud\par\
pard\li1306\sb2\sl-253\slmult0\fi100\tx2950\tx4647\tx6287 \up0 \expndtw0\charsca
lex111 deriviranog\tab \up0 \expndtw0\charscalex111 deriviranog\tab \up0 \expndt
w0\charscalex111 atributivnog\tab \dn2 \expndtw0\charscalex111 atributivnog\par\
pard\li1306\sb0\sl-252\slmult0\fi240\tx3048\tx4818\tx6414 \up0 \expndtw0\charsca
lex111 subjekta\tab \up0 \expndtw0\charscalex111 predikata\tab \up0 \expndtw0\ch
arscalex111 subjekta\tab \up0 \expndtw0\charscalex111 predikata\par\pard\li1306\
sb1\sl-252\slmult0\fi0\tx2895\tx4551\tx5600\tx6234\tx7197 \up0 \expndtw0\charsca
lex111 \u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\u1612?\u1626?\u
1584?\u1608?\u1616?\tab \up0 \expndtw0\charscalex111 \u1610?\u1627?\u1617?\u1587
?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616?\tab \up0 \expn
dtw0\charscalex111 \u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\u16
12?\tab \up0 \expndtw0\charscalex111 \u1587?\u1616?\tab \up0 \expndtw0\charscale
x111 \u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\u1612?\tab \up0 \
expndtw0\charscalex111 \u1587?\u1616?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \pa
tw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 207
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}}
Width}{\sv 16008}}
}}
{\shp {\*\shpinst\shpleft650\shptop4808\shpright2290\shpbottom5847\shpfhdr0\shpb
xpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz528\shplid9

}
}}
{\shp {\*\shpinst\shpleft650\shptop4808\shpright2290\shpbottom5847\shpfhdr0\shpb
xpage\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz530\shplid10
\sn geoRight}{\sv 1640}}{\sp{\sn geoBottom}{\sv 1039}}{\sp{\sn shapePath}{\sv 4}
}
}}
{\shp {\*\shpinst\shpleft650\shptop5847\shpright650\shpbottom4808\shpfhdr0\shpbx
page\shpbypage\shpwr3\shpwrk0\shpfblwtxt1\shpz530\shplid11{\sp{\sn shapeType}{\s
idth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}
}}
eWidth}{\sv 16008}}
}}
}
}}
}
}}
}}
}

}}
}
}}
}}
}
}}
}
}}
}}
}
}}
}
}}
}}
}
}}
}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
alex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Dodatna obja\u353?njenja: \par\pard\ql \li16
harscalex100 1. \u352?ta je atributivni sud? \par\pard\ql \li1956\sb57\sl-264\s
lmult0\tx6362 \up0 \expndtw0\charscalex103 Kada subjekt ili predikat suda i
mplicira \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?ste\u265?eno\u8221? \par\pard
\qj \li1248\ri933\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 zna\u265?enje,
tj. pojam koji ukazuje na egzistiraju\u263?e zna\u265?enje, kao \up0 \expndtw-3
\charscalex100 \u353?to su \u8220?konj, \u8220?\u265?ovjek\u8221?, \u8220?Hasan\
u8221?, ili neko egzistiraju\u263?e stanje, kao \up0 \expndtw0\charscalex106 \u3
53?to je \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?pravednik\u8221?, \u8220?znalac\u
8221?, \u8220?plemenitost\u8221? itd., ovakva vrsta \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 suda se naziva atributivni sud (\u1623?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616? \u
1623?\u1633?\u1596?\u1604?). \par\pard\ql \li1608\sb51\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw-2\charscalex100 2. \u352?ta je derivirani sud? \par\pard\qj \li1246\ri934\s
b78\sl-262\slmult0\fi362 \up0 \expndtw0\charscalex104 Nekada su predikat ili sub
jekt, pa \u265?ak i obje strane suda, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 derivi
rani na na\u265?in da budu negirani navo\u266?enjem nekih od \line \up0
\expndtw-1\charscalex100 \u265?estica negacije i time prelaze iz egzistiraju
\u263?eg u negiraju\u263?e \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 zna\u265?enje.
Navedena negiraju\u263?a \u265?estica u ovim slu\u265?ajevima \line \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 pona\u353?a se kao da je postala dio same te rije\u265?i.
Naprimjer, kada na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 rije\u265? znalac dodamo
\u265?esticu \u8220?ne\u8221? dobiva se negiraju\u263?e zna\u265?enje, \line \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?neznalica\u8221?. Ovakva vrsta suda se naziva
deriviraju\u263?i sud ( \u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 \u1623?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616?). \par\pard\qj \li1248\ri93
2\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 3. Kakva je razlika i
zme\u266?u suda deriviranog predikata i \up0 \expndtw-3\charscalex100 negiraju\
u263?eg suda atributivnog predikata? \par\pard\ql \li1248\sb54\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 Ova dva suda se razlikuju kroz sljede\u263?e aspekte
: \par\pard\qj \li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 a. Sa aspekta zna\u265?enja i pojma. Negiraju\u263?i sud atributivnog \lin
e \up0 \expndtw-4\charscalex100 predikata se tvori negiranjem predikacije.
Naprimjer: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Hasan \par\pard\qj \li1248\ri935
\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 nije u\u265?itelj.\u8221? Na ov
om primjeru pozitivni egzistiraju\u263?i pojam \line \up0 \expndtw-3\charscalex

100 negiran je Hasanu kao subjektu suda. Me\u266?utim, sud deriviranog \line \up
0 \expndtw0\charscalex102 predikata, koji bi za isti primjer glasio: \u8220?Has
an je neu\u265?itelj\u8221?, \line \up0 \expndtw0\charscalex103 predikat ima n
eegzistiraju\u263?e zna\u265?enje, tj. pojam neu\u265?itelj \line \up0 \expn
dtw0\charscalex100 predicira se subjektu Hasan. Sukladno ovoj razlici, sud deriv
i-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ranog predikata sigurno \u263?e biti istin
it u slu\u265?ajevima kada subjekt \line \up0 \expndtw0\charscalex103 suda posto
ji. Zna\u265?i, ako Hasan ne postoji, bilo bi neispravno \line \up0 \expndtw-1\c
harscalex100 pripisati mu osobinu neu\u265?itelja, jer je sud afirmativan, a za
ove \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 sudove postojanje subjekta je nu
\u355?no \up0 \expndtw-1\charscalex100 (vidi raspravu o \par\pard\ql \li1248
\sb12\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 afirmativnim sudovima), za
razliku od negiraju\u263?ih sudova \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \p
p0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 208 \par\pard\sect\sectd
\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg209}{\bkmkend Pg209}\p
pard\qj\li1248\ri929\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosu
persub\cf3\f4\fs23 atributivnog predikata ( \u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1617?\
u1612?\u1575? \u1582?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616? \u1623?\u1580?\u1612?\u
1576?\u1590?) kod kojih postojanje \up0 \expndtw0\charscalex106 subjekta nije ne
ophodno tako da \u263?e ovi sudovi biti ta\u265?ni i u \up0 \expndtw-3\charscale
x100 slu\u265?ajevima kada objekti subjekta ne egzistiraju. \par\pard\qj \li1248
\ri935\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 b. Sa aspekta sam
og oblika rije\u265?i i konstrukcije suda. Kod \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 negiraju\u263?eg suda atributivnog predikata \up0 \expndtw0\charscalex100
( \u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\u1613?\u1617?\u1592
?\u1587?\u1616? \u1623?\u1580?\u1612?\u1576?\u1590?) \par\pard\qj \li1248\ri932\
sb20\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex106 kopula ukazuje na negiranje
predikacije, dok kod suda \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 deriviranog pr
edikata kopula ukazuje na prediciranje negiranog. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb5
2\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prema tome, sud deriviranog
predikata \u8220?Hasan je neu\u265?itelj\u8221?, \up0 \expndtw-1\charscalex100
razlikuje se od negiraju\u263?eg suda atributivnog predikata \u8220?Hasan \up0 \
expndtw-3\charscalex100 nije u\u265?itelj.\u8221? \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-27
s24 209 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkst
art Pg210}{\bkmkend Pg210}\par\pard\ql \li2830\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\ql\l
830\ri2517\sb176\sl-320\slmult0\tx3135 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupe
rsub\cf2\f3\fs23 Modalni sudovi\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1582?\u1625?\u161
7?\u1582?\u1627?\u1616? \u1628?\u1576?\u1632?\u1576?\u1596?\u1604?) \line\tab \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Sadr\u382?aj suda\ul0\no
supersub\cf3\f4\fs23 (\u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \u1622?\u1583?\u1576?\u1616?
) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri940\sb99\sl-266\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Odnos izme\u266?u subjekta i atri
buta kojem se taj atribut \up0 \expndtw0\charscalex104 pripisuje ili negira

mo\u355?e imati tri oblika. Sljede\u263?a tri odnosa \up0 \expndtw0\charscalex10
2 ograni\u265?ena su razumskom determinacijom, \u353?to zna\u265?i da ih ne \up0
\expndtw-4\charscalex100 mo\u355?e biti ni vi\u353?e ni manje: \par\pard\ql \li
1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex111 a. odnos nu\u355?nosti (\
u1577?\u1627?\u1582?\u1626? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?), \par\pard\ql \li1608\
sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b. odnos nemogu\u263?nosti (\
u1605?\u1576?\u1621?\u1586?\u1616?\u1575? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?), \par\pa
rd\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 c. odnos mogu\u
263?nosti (\u1618?\u1576?\u1609?\u1616?\u1575? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?). \p
up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Odnos nu\u382?nosti \pa
r\pard\ql \li3706\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex133 \ul0\nosupers
ub\cf3\f4\fs23 (\u1577?\u1627?\u1582?\u1626? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?) \par\
0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 Termin \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 vud\u3
82?ub\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1577?\u1627?\u1582?\u1626?) u logici ozna\u
265?ava razumsku nu\u355?nost \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 koja opisuje n
erazdvojivost predikata od biti subjekta. Drugim \line \up0 \expndtw-3\charscale
x100 rije\u265?ima, postojanje predikata je takve prirode da ga je sa aspekta \l
ine \up0 \expndtw-3\charscalex100 razuma nemogu\u263?e odvojiti od subjekta. Nap
rimjer: \u8220?Broj \u265?etiri je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 paran br
oj.\u8221? Izme\u266?u subjekta, tj. broja \u265?etiri, i predikata, tj.
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 parnosti, postoji takav odnos nerazdvojivos
ti, koji je termino\u353?ki \line \up0 \expndtw0\charscalex105 ozna\u265?en kao
nu\u355?nost (\u1577?\u1627?\u1582?\u1626?). Dakle, broj \u265?etiri je po svojo
j biti \line \up0 \expndtw0\charscalex100 paran. U definiciji je naveden uvjet p
o biti subjekta kako bi se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 izuzeli slu\u265
?ajevi u kojima izme\u266?u predikata i subjekta vlada \line \up0 \expndt
w0\charscalex101 odnos nu\u355?nosti, ali ne po biti subjekta, ve\u263? zbog \u2
65?inioca izvan \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 njegove biti, kao \u353?to j
e npr. kretnja osobina za planetu Zemlju. \line \up0 \expndtw0\charscalex103 Ova
kretnja jeste neodvojiv atribut planete Zemlje, ali ne po \line \up0 \expndtw0\
charscalex104 njenoj biti, ve\u263? zbog njenog posebnog polo\u355?aja u Sun\u26
5?evom \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sistemu koji je uzrokuje. \par\pard\q
t Pg211}{\bkmkend Pg211}\par\pard\ql \li3228\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3
arscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Odnos nemogu\u263?nosti \par\pard\ql \li
23 (\u1605?\u1576?\u1621?\u1600?\u1586?\u1616?\u1575? \u1584?\u1580?\u1591?\u162
65\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Odnos nemogu\u263?nosti postoji u
sudovima kod kojih je sa \line \up0 \expndtw0\charscalex102 aspekta razuma nemog
u\u263?e subjektu po njegovoj biti pripisati \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
predikat. Drugim rije\u265?ima, postojanje predikata je takve prirode \line \up
0 \expndtw0\charscalex102 da je sa aspekta razuma nemogu\u263?e pripisati
ga subjektu. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Naprimjer, takav je odnos
zdru\u355?enosti \up0 \expndtw-4\charscalex100 (\u1605?\u1576?\u1617?\u1586?\u1
582?\u1575?) ili izuzimanja \par\pard\qj \li1248\ri878\sb0\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-5\charscalex100 (\u1605?\u1576?\u1600?\u1601?\u1600?\u1585?\u1585?\u15
75?) naspram dviju kontradikcija (\u1619?\u1633?\u1596?\u1600?\u1633?\u1600?\u16
05?\u1620?), \u265?ija je zdru\u355?enost \line \up0 \expndtw0\charscalex100 i i
zuzimanje nemogu\u263?e. Dakle, nemogu\u263?e je na\u263?i neku stvar u \line \u
p0 \expndtw0\charscalex104 spoljnjem svijetu ili predo\u265?iti pojam u um
u, kojemu se \line \up0 \expndtw0\charscalex100 istovremeno mo\u355?e pripisat

i postojanje i nepostojanje. Uvjet po \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 biti
subjekta naveden je zbog nekih odnosa nemogu\u263?nosti u \line \up0 \exp
ndtw-2\charscalex100 kojima izme\u266?u subjekta i predikata vlada odnos nu\u355
?nosti, ali ne \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 po biti subjekta, nego usljed
vanjskih faktora izvan njegove biti, \line \up0 \expndtw0\charscalex101 kao \u3
53?to je npr. za \u265?ovjeka nemogu\u263?e da razmi\u353?lja ili da o\u265?ima
\line \up0 \expndtw0\charscalex101 gleda u snu. Ova ograni\u265?enja nastaj
u zbog \u265?inilaca izvan \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjekove
biti. \par\pard\ql \li3344\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3344\sb129\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Odnos mogu\u26
3?nosti \par\pard\ql \li3725\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u
l0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1618?\u1576?\u1609?\u1600?\u1616?\u1575? \u1584?\u1
580?\u1591?\u1620?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\
ri935\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Prije no \u353?
to se pristupi obja\u353?njenju odnosa mogu\u263?nosti, \line \up0 \expndtw
-2\charscalex100 neophodno je naglasiti da termin mogu\u263?nost u logici i filo
zofiji \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ima vi\u353?e razli\u265?itih zna\
u265?enja ovisno o poglavlju u kojem se \line \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 raspravlja. U ovom poglavlju raspravljat \u263?e se o dvije vrste \li
ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 mogu\u263?nosti i to posebnoj mogu\u263?nos
ti \up0 \expndtw-4\charscalex100 ( \u1589?\u1576?\u1582? \u1618?\u1576?\u1609?\u
1616?\u1575?) i op\u263?oj \par\pard\ql \li1248\sb16\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw-2\charscalex100 mogu\u263?nosti (\u1614?\u1576?\u1607? \u1618?\u1576?\u1609?
\u1600?\u1616?\u1575?). \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6
scalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 211 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\p
aperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg212}{\bkmkend Pg212}\par\pard\ql \li3286
26\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Pose
bna mogu\u263?nost \par\pard\ql \li3732\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-9\char
scalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1589?\u1576?\u1582? \u1618?\u1576?\u160
9?\u1616?\u1575?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri
936\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex106 Posebna mogu\u263?n
ost stoji naspram odnosa nu\u355?nosti i \line \up0 \expndtw-5\charscalex10
0 nemogu\u263?nosti. Mogu\u263?nost zna\u265?i da izme\u266?u predikata i subjek
ata \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 vlada odnos koji nije ni nu\u355?no afir
miraju\u263?i ni nu\u355?no nemogu\u263?. U \line \up0 \expndtw-1\charscalex100
slu\u265?aju kada su obje nu\u355?nosti dokinute izme\u266?u predikata i
\line \up0 \expndtw0\charscalex102 subjekata mo\u355?e vladati bilo koji drugi
odnos predikata spram \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 subjekta. Terminolo\u
353?ki preciznije re\u265?eno, posebna mogu\u263?nost \line \up0 \expndtw-2\
charscalex100 predstavlja negiranje obiju nu\u355?nosti ( \u1619?\u1600?\u1633?\
u1585?\u1585?\u1626?\u1585?\u1595? \u1578?\u1600?\u1613?\u1600?\u1590?). Iz do s
ada \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 re\u265?enog postaje jasno da mogu\u263?
nost nema egzistiraju\u263?e zna\u265?enje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 (
perz. \up0 \expndtw0\charscalex121 \u1628?\u1583?\u1627?\u1582?\u1626? \u1628?\u
1576?\u1621?\u1608?\u1616?), ve\u263? neegzistiraju\u263?e ( \u1629?\u1616?\u15
84?\u1600?\u1607? \u1628?\u1576?\u1621?\u1608?\u1616?) koje stoji \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex101 naspram dvije nu\u355?nosti. Posebna nu\u355?nost se, tako\
u266?er, naziva i \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 zbiljska mogu\u263?nost (\
u1629?\u1605?\u1600?\u1633?\u1600?\u1605?\u1586? \u1618?\u1576?\u1609?\u1616?\u1
575?), a u odnosu na op\u263?u mogu\u263?nost \line \up0 \expndtw-2\charscalex10
0 (\u1614?\u1576?\u1607? \u1618?\u1576?\u1609?\u1616?\u1575?) ima manji opseg. \
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Op\u263?a mogu\u263?no
st \par\pard\ql \li3826\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\no
supersub\cf3\f4\fs23 (\u1614?\u1576?\u1607? \u1618?\u1576?\u1609?\u1600?\u1616?\

u1575?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb131\
sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Op\u263?a mogu\u263?nost uvi
jek stoji naspram jedne od dviju \line \up0 \expndtw0\charscalex104 nu\u355
?nosti, ili naspram nu\u355?nog afirmiranja, ili naspram nu\u355?nog \line \up0
\expndtw0\charscalex100 negiranja. Prema tome, op\u263?a i posebna mogu\u263?nos
t su s jednog \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 aspekta jednake, a s drugog se
razlikuju. Jednake su po tome \u353?to \line \up0 \expndtw0\charscalex103 obje
negiraju nu\u355?nost, a razlikuju se u tome \u353?to za razliku od \line \up0 \
expndtw0\charscalex102 posebne mogu\u263?nosti koja negira obje nu\u355?nosti, i
afirmiranja i \line \up0 \expndtw0\charscalex101 negiranja, op\u263?a negira nu
\u355?nost samo jedne strane suda, dok za \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 dr
ugu stranu ostavlja mogu\u263?nost nu\u355?nosti. Naprimjer: \u8220?Allah je \li
ne \up0 \expndtw-1\charscalex100 mogu\u263?e bi\u263?e\u8221?, ili \u8220?\u264?
ovjek je mogu\u263?e bi\u263?e.\u8221? U drugom primjer \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex100 sud je ta\u265?an za bilo koju op\u263?u ili posebnu mogu\u263?nosti.
Ako se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 uzme u zna\u265?enju posebne mog
u\u263?nosti, onda ni negiranje ni \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 afirm
iranje \u265?ovjekova postojanja nisu nu\u355?ni. Me\u266?utim, u prvom \line \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 primjeru, mogu\u263?nost postojanja sudruga B
ogu je nu\u355?no \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li124
\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg213}{\bkmkend Pg213}\par\pard\qj \li12
\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\r
s23 negiraju\u263?e, a postojanje Boga je nu\u355?no postoje\u263?e. Dakle, u ov
om \line \up0 \expndtw0\charscalex101 slu\u265?aju mogu\u263?nost se ne mo\u
355?e uzeti u njenom posebnom \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 (negiranje
obiju nu\u355?nosti), ve\u263? u op\u263?em zna\u265?enju \up0 \expndtw-3
\charscalex100 (negiranja \par\pard\qj \li1248\ri935\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \ex
pndtw0\charscalex100 jedne strane nu\u355?nosti), \u353?to bi ovdje predst
avljalo negiranje \up0 \expndtw0\charscalex103 nu\u355?nosti postojanja sud
ruga Bogu, istovremeno se ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 izja\u353?nja
vaju\u263?i o drugoj strani suda. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb46\sl-266\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Prema tome, op\u263?a mogu\u263?nost nije o
pre\u265?na ni jednom od triju \up0 \expndtw-3\charscalex100 oblika odnosa sub
jekta i predikata; nu\u355?nosti, nemogu\u263?nosti i \up0 \expndtw0\charsca
lex102 mogu\u263?nosti. Drugim rije\u265?ima, ona mo\u355?e biti bilo koji od ov
ih \up0 \expndtw-4\charscalex100 triju odnosa i ne mo\u355?e se smatrati zasebni
m odnosom. \par\pard\ql \li3461\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3461\sb112\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Tri oblika
suda: \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-270\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri942\sb102\s
l-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ne
postoji nijedan sud a da po razumskoj determinaciji \line \up0 \expndtw
0\charscalex103 izme\u266?u subjekta i predikata ne vlada jedan od triju sljede\
u263?ih \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 odnosa: \par\pard\ql \li1608\sb55\sl
-264\slmult0\tx3801 \up0 \expndtw0\charscalex106 a. odnos nu\u355?nosti \tab
\up0 \expndtw0\charscalex113 ( \u1577?\u1627?\u1582?\u1626? \u1584?\u1580?\u159
1?\u1620?); potvr\u266?uje nu\u355?nost \par\pard\qj \li1968\ri938\sb0\sl-28
0\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 postojanja afirmiraju\u263?eg odnosa i
zme\u266?u predikata i \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjekta, \par\pard\ql \l
i1608\sb37\sl-264\slmult0\tx4210 \up0 \expndtw0\charscalex102 b. odnos nemogu\
u263?nosti \tab \up0 \expndtw0\charscalex105 ( \u1605?\u1576?\u1621?\u1600?\u15
86?\u1616?\u1575? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?); negira nu\u355?nosti \par\par
d\ql \li1968\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 postojanja odnosa
izme\u266?u predikata i subjekta, \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-2\charscalex100 c. odnos mogu\u263?nosti (\u1618?\u1576?\u1609?\u1616?
\u1575? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?); negira dvije nu\u355?nosti. \par\pard\qj
\li1248\ri931\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Ova tri od

nosa nazivaju se sadr\u355?aji sudova ( \u1576?\u1632?\u1576?\u1596?\u1600?\u16
04? \u1583?\u1575?\u1617?\u1627?\u1616?) ili \up0 \expndtw-4\charscalex100 fakto
ri veza (\u1583?\u1627?\u1605?\u1600?\u1607? \u1585?\u1591?\u1576?\u1621?\u1600?
\u1607?) ili na\u265?ela kvaliteta (\u1583?\u1576?\u1633?\u1601?\u1633?\u1600?\u
1608? \u1610?\u1627?\u1600?\u1591?\u1575?). Op\u263?a \up0 \expndtw-5\charscalex
100 mogu\u263?nost se ne ubraja u ova tri odnosa ve\u263? u modalitete suda, o \
up0 \expndtw-5\charscalex100 \u265?emu \u263?e u nastavku biti rije\u265?i. \par
mkstart Pg214}{\bkmkend Pg214}\par\pard\ql \li3370\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\
w-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Modaliteti sudova \par\pard\ql \li
23 (\u1576?\u1632?\u1576?\u1596?\u1604? \u1583?\u1576?\u1617?\u1625?\u1582?) \pa
r\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb111\sl-265\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 U prethodnom dijelu je re\u265?eno da je
sadr\u355?aj suda ograni\u265?en \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razumskom
determinacijom na tri oblika: nu\u355?nost, nemogu\u263?nost \line \up0 \expndtw
-3\charscalex100 i mogu\u263?nost. Me\u266?utim, u samim sudovima ne navode se o
va tri \line \up0 \expndtw0\charscalex103 termina, npr., \u8220?Bog je bi\u263?e
.\u8221? U ovom sudu se ne navodi rije\u265? \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
nu\u355?no jer je predikat bi\u263?e sa aspekta razuma nu\u355?no prip
isiv \line \up0 \expndtw0\charscalex103 subjektu Bogu. Sud u kom se pojedine rij
e\u265?i, kao \u353?to je rije\u265? \line \up0 \expndtw0\charscalex101 nu\u355?
no, izostavljaju, naziva se apsolutni sud (\u1623?\u1605?\u1600?\u1613?\u1600?\u
1600?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1600?\u1604?). Ako se \line \up0 \expndtw-1\
charscalex100 isti sud izrekne na sljede\u263?i na\u265?in: \u8220?Bog je nu\u35
5?no bi\u263?e\u8221?, onda se \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ovakav sud
naziva modalni sud \up0 \expndtw-3\charscalex100 ( \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 \u1623?\u1625?\u1617?\u1582?\u1627?\u1600?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604
?). Modalnost \par\pard\qj \li1248\ri939\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw0\char
scalex101 predstavlja stupanj sigurnosti suda. Rije\u265?i nu\u355?no, mog
u\u263?e, \up0 \expndtw-2\charscalex100 nemogu\u263?e itd., koje ozna\u265?av
aju modalitet suda nazivaju se \up0 \expndtw0\charscalex104 modusom (\u1584
?\u1600?\u1625?\u1582?). Postoji vi\u353?e modaliteta sudova, dok sadr\u355?aj \
up0 \expndtw-4\charscalex100 suda mo\u355?e imati samo tri gore navedena oblika.
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Odnos modaliteta i s
adr\u382?aja suda \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri
942\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3
\f4\fs23 Modalitet suda nekada je jednak sadr\u355?aju, npr.: \u8220?Bog
je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nu\u355?no bi\u263?e\u8221?, ili: \up0
\expndtw-3\charscalex100 \u8220?\u264?ovjek je mogu\u263?e bi\u263?e.\u8221?
U oba suda \par\pard\qj \li1248\ri939\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw0\char
scalex102 modaliteti, nu\u355?no i mogu\u263?e, jednaki su sadr\u355?aju
suda i u \up0 \expndtw0\charscalex100 ovakvim slu\u265?ajevima sud je
sigurno istinit. U drugim \up0 \expndtw-1\charscalex100 slu\u265?ajevima,
kada se razlikuju modalitet i sadr\u355?aj suda, postoje \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 dva oblika: \par\pard\ql \li1608\sb52\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\char
scalex100 a. modalitet nikako ne odgovara sadr\u355?aju, \par\pard\ql \li1608\s
b57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b. modalitet i sadr\u355?aj ni
su u suprotnosti. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0\tx4377 \up0 \expndtw0
\charscalex104 Primjer prvog slu\u265?aja: \tab \up0 \expndtw0\charscalex107
\u8220?Bog je bi\u263?e, posebnom \par\pard\qj \li1248\ri941\sb0\sl-266\s
lmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 mogu\u263?no\u353?\u263?u.\u8221? Ovakav

sud je sigurno neistinit, jer posebna \up0 \expndtw0\charscalex102 mogu\u26
3?nost negira obje nu\u355?nosti, tj. nu\u355?nost pripisivanja i \up0 \e
xpndtw0\charscalex103 nu\u355?nost negiranja predikata subjektu, \u353?to je opr
e\u265?no sadr\u355?aju \up0 \expndtw-4\charscalex100 suda kojim se predikat nu\
u355?no pripisuje subjektu. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql
rw8380\paperh11900
x100\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 2. stalni (\u1582?\u1617? \u1575?\u1583?\u1574?
{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg215}{\bkmkend Pg215}\par\pard\qj \li1248\
8\sb146\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f
4\fs23 Primjer drugog slu\u265?aja glasi: \u8220?Bog je bi\u263?e, stalno.\u8221
? U ovom \up0 \expndtw-2\charscalex100 primjeru, sud je istinit, jer modalitet,
ozna\u265?en modusom stalno, \up0 \expndtw-4\charscalex100 nije opre\u265?an sad
r\u355?aju suda po kojem je odnos izme\u266?u predikata i \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 subjekta nu\u355?an. \par\pard\ql \li3015\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
f3\fs23 Podjela modalnih sudova \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\par
f3\f4\fs23 Modalni sudovi se u prvoj podjeli dijele na: \par\pard\ql \li1608\sb5
7\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 a. prosti modalni sud (\u1598?\u1
633?\u1591?\u1579? \u1623?\u1625?\u1617?\u1582?\u1627?\u1616? \u1623?\u1633?\u15
96?\u1600?\u1604?), \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\char
scalex110 b. slo\u355?eni modalni sud (\u1623?\u1600?\u1580?\u1600?\u1608?\u158
5?\u1616? \u1623?\u1600?\u1625?\u1617?\u1582?\u1627?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596
?\u1600?\u1604?). \par\pard\qj \li1248\ri943\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \exp
ndtw0\charscalex105 Obja\u353?njenje: Razlog ovoj podjeli mo\u355?e bi
ti jasan \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razmatranjem sljede\u263?ih dva
ju primjera: \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?Zemlja je stalno u \par\pa
rd\qj \li1248\ri936\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 pokretu\u82
21?, i \u8220?Zemlja je stalno u pokretu, ali ne nu\u355?no.\u8221? U prvom \up0
\expndtw-3\charscalex100 primjeru naveden je samo jedan modalitet, \u8220?staln
o\u8221?, a u drugom \up0 \expndtw0\charscalex100 dva, \u8220?stalni\u8221? i \u
8220?ne nu\u355?no\u8221?, pa je prvi sud prosti, a drugi slo\u355?eni \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 modalni sud. \par\pard\ql \li2633\sb0\sl-264\slmult0 \par\p
\cf2\f3\fs23 Podjela prostih modalnih sudova \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slm
\nosupersub\cf3\f4\fs23 Najpoznatiji oblici prostih modalnih sudova su sljede\u2
63?i: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 1.
nu\u355?ni (\u1582?\u1632?\u1585?\u1626?\u1585?\u1595?), sud sa modusom \u8220?
nu\u355?no\u8221?, \par\pard\ql \li2673\sb57\sl-264\slmult0\tx3003 \up0 \expndtw
0\charscalex116 \u1633?\u1616? \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ), sud sa modu
som \u8220?stalno\u8221?, \par\pard\qj \li1248\ri882\sb43\sl-280\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw-5\charscalex100 3. aktuelni (\u1582?\u1633?\u1613?\u1608?\u1601?),
sud u kojem je predikat potvr\u266?en subjektu \up0 \expndtw-5\charscalex100 tr
enutno, \par\pard\qj \li1248\ri938\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\char
scalex103 4. mogu\u263?i (\u1582?\u1633?\u1621?\u1609?\u1617?\u1616?), sud u ko
jem odnos izme\u266?u predikata i \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjekta nije ne
mogu\u263?, ali se ne postavlja pitanje da li taj odnos \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 postoji ili ne. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0

\expndtw-4\charscalex100 Svi ovi modaliteti se odnose ili na bit ili na atribut
subjekta, i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sukladno tome, sljede\u263?ih os
am oblika su najpoznatiji modaliteti: \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \p
\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb3\sl-276\slmult0 \up0 \
4\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg216}{\bkmkend Pg216}\par\p
2\f3\fs23 1. Modalnost nu\u382?na po biti \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1582?\
u1633?\u1585?\u1575?\u1585? \u1582?\u1632?\u1585?\u1626?\u1585?\u1595?) \par\par
i360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Nu\u355?na modalnost po biti podrazumijeva nu\
u355?no bezuvjetno \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 potvrdno pripisivanje i
li negiranje predikata biti subjekta. U \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
slu\u265?aju afirmativnog suda, i sadr\u355?aj i modalnost ozna\u265?ava
ju \line \up0 \expndtw0\charscalex103 nu\u355?nost, npr.: \up0 \expndtw0\charsca
lex105 \u8220?Broj \u265?etiri je paran broj, nu\u355?no\u8221?, \u8220?\u264?o
vjek je \line \up0 \expndtw0\charscalex101 \u355?ivotinja, nu\u355?no\u8221?, a
ako je sud negiraju\u263?i, i sadr\u355?aj i modalnost \line \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 ozna\u265?avaju nemogu\u263?nost, npr.: \u8220?Drvo ne hoda, nu\u355?
no.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\c
harscalex102 Treba imati na umu da je potvrdno pripisivanje predikata \line \up0
\expndtw0\charscalex103 subjektu nu\u355?no sve dok subjekt postoji, a samim pr
estankom \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 postojanja subjekta prestaje i nu\u
355?nost prediciranja predikata. \par\pard\qj \li1248\ri929\sb80\sl-260\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Primjedba: Za\u353?to je naveden uvjet \u822
0?sve dok postoji subjekt\u8221?? \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u352?ta se mije
nja ako se ovaj uvjet ne navede? \par\pard\qj \li1248\ri940\sb57\sl-264\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Odgovor: Ovaj uvjet se navodi radi izuz
imanja druge \line \up0 \expndtw0\charscalex104 nu\u355?nosti po imenu \u8220?
vje\u265?na nu\u355?nost\u8221?; to je sud \u265?iste nu\u355?nosti \line \up0 \
expndtw0\charscalex101 ni\u265?im uvjetovane, \u265?ak ni uvjetom \u8220?sve dok
bude postojala bit \line \up0 \expndtw0\charscalex100 subjekta\u8221?. Ovakav o
blik nu\u355?nosti, za koju se ne mo\u355?e postaviti \line \up0 \expndtw0\chars
calex101 uvjet \u8220?sve dok postoji bit subjekta\u8221?, svojstven je samo Bog
u i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Njegovim atributima. Naprimjer: \up0
\expndtw0\charscalex102 \u8220?Bog je bi\u263?e, nu\u355?no\u8221?, \par\
pard\ql \li1248\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Gospodar
je \u354?ivi, vje\u265?nom nu\u355?no\u353?\u263?u.\u8221? \par\pard\ql \li1608
\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\char
scalex103 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 2. Op\u263?enito uvjetovana modalnost \ul
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1623?\u1616?\u1576?\u1607? \u1623?\u1599?\u1626?\u15
85?\u1588?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\r
i943\sb131\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Op\u263?enito uvj
etovana modalnost je atributivna nu\u355?nost u \up0 \expndtw0\charscalex10
0 kojoj se predikat pripisuje osobini subjekta, a ne njegovoj biti. \up0 \expndt
w-3\charscalex100 Naprimjer: \u8220?Dok \u265?ovjek hoda, nu\u355?no je pokretan
.\u8221? Pokretnost je \up0 \expndtw-5\charscalex100 pripisana osobini subjekta,
tj. njegovom stanju hodanja, koja nije \up0 \expndtw-5\charscalex100 nu\u355?na
samoj biti \u265?ovjeka. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\l
\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg217}{\bkmkend Pg217}\par\pard\li1608\s
b0\sl-264\slmult0\par\pard\li1608\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1608\sb0\sl-264\
slmult0\par\pard\li1608\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1608\sb127\sl-264\slmult0\
fi0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 3. Stalno apsolut

na modalnost\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ( \u1582?\u1605?\u1600?\u1613?\u1600?\u
1600?\u1616? \u1582?\u1633?\u1616?\t \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u1574?\u1575
?\u1583?)\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb110
\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Kod ove modalnosti predikat
je pripisan samoj biti subjekta, \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 npr.: \u822
0?Zemlja je stalno u pokretu.\u8221? Stalno apsolutni sud je onaj \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex101 afirmativni ili negiraju\u263?i sud kod kojeg je odn
os izme\u266?u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 predikata i subjekta stalan,
bilo da je ova stalnost nu\u355?na, kao kod \line \up0 \expndtw-4\charscalex100
op\u263?enito uvjetovane modalnosti, ili nije nu\u355?na, npr.: \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 \u8220?Svaka \par\pard\qj \li1248\ri928\sb0\sl-266\slmult0
\up0 \expndtw0\charscalex102 zvijezda je stalno u pokretu\u8221?, \u8220?Svaki E
tiopljanin je crnac.\u8221? Iz \up0 \expndtw-3\charscalex100 ovih dvaju primjera
se vidi da sve dok postoje subjekti, zvijezda \up0 \expndtw0\charscalex104 i Et
iopljanin, spomenuti predikati \u263?e biti u ne nu\u355?noj vezi sa \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 njima, jer postoji mogu\u263?nost njihova razdvajanja. \par\p
\expndtw-8\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 4. Op\u263?eprihva\u263?en
a modalnost \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ( \u1582?\u1617?\u1616?\u1576?\u1607? \u
1582?\u1633?\u1601?\u1585? \up0 \expndtw-10\charscalex96 \u1600? \u1605? \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 ) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-262\slmult0 \par\pard\qj\li
1248\ri937\sb136\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Op\u263?eprih
va\u263?ena modalnost potpada pod stalnu modalnost. \line \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 Stalnost ovih sudova uvjetovana je postojanjem naziva subjekta, \line \u
p0 \expndtw0\charscalex100 a ne samog subjekta. Op\u263?eprihva\u263?ena modalno
st, budu\u263?i da je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 uvjetovana postojanje
m atributa subjekta, sli\u265?na je op\u263?enito \line \up0 \expndtw0\char
scalex100 uvjetovanoj modalnosti (\u1623?\u1616?\u1576?\u1607? \u1623?\u1599?\u1
626?\u1585?\u1588?\u1616?). Naprimjer: \u8220?Svakom piscu \line \up0 \expndtw-2
\charscalex100 prsti su u stalnom pokretu sve dok je pisac.\u8221? Na ovom primj
eru \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 vidimo da pokretljivost prstiju nije ovi
sna o biti samog \u265?ovjeka, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ve\u263? ovisi
o njegovom statusu pisca - sve dok je pisac, prsti mu \line \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 se pokre\u263?u. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb80\sl-260\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex102 Koja je razlika izme\u266?u stalno apsolutne
modalnosti i \up0 \expndtw-3\charscalex100 op\u263?eprihva\u263?ene modalnosti
? \par\pard\qj \li1248\ri932\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscale
x100 Kod stalno apsolutne modalnosti odnos predikata i subjeka \up0 \expndtw0\ch
arscalex103 nije nu\u355?an, ve\u263? stalan. Zna\u265?i, iz same biti subjekta
proistje\u265?e \up0 \expndtw-3\charscalex100 stalni odnos sa predikatom, iako s
ubjektu ovaj odnos nije nu\u355?an. \up0 \expndtw0\charscalex100 Me\u266?utim,
kod op\u263?eprihva\u263?ene modalnosti subjekt suda \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 karakteriziraju posebni uvjeti i sud vrijedi sve dok postoji
\up0 \expndtw-3\charscalex100 subjekt u tim posebnim okolnostima, kao \u353?to
je bilo na primjeru \up0 \expndtw-3\charscalex100 kretanja prstiju \u265?ovjeka
sve dok je pisac. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb
erh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg218}{\bkmkend Pg218}\par\pard\ql \li1608\s
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 5. Mod
alnost op\u263?enite apsolutnosti \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1582?\u1616?\u1
576?\u1607? \u1582?\u1605?\u1613?\u1600?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263
rscalex100 Op\u263?enita apsolutnost, ili kao \u353?to se jo\u353? naziva aktuel
ni sud \up0 \expndtw-5\charscalex100 ( \u1582?\u1633?\u1613?\u1608?\u1601? \u158
2?\u1633?\u1596?\u1604?), ukazuje na trenuta\u265?no ostvarenje \u8220?odnosa\u
8221?. Zna\u265?i, \up0 \expndtw-4\charscalex100 govori o tome da je odnos izme\
u266?u predikata i subjekta ostvaren, \up0 \expndtw-3\charscalex100 tj. izi\u353

?ao je iz potencijalnog stanja i pre\u353?ao u aktuelno stanje, pri \up0 \expndt
w-4\charscalex100 \u265?emu nema razlike da li je taj odnos nu\u355?an ili ne, s
talan ili ne, i u \up0 \expndtw-4\charscalex100 kojem se vremenu de\u353?ava. Na
primjer: \u8220?Svaki \u265?ovjek je bi\u263?e koje \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 se kre\u263?e, aktuelno.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri940\sb80\sl-260\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Iz gore izlo\u355?enog mo\u355?e se zak
lju\u265?iti da je modalnost \up0 \expndtw0\charscalex101 op\u263?enite apso
lutnosti op\u263?enitija i ima ve\u263?i opseg od svih \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 prija\u353?njih sudova. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb57\sl-264\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dakle, definicija modalnog suda op\u263?e
nite apsolutnosti glasi: \line \up0 \expndtw0\charscalex105 To je sud u kome odn
os izme\u266?u predikata i subjekta nije ni \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
stalan, ni nu\u355?an, ve\u263? je privremen i aktualan, npr.: \u8220?Svaki \u26
5?ovjek \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je bi\u263?e koje di\u353?e aktu
elno.\u8221? Disanje za \u265?ovjeka je u nekim \line \up0 \expndtw0\chars
calex102 trenucima potvr\u266?eno, ali nema konstantnost i nije nu\u355?n
o. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Naravno, treba razlikovati \up0 \expndt
w-3\charscalex100 \u8220?op\u263?enitu apsolutnost\u8221? od obi\u265?ne \par
\pard\qj \li1248\ri932\sb20\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?
apsolutnosti\u8221?, o kojoj se govori u poglavlju o nemodalnim su\up0 \expndtw4\charscalex100 dovima. Zato se u modalitetu op\u263?enite apsolutnosti i
navodi \up0 \expndtw-4\charscalex100 odrednica \u8220?op\u263?enita\u8221?. \p
up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 6. Vremenski apsolutna
modalnost \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1623?\u1605?\u1613?\u1600?\u1616? \u162
d\qj\li1248\ri939\sb129\sl-266\slmult0\fi417 \up0 \expndtw0\charscalex102 \u8220
?Svako onaj koji se kre\u263?e op\u263?enitom mogu\u263?no\u353?\u263?u,
u \up0 \expndtw-5\charscalex100 vremenu dok se kre\u263?e, noge su mu pokretne.\
u8221? Ovakav oblik suda \up0 \expndtw-4\charscalex100 se koristi u slu\u265?aje
vima kada sagovornik ne vjeruje u mogu\u263?nost \up0 \expndtw-4\charscalex100 t
akve izjave. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-27
ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 218 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\
pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg219}{\bkmkend Pg219}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264
lmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 7. Modalnost o
p\u263?enite mogu\u263?nosti \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1581?\u1614?\u1576?\
u1607? \u1582?\u1621?\u1600?\u1609?\u1617?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-2
charscalex100 Modalnost op\u263?enite mogu\u263?nosti govori o negiranju nu\u355
?nosti \line \up0 \expndtw0\charscalex104 onoga \u353?to je opre\u265?no odn
osu suda. Zbog toga, modalni \line \up0 \expndtw0\charscalex100 afirmativni
sud op\u263?enite mogu\u263?nosti negira nu\u355?nosti opre\u265?nog \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 afirmaciji, zna\u265?i, negira nu\u355?nost negiraj
u\u263?eg odnosa izme\u266?u \line \up0 \expndtw0\charscalex104 predikata i su
bjekta. Ako je sud negiraju\u263?i, onda ukazuje na \line \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 negiranje nu\u355?nosti afirmativnog odnosa predikata i subjekta. \par\p
ard\qj \li1248\ri939\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Dakl
e, op\u263?enita mogu\u263?nost ukazuje na \u265?injenicu da odnos \line \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 spomenut u sudu nije nemogu\u263?, bio on nu\u355?an ili
ne, ostvaren ili \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ne, aktualan ili ne. Su
d: \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?Svaki \u265?ovjek je pisac op\u263?o
m \par\pard\qj \li1248\ri942\sb20\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 m
ogu\u263?no\u353?\u263?u\u8221?, zna\u265?i da za svakog \u265?ovjeka biti
piscem nije \up0 \expndtw0\charscalex100 nemogu\u263?e, ali \u265?ovjek nije
nu\u355?no pisac, a neki ljudi nikada i ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 nau\u26

5?e pisati. \par\pard\qj \li1248\ri932\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\
charscalex100 Iz prethodnog je jasno da je sud op\u263?enite mogu\u263?n
osti \up0 \expndtw-4\charscalex100 op\u263?enitiji i opse\u355?niji od svih do s
ada navedenih sudova. To zna\u265?i \up0 \expndtw-4\charscalex100 da je sud op\u
263?enite mogu\u263?nosti istinit, tj. ispravan u svim do sada \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 navedenim oblicima sudova, ali ne vrijedi obrnuto. \par\pard\ql \li
1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb112\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\
charscalex103 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 8. Modalnost vremenske mogu\u263?nost
i \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1623?\u1621?\u1609?\u1617?\u1616? \u1623?\u1633
?\u1621?\u1633?\u1586?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1
248\ri935\sb129\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Vremenska mo
gu\u263?nost je jedan od oblika op\u263?enite \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 mogu\u263?nosti, a ogleda se kroz pripisivanje atributa biti subjekta, \up
0 \expndtw-5\charscalex100 npr: \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?Svako onaj
koji se kre\u263?e, op\u263?enitom mogu\u263?no\u353?\u263?u, u \up0 \exp
ndtw-1\charscalex100 vremenu dok se kre\u263?e, noge su mu pokretne.\u822
1? Vremenska \up0 \expndtw0\charscalex102 mogu\u263?nost se koristi u slu\u
265?ajevima kada osoba pogre\u353?no \up0 \expndtw0\charscalex102 pretpostavi
nemogu\u263?im pripisivost predikata subjektu i to po \up0 \expndtw-3\charscale
x100 nekoj posebnoj osobini. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb59\sl-260\slmult0\fi36
0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Ovim je obja\u353?njeno osam vrsta prostih
modalnih sudova \up0 \expndtw-4\charscalex100 sljede\u263?ih modalnosti: \par\
pard\ql \li1248\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 1. Nu\u355?na
modalnost (\u1582?\u1632?\u1585?\u1626?\u1585?\u1595?); \par\pard\ql \li6899\sb
x100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 219 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh
11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg220}{\bkmkend Pg220}\par\pard\qj \li1608\sb0\
146\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 a. Modalnost nu\u355?na po biti ( \u1582?\u1633?\u1600?\u1585?\u1575?\u1585
? \u1582?\u1632?\u1585?\u1626?\u1585?\u1595?) subjekta: \u8220?Broj \line\tab \u
p0 \expndtw-2\charscalex100 \u265?etiri je paran, nu\u355?no\u8221?, \up0 \exp
ndtw-2\charscalex100 \u8220?\u264?ovjek je \u355?ivotinja, nu\u355?no\u8221?;
\par\pard\ql \li1968\sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 nu\u355?n
ost odnosa proistje\u265?e iz biti subjekta; \par\pard\ql \li1608\ri937\sb52\sl270\slmult0\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex103 b. Op\u263?enito uvjetov
ana modalnost (\u1623?\u1616?\u1576?\u1607? \u1623?\u1599?\u1626?\u1585?\u1588?\
u1616?): \u8220?Pje\u353?ak je \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 nu\u355?no
pokretan sve dok se kre\u263?e\u8221?; u ovom slu\u265?aju \line \tab \
up0 \expndtw-4\charscalex100 nu\u355?nost se ogleda sa aspekta atributa subjekta
suda; \par\pard\li1248\sb62\sl-264\slmult0\fi0\tx1608 \up0 \expndtw-2\charscale
x100 2.\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 Stalna modalnost (\u1582?\u1633?\u1616
? \u1575?\u1583?\u1574?\u1600?);\par\pard\li1248\sb61\sl-264\slmult0\fi360\tx484
0\tx5010\tx6193 \up0 \expndtw-2\charscalex100 a. Stalno apsolutna modalnost\t
ab \up0 \expndtw-6\charscalex100 (\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u1582?\u16
05?\u1613?\u1600?\u1616? \u1582?\u1633?\u1616?\u1574?\t \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 \u1575?\u1583?):\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?Zemlja je\par\p
ard\qj \li1968\ri939\sb0\sl-280\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 stalno u po
kretu\u8221?; kretnja nije nu\u355?na za Zemlju, ali je \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 stalna i to sa aspekta biti subjekta; \par\pard\ql \li1608\sb26\sl-264\slm
ult0\tx4802 \up0 \expndtw0\charscalex100 b. Op\u263?eprihva\u263?ena modalnost
\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ( \u1582?\u1617?\u1616?\u1576?\u1607? \u158
2?\u1633?\u1601?\u1585?\u1607?), sa aspekta \par\pard\qj \li1968\ri934\sb0\sl260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 osobine ili stanja subjekta: \u8220?Sv
aki \u265?ovjek pisac u stanju \up0 \expndtw-3\charscalex100 dok pi\u353?e prsti
mu se pokre\u263?u\u8221?; \par\pard\ql \li1248\sb57\sl-264\slmult0\tx1608 \up0
\expndtw-3\charscalex100 3. \tab \up0 \expndtw-10\charscalex100 Aktuelna modaln
ost (\u1582?\u1633?\u1613?\u1608?\u1601?); \par\pard\qj \li1608\ri937\sb80\sl-26

0\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex103 a. Op\u263?enito apsolutna modaln
ost (\u1582?\u1616?\u1576?\u1607? \u1582?\u1605?\u1613?\u1600?\u1616?), odnosi s
e na \line\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 bit samog subjekta, npr.: \up0 \
expndtw-4\charscalex100 \u8220?Svaki \u265?ovjek \u263?e umrijeti\u8221?; \pa
r\pard\qj \li1968\ri937\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 predikat
je sigurno bez obzira na vrijeme, pro\u353?lo, \up0 \expndtw-3\charscale
x100 sada\u353?nje ili budu\u263?e, pripisiv subjektu; \par\pard\ql \li1608\ri93
4\sb80\sl-260\slmult0\tx1968\tx1968\tx1968\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex102 b
. Vremenski apsolutna modalnost (\u1623?\u1605?\u1613?\u1600?\u1616? \u1623?\u1
633?\u1621?\u1633?\u1586?): \u8220?Svako onaj \line\tab \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 koji se kre\u263?e, op\u263?enitom mogu\u263?no\u353?\u263?u, u vremenu do
k se \line \tab \up0 \expndtw0\charscalex105 kre\u263?e noge su mu pokretne\u822
1?; ovakav sud koristi se u \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 slu\u265?aj
evima kada onaj kojem se obra\u263?a ne vjeruje u \line \tab \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 mogu\u263?nost istinitosti izjave; \par\pard\ql \li1248\sb77\
sl-264\slmult0\tx1608 \up0 \expndtw-3\charscalex100 4. \tab \up0 \expndtw-2\char
scalex100 Mogu\u263?a modalnost (\u1582?\u1633?\u1621?\u1609?\u1617?\u1616?); \p
a. Op\u263?enito mogu\u263?a modalnost (\u1582?\u1616?\u1576?\u1607? \u1582?\u
1621?\u1609?\u1617?\u1616?), odnosi se na biti \line \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 subjekta. \u8220?Gospodar je mogu\u263?e bi\u263?e, op\u263?enitom mogu\u263?
no\u353?\u263?u\u8221?; \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ovim sudom se negira
mogu\u263?i karakter Njegova postojanja, ili \line \up0 \expndtw-5\charscalex100
primjer: \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?\u264?ovjek je mogu\u263?e bi\
u263?e, op\u263?enitom mogu\u263?no\u353?\u263?u\u8221?, \line \up0 \expndtw0\
charscalex100 tako\u266?er je u zna\u265?enju u kome se negira mogu\u263
?i karakter \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjekova bi\u263?a. Me\u2
66?utim, ova dva primjera se razlikuju jer je u \line \up0 \expndtw0\charscalex1
02 prvom primjeru postojanje za Gospodara nu\u355?no, a za \u265?ovjeka \line \u
p0 \expndtw0\charscalex103 nije. Dakle, u prvom primjeru negirana je jedna nu\u3
55?nost, a u \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb174\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex1
900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg221}{\bkmkend Pg221}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl
6\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 drugo
m dvije. Ranije je re\u265?eno da je op\u263?enita mogu\u263?nost spojiva \up0 \
expndtw-4\charscalex100 sa posebnom mogu\u263?no\u353?\u263?u. \par\pard\qj \li1
248\ri931\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 b. Vremensko m
ogu\u263?a modalnost ( \u1623?\u1621?\u1609?\u1617?\u1616? \u1623?\u1633?\u1621?
\u1633?\u1586?), odnosi se na \line \up0 \expndtw0\charscalex101 osobine subjekt
a: \u8220?Svakome onome koji se kre\u263?e, op\u263?enitom \line \up0 \expndtw3\charscalex100 mogu\u263?no\u353?\u263?u, u vremenu dok se kre\u263?e, noge su
pokretne.\u8221? \par\pard\ql \li3123\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3123\sb1
33\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Slo\
u382?eni modalni sudovi \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1
248\ri939\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupers
ub\cf3\f4\fs23 Sudovi kod kojih su uporedo sa modalno\u353?\u263?u navede
ni i \line \up0 \expndtw0\charscalex102 uvjeti, kao \u353?to su \u8220?stalni\u
8221?, \u8220?ne nu\u355?ni\u8221? i sl., nazivaju se slo\u355?eni \line \up0 \e
xpndtw0\charscalex102 modalni sudovi. Ovom prilikom navest \u263?emo samo tri ob
lika \line \up0 \expndtw0\charscalex104 slo\u355?enih modalnih sudova, dok se za
ostale slu\u265?ajeve \u265?italac \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 mo\u355?
e obratiti op\u353?irnijim knjigama pisanim na ovu temu. \par\pard\ql \li1608\sb
56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 1. Posebno uvjetovan sud (\u1623
?\u1591?\u1576?\u1582? \u1623?\u1599?\u1626?\u1585?\u1588?\u1616?) \par\pard\qj
\li1248\ri929\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex107 \u8220?Svak
i \u265?ovjek, sve dok \u353?e\u263?e, nu\u355?no je pokretan, ali ne i \line \u
p0 \expndtw0\charscalex102 stalno.\u8221? Ovaj sud afirmira nu\u355?nost odnosa

predikata subjektu \line \up0 \expndtw0\charscalex102 uporedo sa osobinom, al
i sa druge strane negira stalnost \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 predi
kata, tj. negira da bit subjekt stalno mora biti u pokretu. \par\pard\ql \li1608
\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex105 2. Sud ne nu\u355?nog postoja
nja (\u1623?\u1632?\u1585?\u1626?\u1585?\u1595? \u1604?\u1575? \u1623?\u1632? \u
1583?\u1627?\u1582?\u1626?) \par\pard\qj \li1248\ri939\sb57\sl-264\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?Svaki \u265?ovjek govori aktuelno, ali
ne nu\u355?no.\u8221? U ovom \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 primjeru a
firmiran je odnos predikata i biti subjekta, tj. govora \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex105 \u265?ovjeku, ali negira nu\u355?nost tog odnosa. Zna\u265?i, nije nu
\u355?no da \line \up0 \expndtw0\charscalex102 svaki \u265?ovjek govori. Mogu\u2
63?e je da postoji \u265?ovjek koji nikada \line \up0 \expndtw0\charscalex101 ni
je progovorio, bilo uro\u266?enom mahanom ili sopstvenom \line \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 odlukom. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw0\charscalex105 3. Sud posebne mogu\u263?nost (\u1623?\u1591?\u1576?\u1582? \
u1623?\u1621?\u1609?\u1617?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\ri934\sb56\sl-265\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 \u8220?Mogu\u263?e je da svaki \u265?ovjek
bude filozof, ali ne nu\u355?no.\u8221? \up0 \expndtw-1\charscalex100 Dakle, za
\u265?ovjeka postoji mogu\u263?nost da jeste ili da tek postane \up0 \expndtw0\
charscalex105 filozof, kao \u353?to i postoji mogu\u263?nost da ne bude filozof.
Ovi \up0 \expndtw-1\charscalex100 sudovi negiraju nu\u355?nost oba odnosa
predikata i subjekat, i \up0 \expndtw-3\charscalex100 obaveznog bivanja i aps
olutne nemogu\u263?nosti. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\l
expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ovo je bio kratak pregled
prostih i slo\u355?enih modalnih \up0 \expndtw0\charscalex100 sudova. \u35
2?iru raspravu o ovome, kao i druge oblike, treba \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 izu\u265?avati u drugim, temeljitijim knjigama. \par\pard\ql \li3344\sb0
lex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Vrste prediciranja \par\pard\qj \li1248\sb0\s
0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 U nastavku \u263?emo se ukratko pods
jetiti na razli\u265?ite oblike \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 predikacije
da bismo bolje razumjeli sudove, kako one o kojima \line \up0 \expndtw0\charscal
ex108 smo do sada govorili, tako i one o kojima \u263?e se govoriti u \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 nastavku. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb59\sl-260\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Posmatraju\u263?i predikaciju sa razli\u26
5?itih aspekta, ona se dijeli \up0 \expndtw-1\charscalex100 na tri oblika. Svaki
od tih oblika, opet, dijeli se na dva ni\u355?a, \u353?to \up0 \expndtw-3\chars
calex100 na kraju zna\u265?i da postoji \u353?est oblika predikacije: \par\pard\
ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 1. prirodna predika
cija (\u1629?\u1608?\u1580?\u1599? \u1611?\u1617?\u1586?), \par\pard\ql \li1608\
sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex109 2. konvencionalna predikacija
(\u1629?\u1608?\u1595?\u1626? \u1611?\u1617?\u1586?), \par\pard\ql \li1608\sb57\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 3. jednozna\u265?na ili nederivacij
ska predikacija (\u1583?\u1576?\u1599?\u1575?\u1627?\u1616? \u1611?\u1617?\u1586
?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 4. d
erivacijska predikacija (\u1602?\u1576?\u1605?\u1600?\u1586?\u1588?\u1575? \u161
1?\u1617?\u1586?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\chars
calex110 5. primarna esencijalna predikacija (\u1629?\u1585?\u1575?\u1585? \u16
29?\u1612?\u1617?\u1626?\u1575? \u1611?\u1617?\u1586?), \par\pard\ql \li1608\sb7
7\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 6. ustaljena tehni\u265?ka predik
acija (\u1629?\u1607?\u1576?\u1621?\u1591? \u1606?\u1632?\u1576?\u1588? \u1611?\
u1617?\u1586?). \par\pard\qj \li1248\ri940\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 Da bi se razumjeli navedeni oblici i napravila razlika izme\u

266?u \up0 \expndtw-4\charscalex100 predikacija, treba obratiti pa\u355?nju na s
ljede\u263?e primjere. \par\pard\ql \li2352\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li23
3 Prirodna i konvencionalna predikacija \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0
00 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Posmatraju\u263?i primjere: \u8220?\u264?ovjek je
\u355?ivotinja\u8221?, i \u8220?\u354?ivotinja je \up0 \expndtw-2\charscalex100
\u265?ovjek\u8221?, uo\u265?avamo da je u prvoj predikaciji opseg predikata, tj
. \up0 \expndtw0\charscalex100 \u355?ivotinja, ekstenzivniji od subjekta, tj. \u
265?ovjek. Dakle, u prvom \up0 \expndtw0\charscalex102 sudu \u353?iri pojam je p
rediciran u\u355?em. Ovakav oblik predikacije \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u26
5?ovjekova priroda prihvata bez otpora. Upravo zbog toga, ovaj \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 oblik predikacije naziva se prirodna predikacija. \par\pard\ql \li1
8\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb19\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\cha
f4\fs23 Me\u266?utim u drugom primjeru predikacija je obrnuta, tj. u\u355?i \lin
e \up0 \expndtw0\charscalex101 pojam prediciran je \u353?irem pojmu. Ovakvoj pre
dikaciji priroda \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?ovjeka se opire i zbo
g toga je nazvana konvencionalnom. \par\pard\ql \li2237\sb0\sl-264\slmult0 \par\
b\cf2\f3\fs23 Derivacijska i nederivacijska predikacija \par\pard\qj \li1248\sb0
\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Nekada se ka\u355?e: \u8220?Imam
Ali je pravda\u8221?, a nekada: \u8220?Imam Ali \line \up0 \expndtw-2\charscalex
100 je pravedan.\u8221? Sa aspekta logike postoji razlika izme\u266?u ova dva \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex103 suda. U prvom slu\u265?aju pravda je predikat s
uda. Ova rije\u265? se, \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 sama po sebi, ne mo\
u355?e pripisati subjektu, osim u izmijenjenom \line \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 obliku, npr. mo\u355?e se re\u263?i: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220
?Imam Ali je posjednik pravde.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri934\sb0\sl-266\
slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 Dakle, dodavanjem dodatne rije\u265?i u zna
\u265?enju posjedovanja, u \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 arapskom \up0 \ex
pndtw-4\charscalex100 \u8220?zu\u8221? \up0 \expndtw0\charscalex100 (\u1626?\u15
85?), predikacija biva ispravnom. Ova vrsta \line \up0 \expndtw-1\charscale
x100 predikacije, koja je ispravna jedino ako se uz predikat doda \line \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 dodatna rije\u265?ca, naziva se derivacijska predika
cija (\u1602?\u1576?\u1605?\u1586?\u1588?\u1575? \u1611?\u1617?\u1586? ili \par\
pard\qj \li1248\ri938\sb0\sl-260\slmult0\fi86 \up0 \expndtw0\charscalex108 \u162
7?\u1624?\u1626?\u1585? \u1611?\u1600?\u1617?\u1586?). U drugom primjeru pre
dikacija je ispravna bez \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dodavanja dodatn
e rije\u265?i predikatu. Ova vrsta predikacije naziva \line \up0 \expndtw-4\char
scalex100 se jednozna\u265?na ili nederivacijska predikacija (\u1583?\u1576?\u15
99?\u1575?\u1627?\u1616? \u1611?\u1617?\u1586? ili \up0 \expndtw-4\charscalex100
\u1611?\u1600?\u1617?\u1586? \par\pard\ql \li1248\sb11\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw0\charscalex306 \u1627?\u1624? \u1627?\u1624?). \par\pard\ql \li1663\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql\li1663\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Primarna esencijalna i ra\u353?irena tehni\u269?k
a predikacija \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\
sl-264\slmult0\tx2953 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
U primjeru: \tab \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?\u264?ovjek je razumna
\u355?ivotinja\u8221?, predikat i \par\pard\qj \li1248\ri935\sb16\sl-265\slmul
t0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 subjekt su potpuno jednaki, a jedina razlika iz
me\u266?u njih ogleda \line \up0 \expndtw0\charscalex100 se u obuhvatnosti po
jmova. Dakle, \u265?ovjek je bi\u263?e koje je \line \up0 \expndtw-1\chars
calex100 sastavljeno iz dva dijela, \u355?ivotinjskog i razumskog, drugim

\line \up0 \expndtw0\charscalex102 rije\u265?ima, pojmovi \u355?ivotinja i razu
m samo obja\u353?njavaju pojam \line \up0 \expndtw0\charscalex101 \u265?ovjek. M
e\u266?utim, u primjeru: \u8220?\u264?ovjek je pjesnik\u8221?, predikat i \line
\up0 \expndtw0\charscalex101 subjekt su potpuno razli\u265?iti pojmovi. \u
264?ovjek i pjesnik su \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 neovisni pojmovi,
dok im je istovremeno objekat isti. Zna\u265?i, ako \line \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 bismo htjeli ukazati na objekat pojma \u265?ovjek, mogli bismo \
line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ukazati na istu osobu koja je objekat pojma p
jesnik. Prethodna \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb
erh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg224}{\bkmkend Pg224}\par\pard\qj \li1248\s
\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 p
redikacija se naziva primarna esencijalna, a potonja ustaljena \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 tehni\u265?ka predikacija. U svakodnevnom \u355?ivotu, nauci, indus
triji i \up0 \expndtw-3\charscalex100 logici \u265?e\u353?\u263?e se koristi ust
aljena tehni\u265?ka predikacija, po \u265?emu je i \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 dobila naziv ustaljena ili ra\u353?irena. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb44\sl-2
80\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sa ovim se zavr\u353?ava krat
ak pregled podjele predikacija, \up0 \expndtw-3\charscalex100 njihovih karakt
eristika i razlika. \par\pard\ql \li2746\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2746\
odjela kondicionalnih sudova \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\q
j\li1248\ri936\sb140\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nos
upersub\cf3\f4\fs23 Kao \u353?to postoje razli\u265?iti aspekti podjele kategori
\u265?kih sudova, \up0 \expndtw-3\charscalex100 tako se i kondicionalni sudovi (
\u1623?\u1633?\u1599?\u1585?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?) dijele u ovis
nosti o \up0 \expndtw-3\charscalex100 aspektu njihova sagledavanja. \par\pard\ql
\li2486\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2486\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Prva podjela kondicionalnih sudov
a \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri934\sb109\sl-266
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kategori
\u265?ki sudovi se, sa aspekta univerzalnosti ili \up0 \expndtw0\cha
rscalex100 partikularnosti subjekta, dijele na: prirodne, pojedina\u265?
ne, \up0 \expndtw-2\charscalex100 odre\u266?ene i neodre\u266?ene. \u352?to
se ti\u265?e kondicionalnih sudova, \up0 \expndtw-3\charscalex100 prirodni su
d ne postoji i oni se dijele na: \par\pard\qj \li1608\ri2444\sb10\sl-320\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 pojedina\u265?ni (individualni) sud (\u1623?\u163
3?\u1592?\u1582?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), \line \up0 \expndtw0\char
scalex100 odre\u266?eni (kvantificirani) sud (\u1622?\u1585?\u1627?\u1592?\u1600
?\u1587?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), \line \up0 \expndtw0\charscalex10
0 neodre\u266?eni (nekvatificirani) sud (\u1623?\u1613?\u1600?\u1617?\u1625?\u16
16? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?). \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\
pard\qj\li1248\ri876\sb123\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Uni
verzalnost ili partikularnost subjekta ne mo\u355?e biti \line \up0 \expnd
tw0\charscalex100 mjerilom ove podjele jer su kondicionalni sudovi sa\u265?injen
i od \line \up0 \expndtw0\charscalex106 premise (\u1623?\u1616?\u1617?\u1584?\u1
600?\u1605?\u1616?) i konsekvence (\u1629?\u1612?\u1576?\u1585?) i uop\u263?e ne
maju subjekta i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 predikata. Njihova univerz
alnost i partikularnost ogleda se u \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 sta
nju ili vremenu zbivanja konjukcije (povezanost - \u1610?\u1576?\u1592?\u1585?
\u1575?) i \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 disjunkcije (razdvojenost - \u161
0?\u1576?\u1592?\u1601?\u1620?\u1575?), premise i konsekvence. \par\pard\ql \li1
g225}{\bkmkend Pg225}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248

\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\s
ndtw0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako se konjukcija ili disjunkcij
a suda doga\u266?a u jednom, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ta\u265?no odre
\u266?enom vremenu ili stanju, takav sud se naziva \line \up0 \expndtw-4\
charscalex100 pojedina\u265?ni sud \up0 \expndtw-4\charscalex100 ( \u1623?\u163
3?\u1592?\u1582?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?). Naprimjer: \up0 \expndtw
-3\charscalex100 \u8220?Ako danas bude \par\pard\qj \li1248\ri938\sb0\sl-260\s
lmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 padala ki\u353?a, ostat \u263?emo u ku\u263?
i.\u8221? Ovo predstavlja pojedina\u265?ni \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 k
onjuktivni sud \up0 \expndtw-3\charscalex100 ( \up0 \expndtw0\charscalex104 \u1
623?\u1613?\u1592?\u1586?\u1616? \u1623?\u1633?\u1592?\u1582?\u1588? \u1623?\u16
33?\u1596?\u1604?). Zna\u265?i, izme\u266?u ki\u353?e i \par\pard\qj \li1248
\ri936\sb20\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 ostajanja u ku\u263?i u
spostavljena je jedna vrsta odnosa povezanosti. \line \up0 \expndtw-1\charscalex
100 Primjer: \u8220?Danas je subota ili nedjelja\u8221? predstavlja pojedina\u2
65?ni \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 disjunktivni sud \up0 \expndtw-3\char
scalex100 ( \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1623?\u1613?\u1592?\u1600?\u1601?\u1
621?\u1616? \u1623?\u1633?\u1592?\u1582?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?),
jer izme\u266?u subote i \par\pard\qj \li1248\ri938\sb0\sl-280\slmult0 \up0 \
expndtw0\charscalex102 nedjelje vlada odnos razdvajanja. Zna\u265?i, ako je dana
s subota, \up0 \expndtw-3\charscalex100 onda sigurno nije nedjelja, i obrnuto. \
Neodre\u266?en kondicionalni sud po kvantitetu ( \u1623?\u1613?\u1617?\u1600?\
u1625?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?) je \up0 \expndtw-1\charscalex100 ona
j sud kod kojeg vrijeme zbivanja suda nije eksplicitno \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 navedeno. \par\pard\ql \li1608\ri929\sb52\sl-270\slmult0\tx1968\tx1
968\tx1968 \up0 \expndtw-3\charscalex100 1. \tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \
u8220?Ako je vrijeme sun\u265?ano, dobro je putovati\u8221?, primjer je \line\ta
b \up0 \expndtw-3\charscalex100 konjuktivnog neodre\u266?enog suda, u kome se
ni\u265?im ne \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ukazuje na vrijeme i m
jesto zbivanja. \par\pard\ql \li1608\ri911\sb51\sl-270\slmult0\tx1968\tx1968\tx1
968 \up0 \expndtw-3\charscalex100 2. \tab \up0 \expndtw0\charscalex105 \u8220?Su
d je ili afirmativan ili negiraju\u263?i\u8221?, primjer je \line\tab \up
0 \expndtw-3\charscalex100 disjunktivnog neodre\u266?enog suda, u kome, tako\u26
6?er, ni\u265?im \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 nije ukazano na njegov
u univerzalnost ili partikularnost. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb59\sl-260\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Kada se kod kondicionalnog suda navede kv
antitet stanja ili \up0 \expndtw-1\charscalex100 vremena, naziva se odre\u266?en
i ili kvantificirani sud (\u1622?\u1585?\u1627?\u1600?\u1592?\u1587?\u1616? \u16
23?\u1633?\u1596?\u1604?), \up0 \expndtw0\charscalex104 a njegova odre\u266?en
ost mo\u355?e biti dvojaka, ili op\u263?enita ili \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 partikularna. \par\pard\qj \li1608\ri889\sb80\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \
expndtw0\charscalex103 1. Primjer univerzalno konjuktivnog suda ( \u1623?\u1613
?\u1592?\u1586?\u1616? \u1623?\u1633?\u1613?\u1608? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?
): \line\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Uvijek kada Sunce za\u266?e ot
po\u265?inje no\u263?.\u8221? \par\pard\li1608\sb71\sl-264\slmult0\fi0\tx6011\tx
6322 \up0 \expndtw0\charscalex100 2. Primjer partikularno konjuktivnog suda\
tab \up0 \expndtw0\charscalex100 (\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 \u1623?\u163
3?\u1574?\u1587?\u1600?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\li1608\sb1\
sl-264\slmult0\fi357\tx2731 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u1623?\u1613?\u1592?\u
1586?\u1616?):\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Nekada kada je Sunce
na nebu vrijeme je\par\pard\li1608\sb1\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\ch
arscalex100 obla\u265?no.\u8221?\par\pard\li1608\sb61\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \e
xpndtw0\charscalex100 3. Primjer univerzalno disjunktivnog suda ( \u1623?\u1613
?\u1592?\u1601?\u1621?\u1616? \u1623?\u1633?\u1613?\u1608? \u1623?\u1633?\u1596?
\u1604?):\par\pard\li1608\sb4\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100
\u8220?Broj je uvijek ili paran ili neparan.\u8221?\par\pard\li1608\sb61\sl-264\
slmult0\fi0\tx6024\tx6322 \up0 \expndtw0\charscalex100 4. Primjer partikularno
disjunktivnog suda\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 (\tab \up0 \expndtw0\char

scalex100 \u1623?\u1633?\u1574?\u1587?\u1600?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604
?\par\pard\li1608\sb1\sl-264\slmult0\fi357 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u1623?\
u1613?\u1592?\u1601?\u1621?\u1616?): \u8220?Nekada \u265?ovjek treba \u353?utjet
i ili re\u263?i istinu.\u8221?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\
\fs23 Druga podjela kondicionalnih sudova \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-320\slmult
0 \par\pard\ql\li1608\ri1860\sb10\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kod ove podjele kondicionalni sudovi se dijele na: \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex107 nu\u355?no konjuktivni sud (\u1623?\u1633?\u161
6?\u1626?\u1587?\u1600?\u1612? \u1623?\u1613?\u1592?\u1600?\u1586?\u1616? \u1623
?\u1633?\u1596?\u1604?) i \line \up0 \expndtw-9\charscalex100 kontingentno konju
ktivni sud ( \u1623?\u1633?\u1604?\u1576?\u1600?\u1601?\u1600?\u1585?\u1575? \u1
623?\u1613? \up0 \expndtw0\charscalex108 \u1600?\u1586?\u1616? \u1623?\u1633?\u1
596?\u1604?). \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb123\
sl-264\slmult0\tx5230 \up0 \expndtw0\charscalex100 a. Analiziraju\u263?i sljed
e\u263?e primjere: \tab \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Kada struja pote\
u265?e \par\pard\qj \li1248\ri937\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 \u355?icom, sijalica se upali\u8221? i \u8220?Kad Hasan ulazi u ku\u263?u, on
zazvoni\u8221?, \up0 \expndtw0\charscalex101 uo\u265?it \u263?emo temeljnu
razliku izme\u266?u ovih dviju vrsta \up0 \expndtw-3\charscalex100 kon
dicionalnog suda. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb51\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 U prvom primjeru izme\u266?u premise, proticanje struje \u3
55?icom, i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 konsekvence, paljenja sijalice, p
ostoji nu\u355?an odnos. Upravo zbog \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 toga ov
akav sud naziva se nu\u355?no konjuktivni sud ( \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u
1623?\u1613?\u1592?\u1586?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \par\pard\qj \li1
246\ri938\sb0\sl-280\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \u1623?\u1633?\u1616?\
u1626?\u1587?\u1600?\u1612?). Dakle, nu\u355?no konjuktivni sud je onaj sud kod
kojeg je \up0 \expndtw-3\charscalex100 konsekvenca potpuno ovisna o ostvarenju p
remise. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb36\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\char
scalex102 U drugom primjeru povezanost izme\u266?u premise i \line \
up0 \expndtw-3\charscalex100 konsekvece nije nu\u355?na. Mogu\u263?e je da Hasan
u\u266?e u ku\u263?u, a da ne \line \up0 \expndtw0\charscalex105 pozvoni. Zbog
toga se ovakav sud naziva kontingentno \line \up0 \expndtw-2\charscalex10
0 konjuktivni sud \up0 \expndtw-3\charscalex100 ( \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 \u1623?\u1633?\u1604?\u1576?\u1601?\u1585?\u1575? \u1623?\u1613?\u1592?\u1586?
\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?). Dakle, kontingentno \par\pard\qj \li1
248\ri935\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 konjuktvni sud jeste o
naj sud kod kojeg je povezanost izme\u266?u \up0 \expndtw0\charscalex102 premise
i konsekvence kontigentne, tj. slu\u265?ajne prirode, tj. sa \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 aspekta razuma, nije nu\u355?na. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb51\sl270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Napomena:
Gornja
podjela
svojstvena
je
jedino \up0 \expndtw0\charscalex100 kondicionalno konjukt
ivnim sudovima i ne postoji kod \up0 \expndtw-3\charscalex100 disjunkt
ivnih sudova. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl
lmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 226 \par\pard\s
ect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg227}{\bkmkend
Pg227}\par\pard\ql \li2436\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2436\sb0\sl-264\sl
nosupersub\cf2\f3\fs23 Tre\u263?a podjela kondicionalnih sudova \par\pard\ql \li

\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kod ove podjele kondicionalni sudovi
se dijele na: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 1.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 antagonisti\u
265?ki sud (\u1623?\u1632?\u1583?\u1576?\u1621?\u1600?\u1607? \u1623?\u1633?\u15
96?\u1604?) i \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscal
ex100 2.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 sud slu\u265
?ajne konekcije (\u1623?\u1633?\u1600?\u1604?\u1576?\u1601?\u1600?\u1585?\u1575?
\u1623?\u1633?\u1596?\u1604?). \par\pard\qj \li1248\ri929\sb80\sl-260\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Razlika izme\u266?u primjera: \u8220?Broj je
paran ili neparan\u8221?, i \u8220?Prije \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 pod
ne vra\u263?a se sa putovanja ili Hasan ili Husejn\u8221?, bio je razlog \line \
up0 \expndtw-3\charscalex100 da se za svaki od tih oblika sudova odredi poseban
termin. \par\pard\qj \li1248\ri877\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 U prvom primjeru disjunkcija izme\u266?u premise parnost i \up
0 \expndtw-1\charscalex100 konsekvence neparnost uspostavljena je po njihovoj bi
ti. Zbog \up0 \expndtw-3\charscalex100 toga je nu\u355?nost ove disjunkcije
stalna. Me\u266?utim, u drugom \up0 \expndtw-4\charscalex100 primjeru disjun
ktivni odnos je kontingentne prirode. Radi ovoga \up0 \expndtw-2\charscalex100 l
ogi\u265?ari prvi sud nazivaju antagonisti\u265?ki sud (\u1623?\u1632?\u1583?\u1
576?\u1621?\u1600?\u1607? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), jer ne \up0 \expndtw0\c
harscalex101 postoji mogu\u263?nost zdru\u355?enosti premise i konsekvence, a dr
ugi \up0 \expndtw-6\charscalex100 sud slu\u265?ajne konekcije (\u1623?\u1633?\u1
604?\u1576?\u1601?\u1585?\u1575? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), jer je razdvojen
ost premise i \up0 \expndtw-6\charscalex100 konsekvence slu\u265?ajne prirode. \
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 \u268?etvrta podjela k
ondicionalnih sudova \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1248
Prema ovoj podjeli, kondicionalni sudovi se dijele na: \par\pard\ql \li1608\sb57
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 1.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 sud stvarne disjunkcije (\u1623?\u1633?\u1600?\u1605
?\u1600?\u1633?\u1605?\u1586? \u1623?\u1613?\u1600?\u1592?\u1600?\u1601?\u1600?\
u1621?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), \par\pard\qj \li1608\ri938\sb60\sl260\slmult0\tx1963 \up0 \expndtw0\charscalex104 2.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 disjunktivni sud sa nemogu\u263?no\u353?\u263?u zd
ru\u355?enosti ( \u1623?\u1613?\u1592?\u1601?\u1621?\u1616? \line\tab \up0 \ex
pndtw0\charscalex105 \u1606?\u1617?\u1583?\u1612?\u1575? \u1582?\u1608?\u1620?\u
1576?\u1616?) i \par\pard\qj \li1608\ri878\sb80\sl-260\slmult0\tx1966 \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 3.\ul0\nosupersub\cf23\f24\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
disjunktivni sud sa nemogu\u263?no\u353?\u263?u isklju\u265?enja ( \u1582?\u
1608?\u1620?\u1576?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \line\tab \up0 \expndtw4\charscalex100 \u1627?\u1600?\u1613?\u1582?\u1612?\u1575?) \par\pard\qj \li1248
\ri941\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Analizirajmo sljed
e\u263?a tri suda: \u8220?Svaka stvar ili egzistira ili \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 ne egzistira\u8221?, \u8220?Svaki papir je ili crn ili bijel\u8221?, \u822
0?Svaki u\u265?enik treba \up0 \expndtw-3\charscalex100 imati ili bogobojaznost
ili znanje.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri942\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw0\charscalex105 Sva tri ova suda jednaka su po formi, tj. u svima se daje \
line \up0 \expndtw-3\charscalex100 podjednaka mogu\u263?nost objema stranama sud
a. Me\u266?utim, oni se \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6
Pg228}{\bkmkend Pg228}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li124
sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 razlikuju po sadr\u355?aju. U prvom p
rimjeru ne postoji mogu\u263?nost \line \up0 \expndtw0\charscalex100 zdru\u355?e
nosti i izuzimanja dviju strana suda, tj. premise \line \up0 \expn
dtw0\charscalex100 egzistiranje i konsekvence neegzistiranje. Drugim rije\u265?i
ma, ne \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 postoji stvar koja bi istovremeno
bila i egzistiraju\u263?a i neeg-\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zistira
ju\u263?a, ili ne egzistiraju\u263?a i ne neegzistiraju\u263?a. Zbog toga se \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 ovakav sud naziva sud stvarne disjunkcije (\u16
23?\u1633?\u1605?\u1633?\u1605?\u1586? \u1623?\u1613?\u1592?\u1601?\u1621?\u1616
? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?). \par\pard\qj \li1248\ri929\sb57\sl-264\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 U drugom primjeru, gdje je sumnja svedena iz
me\u266?u ili crnog \up0 \expndtw-4\charscalex100 ili bijelog papira samo jedna
strana nije mogu\u263?a, i to da se oboje \up0 \expndtw-2\charscalex100 zdru\u35
5?e u jednoj stvari. Zna\u265?i, nije mogu\u263?e da jedan papir bude i \up0 \ex
pndtw0\charscalex102 crn i bijel, ali je mogu\u263?e da papir nije niti crn niti
bijel. Zbog \up0 \expndtw-1\charscalex100 ovoga se ovakav sud naziva disjunktiv
ni sud sa nemogu\u263?no\u353?\u263?u \up0 \expndtw-1\charscalex100 zdru\u355?en
osti (\u1606?\u1617?\u1583?\u1612?\u1575? \u1582?\u1608?\u1620?\u1576?\u1616? \u
1623?\u1613?\u1592?\u1601?\u1621?\u1616?). \par\pard\qj \li1248\ri937\sb57\sl-26
4\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Tre\u263?i primjer je potpuno
suprotan drugom, jer u njemu \up0 \expndtw-3\charscalex100 postoji mogu\u263
?nost zdru\u355?enosti obje strane suda, ali je nemogu\u263?e \up0 \expndtw-2\ch
arscalex100 da obje budu istovremeno izuzete. Dakle, nije mogu\u263?e da jedan \
up0 \expndtw0\charscalex101 u\u265?enik nema ni znanje ni bogobojaznost, ali mo\
u355?e posjedovati \up0 \expndtw-2\charscalex100 oboje. Zbog ovoga je sud nazvan
sud nemogu\u263?nosti isklju\u265?enja \up0 \expndtw-2\charscalex100 obiju stra
na (\u1617?\u1627?\u1600?\u1613?\u1582?\u1612?\u1575? \u1582?\u1608?\u1620?\u157
6?\u1616?). \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb133\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Pitanja: \par\pard\qj \li1248\ri882\s
b60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 1. \u352?ta je mjeril
o podjele kondicionalnih sudova na \up0 \expndtw-5\charscalex100 pojedin
a\u265?ne, odre\u266?ene i neodre\u266?ene? \par\pard\qj \li1248\ri935\sb44\sl-2
80\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 2. Na koliko se sudova dijeli odr
e\u266?eni kondicionalni sud? \up0 \expndtw-3\charscalex100 Za svaki od njih nav
edite jedan primjer! \par\pard\qj \li1248\ri934\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \
expndtw-2\charscalex100 3. Za svaki oblik kondicionalnih sudova navedite
jedan \up0 \expndtw-2\charscalex100 primjer koji nije spomenut u tekstu? \par\pa
rd\qj \li1248\ri938\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 4. U
\u265?emu se ogleda razlika izme\u266?u nu\u355?no konjuktivnog i \up0 \expndtw
-3\charscalex100 kontingentno konjuktivnog suda? \par\pard\qj \li1248\ri936\sb57
\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 5. Objasnite antagonisti\u2
65?ni sud i navedite u \u265?emu se \up0 \expndtw-3\charscalex100 razlikuj
e od kontingentnog suda! \par\pard\qj \li1248\ri943\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 6. Sa kojeg su aspekta isti, a sa kojeg raz
li\u265?iti sljede\u263?i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sudovi: sud s
tvarne disjunkcije, disjunktivni sud sa \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\
slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 228 \par\pard\
sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg229}{\bkmken
d Pg229}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\s
lmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slm
ult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex10
0 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 nemogu\u263?no\u353?\u263?u zdru\u355?enosti i dis
junktivni sud sa nemogu\u263?no\u353?\u263?u \up0 \expndtw-3\charscalex100 isklj
u\u265?enja? \par\pard\ql \li2287\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2287\sb113\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Odnosi m
e\u270?u sudovima i njihovi propisi \par\pard\ql \li3877\sb77\sl-264\slmult0 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 - uvod -\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Na po\u265?etku knjige re\u265?eno je da su njene glave
teme logike \up0 \expndtw-1\charscalex100 definiens (\u1601?\u1617?\u1585?\u160
0?\u1608?\u1616?) i dokaz (\u1584?\u1600?\u1617?\u1583?\u1586?). Postepenim is\u
265?itavanjem teksta \up0 \expndtw0\charscalex100 postalo je jasno da lo

gika pou\u265?ava ispravnom metodu \up0 \expndtw-5\charscalex100 zaklju\u2
65?ivanja, odnosno definiensu, i ispravnom zaklju\u265?ivanju, \up0 \expndt
w-5\charscalex100 odnosno dokazu. \par\pard\qj \li1248\ri926\sb56\sl-264\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Prije poglavlja o definiranju obra\u266?
eno je poglavlje o \line \up0 \expndtw0\charscalex101 pojmovima, a potom je,
na temelju razli\u265?itih oblika pojmova, \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 p
rikazana podjela definicije, pri \u265?emu su navedena njena \u265?etiri \line \
up0 \expndtw0\charscalex105 oblika. U dijelu u kojem se govorilo o izjavnim re\u
265?enicama \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razmatrani su razni oblici i pod
jele sudova. Sve ovo bio je samo \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 uvod za ras
pravu o argumentiranju i njegovoj podjeli. \par\pard\qj \li1248\ri900\sb55\sl-26
6\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Kako me\u266?u pojmovima, tako
i me\u266?u sudovima postoje \up0 \expndtw-1\charscalex100 razli\u265?iti o
dnosi, \u265?ije poznavanje \u263?e biti od velike koristi u \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 raspravi o dokazu. Zbog toga je, prije svega, potrebno analiz
irati \up0 \expndtw-4\charscalex100 odnose me\u266?u sudovima. \par\pard\qj \li1
248\ri935\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 Relacija koja v
lada izme\u266?u dvaju sudova na na\u265?in da iz \line \up0 \expndtw0\charscale
x100 istinitosti jednoga nu\u355?no slijedi neistinitost drugoga, i obrnuto, \li
ne \up0 \expndtw0\charscalex102 da iz neistinitosti jednoga slijedi istinitost d
rugoga, naziva se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kontradikcija \up0 \expndt
w-4\charscalex100 (\u1594?\u1604?\u1576?\u1621?\u1585?). Naprimjer, dokazivanj
em istinitosti bilo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 kojeg od sljede\u263?
ih dvaju sudova: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Svaki \u265?ovjek je
razumno \par\pard\qj \li1248\ri935\sb0\sl-270\slmult0\tx2104 \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 bi\u263?e\u8221?, i \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Neki
ljudi nisu razumno bi\u263?e\u8221?, nu\u355?no se dokazuje \line\up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 neistinitost drugog, jer je nemogu\u263?e da oba suda budu
istinita ili \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 neistinita. \par\pard\ql \li689
erh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg230}{\bkmkend Pg230}\par\pard\ql \li3260\s
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Uvjeti
kontradikcije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri938
\sb114\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\
fs23 Da bi postojala kontradikcija me\u266?u dvama pojmovima ili \line \up0 \exp
ndtw-2\charscalex100 dvama sudovima, tj. da relacija izme\u266?u njih bude takve
prirode \line \up0 \expndtw0\charscalex100 da se ne mogu niti zdru\u355?iti nit
i izuzeti dvije strane, potrebno je \line \up0 \expndtw0\charscalex101 da bude i
spunjeno osam uvjeta. Ako bilo koji od njih ne bude \line \up0 \expndtw0\charsca
lex101 ispunjen, kontradikcija se dokida. Me\u266?u logi\u265?arima je otprije \
line \up0 \expndtw-3\charscalex100 bilo poznato da kontradikcija ima osam uvjeta
, me\u266?utim, Mulla \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sadra na ovih osam
pridodaje i deveti uvjet \up0 \expndtw-3\charscalex100 - jedinstvo \par\par
d\ql \li1248\sb17\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 predikacije, o \u
265?emu \u263?e u nastavku biti rije\u265?i. \par\pard\ql \li2666\sb0\sl-264\slm
ult0 \par\pard\ql\li2666\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex116 \ul0\
nosupersub\cf2\f3\fs23 Jedinstvo subjekta \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1605?\u
1627?\u1595?\u1627?\u1616? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?) \par\pard\qj \li1248\sb
dtw0\charscalex100 Izme\u266?u sudova: \u8220?Hasan je budan\u8221?, i \u8220?
Hasan nije budan\u8221?, \up0 \expndtw-3\charscalex100 postoji kontradikcija bud
u\u263?i da im je subjekt isti. Me\u266?utim, ako \up0 \expndtw-1\charscalex100
bi drugi sud glasio: \u8220?Husejn nije budan\u8221?, kontradiktoran odnos \up0
\expndtw-4\charscalex100 prestaje va\u355?iti jer ne postoji jedinstvo subjekta.

0 \up0 \expndtw0\charscalex108 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Jedinstvo predikata \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1616? \u1583?\u1584?\u
1586?\u1626?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri941\
sb113\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Zato \u353?to je u sudov
ima: \u8220?Danas je petak\u8221?, i \u8220?Danas nije \up0 \expndtw0\charscal
ex102 petak\u8221? predikat isti, i zato \u353?to je prvi sud afirmiraju\u263?i,
a drugi \up0 \expndtw0\charscalex101 negiraju\u263?i, oni su kontradiktorni jer
je nemogu\u263?e da oba suda \up0 \expndtw-3\charscalex100 budu istinita za ist
i dan. Me\u266?utim, ako bi predikati bili razli\u265?iti, \up0 \expndtw-4\chars
calex100 npr. da drugi sud glasi: \u8220?Danas nije ponedjeljak\u8221?, kontradi
ktoran \up0 \expndtw-4\charscalex100 odnos bi prestao va\u355?iti. \par\pard\ql
w-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Jedinstvo uvjeta \ul0\nosupersub\c
f3\f4\fs23 (\u1597?\u1585?\u1588? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?) \par\pard\qj \li
1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri942\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw-1\charscalex100 Izme\u266?u sudova: \u8220?Hasan \u263?e biti uspje\u
353?an pod uvjetom da se \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 trudi\u8221?, i \up
0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?Hasan ne\u263?e biti uspje\u353?an pod uvjetom
da se trudi\u8221?, \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248
23 postoji kontradikcija jer imaju iste uvjete. Me\u266?utim, promjenom \up0 \ex
pndtw-1\charscalex100 uvjeta prestaje njihova kontradiktornost, kao kada bi drug
i sud \up0 \expndtw0\charscalex101 nakon promjene uvjeta glasio: \u8220?Hasan n
e\u263?e biti uspje\u353?an pod \up0 \expndtw-3\charscalex100 uvjetom da bude li
jen.\u8221? \par\pard\ql \li2515\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2515\sb133\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-6\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Jedinstvo
odnosa \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1584?\u1580?\u1591?\u1620? \u1576?\u1632?
\u1623?\u1601?\u1576?\u1595?\u1575? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?) \par\pard\qj
\up0 \expndtw0\charscalex103 Ako analiziramo subjekt i predikat u odnosu
na istu \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 referencu, kao \u353?to je to broj
\u353?est u sljede\u263?im primjerima: \u8220?Broj \line \up0 \expndtw0\charscal
ex102 tri je pola od \u353?est\u8221?, i \u8220?Broj tri nije pola od \u353?est\
u8221?, izme\u266?u ovih \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dvaju sudova uspost
avljen je odnos kontradikcije. Me\u266?utim, ako \line \up0 \expndtw-2\charscale
x100 bi drugi sud glasio: \u8220?Broj tri nije pola od sedam\u8221?, u tom slu\u
265?aju \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 kontradikicija bi bila dokinuta, jer
ne postoji jedinstvo reference. \par\pard\ql \li2311\sb0\sl-264\slmult0 \par\pa
rd\ql\li2311\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\c
f2\f3\fs23 Jedinstvo cjeline i dijela \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1569?\u1587
?\u1600?\u1582? \u1626? \u1617?\u1611?\u1608? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?) \par
t0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jasno je da su sudovi: \u8220?Vrat je dio
\u265?ovjeka\u8221?, i \u8220?Vrat nije dio \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265
?ovjeka\u8221? kontradiktorni. Me\u266?utim, ako bi drugi sud glasio: \u8220?Vra
t \up0 \expndtw-3\charscalex100 nije cio \u265?ovjek\u8221?, kontradiktornost i\
u353?\u265?ezava, jer u tom slu\u265?aju prvi \up0 \expndtw-3\charscalex100 sud
razmatra dio, a drugi cjelinu. \par\pard\ql \li2311\sb0\sl-300\slmult0 \par\pard
\ql\li2311\ri1994\sb66\sl-300\slmult0\tx3101 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\
nosupersub\cf2\f3\fs23 Jedinstvo potencijalnog i aktivog stanja \line\tab \up0 \
expndtw-3\charscalex100 dva suda \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1611?\u1600?\u16
08?\u1601? \u1626? \u1581?\u1617?\u1627?\u1604? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?) \p
ult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Izme\u266?u sudova: \u8220?Hasan je po
tencijalno doktor\u8221?, i \u8220?Hasan \up0 \expndtw-5\charscalex100 potencij

alno nije doktor\u8221?, postoji kontradikcija. Ako bi drugi sud \up0 \expndtw-3
\charscalex100 glasio, \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Hasan aktivno nije
doktor\u8221?, kontradiktoran odnos \up0 \expndtw-2\charscalex100 prestaje vr
ijediti, jer se u prvom sudu govori o potencijalnom, a \up0 \expndtw-2\charscale
x100 u drugom o aktivnom stanju. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pa
ndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 231 \par\pard\sect\sectd\fs24\p
aperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg232}{\bkmkend Pg232}\par\pard
\li2866\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf2\f3
\fs23 Jedinstvo mjesta \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1618?\u1576?\u1609?\u1600?
\u1616? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \p
Sudovi: \u8220?Hasan je u\u265?itelj u Sarajevu\u8221?, i \u8220?Hasan nije u\u
265?itelj u \up0 \expndtw-5\charscalex100 Sarajevu\u8221?, su kontradiktorni. Me
\u266?utim, sudovi: \u8220?Hasan je u\u265?itelj \up0 \expndtw-4\charscalex100 u
Sarajevu\u8221?, i \u8220?Hasan nije u\u265?itelj u Mostaru\u8221?, nisu, jer s
e odnose \up0 \expndtw-4\charscalex100 na dva razli\u265?ita mjesta i oba mogu b
iti istinita. \par\pard\ql \li2753\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2753\sb112\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex106 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Jedinstv
o vremena \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1618?\u1576?\u1600?\u1616?\u1586? \u158
1248\ri902\sb140\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Kontradiktor
nost vrijedi i izme\u266?u sudova: \u8220?Danas je toplo\u8221?, i \up0 \expndtw
-3\charscalex100 \u8220?Danas nije toplo.\u8221? Me\u266?utim, me\u266?u sudovim
a: \u8220?Danas je toplo\u8221?, \up0 \expndtw-4\charscalex100 i \u8220?Sutra ne
\u263?e biti toplo\u8221?, kontradiktornost ne postoji, jer se izri\u265?u \up0
\expndtw-4\charscalex100 za dva razli\u265?ita vremena. \par\pard\ql \li2673\sb0
\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2673\sb133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscal
ex110 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Jedinstvo predikacije \ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 (\u1611?\u1617?\u1586? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?) \par\pard\li1248\sb0\sl
-264\slmult0\par\pard\li1248\sb126\sl-264\slmult0\fi360\tx3396 \up0 \expndtw0\ch
arscalex101 Izme\u266?u sudova:\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Partiku
larija primarnom esencijalnom\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tx4843 \u
p0 \expndtw0\charscalex101 predikacijom jeste partikularija\u8221?, i\tab \up
0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Partikularija primarnom\par\pard\li1248\sb1\sl
-264\slmult0\fi0\tx6634 \up0 \expndtw0\charscalex101 esencijalnom
predikacijo
m
nije
partikularija\u8221?\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 postoji\par\p
ard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0\tx6017 \up0 \expndtw0\charscalex101 kontradikc
ija.
Me\u266?utim,
izme\u266?u
sudova:\tab \up0 \expndtw0\charscalex101
\u8220?Partikularija\par\pard\qj \li1248\ri938\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw
0\charscalex100 primarnom esencijalnom predikacijom nije partikularija\u8221
?, i \up0 \expndtw0\charscalex103 \u8220?Partikularija ustaljenom tehni\u26
5?kom predikacijom jeste \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikularija\u8221?,
kontradikcija ne postoji. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\
}{\bkmkend Pg233}\par\pard\ql \li2544\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\ql\li2544\sb0
\sl-320\slmult0 \par\pard\ql\li2544\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\ql\li2544\ri222
8\sb176\sl-320\slmult0\tx3161 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\
f3\fs23 Aspekti razlikovanja dvaju sudova \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 prilikom kontradikcije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li
1248\ri939\sb110\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosuper

sub\cf3\f4\fs23 Me\u266?u dvama kontradiktornim sudovima mora postojati \up
0 \expndtw-3\charscalex100 razlika sa tri aspekta: \par\pard\ql \li1608\sb77\sl264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 a. Kvantiteta (\u1615?\u1608?); \par\p
ard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ako je jedan su
d univerzalan, drugi mora biti partikularan. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 b. Kvaliteta; \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ako je jedan sud afirmativan, drugi mor
a biti negativan. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charsc
alex100 c. Modaliteta; \par\pard\qj \li1248\ri936\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw0\charscalex100 Ako je jedan sud mogu\u263?eg modaliteta, tj. onog koj
i negira \up0 \expndtw-1\charscalex100 obje nu\u355?nosti, drugi mora biti
nu\u355?nog modaliteta, tj. nu\u355?no \up0 \expndtw-3\charscalex100 afirmira
tivne ili negativne predikacije. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb44\sl-280\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Na osnovu gore navedenih uvjeta mogu se izvu\
u263?i sljede\u263?i \up0 \expndtw-3\charscalex100 zaklju\u265?ci: \par\pard\qj
\li1248\ri943\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a. Kontra
dikcija suda afirmativne univerzalije uvijek je sud \line \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 negiraju\u263?e partikularije. Naprimjer, kontradikcija suda: \up0 \
expndtw-3\charscalex100 \u8220?Svi \par\pard\ql \li1248\sb1\sl-259\slmult0\tx410
2 \up0 \expndtw0\charscalex103 ljudi su pjesnici\u8221?, bit \u263?e: \tab \
up0 \expndtw0\charscalex102 \u8220?Neki ljudi nisu pjesnici\u8221?, ili, \pa
r\pard\qj \li1248\ri939\sb21\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 kontra
dikcija suda: \u8220?Neki ljudi su pjesnici\u8221?, je: \u8220?Nijedan \u265?ovj
ek \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 nije pjesnik.\u8221? Razlog ovome je \u26
5?injenica da za dva afiramtivna \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ili negira
ju\u263?a suda postoji mogu\u263?nost da, u slu\u265?aju kada je \line \
up0 \expndtw0\charscalex103 predikat ekstenzivniji, tj. \u353?ireg opsega od sub
jekta, oba budu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 istinita ili neistinita.
Naprimjer, oba univerzalna suda: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Sve \pa
r\pard\qj \li1248\ri936\sb18\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u355?
ivotinje su ljudi\u8221?, i: \u8220?Nijedna \u355?ivotinja nije \u265?ovjek\u822
1? su neistinita \line \up0 \expndtw0\charscalex104 i nisu kontradiktorna, ia
ko je jedan afirmativan a drugi \line \up0 \expndtw0\charscalex108 negiraju
\u263?i. Isto vrijedi za slu\u265?ajeve kada su oba suda \line \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 partikularna. Tako\u266?er je mogu\u263?e da oba naizgled k
ontradiktorna \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 suda budu istinita, i to u slu
\u265?aju kada je subjekt ekstenzivniji od \line \up0 \expndtw0\charscalex101 pr
edikata, kao npr.: \u8220?Neki metali su \u355?eljezo\u8221?, i: \u8220?Neki m
etali \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 nisu \u355?eljezo.\u8221? \par\pard\ql
rt Pg234}{\bkmkend Pg234}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li
\expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 b. Afirmacija je kontradi
ktorna negaciji, a univerzalija \up0 \expndtw-1\charscalex100 partikulariji.
Dakle, dva kontradiktorna suda se razlikuju po \up0 \expndtw-3\charscalex
100 kvantitetu i kvalitetu. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb52\sl-270\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-3\charscalex100 c. Kontradikcija mogu\u263?e modalnosti jeste nu
\u355?na modalnost, \up0 \expndtw0\charscalex100 bez obzira da li ona nagla\u353
?ava nu\u355?an afirmativan ili negacijski \up0 \expndtw-3\charscalex100 odnos s
ubjekta i predikata. \par\pard\ql \li1502\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1502
Subalternacija,\ul0\super\cf33\f34\fs22 1\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 kontrarnos
t i podre\u270?enost kontrarnosti \par\pard\ql \li2743\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-10\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1576?\u1596?\u15
85? \u1584?\u1587?\u1600?\u1585? \u1585?\u1583? \u1610?\u1627?\u1600?\u1582?\u15
83? \u1548? \u1583?\u1576?\u1596?\u1585? \u1548? \u1611?\u1600?\u1582?\u1575?\u1

584?\u1600?\u1585?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\
ri934\sb134\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Re\u265?eno je da
u odre\u266?enim sudovima ( \u1622?\u1585?\u1627?\u1592?\u1587?\u1616? \u1623?\u
1633?\u1596?\u1604?) izme\u266?u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 afirmativno
g univerzalnog i negacijskog partikularnog suda, kao \line \up0 \expndtw-3\chars
calex100 i izme\u266?u afirmativnog partikularnog i negacijskog univerzalnog \li
ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 suda postoji kontradikcija. U ovim slu\u26
5?ajevima dva suda se \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 razlikuju po kvanti
tetu i kvalitetu, ali kakav oblik kontradikcije \line \up0 \expndtw0\charscalex1
01 je mogu\u263? izme\u266?u sudova koji su jednaki po kvantitetu i \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 kvantitetu. \par\pard\qj \li1248\ri922\sb57\sl264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Poznavanje ovih vrsta kontradikci
je ima posebnu va\u355?nost \up0 \expndtw-2\charscalex100 kada prilikom argument
acije istinito\u353?\u263?u jednog \u355?elimo dokazati \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 neistinitost drugoga suda, i obrnuto, neistinito\u353?\u263?u jednoga \u35
5?elimo \up0 \expndtw-3\charscalex100 dokazati istinitost drugoga. Naprimjer, ak
o se u raspravi o znanju \up0 \expndtw0\charscalex103 doka\u355?e da je znanj
e nadmaterijalna zbilja, u tom slu\u265?aju \up0 \expndtw0\charscalex101 ma
terijalisti vi\u353?e ne mogu tvrditi da je znanje pot\u265?injeno \up0
\expndtw-4\charscalex100 op\u263?enitom zakonu kretanja i promjene, \u353?to bi
u krajnjem zna\u265?ilo \up0 \expndtw0\charscalex107 da je znanje relativne prir
ode. Ili, ako se doka\u355?e da je du\u353?a \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u265
?ovjeka nadmaterijalna, ve\u263?ina argumentacija materijalista po \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 ovom pitanju postaje bezvrijedna. \par\pard\ql \li1608\sb77
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Postoje sljede\u263?e vrste kontra
dikcija: \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-230\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-230\
\super\cf28\f29\fs20\ul0\super\cf28\f29\fs19 1\ul0\nosupersub\cf29\f30\fs20 Pod
re\u266?enost. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\s
x100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 234
}
dtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 1. Ako izme\u266?u dvaju odre\u
266?enih sudova postoji razlika i u \up0 \expndtw0\charscalex100 kvantitetu i u
kvalitetu, oni su kontradiktorni. O ovome je ve\u263? \up0 \expndtw-3\charscalex
100 bilo rije\u265?i. \par\pard\qj \li1248\ri919\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-3\charscalex100 2. Ako izme\u266?u dvaju odre\u266?enih sudova postoji
razlika samo \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 u kvantitetu ili samo u kvalit
etu, mogu\u263?a su sljede\u263?a tri slu\u265?aja: \par\pard\ql \li1608\sb77\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 a. subalternacija (\u1611?\u1600?\u15
82?\u1575?\u1584?\u1600?\u1585?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-7\charscalex100 b. kontrarnost (\u1583?\u1576?\u1596?\u1585?), \par\pa
rd\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 c. podre\u266?e
nost kontrarnosti (\u1583?\u1576?\u1596?\u1585? \u1584?\u1587?\u1600?\u1585? \u1
585?\u1583? \u1610?\u1627?\u1600?\u1582?\u1583?). \par\pard\ql \li3168\sb0\sl-26

\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Subalternacija \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1611?
\u1600?\u1582?\u1575?\u1584?\u1600?\u1585?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmu
lt0 \par\pard\qj\li1248\ri921\sb109\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charsca
lex100 Subalternacija predstavlja odnos izme\u266?u dvaju sudova koji \up0 \expn
dtw0\charscalex101 se jedino razlikuju u kvantitetu (\u1615?\u1608?), ali su jed
naki po kvalitetu \up0 \expndtw-3\charscalex100 (\u1601?\u1600?\u1633?\u1608?).
To zna\u265?i da su oba suda ili afirmativna ili negiraju\u263?a, dok \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 je jedan univerzan, a drugi partikulan. \par\pard\qj \li1248
\ri942\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Za\u353?to se ov
a dva suda nazivaju subalternativni sudovi \up0 \expndtw0\charscalex100 (\u
1618? \u1604?\u1575?\u1600?\u1582?\u1575?\u1584?\u1600?\u1586?\u1616?)? \par\par
d\qj \li1248\ri935\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Zato
\u353?to je jedan od ovih dvaju sudova podre\u266?en, tj. \line \up0 \ex
pndtw-1\charscalex100 obuhva\u263?en univerzalno\u353?\u263?u drugog. Ovo zn
a\u265?i da u slu\u265?aju \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 istinitosti
univerzalnog suda istinitost partikularnog suda \line \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 jednakog po kvalitetu nije upitna. Obrnuta zakonitost ne vrijedi, \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex103 tj. ne vrijedi princip po kome bi istinitost pa
rtikularnog suda \line \up0 \expndtw0\charscalex100 nu\u355?no dokazivala isti
nitost univerzalnog suda jednakog po \line \up0 \expndtw0\charscalex100 kval
itetu. Naprimjer, sud: \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Svako zlato je metal\
u8221?, je istinit i \par\pard\qj \li1248\ri927\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw
0\charscalex100 prema tome njegov partikularan oblik: \u8220?Neka zlata su meta
l\u8221?, \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 mora biti istinit. Drugim rije\u26
5?ima, kod subalternativnih sudova \line \up0 \expndtw0\charscalex100 odnos je j
ednostran; istinitost univerzalnih za sobom povla\u265?i i \line \up0 \expndtw-3
\charscalex100 istinitost partikularnih sudova, dok obrnuto nije ispravno. \par\
ql\li6899\sb64\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\
w-10\charscalex97 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Kontrarnost \ul0\nosupersub\cf3\f4
\fs23 (\u1583?\u1576?\u1596?\u1585?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \pa
r\pard\qj\li1248\ri938\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100
Kontrarnost je odnos dvaju po kvalitetu razli\u265?itih, a po \up0 \expn
dtw-2\charscalex100 kvantitetu istovjetnih univerzalnih sudova. \par\pard\ql \li
1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Za\u353?to se dva suda na
zivaju kontrarnim (\u1618? \u1575?\u1583?\u1576?\u1596?\u1586?\u1616?)? \par\par
d\qj \li1248\ri941\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Zato
\u353?to pri kontrarnom odnosu oba suda mogu biti \line \up0 \expndtw-1\c
harscalex100 neistinita, ali ne i istinita. Naprimjer, budu\u263?i da je sud: \u
8220?Svako \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 zlato je metal\u8221?, istinit
, sud: \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?Nijedno zlato nije metal\u8221?,
je \par\pard\qj \li1248\ri936\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103
neistinit. Me\u266?utim, budu\u263?i da je sud: \u8220?Svaki metal je zlato\u82
21? \line \up0 \expndtw0\charscalex102 neistinit, nije nu\u355?no da sud: \u822
0?Nijedan metal nije zlato\u8221?, bude \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 isti
nit, \u353?to je i potpuno o\u265?igledno bez potrebe za dokazivanjem. \line \up
0 \expndtw-3\charscalex100 Jedna od karakteristika kontrarnih sudova je to da ob
a mogu biti \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 la\u355?na. \par\pard\ql \li2088
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podre\u270?enost kontrarnosti \ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1576?\u1596?\u1585? \u1584?\u1587?\u1600?\u1585? \u15
85?\u1583? \u1610?\u1627?\u1600?\u1582?\u1583?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\

scalex103 Podre\u266?enost kontrarnosti je odnos dvaju po kvalitetu \up0 \
expndtw-3\charscalex100 razli\u265?itih, a po kvantitetu jednakih partikularnih
sudova. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Z
a\u353?to se za ove sudove ka\u355?e da su podre\u266?eni? \par\pard\qj \li1248\
ri897\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Zato \u353?to svak
i od ovih dvaju sudova, kada bude uveden pod \line \up0 \expndtw-1\charscalex100
univerzalni sud koji je jednak sa njima u kvalitetu, bivaju \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 podre\u266?en tom univerzalnom sudu. Ovaj odnos sudova
potpuno je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 opre\u265?an kontrarnom odnosu.
Drugim rije\u265?ima, oba suda ne mogu \line \up0 \expndtw0\charscalex103 biti n
eistinita, ali mogu biti istinita, tj., ako je jedan neistinit, \line \up0 \expn
dtw-2\charscalex100 drugi je sigurno istinit, ali ako je jedan istinit, drugi ne
mora bit \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 neistinit. Naprimjer, ako je sud:
\u8220?Neko zlato je crno\u8221?, neistinit, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100
onda je sud: \u8220?Neko zlato nije crno\u8221?, istinit. Me\u266?utim, iz isti
nito-\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 sti suda: \u8220?Neki metali su zlato\u
8221?, nu\u355?no ne proistje\u265?e neistinitost \line \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 suda: \u8220?Neki metali nisu zlato\u8221?, koji je u ovom slu\u265?aju is
tinit. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\sl
lt0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb87\sl-276\slmul
\par\pard\ql\li3351\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosup
ersub\cf2\f3\fs23 Konverzija\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1588? \u1600?\u1600?
\u1607?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri933\sb111
\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Nekada se pri argumentaciji,
a radi dokazivanja \u355?eljenog \up0 \expndtw0\charscalex105 suda, koristi drug
i sud koji je u odre\u266?enoj vezi sa \u355?eljenim. \up0 \expndtw-2\charscalex
100 Naprimjer, odnos izme\u266?u dvaju sudova mo\u355?e biti takve prirode \up0
\expndtw0\charscalex104 da se dokazivanjem ispravnosti jednoga nu\u355?no
dokazuje \up0 \expndtw-1\charscalex100 ispravnost drugoga. Prirodno je da takav
odnos postoji izme\u266?u \up0 \expndtw-3\charscalex100 svakoga suda i njegove j
ednostavne konverzije ili kontrapozicije. \up0 \expndtw-5\charscalex100 U nastav
ku \u263?e biti rije\u265?i upravo o jednostavnoj konverziji ( \u1589?\u1609?\u1
600?\u1607? \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1628?\u1627?\u1586?\u1591?\u1616? \u
p0 \expndtw-5\charscalex100 ) i kontrapoziciji (\u1594?\u1633?\u1600?\u1605?\u16
00?\u1620? \u1589?\u1609?\u1600?\u1607?). \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u352?ta je jednostavna konverzija? \par\pard\q
j \li1248\ri937\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Jednosta
vna konverzija predstavlja zamjenu mjesta dviju \line \up0 \expndtw-2\chars
calex100 strana suda, s tim da se o\u265?uva kvalitet i istinitost suda. Prvi su
d \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 se naziva original ili osnova \up0 \ex
pndtw-2\charscalex100 (\u1611?\u1600?\u1591?\u1575?), a drugi jednostavna \pa
r\pard\qj \li1248\ri928\sb20\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 konverz
ija (\u1628?\u1627?\u1586?\u1591?\u1616? \u1589?\u1609?\u1600?\u1607?). Ovim biv
a jasno da termin jednostavna \up0 \expndtw0\charscalex100 konverzija ima dva
zna\u265?enja, jedanput je u zna\u265?enju \u265?ina \up0 \expndtw0\charsc
alex101 zamjene mjesta predikata i subjekta, a drugi put je u zna\u265?enju \up0
\expndtw-3\charscalex100 suda koji je rezultat te zamjene. \par\pard\qj \li1248
\ri934\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 \u352?ta zna\u265?
i to da konverzirani sud treba slijediti original u \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 istinitosti? \par\pard\qj \li1248\ri940\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndt
w-2\charscalex100 Prema pravilima konverzije, uvijek kada je original istinit, i
\up0 \expndtw0\charscalex103 konverzija mora biti istinita, ali ako je original
neistinit, nije \up0 \expndtw0\charscalex103 nu\u355?no da konverzija bude neis
tinita. Prema tome, original ne \up0 \expndtw0\charscalex100 slijedi konverziju
u istinitosti, ali je slijedi u neistinitosti. \up0 \expndtw0\charscalex

102 Konverzirani sud slijedi original u istinitosti, ali ga ne slijedi \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 nu\u355?no u neistinitosti. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb43
\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Iz dosada re\u265?enog na
temu konverzije i njenih propisa \up0 \expndtw-3\charscalex100 postala su
nam jasna dva pravila: \par\pard\ql \li1608\sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 a. Istinitost originala zna\u265?i i istinitost konverzije. \par\
pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 b. Neistinito
st konverzije zna\u265?i i neistinitost originala. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb
43\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Jasno je da drugo prav
ilo nije neovisno ve\u263? proizlazi iz \up0 \expndtw-4\charscalex100 prvog
a pravila. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-27
0\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg238}{\bkmkend Pg238}\par\pard\ql \li3408\sb0\sl-2
\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Uvjeti konver
zije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb109\sl266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 a.
Zamjena mjesta strana suda. Kod kategori\u265?kih sudova to \line \up0 \expndtw3\charscalex100 zna\u265?i zamjenu mjesta subjekta i predikata i obrnuto,
a kod \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 kondicionalnih sudova zamjena prve
premise i konsenkvence i \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 obrnuto. \par\pard\
qj \li1248\ri936\sb54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. O\u
265?uvanje kvaliteta suda. Ako je sud bio afirmativan, \up0 \expndtw0\cha
rscalex100 njegova konverzija treba ostati afirmativna. Isto tako, ako \u
p0 \expndtw0\charscalex101 original bude negiraju\u263?i, njegova konver
zija treba biti \up0 \expndtw-3\charscalex100 negiraju\u263?a. \par\pard\ql
\li1608\sb56\sl-264\slmult0\tx4551 \up0 \expndtw0\charscalex100 c. O\u265?uvanj
e istinitosti suda \tab \up0 \expndtw0\charscalex103 - to zna\u265?i da i
original i \par\pard\qj \li1248\ri935\sb0\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\chars
calex100 konverzija trebaju biti istiniti sa aspekta odnosa subjekta prema \line
\up0 \expndtw0\charscalex104 objektima predikata. Upravo zbog ovog uvjeta
kvantitet \line \up0 \expndtw0\charscalex102 originalnog suda nije potrebno o\u
265?uvati. Nekada sud prilikom \line \up0 \expndtw0\charscalex100 konverzije mi
jenja kvantitet, tj. prelazi iz univerzalnosti u \line \up0 \expndtw0\char
scalex102 partikularnost i obrnuto, \u353?to opet samo po sebi ima sebi
\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 svojstvene uvjete. Naprimjer, konverzija
suda: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Svi ljudi su \par\pard\ql \li1248
\sb0\sl-256\slmult0\tx3187 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u355?ivotinje\u8221?,
je sud: \tab \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Neke \u355?ivotinje su ljud
i.\u8221? U slu\u265?aju da \par\pard\qj \li1248\ri940\sb21\sl-260\slmult0 \u
p0 \expndtw0\charscalex100 kvantitet suda ostane isti, dobili bismo o\u265?igled
no neta\u265?an sud: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Sve \u355?ivotinje su
ljudi.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri934\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
0\charscalex101 Ono \u353?to je va\u355?no znati jeste kod kojih konverzija kvan
titet \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 suda ostaje nepromijenjen, a kod
kojih se mijenja, naravno \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 po\u353?tivaju\
u263?i o\u265?uvanje istinitosti suda. U slu\u265?aju kada se zamijeni \line \up
0 \expndtw-3\charscalex100 mjesto predikata i subjekta, o\u265?uvav\u353?i kvant
itet suda, a izgubiv\u353?i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 njegovu istinito
st, takva operacija vi\u353?e nije prosta konverzija ve\u263? \line \up0 \expndt
w-4\charscalex100 transformacija \up0 \expndtw-4\charscalex100 (\u1577?\u1604?\u
1575?\u1605?\u1600?\u1620?\u1575?). Naprimjer, ako se sud: \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 \u8220?Svi ljudi su \par\pard\ql \li1248\sb1\sl-259\slmult0\tx408
8 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u355?ivotinje\u8221?, promijeni u sud: \tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Sve \u355?ivotinje su ljudi\u8221?, to
nije \par\pard\ql \li1248\sb17\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 kon
verzija ve\u263? transformacija. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \
expndtw-1\charscalex100 Konverzija afirmativne univerzalije (\u1623?\u1633?\u161

3?\u1600?\u1608? \u1623?\u1580?\u1582?\u1627?\u1616? \u1589?\u1609?\u1600?\u1607
?) \par\pard\qj \li1248\ri943\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscal
ex100 Jedno od pravila konverzije je da je konverzija afirmativne \line \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 univerzalije uvijek afirmativna partikularija. Naprimj
er: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Svi \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slm
par\pard\qj\li1248\ri938\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\
nosupersub\cf3\f4\fs23 ljudi su \u355?ivotinje\u8221?, njegova konverzija je: \
u8220?Neke \u355?ivotinje su \up0 \expndtw-3\charscalex100 ljudi.\u8221? \par\pa
rd\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Konverzija afirm
ativne partikularije (\u1623?\u1632?\u1587?\u1600?\u1582? \u1623?\u1580?\u1582?\
u1627?\u1616? \u1589?\u1609?\u1600?\u1607?\u1574?) \par\pard\qj \li1248\ri928\sb
57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Konverzija afirmativne p
artikularije uvijek je afirmativna \up0 \expndtw0\charscalex103 partikularija
, zna\u265?i kvantitet se ne mijenja. Prema tome, \up0 \expndtw0\charscal
ex104 konverzija suda afirmativne univerzalije i afirmativne \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 partikularije uvijek je afirmativna patikularija, a a
firmativna \up0 \expndtw0\charscalex102 univerzalija nikada ne mo\u355?e biti ko
nverzirani sud afirmativne \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalije i afirmati
vne partikularije. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw0\charscalex100 Dokaz toga da je konverzija afirmativne univerzalije
i \up0 \expndtw-4\charscalex100 afirmativne partikularije uvijek afirmativna
partikularija jeste \up0 \expndtw-4\charscalex100 sljede\u263?e: \par\pard\qj
\li1248\ri941\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 1. Kod af
irmativne univerzalije predikat suda mo\u355?e imati \line \up0 \expndtw0\charsc
alex103 samo dva oblika, tj. mo\u355?e biti \u353?ireg opsega od subjekta ili po
\line \up0 \expndtw0\charscalex104 opsegu jednak njemu. U oba slu\u265?aja part
ikularan sud \u263?e biti \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 istinit, jer \u2
63?e neki objekti subjekta suda sigurno odgovarati \line \up0 \expndtw-5\c
harscalex100 predikatu. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 Obja\u353?njenje: \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0\tx3457
\up0 \expndtw-2\charscalex100 Konverzija suda: \tab \up0 \expndtw0\charscalex1
04 \u8220?Sve vode su te\u265?ne\u8221?, bit \u263?e istiniti \par\pard\qj
\li1248\ri933\sb0\sl-262\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 partikularni sud
: \u8220?Neke te\u265?nosti su vode.\u8221? Tako\u266?er, i konverzija \line \up
0 \expndtw0\charscalex101 suda: \u8220?Svi ljudi su razumna bi\u263?a\u8221?, ko
ja glasi: \u8220?Neka razumna \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 bi\u263?a su l
judi\u8221?, sigurno je istinita. Me\u266?utim, da su konverzirani \line \up0 \e
xpndtw-2\charscalex100 sudovi bili univerzalni, a ne partikularni, onda b
i postojala \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 mogu\u263?nost njihove neistini
tosti. U tom slu\u265?aju gornji primjer bi \line \up0 \expndtw-1\charscalex100
glasio: \u8220?Sve te\u265?nosti su voda.\u8221? Prema tome, konverzija afirma-\
line \up0 \expndtw-1\charscalex100 tivnih univerzalija i partikularija uvije
k \u263?e biti afirmativna \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikularija.
02 2. U slu\u265?aju afirmativne partikularije predikat suda mo\u355?e \line \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 biti: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-2\charscalex100 a. \u352?ireg opsega od subjekta; \par\pard\ql \li1608
\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 b. U\u355?eg opsega od subje
kta; \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 c.
Jednakog opsega subjektu. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\l
i6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb115\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 239 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw

b\cf3\f4\fs23 U prvom i tre\u263?em slu\u265?aju konverzija oblika afirma
tivne \up0 \expndtw-1\charscalex100 univerzalije je neistinita, jer kada su
predikat i subjekat u \up0 \expndtw-3\charscalex100 interferiraju\u263?em
i subordiniraju\u263?em odnosu, subjekt ne mo\u355?e \up0 \expndtw0\charsca
lex100 obuhvatiti sve objekte predikata. Jedino u slu\u265?aju kada je \
up0 \expndtw-3\charscalex100 predikat u\u355?eg ili jednakog opsega subjektu sub
jekt obuhvata sve \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinke predikata. \par\pard\qj
\li1248\ri931\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Zaklju\u265
?ak:
Afirmativna
partikularija
u
afirmativno \up0 \expndtw0\charscal
ex101 univerzalnoj konverziji nekad je istinita, a nekad neistinita, tj. \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 subjekt u nekim slu\u265?ajevima obuhvata sve jedinke pre
dikata, dok \up0 \expndtw-3\charscalex100 ih u drugim ne obuhvata. Me\u266?
utim, afirmativno partikularna \up0 \expndtw-3\charscalex100 konverzija uvijek
je istinita. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
0\charscalex100 Radi boljeg razumijevanja gore re\u265?enog obratite pa\u355?nju
na \up0 \expndtw-3\charscalex100 sljede\u263?e primjere. \par\pard\ql \li1788\s
b57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 a. Slu\u265?aj kada je predika
t u\u355?eg opsega: \par\pard\qj \li1788\ri941\sb80\sl-260\slmult0\tx2148 \up0 \
expndtw0\charscalex103 \u8220?Neke te\u265?nosti su voda\u8221?, konverzija je:
\u8220?Neke vode su \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 te\u265?nost.\u8221
? \par\pard\ql \li1788\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. Slu
\u265?aj kada je predikat \u353?ireg opsega: \par\pard\qj \li1788\ri943\sb43\sl280\slmult0\tx2148 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Neke vode su te\u265?nost
\u8221?, konverzija je: \u8220?Neke te\u265?nosti su \line\tab \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 voda.\u8221? \par\pard\qj \li1788\ri942\sb57\sl-260\slmult0\tx2148
\up0 \expndtw0\charscalex102 c. Slu\u265?aj kada je predikat interferir
aju\u263?i naspram \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjekta: \par\pard
\qj \li1788\ri947\sb60\sl-260\slmult0\tx2148 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u822
0?Neke ptice su bijele\u8221?, konverzija je: \u8220?Ne\u353?to od bijeloga su \
line\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 ptice.\u8221? \par\pard\ql \li1788\sb77\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 d. Slu\u265?aj kada je predikat ekv
ipolentan subjektu: \par\pard\qj \li1248\ri939\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw0\charscalex102 \u8220?Neka razumna bi\u263?a su ljudi\u8221?, konverzija:
\u8220?Neki ljudi su \up0 \expndtw-3\charscalex100 razumna bi\u263?a.\u8221? \
d\ql\li1248\sb59\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf
1\f2\fs24 240 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\
bkmkstart Pg241}{\bkmkend Pg241}\par\pard\ql \li2546\sb0\sl-264\slmult0 \par\par
dtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Konverzija negiraju\u263?e unive
rzalije \par\pard\ql \li3550\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex92 \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1623?\u1633?\u1613?\u1600?\u1608? \u1623?\u1580?\u
1612?\u1576?\u1590? \u1589?\u1609?\u1600?\u1607?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-26
harscalex100 Lahko je uo\u265?iti da je konverzija negiraju\u263?e univer
zalije \up0 \expndtw-3\charscalex100 uvijek negiraju\u263?a univerzalija. Zna\u2
65?i, ako je sud: \u8220?Nijedno drvo \up0 \expndtw-3\charscalex100 nije \u355?i
votinja\u8221?, istinit, sigurno \u263?e i njegova konverzija: \u8220?Nijedna \u
p0 \expndtw0\charscalex104 \u355?ivotinja nije drvo\u8221?, biti istinita. Iz ov
og primjera je tako\u266?er \up0 \expndtw0\charscalex100 postalo jasno da se
kod konverzije negiraju\u263?e univerzalije \up0 \expndtw-3\charscalex100 kv
antitet i kvalitet suda nikada ne mijenjaju. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb77\sl263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Dokazivanje ovoga je veoma lahko
budu\u263?i da je negiraju\u263?a \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalija i

stinita jedino u slu\u265?ajevima kada su predikat i \up0 \expndtw-3\char
scalex100 subjekat disparativni pojmovi. Zna\u265?i, ako predikat i subje
kt \up0 \expndtw0\charscalex100 nemaju zajedni\u265?kih objekata, onda je i n
jihova zdru\u355?enost u \up0 \expndtw-4\charscalex100 istom objektu nemogu\u
263?a, pa je sve objekte jednoga mogu\u263?e \up0 \expndtw-5\charscalex100
negirati objektima drugoga pojma, \u353?to zna\u265?i da nema razlike koji \up0
\expndtw-5\charscalex100 \u263?e od njih biti predikat, a koji subjekt. \par\pa
rd\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Obja\u353?njenje
gornje argumentacije kroz primjer: \par\pard\qj \li1248\ri943\sb43\sl-280\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Pod pretpostavkom da je sud: \u8220?Nijed
no drvo nije \u355?ivotinja\u8221?, \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 istinit,
sigurno \u263?e biti istinita i njegova konverzija: \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 \u8220?Nijedna \par\pard\ql \li1248\sb1\sl-255\slmult0\tx5368 \up0 \expndtw0\
charscalex100 \u355?ivotinja nije drvo.\u8221? U slu\u265?aju da sud: \tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Nijedno drvo nije \par\pard\qj \li1248\r
i907\sb0\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u355?ivotinja\u8221?, bud
e neistinit, onda njegova kontradikcija mora biti \line \up0 \expndtw-1\charscal
ex100 istinita, tj.: \up0 \expndtw0\charscalex100 \u8220?Neke \u355?ivotinje
su drve\u263?e.\u8221? Tako\u266?er, i prosta \line \up0 \expndtw0\charscale
x101 konverzija ovoga suda treba biti istinita, tj.: \u8220?Neka drve\u263?a su
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u355?ivotinje.\u8221? Sada, ako uporedimo
posljednji dobiveni sud: \u8220?Neka \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 drve\u2
63?a su \u355?ivotinje\u8221?, sa na\u353?om prvom pretpostavkom: \u8220?Nijedno
\line \up0 \expndtw0\charscalex100 drvo nije \u355?ivotinja\u8221?, uvidjet \u2
63?emo da su oni u kontradiktornom \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 odnosu, a
dokazano je da kod kontradikcije istinito\u353?\u263?u jednoga \line \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 suda zaklju\u265?ujemo neistinitost drugoga suda i obrnuto.
Me\u266?utim, \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 na ovom slu\u265?aju vidimo da
su oba suda istinita, \u353?to ne mo\u355?e biti \line \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 ta\u265?no. Prema tome, ovim je dokazano da je konverzija negiraju\u263?e
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalije uvijek negiraju\u263?a univerza
lija. \par\pard\ql \li1608\sb75\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Nas
tavak rasprave: \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\
sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb19\s
l-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 241 \par
\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg242}{\
bkmkend Pg242}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl
charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako obratimo pa\u355?nju na gore
predo\u265?enu argumentaciju, \up0 \expndtw-2\charscalex100 shvatit \u263?emo k
orist i ulogu kontradikcije i proste konverzije pri \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 argumentiranju, bilo da se \u355?eli ne\u353?to potvrditi ili pore\u263?i. \pa
r\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Obja\u353?nj
enje: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0\tx4263 \up0 \expndtw-2\charscalex
100 Pretpostavimo da je sud: \tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?Nijedn
o drvo nije \u355?ivotinja\u8221?, \par\pard\qj \li1248\ri924\sb17\sl-263\slm
ult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 istinit. Prema tome, njegova kontradikcija: \
u8220?Neke \u355?ivotinje su \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 drvo\u8221?, je
neistinita. Ovaj sud dobiven kontradikcijom predstavlja \line \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 konverziju originalnog suda: \u8220?Neka drve\u263?a su \u355?ivoti
nje\u8221?, iz \u265?ega \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 slijedi da je i sud
dobiven konverzijom neispravan (drugo pravilo \line \up0 \expndtw0\charscalex10
4 prostih konverzija). Ako je original neispravan, njegova \line \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 kontradikcija: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8220?Nijedno
drvo nije \u355?ivotinja\u8221?, je ispravna, \u353?to \line \up0 \expndt
w-3\charscalex100 dokazuje istinitost suda s po\u265?etka argumentacije. \par\pa
rd\qj \li1248\ri932\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Toko
m ove argumentacije iz istinitosti originala je izveden \up0 \expndtw-1\charscal
ex100 zaklju\u265?ak o neistinitosti kontradikcije, a onda je iz neistinitosti \

up0 \expndtw0\charscalex101 proste konverzije izveden zaklju\u265?ak o neis
tinitosti njenog \up0 \expndtw0\charscalex100 originala, i naposljetku, i
z neistinitosti originala proste \up0 \expndtw-2\charscalex100 konverzije
zaklju\u265?eno je o istinitosti njegove kontradikcije koja \up0 \expndtw-2\char
scalex100 je jednaka prvom originalu. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \
up0 \expndtw-4\charscalex100 Autor knjige merhum Muzafer ka\u355?e sljede\u263?e
: \par\pard\qj \li1248\ri924\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscale
x100 \u8220?U logici postoji mno\u353?tvo dokaza sli\u265?nih ovom, i zbog toga
\line \up0 \expndtw0\charscalex103 je u ovu temu neophodno ulo\u355?iti vi\u353?
e truda i pa\u355?nje dok se ne \line \up0 \expndtw0\charscalex107 stekne takva
sposobnost zapa\u355?anja i razlu\u265?ivanja da se \line \up0 \expndtw-3
\charscalex100 najmanjim i\u353?aretom razumijeva problem i njegovo rje\u353?enj
e.\u8221? \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276
par\pard\ql\li1248\sb55\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupe
rsub\cf1\f2\fs24 242 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\s
l-240{\bkmkstart Pg243}{\bkmkend Pg243}\par\pard\ql \li2198\sb0\sl-264\slmult0 \
0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Negiraju\u263?a partikula
rija nema konverzije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248
\ri937\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 Op\u263?e pravilo negiraju\u263?e partikularije jeste da ona nema ni
ti \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalne niti partikularne konverzije. \par\
pard\qj \li1248\ri937\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Pit
anje: Kako je mogu\u263?e da negiraju\u263?a partikularija nema \up0 \expndtw-3\
charscalex100 konverzije? \par\pard\qj \li1248\ri933\sb55\sl-262\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw-4\charscalex100 Odgovor: U sudu negiraju\u263?e partikularije subje
kt je opse\u355?niji \line \up0 \expndtw0\charscalex102 od predikata. Naprimjer,
u sudu: \u8220?Neke \u355?ivotinje nisu ljudi\u8221?, \line \up0 \expndtw-2\ch
arscalex100 pojam \u355?ivotinja \u353?ireg je opsega od pojma \u265?ovjek. U\u3
55?im pojmom \line \up0 \expndtw0\charscalex107 se ne mo\u355?e negirati eks
tenzivniji bez obzira na njihov \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 univerza
lni ili partikularni oblik, budu\u263?i da objektima kojim \line \up0 \ex
pndtw-1\charscalex100 odgovara u\u355?i pojam nu\u355?no odgovara i \u353?iri. P
rema tome, sudovi: \line \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Nijedan \u265?ovjek
nije \u355?ivotinja\u8221?, i: \u8220?Neki ljudi nisu \u355?ivotinje\u8221?, \
line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nisu ispravni. \par\pard\ql \li2333\sb0\sl-26
\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Disjunktivni sudovi nemaju konverziju \par\pard\qj
\up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Po\u353?to disjunkcija
govori o razdvojenosti dviju strana \line \up0 \expndtw0\charscalex101 kon
dicionalnoga suda, konverzija u njenom slu\u265?aju ne bi dala \line \up0 \expnd
tw-2\charscalex100 nikakvu korist. Naprimjer, strane u sudu: \u8220?Broj je ili
neparan ili \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 paran\u8221?, mogu zamjeniti
mjesta, a da se pri tome u samom \line \up0 \expndtw0\charscalex104 origi
nalu ne dogodi promjena. Dakle, nema razlike da li sud \line \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 glasi: \u8220?Broj je paran ili neparan\u8221?, ili: \u8220?Broj je n
eparan ili paran.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri938\sb76\sl-265\slmult0\fi360 \u
p0 \expndtw0\charscalex104 Naravno, disjunktivni sud je mogu\u263?e izre\u2
63?i u obliku \up0 \expndtw-3\charscalex100 kategori\u265?kog suda. Gornji p
rimjer u oblik kategori\u265?kog suda \up0 \expndtw-3\charscalex100 glasi: \u
8220?Broj se dijeli na paran i neparan.\u8221? Konverzija ovoga suda: \up0 \expn
dtw0\charscalex101 \u8220?Ono \u353?to se dijeli na parno i neparano jeste broj\
u8221?, tako\u266?er, ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 donosi ni\u353?ta novo. \

0{\bkmkstart Pg244}{\bkmkend Pg244}\par\pard\ql \li2859\sb0\sl-264\slmult0 \par\
xpndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Konverzija kontradiktornog \p
ar\pard\ql \li3716\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 (\u1594?\u1633?\u1600?\u1605?\u1620? \u1589?\u1609?\u1600?\u160
64\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Konverzija kontradiktornog ili ko
ntrapozicija je ustvari drugi \line \up0 \expndtw0\charscalex101 oblik konverzi
je, u kojoj se istinito\u353?\u263?u originala dokazuje \line \up0 \expndt
w-4\charscalex100 istinitost konverziranog suda. Postoje dva metoda da bi se dob
ila \line \up0 \expndtw0\charscalex105 ova vrsta konverzije, tradicionalni
i moderni metod. \line \up0 \expndtw0\charscalex102 Tradicionalni metod
su primjenjivali prija\u353?nji u\u265?enjaci, a \line \up0 \expndtw-4\char
scalex100 moderni metod, kao \u353?to mu i ime ka\u355?e, poti\u265?e iz novijeg
perioda. \par\pard\ql \li1248\ri937\sb72\sl-270\slmult0\fi360\tx1608 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 1. Saglasna konverzija kontradiktornog (\u1603?\u1601? \u15
75?\u1627?\u1616? \u1594?\u1600?\u1633?\u1605?\u1600?\u1620? \u1589?\u1609?\u160
0?\u1607?) \line\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ovaj metod su u\u265?enjaci p
rimjenjivali u pro\u353?losti. Budu\u263?i da \line \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 je sud dobijen konverzijom kontradiktornog istoga kvaliteta kao \line \up0 \e
xpndtw0\charscalex100 i njegov original, u njegovom nazivu pridodana je
i rije\u265? \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?saglasna\u8221? da bi
time bilo ukazano na ovu \u265?injenicu. Ove \line \up0 \expndtw-3\chars
calex100 konverzija se dobija zamjenom mjesta dviju strana suda, koje su \line \
up0 \expndtw0\charscalex101 prije toga transformirane u sebi kontradiktorne
oblike, sa \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 o\u265?uvanjem istinitosti s
uda i kvaliteta. Prema tome, saglasna \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 k
onverzija kontradiktornog suda sljede\u263?eg originala: \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 \u8220?Svaki \par\pard\qj \li1248\ri885\sb19\sl-260\slmult0 \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 pisac je \u265?ovjek\u8221?, glasi: \u8220?Svaki \u8222?ne\
u265?ovjek\u8223? je \u8222?nepisac\u8223?.\u8221? Prilikom \up0 \expndtw-4\char
scalex100 ove konverzije i\u353?lo se sljede\u263?im redom: \par\pard\qj \li1248
\ri937\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 a. transformacija
subjekta i predikta u kontardiktorne \up0 \expndtw-2\charscalex100 oblike.
U gornjem primjeru pojam pisac je transformiran u \up0 \expndtw-2\chars
calex100 nepisca, a \u265?ovjek u ne\u265?ovjeka. \par\pard\qj \li1248\ri941\sb8
0\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. zamjena mjesta subjek
ta i predikata u konverziranom \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sudu. \pa
r\pard\qj \li1248\ri940\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 c
. o\u265?uvanje kvaliteta suda, odnosno, ako je original suda \up0 \expndtw0\ch
arscalex103 bio negiraju\u263?i, konverzija treba biti negiraju\u263?a. Isto vri
jedi u \up0 \expndtw-3\charscalex100 slu\u265?aju afirmiraju\u263?eg originala.
\par\pard\ql \li1608\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 d. O\u26
5?uvanje istinitosti suda. \par\pard\li1243\sb70\sl-264\slmult0\fi364\tx5936\tx6
282 \up0 \expndtw0\charscalex100 2. Nesaglasna konverzija kontradiktornog\tab
\up0 \expndtw0\charscalex100 (\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 \u1594?\u1600?\
u1633?\u1605?\u1620? \u1589?\u1609?\u1600?\u1607?\par\pard\li1243\sb1\sl-264\slm
ult0\fi0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u1601?\u1600?\u1612?\u1576?\u1582?\u1616?
)\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0
td\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg245}{\bkmkend Pg245}
\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \
par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \pa

\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Zbog toga \u353?to kod metode konverzije u\u265?enja
ka novijeg doba \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 kvalitet suda ne ostaje
isti ovaj metod se naziva nesaglasna \line \up0 \expndtw0\charscalex100 kon
verzija kontradiktornog. Konverzija kontradiktornog po \line \up0 \expndtw-2
\charscalex100 mi\u353?ljenju ove skupine u\u265?enjaka glasi: Promjena jednoga
suda u \line \up0 \expndtw0\charscalex103 drugi tako da je subjekt novoga suda k
ontradikcija predikata \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 originalnoga suda,
a predikat novoga suda isto \u353?to i subjekt \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 originalnog suda, sa o\u265?uvanjem istinitosti, ali ne i kval
iteta. \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Naprimjer, nesaglasna konverzija kont
radiktornog, originalnog \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 suda: \u8220?Svaki
pisac je \u265?ovjek\u8221?, glasi: \u8220?Nijedan \u8222?ne \u265?ovjek\u8223?
nije \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pisac.\u8221? \par\pard\ql \li1608\sb57
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Pravilo kvantiteta suda pri konver
ziji kontradiktornog: \par\pard\qj \li1248\ri938\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-2\charscalex100 Pravilo negiraju\u263?eg suda u ovom slu\u265?aju jedna
ko je pravilu \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 afirmiraju\u263?eg suda pri pr
ostoj konverziji, a pravilo afirmiraju\u263?eg \line \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 suda je jednako pravilu negiraju\u263?eg suda. Prema tome, mo\u355?e se \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 re\u263?i: \par\pard\qj \li1248\ri932\sb59\sl-260
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 1. kontrapozicija negiraju\u263?e
univerzalije je negiraju\u263?a \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 partikula
rija. U saglasnoj konverziji kontradiktornog ova \line \up0 \expndtw-3
\charscalex100 partikularija \u263?e biti negiraju\u263?a, a u nesaglasnoj afirm
iraju\u263?a. \par\pard\li1608\sb78\sl-264\slmult0\fi0\tx3608\tx4900\tx6358\tx68
59 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2. kontarpozicija\tab \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 negiraju\u263?e\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 partikularije\tab \up0 \
expndtw-2\charscalex100 je\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 opet\par\pard\qj \l
i1248\ri936\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikularija, s
tim da je po metodi prija\u353?njih u\u265?enjaka ona \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 negiraju\u263?a, a po metodi modernih u\u265?enjaka afirmiraju\u263?a
. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb51\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscale
x100 3. kontrapozicija afirmativne univerzalije je univerzalija, s \up0 \expndt
w0\charscalex104 tim da je po metodi prija\u353?njih u\u265?enjaka ona negiraju\
u263?a, a po \up0 \expndtw-3\charscalex100 metodi novijih u\u265?enjaka afirmira
ju\u263?a. \par\pard\ql \li1608\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 4. afirmiraju\u263?a partikularija nema kontrapoziciju. \par\pard\ql \li6899\

0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 5. P\ul0\nosupersu
b\cf22\f23\fs22 OGLAVLJE \par\pard\ql \li2813\sb123\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 IZVO\u272?ENJE ZAKLJU\u268?AKA \par\pard\ql \li3423\sb70\sl-322
\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex61 \ul0\nosupersub\cf24\f25\fs28 ( \u1610?\u16
04?\u1575?\u1584?\u1586?\u1590? \up0 \expndtw-12\charscalex91 \u1604?\u1575?\u15
75? \u1579?\u1586?\u1576?\u1580?\u1616?) \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0
paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg249}{\bkmkend Pg249}\par\pard\ql \li399
126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Uvo
d \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb113\sl-264
\slmult0\fi357 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Svaki
\u265?ovjek, bez izuzetka, svakodnevno se podvrgava i \line \up0 \expndtw0

\charscalex100 koristi razli\u265?itim oblicima zaklju\u265?ivanja. Me\u266?
utim, gotovo \line \up0 \expndtw0\charscalex111 nimalo pa\u355?nje se ne ob
ra\u263?a na vrstu, pravila i naziv \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 arg
umentacije koja se koristi. Naprimjer, kada u daljini vidimo \line \up0 \expndtw
-2\charscalex100 gust dim, odmah zaklju\u265?ujemo da tamo negdje gori vatra. Ov
aj \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 proces, nastao zapa\u355?anjem dima, jedn
a je vrsta zaklju\u265?ivanja. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb52\sl-270\slmult0\fi
360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Svaki oblik zaklju\u265?ivanja u logici j
e posebno obra\u266?en, a \up0 \expndtw0\charscalex103 njegova pravila su potan
ko obja\u353?njena radi o\u265?uvanja uma od \up0 \expndtw-3\charscalex100 mogu\
u263?e gre\u353?ke. \par\pard\qj \li1248\ri941\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw0\charscalex101 Poglavlje o zaklju\u265?ivanju jedno je od najva\u355?niji
h, ako ne i \up0 \expndtw0\charscalex105 najva\u355?nije u logici, dok su sva os
tala samo uvod za njegovo \up0 \expndtw-3\charscalex100 ispravno razumijevanje.
\par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Na samom
po\u265?etku navedimo definiciju zaklju\u265?ivanja: \par\pard\qj \li1248\ri938\
sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u8220?Zaklju\u265?ivanje
je
razumijevanje
nepoznate
tvrdnje \up0 \expndtw-3\charscalex100 po
sredstvom nekoliko poznatih tvrdnji.\u8221? \par\pard\qj \li1248\ri890\sb57\sl-2
64\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Obja\u353?njenje: Na pitanje: \u8
220?\u352?ta je to zgrada?\u8221?, odgovorit \u263?emo \line \up0 \expndtw0\char
scalex100 da je to jedan skup sa\u265?injen od betona, \u355?eljeza, ci
gle itd. \line \up0 \expndtw0\charscalex100 Me\u266?utim, pitanje je da li svi
ovi dijelovi i navedeni materijali \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 trebaju b
iti u nekom odre\u266?enom odnosu i redu ili je dovoljno da \line \up0 \expndtw2\charscalex100 budu na jednoj hrpi koja \u263?e sama po sebi predstavljati zgra
du?! \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 Sigurno je da hrpa materijala ne
predstavlja zgradu koja \u263?e \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nastati j
edino ako se ovi materijali oblikuju odre\u266?enim pravilima \line \up0 \expndt
w0\charscalex102 i zakonitostima. Isti princip vrijedi i u procesu zaklju\u265?i
vanja. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ta\u265?no je da se pri zaklju\u265?i
vanju posredstvom poznanica sti\u355?e do \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ne
poznanice, ali sam taj proces ima svoje ta\u265?no odre\u266?ene uvjete. \par\pa
rw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg250}{\bkmkend Pg250}\par\pard\ql
s23 Vrste zaklju\u269?ivanja \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
f4\fs23 U logici postoje tri oblika zaklju\u265?ivanja: \par\pard\ql \li1608\sb5
7\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex96 1. Dedukcija (\u1588?\u1576?\u16
33?\u1604?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 2. Analogija (\u1611?\u1600?\u1633?\u1579?\u1617?\u1585?), \par\pard\ql \li
1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-9\charscalex100 3. Indukcija (\u1569?\u1
575?\u1585?\u1600?\u1605?\u1600?\u1586?\u1590? \u1575?). \par\pard\ql \li3464\sb
0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3464\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\chars
calex91 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Dedukcija \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u158
1608\ri3812\sb30\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Posmatrajmo sljede
\u263?i primjer: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u264?ovjek je \u355?ivotinja. \p
ar\pard\ql \li1608\sb47\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Svaka \u355
?ivotinja je bi\u263?e koje osje\u263?a. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prema tome: \u264?ovjek je bi\u263?e koje osje\u
263?a. \par\pard\qj \li1248\ri941\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\char
scalex100 Naziv ovog zaklju\u265?ivanja je dedukcija. Dakle, dedukcija je \line

\up0 \expndtw0\charscalex100 izvo\u266?enje posebnog iz op\u263?eg, drugim
rije\u265?ima kod ovoga \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 zaklju\u265?ivanja
uvijek se univerzalni sud prenosi na njegove \line \up0 \expndtw-3\chars
calex100 objekte. \par\pard\ql \li3322\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3322\sb
132\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex94 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Ind
ukcija \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1569?\u1575?\u1585?\u1600?\u1605?\u1600?\u
1586?\u1590? \u1575?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li124
8\ri935\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Indukcija je
logi\u265?ki postupak zaklju\u265?ivanja, suprotan \up0 \expndtw0\charsc
alex103 dedukciji, u kome se um kre\u263?e od pojedina\u265?nih iskustava ka \up
0 \expndtw-3\charscalex100 op\u263?enitom zakononu. \par\pard\qj \li1248\ri925\s
b80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Primjer: Nakon navo\u26
6?enja nekoliko pojedina\u265?nih sudova: \line \up0 \expndtw0\charscalex103
\u8220?\u264?ovjek je vrsta \u355?ivotinje i bi\u263?e koje osje\u263?a\u8221?,
\u8220?Krava je vrsta \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u355?ivotinje i bi\u2
63?e koje osje\u263?a\u8221?, \u8220?Ovca je vrsta \u355?ivotinje i bi\u263?e ko
je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 osje\u263?a\u8221?, itd., izvodimo zaklju
\u265?ak: \u8220?\u354?ivotinja je bi\u263?e koje osje\u263?a.\u8221? \par\pard\
23 Analogija\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1611?\u1600?\u1633?\u1579?\u1600?\u1
617?\u1585?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri931\s
b111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 U logici je analo\u35
3?ko zaklju\u265?ivanje postupak u kojem se \line \up0 \expndtw-1\charscale
x100 zaklju\u265?ak o nekom pojedina\u265?nom slu\u265?aju izvodi iz drug
og \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pojedina\u265?nog slu\u265?aja. Drugim ri
je\u265?ima, analogija je preno\u353?enje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 su
da jednog posebnog slu\u265?aja na drugi posebni slu\u265?aj, uzimaju\u263?i \li
ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 pri tome u obzir njihovu sli\u265?nost u nekim
osobinama. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 Naprimjer: \par\pard\qj \li1608\ri3969\sb0\sl-340\slmult0 \up0 \expndtw-4\char
scalex100 Hasan je po\u355?rtvovan u\u265?enik. \line \up0 \expndtw-4\charscalex
100 Husejn je Hasanov brat. \par\pard\ql \li1608\sb37\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 Prema tome: Husejn je, tako\u266?er, po\u355?rtvovan u\u265?e
nik. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charsc
alex100 Kao \u353?to se na primjeru vidi, sud o Hasanu da je po\u355?rtvovan, \l
ine \up0 \expndtw-3\charscalex100 zbog zajedni\u265?ke osobine da su bra\u263?a,
prenesen je na Husejna. \par\pard\qj \li1248\ri926\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 Temeljna razlika koja dedukciju odvaja od preo
stala dva \up0 \expndtw-3\charscalex100 oblika zaklju\u265?ivanja predstavlja p
ouzdanost rezultata dedukcije, i \up0 \expndtw-3\charscalex100 nepouzdanost rezu
ltata indukcije i analogije. \par\pard\ql \li1608\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 Postoje dva oblika indukcije: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 1. potpuna indukcija, \par\pard\ql \li
1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2. nepotpuna indukcija.
00 Rezultati potpune indukcije za razliku od nepotpune su ta\u265?ni. \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 Tako\u266?er, naknadno \u263?e biti govora o tome da nepotpu
na indukcija \up0 \expndtw0\charscalex100 i analogija daju sigurne rezultate u s
lu\u265?ajevima gdje se otkrije \up0 \expndtw-3\charscalex100 pouzdani uzrok s
uda. Naravno, indukcija i analogija u ovim \up0 \expndtw-1\charscalex100 sl
u\u265?ajevima utemeljeni su na prikrivenoj dedukciji zbog \u265?ega i \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 daju sigurne rezultate. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb56\sl-
265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Rezultat dedukcije je sigurno

ta\u265?an. Naprimjer, nakon \up0 \expndtw-3\charscalex100 tvrdnji: \u8220?Sv
ijet je promjenjiv\u8221?, \u8220?Sve \u353?to je promjenjivo stvoreno \up0 \exp
ndtw-1\charscalex100 je\u8221?, razumu ne preostaje ni\u353?ta drugo nego da izv
u\u265?e zaklju\u265?ak: \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u8220?Svijet je stvore
n.\u8221? Dakle, zaklju\u265?ak izveden iz ovih dviju \up0 \expndtw-4\char
scalex100 premisa predstavlja razumsku nu\u355?nost. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl
4\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Definicija d
edukcije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri940\sb109
Definicija dedukcije glasi: \u8220?Dedukcija je govor sa\u265?injen od \up0 \exp
ndtw0\charscalex101 nekoliko uvodnih tvrdnji \u265?ije prihvatanje razum primora
va na \up0 \expndtw0\charscalex101 prihvatanje nove tvrdnje koja, ustvari,
predstavlja rezultat \up0 \expndtw-3\charscalex100 uvodnih premisa.\u8221? \par
0 \expndtw-3\charscalex100 Dedukcija kod evropskih i islamskih u\u265?enjaka \pa
lt0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Neki evropski u\u265?enjaci, poput Doppa
, dedukciju su definirali \up0 \expndtw-4\charscalex100 na sljede\u263?i na\u265
?in: \u8220?Dedukcija predstavlja niz premisa i rezultat.\u8221? \up0 \expndtw-4
\charscalex100 Oni su, dakle, mi\u353?ljenja da je dedukcija sastavljena
od niza \up0 \expndtw0\charscalex101 premisa i njihova rezultata, dok islamski
mislioci ne smatraju \up0 \expndtw-2\charscalex100 rezultat dijelom dedukcije.
Rezultat je, po njima, zapravo nu\u355?ni \up0 \expndtw-3\charscalex100 produkt
uvodnih premisa, a ne dio dedukcije. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb58\sl-262\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ova razlika mi\u353?ljenja sli\u265?n
a je razila\u355?enju oko definicije \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 tvr
dnje (\u1603?\u1600?\u1632?\u1584?\u1592?\u1585?), o \u265?emu je bilo rije\u265
?i na po\u265?etku knjige. Fahru \line \up0 \expndtw0\charscalex102 Razi je bi
o mi\u353?ljenja da je tvrdnja sa\u265?injena iz nekoliko \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex101 predod\u355?bi sa dodatkom sudstvenog odnosa ( \u1623?\u163
3?\u1617?\u1609?\u1586? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?) i suda \line \up0 \expndtw
-2\charscalex100 (\u1615?\u1609?\u1586?). Suprotno njemu, Mulla Sadra i drugi lo
gi\u265?ari mi\u353?ljenja su \line \up0 \expndtw0\charscalex102 da tvrdnja nije
slo\u355?ena i nju \u265?ini jedino sud o odnosu izme\u266?u \line \up0 \expndt
w-1\charscalex100 pojmova, a pojmovi predstavlju uvjete ostvarenja tvrdnje, a ne
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 njegove dijelove. \par\pard\ql \li1248\sb0\
d\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg253}{\bkmkend Pg253}\par\pard\ql \li3375\sb0\sl-264\sl
lt0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela dedukcije
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Dedukciju je mogu\u26
3?e podjeliti: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscale
x114 a. sa aspekta forme (\u1583?\u1571?\u1633?\u1600?\u1624? \u1626? \u1583?\u
1585?\u1627?\u1591?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\ch
arscalex103 b. sa aspekta sadr\u355?aja (\u1617?\u1583? \u1575?\u1627?\u1616?)
i premisa. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10

0 Sa aspekta oblika i forme dedukcija se dijeli na: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 a. povezanu dedukciju ( \u1629?\u162
0?\u1575?\u1585?\u1600?\u1586?\u1604?\u1575? \u1588?\u1576? \up0 \expndtw0\chars
calex101 \u1632?), \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\cha
rscalex93 b. rastavljenu dedukciju (\u1629?\u1574?\u1576?\u1621?\u1600?\u1579?\
u1600?\u1586?\u1590?\u1575? \u1588?\u1576?\u1633?\u1604?). \par\pard\ql \li3274\
scalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Povezana dedukcija \par\pard\qj \li1248\sb
dtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Povezana dedukcija je ona vrsta d
edukcije \u265?iji se rezultat \up0 \expndtw0\charscalex104 nalazi razbacan u nj
enim premisama, zna\u265?i da se rezultat ne \up0 \expndtw-1\charscalex100 nalaz
i cio na jednom mjestu u premisama, kao \u353?to je to na \up0 \expndtw3\charscalex100 sljede\u263?em primjeru: \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Svijet je promjenjiv. \par\pard\qj \li1608\ri337
6\sb10\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sve \u353?to je promjenjivo
stvoreno je. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dakle: Svijet je stvoren. \par\pard\q
j \li1248\ri939\sb70\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Uz malo
pa\u355?nje lahko je uo\u265?iti da se rezultat dedukcije nalazi \up0 \expndtw-4
\charscalex100 u uvodnim premisama. \par\pard\ql \li1999\sb0\sl-264\slmult0 \par
\pard\ql\li1999\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersu
b\cf2\f3\fs23 Povezana dedukcija sa aspekta forme \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\
u1583?\u1585?\u1627?\u1600?\u1591?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par
\pard\qj\li1248\ri938\sb140\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 P
ovezana dedukcija je uvijek sa\u265?injena od dviju premisa \line \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 koje imaju jedan zajedni\u265?ki \u265?lan. U gornj
em primjeru rije\u265? \line \up0 \expndtw0\charscalex101 promjenjiv nalazi se
u obje premise. Dio koji se nalazi u obje \line \up0 \expndtw0\charscalex102 pr
emise naziva se srednji termin \up0 \expndtw0\charscalex100 ( \u1598?\u1600
?\u1590?\u1626? \u1584?\u1586?) i ima ulogu \par\pard\ql \li1248\sb17\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 povezivanja dvije premise. \par\pard\ql \l
scalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Rezultat dedukcije \par\pard\ql \li1608\sb
alex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Voda je te\u265?nost. \par\pard\ql \li1608\s
b57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Svaka te\u265?nost ima tijelo.
\par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prema tom
e: Voda ima tijelo. \par\pard\qj \li1246\ri877\sb80\sl-260\slmult0\fi362 \up0 \e
xpndtw0\charscalex101 Rezultat dedukcije uvijek je sa\u265?injen od dvaju dijelo
va. U \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 gornjem primjeru prvi dio je voda, koj
i se naziva manji termin \line \up0 \expndtw0\charscalex102 (\u1585?\u1600?\u159
4?\u1591?\u1575? \u1584?\u1586?), a drugi dio je tijelo, koji se naziva ve\u263?
i termin ( \u1584?\u1586? \line \up0 \expndtw-10\charscalex90 \u1585?\u1600?\u15
80?\u1608?\u1575?). \par\pard\qj \li1248\ri943\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-2\charscalex100 Premisa u kojoj se nalazi manji termin naziva se
mala \up0 \expndtw0\charscalex101 premisa (\u1628?\u1585?\u1600?\u1594?\u1591?)
, a premisa u kojoj se nalazi ve\u263?i termin naziva \up0 \expndtw-2\charscalex
100 se velika premisa (\u1628?\u1585?\u1600?\u1580?\u1608?). \par\pard\qj \li124
8\ri891\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Poznavanje ovih
logi\u265?kih pojmova je neophodno kao \u353?to je u \up0 \expndtw0\charscalex10
0 matematici neophodno poznavanje znakova. U suprotnom, \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 nepoznavanje ovih terminina sigurno \u263?e proizvesti probleme
\up0 \expndtw0\charscalex101 prilikom primjene dedukcije, po\u353?to ve\u263?in
a gre\u353?aka u nau\u265?nim \up0 \expndtw0\charscalex102 raspravama poti\u265

?e usljed nepoznavanja granica premisa i \up0 \expndtw-4\charscalex100 mije
\u353?anja izme\u266?u premisa i rezultata. \par\pard\ql \li2892\sb0\sl-264\slmu
nosupersub\cf2\f3\fs23 Podjela povezane dedukcije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-26
harscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Povezana dedukcija se na osnovu vr
ste forme i oblika \up0 \expndtw-3\charscalex100 premisa dijeli na: \par\pard
\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 a. kategori\u265?
ki povezanu dedukciju (\u1629?\u1613?\u1600?\u1617?\u1586? \u1629?\u1620?\u1575?
\u1585?\u1586?\u1604?\u1575? \u1588?\u1576?\u1633?\u1604?), \par\pard\ql \li1608
\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 b. kondicionalno povezanu de
dukciju (\u1629?\u1599?\u1585?\u1588? \u1629?\u1620?\u1575?\u1585?\u1586?\u1604?
\u1575? \u1588?\u1576?\u1633?\u1604?). \par\pard\qj \li1248\ri933\sb52\sl-270\sl
mult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Kategori\u265?ki povezana dedukcija je
ona dedukcija kod koje su \up0 \expndtw-4\charscalex100 obje premise kategori
\u265?ki sudovi, kao \u353?to je to na sljede\u263?em \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 primjeru: \par\pard\ql \li1608\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 Svijet je promjenjiv. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Sve \u353?to je promjenjivo stvoreno je. \par\pard\ql \
80\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg255}{\bkmkend Pg255}\par\pard\ql \li
Prema tome: Svijet je stvoren. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb60\sl-260\slmult0\fi
360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Obje premise i rezultat su kategori\u265?ki sud
ovi, sa\u265?injeni od \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjekta, predikata i kopul
e. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 Kondicionalno povezana dedukcija je ona dedukcija u kojoj \up0 \expndtw0\c
harscalex104 su jedna ili obje premise kondicionalni sudovi, kao \u353?to je na
\up0 \expndtw-3\charscalex100 sljede\u263?em primjeru: \par\pard\qj \li1608\ri28
14\sb9\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ako je broj \u265?etiri para
n, djeljiv je sa dva. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Broj \u265?etiri je paran br
oj. \par\pard\ql \li1608\sb47\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dakle
: Broj \u265?etiri je djeljiv sa dva. \par\pard\qj \li1608\ri1124\sb30\sl-320\sl
mult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prva premisa je kondicionalni sud, a druga k
ategori\u265?ki sud. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Drugi primjer: \par\pard\ql \
li1608\sb47\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Uvijek kada se \u265?ov
jek naljuti izgubi razum. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 Uvijek kada \u265?ovjek izgubi razum mogu\u263?e je
da u\u265?ini mnogo \up0 \expndtw-3\charscalex100 gre\u353?aka. \par\pard\qj \l
i1248\ri941\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Dakle: Uvijek
kada se \u265?ovjek naljuti mogu\u263?e je da u\u265?ini \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 mnogo gre\u353?aka. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb52\sl-270\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex103 U gornjoj dedukciji obje premise su kondicionalne,
a dio \up0 \expndtw-3\charscalex100 premise kada \u265?ovjek izgubi razum preds
tavlja srednji termin, tj. \up0 \expndtw-3\charscalex100 ponavlja se u obje prem
ise. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 Napomena: Kondicionalno povezana dedukcija ima mno\u353?tvo \up0 \expndt
w-4\charscalex100 podjela, ali po\u353?to ovaj tekst predstavlja prvi nivo upozn
avanja sa \up0 \expndtw-4\charscalex100 logikom, ovom prilikom ne\u263?emo s
e baviti svakom podjelom \up0 \expndtw-4\charscalex100 pojedina\u265?no. \par

start Pg256}{\bkmkend Pg256}\par\pard\ql \li2654\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql
i2654\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2654\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 \u268?etiri figure povezane dedukcij
e \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri934\sb120\sl-260
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Povezana
dedukcija sadr\u355?i tri \u265?lana: manji termin, srednji \up0 \expndtw-2\cha
rscalex100 termin i ve\u263?i termin. Ova tri \u265?lana u premisama po
vezane \up0 \expndtw-3\charscalex100 dedukcije mogu se pojaviti u sljede\u263?im
kombinacijama: \par\pard\qj \li1248\ri945\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw-2\charscalex100 1. Srednji termin je predikat manje premise, a subjekt ve\u2
63?e \up0 \expndtw-3\charscalex100 premise. Naprimjer: \par\pard\ql \li1608\sb57
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Voda je te\u265?nost. \par\pard\ql
\li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Svaka te\u265?nost im
a tijelo. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100
Prema tome: Voda ima tijelo. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb60\sl-260\slmult0\fi3
60 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Srednji termin je te\u265?nost koji se ponovio
u obje premise, kao \line \up0 \expndtw0\charscalex103 predikat manje i subjekt
ve\u263?e premise. Ovo predstavlja prvu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 figu
ru. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2. S
rednji termin je predikat u obje premise, druga figura. \par\pard\ql \li1608\sb7
7\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 3. Srednji termin je subjekt u o
bje premise, tre\u263?a figura. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb60\sl-260\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw0\charscalex104 4. \u264?etvrta figura predstavlja slu\u26
5?aj u kom je polo\u355?aj \up0 \expndtw-1\charscalex100 srednjeg termina su
protan prvoj figuri. Dakle, srednji termin je \up0 \expndtw-3\charscalex100 subj
ekt manje, a predikat ve\u263?e premise. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb80\sl-260\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Od ovih \u265?etiriju figura naj
prirodnija i najjasnija je prva \up0 \expndtw-1\charscalex100 figura, a onda
nizom kako su navedene. Druga figura je jasnija \up0 \expndtw-2\charscalex100 o
d tre\u263?e, a \u265?etvrta figura je najkompliciranija za izvo\u266?en
je \up0 \expndtw-5\charscalex100 zaklju\u265?aka. \par\pard\qj \li1248\ri928\sb5
4\sl-268\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Sa malo pa\u355?nje mo\u
355?e se uo\u265?iti da promjenom srednjeg \up0 \expndtw0\charscalex102 ter
mina nastaju promjene koje proces zaklju\u265?ivanja izvode iz \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 prirodnog toka i formiraju nove figure. To zna\u265?i da je promjen
a \up0 \expndtw-3\charscalex100 srednjeg termina kod druge figure utjecala na pr
omjenu polo\u355?aja \up0 \expndtw0\charscalex102 ve\u263?e premise, kod tre\u26
3?e figure na promjenu manje premise, a \up0 \expndtw-3\charscalex100 kod \u265?
etvrte figure na promjenu obiju premisa. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0
sub\cf1\f2\fs24 256 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl
-240{\bkmkstart Pg257}{\bkmkend Pg257}\par\pard\ql \li2057\sb0\sl-264\slmult0 \p
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Uvjeti zaklju\u269?ivanja
kod povezane dedukcije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li12
b\cf3\f4\fs23 Sve \u265?etiri figure zami\u353?ljene su kao kalupi za iz
vo\u266?enje \up0 \expndtw-1\charscalex100 zaklju\u265?aka, me\u266?utim ispravn
ost rezultata ovisi o po\u353?tivanju za \up0 \expndtw0\charscalex102 svaku figu
ru posebnih pravila. Drugim rije\u265?ima, svaka figura \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 ima posebna pravila za kvantitet i kvalitet premisa. Ovi uvjeti se \up0 \e
xpndtw0\charscalex104 dijele na op\u263?e i posebne. Op\u263?i uvjeti odnose se
na sve \u265?etiri \up0 \expndtw-5\charscalex100 figure, pored kojih svaka figur
a ima sebi svojstvene uvjete \u265?ije je \up0 \expndtw-5\charscalex100 po\u353?
tivanje obavezno. \par\pard\ql \li3708\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3708\sb

133\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Op\
u263?i uvjeti \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb113\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 a. da
obje premise ne budu negiraju\u263?e univerzalije. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. da obje premise ne budu partikular
ije. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charsc
alex100 c. da manja premisa bude negiraju\u263?a, a velika premisa \up0
\expndtw-3\charscalex100 partikularija. \par\pard\ql \li3689\sb0\sl-264\slmult0
persub\cf2\f3\fs23 Prva figura \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard
\qj\li1248\ri936\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\n
osupersub\cf3\f4\fs23 Prva figura ima dva uvjeta \u265?ije po\u353?tivanje jam\u
265?i ispravnost \up0 \expndtw-3\charscalex100 rezultata, u suprotnom rezultat n
e\u263?e biti ispravan: \par\pard\qj \li1248\ri945\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw0\charscalex101 a. Prvi uvjet je da manja premisa bude afirmativna. Z
na\u265?i \up0 \expndtw-3\charscalex100 ona ne mo\u355?e biti negiraju\u263?a, a
nije va\u355?no da li \u263?e biti univerzalna \up0 \expndtw-3\charscalex100 il
i partikularna. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw0\charscalex104 b. Drugi uvjet je da ve\u263?a premisa treba biti univerzalna
. \up0 \expndtw0\charscalex103 Zna\u265?i da ona premisa u kojoj se nalazi ve\u2
63?i termin obavezno \up0 \expndtw-3\charscalex100 treba biti univerzalna. Napri
mjer: \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Has
an je u\u265?enjak. \par\pard\qj \li1608\ri3569\sb10\sl-320\slmult0 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 Nijedan u\u265?enjak nije nepismen. \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 Zaklju\u265?ak: Hasan nije nepismen. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 257 \par\pard\s
ect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg258}{\bkmkend
Pg258}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\sl
lt0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb146\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscal
ex103 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako ne bismo ispo\u353?tovali prvo pravilo, re
zultat ne bi bio \up0 \expndtw-3\charscalex100 ispravan. Naprimjer: \par\pard\ql
\li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Hasan nije konj. \par
\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Svaki konj je
\u355?ivotinja. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 Zaklju\u265?ak: Hasan nije \u355?ivotinja. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb
80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 U ovom primjeru se vidi da
rezultat nije ispravan. Tako\u266?er, \up0 \expndtw0\charscalex103 ako se ne
ispo\u353?tuje drugi uvjet, rezultat ne\u263?e biti ta\u265?an. \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 Naprimjer: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 \u264?ovjek je \u355?ivotinja. \par\pard\ql \li1608\sb77\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Neke \u355?ivotinje su konji. \par\
pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Zaklju\u265?ak
: \u264?ovjek je konj. \par\pard\ql \li3178\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li31
3 Va\u382?no pravilo u logici \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\
qj\li1248\ri934\sb133\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\no
supersub\cf3\f4\fs23 U logici postoji pravilo poznato kao \u8220?rezultat uvijek
slijedi \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ni\u355?u premisu\u8221?. Da bismo o
bjasnili ovo pravilo, prije toga treba \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pojas
niti jedno drugo filozofsko pravilo na kojem se ono temelji. \line \up0 \expndtw
-3\charscalex100 To filozofsko pravilo glasi: Ono \u353?to daje postojanje nekoj
stvari \line \up0 \expndtw0\charscalex101 ne mo\u355?e samo nemati ono \u353?to
posjeduje stvorena stvar. Zna\u265?i, \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ako n
eko bi\u263?e \u355?eli dati osobinu ili neko savr\u353?enstvo drugome, u \line
\up0 \expndtw0\charscalex107 tom slu\u265?aju samo ono treba posjedovati t
u osobinu ili \line \up0 \expndtw0\charscalex102 savr\u353?enstvo. Nemogu\u263
?e je da bi\u263?e ono \u353?to samo ne posjeduje \line \up0 \expndtw0\charscale
x103 mo\u355?e dati drugome. Ovo je jedno filozofsko pravilo potpuno \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 utemeljeno na razumu. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb57\s
l-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Imaju\u263?i na umu ovo filozo
fsko pravilo vratimo se na\u353?oj temi \line \up0 \expndtw0\charscalex102 u log
ici. Znamo da je rezultat kod dedukcije posljedica dviju \line \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 uvodnih premisa. Prema tome, dvije premise su u polo\u355?a
ju \line \up0 \expndtw0\charscalex102 uzroka naspram rezultata. Prirodno je
da ako se premise \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razlikuju po intezitet
u, opsegu, kvantitetu i kvalitetu, rezultat \u263?e \line \up0 \expndtw-2\charsc
alex100 uvijek slijediti onu slabiju stranu premisa, jer slabiji i ja\u
265?i, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 afirmiraju\u263?i i negiraju\u263?i,
univerzalan i partikularan, zajedno \u265?ine \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\sl
t0 \par\pard\qj\li1248\ri942\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 uzrok rezultata. Dakle, rezultat je posljedica ovih d
viju stvari \up0 \expndtw-3\charscalex100 zajedno i shodno tome slijedi slabiju.
100 U slu\u265?aju da je jedna premisa bude negiraju\u263?a, a druga \u
p0 \expndtw0\charscalex101 afirmiraju\u263?a, rezultat \u263?e biti negiraju\u26
3?i. Tako\u266?er, ako je jedna \up0 \expndtw-3\charscalex100 premisa univerzali
ja, a druga partikularija, rezultat \u263?e uvijek biti \up0 \expndtw0\charscale
x105 partikularija, ili ako je jedna premisa istinita, a druga la\u355?na, \up0
\expndtw-3\charscalex100 rezultat \u263?e biti la\u355?an. \par\pard\qj \li1248\
ri939\sb51\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Sukladno ovom prav
ilu, rezultati \u265?etiriju figura ne\u263?e uvijek \up0 \expndtw-4\charscalex1
00 biti ispravni. Neki rezultati dedukcije su produktivni, a neki \up0 \
expndtw-4\charscalex100 neproduktivni, tj. beskorisni (\u1615?\u1633?\u1600?\u16
05?\u1600?\u1607?). \par\pard\ql \li2697\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2697\
roduktivni modusi prve figure \par\pard\ql \li3730\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw0\charscalex132 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1581?\u1586?\u1621?\u1616? \u
1577?\u1626?\u1585?\u1595?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj
\li1248\ri931\sb134\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Svaka pre
misa, i manja i ve\u263?a, mo\u355?e imati jednu od sljede\u263?ih \up0 \expndtw
-4\charscalex100 \u265?etiriju osobina: afirmacija, negacija, univerzalija i par
tikularija. \up0 \expndtw-2\charscalex100 S obzirom da manja premisa mo\u355?e i
mati \u265?etiri oblika kao i ve\u263?a \up0 \expndtw0\charscalex103 premisa, m
ogu\u263?e je za prvu figuru pretpostaviti \u353?esnaest \up0 \expndtw0\ch
arscalex100 kombinacija. Svaka od ovih kombinacija naziva se modus \up0 \
expndtw0\charscalex100 (\u1577?\u1585?\u1600?\u1595?). Od \u353?esnaest modus
a samo \u265?etiri su produktivna, a \up0 \expndtw-3\charscalex100 preostal
i su neproduktivni. \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-280\slmult0 \par\pard\qj\li1248\
ri933\sb83\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 1. Modus afirmat
ivne univerzalije sa afirmativnom \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzali
jom rezultira afirmativnom univerzalijom. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb57\sl-260
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Svaka tvar ima volumen. Sve \u
353?to ima volumen zauzima \up0 \expndtw-4\charscalex100 prostor. Zaklju\u265
?ak: Svaka tvar zauzima prostor. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb44\sl-280\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 2. Modus afirmativne
univerzalije
sa
negiraju\u263?om \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalijom rezultira negira
ju\u263?om univerzalijom. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw-5\charscalex100 Svaki pjesnik je \u265?ovjek. Nijedan \u265?ovjek n
ije drvo. Zaklju\u265?ak: \up0 \expndtw-5\charscalex100 Nijedan pjesnik nije drv
o. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmult

\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 3. Modus afirmativne partikularije sa afir
mativnom \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalijom rezultira afirmativnom part
ikularijom. \par\pard\qj \li1248\ri943\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4
\charscalex100 Neki ljudi su filozofi. Svaki filozof ima cilj. Zaklju\u265?ak: N
eki \up0 \expndtw-4\charscalex100 ljudi imaju cilj. \par\pard\qj \li1248\ri931\s
b44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 4. Modus afirmativne
partikularije sa negiraju\u263?om \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalijo
m rezultira negiraju\u263?om partikularijom. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb57\sl260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Neke od \u355?ivotinja su kon
ji. Nijedan konj nije \u265?ovjek. \up0 \expndtw-4\charscalex100 Zaklju\u265
?ak: Neke od \u355?ivotinja nisu ljudi. \par\pard\ql \li3612\sb0\sl-264\slmult0
persub\cf2\f3\fs23 Druga figura \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\par
d\qj\li1248\ri936\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\
nosupersub\cf3\f4\fs23 Kod druge figure, kao \u353?to je ve\u263? re\u265?eno, s
rednji termin je u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 objema premisama predikat
. Upore\u266?uju\u263?i drugu figuru sa prvom \line \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 figurom, koja ujedno predstavlja uzor i mjerilo svih ostalih \line \up
0 \expndtw0\charscalex103 figura, vidi se da je srednji termin samo promijenio m
jesto u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ve\u263?oj premisi. U manjoj premisi
srednji termin je sa\u265?uvao svoje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 prirod
no mjesto jer je prvi dio, rezultat. tako\u266?er i u manjoj \line \up
0 \expndtw-2\charscalex100 premisi prvi dio, \u353?to i predstavlja prirodni pol
o\u355?aj. U ovoj figuri \line \up0 \expndtw0\charscalex104 um se mogo lak\u353?
e kre\u263?e od uvoda ka zaklju\u265?ku u odnosu na \line \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 sljede\u263?e figure. \par\pard\ql \li3315\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\
\f3\fs23 Uvjeti druge figure \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
f4\fs23 Druga figura ima dva uvjeta: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 a. Razlikovanje kvaliteta kod uvodnih premisa, \par
\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. univerzal
nost ve\u263?e premise. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb43\sl-280\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw-4\charscalex100 Naprimjer: Neki ljudi su bijeli. Nijedan crnac
nije bijel. \up0 \expndtw-4\charscalex100 Mo\u355?e se izvesti zaklju\u265?ak:
Neki bijelci nisu crni. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 Na sljede\u263?em primjeru, budu\u263?i da prvi uvje
t nije ispo\u353?tovan, \up0 \expndtw-3\charscalex100 rezultat ne\u263?e biti is
pravan iako su premise ispravne. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pa
\f2\fs24 260 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\b
kmkstart Pg261}{\bkmkend Pg261}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard
j\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri943\sb146\sl-260\slmult0\fi360
\up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Neki ljudi su bijeli.
Svaki snijeg je bijel. Zaklju\u265?ak: Neki \up0 \expndtw-3\charscalex100 ljudi
su snijeg. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\
charscalex100 Na sljede\u263?em primjeru zbog nepo\u353?tivanja drugog uvj
eta \up0 \expndtw-2\charscalex100 rezultat ne\u263?e biti ispravan. \par\pard\qj
\li1248\ri936\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Svaki \u2
65?ovjek je razumno bi\u263?e. Neke \u355?ivotinje nisu razumno \up0 \expndtw-3\
charscalex100 bi\u263?e. Zaklju\u265?ak: Neki ljudi nisu razumno bi\u263?e. \par
0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Produktivni modusi druge
figure \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri930\sb140\s
l-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Za

drugu figuru, kao i za prvu figuru, mo\u355?e se pretpostaviti \up0 \expndtw-3\
charscalex100 \u353?esnaest modusa od kojih samo \u265?etiri daju ispravan rezul
tat. \par\pard\qj \li1608\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1608\ri932\sb120\sl260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex105 1. Modus afirmativne univer
zalije sa negiraju\u263?om \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzal
ijom rezultira negiraju\u263?om univerzalijom. \par\pard\qj \li1248\ri929\sb80\s
l-260\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Svaki kamen je \u265?vrsta mater
ija. Nijedna te\u265?nost nije \u265?vrsta \up0 \expndtw-2\charscalex100 mat
erija. Zaklju\u265?ak: Nijedan kamen nije te\u265?an. \par\pard\qj \li1608\ri932
\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex104 2. Modus negiraju\u2
63?e univerzalije sa afirmiraju\u263?om \line\tab \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 univerzalijom rezultira negiraju\u263?om univerzalijom. \par\pard\qj \li12
48\ri941\sb80\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 Nijedno drvo nije \u35
5?ivotinja. Svaki konj je \u355?ivotinja. Zaklju\u265?ak: \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 Nijedno drvo nije konj. \par\pard\qj \li1608\ri933\sb60\sl-260\slmult0\t
x1968 \up0 \expndtw0\charscalex103 3. Modus afirmiraju\u263?e partikularije
sa negiraju\u263?om \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalijom r
ezutira negiraju\u263?om partikularijom. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb44\sl-280\
slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex105 Neke od te\u265?nosti su vode. Nijedan
\u265?ovjek nije te\u265?nost. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Zaklju\u265?ak:
Neke te\u265?nosti nisu \u265?ovjek. \par\pard\qj \li1608\ri934\sb57\sl-260\slm
ult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex103 4. Modus negiraju\u263?e partikula
rije sa afirmiraju\u263?om \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzal
ijom rezultira negiraju\u263?om partikularijom. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb44\
sl-280\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Neki od ljudi nisu bijeli. Svaki pa
muk je bijel. Zaklju\u265?ak: Neki \up0 \expndtw-3\charscalex100 od ljudi nisu p
amuk. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slm
2}\par\pard\ql \li3637\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3637\sb0\sl-264\slmult0
ersub\cf2\f3\fs23 Tre\u263?a figura \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par
\pard\qj\li1248\ri920\sb114\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kod tre\u263?e figure srednji termin je u obje
ma premisama \up0 \expndtw-4\charscalex100 subjekt. Upore\u266?uju\u263?i ovu f
iguru sa prvom figurom uvidjet \u263?emo \up0 \expndtw0\charscalex105 da se razl
ikuju jedino po manjoj premisi, to zna\u265?i da velika \up0 \expndtw0\charscale
x105 premisa ima svoj prirodni polo\u355?aj, dok se kod male premise \up0 \expnd
tw-1\charscalex100 desila zamjena mjesta predikata i subjekta. Zbog ove promjene
\up0 \expndtw-3\charscalex100 kod tre\u263?e figure izvo\u266?enje zaklju\u265?
ka, tj. kretanje uma od premisa \up0 \expndtw-3\charscalex100 ka rezultatu je te
\u355?e i slo\u355?enije od druge figure. \par\pard\ql \li3361\sb0\sl-264\slmult
supersub\cf2\f3\fs23 Uvjeti tre\u263?e figure \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\sl
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 a. Afirmacija male premise, \par\pard\ql \li1608\sb57\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 b. jedna od premisa treba biti uni
verzalija. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\c
harscalex101 Naprimjer: Svako tijelo ima te\u355?inu. Neka od tjelesa nisu u \li
ne \up0 \expndtw-2\charscalex100 te\u265?nom stanju. Zaklju\u265?ak: Neke od stv
ari koje imaju te\u355?inu nisu \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 te\u265?nost
102 Ako se ne po\u353?tuje prvi uvjet, rezultat nije ispravan, kao u \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 sljede\u263?em primjeru. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb57\sl-2
60\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Nijedan \u265?ovjek nije kamen. Ne
ki od ljudi imaju tijelo. U \up0 \expndtw-1\charscalex100 ovom slu\u265?aju ne
mo\u355?e se izvesti zaklju\u265?ak: Neka kamenja \up0 \expndtw-3\charsca

lex100 nemaju tijelo. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Tako\u266?er, ako se ne po\u353?tuje drugi uvjet,
imamo neta\u265?an \up0 \expndtw-3\charscalex100 zaklju\u265?ak. \par\pard\qj
\li1248\ri941\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Neki ljudi
su bijelci. Neki ljudi su crnci. Neta\u265?no je re\u263?i: \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 Neki bijelci su crnci. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\p
2\fs24 262 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkm
kstart Pg263}{\bkmkend Pg263}\par\pard\ql \li2678\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Produktivni modusi tre\u263?e figur
e \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri939\sb120\sl-260
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Od \u35
3?esnaest mogu\u263?ih modusa kod tre\u263?e figure \u353?est modusa je \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 produktivno. \par\pard\qj \li1608\sb0\sl-260\slmult0 \par\
pard\qj\li1608\ri928\sb140\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex103 1.
Modus afirmativne univerzalije sa afirmativnom \line\tab \up0 \expndtw
-3\charscalex100 univerzalijom rezultira afirmiraju\u263?om partikularijom. \par
\pard\qj \li1248\ri944\sb60\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 Svaki \
u265?ovjek je \u355?ivotinja. Svaki \u265?ovjek je razumno bi\u263?e. \up
0 \expndtw-4\charscalex100 Zaklju\u265?ak: Neke \u355?ivotinje su razumna bi\u26
3?a. \par\pard\qj \li1608\ri935\sb80\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charsc
alex105 2. Modus afirmativne univerzalije sa negiraju\u263?om \line\tab
\up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalijom rezultira negiraju\u263?om partikul
arijom. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex
105 Svaka \u355?ivotinja je rastu\u263?e tijelo. Nijedna \u355?ivotinja nije drv
o. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Zaklju\u265?ak: Neka rastu\u263?a tijela nisu d
rvo. \par\pard\qj \li1608\ri933\sb44\sl-280\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charsc
alex102 3. Modus afirmativne partikularije sa afirmativnom \line\tab \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalijom rezultira afirmativnom partikularijom.
\par\pard\qj \li1248\ri928\sb57\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 Nek
e te\u265?nosti su crvene boje. Sve te\u265?nosti su pokretljive. \up0 \
expndtw-3\charscalex100 Zaklju\u265?ak: Neke stvari crvene boje su pokretljive.
\par\pard\qj \li1608\ri935\sb44\sl-280\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex1
03 4. Modus afirmativne univerzalije sa afirmativnom \line\tab \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 partikularijom rezultira afirmativnom partikularijom. \par
\pard\qj \li1248\ri936\sb57\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 Svaka \
u355?ivotinja ima tijelo. Neke od \u355?ivotinja su pjesnici. \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 Zaklju\u265?ak: Neka od tjelesa su pjesnici. \par\pard\qj \li
1608\ri932\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex105 5. Modus a
firmativne univerzalije sa negiraju\u263?om \line\tab \up0 \expndtw-3\char
scalex100 partikularijom rezultira negiraju\u263?om partikularijom. \par\pard\qj
\li1248\ri933\sb80\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Svako drvo je
\u265?vrsto tijelo. Neka od drve\u263?a nisu savitljiva. \up0 \expndtw-3
\charscalex100 Zaklju\u265?ak: Neka \u265?vrsta tijela nisu savitljiva. \par\par
d\qj \li1608\ri931\sb60\sl-260\slmult0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex105 6. M
odus afirmativne partikularije sa negiraju\u263?om \line\tab \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 univerzalijom rezultira negiraju\u263?om partikularijom. \par
\pard\qj \li1248\ri942\sb80\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Neki mu
slimani su Hercegovci. Nijedan musliman nije izdajnik \up0 \expndtw-4\charscalex
100 svoje domovine. Zaklju\u265?ak: Neki Hercegovci nisu izdajice svoje \up0 \ex
pndtw-4\charscalex100 domovine. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\par
ql\li6899\sb79\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\

w-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 \u268?etvrta figura \par\pard\qj \
li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb113\sl-264\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 U \u265?etvrtoj figuri s
rednji termin je subjekt male premise i \line \up0 \expndtw0\charscalex102 predi
kat velike premise. Ova figura je potpuno opre\u265?na prvoj \line \up0 \expndtw
-3\charscalex100 figuri, \up0 \expndtw0\charscalex105 zbog \u265?ega
je
izvo\u266?enje
zaklju\u265?aka
u njoj \line \up0 \expndtw-2\charscalex10
0 najkompliciranije. Iz istog razloga neki logi\u265?ari, kao i Aristotel, \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 nikako nisu raspravljali o ovoj figuri niti su je
navodili u svojim \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 djelima. \par\pard\ql \li
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Uvjeti \u269?etvrte figure \par\pard\
ndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 a. Nijedna od premisa ne smije
biti negiraju\u263?a partikularija, \par\pard\qj \li1608\ri941\sb60\sl-260\slmu
lt0\tx1968 \up0 \expndtw-1\charscalex100 b. mala premisa mora biti univerzalija
u slu\u265?aju da su obje \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 premise afirm
iraju\u263?e. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
0\charscalex105 S obzirom na posljednji uvjet, ako je mala premisa \up0
\expndtw-3\charscalex100 afirmativna partikularija, velika premisa obavezno
mora biti \up0 \expndtw-3\charscalex100 negiraju\u263?a univerzalija, i nikako
ne mo\u355?e biti afirmiraju\u263?a, jer je \up0 \expndtw-3\charscalex100 u sup
rotnom modus neproduktivan. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb80\sl-260\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-1\charscalex100 U sljede\u263?im primjerima rezultati nis
u ispravni zbog \up0 \expndtw-3\charscalex100 nepo\u353?tivanja uvjeta \u265
?etvrte figure. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw0\charscalex101 Neke \u355?ivotinje nisu ljudi. Svako razumno bi\u263?e je \u3
55?ivotinja. \line \up0 \expndtw0\charscalex102 Ovaj modus ne daje ispravan rezu
ltat jer nije ispo\u353?tovan prvi \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 uvjet da
nijedna od premisa ne smije biti negiraju\u263?a partikularija. \line \up0 \expn
dtw-5\charscalex100 Dakle, ne mo\u355?e se zaklju\u265?iti: Neki ljudi nisu razu
mna bi\u263?a. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndt
w-2\charscalex100 Neke \u355?ivotinje su ljudi. Svaka deva je \u355?ivotinja. Ov
aj modus \up0 \expndtw0\charscalex101 tako\u266?er ne daje produktivan rezultat,
ali u ovom slu\u265?aju zbog \up0 \expndtw0\charscalex102 nepo\u353?tivanja dr
ugog uvjeta za \u265?etvrtu figuru, obaveznosti \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 univerzalnosti male premise kada su obje premise afirmativne. \up0 \expndtw-4
\charscalex100 Dakle, ne mo\u355?e se zaklju\u265?iti da su neki ljudi deve. \pa
\f3\fs23 Produktivni modusi \u269?etvrte figure \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\
slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri941\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Od \u353?esnaest mogu\u263?ih modusa kod
\u265?etvrte figure pet modusa \up0 \expndtw-3\charscalex100 je produktivno. \pa
lt0\tx1968 \up0 \expndtw0\charscalex103 1. Modus afirmativne univerzalije
sa afirmativnom \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalijom rezulti
ra afirmativnom partikularijom. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb60\sl-260\slmult0 \
up0 \expndtw0\charscalex103 Svaki \u265?ovjek ima tijelo. Svako razumno bi
\u263?e je \u265?ovjek. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Zaklju\u265?ak: Neka tje
lesa su razumna bi\u263?a. \par\pard\qj \li1608\ri933\sb80\sl-260\slmult0\tx1968
\up0 \expndtw0\charscalex103 2. Modus afirmativne univerzalije sa afir

mativnom \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikularijom rezultira afirma
tivnom partikularnijom. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb60\sl-260\slmult0 \up0 \exp
ndtw0\charscalex102 Svaka \u355?ivotinja je rastu\u263?e tijelo. Neke crne stvar
i su \u355?ivotinje. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Zaklju\u265?ak: Neke crne stv
ari su rastu\u263?a tijela. \par\pard\qj \li1608\ri932\sb44\sl-280\slmult0\tx196
8 \up0 \expndtw0\charscalex104 3. Modus negiraju\u263?e univerzalije sa
afirmiraju\u263?om \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalijom rezult
ira negiraju\u263?om univerzalijom. \par\pard\qj \li1248\ri943\sb57\sl-260\slmul
t0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Nijedan konj nije drvo. Svako bi\u263?e koje r\
u355?e je konj. Zaklju\u265?ak: \up0 \expndtw-4\charscalex100 Nijedno drvo nije
bi\u263?e koje r\u355?e. \par\pard\qj \li1608\ri931\sb44\sl-280\slmult0\tx1968 \
up0 \expndtw0\charscalex104 4. Modus afirmiraju\u263?e univerzalije sa
negiraju\u263?om \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalijom rezultira
negiraju\u263?om partikularijom. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb57\sl-260\slmult0
\up0 \expndtw-1\charscalex100 Svako drvo je takve prirode da se mo\u355?e osu\u
353?iti. Nijedan \u265?ovjek \line \up0 \expndtw0\charscalex102 nije drvo. Zaklj
u\u265?ak: Neke od stvari koje se mogu su\u353?iti nisu \line \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 ljudi. \par\pard\qj \li1608\ri932\sb44\sl-280\slmult0\tx1968 \up0 \e
xpndtw0\charscalex105 5. Modus afirmiraju\u263?e patikularije sa negira
ju\u263?om \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalijom rezultira negir
aju\u263?om partikularijom. \par\pard\qj \li1248\ri939\sb57\sl-260\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Neke \u355?ivotinje su crne. Nijedan kamen nije \u355?i
votinja. Zaklju\u265?ak: \up0 \expndtw-3\charscalex100 Neke crne stvari nisu kam
en. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmul
ub\cf2\f3\fs23 Rastavljena dedukcija \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \pa
r\pard\qj\li1248\ri936\sb120\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 \
ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kod rastavavljene dedukcije sam rezultat ili nj
egova \up0 \expndtw-1\charscalex100 kontradikcija navedena je u cijelosti i
izri\u265?ito u jednoj od \up0 \expndtw-3\charscalex100 premisa, kao na pri
mjeru: \par\pard\qj \li1248\ri938\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 Ako je danas petak, sutra je ponedjeljak. Znamo da je danas \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 petak. Zaklju\u265?ak: Sutra je ponedjeljak. \par\pard\ql \l
i1608\sb57\sl-264\slmult0\tx6290 \up0 \expndtw0\charscalex100 Vidimo u ovom
primjeru da je rezultat \tab \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u8220?Sutra
je \par\pard\qj \li1248\ri929\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100
ponedjeljak\u8221? u cijelosti spomenut u jednoj od uvodnih premisa. \line \up0
\expndtw-5\charscalex100 Me\u266?utim, postavlja se pitanje da li se ova
re\u265?enica, koja je \line \up0 \expndtw0\charscalex100 rezultat gornje de
dukcije, mo\u355?e pojaviti kao potpuno neovisna \line \up0 \expndtw-3\charscale
x100 uvodna premisa? Odgovor je negativan, jer ako se re\u265?enica \lin
e \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Sutra je ponedjeljak\u8221? prihvati kao
potuno neovisna uvodna pre-\line \up0 \expndtw-1\charscalex100 misa, to bi zna\u
265?ilo da je jasna kao uvodna premisa dedukcije, a \line \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 nejasna kao rezultat dedukcije, \u353?to je u kontradikciji. Dak
le, \line \up0 \expndtw0\charscalex101 gornja re\u265?enica mo\u355?e biti jedin
o dio uvodne premise, \u353?to opet \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 podrazum
ijeva da ta premisa mora biti kondicionalna da bi \line \up0 \expndtw0\c
harscalex104 mogla u sebi sadr\u355?avati jedan neovisan sud (sam rezultat ili
\line \up0 \expndtw0\charscalex103 njenu kontradikciju) kao dio sebe. Na g
ornjem primjeru \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dedukcije, sud \u8220?Sutra
je ponedjeljak\u8221? konsekvenca je kondicion-\line \up0 \expndtw-4\charscalex
100 alnog suda koji \u265?ini prvu uvodnu premisu. \par\pard\qj \li1248\ri927\sb
47\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex106 Druga premisa, koja se nazi
va re\u265?enica izuzimanja ( \u1623?\u1613?\u1617?\u1582? \line \up0 \expndtw
-3\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1574?\u1576?\u1621?\u1579?\u1586?\u1590?\u1575?
), mo\u355?e biti predikativna re\u265?enica, kao na gornjem \line \up0 \
expndtw-3\charscalex100 primjeru, ili kondicionalna re\u265?enica, kao na sljede
\u263?em primjeru: \par\pard\qj \li1248\ri940\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw0\charscalex105 Ako je tako da je paran broj uvijek djeljiv sa dva, u tom \
up0 \expndtw-2\charscalex100 slu\u265?aju ako moja knjiga broji stotinu stranica
, djeljiva je na dva \up0 \expndtw-2\charscalex100 dijela od pedeset stranica. \
par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Nema sumnj
e da je paran broj uvijek djeljiv na dva dijela. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb60
\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Dakle, ako moja knjiga broji
stotinu stranica, djeljiva je na \up0 \expndtw-3\charscalex100 dva dijela po pe
deset stranica. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 Zaklju\u265?ak: Kod rastavljene dedukcije neophodno je da jed
na \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 od njenih premisa bude kondicionalna re\u
265?enica, me\u266?utim, \u353?ta \u263?e \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult
\nosupersub\cf3\f4\fs23 biti druga premisa, predikativna ili kondicionalna re\u2
65?enica, ovisi \up0 \expndtw0\charscalex102 o obliku prve premise. U drugoj pre
misi obavezno se navode \up0 \expndtw0\charscalex101 rije\u265?i izuze\u263?a. N
a posljednjem primjeru prva premisa je jedna \up0 \expndtw-4\charscalex100 velik
a kondicionalna re\u265?enica koja je sastavljena iz dviju manjih \up0 \expndtw3\charscalex100 kondicionalnih re\u265?enica, \u353?to je imalo za rezultat
da re\u265?enica \up0 \expndtw-3\charscalex100 izuze\u263?a bude kondicionaln
a re\u265?enica. \par\pard\ql \li2803\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2803\sb1
13\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podj
ela rastavljene dedukcije \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\l
fs23 Dobro pogledajmo sljede\u263?a dva primjera: \par\pard\qj \li1248\ri940\sb6
0\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 a. Uvijek kada temperatura
vode u ovoj posudi dostigne \up0 \expndtw-2\charscalex100 stotinu stepeni celz
ijusa, ona provri. Jo\u353? uvijek voda u ovoj \up0 \expndtw-2\charscalex10
0 posudi nije provrila. Dakle, njena temperatura nije dostigla \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 stotinu stepeni celzijusa. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb80\s
l-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. Broj x je paran ili n
eparan. Znamo da x nije paran. \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dakle, x je si
gurno neparan. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndt
w-4\charscalex100 Kao \u353?to se vidi, razlika ovih dviju rastavljenih dedukcij
a je u \up0 \expndtw-1\charscalex100 njihovim uvodnim kondicionalnim premisama.
Prva premisa u \up0 \expndtw-3\charscalex100 prvom primjeru je konjuktivni s
ud, a prva premisa drugoga \up0 \expndtw-4\charscalex100 primjera je disju
nktivni sud. Upravo zbog ovoga rastavljena \up0 \expndtw-4\charscalex100 de
dukcija se dijeli na konjuktivnu i disjunktivnu. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276
sub\cf1\f2\fs24 267 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
59\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1574?\u1576?\u1621?\u1579?\u1586?\u1590?\u1575?
\u1588?\u1576?\u1633?\u1604?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg268}{\bkmkend
Pg268}\par\pard\ql \li1507\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1507\sb0\sl-264\sl
nosupersub\cf2\f3\fs23 Metod izvo\u270?enja zaklju\u269?ka kod rastavljeno konju
ktivne \par\pard\li2873\sb2\sl-264\slmult0\fi0\tx4543\tx5557 \up0 \expndtw-6\cha
rscalex100 dedukcije \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\t \up0 \expndtw0\charscalex11
1 \u1629?\u1612?\u1576?\u1592?\u1585?\u1575?\tab \up0 \expndtw0\charscalex111 \u
1628?\tab \up0 \expndtw0\charscalex111 )\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-300\slmult0
\par\pard\ql\li1248\ri930\sb42\sl-300\slmult0\fi360\tx1608 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 Uporedimo dedukciju pod slovom \u8220?a\u8221? i sljede\u263?u dedukcij
u: \line\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 Ako Sunce iza\u266?e, no\u263? se zavr
\u353?ava. Sunce je iza\u353?lo. Dakle, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 no\
u263? se zavr\u353?ila. \par\pard\qj \li1248\ri926\sb49\sl-265\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw0\charscalex103 Kao \u353?to se vidi, na prvom primjeru druga premisa
negira \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 prvu premisu, za razliku od druge pre
mise drugoga primjera koja \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 potvr\u266?uje pr
vu premisu. Sukladno ovoj razlici i rezultati \u263?e biti \line \up0 \expndtw0\
charscalex100 druga\u265?iji. Rezultat prve dedukcije je kontradikcija uvo
dne \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 premise, a rezultat druge dedukcije je p
otvrda konsekvence. \par\pard\qj \li1248\ri900\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-2\charscalex100 Prema tome, kod rastavljeno konjuktivne dedukcije postoje
\up0 \expndtw-4\charscalex100 dva na\u265?ina izvo\u266?enja zaklju\u265?ka: \p
ar\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 1. potvrda
konsekvence potvr\u266?ivanjem uvodne premise; \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264
\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 2. negacija uvodne premise negacijom kon
sekvence. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\ch
arscalex102 Pitanje: Da li postoji drugi na\u265?in zaklju\u265?ivanja osim ovih
\up0 \expndtw0\charscalex106 dvaju na\u265?ina? Naprimjer, da li se mo\u3
55?e potvr\u266?ivanjem \up0 \expndtw-4\charscalex100 konsekvence potvrditi u
vodna premisa ili negiranjem uvodne \up0 \expndtw-4\charscalex100 premise ne
girati konsekvenca? \par\pard\qj \li1248\ri942\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 Odgovor: Ne postoji, a da bi bilo jasno, pogledajmo sljed
e\u263?e \up0 \expndtw-4\charscalex100 primjere: \par\pard\qj \li1248\ri930\sb56
\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 a. Uvijek kada se upali sija
lica, soba se osvijetli. Soba je \up0 \expndtw-1\charscalex100 osvijetljena. Da
li se mo\u355?e samim suo\u265?avanjem sa ovim sudom \up0 \expndtw-4\charscalex1
00 donijeti sigurna presuda da je sijalica upaljena? Ne mo\u355?e. Za\u353?to? \
up0 \expndtw-3\charscalex100 Zato \u353?to je mogu\u263?e da je soba osvi
jetljena i nekim drugim \up0 \expndtw-3\charscalex100 izvorom svjetlosti kao
\u353?to je Sunce. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \ex
pndtw0\charscalex102 b. Uvijek kada zrake Sunca padaju u sobu, soba je topla. \
up0 \expndtw0\charscalex101 Zrake Sunca ne padaju u sobu. I u ovom slu\
u265?aju, pored \up0 \expndtw0\charscalex102 postojanja dvaju sudova ne mo\u355
?e se izvesti zaklju\u265?ak da soba \up0 \expndtw0\charscalex101 nije topla, je
r postoji mogu\u263?nost da je ugrijana nekim drugim \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 izvorom svjetlosti. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li12
68 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900

59\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1574?\u1576?\u1621?\u1579?\u1586?\u1590?\u1575?
\u1588?\u1576?\u1633?\u1604?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg269}{\bkmkend
Pg269}\par\pard\qj \li2554\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\qj\li2554\sb0\sl-320\sl
mult0 \par\pard\qj\li2554\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\qj\li2554\ri2195\sb176\sl
-320\slmult0\fi158 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Met
od izvo\u270?enja zaklju\u269?ka kod \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 rastavl
jeno disjunktivne dedukcije \par\pard\li3380\sb56\sl-264\slmult0\fi0\tx4097\tx51
08 \up0 \expndtw-6\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\t \up0 \expndtw-3
\charscalex100 \u1629?\u1612?\u1576?\u1592?\u1601?\u1620?\u1575?\tab \up0 \expnd
tw0\charscalex120 \u1628?\tab \up0 \expndtw0\charscalex120 )\par\pard\li1248\sb0
\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb123\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charsc
alex100 Ranije je re\u265?eno da se kondicionalno disjunktivni sud dijeli\par\pa
rd\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw0\charscalex100 na:\par\pard\qj \l
i1248\ri938\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sud stvarne
disjunkcije (\u1623?\u1633?\u1605?\u1633?\u1605?\u1586? \u1623?\u1613?\u1592?\u1
601?\u1621?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?), disjunktivni sud sa \up0 \expn
dtw0\charscalex104 nemogu\u263?no\u353?\u263?u zdru\u355?enosti ( \u1606?\u1617?
\u1583?\u1612?\u1575? \u1582?\u1608?\u1620?\u1576?\u1616? \u1623?\u1613?\u1592?\
u1601?\u1621?\u1616?) i disjunktivni sud \up0 \expndtw-2\charscalex100 sa nemogu
\u263?no\u353?\u263?u isklju\u265?enja (\u1627?\u1600?\u1613?\u1582?\u1612?\u157
5? \u1582?\u1608?\u1620?\u1576?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?). \par\pard\
qj \li1248\ri941\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 U nasta
vku \u263?emo govoriti o metodu izvo\u266?enja zaklju\u265?ka za \up0 \expndtw-2
\charscalex100 svaki slu\u265?aj posebno. \par\pard\ql \li1706\sb0\sl-264\slmult
supersub\cf2\f3\fs23 Rastavljena dedukcija sa sudom stvarne disjunkcije \par\par
i360 \up0 \expndtw0\charscalex106 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako se ka\u355?e:
\u8220?Broj je paran ili neparan\u8221?, u tom slu\u265?aju \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 mogu\u263?e je da re\u265?enica izuze\u263?a bude u jednom od \u265?e
tiriju oblika, \up0 \expndtw-3\charscalex100 koji sukladno tome daju razli\u265?
ite rezultate. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 1. Znamo da je x paran \u8594? nije neparan. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 2. Znamo da je x neparan \u8594? nij
e paran. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100
3. Znamo da x nije paran \u8594? neparan je. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 4. Znamo da x nije neparan \u8594? paran j
e. \par\pard\qj \li1248\ri894\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 Dakle, u ovom obliku rastavljeno disjunktivne dedukcije \up0 \expndt
w-4\charscalex100 postoje \u265?etiri metoda izvo\u266?enja zaklju\u265?ka: \par
\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 1. Potvr\u26
6?ivanje prve strane radi negiranja druge strane suda. \par\pard\ql \li1608\sb57
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 2. Potvr\u266?ivanje druge strane
radi negiranja prve strane suda. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 3. Negiranje prve strane radi potvr\u2
66?ivanja druge strane \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 suda. \par\pard\qj
\li1248\ri942\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 4. Negira
nje druge strane radi potvr\u266?ivanja prve strane \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 suda. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\
89\sb176\sl-320\slmult0\tx2626 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2
\f3\fs23 Rastavljena dedukcija sa disjunktivnim \line\tab \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 sudom nemogu\u263?nosti zdru\u382?enosti \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-270
\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb92\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\cha

rscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako se ka\u355?e: \u8220?Tijelo je c
rno ili bijelo\u8221?, u tom slu\u265?aju \up0 \expndtw0\charscalex104 mogu
\u263?e je da re\u265?enica izuze\u263?a ima dva oblika koji sukladno \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 tome daju dva razli\u265?ita rezultata. \par\pard\ql \li1608
\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 1. Ovo tijelo je crno \u8594
? ovo tijelo nije bijelo. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 2. Ovo tijelo je bijelo \u8594? ovo tijelo nije crno. \par\par
d\qj \li1248\ri891\sb43\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Kao
\u353?to se vidi iz primjera, u ovom obliku rastavljeno \line \up0 \expn
dtw-4\charscalex100 disjunktivne dedukcije postoje dva metoda izvo\u266?enja zak
lju\u265?ka: \par\pard\ql \li1608\sb54\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex
100 1. Potvr\u266?ivanje prve strane radi negiranja druge strane suda. \par\par
d\ql \li1248\ri931\sb35\sl-290\slmult0\fi360\tx1608 \up0 \expndtw-5\charscalex10
0 2. Potvr\u266?ivanje druge strane radi negiranja prve strane suda. \line\tab
\up0 \expndtw0\charscalex104 Kod ovog oblika suda ne mo\u355?e se putem negiranj
a jedne \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 strane suda potvrditi druga strana
suda. \par\pard\qj \li2309\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\qj\li2309\ri1989\sb26\sl
-320\slmult0\tx2686 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Ra
stavljena dedukcija sa disjunktivnim \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 sud
om nemogu\u263?nosti isklju\u269?enja \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \p
ar\pard\qj\li1248\ri939\sb130\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako se ka\u355?e: \u8220?Bi\u263?e je \u355?ivotinja
ili ne\u265?ovjek\u8221?, u tom slu\u265?aju \up0 \expndtw0\charscalex104 mogu\
u263?e je da re\u265?enica izuze\u263?a ima dva oblika koji daju dva \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 razli\u265?ita rezulatata. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 1. Ovo bi\u263?e nije \u355?ivotinja \u859
4? ono je ne\u265?ovjek. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 2. Ovo bi\u263?e nije ne\u265?ovjek \u8594? ono je \u355?ivotin
ja. \par\pard\qj \li1248\ri901\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscal
ex100 I u ovom slu\u265?aju, kao i u prethodnom, postoje dva metoda \up0 \expndt
w-5\charscalex100 izvo\u266?enja zaklju\u265?aka: \par\pard\qj \li1248\ri940\sb6
0\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 1. Negiranje prve strane
radi potvr\u266?ivanja druge strane \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sud
a. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscal
ex100 2. Negiranje druge strane radi potvr\u266?ivanja prve strane \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 suda. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par
ard\ql\li1248\sb99\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\
{\bkmkstart Pg271}{\bkmkend Pg271}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\p
ard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\par
d\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb146\sl-260\slmult0\fi
360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Kod ovog oblika su
da ne mo\u355?e se putem potvr\u266?ivanja jedne \up0 \expndtw-3\charscalex100 s
trane suda negirati druga strana suda. \par\pard\ql \li3370\sb0\sl-264\slmult0 \
ersub\cf2\f3\fs23 Indukcija \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1569?\u1575?\u1585?\u
1605?\u1586?\u1590? \u1575?) \par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248
\sb136\sl-264\slmult0\fi360\tx3077\tx6531 \up0 \expndtw0\charscalex103 Kada ka\
u355?ete:\tab \up0 \expndtw0\charscalex103 \u8220?Ba\u353?\u265?ar\u353?ijski \
u263?evapi su ukusni\u8221?,\tab \up0 \expndtw0\charscalex103 \u8220?Knjige\pa
r\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tx4928 \up0 \expndtw0\charscalex103 allame
Tabatabaija su dobre\u8221?,\tab \up0 \expndtw0\charscalex103 \u8220?Stude
neti sarajevskog\par\pard\qj \li1248\ri928\sb0\sl-270\slmult0 \up0 \expndtw-4\
charscalex100 univerziteta nisu nepismeni\u8221?, \u8220?Mercedes je dobro auto\
u8221?, da li ste \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ikada razmi\u353?ljali kak
o ste stekli ove op\u263?enite sudove? Kakav je \line \up0 \expndtw-3\charscalex
100 mehanizam va\u353?eg uma pri formiranju ovih op\u263?enitih zaklju\u265?aka?
01 Bez sumnje je da vi niste probali sve \u263?evape, pro\u265?itali sve \up0 \e

xpndtw-3\charscalex100 knjige, analizirali sve studente niti vozili sve m
ercedese, ali \up0 \expndtw0\charscalex102 istovremeno donosite op\u263?eniti s
ud o ovim pojavama! Ovakvi \up0 \expndtw-3\charscalex100 oblici sudova nazivaju
se indukcioni sudovi. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 Sada treba vidjeti kako se formiraju indukcioni sudovi. \par\pard\q
j \li1248\ri926\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Kada posm
atramo da se neka pojava ponavlja vezano za \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
neku stvar, mi postepeno postajemo spremni da izvedemo jedan \line \up0 \expndtw
-4\charscalex100 op\u263?enit sud o svim jedinkama te stvari, \u265?ak i u budu\
u263?nosti. Zna\u265?i \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 da mi zbog postojanja
te pojave kod nekoliko jedinki iste vrste \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 t
aj propis pripisujemo svim jedinkama u pro\u353?losti, sada\u353?njosti i \line
\up0 \expndtw-4\charscalex100 budu\u263?nosti. Logi\u265?ari ovakvu vrstu izvo\u
266?enja zaklju\u265?ka nazivaju \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 indukcija,
a definirali su je na sljede\u263?i na\u265?in: Indukcija je \line \up0
\expndtw-4\charscalex100 izvo\u266?enje zaklju\u265?ka od pojedina\u265?nih
slu\u265?ajeva ka op\u263?enitom \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 sudu. Z
bog ovoga, mehanizam kretanja uma kod indukcije \line \up0 \expndtw-2\char
scalex100 potpuno je opre\u265?an mehanizmu kod dedukcije budu\u263?i da se um \
line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kod dedukcije kre\u263?e od op\u263?enitog ka
pojedina\u265?nom sudu. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li
perh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg272}{\bkmkend Pg272}\par\pard\ql \li3394\
6\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Podje
la indukcije \par\pard\ql \li3228\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3228\sb133\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 1. Potpuna indukcija \par\pard\qj \l
p0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Ako se analiziraju svi po
jedina\u265?ni slu\u265?ajevi i objekti jedne \line \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 univerzalije i potom se donese op\u263?eniti sud na osnovu toga, ovo \line \up
0 \expndtw0\charscalex100 predstavlja potpunu indukciju. Op\u263?eniti sud
dobiven ovim \line \up0 \expndtw0\charscalex103 metodom je siguran. U zbilji, o
vakva indukcija se oslanja na \line \up0 \expndtw0\charscalex104 skrivenu dedu
kciju. Naprimjer, kada se ka\u355?e: \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u822
0?Svaki \par\pard\qj \li1248\ri929\sb0\sl-265\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex1
00 geometrijski oblik je ograni\u265?en zato \u353?to su svi okrugli i uglasti \
up0 \expndtw-2\charscalex100 oblici ograni\u265?eni.\u8221? Iako je naizgled gor
nji op\u263?eniti sud dobiven \up0 \expndtw-3\charscalex100 izvo\u266?enjem zak
lju\u265?ka od pojedina\u265?nih slu\u265?ajeva, u stvarnosti \up0 \expndtw0\
charscalex103 ovo izvo\u266?enje zaklju\u265?ka se vra\u263?a na jedan disjunkti
vni i dva \up0 \expndtw-3\charscalex100 kategori\u265?na suda, na sljede\u263?i
na\u265?in: \par\pard\qj \li1248\ri940\sb55\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\
charscalex103 Svaki geometrijski oblik je okrugao ili je uglast. \
up0 \expndtw-3\charscalex100 (disjunktivni sud) \par\pard\qj \li1608\ri1252\sb3\
sl-330\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Svaki okruglasti oblik je ograni\u2
65?en. (prvi kategori\u265?ni sud) \up0 \expndtw-3\charscalex100 Svaki uglasti o
blik je ograni\u265?en. (drugi kategori\u265?ni sud) \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 Svaki geometrijski oblik je ograni\u265?en. (rezultat) \par\pard\qj \li1248\r
i939\sb43\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 U ovom primjeru dva
kategori\u265?na suda predstavljaju ve\u263?u \up0 \expndtw-3\charscalex100 univ
erzalnu primjesu dedukcije. Na osnovu njih odre\u266?en je sud \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 za svaki geometrijski oblik, \u353?to ustvari predstavlja dedukciju
, a \up0 \expndtw-3\charscalex100 ne indukciju. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\

ar\pard\ql\li1248\sb50\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosuper
sub\cf1\f2\fs24 272 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl
-240{\bkmkstart Pg273}{\bkmkend Pg273}\par\pard\ql \li3101\sb0\sl-264\slmult0 \p
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 2. Nepotpuna indukcija \pa
lt0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Samim uo\u26
5?avanjem da se neka pojava ponavlja za nekoliko \line \up0 \expndtw-2\charscale
x100 pojedina\u265?nih slu\u265?ajeva, doneseni sud o svim preostalim sli\u265?n
im \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 slu\u265?ajevima naziva se krnjava de
dukcija. Da li je zaklju\u265?ak \line \up0 \expndtw0\charscalex103 ovakve i
ndukcije siguran, tj. da li \u265?ovjek mo\u355?e biti uvjeren u \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex103 njenu ispravnost? Na ovu temu su mnogo raspravljali
u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 metodologiji zaklju\u265?ivanja i islamski
i evropski mislioci. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-2\charscalex100 Neki su rekli da indukcija koja je utemeljena s
amo na \up0 \expndtw-2\charscalex100 posmatranju mo\u355?e jedino slabiji o
blik vjerovanja polu\u265?iti, a \up0 \expndtw0\charscalex101 indukcija kod
koje je otkriven uzrok pojave daje sigurne \up0 \expndtw-4\charscalex100
zaklju\u265?ke. Temeljitiji odgovor na ovu temu treba potra\u355?iti u \
up0 \expndtw-4\charscalex100 naprednijim knjigama logike. \par\pard\ql \li3459\s
calex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Analogija \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u16
11?\u1600?\u1633?\u1579?\u1617?\u1585?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0
4 Ako vas neko upita: \u8220?Kakav je u\u265?enik Hasan?\u8221?, i vi mu \up0 \
expndtw0\charscalex100 odgovorite: \u8220?Dobar\u8221?, na va\u353? odgovor slij
edi pitanje: \u8220?Iz kojeg \up0 \expndtw-1\charscalex100 razloga?\u8221?, a v
i odgovorite: \u8220?Poznajem njegovog brata, on je \up0 \expndtw-3\charscale
x100 dobar u\u265?enik.\u8221? Ovakav oblik izvo\u266?enja zaklju\u265?ka,
u na\u353?em \up0 \expndtw-4\charscalex100 slu\u265?aju spoznaja da osobina
nekog \u265?ovjeka postoji u drugoj \up0 \expndtw-5\charscalex100 osobi z
bog njihove me\u266?usobne sli\u265?nosti iz nekog aspekta, u \up0 \expnd
tw-5\charscalex100 logici se naziva analogija. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb80\s
l-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Neophodno je odmah ovdje napom
enuti da je ovakav oblik \up0 \expndtw0\charscalex103 zaklju\u265?ivanja u nauci
fikhu i usuli fikh podveden pod pojam \up0 \expndtw-2\charscalex100 dedukcije (
\u1588?\u1576?\u1633?\u1604?), ali se razlikuje od dedukcije koja se u logici \u
p0 \expndtw-2\charscalex100 razmatra, zapravo jednak je analogiji u logici. \par
\pard\qj \li1248\ri942\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 S
obzirom na gore navedeni primjer lak\u353?e je razumjeti \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex101 definiciju analogije: Preno\u353?enje suda jednog poje
dina\u265?nog \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 slu\u265?aja na drugi njemu
sli\u265?an pojedina\u265?an slu\u265?aj naziva se \line \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 analogija. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Stubovi analogije \par\pard\qj \li1248\sb
dtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Jednu analogiju \u265?ine \u265?
etiri stuba bez kojih se analogija ne bi \up0 \expndtw-3\charscalex100 ostvarila

: osnova (\u1611?\u1591?\u1575?), ogranak (\u1605?\u1585?\u1601?), sli\u265?nost
(\u1606?\u1616?\u1576?\u1582?) i sud (\u1615?\u1600?\u1609?\u1586?). \up0 \expn
dtw-1\charscalex100 Na primjeru: \u8220?Zato \u353?to su Hasan i D\u355?evad bra
\u263?a, a budu\u263?i da je \up0 \expndtw-4\charscalex100 Hasan dobar u\u265?en
ik i D\u355?evad je tako\u266?er dobar u\u265?enik\u8221?, Hasan je \up0 \expndt
w0\charscalex100 osnova, D\u355?evad je ogranak, sli\u265?nost je to \u353?to su
bra\u263?a, a sud je \up0 \expndtw-3\charscalex100 Hasan je dobar u\u265?enik.
00 Pod osnovom se podrazumijeva ona strana analogije za \u265?iju \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex101 ispravnost smo sigurni, a ogranak je druga strana analogije
za \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 koju \u355?elimo potvrditi sud. Pod
sli\u265?no\u353?\u263?u se podrazumijeva \line \up0 \expndtw-1\charscalex100
aspekt sli\u265?nosti dviju strana analogije, a sud je ono \u353?to sigurno \li
ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 postoji kod osnove, a isto \u355?elimo dokazati
kod ogranka. \par\pard\ql \li2314\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2314\sb132\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Vrijedn
ost spoznaje ste\u269?ene analogijom \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \pa
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Da li je zaklju\u265?ak dobijen analogijom siguran i
li nudi samo \up0 \expndtw-3\charscalex100 oblik vjerovatno\u263?e i pretpostavk
e? \par\pard\qj \li1248\ri931\sb78\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 Potpuno je jasno da sli\u265?nost dviju stvari iz jednog aspekta ne \line
\up0 \expndtw0\charscalex100 mo\u355?e biti cjelovit dokaz za njihovu sli\u265?n
ost u svim aspektima. \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Kako je samo \u265?est
slu\u265?aj da dvije osobe iz jedne porodice idu u \line \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 istu \u353?kolu i u isti razred, a da se razlikuju u svim aspektima, kak
o \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ste\u265?enog znanja, tako i morala i dese
tine drugih stvari. Zbog toga \line \up0 \expndtw0\charscalex104 je re\u265?eno
da analogija ne nudi ni\u353?ta vi\u353?e osim vjerovatno\u263?e. \line \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 Naravno, mogu\u263?e je da zbog mno\u353?tva sli\u26
5?nosti dviju strana \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 analogije ona dostign
e stepen ve\u263?e vjerovatno\u263?e, ali nikada ne\u263?e \line \up0 \expndtw0\
charscalex103 pre\u263?i granicu sigurnosti i uvjerenja. Zbog toga
je u \line \up0 \expndtw0\charscalex100 epistomologiji vrijednost analogi
je slabije ocijenjena od \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 dedukcije i i
ndukcije. Dedukcija nudi siguran rezultat, indukcija \line \up0 \expndtw-4\chars
calex100 konjekturu, a analogija vjerovatno\u263?u. Razlog za\u353?to indu
kcija \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pru\u355?a konjekturu, a analogija
vjerovatno\u263?u le\u355?i u tome \u353?to \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276
mult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri919\sb146\sl260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 indukcija p
redstavlja zbir vjerovatno\u263?a, tj. vjerovatno\u263?e se po-\line \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 navljaju, a analogija je utemeljena samo na jednoj vjerovatno
\u263?i. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\cha
rscalex103 Zapa\u355?anje: Ve\u263? je re\u265?eno da indukcija utemeljena
na \line \up0 \expndtw0\charscalex101 uzro\u265?nosti, tj. kada se na osnovu p
oznatog uzroka izvodi sud, \line \up0 \expndtw0\charscalex101 iako mo\u355?e b
iti nepotpuna indukcija, ali mo\u355?e dati siguran \line \up0 \expndtw-5\
charscalex100 zaklju\u265?ak. U zbilji, ovakva indukcija je utemeljena na dedukc
iji i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 terminolo\u353?ki se naziva iskustvo.
Naprimjer, kada se nepotpunom \line \up0 \expndtw0\charscalex103 indukcijom shva
ti karakteristika \u355?eljeza da se \u353?iri pri velikim \line \up0 \expndtw-1
\charscalex100 temperaturam, \u353?to zna\u265?i da ona poti\u265?e iz prirode \
u355?eljeza, potom \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 uzimaju\u263?i u obzir ve
liku premisu, koja predstavlja univerzalan \line \up0 \expndtw0\charscalex102 su

d, a glasi da uvijek kada postoji potpuni uzrok, i posljedica \line \up0 \expndt
w0\charscalex104 sigurno postoji, izvodi se zaklju\u265?ak da se sva \u355?eljez
a \u353?ire pri \line \up0 \expndtw0\charscalex102 ve\u263?im temperaturama. P
ri ovom zaklju\u265?ivanju kori\u353?ten je \line \up0 \expndtw-1\charscalex
100 op\u263?eniti zakon kauzaliteta koji je primijenjen na konkretni \lin
e \up0 \expndtw-2\charscalex100 slu\u265?aj, \u353?to predstavlja izvo\u266?enje
posebnog suda iz op\u263?eg, dakle \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 dedukcij
a. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscal
ex100 Za analogiju se tako\u266?er ka\u355?e isto \u353?to i za indukciju. Ako s
e \up0 \expndtw-5\charscalex100 ustanovi da je \u8220?sli\u265?nost\u8221? potpu
ni uzrok suda u \u8220?osnovi\u8221?, potom u \up0 \expndtw-1\charscalex100 skla
du sa navedenim zakonom kauzaliteta sigurno se mo\u355?e \up0 \expndtw0\c
harscalex101 izvesti zaklju\u265?ak o postojanju toga suda u \u8220?ogranku\u822
1?. Ovakva \up0 \expndtw-3\charscalex100 analogija je utemeljena na dedukciji. \
fs24 275 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmks
calex100 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 3. KNJIGA \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276

1\f2\fs24 278 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
ex88\ul0\nosupersub\cf24\f25\fs28 \u1610?\u1575?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmks
0\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf11\f12\fs24 6.\ul0\nos
upersub\cf12\f13\fs19 \ul0\nosupersub\cf11\f12\fs24 P\ul0\nosupersub\cf12\f13\f
s19 OGLAVLJE \par\pard\ql \li2842\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2842\sb198\s
l-253\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs28 P\ul0\
nosupersub\cf22\f23\fs22 ET LOGI\u268?KIH VJE\u352?TINA \par\pard\li3392\sb121\s
l-322\slmult0\fi0\tx3568\tx4139\tx5139 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 (\tab \up0 \expndtw-12\charscalex93 \ul0\nosupersub\cf24\f25\fs
28 \u1589?\u1617? \u1582?\tab \up0 \expndtw0\charscalex110 \u1583?\u1576?\u1607?
\u1576?\u1620?\u1612?\u1575?\tab \up0 \expndtw0\charscalex110 \ul0\nosupersub\cf
3\f4\fs23 )\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-27
ard\ql\li6899\sb37\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\
{\bkmkstart Pg280}{\bkmkend Pg280}\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\p
\cf2\f3\fs23 Sadr\u382?aj i forma u logici \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmul
t0 \par\pard\qj\li1248\ri934\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Re\u265?eno je da se jedna argumentacija zasni
va na dva temelja: \line \up0 \expndtw0\charscalex101 sadr\u355?aju (\u1622?\u15
83?\u1576?\u1616?) i formi (\u1583?\u1585?\u1627?\u1591?). Na osnovu ovoga i log
ika se dijeli \line \up0 \expndtw0\charscalex113 na sadr\u355?ajnu logiku ( \u16
22?\u1583?\u1576?\u1616? \u1603?\u1600?\u1621?\u1616?) i formalnu logiku ( \u158
3?\u1585?\u1627?\u1591? \u1603?\u1600?\u1621?\u1616?). \line \up0 \expndtw-1\cha
rscalex100 Iako se termin formalna logika pripisuje klasi\u265?noj logici, zna\u
265?i \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 aristotelovoj logici, to nije u zna\u2
65?enju da u njoj uop\u263?e nije bilo \line \up0 \expndtw0\charscalex100 govora
o sadr\u355?aju onoga \u353?to ulazi u definiciju i argumentaciju. \line \up0 \
expndtw0\charscalex105 Zapravo, poglavlje o deset kategorija govori o sad
r\u355?aju \line \up0 \expndtw0\charscalex107 definicija, a poglavlje o pet
vje\u353?tina govori o sadr\u355?aju \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 arg
umentacija. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\
charscalex105 U nekim novijim knjigama logike poglavlje o deset \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 kategorija je izuzeto mo\u355?da iz razloga \u353?to se ova
tema obra\u266?uje u \up0 \expndtw-1\charscalex100 filozofiji nakon \u265?ega
nije postojala potreba da se o njemu \up0 \expndtw-3\charscalex100 raspr
avlja u logici. Me\u266?utim, sigurno je da poglavlje o pet \up0 \expnd
tw-1\charscalex100 vje\u353?tina ima svoje mjesto u klasi\u265?nim knjigama logi
ke. Ako se \up0 \expndtw-4\charscalex100 poglavlje o pet vje\u353?tina, koje gov
ori o sadr\u355?aju dedukcije, naziva \up0 \expndtw-4\charscalex100 sadr\u355?aj
nom logikom, a druga poglavlja, koja govore o kalupima i \up0 \expndtw0\charscal
ex102 formama argumentacije, formalnom logikom, ne mo\u355?e se \up0 \expn
dtw0\charscalex100 aristotelova logika smatrati \u265?isto formalnom l
ogikom i \up0 \expndtw-4\charscalex100 posmatrati je bez sadr\u355?ajne logike
102 Nekada se pod formalnom logikom misli na spekulativnu \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 logiku nasuprot prakti\u265?ne logike, tj. metodologije. Metodolog
ija \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 je nauka koja se bavi spoznajnim metodam
a, \u353?to danas \u265?ini dio \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 epistomologi
je. U ovom zna\u265?enju ne mo\u355?e se aristotelova logika \line \up0 \expndtw
-4\charscalex100 smatrati \u265?isto spekulativnom zato \u353?to u njoj ima pita
nja o kojima \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 danas raspravlja epistomologi
ja, niti se mo\u355?e smatrati \u265?isto \line \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 prakti\u265?nom logikom, tj. metodologijom, zato \u353?to se u klasi\u265?nim
\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 knjigama aristotelove logike ne nalazi
sve ono \u353?to se danas \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 podrazumijeva
pod prakti\u265?nom logikom, sadr\u355?ajnom logikom i \line \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 prakti\u265?nom filozofijom. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0
ub\cf2\f3\fs23 Sadr\u382?aj procesa zaklju\u269?ivanja \par\pard\qj \li1248\sb0\
w-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Sadr\u355?aj argumentacije podra
zumijeva one sudove koji se \up0 \expndtw-3\charscalex100 koriste kao uvodne
premise u njoj. Naprimjer: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-1\charscalex100 a. Voda je te\u265?nost. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 b. Svaka te\u265?nost mo\u355?e ispariti. \
par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 c. Dakle,
voda mo\u355?e ispariti. \par\pard\qj \li1248\ri882\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \
up0 \expndtw-2\charscalex100 Sudovi a i b su sadr\u355?aj argumentacije. Ispravn
ost rezultata u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 istoj mjeri koliko ovisi o i
spravnosti forme izvo\u266?enja zaklju\u265?ka, \line \up0 \expndtw0\charscalex1
03 ovisi i o ispravnosti sadr\u355?aja koji ulazi u argumentaciju. Ako \line \up
0 \expndtw-3\charscalex100 jedna od premisa ne spada u skupinu sigurnih tvrdnji,
ni rezultat \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ne mo\u355?e biti siguran \u265
?ak i da forma argumentacije bude ispravna. \line \up0 \expndtw0\charscalex100 Z
bog toga, kao \u353?to se argumentacija sa aspekta forme dijeli na \line \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 disjunktive, konjuktive, povezanu dedukciju prve forme it
d., isto \line \up0 \expndtw0\charscalex102 tako sa aspekta sadr\u355?aja argume
ntacija se dijeli na pet oblika: \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 argumentaci
ja (\u1618?\u1576?\u1624?\u1585?\u1579?), dijalektika (\u1610?\u1584?\u1582?), r
etorika (\u1577?\u1576?\u1600?\u1582?), poetika \line \up0 \expndtw-5\charscalex
100 (\u1585?\u1600?\u1608?\u1588?) i sofizam (\u1623?\u1586?\u1612?\u1576?\u1594
?\u1616?). \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb133\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Napomene: \par\pard\qj \li1248\ri932\s
b56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 1. Treba znati da je
diobena cjelina kod pet vje\u353?tina \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 de
dukcija i pored toga \u353?to bi trebala biti argumentacija, op\u263?enito \line
\up0 \expndtw0\charscalex103 gledano, ali ovo je ura\u266?eno zbog toga \u353?t
o je dedukcija pored \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 indukcije i analogije t
emelj kod argumentacije. Potvrda \u265?injenici \line \up0 \expndtw-4\charscalex
100 da bi argumentacija, op\u263?enito gledano, trebala biti diobena cijela \lin
e \up0 \expndtw0\charscalex100 jeste ta \u353?to logi\u265?ari kada prave razlik
u izme\u266?u argumentacije i \line \up0 \expndtw0\charscalex101 dijalektike ka\
u355?u da se kod argumentacije mo\u355?e koristiti jedino \line \up0 \expndtw0\c
harscalex101 dedukcija, za razliku od dijalektike, gdje je mogu\u263?e koristiti
i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 indukciju i analogiju. \par\pard\qj \li12
48\ri931\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 2. Postoje dva
oblika vje\u353?tine: prakti\u265?na i nau\u265?na. Pet \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 logi\u265?kih vje\u353?tina potpada pod nau\u265?ne vje\u353?t
ine, a stolarstvo, \up0 \expndtw-3\charscalex100 p\u265?elarstvo i sl. su prak

ti\u265?ne vje\u353?tine. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\l
rt Pg283}{\bkmkend Pg283}\par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li
harscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Sadr\u355?aj dedukcije \par\pard\qj \li
1248\ri943\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Re\u265?eno j
e da se dedukcija kako po formi tako i po sadr\u355?aju \up0 \expndtw-4\charscal
ex100 razlikuje. Obratite pa\u355?nju na sljede\u263?i primjer: \par\pard\qj \li
1248\ri931\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 a. Prava lin
ija je otvoreni ugao. Svaki otvoreni ugao je ve\u263?i \up0 \expndtw-3\charscale
x100 od pravog ugla. Dakle, prava linija je ve\u263?a od pravog ugla. \par\pard\
qj \li1248\ri937\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b. Dan
as je trinaesti august. Svaki trinaesti je nesre\u263?an. \up0 \expndtw-3
\charscalex100 Dakle, danas je nesre\u263?an dan. \par\pard\qj \li1248\ri927\sb5
7\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex108 Obje ove dedukcije su je
dnake sa aspekta forme i \up0 \expndtw-4\charscalex100 predstavljaju povezan
u dedukciju prve forme. Me\u266?utim, rezultat \up0 \expndtw-1\charscalex100 prv
e dedukcije je ispravan jer su joj uvodne premise ispravne i \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 potvr\u266?ene, dok je rezulatat druge dedukcije neispravan jer joj j
e \up0 \expndtw-3\charscalex100 velika premisa praznovjerje. Upravo zbog ovoga p
rva dedukcija \up0 \expndtw-3\charscalex100 je argumentacija, a druga dedukcija
dijalektika. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw4\charscalex100 Razli\u265?iti sadr\u355?aji koji se mogu koristiti pri dedukcij
i mogu se \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 podijeliti u osam skupina, a svaka
skupina unutar sebe na svoje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 podskupove. Ov
ih osam skupina predstavljaju: neosporne istine \line \up0 \expndtw0\charscalex1
01 (\u1583?\u1576?\u1633?\u1621?\u1605?\u1632?), sudovi zasnovani na vjerovanju
(\u1583?\u1576?\u1620?\u1627?\u1621?\u1604?\u1600?\u1616?), op\u263?epoznati \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex107 sudovi, stavovi (\u1583?\u1575?\u1585?\u1627?\
u1625?\u1588?\u1616?), imaginarni sudovi (\u1583?\u1576?\u1633?\u1617?\u1624?\u
1626?), priznate \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 propozicije \up0 \expndtw0\
charscalex104 - suparnikove propozicije koje se u raspravi \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex102 prihvataju bez obzira da li su istinite ili ne (\u1583?\u157
6?\u1617?\u1613?\u1600?\u1591?\u1616?), prihva\u263?eni \line \up0 \expndtw0\cha
rscalex101 sudovi (\u1583?\u1604?\u1575?\u1627?\u1580?\u1605?\u1616?), neizvjesn
i, nejasni sudovi (\u1583?\u1576?\u1625?\u1580?\u1588?\u1616?), sudovi koji \lin
e \up0 \expndtw-4\charscalex100 pobu\u266?uju slikovito predo\u265?avanje i suge
stivni sudovi (\u1583?\u1604?\u1575?\u1633?\u1582?\u1616?). \par\pard\ql \li6899
slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb38\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u
ard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg284}{\bkmkend Pg284}\par\pard\ql \li3351\sb0\sl-264\
mult0 \up0 \expndtw-7\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 1. Neosporne ist
ine \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1576?\u1633?\u1621?\u1605?\u1632?) \pa
r\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb113\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 U neosporne istine spada \u353?est oblika sudova: \p
up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 a. Prva saznanja, aksio
mi \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1576?\u1633?\u1612?\u1617?\u1626?\u1575
?) \par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb140\sl-264\slmult0\fi36
0\tx3780 \up0 \expndtw0\charscalex104 Sudovi kao \u353?to su:\tab \up0 \expnd
tw0\charscalex104 \u8220?Zdru\u355?enost dviju kontradikcija je\par\pard\li12
48\sb2\sl-264\slmult0\fi0\tx2548\tx6595 \up0 \expndtw0\charscalex104 nemogu\u263
?a\u8221?,\tab \up0 \expndtw0\charscalex104 \u8220?Cjelina je ve\u263?a od n
jenog dijela\u8221?,\tab \up0 \expndtw0\charscalex104 \u8220?Svaka\par\pard\qj
\li1248\ri941\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 posljedica ima po
trebu za uzrokom\u8221?, spadaju u skupinu aksioma. \line \up0 \expndtw0\charsca
lex103 Preciznije posmatraju\u263?i ove sudove uo\u265?ava se da se predikat \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 razumijeva analizom samog subjekta. Drugim rije
\u265?ima, predikat \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 je sami subjekt. Definic
ija aksioma glasi: Aksiomi su sudovi kod \line \up0 \expndtw0\charscalex103 koji
h je samo percipiranje subjekta i predikata i percipiranje \line \up0 \expndtw0\
charscalex106 odnosa dovoljno za dono\u353?enje suda i nema potrebe za \
line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dokazivanjem. Drugim rije\u265?ima, nu\u355?n
i su i o\u265?igledni. \par\pard\qj \li1248\ri928\sb41\sl-262\slmult0\fi360 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Marksisti su na osnovu empirizma i pozitivisti\u26
5?ke logike \up0 \expndtw0\charscalex100 porekli postojanje razumske i nadm
aterijalne spoznaje. Po \up0 \expndtw0\charscalex102 njihovom mi\u353?ljenju,
kako je mogu\u263?e da razum posjeduje \up0 \expndtw-3\charscalex100 o\u2
65?igledna znanja, a svima je jasno da dijete ne razumijeva takve \up0 \expndtw3\charscalex100 stvari? Odgovor je jasan, a to je da je uvjet stjecanja o\u265?i
glednog \up0 \expndtw-3\charscalex100 znanja ispravno shvatanje subjekta, pr
edikata i odnosa me\u266?u \up0 \expndtw0\charscalex100 njima. Dijete, zato \
u353?to nema ispravnu sliku stvari jo\u353? uvijek ne \up0 \expndtw-4\charscalex
100 mo\u355?e donositi ni ispravan sud. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0
persub\cf2\f3\fs23 b. Saznanja ste\u269?ena putem opa\u382?anja, intuicije \ul0\
nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1575?\u1584?\u1624?\u1576?\u1588?\u1616?) \par\
0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Kada se ka\u355?e: \u8220?Nebo je plavo\u8
221?, \u8220?Strah me je\u8221?, na koji na\u265?in \line \up0 \expndtw0\charsca
lex104 se stje\u265?e znanje i sigurnost u ova dva iskaza? U prvom sudu \line \u
p0 \expndtw0\charscalex101 znanje se stje\u265?e vanjskim osjetilima, a ko
d drugoga suda \line \up0 \expndtw0\charscalex102 unutarnjim osjetilima. Sku
pina ovakvih sudova naziva se \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 osjetilna,
data (\u1583?\u1576?\u1590?\u1627?\u1591?\u1587?\u1616?) ili opa\u355?ajna znan
ja (\u1583?\u1575?\u1584?\u1600?\u1624?\u1576?\u1588?\u1616?) i dijele se \par\p
d\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard
j\li1248\ri902\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\nosupersub
\cf3\f4\fs23 na unutarnja opa\u355?anja i vanjska opa\u355?anja. Unutarnja opa\u
355?anja \up0 \expndtw-4\charscalex100 kao \u353?to su strah, tuga, veselje, gla
d, \u355?e\u266? itd., nazivaju se, tako\u266?er, \up0 \expndtw-4\charscalex100
emocijalnim zapa\u355?anjima. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\
\f3\fs23 c. Iskustvena saznanja \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1576?\u157
d\qj\li1248\ri937\sb134\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Fizi\
u265?ari \u263?e re\u263?i: \u8220?Svako tijelo na toploti se \u353?iri\u8221?,
a hemi\u265?ari: \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Spoj hlora i natriju
ma \u265?ini so.\u8221? Ovo su iskustveni sudovi koji se \line \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 u nauci smatraju neospornim istinama. Kod iskustvenih sudova \line
\up0 \expndtw-2\charscalex100 osoba prvo uo\u265?i pojavu koja se ponavlja. Napr
imjer, uo\u265?i da se \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 mno\u353?tvo tijela
pri dodiru sa toplotom \u353?iri. Nakon mno\u353?tva \line \up0 \expndtw-
5\charscalex100 ponavljanja stje\u265?e sigurnost u to da je toplota u odnosu na

\u353?irenje \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 uzrok. U ovoj fazi koriste
\u263?i se razumnim sudom: \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u8220?Nikada \par\p
ard\qj \li1248\ri943\sb0\sl-280\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 posljedica
ne\u263?e izostati kod postojanja uzroka\u8221?, izvodi se \line \up0 \ex
pndtw-4\charscalex100 sljede\u263?i op\u263?eniti zaklju\u265?ak: \up0 \expndt
w-3\charscalex100 \u8220?Svako tijelo se na toploti \u353?iri.\u8221? \par\
pard\qj \li1248\ri940\sb0\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dakle, k
od iskustvenog znanja i osjetilni opa\u355?aji i razumski \up0 \expndtw0\
charscalex105 sudovi imaju ulogu. Razlika izme\u266?u osjetilnih znanja i
\up0 \expndtw0\charscalex105 iskustvenih jeste u tome da razum nema nikakvu ulo
gu kod \up0 \expndtw-3\charscalex100 osjetilnih znanja. \par\pard\ql \li1608\sb0
\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb87\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscale
x101 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 d. Prenesena znanja \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
(\u1583?\u1575?\u1585?\u1585?\u1575?\u1627?\u1586?\u1616?) \par\pard\qj \li1248
\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 Svi smo sigurni u postojanje Sibira i da je Kur'an knjiga
koju \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 je Poslanik islama donio. Za\u353?
to imamo sigurnost u ova dva \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 suda? Da l
i je neko od vas oti\u353?ao do Sibira? Da li je neko od vas \line \up0 \expndtw
0\charscalex102 \u355?ivio u vrijeme Poslanika? Sigurno da su odgovori negativni
. \line \up0 \expndtw0\charscalex100 Ali, kako ste uvjereni u ispravnost ovih dv
aju sudova? Razlog \line \up0 \expndtw0\charscalex101 va\u353?e uvjerenosti je u
zastopno ponavljanje. Zna\u265?i da ste toliko \line \up0 \expndtw0\charscalex10
4 puta \u265?uli za ove sudove od razli\u265?itih ljudi da vi\u353?e nije ostalo
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 nimalo sumje u njihovu ispravnost. Uvjet st
jecanja sigurnosti u \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ovakav sud nije neki od
re\u266?en broj prenosilaca vijesti, ve\u263? da \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276
mult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri929\sb146\sl260\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 znate da
svi razli\u265?iti prenosioci direktno i neovisno prenose \line \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 vijest a da prije toga nisu u\u265?inili zavjeru da manipul
iraju vije\u353?\u263?u. \par\pard\qj \li1608\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\qj\li
1608\ri1591\sb11\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf
2\f3\fs23 e. Sudovi dobijeni neposrednim dosezanjem istine, \up0 \expndtw-10\cha
rscalex95 tj. intuicijom\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1576?\u1633?\u159
d\qj\li1248\ri937\sb123\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Intuic
ija u logici i filozofiji nema isto zna\u265?enje kakvo ima \line \up0 \expndtw4\charscalex100 me\u266?u obi\u265?nim narodom. Intucija je kod puka nekada u zn
a\u265?enju \line \up0 \expndtw0\charscalex102 imaginacije i pretpostavke koj
a je \u265?esto i opre\u265?na zbilji. \line \up0 \expndtw0\charscalex105 M
e\u266?utim, u filozofiji intuicija je jedan oblik skrivenog \line \up0 \
expndtw-2\charscalex100 nadahnu\u263?a koje Gospodar daruje nekim svojim robovim
a. Neki \line \up0 \expndtw0\charscalex104 ovu intuiciju nazivaju \u8220?brza i
prodorna misao\u8221?, ali to nije u \line \up0 \expndtw0\charscalex100 zna\u26
5?enju da ne postoji oblik nadahnu\u263?a i skrivene iluminacije. \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex105 Naprimjer, re\u265?eno je da se za loptasti oblik Zemlje pr
vi put \line \up0 \expndtw0\charscalex100 saznalo putem intuicije. \u264?ovje
k je stajao na obali mora i \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 posmatrao
brod kako dolazi sa pu\u265?ine. U po\u265?etku je samo vidio \line \up0 \expndt
w-3\charscalex100 visoki jarbol da bi se postepeno ukazivali i ostali dijelovi b
roda. \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Ova postepena pojava broda, odozgo
ka dolje njegov um je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 potakla da pomisli
da je Zemlja okrugla, a ne plo\u265?asta. Sud da je \line \up0 \expndtw0\charsca
lex101 svjetlost Mjeseca od Sunca tako\u266?er spada u ovu skupinu \line

\up0 \expndtw-5\charscalex100 saznanja. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0
upersub\cf2\f3\fs23 f. Prirodno ste\u269?eni sudovi \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
(\u1583?\u1576?\u1632?\u1585?\u1600?\u1601?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slm
alex100 Potpunom sigurno\u353?\u263?u \u263?emo ustvrditi da je broj dvad
eset \line \up0 \expndtw0\charscalex104 petina od broja sto. Za\u353?to? Zbog do
kaza \u353?to broj sto \u265?ini pet \line \up0 \expndtw0\charscalex100 dvadeset
ica, prema tome dvadeset je jedna petina od sto. Ovaj \line \up0 \expndtw0\chars
calex105 dokaz nikada nije skriven \u265?ovjeku, jedino \u353?to ga nije uvijek
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 svijestan, tj. ne obra\u263?a pa\u355?nj
u na njega. Zbog toga ga i ne \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 spominj
e. Sudovi koji nisu o\u265?igledni, ali je dokaz njihov uvijek \line \up0 \expnd
tw-4\charscalex100 sa njima prisutan u umu, zbog \u265?ega i nema potrebe da se
navodi, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nazivaju se prirodno ste\u265?eni su
dovi. Mogu\u263?e je da neki sud za \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par
\expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 286 \par\pard\sect\sectd\f
s24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg287}{\bkmkend Pg287}\par
\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\
pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pa
rd\qj\li1248\ri942\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosup
ersub\cf3\f4\fs23 jednu osobu bude prirodan, ali da istovremeno za drugu ne bude
\up0 \expndtw-3\charscalex100 prirodan. \par\pard\ql \li2270\sb0\sl-264\slmult0
\par\pard\ql\li2270\sb113\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosu
persub\cf2\f3\fs23 2. Sudovi zasnovani na vjerovanju \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
(\u1583?\u1576?\u1620?\u1627?\u1621?\u1600?\u1604?\u1600?\u1616?) \par\pard\qj
\up0 \expndtw-4\charscalex100 Vjerovanje u logici stoji nasuprot pretpostav
ke. Kada se \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ka\u355?e, sedamdeset posto da
jem mogu\u263?nost da \u263?e mi danas do\u263?i u \line \up0 \expndtw-1\charsca
lex100 posjetu brat, to zna\u265?i da postoji trideset posto mogu\u263?nost da n
e \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 do\u266?e. Mogu\u263?nost od sedamdeset po
sto je vjerovanje, a trideset \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 posto je pre
tpostavka. Uvijek vjerovanje dolazi zajedno sa \line \up0 \expndtw-4\charsc
alex100 mogu\u263?no\u353?\u263?u. Osamdeset posto vjerovanja dolazi sa dv
adeset \line \up0 \expndtw0\charscalex102 posto pretpostavke, sedamdeset sa trid
eset itd. Dakle, sudovi \line \up0 \expndtw0\charscalex101 zasnovani na vjerov
anju su oni sudovi \u265?ija je mogu\u263?nost \line \up0 \expndtw-2\chars
calex100 ostvarenja iznad pedeset posto vjerovatno\u263?e. Sljede\u263?a dva sud
a \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 spadaju u ovu skupinu: \u8220?Semir ne\u26
3?e da se dru\u355?i samnom zato \u353?to \line \up0 \expndtw0\charscalex101 je
ohol\u8221?, ili: \u8220?\u264?ovjek \u353?to no\u263?u hoda sokacima ima namjer
u da \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ne\u353?to ukrade.\u8221? \par\pard\ql
w0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 3. Op\u263?epoznati sudovi, stavovi
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1575?\u1585?\u1627?\u1625?\u1588?\u1616?)
slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Op\u263?epoznati sudovi u svom op\u2
63?enitom zna\u265?enju obuhvataju \line \up0 \expndtw0\charscalex105 i aksiome
zato \u353?to su sami poznati. Me\u266?utim, u svom u\u355?em \line \up0 \expndt
w-1\charscalex100 zna\u265?enju to su sudovi \u265?iji je razlog prihvatanja jed
ino to \u353?to su \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 takvi stavovi ra\u353?i
reni me\u266?u ljudima. Op\u263?epoznati stavovi se \line \up0 \expndtw-2\c
harscalex100 dijele opet na op\u263?e i ograni\u265?ene. Prva skupina su sudovi
koji su \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 poznati me\u266?u svim skupinama lju
dima, za razliku od ograni\u265?enih \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 koji su
poznati samo me\u266?u odre\u266?enom skupinom ljudi, kao \u353?to je \line \up
0 \expndtw0\charscalex101 narod, pleme itd. Naprimjer, pomo\u263?i slijepcu na u
lici spada u \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 prvu skupinu, a sud: \u8220?Bes

kona\u265?nost uzro\u265?no-posljedi\u265?nog niza \line \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 je nemogu\u263?a\u8221?, poznat je samo skupini filozofa i teologa. Ono \
u353?to \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 je va\u355?no znati za op\u263?epozn
ate sudove jeste to da oni nisu uvijek \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ispra
vni. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmu
nosupersub\cf1\f2\fs24 287 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
142\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1611? \u1600?\u1591?\u1616?){\par}}}}\pard\sb0\
sl-240{\bkmkstart Pg288}{\bkmkend Pg288}\par\pard\ql \li3027\sb0\sl-264\slmult0
p0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 4. Imaginarni sudovi \ul0
\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1576?\u1633?\u1617?\u1624?\u1626?) \par\pard\q
j \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb120\sl-260\slmult0\fi36
0 \up0 \expndtw0\charscalex102 Mrtvac je stra\u353?an. Svako bi\u263?e zauzima m
jesto. Stvar koja \up0 \expndtw0\charscalex100 nema mjesto, tj. ne zauzima mjest
o ne postoji. Bilo je vrijeme \up0 \expndtw-3\charscalex100 kada ni\u353?ta nije
bilo osim Boga. \par\pard\qj \li1248\ri928\sb77\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expn
dtw0\charscalex101 Sa aspekta razuma, svi ovi navedeni sudovi su neispravni. \li
ne \up0 \expndtw-4\charscalex100 Mrtvac nema snage da se pokre\u263?e, za Gospod
ara nije svojstveno \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ni vrijeme ni mjesto,
ali i pored toga ve\u263?ina ljudi se pla\u353?i \line \up0 \expndtw0\c
harscalex104 mrtvaca i smatraju da Boga zauzima mjesto i vrijeme. La\u355?ni \li
ne \up0 \expndtw0\charscalex107 sudovi koji su toliko sa\u355?ivljeni sa \u265?o
vjekom da on ne mo\u355?e \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 druga\u265?ije pri
hvatiti, nazivaju se imaginarni sudovi. \par\pard\ql \li2912\sb0\sl-264\slmult0
persub\cf2\f3\fs23 5. Priznate propozicije \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 ( \u1583?
\u1576? \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1616? \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\sl
mult0 \par\pard\qj\li1248\ri936\sb134\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charsc
alex105 Propozicije i vjerovanja u koje je sigurna jedna strana u \up0 \expndtw0
\charscalex104 raspravi i obavezna je spram njih, bilo da su ispravne ili ne, \u
p0 \expndtw-2\charscalex100 nazivaju se priznate propozicije. Priznata prop
ozicija se ne \up0 \expndtw-2\charscalex100 odnosi samo na jednu osobu u raspr
avi, mogu\u263?e je da se odnosi \up0 \expndtw-4\charscalex100 na skupinu ljudi,
tj. da oni priznaju\u263?i propoziciju prihvataju i sve \up0 \expndtw0\charscal
ex101 njene odgovornosti. Sukladno re\u265?enom, postoje op\u263?e priznate \up0
\expndtw-3\charscalex100 propozicije i li\u265?ne priznate propozicije. \par\pa
expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 6. Prihva\u263?eni sudovi \ul
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1604?\u1575?\u1627?\u1580?\u1605?\u1616?) \pa
lt0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Sudovi koji su prihva\u263?eni me\u266?u
ljudima kao kratke izreke, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 poslovice itd. n
azivaju se prihva\u263?eni sudovi. Razlog prihvatanja \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 ovih sudova me\u266?u ljudima je njihovo povjerenje u njihove
\line \up0 \expndtw-1\charscalex100 autore. Prihva\u263?eni sudovi nisu utemelje
ni na dokazu, a oni koji \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 bi se mogli dokazat
i pri njihovoj upotrebi navode se bez dokaza. \line \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 Naprimjer: \u8220?Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada.\u8221? \par\pard\ql \

rscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 7. Neizvjesni, nejasni sudovi \ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1576?\u1625?\u1580?\u1588?\u1616?) \par\pard\qj \li12
\expndtw0\charscalex100 Sudovi koji su svana gledano sli\u265?ni neospornim isti
nama i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 op\u263?eprihva\u263?enim sudovima, a
li su u zbilji s jedne strane ispravni, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 a sa
druge neispravni, nazivaju se neizvjesni sudovi. Naprimjer: \line \up0 \expndtw
0\charscalex102 \u8220?\u264?ovjek ima dugu kosu.\u8221? Budu\u263?i da je rije\
u265? kosa vi\u353?ezna\u265?na, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ima zna\u265
?enje alatke i kose na glavi, mogu\u263?e je da se pogrije\u353?i. \line \up0 \e
xpndtw-1\charscalex100 Ovakva gre\u353?ka se zove jezi\u265?ka. Tako\u266?er, mo
gu\u263?e je da gre\u353?ka \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 nastane i pri fo
rmiranju same argumentacije, kao na sljede\u263?em \line \up0 \expndtw-4\charsca
lex100 primjeru: Zid ima mi\u353?a. Mi\u353? ima u\u353?i. Dakle, zid ima u\u353
?i. Ustvari, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 u ovoj argumentaciji srednji te
rmin nije u potpunosti ponovljen. \line \up0 \expndtw0\charscalex104 Rije\u265?
mi\u353? jeste srednji termin, ali samo dio njega. Ako bi se \line \up0 \expndtw
0\charscalex100 gornja argumentacija iskazala na sljede\u263?i na\u265?in: Zid p
osjeduje \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 mi\u353?a, u ovom slu\u265?aju
ne mo\u355?e se ponoviti srednji termin u \line \up0 \expndtw0\charscalex1
02 velikoj premisi, a da gre\u353?ka ne bude o\u265?igledna, tj. ne mo\u355?e se
\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 re\u263?i: Sve \u353?to posjeduje mi\u353?a
ima u\u353?i. U poglavlju o paralogizmu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 mno
go se vi\u353?e govori o ovakvim formama izvo\u266?enja zaklju\u265?aka. \par\pa
expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 8. Sudovi koji pobu\u270?uju
slikovito predo\u269?avanje, \par\pard\ql \li3557\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw0\charscalex100 sugestivni \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1583?\u1604?\u1575
?\u1633?\u1582?\u1616?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj\li1
248\ri941\sb113\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Sudovi koji s
e uobi\u265?ajeno koriste u pjesni\u353?tvu i knji\u355?evnosti, \line \up0 \exp
ndtw0\charscalex102 a izazivaju reakcije du\u353?e nazivaju se sugestivni sudovi
. Kada \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pjesnik ka\u355?e: \u8220?Sunce se os
mjehnu licu cvijeta, a cvijet pusti glas \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 rad
osti\u8221?, ova dva suda nikada u nama ne\u263?e pota\u263?i potvrdu \
line \up0 \expndtw-5\charscalex100 njihovu, jer smo sigurni da su neistiniti, al
i \u263?e proizvesti poseban \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 osje\u263?aj u
nama. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slm
\par\pard\ql\li3425\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\ql\li3425\ri3131\sb176\sl-320\s
lmult0\tx3982 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 A\ul0\no
supersub\cf9\f10\fs18 RGUMENTACIJA \line\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\
nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1618?\u1576?\u1624?\u1585?\u1579?) \par\pard\qj \li124
8\sb0\sl-270\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri941\sb92\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \e
xpndtw0\charscalex102 Ako su u dedukciji sve uvodne premise neosporne istine, \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex103 ovakva dedukcija se naziva argumentacija, a nje
n rezultat je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 istinit. \par\pard\ql \li1608\
sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prvi primjer: \par\pard\ql \li
1666\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u264?etiri je paran broj
. \par\pard\qj \li1608\ri3498\sb0\sl-340\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 S
vaki paran broj je djeljiv sa dva. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Dakle, \u

265?etiri je djeljiv sa dva. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
l\li1608\sb93\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Drugi primjer: \par\p
ard\qj \li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex105 Ako
je ugao A manji od pravog ugla, u tom slu\u265?aju nije \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 otvoreni ugao. \par\pard\qj \li1608\ri2628\sb31\sl-320\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 Znamo da je ugao A manji od pravog ugla. \up0 \expndtw-3\char
scalex100 Dakle, ugao A nije otvoreni ugao. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb42\sl-2
70\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Prvi primjer je argumentacija sa n
eospornim premisama u \up0 \expndtw-3\charscalex100 kalupu dedukcije prve figure
. Drugi primjer je argumentacija sa \up0 \expndtw-3\charscalex100 neospornim pre
misama u kalupu razdvojene dedukcije. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb59\sl-260\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Na osnovu ovih primjera argumentacija s
e mo\u355?e definirati na \up0 \expndtw-3\charscalex100 sljede\u263?i na\u265?i
n: Argumentacija je dedukcija \u265?iji sadr\u355?aj grade \up0 \expndtw-4
\charscalex100 neosporne istine kao premise koje nu\u355?no i po biti daju neosp
oran \up0 \expndtw-4\charscalex100 i ispravan rezultat. \par\pard\qj \li1248\ri9
30\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Mogu\u263?e je da s
e postavi pitanje za\u353?to se u definiciji \line \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 argumentacije samo govori o dedukciji, a nema spomena o \line \up
0 \expndtw0\charscalex107 indukciji i analogiji. Da li je u to u zna\u265?enju d
a indukcija i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 analogija nikada ne mogu dati
ispravan i ta\u265?an rezultat? \par\pard\qj \li1248\ri943\sb80\sl-260\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Re\u265?eno je da indukcija i analogija
kod kojih se spozna \line \up0 \expndtw0\charscalex100 zakonitost kauzalitet
a pojave daju ispravan i pouzdan rezultat. \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 M
e\u266?utim, tako\u266?er je re\u265?eno, a i sada nagla\u353?avamo, da se u zbi
lji \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmul
\nosupersub\cf3\f4\fs23 ovakva indukcija i analogija oslanjanju na skrivenu dedu
kciju na \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 osnovu koje se mo\u355?e imati pouz
danje u ispravnost rezultata. \par\pard\ql \li2996\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\
\f3\fs23 Podjela argumenatcije na \par\pard\ql \li2306\sb77\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 kondicionalnu i uzro\u269?nu argumentaciju \par\pard\ql
\li3490\sb57\sl-264\slmult0\tx4400\tx4546 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\no
supersub\cf3\f4\fs23 ( \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw0\char
scalex108 \u1615? \u1612? \u1618?\u1576?\u1624?\u1585?\u1579? \tab \up0 \expndtw
-3\charscalex100 \u1626? \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndt
w0\charscalex105 \u1618? \u1575? \u1618?\u1576?\u1624?\u1585?\u1579?) \par\pard\
ndtw-3\charscalex100 Prvi primjer: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 Pe\u263? je upaljena. \par\pard\ql \li1608\ri2514\sb30
\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Upaljena pe\u263? dimi. \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 Dakle, pe\u263? dimi. \par\pard\ql \li1608\sb0\sl-264\
slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb103\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 D
rugi primjer: \par\pard\qj \li1608\ri2116\sb0\sl-340\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 Pe\u263? dimi. Uvijek kada pe\u263? dimi, ona je upaljena. \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 Dakle, pe\u263? je upaljena. \par\pard\qj \li1248\ri921\sb37
\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 U \u265?emu se razlikuju
ove dvije argumentacije? Kod prve \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 argum
entacije znanjem da je pe\u263? upaljena do\u353?lo se do zaklju\u265?ka \line \
up0 \expndtw0\charscalex102 da ona dimi, a kod druge argumentacije znanjem da pe
\u263? dimi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 do\u353?lo se do zaklju\u265?ka
da je pe\u263? upaljena. Postavlja se pitanje, da \line \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 li je vatra uzrok dima ili je obrnuto, dim uzrok vatri? Potpuno je \line \
up0 \expndtw-4\charscalex100 jasno da je vatra uzrok dima. Prema tome, prva argu
mentacija se \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 kretala od uzroka ka posljedici
, a druga od posljedice ka uzroku. \line \up0 \expndtw0\charscalex102 U logici s
e prvi oblik demonstracije, od uzroka ka posljedici, \line \up0 \expndtw0\charsc
alex100 naziva uzro\u265?na argumentacija, a drugi oblik demonstracije, od \line
\up0 \expndtw-3\charscalex100 posljedice ka uzroku, naziva se kondicionalna arg
umentacija. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\
charscalex104 Postoji i drugi oblik argumentacije koji nije ni \u265?ist
a \up0 \expndtw0\charscalex104 kondicionalna ni \u265?ista uzro\u265?na
argumentacija, ve\u263? je \up0 \expndtw-3\charscalex100 kombinacija ovih dv
iju argumentacija. \par\pard\qj \li1608\ri3330\sb9\sl-320\slmult0 \up0 \expndtw4\charscalex100 Obratite pa\u355?nju na sljede\u263?i primjer: \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 Konj je bi\u263?e koje osje\u263?a. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Svako bi\u263?e koje osje\u263?a kre\u263?e se svojom v
oljom. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Da
kle, konj je bi\u263?e koje se kre\u263?e svojom voljom. \par\pard\qj \li1248\ri
943\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Kod ove argumentacije
zaklju\u265?ak o tome da se konj kre\u263?e \up0 \expndtw-4\charscalex100 svojo
m voljom izveo se posredstvom njegove osobine da je bi\u263?e \up0 \expndtw-2\ch
arscalex100 koje osje\u263?a, a nijedno od ovoga dvoga nije uzrok drugome, ve\u2
63? \up0 \expndtw0\charscalex107 su oboje, tj. srednji termim i veliki te
rmin, posljedica \up0 \expndtw-4\charscalex100 zajedni\u265?kog im uzroka, tj.
biti \u355?ivotinja. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb51\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \
expndtw0\charscalex102 Dakle, kod ove argumentacije zaklju\u265?ak se izveo iz j
edne \up0 \expndtw-3\charscalex100 posljedice ka drugoj posljedici, a ne iz uzro
ka ka posljedici, niti \up0 \expndtw-3\charscalex100 iz posljedice ka uzroku. \p
Na koji na\u265?in je gornja demonstracija sa\u265?injena od dviju \line \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 argumentacija? Kod ove demonstracije mehanizam kretanja u
ma \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 je takav da se prva argumentacija kre\u26
3?e od posljedice ka uzroku, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 a potom od uzrok
a ka posljedici. Na gornjem primjeru prvo se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
izvodi zaklju\u265?ak o tome da je konj \u355?ivotinja zato \u353?to je bi\u263
?e koje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 osje\u263?a, a potom se izvodi zaklj
u\u265?ak da je konj bi\u263?e koje se kre\u263?e \line \up0 \expndtw0\charscale
x101 svojom voljom zato \u353?to je \u355?ivotinja. Prema tome, ovakva \
line \up0 \expndtw0\charscalex101 demonstracija je sa\u265?injena od kon
dicionalne i uzro\u265?ne \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 demonstracije.
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Va\u382?nost i vrije
dnost argumentacije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\
ri932\sb171\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf
3\f4\fs23 Nema sumnje da \u265?ovjek po svojoj prirodi traga za istinom. \line \
up0 \expndtw0\charscalex101 Na tom putu \u265?ovjeka ni\u353?ta ne mo\u355?e zad
ovoljiti ni smiriti osim \line \up0 \expndtw0\charscalex107 neporecive istine,
a jedini put do njenog dostizanja je \line \up0 \expndtw0\charscalex100 a
rgumentacija. Istinski mudrac je ona osoba koja ni\u353?ta ne \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 prihvata bez argumentacije i jedino je pred njom pokor
an. \par\pard\qj \li1248\ri938\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscal
ex101 \u264?vrstina, upotpunjenost i svetost nauka filozofije, logike i \line \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 matematike je zasnovana na argumentiranosti njihovih
postulata \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 i pravila. Kod ovakvih nauka nema
mjesta za slijepo slje\u266?enje i \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 upravo
zbog toga nikada se ne sumnja u njihova na\u265?ela i \line \up0 \expnd

tw-1\charscalex100 principe. Ova skupina nauka naziva se argumentira
nim \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmul
osupersub\cf1\f2\fs24 292 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\
sb0\sl-240{\bkmkstart Pg293}{\bkmkend Pg293}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmu
slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 znanostima. Ar
gumentacija kod ovih nauka mora biti sigurna i \up0 \expndtw-2\charscalex100 nep
oreciva kako sa aspekta njihove forme izvo\u266?enja zaklju\u265?ka, \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 tako i sa aspekta sadr\u355?aja koji ulazi u argument
aciju, da bi \up0 \expndtw-3\charscalex100 rezultat bio ispravan i neporeciv.
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Korist argumentacije
\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri930\sb114\sl-263\s
lmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Poznavanj
e argumentacije donosi li\u265?ne koristi i poma\u355?e pri \line \up0 \expndtw0
\charscalex101 upu\u263?ivanju drugih. Prednost argumentacija nad osta
lim \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 vje\u353?tinama je upravo iz prvog aspek
ta, jer je re\u265?eno da ni\u353?ta ne \line \up0 \expndtw0\charscalex106 zadov
oljava i ne smiruje istra\u355?iva\u265?ki duh \u265?ovjeka osim \line \u
p0 \expndtw0\charscalex100 pronalaska istine utemeljene na \u265?vrstim argument
ima, a \u353?to ne \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ispunjavaju druge vje\
u353?tine. Naravno, argumentacija ima \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
zna\u265?ajnu ulogu i kod preno\u353?enja istina drugim ljudima. \par\pard\qj \l
i1248\ri926\sb76\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Napomena:
Re\u265?eno je da su premise argumentacije \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 neosporivi sudovi. Me\u266?utim, sa druge strane znamo da su neki \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 sudovi za pojedinca neporecive istine, a za drugoga nisu. Pre
ma \up0 \expndtw0\charscalex103 tome, mogu\u263?e je da zaklju\u265?ivanje sa as
pekta njenih uvodnih \up0 \expndtw-3\charscalex100 premisa nekome bude argumenta
cija, a nekome ne. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\s
t0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 D\ul0\nosupersub\cf
9\f10\fs18 IJALEKTIKA\ul0\super\cf33\f34\fs22 1\ul0\nosupersub\cf9\f10\fs18 ILI
VJE\u352?TINA RASPRAVLJANJA \par\pard\ql \li3687\sb18\sl-250\slmult0 \up0 \expn
dtw-10\charscalex95 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u1610?\u1584?\u1582?\u1610?\u1
575? \u1582?\u1607?\u1576?\u1621?\u1591?) \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult
0 \par\pard\qj\li1248\ri931\sb55\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 Mo\u355?da bi sa lahko\u263?om mogli ustvrditi da se svakodnevno na \line \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 jedan na\u265?in koristimo dijalektikom, odnosno da
se raspravljamo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 u vezi razli\u265?itih dr
u\u353?tvenih, ekonomskih, vjerskih, politi\u265?kih, \line \up0 \expndtw-1\c
harscalex100 porodi\u265?nih i drugih tema. \u264?ovje\u265?anstvo kao \u353?to
nikada do sada \line \up0 \expndtw0\charscalex102 nije bilo bez rasprave i
su\u265?eljavanja mi\u353?ljenja, tako \u263?e i \line \up0 \expndtw-2\chars
calex100 budu\u263?nosti biti. Anti\u265?ki sofisti i branitelji u sudskim proce
sima \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 veoma su istrajavali na propisima i ada
bima dijalektike, odnosno \line \up0 \expndtw0\charscalex104 rasprave. Oni su po

prvi put napisali djela u kojima su se na \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 s
elektivan na\u265?in bavili zakonitostima i adabima raspravljanja i \line \up0 \
expndtw-3\charscalex100 sofizma te odgajali u\u265?enike ovim tehnikama. \par\pa
rd\qj \li1248\ri930\sb56\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 U na
\u353?em vremenu postoji velika potreba da se studenti pou\u265?e \up0 \expndtw2\charscalex100 tehnikama dijalektike i sofizma. Za razliku od prije, da
nas \up0 \expndtw0\charscalex103 rasprava nije ograni\u265?ena samo na \u355?ivi
dijalog, gdje je glavno \up0 \expndtw-5\charscalex100 oru\u266?e govor. Mi smo
danas svjedoci veoma \u355?ive rasprave koja se \up0 \expndtw-5\charscalex100 vo
di sa stranica knjiga i brojih \u265?asopisa. \par\pard\ql \li2993\sb0\sl-264\sl
0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Definicija i koristi dijalektike \par\pard\qj \li1248\s
ndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Dijalektika je nau\u265?na vje\
u353?tina pomo\u263?u koje \u265?ovjek, koriste\u263?i \up0 \expndtw-1\charscale
x100 se onim \u353?to suprotna strana u raspravi prihvata vjerodostojnim, \up0 \
expndtw-3\charscalex100 mo\u355?e dokazati ili odbaciti ono \u353?to \u355?eli.
00 Naravno, u ljudima postoje razli\u265?ite spremnosti i sposobnosti \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 vladanja vje\u353?tinom dijalektike. U svakom slu\u265
?aju, dijalekti\u265?ar je \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ona osoba koja k
oja u dobroj mjeri vlada ovom tehnikom i \line \up0 \expndtw-1\charscalex1
00 upoznata je sa njenim preciznim zakonitostima i sve to je \line \up0
\expndtw-3\charscalex100 duboko usa\u266?eno u njoj. Korist koju \u265?ovjek im
a od dijalektije nije \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-220\slmult0 \par\pard\qj\li124
8\sb0\sl-220\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri1061\sb93\sl-220\slmult0 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 \ul0\super\cf28\f29\fs20\ul0\super\cf28\f29\fs19 1\ul0\nosuper
sub\cf29\f30\fs20 Ovdje se termin dijalektika koristi u njegovom tradicionalnom
zna\u265?enju, \up0 \expndtw-4\charscalex100 a ne u novovremenom zna\u265?enju.
persub\cf1\f2\fs24 294
}
0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri939\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\c
harscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 da bi do\u353?ao do istine i izvjesnog
znanja, ve\u263? da bi se suprotna \line \up0 \expndtw0\charscalex100 strana u
raspravi primorala na prihvatanje nekog stava ili \line \up0 \expndtw-5\c
harscalex100 odbacio neki stav, a ne radi dokazivanja istine iz onog vida \u353?
to je \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 istina. \par\pard\ql \li3512\sb0\sl-26
\ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Dijalekti\u269?ka oru\u270?a \par\pard\qj \li1248\s
ndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 U raspravi se najvi\u353?e k
oristi op\u263?epoznatim sudovima i \up0 \expndtw-3\charscalex100 stavovima
i priznatim propozicijama. Pored argumenatcije u \up0 \expndtw0\charscalex1
02 raspravama se koristi i indukcijom i analogijom. Dijalekti\u265?ka \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 argumentacija nije ograni\u265?ena samo na dedukciju. \par\p

ard\qj \li1248\ri942\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Treb
a znati da ovladavanje vje\u353?tinom rasprave nije lahak \up0 \expndtw0\charsca
lex100 posao, ve\u263? za ostvarenje istog treba dosta vje\u355?be i br
ojna \up0 \expndtw-3\charscalex100 sredstva. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb80\sl260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex106 Logi\u265?ari ka\u355?u da su
za jednog sposobnog debatanta \up0 \expndtw-3\charscalex100 neophodno poznav
anje sljede\u263?ih stvari: \par\pard\qj \li1248\ri942\sb60\sl-260\slmult0\fi417
\up0 \expndtw-2\charscalex100 1. Da poznaje op\u263?eprihva\u263?ene sudove i s
tavove, ako ne sve \up0 \expndtw-4\charscalex100 onda iz onog podru\u265?ja u ko
jem \u355?eli da raspravlja. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb80\sl-260\slmult0\fi36
0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2. Da je potpuno upoznat sa svim stanjima
, oblicima i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 propisima rije\u265?i. Da pra
vi razliku izme\u266?u homonima i prenesene \line \up0 \expndtw0\charscalex101 r
ije\u265?i, sinonima i razli\u265?ite rije\u265?i, vi\u353?ezna\u265?nice i jedn
ozna\u265?nice \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 itd. \par\pard\qj \li1248\ri9
36\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 3. Da bude vje\u35
3?t u razlikovanju pitanja i pojava koji su \up0 \expndtw0\charscalex100 v
eoma sli\u265?ni jedna drugom, \u353?to opet podrazumjeva dobro \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 poznavanje vrsne razlike jednog roda, pojedince jedne
vrste, \up0 \expndtw-4\charscalex100 akcidente razli\u265?itih klasa. \par\par
d\qj \li1248\ri941\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 4. T
ako\u266?er, da bude vje\u353?t u iznala\u355?enju sli\u265?nosti izme\u266?u
\line \up0 \expndtw0\charscalex102 pitanja koje su na prvi pogled veoma udaljen
i. Naprimjer, na \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pitanje: \u8220?Po \u265?em
u su sli\u265?ni ta\u265?ka i liniji?\u8221?, da odmah odgovori: \line \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 \u8220?Odnos ta\u265?ke sa linijom je poput odnosa linije s
a povr\u353?inom.\u8221? Ili \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 recimo, ako n
eko upita: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Po \u265?emu su sli\u265?ni
postojanje i \par\pard\ql \li1248\sb16\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 nepostojanje?\u8221?, da odmah odgovori: \u8220?Oboje su pojmovi, kao \u35
3?to \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl-276\slmu
nosupersub\cf1\f2\fs24 295 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard
\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg296}{\bkmkend Pg296}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slm
t0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri939\sb146\sl-260
\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 su voda i v
atra iste kategorije, odnosno tjelesnost im je \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 zajedni\u265?ka.\u8221? \par\pard\ql \li3612\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\
\fs23 Pravila rasprave \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li12
\cf3\f4\fs23 Za svaku od strana koje u\u265?estvuju u raspravi logi\u265?ari su
\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pobrojali posebna pravila, kao i ona kojih s
e moraju pridr\u355?avati \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 obje strane. Najva
\u355?nija pravila i adabi kod rasprave su sljede\u263?a: \par\pard\qj \li1248\r
i933\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 1. Debatant treba
poznavati logi\u265?ke formule kao \u353?to su \up0 \expndtw-4\charscalex
100 jednostavna konverzija, kontrapozicija, nesaglasna konverzija \up0 \expn
dtw-2\charscalex100 kontradiktornog itd., i da mo\u355?e donjeti dokaz na razli\
u265?ite na\u265?ine \up0 \expndtw-2\charscalex100 za svoju tvrdnju. \par\pard\q
j \li1248\ri940\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 2. Debata
nt treba biti rje\u265?it i imati lijep govor da bi pa\u355?nju \up0 \expndtw-3\
charscalex100 drugih privukao na sebe. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb80\sl-260\sl
mult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 3. U raspravi koliko je mogu\u263?
e mora se izbjegavati \up0 \expndtw0\charscalex101 kori\u353?tenje neprili\u2
65?nih rije\u265?i, ve\u263? se koristiti lijepim govorom i \up0 \expndtw-3\char
scalex100 terminima. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 4. U raspravi koliko je mogu\u263?e protivniku ne treba
ostavljati \up0 \expndtw-2\charscalex100 velikog prostora da govori, \u353?ta vi

\u353?e, koliko je mogu\u263?e treba mu \up0 \expndtw-3\charscalex100 ostaviti \
u353?to manje vremena za govor, a sam preuzeti incijativu u \up0 \expndtw0\chars
calex103 govoru, jer obi\u265?no je tako da onaj ko vi\u353?e govori i glasniji
je \up0 \expndtw0\charscalex101 ostavlja dojam onoga koji je pobjedio u rasp
ravi, a onaj ko \up0 \expndtw0\charscalex102 manje govori i ti\u353?i je odaje
sliku gubitnika i onoga koji nema \up0 \expndtw-3\charscalex100 jaku argumentaci
ju. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 5. Debatant treba dobro poznavati poslovice, rije\u265?i velikana, \line
\up0 \expndtw-2\charscalex100 stihove, pou\u265?ne kratke pri\u265?e i gdje god
je potrebno da se koristi \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 njima. \par\pard\q
j \li1248\ri935\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 6. U r
aspravi treba izbjegavati ru\u355?ne i uvredljive rije\u265?i, \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 psovke, poni\u355?avanja, jer pored toga \u353?to nije moraln
o, \u265?ovjek kod \up0 \expndtw0\charscalex102 slu\u353?alaca ostavlja ru\u
355?nu sliku o sebi i time gubi na \up0 \expndtw-4\charscalex100 v
jerodostojnosti i umanjuje mu se polo\u355?aj. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\s
d\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg297}{\bkmkend Pg297}\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-263\sl
lt0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri937\sb131\sl-26
3\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 7. Deb
atant pored toga \u353?to svoj stav trebaju \u265?vrsto iznjeti bez \line \up0 \
expndtw-4\charscalex100 zapinjanja u govoru, ali to ne zna\u265?i da pri tome tr
eba biti glasan. \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Zapravo, svoj stav treba iz
njeti potpuno smireno \u353?to je samo po \line \up0 \expndtw0\charscalex101 seb
i znak li\u265?ne kontrole i uvjerenosti u ono \u353?to govori i \line
\up0 \expndtw-1\charscalex100 ispravnosti toga. Suprotno tome, onaj koji je bu\
u265?an u raspravi i \line \up0 \expndtw0\charscalex104 pri izno\u353?enju svo
g stava pokazatelj je slabosti njegovog \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
neznanja. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\
charscalex100 8. Debatant sa ponizno\u353?\u263?u treba da slu\u353?a izl
aganje svog \up0 \expndtw-3\charscalex100 suparnika i da mu ne upada u rije\u26
5?, jer to unosi nered u raspravu \up0 \expndtw-3\charscalex100 i gubi se kontnu
itet govora. \par\pard\qj \li1248\ri931\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw3\charscalex100 9. \u264?ovjek koliko mo\u355?e treba izbjegavati raspravl
janje sa \up0 \expndtw-4\charscalex100 ambicioznim ljudima, onima koji \u355?ud
e za vla\u353?\u263?u, samoljubljivim \up0 \expndtw0\charscalex103 i sli\u265?ni
m njima, jer raspravljanje sa njima \u265?ovjeka postepeno \up0 \expndtw-4\chars
calex100 dovodi u situaciju da se koristi neprimjerenim metodama \u353?to ima \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 negativne posljedica na njegov moral. \par\pard\qj \
li1248\ri926\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 10. I na
kraju, debatant treba istinu vidjeti ve\u263?om iznad \line \up0 \expndtw
0\charscalex103 svega i da bude pokoran istini. Ako tokom rasprave do\u266?e do
\line \up0 \expndtw-1\charscalex100 istine, treba joj se pokoriti i prihvatiti,
a ne da bude tvrdoglav i \line \up0 \expndtw0\charscalex102 da odbije istinu. Ov
o je, upravo, primjer \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 najljep\u353?e rasprave\ul0\
nosupersub\cf3\f4\fs23 o \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kojoj Kur'an govor
i: \u8220?I s njima raspravljajte na najljep\u353?i na\u265?in.\u8221?\ul0\super
\cf27\f28\fs22 1 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-230\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0
super\cf28\f29\fs19 1\ul0\nosupersub\cf29\f30\fs20 \ul0\nosupersub\cf30\f31\fs2
0 En-Nahl\ul0\nosupersub\cf29\f30\fs20 , 125. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\sl

mult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 297
}
0\sl-260\slmult0 \par\pard\ql\li2950\ri2654\sb146\sl-260\slmult0\tx3641 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 S\ul0\nosupersub\cf9\f10\fs18
OFIZAM ILI PARALOGIZAM \line\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\c
f3\f4\fs23 (\u1623?\u1600?\u1612?\u1576?\u1594?\u1616? \u1582?\u1607?\u1576?\u16
21?\u1591?) \par\pard\ql \li3452\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3452\sb13\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Va\u382?no
st sofizma \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri928\sb7
1\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23
Dana\u353?nje vrijeme je svijet mno\u353?tva razli\u265?itih stavova, \lin
e \up0 \expndtw-2\charscalex100 mi\u353?ljenja, \u353?kola i u\u265?enja i svi p
ozvaju bla\u355?enstvu. I pored svega \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 toga
nema sumnje da je istina samo jedna i da se neistina \line \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 \u265?ovjeku nikada ne nudi ogoljena i sa jasnim znak
om svoje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 neistinitosti. Zapravo, neistina s
e uvijek prikriva odje\u263?om istine. \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Glasn
ogovornici neistine, bili toga svjesni ili ne, uvijek nastoje \line \up0 \expndt
w0\charscalex101 da svoj govor prika\u355?u logi\u265?no utemeljenim da bi leglo
na srce \line \up0 \expndtw0\charscalex102 slu\u353?aoca, a sofizam nije ni\u35
3?ta drugo do ovo. Ustvari, sofizam \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 podrazum
jeva prikazivanje neistine istinitom. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260\slm
ult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Mi se trebamo upoznati sa sofizom, prije
svega da sami ne \line \up0 \expndtw0\charscalex100 \u265?inimo sofizam, i kao
drugo, da ne padnemo u zamku sofizma \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 drugih.
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Nekoliko primjera: \par\pard\qj \li1248\ri919\sb
60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Prije nego u\u266?emo u ra
spravu o sofizmu pogledajmo nekoliko \up0 \expndtw-3\charscalex100 primjera sofi
zma: \par\pard\qj \li1248\ri930\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 1. Bog je svjetlost, a svjetlost je osjetilne kategorije - dakle i \up0
\expndtw-3\charscalex100 Bog je osjetilne kategorije. \par\pard\qj \li1248\ri935
\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 2. Vino je sok od gro\u3
55?da, a sok od gro\u355?\u266?a je halal - dakle \up0 \expndtw-3\charscalex100
vino je halal. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndt
w0\charscalex104 3. Jedino je \u265?ovjek misle\u263?e bi\u263?e, a svako misle\
u263?e bi\u263?e je \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u355?ivotinja - dakle jedino
je \u265?ovjek \u355?ivotinja. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb57\sl-260\slmult0\fi
360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 4. Razvod dolazi nakon braka, a brak nakon sag
lasnosti obje \up0 \expndtw-3\charscalex100 strane - dakle razvod dolazi nakon s
aglasnosti obje strane. \par\pard\qj \li1248\ri933\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw-1\charscalex100 5. Svaka osjetilna stvar postoji, a Bog nije osjetila
n - dakle \up0 \expndtw-3\charscalex100 Bog ne postoji. \par\pard\ql \li1248\sb0
l-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb99\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex

l-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb126\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Slu\u269?a
jevi upotrebe sofizma \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li124
8\ri931\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 Sofizam je navi\u353?e prisutan kod dvosmislenih i sugestivnih \up0
\expndtw0\charscalex106 sudova s tim da on nije ograni\u265?en na jedno podru\u2
65?je ve\u263? je \up0 \expndtw0\charscalex104 prisutan svugdje. Mogu\u263?e je
da se sofizam desi na podru\u265?ju \up0 \expndtw-2\charscalex100 racionalnog i
li neracionalnog, kao \u353?to su podru\u265?ja politike, \up0 \expndtw-4\
charscalex100 kulture, dru\u353?tva itd. Mo\u355?e se re\u263?i da gdje god su d
okaz i rasprava \up0 \expndtw-3\charscalex100 u upotrebi tu se mo\u355?e desiti
i sofizam. Drugim rije\u265?ima, mogu\u263?e \up0 \expndtw-1\charscalex100 je da
sudovi koji su sli\u265?ni neospornim istinama i op\u263?epoznatim \up0 \expndt
w-3\charscalex100 sudovima dovedu do sofizma. \par\pard\ql \li2621\sb0\sl-264\sl
0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Unutarnji i vanjski faktori u sofizmu \par\pard\qj \li1
\expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Pod unutarnjim faktorima
sofizma se misli na uvodne \up0 \expndtw-3\charscalex100 premise i sudove
koje grade sofizam, odnosno predstavljaju \up0 \expndtw-3\charscalex100 es
encijalne dijelove sofizma. \par\pard\qj \li1248\ri925\sb51\sl-270\slmult0\fi360
\up0 \expndtw-4\charscalex100 Pod vanjskim faktorima sofizma se misli na taktik
e i metode \up0 \expndtw-3\charscalex100 koje koristi sofista da bi ovladao i po
bio protivnika. Ova pitanje \up0 \expndtw-3\charscalex100 se nazivaju akcidental
ni dijelovima sofizma. \par\pard\ql \li1778\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li17
3 Podjela sofizma na jezi\u269?ki i zna\u269?enjski (izvan govorni) \par\pard\qj
\up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Gre\u353?ka koja se m
o\u355?e javiti kod isitinitih ili op\u263?eprihva\u263?enih \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 sudova \up0 \expndtw-1\charscalex100 (a ustvari nisu takve) ima
korijen ili u rije\u265?i ili u \up0 \expndtw0\charscalex100 zna\u265?enju.
Zbog toga, sofizam se u jedno op\u263?em pogledu mo\u355?e \up0 \expndtw-3\char
scalex100 podijeliti na govorni i zna\u265?enjski sofizam. \par\pard\ql \li6899\
l-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1608\sb126\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 a. Jezi\u2
69?ki sofizam \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Sofizam koji dolazi od govora ima \u353?est obl
ika: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 1. S
ofizam zbog homonimije. \par\pard\qj \li1248\ri929\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up
0 \expndtw-5\charscalex100 Ova vrsta sofizma se javlja kod rije\u265?i koja ima
vi\u353?e zna\u265?enja. \up0 \expndtw-1\charscalex100 Vrata su baz (perz. u zna
\u265?enju i otvoreno i soko), baz je soko -\line \up0 \expndtw-3\charscalex100
dakle vrata su soko. Ovo je najstariji oblik sofizma kojim se ljudi \up0 \expndt
w-3\charscalex100 odavnina koriste. \par\pard\qj \li1248\ri927\sb51\sl-270\slmul
t0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 2. Sofizam zbog oblika rije\u265?i.
U svakom jeziku postoje \up0 \expndtw-3\charscalex100 specifi\u265?nosti tog
jezika u pogledu oblika rije\u265?i koje mogu dovesti \up0 \expndtw-3\charscalex
100 do gre\u353?ke. \par\pard\ql \li1608\sb55\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 3. Sofizam nagla\u353?avanja (akcentiranja). \par\pard\qj \li1248\ri9
38\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 Sofizam nagla\u353?a

vanja ili akcentiranja podrazumjeva \up0 \expndtw-4\charscalex100 izgovara
nje rije\u265?i po akcentu i du\u355?ini sloga. \par\pard\qj \li1248\ri925\sb56\
sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 4. Sofizam zbog dvozna\u265?n
osti fraze ili re\u265?enice, odnosno \up0 \expndtw-3\charscalex100 amfibolije.
Naprimjer: i\u263?i \u263?e\u353? u rat poginuti ne\u263?e\u353? vratitit se ku\
u263?i. \up0 \expndtw0\charscalex100 Ovo mo\u355?e zna\u265?iti da \u263?e\u353?
poginuti u ratu i ne\u263?e\u353? se vratiti ku\u263?i i \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 da ne\u263?e\u353? poginuti u ratu i da \u263?e\u353? se vratiti ku\u263
?i. \par\pard\qj \li1248\ri929\sb54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charsca
lex100 5. Sofizam kompozicije koji se javlja kod neodgovaraju\u263?eg \up0 \expn
dtw0\charscalex100 sklopa razli\u265?itih i odvojenih stvari u jednu cjel
inu koje u \up0 \expndtw-3\charscalex100 krajnjem daje pogre\u353?an rezultat.
Naprimjer: ako je jedna osoba i \up0 \expndtw-1\charscalex100 lje\u265?nik i sp
osoban pjesnik, u vezi njega mo\u355?emo odvojeno re\u263?i: \up0 \expndtw0\char
scalex103 On je lje\u265?nik i on je sposoban. Me\u266?utim, ako bismo oba oba \
up0 \expndtw-3\charscalex100 svojstva spojili u jednom iskazu, pogrije\u353
?ili bi smo, kao na \up0 \expndtw-3\charscalex100 primjeru: On je dobar lje\
u265?nik. \par\pard\qj \li1248\ri934\sb55\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\c
harscalex100 6. U nekim slu\u265?ajevima ako pitanja koja bi trebalo zajedno \li
ne \up0 \expndtw0\charscalex103 sagledavati, posmatrali odvojeno, dolazi do sofi
zma i ovo je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 opre\u265?no prethodno sofizmu.
Pogledajmo sljede\u263?i primjer: Pet je \line \up0 \expndtw0\charscalex100 par
i nepar (budu\u263?i da je zbir parnog i naparnog broja). Ako bi \line \up0 \ex
pndtw0\charscalex103 smo izuzeli veznik \u8220?i\u8221? u gorenjem iskazu tada
bi smo dobili \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 neta\u265?nu postavku da je pe
t par i da je pet nepar. Dakle, svojstva \line \up0 \expndtw0\charscalex103 par
i nepar zajedno gledano je ispravno za pet, a odvojeno je \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 pogre\u353?no. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\q
fs23 b. Izvan jezi\u269?ki sofizam \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Postoji sedam vrsta zna\u2
65?enjskih sofizama: \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 1. Obrnuta sugestija. \par\pard\qj \li1248\ri929\sb56\sl-265\slmult0
\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 Ako \u265?ovjek pretpostavi, naprimjer: zato
\u353?to je svaki med \up0 \expndtw0\charscalex100 zlatne boje i te\u265?an, pa
je stoga i svaka stvar zlatne boje i te\u265?na \up0 \expndtw-4\charscalex100 i
sto tako i med; on je zapao u sofizam zbog obrnute sugestije, jer \up0 \expndtw0
\charscalex104 je pogre\u353?no pretpostavio da je konverzija prvog suda
u \up0 \expndtw-3\charscalex100 afirmativnu univerzalija ispravna, a nije ispra
vna. \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 2. P
rihvatanje neesencijalno za esencijalno. \par\pard\qj \li1248\ri935\sb80\sl-260\
slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Ako neko ka\u355?e: \u265?ovjek i ho
da i pjesnik je, dakle svako bi\u263?e \line \up0 \expndtw0\charscalex102 koje h
oda je i pjesnik - on je u\u265?inio sofizam. Ovaj sofizam je \line \up0 \expndt
w-5\charscalex100 nastao zato \u353?to je umjesto zbiljskog i esencijalnog akcid
enta, a to \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 je ovdje za \u265?ovjeka \ul0\nos
upersub\cf21\f22\fs23 pjesni\u353?tvo\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 , uzet neesenci
jalni akcident \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 bi\u263?e \line \up0 \expndtw-5\cha
rscalex100 koje hoda\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 . \par\pard\qj \li1248\ri931\sb7
8\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ova tkanina je bijela, bije
lo je kontradiktorno crnom - dakle \line \up0 \expndtw0\charscalex101 ova tkan
ina je kontradiktorna crnome. Ovdje svojstvo \line \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 kontradiktornosti crnom\ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 prije svega i po biti pripada bijeloj boji, \line \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 a nije svojstvo tkanine. Me\u266?utim, na ovom primjeru budu\u263?i

da je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 bijelina pripisana tkanini, a kontrad
iktornost crnom je pripisana \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 bijeloj boji,
kontradiktornost crnom je pripisana i tkanini ali \line \up0 \expndtw-3\chars
calex100 sekundarno. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \
expndtw0\charscalex100 3. Sofizam neispravne predikacija vrijedi za one slu\u265
?ajeve \up0 \expndtw0\charscalex102 kada od subjekata ili predikata jednog
suda na nemjestu \up0 \expndtw-3\charscalex100 oduzmemo ili dodamo uvijet ili
odrednicu. \par\pard\qj \li1248\ri924\sb54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\
charscalex101 Prvi primjer: Zejd je \u265?ovjek, \u265?ovjek je univerzalija - d
akle \up0 \expndtw-1\charscalex100 Zejd je univerzalija. U ovom primjeru \ul0\no
supersub\cf21\f22\fs23 \u269?ovjek\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 iz druge primjese
\up0 \expndtw-4\charscalex100 ima nenavedeni uvijet, a to je da \u265?ovjek ovd
je pojmovna i umska \up0 \expndtw-4\charscalex100 kategorija zbog \u265?ega je u
krajnjem do\u353?lo do sofizma. \par\pard\qj \li1248\ri927\sb54\sl-266\slmult0\
fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 Drugi primjer: \u265?ovjek je u dje\u265?a\
u265?koj dobi bi\u263?e obdareno \up0 \expndtw-4\charscalex100 razumo, Hasan ni
je dje\u265?ak - dakle Hasan nije obdaren razumom. \up0 \expndtw-2\charscalex100
U ovom primjeru navo\u266?enja uvijeta \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 u dje\u269
?a\u269?koj dobi\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 je bilo na \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 nemjestu i to je dovelo do sofizma. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult
\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 4. Sofizam kada kada vi\u353?e pitanja \u265?
ini jedno pitanje. \line \up0 \expndtw0\charscalex102 Pogledajmo sljede\u263?i
primjer: Jedino je \u265?ovjek misle\u263?e bi\u263?e, a \line \up0 \expndtw-3\
charscalex100 svako misle\u263?e bi\u263?e je \u355?ivotinja - dakle jedino je \
u265?ovjek \u355?ivotinja. \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 Kada ka\u355?emo
samo je \u265?ovjek misle\u263?e bi\u263?e mi smo izrekli samo \line \up0 \expnd
tw-2\charscalex100 jedan sud, ali ustvari rekli smo dva suda, i to: \u265?ovjek
je misle\u263?e \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 bi\u263?e i drugi pored
\u265?ovjeka nisu misle\u263?a bi\u263?a. Navo\u266?enjem \line \up0 \expndt
w-4\charscalex100 odrednice \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs23 samo\ul0\nosupersub\cf
3\f4\fs23 i njenim preno\u353?enjem u zaklju\u265?ak ove dedukcije \line \up0 \
expndtw-2\charscalex100 mi smo u krajnjem od dedukcije u\u265?inili sofiz
am. Nama je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 op\u263?epoznato poznatao da s
u pored \u265?ovjeka i druga bi\u263?a \u355?ivotinje. \par\pard\qj \li1248\ri93
7\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Neka pitanja izvana gle
dano izgledaju kao jedno pitanje, a \up0 \expndtw-4\charscalex100 ustvari podraz
umjevaju vi\u353?e pitanja. Naprimjer, ako upitamo: da \up0 \expndtw-1\charscale
x100 li je taj i taj pjesnik i pisac? Ustvari, ovo su dva pitanja: da li je \up0
\expndtw-4\charscalex100 taj i taj pjesnik? - i da li je taj i taj pisac? \par\
pard\qj \li1248\ri936\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 5.
Sofizam lo\u353?e forme, kada se uvijeti dedukcije neispo\u353?tuju \line \up0
\expndtw-2\charscalex100 zbog \u265?ega nedaje niti ispravan rezultat. Nap
rimjer: Zejd je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u265?ovjek, \u265?ovjek
je pjesnik \up0 \expndtw-2\charscalex100 - dakle Zejd je pjesnik. U ovoj
\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-257\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 argumenta
ciji nije ispo\u353?tovana univerzalnost ve\u263?e premise. \par\pard\qj \li1248
\ri938\sb45\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 6.\ul0\nosupersub\
cf2\f3\fs23 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Sofizam kada se uzima za priznato ono \
u353?to se u po\u265?etku \line \up0 \expndtw0\charscalex100 tra\u355?i, u logic
i poznato kao \u8220?petitio principi\u8221? (perz. \up0 \expndtw-3\charscalex
100 \u1623?\u1579? \u1585?\u1583?\u1576?\u1592?\u1616? \par\pard\qj \li1246\ri93
7\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \u1577?\u1627?\u1613?\u1600?\u
1616?). Ako rezultat bude identi\u265?an jednoj od dvije uvodne \line \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 premise, sa neznatnom razlikom u rije\u265?ima i obl

iku, to je petitio \line \up0 \expndtw0\charscalex102 principi. Naprimjer: svaki
\u265?ovjek je insan, svaki insan je bi\u263?e \line \up0 \expndtw-4\charscalex
100 koje se smije - dakle svaki \u265?ovjek je bi\u263?e koej se smije. \par\par
d\qj \li1248\ri929\sb76\sl-262\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 7. Sof
izam postavljanja ne-uzroka za uzrok podrazumjeva \line \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 argumentaciju kod koje se namjesto istinske srednje premise \line \up
0 \expndtw-5\charscalex100 uzme ne\u353?to drugo \u353?to nema uzro\u265?nosti k
od dokazivanja i potvrde \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 zaklju\u265?ka. Na
primjer: ako lijen u\u265?enik za razlog svog lo\u353?eg \line \up0 \expn
dtw-5\charscalex100 uspijeha navede smrt svoje tetke. Zato \u353?to mije ove god
ine umrla \line \up0 \expndtw0\charscalex100 tetka ja nisam polo\u355?io ispite.
Ovakva argumentacija je sofizam \line \up0 \expndtw0\charscalex102 jer izme\u26
6?u smrti tetke i neprolaska na ispitima nema istinske \line \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 uzro\u265?nosti, a istinski uzrok je ljenost u\u265?enika. \par\pard\
start Pg303}{\bkmkend Pg303}\par\pard\ql \li2189\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql
i2189\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li2189\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Metode koje koriste sofisti (izvanjs
ki faktori): \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri935\s
b111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 1. Jedan od metoda i taktika kojim se koriste sofisti je taj da \line \up0 \
expndtw0\charscalex105 na razli\u265?ite na\u265?ine govor suparnika prika\
u355?u odvratnim i \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 neprihvatljivim i na ta
j na\u265?in kod njega pobude osje\u263?aj slabosti \line \up0 \expndtw0\charsca
lex100 koji opet rezultira kontradikcijom i nesre\u266?eno\u353?\u263?u u njegov
om \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 govoru. \par\pard\qj \li1248\ri940\sb55\s
l-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 2. Sljede\u263?i metod koji
m se koriste je da kod suparnika \up0 \expndtw-1\charscalex100 pobude ljut
nju i srd\u355?bu. Naprimjer, da navo\u266?enjem tjelesnih ili \up0 \expndtw0\ch
arscalex104 mentalnih manjkavosti uznemire njegov um i on izgubi \up0 \ex
pndtw0\charscalex103 kontinuitet govora. Na taj na\u265?in u o\u265?ima drugih g
a prikuzuje \up0 \expndtw-3\charscalex100 nadvladnim i poni\u355?enim. \par\pard
\qj \li1248\ri937\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 3. Ko
ri\u353?tenje komplikovanih rije\u265?i i te\u353?kih termina koje \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 suparnik ne poznaje i ne razumije. \par\pard\qj \li1248\r
i942\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 4. Sofista u svoj go
vor unosi toliko nepovezanih stvari da \up0 \expndtw-4\charscalex100 suparnika u
\u265?ini toliko zbunjenim da ne mo\u355?e dati odgovor. \par\pard\qj \li1248\ri
936\sb56\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 5. Metod koji sofisti
koriste u svojim rasprava su pokreti \up0 \expndtw-2\charscalex100 tijelom i ru
kama, pljeskanje rukama, naglo ustajanje i sjedanje, \up0 \expndtw0\charscalex10
5 podizanje glasa itd., sve sa ciljem da sebe prika\u355?e kao \up0 \ex
pndtw-5\charscalex100 pobjednika. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\p
\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\ql\li3250\ri2862\sb176\sl-320\slmult0\tx3579 \up0
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 R\ul0\nosupersub\cf9\f10\fs
18 ETORIKA I POETIKA \line\tab \up0 \expndtw-9\charscalex97 \ul0\nosupersub\cf3\

f4\fs23 (\u1585?\u1608?\u1588? \u1626? \u1582?\u1579?\u1576?\u1600?\u1582? \u158
d\qj\li1248\ri926\sb101\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex101 U filo
zofiji i racionalnim znanostima retorika i poetika ne \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 zauzimaju zna\u265?ajno mjesto za razliku od dedukcije, dijalektike i
\line \up0 \expndtw0\charscalex100 sofistike koje ulaze u podru\u265?je inteligi
bija. Upravo zbog toga, \line \up0 \expndtw0\charscalex103 neki logi\u265?ari su
smatrali da ove dvije vje\u353?tine ne potpadaju u \line \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 podru\u265?je zanimanja logike te se zato nisu njima ni bavili. \par\par
d\qj \li1248\ri936\sb55\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 S drug
e strane, danas se pi\u353?u brojne knjiga o pravilima i \line \up0 \expndtw0\ch
arscalex100 adabima govora, kao \u353?to se i o pjesni\u353?tvu, kao jednim dije
lom \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 knji\u355?evnosti, raspravlja u brojnim
knjigama. Zbog svega toga, mi \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u263?emo se
u nastavku \up0 \expndtw-4\charscalex100 - sa ciljem upoznavanja studenata
sa \par\pard\qj \li1248\ri939\sb0\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101
osnovnim stvarima - ukratko osvrnuti na ove dvije tehnike, a \up0 \expndtw-4\ch
arscalex100 op\u353?irnija poja\u353?njenja treba tra\u355?iti u odgovaraju\u263
?im djelima. \par\pard\ql \li3999\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3999\sb132\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Retorika
slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Retori\u
265?ka argumentacija ili kratko retorika podrazumjeva \up0 \expndtw-1\chars
calex100 govor koji jedino zadovoljava obi\u265?an puk bez da u njima \
up0 \expndtw-3\charscalex100 proizvede izvjesno i sigurno zanje. Poznavanje vje\
u353?tine retorike \up0 \expndtw-2\charscalex100 je neophodno politi\u265?arim
a i ljudima dru\u353?tveno anga\u355?iranim. \up0 \expndtw-3\charscalex100 N
aravno, ovladavanje ovom vje\u353?tinom nije lahko i zahtjeva \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 dosta vje\u355?be i ulaganje velikog truda. \par\pard\qj \li1
248\ri930\sb80\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Retorika, su
protno op\u263?eprihva\u263?enom mi\u353?ljenju, pored \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 usmenog govora obuhvata i pisane tekstove. \par\pard\ql \li1608\sb0\s
x100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Retoriku \u269?ine dvije osnovne stvari: \par\p
ard\qj \li1248\ri929\sb60\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 1. Stub retorike \u353?to podrazumjeva one sudove koji
se koriste \line \up0 \expndtw0\charscalex101 kao uvod i donose uvjerljive rezul
tate (sli\u265?no onome \u353?to smo \line \up0 \expndtw0\charscalex105 rekli
u vezi unutra\u353?njih faktora sofizma). Ti sudovi su: \line \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 op\u263?eprihva\u263?eni, op\u263?epoznati i sudovi zasnovani
na vjerovanju. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\
ex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 304 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paper
h11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg305}{\bkmkend Pg305}\par\pard\qj \li1248\sb0
l-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-263\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri929\s
b131\sl-263\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\f
s23 2. Podr\u353?ka retorike \u353?to podrazumjeva govor, radnje i druge \line \
up0 \expndtw-2\charscalex100 izvanjske manifestacije koje pored stuba retor
ike ostavljaju \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 uvjerljiv dojam na slu\u353?
aoca (sli\u265?no onome \u353?to smo rekli u vezi sa \line \up0 \expndtw0\charsc
alex100 vanjskih faktora silogizma). Neka od ovih radnji se odnose na \line \up0
\expndtw-2\charscalex100 govornika, kao \u353?to je njegova popularnost, vrsta
odje\u263?e, vanjski \line \up0 \expndtw0\charscalex100 izgled i razli\u265?it
i pokreti tjela, a neka se odnose na govor \line \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 govornika, kao \u353?to je boja glasa, naglasak i rije\u265?itost. \par\p
\expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Forma govora: \par\pard\qj
\li1248\ri930\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex103 \ul0\nosupe
rsub\cf3\f4\fs23 U retorici se ve\u263?inom koristi dedukcijom i analogijom, a \

up0 \expndtw0\charscalex100 veoma rije\u266?e indukcijom. Treba naglasit da dedu
kcija koja se \up0 \expndtw-1\charscalex100 koristi u retorici ne mora da zadovo
lji sve uvjete forme jednog \up0 \expndtw0\charscalex101 dokaza. Stoga, ako doka
z i prividno izgleda ispravan u svojoj \up0 \expndtw-1\charscalex100 formi, mo\u
355?e se koristiti. Primjerice, ako govornik koristi drugu \up0 \expndtw0\charsc
alex100 figuru dedukcije i ka\u355?e: \u8220?Taj i taj \u265?ovjek hoda polagano
, dakle \up0 \expndtw0\charscalex102 on je bolestan.\u8221? Ovdje je izuzeta vel
ika afirmativna premisa: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?Svaki bolesnik ho
da sporo.\u8221? Me\u266?utim, modus ove dedukcija ne \up0 \expndtw0\charscalex1
00 produktivan jer je jedan od uvijeta druge figure razlikovanje u \up0 \expndtw
0\charscalex100 kvalitetu dviju udovnih premisa, a ovde vidimo da su obje one \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 pozitivne, odnosno afirmiraju\u263?e. \par\pard\qj \
li1248\ri933\sb57\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex100 Analogija, t
ako\u266?er, u retorici ponekad ne zadovoljava sve \up0 \expndtw0\charscalex101
uvjete, ali ostavlja dojam da je ispravna. Primjerice: \u8220?Ju\u265?er je \up0
\expndtw-3\charscalex100 jedan bjegunac iz zatvora brzo protr\u265?ao ovom ulic
om. I danas je \up0 \expndtw-4\charscalex100 jedan \u265?ovjek brzo protr\u26
5?ao ovom ulicom. Dakle, ovo je bio \up0 \expndtw0\charscalex100 bjegunac
iz zatvora.\u8221? Jasno je da brzo tr\u265?anje nije uvijek znak \up0 \expndtw3\charscalex100 bjegunca iz zatvora. \par\pard\qj \li1248\ri942\sb43\sl-280\slmu
lt0\fi360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Retori\u265?ka indukcija, tako\u266?er,
nije potpuna indukcija koja je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 produktiva.
Naprimjer, kao \u353?to se ka\u355?e: \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u8220?L
judi silnici imaju \par\pard\ql \li1248\sb1\sl-255\slmult0 \up0 \expndtw-4\cha
rscalex100 kratak \u355?ivot.\u8221? S tim da nisu svi silnici u historiji u\u35
3?li u indukciju. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb
l-264\slmult0 \par\pard\ql\li3092\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3092\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql\li3092\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li3092\sb126\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Uvjeti usp
je\u353?nog govornika \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0 \par\pard\qj\li124
8\ri924\sb111\sl-265\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\
cf3\f4\fs23 1. U govorni\u353?tvu, kao i kod dijalektike, postoji jedan niz \up0
\expndtw-4\charscalex100 op\u263?ih pravila iz kojih proizlaze brojna druga pra
vila. Uglavnom, \up0 \expndtw-1\charscalex100 govornik na svakom polju treba poz
navati pravila i na\u265?ela koja \up0 \expndtw-3\charscalex100 stoje u vezi sa
tim podru\u265?jem, odnosno da bude dobro obavje\u353?ten \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 o op\u263?im informacijam tog podru\u265?ja. \par\pard\qj \li1248\ri932\
sb51\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex102 2. Budu\u263?i da govo
rnik ve\u263?inom ima posla sa ni\u355?im i \line \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 srednjim slojem dru\u353?tva, u svom govoru treba da se koristi \
line \up0 \expndtw-3\charscalex100 primjerima, analogijom i sl., a manje indukci
jom i dedukcijom. \par\pard\qj \li1248\ri932\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 3. Uspje\u353?an govornik je ona osoba koja je i dobar psih
olog i \up0 \expndtw0\charscalex102 sociolog, odnosno koja dobro poznaje karaker
istike i obi\u265?aje \up0 \expndtw-3\charscalex100 dru\u353?tva i mentalitet sl
u\u353?alaca. \par\pard\qj \li1248\ri930\sb52\sl-270\slmult0\fi360 \up0 \expndtw
-1\charscalex100 4. Uspje\u353?an govornik mora dobro poznavati potrebe svojih \
line \up0 \expndtw-1\charscalex100 slu\u353?alaca, da svoj govor prilagodi zahtj
evima stanja slu\u353?alaca i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 da svakoj skup
ini ljudi govori o onim stvari koji se njih ti\u265?u. \par\pard\qj \li1248\ri93
2\sb54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-1\charscalex100 5. Govornik mora im
ati potpun uvid u stihove, pri\u265?e i \up0 \expndtw-3\charscalex100 posl
ovice i da se njima koristi. Nekada jedna poslovica, pri\u265?a ili \up0 \expndt
w0\charscalex100 stih ostavi vi\u353?e traga na slu\u353?aoce nego suha
racionalana i \up0 \expndtw-3\charscalex100 filozofska argumentacija. \par\pard

\qj \li1248\ri928\sb54\sl-266\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 6. Dob
ar govornik mora poznavati gramatiku i pravila jezika \line \up0 \expndtw-3\char
scalex100 te da ih primjenjuje u govoru, da koristi poznate i lijepe rije\u265?i
sa \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 jasnim zna\u265?enjem. Govornik treba da
izbjegava duge i zamr\u353?ene \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 re\u265?enic
e te da se sa mjerom koristi alegorijama i metaforama. \par\pard\qj \li1248\ri93
6\sb59\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 7. Dobar govornik u svo
m izlaganju treba da po\u353?tuje red \up0 \expndtw-3\charscalex100 izlaganja: u
vod, sredi\u353?nji dio i zaklju\u265?ak. \par\pard\qj \li1248\ri926\sb44\sl-280
\slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 8. Govornik treba visinu glasa da p
rilagodi temi o kojoj \up0 \expndtw-3\charscalex100 govori i da izbjegava jednol
i\u265?an govor. \par\pard\qj \li1248\ri936\sb57\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expn
dtw-1\charscalex100 9. Govornik, tako\u266?er, treba da uzme u obzir i druge fiz
i\u265?ke \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 okolnosti, kao \u353?to je mjesto
sa kojeg govori da bude vi\u353?e da ga \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 svi
mogu vidjeti, da mu odje\u263?a odgovara skupu; ako govori \par\pard\ql \li1248
perh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg307}{\bkmkend Pg307}\par\pard\qj \li1248\
borcima na rati\u353?tu ili radnicima da bude obu\u265?en u vojni\u265?ko ili \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 radni\u265?ko odjelo itd. \par\pard\ql \li4064\sb0\s
x100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Poetika \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-265\slmult0
00 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Pjesni\u353?tvo je imaginaran ritmi\u265?an g
ovor. Naravno, ova \up0 \expndtw-2\charscalex100 definicija pjesni\u353?tva vr
ijedi samo za pjesni\u353?tvo starog vremena, \up0 \expndtw0\charscalex102 odnos
no klasni\u265?no pjesni\u353?tvo gdje su stihovi imali ta\u265?no \up0 \
expndtw0\charscalex102 odre\u266?enu du\u355?inu i pravila kojih se moralo dr\u3
55?ati. Me\u266?utim, u \up0 \expndtw-3\charscalex100 dana\u353?njem pjesni\u353
?tvo takvo \u353?to ne vrijedi. \par\pard\qj \li1248\ri895\sb60\sl-260\slmult0\f
i360 \up0 \expndtw-2\charscalex100 Osnovna namjera kod pjesni\u353?tva je p
oticanje i bu\u266?enje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 emocija kod ljudi,
odnosno proizvo\u266?enje reakcija kod slu\u353?alaca. \par\pard\ql \li3701\sb0
lex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Koristi poetike \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-2
charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 Danas se pjesni\u353?tvo koristi
u razli\u265?itim dru\u353?tvenim, \up0 \expndtw-3\charscalex100 politi\u
265?kim, vjerskim i kulturolo\u353?kim podru\u265?jima pa \u265?ak i u li\u265?n
e \up0 \expndtw-2\charscalex100 poslove. U nastavku \u263?emo navesti krata
k pregled najva\u355?nih \up0 \expndtw-2\charscalex100 koristi pjesni\u353?tva
: \par\pard\ql \li1608\sb56\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 1. Podi
zanje borbenog morala vojske na rati\u353?tu. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 2. Poticanje emocija ljudi u korist vjere i
politike. \par\pard\ql \li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex10
0 3. Veli\u265?anje velikana, a omalova\u355?avanje neprijatelja. \par\pard\ql \
li1608\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 4. Raspirivanje radosti
u danima veselja. \par\pard\ql \li1608\sb77\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 5. Podsticanje tuge u danima tugovanja. \par\pard\qj \li1248\ri937\sb6
0\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 6. Raspirivanje tjelesnih s
trasti i stvaranje imaginarne ljubavi \up0 \expndtw-5\charscalex100 posredstvom
ljubavnih gazela. \par\pard\qj \li1248\ri925\sb44\sl-280\slmult0\fi360 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 7. Udaljavanje od lo\u353?ih djela i smirivanje strasti te
poticanje \up0 \expndtw-3\charscalex100 na dobra djela posredstvom moralnih i mu
drih stihova. \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li6899\sb0\sl

Uzrok dubokog uticaja stihova na \u265?ovjeka le\u355?i u toj \u265?injenici \li
ne \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u353?to pjesnik zbilje opisuje nadahnjuju\u263
?im rije\u265?ima i imaginarnim \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 slikama. Nem
a sumnje da nekada slika, paralela i upore\u266?ivanje \line \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 ostavlja vi\u353?e traga na du\u353?e ljudi od same zbilje i realitet
a. \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult
1900
x100\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1603?\u1633?\u1605?\u1586? \u1618?\u1576?\u160
9?\u1616?\u1573?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg309}{\bkmkend Pg309}\par\
pard\qj \li1987\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\qj\li1987\sb0\sl-320\slmult0 \par\p
ard\qj\li1987\sb0\sl-320\slmult0 \par\pard\qj\li1987\ri1716\sb176\sl-320\slmult0
\tx2834 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 R\ul0\nosupers
ub\cf19\f20\fs18 JE\u264?NIK TERMINA LOGIKE KORI\u352?TENIH U KNJIZI SA \line\ta
b \up0 \expndtw-4\charscalex100 PERZIJSKOG NA BOSANSKI JEZIK \par\pard\li1356\sb
0\sl-264\slmult0\par\pard\li1356\sb176\sl-264\slmult0\fi2\tx6681 \up0 \expndtw-6
\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 zdru\u355?enost\tab \up0 \expndtw-6\c
harscalex100 \u1605?\u1576?\u1617?\u1586?\u1582?\u1573?\par\pard\li1356\sb123\sl
-264\slmult0\fi2\tx6820 \up0 \expndtw-6\charscalex100 jedinstvo\tab \up0 \expndt
w-6\charscalex100 \u1583?\u1576?\u1587?\u1585?\u1573?\par\pard\li1356\sb121\sl-2
64\slmult0\fi0\tx6839 \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u265?estice\tab \up0 \expnd
tw-6\charscalex100 \u1583?\u1575?\u1583?\u1571?\par\pard\li1356\sb122\sl-264\slm
ult0\fi0\tx6750 \up0 \expndtw-6\charscalex100 spoznaja, percepcija\tab \up0 \exp
ndtw-6\charscalex100 \u1606?\u1575?\u1585?\u1583?\u1573?\par\pard\li1356\sb121\s
l-264\slmult0\fi0\tx6722 \up0 \expndtw-6\charscalex100 izuzimanje, izuze\u263?e\
tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1605?\u1576?\u1601?\u1585?\u1585?\u1573?\par
\pard\li1356\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6632 \up0 \expndtw-6\charscalex100 argum
entiranje\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1610?\u1604?\u1575?\u1584?\u1586?\
u1590?\u1573?\par\pard\li1356\sb123\sl-264\slmult0\fi0\tx6669 \up0 \expndtw-6\ch
arscalex100 tra\u355?enje odgovora\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1614?\u15
76?\u1625?\u1601?\u1586?\u1590?\u1573?\par\pard\li1356\sb121\sl-264\slmult0\fi0\
tx6635 \up0 \expndtw-6\charscalex100 indukcija\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100
\u1569?\u1575?\u1585?\u1605?\u1586?\u1590?\u1573?\par\pard\li1356\sb121\sl-264\
slmult0\fi0\tx6392 \up0 \expndtw-6\charscalex100 potpuna indukcija\tab \up0 \exp
ndtw-6\charscalex100 \u1614?\u1576?\u1585? \u1569?\u1575?\u1585?\u1605?\u1586?\u
1590?\u1573?\par\pard\li1356\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6155 \up0 \expndtw-6\cha
rscalex100 nepotpuna indukcija\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1590?\u1604?\
u1576?\u1620? \u1569?\u1575?\u1585?\u1605?\u1586?\u1590?\u1573?\par\pard\li1356\
sb122\sl-264\slmult0\fi0\tx6930 \up0 \expndtw-6\charscalex100 imenica\tab \up0 \
expndtw-6\charscalex100 \u1615?\u1590?\u1573?\par\pard\li1356\sb123\sl-264\slmul
t0\fi0\tx6817 \up0 \expndtw-6\charscalex100 original, osnova\tab \up0 \expndtw-6
\charscalex100 \u1611?\u1591?\u1571?\par\pard\li1356\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx
6359 \up0 \expndtw-6\charscalex100 metodologija fikha\tab \up0 \expndtw-6\charsc
alex100 \u1623?\u1605?\u1601?\u1612?\u1575? \u1610?\u1627?\u1591?\u1571?\par\par
d\li1356\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6181 \up0 \expndtw-6\charscalex100 na\u265?e
la kvaliteta\tab \up0 \expndtw-10\charscalex76 \u1583?\u1576?\u1633?\t \up0 \exp
ndtw-6\charscalex100 \u1601?\u1608? \u1610?\u1627?\u1591?\u1571?\par\pard\li1356
\sb121\sl-264\slmult0\fi2\tx6995 \up0 \expndtw-6\charscalex100 sredstvena nauka,
\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1582?\u1612?\u-383?\par\pard\li1356\sb1\sl264\slmult0\fi2 \up0 \expndtw-6\charscalex100 propedeutika\par\pard\li1356\sb123
\sl-264\slmult0\fi0\tx6750 \up0 \expndtw-6\charscalex100 izuze\u263?e, zabrana\t
ab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1605?\u1576?\u1621?\u1586?\u1616?\u1573?\par\
pard\li1356\sb122\sl-264\slmult0\fi0\tx6923 \up0 \expndtw-6\charscalex100 zapovi
jed\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1585?\u1616?\u1571?\par\pard\li1356\sb12
1\sl-264\slmult0\fi0\tx6270 \up0 \expndtw-6\charscalex100 zbiljska mogu\u263?nos
t\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1628?\par\pard\li1356\sb121\sl-264\slmult0
\fi0\tx6287 \up0 \expndtw-6\charscalex100 posebna mogu\u263?nost\tab \up0 \expnd
tw-6\charscalex100 \u1589?\u1576?\u1582? \u1618?\u1576?\u1609?\u1616?\u1573?\par
\pard\li1356\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6464 \up0 \expndtw-6\charscalex100 op\u2
63?a mogu\u263?nost\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1614?\u1576?\u1607? \u16
18?\u1576?\u1609?\u1616?\u1573?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard
l\li6899\sb35\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f
2\fs24 309 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkm
kstart Pg310}{\bkmkend Pg310}\par\pard\li1356\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1356
4\slmult0\par\pard\li1356\sb187\sl-264\slmult0\fi0\tx6844 \up0 \expndtw-6\charsc
alex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 pozornost\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100
\u1622?\u1576?\u1580?\u1586?\u1620?\u1573?\par\pard\li1356\sb121\sl-264\slmult0\
fi0\tx6801 \up0 \expndtw-6\charscalex100 poticajna slo\u355?enica\tab \up0 \expn
dtw-6\charscalex100 \u1569?\u1576?\u1588?\u1620?\u1573?\par\pard\li1356\sb121\sl
-264\slmult0\fi0\tx6710 \up0 \expndtw-6\charscalex100 transformacija\tab \up0 \e
xpndtw-6\charscalex100 \u1577?\u1604?\u1575?\u1605?\u1620?\u1573?\par\pard\li135
6\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6710 \up0 \expndtw-6\charscalex100 prva saznanja, a
ksiomi\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1583?\u1576?\u1633?\u1612?\u1617?\u16
26?\u1571?\par\pard\li1356\sb128\sl-264\slmult0\fi0\tx6820 \up0 \expndtw-6\chars
calex100 stvaraju\u263?a slo\u355?enica\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1583
?\u1576?\u1583?\u1632?\u1573?\par\pard\li1356\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6834 \u
p0 \expndtw-6\charscalex100 jednostrani ugovor\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100
\u1605?\u1576?\u1605?\u1632?\u1573?\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard
\li1248\sb184\sl-264\slmult0\fi3101 \up0 \expndtw0\charscalex104 \u1577?\par\par
d\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb181\sl-264\slmult0\fi0\tx6813 \up0
\expndtw0\charscalex104 argumentacija\tab \up0 \expndtw0\charscalex104 \u1618?\
u1576?\u1624?\u1585?\u1579?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6469 \up0
\expndtw0\charscalex104 uzro\u265?na argumentacija\tab \up0 \expndtw-6\charscal
ex100 \u1628?\t \up0 \expndtw0\charscalex104 \u1615? \u1612? \u1618?\u1576?\u162
4?\u1585?\u1579?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6505 \up0 \expndtw0\
charscalex104 kondicionalna argumentacija\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u16
28?\t \up0 \expndtw0\charscalex104 \u1618? \u1573? \u1618?\u1576?\u1624?\u1585?\
u1579?\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb184\sl-264\slmult0\f
i3101 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1583?\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\p

ar\pard\li1248\sb181\sl-264\slmult0\fi0\tx6954 \up0 \expndtw-5\charscalex100 kon
sekvenca\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1628?\t \up0 \expndtw-5\charscalex1
00 \u1610?\u1576?\u1585?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6918 \up0 \e
xpndtw-5\charscalex100 razli\u265?itost\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1619
?\u1632?\u1576?\u1580?\u1585?\par\pard\li1248\sb123\sl-264\slmult0\fi0\tx6796 \u
p0 \expndtw-5\charscalex100 disparatnost\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u160
1?\u1612?\u1576?\u1582?\u1585?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6789 \
up0 \expndtw-5\charscalex100 subalternacija\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u
1611?\u1600?\u1582?\u1575?\u1584?\u1585?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi
0\tx6782 \up0 \expndtw-5\charscalex100 sinonimnost\tab \up0 \expndtw-5\charscale
x100 \u1601?\u1583?\u1575?\u1585?\u1585?\par\pard\li1248\sb122\sl-264\slmult0\fi
0\tx6741 \up0 \expndtw-5\charscalex100 sud, tvrdnja\tab \up0 \expndtw-5\charscal
ex100 \u1603?\u1632?\u1584?\u1592?\u1585?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\f
i0\tx6714 \up0 \expndtw-5\charscalex100 klasifikacija\tab \up0 \expndtw-5\charsc
alex100 \u1601?\u1633?\u1621?\u1592?\u1585?\par\pard\li1248\sb123\sl-264\slmult0
\fi0\tx6796 \up0 \expndtw-5\charscalex100 pojam, predod\u355?ba\tab \up0 \expndt
w-5\charscalex100 \u1585?\u1617?\u1627?\u1592?\u1585?\par\pard\li1248\sb121\sl-2
64\slmult0\fi0\tx6877 \up0 \expndtw-5\charscalex100 kontrarnost\tab \up0 \expndt
w-5\charscalex100 \u1583?\u1576?\u1596?\u1585?\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\sl
ct\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
ex79\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1574?\u1576?\u1621?\u1579? \u1615?\u1633?\u159
1?\u1605?\u1585?{\par}}}}
ex86\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1603?\u1633?\u1605?\u1586? \u1569?\u1587?\u158
2?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg311}{\bkmkend Pg311}\par\pard\li1248\sb
0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\s
lmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb187\sl-264\slmult0\f
i0\tx6760 \up0 \expndtw-8\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 definicija\t
ab \up0 \expndtw-8\charscalex100 \u1601?\u1632?\u1585?\u1608?\u1585?\par\pard\li
1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6174 \up0 \expndtw-8\charscalex100 nominalna def
inicija\tab \up0 \expndtw-8\charscalex100 \u1582?\u1633?\u1617?\u1590?\u1604?\u1
573?\u1575? \u1601?\u1632?\u1585?\u1608?\u1585?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slm
ult0\fi0\tx6167 \up0 \expndtw-8\charscalex100 stvarna definicija\tab \up0 \expnd
tw-8\charscalex100 \u1582?\u1633?\u1605?\u1633?\u1605?\u1587?\u1612?\u1575? \u16
01?\u1632?\u1585?\u1608?\u1585?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6222
\up0 \expndtw-8\charscalex100 leksi\u265?ka definicija\tab \up0 \expndtw-8\chars
calex100 \u1582?\u1633?\u1604?\u1601?\u1613?\u1612?\u1575? \u1601?\u1632?\u1585?
\u1608?\u1585?\par\pard\li1248\sb123\sl-264\slmult0\fi0\tx6176 \up0 \expndtw-8\c
harscalex100 definiranje divizijom\tab \up0 \expndtw-8\charscalex100 \u1615?\u16
33?\u1591?\u1605?\u1586?\u1612?\u1576?\u1579? \u1601?\u1632?\u1585?\u1608?\u1585
?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6258 \up0 \expndtw-8\charscalex100
cirkularna definicija\tab \up0 \expndtw-8\charscalex100 \u1585?\u1626?\u1584?\u1
612?\u1576?\u1579? \u1601?\u1632?\u1585?\u1608?\u1585?\par\pard\li1248\sb122\sl264\slmult0\fi0\tx6411 \up0 \expndtw-8\charscalex100 opozicija suprotstavljenih\
tab \up0 \expndtw-8\charscalex100 \u1619?\u1632?\u1584?\u1595? \u1611?\u1579?\u1

576?\u1605?\u1585?\par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-8\charsc
alex100 pojmova\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6318 \up0 \expndtw-8\
charscalex100 opozicija opre\u265?nih ili\tab \up0 \expndtw-8\charscalex100 \u16
19?\u1633?\u1596?\u1633?\u1605?\u1620? \u1611?\u1579?\u1576?\u1605?\u1585?\par\p
ard\li1248\sb3\sl-264\slmult0\fi0 \up0 \expndtw-8\charscalex100 kontradiktornih
pojmova\par\pard\li1248\sb181\sl-264\slmult0\fi0\tx6887 \up0 \expndtw-8\charscal
ex100 divizija, dioba\tab \up0 \expndtw-8\charscalex100 \u1615?\u1633?\u1591?\u1
605?\u1585?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6267 \up0 \expndtw-8\char
scalex100 sveobuhvatna dioba\tab \up0 \expndtw-8\charscalex100 \u1628? \u1611?\u
1633?\u1592?\u1601?\u1585? \u1615?\u1633?\u1591?\u1605?\u1585?\par\pard\li1248\s
b121\sl-264\slmult0\fi0\tx6459 \up0 \expndtw-8\charscalex100 dvodioba, dihotomij
a\tab \up0 \expndtw-8\charscalex100 \u1628?\par\pard\li1248\sb122\sl-264\slmult0
\fi0\tx6882 \up0 \expndtw-8\charscalex100 analogija\tab \up0 \expndtw-8\charscal
ex100 \u1611?\u1633?\u1579?\u1617?\u1585?\par\pard\li1248\sb123\sl-264\slmult0\f
i0\tx6921 \up0 \expndtw-8\charscalex100 \u355?udnja\tab \up0 \expndtw-8\charscal
ex100 \u1631?\u1621?\u1617?\u1585?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx67
79 \up0 \expndtw-8\charscalex100 kontradikcija\tab \up0 \expndtw-8\charscalex100
\u1594?\u1604?\u1576?\u1621?\u1585?\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard
\li1248\sb181\sl-264\slmult0\fi3118 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1580?\par\pa
rd\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb183\sl-264\slmult0\fi0\tx6887 \up
0 \expndtw-4\charscalex100 sli\u265?nost\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u160
6?\u1616?\u1576?\u1582?\par\pard\li1248\sb122\sl-264\slmult0\fi0\tx6681 \up0 \ex
pndtw-4\charscalex100 obuhvatnost\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1583? \u16
31?\u1608?\u1616?\u1576?\u1582?\u1617?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\
tx6940 \up0 \expndtw-4\charscalex100 dijalektika\tab \up0 \expndtw-4\charscalex1
00 \u1610?\u1584?\u1582?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6390 \up0 \e
xpndtw-4\charscalex100 relativna partikularija\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100
\u1628?\u1576?\u1595?\u1573? \u1569?\u1587?\u1582?\par\pard\li1248\sb121\sl-264
\slmult0\fi0\tx6423 \up0 \expndtw-4\charscalex100 stvarna partikularija\tab \up0
\expndtw-4\charscalex100 \u1628?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pa
\f2\fs24 311 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
ex86\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1574?\u1587?\u1582?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\
bkmkstart Pg312}{\bkmkend Pg312}\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1
248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl
-264\slmult0\par\pard\li1248\sb187\sl-264\slmult0\fi0\tx6820 \up0 \expndtw-5\cha
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 partikularija\tab \up0 \expndtw-5\charsca
lex100 \u1628?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6935 \up0 \expndtw-5\c
harscalex100 tijelo\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1615?\u1591?\u1582?\par\
pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6531 \up0 \expndtw-5\charscalex100 rastu\
u263?e tijelo\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1628?\t \up0 \expndtw-5\charsc
alex100 \u1614? \u1575? \u1615?\u1591?\u1582?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmul
t0\fi0\tx6265 \up0 \expndtw-5\charscalex100 isklju\u265?iva re\u265?enica\tab \u
p0 \expndtw-5\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1574?\u1576?\u1621?\u1579?\u1586?\u1
590?\u1575? \u1623?\u1613?\u1617?\u1582?\par\pard\li1248\sb123\sl-264\slmult0\fi
0\tx6890 \up0 \expndtw-5\charscalex100 rod\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1
589?\u1621?\u1582?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6239 \up0 \expndtw
-5\charscalex100 rod rodova\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1588?\u1576?\u16
21?\u1582?\u1604?\u1571?\u1575? \u1589?\u1621?\u1582?\par\pard\li1248\sb122\sl-2
64\slmult0\fi0\tx6553 \up0 \expndtw-5\charscalex100 dalji rod\tab \up0 \expndtw5\charscalex100 \u1584?\u1633?\u1608?\u1579? \u1589?\u1621?\u1582?\par\pard\li12
48\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6476 \up0 \expndtw-5\charscalex100 ni\u355?i rod\t

ab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1611?\u1601?\u1576?\u1590? \u1589?\u1621?\u15
82?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6464 \up0 \expndtw-5\charscalex10
0 vi\u353?i rod\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1628?\t \up0 \expndtw-5\char
scalex100 \u1610?\u1576?\u1607? \u1589?\u1621?\u1582?\par\pard\li1248\sb123\sl-2
64\slmult0\fi0\tx6438 \up0 \expndtw-5\charscalex100 bli\u355?i rod\tab \up0 \exp
ndtw-5\charscalex100 \u1578?\u1632?\u1585?\u1604? \u1589?\u1621?\u1582?\par\pard
\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6330 \up0 \expndtw-5\charscalex100 srednji ro
d\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1598?\u1590?\u1627?\u1586?\u1616? \u1589?\
arscalex100 modus\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1584?\u1625?\u1582?\par\pa
rd\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6351 \up0 \expndtw-5\charscalex100 modalite
ti sudova\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1576?\u1632?\u1576?\u1596?\u1604?
\u1583?\u1576?\u1617?\u1625?\u1582?\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\
li1248\sb184\sl-264\slmult0\fi3118 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1584?\par\par
d\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb181\sl-264\slmult0\fi0\tx6964 \up0
\expndtw-4\charscalex100 dispozicija\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1610?\
arscalex100 dokaz\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1584?\u1617?\u1583?\u1586?
\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx7057 \up0 \expndtw-4\charscalex100 d
efinicija\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1584?\u1586?\par\pard\li1248\sb123
\sl-264\slmult0\fi0\tx6553 \up0 \expndtw-4\charscalex100 manji termin\tab \up0 \
expndtw-4\charscalex100 \u1585?\u1594?\u1591?\u1571? \u1617?\u1584?\u1586?\par\p
ard\li1248\sb122\sl-264\slmult0\fi0\tx6693 \up0 \expndtw-4\charscalex100 ve\u263
?i termin\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1585?\u1580?\u1608?\u1571? \u1617?
\u1584?\u1586?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6815 \up0 \expndtw-4\c
harscalex100 potpuna definicija\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1614?\u1576?
\u1585? \u1584?\u1586?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6640 \up0 \exp
ndtw-4\charscalex100 krnjava definicija\tab \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1589
?\u1576?\u1620? \u1617?\u1584?\u1586?\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \pa
b\cf1\f2\fs24 312 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
118\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1583?\u1575?\u1585?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\b
kmkstart Pg313}{\bkmkend Pg313}\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw430
6\colsr60\colno2\colw3874\colsr160\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \l
i1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \l
i1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 prosta krnjava definicija\par\pard\
qj \li1248\ri516\sb21\sl-384\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 slo\u355?ena
krnjava definicija \up0 \expndtw-3\charscalex100 srednji termin\par\pard\ql \li1
248\sb100\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 intuicija\par\pard\ql \li
1248\ri0\sb73\sl-324\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sudovi dobiveni nepor
ednim \up0 \expndtw-3\charscalex100 dosezanjem istine, tj. intuicijom \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 determinacija kvantiteta\par\pard\qj \li1248\ri689\sb111\sl263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 razumska determinacija \up0 \expndtw-3
\charscalex100 kvantiteta\par\pard\qj \li1248\ri561\sb24\sl-383\slmult0 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 stvarna i figurativna rije\u265? \up0 \expndtw-3\charscale
x100 presuda, sud\par\pard\ql \li1248\sb100\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 derivacijska predikacija\par\pard\qj \li1248\ri0\sb21\sl-385\slmult0 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 primarna esencijalna predikacija \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 ustaljena tehni\u265?ka predikacija \up0 \expndtw-3\charscalex100 pri
rodna predikacija\par\pard\qj \li1248\ri96\sb99\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 jednozna\u265?na ili nederivacijska \up0 \expndtw-3\charscalex100 p

redikacija\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 identi\u265?na predikacija\par\pard\ql \li1248\ri0\sb20\sl-386\slmult0 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 konvencionalna predikacija \line \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 vremenska apsolutna modalnost\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\
pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\
pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb76\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 sluga nauka\par\pard\column \ql \li6061\sb0\sl-264\slm
ult0 \par\pard\ql \li6061\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6061\sb0\sl-264\slm
ult0 \par\pard\ql \li6061\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1806\sb159\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex77 \u1598?\u1633?\u1591?\u1579? \u1590?\u1604?
\u1576?\u1620? \u1617?\u1584?\u1586?\par\pard\ql \li1715\sb121\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-8\charscalex100 \u1578?\u1608?\u1585?\u1616? \u1590?\u1604?\u1576?\u
1620? \u1617?\u1584?\u1586?\par\pard\ql \li2299\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-10\charscalex94 \u1598?\u1590?\u1626? \u1617?\u1584?\u1586?\par\pard\ql \li25
22\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u1588?\u1584?\u1586?\par\p
ard\ql \li2318\sb255\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex76 \u1583?\u1576?
\u1633?\u1590?\u1618?\u1584?\u1614?\u1586?\par\pard\ql \li2481\sb254\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw0\charscalex116 \u1585?\u1592?\u1614?\u1586?\par\pard\ql \li210
6\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw0\char
scalex142 \u1611?\u1605?\u1607?\u1585?\u1592?\u1614?\u1586?\par\pard\ql \li1857\
sb255\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex109 \u1586?\u1576?\u1583?\u1616? \
u1626? \u1584?\u1605?\u1633?\u1605?\u1586?\par\pard\ql \li2620\sb121\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw0\charscalex109 \u1615?\u1609?\u1615?\u1586?\par\pard\ql \li204
9\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-7\charscalex100 \u1602?\u1576?\u1605?\u1586
?\u1588?\u1573? \u1611?\u1617?\u1586?\par\pard\ql \li865\sb121\sl-264\slmult0\tx
2186 \up0 \expndtw0\charscalex199 \u1627?\u1624? \u1626?\u1585? \u1611?\u1617?\u
1586? \u1548? \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \tab \up0 \expndtw0\charscal
ex169 \u1628? \u1610?\u1617?\u1626?\u1571? \u1611?\u1617?\u1586?\par\pard\ql \li
1561\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex110 \u1628?\u1605?\u1576?\u16
21?\u1591? \u1606?\u1632?\u1576?\u1588? \u1611?\u1617?\u1586?\par\pard\ql \li209
4\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw0\char
scalex110 \u1606?\u1580?\u1599? \u1611?\u1617?\u1586?\par\pard\ql \li1933\sb253\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex150 \u1583?\u1576?\u1599?\u1575?\u1627?\
u1616? \u1611?\u1617?\u1586?\par\pard\ql \li2061\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw0\charscalex370 \u1627?\u1624? \u1627?\u1624? \u1611?\u1617?\u1586?\par\pard\
ql \li1991\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expn
dtw0\charscalex164 \u1606?\u1595?\u1626? \u1611?\u1617?\u1586?\par\pard\ql \li20
?\u1616? \u1623?\u1633?\u1621?\u1633?\u1586?\par\pard\ql \li4366\sb0\sl-264\slmu
lt0 \par\pard\ql \li20\sb182\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex80 \u1588
?\par\pard\ql \li6459\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li2113\sb181\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw0\charscalex135 \u1614?\u1627?\u1613?\u1608?\u1612?\u1575? \u161
4?\u1583?\u1576?\u1582?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li6
899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li2
24 313 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
102\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1603?\u1579?\u1576?\u1600?\u1616? \u1584?\u1612
?\u1604?\u1575?\u1583?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg314}{\bkmkend Pg314
}\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw5599\colsr160\colno2\colw2481\col
sr160\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par
\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par
\pard\ql \li1248\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosuper
sub\cf3\f4\fs23 izjavna slo\u355?enica\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0

\up0 \expndtw-3\charscalex100 retorika\par\pard\ql \li4393\sb0\sl-264\slmult0 \p
ar\pard\ql \li4393\sb181\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1583?\pa
r\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb183\sl-264\slmult0 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 stalna modalnost\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 stalno apsolutna modalnost\par\pard\ql \li1
248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 znak, onaj koji ukazuje\p
ar\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 podre\u266
?enost kontrarnosti\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 ukazivanje\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 posljedi\u265?no ukazivanje,\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 ukazivanje po slijedu\par\pard\ql \li1248\sb121\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 ukazivanje po sadr\u355?ini,\par\par
d\ql \li1248\sb1\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 djelimi\u265?no uk
azivanje\par\pard\ql \li1248\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100
prirodno ukazivanje\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 razumsko ukazivanje\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 ukazivanje bez rije\u265?i\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ukazivanje rije\u265?ima\par\pard\ql \li
1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ukazivanje po saglasnost
i\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 konvenc
ionalno ukazivanje\par\pard\ql \li4393\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li4393\s
b182\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex80 \u1585?\par\pard\ql \li1248\sb
0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb181\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 bit\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb233\s
l-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 314\par\
pard\column \ql \li6784\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6784\sb0\sl-264\slmul
t0 \par\pard\ql \li6784\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6784\sb0\sl-264\slmul
t0 \par\pard\ql \li1227\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex81 \ul0\
nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1585?\u1580?\u1582?\par\pard\ql \li1045\sb121\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw0\charscalex113 \u1577?\u1576?\u1600?\u1582?\par\pard\ql \li5
?\u1575?\u1583?\par\pard\ql \li627\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscale
x152 \u1623?\u1605?\u1613?\u1600?\u1616? \u1623?\u1633?\u1617?\u1574?\u1575?\u15
83?\par\pard\ql \li1275\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex93 \u161
0?\u1575?\u1583?\par\pard\ql \li20\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charsca
lex96 \u1583?\u1576?\u1596?\u1585? \u1584?\u1587?\u1585? \u1585?\u1583? \u1610?\
u1627?\u1582?\u1583?\par\pard\ql \li1047\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\cha
rscalex122 \u1584?\u1612? \u1604?\u1575?\u1583?\par\pard\ql \li497\sb253\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw0\charscalex108 \u161
4?\u1575?\u1587?\u1586?\u1612?\u1573? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?\par\pa
rd\ql \li6241\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li502\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw0\charscalex136 \u1619?\u1617?\u161
7?\u1596?\u1585? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?\par\pard\ql \li564\sb256\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw-10\charscalex92
\u1606?\u1633?\u1580?\u1599? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?\par\pard\ql \l
i672\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw0\c
harscalex145 \u1611?\u1605?\u1607? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?\par\pard\
ql \li312\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expnd
tw0\charscalex104 \u1601?\u1612? \u1585?\u1633?\u1594? \u1584?\u1612?\u1604?\u15
75?\u1583?\par\pard\ql \li670\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100
\u1631?\u1604?\u1601?\u1612? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?\par\pard\ql \l
i507\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628?\par\pard\ql \li5
16\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw0\cha
rscalex125 \u1606?\u1595?\u1626? \u1584?\u1612?\u1604?\u1575?\u1583?\par\pard\ql
\li6969\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6969\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql
\li1230\sb98\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex118 \u1583?\u1575?\u1585?

\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
118\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1583?\u1575?\u1585?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\b
kmkstart Pg315}{\bkmkend Pg315}\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw417
7\colsr160\colno2\colw3903\colsr160\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \
li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 esencija, esencijalno\par\pard\ql
\li1248\sb99\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 kopula\par\pard\ql \li
1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 potpuna ilustracija\par\
pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 krnjava ilust
racija\par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\sl
mult0 \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\qj \li1248\sb0\sl-264\sl
mult0 \par\pard\qj \li1248\ri77\sb99\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 obostrano deriviran negiraju\u263?i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sud\pa
r\pard\qj \li1248\ri437\sb181\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 negir
aju\u263?i sud deriviranog \up0 \expndtw-3\charscalex100 predikata\par\pard\qj \
li1248\ri437\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 negiraju\u263?i
sud deriviranog \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjekta\par\pard\ql \li1248\sb121
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 neo\u353?te\u263?enost osjetila\pa
r\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 neo\u353?te
\u263?enost uma\par\pard\qj \li1248\ri628\sb20\sl-386\slmult0 \up0 \expndtw-1\ch
arscalex100 negiranje obiju nu\u355?nosti \up0 \expndtw-3\charscalex100 kvantifi
katori\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\sl
mult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\sl
mult0 \par\pard\ql \li1248\sb76\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 poe
tika\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sumn
ja\par\pard\column \ql \li6930\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6930\sb0\sl-26
4\slmult0 \par\pard\ql \li6930\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6930\sb0\sl-26
4\slmult0 \par\pard\ql \li2613\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 \u1628?\par\pard\ql \li4376\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li59\sb181\sl-264
\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1585?\par\pard\ql \li6368\sb0\sl-264\sl
mult0 \par\pard\ql \li2503\sb183\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex114 \u1
623?\u1600?\u1579?\u1575?\u1585?\par\pard\ql \li2289\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \
expndtw-10\charscalex91 \u1614?\u1576?\u1586?\u1612?\u1575? \u1615?\u1590?\u1585
?\par\pard\ql \li2051\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex93 \u1590?
\u1604?\u1576?\u1621?\u1612?\u1575? \u1615?\u1590?\u1585?\par\pard\ql \li4337\sb
0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li20\sb181\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 \u1588?\par\pard\ql \li5703\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1386\sb183
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1619?\u1633?\u1601?\u1585?\u1600
?\u1612?\u1575? \u1582?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616? \u1582?\u1580?\u1612?
\u1576?\u1590?\par\pard\ql \li5667\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li5667\sb0\s
l-264\slmult0 \par\pard\ql \li1350\sb49\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex
104 \u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\u1612?\u1626?\u158
4?\u1608?\u1616? \u1582?\u1580?\u1612?\u1576?\u1590?\par\pard\ql \li5581\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql \li1264\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex1
16 \u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\u1612?\u1626?\u1584
?\u1608?\u1616? \u1582?\u1580?\u1612?\u1576?\u1590?\par\pard\ql \li1984\sb253\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1588?\u1575?\u1627?\u1586? \u1582?\
u1616?\u1604?\u1575?\u1590?\par\pard\ql \li2073\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw0\charscalex118 \u1629?\u1621?\u1624?\u1585? \u1582?\u1616?\u1604?\u1575?\u159
0?\par\pard\ql \li1799\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex114 \u1619?

\u1633?\u1585?\u1585?\u1626?\u1585?\u1595? \up0 \expndtw-10\charscalex83 \u1578?
\u1613?\u1590?\par\pard\ql \li2606\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charsca
lex96 \u1585?\u1627?\u1590?\par\pard\ql \li4337\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql
\li20\sb182\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex120 \u1592?\par\pard\ql \li6
930\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li2613\sb181\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1
0\charscalex85 \u1585?\u1608?\u1588?\par\pard\ql \li2678\sb123\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-10\charscalex88 \u1607? \u1588?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmul
t0 \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmul
t0 \par\pard\ql \li2582\sb27\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\n
osupersub\cf1\f2\fs24 315 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
120\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1593?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg316
}{\bkmkend Pg316}\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw4196\colsr110\col
no2\colw3934\colsr160\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex
100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 figura\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \p
ar\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \p
ar\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1608\sb99\sl-264\slmult0 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 mala premisa\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 pet logi\u265?kih vje\u353?tina\par\pard\ql \li
1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 klasa\par\pard\ql \li124
8\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 forma\par\pard\ql \li1248\s
b0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\s
b99\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 produktivni modusi\par\pard\ql
\li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 nu\u355?na modalnost\
par\pard\qj \li1248\ri601\sb120\sl-266\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 mod
alnost nu\u355?na po biti \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjekta\par\pard\ql \li
1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li
1248\sb96\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 konjektura, vjerovanje\pa
r\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \pa
r\pard\ql \li1248\sb100\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 saznavatelj
, znalac, u\u265?enjak\par\pard\ql \li1248\ri0\sb119\sl-266\slmult0 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 nemogu\u263?nost istovremene \line \up0 \expndtw-2\charscalex1
00 zdru\u355?enosti dviju kontradikcija\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \
par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \
par\pard\ql \li1248\sb86\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosup
ersub\cf1\f2\fs24 316\par\pard\column \ql \li6925\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
l \li6925\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6925\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
l \li6925\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li2640\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1611?\u1609?\u1588?\par\pard\
ql \li4479\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li193\sb181\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 \u1589?\par\pard\ql \li6157\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql
\li2426\sb183\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex144 \u1628?\u1614?\u1585?
\u1594?\u1615?\u1591?\par\pard\ql \li1871\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\ch
arscalex102 \u1589?\u1617?\u1582? \u1583?\u1576?\u1607?\u1576?\u1621?\u1591?\par
\pard\ql \li2443\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex125 \u1601?\u1600
?\u1621?\u1600?\u1591?\par\pard\ql \li2402\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\c
harscalex173 \u1583?\u1585?\u1627?\u1591?\par\pard\ql \li4306\sb0\sl-264\slmult0
\par\pard\ql \li20\sb183\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex120 \u1593?\pa

up0 \expndtw0\charscalex141 \u1581?\u1586?\u1621?\u1616? \u1577?\u1626?\u1585?\u
582?\u1632?\u1585?\u1626?\u1585?\u1595?\par\pard\ql \li1883\sb256\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-10\charscalex80 \u1582?\u1633?\u1585?\u1575?\u1585? \u1582?\u1600
?\u1632?\u1585?\u1626? \u1585?\par\pard\ql \li4364\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\
ql \li4364\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li78\sb49\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-10\charscalex80 \u1601?\par\pard\ql \li7002\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \
li2716\sb181\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex127 \u1619? \u1603?\par\par
d\ql \li4368\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li83\sb183\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 \u1605?\par\pard\ql \li6959\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
l \li2673\sb182\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex127 \u1615?\u1612?\u1576
?\u1607?\par\pard\ql \li880\sb224\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \
u1619?\u1633?\u1596?\u1633?\u1605?\u1620? \u1605?\u1576?\u1601?\u1585?\u1585?\u1
573? \u1626? \u1605?\u1576?\u1617?\u1586?\u1582?\u1573? \u1614?\u1584?\u1607? \p
-260\slmult0 \par\pard\ql\li1248\ri2418\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
rscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 i njihovog izuzimanja po \line \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 jednom pitanju\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw
5606\colsr160\colno2\colw2474\colsr160\ql \li1248\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 nepostojanje paradoksa\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 akcident\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 vrsni ili op\u263?i akcident\par\pard\ql \li1
248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ekstenzivni ili osobeni\p
ar\pard\ql \li1248\sb1\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 akcident\par
\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 neodvojiv ak
cident\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ev
identno neodvojiv akcident\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 neevidentno neodvojiv\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-263\slmult0 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 akcident\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 odvojiv akcident\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 akcidentalno\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 op\u263?eprihva\u263?ena modalnost\par\
pard\ql \li1248\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ugovor\par\pa
rd\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 razum um\par\pa
rd\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 neproduktivni,
tj. beskorisni\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 rezultati\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 konverzija\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 konverzija negiraju\u263?e\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-264\slmult0 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 univerzalije\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 jednostavna konverzija\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 konverzija afirmativne\par\pard\ql \li1
248\sb1\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikularije\par\pard\ql \
li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 konverzija afirmativne
\par\pard\column \ql \li824\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex129 \u
1623?\u1625?\u1580?\u1588? \u1614?\u1584?\u1607?\par\pard\ql \li1026\sb121\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex157 \u1593?\u1585?\u1607?\par\pard\ql \li541\
sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \u1589?\u1576?\u1582? \u1593?\
u1585?\u1607?\par\pard\ql \li718\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex1
31 \u1614?\u1576?\u1607? \u1593?\u1585?\u1607?\par\pard\ql \li653\sb254\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw0\charscalex132 \u1614?\u1586?\u1604?\u1575? \u1593?\u1585?\
u1607?\par\pard\qj \li20\ri893\sb0\sl-518\slmult0\fi345 \up0 \expndtw0\charscale
x114 \u1619?\u1633?\u1579? \u1614?\u1586?\u1604?\u1575? \u1593?\u1585?\u1607? \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex104 \u1619?\u1633?\u1579? \u1585?\u1633?\u1594? \u1
614?\u1586?\u1604?\u1575? \u1593?\u1585?\u1607?\par\pard\ql \li517\sb119\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u1602?\u1585?\u1576?\u1601?\u1616? \u1593?
\u1585?\u1607?\par\pard\ql \li949\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex
155 \u1629?\u1595?\u1585?\u1607?\par\pard\ql \li665\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \e

xpndtw-10\charscalex86 \u1582?\u1617?\u1616?\u1576?\u1607? \u1582?\u1633?\u1601?
\u1585?\u1607?\par\pard\ql \li1254\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscale
x114 \u1584?\u1605?\u1607?\par\pard\ql \li1213\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w0\charscalex206 \u1611?\u1605?\u1607?\par\pard\ql \li1199\sb253\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw0\charscalex116 \u1615?\u1633?\u1605?\u1607?\par\pard\ql \li1110\sb
253\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex90 \u1589?\u1609?\u1607?\par\pard\
ql \li349\sb255\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex90 \u1623?\u1633?\u161
3?\u1608? \u1623?\u1580?\u1612?\u1576?\u1590? \u1589?\u1609?\u1607?\par\pard\ql
\li538\sb254\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex123 \u1628?\u1627?\u1586?\u
1591?\u1616? \u1589?\u1609?\u1607?\par\pard\qj \li109\ri893\sb43\sl-518\slmult0\
tx270 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1574?\u1587?\u1582? \u1623?\
u1580?\u1582?\u1627?\u1616? \u1589?\u1609?\u1607? \line\tab \up0 \expndtw0\chars
calex115 \u1623?\u1633?\u1613?\u1608? \u1623?\u1580?\u1582?\u1627?\u1616? \u1589
?\u1609?\u1607?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li6899\sb0\
sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1153\sb10
}{\bkmkend Pg318}\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0
x100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 univerzalije\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\
colno1\colw4180\colsr160\colno2\colw3900\colsr160\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 kontrapozicija\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 nesaglasna konverzija\par\pard\ql \li1248\
sb1\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 kontradiktornog\par\pard\ql \li
1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 saglasna konverzija\par\
pard\ql \li1248\sb1\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 kontradiktornog
\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 znanje\p
ar\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 osjetilno
znanje\par\pard\qj \li1248\ri188\sb21\sl-385\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 ste\u265?eno ili posredno znanje \up0 \expndtw-3\charscalex100 prisutno ili n
eposreno znanje \up0 \expndtw-3\charscalex100 imaginarno znanje\par\pard\qj \li1
248\ri420\sb0\sl-384\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 nu\u355?no ili o\u265
?igledno znanje \up0 \expndtw-3\charscalex100 razumsko znanje\par\pard\ql \li124
8\sb101\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 spekulativno znanje\par\par
d\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 intuitivno znanj
e\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 o\u265?
igledna znanja\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 subordinirani pojmovi\par\pard\qj \li1248\ri587\sb21\sl-384\slmult0 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 interferiraju\u263?im pojmovi \up0 \expndtw-3\charscalex
100 faktori veza\par\pard\ql \li1248\sb102\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 naziv\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl
-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl
-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb98\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 ogranak\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-2
76\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb173\sl
-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 318\par\p
ard\column \ql \li2055\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\n
osupersub\cf3\f4\fs23 \u1594?\u1633?\u1605?\u1620? \u1589?\u1609?\u1607?\par\par
d\ql \li1501\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u1601?\u1612?\u
1576?\u1582?\u1616? \u1594?\u1633?\u1605?\u1620? \u1589?\u1609?\u1607?\par\pard\
ql \li5355\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1506\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw0\charscalex101 \u1603?\u1601? \u1575?\u1627?\u1616? \u1594?\u1633?\u1605?\
dtw-3\charscalex100 \u1615?\u1613?\u1607?\par\pard\ql \li2243\sb122\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u1589?
\u1586? \u1615?\u1613?\u1607?\par\pard\ql \li2024\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw0\charscalex159 \u1610?\u1627?\u1592?\
dtw0\charscalex183 \u1628?\u1585?\u1627?\u1596?\u1586? \u1615?\u1613?\u1607?\par

\pard\ql \li2209\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1628? \u16
10?\u1576?\u1633?\u1582? \u1615?\u1613?\u1607?\par\pard\ql \li1969\sb121\sl-264\
\u1613?\u1607?\par\pard\ql \li2259\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 \u1628? \up0 \expndtw0\charscalex223 \u1611?\u1605?\u1607? \u1615?\u1613?\
u1607?\par\pard\ql \li2137\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex176 \u1
628?\u1585?\u1604?\u1620? \u1615?\u1613?\u1600?\u1607?\par\pard\ql \li2195\sb123
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628? \up0 \expndtw0\charscalex4
71 \u1615?\u1624?\u1626? \u1615?\u1613?\u1607?\par\pard\ql \li2120\sb121\sl-264\
arscalex181 \u1603?\u1613?\u1600?\u1616? \u1589?\u1627?\u1592?\u1582? \u1626? \u
1614?\u1627?\u1617?\u1607?\par\pard\ql \li1035\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w0\charscalex199 \u1623?\u1582?\u1626? \u1619?\u1616? \u1589?\u1627?\u1592?\u158
2? \u1626? \u1614?\u1627?\u1617?\u1607?\par\pard\ql \li1988\sb121\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw0\charscalex123 \u1583?\u1627?\u1605?\u1607? \u1585?\u1591?\u1576?
x390 \u1618?\u1575?\u1627?\u1621?\u1607?\par\pard\ql \li4340\sb0\sl-264\slmult0
\par\pard\ql \li20\sb182\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1601?\pa
up0 \expndtw-10\charscalex84 \u1605?\u1585?\u1601? \par\pard\sect\sectd\fs24\pap
erw8380\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg319}{\bkmkend Pg319}\par\pard\s
ect\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw4204\colsr160\colno2\colw3876\colsr160\ql \li
s23 vrsna razlika\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 daljnja vrsna razlika\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-1\charscalex100 bli\u355?a vrsna razlika\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 prirodno ste\u265?eni sudovi\par\pard\ql \
li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 aktuelna modalnost\par
\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 neumske akti
vnosti\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\sl
mult0 \par\pard\ql \li1248\sb100\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 re
ferenca, modus\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 \u265?lan diobe\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 udjeli diobe\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 modalni sudovi\par\pard\qj \li1248\ri512\sb22\sl-385\slmult0 \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 partikularno odre\u266?eni sud \line \up0 \expndtw-5
\charscalex100 univerzalno odre\u266?eni sud \line \up0 \expndtw-3\charscalex100
sud slu\u265?ajne konekcije\par\pard\ql \li1248\sb99\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 propozicija, sudovi\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 partikularan sud\par\pard\qj \li1248\ri220\sb21\sl
-385\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikularno konjuktivni sud \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 partikularno disjunktivni sud \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 zbiljni sud\par\pard\ql \li1248\sb99\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 kategori\u265?ki sud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 kategori\u265?ko-afirmativni sud\par\pard\column \ql \li6070\sb0
\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6070\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6070\sb0
59\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex115 \u1611?\u1592?\u1601?\par\pard\ql
\li2202\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex89 \u1584?\u1633?\u1608
?\u1579? \u1611?\u1592?\u1601?\par\pard\ql \li2087\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-10\charscalex100 \u1578?\u1632?\u1585?\u1604? \u1611?\u1592?\u1601?\par\pa
rd\ql \li2332\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex86 \u1583?\u1576?\
tw-3\charscalex100 \u1583? \up0 \expndtw0\charscalex80 \u1631? \up0 \expndtw-10\
charscalex74 \u1613?\u1608?\u1601?\par\pard\ql \li1727\sb121\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw0\charscalex131 \u1629?\u1613?\u1605?\u1607? \u1585?\u1633?\u1594? \u15

83? \up0 \expndtw0\charscalex80 \u1631? \up0 \expndtw-10\charscalex74 \u1613?\u1
608?\u1601?\par\pard\ql \li4364\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li20\sb182\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1602?\par\pard\ql \li5627\sb0\sl-264\
slmult0 \par\pard\ql \li2541\sb183\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \
u1623?\u1621?\u1632?\u1585?\u1604?\par\pard\ql \li2651\sb121\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw0\charscalex101 \u1615?\u1591?\u1604?\par\pard\ql \li2596\sb121\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex89 \u1615?\u1633?\u1616?\u1591?\u1614?\u1604?
\par\pard\ql \li1801\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex116 \u1623?\u
1625?\u1617?\u1582?\u1627?\u1616? \u1628?\u1576?\u1632?\u1576?\u1596?\u1604?\par
?\u1574?\u1587?\u1582? \u1622?\u1585?\u1627?\u1592?\u1587?\u1616? \up0 \expndtw7\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li1434\sb123\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw0\charscalex140 \u1623?\u1633?\u1613?\u1608? \u1622?\u1585?\u
1627?\u1592?\u1587?\u1616? \up0 \expndtw-7\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1596?\u
623?\u1633?\u1604?\u1576?\u1601?\u1585?\u1573? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\
pard\ql \li1811\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex79 \u1576?\u1632
?\u1576?\u1596?\u1604? \u1600?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \
li2024\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex87 \u1623?\u1633?\u1574?\
u1587?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li1491\sb121\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \u1623?\u1613?\u1592?\u1586?\u1616? \u1623?\u16
33?\u1574?\u1587?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li1431\sb123\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \u1623?\u1613?\u1592?\u1601?\u1621?\
u1616? \u1623?\u1633?\u1574?\u1587?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard
\ql \li2017\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex95 \u1623?\u1633?\u1
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex118 \u1623?\u1633?\u1613?\u1617?\u1586?
\u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li1542\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw0\charscalex131 \u1623?\u1580?\u1582?\u1627?\u1616? \u1623?\u1633?\u1613?\u1
617?\u1586? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0
\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0
\par\pard\ql \li2555\sb257\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nos
upersub\cf1\f2\fs24 319 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb
0\sl-240{\bkmkstart Pg320}{\bkmkend Pg320}\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\col
no1\colw5467\colsr160\colno2\colw2613\colsr160\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \pa
up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 aktualni sud\par\pard\q
l \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 umski sud\par\pard\
ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 negiraju\u263?i su
d\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojedin
a\u265?ni (individualni) sud\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 pojedina\u265?ni konjuktivni sud\par\pard\ql \li1248\sb121\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojedina\u265?ni disjunktivni sud\pa
r\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 kondicional
ni sud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ko
ndicionalno konjuktivni sud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 kondicionalno disjunktivni sud\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 prirodni sud\par\pard\ql \li1248\sb121\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 antagonisti\u265?ki sud\par\pard\ql
\li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalni sud\par\
pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalni k
onjuktivni sud\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 univerzalni disjunktivni sud\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 disjunktivni sud sa\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 nemogu\u263?no\u353?\u263?u isklju\u265?enja\
par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 kontigent
no-konjuktivni sud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\char
scalex100 nu\u355?no konjuktivni sud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \u
p0 \expndtw-4\charscalex100 odre\u266?eni (kvantificirani) sud\par\pard\ql \li12

48\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 osoben (singularni) sud\pa
r\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 apsolutni s
ud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sud st
varne disjunkcije\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\chars
calex100 neodre\u266?eni (nekvantificirani)\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-263\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sud\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par
\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb269\sl-276\slmult0 \u
p0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 320\par\pard\column \ql
\li641\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex93 \ul0\nosupersub\cf3\f4
\fs23 \u1623?\u1633?\u1582?\u1585?\u1576?\u1582? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\pa
r\pard\ql \li816\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex115 \u1623?\u1633
?\u1621?\u1624?\u1585? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li828\sb121\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex84 \u1623?\u1580?\u1612?\u1576?\u1590? \u
1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li612\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-4\charscalex100 \u1623?\u1633?\u1592?\u1582?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604
?\par\pard\qj \li20\ri894\sb24\sl-383\slmult0\fi60 \up0 \expndtw0\charscalex113
\u1623?\u1613?\u1592?\u1586?\u1616? \u1623?\u1633?\u1592?\u1582?\u1588? \u1623?\
u1633?\u1596?\u1604? \line \up0 \expndtw0\charscalex112 \u1623?\u1613?\u1592?\u1
601?\u1621?\u1616? \u1623?\u1633?\u1592?\u1582?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u16
?\u1633?\u1599?\u1585?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\qj \li89\ri8
95\sb22\sl-383\slmult0\fi60 \up0 \expndtw0\charscalex106 \u1623?\u1613?\u1592?\u
1586?\u1616? \u1623?\u1633?\u1599?\u1585?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \l
ine \up0 \expndtw0\charscalex105 \u1623?\u1613?\u1592?\u1601?\u1621?\u1616? \u16
23?\u1633?\u1599?\u1585?\u1588? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li716\
sb102\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex87 \u1623?\u1633?\u1608?\u1633?\
u1580?\u1599? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li747\sb121\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1623?\u1632?\u1583?\u1576?\u1621?\u1607? \u16
23?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li912\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\
charscalex103 \u1623?\u1633?\u1613?\u1608? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard
\qj \li320\ri894\sb0\sl-451\slmult0\fi60\tx404 \up0 \expndtw0\charscalex124 \u16
23?\u1613?\u1592?\u1586?\u1616? \u1623?\u1633?\u1613?\u1608? \u1623?\u1633?\u159
6?\u1604? \line \up0 \expndtw0\charscalex121 \u1623?\u1613?\u1592?\u1601?\u1621?
\u1616? \u1623?\u1633?\u1613?\u1608? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \line\tab \up0
\expndtw0\charscalex106 \u1627?\u1613?\u1582?\u1612?\u1575? \u1582?\u1608?\u162
0?\u1576?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\qj \li168\ri895\sb88\sl-3
83\slmult0\fi72 \up0 \expndtw-10\charscalex97 \u1623?\u1633?\u1604?\u1576?\u1601
?\u1585?\u1573? \u1623?\u1613?\u1592?\u1586?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?
\line \up0 \expndtw0\charscalex133 \u1623?\u1633?\u1616?\u1626?\u1587?\u1612? \
u1623?\u1613?\u1592?\u1586?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li5
?\u1587?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li406\sb123\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw0\charscalex139 \u1623?\u1591?\u1627?\u1592?\u1582?\u1616? \u1
623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li773\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0
\charscalex143 \u1623?\u1605?\u1613?\u1600?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\
par\pard\ql \li161\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex106 \u1623?\u16
33?\u1605?\u1633?\u1605?\u1586? \u1623?\u1613?\u1592?\u1601?\u1621?\u1616? \u162
3?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li785\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\c
harscalex179 \u1623?\u1613?\u1617?\u1625?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \p
{\bkmkend Pg321}\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw4201\colsr160\coln
o2\colw3879\colsr160\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-2
00 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 afirmativni sud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 modalni sud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 prosti modalni sud\par\pard\ql \li1248\
sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 slo\u355?eni modalni sud\par\

pard\qj \li1248\ri612\sb24\sl-383\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 derivira
ni (izvedeni) sud \up0 \expndtw-3\charscalex100 mo\u263? imaginacije\par\pard\qj
\li1248\ri217\sb3\sl-383\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 mo\u263? slikovi
tog predo\u265?avanja \up0 \expndtw-3\charscalex100 dedukcija, silogizam\par\par
d\ql \li1248\sb100\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 rastavljena dedu
kcija\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ras
tavljena konjuktivna\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 dedukcija\par\pard\qj \li1248\ri683\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 rastavljena disjunktivna \up0 \expndtw-3\charscalex100 dedukcij
a\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 povezan
a dedukcija\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 kategori\u265?ko povezana\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 dedukcija\par\pard\qj \li1248\ri632\sb121\sl-263\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 kondicionalno povezana \up0 \expndtw-3\charscalex100 de
dukcija\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\s
lmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\s
lmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\s
lmult0 \par\pard\ql \li1248\sb220\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 v
elika premisa\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscale
x100 op\u263?eniti i partikularni pojmovi\par\pard\column \ql \li5768\sb0\sl-264
\slmult0 \par\pard\ql \li5768\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li5768\sb0\sl-264
\slmult0 \par\pard\ql \li5768\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li2006\sb159\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex121 \u1623?\u1580?\u1582?\u1627?\u1616? \u16
\charscalex153 \u1623?\u1625?\u1617?\u1582?\u1627?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\
u1604?\par\pard\ql \li1545\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex106 \u1
598?\u1633?\u1591?\u1579? \u1623?\u1625?\u1617?\u1582?\u1627?\u1616? \u1623?\u16
33?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li1427\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charsc
alex138 \u1623?\u1580?\u1608?\u1585?\u1616? \u1623?\u1600?\u1625?\u1617?\u1582?\
u1627?\u1616? \u1623?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li1967\sb123\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw0\charscalex142 \u1623?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616? \u16
23?\u1633?\u1596?\u1604?\par\pard\ql \li2284\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw10\charscalex90 \u1610?\u1576?\u1633?\u1582? \u1622?\u1627?\u1604?\par\pard\ql \
li2174\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex135 \u1623?\u1613?\u1633?\u
1582?\u1586?\u1616? \u1622?\u1627?\u1604?\par\pard\ql \li2556\sb121\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw0\charscalex58 \u1588?\u1576?\u1633?\u1604?\par\pard\ql \li1919\
sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex62 \u1629?\u1574?\u1576?\u1621?\u1
?\u1573? \u1629?\u1574?\u1576?\u1621?\u1579?\u1586?\u1590?\u1573? \u1588?\u1576?
\u1633?\u1604?\par\pard\ql \li5610\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1269\sb121
?\u1620?\u1573? \u1629?\u1574?\u1576?\u1621?\u1579?\u1586?\u1590?\u1573? \u1588?
\u1576?\u1633?\u1604?\par\pard\ql \li1982\sb254\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\
charscalex86 \u1629?\u1620?\u1575?\u1585?\u1586?\u1604?\u1573? \u1588?\u1576?\u1
633?\u1604?\par\pard\ql \li1528\sb255\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex10
3 \u1629?\u1613?\u1617?\u1586? \u1629?\u1620?\u1575?\u1585?\u1586?\u1604?\u1573?
\u1588?\u1576?\u1633?\u1604?\par\pard\ql \li5761\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
l \li1420\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex94 \u1629?\u1599?\u158
5?\u1588? \u1629?\u1620?\u1575?\u1585?\u1586?\u1604?\u1573? \u1588?\u1576?\u1633
?\u1604?\par\pard\ql \li4361\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li4361\sb0\sl-264\
slmult0 \par\pard\ql \li4361\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li4361\sb0\sl-264\
slmult0 \par\pard\ql \li20\sb172\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex111 \u1
606?\par\pard\ql \li6339\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li2510\sb181\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw0\charscalex116 \u1628?\u1614?\u1585?\u1580?\u1608?\par\pard\
ql \li1998\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex155 \u1628?\u1587?\u160
0?\u1582? \u1626? \u1629?\u1613?\u1608?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \
par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \
par\pard\ql \li2558\sb87\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosup
ersub\cf1\f2\fs24 321 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\

sl-240{\bkmkstart Pg322}{\bkmkend Pg322}\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\
pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li124
8\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb187\sl-264\slmult0\fi0\tx6507 \up0 \expnd
tw0\charscalex103 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 umska univerzalija\tab \up0 \expnd
tw0\charscalex103 \u1629?\u1621?\u1600?\u1624?\u1585? \u1629?\u1613?\u1608?\par\
pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6455 \up0 \expndtw0\charscalex103 prirodn
a univerzalija\tab \up0 \expndtw0\charscalex103 \u1629?\u1608?\u1633?\u1580?\u15
99? \u1629?\u1613?\u1608?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6363 \up0 \
expndtw0\charscalex103 op\u263?enita jednozna\u265?nica\tab \up0 \expndtw0\chars
calex103 \u1629?\u1599?\u1575?\u1627?\u1586?\u1616? \u1629?\u1613?\u1608?\par\pa
rd\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6428 \up0 \expndtw0\charscalex103 op\u263?e
nita vi\u353?ezna\u265?nica\tab \up0 \expndtw0\charscalex103 \u1607?\u1608?\u157
6?\u1588?\u1616? \u1629?\u1613?\u1608?\par\pard\li1248\sb123\sl-264\slmult0\fi0\
tx6450 \up0 \expndtw0\charscalex103 logi\u265?ka univerzalija\tab \up0 \expndtw0
\charscalex103 \u1629?\u1605?\u1600?\u1621?\u1616? \u1629?\u1613?\u1608?\par\par
d\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6846 \up0 \expndtw0\charscalex103 univerzali
je\tab \up0 \expndtw-10\charscalex91 \u1583?\u1576?\t \up0 \expndtw0\charscalex1
03 \u1632? \u1608?\par\pard\li1248\sb122\sl-264\slmult0\fi0\tx7089 \up0 \expndtw
0\charscalex103 kvantitet\tab \up0 \expndtw0\charscalex103 \u1615?\u1608?\par\pa
rd\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6498\tx7089 \up0 \expndtw0\charscalex103 kv
antitativnost suda, koli\u265?ina\tab \up0 \expndtw0\charscalex103 \u1584?\u1633
?\u1617?\u1617?\u1608? \u1548?\tab \up0 \expndtw0\charscalex103 \u1615?\u1608?\p
ar\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6832 \up0 \expndtw0\charscalex103 kakv
o\u263?a\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1583?\t \up0 \expndtw0\charscalex10
3 \u1631? \u1601?\u1633?\u1608?\par\pard\li1248\sb123\sl-264\slmult0\fi0\tx6832
\up0 \expndtw0\charscalex103 kvalitet suda\tab \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1
583?\t \up0 \expndtw0\charscalex103 \u1631? \u1601?\u1633?\u1608?\par\pard\ql \l
i4373\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql\li4373\sb171\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw10\charscalex83 \u1610? \par\pard\li1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb19
2\sl-264\slmult0\fi0\tx6385 \up0 \expndtw-5\charscalex100 pojmovi, rije\u265?i,
vokabuli\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u1601?\u1576?\u1601?\u1612?\u1571? \
u1600?\u1582? \u1602?\u1601?\u1612?\par\pard\li1248\sb123\sl-264\slmult0\fi0\tx7
132 \up0 \expndtw-5\charscalex100 za\u353?to\tab \up0 \expndtw-5\charscalex100 \
u1615?\u1612?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6674\tx7132 \up0 \expnd
tw-5\charscalex100 uzro\u265?no \u8220?za\u353?to\u8221?\tab \up0 \expndtw0\char
scalex60 \u1629?\u1585?\u1576?\u1580?\u1579?\u1573?\tab \up0 \expndtw-5\charscal
ex100 \u1615?\u1612?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi0\tx6627 \up0 \expnd
tw-5\charscalex100 egzistiraju\u263?e \u8220?za\u353?to\u8221?\tab \up0 \expndtw
-5\charscalex100 \u1629?\u1585?\u1627?\u1600?\u1580?\u1579? \u1615?\u1612?\par\p
\ql\li4393\sb28\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1614? \par\pard\l
i1248\sb0\sl-264\slmult0\par\pard\li1248\sb193\sl-264\slmult0\fi0\tx6368 \up0 \e
xpndtw-6\charscalex100 opisuju\u263?e \u8220?\u353?ta\u8221?\tab \up0 \expndtw-1
0\charscalex71 \u1581? \u1584?\t \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1585?\u1576?\u1
588?\u1612?\u1575? \u1569?\u1576?\u1616?\par\pard\li1248\sb121\sl-264\slmult0\fi
0\tx6950 \up0 \expndtw-6\charscalex100 materija, sadr\u355?aj\tab \up0 \expndtw6\charscalex100 \u1622?\u1583?\u1576?\u1616?\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmu
upersub\cf1\f2\fs24 322 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb
0\sl-240{\bkmkstart Pg323}{\bkmkend Pg323}\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\col
no1\colw6333\colsr160\colno2\colw1747\colsr160\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \pa
up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 sadr\u355?aj suda\par\pa
rd\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 isklju\u265?ivo
st\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u353?
tastvo\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ra
zli\u265?ite rije\u265?i\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 disparatni pojmovi\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0

\expndtw-3\charscalex100 srodni pojmovi\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult
0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 disparatne rije\u265?i\par\pard\ql \li1248\sb121
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Sudovi koji pobu\u266?uju\par\pard
\ql \li1248\sb1\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 slikovito predo\u26
5?avanje,\par\pard\ql \li1248\sb3\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 s
ugestivni sudovi\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 sinonimi\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 kvanitativni, ekvipolentni,\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 podudarni pojmovi\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 analogni pojmovi\par\pard\ql \li1248\sb124\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 korelativni pojmovi\par\pard\ql \li124
8\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 opozicone rije\u265?i\par\p
ard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 istovrsni pojm
ovi\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 prene
sena znanja\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex1
00 srednji pojmovi\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 jednozna\u265?nica\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 sli\u265?nost\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 sli\u265?ne rije\u265?i\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 iskustvena saznanja\par\pard\ql \li1248\
sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 rije\u265? kojoj nije jasno z
na\u265?enje\par\pard\column \ql \li6493\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6493
\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6493\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6493
\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li20\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\chars
calex100 \u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \u1622?\u1583?\u1576?\u1616?\par\pard\ql \
li253\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex77 \u1583? \u1631? \u1608?
\u1620?\u1576?\u1616?\par\pard\ql \li297\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 \u1583? \up0 \expndtw0\charscalex80 \u1631? \up0 \expndtw0\charscale
x147 \u1624?\u1576?\u1616?\par\pard\ql \li333\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-10\charscalex85 \u1619?\u1632?\u1576?\u1580?\u1586?\u1616?\par\pard\qj \li90\ri
916\sb23\sl-384\slmult0\fi135\tx169 \up0 \expndtw-10\charscalex81 \u1618?\u1576?
\u1621?\u1632?\u1576?\u1580?\u1586?\u1616? \line \up0 \expndtw-7\charscalex100 \
u1618?\u1576?\u1591?\u1620?\u1576?\u1583?\u1586?\u1616? \line\tab \up0 \expndtw10\charscalex83 \u1618?\u1576?\u1601?\u1612?\u1576?\u1582?\u1586?\u1616?\par\par
d\ql \li6664\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li191\sb100\sl-264\slmult0 \up0 \e
xpndtw0\charscalex113 \u1583?\u1604?\u1575?\u1633?\u1582?\u1616?\par\pard\qj \li
80\ri916\sb260\sl-417\slmult0\fi115\tx199\tx167\tx222\tx211 \up0 \expndtw0\chars
calex103 \u1601?\u1583?\u1575?\u1585?\u1586?\u1616? \line \up0 \expndtw-10\chars
calex100 \u1618?\u1576?\u1632?\u1626?\u1576?\u1591?\u1586?\u1616? \line \up0 \ex
pndtw-10\charscalex84 \u1618?\u1576?\u1625?\u1579?\u1576?\u1588?\u1586?\u1616? \
line \up0 \expndtw-10\charscalex77 \u1618?\u1576?\u1601?\u1632?\u1576?\u1596?\u1
586?\u1616? \line\tab \up0 \expndtw-10\charscalex88 \u1618?\u1604?\u1575?\u1579?
\u1576?\u1605?\u1586?\u1616? \line \tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1618?\u1
604?\u1575?\u1579?\u1576?\u1617?\u1586?\u1616? \line \up0 \expndtw0\charscalex12
8 \u1583?\u1575?\u1585?\u1585?\u1575?\u1627?\u1586?\u1616? \line \tab \up0 \expn
dtw-10\charscalex100 \u1598?\u1590?\u1575?\u1627?\u1586?\u1616? \line \tab \up0
\expndtw0\charscalex162 \u1629?\u1599?\u1575?\u1627?\u1586?\u1616?\par\pard\ql \
li498\sb95\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex157 \u1611?\u1579?\u1616?\par
\pard\ql \li357\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex120 \u1618?\u1604?
\u1575?\u1579?\u1616?\par\pard\qj \li165\ri917\sb22\sl-383\slmult0\tx350 \up0 \e
xpndtw-3\charscalex100 \u1583?\u1576?\u1579?\u1617?\u1585?\u1583?\u1616? \line\t
ab \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1611?\u1617?\u1583?\u1616?\par\pard\ql \li689
9\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li426\sb92\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha
paperh11900
169\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1611? \u1591?\u1616?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\
bkmkstart Pg324}{\bkmkend Pg324}\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw54
71\colsr160\colno2\colw2609\colsr160\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql
\li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 osjetilni sudovi\par\pard\ql \li1
248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 atributivni predikati\par
\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 obostrano at
ributivan\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 n
egiraju\u263?i sud\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 atributivni sud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 pojam pomo\u263?u kojeg se izri\u265?e\par\pard\ql \li1248\sb1\
sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sud\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-26
4\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojam o kome se izri\u265?e sud\par\pard
\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 atribut, predikat
\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 disparat
ne rije\u265?i\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscal
ex100 osobena rije\u265?\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 sugestivni sudovi\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 ozna\u265?eno, ono na \u353?to se\par\pard\ql \li1248\s
b1\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ukazuje\par\pard\ql \li1248\sb12
4\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 improviziran\par\pard\ql \li1248\
sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 slo\u355?ena rije\u265?\par\pa
rd\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 potpuna slo\u35
5?enica\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 n
epotpuna slo\u355?enica\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 priznate propozicije\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up
0 \expndtw-3\charscalex100 vi\u353?ezna\u265?nica\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 saznanja ste\u265?ena putem\par\pard\ql
\li1248\sb1\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 opa\u355?anja, intuici
je\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 neizvj
esni, nejasni sudovi\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\ch
arscalex100 homonim, zajedni\u265?ka imenica\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmu
lt0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmu
lt0 \par\pard\ql \li1248\sb233\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0
\nosupersub\cf1\f2\fs24 324\par\pard\column \ql \li6018\sb0\sl-264\slmult0 \par\
pard\ql \li6018\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li851\sb159\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-8\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1583?\u1576?\u1590?\u162
7?\u1591?\u1587?\u1616?\par\pard\qj \li20\ri917\sb0\sl-516\slmult0\fi386 \up0 \e
xpndtw0\charscalex133 \u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1617?\u1612?\u1575? \u1582?\
u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616? \line \up0 \expndtw0\charscalex104 \u1619?\u1
633?\u1601?\u1585?\u1600?\u1612?\u1575? \u1623?\u1580?\u1612?\u1576?\u1590? \u16
23?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616?\par\pard\ql \li625\sb123\sl-264\slmult0 \
up0 \expndtw0\charscalex122 \u1623?\u1633?\u1596?\u1604? \u1623?\u1613?\u1617?\u
1592?\u1587?\u1616?\par\pard\ql \li944\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\chars
calex119 \u1623?\u1579? \u1614?\u1627?\u1609?\u1587?\u1616?\par\pard\ql \li776\s
b254\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex143 \u1623?\u1633?\u1613?\u1607? \u
1614?\u1627?\u1609?\u1587?\u1616?\par\pard\ql \li1103\sb121\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw0\charscalex152 \u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1616?\par\pard\ql \li1077\
sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex89 \u1618?\u1576?\u1601?\u1612?\
u1576?\u1582?\u1616?\par\pard\ql \li1103\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\cha
rscalex102 \u1590?\u1586?\u1582?\u1616?\par\pard\ql \li1053\sb121\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw0\charscalex113 \u1583?\u1604?\u1575?\u1633?\u1582?\u1616?\par\par
d\ql \li1192\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex189 \u1610?\u1627?\u1
612?\u1584?\u1616?\par\pard\ql \li1125\sb256\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\chars

calex161 \u1611?\u1583?\u1585?\u1585?\u1616?\par\pard\ql \li1166\sb121\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw0\charscalex118 \u1578?\u1608?\u1585?\u1616?\par\pard\ql \li9
23\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex69 \u1614?\u1576?\u1585? \up0
\expndtw0\charscalex118 \u1578?\u1608?\u1585?\u1616?\par\pard\ql \li685\sb121\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex97 \u1590?\u1604?\u1576?\u1620? \u1578?
arscalex124 \u1583?\u1576?\u1616?\par\pard\ql \li1127\sb123\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-7\charscalex100 \u1607?\u1608?\u1576?\u1588?\u1616?\par\pard\ql \li966\
sb254\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex115 \u1583?\u1575?\u1584?\u1624?\u
1576?\u1588?\u1616?\par\pard\ql \li1048\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\char
scalex100 \u1583?\u1576?\u1625?\u1580?\u1588?\u1616?\par\pard\ql \li1103\sb121\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u1606?\u1585?\u1586?\u1588?\u1616?
\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900
x100\ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1574?\u1587?\u1582? \u1615?\u1624?\u1576?\u160
1?\u1616?{\par}}}}\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg325}{\bkmkend Pg325}\par\pard\se
ct\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw5908\colsr160\colno2\colw2172\colsr160\ql \li1
23 posebno uvjetovan sud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 op\u263?enito uvjetovana\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 modalnost\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 op\u263?epoznati sudovi, stavovi\par\pard\ql \li1
248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 objekt\par\pard\ql \li124
8\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 modalnost op\u263?enite\par
\pard\ql \li1248\sb1\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 apsolutnosti\p
ar\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sudovi zas
novani na\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 v
jerovanju\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100
zna\u265?enja, ideje\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 obostrano deriviraju\u263?i sud\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 derivirani predikat\par\pard\ql \li1248\sb12
1\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 definiend\par\pard\ql \li1248\sb1
21\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 definiens, definitiv\par\pard\ql
\li1248\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 predmet spoznaje, sa
znavano\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 s
ud poznanica\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 pojmovi poznanica\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 neegzistiraju\u263?e zna\u265?enje\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264
\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 egzistiraju\u263?e zna\u265?enje\par\pard
\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 imenovano\par\par
d\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojam\par\pard\q
l \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sofistika ili paral
ogizam\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 pa
rtikularni pojmovi\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 jednostavna, prosta rije\u265?\par\pard\column \ql \li6075\sb0\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex117 \u1623?\u1591?\u1576?\u1582? \u1623?\u1599?
\u1626?\u1585?\u1588?\u1616?\par\pard\qj \li133\ri917\sb44\sl-516\slmult0\tx469
\up0 \expndtw0\charscalex134 \u1623?\u1616?\u1576?\u1607? \u1623?\u1599?\u1626?\
u1585?\u1588?\u1616? \line \tab \up0 \expndtw0\charscalex167 \u1583?\u1575?\u158
5?\u1627?\u1625?\u1588?\u1616?\par\pard\ql \li642\sb79\sl-264\slmult0 \up0 \expn

dtw0\charscalex135 \u1602?\u1575?\u1584?\u1592?\u1616?\par\pard\ql \li359\sb253\
sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex198 \u1623?\u1616?\u1576?\u1607? \u1623?
\u1605?\u1613?\u1600?\u1616?\par\pard\ql \li6584\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql
\li536\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex157 \u1583?\u1576?\u1620?\
u1627?\u1621?\u1604?\u1616?\par\pard\ql \li714\sb255\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w0\charscalex128 \u1629?\u1600?\u1620?\u1576?\u1608?\u1616?\par\pard\qj \li20\ri
918\sb21\sl-384\slmult0\fi36 \up0 \expndtw0\charscalex148 \u1619?\u1633?\u1601?\
u1585?\u1600?\u1612?\u1575? \u1623?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616? \line \up
0 \expndtw0\charscalex185 \u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u1617?\u1612?\u1575? \u16
23?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616?\par\pard\ql \li710\sb100\sl-264\slmult0 \
up0 \expndtw0\charscalex118 \u1601?\u1614?\u1585?\u1608?\u1616?\par\pard\ql \li7
10\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex118 \u1601?\u-926?\u1585?\u1608
?\u1616?\par\pard\ql \li782\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \
u1614?\u1627?\u1613?\u1608?\u1616?\par\pard\qj \li116\ri917\sb22\sl-383\slmult0\
fi31\tx280 \up0 \expndtw0\charscalex150 \u1629?\u1605?\u1632?\u1584?\u1592?\u158
5? \u1614?\u1627?\u1613?\u1608?\u1616? \line \up0 \expndtw0\charscalex204 \u1628
?\u1585?\u1627?\u1592?\u1585? \u1614?\u1627?\u1613?\u1608?\u1616? \line \tab \up
0 \expndtw0\charscalex194 \u1629?\u1616?\u1584?\u1607? \u1628?\u1576?\u1621?\u16
\u1628?\u1583?\u1627?\u1582?\u1626? \u1628?\u1576?\u1621?\u1607? \up0 \expndtw-3
\charscalex100 \u1614?\par\pard\ql \li731\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 \u1618?\u1627?\u1621?\u1608?\u1616?\par\pard\ql \li815\sb122\sl-264
\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1629?\u1621?\u1608?\u1616?\par\pard\ql
\li762\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 \u1623?\u1586?\u1612?\u
1576?\u1594?\u1616?\par\pard\ql \li308\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\char
scalex100 \u1628?\par\pard\ql \li846\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\chars
calex96 \u1583?\u1585?\u1601?\u1616?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par
\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par
\pard\ql \li851\sb113\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupers
ub\cf1\f2\fs24 325 \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh11900\pard\sb0\sl240{\bkmkstart Pg326}{\bkmkend Pg326}\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\colno1\c
olw5635\colsr160\colno2\colw2445\colsr160\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\par
d\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\par
d\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \
expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 pojam\par\pard\ql \li1248\sb
121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 partikularan pojam\par\pard\ql
\li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 univerzalan pojam\par
\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 prihva\u263?
eni sudovi\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 premisa\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100
djelitelj\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex10
0 diobena cjelina\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 \u265?inilac\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 konsenkvencija\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 mjerilo\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w-3\charscalex100 opozicija pojmova\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-3\charscalex100 posjedovanja i neposjedovanja\par\pard\ql \li1248\sb121
\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sud posebne mogu\u263?nost\par\par
d\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 modalnost op\u26
3?enite\par\pard\ql \li1248\sb3\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 mog
u\u263?nosti\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 mogu\u263?a modalnost\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw
-3\charscalex100 ono \u353?to se pripisuje\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 ono \u265?emu se pripisuje\par\pard\ql \li1248
\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 logika\par\pard\ql \li1248\s
b123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 formalna logika\par\pard\ql \l
i1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 sadr\u355?ajna logika\p
ar\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 disjunktiv
ni sud sa\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-263\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex100 n
emogu\u263?no\u353?\u263?u zdru\u355?enosti\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slm

ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 prenesena rije\u265?\par\pard\ql \li1248\sb0\
sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\
sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb113\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charsca
lex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 326\par\pard\column \ql \li6378\sb0\sl-264\sl
mult0 \par\pard\ql \li6378\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1043\sb159\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex227 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 \u1614?\u1627?\
u1625?\u1601?\u1616?\par\pard\ql \li603\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\char
scalex117 \u1628?\u1587?\u1582? \up0 \expndtw0\charscalex227 \u1614?\u1627?\u162
5?\u1601?\u1616?\par\pard\ql \li699\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscal
ex164 \u1628? \u1611? \u1608? \u1614?\u1627?\u1625?\u1601?\u1616?\par\pard\ql \l
i867\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex129 \u1583?\u1604?\u1575?\u16
\charscalex257 \u1623?\u1616?\u1584?\u1605?\u1616?\par\pard\ql \li1110\sb121\sl264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex162 \u1615?\u-926?\u1591?\u1605?\u1616?\par
?\u1591?\u1605?\u1614?\u1616?\par\pard\ql \li1134\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 \u1614?\u-926?\u1627?\u1605?\u1616?\par\pard\ql \li939\sb12
1\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex185 \u1623?\u1616?\u1586?\u1604?\u1575
?\u1616?\par\pard\ql \li1091\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex126 \
u1606?\u1604?\u1575?\u1616?\par\pard\ql \li281\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expndt
w0\charscalex190 \u1623?\u1609?\u1613?\u1616? \u1614?\u1584?\u1607? \u1626? \u16
charscalex144 \u1623?\u1591?\u1576?\u1582? \u1623?\u1621?\u1609?\u1617?\u1616?\p
ar\pard\ql \li636\sb256\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex187 \u1623?\u161
6?\u1576?\u1607? \u1623?\u1621?\u1609?\u1617?\u1616?\par\pard\ql \li913\sb253\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex119 \u1584?\u1633?\u1621?\u1608? \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 \u1615?\u1616?\par\pard\ql \li930\sb121\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw0\charscalex263 \u1577?\u1627?\u1591?\u1621?\u1616?\par\pard\ql \li634\
u1577?\u1627?\u1591?\u1621?\u1616?\par\pard\ql \li1045\sb121\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw0\charscalex220 \u1603?\u1600?\u1621?\u1616?\par\pard\ql \li435\sb123\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex206 \u1628?\u1585?\u1627?\u1591? \u1603?\
u1600?\u1621?\u1616?\par\pard\ql \li701\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\char
scalex153 \u1622?\u1583?\u1576?\u1616? \u1603?\u1600?\u1621?\u1616?\par\pard\ql
\li20\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex126 \u1606?\u1617?\u1583?\u1
612?\u1575? \u1582?\u1608?\u1620?\u1576?\u1616? \u1623?\u1613?\u1592?\u1601?\u16
\u1610?\u1627?\u1605?\u1621?\u1616? \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw8380\paperh
11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg327}{\bkmkend Pg327}\par\pard\sect\sectd\sbkn
one\cols2\colno1\colw4211\colsr160\colno2\colw3869\colsr160\ql \li1248\sb0\sl-26
4\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb161\sl264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 prenesena
rije\u265? sama po sebi\par\pard\qj \li1248\ri597\sb21\sl-388\slmult0 \up0 \expn
dtw-5\charscalex100 prenesena odre\u266?ena rije\u265? \up0 \expndtw-3\charscale
x100 obostrano atributivan\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-237\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 afirmativni sud\par\pard\qj \li1248\ri306\sb134\sl-263\slmult0 \
up0 \expndtw-3\charscalex100 afirmativni sud atributivnog \up0 \expndtw-3\charsc
alex100 predikata\par\pard\qj \li1248\ri306\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3
\charscalex100 afirmativni sud atributivnog \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjek
ta\par\pard\ql \li1248\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 subjek
t\par\pard\ql \li1248\sb125\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 atribut
ivni subjekt\par\pard\ql \li1248\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex
100 derivirani subjekt\par\pard\ql \li1248\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\c
harscalex100 sadr\u355?aji sudova\par\pard\ql \li1248\sb130\sl-264\slmult0 \up0
\expndtw-4\charscalex100 vaga\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
l \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\q
l \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb107\sl-264\slmult0 \up0 \exp
ndtw-3\charscalex100 dozivanje\par\pard\qj \li1248\ri507\sb119\sl-266\slmult0 \u

p0 \expndtw-5\charscalex100 \u265?etverovrsni odnosi me\u266?u \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 univerzalijama\par\pard\ql \li1248\sb120\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw-3\charscalex100 odnos nemogu\u263?nosti\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 odnos mogu\u263?nosti\par\pard\ql \li1248\sb12
1\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 potpuni odnos\par\pard\ql \li1248
\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 sudstveni odnos\par\pard\ql
\li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 odnos nu\u355?nosti\pa
r\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 dvije kontr
adikcije\par\pard\column \ql \li6308\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6308\sb0
\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li2010\sb161\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charsca
lex131 \u1629?\u1621?\u1633?\u1608?\u1585? \u1610?\u1627?\u1604?\u1616?\par\pard
\ql \li1957\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex123 \u1629?\u1621?\u16
33?\u1633?\u1608?\u1585? \u1610?\u1627?\u1605?\u1621?\u1616?\par\pard\ql \li1192
\sb257\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex137 \u1619?\u1633?\u1601?\u1585?\
u1600?\u1612?\u1575? \u1623?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616? \u1623?\u1580?\u
1582?\u1627?\u1616?\par\pard\ql \li5507\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1156\
sb129\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex157 \u1610?\u1627?\u1617?\u1587?\u
1617?\u1612?\u1575? \u1623?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616? \u1623?\u1580?\u1
582?\u1627?\u1616?\par\pard\ql \li5420\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1069\s
b121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex178 \u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1
617?\u1612?\u1575? \u1623?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616? \u1623?\u1580?\u15
alex233 \u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1616?\par\pard\ql \li1676\sb125\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw0\charscalex186 \u1623?\u1613?\u1617?\u1592?\u1587?\u1616? \u1
605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1616?\par\pard\ql \li1727\sb124\sl-264\slmult0 \up0 \
expndtw0\charscalex232 \u1623?\u1612?\u1626?\u1584?\u1608?\u1616? \u1605?\u1627?
\u1595?\u1627?\u1616?\par\pard\ql \li2094\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\
charscalex89 \u1576?\u1632?\u1576?\u1596?\u1604? \u1583?\u1575?\u1617?\u1627?\u1
616?\par\pard\ql \li2457\sb130\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex116 \u161
8?\u1575?\u1587?\u1633?\u1616?\par\pard\ql \li4371\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\
ql \li20\sb191\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1618?\par\pard\ql
\li6981\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li2630\sb181\sl-264\slmult0 \up0 \expnd
tw0\charscalex100 \u1569?\u1575?\u1584?\u1620?\par\pard\ql \li2132\sb256\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex91 \u1606?\u1579?\u1585?\u1571? \u1584?\u1580
?\u1591?\u1620?\par\pard\ql \li2024\sb253\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscal
ex101 \u1605?\u1576?\u1621?\u1586?\u1616?\u1573? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?\pa
r\pard\ql \li2048\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex103 \u1618?\u157
6?\u1609?\u1616?\u1573? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?\par\pard\ql \li2267\sb121\s
l-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex69 \u1614?\u1576?\u1585? \up0 \expndtw1\charscalex100 \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?\par\pard\ql \li2005\sb121\sl-264\sl
mult0 \up0 \expndtw0\charscalex106 \u1623?\u1633?\u1617?\u1609?\u1586? \u1584?\u
1580?\u1591?\u1620?\par\pard\ql \li1969\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\char
scalex143 \u1577?\u1627?\u1582?\u1626? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?\par\pard\ql
\li2366\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u1619?\u1633?\u1596?
\u1633?\u1605?\u1620?\par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li689
9\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li2548\sb200\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
0\paperh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg328}{\bkmkend Pg328}\par\pard\sect\se
ctd\sbknone\cols2\colno1\colw5786\colsr160\colno2\colw2294\colsr160\ql \li1248\s
b159\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 za
brana\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 vrs
ta\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 relati
vna vrsta\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100
vrsta vrst\u257?\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 stvarna vrsta\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\c
harscalex101 ni\u355?a vrsta\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expn
dtw-3\charscalex100 vi\u353?a vrsta\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up

0 \expndtw-3\charscalex100 srednja vrsta\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0
\par\pard\ql \li4400\sb183\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1622?\
par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb181\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 pitanje - da li\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\
slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 elementarno (prosto) \u8220?da li\u8221?\p
ar\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 slo\u355?en
o \u8220?da li\u8221?\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 forma, oblik\par\pard\ql \li4383\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \l
i4383\sb181\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1626?\par\pard\ql \li
1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb181\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw3\charscalex100 zbiljski bitak\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 vanjsko-pojavni bitak\par\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slm
ult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 mentalni bitak\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 znanstveni bitak percipiranog\par\pard\
ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 pojavni bitak u sp
oljnjem\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 svi
jetu\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmu
lt0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb113\sl-276\sl
mult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 328\par\pard\col
umn \ql \li6419\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6419\sb0\sl-264\slmult0 \par\
pard\ql \li1050\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex121 \ul0\nosupersu
b\cf3\f4\fs23 \u1631?\u1625?\u1620?\par\pard\ql \li1052\sb121\sl-264\slmult0 \up
0 \expndtw0\charscalex220 \u1605?\u1627?\u1620?\par\pard\ql \li502\sb121\sl-264\
\u1627?\u1620?\par\pard\ql \li495\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex
144 \u1605?\u1575?\u1627?\u1620?\u1604?\u1571?\u1575? \u1605?\u1627?\u1620?\par\
pard\ql \li562\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex131 \u1629?\u1605?\
u1633?\u1605?\u1586? \u1605?\u1627?\u1620?\par\pard\ql \li639\sb121\sl-264\slmul
t0 \up0 \expndtw-10\charscalex93 \u1611?\u1601?\u1576?\u1590? \u1605?\u1627?\u16
20?\par\pard\ql \li639\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex165 \u1629?
\u1612?\u1576?\u1607? \u1605?\u1627?\u1620?\par\pard\ql \li493\sb121\sl-264\slmu
lt0 \up0 \expndtw0\charscalex112 \u1598?\u1590?\u1627?\u1586?\u1616? \u1605?\u16
27?\u1620?\par\pard\ql \li6423\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li6423\sb0\sl-26
x121 \u1582?\u1600?\u1633?\u1591?\u1580?\u1612?\u1575? \u1611?\u1624?\par\pard\q
l \li497\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex170 \u1578?\u1608?\u1585?
\u1617?\u1612?\u1575? \u1611?\u1624?\par\pard\ql \li956\sb123\sl-264\slmult0 \up
0 \expndtw0\charscalex149 \u1583?\u1571?\u1633?\u1624?\par\pard\qj \li5946\sb0\s
l-385\slmult0 \par\pard\qj \li5946\sb0\sl-385\slmult0 \par\pard\qj \li332\ri893\
sb283\sl-385\slmult0\fi16\tx469 \up0 \expndtw0\charscalex128 \u1629?\u1605?\u160
0?\u1633?\u1605?\u1600?\u1586? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626? \line \up0 \expndtw0
\charscalex122 \u1629?\u1582?\u1585?\u1576?\u1582? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626?
\line\tab \up0 \expndtw0\charscalex202 \u1629?\u1621?\u1600?\u1624?\u1585? \u158
3?\u1627?\u1582?\u1626?\par\pard\ql \li20\sb99\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\cha
rscalex194 \u1614?\u1627?\u1613?\u1608?\u1616? \u1631?\u1617?\u1613?\u1607? \u15
charscalex179 \u1629?\u1621?\u1633?\u1607? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626? \par\par
end Pg329}\par\pard\sect\sectd\sbknone\cols2\colno1\colw4199\colsr160\colno2\col
w3881\colsr160\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slm
ult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slm
ult0 \par\pard\ql \li1248\sb159\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul
0\nosupersub\cf3\f4\fs23 bitak u obliku pisma\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\s
lmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 verbalni bitak\par\pard\ql \li1248\sb121\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 nezbiljski bitak\par\pard\qj \li1248\
ri539\sb20\sl-386\slmult0 \up0 \expndtw-1\charscalex100 sud ne nu\u355?nog posto
janja \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinstvo odnosa\par\pard\ql \li1248\sb99\sl

-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinstvo predikacije\par\pard\ql \li
1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinstvo vremena\par\pa
rd\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinstvo uvjet
a\par\pard\ql \li1248\ri314\sb70\sl-325\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 je
dinstvo potencijalnog i \up0 \expndtw-3\charscalex100 aktivog stanja dvaju sudov
a \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinstvo cjeline i dijela\par\pard\ql \li1248\s
b110\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinstvo predikata\par\pard\q
l \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinstvo mjesta\pa
r\pard\ql \li1248\sb122\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 jedinstvo s
ubjekta\par\pard\ql \li1248\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 i
ntuicija, hipoteza,\par\pard\ql \li1248\sb1\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\chars
calex100 pretpostavka\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\c
harscalex100 imaginarni sudovi\par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\
ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\
ql \li1248\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li1248\sb100\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw-3\charscalex100 neosporne istine\par\pard\ql \li1248\sb121\sl-264\slmult0
\up0 \expndtw-3\charscalex100 \u265?vrsto uvjerenje\par\pard\column \ql \li5675\
sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li5675\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li5675\
sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li5675\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li2128\
tw0\charscalex145 \u1629?\u1604?\u1601?\u1612? \u1583?\u1627?\u1582?\u1626?\par\
pard\ql \li1801\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex114 \u1629?\u1605?
\u1633?\u1605?\u1586?\u1585?\u1633?\u1594?\u1583?\u1627?\u1582?\u1626?\par\pard\
ql \li1480\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex124 \u1623?\u1632?\u158
5?\u1626?\u1585?\u1595? \u1604?\u1575? \u1623?\u1632?\u1583?\u1627?\u1582?\u1626
?\par\pard\ql \li1336\sb123\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-9\charscalex100 \u1584?
\u1580?\u1591?\u1620? \u1576?\u1632? \u1623?\u1601?\u1576?\u1595?\u1573? \u1583?
arscalex191 \u1611?\u1617?\u1586? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?\par\pard\ql \li20
? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?\par\pard\ql \li2029\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \ex
pndtw0\charscalex107 \u1597?\u1585?\u1588? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?\par\pard
\ql \li1640\sb255\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex141 \u1611?\u1600?\u16
08?\u1601? \u1626? \u1622?\u1617?\u1627?\u1604? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?\par
?\u1600?\u1582? \u1626? \u1617?\u1611?\u1608? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?\par\p
ard\ql \li1878\sb121\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex154 \u1610?\u1627?\
u1617?\u1587?\u1616? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?\par\pard\ql \li2044\sb121\sl-2
64\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex134 \u1618?\u1576?\u1609?\u1616? \u1583?\u15
alex190 \u1605?\u1627?\u1595?\u1627?\u1616? \u1583?\u1584?\u1586?\u1626?\par\par
d\ql \li2639\sb255\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1615?\u1624?\u
583? \up0 \expndtw0\charscalex50 \u1631? \u1575? \up0 \expndtw-3\charscalex100 \
u1617?\u1624?\u1626?\par\pard\ql \li4359\sb0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li20\s
b181\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u1628?\par\pard\ql \li6815\sb
0\sl-264\slmult0 \par\pard\ql \li2476\sb184\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\char
scalex82 \u1583?\u1576?\u1633?\u1621?\u1605?\u1632?\par\pard\ql \li2627\sb121\sl
-264\slmult0 \up0 \expndtw-10\charscalex96 \u1619?\u1633?\u1605?\u1632?\par\pard
\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql \li6899\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard
\ql \li2560\sb53\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf
1\f2\fs24 329 \par\pard\sect\sectd\fs24}

Osnove Logike

Caricato da

Informazioni sul documento

Titolo originale

Copyright

Formati disponibili

Condividi questo documento

Condividi o incorpora il documento

Opzioni di condivisione

Hai trovato utile questo documento?

Questo contenuto è inappropriato?

Copyright:

Formati disponibili

Osnove Logike

Caricato da

Copyright:

Formati disponibili

{\rtf1{\fonttbl

{\f2 Times New Roman;}

ult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmul

mult0 \par\pard\ql\li3728\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li3728\sb68\sl-276\slm

rh11900\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg6}{\bkmkend Pg6}\par\pard\ql \li3708\sb0\sl

odjele razli\u265?itih rije\u265?i...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...80\pa

3 Podjela univerzalija na jednozna\u265?nicu i vi\u353?ezna\u265?nicu\ul0\nosupe

\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Podjela vrsne razlike\ul0\nosupersu

2 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs23 Pravila definiranj

..\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 ...198\par\pard\li1248\sb0\sl-263\slmult0\f

t\tx6872 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Vrste prediciranja...\tab \up0 \expndtw-3

par\pard\li1248\sb1\sl-264\slmult0\fi0\tldot\tx6845 \up0 \expndtw-3\charscalex10

charscalex100 Produktivni modusi tre\u263?e figure ...\tab \up0 \expndtw-3\chars

up0 \expndtw-3\charscalex100 Saznanja ste\u265?ena putem opa\u355?anja, intuicij

\charscalex100 Izvan jezi\u265?ki sofizam...\tab \up0 \expndtw-3\charscalex100 .

oj omladini budnoj, \par\pard\ql \li1608\sb47\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\cha

ql\li3068\sb0\sl-207\slmult0 \par\pard\ql\li3068\sb0\sl-207\slmult0 \par\pard\ql

talnu potrebu za \line \up0 \expndtw0\charscalex100 sposobnim u\u265?iteljem koj

b56\sl-264\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Drugim rije\u265?ima re\u

ari sami nemaju ispravnu logiku, dav\u353?i \up0 \expndtw0\charscalex104 time do

262\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-262\slmult0 \par\pard\qj\li1248\sb0\sl-26

On ovom prilikom, odnosno u prvim \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 kora

ako ne i ve\u263?ine, pot\u265?injavaju\u263?i ih sebi, kao kada \line \up0 \ex

ar\pard\qj\li1428\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1428\sb0\sl-260\slmult0 \par

redmeta spoznaje \up0 \expndtw-1\charscalex100 (\u1614?\u1627?\u1613?\u1608?\u1

0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Predod\u382?ba i sud \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs23 (\u160

podudara sa \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvarno\u353?\u263?u, npr.: \

\u353?ta se odnose, dijelimo na \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u265?etvero: \pa

3?\u1600?\u1617?\u1600?\u1609?\u1586? \u1584?\u1580?\u1591?\u1620?), \par\pard\q

mjer suda. Dakle, mo\u355?e se \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 utvrditi da

od\u355?be, \par\pard\ql \li1428\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-2\charscalex1

stati u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 znanje. \par\pard\qj \li1248\ri934\s

1585?\u1600?\u1604?\u1620? \u1615?\u1613?\u1607? \tab \up0 \expndtw-3\charscalex

\up0 \expndtw-4\charscalex100 upore\u266?ivanje informacija, izvo\u266?enje

1624?\u1585? \u1584?\u1600?\u1616?\u1604?\u1575?\u1590?) \par\pard\qj \li1248\ri

r\pard\ql \li1608\sb53\sl-264\slmult0\tx5005 \up0 \expndtw0\charscalex105 5. Ne

ab \up0 \expndtw-3\charscalex100 dosezanja nepoznanice. \par\pard\ql \li1248\sb5

mult0 \par\pard\ql\li1608\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul

\expndtw-2\charscalex100 u logici i ne razmatraju. Nauka logike raspravl

\expndtw-2\charscalex100 promjene nad tim slikama. Ona dvojako upotrebljava ove

tada se nalazi nasuprot suda i \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 predsta

w-3\charscalex100 Znanje, bilo da je pojam ili sud, dijeli se na dvije vrste: \p

li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li7019\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li

li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1248\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li

mult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs24 61 \par\pard\sec

o da \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kontaktira sa drugim ljudima, razmjenju

talnim pojmovima i slikama znanja uka\u355?u na zna\u265?enja \line \tab \up0 \e

e\u265?i \u265?ovjeku \u265?ine prisutnim rije\u265?i, pojmove i zbilju njihova

sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u8226? znak, onaj koji ukazuje (

{\sp{\sn shapeType}{\sv 0}}{\sp{\sn fFlipH}{\sv 0}}{\sp{\sn fFlipV}{\sv 0}}{\sp{

ostoji u slu\u265?ajevima kada je \up0 \expndtw-1\charscalex100 konsenkvencija m

265? knjiga ukazuje na \up0 \expndtw-2\charscalex100 cijelu knjigu, zna\u265?i

e bilo ispravno, trebaju se \up0 \expndtw-3\charscalex100 ispuniti sljede\u2

a. \par\pard\ql \li2206\sb57\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 b) Jec

ena, improvizirana te \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stvarna i figurativna.

w-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs23 Vrste prenesene rije\u269?i \par\p

4\slmult0 \par\pard\ql\li3128\sb126\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100

3 , obje u zna\u265?enju \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 ma\u265?ke. Sli\u2

slmult0\fi360 \up0 \expndtw0\charscalex104 Uve\u263?avanjem broja razli\u265?

sb1\sl-259\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 D\u355?afer. \par\pard\qj \li124

arscalex100 3. U slu\u265?aju da se pod sli\u265?no\u353?\u263?u podrazumijevaju

pard\ql\li7019\sb67\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub

248\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li1248\ri940\sb146\sl-260\slmult0 \up0 \expn